Ekonomija ranovizantijske metropole Caričin grad: arheozoološki pristup
The economy of the early Byzantine metropolis Caričin grad: archaeozoological approach
dc.contributor.advisor | Dimitrijević, Vesna | |
dc.contributor.other | Ivanišević, Vujadin | |
dc.contributor.other | Špehar, Perica | |
dc.contributor.other | Miladinović-Radmilović, Nataša | |
dc.creator | Marković, Nemanja D. | |
dc.date.accessioned | 2018-12-28T09:11:08Z | |
dc.date.available | 2018-12-28T09:11:08Z | |
dc.date.available | 2020-07-03T09:54:31Z | |
dc.date.issued | 2018-09-14 | |
dc.identifier.uri | https://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/10546 | |
dc.identifier.uri | http://eteze.bg.ac.rs/application/showtheses?thesesId=6411 | |
dc.identifier.uri | https://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:19111/bdef:Content/download | |
dc.identifier.uri | http://vbs.rs/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=70036&RID=529852567 | |
dc.description.abstract | Predmet istraživanja ove doktorske disertacije su ekonomski obrasci i strategije u načinu uzgoja i eksploatacije životinja u kratkom životu ranovizantijskog Caričinog grada kroz arheozoološku perspektivu. Zbog svoje specifičnosti, kratkog trajanja i obima istraženosti, Caričin grad predstavlja jedno od najznačajnijih nalazišta za razumevanje romejske civilizacije na prostoru severnog Ilirika. Sistematsko sakupljanje životinjskih ostataka prilikom arheoloških istraživanja, kao i veličina uzorka, takođe su razlozi odabira ovog lokaliteta za rad na prvoj velikoj arheozoološkoj studiji iz ranovizantijskog perioda na prostoru severnog Ilirika. S obzirom da ranovizantijski period predstavlja vreme tranzicija i transformacija između kasne antike i ranog srednjeg veka na pomenutom prostoru, rezultati analize životinjskih ostataka sa Caričinog grada upoređeni su sa dostupnim podacima iz literature za rimski period i srednji vek u cilju praćenja eventualnih promena. Glavni cilj ove doktorske disertacije bio je utvrđivanje ekonomskih obrazaca u pogledu eksploatacije životinja u različitim delovima grada. Faunalni materijal analiziran u ovoj studiji potiče iz kula Akropolja, istraženog dela naselja na severnoj padini u Gornjem gradu, naselja u jugozapadnom delu Donjeg grada i sonde u severoistočnom podgrađu. Dobijeni rezultati ukazuju da su na svim lokacijama u gradu sa kojih potiče faunalni materijal, ekonomski najznačajnije vrste mali preživari (ovce i koze) i domaće svinje, dok se na osnovu zastupljenosti fetalnih kostiju i kostiju jako mladih jedinki ovce/koze i domaće svinje u faunalnom materijalu iz naselja u Gornjem gradu i naselja u Donjem gradu, može zaključiti da su ove životinje uzgajane unutar bedema Caričinog grada. Na osnovu starosnih struktura i paleopatoloških promena koje su nastale kao posledica eksploatacije životinja za rad, zaključuje se da su goveče, ekvidi (konji, magarci i mule) i kamile gajeni prvenstveno za rad, dok su goveda gajena i za druge proizvode, kao što je mleko, a samo su povremeno korišćene za meso jedinke mlađe od tri godine, tačnije između druge i treće godine života kada je količina mesa najveća i najboljeg kvaliteta. Lov je predstavljao sporednu granu privređivanja u Caričinom gradu. Pored toga što su jelen i divlja svinja najzastupljenije divlje vrste, veliki diverzitet divljači ukazuje više na oportunistički pristup lovu nego strateški. Analiza prostorne distribucije životinjskih ostataka, prvenstveno ostataka riba i to dunavskih i mediteranskih, ukazuje na razlike u ishrani između stanovnika Akropolja i naselja u Gornjem gradu s jedne strane i stanovnika u naselju u Donjem gradu s druge strane, na osnovu čega se uviđa društveno raslojavanje na Caričinom gradu. Na osnovu veličine i procentualne zastupljenosti ekonomski najznačajnijih domaćih vrsta, utvrđeno je da se strategija uzgajanja i upotrebe životinja na Caričinom gradu menja u odnosu na rimski period. Tokom rimskog perioda gajene su krupnije rase domaćih životinja i goveče je predstavljalo najznačajniju vrstu, dok se u 6. veku na Caričinom gradu uzgajaju male lokalne rase domaćih životinja, a ovca i koza predstavljaju ekonomski najznačajnije vrste. Caričin grad je u pogledu stočarstva i eksploatacije životinja predstavljao samostalnu ekonomsku jedinicu koja je obezbeđivala osnovne potrebe u smislu hrane i to dobrim delom unutar i u neposrednoj blizini grada. Na ovakav ekonomski obrazac upućuju i preliminarni rezultati arheobotaničkih istraživanja. Takav način privređivanja posebno je važan za opstanak u kriznim vremenima. Sa druge strane, nalazi egzotičnih vrsta životinja ukazuju da su stanovnici Caričinog grada tokom većeg dela trajanja života u njemu imali dinamičnu komunikaciju sa drugim, udaljenim krajevima Carstva. | sr |
dc.format | application/pdf | |
dc.language | sr | |
dc.publisher | Универзитет у Београду, Филозофски факултет | sr |
dc.relation | info:eu-repo/grantAgreement/MESTD/Basic Research (BR or ON)/177021/RS// | |
dc.rights | openAccess | en |
dc.rights.uri | https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ | |
dc.source | Универзитет у Београду | sr |
dc.subject | arheozoologija | sr |
dc.subject | archaeozoology | en |
dc.subject | strategije uzgoja životinja | sr |
dc.subject | ranovizantijski period | sr |
dc.subject | Caričin grad | sr |
dc.subject | animal economy strategy | en |
dc.subject | Early Byzantine Period | en |
dc.subject | Caričin Grad | en |
dc.title | Ekonomija ranovizantijske metropole Caričin grad: arheozoološki pristup | sr |
dc.title.alternative | The economy of the early Byzantine metropolis Caričin grad: archaeozoological approach | en |
dc.type | doctoralThesis | en |
dc.rights.license | BY-NC | |
dc.identifier.fulltext | http://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/25620/IzvestajKomisije18685.pdf | |
dc.identifier.fulltext | https://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/25619/Disertacija.pdf | |
dc.identifier.fulltext | https://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/25620/IzvestajKomisije18685.pdf | |
dc.identifier.fulltext | http://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/25619/Disertacija.pdf | |
dc.identifier.rcub | https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_10546 |