Uticaj političkog odlučivanja na upravljanje zaštićenim područjem: na primeru Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera

Abstract

Zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj upravljaju Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode koje se osnivaju uredbom Vlade; za zaštitu prirode u Republici Hrvatskoj nadležno je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode pri čemu se upravni poslovi zaštite prirode obavljaju u Upravi za zaštitu prirode a stručni poslovi u Državnom zavodu za zaštitu prirode na državnoj razini te u Uredima državne uprave u županijama i Gradu Zagrebu nadležnima za poslove zaštite prirode, odnosno javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima županija, gradova i općina te javnim ustanovama nacionalnih parkova i parkova prirode. U upravljanju zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj izrazito je prisutna politička dimenzija budući da država svoja osnivačka i upravljačka prava prenosi na resorno ministarstvo (izvršno političko tijelo) koje zatim delegira menadžment koji neposredno upravlja zaštićenim područjem, pri čemu je teško ili nemoguće izbjeći politički utjecaj. Ovakvim izborom tipa upravljanja država se osigurava da će definirani politički ciljevi nacionalne razine biti implementirani na sve razine zaštićenog područja. Na takav način izabran menadžment generalno definira smjernice razvoja zaštićenog područja te se u smislu provedbe istih na nižoj hijerarhijskoj razini (zaštićenom području) između ostalog i politički dodatno osigurava na način da na prijedlog za to ovlaštenih tijela unutar zaštićenog područja odobrava/ usvaja/ donosi akte odnosno definira smjer daljnjeg razvoja zaštićenog područja. Upravno vijeće čije članove bira ministar resornog ministarstva upravlja zaštićenim područjem dok poslovanje ustanove koja upravlja zaštićenim područjem organizira i vodi ravnatelj kojeg na temelju javnog natječaja također imenuje ministar resornog ministarstva. Iz navedenog je vidljivo da je donošenje odluka u zaštićenom području u većoj ili manjoj mjeri politički uvjetovano te da sustav omogućava da se politička odluka (ne)posrednim putem integrira u sve razine odlučivanja, sa ili potpuno bez demokratske mogućnosti da se na istu utječe, budući da je tijelo koje de facto predlaže i donosi odluke (Ministarstvo) apsolutni autoritet. Iako pozicija ravnatelja za razliku od funkcije ministra ili pomoćnika ministra nije izravno politički uvjetovana odnosno nije funkcija na koju se dolazi imenovanjem, i u izboru ravnatelja na formalno-pravno ispravan način ostavljena je mogućnost političke intervencije. Promjena vlasti na nacionalnoj razini redovito rezultira smjenama na više razina upravljanja i rukovođenja zaštićenim područjima (upravna vijeća i ravnatelji, srednji menadžment) u svrhu potpunog preuzimanja kontrole nad upravljanjem zaštićenim područjem...

Protected areas in the Republic of Croatia are managed by public institutions that are founded by government directive; authorized for nature protection in the Republic of Croatia is the Ministry for environment and nature protection, and administrative affairs are officiated in the directorate for nature protection and professional affairs in Public institute for nature protection (national level) and public administration in counties and Zagreb authorized for nature protection affairs. In protected areas management in the Republic of Croatia political dimension is extremely present because the Government transfers its founder and managerial rights on to the authorized ministry ( executive political authority) which then delegates the management that directly manages protected areas, whereat it is not possible to avoid political impact. By choosing this type of management the Government ensures that the set political aims on national level will be implemented on all levels of the protected area management. In that way the management defines guidelines for protected areas development; also, to make sure that political aims are implemented in lower hierarchical levels ( protected areas), it authorises, adopts and brings documents i.e. defines the direction of further protected area developement. Members of Governinig council of the protected area are choosen and named by the ministar; the council manages protected area daily business activities are managed by general manager who is also ( after conducted public tender ) is also named by the ministar. All above shows that decision making in protected areas is in certain level politically conditioned, and that the system itself allowes political decision to (in)directly integrate in all levels of decision making, with or without the democratic ability to have influence on it, since the authotity that de facto suggests and makes decisions (ministry) is apsolute authority. Even though the position of general manager is not directly politically conditioned (one is not appointed for it), in the way the general manager is elected there is ( in a legally accurate terms) left space for a political intervention. Political changes on national level on regular basis result with changes on many management levels in protected areas ( Governing council, general managers, middle management) in oreder to fully take control over protected area government...