Upravljanje komunikacijom: identifikovanje indikatora uticaja eksterne komunikacije organizacije na vrednosti zaposlenih
Management of communication: identifying indicators of influence of external communication of organization on values of the employees
Author
Radošević, TanjaMentor
Bulatović, GoranCommittee members
Bulatović, LjiljanaRunić Ristić, Marija
Metadata
Show full item recordAbstract
Ovaj rad daje pregled relevantnih izvora iz tradicionalne i savremene literature iz oblasti komunikologije, nauke o organizaciji, vrednosti (socijalne psihologije) i upravljanja promenama. Pregled literature praćen je kritičkim osvrtom na manjkavosti pojedinačnih istraživanja, analizom sadržaja i poređenjem međusobno sličnih ispitivanja javnog mnjenja ili specifičnih ispitanika. Nakon detaljnog prikaza i analize sadržaja, prikazani su rezultati istraživanja koje je sprovedeno u svrhu ove disertacije, na prigodnom uzorku, na teritoriji nekoliko država, kako bi rezultati bili što relevantniji i svrsishodniji. Uzorak ispitanika koji su učestvovali u ovom istraživanju broji 342 zaposlene osobe. Od toga je 200 ispitanika popunjavalo online anketu iz 5 zemalja regiona i 10 zemalja zapadne hemisfere, dok je do ostalih ispitanika upitnik došao putem ličnih kontakata i poznanstava. Rezultati terenskog istraživanja upoređeni su s objavljenim istraživanjima koja su do sada poznata u domaćoj i str...anoj literaturi, te je napravljena analiza sličnosti i razlika. Rad pokušava da dokaže da li postoje indikatori koji su statistički derivirani, a koji pokazuju povezanost između eksterne komunikacije organizacije (dakle, komunikacije organizacije s njenim javnostima) i društveno-ličnih vrednosti zaposlenih u njoj. Faktorskom analizom prigodnog uzorka izdvojeno je čak šest indikatora eksterne komunikacije organizacije. Kako je korelacijama i drugim statističkim metodama dokazano da postoji povezanost između indikatora eksterne komunikacije organizacije i vrednosti njenih zaposlenih, glavna Hipoteza ovog istraživanja koja glasi: Postoje statistički dobijeni indikatori koji ukazuju na povezanost eksterne komunikacije organizacije s vrednostima njenih zaposlenih, je potvrđena. U savremenim istraživanjima, a naročito u domaćoj literaturi ne postoji dovoljno sistematizovana elaboracija eksterne komunikacije kao vrste organizacionog ponašanja. Pre svega ne postoje istraživanja koja eksternu komunikaciju organizacije dovode u vezu s vrednostima, željama, potrebama, motivacijom i korporativnim identitetom zaposlenih koji u njoj rade. Eksterna komunikacija organizacije zaslužuje pažnju naučne javnosti istraživača i pre svega zbog specifične situacije društvenog okvira u kom naše društvo obitava, te se komunikacija najčešće odvija stihijski, i sa trenutnim budžetom, umesto da je isplanirana na strateški način. Ona je često prepuštena nesistematskom pristupu koji zavisi od dela kompanije i zaposlenih koji se uglavnom bave marketinškim aktivnostima i izdavanjem saopštenja za javnost. Takođe je istraživanjem utvrđeno da postoji povezanost (ne)uspešne eksterne komunikacije organizacije s motivisanošću zaposlenih za rad, i ta povezanost je pozitivnog predznaka, odnosno, što organizacija ima efikasniju i uspešniju eksternu komunikaciju, to su njeni zaposleni motivisaniji za rad u njoj. S druge strane, stavovi zaposlenih prema promenama koje su u organizacijama koje žele da napreduju često neminovne, govore u prilog tome da postoji značajna razlika u vrednosnim prioritetima onih zaposlenih koji promene prihvataju i u njima rado učestvuju od onih koji pružaju otpor promenama. Ovakvi rezultati već postoje u prethodnim istraživanjima, čiji autori obrazlažu to „unutrašnjom motivacijom“, odnosno, što se zaposleni manje plaše promena i što imaju pozitivniji stav o njima, to se lakše samomotivišu i postaju i sami aktivni učesnici, pa neretko i nosioci promena. Najčešće su to zaposleni sa sistemom vrednosti koji podrazumeva visoko vrednovanje porodičnih vrednostima, lične sreće, zaposleni s visokim stepenom obrazovanja, sa izraženom potrebom za finansijskom nezavisnošću i nezavisnošću uopšte ali i posvećenosti radu. Upravo zbog svega navedenog, imajući u vidu da je rad dao novu naučnu informaciju, u diskusiji i završnim razmatranjima daje se predlog kako da se rezultati ovog istraživanja što bolje implementiraju u organizacionim sistemima i njihovim kanalima kako interne tako i eksterne komunikacije.