UNIVERZITET U NOVOM SADU FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA U NOVOM SADU Ivana Brkanić Model korisničkog vrednovanja prostornih karakteristika stana DOKTORSKA DISERTACIJA Novi Sad, 2018 УНИВЕРЗИТЕТ У НОВОМ САДУ  ФАКУЛТЕТ ТЕХНИЧКИХ НАУКА 21000 НОВИ САД, Трг Доситеја Обрадовића 6 КЉУЧНА ДОКУМЕНТАЦИЈСКА ИНФОРМАЦИЈА Редни број, РБР: Идентификациони број, ИБР: Тип документације, ТД: монографска публикација Тип записа, ТЗ: текстуални штампани материјал Врста рада, ВР: докторска дисертација Аутор, АУ: Ивана Брканић Ментор, МН: др. Јелена Атанацковић Јеличић, редовни професор Наслов рада, НР: Модел корисничког вредновања просторних карактеристика стана Језик публикације, ЈП: српски Језик извода, ЈИ: српски / енглески Земља публиковања, ЗП: Република Србија Уже географско подручје, УГП: Аутономна Покрајина Војводина Година, ГО: 2018. Издавач, ИЗ: ауторски репринт Место и адреса, МА: Факултет техничких наука, Трг Доситеја Обрадовића 6, 21000 Нови Сад Физички опис рада, ФО: (поглавља/страна/ цитата/табела/слика/графика/прилога/ каталога) 16/561/470/117/59/45/2/2 Научна област, НО: Архитектура и урбанизам Научна дисциплина, НД: Предметна одредница/Кqучне речи, ПО: просторне карактеристике стана; квалитета стана; задовољство становањем; корисник стана; Осијек УДК Чува се, ЧУ: Библиотека Факултета техничких наука, Универзитет у Новом Саду, Нови Сад Важна напомена, ВН: Извод, ИЗ: Рад приказује развој модела за корисничко вредновање просторних карактеристика стана. Модел се заснива на резултатима теоријског и практичног истраживања. Теоријски део истраживања чине резултати анализе постојеćих истраживања на тему квалитета становања и критеријума на основу којих се он дефинише, као и архитектонских смерница за пројектовање зграда вишепородичног становања. Практичним истраживањем је обухваćено испитивање ставова струке - пројектаната зграда вишепородичног становања, и самих корисника анализираних простора. Функционисање модела је приказано кроз пример једног стана, док је развијени модел примењен при вредновању просторних карактеристика одабраних станова изграђених у граду Осијеку у периоду између 1930. и 2015. године. Датум прихватања теме, ДП: 28.12.2017. Датум одбране, ДО: Чланови комисије, КО: Председник: др. Радивоје Динуловић, редовни професор Члан: др. Жељко Кошки, ванредни професор Члан: др. Дина Стобер, доцент Потпис ментора Члан: др. Игор Мараш, доцент Члан, ментор: др. Јелена Атанацковић Јеличић, редовни професор Образац Q2.НА.06-05- Издање 1 UNIVERSITY OF NOVI SAD  FACULTY OF TECHNICAL SCIENCES 21000 NOVI SAD, Trg Dositeja Obradovića 6 KEY WORDS DOCUMENTATION Accession number, ANO: Identification number, INO: Document type, DT: monographic publication Type of record, TR: textual printed document Contents code, CC: PhD Thesis Author, AU: Ivana Brkanić Mentor, MN: PhD Jelena Atanacković Jeličić, Full Professor Title, TI: Model of user evaluation of apartment's spatial characteristics Language of text, LT: Serbian Language of abstract, LA: Serbian/English Country of publication, CP: Republic of Serbia Locality of publication, LP: Autonomous Province of Vojvodina Publication year, PY: 2018 Publisher, PB: Author’s reprint Publication place, PP: Faculty of Technical Sciences, Trg Dositeja Obradovića 6, 21000 Novi Sad Physical description, PD: (chapters/pages/ref./tables/pictures/graphs/appendixes catalog/) 16/561/470/117/59/45/2/2 Scientific field, SF: Architecture and Urbanism Scientific discipline, SD: Subject/Key words, S/KW: apartment's spatial characteristics; housing quality; housing satisfaction; apartment user; Osijek UC Holding data, HD: Library of the Faculty of Technical Sciences, Novi Sad Note, N: Abstract, AB: The dissertation gives a detailed description of the development of the model of user evaluation of the apartment's spatial characteristics. The model development was based on the results of theoretical and practical research. The theoretical part includes the analysis of available research on housing quality and criteria for its evaluation as well as architectural guidelines for housing design. The practical research involved examining the attitudes of designers of residential buildings and the buildings’ tenants. The functioning of the model is shown through the example of the chosen apartment, while the developed model was applied in the evaluation of the spatial characteristics of the apartments built in Osijek from 1930 to 2015. Accepted by the Scientific Board on, ASB: 28/12/2017 Defended on, DE: Defended Board, DB: President: PhD Radivoje Dinulović, Full Professor Member: PhD Željko Koški, Assoc. Professor Member: PhD Dina Stober, Assist. Professor Menthor's sign Member: Phd Igor Maraš, Assist. Professor Member, Mentor: PhD Jelena Atanacković Jeličić, Full Professor Obrazac Q2.НА.06-05- Izdanje 1 i Na kraju svakog puta dođe vrijeme kada se osvrnemo i pogledamo kako smo do njega došli. Drago mi je što je nam mom putu bilo puno dragih i susretljivih ljudi. Početak rada na doktorskoj disertaciji ne bi bio mogud bez potpore Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Građevinskog fakulteta Osijek. Ova disertacija ne bi imala sadržaj bez projektantskih i građevinskih ureda koji su ustupili projektnu dokumentaciju, arhitekata koji su pristali na intervju, bez svih osoba koje su sudjelovale u anketiraju i validaciji modela. Isto tako, disertacija ne bi poprimila svoj konačan oblik bez mentorice prof. dr. Jelene Atanackovid Jeličid koja je uvijek imala spremne odgovore na hrpu mojih logičnih i onih malo manje takvih pitanja i prof. dr. Radivoja Dinulovida koji mi je bio savjetnik u pravom smislu te riječi i to ne samo akademski, nego i životni. Želim se zahvaliti i ostalim članovima komisije: prof. dr. sc. Željku Koškom, doc. dr. sc. Dini Stober i doc. dr. sc. Igoru Marašu. Također, veliku zahvalnost dugujem i doc. dr. sc. Ireni Ištoka Otkovid, doc. dr. sc. Ivanu Krausu, Željki Jurkovid, v. pred. i Kristini Kralik, prof. što su me uvijek imali vremena saslušati i pomodi savjetima. Zahvaljujem se i osoblju Hrvatskog državnog arhiva u Osijeku koje mi je pomoglo u pretraživanju mnogobrojnih kutija projektne dokumentacije i kod kojih me uvijek čekalo slobodno mjesto za rad. Hvala vam svima! Danijela, Igore, Lucija, Marina, Mario i Anja hvala vam na strpljenju u trenucima u kojima se problem korisničkog vrednovanja prostornih karakteristika stanova znao uvudi u naše razgovore i na riječima podrške prilikom njegova rješavanja. Matej, hvala ti na beskrajnoj podršci i razumijevanju. Na kraju, najviše se želim zahvaliti osobama bez kojih puno toga, pa tako ni ova doktorska disertacija ne bi bila moguda. Mama i tata, hvala vam na svemu. Puno je osoba koje su imale pozitivnog utjecaja na ovaj rad i ako sam nekoga zaboravila spomenuti, hvala vam i oprostite. ii Mojim roditeljima, Elizabeti i Zdenku. iii „Stanovi, te male kapsule prostora u konstruktivnom rasteru velikih objekata, što su u vedem ili manjem redu usidreni u maglenim ravnicama, kao brodovi ispred velikih luka, građeni po mjeri građevinske tehnologije, nose blijedi pečat projektanta – bezlična serijska roba – primaju svoje stanare kao strance. Čovjek i njegova obitelj, ta neponovljiva, raznolika i dinamična socijalna skupina, ulazi u kalup rađen prema nekom prosječnom i uvijek krivom predlošku. U ograničenom prostoru stana oni traže mjesta svojih sloboda, vlastiti identitet i lik, u bezličnosti jednakih prostora i materijala. Prilagodba je dugotrajna i uvijek na štetu čovjeka. (Ruši se neki zid, otvaraju nova vrata, zatvaraju lođe. Gdje je mjesto za sušenje rublja? Ove demo zidove obložiti drvetom, a ove prekriti tapetama. Tamo dolazi slika, na pod – jedan tepih bež boje, a svuda skupi tipski namještaj i ako ostane nešto prostora – jedna stara stilska fotelja. Ona stvara iluziju tradicije, smirenosti i sigurnosti. To je sve što možemo učiniti. Sada demo još malo promijeniti svoje navike i shvadanja, uskladiti svoje ponašanje s obzirom na danu situaciju, zidovi i stropovi su tako tanki…) Poslije ove nemogude transformacije stan nas polako prihvada i uzima pod svoje, jer smo ved pomalo slični onome za koga je stan građen: Prosječnom Predlošku. I tako jedna humana namjera ima svoj ne sasvim humani finale. … Tišti ga gubitak dijela vlastite ličnosti koju je morao žrtvovati „mijenjajudi svoje navike i shvadanja, prilagođavajudi svoje ponašanje s obzirom na tanke zidove i stropove kroz koje se sve čuje…“ Riješio bi mnoge probleme u VELIKOM STANU, ali taj je negdje u „nedohvativom horizontu…“ I evo, sjetio se… Čovjek iz ladice otvara vrata stana, izlazi na stubište. Ono je hladno i tuđe, sva sreda što ta nepokorena djeca ostavljaju mnoge poruke i zapise na zidovima, u liftu, na zamagljenom prozoru, znakovi ljudskog srca u nehumanom prostoru javnih komunikacija. Čovjek silazi u okoliš „objekta“. Okoliš je parkiralište (I nešto malo zelenila po glavi stanovnika, jedno iznormirano dječje igralište. Djeca ne mare za normative, pa se igraju negdje drugdje, tamo gdje im je „ljepše“). U velikom okolišu – parkiralištu, čovjek, s malo srede i upornosti pronalazi vlastiti automobil i odlazi „… u krajolike, cestama Velikog Svijeta“. Krug je zatvoren: iz Velikog Svijeta u ladicu, iz ladice u Veliki Svijet.“ 1 tekst: Špirid, E., 1982. Stan i drugi prostori. Čovjek i prostor. 1, pp:11-13. slika: Horvat, B., 1979. Prilog racionalizaciji stambene izgradnje. Čovjek i prostor, 5, p.31. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 1 SADRŽAJ: 1. Uvod .............................................................................................................................. 7 1.1. Predmet i problem istraživanja .............................................................................. 7 1.1.1. Kvaliteta stanovanja i zadovoljstvo korisnika ................................................. 8 1.1.2. Stambene potrebe i stambena politika ........................................................ 10 1.1.3. Problem istraživanja ..................................................................................... 11 1.2. Potreba za istraživanjem ...................................................................................... 14 1.3. Sustav radnih hipoteza ........................................................................................ 16 1.4. Ciljevi istraživanja ................................................................................................. 17 1.5. Pregled literature ................................................................................................. 18 1.5.1. Pregled strane literature na temu kvalitete i zadovoljstva stanovanjem..... 19 1.5.2. Istraživanja stanovanja u Hrvatskoj .............................................................. 27 1.5.3. Projektantske smjernice za postizanje kvalitetnog rješenja stana ............... 30 1.5.4. Zaključak ....................................................................................................... 32 1.6. Program rada ....................................................................................................... 33 1.7. Primijenjene znanstvene metode ........................................................................ 34 1.8. Struktura rada ...................................................................................................... 35 2. Stambene politike i zakonodavni okvir stanovanja .................................................... 37 2.1. Stambene politike u razdoblju od 1930. do 2015. godine ................................... 37 2.1.1. Stambene prilike prije 1945. godine ............................................................. 37 2.1.2. Stanovanje u socijalizmu ............................................................................... 39 2.1.3. Stambene politike nakon 1991. godine ........................................................ 48 2.1.4. Zaključak ....................................................................................................... 52 2.2. Zakonodavni okvir stanovanja ............................................................................. 53 2.2.1. Zakonodavni okvir stanogradnje do 1945. ................................................... 53 2.2.2. Uputstvo za izgradnju stambenih zgrada za potrebe JNA ............................ 53 2.2.3. Pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima za izgradnju stanova ............... 55 2.2.4. Odluka o kategorizaciji i racionalnom projektiranju stambene izgradnje na području općine Osijek ........................................................................................... 55 2.2.5. Standard stana, zgrade i naselja u društveno usmjerenoj stambenoj izgradnji ................................................................................................................................ 56 IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 2 2.2.6. Standard stana, prijedlog istraživačke grupe Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu .................................................................................................................... 58 2.2.7. Pravilnik minimalnih tehničkih uvjeta za projektiranje i gradnju stanova iz programa društveno poticane stanogradnje .......................................................... 59 2.2.8. Usporedba projektantskih smjernica ............................................................ 60 2.2.9. Zaključak ........................................................................................................ 63 3. Stambeni fond grada Osijeka ...................................................................................... 64 3.1. Metodologija prikupljanja podataka i uzorkovanje ............................................. 65 3.2. Stambene zgrade i stanovi u gradu Osijeku ......................................................... 71 3.2.1. Obilježja stambene gradnje do Drugog svjetskog rata ................................. 71 3.2.2. Realizacije stanogradnje socijalizma ............................................................. 73 3.2.3. Stambena izgradnja nakon 1991. godine ...................................................... 77 3.3. Povijesni razvoj stana između 1930. i 2015. godine ............................................ 80 3.3.1. Prostorna organizacija stanova prema razdobljima ..................................... 80 3.3.2. Promjene prostorne organizacije u odnosu na pojedine prostorije ............. 87 3.4. Kvantitativni pokazatelji prostorne kvalitete stanova u gradu Osijeku za razdoblje između 1930. i 2015. godine ....................................................................................... 90 3.4.1. Sobnost stanova ............................................................................................ 90 3.4.2. Kvadrature prostorija i stanova ..................................................................... 91 3.5. Prikaz karakterističnih stanova ............................................................................ 94 3.5.1. Najrasprostranjeniji stan ............................................................................... 94 3.5.2. Tipičan dupleks .............................................................................................. 94 3.5.3. Najmanji stan ................................................................................................ 95 3.5.4. Najveći i najluksuzniji stan ............................................................................ 95 3.6. Stanovi odabrani za ocjenjivanje .......................................................................... 97 3.7. Zaključak ............................................................................................................. 100 4. Kriteriji za vrednovanje kvalitete stana ..................................................................... 101 4.1. Pregled istraživanja kvalitete stana i stanovanja ............................................... 101 4.1.1. Istraživanja kvalitete stanovanja u svijetu .................................................. 101 4.1.2. Hrvatska iskustva u ocjenjivanju kvalitete stanovanja ................................ 114 4.2. Analiza kriterija za vrednovanje kvalitete stanovanja ........................................ 117 4.2.1. Kriteriji kvalitete stana ................................................................................ 117 4.2.2. Kriteriji kvalitete zgrade .............................................................................. 119 IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 3 4.2.3. Kriteriji kvalitete stambenog naselja .......................................................... 120 4.2.4. Socijalni i ekonomski kriteriji kvalitete stanovanja ..................................... 121 4.2.5. Zaključak ..................................................................................................... 122 4.3. Projektantske smjernice za postizanje kvalitetnog rješenja stana .................... 124 4.3.1. Organizacija prostora stana ........................................................................ 125 4.3.2. Komunikacija između prostorija u stanu .................................................... 127 4.3.3. Prostorna organizacija stana u cjelini ......................................................... 132 4.3.4. Fleksibilnost, varijabilnost i adaptabilnost stana ........................................ 133 4.3.5. Dimenzioniranje prostorija i stana ............................................................. 135 4.3.6. Orijentacija, osunčanost prostorija i provjetravanje .................................. 139 4.4. Zaključak ............................................................................................................ 142 5. Provjera kriterija za ocjenu prostornih karakteristika stana .................................... 143 5.1. Sadržaj i tijek intervjua ....................................................................................... 143 5.1.1. Struktura intervjua ...................................................................................... 144 5.1.2. Sadržaj intervjua - liste pitanja ................................................................... 145 5.1.3. Komparativna analiza parova ..................................................................... 148 5.2. Uzorak i karakteristike ispitanika ....................................................................... 150 5.3. Rezultati intervjua .............................................................................................. 152 5.3.1. Iskustva ispitanika u projektiranju stanova ................................................ 152 5.3.2. Stavovi ispitanika o prostornim karakteristikama kvalitetnog stana ......... 154 5.3.3. Važnost pojedine karakteristike stana za postizanje njegove kvalitete ..... 159 5.3.4. Rang lista utjecaja pojedinog kriterija na ocjenu kvalitete stana ............... 161 5.4. Zaključak ............................................................................................................ 164 6. Anketiranje korisnika stanova................................................................................... 166 6.1. Definiranje i izgled upitnika ............................................................................... 166 6.1.1. Struktura upitnika ....................................................................................... 167 6.1.2. Sadržaj upitnika – liste pitanja .................................................................... 167 6.1.3. Pilot istraživanje .......................................................................................... 171 6.1.4. Provjera kvalitete upitnika .......................................................................... 173 6.1.5. Zaključci ....................................................................................................... 173 6.2. Provođenje ankete ............................................................................................. 175 6.3. Statistička obrada podataka .............................................................................. 176 IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 4 6.4. Socio-demografske karakteristike ispitanika ..................................................... 177 6.5. Rezultati .............................................................................................................. 180 6.5.1. Karakteristike poželjnog stana za sve ispitanike ......................................... 180 6.5.2. Karakteristike poželjnog stana ovisno o socio-demografskim karakteristikama ispitanika ............................................................................................................... 192 6.6. Zaključak ............................................................................................................. 197 7. Razvoj modela ........................................................................................................... 200 7.1. Prikaz modela ..................................................................................................... 200 7.1.1. Grafički prikaz modela ................................................................................. 202 7.1.2. Matematički prikaz modela ......................................................................... 203 7.2. Preduvjeti za vrednovanje stanova na temelju ponuđenog modela ................. 205 7.2.1. Podaci o stanovima ..................................................................................... 205 7.2.2. Važnost pojedine kategorije kriterija prostornih karakteristika stana ....... 207 7.2.3. Važnost prostornih karakteristika stana ..................................................... 208 7.3. Opis modela ........................................................................................................ 210 7.3.1. Općenito o modelu ...................................................................................... 210 7.3.2. Rezultati metode komparativne analize parova ......................................... 210 7.3.3. Rezultati upitnika o preferencijama korisnika ............................................ 212 7.3.4. Sustav dodjeljivanja bodova pojedinim kriterijima ..................................... 213 7.3.5. Dodjeljivanje bodova unutar kategorija ...................................................... 214 7.3.6. Ocjenjivanje stanova različite sobnosti ....................................................... 221 7.3.7. Ocjena prostornih karakteristika stana ....................................................... 225 7.4. Validacija modela ............................................................................................... 227 7.4.1. Postupak validacije ...................................................................................... 227 7.4.2. Sudionici u validaciji .................................................................................... 228 7.4.3. Rezultati validacije ....................................................................................... 229 7.4.4. Zaključak ...................................................................................................... 230 7.5. Ograničenja modela ........................................................................................... 231 7.6. Primjena modela ................................................................................................ 232 7.7. Mogućnosti za preinake i proširenja modela ..................................................... 233 8. Primjena modela ....................................................................................................... 234 8.1. Podloga za vrednovanje stanova ........................................................................ 234 IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 5 8.1.1. Važnost kategorija kriterija za vrednovanje ............................................... 234 8.1.2. Važnost pojedinih kriterija za vrednovanje ................................................ 235 8.2. Rezultati vrednovanja stanova .......................................................................... 239 8.2.1. Ocjena stanova prema sobnosti ................................................................. 245 8.2.2. Ocjena stanova prema razdoblju izgradnje ................................................ 248 8.2.3. Ocjena stanova prema naseljima ................................................................ 253 8.3. Zaključak ............................................................................................................ 259 9. Diskusija .................................................................................................................... 261 9.1. Provedeno istraživanje u kontekstu dosadašnjih istraživanja kvalitete stanovanja .................................................................................................................................. 261 9.2. Kriteriji za vrednovanje prostornih karakteristika stanova ............................... 264 9.3. Stavovi korisnika u kontesu dosadašnjih istraživanja ........................................ 265 9.4. Stavovi korisnika u odnosu na stavove struke ................................................... 266 9.5. Poželjne karakteristike stana s gledišta korisnika ............................................. 268 9.6. Korisnička ocjena kvalitete stambenog fonda grada Osijeka ............................ 269 9.7. Stambeni fond grada Osijeka u kontekstu stambene politike ........................... 270 9.8. Korisnička ocjena stanova s obzirom na vrijeme njihove izgradnje .................. 274 10. Zaključak ................................................................................................................. 279 10.1. Mogućnost primjene rezultata istraživanja ..................................................... 282 10.2. Ograničenja istraživanja i preporuke za njegov nastavak................................ 283 11. Katalog dijagrama prostornih organizacija stanova ............................................... 284 11.1. Stanovi izgrađeni do 1945. godine .................................................................. 284 11.2. Stanovi izgrađeni između 1945. i 1955. godine ............................................... 298 11.3. Stanovi izgrađeni između 1956. i 1959. godine ............................................... 306 11.4. Stanovi izgrađeni između 1960. i 1965. godine ............................................... 316 11.5. Stanovi izgrađeni između 1966. i 1970. godine ............................................... 333 11.6. Stanovi izgrađeni između 1971. i 1975. godine ............................................... 353 11.7. Stanovi izgrađeni između 1976. i 1980. godine ............................................... 368 11.8. Stanovi izgrađeni između 1981. i 1991. godine ............................................... 392 11.9. Stanovi izgrađeni nakon 1991. godine ............................................................. 410 12. Katalog tlocrtnih rješenja ocijenjenih stanova ....................................................... 431 12.1. Stanovi izvedeni do 1945. godine .................................................................... 431 IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 6 12.2. Stanovi izvedeni u razdoblju od 1945. do 1955. godine .................................. 435 12.3. Stanovi izvedeni u razdoblju od 1956. do 1959. godine .................................. 437 12.4. Stanovi izvedeni u razdoblju od 1960. do 1965. godine .................................. 440 12.5. Stanovi izvedeni u razdoblju od 1966. do 1970. godine .................................. 454 12.6. Stanovi izvedeni u razdoblju od 1971. do 1975. godine .................................. 466 12.7. Stanovi izvedeni u razdoblju od 1976. do 1980. godine .................................. 476 12.8. Stanovi izvedeni u razdoblju od 1981. do 1991. godine .................................. 493 12.9. Stanovi izvedeni nakon 1991. godine ............................................................... 499 13. Prilozi ....................................................................................................................... 505 Prilog 1: Popis zgrada čija je projektna dokumentacija korištena u istraživanju ...... 505 Prilog 2: Način izračuna ocjena za odabrane stanove putem modela ...................... 511 14. Popis literature ........................................................................................................ 536 15. Popis slika, dijagrama i tablica ................................................................................ 549 15.1. Popis slika ......................................................................................................... 549 15.2. Popis dijagrama ................................................................................................ 553 15.3. Popis tablica ..................................................................................................... 555 16. Indeks pojmova i imena .......................................................................................... 560 Biografija ....................................................................................................................... 562 IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 7 1. Uvod 1.1. Predmet i problem istraživanja Stan je osnovna ljudska potreba,1 ali i primarna jedinica2 ljudskog stanovanja. Najveća je materijalna3 i simbolička vrijednost svakog kućanstva, a na određen način predstavlja i statusni simbol.4 Također, stan definira fizičku i psihološku ljusku obitelji, životni prostor u kojemu čovjek obnavlja svoje fizičke i psihičke snage5 te predstavlja mjesto socijalne jednakosti i individualnog oslobođenja.6 Drugim riječima, stan predstavlja određenu količinu materijalnog omotača za određen broj ljudi7 i određenu količinu njihovih potreba. Mjesto je gdje čovjek nalazi utočište, gdje se socijalizira, obrazuje i priprema za odrasli život. Stan, ako ga promatramo kroz njegovu materijalizaciju - arhitekturu, prisutan je u svim fazama ljudskog života8 te svakom čovjeku predstavlja njezin najpoznatiji oblik. Stambeni fond je i važan dio nacionalnog bogatstva.9 Kao složen konstrukt, stanovanje je rezultat djelovanja društvenih, ekonomskih i fizičkih procesa koji uključuju pitanja lokacije, kvalitetu gradnje i njezinu trajnost, cijenu financiranja i korištenja zemljišta, promet i pristupačnost, želje korisnika i utjecaj susjedstva.10 Općenito, stanovanje predstavlja jednu od najvažnijih komponenti socijalnog i gospodarskog razvitka nekog društva, organizacije i uređenja prostora te podizanja životnog standarda stanovništva.11 Pretpostavlja se da je dobar stan, stan uravnoteženih prostornih i površinskih odnosa te njihovih uravnoteženih veza.12 1 Nurdini, A. and Belgawan Harun, I., 2012. Spatial Bounded-Choice Behaviour within the Consumer of Rental Housing in Bandung, Indonesia. Journal of Asian Behavioural Studies, 2(4), p.58. 2 Kurian S.M. and Thampuran, A., 2001. Assessment of Housing Quality. Institute of Town Planners, India Journal, 8(2), p.74. 3 Za najveći broj ljudi stan predstavlja najveću predmet potrošnje. prema Lu, M., 1999. Determinants of Residential Satisfaction: Ordered Logit vs. Regression Models. Growth and Change, 30, p:264. 4 Nahtigal, D. and Grum, B., 2015. Segmentation and the Value Frame of Buyers of Residential Apartments. Geodetski vestnik, 59(1), pp:71-101. p.73. 5 Biondić, Lj., 1998. Stan kao pravo na mjesto. Prostor, 6(1-2), p.26. 6 Ibid. p.27. 7 Ibid. p.30. 8 Tradicionalno, život čovjeka se dijeli u pet faza: period kada mladi napuštaju roditelje, fazu „medenog mjeseca“ u kojoj mladi parovi zasnivaju obitelj, faza roditeljstva – obitelj s djecom, faza nakon roditeljstva, koju predstavljaju stariji parovi koji žive samostalno bez svoje djece, i posljednja faza, fazi u kojoj jedan od partnera postaje udovica ili udovac. prema: Nurdini, A. and Belgawan Harun, I., 2012. Spatial Bounded- Choice Behaviour within the Consumer of Rental Housing in Bandung, Indonesia. Journal of Asian Behavioural Studies, 2(4), p.58. 9 Bežovan, G., 2004. Stambena statistika – standard stanovanja u Hrvatskoj, Revija socijalne politike, 11 (2), pp:267-279. 10 Meng, G., and Hall, G. B., 2006. Assessing housing quality in metropolitan Lima, Peru. Journal of Housing and Built Environment, 21, p.415. 11 Izvješće o stanju u prostoru Republike Hrvatske 2008. – 2012., Narodne novine, broj 61/2013. 12 Biondić, Lj., 1998. Stan kao pravo na mjesto. Prostor, 6(1-2), p.30. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 8 Kvalitetan stan mora osigurati dovoljno odvojenih prostora za različite namjene, dovoljno privatnosti, povoljne klimatske i sanitarne uvjete.13 Način života usko je povezan s čovjekovim svakodnevnim životom i rezultat je novih potreba koje se pojavljuju tijekom vremena. Promjene u stanu slijede promjene očekivanja javnosti te potrebe i percepciju stana njegovih korisnika.14 Suvremeni način života i stambene potrebe uvelike su se promijenile u posljednjih nekoliko desetljeća kao posljedica različitih društvenih čimbenika: promjene „tradicionalne" obitelji,15 sve veće neovisnosti unutar obitelji, promjenjivih individualnih potreba, zamjene privatnog stambenog prostora različitim drugim sadržajima, radom kod kuće, prenamjenom stambenih prostora, multifunkcionalnosti, sve veće uloge novih informacijskih tehnologija (IT) koje utječu na promjene u načinu življenja, globalizacije i individualizacije (temeljene na novim IT-ma), konstantne fluktuacije radne snage vezane za ekonomsku nestabilnost, prihvaćanja ideje o mobilnosti, promjena u odnosu prema privatnom vlasništvu itd.16 Konstantne promjene stambenih potreba dovode do nužnosti za ocjenjivanjem i procjenjivanjem kvalitete stanovanja kako bi ono uvijek odgovaralo potrebama svojih korisnika. Tradicionalno, neki aspekti stanovanja bili su predmet ocjenjivanja više od drugih, posebice, ekonomske činjenice, strukturalne karakteristike, kvaliteta zdravlja te fenomen zajednice.17 U okviru ove doktorske disertacije naglasak je stavljen na kvalitetu samog stambenog prostora, njegove tlocrtne organizacije i drugih prostornih karakteristika. 1.1.1. Kvaliteta stanovanja i zadovoljstvo korisnika Kvaliteta stanovanja je širok pojam koji obuhvaća mnoge aspekte te ima i objektivnu i subjektivnu dimenziju. Objektivnu dimenziju čine četiri aspekta od posebnog značenja: tip stana, broj soba, prisutnost sadržaja i stanje stana.18 Subjektivnu dimenziju čine korisnici i njihove karakteristike koje dovode do specifičnih potreba, želja i očekivanja. Kvaliteta stanovanja je važna odrednica zadovoljstva stanovanjem, a najvažnije mjerilo 13 Kurian S.M. and Thampuran, A., 2001. Assessment of Housing Quality. Institute of Town Planners, India Journal, 8(2), p.74. 14 Shin, E.K., Hong, S., Kim, S., 2016. Changes in Public Perception of Apartments: Television and Newspaper Advertisements, 1960-2010. Journal of Asian Architecture and Building Engineering. 15(1), p.65. 15 Na primjer: parovi bez djece, samci, samohrani roditelji s djecom, istospolne zajednice. 16 Kincl, B.; Delić, A. 2002. Razvoj arhitektonskog okoliša (arhitektonske cjeline), XXX IAHS, World Congress on Housing, Housing Construction - An Interdisciplinary Task, [ur. Ural, O.; Abrantes, V.; Tadeu, A.], Coimbra: Wide Dreams - Projectos Multimedia, Lda. pp:215-222, Coimbra, Portugal. 17 Weidemann, S. and Anderson, J.R., 1985. A Conceptual Framework for Residential Satisfaction, in: Altman I. et.al. eds., 1985. Home Environment. New York: Springer Science+ Bussiness Media, p:153. 18 Elsinga M. and Hoekstra J., 2005. Homeownership and Housing Satisfaction. Journal of Housing and the Built Environment, 20, p.415. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 9 kvalitete stana je upravo zadovoljstvo njegovih korisnika.19 Što je veća kvaliteta stana, očekuje se da će i korisnik stana biti više zadovoljan. Pokazatelji stambene kvalitete su stambeni uvjeti: karakteristike fizičkog uređenja, njegovih korisnika i njegove okoline.20 Pojam stambenih uvjeta vrlo je širok i obuhvaća fizičke atribute stana, ali uključuje i korisničko zadovoljstvo stanovanjem.21 Zadovoljstvo korisnika može se definirati kao percipirani jaz između korisničkih potreba i težnji u odnosu na stvarnost trenutnog stambenog konteksta. Dosadašnja istraživanja su dokazala da ispitanici ocjenjuju zadovoljstvo stanovanja u odnosu na druge osobe, vlastito iskustvo i očekivanja za budućnost.22 Stambeno zadovoljstvo je iskustvo užitka ili zadovoljstva koje proizlazi iz života na određenom mjestu. To je jedan od najvažnijih istraživanih psiholoških obrazaca koji se odnose na stambeno okruženje.23 U istraživanjima24 provedenim posljednjih godina zadovoljstvo je korišteno kao kriterij ocjene kvalitete stambene okoline.25 Ocjenjivanje stanovanja pruža neophodne informacije o trenutnom stanju stambenog fonda, nudi važne informacije kao polazak za buduće projekte te daje uvid u trenutne želje i potrebe njegovih korisnika. Zadovoljstvo stanovanjem i kvaliteta stanovanja su usko povezani. Zadovoljstvo stanovanjem se smatra korisnim kriterijem u ocjeni stanovanja jer ukazuje na razinu uspjeha, mjeri afektivne i kognitivne reakcije korisnika, ističe neatraktivne aspekte stambenog okruženja i predviđa korisničke odgovore stambenim uvjetima u budućnosti. Ono također pomaže identificirati doprinos različitih faktora na zadovoljstvo, razlike 19 Poljanec, G., 2001. Stalno i promjenjivo u stanovanju, Prostor, 9(1), pp:67 i Ozsoy, A., Altas, N. E., Ok, V., Pulat G., 1996. Quality Assessment Model for Housing: A Case Study on Outdoor Spaces in Istanbul. Habitat Intlernational, 20(2), p.164. 20 Beaton, W. P., 1986. On the Use of Expert Opinion in Housing Quality Analysis: An Application of the "Five City Housing Survey", Journal of Planning Education and Research, 5(3), p.180. 21 Streimikiene, D., 2015. Quality of Life and Housing. International Journal of Information and Education Technology, 5(2), p.140. 22 Ibid. p.41. 23 Mridha, M., 2015. Living in an Apartment. Journal of Environmental Psychology, 43, p.2. 24 Pekkonen, M., 2015. Housing Satisfaction in Finland with Regard to Area, Dwelling Type and Tenure Status. Central European Journal of Public Health, 23(4), pp:314–320; Wongbumru, T., Dewancker, B., 2015. An Overview of Public Housing Characteristics and Living Satisfactions: Old and New Public Housing Project in Bangkok. Procedia Environmental Sciences, 28, pp:689 – 697; Grum B., Kobal Grum, D., 2014. Satisfaction with Current Residence Status in Comparison with Expectations of Real Estate Buyers in Slovenia and Serbia. Procedia - Social and Behavioral Sciences, 109, pp:263 – 275; Amole, D., 2009. Residential satisfaction in students’ housing. Journal of Environmental Psychology, 29, pp:76–85; James, R. N. III and Carswell A. T., 2008. Home Sweet Apartment: A Text Analysis of Satisfaction and Dissatisfaction with Apartment Homes. Housing and Society, 35(1), pp:91-111; James, R.N. III, 2007. Multifamily Housing Characteristics and Tenant Satisfaction. Journal of Performance of Constructed Facilities. 21, November/December, pp:472-480; Elsinga M. and Hoekstra J., 2005. Homeownership and Housing Satisfaction. Journal of Housing and the Built Environment, 20, pp:401–424; Lu, M., 1999. Determinants of Residential Satisfaction: Ordered Logit vs. Regression Models. Growth and Change, 30, pp:264-287; Altas, N.E. and Özsoy, A., 1997. Spatial Adaptability and Flexibility as Parameters of User Satisfaction for Quality Housing. Building and Enoironment, 33(5), pp:311-323. i dr. 25 Altas, N.E. and Özsoy, A., 1997. Spatial Adaptability and Flexibility as Parameters of User Satisfaction for Quality Housing. Building and Enoironment, 33(5), p.316. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 10 između različitih vrsta faktora i odnos između različitih dimenzija stambenog okruženja. Osim toga, zadovoljstvo stanovanjem se smatra važnim pokazateljem kvalitete života, blagostanja i sreće.26 Tema istraživanja doktorske disertacije je kvaliteta stanovanja, točnije ocjena kvalitete same stambene jedinice - stana kao najmanje cjeline kolektivnog (višestambenog) stanovanja, promatranog i vrednovanog iz perspektive njegovog korisnika. Ovakav pristup istraživanju odabran je zato što su se u dosadašnjoj praksi stanovi kolektivnog stanovanja, za razliku od individualnog, projektirali za nepoznatoga korisnika, za nepoznatu obitelj, i to bez mogućnosti da taj korisnik - obitelj utječe na karakteristike toga stana.27 Pokazalo se da je najkorektniji i najplodniji pristup konceptualizaciji stambenog prostora upravo onaj koji proizlazi neposredno iz ljudskih potreba,28 stoga je važno poznavati korisnikove potrebe i način života jer načinom eksploatacije korisnik značajno utječe na stambeni prostor. Koristeći stan, on ga može dopunjavati i usavršavati u mogućim granicama. Stan zbog korištenja trebamo sagledavati kao dinamičan prostor koji nam pokazuje kako on nije nepromjenjiva vrijednost i kako bi to trebao biti što manje.29 Na temelju iskustava pri izvođenju velikih stambenih programa proizlazi da je nužno u oblikovanje uključiti i iskustva korisnika.30 Plan arhitekta u području kolektivnog stanovanja teži k integralnoj predvidljivosti, a jedna je od njegovih nepogodnosti i to što ne ostavlja mjesto za bitnu funkciju stana: njegovu obradu od strane korisnika.31 Upravo je mogućnost promjene jedna od danas najvažnijih karakteristika stana. Samo stan koji je prilagodljiv promjenama u životu svojih korisnika može biti definiran kao kvalitetan stan koji ima zadovoljne korisnike. Fleksibilnost i adaptabilnost su realni zahtjevi što izravno omogućuju razinu zadovoljstva korisnika.32 1.1.2. Stambene potrebe i stambena politika Porastom standarda i materijalnih mogućnosti društva javlja se potreba za istraživanjem postojećeg stanja u stanogradnji i potreba za pronalaskom smjera razvoja stanovanja koji je primjeren sadašnjem i budućem korisniku.33 Polazna točka za proučavanje teme stanovanja moraju biti čovjekove potrebe i njihovo zadovoljavanje. Prema američkom 26 Amole, D., 2009. Residential satisfaction in students’ housing. Journal of Environmental Psychology, 29, p.76. 27 Poljanec, G., 2001. Stalno i promjenjivo u stanovanju, Prostor, 9(1), p.68. 28 Ibid. p.68. 29 Ibid. p.69. 30 Homadovski, A. and Rogić, I., 1999. Arhitektonsko vrednovanje višestambenih zgrada i stanova za zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata: Sociologijsko vrednovanje stanova stradalnika Domovinskog rata. Prostor, 7(2), p.226. 31 Poljanec, G., 2001. Stalno i promjenjivo u stanovanju, Prostor, 9(1), p.74. 32 Ibid. p.70. 33 Poljanec, G., 2001. Poželjna svojstva stana. Ph.D. Sveučilište u Zagrebu. p.8. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 11 psihologu Abrahamu Maslowu potrebe čovjeka su: fiziološke potrebe organizma (primarne biološke potrebe), potreba za sigurnošću, potreba za pripadanjem i ljubavlju, potreba za poštovanjem i samopoštovanjem, potreba za samoostvarenjem34 te potreba za samonadilaženjem.35 Posjedovanje stana, može zadovoljiti veći spektar navedenih potreba. Na primjer, stan pruža osnovnu zaštitu od tjelesne nelagode, ali i neželjenog društvenog kontakta, odnosno osigurava privatnost. Ako promatramo samo ove dvije karakteristike stana već su zadovoljene potrebe iz fiziološke i sigurnosne dimenzije.36 Uz poznavanje korisnikovih potreba koje se definiraju na temelju istraživanja kvalitete i načina života te uključivanjem tih potreba u proces projektiranja, važan element kvalitetnog stanovanja je i kvalitetna i sustavno provođena stambena politika. Stambena politika odraz je socijalne svijesti u nekom društvu odnosno državi i jednako tako odraz (ne)odgovornog odnosa prema prostoru.37 Cilj kvalitetne stambene politike jest širenje mogućnosti izbora, sprječavanje „trajnog boravka u privremenim stanjima” odnosno boravka u neadekvatnim uvjetima, domaćinstvima s previše članova i sl.38 Dobro vođena stambena politika daje svoj obol izgradnji zdravog i prosperitetnog društva, kao i očuvanju prostora.39 Projektiranju novih stambenih prostora, ali i adaptaciji postojećih može se pristupiti tek nakon detaljnog istraživanja i detektiranja stambenih potreba njihovih korisnika. Kvaliteta stambenih jedinica može se postići jedino primjenom rezultata ovih studija unutar okvira sustavno provođene stambene politike. 1.1.3. Problem istraživanja Pregledom domaće40 i strane41 literature na temu stanovanja, uočeno je kako se puno pažnje posvećuje temi povećanja kvalitete stanovanja putem energetske obnove 34 Maslow, A. H., 1954. Motivation and personality, Harper & Row, Publisgers, Inc., New York. 35 Maslow, A.H., 1996. Critique of self-actualization theory, in: E. Hoffman (Ed.), Future visions: The unpublished papers of Abraham Maslow (Thousand Oaks, CA: Sage, 1996), pp:26-32. 36 Tan, T. H. and Khong, K. W,. 2012., The Link between Homeownership Motivation and Housing Satisfaction, International Journal of Economics and Management, 6(1), pp:1-20. 37 Franić, T.S., Korlaet, L., Vranić, D., 2005. Prilog analizi stambenih politika i planske stanogradnje Nizozemske i Hrvatske. Prostor, 13(2), p.196. 38 Ibid. p.203. 39 Ibid. 40 Veršić, Z., Muraj, I., Binički, M., 2015. Model ugrađene najamne zgrade zagrebačkog donjogradskog bloka: Analiza u svrhu poboljšanja energetske učinkovitosti. Prostor, 23(2), pp:236-249; Vezilić Strmo, N., Senjak, I., Štulhofer, A., 2014. Održivost postojeće stambene izgradnje i mogućnosti procjene, Prostor, 22(1), pp:122-133. 41 Claudy, M. and Michelsen, C., 2016. Housing Market Fundamentals, Housing Quality and Energy Consumption: Evidence from Germany. The Energy Journal, 37 (4), pp:25-43; Rajasekara, E., Anupamaa, U., Venkateswarana, R., 2014. Thermal comfort beyond building design – an investigation in naturally ventilated residential apartments in a hot–dry climate, Advances in Building Energy Research, 8(2), pp:196-215; Brounen, D., Kok N., Quigley, J.M., 2012. Residential Energy Use and Conservation:Economics and Demographics. European Economic Review, 56, pp:931–945; Noerwasito, V. T., 2011. Evaluation of IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 12 stambenih zgrada. Stručnjaci potrebu za istraživanjem42 ovoga područja objašnjavaju s podacima kako stambene zgrade čine oko 70 % ukupnoga građevinskog fonda Republike Hrvatske.43 Obnovom ovojnice zgrade i prilagodbom njezinih instalacija, između ostalog želi se osigurati i veća kvaliteta stanovanja. Ovaj vid kvalitete stanovanja uzima u obzir samo jedan od velikog broja čimbenika koji utječu na kvalitetu života u višestambenim zgradama. Uz same karakteristike susjedstva i gradskih funkcija, jedan od najvažnijih elemenata kvalitete života u višestambenim zgradama je prostorno – organizacijsko rješenje njezine osnovne jedinice - stana. Također, istraživanjem je uočen i rascjep između karakteristika odnosno kvalitete trenutnog stambenog fonda i potreba korisnika, što govori o nužnosti za detaljnim istraživanjem teme stanovanja iz ovog aspekta. Potrebno je definirati stanje postojećeg stambenog fonda kako bi se dobila ocjena njegove prilagodljivosti zahtjevima suvremenog života. Kvalitativni aspekti stanovanja dobili su na važnosti u posljednjih nekoliko godina, jer korisnici su sve više svjesni problema kvalitete u stambenim okruženjima,44 no ne postoji puno platformi ili jednoobrazno definiranih kriterija45 uz pomoć kojih bi profesionalci i krajnji korisnici mogli razumjeti i definirati kvalitetu stana. Temeljem pregleda literature uočeno je kako se kvaliteta stanovanja definira zadovoljstvom korisnika. Amole46 zadovoljstvo korisnika definira kao jaz između njihovih stvarnih i željenih potreba. Kvaliteta stanovanja, odnosno karakteristike koje ju definiraju promatrane su, definirane i ocijenjene na razini od stambene jedinice - stana, stambene zgrade i bloka47 pa sve do razine prostornog planiranja. Ove teorijske postavke poslužile su kao temelj za istraživanje koje je prikazano u doktorskoj disertaciji. U okviru doktorske disertacije istraženo je kolektivno stanovanje, a problemu stanovanja u stanu (osnovnoj jedinici kolektivne ili višestambene izgradnje), odnosno ocjeni kvalitete njegovih prostornih karakteristika pristupilo se iz perspektive njegovih krajnjih korisnika. Ovakav pristup je odabran zbog toga što vizija kvalitetnog stana iz perspektive Embodied Energy and Construction Costs for the Design of Low-Rise Apartments for Low-Income Residents in Surabaya, Indonesia, Journal of Civil Engineering and Architecture, 5(12), pp:1142-1146. 42 Potrebu za istraživanjem predvodi misao o uštedi resursa i osiguranju energetske udobnosti u postojećim i novim zgradama. 43 Veršić, Z., Muraj, I., Binički, M., 2015. Model ugrađene najamne zgrade zagrebačkog donjogradskog bloka: Analiza u svrhu poboljšanja energetske učinkovitosti. Prostor, 23(2), p.239. 44 Altas, N.E. and Özsoy, A., 1997. Spatial Adaptability and Flexibility as Parameters of User Satisfaction for Quality Housing. Building and Enoironment, 33(5), p.315. 45 Chohan, A.H. et al., 2015. A Model of Housing Quality Determinants (HQD) for Affordable Housing. Journal of Construction in Developing Countries, 20(1), p.119. 46 Amole, D., 2009. Residential satisfaction in students’ housing. Journal of Environmental Psychology, 29, p.76. 47 Acre F. and Wyckmansa A., 2014. Spatial Quality Determinants for Residential Building Renovation: A Methodological Approach to the Development of Spatial Quality Assessment. International Journal of Sustainable Building Technology and Urban Development, 5(3), p.183. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 13 arhitekta - projektanta, ne mora nužno biti ista kao i ona njegovih korisnika - stanara. Ovaj je pristup odabran i zato što se zgrade kolektivnog stanovanja najčešće grade za nepoznatog48 korisnika. Ocjena stana iz perspektive korisnika otkriva njihove potrebe i želje, što u konačnici dovodi do detektiranja poželjnih prostornih karakteristika stana koje se mogu upotrijebiti u vrednovanju postojećeg stambenog fonda i primijeniti kod adaptacija, ali i kod projektiranja novih zgrada kolektivnog stanovanja. Istraživanje koje je provedeno u sklopu doktorske disertacije usmjereno je na analizu arhitektonskog rješenja stana u gradu Osijeku s težnjom da se prouči njegova pogodnost da unutar svojih granica osigura okvir za suvremeni način života. Doktorska disertacija usmjerena je prema definiranju modela za korisničko vrednovanje prostornih karakteristika stana. Razvoju modela pristupilo se na temelju dostupne literature iz promatranog područja i empirijskog istraživanja. Konkretan predmet istraživanja je ispitan, a njegovi rezultati prikazani na primjeru grada Osijeka, na zgradama kolektivnog stanovanja nastalih u periodu između 1930. i 2015. godine. Glavni cilj doktorske disertacije je iz perspektive korisnika, temeljem predloženog modela odrediti stupanj kvalitete prostornih karakteristika stanova u gradu Osijeku. 48 Vezilić Strmo, N., Senjak, I., Štulhofer, A., 2014. Održivost postojeće stambene izgradnje i mogućnosti procjene, Prostor, 22(1), p.127. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 14 1.2. Potreba za istraživanjem U nizu složenih društvenih problema i ljudskih djelatnosti, stanovanje zauzima jedno od najvažnijih mjesta. Čovjek u prostorima za stanovanje provede 70 do 75 % svog životnog vijeka.49 Potreba za istraživanjem teme stanovanja evidentna je i zbog velikog utjecaja fizičke okoline na život čovjeka. Stambena arhitektura je arhitektura koja je najbliža korisniku i njezine karakteristike izravno utječu na kvalitetu i način njegova života. Veći dio istraživačke i zakonodavne pozornosti struke u Hrvatskoj usmjeren je na novogradnju, dok se problemi i značaj postojeće izgradnje zanemaruju.50 Ako ćemo u obzir uzeti činjenicu kako, u Hrvatskoj, stambene jedinice unutar višestambenih zgrada čine približno trećinu ukupnog stambenog fonda,51 postaje jasno koliko je izražena potreba za istraživanjem upravo ovog aspekta arhitekture. U prilog tome ide i informacija kako je u stanogradnji Republike Hrvatske početkom novog milenija bila prisutna stagnacija.52 Usporedbe radi, početkom 80-ih gradilo se oko 30 tisuća stambenih jedinica, da bi taj broj krajem 90-ih bio oko 12 tisuća.53 Još jedan od razloga potrebe za proučavanjem postojećeg fonda višestambenih zgrada su i podaci kako se u Hrvatskoj godišnje izgradi manje od 1 %54 novih stambenih zgrada i kako većina stanovnika živi u stambenim zgradama od kojih je više od 60 %55 izgrađeno prije 1980. godine. Nakon navedenih činjenica, dolazi se do zaključka kao je potrebno procijeniti trenutno stanje stambenog fonda gradova kako bi se utvrdila njegova kvaliteta i pogodnost za zadovoljavanje suvremenih stambenih potreba korisnika, odnosno njegova mogućnost transformacije u takav prostor. Prilikom detaljnog pregleda literature vezanog uz temu kvalitete stanovanja, uočena je potreba za radom koji će svojim rezultatima doprinijeti identifikaciji poželjnih prostornih karakteristika stana iz korisničke sfere, kako bi se iste moglo ugraditi u arhitektonsku praksu. Razumijevanje suvremenih korisnikovih potreba te njihovim uvažavanjem i uvrštavanjem u procesu projektiranja novih i obnove postojećih stambenih zgrada označio bi se pomak u dosadašnjoj projektantskoj praksi. Istraživanjem korisnikovih potreba i primjenom dobivenih rezultata u procesu projektiranja, unaprijedila bi se 49 Biondić, Lj. 2011. Uvod u projektiranje stambenih zgrada, Golden marketing-Tehnička knjiga, Arhitektonski fakultet sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, p.20. 50 Vezilić Strmo, N., Senjak, I., Štulhofer, A., 2014. Održivost postojeće stambene izgradnje i mogućnosti procjene, Prostor, 22(1), p.124. 51 Ministry of Construction and Physical Planning – Program of energy reconstruction of apartment buildings for the period 2014 – 2020 - May 2014. - http://www.mgipu.hr – posljednji pristup: 22.03.2017. 52 U razdoblju od 1995. do 2001. prosječno je prodano 1200 stanova godišnje, od čega 60 % u Zagrebu. prema: Rajčić, D., 2002. Društveno poticana stanogradnja. Građevinar, 54(4), p.220. 53 Ibid. 54 prema tablici: Građevinske veličine zgrada i stanova za koje su izdane građevinske dozvole, u: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. Statističke informacije 2016. p.67., preuzeto s: http://www.dzs.hr/, posljednji pristup: 25.02.2017. 55 prema tablici: Nastanjeni stanovi prema godini gradnje, vrsti zgrade i broju kućanstava u stanu, popis 2011., preuzeto s: http://www.dzs.hr/, posljednji pristup: 18.02.2017. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 15 kvaliteta stanovanja, a samim time i povećalo korisnikovo zadovoljstvo stanovanjem kao i sveukupni životni standard. Znanstvenih radova koji se bave ovim problemom u Hrvatskoj je nedovoljno, a za područje grada Osijeka ih nema. Predmetno istraživanje nalazi svoju opravdanost u tome što daje: sveobuhvatni pregled prostornih karakteristika stana; ocjenu stanja postojećeg stambenog fonda grada Osijeka; model koji korisnici mogu rabiti prilikom procjene, usporedbe i konačnog odabira mjesta za stanovanje; doprinos razvoju smjernica za projektiranje koje se u budućnosti mogu koristiti za projektiranje novih ili adaptaciju postojećih stambenih zgrada u svrhu osiguranja veće kvalitete stambene jedinice. Tematika doktorske disertacije s obzirom na dostupnu literaturu može se smatrati aktualnom i od velikog značenja za suvremenu arhitektonske teoriju i praksu. Prema dosadašnjim saznanjima kolektivno stanovanje nije obrađeno na predloženi način, niti je ocjena stambenog prostora (u konačnici ocjena stambenog fonda grada Osijeka) provedena iz perspektive korisnika. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 16 1.3. Sustav radnih hipoteza Prilikom definiranja problema postavljenog u okviru predmeta istraživanja, a u svrhu njegovog lakšeg rješavanja, javila su se određena istraživačka pitanja:  Koja je prostorna organizacija stana karakteristična za pojedino razdoblje?  Kako stručnjaci – projektanti definiraju pojedine varijable (prostorne karakteristike) unutar definicije kvalitete stana?  Koje su poželjne prostorne karakteristike stana za ocjenu njegove kvalitete sa stajališta korisnika?  Kako po važnosti stručnjaci – projektanti, a kako korisnici – stanari rangiraju pojedine grupe prostornih karakteristika kvalitete stana? Nul-hipoteza istraživanja prikazanog u doktorskoj disertaciji je: Projektantska praksa u Republici Hrvatskoj u periodu od 1930. do 2015. godine (u području kolektivnog stanovanja), gradeći za nepoznatog korisnika, zapostavlja korisnikove stavove koji su važan aspekt arhitektonskog projektiranja. Uključivanje stavova korisnika u metodologiju arhitektonskog projektiranja je neophodno kako bi se ostvarili kvalitetni stambeni prostori i postiglo zadovoljstvo krajnjeg korisnika stambene jedinice. Na temelju istraživačkih pitanja i nul-hipoteze formirale su se radne hipoteze istraživanja: H.1. Kvaliteta stanova nastalih u periodu između 1930. i 2015. mijenja se u odnosu na različite periode stambene politike. H.2. Arhitektonska struka kao jedan od ključnih sudionika u procesu projektiranja zgrada kolektivnog stanovanja, i korisnik – stanar stana, različito vrednuju kriterije kvalitete stana. H.3. Različite dobne, spolne i socioekonomske skupine korisnika – stanara stana, kao i oni različitih obrazovnih struktura, na različite načine definiraju poželjne prostorne karakteristike stana u smislu ocjene njegove kvalitete. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 17 1.4. Ciljevi istraživanja Istraživanje koje je prikazano u okviru doktorske disertacije provodilo se s namjerom da analizira trenutni osječki fond višestambenih zgrada u svrhu ocjene prostorne kvalitete njegovih jedinica - stanova i njihove sposobnosti za zadovoljavanje potreba suvremenog života korisnika. U radu se pitanje zadovoljstva korisnika i kvalitete života postavlja u kontekstu arhitekture s ciljem sagledavanja najvažnijih prostornih karakteristika stana koje na njih utječu. Opći cilj istraživanja bio je argumentiranje i tumačenje fenomena kvalitete stambene jedinice kolektivnog stanovanja iz perspektive njezinog korisnika. Na temelju ranije definiranog znanstvenog problema i potrebe za istraživanjem, a zbog jasnijeg afirmiranja istraživačkog procesa, preciznije su definirani i sljedeći specifični ciljevi istraživanja:  prikazati kvantitativan pregled kvalitete stambenog fonda grada Osijeka za period između 1930. i 2015. godine;  prikazati povijesni razvoj stana te karakteristične sheme prostorne organizacije stanova u Osijeku za razdoblje od 1930. do 2015. godine;  utvrditi listu težinskih faktora za pojedine prostorne kriterije - pokazatelje kvalitete stana sa stajališta arhitekta - projektanta;  utvrditi listu preferencija prostornih karakteristika stana i listu težinskih faktora za pojedine prostorne kriterije - pokazatelje kvalitete stana sa stajališta korisnika - stanara;  razviti model korisničkog vrednovanja prostornih karakteristika stana;  temeljem razvijenog modela vrednovati kvalitetu prostornih karakteristika stana za odabrane stanove. Indirektni cilj istraživanja bilo je argumentiranje potrebe kontinuiranog istraživanja potreba korisnika – stanara stana i integracije tih potreba u početne faze projektiranja zgrada kolektivnog stanovanja u svrhu postizanja korisnikovog – stanarevog zadovoljstva stanom. Zbog promjenjivog karaktera ovakva je istraživanja potrebno provoditi kontinuirano. Također, važno je napomenuti da je, kako bi se osigurao temeljiti i sveobuhvatni postupak projektiranja ove vrste stanovanja i ostvarilo povezivanje teorije i prakse, odnosno znanstvenika, projektanata i korisnika, potrebno koristiti sva dostupna teorijska i praktična iskustva. Samo ovakvim pristupom, može se ostvariti kvalitetna, humana životna sredina u skladu s vremenom i suvremenim potrebama korisnika za ispunjen, sretan život pojedinca, obitelji i zajednice u konačnici. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 18 1.5. Pregled literature Stanovanje je zbog svog promjenjivog karaktera neiscrpna i uvijek ponovo istraživana tema. Kako su potrebe korisnika centralno pitanje stanovanja, a one su po svom karakteru promjenjive, tako je i ovu temu uvijek potrebno ponovo istraživati i preispitivati prethodno utvrđene postavke. Tematikom kvalitete stanovanja danas se bave mnoge discipline, svaka iz svog kuta gledišta. Pregledom i analizom dostupne domaće i strane literature, mogu se izdvojiti neke od njih, koje svaka na svoj način žele unaprijediti promatrano područje: arhitektura, građevinarstvo, energetika, sociologija, psihologija, medicina, ekonomija i dr. Do sada, istraživao se povijesni razvoj stana,56 njegove prostorne karakteristike,57 fleksibilnosti i adaptabilnost,58 potrošnja energije, 56 Shen, M.Y., Fu, C.C, Wang, C.H., 2015. Minimum Habitable Dwelling and the Transformation of Public Housing Design in Taiwan from 1920 to the 1960s. Journal of Asian Architecture and Building Engineering. 14(2), pp:247-253; Choi, J., Kim, Y., Kang, J., Choi, Y., 2014. Comparative Analysis of the Spatial Structure of Apartment Unit Plans in Asia- Apartments in Korea, Vietnam, and Kazakhstan. Journal of Asian Architecture and Building Engineering, 13(3), pp:563-569; Guney, Y.I., Wineman, J., 2008. The evolving design of 20th-century apartments in Ankara. Environment and Planninng B: Planning and Design, 35, pp:627-646; Manum, B., 2005. Generality versus Specificity; A Study on the Interior Space of Apartments, Proceedings of the 5th International Space Sxntax Symposium. 13-17 June, Faculty of Architecture, Technology University, Delft, Netherlands; Paris, D E., and Kangari, R., 2005. Multifamily Affordable Housing: Residential Satisfaction, Journal of Performance of Constructed Facilities, 19, pp:138-145. 57 Tomah, A. N., Ismail, H. B., Abed, A., 2016. The concept of privacy and its effects on residential layout and design: Amman as a case study. Habitat International, 53, pp:1-7; Sima, L., 2015. Study on Small Apartment Design in China: Evaluation on the Impressions of and Preferences for the Floor Plans. Journal of Asian Architecture and Building Engineering, 14(2), pp:307-314; Choi, J., Kim, Y., Kang, J., Choi, Y., 2014. Comparative Analysis of the Spatial Structure of Apartment Unit Plans in Asia - Apartments in Korea, Vietnam, and Kazakhstan. Journal of Asian Architecture and Building Engineering, 13(3), pp:563-569; Jeong, S.K., Ban, Y.U., 2014. The Spatial Configuration in South Korean Apartments Built Between 1972 and 2000. Habitat International, 42, pp:90-102. 58 Sullivan, B. and Chen, K., 1997. Design for Tenant Fitout: A Critical Review of Public Housing Flat Design in Hong Kong. Habitat International, 21(3), pp:291-303; Altas, N.E. and Özsoy, A., 1997. Spatial Adaptability and Flexibility as Parameters of User Satisfaction for Quality Housing. Building and Enoironment, 33(5), pp:311-323. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 19 energetska obnova i energetska efikasnost,59 utjecaj stambenog okruženja na zdravlje korisnika,60 stanovanje različitih skupina ljudi (studenata, djece, starijih61) i dr. S obzirom na jako široki spektar istraživanja vezanih za stanovanje pregledu literature se pristupilo ciljano i usko vezano uz samu temu doktorske disertacije koja je ocjena prostornih karakteristika stana sa stanovišta njegovih korisnika. Multidisciplinarni karakter predmeta istraživanja određuje i način obrade postojeće literature. Dva su područja od velikog značaja za promatranu temu: kvaliteta stanovanja koja proizlazi iz ocjene zadovoljstva korisnika kolektivnim stanovanjem te kriteriji za ocjenjivanje odnosno arhitektonski parametri za projektiranje stanova u zgradama kolektivnog stanovanja. 1.5.1. Pregled strane literature na temu kvalitete i zadovoljstva stanovanjem Kvaliteta stanovanja i zadovoljstvo stanovanjem su usko povezani s kvalitetom čovjekova života. Upravo je iz tog razloga proučavanje ta dva aspekta stanovanja od velike važnosti za arhitektonsku struku jer korisnik uvijek treba biti u njezinom fokusu. 59 Claudy, M. and Michelsen, C., 2016.Housing Market Fundamentals, Housing Quality and Energy Consumption: Evidence from Germany. The Energy Journal, 37 (4), pp:25-43; Acre, F. and Wyckmans, A., 2015. Dwelling Renovation and Spatial Quality the Impact of the Dwelling Renovation on Spatial Quality Determinants. International Journal of Sustainable Built Environment, 4, pp:12–41; Copiello, S., 2015. Green housing: Toward a new energy efficiency paradox? Cities, 49, pp:76–87; Ioannou, A. and Itard, L.C.M., 2015. Energy performance and comfort in residential buildings: Sensitivity for building parameters and occupancy. Energy and Buildings, 92, pp:216–233; Lewis, A., 2015. Designing for an imagined user: Provision for thermal comfort in energy-efficient extra-care housing. Energy Policy, 84 (Sept.), pp:204- 212; Brounen, D., Kok N., Quigley, J.M., 2012. Residential Energy Use and Conservation:Economics and Demographics. European Economic Review, 56, pp:931–945; Noerwasito, V. T., 2011. Evaluation of Embodied Energy and Construction Costs for the Design of Low-Rise Apartments for Low-Income Residents in Surabaya, Indonesia, Journal of Civil Engineering and Architecture, 5(12), pp:1142-1146. 60 Vaid, U. and Evans, G. W., 2016. Housing Quality and Health: An Evaluation of Slum Rehabilitation in India. Environment and Behavior, 9, pp:1-20; Jacobs, D.E., et. al., 2015. Moving Into Green Healthy Housing. Journal of Public Health Management & Practice, 21(4), pp:345–354; Kang, N. N., Lee, T. K., Kim, J. T., Kim, C. G., 2014. Residents’ and Experts’ Perspectives for Evaluation of Importance of Health Performance Indicators in Social Housings. Indoor and Built Environment, 23(1), pp: 150–160; Kang, N.N., Lee, T.K., Kim, J.T., 2013. Characteristics of the Quality of Korean High-Rise Apartments Using the Health Performance Indicator. Indoor and Built Environment, 22(1), pp:157–167; Cho, S.H. and Kang, N.N., 2011. A Study on the Evaluation of Healthy Housing Quality of Apartments., 5th International Symposium on Sustainable Healthy Buildings, Seoul, Korea 10 February 2011. 61 Ahn, M. and Lee, S.J., 2016. Housing Satisfaction of Older (55+) SinglePerson Householders in U.S. Rural Communities. Journal of Applied Gerontology, 35(8), pp:878–911; Lewis, A., 2014. Daylighting In Older People’s Housing: Barriers to Compliance with Current UK Guidance. Lighting Research & Technology, 47, pp:976-992; Ma, B., Xue, Y., 2013. The Research of Green Design for Apartments for the Elderly. Applied Mechanics and Materials, 368-370, pp:566-571; Evans G.W., Kantrowitz E.,Eshelman, P., 2002. Housing Quality and Psychological Well-Being Among the Elderly Population. The Journals of Gerontology: Series B, 57(4), pp:381-383; Newman S.J. and Scott Holupk, C., 2014. Housing Affordability and Child Well-Being. Housing Policy Debate, 25(1), pp:116-151; Coley, R.L., Leventhal, T., Lynch, A.D., Kull, M., 2013. Relations between housing characteristics and the well-being of low-income children and adolescents. Developmental Psychology, 49(9), pp:1775-1789; Northridge, J., Ramirez, O.F., Stingone, J.A. Luz, C., 2010. The Role of Housing Type and Housing Quality in Urban Children with Asthma. Urban Health, 87, pp:211- 224. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 20 Istraživanje koje je prikazano u doktorskoj disertaciji za temu ima ocjenu kvalitete prostornih karakteristika stana iz perspektive njegovog korisnika, a kako je najbolje mjerilo za kvalitetu stambene jedinice upravo zadovoljstvo njezinog korisnika, ovom fenomenu se pristupilo s posebnom pažnjom. Prije detaljnijeg pregleda literature potrebno je definirati pojmove zadovoljstava i kvalitete u općem smislu. Zadovoljstvo se u Cambridge-ovu rječniku definira kao čin ispunjenja (postizanja) potrebe ili želje,62 a kvaliteta kao razina na kojoj određena karakteristika ispunjava zahtjeve.63 Ozsoy i suradnici, kvalitetu definiraju kao obilježje koje jedan element razlikuje od drugog te pokazuje njegovu relativnu važnost.64 U području kvalitete stanovanja potrebno je razlikovati dva pojma: kvalitetu života i kvalitetu stanovanja. Kvaliteta života je puno širi pojam koji se prema Streimikiene65 koristi za procjenu generalnog blagostanja pojedinca i društva. Dok Seferagić,66 kvalitetu života definira kao odnos objektivnih elemenata i subjektivnog zadovoljstava s njima, a Felix67 i suradnici ju opisuju kao multidimenzionalni konstrukt različitih domena (neke od njih su: zdravlje, visina dohotka, sigurnost, blizina usluga). Prema Elsingi68 kvaliteta stanovanja je važna odrednica zadovoljstva stambenim okruženjem. Kvaliteta stanovanja odnosno stambene jedinice se ocjenjuje u odnosu na zadovoljstvo korisnika stana.69 Tibesigwa70 i suradnici kvalitetu stanovanja shvaćaju kao skup različitih čimbenika koji uključuju fizičko stanje stambenog objekta i blizinu usluga u njegovoj okolini. Tvrde kako bi kvalitetno stanovanje trebalo zadovoljiti minimalne higijenske standarde i dobar životni standard, te kako treba biti dostupno u svim vidovima stanovanja.71 Prema njima, ocjena kvalitete stanovanja uključuje karakteristike korisnika te karakteristike i performanse prostora. 62 Cambridge Dictionary „satisfaction“ - http://dictionary.cambridge.org/dictionary/english/satisfaction, posljednji pristup 23.02.2017. 63 Cambridge Dictionary „quality“ - http://dictionary.cambridge.org/dictionary/english/quality, posljednji pristup 23.02.2017. 64 Ozsoy, A., Altas, N. E., Ok, V., Pulat G., 1996. Quality Assessment Model for Housing: A Case Study on Outdoor Spaces in Istanbul. Habitat Intlernational, 20(2), p.164. 65 Streimikiene, D., 2015. Quality of Life and Housing. International Journal of Information and Education Technology, 5(2), p.140. 66 Seferagić, D., 1999. New Understanding of Rural and Urban Housing Quality. Sociologija sela, 37(4), p.348. 67 Felix, R. and Garcia-Vega, J., 2012. Quality of Life in Mexico: A Formative Measurement Approach. The International Society for Quality-of-life Studies, 7, pp.223-238. 68 Elsinga M. and Hoekstra J., 2005. Homeownership and Housing Satisfaction. Journal of Housing and the Built Environment, 20, p.415. 69 Ozsoy, A., Altas, N. E., Ok, V., Pulat G., 1996. Quality Assessment Model for Housing: A Case Study on Outdoor Spaces in Istanbul. Habitat Intlernational, 20(2), p.164. 70 Tibesigwa, B.M., Hao, L., Karumuna, B.V., 2017. The Concept of Spatial Quality and its Challenges on Exercised Affordable Housing Design Typology in Dar es Salaam - Tanzania. Habitat International, 59, p.45. 71 Na primjer: stanovanje djece, studenata, umirovljenika, socijalno stanovanje. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 21 Na kvalitetu stanovanja se može gledati kao na uporabljivost, a zadovoljstvo korisnika se može definirati proučavanjem njegovog stava u odnosu na dvije dimenzije izgrađenog okoliša: prostorna psiho-socijalna obilježja i karakteristike izvedenog stana.72 U procjenu i mjerenje stambene kvalitete potrebno je uključiti nekoliko faktora: objektivno stambeno okruženje, subjektivno stambeno okruženje te karakteristike samog korisnika.73 Kao zaključak, možemo reći kao je zadovoljstvo stanovanjem, a samim time i kvaliteta stanovanja, razlika između korisnikove stambene stvarnosti i njegovih očekivanja.74 Istraživanja zadovoljstva korisnika i kvalitete njegove okoline započeta su u prvoj polovici 20. stoljeća u okviru mnogih disciplina. Mogu se izdvojiti neke od njih: psihologija, sociologija, prostorno planiranje i geografija (Solow, 1946.,75 Twichell, 1948.,76 Kain i Quigley, 1970.,77 Goodman, 1978.,78 Glaser i Hesser, 1981.,79 Canter i Rees, 1982,80 Cutter, 1982.,81 Baillie i Peart, 1992.,82 Levy-Leboyer 1993.,83 Nathan, 1995.,84 Bruin i Cook, 1997.,85 Lu, 1999.,86 Seferagić, 1999.87 i dr.). Mnoge su zemlje razvile sustav indikatora za mjerenje kvalitete stanovanja sa stajališta arhitekture i urbanizma, 72 Ozsoy, A., Altas, N. E., Ok, V., Pulat G., 1996. Quality Assessment Model for Housing: A Case Study on Outdoor Spaces in Istanbul. Habitat Intlernational, 20(2), p.164. 73 Yang, Y., 2008. A Tale of Two Cities: Physical Form and Neighborhood Satisfaction in Metropolitan Portland and Charlotte. Journal of American Planning Association, 74, pp:307-323. 74 Huang, Z. and Du, X.,2015. Assessment and determinants of residential satisfaction with public housing in Hangzhou, China, Habitat International, 47, p.221. 75 Solow, A. A., 1946. Measuring the Quality of Urban Housing Environment: A New Appraisal Technique. The Journal of Land & Public Utility Economics, 22(3), pp:282-293. 76 Twichell, A.A., 1948. An Appraisal Method for Measuring the Quality of Housing. American Sociological Review, 13(3), p.224. 77 Kain, J. F. and Quigley J. M., 1970. Measuring the Value of Housing Quality. Journal of the American Statistical Association, 65(330), pp:532-548. 78 Goodman Jr. J. L., 1978. Causes and Indicators of Housing Quality. Social Indicators Research, 5(2), pp: 195-210. 79 Galster, G. C. and Hesser, G. W., 1981. Residential Satisfaction: Compositional and Contextual Correlates. Invironmental and Behavior, 13(6), pp:735-758. 80 Canter, D. and Rees, K., 1982. A multivariate model of housing satisfaction. International Review of Applied Psychology. 31, pp:185-208. 81 Cutter, S., 1982. Residential Satisfaction and Suburban Homeowner. Urban Geography, 3(4), pp: 315- 327. 82 Baollie, S. T. and Peart, V., 1992. Determinants of Housing Satisfaction for Older Married and Unmarried Women in Florida. Housing and Society, 19(2), pp:101-116. 83 Levy-Leboyer, C., 1993. The Need for Space and Residential Satisfaction. Architecture & Comportement / Architecture & Behaviour, 9(4), pp:475-490. 84 Nathan, V., 1995. Residents' Satisfaction with the Sites and Services Approach in Affordable Housing. Housing and Society, 22(3), pp:53-78. 85 Bruin, M. J. and Cook, C. C., 1997. Understanding Constraints and Residential Satisfaction among Low- income Single-parent Families. Environment and Behavior, 29(4), pp:532-553. 86 Lu, M., 1999. Determinants of Residential Satisfaction: Ordered Logit vs. Regression Models. Growth and Change, 30, pp:264-287. 87 Seferagić, D., 1999. New Understanding of Rural and Urban Housing Quality. Sociologija sela, 37(4), pp:347-363. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 22 prostornog planiranja, sociologije i dr. (Baer, 1977.,88 Muoghalu, 1991.,89 Flood, 1997.,90 Gann i sur. 2003.,91 Marans, 2003.,92 James, 2008.,93 Kang i sur. 2013.,94 Bonaiuto i sur. 2015.,95 Lea i sur. 2016.96 i dr.). Ocjeni stanovanja se pristupa kroz različite sustave kriterija, ovakav se pristup može pratiti od samih početaka istraživanja. Solow,97 u Sjedinjenim Američkim Državama, 1946. godine ocjenjuje kvalitetu naselja kroz šest kategorija (gustoća stanovništva, upotreba zemljišta, prometne opasnosti, prirodne opasnosti, neadekvatni komunalni uvjeti, neadekvatne komunalne ustanove) s ukupno 24 kriterija. Twichell,98 1948. godine vrednuje kuću, njezine osnovne karakteristike (npr. postojanje kupaonice, broj članova kućanstva) ali i ocjenjuje uvjete održavanja, sigurnost, grijanje, osvjetljenje, kao i ostale elemente koji utječu na zdravlje korisnika. Novije99 studije proučavaju ukupno zadovoljstvo stambenim okruženjem. Ocjena kvalitete stanovanja u većini slučajeva uključuje ocjenu zadovoljstva stambenom jedinicom – stanom, ocjenu zgrade te ocjenu neposrednog susjedstva i blizinu gradskih funkcija, kao i socijalne i ekonomske uvjete stanovanja. Gann sa suradnicima, 2003. 88 Baer, W.C, 1977. Housing Indicators and Standards in the USA. Ekistics, 44(261), pp:71-77. 89 Muoghalu, L.N., 1991. Measuring Housing and Environmental Quality as Indicator of Quality of Urban Life: A Case of Traditional City of Benin, Nigeria. Social Indicators Research, 25, pp:63-98. 90 Flood, J., 1997. Urban and Housing Indicators. Urban Studies, 34(10), pp:1635-1665. 91 Gann, D.M., Salter, A.J., Whyte, J.K., 2003. Design Quality Indicator as a Tool for Thinking. Building Research & Information, 31(5), pp:318-333. 92 Marans, R. W., 2003. Understanding environmental quality through quality of life studies: the 2001 DAS and its use of subjective and objective indicators, Landscape and Urban Planning 65, pp:73–83. 93 James, R.N., 2008. Residential Satisfaction of Elderly Tenants in Apartment Housing, Social Indicators Research, 89, pp:421-437. 94 Kang, N.N., Lee, T.K., Kim, J.T., 2013. Characteristics of the Quality of Korean High-Rise Apartments Using the Health Performance Indicator. Indoor and Built Environment, 22(1), pp:157–167. 95 Bonaiuto, M., Fornara, F., Ariccio, S., Ganucci Cancellieri, U., Rahimi, L., 2015. Perceived Residential Environment Quality Indicators (PREQIs) relevance for UN-HABITAT City Prosperity Index (CPI). Habitat International, 45(1), pp: 53-63. 96 Lea, L.H., Ta, A.D., Dang, H.Q., 2016. Building up a System of Indicators to Measure Social Housing Quality in Vietnam. Procedia Engineering, 142, pp:115 – 122. 97 Solow, Anatole A., 1946. Measuring the Quality of Urban Housing Environment: A New Appraisal Technique. The Journal of Land & Public Utility Economics, 22(3), p.285. 98 Twichell, A.A., 1948. An Appraisal Method for Measuring the Quality of Housing. American Sociological Review, 13(3), p.280. 99Tibesigwa, B.M., Hao, L., Karumuna, B.V., 2017. The Concept of Spatial Quality and its Challenges on Exercised Affordable Housing Design Typology in Dar es Salaam - Tanzania. Habitat International 59, pp:44-59; Chohan, A.H. et al., 2015. A Model of Housing Quality Determinants (HQD) for Affordable Housing. Journal of Construction in Developing Countries, 20(1), pp:117–136; Nahtigal, D. and Grum, B., 2015. Segmentation and the Value Frame of Buyers of Residential Apartments. Geodetski vestnik, 59(1), pp:71-101; Streimikiene, D., 2015. Quality of Life and Housing. International Journal of Information and Education Technology, 5(2), pp:140-145; Grum B., Kobal Grum, D., 2014. Satisfaction with Current Residence Status in Comparison with Expectations of Real Estate Buyers in Slovenia and Serbia. Procedia - Social and Behavioral Sciences, 109, pp:263 – 275; Kurian S.M. and Thampuran, A., 2001. Assessment of Housing Quality. Institute of Town Planners, India Journal, 8(2), pp:74-85. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 23 razvija Design Quality Indicator (DQI),100 alat za poboljšanje dizajna zgrada, koji je razvijen kao program za ciljanje, mapiranje i mjerenje karakteristika stana i njegove okoline s ciljem poboljšanja cjelokupnog izgrađenog okoliša. Alat ocjenjuje kvalitetu izvedbe, funkcionalnost stana i zgrade te njezin utjecaj na okoliš. Zanimljivo je spomenuti model za procjenu višestambenih zgrada koji su razvili Kim i suradnici 2005. godine. Model uključuje ocjenu funkcija101 kuće i udobnost stanovanja,102 a namijenjen je poticanju inicijative za postizanje boljih karakteristika stambenog prostora te je osmišljen kao programska podrška korisnicima pri usporedbi i odabiru stana.103 Zadovoljstvo stanara najamnim stanovima istražio je James, 2007. godine u istraživanju koje je ocijenio utjecaj strukturalnih značajki i fizičkih obilježja104 na zadovoljstvo korisnika višestambenih zgrada. Zaključio je kako mogućnost formiranja nove prostorije unutar postojećeg tlocrta, kvaliteta kupaonice, postojanje garaže i vanjskog prostora stana uvelike mogu utjecati na povećanje zadovoljstva korisnika.105 Temu kvalitete najamnih zgrada i zadovoljstva njezinih korisnika proučavali su i Bennett i suradnici koji su za Novi Zeland razvili Housing warrant of fitness106 – WOF alat kojim se procjenjuje kvaliteta života ovog vida stanovanja. 107 Franklin108 je prilikom vrednovanja kvalitete projekta ocjenu stana formirao na temelju njegove veličine, pristupačnosti, rasporeda prostorija, zaštite od buke i prevelikog osunčanja te primjenjivosti elemenata održive gradnje, dok su Opoku i suradnici109 za ocjenu socijalnog stanovanja upotrijebili ukupno 26 kriterija unutar deset kategorija. Kategorije koje se dotiču kvalitete jedinice su javni prostori stana,110 privatni prostori stana111 i estetika.112 Rezultati studije su pokazali kako od svih deset kategorija, najveći 100 Gann, D.M., Salter, A.J., Whyte, J.K., 2003. Design Quality Indicator as a Tool for Thinking. Building Research & Information, 31(5), pp: 318-333. 101 Na primjer: adaptabilnost tlocrta, orijentaciju prostorija, osvjetljenje i sl. 102 Ugodnost boravka u prostoru s obzirom na: temperaturu zraka, buku, umjetno osvjetljenje, pogled, ventilaciju i dr. 103 Kim, S.S., Yang, I.H., Yeo, M.S., Kim, K.W., 2005. Development of a Housing Performance Evaluation Model for Multi-family Residential Building in Korea. Building and Environment, 40, p.1103. 104 Neki od elemenata prema kojima je ocjenjivano zadovoljstvo su: površina stana, zadovoljstvo pojedinim prostorijama, postojanje vanjskog prostora stana, kvaliteta ugrađene opreme i zraka, buka. prema: James, R.N. III, 2007. Multifamily Housing Characteristics and Tenant Satisfaction. Journal of Performance of Constructed Facilities. 21, November/December, pp:472-480. 105 Ibid. p.472. 106 engl. housing warrant of fitness – garancija kvalitete stanovanja 107 Bennett, J. et.al., 2016. Towards an Agreed Quality Standard for Rental Housing: Field Testing of a New Zealand Housing WOF Tool. Australian and New Zealand Journal of Public Health, pp:1-7. 108 Franklin, B.J., 2010. Discourses of Design: Perspectives on the Meaning of Housing Quality and 'Good' Housing Design. Theory and Society, 18(1-2), pp:79-92. 109 Opoku, R.A., Abdul-Muhmin, A.G., 2010. Housing preferences and attribute importance among low- income consumers in Saudi Arabia. Habitat International, 34, pp:219–227. 110 Kriteriji: veličina dnevnog boravka, raspored prostorija, veličina kuhinje, postojanje izbe i spremišta, veličina prozora. prema: Ibid. p.223. 111 Kriteriji: broj i veličina spavaćih soba te broj kupaonica. prema: Ibid. p.223. 112 Kriteriji: kvaliteta i tip obloga. prema: Ibid. p.223. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 24 utjecaj na zadovoljstvo korisnika imaju one koje se tiču privatnog prostora i estetike.113 Također, u studiji je istaknut i utjecaj spola na ocjenu kvalitete stana. Značajne rezultate o kvaliteti stanovanja donose studije koje definiraju kvalitetu stanovanja u odnosu na zdravlje.114 Cho, Kang i suradnici kvalitetu stanovanja ocjenjuju na temelju fizičkih, mentalnih i socijalnih kategorija kriterija te kriteriju održavanja stana i zgrade. Ovo složeno vrednovanje sadrži četiri kategorije, 16 atributa, 40 podatributa te 84 predmeta za ocjenu, od kojih je važno spomenuti raspored i dimenzije prostorija, ugodnost, higijenu i sigurnost prostora. Cho i suradnici115 su došli do sljedećih zaključaka: korisnici fizičke i mentalne karakteristike prostora definiraju kao elemente koji su važni za stanovanje, a kategoriju fizičkih atributa prostora definiraju kao kategoriju od najvećeg utjecaja na zadovoljstvo korisnika. Na kraju napominju kako se rezultati istraživanja mogu koristiti u izradi planova za poboljšanje kvalitete života te kako trebaju poslužiti kao temelj za izradu smjernica za održavanje zdrave životne sredine.116 Posljednjih godina vođena su istraživanja koja su kao centralni subjekt uzimala različite aktere stanovanja. Tako su Haddad i suradnici istraživali ponašanje kupaca stana obuhvaćajući ekonomske, estetske, marketinške, socijalne i geografske faktore. U istraživanju su definirali važne kriterije za kupnju stanova, ali i utvrdili kako postoje velike razlike u odgovorima između spolova, ali i generacija.117 Choi i Cho118 su usporedili percepciju o važnosti pojedinih karakteristika stana119 između korisnika (stanara) i stručnjaka. Rezultati komparativne analize ukazali su kako postoje značajne razlike između njihovih stavova. Stručnjaci su fokusirani na kvalitetu pojedinih komponenti jedinice – prostorija, dok su korisnici naglasili važnost postojanja parkirališta i garaže, balkona i unutarnjeg trijema. Stručnjacima je od kvalitete prostorija najvažnija bila kvaliteta kuhinje, dok su kupci na prvo mjesto stavili kvalitetu vanjskih prostora. Na kraju zaključuju kao bi stanodavci i investitori trebali prepoznati korisnikove potrebe i 113 Dok su tri najmanje kategorije: blizina rodbine, vanjski prostori zgrade i vrt te lokacija ulice. Prema: Ibid. p.225. 114 Cho, S.H. and Kang, N.N., 2011. A Study on the Evaluation of Healthy Housing Quality of Apartments., 5th International Symposium on Sustainable Healthy Buildings, Seoul, Korea 10 February 2011., Kang, N. N., Lee, T. K., Kim, J. T., Kim, C. G., 2014. Residents’ and Experts’ Perspectives for Evaluation of Importance of Health Performance Indicators in Social Housings. Indoor and Built Environment, 23(1), pp: 150–160.; Kang, N.N., Kim, J.T., Lee, T.K., 2014. A Study on the Healthy Housing Quality of Multi-family Attached House According to Dwelling Unit Age. Energy Procedia, 62, pp:595 – 602. 115 Cho, S.H. and Kang, N.N., 2011. A Study on the Evaluation of Healthy Housing Quality of Apartments. 5th International Symposium on Sustainable Healthy Buildings, Seoul, Korea 10 February 2011. 116 Ibid. 117 Haddad, M., Judeh, M., Haddad, S., 2011. Factors Affecting Buying Behavior of an Apartment an Empirical Investigation in Amman. Jordan. Research Journal of Applied Sciences, Engineering and Technology, 3(3), pp:238-239. 118 Choi, J., Cho, T., 2014. Comparing Perception Concerning the Importance of Apartment Complex Components Between Consumers and Housing Providers. Journal of Asian Architecture and Building Engineering, 13(1), pp:109-116. 119 Varijable koje su ocjenjivane su zadovoljstvo: vanjskim prostorom, dnevnim boravkom, spavaćom sobom, kuhinjom, balkonom, kupaonicom, ulazom u zgradu, parkiralištem ili garažom, dizalom. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 25 pristupiti njihovom zadovoljavanju pravodobno zbog njihovog promjenjivog karaktera.120 U okviru najnovijih istraživanja na temu energetske obnove postojećih zgrada, Acre i Wyckmansa121 su 2014. i 2015. godine utvrdili prostorne odrednice kvalitete stambenih zgrada na koje utječe obnova. Ove odrednice obuhvaćaju mogućnost pogleda, unutarnji prostorni raspored, kvalitetu obloga, unutarnjih i vanjskih zidova. Rezultate istraživanja su predstavili kroz popis opće kvalitete prostora122 koji može poslužiti kao podrška arhitektima, inženjerima, graditeljima i vlasnicima zgrada. Chohan i suradnici123 su 2015. godine na temelju prijašnjih istraživanja razvili model pod nazivom Housing Quality Determinants124 (HQD). Model u sebi objedinjuje kriterije iz šest ranije provedenih studija i objedinjuje ih pod osam kategorija.125 HQD model pruža platformu za razvijanje pokazatelja kvalitete za projektiranje stambenih zgrada te omogućuje arhitektima i inženjerima promišljanje dizajna u kontekstu stambene kvalitete.126 Sima127 je u istraživanju čiji je cilj bio odrediti važnost karakteristika malih stanova na temelju mišljenja korisnika, kao elemente ocjene koristio drugačije kategorije: atmosferu, efikasnost, ugodnost i originalnost tlocrtnog rješenja. Korisnici su ocjenu različitim tlocrtnim rješenjima davali putem jednog od elemenata parova suprotnih karakteristika. Rezultati su pokazali kako se dojmovi ispitanika sastoje od sva četiri faktora. Iako su aspekti učinkovitosti mnogo pridonijeli sveukupnoj ocjeni tlocrta stanova, pokazalo se kako ispitanici suprotnog spola imaju različito razumijevanje učinkovitosti, dok su različite dobne skupine i osobe različitih zanimanja pokazale 120 Choi, J., Cho, T., 2014. Comparing Perception Concerning the Importance of Apartment Complex Components Between Consumers and Housing Providers. Journal of Asian Architecture and Building Engineering, 13(1), p.115. 121 Acre F. and Wyckmansa A., 2014. Spatial Quality Determinants for Residential Building Renovation: A Methodological Approach to the Development of Spatial Quality Assessment. International Journal of Sustainable Building Technology and Urban Development, 5(3), pp: 183–204; Acre, F. and Wyckmans, A., 2015. Dwelling Renovation and Spatial Quality the Impact of the Dwelling Renovation on Spatial Quality Determinants. International Journal of Sustainable Built Environment, 4, pp:12–41. 122 Acre F. and Wyckmansa A., 2014. Spatial Quality Determinants for Residential Building Renovation: A Methodological Approach to the Development of Spatial Quality Assessment. International Journal of Sustainable Building Technology and Urban Development, 5(3), p.183. 123 Chohan, A.H. et al., 2015. A Model of Housing Quality Determinants (HQD) for Affordable Housing. Journal of Construction in Developing Countries, 20(1), pp:117–136. 124 engl. Housing Quality Determinants – odrednice kvalitete stanovanja 125 Kategorije su: arhitektura i lokacija, konstrukcija, izvedba, građevinska tehnika, zdravlje i sigurnost, udobnost korisnika, održavanje i održivost. Ibid. pp:117–136. 126 Ibid. p.117. 127 Sima, L., 2015. Study on Small Apartment Design in China: Evaluation on the Impressions of and Preferences for the Floor Plans. Journal of Asian Architecture and Building Engineering, 14(2), pp:307-314. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 26 različitu osjetljivost na kriterije ugode i učinkovitosti, kao i na originalnost tlocrtnog rješenja.128 Bitno je spomenuti i istraživanje koje su 2016. godine proveli Lea i suradnici.129 Unutar istraživanja su razvili sustav za ocjenu pokazatelja kvalitete socijalnog stanovanja koji vrednuje 12 indikatora kroz 55 komponenti. Valja spomenuti sljedeće komponente: površinu stana, broj soba, kvalitetu soba i kupaonice, fleksibilnost, tlocrtni raspored prostorija, komunikacije, mikroklimu, zaštitu od sunca i buke. Model je namijenjen ocjenjivanju karakteristika stana iz sfere investitora, ali i kupca kojemu može pomoći pri usporedbi, ocjeni i odabiru nekretnine.130 U pregledu stranih istraživanja, potrebno je spomenuti i online alate za ocjenu kvalitete stanovanja. U Velikoj Britaniji je na temelju starijih sustava ocjenjivanja kvalitete stanovanja razvijen sustav indikatora za ocjenu stanovanja Houdsing Quality Indicators – HQI.131 Sustav se sastoji od deset indikatora koji mjere kvalitetu stanovanja. Svaki indikator (kategorija) sadrži niz pitanja koja se popunjavaju, a indikatori kojima se mjeri kvaliteta stana su sljedeći: veličina i tlocrt stana, zaštita od buke i prevelikog osunčanja, te njezina dostupnost i održivost. Preostalih pet indikatora se tiču lokacije, vizualnih utjecaja, vanjskih prostora, prometa i neposrednog okruženja stana. Ovaj sustav indikatora rezultirao je kalkulatorom kvalitete stanovanja. Na sličan je način, kao online alat za ocjenu stanovanja, u Švicarskoj razvijen SEL – Système d'évaluation de logements132 koji služi kao pomoć prilikom projektiranja, procjene i usporedbe stambenih objekata. Kroz 25 kriterija ocjenjuje se vrijednost objekta kroz tri aspekta: njegovu situaciju, neposrednu okolinu i samu zgradu ili stan. Od toga se njih 11 odnosi na stan: neto površina stana, dodatni prostori stana, fleksibilnost u korištenju, mogućnosti različitog načina opremanja namještajem, ocjena kuhinje i blagovaonice, sanitarni uvjeti – kupaonice, spremišta, prilagodljivost privatnih prostora stana, balkoni/lođe/terase, prijelazi iz unutra na van, vanjska spremišta. 128 Ibid. p.307. 129 Lea, L.H., Ta, A.D., Dang, H.Q., 2016. Building up a System of Indicators to Measure Social Housing Quality in Vietnam. Procedia Engineering, 142, pp:115-122. 130 Ibid. p.11. 131 Housing Quality Indicators HQI, https://www.gov.uk/guidance/housing-quality-indicators#hqi- calculator, posljednji pristup: 09.02.2017. HQI su nastali na temelju podataka prikupljenih istraživanjem u okviru Nacionalnog programa za pristupačno stanovanje, engl. National Affordable Housing Programme (NAHP) koji se provodio od 2008. do 2011. godine i projekta Pristupačni dom, engl. Affordable Homes Programme (AHP) koji je provođen od 2011. do 2015. godine. 132 engl. housing assessment system – sustav za procjenu stambenog prostora; Housing Assessment System, SEL http://www.wbs.admin.ch/fr/application/catalogue-de- criteres?open=k23, posljednji pristup: 09.02.2017.SEL se razvija od 1975. godine fra: Système d'évaluation de logements – sustav ocjene stanovanja IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 27 1.5.2. Istraživanja stanovanja u Hrvatskoj Pregledom domaćih istraživanja uočeno je kako su uz temu kolektivnog stanovanja u Hrvatskoj, posljednjih dvadesetak godina, najzastupljenija istraživanja sa stanovišta energetske obnove i održivosti postojećih zgrada te kvalitete postojećeg stambenog fonda. Temu energetske obnove obrađuju Veršići i suradnici133 istraživanjem mogućnosti poboljšanja energetske učinkovitosti zagrebačkog donjogradskog bloka. Istu temu, također na primjeru stambenih zgrada grada Zagreba proučava i Vezilić Strmo u svrhu izrade modela134 za procjenu održivosti postojećih stambenih zgrada. Matijević Barčot u doktorskoj disertaciji istražuje modele čija je primjena dovela do opsežne i značajne stambene izgradnje u Splitu u razdoblju između 1945. i 1968. godine.135 Iako će se doktorska disertacija bazirati na novijim domaćim istraživanjima stanovanja, važno je spomenuti model vrednovanja stana koji je razvio Zavod za zgradarstvo Građevinskog instituta u Zagrebu. Ovim modelom, na temelju grupa kriterija,136 u periodu između 1976. i 1984. godine bili su vrednovani stanovi i zgrade u zagrebačkim naseljima Staglišće, Dugave i Sloboština.137 Također, značajno je i istraživanje koje su proveli Čaldarović i Richter138 1978. godine kojim su utvrđene mnoge značajne činjenice o problematici stanovanja i odnosa korisnika prema svom užem i širem stambenom prostoru.139 Pregled novijih istraživanja potrebno je započeti s Goranom Poljancem, koji 2001. godine, u doktorskoj disertaciji naslova Poželjna svojstva stana, na temelju literature, izučavanjem i analizom kriterija vrednovanja stana, određuje poželjna svojstava i kriterije vrednovanja stana kao polazne odrednice za planiranje i projektiranje.140 Kriterije141 je podijelio na kriterije kvalitete stana, zgrade, naselja, individualnog i 133 Veršić, Z., Muraj, I., Binički, M., 2015. Model ugrađene najamne zgrade zagrebačkog donjogradskog bloka: Analiza u svrhu poboljšanja energetske učinkovitosti. Prostor, 23(2), pp:236-249. 134Vezilić Strmo, N., Senjak, I., Štulhofer, A., 2014. Održivost postojeće stambene izgradnje i mogućnosti procjene, Prostor, 22(1), pp:122-133. i Vezilić Strmo, N., 2012. Model procjene održivosti postojećih stambenih zgrada – na primjeru višestambene izgradnje u Zagrebu od 1945. do 1975. godine. Ph.D. Sveučilište u Zagrebu. 135 Matijević Barčot, S., 2014. Utjecaj društveno organiziranih modela stambene izgradnja na arhitekturu Splita 1945.-1968. Ph.D. Sveučilište u Zagrebu. 136 Kriteriji su bili: kriterij racionalizacije usmjerene stambene izgradnje, površine i odnosi površina u stanu, prostorno-funkcionalni odnosi u stanu, ekološko-klimatski-fizikalni odnosi, položaj stana u objektu, zajedničke prostorije u objektu – površine te prostorno sadržajne veze, instalacije centralnog grijanja, instalacije vodovoda i kanalizacije te električne instalacije. Prema Poljanec, G., 2001. Poželjna svojstva stana. Ph.D. Sveučilište u Zagrebu. p.82. 137 Poljanec, G., 2001. Poželjna svojstva stana. Ph.D.Sveučilište u Zagrebu. p.87. 138 Čaldarović, O. and Richter, M., 1978. Sociološko istraživanje načina intenziteta korištenja stambenih prostora u Zagrebu, Zagreb. Građevinski institut. 139 Poljanec, G., 2001. Poželjna svojstva stana. Ph.D.Sveučilište u Zagrebu. p.118. 140 Ibid. pp:9-10. 141 Ibid. pp:255-271. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 28 kolektivnog stanovanja, kriterije za adaptaciju, adaptabilnost i fleksibilnost, kriterije tehnologije građenja i konstruktivnih sistema te kriterije industrijalizacije građenja. Vezilić Strmo je u doktorskoj disertaciji koja procjenjuje održivost postojećih stambenih zgrada grada Zagreba iz razdoblja od 1945. do 1975. razvila model za ocjenu stana i stambene zgrade. Odabrane stanove je ocijenila prema karakteristikama: prostorne prikladnosti, prostorno funkcionalne organizacije i prilagodljivosti stana. Kao način provjere usklađenosti ovih svojstava sa zahtjevima vlasnika i korisnika korištena je metoda kvalitativnog istraživanja razvijena na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u svrhu izrade Standarda naselja, objekta i stana društveno-usmjerene stambene izgradnje u Zagrebu za period od 1981. do 1985. godine.142 Za istraživanje koje je prikazano u doktorskoj disertaciji temom su važna i istraživanja vezana za društveno poticanu stanogradnju (POS) i obnovu stambenog fonda nakon rata. Društveno poticana stanogradnja u dostupnoj literaturi istražena je sa stanovišta provedbe i zakonske regulative,143 a Korlaet je u doktorskoj disertaciji Prostorni razvoj stana u Zagrebu 1975-2005. u okvirima programa društveno poticajne stanogradnje144 razvio model za arhitektonsko vrednovanje stanova prema kriterijima: orijentacije, kvalitete prostorne organizacije, iskoristivosti konstrukcije, instalacijskih čvorova i energetske racionalnosti. 145 Bezek i suradnici su 2004. godine predložili model vrednovanja korisnoga prostora u višestambenim zgradama koji je općenit i daje relativan odnos vrijednosti pojedinih prostora u okviru jedne stambene zgrade. Prikazani model temelji se na elementima višekriterijske analize, pri čemu se predmet vrednovanja ocjenjuje preko određenog broja kriterija146 s različitim učešćem u ocjeni.147 142 Vezilić Strmo, N., 2012. Model procjene održivosti postojećih stambenih zgrada – na primjeru višestambene izgradnje u Zagrebu od 1945. do 1975. godine. Ph.D. Sveučilište u Zagrebu, p.178. 143 Bobovec, B. and Mlinar, I., 2013. Program društveno poticajne stanogradnje u Hrvatskoj. Prostor, 21(1), pp:140-157. i Rajčić, D., 2002. Društveno poticana stanogradnja. Građevinar, 54(4), pp:219-225. 144 Korlaet, L., 2015. Prostorni razvoj stana u Zagrebu 1975-2005. u okvirima programa društveno poticajne stanogradnje. Ph.D. Sveučilište u Zagrebu. 145 Ibid. p.158. 146 Predloženi pokazatelji uporabne vrijednosti su: tip stambene strukture, funkcionalne veze i povezanost pojedinih sklopova stambenih prostorija, osvjetljenje, osunčanje i prozračivanje prostorija, dimenzije prostorija, oprema i instalacije, razni nepovoljni ili povoljni atmosfersko-ekološki utjecaji, fleksibilnost, “vanjski” prostor stana, položaj stana s obzirom na visinu, položaj stana s obzirom na udaljenost od vertikalne komunikacije, položaj stana s obzirom na geografsku orijentaciju, nepovoljni utjecaj aerozagađivanja, nepovoljni utjecaj komunalne buke, osposobljenost prostora u zgradi za zajedničko iskorištavanje, osposobljenost vanjskog prostora-okoliš, hortikulturno uređenje stambene parcele, postupnost i udaljenost sadržaja nužnih za dnevni život, osposobljenost prostora za parkiranje, broj stanova na stubištu, lokacija zgrade s obzirom na atraktivnost bližeg i daljeg okoliša, prema Bezak, S., Horvat, B., Beler, M., 2004. Vrednovanje korisnog prostora u višestambenim zgradama. Građevinar, 57(3), p.158. 147 Bezak, S., Horvat, B., Beler, M., 2004. Vrednovanje korisnog prostora u višestambenim zgradama. Građevinar, 57(3), p.157. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 29 Homadovski i Rogić148 su 1999. objavili istraživanje unutar kojeg daju ocjenu kvalitete stanova nastalih unutar Programa za zbrinjavanje stradalnika rata. Arhitektonskim vrednovanjem stanova, zgrada i okoliša obuhvaćene su: organizacija stana s rasporedom prostorija, kakvoća izrade i položaj stana u zgradi, ekonomska vrijednost stana te teže prihvatljiva rješenja za korisnike koja se odnose na sadržaj, kakvoću i okolinu stana. Ocjenu izvedenog stanja stanova za stambeno zbrinjavanje stradalnika rata, prikazali su i Bobovec i suradnici 2015. detaljnim opisom njegovog arhitektonskog i građevinskog aspekta. U radu se opisuju glavni aspekti stambenog fonda izgrađenog u Programu: struktura stanova, struktura cijene stanova i kvaliteta arhitektonskog izričaja.149 Velikog utjecaja na stanogradnju u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji pa samim time i u Hrvatskoj imali su znanstveno-stručni skupovi „Iskustva“ koji su se održavali 1970-ih i 1980-ih na području bivše države. Skupovi su bili popraćeni zbornicima u kojima su radovi iz različitih aspekata pristupali problematici stanovanja. Također, valja spomenuti i stručne časopise Arhitekturu, Čovjek i prostor, a u novije vrijeme i Prostor, Građevinar te nakladnika Oris, koji objavljuju tekstove vezane uz problematiku izgradnje višestambenih zgrada,150 oblikovanje, 151 vrednovanje 148 Homadovski, A. and Rogić, I., 1999. Arhitektonsko vrednovanje višestambenih zgrada i stanova za zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata: Sociologijsko vrednovanje stanova stradalnika Domovinskog rata. Prostor, 7(2), pp:225-240. 149 Bobovec, B., Homadovski, A., Javora, A., 2015. Arhitektonski i građevinski aspekti stambenog zbrinjavanja stradalnika iz Domovinskog rata. Građevinar, 67(4), p.339. 150 Antolić, V., 1974. O izgradnji stanova. Arhitektura, 149, pp:6-18., Bakrač, B., 1974. O poslijeratnoj stambenoj izgradnji u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj. Arhitektura, 149, pp:3-4; Budimirov, B., 2001. Organizacija i kontrola su osnov svega. Čovjek i prostor, 10-12, pp:60-73. Kritovac, F., 1979. Analiza stanja u stambenoj oblasti i problematika stambene izgradnje s prijedlogom mjera. Čovjek i prostor, 5(314), pp:6- 9; Pasinović, A., 1979. Stan i kako ga izgraditi? Čovjek i prostor, 5(314), p.6; Pavlinić, M., 1982. Stanogradnja (ni)je uvijek gradogradnja. Čovjek i prostor, 12(357), pp:20-21; Odak, T., 1988. Stambena zgrada u naselju „Senjak“ u Osijeku: traktat o odgovornosti. Čovjek i prostor, 10(427), pp:12-14; Košiša Čičin-Šain, A., 2001. POS je jedinstvena prilika za arhitekte. Čovjek i prostor, 10-12, pp:47-52; Mrduljaš. M., 2007. Kolektivno stanovanje: Gotovo utopisjki život. in: Mrduljaš, M., Mimica, V., Rusan, A. eds., 2007. Suvremena hrvatska arhitektura: testiranje stvarnosti. Zagreb: Oris. pp.200-215. 151 Dakić, S., 1974. Tipično i atipično u stambenoj arhitekturi. Arhitektura, 149, p:23; Budisavljević, B., 1974. Stanovanje nije oblikovanje. Arhitektura, 149, pp:24-26. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 30 stanova,152 sociološki aspekt stanovanja,153 karakteristike stambene izgradnje određenog perioda,154 stambenim funkcijama155 i dr. Za temu doktorske disertacije važna su i djela Gojka Bežovana koji samostalno ili sa suradnicima istražuje temu stanovanju kroz njezin politički aspekt, pišući o stambenim politikama,156 stambenim potrebama,157 socijalnom stanovanju158 i dr. nakon 1990. godine. 1.5.3. Projektantske smjernice za postizanje kvalitetnog rješenja stana U istraživačkom procesu, veliku ulogu je imala i literatura vezana uz projektantske smjernice za višestambenu izgradnju. Projektantske smjernice su poslužile kao početna točka za detektiranje prostornih karakteristika stana. Najveća se pažnja posvetila dijelovima o preporučenim vrijednostima određenih prostornih karakteristika npr. kvadrature (određivanjem intervala površina koje su prema struci dostatne za organizaciju prostora određene namjene) ili preporučene orijentacije za pojedine prostorije stana. Konzultirane su knjige koje su nastale u periodu izgradnje stanova koji se proučavaju u doktorskoj disertacija, odnosno knjige koje su bile literatura projektantima istih. Najstarija domaća knjiga korištena u doktorskoj disertaciji je ona Mate Baylona, Stambene zgrade159. Autor u knjizi opisuje i grafički prikazuje stan kroz njegove funkcije, elemente i pojedine prostorije. Također, analizira i stan u cijelosti. U odnosu na grupe 152 Kritovac, F., 1978. Karakteristike sadašnjeg trenutka vrednovanja stana. Čovjek i prostor, 309, pp:6-10; Mutnjaković, A., 1958. Stambena problematika: U okviru II. međunarodne izložbe "Porodica i domaćinstvo" 1958. Čovjek i prostor, 79, pp:4-5. 153 Richter, M., 1974. Sociološki aspekti tipa kolektivnog stanovanja. Arhitektura, 149, pp:27-28; Salopek, D., 1979. I na stambenom se pitanju testira socijalističko društvo. Čovjek i prostor, 5(314), pp:10-12; Odak, T., 2001. Stanovanje je ukupnost životnih funkcija. Čovjek i prostor, 10-12, pp:53-59; Richter, M., 1974. Sociološki aspekti tipa kolektivnog stanovanja na primjerima naselja Kalinovice, Knežije, Srednjaka. Arhitektura, 149, pp:27-28. 154 Albini, A., 1952. Arhitekt i stambeni odnosi kroz XIX. I XX. vijek. Arhitektura, 1, pp:37-40; Stipetić, D., 1974. Stambena arhitektura ili arhitektura stambene krize. Arhitektura, 149, pp:19-22; Kritovac, F., 1981. Neke karakteristike i tendencije u stambenoj arhitekturi sedamdesetih godina. Arhitektura, 176-177, pp:75-79; Stipetić, D., 1974. Stambena arhitektura ili arhitektura stambene krize. Arhitektura, 149, pp:19- 22. 155 Čanak, M. 1979. Klasifikacija stambenih funkcija i njihovi međusobni odnosi. In: Iskustva '79, Beograd, 24.-26.10.1979. Beograd, Centar za stanovanje, Beograd i Građevinski institut, Zavod za zgradarstvo, Zagreb., Odak, T., 2001. Stanovanje je ukupnost životnih funkcija. Čovjek i prostor, 10-12, pp:53-59. 156 Bežovan, G. and Dakić, S., 1990. Alternativna stambena politika. Zagreb: Radničke novine.; Bežovan, G., 2008. Stanovanje i stambena politika u Hrvatskoj. in: Puljiz, V. et al., 2008. Socijalna politika Hrvatske, Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. pp:337-390. 157 Bežovan, G. et al., 1987. Stambena politika i stambene potrebe. Zagreb: Radničke novine. 158 Bežovan, G., 1994. Prilog preispitivanju potencijala za razvoj socijalnog stanovanja u Hrvatskoj. Društvena istraživanja, 3(1), pp:89-103. 159 Baylon, M., 1974. Stambene zgrade. Beograd: Građevinska knjiga. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 31 prostorija koje stan sadrži, izvodi klasifikaciju stanova na temelju momenata koji imaju utjecaj na kvalitetu stana.160 Definira tri takva momenta:  da su komunikacije između osnovnih grupa odvijaju po mogućnosti nesmetano, bez velikih udaljenosti i bez mnogih križanja;  da je veza između pojedinih prostorija u jednoj grupi što kraća i jednostavnija, bez suvišnih uglova (u komunikaciji), i bez prolaza kroz druge prostorije;  da je upotrebljivost (iskorištavanje) pojedinih prostorija za određenu svrhu kvantitativno i kvalitativno dobra (maksimalna) s obzirom na veličinu prostorije.161 Milinković i suradnici su 1982. godine objavili knjigu naslova Elementi projektovanja162 unutar koje obrazlažu projektiranje u širem smislu, od prostornog planiranja pa do stana. Dio knjige odnosno udžbenika koji govori o stambenim prostorima daje elemente analize stana kroz njegove prostorije. U knjizi se prikazuje organizacija stana odnosno prostorija stana kroz njihov sadržaj te kroz korisnika i njegove aktivnosti. Udžbenik daje prikaz stana opisno, a ne konkretno kroz dimenzije i površine određenih prostorija. Knežević i Kordiš su 1981. godine objavili knjigu Stambene i javne zgrade163 u kojoj u dijelu o stambenim zgradama prikazuju elemente stana i stambene zgrade. U knjizi veliku pažnju pridodaju grupama prostorija i njihovim odnosima, dimenzioniranju pojedinih prostorija, njihovoj orijentaciji, opremanju, ali i prostorima komunikacija unutar stana te njihovim položajem u stanu. Ovu knjigu, 1989. godine slijedi Kneževićeva knjiga Višestambene zgrade164 koja na još detaljniji način obrađuje istu tematiku, baveći se različitim tipologijama stanova i stambenih zgrada, unutar koje je značajni dio posvećen temi fleksibilnosti stana. Najnovija domaća knjiga korištena u istraživanju je Uvod u projektiranje stambenih zgrada165 Ljerke Biondić koja daje sistematizaciju svih dosadašnjih knjiga proširenih s poglavljima o utjecaju klime i insolacije na stambene prostorije. Jedina strana knjiga koja je korištena u istraživanju je knjiga Elementi arhitektonskog projektiranja166 Ernesta Neuferta. Ova knjiga, koja je doživjela mnogo nadopunjenih izdanja uglavnom kroz grafičke prikaze daje veliki broj rješenja stanova i njegovih pojedinih prostora. Knjiga prikazuje dimenzije za svaku prostoriju, kao i mogućnosti 160 Ibid. 161 Ibid. 162 Milenković, B., Bjelikov, V., Damjanović, V., Milenković, J., 1982. Elementi projektiranja sa osnovama urbanizma. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. 163 Knežević, G. and Kordiš, I., 1981. Stambene i javne zgrade. Zagreb: Tehnička knjiga. 164 Knežević, G., 1989. Višestambene zgrade. Zagreb: Tehnička knjiga. 165 Biondić, Lj., 2011. Uvod u projektiranje stambenih zgrada. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 166 Neufert, E., 2002. EIelementi arhitektonskog projektiranja. Zagreb: Golden marketing. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 32 njihova opremanja te preporučuje najpogodnije orijentacije svijeta za pojedinu namjenu prostorija. Dio knjige koji se odnosi na projektiranje određenih prostorija podijeljen je na stambene nusprostorije i ulaze, gospodarske prostorije, kućne prostorije i balkone (vanjski prostori). Kao podloga za izradu doktorske disertacije koristili su se i zakoni i pravilnici vezani za stanovanje za vrijeme Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Republike Hrvatske. 1.5.4. Zaključak Pregledom dosadašnjih istraživanja na temu kvalitete stanovanja odnosno samoga stana i zadovoljstva korisnika, može se uočiti kako postoje različiti pristupi odabira kriterija, njihovog grupiranja, težinskog vrednovanja i ocjenjivanja. Također može se zaključiti, kako ne postoji univerzalni alat za procjenu kvalitete stanovanja. Njegovo oblikovanje ovisi o mnogim čimbenicima, primjerice: lokaciji - državi, vrsti stanovanja, kulturnom okruženju i kulturi života, osobama kojima je alat namijenjen (kupci, stanari, trgovci nekretninama ili projektanti), karakteristikama korisnika te stupnju ocjene (da li se govori samo o kvaliteti stana, ili se govori o kvaliteti njegovog šireg okruženja) i dr. Iz prikazanog pregleda domaćih istraživanja može se uočiti kako je vrednovanje stanovanja u Hrvatskoj u većini slučajeva bilo provedeno iz sfere arhitekta – projektanta. Upravo je mali broj radova koji se bave problematikom stanovanja sa stanovišta korisnika bio jedan od poticaja za istraživanje ove teme. Drugi razlog je neistraženost kvalitete stanovanja na području grada Osijeka. Prikazana domaća i strana istraživanja poslužila su kao teorijska podloga za definiranje kriterija temeljem kojih su vrednovani stanovi unutar istraživanja. Važno je uočiti kako provedene studije, u svojim zaključcima, veliku važnost pridaju karakteristikama samog korisnika. Na ovu činjenicu se ne smije zaboraviti prilikom tumačenja rezultata prikazanog istraživanja. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 33 1.6. Program rada Kako bi se ostvarili definirani specifični ciljevi i planirani rezultati, istraživanje se odvijalo kroz nekoliko faza. 1. Definiranje teme i obuhvata istraživanja. 2. Prikupljanje, sistematizacija i pregled dostupne literature. 3. Prikupljanje projektne dokumentacije zgrada kolektivnog stanovanja u gradu Osijeku (u Hrvatskom državnom arhivu u Osijeku za zgrade izgrađene do 1991. godine i arhivama arhitektonskih projektantskih biroa te izvođačkim uredima za zgrade izgrađene nakon 1991.). 4. Analiza kvantitativnih pokazatelja prostorne organizacije zgrada i stanova u Excel tablicama programskog paketa Microsoft Office-a. 5. Odabir karakterističnih stanova unutar zgrade, iscrtavanje dijagrama njihove prostorne organizacije. 6. Određivanje karakterističnih stanova za pojedina razdoblja i za pojedina naselja te iscrtavanje njihovih tlocrtnih rješenja. 7. Definiranje pokazatelja kvalitete stana na temelju dostupne literature. 8. Intervju stručnjaka s ciljem dodatne evaluacije izdvojenih kriterija kvalitete stanovanja. 9. Izrada upitnika za ispitivanje stavova korisnika i provođenje pilot istraživanja. 10. Preinake upitnika i terensko anketiranje građana grada Osijeka. 11. Statistička obrada podataka prikupljenih anketiranjem. 12. Razvoj modela i njegovo programiranje u Excel tablici programskog paketa Microsoft Office-a. 13. Validacija modela. 14. Ocjena odabranih stanova. 15. Izvođenje zaključaka istraživanja. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 34 1.7. Primijenjene znanstvene metode Istraživanje je započeto s prikupljanjem arhivske građe – projektne dokumentacije koja je bila dostupna u Hrvatskom državnom arhivu u Osijeku te u projektantskim i izvođačkim biroima na području grada Osijeka. Također, prikupljeni su izvori u svjetlu domaće i strane literature unutar kojih je obrađena problematika kolektivnog stanovanja, zadovoljstvo stanovanjem, ocjena kvalitete stambenog prostora te zakonodavni okvir odnosno smjernice za projektiranje višestambenih zgrada. U okviru istraživačkog rada, zbog složenog predmeta istraživanja, koristilo se nekoliko znanstvenih metoda istraživanja. Znanstvene metode analize i sinteze koristile su se tijekom cijelog istraživanja prilikom: rada na pregledu literature, prikupljanja i obrade projektne dokumentacije te naknade selekcije karakterističnih tlocrta stanova, odabira karakteristika stana koje su poslužile kao kriterij ocjenjivanja stanova, analize rezultata intervjua, anketiranja te validacije modela pa sve do izvođenja zaključaka. Komparativna metoda koristila se kod odabira karakterističnih tlocrta stanova, za odabir kriterija na temelju kojih su u literaturi ocjenjivani zadovoljstvo i kvaliteta stanovanja te kod diskutiranja rezultata istraživanja. Povijesnu metodu potrebno je izdvojiti kao jednu od metoda na temelju koje je provedeno istraživanje i sam prikaz pregleda literature. Uz pomoć ove metode definiran je i povijesni pregled razvoja stana. Formiranju modela pristupilo se na sljedeći način. Prvo su se na temelju literature utvrdili kriteriji za ocjenjivanje prostorne kvalitete stana. Za konačno utvrđivanje prostornih kriterija i njihovu ocjenu proveden je vođeni intervju s 14 stručnjaka – projektanata koji su sudjelovali u projektiranju stanova u gradu Osijeku. Mišljenje stručnjaka o važnosti pojedinih karakteristika stana dobiveno je putem metode komparativne analize parova. Rezultati ocjene kriterija prostorne kvalitete stana od strane stručnjaka dobiveni intervjuom poslužili su kao podloga za izradu upitnika za prikupljanje preferencija ispitanika vezanih uz prostorne karakteristike stana. Terenskim anketnim ispitivanjem, na temelju prethodno sastavljene, testirane i prilagođene ankete, ispitano je 400 građana grada Osijeka. Rezultati anketnog istraživanja obrađeni su statistički, putem softverskog paketa SPSS i poslužili su kao ulazni podaci za model kojim su na kraju istraživanja ocijenjeni odabrani karakteristični stanovi grada Osijeka iz razdoblja od 1930. do 2015. Model korisničkog vrednovanja prostornih karakteristika stana programiran je unutar Excel tablice programskog paketa Microsoft Office-a. Validacija modela provedena je na 12 ispitanika putem pojedinačnih ili intervjua u paru. Rezultati istraživanja prikazani su pisanim i grafičkim (karte, tablice, tlocrti, sheme i dijagrami) načinom. Sistematizacijom svih podataka i dobivenih rezultata na kraju istraživanja formirani su zaključci te je predložen smjer za buduća istraživanja. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 35 1.8. Struktura rada Rad je strukturiran u 16 poglavlja koja prate istraživački proces i prikazuju rezultate pojedinih dijelova istraživanja. U radu se nakon uvodnog dijela, mogu primijetiti dvije cjeline. Prva obuhvaća poglavlja koja su teorijskog karaktera i koja su poslužila kao ulazni podaci za drugu, praktičnu cjelinu.  U prvom, uvodnom poglavlju definiran je prikaz problema i predmet istraživanja, potreba za istraživanjem, sustav radnih hipoteza te ciljevi istraživanja. Dan je detaljan pregled stranih i domaćih istraživanja te opisan program rada i primijenjene znanstvene metode.  Drugo poglavlje (Stambene politike i zakonodavni okvir stanovanja), kroz tri značajna razdoblja socijalne i ekonomske povijesti Hrvatske između 1930. i 2015. godine, prikazuje kraće periode stambene politike s naglaskom na njihovim najvažnijim postavkama. Ovo poglavlje daje i pregled zakonodavnog okvira stanovanja kroz prikaz najznačajnijih zakona i pravilnika u pojedinim razdobljima.  Treće poglavlje (Stambeni fond grada Osijeka) donosi prikaz baze podataka koja obuhvaća dio fonda višestambenih zgrada u gradu Osijeku za promatrano razdoblje. U poglavlju su opisane karakteristike stambenih zgrada i stanova, definiran povijesni razvoj stana u gradu Osijeku te prezentirani kvantitativni pokazatelji prostorne kvalitete stanova, kao i karakteristični tipovi stanova. Poglavlje završava s popisom stanova koji su odabrani za ocjenjivanje putem modela.  U okviru četvrtog poglavlja (Kriteriji za vrednovanje kvalitete stana) na temelju dostupne literature analizirani su i definirani kriteriji za vrednovanje prostorne kvalitete stana, kao i projektantske smjernice za postizanje kvalitetnog rješenja stana.  Peto poglavlje Provjera kriterija za ocjenu prostornih karakteristika stana odnosi se na intervju stručnjaka na temelju kojega su kriteriji za vrednovanje definirani u prethodnom poglavlju provjereni od strane stručnjaka – projektanata stambenih zgrada. Rezultat ovog poglavlja je lista kriterija za provjeru kvalitete stanova koja je u nastavku istraživanja poslužila za formiranje upitnika kojim je ispitano mišljenje korisnika stanova.  U šestom poglavlju (Anketiranje korisnika stanova) prikazan je način prikupljanja mišljenja korisnika - građana grada Osijeka koji žive u stanu vezanih uz najvažnije kriterije za ocjenu stana. Na temelju rezultata istraživanja utvrdile su se njihove preferencije u pogledu poželjnih prostornih karakteristika stana i definirali ulazni podaci za razvoj modela, ali i ocjenu odabranih stanova.  Sedmo poglavlje (Razvoj modela) prikazuje način na koji je model korisničkog vrednovanja prostornih karakteristika stana nastao. U poglavlju se, na temelju IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 36 primjera, detaljno objašnjavaju i komponente modela kao i način na koji on funkcionira.  Unutar osmog poglavlja (Primjena modela) prikazana je primjena modela korisničkog vrednovanja prostornih karakteristika stana na primjeru odabranih stanova izgrađenih u gradu Osijeku u periodu između 1930. i 2015. godine. Prikazani su rezultati vrednovanja navedenih stanova odnosno definirane ocjene odabranih stanova i detektirana svojstva korisnicima najpoželjnijih stanova, kao i njihove lokacije na području grada Osijeka.  U devetom poglavlju (Diskusija) u odnos su dovedeni rezultati svih istraživanja koja su prethodila razvoju modela i na temelju kojih je on nastao, kao i rezultati koji su njime dobiveni te iznose zaključci njihove usporedbe.  U desetom su poglavlju izvedeni zaključci istraživanja, mogućnosti primjene njegovih rezultata, kao i njegova ograničenja te preporuke za buduća istraživanja.  Jedanaesto (Katalog dijagrama prostornih organizacija stanova) i dvanaesto (Katalog tlocrtnih rješenja ocijenjenih stanova) poglavlje donose grafički prikaz stanova na temelju kojih je provedeno istraživanje (dijagrami prostorne organizacije) i koji su ocijenjeni modelom (tlocrti stanova).  U trinaestom, četrnaestom, petnaestom i šesnaestom poglavlju prikazani su prilozi, popis literature, popis slika, dijagrama i tablica te indeks imena i pojmova. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 37 2. Stambene politike i zakonodavni okvir stanovanja Stambena politika se može definirati kao niz državnih akcija usmjerenih u poboljšanje kvalitete stanovanja, a ona je i važno područje ekonomskog, socijalnog i političkog razvoja zemlje.167 Stupanj razvoja određene zemlje može se prikazati i putem standarda stanovanja,168 što stanogradnju svrstava u područje od najvažnijeg državnog interesa. Stambena politika se u prostoru materijalizira gradnjom stanova, stambenih zgrada i naselja na temelju pravilnika i zakona koji definiraju smjernice i parametre za projektiranje, gradnju i opremanje istih. Razina uspjeha pojedine stambene politike može se mjeriti kvalitetom izgrađenog okoliša – stanova, zgrada, naselja i zadovoljstvom njihovih korisnika. Cilj ovog poglavlja je prikazati:  promjene unutar stambene politike u razdoblju između 1930. i 2015. godine i  zakonodavni okvir stanovanja istog razdoblja, s naglaskom na najvažnijim pravilnicima koji su uređivali područje projektiranja i gradnje stambenih zgrada. 2.1. Stambene politike u razdoblju od 1930. do 2015. godine Promjene u stanovima slijede promjene u očekivanjima, potrebama i percepciji javnosti169 koje su rezultat različitih socijalnih, tehnoloških, ekonomskih i političkih promjena unutar određenog društva. Da bi se razumjele promjene strukture stana i njegovih prostornih karakteristika, od presudne je važnosti razumijevanje prevladavajućih stambenih politika te društvenih i ekonomskih okvira unutar kojih su nastali. Cilj ovog poglavlja je prikazati tri značajna razdoblja socijalne i ekonomske povijesti Hrvatske s naglaskom na najvažnijim postavkama primijenjenih stambenih politika. 2.1.1. Stambene prilike prije 1945. godine Stanovanje i stanogradnja u vremenu do 1945. godine uvelike je obilježeno prijašnjim periodima što je vidljivo iz određenih ekonomskih i političkih događanja, a u stanovanju se očituje kroz prostorno-organizacijski i oblikovni karakter zgrada. Ako promatramo karakteristike stambenih prostora kroz periode, daleko je najveći rascjep onaj koji se 167 Bežovan, G., 1994. Prilog preispitivanju potencijala za razvoj socijalnog stanovanja u Hrvatskoj. Društvena istraživanja, 3(1), p.89. 168 Bežovan, G., 2004. Stambena statistika – standard stanovanja u Hrvatskoj, Revija socijalne politike, 11 (2), pp:267-279. 169 Shin, E.K., Hong, S., Kim, S., 2016. Changes in Public Perception of Apartments: Television and Newspaper Advertisements, 1960-2010. Journal of Asian Architecture and Building Engineering. 15(1), pp:65-72. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 38 dogodio između stanovanja prije socijalizma i razdoblja uspostavljanja socijalizma, nego između bilo koja druga dva razdoblja nakon. Gospodarske prilike i stanogradnja u ovom su razdoblju prikazani isključivo na razini grada Osijeka zbog činjenice da je grad u periodu do 1945. godine imao jako veliki stupanj samouprave170 i samostalno određivao svoju stambenu politiku. 2.1.1.1. Stanje gospodarstva u okviru politike Prva polovica 20. stoljeća bila je razdoblje velikih političkih promjena na području današnje Republike Hrvatske. Do kraja Drugog svjetskog rata Hrvatska je bila članica nekoliko političkih režima i formacija171 koje su određivale svoje društvene i ekonomske uvjete. Snažan gospodarski rast, uslijed industrijalizacije početkom stoljeća, prekinut je velikom gospodarskom krizom početkom tridesetih godina. U Osijeku je, ekonomski oporavak bio moguć zbog velikog stupnja samouprave koji je omogućio veći stupanj razvoja.172 Gospodarski prosperitet173 nakon krize izazvao je doseljavanje seoskog stanovništva u grad, što je rezultiralo povećanom potražnjom za stanovima. Povećana izgradnja stanova potrajala je sve do početka Drugog Svjetskog rata, kada je ponovo započela stagnacija gospodarstva, a samim time i stanogradnje. 2.1.1.2. Stambena politika prije Drugog svjetskog rata Nakon Prvog svjetskog rata, građevinska djelatnost se počinje oporavljati jer je Osijek, kao istaknuti industrijski grad privlačio stanovništvo iz neposredne i dalje okoline. Povećanje broja stanovnika dovelo je do velike potražnje za stanovima i rezultiralo time da je upravo ovo razdoblje, period najveće izgradnje u gradu do tada.174 U objema međuratnim dekadama u Osijeku se podiže nešto više od tisuću stambenih zgrada, a većinom prevladavaju mali stanovi jer su veći, od tri ili četiri sobe, bili relativno nerentabilni.175 170 Matić, V., 2006. Društveni i gospodarski kontekst grada Osijeka između dva rata. in: J. Martinčić, i D. Hackenberger, eds., 2006. Osječka arhitektura: 1918.-1945. Osijek: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku. pp:21 -34. 171 Hrvatska je bila dio Austro-ugarske Monarhije do 1918., Kraljevine Jugoslavije od 1918. do 1941. i Nezavisne Države Hrvatske od 1941. do 1945. 172 Matić, V., 2006. Društveni i gospodarski kontekst grada Osijeka između dva rata. in: J. Martinčić, i D. Hackenberger, eds., 2006. Osječka arhitektura: 1918.-1945. Osijek: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku. pp:21 -34. 173 Osijek je imao snažno razvijenu industriju: pokućstva, kadita, šibica, strojeva, lana, kože, cigle i crijepa. 174 Prema popisu stanovništva iz 1921. godine, grad je imao 34.082 stanovnika. Popisom stanovništva iz 1931. uočeno je povećanje broja stanovnika za skoro 20 %. Grad tada broji 40.337 stanovnika. prema: Matić, V., 2006. Društveni i gospodarski kontekst grada Osijeka između dva rata. in: J. Martinčić, i D. Hackenberger, eds., 2006. Osječka arhitektura: 1918.-1945. Osijek: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku. p.29. 175 Radović-Mahečić, D., 2006. Osječka arhitektura između dva svjetska rata u kontekstu hrvatske moderne arhitekture. in: J. Martinčić, i D. Hackenberger, eds., 2006. Osječka arhitektura: 1918.-1945. Osijek: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku. p.15. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 39 Početkom dvadesetih godina, kako bi se ublažila kriza stambenog fonda, Gradsko je poglavarstvo uvelo paket zakonodavnih mjera s ciljem povećanja izgradnje novih stambenih zgrada s većim brojem stanova. Jedna od tih odluka je i da se sve zgrade čija je gradnja započela 1919., 1920. i 1921. godine, te one koje do kraja 1921. godine dobiju građevinsku dozvolu oslobađaju gradskih poreza čak 15 godina.176 Odluka je vrijedila za zgrade koje imaju minimalno tri stana, u što je uključen i onaj kućevlasnika, od kojih svaki uz sporedne prostorije mora imati minimalno dvije sobe, također, ova odluka je vrijedila i za nadgradnju kata na postojećim stambenim zgradama.177 Kao vrhunac poreznih odredbi, početkom 1923. donesen je Zakon o oporezivanju praznog građevinskog zemljišta, čiji je cilj bio poticanje izgradnje praznih građevinskih čestica u gradskom središtu.178 1929. godine Građevni odbor je donio odluku kako se prostor nekadašnjih fortifikacija i brisanog prostora južno od Tvrđe, a sjeverno od Vukovarske ulice pretvara u građevinsko zemljište. Nakon čega je, na tom području, 1930-ih uslijedila izgradnja višekatnih stambenih zgrada. Zbog tako velike izgradnje, prvi puta između dva svjetska rata, stambena kriza u Osijeku počinje jenjavati.179 2.1.2. Stanovanje u socijalizmu U razdoblju od 1945. do 1991. Hrvatska je bila jedna od republika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ).180 Politika socijalizma fokusirala se na ubrzanoj transformaciji urbanih krajeva te smanjenju razlika između urbanih i ruralnih područja, a komunistička vladajuća stranka stvorila je jako savezništvo između industrijskih i poljoprivrednih radnika. Industrija i zemljište su bili nacionalizirani. Kako je agrikulturno društvo bilo ukinuto, a zemlja podijeljena poljoprivrednim kolektivima, seosko stanovništvo je masovno počelo seliti u gradove. Dolazi do ubrzane industrijalizacije i ekonomskog rasta koji je trajao do sredine 1970-ih. U osamdesetima, politika socijalizma ulazi u krizu, a niti jedan pokušaj njezinog oporavka nije imao učinka. Početkom 1990- ih, raspadom SFR Jugoslavije, Hrvatska započinje prijelaz u tržišno gospodarstvo. 176 ***Pogodnosti za novogradnje, Hrvatski list, Osijek, br. 43, 23.02.1921., II., str. 3. 177 Ibid. 178 Damjanović, D., 2006. Stambena arhitektura dvadesetih godina 20. stoljeća u Osijeku. in: J. Martinčić, i D. Hackenberger, eds., 2006. Osječka arhitektura: 1918.-1945. Osijek: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku. p.76. 179 ***Što je novo sagrađeno ove godine u Osijeku, Hrvatski list, Osijek, br. 354, 25.12.1930., str. 30 180 Politiku socijalizma karakteriziralo je državno vodstvo jedne stranke bez tolerancije za političku opoziciju. U ekonomskom smislu, model socijalizma karakterizira: državno vlasništvo industrije; velika državna kontrola nad ulaganjima i vanjskom trgovinom s centralno planiranim investicijskim projektima u područjima od velikog interesa za državu (industrija, promet, zdravstvo, obrazovanje i stanovanje); državna intervencija na tržištu rada sa skoro 100 % zaposlenošću i makroekonomskom regulacijom plaća i mobilnosti radnika; državna kontrola cijena s državnim sustavom veleprodajne distribucije poljoprivrednih i industrijskih proizvoda, što je često bilo povezano s nestašicom robe široke potrošnje; univerzalno pružanje socijalnih usluga – zdravstvena zaštita, obrazovanje, stanovanje. Prema: Tsenkova, S., 2009. Housing Policy Reforms in Post-Socialist Europe: Lost in Translation. Heidelberg: Physica- Verlag.pp:25-26. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 40 Razvoj stambenog prostora u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj slijedio je takozvani socijalistički ili tzv. istočnoeuropski model.181 Temelj socijalističkog stambenog sustava bila je državna kontrola svih njegovih aspekata, a karakteriziralo ga je:  državno vlasništvo i raspodjela stanova;  centralno planirana i kontrolirana gradnja stanova;  niske stanarine i  isključivanje tržišnih mehanizama u proizvodnji i distribuciji stanova.182 Ustavom SFRJ iz 1963. svakom je stanovniku zajamčeno pravo na stan.183 Do 1991. godine država je imala odgovornost za cijeli stambeni sustav, a državne institucije i poduzeća imali su ključnu ulogu u planiranju i provedbi stambene izgradnje.184 U tako velikim sustavima organizacije i gradnje, poznavanje potreba korisnika nije bilo od prevelike važnosti. U pokušaju da se zadovolje stambene potrebe velikog broja ljudi, stanovi su se većinom oblikovali prema modelu „protektivnog“ stana.185 Unatoč velikim naporima uloženim u stanogradnju, cijelo razdoblje socijalizma obilježilo je nedostatak stanova.186 Različiti autori, na različite načine vrše podjelu stambenih politika u socijalizmu. U ovom radu, temeljna podjela na tri razdoblja stambenih politika socijalizma izvršena je prema Tsenkovoj187, dok su kraća razdoblja unutar njih, definirana na temelju podjela Gojka Bežovana188 i Grge Jelinića189 imajući u vidu specifična događanja u Jugoslaviji, odnosno Hrvatskoj. Prema Tsenkovoj razdoblje socijalističke stambene politike može se podijeliti u tri glavna podrazdoblja: razdoblje uspostave socijalističkog stambenog sustava, razdoblje 181 Petrovic-Grozdanovic, N. et al., 2017. The spatial comfort of social housing units in the post-socialist period in Serbia in relation to the applicable architectural norms. Cities, 62,pp: 88-95. 182 Tsenkova, S., 2009. Housing Policy Reforms in Post-Socialist Europe: Lost in Translation. Heidelberg: Physica-Verlag. p.28. 183 Članak 23: „Građani mogu imati pravo svojine na stambene zgrade i stanove za zadovoljavanje ličnih i porodičnih potreba, kao i za vršenje delatnosti ličnim radom u skladu s pravom građana zajemčenim ovim ustavom i sa uslovima koje određuje zakon. Saveznim zakonom se određuju granice prava svojine na stambene zgrade i stanove.“ prema: Ustav SFRJ, Službeni list SFRJ, broj 14/ 1963. 184 Tsenkova, S., 2009. Housing Policy Reforms in Post-Socialist Europe: Lost in Translation. Heidelberg: Physica-Verlag. 185 Vezilić Strmo, N., Delić, A., Kincl, B., 2013. Uzroci problema postojećeg stambenog fonda u Hrvatskoj. Prostor, 21(2), p.343. prema: Rogić, I., 1987. Obilježja urbanizacijskog procesa i takozvano stambeno pitanje, in: Stambena politika i stambene potrebe, knjiga 1. Zagreb: Biblioteka Iskustva, pp: 15-25. „Protektivni stan je stan sklonište, koji nije primjeren nijednoj konkretnoj skupini, ali u slučaju nužde može postati stanom za svakoga.“ 186 Bežovan, G., 1987. Stanovanje i stambena kriza. Zagreb: CDD. pp:11-24. i Jelinić, G., 1994. Kako riješiti stambenu krizu. Zagreb: AGM. 187 Tsenkova, S., 2009. Housing Policy Reforms in Post-Socialist Europe: Lost in Translation. Heidelberg: Physica-Verlag. 188 Bežovan, G., 1987. Stanovanje i stambena kriza. Zagreb, CDD. pp:11-24. 189 Jelinić, G., 1994. Kako riješiti stambenu krizu. Zagreb: AGM. pp:16-46. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 41 revolucionarnih reformi i razdoblje tržišnog stambenog sustava.190 Prvo razdoblje, do 1960. godine, obilježeno je masovnom stambenom izgradnjom visokokvalitetne stambene gradnje unutar urbanog tkiva. Drugo razdoblje obilježio je opći trend smanjenja troškova i racionalnost, što je rezultiralo smanjenom veličinom stanova.191 Tržišni sustav stambenog zbrinjavanja nije bio samo pragmatičan gospodarski odgovor za smanjenje tereta državnog proračuna, već je bio i usklađen s novim idejama za gospodarsko upravljanje i mjerama za smanjenje inflacije.192 U gradu Osijeku u razdoblju od 1945. do 1991. godine, u okvirima navedenih stambenih politika, izgrađeno je više od 20 novih stambenih naselja. 2.1.2.1. Razdoblje uspostave socijalističkog stambenog sustava Nakon Drugog svjetskog rata stambeni fond Hrvatske bio je zastario i nekomforan, 1950. godine, prosječan stan u Hrvatskoj je bio velik 43,2 m2, a u njemu je živjelo 4,4 osobe.193 Jedan od razloga ovakve statistike je i činjenica da je zbog promjena koje je potaknula promjena političkog sustava velik broj stanovnika preselio sa sela u grad, što je dovelo do velike nestašice stanova u svim većim gradovima. Cijelo prvo razdoblje socijalizma, obilježavaju niske stanarine. Visina stanarina je tek 1955. godine dosegla nominalnu visinu predratne, premda je cijena stana u odnosu na onu prije rata povećana trideset puta.194 Država je imala monopol i njene intervencije u stanogradnju nikada se nisu usmjeravale i preispitivale, sustav stambenih subvencija je bio nedjelotvoran i redovito je bio povlastica viših i srednjih slojeva.195 Ovo je razdoblje bilo fokusirano prvenstveno na smanjenje deficita stanova i obnovu ratom uništenih ili zbog neodržavanja zapuštenih stanova. U drugoj polovici razdoblja, bilježi se povećanje broja izgrađenih stanova. U odnosu na način upravljanja stambenim fondom ovo se razdoblje dijeli na administrativno-budžetsko i budžetsko. Administrativno – budžetsko razdoblje (1945. – 1955.) Jelinić196 ovo razdoblje, zbog načina upravljanja stambenim fondom, naziva još i administrativno-centralističkim. U ovom razdoblju svaki je investitor vodio svoju politiku izgradnje stanova koja je bila financirana iz državnog proračuna.197 Upravljanje 190 Tsenkova, S., 2009. Housing Policy Reforms in Post-Socialist Europe: Lost in Translation. Heidelberg: Physica-Verlag. 191 Vezilić Strmo, N., Delić, A., Kincl, B., 2013. Uzroci problema postojećeg stambenog fonda u Hrvatskoj. Prostor, 21(2), p.343. 192 Tsenkova, S., 2009. Housing Policy Reforms in Post-Socialist Europe: Lost in Translation. Heidelberg: Physica-Verlag. p.32. 193 Jelinić, G., 1994. Kako riješiti stambenu krizu. Zagreb: AGM. p.18. 194 Ibid. p.16. 195 Bežovan, G., 1994. Prilog preispitivanju potencijala za razvoj socijalnog stanovanja u Hrvatskoj. Društvena istraživanja, 3(1), p.92. 196 Jelinić, G., 1994. Kako riješiti stambenu krizu. Zagreb: AGM. p.17. 197 Mrčela, V., 1982. Neki aspekti odnosa ponuda i potražnje u stanogradnji Jugoslavijje od 1945. do danas. Čovjek i prostor. 344, p.13. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 42 stambenim fondom odnosno raspodjela stanova i troškovi održavanja bili su povjereni organima uprave narodnih odbora. Visina stanarine se određivala administrativnim putem, a ovisila je o kvaliteti i lokaciji stana. Administrativni karakter stanogradnje odražavao je činjenicu da je kupovna moć stanovništva bila vrlo niska, te da nisu postojali nikakvi preduvjeti za bilo kakvo funkcioniranje tržišta stanova.198 U ovom razdoblju, razmjena stanova je imala obilježja tržišta nedovoljne potražnje, a opća posljedica takve razmjene je bilo skupo i sporo građenje stanova.199 Proces izdvajanja novčanih sredstava u društvene fondove za stambenu gradnju započinje 1951. tako što su se raspoloživa sredstva udruživala sa sredstvima poduzeća za čije su se radnike stanovi gradili.200 Budžetski sustav (1956. – 1959.) Dio autora201 razdoblje od 1956. do 1965. godine naziva i periodom društvenih fondova za kreditiranje stambene izgradnje. Period budžetskog sustava podijeljen je u dva podrazdoblja i njegov drugi dio, od 1959. do 1965. opisan je u poglavlju Prva stambena reforma (1960.-1965.). Društveno upravljanje velikim stambenim zgradama započinje 1953. godine, a 1956. je uveden i obavezni doprinos za stambenu gradnju. Doprinos je iznosio 10 % neto plaće zaposlenika. Paralelno s time, osnovani su fondovi za kreditiranje stambene gradnje na razini općina i republika. Zajmove202 su mogli dobiti pojedinci koji su uplaćivali u stambene fondove, ali i društveno-političke organizacije i stambene zadruge zatvorenog tipa koje su se osnivale u poduzećima.203 Zakon o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta donesen je 1958. godine. Prema njemu su pojedinci mogli imati dva velika odnosno tri manja stana, dok je sve ostalo pripalo državi.204 Uvođenjem novih zakonskih propisa stambeno se područje prestaje smatrati isključivo socijalnim djelokrugom društvenog standarda, a administrativno određenje odnosa u stanogradnji se smanjuje.205 U ovom se razdoblju stvaraju temelji za stambenu politiku.206 Dolazi do intenzivnije gradnje stanova i porasta 198 Ibid. 199 Ibid. 200 Jelinić, G., 1994. Kako riješiti stambenu krizu. Zagreb: AGM. pp:18-19. 201 Bežovan, G., 1987. Stanovanje i stambena kriza. Zagreb, CDD. p.18; Mrčela, V., 1982. Neki aspekti odnosa ponuda i potražnje u stanogradnji Jugoslavije od 1945. do danas. Čovjek i prostor. 344, pp:13-15. 202 Krediti do 50 godina i s 1 %kamate. 203 Jelinić, G., 1994. Kako riješiti stambenu krizu. Zagreb: AGM. p.19. 204 Zakon o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta, Službeni list FNRJ, broj 52/1958. 205 Jelinić, G., 1994. Kako riješiti stambenu krizu. Zagreb: AGM. p.20. 206 Vezilić Strmo, N., Delić, A., Kincl, B. 2013. Uzroci problema postojećeg stambenog fonda u Hrvatskoj. Prostor, 21(2), p.343. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 43 standarda, što pokazuju statistička izvješća. U 1951. godini Jugoslavija je izgradila 2,1 stan na 1000 stanovnika da bi se ta brojka do 1959. povećala na 3,3 stana.207 2.1.2.2. Razdoblje revolucionarnih reformi Razdoblje revolucionarnih reformi obilježile su promjene u retorici i izboru instrumenata koji su se koristili za rješavanje nestašice stambenih prostora. Prijašnje je razdoblje ukazalo na potrebu za povećanim ulaganjima putem mobilizacijskih resursa te različitim organizacijskim oblicima stambenog zbrinjavanja.208 Reforme su rezultirale djelomičnim ukidanjem državnog monopola u stambenoj izgradnji, iako je zadržana visoka razina nadzora nad gradnjom i dodjelom stanova. U konačnici, poticanje na ulaganje rezultiralo je stavljanjem naglaska na kvalitetu, a ne kvantitetu stanova, a donijelo je i nove sustave stambenog zbrinjavanja socijalno osjetljivih skupina. U ovom je razdoblju uveden, u svom prvotnom obliku i pojam „društveni stan“ koji je označavao stan u državnom vlasništvu čije je gospodarenje bilo zamišljeno kao stvar zajedničke potrošnje. Radne su organizacije relativno autonomno oblikovale svoje stambene fondove kojima su upravljale izabrane stambene komisije. One bi utvrdile i odlučivale koliko će sredstava biti namijenjeno za kupnju društvenih stanova, a koliko za stambene kredite za kupnju ili gradnju.209 Prva stambena reforma (1960. – 1965.) Prva stambena reforma donijela je postupno uvođenje ekonomskih pravila poslovanja u stanogradnju i razmjenu stanova. Njezina osnovna opredjeljenja i ciljevi bili su:  povećati opseg stambene gradnje i standard stanovanja;  usmjeriti postojeće fondove za stambenu gradnju na ekonomska pravila poslovanja;  poticati osobe zainteresirane za stanove na ulaganje vlastitih sredstava;  povećati stanarinu kako bi ona pokrivala i troškove osnovne reprodukcije stanova;  stanarima osigurati trajno korištenje stana;  smanjiti ulogu administrativnih organa pri gradnji i korištenju stambenih zgrada.210 Jedan od sudionika u provođenju ciljeva prve stambene reforme bila su stambena poduzeća osnovana od strane društveno političkih zajednica i radnih organizacija koje su gospodarile društvenim stanovima. Stambena poduzeća objedinila su novčana 207 Jelinić, G., 1994. Kako riješiti stambenu krizu. Zagreb: AGM. p.21. 208 Tsenkova, S., 2009. Housing Policy Reforms in Post-Socialist Europe: Lost in Translation. Heidelberg: Physica-Verlag. p.31. 209 Mandič, S., 1994., Socijalno stanovanje u Sloveniji: Institucija na marginama tranzicijskih procesa, Društvena istraživanja. 1 (3), p.40. 210 Jelinić, G., 1994. Kako riješiti stambenu krizu. Zagreb: AGM. p.24. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 44 sredstva prikupljena od stanarina. Prilikom određivanja visine stanarine, težilo se da ona stimulativno djeluje na ulaganje osobnih sredstava u stambenu izgradnju.211 Prilikom izgradnje zgrada počele su se primjenjivati nove tehnologije koje su pridonijele porastu produktivnosti. Stanove je karakterizira mala kvadratura i minimalna opremljenost.212 U ovom je razdoblju sagrađen velik broj stambenih naselja. Porastao je i standard stanovanja. Prosječna površina stana po korisniku 1960. godine bila je 10,0 m2, a stan je koristilo 4,3 osobe, dok je 1965. površina stana po osobi narasla na 10,9 m2, a stan je koristilo 3,9 osoba.213 Usprkos povećanju broja izgrađenih stanova, ovo razdoblje karakteriziraju i određene slabosti. Stambena izgradnja nije pratila stvarne potrebe za stanovima, a iako su uplaćivali u fondove, građani nisu imali utjecaja na raspodjelu stanova. Visina stanarine nije pokrivala troškove održavanja, a nije bila ni uvjetovana kvalitetom stana što je utjecalo na životni standard i stvaralo socijalne razlike. Druga stambena reforma (1966. – 1970.) Razdoblje formiranja stambene privrede poklapa se s početkom privredne i društvene reforme u zemlji. Cilj stambene politike bio je usmjeriti sve segmente stanogradnje (proizvodnju, promet, korištenje i upravljanje) pretežito ekonomskim instrumentima i tako osigurati proširenu produkciju stambenog fonda.214 Na temelju uočenih slabosti prijašnje reforme, vlasti donose Rezoluciju o daljnjem razvoju stambene privrede u kojoj se ističe kako se u budućnosti treba:  povećati opseg stambene gradnje uz odgovarajući porast njezina udjela u investicijskoj potrošnji i sredstvima namijenjenim osobnom i društvenom standardu;  osloboditi stambenu privredu administrativnih odnosa i budžetskog financiranja te stvoriti uvjete da građani samostalno pribavljaju stanove i budu u jednakom položaju ako stan kupuju ili ga uzimaju u najam;  ujednačavanjem uvjeta privređivanja osigurati da stanarine i cijene komunalnih usluga postanu stvarna osnova proširene reprodukcije u stambeno – komunalnoj privredi i dobiju odgovarajuće mjesto u strukturi potrošnje.215 211 Stanarina je iznosila 2 % vrijednosti stana, ali prikupljena sredstva nisu bila dostatna za popravak i sanaciju postojećeg stambenog fonda, a kamoli za njegovo povećanje. prema: Jelinić, G., 1994. Kako riješiti stambenu krizu. Zagreb: AGM. p.25. 212 Vezilić Strmo, N., Delić, A., Kincl, B. (2013) Uzroci problema postojećeg stambenog fonda u Hrvatskoj. Prostor, 21(2), p.343. 213 Jelinić, G., 1994. Kako riješiti stambenu krizu. Zagreb: AGM. p.26. 214 Mrčela, V., 1982. Neki aspekti odnosa ponuda i potražnje u stanogradnji Jugoslavijje od 1945. do danas. Čovjek i prostor. 344, p.13. 215 Jelinić, G., 1994. Kako riješiti stambenu krizu. Zagreb: AGM. p.28. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 45 U ovom razdoblju, ukidaju se općinski i državni fondovi za stambenu izgradnju, a njihova sredstva se prenose bankama kao kreditni potencijal.216 1965. godine javlja se, po prvi puta, gradnja stanova za tržište. Njihovu proizvodnju preuzela su građevinska poduzeća, a porastao je i broj individualnih kupaca. Uvođenju tržišta stanova, pogodovali su i povoljni uvjeti kreditiranja i financiranja stambene izgradnje. Mjere reforme iz 1965. nametnule su prvi puta poduzećima da se podrobnije bave rješavanjem stambenih pitanja svojih radnika.217 2.1.2.3. Razdoblje tržišnog stambenog sustava i njegova preobrazba Stambene reforme stvorile su uvjet za formiranje tržišnog stambenog sustava, no usprkos visoko zadanim ciljevima, velikom naporu da se oni ostvare i stvaranju tržišnog stambenog sustava, one nisu pomogle riješiti problem nestašice stanova. Problem se, sredinom 1970-ih pokušao riješiti uvođenjem društveno – usmjerene stanogradnje za poznatog korisnika ili kupca putem samoupravnih interesnih zajednica stanovanja (SIZ), koji je rezultirao povećanom gradnjom stanova, ali i povećanom inflacijom i cijenama. Do kraja 1980-ih godina nestašica stanova bila je još više izražena, kao i opće socijalno nezadovoljstvo. Razdoblje stambene privrede (1971. – 1975.) Počeci razdoblja stambene privrede započinju stambenim reformama, a u periodu između 1971. i 1975. godine rezultiraju najuspješnijim razdobljem u stanogradnji. Sve do 1971. postavke stambenog sustava su bile određene saveznim propisima. Nakon 1971. republike i pokrajine postale su mjerodavne za pitanje stanovanja i propisima su ustanovile osnovne postavke svojih stambenih politika.218 Za period stambene privrede karakterističan je monopolski položaj graditelja stanova u odnosu na kupca. Posljedica toga bila je prebacivanje neefikasnosti graditelja u uvjetima ograničenja ponude na teret kupca povećanjem cijena.219 Ovo je bilo moguće zato što je potražnja za stanovima bila umjetno stvorena i nerealno velika zbog niskih stanarina i zbog toga što su radne organizacije kupovale stanove svojim radnicima, što je dovelo do toga da kupac i korisnik više nisu ista osoba. Ovdje je automatski prekinuta veza između troškova izgradnje i troškova korištenja stana. Iz navedenih je razloga teško govoriti o tržišnoj izgradnji stanova pa ju Mrčela naziva još i „kvazi tržišnom“ izgradnjom stanova.220 Razdoblje stambene privrede pripada među uspješnije po načinu financiranja i masi utrošenih sredstava te po broju sagrađenih stanova. U 1971. godini, u Jugoslaviji se 216 Bežovan, G., 1987. Stanovanje i stambena kriza. Zagreb, CDD. p.18. 217 Jelinić, G., 1994. Kako riješiti stambenu krizu. Zagreb: AGM. p.29. 218 Ibid. p.34. 219Mrčela, V., 1982. Neki aspekti odnosa ponuda i potražnje u stanogradnji Jugoslavijje od 1945. do danas. Čovjek i prostor. 344, p.14. 220 Ibid. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 46 izgradio 6,1 stan na 1000 stanovnika, dok se 1975. taj broj povećava na 6,8 stanova na 1000 stanovnika.221 Već krajem 1971. godine znatno su porasle cijene u odnosu na prijašnje godine i taj se trend nastavio do kraja razdoblja jer su u strukturi cijene stana znatno brže rasli ostali troškovi222 u odnosu na troškove građenja. Usprkos svim poboljšanjima u proizvodnji i raspodjeli stanova u ovom razdoblju, i dalje je vladao njihov manjak. Stanovi su se proizvodili kao roba i prodavali prema kupovnim mogućnostima, a to je dovelo do naglog rasta cijena. Razdoblje stambene privrede obilježeno je imperfektnim tržištem korigiranim socijalnom politikom, trajno većom potražnjom od ponude stanova, neprestanim porastom cijena i monopolskim položajem određenih aktera.223 Također, postojeće stanje u stanogradnji nije odgovaralo stupnju društveno-ekonomskih odnosa što se posebno odnosilo na financiranje i kreditiranje gradnje, uređenje građevinskog zemljišta i raspodjelu stanova.224 Razdoblje tržišne stambene izgradnje trajalo je sve do 1976. kada ga zamjenjuje tzv. usmjerena gradnja. Razdoblje samoupravnog interesnog organiziranja stanogradnje (1976. – 1980.) Rješenje za smanjenje nezadovoljstva korisnika i nestašice stanova pokušalo se pronaći u prelasku na novi koncept organizacije stanogradnje. I tako je 1976. godine uvedena društveno usmjerena stambena izgradnja (DUSI) koja se temelji na takozvanoj dogovornoj ekonomiji. Za njezino provođenje zadužene su Samoupravne interesne zajednice stanovanja (SIZ) koje se osnivaju iste godine. Sredinom sedamdesetih, uz postojeći model „društvenog stana“, uvodi se i tzv. „stan solidarnosti”. Ovaj je stan bio namijenjen stanovništvu koje nije potpadalo u kategorije obuhvaćene društvenim stanom: nezaposleni, invalidi, mlade obitelji itd.225 Prikupljanje sredstava od doprinosa radnih organizacija te kupnja i alokacija tih stanova bila je u djelokrugu lokalnih SIZ-ova.226 Samoupravne interesne zajednice stanovanja su bile odgovorne za organizaciju i koordinaciju svih aktivnosti u gradnji stanova, također su trebale i povezati sve sudionike u procesu gradnje. Uvođenje SIZ-ova označio je prelazak s tržišne na društvenu kontrolu 221 Jelinić, G., 1994. Kako riješiti stambenu krizu. Zagreb: AGM. p.39. 222 Oni su bili uvjetovani općom privrednom nestabilnošću, kao što su neriješena pitanja dugoročnog kreditiranja i financiranja stambene gradnje, prebacivanje troškova gradnje velikih komunalnih objekata na cijenu stana, velikog zakašnjenja u uređivanju zemljišta i dr. prema: Jelinić, G., 1994. Kako riješiti stambenu krizu. Zagreb: AGM. pp:35-37. 223 Seferagić, D., 1988. Kvaliteta života i nova stambena naselja. Zagreb, Biblioteka revije za sociologiju. p.102. 224 Jelinić, G., 1994. Kako riješiti stambenu krizu. Zagreb: AGM. p.40. 225 Franić, T.S., Korlaet, L., Vranić, D. (2005) Prilog analizi stambenih politika i planske stanogradnje Nizozemske i Hrvatske. Prostor, 13(2), p.199. 226 Mandič, S., 1994., Socijalno stanovanje u Sloveniji: Institucija na marginama tranzicijskih procesa, Društvena istraživanja. 1 (3), p.40. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 47 procesa proizvodnje stanova.227 Ovaj je prelazak omogućen Ustavom iz 1974. godine kojim je dan temelj za nove društvene odnose zasnovane na samoupravljanju i udruživanju rada. Zakoni koji su slijedili Ustav proklamirali su programe organizacija udruženog rada kao temelj za stambeno-komunalne programe općina koji su se trebali realizirati u okvirima samoupravnih interesnih zajednica koje su provodile razmjenu i reprodukciju u stanogradnji.228 Izgradnja stana za tržište, odnosno nepoznatog korisnika, zamijenjena je društveno-usmjerenom stanogradnjom, tj. programiranjem i izgradnjom stanova za unaprijed poznatog korisnika ili kupca. Time su povezani segmenti potražnje za stanovima i korištenja stanova.229 Mrčela tvrdi kako je SIZ, čiji prihodi i dohodak (zaposlenih u stručnim službama) nisu ovisili o rezultatima izgradnje nego su unaprijed utvrđeni, siguran u svoje prihode težio što manjem opsegu poslova da bi minimizirao napore na koordinaciji izvođača i krajnjih kupaca. Što znači da nije težio ekonomskom ponašanju i povećanju svog prihoda, već je smanjivao obujam poslovanja, odnosno broj ugovorenih stanova.230 Ovo objašnjava zašto je u razdoblju nakon 1975. potražnja stanova i dalje bila velika, a ponuda ograničena. U praksi se pokazalo kako su SIZ-ovi vršili samo funkciju organizatora odnosno posrednika u gradnji stanova između kupaca i graditelja te relativno konkurentsku tržišnu strukturu prije 1975. pretvorili u tržište ograničene konkurencije.231 Posljednje razdoblje stambene politike socijalizma (1981. – 1991.) Iako su SIZ-ovi djelovali sve do 1989. godine, već se početkom 1980-ih može predvidjeti kraj ovog sustava u stanogradnji. Godina 1981. obilježava početak rasta inflacije i porast cijena stanova. I ovo razdoblje obilježavaju: niske stanarine, slabo održavani stambeni fond, iz godine u godinu sve slabiji sustav financiranja i kreditiranja.232 Do kraja 1980-ih stambena gradnja smanjena je za četvrtinu u odnosu na 1976. godinu.233 Stambenim reformama, prelaskom na tržišni model i uvođenjem SIZ-ova u prijašnjim razdobljima pokušalo se ispraviti probleme stanovanja, ali bezuspješno. Posljednje razdoblje stambene politike u vremenu socijalizma obilježava kronična nestašica stanova i problem kvalitete postojećih. Dugoročna politika niskih stanarina pridonijela je i problemu održavanja postojećih zgrada. Sve se više povećavala neravnoteža između preferencija potrošača i stambene realnosti jer stambeni fond nije mogao zadovoljiti potrebe svih građana.234 Konstantna nestašica stanova dovodi do, prema Tsenkovoj, 227 Vezilić Strmo, N., Delić, A., Kincl, B. (2013) Uzroci problema postojećeg stambenog fonda u Hrvatskoj. Prostor, 21(2), p.343. 228 Mrčela, V., 1982. Neki aspekti odnosa ponuda i potražnje u stanogradnji Jugoslavijje od 1945. do danas. Čovjek i prostor. 344, p.14. 229 Ibid. p.15. 230 Ibid. 231 Ibid. 232 Jelinić, G., 1994. Kako riješiti stambenu krizu. Zagreb: AGM. p.42. 233 Ibid. p.46. 234 Tsenkova, S., 2009. Housing Policy Reforms in Post-Socialist Europe: Lost in Translation. Heidelberg: Physica-Verlag. p.32. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 48 skrivenog beskućništva235 čiji je rezultat međugeneracijski suživot, a za posljedicu ima nisku stopu nataliteta, odlaganje brakova i opće socijalno nezadovoljstvo. Ovakvo stanje u području stanovanja polako dovodi do otvorene kritike sustava dodjele stanova, nedostatka transparentnosti i korupciji.236 Raspadom ovog sustava nestaju i stanovite zablude i tlapnje u koje su mnogi vjerovali gotovo pola stoljeća: da svaka obitelj mora imati riješeno stambeno pitanje, da se stanovi besplatno dijele onima koji nisu socijalno ugroženi, da se u društvenom stanu stanuje besplatno ili uz nisku stanarinu.237 U bivšoj Jugoslaviji, pa tako i Hrvatskoj, društveni je stan bio jedan od simbola „socijalističkog uređenja“.238 I dok se u razvijenim zemljama smatralo da su socijalni stanovi namijenjeni marginalnim skupinama, socijalni je stan u socijalizmu imao sasvim suprotnu konotaciju – prevladavala je slika o privilegiranosti.239 Boško Budisavljević na sljedeći način opisuje stambenu situaciju u vremenu socijalizma: „Prosječna obitelj čeka deset godina na stan i useljava se u dobi od 35 do 45 godina starosti, obično s jednim do dva djeteta. U kakvim je uvjetima živjela ta obitelj tih deset godina zna se: roditelji rade u radnoj organizaciji, a žive u raznoraznim privremenim uvjetima. Kako su članovi te obitelji proveli onih prijašnjih deset godina kao školarci, studenti i mladi radnici isto se zna, jer su njihovi roditelji dobili dvoiposobni ili trosobni stan, a oni, mala djeca, mogli su u jednu ili pola sobe. U takvom stanu može se kako – tako preživjeti pet do deset godina dok djeca ne narastu, a onda ponovo počinje roditeljima poznata scena iz njihovog djetinjstva: deset godina guranja s roditeljima, pa sljedećih deset godina s vlastitom djecom kod roditelja ili kao podstanari, i onda dobiju stan – premalen, naravno.“240 2.1.3. Stambene politike nakon 1991. godine Građevinski programi stambenog zbrinjavanja u Hrvatskoj od 1991. do 2016. godine bili su glavna komponenta i pokazatelj društvenog i gospodarskog razvoja.241 Razdoblje od 1991. do 1997. karakterizira stagnacija u izgradnji novih stambenih jedinica zbog poslijeratne rekonstrukcije. Tijekom rata (od 1991. do 1995. godine) je uništeno 160.000 235 Ibid. 236 Ibid. 237 Jelinić, G., 1994. Kako riješiti stambenu krizu. Zagreb: AGM. p.46. 238 Mandič, S., 1994., Socijalno stanovanje u Sloveniji: Institucija na marginama tranzicijskih procesa, Društvena istraživanja, 1 (3), p.39. 239 Franić, T.S., Korlaet, L., Vranić, D. (2005) Prilog analizi stambenih politika i planske stanogradnje Nizozemske i Hrvatske. Prostor, 13(2), p.199. 240 Budisavljević, B., 1981. Stambena politika. Čovjek i prostor, 344, p.16. 241 Bobovec, B., Mlinar, I., Pozojevic, A., 2016. Programi stanogradnje u Hrvatskoj od 1991. do 2016. godine. Prostor, 24(2), p.217. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 49 stanova ili 11 % ukupnog stambenog fonda.242 Nakon rata nije bilo jasne vizije i provedbe stambenih programa, a predratne građevinske tvrtke nisu pronašle uspješan model rada. To je rezultiralo nedostatnom stambenom izgradnjom koju su financirali privatni poduzetnici, a ta se gradnja često nalazila na neprikladnim lokacijama.243 Nakon završetka poslijeratne obnove,244 stambena izgradnja je intenzivirana početkom 2000- ih. Period povećane izgradnje trajao je do 2008. godine kada je gospodarska kriza zaustavila i paralizirala tržište nekretnina. Od devet programa stambene izgradnje, koji su razvijeni u posljednjih 25 godina, državno poticana izgradnja - POS, osmišljena krajem devedesetih godina, bila je najpoznatija i najuspješnija. Programom je definiran i Pravilnik minimalnih tehničkih uvjeta za projektiranje i gradnju stanova iz programa društveno poticane stanogradnje.245 Ovaj je pravilnik korišten i u komercijalnoj izgradnji stambenih zgrada, ali ne kao tehnički minimum, već kao tehnički maksimum koji je rezultirao velikim brojem neprodanih stanova koji su bili precijenjeni, a karakterizirala ih je i loša kvaliteta. Od 1997. do danas u gradu Osijeku, isključujući POS program, izgrađeno je samo jedno stambeno naselje. Većina novih stambenih zgrada nalaze se unutar gradskog tkiva, a izvedene su u obliku interpolacija. 2.1.3.1. Privatizacija društvenih stanova Najznačajniji dio stambene reforme u Hrvatskoj tijekom 1990-ih godina je prodaja društvenih stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo.246 Stanove su mogli kupiti nositelji stanarskog prava ili članovi njihovih obitelji. Cijene stanova ovisile su o njihovoj građevinskoj vrijednosti, vrijednosti pripadajućeg zemljišta, visini sredstava koje je stanar uložio u stan (mogla je biti najviše 10 % izračunate cijene stana), te osobnom popustu koji se priznavao kupcu (kombinacija platežno sposobnih mogućnosti i socijalnih kriterija).247 Od ukupno 393.242 društvena stana koliko ih je 1991. godine bilo, moglo se prodati 249.000 stanova ili oko 63 % tog fonda. Nisu se mogli prodavati stanovi kojima je raspolagala tadašnja vojska i federalne institucije, stanovi na okupiranom 242 Bobovec, B. and Mlinar, I., 2013. Program društveno poticajne stanogradnje u Hrvatskoj. Prostor, 21(1), p.142. 243 Bobovec, B., Mlinar, I., Pozojevic, A., 2016. Programi stanogradnje u Hrvatskoj od 1991. do 2016. godine. Prostor, 24(2), p.219. 244 Ministarstvo razvoja i obnove MRO je, uz stručnu pomoć Zavoda za arhitekturu Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izradio Smjernice za projektiranje stambene izgradnje za zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata na temelju kojih se provodila gradnja novih objekata na devastiranim područjima. Smjernicama je definiran standard i opremljenost stanova, kao i struktura samog stana, odnosno približna površina i broj pojedinih prostorija stana. prema: Homadovski, A. and Rogić, I., 1999. Arhitektonsko vrednovanje višestambenih zgrada i stanova za zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata: Sociologijsko vrednovanje stanova stradalnika Domovinskog rata. Prostor, 7(2), p.226. 245 Bobovec, B. and Mlinar, I., 2013. Program društveno poticajne stanogradnje u Hrvatskoj. Prostor, 21(1), pp:140-157. 246 Bežovan, G., 2004. Stambena prava u Hrvatskoj i problemi njihova ostvarivanja. Revija za socijalnu politiku, 11(1), p.94. 247 Ibid. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 50 teritoriju, u ratu oštećeni stanovi te nacionalizirani i konfiscirani stanovi.248 Privatizacijom stanova u državnom vlasništvu, postignut je cilj da se proda što više stanova po cijeni od 10 do 15 % njihove tržišne cijene. Ovi ciljevi prodaje društvenih stanova imali su negativan učinaka na ukupnu stambenu situaciju, a prodajom ovih stanova uništeno je tržište stanova u novogradnji.249 2.1.3.2. Programi društvene stanogradnje nakon 1991. Stanogradnju u Hrvatskoj 1990-ih godina obilježila je stagnacija. Usporedbe radi, početkom 1980-ih gradilo se oko 30 tisuća stambenih jedinica, da bi taj broj krajem 90- ih bio oko 12 tisuća (u razdoblju od 1995. do 2001. prosječno je prodano 1.200 stanova godišnje, od čega čak 60 % u Zagrebu).250 Kako bi se stanje u stanogradnji poboljšalo, Republika Hrvatska je kroz resorno Ministarstvo graditeljstva u razdoblju od 1991. do 2016. godine postupno pripremila, provodila ili još provodi, u suradnji s Agencijom za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), devet programa koji se odnose na društvenu stanogradnju i osiguranje dostupnosti odgovarajućem stanovanju.251 Kronološki to su bili sljedeći programi stanogradnje:  Program stambenog zbrinjavanja stradalnika iz rata (1997. - );  Program društveno poticane stanogradnje – POS (2001. - );  Program stambenog zbrinjavanja povratnika (2008. - );  Poticanje prodaje stanova (2010. – 2011.);  Subvencioniranje i državna jamstva stambenih kredita (2011. – 2012.);  Program POS kreditiranja obiteljskih kuća (2011. - );  Program POS+ (2013. - );  Program obnove i saniranja posljedica katastrofe na području Vukovarsko- srijemske županije – obnova zgrada (2014. - );  Program društveno poticanog najma stanova – PON (2015. - ).252 Od navedenih devet programa stanogradnje najpoznatiji je i najuspješniji Program društveno poticane stanogradnje (POS) koji se provodi od 2001. godine, a nastao je na temelju DUSI programa stanogradnje.253 248 Ibid. 249 Bežovan, G., 1994. Prilog preispitivanju potencijala za razvoj socijalnog stanovanja u Hrvatskoj. Društvena istraživanja, 3(1), pp:93-94. 250 Rajčić, D., 2002. Društveno poticana stanogradnja. Građevinar, 54(4), p. 220. 251 Bobovec, B., Mlinar, I., Pozojevic, A., 2016. Programi stanogradnje u Hrvatskoj od 1991. do 2016. godine. Prostor, 24(2), p.219. 252 Ibid. p.224. 253 Bobovec, B., Mlinar, I., Pozojevic, A., 2016. Programi stanogradnje u Hrvatskoj od 1991. do 2016. godine. Prostor, 24(2), p.217. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 51 2.1.3.3. Program društveno poticane stanogradnje Po završetku obnove ratom uništenih stanova i programa stambenog zbrinjavanja stradalnika rata, krajem 2001. godine započinje program Društveno poticane stanogradnje (POS). Program je nastao na osnovnim postavkama definiranih u Programu socijalno poticane stanogradnje iz srpnja 2000. i Zakonom o društveno poticanoj stanogradnji254 iz 2001. godine. Osnovni cilj donošenja Programa je zadovoljavanje stambenih potreba, uz poboljšanje kvalitete stanovanja te dodatno zapošljavanje u stanogradnji i graditeljstvu.255 POS-om se afirmiralo subvencionirano stanovanje i stvaranje stambene politike socijalnoga karaktera, kako bi se u svim segmentima društva formiralo jasno stajalište da je rješavanje stambenog pitanja temelj socijalnoga mira i napretka države. U sklopu POS-a vodi se računa o socijalnom uključivanju pojedinaca koji bez pomoći države ne mogu osigurati stan.256 Najznačajnije karakteristike programa POS su sljedeće:  riječ je o organiziranoj gradnji s povoljnim sustavom kreditiranja (do 30 godina);  usmjeren je tržištu pa se o njemu samo uvjetno može govoriti kao o socijalnoj stanogradnji;  za projekte stambenih zgrada su provođeni javni natječaji;  investitor je bila vladina Agencija za promet nekretnina;  država je sudjelovala u gradnji s 25 % udjela, a jedinica lokalne samouprave morala je osigurati komunalno opremljeno zemljište;  ukupna maksimalna cijena stana smjela je iznositi 1125,66 €/m2 korisne površine stana plativo u kunama po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan uplate.257 U prvih desetak godina, unutar POS programa izgrađeno je 5.553 stana diljem Hrvatske. Program je potaknuo stanogradnju i rezultirao nizom kvalitetnih i inovativnih realizacija stambenih zgrada u funkcionalnom i oblikovnom smislu,258 ali je primijećeno i nekoliko negativnih konotacija primjene POS-ovog pravilnika izvan Programa. U Pravilniku minimalnih tehničkih uvjeta za projektiranje i gradnju stanova iz 2004. smanjena je kvadratura dodatne spavaće sobe u odnosu na stariji, Privremeni pravilnik za Program društveno poticane stanogradnje. Kvadratura dodatne spavaće sobe smanjena je s 8 m2 na 6 m2, što je kasnije vraćeno na prvobitno stanje, ali građevinski poduzetnici na slobodnom tržištu stanogradnje su, pozivajući se na spomenuti dokument, manju 254 Zakon o društveno poticanoj stanogradnji. 2001. Narodne novine, broj 109/2001. 255 Rajčić, D., 2002. Društveno poticana stanogradnja. Građevinar, 54(4), p. 220. 256 Bobovec, B., Mlinar, I., Pozojevic, A., 2016. Programi stanogradnje u Hrvatskoj od 1991. do 2016. godine. Prostor, 24(2), p.220. 257 Bobovec, B. and Mlinar, I., 2013. Program društveno poticajne stanogradnje u Hrvatskoj. Prostor, 21(1), pp:140-157. 258Ibid., p.141. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 52 kvadraturu prostorije počeli primjenjivati kao uobičajenu i to ne samo za dodatnu spavaću sobu.259 2.1.4. Zaključak Unutar promatranog perioda Hrvatska je prošla kroz tri različita državna ustrojstva, od kojih je svako imalo svoju karakterističnu stambenu politiku. U prethodnim potpoglavljima prikazani su i opisani različiti pristupi stambenoj politici unutar svakog razdoblja. Ukratko, prvo razdoblje stambene politike obilježile su odluke gradske vlasti kojima su poticale višestambenu izgradnju. Drugo, socijalističko razdoblje karakterizira državna kontrola izgradnje i dodjele stanova, kao i modeli protektivnog stana: društveni stan i stan solidarnosti. U ovom je razdoblju svakom pojedincu Ustavom bilo zajamčeno pravo na stan. Treće razdoblje stambene politike u Hrvatskoj započinje privatizacijom stanova u društvenom vlasništvu te okretanjem tržišnom načinu gradnje stanova. Kako bi se stan učinio pristupačnim i najugroženijim skupinama država provodi različite programe društvene stanogradnje. Usprkos konstantnim naporima i ciljevima države da smanji nestašicu stanova, njihov deficit karakterizira veliku većinu promatranog perioda. Unutar svakog od promatranih razdoblja stambene politike stanogradnja je regulirana pravilnicima čiji je cilj bio pospješiti i unaprijediti kvalitetu stambenih jedinica. Prikaz ovih pravilnika dan je u nastavku. 259 Bobovec, B. and Mlinar, I., 2013. Program društveno poticajne stanogradnje u Hrvatskoj. Prostor, 21(1), p.146. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 53 2.2. Zakonodavni okvir stanovanja Stambene politike prati i odgovarajući zakonodavni okvir. Unutar ovog poglavlja prikazani su najznačajniji zakoni i pravilnici koji su iz njih proizašli, a koji su imali utjecaj na stambenu izgradnju u razdoblju od 1930. do 2015. godine. Pravilnici su predstavljeni putem smjernica i parametara koji se odnose na prostorne karakteristike stana (sadržaj stan i veličina prostorija) te putem veličine stana u odnosu na broj osoba za koje je predviđen da stanuju u njemu. 2.2.1. Zakonodavni okvir stanogradnje do 1945. Do početka Drugog svjetskog rata o stambenim pravima u Hrvatskoj, pa tako i u Osijeku, postoji relativno malo raspoloživih informacija. Do kraja Prvog svjetskog rata Hrvatska je kao zemlja pripadnica Austro-Ugarske Monarhije imala odgovarajuće stambeno zakonodavstvo (kao npr. Zakon o ponjegovanjima), kojim su bili uređeni problemi socijalnog stanovanja u tadašnjem zapadnom svijetu. Međutim, zbog relativne nerazvijenosti i malog udjela urbanog stanovništva taj zakon nije imao praktički većeg značenja za stambenu politiku u Hrvatskoj, ali se u izmijenjenom obliku zadržao do Drugog svjetskog rata.260 2.2.2. Uputstvo za izgradnju stambenih zgrada za potrebe JNA U socijalizmu, Jugoslavenska narodna armija (JNA) predstavljala je jednog od najjače organiziranih investitora po pitanju stanogradnje.261 Kako su vojna lica često mijenjala mjesto stanovanja, a u svrhu održavanja standarda stanovanja na istom nivou u cijeloj zemlji, ukazala se potreba za pravilnikom koji će obuhvaćati kriterije i normative za jednoobrazan tretman standarda i komfora stanovanja.262 Tako je 1955. godine doneseno Uputstvo za izgradnju stambenih zgrada za potrebe JNA. Cilj ovog pravilnika je bio da ograniči veličine stanova i prostorija.263 Uputstvom su utvrđene maksimalne površine stanova te minimalne neto površine stambenih prostorija. Tako na primjer, dnevni boravak nije mogao biti manji od 16 m2. Pravilnikom je definirano tri vrste stanova (jednosobni, dvosobni i trosobni) i dva tipa kuhinje (radna i stambena). Pravilnik je 1956. doživio promjene u normativima za površine pojedinih stanova, u smislu njihovog smanjenja. Tako je površina za jednosobni stan pala sa 65 na 60 m2, površina dvosobnog stana s radnom kuhinjom s 85 na 75 m2, a sa stambenom s 95 na 85 m2.264 Kako vojska nije bila ovlaštena da gradi stanove prema svojim internim propisima, brzo 260 Bežovan, G., 1994. Prilog preispitivanju potencijala za razvoj socijalnog stanovanja u Hrvatskoj. Društvena istraživanja, 3(1), p.92. i Bežovan, G., 2008. Stanovanje i stambena politika u Hrvatskoj. in: Puljiz, V. et al., 2008. Socijalna politika Hrvatske, Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. p.338. 261 ***, 1965. Stan I – katalog stanova izgrađenih za oficire JNA. p.11. 262 Ibid. p.12. 263 Ibid. p.13. 264 Ibid. p.14. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 54 je došlo do primjene lokalnih propisa u konkretnom gradu i na izgradnju stambenih zgrada JNA.265 Lokalne smjernice za izgradnju stanova imale su nepovoljan utjecaj na stanove JNA. Različiti kriteriji i kategorizacija stanova imala je nepovoljne posljedice posebno zbog toga što su u nekim gradovima primjenjivani oštriji kriteriji s tendencijom nižeg standarda stanovanja, što je dovelo do poprilične raznolikosti u komforu na razini države. 266 Kako bi se u cijeloj zemlji ujednačili kriteriji za projektiranje stambenih zgrada JNA, 1964. godine doneseno je novo Uputstvo za izgradnju stambenih zgrada za potrebe JNA. Stanovi su se projektirali prema veličini i sastavu obitelji, bilo je ponuđeno nekoliko tipova kuhinje (niša, radna kuhinja, radna kuhinja s objedovanjem, radna kuhinja s izdvojenim objedovanjem i stambena kuhinja), a uveden je i veći, četverosobni stan. Uputstvom je definirano kako se umjesto sobe za dvije osobe mogu predvidjeti dvije manje sobe, čija je preporučena površina od 6 do 8 m2. Također, predviđeno je i da su radna i radna kuhinja s blagovanjem izdvojene od dnevnog boravka s direktnom vezom na ulazni prostor. Predviđene su izbe i zasebni ugrađeni ormari za domaćinstvo i garderobu. Kombinacijom različitih prostorija i njihovog broja, bila je omogućena prostorna organizacija 24 različita tipa stana. Uputstvom su propisani i minimalno osvjetljenje od 1/8 do 1/10 površine poda te minimalna toplinska izolacija. Dimenzije stanova i prostorija iz ovog pravilnika prikazane su u sljedećoj tablici (Tablica 1.). Tablica 1. Tipovi stanova prema Uputstvu JNA s preporučenim površinama267 265 ***, 1965. Stan I – katalog stanova izgrađenih za oficire JNA. p.14. 266 Ibid. p.15. 267 Ibid. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 55 2.2.3. Pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima za izgradnju stanova Godine 1967. donesen je Pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima za izgradnju stanova kojim se propisuju minimalni tehnički uvjeti za izgradnju stanova „u užim građevinskim rajonima gradova i naselja gradskog karaktera te gradskim zemljištima“.268 Pravilnikom je definirano i kako stan mora minimalno sadržavati pretprostor, sobu, prostor za pripremu hrane i prostor za održavanje higijene uključujući i nužnik. Najznačajnije uredbe Pravilnika su sljedeće:  stan mora imati najmanje jednu prostoriju minimalne površine od 12 m2;  u stanu s dvije sobe, površina druge ne može biti manja od 6 m2;  u stanu s tri ili više soba, površina treće, odnosno svake od ostalih soba ne može biti manja od 5 m2;  svjetla visina prostorija ne može biti manja od 2,40 m (potkrovlje 1,50 m, podrum 2,10 m);  širina sobe ne može biti manja od polovice dužine, a dubina ne može biti veća od dvije i pol svijetle visine prostorije;  stan koji je predviđen za 6 ili više osoba mora imati izdvojeni WC (min. 0,80 x 1,20 m);  ulazna vrata moraju imati svjetlu širinu min. 0,80 m;  ukupna zastakljena površina otvora mora iznositi barem jednu sedminu poda prostorija (pri čemu se ne uzimaju u obzir površine do visine od 0,50 m od završenog poda).269 2.2.4. Odluka o kategorizaciji i racionalnom projektiranju stambene izgradnje na području općine Osijek Sredinom 1950-ih godina, Sekretarijat za građevinarstvo, urbanizam i komunalne poslove Narodne Republike Hrvatske izdao je Upute za racionalnu stambenu izgradnju. Upute su donesene s ciljem pojeftinjenja stambene izgradnje te je odlučeno je kako će se cjelokupna stanogradnja, uključujući organizaciju i nadzor izgradnje, ali i nadogradnji stambenih zgrada vršiti preko Zavoda za stambenu izgradnju. U istom cilju donesena je po Narodnom odboru općine Osijek Odluka o kategorizaciji i racionalnom projektiranju stambene izgradnje na području općine Osijek kojom se utvrđuje korisna površina stanova u odnosu na broj ležajeva (Tablica 2.). 268 Pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima za izgradnju stanova, Službeni list SFRJ, broj 45/1967. 269 Ibid. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 56 Broj ležaja u stanu Minimalno m2 Maksimalno m2 Stan s 2 ležaja 22 30 Stan s 3 ležaja 37 50 Stan sa 4 ležaja 45 60 Stan s 5 ležaja 50 65 Stan sa 6 ležaja 60 72 Garsonijera 18 24 Samački stan hotelskog tipa za jednu osobu 9 14 Samački stan hotelskog tipa za dvije osobe 14 18 Tablica 2. Korisna površina i broj ležaja u stanu Ostale bitne postavke koje je propisala Odluke bile su:  barem jedna soba u stanu mora imati površinu od najmanje 16 m2 i biti minimalne širine 3,1 m;  svaki obiteljski stan treba imati najmanje jednu stambenu prostoriju izloženu suncu;  spavaća soba za dvije osobe je min 8,5 m2, a za jednu osobu 6 m2;  minimalna površina dnevnog boravka za četiri osobe je 16 m2;  u dnevnom boravku može se predvidjeti i ležaj, a ako je soba za dnevni boravak veća i neprolazna mogu se predvidjeti i dva ležaja;  najmanja površina radne kuhinje treba biti 6 m2, a najmanja širina 2 m; ako se u kuhinji predviđa objedovanje 8,5; a za stambenu kuhinju 12 m2;  smočnica mora biti minimalno 1 m2, dozvoljen je i ventilirani ormar od 0,76 m2;  u stanovima koji su predviđeni za više od pet ležaja, WC mora obavezno biti odvojen.270 2.2.5. Standard stana, zgrade i naselja u društveno usmjerenoj stambenoj izgradnji Društveno usmjerena stambena izgradnja ili skraćeno DUSI, bila je model stanogradnje 1970-ih i 1980-ih godina. Model je osmišljen kako bi omogućio ujednačenu i mjerljivu kvalitetu izgradnje stanova, a u zakonodavnom smislu je reguliran donošenjem Privremenog standarda stana u usmerenoj stambenoj iz gradnji 1975. godine, nastalog na temelju ranije spomenutih pravilnika. Pravilnik je trebao poslužiti kao stručna podloga za izradu propisa i normativa za izgradnju stanova kroz društvene dogovore i samoupravne sporazume.271 Promjene organizacijske strukture stanovanja na saveznoj odnosno republičkoj razini, dovele su i do potrebe za definiranjem smjernica za izgradnju stanova društveno usmjerene stambene izgradnje (DUSI) i u pojedinim gradovima. Tako je 1979. godine Udružena samoupravna interesna zajednica (USIZ) stanovanja grada Zagreba izdala 270 prema: Fond: DA-64-1235 (Hrvatski državni arhiv) 271 Bobovec, B., Mlinar, I., Pozojevic, A., 2016. Programi stanogradnje u Hrvatskoj od 1991. do 2016. godine. Prostor, 24(2), p.218. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 57 Tehničke uvjete za projektiranje i izgradnju stambenih zgrada na 20 lokacija u gradu. Ubrzo nakon, 1983. i 1984., doneseno je nekoliko dokumenata kojima se definirao standard stana, zgrade i naselja u društveno usmjerenoj stambenoj izgradnji. Ovi su se standardi koristili kao temelj za izradu planova i projekata u DUSI programu stanogradnje sa sustavno razrađenim smjernicama i potrebnim tehničkim specifikacijama naselja, stambene zgrade i stana.272 Važno je napomenuti kako DUSI program stanogradnje nije bio obvezujući i da nije rađen za prostor današnje Republike Hrvatske, već samo za određena zagrebačka naselja,273 ali da je s obzirom na svoju kvalitetu i definirane smjernice imao utjecaja i na gradnju stanova u drugim gradovima. Iz DUSI smjernica potrebno je izdvojiti sljedeće smjernice:  površina stambenih prostorija u malim stanovima mora biti minimalno 60 % neto korisne površine stana;  površine stambenih prostorija ostalih stanova moraju biti minimalno 65 % neto korisne površine stana (ovo je vrijedilo za sve dvosobne i veće stanove, s time da se prema DUSI pravilniku, dvosobnim stanom smatrao stan s jednom spavaćom sobom);  za svaki stan se treba osigurati balkon, lođa ili terasa čija dimenzija nije smjela biti veća od 10 % površine stana;  predviđeni su stanovi do pet soba (sobom su se smatrali dnevni boravak, spavaće sobe i radna soba; predviđena je i polusoba za jednu osobu);  može se projektirati stanove i na više etaža, ali oni manji od trosobnog su morali biti na jednoj;  pod garsonijerom se podrazumijevala stambena jedinica s ulaznim prostorom, sobom, nišom za kuhanje i kupaonicom;  minimalna veličina dnevnog boravka je 16 m2, prostora za jelo 4 m2, spavaće sobe za roditelje 13 m2, spavaće sobe za dvije osobe 11 m2, spavaće osobe za jednu osobu (polusobe) 7 m2, radne kuhinje 4 m2 (kod garsonijera 2 m2);  kod stanova većih od dvoipolsobnog predviđa se postojanje zasebnog WC-a minimalne površine 1,2 m2;  svi stanovi osim garsonijere trebaju sadržavati izbu ili ugrađeni ormar;  potrebno je osigurati minimalnu fleksibilnost i prilagodljivost projektiranih stanova potrebama stanara u toku eksploatacije stanova.274 Dimenzije pojedinih prostorija i stanova prema DUSI pravilniku prikazane su u sljedećoj tablici (Tablica 3.). 272 Bobovec, B., Mlinar, I., Pozojevic, A., 2016. Programi stanogradnje u Hrvatskoj od 1991. do 2016. godine. Prostor, 24(2), p.218. 273 Ibid. 274 Korlaet, L., 2015. Prostorni razvoj stana u Zagrebu 1975-2005. u okvirima programa društveno poticajne stanogradnje. Ph.D. Sveučilište u Zagrebu, pp.12-15. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 58 Tablica 3. Dimenzije pojedinih prostorija i stanova prema DUSI smjernicama 2.2.6. Standard stana, prijedlog istraživačke grupe Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu U okviru pravilnika i istraživanja vezanih za uspostavu smjernica za projektiranje stambenih zgrada bitno je spomenuti i rezultate istraživačke grupe Arhitektonskog fakulteta (IGAF) iz 1985. godine. Tablica u nastavku prikazuje rezultat rada na znanstvenom projektu Elementi standarda stana, koji je od 1983. godine vodio prof. Branko Kincl. Cilj projekta bio je optimizirati standarde postavljene Standardom DUSI.275 U Smjernicama IGAF dane su dimenzije prostorija koje su podijeljene u glavne, prateće i vanjske prostore, koje u konačnici rezultiraju ukupnom površinom stanova (Tablica 4.). Prijedlog standarda obuhvaća 12 tipova stanova od garsonijere do troipolsobnog većeg stana. Tablica 4. Dimenzije prostorija i stanova prema IGAF276 275 Ibid. p.49. 276 Ibid. G 1 S 1,5 S 2 S 2,5 S 3 S 3,5 S 4 S 4,5 S 5 Dnevni boravak 19-21 18-20 17-21 16-21 16-24 16-25 16-23 16-22 16-22 17-24 Roditeljska spavaća soba 13-14 13-14 13-14 13-14 13-14 13-14 13-14 Spavaća soba za 2 osobe 11-14 11-14 2x11-14 2x11-14 3x11-14 Spavaća soba za 1 osobu 7-9 7-9 7-9 7-9 Prostor za jelo 4-5 4-5 5-6 6-7 6-7 6-7 7-8 7-8 8-10 UKUPNO stambene prostorije 19-21 22-25 28-35 34-41 42-54 46-60 53-67 58-72 65-81 71-90 Kuhinja (radni dio) 2-3 4-6 4-6 6-8 6-8 6-8 6-8 7-8 7-8 7-8 Kupaonica + WC 4 4,5 4,5 4,5 4,5 4,5 4,5 4,5 4,5 Kupaonica bez WC-a 3-5 WC 1,2-1,8 1,2-1,8 1,2-1,8 1,5-1,8 1,5-1,8 1,5-1,8 Ugrađeni ormar ili izba 0,6-1 0,6-1 1 1,4-2,4 1,6-2,4 1,6-2,4 1,6-3 1,6-3 2-4 Ulazni prostor, hodnici i sl. 2-4 2-4 2-4 3-8 3,5-9 4-10 6-10 6-11 8-12 8-12 Otvoreni prostor 2-3 2-3 2-3 2,5-4 2,5-4 3-5 3,5-5 3,5-5 3,5-5 5-6 UKUPNO pomoćne prostorije 10-14 13,1-18,5 13,1-18,5 17-25,5 17,6-30,2 20,3-31,7 22,8-31,7 24,1-33,3 26,1-34,3 28-36,3 SREDNJA NETO POVRŠINA STANA 32 39,3 47,3 58,75 71,9 79 87,25 93,7 103,2 112,6 Broj osoba u stanu 1 1 2 3 4 5 5 6 7 8 VRSTE STANOVA i neto korisna površina u m² VRSTE PROSTORIJA G 1 S 1,5 S 2 S 2 S - veći 2,5 S 2,5 S- veći 3 S 3 S-veći 3,5 S 3,5 S-veći Veći stanovi Dnevni boravak 16 20 16 0 34 19 28,3 22,5 24,6 24 24 27,5 Kuhinja 5 8,5 8,5 16,7* 7 10,5 7 8,5 12 8,5 9,5 9,5 Spavaća soba za roditelje 9 14 9,5 10,5 9,5 13 10,5 9,5 12 Spavaća soba za djecu 13 13 12 14 Soba za jednu osobu 12,5 7 13 7 7,5 21 28,5 33,5 43,2 50,5 47 57,8 57 60,1 61 67 72 Ulaz i komunikacija 2,5 3 3 6 5 8,5 3 6 8,5 8,5 8,5 8,5 Kupaonica i WC 4 4,2 4,2 5,5 4,2 5 4,2 5 6 5 6 6 Izba 1 1 1,3 1,3 1,3 1 1 1,4 1 1,5 1,5 Vanjski prostori Lođa (reducirano) 2,5 3,3 3,3 4 4 3,5 4 4 4 4,5 7 7 9 11,5 11,5 16,8 14,5 18,3 12,2 16 19,9 19 23 23 30 40 45 60 65 65,3 70 73 80 80 90 95 1 1 2 2 2 3,5 3,5 4 4 4 4 5Broj osoba u stanu * stambena kuhinja UKUPNA POVRŠINA STANA VRSTE STANOVA i neto korisna površina u m² 35 Glavni prostori UKUPNO glavni prostori UKUPNO prateći i vanjski prostori Prateći prostori VRSTE PROSTORIJA IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 59 2.2.7. Pravilnik minimalnih tehničkih uvjeta za projektiranje i gradnju stanova iz programa društveno poticane stanogradnje Pravilnikom minimalnih tehničkih uvjeta za projektiranje i gradnju stanova iz programa društveno poticane stanogradnje (Pravilnik POS) utvrđene su smjernice za izgradnju stanova iz Programa društveno poticane stanogradnje. Pravilnik je donesen 2001. godine, a primjenjivao se za gradnju i rekonstrukciju stambenih zgrada i obiteljskih kuća. Pravilnikom je definiran obavezni sadržaj svakog stana i dane neto korisne površine za svaku prostoriju (Tablica 5.). Tablica 5. Dimenzije prostorija i stanova prema POS pravilniku277 Pravilnikom su donesene minimalne dimenzije pojedinih prostorija:  stan mora imati najmanje jednu sobu čija površina ne može biti manja od 18 m2;  u dvosobnom stanu površina druge sobe ne smije biti manja od 8 m2;  u trosobnom ili višesobnom stanu površina treće sobe, odnosno površina svake sljedeće sobe ne smije biti manja od 8 m2;  dnevna soba u kojoj se nalazi i dio za blagovanje mora biti površine najmanje 20 m2;  svijetla visina stambenih prostorija ne može biti manja od 2,6 m;  širina sobe ne može biti manja od polovice svoje dužine, niti manja od 1,9 m;  dubina sobe ne smije biti veća od 2,5 svijetle visine sobe; 277 Pravilnik minimalnih tehničkih uvjeta za projektiranje i gradnju stanova iz programa društveno poticane stanogradnje. 2004. Narodne novine, broj 106/2004. G 1 S 1,5 S 2 S 2,5 S 3 S 3,5 4 S 4,5 S 5 S Dnevni boravak 24 20 20 21 22 22 22 25 25 25 Spavaća soba za roditelje 10 10 10 10 13 13 13 Spavaća soba za 2 osobe 10 10 10 10 10 Spavaća soba za 2 osobe 10 10 10 Spavaća soba 10 Dodatna spavaća soba 8 8 8 8 Ulaz 3 3 4 5 5 5 5 5 5 5 Hodnik 3 5 6 6 7 7 Kuhinja 4* 5 5 6 6 6 8 8 8 8 Blagovaonica 5 6 6 7 7 8 9 9 9 Kupaonica 4 6 6 6 6 6 7 7 7 7 Garderoba 4 4 4 5 Otvoreni prostor 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 UKUPNO STAN 38 42 53 58 71 75 92 101 110 113 Spremište 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 SVEUKUPNO 40 44 55 60 73 77 94 104 113 115 Garaža 10 10 10 10 10 10 20 20 20 20 Broj osoba u stanu 1 2 3 4 5 6 7 8 9 9 VRSTE STANOVA neto korisna površina u m2 * u garsonijeri iskazana površina kuhinje sastavni je dio površine dnevnog boravka VRSTE PROSTORIJA IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 60  dvoipolsobni ili veći stan mora imati dodatni nužnik u posebnoj prostoriji čija dimenzija iznosi najmanje 0,80 × 1,40 m.278 2.2.8. Usporedba projektantskih smjernica Cilj ovog poglavlja je dati usporedni pregled pravilnika i smjernica za projektiranje stambenih zgrada. Analiza je usmjerena isključivo na prostorne karakteristike stana – dimenzije pojedinih prostorija i samih stanova. S obzirom na postojanje različitih veličina stanova, radi preglednosti rezultata, iz pravilnika su izvučeni samo elementi koji su međusobno usporedivi.279 Na temelju komparativne analize prikazan je odnos preporučenih dimenzija stanova u odnosu na njihovu sobnost, odnos broja osoba za koje se stan određene veličine i sobnosti projektira te odnos broja i kvadrature pojedinih prostorija stana koje se preporučuju za stan određene sobnosti. Analiza je provedena za sljedeće pravilnike:  Uputstvo za izgradnju stambenih zgrada za potrebe JNA (UJNA);  Standard stana, zgrade i naselja u društveno usmjerenoj stambenoj izgradnji (DUSI);  Standard stana, prijedlog istraživačke grupe Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu (IGAF);  Pravilnik minimalnih tehničkih uvjeta za projektiranje i gradnju stanova iz programa društveno poticane stanogradnje (POS). 278 Ibid. 279 Uspoređivani su samo stanovi čija je sobnost bila jednaka npr. svi dvosobni stanovi, dok su stanovi različite nomenklature izdvojeni iz analize. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 61 2.2.8.1. Stanovi prema prosječnoj neto površini Za dostupne pravilnike napravljena je analiza prosječnih neto površina u odnosu na stanove pojedine sobnosti (Tablica 6.). Potrebno je napomenuti kako svi pravilnici ne predviđaju iste veličine stanova. Tako, na primjer samo DUSI smjernice i POS-ov pravilnik predviđaju četveroipolsobne i peterosobne stanove. Rezultati analize pokazuju kako POS-ov pravilnik predviđa najkomotnije stanove, ovo se posebno može primijetiti ako se uspoređuju stanovi manje sobnosti (garsonijera do jednoipolsobnih). Najmanji standard stana s obzirom na njegovu kvadraturu predlaže se pravilnikom UJNA, što može biti objašnjeno i time što se radi o najstarijem pravilniku. Tablica 6. Prosječne neto površine stanova 2.2.8.2. Stanovi prema broju korisnika Stanovi su također analizirani s obzirom na broj predviđenih korisnika po stanu određene sobnosti (Tablica 7.). Rezultati ukazuju kako je najveća prostorna udobnost korisnika u odnosu na veličinu stana postignuta u stanovima predviđenim IGAF prijedlogom smjernica za standard stana (Tablica 6.). Također, vidljivo je kako su POS- ovi stanovi najnapučeniji. Smjernice iz UJNA i DUSI pravilnika predviđaju sličan broj osoba u stanovima iste sobnosti. Ako ćemo usporediti sobnost stana, odnosno broj osoba za koje su projektirani s ukupnom predloženom prosječnom neto površinom za stan pojedine sobnosti, tada možemo zaključiti kako POS-ov pravilnik predviđa najkomotnije stanove u odnosu na njihovu površinu, ali kada se u obzir uzme i broj predviđenih korisnika, onda su to stanovi IGAF-a koji imaju najpovoljniji odnos površina u odnosu na planirani broj korisnika. Tablica 7. Broj korisnika u odnosu na vrstu stana 2.2.8.3. Stanovi prema veličini prostorija Za navedene pravilnike analizirana je i veličina pojedinih prostorija. Kako različiti pravilnici predviđaju različito nazivlje prostorija, ali i različiti način uporabe pojedine prostorije, prvo su se, radi jednostavnije analize i mogućnosti usporedbe, prostorije svele na jednako nazivlje. Dnevni boravak predstavlja najveću stambenu prostoriju u G 1 S 1,5 S 2 S 2,5 S 3 S 3,5 S 4 S 4,5 S 5 S PRAVILNIK UJNA 26 34-37 43-45 47-56 57-63 64-72 74-81 85-90 DUSI 32 39,3 47,3 58,75 71,9 79 87,25 93,7 103,2 112,6 IGAF 30 40 45 60-65 65,3-70 73-80 80-90 POS 40 44 55 60 73 77 94 104 113 115 VRSTE STANOVA POVRŠINA STANA (m²) G 1 S 1,5 S 2 S 2,5 S 3 S 3,5 S 4 S 4,5 S 5 S PRAVILNIK UJNA 1-2 2 3 3-4 4 4-5 5-6 6 DUSI 1 1 2 3 4 5 5 6 7 8 IGAF 1 1 2 2 3,5 4 4 POS 1 2 3 4 5 6 7 8 9 9 VRSTE STANOVA BROJ OSOBA U STANU IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 62 stanu. Kod analize površina prostorija, nije uzimano u obzir da li se ovaj prostor koristi i za spavanje. Unutar pravilnika postoje različite varijante kuhinje, kako bi se ove prostorije mogle usporediti, u obzir su se uzele površine radne kuhinje i dijela stana predviđenog za blagovanje (DUSI, POS). Rezultati pokazuju (Tablica 8.) kako je prosječna površina prostorije za dnevni boravak rasla kroz vrijeme i kako POS-ov pravilnik predviđa najveću kvadraturu ove prostorije. Potrebno je napomenuti kako ona ni u jednom pravilniku nije predviđena ispod 16,00 m2. Analizu je otežala činjenica da IGAF smjernice imaju značajno veće površine dnevnog boravka za pojedine stanove. Ali na temelju u tim pravilnicima predloženih veličina za kuhinje, zaključuje se kako se smještaj stola za blagovanje predviđa unutar prostorije dnevnog boravka, što opravdava njegovu veću površinu. Tablica 8. Površina dnevnog boravka Iz tablice (Tablica 9.) koja uspoređuje objedinjene površine kuhinje i prostora za blagovanje može se primijetiti kako su one najveće u POS-ovom pravilniku. Na temelju ranije priloženih tablica (Tablica 1., Tablica 3. i Tablica 4.) vidimo kako varira i veličina radne i stambene kuhinje. Tako je na primjer radna kuhinja koju predlaže UJNA površine od 4 do 6m2, a DUSI od 2 do 8 m2. Smjernice UJNA predviđaju stambenu kuhinju veličine od 10 do 12 m2, a IGAF 16,7 m2. Tablica 9. Površina kuhinje s prostorom za blagovanje Razlike između predloženih površina prostorija, možu se uočiti i kod spavaćih soba. Tako UJNA predlaže za spavaću sobu za jednu osobu od 6 do 8 m2, DUSI od 7 do 9 m2, IGAF od 7 do 13 m2, a POS-ov pravilnik 8 m2. Razlike se vide i kod spavaćih soba za dvije osobe. UJNA i IGAF predviđaju spavaće sobe površina između 12 i 14 m2, iako je ova kvadratura G 1 S 1,5 S 2 S 2,5 S 3 S 3,5 S 4 S 4,5 S 5 S PRAVILNIK UJNA 16-18* 16-18* 16-18* 18-20 18 18-20 18-20 20-22 DUSI 19-21 18-20 17-21 16-21 16-24 16-25 16-23 16-22 16-22 17-24 IGAF 16 20 16 34 19-28,3 22,5-24,6 24 POS 24 20 20 21 22 22 22 25 25 25 VRSTE STANOVA POVRŠINA DNEVNOG BORAVKA (m²) G 1 S 1,5 S 2 S 2,5 S 3 S 3,5 S 4 S 4,5 S 5 S PRAVILNIK UJNA 2-3* 8-10 8-10 8-10 8-10 8-12 8-12 10-12 DUSI KUH 2-3* 4-6 4-6 6-8 6-8 6-8 6-8 7-8 7-8 7-8 BL 4-5 4-5 5-6 6-7 6-7 6-7 7-8 7-8 8-10 Ukupno: 2-3* 8-12 8-11 11-14 12-15 12-15 12-15 14-16 14-16 15-18 IGAF 5 8,5 8,5 7-16,7* 7-10,5 8,5-12 8,5-9,5 POS KUH 4* 5 5 6 6 6 8 8 8 8 BL 5 6 6 7 7 8 9 9 9 Ukupno: 4* 10 11 12 13 13 16 17 17 17 * kuhinjska niša KUH - kuhinja; BL - blagovaonica VRSTE STANOVA POVRŠINA KUHINJE I PROSTORA ZA BLAGOVANJE (m²) IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 63 kod smjernica IGAF vezana za dječju sobu. Površina spavaće sobe u smjernicama DUSI je od 11 do 14 m2, a u POS-ovom pravilniku ona iznosi najmanjih 10 m2. Rezultati usporedbe spavaćih soba za roditelje (dvije osobe) pokazuju kako su one najveće u DUSI smjernicama, dok ih POS-ov pravilnik predlaže kao najmanje u odnosu na sve promatrane pravilnike (Tablica 10.). Tablica 10. Površine spavaćih soba za roditelje 2.2.9. Zaključak Unutar ovog poglavlja prikazani su periodi različitih stambenih politika kao i zakoni i pravilnici na temelju kojih su u navedenim razdobljima građeni višestambeni objekti. Unutar pravilnika kojima su definirane smjernice za projektiranje i gradnju višestambenih zgrada može se uočiti težnja za osiguranjem i poboljšanjem kvalitete stanova. Pravilnicima su definirane minimalne dimenzije prostorija, dimenzije stanova određene sobnosti, kao i njihov obavezni sadržaj. Unutar njih nalazi se i preporučeni broj korisnika stanova. Smjernice su sadržavale i upute o svijetloj visini i širini prostorija, minimalnom osvjetljenju i veličini prozora, prostorima za odlaganje, dimenzijama ulaznih vrata i sl. Rezultati izgradnje stanova u gradu Osijeku, u razdobljima navedenih različitih stambenih politika prema spomenutim smjernicama bit će prikazani u sljedećem poglavlju. G 1 S 1,5 S 2 S 2,5 S 3 S 3,5 S 4 S 4,5 S 5 S PRAVILNIK UJNA 12-14 12-14 12-14 12-14 12-14 DUSI 13-14 13-14 13-14 13-14 13-14 13-14 13-14 IGAF 9 9,5-14 9,5-10,5 10,5-13 9,5.12 POS 10 10 10 10 13 13 13 VRSTE STANOVA POVRŠINA SPAVAĆE SOBE ZA RODITELJE (m²) IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 64 3. Stambeni fond grada Osijeka Grad Osijek je središte Osječko-baranjske županije, važne poljoprivredne regije, smještene u istočnoj Hrvatskoj. Riječ je o nizinskom, longitudinalnom gradu koji se razvio uz rijeku Dravu i rasprostire se na približno 170 km2 (Slika 1.). Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, grad Osijek je imao 83.496 stanovnika280 koji su živjeli u 41.955 stambenih jedinica. Početkom i sredinom 20. stoljeća Osijek je bio veliko industrijsko središte. Danas su glavne značajke grada visoka nezaposlenost mladih ljudi i duboka gospodarska kriza koja je pokrenula trend iseljavanja pretežito mlađeg stanovništva. Grad Osijek nakon popisa stanovništva iz 1991. godine bilježi konstantan pad ukupnog broja stanovnika (Tablica 11.). Slika 1. Karta grada Osijeka281 Tablica 11. Broj stanovnika u gradu Osijeku282 Povijest stanovanja u višestambenim zgradama u gradu Osijeku može se pratiti od početka 20. stoljeća, kada su industrijska poduzeća počela graditi stambene zgrade za svoje radnike. Većina ranih stambenih zgrada bile su jednokatnice i dvokatnice283. Izgradnja stambenih zgrada s tri ili više katova te s jednim ili dva stana po etaži započela je tridesetih godina prošlog stoljeća. Prve stambene zgrade su interpolirane između postojećih građevina. Taj se način gradnje prakticirao sve do šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada je započela gradnja velikih stambenih naselja sa zgradama i do 12 katova. Gradnja stambenih zgrada nakon 1990-ih također je obilježena interpolacijom zgrada u postojeće gradsko tkivo. Unutar ovog poglavlja prikazana je baza podataka koja obuhvaća, na temelju dostupne projektne dokumentacije, dio fonda višestambenih zgrada u gradu Osijeku za 280 Osijek je grad s niskom gustoćom stanovništva, oko 488 stanovnika po km2, s trendom opadanja. 281 izvor: Bošnjak, N., Brkanić, I., Ištoka Otković, I., 2014. Transition of Rural into Urban Space on the Example of Višnjevac, In: 3rd International Science Symposium, Economy of Eastern Croatia - Vision and Growth / Mašek Tonković, A. (ed.), Osijek, Croatia, 22.-24.05.2014., University of J.J. Strossmayer, Faculty of Economics in Osijek, Osijek, p.219. 282 Statistička izvješća različitih godina, www.dzs.hr, posljednji pristup: 18.02.2017. 283 Damjanović, D., 2006. Stambena arhitektura dvadesetih godina 20. stoljeća u Osijeku. in: J. Martinčić, i D. Hackenberger, eds., 2006. Osječka arhitektura: 1918.-1945. Osijek: Hrvatska akademija znnosti i umjetnosti i Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku. pp:75-122. Popis stanovnika (godina) 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. Ukupno: 42.930 51.871 58.063 66.073 84.652 109.189 123.944 129.792 112.261 107.832 IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 65 promatrano razdoblje. Baza dostupnih zgrada i stanova je formirana u svrhu definiranja baze karakterističnih stanova koja će se koristiti u nastavku istraživanja. Glavni ciljevi ovog poglavlja su: A. Definirati postojeće stanje stambenog fonda višestambenih zgrada u gradu Osijeku tako da se detaljnije prikažu: 1. povijesni razvoj stana u smislu prevladavajućih i karakterističnih tlocrtnih organizacija stana; 2. kvantitativni pokazatelji prostorne kvalitete stanova u gradu Osijeku za razdoblje između 1930. i 2015. godine te 3. karakteristični tipovi stanova (u smislu najzastupljenijih prema definiranim kriterijima). B. Formirati bazu stanova na kojima će se provesti istraživanje i testirati hipoteze. 3.1. Metodologija prikupljanja podataka i uzorkovanje Prikupljanje i analiza projektne dokumentacije stanova tekla je na sljedeći način. Prvo je u Hrvatskom državnom arhivu prikupljena projektna dokumentacija (glavni i izvedbeni projekti) stambenih zgrada nastalih do 1991. godine. Projekte zgrada izgrađenih nakon 1991. godine na korištenje su ustupili njihovi projektanti, projektantski biroi i izvođačka poduzeća. Paralelno s prikupljanjem dokumentacije, svaka zgrada je evidentirana i dodijeljena joj je šifra pod kojom će se voditi kroz cijelo istraživanje. Nakon što je prikupljena sva dostupna projektna dokumentacija, pristupilo se analizi zgrada. U programskom paketu Microsoft office napravljena je Excel tablica unutar koje su se za svaku zgradu identificirali sljedeći podaci: 1. opći podaci (navod izvora, trenutna adresa i naselje u kojem se zgrade nalaze i adresa pod kojom je vođena unutar arhivske dokumentacije, broj katastarske čestice, godina dobivanja građevinske dozvole i ako je poznato uporabne dozvole, investitor, projektant); 2. podaci o strukturi zgrade (katnost zgrade, broj ulaza u zgradu, broj dilatacija, broj stanova u zgradi, sobnost stanova, broj stanova na etaži i stubištu); 3. podaci o korištenim materijalima i nosivoj konstrukciji, 4. podaci o zajedničkim prostorijama i prostorima unutar zgrade (npr. sušionice, praonice, prostorije za odlaganje smeća, sklonište, zajedničko spremište za bicikle, drvarnice, krovne terase, garaže) te IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 66 5. podaci o svakom stanu u vidu namjene i veličine njegovih prostorija.284 Također, u obliku bilješki evidentirana je i svaka posebnost pojedine zgrade. Kako je prikupljen velik broj projekata zgrada, utvrđeno je da postoji nekoliko istih koji su izdvojeni iz baze. Konačna baza285 u istraživanju sadrži 243 projekta različitih stambenih zgrada. Nakon što se utvrdila veličina baze zgrada, definiran je i konačan broj od 1.212 tipova različitih stanova. Tip stana je stan koji se pojavljuje jednom ili nekoliko puta u stambenoj zgradi, a od ostalih se razlikuje po sadržaju, sobnosti ili kvadraturi prostorija, a naziva ga se još i stanom jedinstvenog tlocrta. Uvidom u projektnu dokumentaciju i prostorne planove te stanje na terenu, utvrđeno je na koliko se mjesta286 izgradila svaka zgrada, također, utvrđeno je koliko je puta svaki tip stana izgrađen. Konačan broj zgrada koje su obuhvaćene istraživanjem je 590. Navedene zgrade sadrže 14.741 stan (Tablica 12.). Relevantnost baze stanova u ovome istraživanju proizlazi iz činjenice kako je Popisom stanovništva iz 2011. utvrđeno da grad Osijek ima 41.955 stambenih jedinica (ovaj broj obuhvaća i obiteljske kuće i stanove u stambenim zgradama), što znači da istraživanje pokriva skoro 35 % ukupnog stambenog fonda grada Osijeka. Ovaj postotak se povećava ako u obzir uzmemo samo broj stambenih jedinica unutar višestambenih zgrada. Prema Ministarstvu graditeljstva i prostornog planiranja287 stambene jedinice unutar višestambenih zgrada u Republici Hrvatskoj čine oko trećine ukupnog stambenog fonda, a u gradovima je taj omjer nešto veći. 284 Tablica (Prilog 1) koja sadrži dio podataka iz točaka 1. i 2. prikazana je u poglavlju 13. Prilozi. Podaci iz točaka 3. i 4. korišteni su u nastavku poglavlja, dok su podaci iz točke 5. djelomično prikazani u poglavljima 11. Katalog dijagrama prostornih organizacija stanova i 12. Katalog tlocrtnih rješenja ocijenjenih stanova. 285 Baza podataka sadrži zgrade koje se razlikuju po tlocrtima i prostornim organizacijama. Utvrđeno je kako postoji nekoliko vrlo sličnih zgrada, ali su one zbog ponešto izmijenjenih tlocrta samih stanova vođene kao različite. 286 U socijalizmu su projektirane tipske zgrade koje su se izvodile nekoliko puta unutar naselja. 287 Ministry of Construction and Physical Planning – Program of energy reconstruction of apartment buildings for the period 2014 – 2020 - May 2014. - http://www.mgipu.hr – posljednji pristup: 22.03.2017. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 67 Tablica 12. Baza zgrada i stanova obuhvaćenih istraživanjem Nakon što je definiran broj tipova stanova, krenulo se u identificiranje karakterističnih stanova za svaku zgradu. Stanovi su odabrani kao karakteristični ako su se unutar zgrade ponavljali nekoliko puta288 i/ili ako se unutar njihove prostorne organizacije pojavilo novo obilježje u odnosu na ostale stanove u promatranom razdoblju. Detektirano je ukupno 536 karakterističnih stanova. Stanovi su potom podijeljeni unutar dvije kategorije. Prva je kategorija obuhvaćala male stanove, a druga srednje i velike. Velik broj karakterističnih stanova doveo je do potrebe za njihovom podjelom u kategorije kako bi se daljnja analiza provela pregledno i što preciznije. Kako su stanovi građeni kroz period duži od 80 godina, odlučeno je prvo napraviti podjelu stanova u tri kategorije s obzirom na državno uređenje unutar kojeg su nastali. Definirane su tri kategorije stanova: A. stanovi izgrađeni prije 1945. godine – pred socijalizam; B. stanovi izgrađeni u periodu socijalizma (1945. – 1991.) i C. stanovi izgrađeni nakon 1991. godine – post socijalizam. Ovom podjelom prva kategorija je obuhvatila ukupno 49, druga kategorija 409, a treća 78 stanova. Usprkos podjeli, broj stanova unutar druge kategorije je i dalje bio velik za provođenje analize. Odlučeno je kako će se stanovi unutar ove kategorije podijeliti u tri manje kategorije prema tri najznačajnija perioda stambene politike socijalizma. Od 1930. do 2015. značajno je sljedećih pet perioda stambene politike: a. do 1945. (odluke Gradskog poglavarstva) b. 1945. – 1959. (razdoblje uspostave socijalističkog stambenog sustava); c. 1960. – 1970. (razdoblje revolucionarnih reformi) i 288 Određeni stanovi ponavljali su se 54 puta u samoj zgradi, a neki sve do 400 na području grada. 1945. - 1955. 1956. - 1959. 1960. - 1965. 1966. - 1970. 1971. - 1975. 1976. - 1980. 1981. - 1991. Ukupan broj izvedenih zgrada (dio zgrada je izveden nekoliko puta) 40 16 29 80 109 62 181 26 47 590 Ukupan broj stanova 174 192 425 2.861 2.928 1.963 4.272 969 930 14.714 Broj jedinstvenih zgrada 40 13 22 40 34 23 27 19 25 243 Broj stanova jedinstvenog tlocrta 130 38 87 134 163 112 146 197 205 1.212 Broj stanova za koje su nacrtani dijagrami prostorne organizacije 49 26 34 63 76 52 92 66 78 536 Broj stanova za ocjenjivanje 6 2 4 25 22 17 31 9 10 126 Razdoblja stambenih politika "S TA N JE N A TE R EN U " B A ZA ST A N O V A Do 1945. UKUPNO: Nakon 1991. 1945. - 1959. (uspostava socijalističkog stambenog sustava) 1960. - 1970. (razdoblje revolucionarnih reformi) 1971. - 1991. (tržišni stambeni sustav i njegova preobrazba) 1945. - 1991. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 68 d. 1971. – 1991. (razdoblje tržišnog stambenog sustava i njegove preobrazbe) e. nakon 1991. (stambeni programi RH). Dalje su ove kategorije podijeljene na temelju kraćih perioda različitih stambenih politika. Na taj su način definirane sljedeće kategorije stanova, stanovi izgrađeni: 1. do 1945. (odluke Gradskog poglavarstva) 2. 1945. – 1955. (administrativno – budžetsko razdoblje); 3. 1956. – 1959. (budžetski sustav); 4. 1960. – 1965. (prva stambena reforma); 5. 1966. – 1970. (druga stambena reforma); 6. 1971. – 1975. (razdoblje stambene privrede); 7. 1976. – 1980. (razdoblje samoupravnog interesnog organiziranja stanogradnje); 8. 1981. – 1991. (posljednje razdoblje stambene politike socijalizma) i 9. nakon 1991. (stambeni programi RH). Točan broj stanova pojedine veličine za svako razdoblje i period prikazuje Slika 4. Nakon što su stanovi podijeljeni u kategorije, pristupilo se daljnjoj analizi njihove prostorne organizacije. Prvo su za sve karakteristične tlocrte iscrtani dijagrami njihove prostorne organizacije. Za prikazivanje tlocrtne organizacije stanova korištena je grafika Space Syntax-a 289 kako bi se osigurala preglednost i uniformnost prikaza u svrhu jednostavnije usporedbe i analize. Željelo se stan prikazati na apstraktan način kako bi se naglasak stavio na njegov sadržaj, prostornu organizaciju i komunikaciju između prostorija neovisno o dimenzijama i dizajnu pojedinih prostorija (Slika 2.) U dijagramima prostorne organizacije stanova, krugovi označavaju prostorije, a linije način komunikacije između njih. Jedna linija predstavlja vrata (zaokretna, mimokretna, harmonika, klizna…) između dvije prostorije, dok dvije linije označavaju da su prostorije spojene direktno - prolazom. Pojedina boja označava različitu namjenu prostorija, tako su prostori komunikacija u crvenim nijansama (ulaz - UL, degažman - D), sobe, odnosno spavaće sobe su žute (S za sobe do 1945. i SS za spavaće sobe nakon 1945. godine), vanjski prostori stana su narančasti (lođe - L, balkoni - B, terase - T, vrtovi – V/vrt), sanitarije ljubičaste (kupaonica - KUP, WC), prostori za boravak plavi (dnevni boravak - DB, blagovaonica - BL), dok su servisni prostori u različitim nijansama zelene boje (kuhinja - KUH, djevojačka soba/soba za poslugu - DJ, izba - I, spremište - SPR, ugrađeni ormar - ORM, garderoba - GRD). 289 Space Syntax je znanstveno utemeljeni pristup koji istražuje odnose prostornog rasporeda i raspon društvenih, ekonomskih i ekoloških pojava. Osmišljen je kako bi arhitekti simulirali vjerojatne učinke svojih projekata na ljude koji bi trebali boraviti i kretati se u njima, bilo da je riječ o zgradama ili urbanim prostorima. prema: http://www.spacesyntax.net posljednji pristup: 06.01.2018. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 69 Slika 2. Primjer prikazivanja dijagrama prostorne organizacije stana putem grafike Space Syntax-a Kako bi se olakšala analiza stanova putem komparativne metode dijagrama njihovih prostornih organizacija, svi su stanovi jednoobrazno iscrtani i prikazani. Dijagrami prostorne organizacije svakog stana su dopunjeni informacijama o adresi zgrade u kojoj se stan nalazi i godinom dobivanja građevinske dozvole. Također, svakom je dijagramu pridodan iskaz površina prostorija za potrebe daljnje analize. Svakom od dijagrama prostorne organizacije stana pridružen je evidencijski broj pod kojim se stan vodi u bazi podataka. Tablice dijagrama prostorne organizacije karakterističnih stanova zgrada prikazane su u poglavlju 11. Katalog dijagrama prostornih organizacija stanova. Isječak jedne od tablica prikazan je u nastavku (Slika 3.). Slika 3. Način prikazivanja karakterističnih stanova Podjela stanova u kategorije odnosno način uzorkovanja – stvaranja glavnog uzorka stanova za daljnje istraživanje prikazan je dijagramom u nastavku (Slika 4.). Na temelju komparativne analize dijagrama prostorne organizacije stanova unutar pojedinih perioda stambene politike dobivene su kategorije stanova koje definiraju različiti tipovi prostorne organizacije. Temeljem ove analize dobiveni su tipovi prostorne organizacije stanova karakterističnih za pojedina razdoblja. Utvrđeno je koje se prostorne organizacije stanova ponavljaju, a koje su jedinstvene za pojedino razdoblje. Potrebno je napomenuti kako su se mali stanovi vodili kao zasebna kategorija, dok se veći stanovi nisu izdvajali zbog male zastupljenosti unutar promatranog uzorka. Za male stanove je cijeli postupak tekao paralelno kao i za srednje i velike, ali su u rezultatima IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 70 prikazani s manjim brojem dijagrama prostorne organizacije zbog toga što uslijed malog broja prostorija koje sadrže za njih postoji manji broj različitih mogućih kombinacija prostorne organizacije. Slika 4. Postupak odabira stanova za ocjenjivanje Prema dostupnim istraživanjima i postojećoj literaturi, stambeni fond višestambenih zgrada u gradu Osijeku koji obuhvaća ova doktorska disertacija na predloženi način je obrađen, istražen i prikazan prvi puta. U nastavku poglavlja zgrade i stanovi koji su se koristili u istraživanju prezentirani su kroz razvoj osječkog stana i kroz kvantitativne pokazatelje – mjerljive karakteristike zgrada i stanova. U nastavku je objašnjen i način odabira i prikazivanja karakterističnih stanova za pojedine zgrade, dok je na samom kraju prikazan način odabira i popis stanova koji su ocijenjeni na temelju razvijenog modela. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 71 3.2. Stambene zgrade i stanovi u gradu Osijeku Cilj ovoga poglavlja je prikazati stanje u stanogradnji grada Osijeka u promatranom periodu. Radi lakšeg iznošenja podataka, a samim time i zaključaka, te radi preglednosti prikazanih rezultata, ovo je poglavlje podijeljeno u tri dijela od kojih svako prikazuje jedan period gradnje višestambenih objekata u gradu Osijeku. Podjela je izvršena u odnosu na različite stambene politike koje su bile aktualne u vrijeme gradnje stanova. 3.2.1. Obilježja stambene gradnje do Drugog svjetskog rata Najveći broj stambenih zgrada izgrađenih do 1945. godine nalazi se u blokovima koji su smješteni istočno od Županijske ulice, sjeverno od Vukovarske ulice te zapadno od Ulice kneza Trpimira (Slika 5.). 1 područje izgradnje stambenih zgrada u razdoblju između 1930. i 1945. godine (s istoka na zapad: Ulica Dobriše Cesarića, Ulica Otokara Keršovanija, Zagrebačka ulica, ulica Franje Krežme, Park kralja Petra Krešimira IV i na sjeveru, ulica kralja Zvonimira) Slika 5. Područje izgradnje stambenih zgrada u gradu Osijeku do 1945. godine Dvadesetih godina 20. st. u Osijeku se grade skoro isključivo prizemnice za jednu obitelj. Jednokatnice i dvokatnice koje sadrže više od jednog stana su rijetke. Najuspješnija je bila 1922. godina kada se izgradilo nešto manje od 13 % katnica, dok je 1927. godine izgrađeno pet jednokatnica i dvije dvokatnice.290 Upravo 1927. godine započinje „popunjavanje“ glasija južno od Tvrđe, sjeverno od današnje Vukovarske ulice zgradama koje u sebi sadrže elemente modernizma pomiješanog s lokalnim karakteristikama gradnje (kosi krov, tlocrtna organizacija, balkon u centralnoj osi uličnog pročelja). Razlog gradnje skoro isključivo prizemnih zgrada leži u osječkoj topografiji. Obilje slobodnog građevinskog zemljišta u centru grada, učinilo je rast u visinu nepotrebnim, a viši su objekti bili i skuplji, pa se osječkim najmodavcima više isplatilo graditi prizemne uz pokoji 290 Damjanović, D., 2006. Stambena arhitektura dvadesetih godina 20. stoljeća u Osijeku. in: J. Martinčić, i D. Hackenberger, eds., 2006. Osječka arhitektura: 1918.-1945. Osijek: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku. p.77. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 72 jednokatni objekt.291 Tek se krajem tridesetih godina značajno povećava izgradnja najamnih zgrada s više stanova. U razdoblju do 1945. godine na području grada Osijeka gradilo se nekoliko različitih tipova stambenih zgrada:  dvokatnice u kojima svaka etaža sadrži jedan stan;  katnice ugrađene u ulični niz sa stanom po etaži;  stambene vile koje se grade s dvije do tri stambene etaže s obično dva stana po etaži, s visokim prizemljem i stanom kućepazitelja u podrumu;  uglovnice koje su ugrađene ili polu ugrađene, s tri ili četiri najamne stambene etaže s nekoliko stanova po etaži, naknadno izgrađene u odnosu na ostatak niza;  te obiteljske vile.292 Stambene zgrade građene do 1945. godine uglavnom su građene kao ugrađene zgrade ili uglovnice koje sadrže od dva do 12 stanova. Najčešće, zgrade izgrađene u ovom razdoblju imaju podrum, prizemlje (često visoko) te dva kata. Sve zgrade imaju jedan ulaz, odnosno stubište, a najčešće su stanovi projektirani tako da jedan stan zauzima cijelu etažu. Zgrade u prosjeku sadrže četiri stana, ako se u obzir uzme i stan kućepazitelja u podrumskoj etaži. U manjem broju slučajeva uz velike stanove na svakoj etaži su projektirane male garsonijere ili kako je u dokumentaciji navođeno „stanovi za samce“. Sve zgrade imaju izvedenu podrumsku etažu unutar koje se u skoro svim zgradama nalazi stan pazikuće. Unutar podrumskih etaža u ovom su periodu projektirane i drvarnice, praonice, sušionice i glačaonice rublja, ali i pivnice i vinoteke. Dio zgrada u prizemlju sadrži lokale namijenjene za dućane, dok mali dio zgrada ima kolni prolaz do dvorišta. Zgrade su bile opremljene instalacijama kanalizacije, vodovoda, električne struje, telefona i plina.293 Zgrade koje su izgrađene do 1945. godine građene su od opeke, minimalne debljine nosivih zidova 38 cm, sa stropnim konstrukcijama izvedenim u obliku drvenog grednika. Stropna konstrukcija između prizemlja i podruma je svod od opeke koji pred kraj razdoblja zamjenjuje armirano betonski strop.294 Krovna konstrukcija u većini je zgrada dvostrešno ili skošeno drveno krovište konstruktivnog tipa dvostruka visulja. Prozori se izvode s visinom parapeta od jednog metra, svijetle visine i do dva, a vrata su uglavnom dvokrilna visine oko 2,2 m. Svijetle visine prostorija su se kretala od 3,2 do 3,4 m.295 291 Ibid. p.88. 292 Sudić, I., 2006. Stambena arhitektura između 1931. i 1945. in: J. Martinčić, i D. Hackenberger, eds., 2006. Osječka arhitektura: 1918.-1945. Osijek: Hrvatska akademija zanosti i umjetnosti i Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku. pp:130-133. 293 Ibid. p.130. 294 Ibid. p.127. 295 Ibid. p.129. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 73 3.2.2. Realizacije stanogradnje socijalizma Najveći dio višestambenih zgrada u gradu Osijeku nastao je za vrijeme socijalizma. Ovu tvrdnju opravdavaju činjenice što je riječ o dugom periodu (1945. – 1991.), ali i o tome kako se unutar ovog razdoblja pokušao smanjiti deficit stambenog prostora izgradnjom velikih stambenih naselja. Slika 6. Način interpolacije novih stambenih zgrada u gradsko tkivo Urbanizam ovog perioda karakteriziraju tri načina organizacije stambenih zgrada u odnosu na već izgrađeni gradski prostor (Slika 6.). Nove zgrade gradile su se tako da su:  formirale novo „lice“ ulice – popunjavanjem neizgrađenih rubova postojećih blokova (Slika 7.),  izvođene u stambenom naselju koje je interpolirano unutar postojećeg bloka stambenih kuća (Slika 8.) odnosno  unutar stambenih naselja koja su građena na praznim gradskim površinama (Slika 9.). Slika 7. Naselje Blok centar296 296 izvor: www.sib.hr, posljednji pristup: 05.07.2016. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 74 Slika 8. Interpolacija naselja unutar bloka, Naselje Vladimira Nazora Slika 9. Naselja Sjenjak, Drvljanik i Vijenac Ivana Meštrovića297 Za vrijeme socijalizma, na području grada Osijeka izgrađeno je više od 20 stambenih naselja. Tablica 13. daje prikaz naselja, vrijeme njihove izgradnje,298 način na koji su stambena naselja uklopljena u postojeće gradsko tkivo, broj stambenih zgrada koje se nalazi unutar njih danas te broj zgrada iz naselja koje su obuhvaćene istraživanjem u okviru ove doktorske disertacije. Karta koja slijedi (Slika 10.) prikazuje lokacije navedenih naselja. 297 izvor: www.osijek031.com, posljednji pristup: 05.07.2016. 298 Navedeno je razdoblje stambene politike unutar kojeg je nastalo najviše stambenih zgrada unutar pojedinog naselja. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 75 Tablica 13. Naselja izgrađena u razdoblju socijalizma Razdoblje izgradnje (prema godini dobivanja građevinske dozvole) Urbanizam** Zgrade obuhvaćene istraživanjem Broj stambenih zgrada u naselju danas % 1 Drvljanik 1957. - 1965. Z 15 15 100 2 Svačićeva - Kovačićeva ulica 1958. - 1963. Z 11 13 85 3 Vijenac Ivana Meštrovića 1958. - 1978. N 56 60 93 4 Vijenac Augusta Cesarca 1962. - 1964. B 4 5 80 5 Vijenac Paje Kolarića 1962. - 1964. B 5 7 71 6 Bosutsko naselje (uključujući i Dravsku i Dragonjsku ulicu) Bosutska 1962. - 1964., Dravska 1974., Dragonjska 1975. -1989. N 16 17 94 7 Vijenac Jakova Gotovca 1964. - 1966. B 5 5 100 8 Naselje Stanka Vraza 1965. - 1968. B 7 7 100 9 Vijenac Ljube Babića 1966. B 5 5 100 10 Blok Centar 1966. - 1969. B 6 6 100 11 Jug II 1966. - 1986. N 102 102 100 12 Vijenac Josipa Kozarca 1967. B 18 18 100 13 Sjenjak 1970. - 1988. N 40 45 89 14 Drinska (Umirovljeničko naselje) 1971. - 1980. N 13 14 93 15 Ljudevita Posavskog 1973. - 1977. Z 34 34 100 16 Vijenac Ivana Česmičkog 1975. N 14 14 100 17 Vijenac Murse* 1977. B 4 6 67 18 Vijenac Gorana Zobundžije 1978. B 16 16 100 19 Vijenac Petrove gore 1978. - 1980. N 14 17 82 20 Naselje Vladimira Nazora 1979. B 21 25 84 21 Vijenac Kraljeve Sutjeske 1980. B 11 11 100 22 Gornjodravska obala 1980. - 1988. N 18 26 69 23 Vijenac Slavka Kolara 1982. B 6 7 86 24 Vijenac Dinare 1987. - 1989. N 11 11 100 452 486 93 * u ukupan broj zgrada nisu uključene zgrade koje su zatvorile blok prema Vukovarskoj i Hutlerovoj ulici i Trgu bana Josipa Jelačića ** Z - zatvaranje bloka; B - naselje u bloku; N - naselje građeno u slobodnom prostoru Naselje UKUPNO: IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 76 Područje izgradnje stambenih zgrada u razdoblju između 1945. i 1991. godine: PLAVO (1945.-1959.): 1 Vukovarska ulica (zapad), 2 Trg bana Josipa Jelačića (Donji grad), CRVENO (1960.-1970.): 3 Vijenac Josipa Kozarca, 4 Vijenac Augusta Cesarca, 5 Vijenac Ljube Babića, 6 Naselje Stanka Vraza, 7 Blok centar, 8 Dragonjska i Dravska ulica, 9 Drinska ulica (Umirovljeničko naselje), 10 Drvljanik, 11 Vijenac Ivana Meštrovića, 12 Vukovarska ulica (istok), 13 Svačićeva ulica i Ulica Ivana Gorana Kovačića, ŽUTO (1971.-1991.): 14 Vijenac Dinare, 15 Ulica Ljudevita Posavskog, 16 Vijenac Petrove gore, 17 Naselje Vladimira Nazora, 18 Vijenac Gorana Zobundžije, 19 Gornjodravska obala, 20 Blok centar II, 21 Bosutsko naselje, 22 Vijenac Kraljeve Sutjeske, 23 Sjenjak, 24 Vijenac Ivana Česmičkog, 25 Vijenac Murse, 26 Vijenac Slavka Kolara, 27 Jug II Slika 10. Područje izgradnje stambenih zgrada u gradu Osijeku od 1945 do 1991. godine Velika produkcija stambenih zgrada u ovom razdoblju omogućena je modernizacijom građevinske industrije, djelomičnom prefabrikacijom te tipskom izgradnjom. Analizom stambenih naselja i stambenih zgrada uočeno je kako su se pojedinačne zgrade višestruko izvodile na području grada. Njihovo ponavljanje unutar gradskog tkiva odvijalo se na jedan od tri načina:  gradnjom tipske zgrade na nekoliko mjesta u gradu, na primjer lamele koja je izvođena u Bosutskom naselju i Ulici Ivana Gorana Kovačića, ili lamele na Vijencu Ivana Meštrovića i Vijencu Paje Kolarića, i dr.;  gradnjom cijelog naselja na temelju jedne tipske zgrade (ponekad dvije ili tri), primjer izgradnje cijelog naselja na temelju jedne zgrade (dilatacije) su Vijenac Josipa Kozarca, zapadna strana Svačićeve ulice, Vijenac Ivana Česmičkog i dr.;  gradnja istog tipa zgrade unutar nekoliko naselja što možemo primijetiti kod Vijenca Dinare (Slika 11.) i Vijenca Slavka Kolara, gdje su razlike unutar stanova minimalne, te ponavljanjem tri odnosno četiri tipa zgrada u Ulici Ljudevita Posavskog, Naselju Vladimira Nazora i Jugu II. Stambene zgrade ovog perioda izvodile su se u većoj mjeri kao slobodnostojeće ili ugrađene (poluugrađene) lamele, u pravilu niže katnosti, pa tek onda kao neboderi – soliteri veće visine. Zgrade uz podrum i prizemlje sadrže i jedan do 14 katova. Najviše je izgrađenih četverokatnica. U jednoj zgradi nalazi se od dva do 145 stanova, dok ih najviše sadrži između 20 i 30 stanova. Više od 30 % zgrada ima tri stana na etaži po stubištu, dok po približno 20 % imaju dva odnosno četiri stana na stubištu. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 77 Slika 11. Zračni prikaz naselja Vijenac Dinare i Vijenac Petrove gore299 Najčešće, nosiva konstrukcija zgrada su armirano betonski zidovi i stropne ploče ili kombinacija zidova od opeke ukrućenih vertikalnim i horizontalnim serklažima s armirano betonskom ili polumontažnom stropnom pločom. Pojavljuju se i zgrade sa skeletnim konstruktivnim sustavom, ali i zgrade koje su izvedene montažno po principu IMS Žeželj300. Krov je u najvećem broju zgrada ravna armirano betonska ploča, ali izvedene su i zgrade s mansardnim krovom, kao i one s tradicionalnim drvenim krovnim konstrukcijama. Prosječna svjetla visina etaže je 2,60 m, a konstruktivna 2,85 m. Zgrade iz ovog razdoblja karakterizira i postojanje zajedničkih prostora i prostorija u zgradi kao što su: praonice i sušionice rublja, zajedničke ostave za bicikle i dječja kolica, prostorije za sastanke kućnog savjeta, krovne terase te skloništa. 3.2.3. Stambena izgradnja nakon 1991. godine Stambenu izgradnju u gradu Osijeku, ali i cijeloj Hrvatskoj, nakon 1991. godine karakterizira stagnacija.301 Više se počinje graditi tek na prelasku stoljeća. Unutar ovog razdoblja nastala su samo dva naselja na području grada: POS-ove Uske njive302 te stanovi za tržište u Retfali Novoj (Slika 12.). 299 izvor: www.facebook.com/sib.hr, posljednji pristup: 05.07.2016. 300 Montažni sustav inženjera Branka Žeželja konstruiran je kao predgotovljeni skelet od prednapregnutog betona. Proizvodile su se dva osnovna elementa: stup kvadratnog presjeka koji prolaze kroz tri etaže i kasetirana križno prednapregnuta betonska stropna ploča. prema: Knežević, G. and Kordiš, I., 1981. Stambene i javne zgrade. Zagreb: Tehnička knjiga. p.84. 301 Bobovec, B., Mlinar, I., Pozojevic, A., 2016. Programi stanogradnje u Hrvatskoj od 1991. do 2016. godine. Prostor, 24(2), p.218. 302 U gradu Osijeku je u sklopu POS programa do 2011. godine izgrađeno 72 stana u 3 zgrade. prema: Galijašević, T., Jošić, M., Vlahović, D. eds., 2006. Zgrade društveno poticajne stanogradnje: realizacije 2003./2004. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet. p.52. i Bobovec, B. and Mlinar, I., 2013. Program društveno poticajne stanogradnje u Hrvatskoj. Prostor, 21(1), p.153. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 78 Slika 12. Zračni prikaz Retfale Nove303 U ovom se razdoblju, za razliku od prijašnjeg kada je to bio rjeđi slučaj, najviše grade interpolacije. Nove stambene zgrade prosječne katnosti prizemlje i četiri kata grade se unutar postojećih uskih gradskih ulica na zemljištu koje je objedinjeno nakon rušenja nekoliko obiteljskih kuća. Iako je stambena izgradnja ovog tipa prisutna na cijelom području grada, kao potezi koje obilježava ovakav tip stambenih zgrada mogu se izdvojiti: Divaltova, Strossmayerova, Anina, Rokova, Gundulićeva, Ilirska i Vukovarska ulica (Slika 14.a i b.). Posljedice koje ovakav način izgradnje ima na okolni gradski prostor su zagušenje prometnica parkiranim automobilima zbog nemogućnosti parkiranja na vlastitoj građevinskoj čestici, što uzrokuje usporavanje i otežavanje prometa u pojedinim dijelovima grada i potrebu za konstantnim regulacijama. Također, narušena je i slika ulice, jer se u uskim ulicama, predviđenim za izgradnju obiteljskih kuća do jednog kata, javljaju visoke stambene zgrade velikog volumena, definirajući na pojedinim mjestima ulice čiji profil poprima karakter tunelskog presjeka. Lokacija izgradnje stambenih zgrada nakon 1991. prikazana je na karti u nastavku (Slika 13.). Područje izgradnje stambenih zgrada nakon 1991. godine: 1 Uske njive, 2 Retfala Nova, 3 Divaltova ulica, 4 Dubrovačka ulica i Ulica Svetog Roka, 5 Gundulićeva ulica, 6 Ilirska ulica, 7 Strossmayerova ulica Slika 13. Područje izgradnje stambenih zgrada u gradu Osijeku nakon 1991. godine 303 izvor: www.facebook.com/sib.hr, posljednji pristup: 05.07.2016. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 79 Slika 14. Ulica Svete Ane (a) i Ružina ulica (b) Ako zgrade izuzmemo iz njihovog okoliša i promatramo ih samo kroz način i kvalitetu izgradnje, možemo vidjeti sljedeće. Stambene zgrade su visine od dva do osam katova uz podrum i prizemlje. U prosjeku se izvode dva stana po etaži na stubištu, a većina zgrada ima jedna ulaz. Najviše je dvosobnih stanova, približno 40 %. U odnosu na prijašnje razdoblje, gube se zajednički sadržaji, ostaje samo prostor za odlaganje smeća, eventualno spremište za bicikle te zajedničke podzemne garaže. U konstruktivnom smislu, najviše je zgrada izgrađeno s armirano betonskom stropnom konstrukcijom i armiranobetonskim nosivim zidovima ili kombinacijom zidova od armiranog betona i opeke s horizontalnim i vertikalnim serklažima za ukrutu. Većina zgrada ima izveden ravni neprohodni krov i armirano betonsko stubište. Svijetla visina etaže prosječno je 260 cm; a konstruktivna 300 cm. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 80 3.3. Povijesni razvoj stana između 1930. i 2015. godine304 U promatranim, kraćim razdobljima stambenih politika u razdoblju od 1930. do 2015. godine, na temelju iscrtanih dijagrama prostorne organizacije stanova, identificirano je pet različitih tipova prostorne organizacije srednjih i velikih te tri tipa prostorne organizacije malih stanova. Različiti tipovi prostornih organizacija stanova prezentirani su kroz dijagrame koji predstavljaju najzastupljenije tipove stana s njegovim varijacijama305 za pojedino razdoblje. Različiti tipovi egzistiraju paralelno jer se dio tipova prostorne organizacije pojavljuje i kroz nekoliko razdoblja. Dijagrami prostorne organizacije stanova nastali su na temelju projektne dokumentacije za dobivanje građevinske dozvole. U istraživanju u obzir nisu uzimane eventualne naknadne korisničke promjene unutar njihove prostorne organizacije. 3.3.1. Prostorna organizacija stanova prema razdobljima Prostorna organizacija stanova prikazana je kroz tri perioda stambene politike koja se preklapaju s tri politička uređenja unutar kojih se nalazila odnosno nalazi Republika Hrvatska. 3.3.1.1. Prostorna organizacija stanova do 1945. godine Najznačajnija obilježja stanova izgrađenih prije 1945. godine su postojanje jasno definirane stambene i servisne zone te kružne veze između prostorija unutar stambene zone. Ovaj tip kružne veze većinu stambenih prostorija stana čini prolaznim. Stambenu zonu, orijentiranu uvijek prema ulici čine u prosjeku dvije spavaće sobe, salon, kupaonica i balkon ili lođa, dok je servisna zona, orijentirana prema dvorištu, sačinjena od kuhinje, ostave, manje sobe za djevojku (poslugu) ili djecu, WC-a, a ponekad i servisne terase, lođe ili balkona (Slika 15.). Većina stanova izgrađenih u ovom periodu ima površinu između 100 i 140 metara kvadratnih.306 304 Ovo poglavlje je nastalo na temelju istraživanja provedenog za potrebe članka: Brkanić, I., Stober, D., Mihić, M., 2018. A Comparative Analysis of the Spatial Configuration of Apartments Built in Osijek, Croatia between 1930 and 2015, Journal of Asian Architecture and Building Engineering, 17(1), pp:23-30. Rezultati istraživanja su prošireni dodatnim istraživanjem malih stanova. 305 Varijacije u tlocrtima stanova naznačene su crtkanim krugovima za prostorije odnosno crtkanim linijama za komunikaciju između njih. 306 Sudić, I., 2006. Stambena arhitektura između 1931. i 1945. in: J. Martinčić, i D. Hackenberger, eds., 2006. Osječka arhitektura: 1918.-1945. Osijek: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku. p.126. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 81 Slika 15. Primjer stambene zgrade izgrađene prije 1945. godine (Cesarićeva ulica 9, 1940.) (a) tlocrt glavnog projekta,307 (b) današnje stanje308 Za razdoblje do 1945. godine karakteristično je da u većini tlocrta stanova ne postoji jasna podjela soba na: dnevni boravak, blagovaonicu, radnu ili spavaću sobu. Ulazni prostor je većinom veća prostorija koja se u mnogim stanovima naziva predsoba ili hall. Najveći broj stanova iz ovog razdoblja sadrži tri sobe za obitelj i sobu za djevojku/poslugu (polusoba). Također, karakteristično za ovo razdoblje je i to što je WC odvojen od kupaonice. Najčešće se WC nalazio unutar hodnika servisne zone, a u nekim se slučajevima pojavljuje i drugi WC izdvojen od kupaonice, ali s njom povezan vratima. Unutar velikog broja stanova gospodarska je zona organizirana oko zasebnog hodnika, povezanog s ulaznim prostorom. Vanjski prostori stana prisutni su u vidu manjeg balkona, često vezanog za središnju sobu s ulične strane, ali i kao gospodarske lođe, balkoni ili terase. Mali stanovi (jednosobni stanovi i garsonijere) u ovom razdoblju su zastupljeni u manjem broju i većinom je riječ o podrumskim stanovima kućepazitelja i pokojem stanu za samca. Stanovi za kućepazitelja bili su organizirani oko hodnika, a sadržali su većinom kuhinju, sobu, izbu i wc. Stanovi za samce su garsonijere koje se sastoje od manjeg ulaznog prostora, sobe i manje kupaonice. Kuhinja unutar njih nije bila definirana unutar projektne dokumentacije (Slika 16.). Slika 16. Dijagramski prikaz stana za samca Na temelju 38 dijagrama koji predstavljaju prostorne organizacije karakterističnih višesobnih stanova ovog razdoblja identificirane su dvije osnovne vrste prostorne 307 izvor: Fond HR-DAO-6-10.9 (Hrvatski državni arhiv) 308 izvor: www.google.com/maps, posljednji pristup: 11.04.2017. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 82 organizacije. Prvu karakteriziraju dva zasebna ulaza i potpuno odvojene zone (stambena i servisna) stana. U većini stanova dvije su zone povezane samo kroz područje glavnog ulaza, a u nekim slučajevima veza između zona ostvaruje se i kroz kupaonicu (Slika 17.). Slika 17. Stan s dva ulaza i dvije zone Drugu prostornu organizaciju karakterizira jedan ulaz i kružna veza između stambene i servisne zone kroz kupaonicu i / ili prostor ulaza (Slika 18.). Sve prostorne organizacije stanova u bazi mogu se svrstati, uz određene vlastite specifičnosti pod jednu od ove dvije kategorije prostorne organizacije. Slika 18. Stan s kružnom vezom između stambene i servisne zone U usporedbi s kasnijim razdobljima, stanovi izgrađeni do 1945. godine su veći, sadrže dvije jasno definirane zone (stambena i servisna), imaju veći broj soba koje su povezane kružnom komunikacijom te sadrže sobe za poslugu. Važno je napomenuti kako ovi stanovi ne predstavljaju prosječni stan tog razdoblja, već su to uglavnom stanovi bogatijih obitelji. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 83 3.3.1.2. Stan u socijalističkom periodu Za socijalističko razdoblje definirano je 409 dijagrama prostorne organizacije koji predstavljaju karakteristične tipove stanova za pojedinu zgradu, od toga se njih 117 odnosi na manje stanove. Usprkos tome što su rezultati dobiveni na temelju podjele u veći broj kraćih perioda, prikaz razvoja stanova građenih u ovom razdoblju kao i promjene unutar njegove prostorne organizacije izvršit će se kroz tri osnovna razdoblja stambenih politika (razdoblje od 1945. do 1959. – uspostava socijalističkog stambenog sustava; razdoblje od 1960. do 1970. – period revolucionarnih reformi i razdoblje od 1971. do 1991. – tržišni stambeni sustav) zbog nepostojanja velikih razlika u organizaciji stanova između njihovih kraćih perioda. Za razliku od stanova nastalih u periodu do 1945. godine u stanovima izgrađenim u prvim desetljećima socijalizma (1945. – 1970.) gubi se podjela stana u zone. Stan postaje skup osnovnih prostorija minimalne veličine koje su organizirane oko centralnog hodnika. Zone iz prijašnjeg perioda pretvaraju se u samo jednu prostoriju, npr. od servisne zone stana izgrađenog do 1945. godine ostaje samo kuhinja uz koju se, u velikom broju slučajeva nalazi izba ili ventilirani ormar. Isto se događa i sa stambenom zonom gdje se u mnogim stanovima javlja samo dnevni boravak i spavaća soba minimalnih dimenzija. Tipična prostorna organizacija stana iz perioda socijalizma je „koridorski stan“ koji se uz manje izmjene unutar svoje strukture gradi sve do danas. Njegov osnovni oblik, koji se pojavljuje u razdoblju od 1945. do 1959., prikazan je dijagramom prostorne organizacije u nastavku teksta (Slika 19.). Koridorski stan se sastoji od centralnog hodnika na koji se nižu prostorije. Najčešće, ovaj stan sadrži kuhinju s izbom ili ventiliranim ormarom, kupaonicu, dnevni boravak na koji je najčešće vezan vanjski prostor te jednu ili u nekim slučajevima dvije spavaće sobe koje su ponekad popraćene s vanjskim prostorom u obliku lođe ili balkona. Orijentacija ovakvih stanova je u podjednakom omjeru jednostrana i dvostrana. Slika 19. Primjer prostorne organizacije koridorskog stana Razdoblje socijalizma donosi i određene inovacije u tlocrtnoj organizaciji stanova. One se primjećuju u načinu odvijanja komunikacije između ulaznog i spavaćeg prostora (kroz IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 84 dnevni boravak ili putem zasebnog hodnika (degažmana) koji oko sebe okuplja spavaće sobe i kupaonicu, čineći tako noćni – privatni dio stana), povećanoj izvedbi ugrađenih ormara. U ovom razdoblju WC postaje dio kupaonice, koja se nalazi ili uz ulazni prostor ili je dostupna putem degažmana kojim je spavanje odvojeno od ostatka stana, u tom slučaju, često se uz sam ulazni prostor, nalazi zaseban WC. U ovom se razdoblju događaju i različite promjene unutar kuhinjskog prostora. Promjene unutar prostorne organizacije stana koje su se dogodile na razini pojedinih prostorija detaljno su prikazane u poglavlju 3.3.2. Promjene prostorne organizacije u odnosu na pojedine prostorije. U manjem broju stanova, u dnevnom boravku je prisutna niša za spavanje. Također, valja napomenuti da je kroz cijelo socijalističko razdoblje dnevni boravak bio predviđen kao jedna od soba za spavanje. Početkom 1960-ih koridorski stan se obogaćuje kružnom vezom ulaznog prostora, kuhinje i dnevnog boravka. Često, ova veza obuhvaća i prostor blagovanja. Tijekom posljednjih desetak godina socijalizma, kao posljedica tržišne prodaje stanova, došlo je do povećanja neto površine stanova i pojavio se novi tip stana, duplex. Dijagram prostorne organizacije stana tipa duplex prikazan je u nastavku (Slika 20.). Ovaj stan karakterizira podjela na dnevni ili javni dio stana i noćni odnosno privatni dio. Diferencijacija prostorija stana izvršena je temeljem etaža, gdje je uvijek na donjoj etaži dio stana namijenjen za javnost: dnevni boravak, kuhinja, blagovaonica, a gornja etaža sadrži privatne prostorije: spavaće sobe, garderobe i kupaonice. Pred kraj samog razdoblja, u manjem se broju pojavljuje i tip stana s centralnom blagovaonicom. Slika 20. Prikaz prostorne organizacije stana tipa duplex IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 85 Mali stanovi (garsonijere, jednosobni i jednoipolsobni309) unutar ovog razdoblja zastupljeni su u velikom broju. Kako je garsonijera (Slika 21.a) jednoprostoran stan s izdvojenom kupaonicom, unutar analize dijagrama prostorne organizacije stanova veća je pažnja dana jednosobnim stanovima. Mali stanovi socijalističkog razdoblja slijede prostornu logiku onih srednjih i velikih. I unutar ovih stanova, prostorije su organizirane oko centralnog hodnika. Osnovni prostori ovih stanova su: ulazni prostor, dnevni boravak, kuhinja i kupaonica (Slika 21.b), a u manjem broju slučajeva i polusoba. Izbi se pristupa ili iz ulaznog prostora (predsoblja) ili iz kuhinje. U najvećem broju malih stanova iz ovog podrazdoblja, postoji vanjski prostor stana u obliku lođe ili balkona kojemu se pristupa iz kuhinje ili dnevnog boravka. a) b) Slika 21. Prikaz prostorne organizacije (a) garsonijere, (b) jednosobnog stana U drugom se podrazdoblju nastavlja s gradnjom „koridorskih stanova“ samo je značajno više stanova izvedeno bez vanjskog prostora. Trećem razdoblje donosi, kao i kod srednjih i velikih stanova, kružnu komunikacija koja povezuje ulazni prostor, kuhinju i dnevni boravak. 3.3.1.3. Promjene u stanu nakon 1991. godine Nakon 1991. godine, odnosno zbog stagnacije u stanogradnji, nakon 1997., može se identificirati samo jedna vrsta stana kao specifična ili nova. Riječ je o stanu s centralnom organizacijom, koji karakterizira dnevni boravak koji je središte prostornog uređenja stana (Slika 22.). Stanovi ovog tipa najčešće imaju mali ulazni prostor na koji je vezana kupaonica ili WC. Iz ulaznog prostora se direktno ulazi u dnevni boravak, za koji se može reći da preuzima ulogu hodnika koridorskog stana jer se iz njega pristupa u sve ostale prostore. Kuhinja je u ovom stanu većinom direktno povezana s dnevnim boravkom, u manjem je broju stanova odvojena vratima, dok u velikoj većini stanova ona s prostorom za blagovanje i dnevnim boravkom čini prostor tipa open space. Spavaćoj se sobi, u velikom broju stanova, također pristupa preko dnevnog boravka. Ponekad se kao tampon zona između javnog i privatnog prostora stana pojavljuje degažman oko kojega 309 Jednosobni stanovi su u ukupnom broju odabranih stanova manje zastupljeni od garsonijera i jednosobnih stanova, što je razlog zbog kojega će se prikazu prostorne organizacije pristupiti samo na primjeru druga dva. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 86 je organizirana spavaća zona. Ako stan ima više spavaćih soba, čest je slučaj da se jedna od njih smjesti pokraj ulaznog prostora. Slika 22. Prikaz prostorne organizacije stana s centralnim dnevnim boravkom U ovom se razdoblju još uvijek gradi koridorski stan, ali s malim izmjenama u odnosu na izvornik iz 1950-ih. Karakteristično za ovo razdoblje je i to što se nakon 2000. godine počinju graditi luksuzni stanovi (Slika 23.). Ovi stanovi imaju neke od sljedećih karakteristika: pokrivaju cijelu etažu zgrade, projektirani su kao duplex, imaju više od tri spavaće sobe i / ili više od dvije kupaonice, zimski vrt, nekoliko lođa ili balkona, veliku krovnu terasu, a neki čak i bazen. Slika 23. Prikaz prostorne organizacije luksuznog stana U prostornoj organizaciji malih stanova, može se primijetiti isti zaokret u prostornoj organizaciji, kao i kod srednjih i velikih stanova (Slika 24.). I ovdje dnevni boravak postaje centar stana iz kojeg se ulazi u kuhinju koja je ili niša, ili prostor koji je definiran svojim zidovima, ali nije vratima odijeljen od prostora dnevnog boravka te u vanjski prostor ili u polusobu. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 87 Slika 24. Prostorna organizacija jednosobnog stana nakon 1991. godine Ukratko, stanove izgrađene do 1945. godine karakterizira podjela na stambenu i servisnu zonu. Servisna zona uključuje kuhinju, sobu za djevojku (poslugu), spremište, gospodarsku terasu ili balkon te WC, a stambenu sobe za boravak i vanjski prostor stana. Tlocrte ovih stanova karakterizira nedostatak podjele soba po funkciji. U razdoblju socijalizma, veličina i broj prostorija unutar stana su smanjeni, a podjela na zone se gubi. U manjim stanovima, pojedine zone zamjenjuju se pojedinačnim prostorijama. Početkom osamdesetih godina zbog povećane neto površine stana ponovo dolazi do zoniranja. Vidljiva je podjela stana na stambenu zonu i zonu za spavanje. Ova je podjela najizraženija kod stana nove prostorne organizacije – dupleksa. Novo stoljeće donosi novu prostornu organizaciju stana, a to je prostorna organizacija centralnog dnevnog boravka, kao i pojavu manjeg broja luksuznih stanova. Manji su stanovi, ograničeni svojom veličinom, organizirani slično kroz cijeli promatrani period. Komunikacija između prostorija u prvom razdoblju je obično kružna, što dovodi do stvaranja prolaznih stambenih prostorija. Kasnija razdoblja imaju značajan broj stanova sa središnjim hodnikom. Ovakav tip stana naziva se još i koridorski stan. Od 1945. godine pa sve do danas koridorski stan je stalno prisutan uz manje izmjene. Promjene u koridorskom stanu detaljnije su prikazane u sljedećem poglavlju. Nakon 1991. godine komunikacija unutar većeg broja stanova odvije se preko prostora za dnevni boravak. 3.3.2. Promjene prostorne organizacije u odnosu na pojedine prostorije Komparativnom analizom dijagrama prostorne organizacije stanova utvrđeno je kako se velika većina stanova izgrađenih u razdoblju između 1930. i 2015. godine može svrstati unutar jednog od pet karakterističnih tipova stanova. Iako postoji manji broj tipova stanova razlike između stanova pojedinog tipa mogu se uočiti u komunikaciji između njegovih prostorija. Cilj ovog potpoglavlja je prikazati neke od njih. 3.3.2.1. Dnevni boravak Tijekom prvog razdoblja stambene politike, namjena svake sobe nije bila jednoznačno definirana. Sve su se prostorije mogle koristiti za različite aktivnosti kao što su spavanje, IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 88 rad ili zabava. Analiza stanova izgrađenih u socijalističkom periodu pokazuje kako u ovom razdoblju dolazi do smanjenja broja prostorija u stanu, ali i kako se broj prostorija s različitim funkcijama smanjuje. Dnevna se soba sada pojavljuje kao zasebno definirani prostor, ali se i dalje koristi za spavanje. Često se prostor dnevnog boravka proširuje vanjskim prostorom u obliku lođe ili balkona. Također, čest je slučaj prolaznog dnevnog boravka, jer se spavaće sobe izvode tako da im je pristup omogućen samo preko njega. Od 1991. godine dnevna soba postaje središte stana, preuzima ulogu predsoblja te služi kao prostor komunikacije za ostale prostorije u stanu. 3.3.2.2. Kuhinja Prije 1945. godine kuhinja je bila dio velike servisne zone koja je često bila izdvojena od ostatka stana posebnim hodnikom, a u nekim slučajevima imala je i zasebni ulaz. Servisna zona sadržavala je kuhinju, ostavu, gospodarski balkon ili terasu, WC i sobe za djevojke (poslugu). Nakon 1945. godine, kuhinja ostaje jedini dio servisne zone koji je popraćen s malim spremištem ili ugrađenim ventiliranim ormarom. Najveće promjene nakon 1945. godine u strukturi stana mogu se vidjeti upravo unutar kuhinjskog prostora i u njegovom povezivanju s ostatkom stana. Do 1960. godine kuhinja je bila jedna od prostorija na "glavnoj ulici stana" – hodniku. Bila je zaseban prostor zatvoren od ostatka stana s vratima. U razdoblju od 1960. do 1975. dnevni boravak i kuhinja se počinju povezivati vratima. Između 1966. i 1970. kuhinja se počinje dijeliti na radni i stambeni (blagovanje i odmor) dio. U razdoblju od 1971. do 1975. blagovaonica postaje zasebna prostorija koja s dnevnim boravkom i kuhinjom osigurava kružnu komunikaciju u stanu. Od 1976. nadalje, blagovaonica se ponekad nalazi u kuhinji, a ponekad je u sklopu dnevnog boravka. Ovakva se prostorna organizacija može vidjeti do danas (Slika 25.). Niti jedna prostorna organizacija ovog dijela stana ne egzistira isključivo unutar jednog razdoblja, odnosno nije jedina u promatranom razdoblju, već se načini različite komunikacije pojavljuju paralelno, a ponekad s većom zastupljenošću pojedine. Slika 25. Povezanost kuhinje s ostatkom stana u socijalističkom periodu Nakon 1991, u značajnom broju stanova, ulaz u kuhinju je osiguran samo preko dnevnog boravka. U određenom broju stanova komunikacija ulaznog prostor i kuhinje je izravna (kao u tipičnom koridorskom stanu iz sredine stoljeća). Nadalje, kuhinja se izvodi kao zaseban prostor – niša, koji je izravno povezan s dnevnim boravkom, a ponekad je dio IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 89 dnevnog boravka. Sve promjene u prostornoj organizaciji kuhinje prikazane su u nastavku (Slika 26.). Slika 26. Odnos kuhinje i dnevnog boravka nakon 1991. godine 3.3.2.3. Spavaća soba Spavaće sobe u tlocrtima stanova izgrađenih do 1945. godine nisu bile definirane kao zasebne prostorije. U tim stanovima su sve prostorije bile međusobno povezane putem kružne veze i mogle su se koristiti za različite funkcije. Nakon 1945. namjena svake prostorije u tlocrtu stana je definirana. Za spavanje su bile predviđene spavaće sobe, ali i dnevni boravak. U manjem broju stanova, u sklopu dnevnog boravka postoji niša za spavanje. Slika 27. Promjene u organizaciji dnevnog boravka od 1945. do danas Komunikacija između spavaćih soba i ulaznog prostora u periodu socijalizma odvijala se na sljedeće načine. Spavaće sobe u koridorskom stanu sredine stoljeća, dostupne su izravno iz ulaznog prostora. Daljnjim razvojem koridorskog stana, pristup spavaćim sobama omogućen je putem posebnog hodnika (degažmana) ili posredno kroz dnevnu sobu (s ili bez degažmana). Pojava degažmana u koridorskom stanu omogućila je stvaranje zasebne grupe prostorija koja se sastoji od jedne ili dvije spavaće sobe i kupaonice (Slika 27.). Nakon 1980. godine, u većim stanovima jasno se može prepoznati zona za spavanje. Zona za spavanje sadrži mali hodnik (degažman) koji služi kao garderoba, jednu do tri spavaće sobe, kupaonicu, a često i vanjske prostore u obliku lođe ili balkona. Ova podjela stana na zone je posebno vidljiva kod stanova tipa dupleks, gdje je cijela gornja etaža namijenjena prostoru za spavanje, odnosno označava privatnu zonu stana. U slučajevima stanova koji imaju dvije i više spavaćih soba grupiranih oko degažmana, projektiran je dodatni WC koji je smješten u blizini ulaza u stan i dnevnog boravka. Stanove građene nakon 1991. godine karakteriziraju svi navedeni oblici komunikacije između spavaćih soba, ulaza i dnevnog boravka. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 90 3.4. Kvantitativni pokazatelji prostorne kvalitete stanova u gradu Osijeku za razdoblje između 1930. i 2015. godine U nastavku je kroz kvantitativne, odnosno mjerljive pokazatelje prikazano trenutno stanje višestambenog fonda grada Osijeka. Tekstualno i tablično prikazani su prosječna sobnost stanova unutar pojedinog razdoblja, te prosječne neto ukupne površine stanova, kao i prosječne neto površine pojedinih prostorija stanova obuhvaćenih istraživanjem. 3.4.1. Sobnost stanova Sobnost stanova obuhvaćenih istraživanjem definirana je tako da se dnevni boravak računao kao jedna od soba. Tako na primjer dvosobni stan sadrži dnevni boravak i jednu spavaću sobu od 8 m2 i više. Spavaće sobe površine manje od 8 m2 su vođene kao polusobe. Iz toga proizlazi da npr. dvoipolsobni stan sadrži dnevni boravak, spavaću sobu veću od 8 m2 i više te jednu sobu manju od 8 m2. Manji broj stanova sadržao je dvije spavaće sobe manje od 8 m2, ali oni su u evidenciji sobnosti vođeni kao da imaju jednu spavaću sobu od 8 m2 i veću. Dakle, stan koji ima dnevni boravak i dvije sobe manje od 8 m2 vođen je kao dvosoban. Sobnost stanova obuhvaćenih istraživanjem promatrana je kroz kraća razdoblja stambenih politika. Tablica 14. prikazuje broj stanova pojedine sobnosti izgrađenih u pojedinom razdoblju. G – garsonijera Tablica 14. Broj stanova izgrađenih u pojedinom razdoblju stambene politike u odnosu na sobnost Najveći broj stanova izgrađenih do 1945. godine, njih 58 % su dvoipolsobni do troipolsobni. Pola sobe predstavlja sobu za djevojku (poslugu), što znači da je većina obitelji živjela unutar dvije odnosno tri sobe, od kojih je jedna bila dnevni boravak odnosno salon. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 91 Na temelju sobnosti stanova izgrađenih u vremenu razdoblju uspostave socijalističkog stambenog sustava (1945. – 1959.) vidimo kako prevladava gradnja dvosobnih stanova (52 %), a približno 32 % stanova su garsonijere. Veliki stanovi su zastupljeni u jako malom broju. Drugo razdoblje socijalističke stanogradnje (razdoblje revolucionarnih reformi) donosi povećanje izgradnje broja stanova, ali sobnost stanova se ne povećava u korist onih s više soba. I dalje prevladavaju manji stanovi. Više od 70 % stanova ima jednu do dvije spavaće sobe, dok je skoro 30 % garsonijera, te stanova s jednom ili jednom i pol sobom. Za razliku od prethodnog razdoblja povećava se broj trosobnih stanova. Izgrađeno ih je približno 15 %. U razdoblju tržišnog stambenog sustava pa sve do 1991. godine izgrađeno je više od 7000 stanova. I u ovom je razdoblju izgrađeno najviše dvosobnih i dvoipolsobnih stanova, njih približno 48 %. Sljedeći po broju su oni mali (garsonijere, jednosobni i jednoipolsobni). Unutar posljednjeg razdoblja socijalističke izgradnje stanova, izgrađeno je 10 % stanova s tri i više soba. Ako ćemo promatrati razdoblje socijalizma u cjelini, vidimo kako je najveći broj stanova koji se analizirao u istraživanju, nastao upravo unutar ovog razdoblja (92,33 %). Najviše je sagrađeno dvosobnih, približno 40 %, te jednosobnih stanova 24,5 %. Ukupno gledano, najviše je srednjih stanova (62 %), dok su mali stanovi zastupljeni s 36 %. Iz navedenih podataka vidi se kako je stambeni fond grada Osijeka iz ovog razdoblja usitnjen, jer unutar njega dominiraju stanovi koji u prosjeku sadrže dnevni boravak i spavaću sobu. U bazi stanova koju pokriva doktorska disertacija, samo je 6,5 % stanova izgrađenih nakon 1991. godine. Njih 64 % su dvosobni do trosobni, a i dalje se vidi trend gradnje malih stanova, kojih je u ovom razdoblju izgrađeno oko 31 %. Baza stanova koju obuhvaća doktorska disertacija sadrži ukupno 14.741 stana. Od toga njih 38,7 % je dvosobnih, 24,2 % jednosobnih, zatim 12,7 % dvoipolsobnih, približno 11 % trosobnih, dok su približno 7% garsonijere. Više od polovice stanova obuhvaćenih istraživanjem su mali ili srednji stanovi najmanje površine. 3.4.2. Kvadrature prostorija i stanova U ovom su poglavlju analizirane promjene u neto površinama prostorija stanova, ali i njihove ukupne neto površine. Ukupne neto površine stanova sadrže i vanjske prostore stanova (lođe, balkone) čija površina nije reducirana. Kvadrature stanova i prostorija računate su kao prosjek neto površina stanova izgrađenih u pojedinom razdoblju. Prosječne površine prostorija i stanova nastale su na temelju 14.741 stana koji se nalazi u bazi stanova doktorske disertacije (Tablica 15.). IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 92 Tablica 15. Neto prosječne površine prostorija i stanova Prosječna kvadratura stana izgrađenog do 1945. je 95,19 m2, a dosezala je i do 216 m2. U vremenu socijalizma prosječna tlocrtna površina stana bila je 53,53 m2. Kako ovo razdoblje obuhvaća period od više od 40 godina, vidljive su razlike između karakteristika stanova unutar pojedinih razdoblja. Najveća neto površina stanova je zabilježena za razdoblje uspostave socijalističkog stambenog sustava, naročito u njegovom prvom razdoblju od 1945. do 1955. godine kada je ona iznosila 61,96 m2. Najmanja prosječna neto površina stana zabilježena je u razdoblju tržišnog stambenog sustava, u periodu između 1971. i 1975. godine kada je iznosila samo 45,60 m2. Prosječna neto površina stana izgrađenog nakon 1991. (uključujući i vanjske prostore bez redukcije) je oko 60 m2, a građeni su stanovi i do 310 m2. Analizom stanova ovog razdoblja, uočeno je kako se nakon 2007. godine pojavljuju luksuzni stanovi koji imaju i do nekoliko stotina kvadrata. Radi lakše usporedbe sa stanovima iz razdoblja koja slijede, ali i najveće vjerojatnosti za takvu prostornu organizaciju kod današnjeg korištenja te ako nije drugačije bilo navedeno, pretpostavljeno je da se najveća prostorija u stanu izgrađenom prije 1945. godine koristila kao salon ili dnevni boravak. U tom slučaju, prosječna dimenzija dnevnog boravka iznosi 24,33 m2. Površina dnevnog boravka bila je najmanja u razdoblju između 1971. i 1981. kada je iznosila 17,24 m2. Dimenzija ostalih soba u stanovima izgrađenim do 1945. godine, za koje se može pretpostaviti da su bile u funkciji spavaće sobe je 21,19 m2, dok je soba za djevojku prosjeka od 6,32 m2. Navedene površine obje prostorije, ako zanemarimo površinu polusobe su najveće u odnosu na sva promatrana razdoblja. U stanovima izgrađenim nakon 1991. spavaća soba iznosi približno 11,5 m2. Iz priložene tablice (Tablica 15.) možemo uočiti kako je površina kuhinje bila najveća u razdoblju do 1945. nakon čega je uslijedio njezin pad i u periodu nakon 1991. ona iznosi samo 6,10 m2. Također, može se uočiti i smanjenje površine izbe. Pojedine prostorije stana bilježe povećanje kvadrature, to su WC i spremišta. Prosječna površina garderobe je bila najmanja u periodu između 1960. i 1965. godine, a u stanovima izgrađenim nakon 1991. godine ona je približne površine koju je imala u stanovima izgrađenim prije 1945. godine. Prostorije: Ulazni prostor Kupaonica WC Kuhinja Izba Dnevni boravak Blagovaonica Spavaća soba Degažman Garderoba Spremište Posluga Lođa Balkon Terasa Vrt Vrijeme izgradnje: m² m² m² m² m² m² m² m² m² m² m² m² m² m² m² m² Do 1945. 9,01 6,81 1,70 11,60 3,46 24,33 27,07 21,19 4,70 4,43 1,44 6,34 7,78 5,07 8,13 - 95,19 1945. - 1955. 5,57 5,19 1,42 10,13 2,07 19,72 - 16,95 3,26 1,18 - 7,20 4,58 5,20 9,37 - 61,96 1956. - 1959. 4,57 3,79 1,45 8,84 1,86 18,96 - 13,96 3,88 1,70 - 5,53 5,70 4,39 14,56 - 52,11 1960. - 1965. 4,56 3,24 1,24 8,53 1,57 17,61 3,89 12,75 2,06 0,73 1,72 - 4,62 3,15 - - 50,64 1966. - 1970. 5,65 3,34 1,34 8,14 1,70 17,58 7,55 13,01 2,72 4,52 - - 4,58 3,16 - - 52,54 1971. - 1975. 4,75 3,69 1,41 7,68 1,46 17,24 3,96 11,55 2,27 2,60 - - 2,82 4,14 4,52 - 45,60 1976. - 1980. 5,11 4,10 1,66 6,88 1,78 18,63 6,39 13,31 3,79 3,38 1,22 - 5,63 5,45 25,84 - 58,16 1981. - 1991. 6,36 4,47 1,99 8,46 1,64 18,63 8,22 11,50 3,65 3,25 2,16 - 5,54 3,79 10,00 22,08 59,42 Nakon 1991. 5,19 4,70 2,46 6,10 1,68 20,70 - 11,55 4,19 4,22 3,30 - 6,31 5,02 21,65 46,91 60,03 UNUTARNJA ORGANIZACIJA VANJSKI PROSTOR STANA Stan ukupno neto m² IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 93 Na temelju analize površina stanova koji se nalaze u bazi, možemo zaključiti kako su stanovi građeni u vremenu socijalizma imali najmanju površinu. U ovom je razdoblju i većina prosječnih površina prostorija bila najmanja (Tablica 16.). Tablica 16. Prosječne površine prostorija i stanova u različitim državnim ustrojstvima Također, na temelju baze stanova, možemo zaključiti kako je danas prosječna ukupna neto površina stana u gradu Osijeku oko 54,00 m2. Danas se prosječna površina dnevnog boravka kreće oko 18,00 m2, spavaće sobe oko 13,00 m2, kuhinje 7,50 m2, a kupaonice 4,70 m2. Prosječne površine ostalih prostorija stanova vidljive su u tablici (Tablica 17.). Tablica 17. Prosječne površine prostorija i ukupne površine stanova sadržanih u bazi doktorske disertacije UNUTARNJA ORGANIZACIJA VANJSKI PROSTOR STANA Prostorije: Ulazni prostor Kupaonica WC Kuhinja Izba Dnevni boravak Blagovaonica Spavaća soba Degažman Garderoba Spremište Posluga Lođa Balkon Terasa Vrt Vrijeme izgradnje: m² m² m² m² m² m² m² m² m² m² m² m² m² m² m² m² Do 1945. 9,01 6,81 1,70 11,60 3,46 24,33 27,07 21,19 4,70 4,43 1,44 6,34 7,78 5,07 8,13 - 95,19 1945. - 1991. 5,14 3,73 1,49 7,83 1,67 18,02 6,53 12,84 2,92 3,00 1,80 6,37 4,95 3,68 10,16 22,08 53,53 Nakon 1991. 5,19 4,70 2,46 6,10 1,68 20,70 - 11,55 4,19 4,22 3,30 - 6,31 5,02 21,65 46,91 60,03 Stan ukupno neto m² UNUTARNJA ORGANIZACIJA VANJSKI PROSTOR STANA Prostorije: Ulazni prostor Kupaonica WC Kuhinja Izba Dnevni boravak Blagovaonica Spavaća soba Degažman Garderoba Spremište Posluga Lođa Balkon Terasa Vrt Vrijeme izgradnje: m² m² m² m² m² m² m² m² m² m² m² m² m² m² m² m² 1930. - 2015. 5,18 3,83 1,57 7,77 1,70 18,27 6,58 12,88 3,15 3,11 1,81 6,34 5,07 3,81 12,49 29,38 54,45 Stan ukupno neto m² IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 94 3.5. Prikaz karakterističnih stanova Baza doktorske disertacije sadrži 1.212 karakterističnih stanova. U nastavku će biti prikazani stanovi čija se prostorna organizacija najviše ponavlja, odnosno stan koji je izveden najviše puta u gradu, najzastupljeniji dvoetažni stan te stanovi čija je površina najmanja odnosno najveća. 3.5.1. Najrasprostranjeniji stan Najrasprostranjeniji stan u gradu Osijeku je dvosobni koridorski stan iz 1970-ih godina (Slika 28.). Stan je izveden 130 puta u Ulici Ljudevita Posavskog (evidencijski broj 152-1), 400 puta na Jugu II (evidencijski broj 244-1) i 110 puta u Naselju Vladimira Nazora (evidencijski broj 185-1.) Stan se sastoji od hodnika, kupaonice, kuhinje s blagovanjem, izbe, spavaće sobe i lođe. Karakterizira ga ulaz u spavaću sobu preko dnevnog boravka, prirodno neventilirana ni osvijetljena kupaonica, uvučena kuhinja koja se ventilira i ima osvjetljenje preko prostora za blagovanje, dvostrana orijentacija i mala kružna veza u koju su uključeni ulaz, kuhinja i prostor za blagovanje, dnevni boravak i ponovo ulazni prostor. Slika 28. Primjer najrasprostranjenijeg stana 3.5.2. Tipičan dupleks Stan tlocrtne organizacije tipa dupleks koji je najviše puta izveden u gradu Osijeku, ali i koji se može izdvojiti kao tipičan primjer ovakve vrste nalazi se na Vijencu Dinare (evidencijski broj 139). Riječ je o trosobnom, dvostrano orijentiranom stanu, za čiju je izgradnju građevinska dozvola dobivena 1980-ih (Slika 29.). U spomenutom naselju izvedeno je 22 ovakva stana. Slični stanovi mogu se primijetiti i na Vijencu Slavka Kolara. Stan je površine oko 73,00 m2 i karakterizira ga podjela na zone po etažama. Donja etaža IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 95 stana sadrži javnu zonu – zonu dnevnog boravka, u kojoj se nalaze hodnik, kupaonica, kuhinja s blagovanjem, izba, dnevni boravak i balkon, dok gornja etaža sadrži intimnu – spavaću zonu u kojoj su smješteni degažman, kupaonica i dvije spavaće sobe. Stan karakterizira mala kružna veza u koju su uključeni ulazni prostor, kuhinja i dnevni boravak, kao i kat pod mansardnim krovom. Slika 29. Primjer stana tipa dupleks 3.5.3. Najmanji stan Najmanji stan unutar baze je garsonijera površine 19,29 m2 koja se nalazi u Vukovarskoj ulici (evidencijski broj 089-F). Zgrada u kojoj se nalazi stan dobila je građevinsku dozvolu 1970. godine. Riječ je o južno orijentiranom, jednostranom jednoprostornom stanu bez vanjskog prostora. Stan se sastoji od ulaznog prostora koji je ujedno i niša za kuhanje, kupaonice bez umivaonika i sobe (Slika 30.). Slika 30. Najmanji stan u bazi stanova grada Osijeka 3.5.4. Najveći i najluksuzniji stan Površinom najveći, ali i načinom svoje organizacije i sadržajima najluksuzniji stan je stan izgrađen u Ulica Josipa Hutlera (evidencijski broj 248-2). Radi se o šesterosobnom stanu površine 349,55 m2 koji zauzima cijelu posljednju etažu stambene zgrade. Stan je IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 96 građevinsku dozvolu dobio 2007. godine. U stanu se može primijetiti nekoliko isprepletenih prostornih organizacija, odnosu načina komunikacije između prostorija: centralni dnevni boravak, kružna veza i zoniranje prostorija. Stan je orijentiran svojom dužom osi u smjeru sjever – jug, što njegovim prostorijama osigurava dvostranu orijentaciju na istok i zapad. Javni dijelovi stana su orijentirani prema ulici, na zapad, dok je zona spavaćih soba orijentirana na istok, prema dvorištu. Stan sadrži dnevni boravak veličine oko 76,00 m2, pet soba i četiri kupaonice, 125,00 m2 vanjskog prostora odnosno dvije terase i dvije lođe. Na jednoj od terasa predviđen je i bazen. U stanu su još i kuhinja od približno 20,00 m2, prostorija za pranje rublja i walk-in ormar (Slika 31.). Slika 31. Primjer luksuznog stana IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 97 3.6. Stanovi odabrani za ocjenjivanje Na početku poglavlja u 3.1. Metodologija prikupljanja podataka i uzorkovanje opisan je način na koji su unutar definirane baze zgrada i stanova izabrani stanovi koji će se koristiti u istraživanju. Stanovi za ocjenjivanje putem modela razvijenog u okviru doktorske disertacije odabrani su temeljem sljedećih kriterija:  rasprostranjenost pojedinog tipa stana na području grada Osijeka;  prisutnost stanova koji se ocjenjuju u svim naseljima;  razmjernost broja stanova u uzorku s brojem stanova u naselju. Tablica 18. Način definiranja broja stanova za ocjenjivanje na temelju broja stanova u pojedinom naselju Prije 1945. 1945. - 1959. 1960. - 1970. 1971. - 1991. Nakon 1991. 1 Retfala Nova 160 160 2 1 2 2 Ljudevita Posavskog 200 478 678 7 5 6 3 Vijenac Josipa Kozarca 108 108 1 1 1 4 Naselje Vladimira Nazora 325 325 3 2 3 5 Vijenac Dinare 198 198 2 1 2 6 Vijenac Petrove gore 415 415 4 3 3 7 Vijenac Augusta Cesarca 114 114 1 1 1 8 Gornjodravska obala 312 312 3 2 3 9 Vijenac Gorana Zobundžije 234 234 2 2 2 10 Vijenac Ljube Babića 228 228 2 2 1 11 Vijenac Stanka Vraza 468 468 5 3 4 12 Blok centar 604 604 6 4 5 13 Blok centar II 90 90 1 1 1 14 Vijenac Kraljeve Sutjeske 148 148 2 1 2 15 Bosutsko naselje 122 187 309 3 2 3 16 Drinska ulica 195 178 373 4 3 3 17 Dragonjska/Dravska 187 91 278 3 2 3 18 Vijenac Ivana Meštrovića 145 1.006 204 1.355 14 9 11 19 Drvljanik 15 375 390 4 3 4 20 Sjenjak 735 1.413 2.148 22 14 18 21 Svačićeva - "Feđe Milića" 196 196 2 1 2 22 Ivana Gorana Kovačića 244 244 2 2 2 23 Vijenac Ivana Česmičkog 120 236 356 4 2 4 24 Vijenac Murse 6 192 198 2 1 2 25 Vijenac Slavka Kolara 106 106 1 1 1 26 Uske njive 226 226 2 2 2 27 Jug II 930 1.592 2.522 25 17 15 28 Vukovarska - istok 32 143 123 298 3 2 2 0 198 5.975 6.522 386 13.081 108 Prije 1945. 1945. - 1959. 1960. - 1975. 1976. - 1991. Nakon 1991. 1 Prolaz Josipa Leovića 101 101 1 1 1 2 Trpimirova 108 108 1 1 1 3 Umaška 60 60 1 1 1 4 Ćićarijska 64 64 1 1 1 5 Gundulićeva 51 51 1 1 1 6 Ilirska 50 50 1 1 1 7 Rokova 88 88 1 1 2 0 0 209 0 313 522 8 Prije 1945. 1945. - 1959. 1960. - 1975. 1976. - 1991. Nakon 1991. 1 Vukovarska - zapad 29 147 176 2 1 2 2 Istarska 45 45 1 1 1 3 Dobriše Cesarića 28 16 44 1 1 1 4 Trg bana Josipa Jelačića 53 53 1 1 1 5 Zagrebačka 9 9 1 1 1 6 Park kneza Branimira 14 14 1 1 1 7 Kralja Zvonimira 11 11 1 1 1 8 Šetalište Petra Preradovića 16 16 1 1 1 9 Keršovanijeva 24 24 1 1 1 131 261 0 0 0 392 10 13.955* 126 * ostatak do 14.741 stana su stanovi koji se nalaze u specifičnim zgradama izvan naselja ili navedenih ulica i nisu uzimani u obzir Uključeno u odabir za crtanje: Nacrtano: Ukupno stanova u razdoblju: Ukupno stanova u razdoblju: - - - N/100 N/150 Pojedinačne velike zgrade izvan naselja Naselje Pojedinačne manje zgrade izvan naselja Razdoblje: Stanovi za crtanje: N/100 N/150 Ukupno stanova (N) Ukupno stanova N/100 N/150 Ukupno stanova Razdoblje: Stanovi za crtanje: Razdoblje: Stanovi za crtanje: Ukupno stanova u razdoblju: IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 98 Rasprostranjenost pojedinog tipa stana na području grada Osijeka, kao i važnost da svako naselje bude s određenim brojem stanova uključeno u istraživanje, izdvojeni su kao kriteriji kako bi se dobio uvid u karakteristike i kvalitetu stanova nastalih u svim razdobljima i u svim naseljima. Razmjernost broja stanova u uzorku s brojem stanova u definirana je na sljedeći način. Jedan stan u uzorku izabran je na 100 do 150 izvedenih stanova. Iznimno se za stanove izgrađene prije 1945. vodilo računa o sličnoj prostornoj organizaciji jer je većina stanova jedinstvena (Tablica 18.). U odnosu na bazu od 14.741 stana, broj stanova na temelju kojeg se vršio odabir onih za ocjenjivanje je 13.955 jer u odabir za ocjenjivanje nisu ušle zgrade s manje stanova, zgrade koje su izvedene samo jednom ili se nalaze van tablicom navedenih ulica i naselja. Ranije navedenim kriterijima izabrano je 126 stanova unutar 28 naselja i 16 ulica. Odabrani stanovi predstavljaju 7.806 stanova iste prostorne organizacije odnosno 4.652 stana koja su isto orijentirana. Stanovi odabrani za ocjenjivanje prikazani su u dvanaestom poglavlju Katalog tlocrtnih rješenja ocjenjenih stanova. Način njihovog grafičkog prikazivanja dan je u nastavku (Slika 32.). Slika 32. Prikaz jedne kataloške jedinice iz Kataloga tlocrtnih rješenja ocijenjenih stanova Katalog tlocrtnih rješenja ocjenjenih stanova sadrži stanove odabrane za ocjenjivanje, unutar njega, za svaki je stan naveden evidencijski broj pod kojim se stan nalazi u bazi stanova, lokacija, godina dobivanja građevinske dozvole, broj stanova u gradu koji ima istu prostornu organizaciju, kao i broj stanova u gradu koji ima istu orijentaciju prema stranama svijeta. Stanovi su prikazani idejnim tlocrtom u mjerilu 1:200 ili 1:250. Kako bi se lakše prikazala njihova mogućnost opremanja, a samim time i korištenja, tlocrti su opremljeni namještajem. Svaki stan je prikazan i s dijagramom prostorne organizacije, kao i iskazom površina. Na kraju je za svaki stan upisana ocjena koju je temeljem modela ostvario. Stanovi odabrani za ocjenjivanje u nastavku su predstavljeni popisom (Tablica 19.). IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 99 * stanovi koji su izgrađeni prije 1945. godine Tablica 19. Stanovi odabrani za ocjenjivanje Evid. broj Ulica / naselje Stanovi iste prostorne organizacije Stanovi iste orijentacije Evid. broj Ulica / naselje Stanovi iste prostorne organizacije Stanovi iste orijentacije 003-2 Zagrebačka 2* 2 167-2 Trg slobode 17 17 011-1 Park kneza Branimira 2* 2 172-1 Vijenac Jakova Gotovca 32 32 017-1 Dobriše Cesarića 3* 3 181-2 Vrt Jagode Truhelke 24 24 024-1 Kralja Zvonimira 1* 1 182-1 Vijenac Paje Kolarića 40 40 026-1 Šetalište Petra Preradovića 2* 2 185-1 Naselje Vladimira Nazora 110 30 053/4-1 Istarska 12 6 185-2 Naselje Vladimira Nazora 55 15 066-1 Vukovarska 32 32 186-2 Naselje Vladimira Nazora 50 40 067-1 Vukovarska 40 40 188-1 Dravska 28 28 067-2 Vukovarska 30 30 188-3 Dravska 28 28 073-1 Kneza Trpimira 54 36 189-1 Dragonjska 20 20 085-3 Prolaz Josipa Leovića 28 28 195-5 Vijenac Slavka Kolara 36 24 090-2 Vukovarska 24 24 196i7-2 Hrvatske Republike 12 12 099-1 Otokara Keršovanija 1* 1 200-1 Gornjodravska obala 8 8 101-1 Bosanska / Kralja Petra Svačića 91 78 203-4 Gornjodravska obala 11 11 101-2 Bosanska / Kralja Petra Svačića 84 72 204-2 Gornjodravska obala 31 31 103-1 Ivana Gorana Kovačića 80 60 206-1 Vijenac Kraljeve Sutjeske 44 28 104-1 Ivana Gorana Kovačića 39 24 206-4 Vijenac Kraljeve Sutjeske 44 28 108-1 Vijenac Ivana Meštrovića 60 60 214-1 Vijenac Gorana Zobundžije 80 40 108-2 Vijenac Ivana Meštrovića 50 50 214-2 Vijenac Gorana Zobundžije 80 40 108-3 Vijenac Ivana Meštrovića 50 50 221-1 Trg bana Josipa Jelačića 12 12 109-2 Vijenac Ivana Meštrovića 25 25 222-1 Sjenjak 90 90 111-3 Vijenac Ivana Meštrovića 36 18 222-2 Sjenjak 90 90 112-2 Vijenac Ivana Meštrovića 44 12 222-3 Sjenjak 90 90 113-1 Kneza Trpimira 60 30 223-5 Sjenjak 64 64 114-1 Vijenac Ivana Meštrovića 70 40 224-1 Sjenjak 36 24 115-1 Vijenac Ivana Meštrovića 180 45 224-2 Sjenjak 24 24 118-1 Vijenac Ivana Meštrovića 48 12 225-1 Sjenjak 25 25 119-1 Vijenac Ivana Meštrovića 40 40 228-1 Sjenjak 192 96 122i3-1 Vukovarska 161 30 228-2 Sjenjak 192 96 124i5-1 Vukovarska 130 130 229-1 Sjenjak 80 20 126i7-1 Vukovarska 40 40 229-2 Sjenjak 40 40 126i7-2 Vukovarska 40 40 229-3 Sjenjak 40 40 130-1 Bosutska 80 60 229-4 Sjenjak 40 40 131-1 Bosutska 30 30 231-1 Sjenjak 58 22 132i3-1 Bosutska 100 60 231-5 Sjenjak 80 40 134-1 Drinska 30 5 232-1 Sjenjak 110 66 134-2 Drinska 30 5 232-2 Sjenjak 85 51 136-1 Drinska 54 16 232-3 Sjenjak 230 138 138-1 Vijenac Augusta Cesarca 60 20 235-1 Srijemska 60 60 139-2 Vijenac Dinare 44 20 236-1 Medulinska / Opatijska 90 30 139-5 Vijenac Dinare 66 30 236-2 Medulinska / Opatijska 270 90 140-1 Vijenac Ivana Česmičkog 50 30 236-3 Medulinska / Opatijska 90 30 140-2 Vijenac Ivana Česmičkog 50 30 236-4 Medulinska / Opatijska 90 30 141-3 Vijenac Ivana Česmičkog 12 12 238-1 Opatijska 80 60 142-1 Vijenac Ivana Česmičkog 40 25 238-2 Opatijska 100 75 143-1 Vijenac Josipa Kozarca 108 36 240-2 Opatijska 42 20 146-5 Ljudevita Posavskog 45 45 241-1 Medulinska 60 40 148-2 Ljudevita Posavskog 20 20 243-1 Umaška / Stonska 140 80 152-1 Ljudevita Posavskog 130 50 243-2 Umaška 140 80 152-2 Ljudevita Posavskog 65 25 244-1 Martina Divalta / Umaška / 400 90 153-1 Ljudevita Posavskog 50 50 244-2 Umaška / Kaštelanska / Stonska 200 45 153-2 Ljudevita Posavskog 50 50 245-1 Umaška 80 40 155-3 Vijenac Ljube Babića 48 48 245-2 Umaška / Stonska 160 80 156-1 Vijenac Murse 33 33 249-5 Umaška 16 12 157-3 Vijenac Murse 22 10 250-4 Ćićarijska 5 5 158-3 Vijenac Petrove gore 54 20 252-1 Retfala Nova 8 8 160-1 Vijenac Petrove gore 35 21 253-2 Retfala Nova 8 8 160-4 Vijenac Petrove gore 70 42 263-1 Kninska uica 64 16 162-3 Stanka Vraza 54 54 263-2 Kninska uica 64 32 162-4 Stanka Vraza 36 36 268-1 Gundulićeva 10 5 162-5 Stanka Vraza 144 144 269-3 Ilirska 16 4 164-1 Stanka Vraza 40 10 270-2 Rokova 15 15 166-1 Trg slobode 52 13 270-3 Rokova 20 20 IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 100 3.7. Zaključak Istraživanje prikazano u ovom poglavlju rezultiralo je s identifikacijom pet različitih tipova prostorne organizacije srednjih i velikih te tri prostorne organizacije malih stanova. Ovi tipovi prostornih organizacija predstavljaju značajne pomake u prostornoj organizaciji stanova te odgovaraju različitim razdobljima stambene politike, kao i različitim društvenim i gospodarskim promjenama. Vremenski okviri unutar kojih se pojavljuju pojedini tipovi stanova nisu u potpunosti dosljedni jer se dio prostornih organizacija stanova može identificirati tijekom nekoliko razdoblja. Velike stanove tipične za razdoblje prije Drugog svjetskog rata, u razdoblju socijalizma zamijenila je izgradnja velikog broja manjih stanova. Kako bi se zadovoljile velike stambene potrebe, koridorski stan je ostao najčešći tip stana do danas. Nakon 1991. ovaj tip stana razvija se u stan sa središnjim dnevnim boravkom. Iz prikazanog se može zaključiti kako prostorne organizacije stana slijede različita društvena i ekonomska razdoblja. Rezultati pokazuju kako se promjene u prostornoj organizaciji stana mogu vidjeti u:  projektiranju stana po funkcionalnim zonama u odnosu na projektiranje stana po prostorijama;  projektiranju različitih načina komunikacije između prostorija gdje se pojavljuju izravne ili posredne prostorne veze (npr. degažman kao posredna veza između prostorija);  pojavi specifičnih namjena prostorija (dnevni boravak, blagovaonica, spavaća soba, ugrađeni ormar itd.) nasuprot integriranju prostora različitih namjena u jedan (npr. dnevni boravak, blagovaonica i kuhinja kao jedan prostor);  rastu neto površine prostorija određenih prostorija (WC, spremište) u odnosu na pad neto površina drugih prostorija (kuhinja, spavaća soba, izba). IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 101 4. Kriteriji za vrednovanje kvalitete stana310 U okviru ovog poglavlja prikazani su kriteriji za vrednovanje odnosno postizanje kvalitete stanovanja. Kriteriji su podijeljeni u dvije grupe. Prva grupa kriterija, prikazana u poglavljima 4.1. Pregled istraživanja kvalitete stana i stanovanja i 4.2. Analiza kriterija za vrednovanje kvalitete stanovanja, sadrži kriterije na temelju kojih se u stranim i domaćim istraživanjima ocjenjivala kvaliteta stanovanja. Druga grupa kriterija, prikazana u poglavlju 4.3. Projektantske smjernice za postizanje kvalitetnog rješenja stana sadrži kriterije koji u vidu smjernica za arhitektonsko projektiranje osiguravaju kvalitetu projektantskog rješenja stana. Cilj ovog poglavlja je, na temelju stranih i domaćih recentnih istraživanja, dati pregled kriterija koji su najzastupljeniji u ocjenjivanju kvalitete stanovanja. Također, cilj je na temelju strane i domaće literature definirati mjerljive kriterije kvalitete stana sa stajališta stručnjaka – arhitekata, kao i odrediti njihove vrijednosti. Rezultat ovog poglavlja je lista kriterija koji su poslužili kao početna točka za nastavak istraživanja. 4.1. Pregled istraživanja kvalitete stana i stanovanja Temeljem analize strane i domaće literature i izvora na temu ocjene kvalitete stanovanja izdvojeno je 24 istraživanja, koja su prikazana u nastavku. 4.1.1. Istraživanja kvalitete stanovanja u svijetu Zbog velikog broja stranih studija na temu kvalitete stanovanja, ovo je istraživanje usredotočeno na ona provedena tijekom posljednjih 10 godina. Prikazana istraživanja mogu se podijeliti u dvije kategorije: istraživanja koja se odnose na zadovoljstvo stanara s uvjetima u stanu i istraživanja koja mjere cjelokupno zadovoljstvo stanovanjem. Unutar prve skupine istraživanja mogu se izdvojiti sljedeći stambeni uvjeti: atmosfera i ugođaj prostora,311 toplinski i akustični ugođaj,312 zdravstvena kvaliteta stana313 te sigurnost u 310 Ovo poglavlje je nastalo na temelju članka: Brkanić, I., 2017. Housing quality assessment criteria, e- GFOS, 14, pp:37-47. i predstavlja njegovu proširenu verziju. 311 Tibesigwa, B.M., Hao, L., Karumuna, B.V., 2017. The Concept of Spatial Quality and its Challenges on Exercised Affordable Housing Design Typology in Dar es Salaam - Tanzania. Habitat International, 59, pp:44-59; Kim, S.S., Yang, I.H., Yeo, M.S., Kim, K.W., 2005. Development of a Housing Performance Evaluation Model for Multi-family Residential Building in Korea. Building and Environment, 40, pp:1103- 1116. 312 Kim, S.S., Yang, I.H., Yeo, M.S., Kim, K.W., 2005. Development of a Housing Performance Evaluation Model for Multi-family Residential Building in Korea. Building and Environment, 40, pp:1103-1116. 313 Bennett, J. et.al., 2016. Towards an Agreed Quality Standard for Rental Housing: Field Testing of a New Zealand Housing WOF Tool. Australian and New Zealand Journal of Public Health, pp:1-7; Cho, S.H. and Kang, N.N., 2011. A Study on the Evaluation of Healthy Housing Quality of Apartments., 5th International Symposium on Sustainable Healthy Buildings, Seoul, Korea 10 February 2011. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 102 stanu314. Stambeno zadovoljstvo korisnika u istraživanjima unutar druge skupine definirano je mjerenjem cjelokupnog stambenog zadovoljstva stanara kroz procjenu kvalitete prostornih i psiholoških karakteristika stanova, stambenih zgrada i susjedstva.315 Rezultati i zaključci ovih istraživanja dobiveni su na temelju anketnih ispitivanja stanara. Istraživanja su mjerila zadovoljstvo korisnika stana koristeći se nizom kriterija relevantnih za procjenu specifičnih stambenih karakteristika. Kao posebnu kategoriju trebalo bi izdvojiti istraživanja čiji je cilj bio definirati karakteristike stanova koje su od velike važnosti za potencijalne kupce stanova.316 U nastavku poglavlja dan je pregled 17 znanstvenih radova koji prikazuju istraživanja na temu kvalitete stanovanja. U radovima je mjerena sveukupna kvaliteta ili kvaliteta pojedinog aspekta stanovanja. Navedene studije odabrane su zbog različitih pristupa istraživanju kvalitete stanovanja. Studije su prikazane ponajprije kroz detektiranje kriterija na temelju kojih je ocjenjivana kvaliteta stanovanja. Tibesigwa, B.M.; Hao, L.; Karumuna, B.V. 2017: The Concept of Spatial Quality and its Challenges on Exercised Affordable Housing Design Typology in Dar es Salaam – Tanzania Tibesigwa i suradnici su proveli istraživanje o utjecaju tipiziranih stambenih rješenja zgrada na prostornu kvalitetu izvedenih stanova u Dar es Salaamu u Tanzaniji. Rezultati su dobiveni temeljem istraživanja zadovoljstva korisnika odabranih stanova. Studija je dala povratnu informaciju o odnosu između zadovoljstva korisnika stambenim prostorom i kriterija kvalitete stanovanja. Zadovoljstvo 314 Bennett, J. et.al., 2016. Towards an Agreed Quality Standard for Rental Housing: Field Testing of a New Zealand Housing WOF Tool. Australian and New Zealand Journal of Public Health, pp:1-7; Grum B., Kobal Grum, D., 2014. Satisfaction with Current Residence Status in Comparison with Expectations of Real Estate Buyers in Slovenia and Serbia. Procedia - Social and Behavioral Sciences, 109, pp:263 – 275. 315 Lea, L.H., Ta, A.D., Dang, H.Q., 2016. Building up a System of Indicators to Measure Social Housing Quality in Vietnam. Procedia Engineering, 142, pp.115 – 122; Huang, Z. and Du, X.,2015. Assessment and determinants of residential satisfaction with public housing in Hangzhou, China, Habitat International, 47, pp:218-230; Mridha, M., 2015. Living in an Apartment. Journal of Environmental Psychology, 43, pp:42- 54; Streimikiene, D., 2015. Quality of Life and Housing. International Journal of Information and Education Technology, 5(2), pp:140-145; Acre F. and Wyckmansa A., 2014. Spatial Quality Determinants for Residential Building Renovation: A Methodological Approach to the Development of Spatial Quality Assessment. International Journal of Sustainable Building Technology and Urban Development, 5(3), pp: 183–204; Choi, J., Cho, T., 2014. Comparing Perception Concerning the Importance of Apartment Complex Components Between Consumers and Housing Providers. Journal of Asian Architecture and Building Engineering, 13(1), pp:109-116; Grum B., Kobal Grum, D., 2014. Satisfaction with Current Residence Status in Comparison with Expectations of Real Estate Buyers in Slovenia and Serbia. Procedia - Social and Behavioral Sciences, 109, pp:263 – 275; 316 Nahtigal, D. and Grum, B., 2015. Segmentation and the Value Frame of Buyers of Residential Apartments. Geodetski vestnik, 59(1), pp:71-101; Grum B., Kobal Grum, D., 2014. Satisfaction with Current Residence Status in Comparison with Expectations of Real Estate Buyers in Slovenia and Serbia. Procedia - Social and Behavioral Sciences, 109, pp:263 – 275; Haddad, M., Judeh, M., Haddad, S., 2011. Factors Affecting Buying Behavior of an Apartment an Empirical Investigation in Amman, Jordan. Research Journal of Applied Sciences, Engineering and Technology, 3(3), pp:234-239. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 103 korisnika mjereno je putem kriterija koji su bili podijeljeni unutar sljedećih kategorija:  veličina stambene jedinice i unutarnja organizacija prostora (prema pojedinim prostorijama);  udobnost korisnika i održivost stana (u odnosu na buku, osvjetljenje, ventilaciju, požar, privatnost, sigurnost, održavanje i adaptabilnost);  pristupačnost prostorija (osobama smanjene pokretljivost, visina prozorske klupčice);  lokacija zgrade (u odnosu na zdravstvene, komercijalne, obrazovne i rekreacijske sadržaje, javni prijevoz, centar naselja, industriju; stanje okolnih cesta...);  odnos između privatnih i javnih prostora zgrade (ulaz u zgradu, vanjski prostor stana);  vizualni utjecaji i uređenje okoliša zgrade (npr. orijentacija zgrade, uređenje okoliša, zajednički prostori u zgradi);  socijalno okruženje.317 Shin, E.K.; Hong, S.; Kim, S. 2016: Changes in Public Perception of Apartments: Television and Newspaper Advertisements, 1960-2010 Shin, Hong i Kim istražuju utjecaj novinskih i televizijskih oglasa na percepciju javnosti o kvaliteti stanova. Promjene u karakteristikama oglasa za stanove korištene su kao kriteriji za analizu karakteristika stanova koje su prepoznate i naglašene od strane javnosti. Na temelju literature definiraju 33 kriterija putem kojih analiziraju oglase kako bi utvrdili najzastupljenije oglašavane karakteristike stanova u pojedinom periodu. Promatrani kriteriji mogu se svrstati unutar nekoliko specifičnih kategorija:  tlocrtna organizacija, površina stana i veličina zgrade;  unutarnji i vanjski prostori stana;  zajednički prostori zgrade (ulaz, hodnici, stubište, dizala, parkiralište);  konstrukcija i korišteni materijali (održivost, oblikovanje, vrsta);  prometna povezanost lokacije (udaljenost od javnog prometa, mreže pješačkih puteva, obrazovnih, kulturnih, komercijalnih i rekreacijskih sadržaja);  okoliš zgrade (pogled, zelenilo, jezera i šume); 317 Tibesigwa, B.M., Hao, L., Karumuna, B.V., 2017. The Concept of Spatial Quality and its Challenges on Exercised Affordable Housing Design Typology in Dar es Salaam - Tanzania. Habitat International 59, pp:44-59. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 104  ekonomski činitelji i socijalno okruženje (sigurnost, troškovi, cijena stana, potrošnja energije).318 Bennett, J. et al., 2016: Towards an Agreed Quality Standard for Rental Housing: Field Testing of a New Zealand Housing WOF Tool Bennet i suradnici su proveli istraživanje korisničke ocjene kvalitete stanovanja u Novom Zelandu. Istraživanje je bilo provedeno na najamnim zgradama i uključivalo je kriterije za koje se smatralo kao imaju velikog utjecaja na zdravlje, sigurnost i energetsku učinkovitost. Cilj istraživanja je bio na nacionalnoj razini definirati kriterije koji imaju utjecaja na poboljšanje zdravlja i sigurnost stanara, postizanje energetske učinkovitosti zgrada, a samim time i povećanja zadovoljstva stanara kvalitetom stana.319 Sljedeći kriteriji su izdvojeni kao zanimljivi:  obloge površina u različitim prostorijama;  provjetravanje;  umjetno osvjetljenje;  spremišta;  komunalna opremljenost;  vatrodojava.320 Lea, L.H.; Ta, A.D.; Dang, H.Q. 2016: Building up a System of Indicators to Measure Social Housing Quality in Vietnam Lea i suradnici su proveli istraživanje kojim su definirali model za mjerenje kvalitete socijalnog stanovanja. Cilj istraživanja bio je definirati model za ocjenu kvalitete stanovanja koji će biti pogodan za investitore, konzultante, ali i građane u ulozi kupca stana. Predložili su tri glavne skupine kriterija kvalitete stanovanja: kvaliteta lokacije, kvaliteta zgrade i kvaliteta arhitekture stana. Nadalje su kriterije podijelili unutar 11 kategorija:  lokacija zgrade;  udaljenost zgrade od pojedinih gradskih funkcija i sadržaja (javnog prijevoza, tržnice, trgovina, dječjih vrtića, škola, kulturnih i sportskih centara, zdravstvenih ustanova, parkova);  projektno rješenje zgrade (infrastruktura, oblikovanje);  konstruktivne karakteristike zgrade (visina etaže, konstruktivni rasponi);  javni prostori zgrade (dizalo, stubišta, ulaz i hodnici); 318 Shin, E.K., Hong, S., Kim, S., 2016. Changes in Public Perception of Apartments: Television and Newspaper Advertisements, 1960-2010. Journal of Asian Architecture and Building Engineering. 15(1), pp:65-72. 319 Bennett, J. et.al., 2016. Towards an Agreed Quality Standard for Rental Housing: Field Testing of a New Zealand Housing WOF Tool. Australian and New Zealand Journal of Public Health, pp:1-7. 320 Ibid. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 105  komunalna infrastruktura;  površina i broj prostorija u stanu (fleksibilnost);  mikroklima stana (ventilacija, osvjetljenje, buka);  oprema stana;  ostalo (sigurnost, zajednica, pristup osobama smanjene pokretljivosti, troškovi održavanja, održivost).321 Streimikiene, D. 2015: Quality of Life and Housing U istraživanju autorica prikazuje koncept ocjene kvalitete stanovanja u okviru indeksa kvalitete života i glavnih pokazatelja važnih za ovu dimenziju. Istraživanje je provedenu na temelju statističkih podataka iz EUROSTAT baze za Litvu. Kvalitetu stanovanja ocjenjuje putem tri dimenzije: kvalitete stanovanja, stambenog okoliša i opterećenje stambenim izdacima, unutar kojih su sljedeći kriteriji:  stopa napučenosti stana;  osvjetljenje stana;  kvaliteta materijala i konstrukcije;  komunalna infrastruktura;  sigurnost lokacije;  buka iz susjedstva;  stopa opterećenosti troškovima stanovanja i njihov udio u dohotku kućanstva.322 Sima, L. 2015: Study on Small Apartment Design in China: Evaluation on the Impressions of and Preferences for the Floor Plans Cilj ovog istraživanja bio je procijeniti stavove ispitanika prema tlocrtnim rješenjima stanova od 90 m2. Istraživanje se provodilo u svrhu optimizacije tlocrtnih rješenja stanova navedene veličine. Ispitanici su putem komparativne analize ocijenili sedam stanova istog sadržaja, ali različite prostorne organizacije. Upitnik je proučavao dojmove ispitanika, kao i preferencije za pojedine planove. Kriteriji na temelju kojih su stanovi ocjenjivani mogu se podijeliti unutar četiri glavne kategorije: atmosfera, učinkovitost, ugodnost i originalnost rješenja. Ponuđeni kriteriji za ocjenjivanje bili su sljedeći:  okolina je opuštena / depresivna;  tlocrt ima toplu / hladnu auru;  tlocrt pruža snažan osjećaj privatnosti / otvorenosti;  prostor je prostran / kompaktan; 321 Lea, L.H., Ta, A.D., Dang, H.Q., 2016. Building up a System of Indicators to Measure Social Housing Quality in Vietnam. Procedia Engineering, 142, pp.115-122. 322 Streimikiene, D., 2015. Quality of Life and Housing. International Journal of Information and Education Technology, 5(2), pp:140-145. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 106  komunikacija je s / bez prepreka;  korištenje prostora je učinkovito / neučinkovito;  izgled kuhinje je adekvatan / neadekvatan;  tlocrt je pogodan za obitelji s više / manje članova;  veza između kuhinje i blagovaonice je razumna / nerazumna;  kupaonica je dovoljno / nedovoljna velika;  dnevno svjetlo je zadovoljavajuće / nezadovoljavajuće;  ventilacijska prostora je zadovoljavajuća / nezadovoljavajuća;  dnevni boravak je ugodan / neugodan;  spavaonica je ugodna / neugodna;  tlocrt stana je kreativan / ortodoksan;  tlocrt je impresivan / običan;  tlocrt može / ne može ispuniti različite zahtjeve.323 Mridha, M. 2015: Living in an Apartment U radu se istražuju komponente sveukupnog zadovoljstva korisnika stanova koji žive u srednjim velikim stambenim zgradama u Dhaki, glavnom gradu Bangladeša. Istraživanje je provedeno na temelju strukturiranog upitnika na slučajno odabranom uzorku od 204 korisnika. Kriteriji za ocjenu korisničkog zadovoljstva stanovanjem su grupirani u šest kategorija:  upravljanje i održavanje (parkirališta, zgrade, zajedničkih prostor, materijali, komunalna opremljenost);  arhitektonske značajke pojedinih prostorija u stanu;  susjedstvo (promet, parkirališta, buka, sigurnost, čistoća, kriminal);  susjedi (stav, komunikacija, gustoća, aktivnosti, buka);  rekreacijski sadržaji (odrasli, djeca);  ambijentalni uvjeti (osvjetljenje, ventilacija, privatnost, kvaliteta prozora).324 Nahtigal, D; Grum, B. 2015: Segmentation and the Value Frame of Buyers of Residential Apartments Nahtigal i Grum su proveli anketno istraživanje stanovnika Ljubljane čiji je glavni cilj bio definirati takozvani okvir vrijednosti kriterija, vezanih uz pojedinu karakteristiku stana i potencijalnog kupca. U radu je stvorena hijerarhijska struktura kriterija unutar četiri dimenzije: lokacija, fizičke karakteristike prostora, socioekonomski 323 Sima, L., 2015. Study on Small Apartment Design in China: Evaluation on the Impressions of and Preferences for the Floor Plans. Journal of Asian Architecture and Building Engineering, 14(2), pp:307-314. 324 Mridha, M., 2015. Living in an Apartment. Journal of Environmental Psychology, 43, pp:42-54. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 107 čimbenici, funkcionalna i relativna veličina. Kroz njih su se vrednovani sljedeći kriteriji:  prostorna organizacija i veličina stana;  vanjski prostori stana;  pogled iz stana;  oprema stana;  kvaliteta izvedbe (prozora, obrade, instalacija, opreme);  troškovi održavanja;  lokacija stana unutar zgrade;  veličina zgrade;  starost zgrade;  zajedničke prostorije u zgradi (podrum, garaža, ulaz, dizalo, ostave za bicikle);  uređenje okoline zgrade;  parkirno mjesto.325 Huang, Z.; Du, X. 2015: Assessment and determinants of residential satisfaction with public housing in Hangzhou, China Huang i Du temeljem ankete provedene u zgradama javnog stanovanja u Hangzhouu procjenjuju zadovoljstvo stanovništva stanovima te preispituju njegove odrednice. Utvrdili su kako su susjedstvo, javni objekti i stambene karakteristike glavni čimbenici koji utječu na kvalitetu stanovanja odnosno na zadovoljstvo korisnika. Stavovi korisnika su ispitani putem sljedećih kriterija podijeljenih u pet grupa:  značajke pojedinca i kućanstva (veličina kućanstva, broj osoba, spol, dob, obrazovanje, zanimanje, prihodi);  karakteristike stana (lokacija, površina, kat na kojemu se stan nalazi, broj spavaćih soba, orijentacija);  karakteristike susjedstva (zelenilo, sigurnost, komunalna opremljenost);  prisutnost javnih objekata (tržnica, supermarketi, škola, dječji vrtić, bolnica);  društveno okruženje.326 Choi, J.; Cho, T.; 2014: Comparing Perception Concerning the Importance of Apartment Complex Components Between Consumers and Housing Providers Choi i Cho su proveli anketu na 799 stanara novih stanova kako bi na temelju rezultata ankete definirali ocjenu važnosti 13 unaprijed definiranih karakteristika stana. Slično istraživanje je provedeno i na 34 stručnjaka za zadovoljstvo kupaca 325 Nahtigal, D. and Grum, B., 2015. Segmentation and the Value Frame of Buyers of Residential Apartments. Geodetski vestnik, 59(1), pp:71-101. 326 Huang, Z. and Du, X.,2015. Assessment and determinants of residential satisfaction with public housing in Hangzhou, China, Habitat International, 47, pp:218-230. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 108 (engl. customer satisfaction CS experts) koji predstavljaju stanodavce. Rezultati komparativne analize pokazali su značajne razlike u procjeni svake karakteristike stana. Karakteristike stana koje su korištene u istraživanju su:  zatvoreni trijem;  dnevni boravak;  spavaća soba;  kuhinja;  balkon;  kupaonica;  ostale karakteristike specifične za pojedini stan;  ulaz u zgradu;  stubište / dizalo;  podzemno parkiralište;  tlocrtno rješenje i oblikovne karakteristike zgrade;  krajobrazno uređenje;  dodatni sadržaji za stanare.327 Grum B.; Kobal Grum, D. 2014: Satisfaction with Current Residence Status in Comparison with Expectations of Real Estate Buyers in Slovenia and Serbia U radu Grum i Kobal Grum istražuju razlike u očekivanjima i zadovoljstvu kupaca stanova u Sloveniji i Srbiji. Istraživanje je provedeno putem upitnika kojim su ispitanici ocjenjivali zadovoljstvo stambenim uvjetima. Ocjena zadovoljstva stanovanjem definirana je temeljem kriterija grupiranih oko čimbenika:  fizički čimbenici koji se odnose na fizičke karakteristike stana (lokacija, veličina stana, prisutnost balkona, prirodna rasvjeta, mir, starost zgrade i susjedstva, mogućnost parkiranja, infrastruktura stana);  čimbenici stambene okoline (blizina važnih objekata i sadržaja, pristupačnost, prometna povezanost);  socioekonomski čimbenici (troškovi održavanja, susjedski odnosi, osjećaj sigurnosti, osjećaj društvene povezanosti, osjećaj prikladnog ekonomskog statusa).328 327 Choi, J., Cho, T., 2014. Comparing Perception Concerning the Importance of Apartment Complex Components Between Consumers and Housing Providers. Journal of Asian Architecture and Building Engineering, 13(1), pp:109-116. 328 Grum B., Kobal Grum, D., 2014. Satisfaction with Current Residence Status in Comparison with Expectations of Real Estate Buyers in Slovenia and Serbia. Procedia - Social and Behavioral Sciences, 109, pp:263 – 275. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 109 Acre F.; Wyckmansa A. 2014: Spatial Quality Determinants for Residential Building Renovation: A Methodological Approach to the Development of Spatial Quality Assessment Acre i Wyckmansa u ovom radu identificiraju odrednice prostorne kvalitete na koje utječe obnova stambenih zgrada. Analizom literature utvrdili su četiri kategorije kriterija za određivanje prostorne kvalitete: pogled, prostorni odnosi, prijelaz između javnih i privatnih prostora te percipirane gustoće (izgrađenosti i stanovnika). Na temelju rezultata istraživanja predlažu opću provjeru prostornih karakteristika stambenih zgrada. Kriterije za ocjenu prostorne kvalitete stambenih zgrada svrstali su unutar pojedine grupe kriterija na sljedeći način:  za pogled: prozirnost pročelja, vizualna privatnost, dubina pogleda, dnevna osvijetljenost i zatvorenost pročelja;  za prostorne odnose: centralni ili konkavni prostor, prostorna organizacija sadržaja, prostorna složenost, privatnost unutar stana i rasvjeta;  za prijelaz između javnih i privatnih prostora: zaštićenost ulaznog prostora stana, jasnoća granice između privatnog i poluprivatnog prostora, zaštićeni vanjski prostori stana, jasnoća prostornih granica i unutarnja podjela prostora;  za percipiranje gustoća: složenost prostornih odnosa, periferna gustoća, gustoća izgrađenog prostora i gustoća funkcija.329 Haddad, M.; Judeh, M.; Haddad, S. 2011: Factors Affecting Buying Behavior of an Apartment an Empirical Investigation in Amman, Jordan Haddad i suradnici su u radu pokušali odgovoriti na sljedeća pitanja: „Koji su čimbenici koji utječu na kupnju stana?“ i „Koji od njih su najutjecajniji?“330 Istraživanje je provedeno na Jordancima koji su u kupili stan u posljednjih deset godina. Studijom su utvrđeni kriteriji za kupnju stanova, svrstani unutar sljedećih pet kategorija:  estetski kriteriji: oblik, pogled, ulaz, oblikovanje, obrada površina;  marketinški kriteriji: cijena, oglašavanje, vjerodostojnost, ugled;  ekonomski kriteriji: površina stana, dohodak kućanstva, kamata prilikom kupnje i porezi;  geografski kriteriji: lokacija, blizina usluga; 329 Acre F. and Wyckmansa A., 2014. Spatial Quality Determinants for Residential Building Renovation: A Methodological Approach to the Development of Spatial Quality Assessment. International Journal of Sustainable Building Technology and Urban Development, 5(3), pp: 183–204. 330 Haddad, M., Judeh, M., Haddad, S., 2011. Factors Affecting Buying Behavior of an Apartment an Empirical Investigation in Amman, Jordan. Research Journal of Applied Sciences, Engineering and Technology, 3(3), pp:234-239. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 110  socijalni kriteriji: životni standard, društvena solidarnost.331 Cho, S.H.; Kang, N.N. 2011: A Study on the Evaluation of Healthy Housing Quality of Apartments Svrha ove studije bila je procijeniti stanove iz aspekta njihove zdravstvene kvalitete kroz mjerenje zadovoljstva stanovanjem njihovih korisnika. Za potrebe istraživanja razvijen je upitnik koji se temeljio na 87 kriterija kvalitete stana. Kriteriji su svrstani unutar četiri dimenzije od koji svaka sadrži po četiri grupe kriterija:  fizička dimenzija (udobnost: zrak, buka, osvjetljenje, temperatura; higijena: materijali i čistoća; sigurnost i praktičnost: blizina parkirališta, prometa, broj dizala, pristupačnost osobama smanjene pokretljivosti);  mentalna dimenzija (vitalnost: pogled, veličina prostorija, visina prostorija, osvjetljenje, uređenje okoliša; stabilnost: zelenilo, privatnost; ponos i sigurnost);  socijalna dimenzija (samodostatnost: blizina sadržaja (trgovačkih, obrazovnih, rekreacijskih, medicinskih), zelenih površina, javnog prijevoza; socijalna integracija: odnosi u susjedstvu; identitet i stambena stabilnost);  upravljačka dimenzija (održavanje, operacijske aktivnosti, informacije upravljanje i upravljanje).332 Opoku, R.A.; Abdul-Muhmin, A.G. 2010: Housing preferences and attribute importance among low-income consumers in Saudi Arabia Autori u radu daju pregled karakteristika stana i njihovu važnost prilikom kupnje kod stanovnika nižih primanja u Saudijskoj Arabiji. Za potrebe istraživanja, temeljem strukturiranog upitnika, provedeno je ispitivanje mišljenja stanara o preferencijama za odabir stana. Upitnik je sadržavao pitanja koja su definirana oko 35 karakteristika stana koje su grupirane unutar 10 kategorija:  prostorna organizacija stana (veličina dnevnog boravka, raspored prostorija, veličina kuhinje, dostupnost skladišnog prostora, veličina zgrade, veličina prozora);  privatni stambeni prostor (broj spavaćih soba, veličina spavaćih soba, broj kupaonica);  izvedba građevine (broj katova, vrsta klimatizacije);  oblikovanje (obrada i kvaliteta obrade površina, vrsta susjedstva);  vanjski prostori stana (oblikovanje i veličina vrta);  financijske i ekonomske odrednice (cijena stana, uvjeti plaćanja);  susjedstvo (širina ulice, udaljenost od škole, odvojeni ulazi); 331 Ibid. 332 Cho, S.H. and Kang, N.N., 2011. A Study on the Evaluation of Healthy Housing Quality of Apartments., 5th International Symposium on Sustainable Healthy Buildings, Seoul, Korea 10 February 2011. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 111  blizina rodbine;  udaljenost od glavne gradske ulice (na njoj ili u blizini);  kvaliteta zraka (udaljenost od industrije).333 James, R.N. III 2007: Multifamily Housing Characteristics and Tenant Satisfaction James u radu prikazuje rezultate istraživanja čiji je cilj bio odrediti dugoročne utjecaje prostornih karakteristika stana na zadovoljstvo stanara najamnih stanova u Sjedinjenim Američkim Državama. Podaci su dobivenim iz American Housing Survey- a, a prikazivali su zadovoljstvo korisnika u odnosu na:  starost zgrade;  površinu stana;  katnost zgrade;  broj stambenih jedinica unutar zgrade;  broj prostorija u stanu (spavaća soba, kupaonica);  vanjske prostore stana;  ulaz i zajedničke prostore zgrade;  opremu stana;  parkirališni / garažni prostor;  buku;  visinu mjesečnog najma;  prihode kućanstva.334 Kim, S.S.; Yang, I.H.; Yeo, M.S.; Kim, K.W. 2005: Development of a Housing Performance Evaluation Model for Multi-family Residential Building in Korea Kim i suradnici predstavljaju razvoj i primjenu modela procjene kvalitete stambenih prostora višestambenih zgrada u Koreji. Model je namijenjen kupcima stanova, kako bi im pomogao kod usporedbe i odabira stana. 41 indikator stambene kvalitete je odabran na temelju analize postojećih modela ocjenjivanja kvalitete stanovanja i intervjua sa stručnjacima. Indikatori su razvrstani unutar nekoliko kategorija:  toplinska udobnost (temperatura i vlažnost zraka: temperatura, vlažnost, kontrola temperature, lokalna prilagodba stanara; toplinska izolacija: tip izolacije, faktor gubitka topline, koeficijent solarnog toplinskog dobitka, koeficijent prijelaza topline, vrsta ostakljenja, sprečavanje kondenzacije);  akustična udobnost (buka: razina buke, buka vodova, reflektirajući zvuk, broj spavaćih soba pored kupaonice / dnevnog boravka, udaljenost između prozora i 333 Opoku, R.A., Abdul-Muhmin, A.G., 2010. Housing preferences and attribute importance among low- income consumers in Saudi Arabia. Habitat International, 34, pp:219–227. 334 James, R.N. III, 2007. Multifamily Housing Characteristics and Tenant Satisfaction. Journal of Performance of Constructed Facilities. 21, November/December, pp:472-480. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 112 javnog puta ili prostora, udaljenost između vrata / prozora i bučne komunalne opreme (lift, postrojenje), zvučna izolacija: gubitak zvučnog prijenosa pregradnih i vanjskih zidova, razina refleksije svjetlosti, izolacija buke vodova);  vizualna udobnost (dnevno svjetlo: orijentacija dnevnog boravka, količina ostakljenja, dnevno svjetlo, osvjetljenje, prozor u kuhinji ili kupaonici, umjetna rasvjeta: razina osvjetljenja, vrsta rasvjete, lokalna prilagodba stanara, vizualni nedostaci, umjetna rasvjeta za hodnike i stubišta, pogled: pogled na van);  kvaliteta unutarnjeg zraka (kakvoća zraka u zraku: kvaliteta zraka interijera, ventilacija, emisija različitih plinova, djelovanja na stanare, onečišćivači, ventilacija: brzina ventilacije, vrsta ventilacije).335 Unutar pregleda stranih istraživanja, važno je napomenuti i on-line alate za procjenu kvalitete stanovanja. Kao najznačajniji izdvojeni su britanski Housing Quality Indicators (HQI) i Building for Life (BFL) te švicarski Système d'évaluation de logements (SEL). Housing Quality Indicators HQI Sustav pokazatelja kvalitete stanovanja (HQI), dizajniran je u Ujedinjenom Kraljevstvu u razdoblju od 2008. do 2015. HQI je online alat za mjerenje, procjenu i poboljšanje kvalitete projekata stambenih zgrada. Osmišljen je za procjenu projekata stambenih zgrada na temelju kvalitete, a ne samo troškova. Sustav sadrži niz pitanja o lokaciji stambene zgrade unutar naselja, uvjetima parcele, stambenoj jedinici i vanjskoj kvaliteti okoliša. Preko 300 pitanja na temelju kojih se definira kvaliteta stanovanja podijeljeno je unutar deset kategorija pokazatelja kvalitete:  smještaj unutar naselja;  kvaliteta parcele - vizualni utjecaj, izgled i uređenje okoliša;  kvaliteta parcele - otvoreni prostor;  kvaliteta parcele - prometna povezanost;  stambena jedinica - veličina;  stambena jedinica - prostorna organizacija;  stambena jedinica - utjecaj buke, osvjetljenje, oprema i adaptabilnost;  stambena jedinica - održivost;  vanjsko okruženje. 336 Building for Life Building for Life kriteriji razvijeni su paralelno s HQI sustavom. Ovi kriteriji predstavljaju nacionalni (britanski) standard za kvalitetno projektirane stanove i 335 Kim, S.S., Yang, I.H., Yeo, M.S., Kim, K.W., 2005. Development of a Housing Performance Evaluation Model for Multi-family Residential Building in Korea. Building and Environment, 40, pp:1103-1116. 336 Housing Quality Indicators HQI, https://www.gov.uk/guidance/housing-quality-indicators#hqi- calculator, posljednji pristup: 09.02.2017. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 113 susjedstvo. S 20 kriterija mjeri se funkcionalnost, atraktivnost i održivost stambenog prostora i obuhvaća sljedeće aspekte stanovanja:  okoliš stambene zgrade i zajednicu (blizina sadržaja i usluga, blizina javnog prijevoza, prilagođenost smještaja i zajednice potrebama stanara, mogućnosti smanjenja utjecaja na okoliš);  karakter prostora (postojanje specifičnog dizajna / karaktera prostora, uklapanje u okoliš, lakoća orijentacije unutar prostora, definicija ulice);  ulice, mogućnosti parkiranja i mreža pješačkih puteva (prednost zgrada nad prometom, oblikovanje i smještaj parkirališta, karakter ulice, integriranost prometa u širi kontekst te njihova sigurnost);  projektiranje i izgradnju (kvaliteta dizajna javnih prostora i njihova održavanje, arhitektonska kvaliteta stambenih zgrada, prilagodljivost stanova, uporaba naprednih tehnologija u izgradnji, usklađenost s propisanim minimalnim veličinama prostora).337 Housing Assessment System Sustav procjene stambenog prostora ili skraćeno SEL (fra. Système d'évaluation de logements ) je švicarski online alat razvijen kako bi pružio pomoć pri oblikovanju, ocjeni i usporedbi stambenih objekata. Sastoji se od 25 kriterija i mjeri uporabnu kvalitetu zgrade kroz tri mjerila:  situaciju u naselju (potražnja za stanovima u naselju, dodatna vrijednost koju zgrada nudi okolini, javni prijevoz i dr.);  građevinsku česticu i zgradu (prijelaz iz javnog u privatno, zajednički sadržaji, parkiranje automobila, ulaz u zgradu, zajednička spremišta, rekreacijske aktivnosti i dr.);  stan (fleksibilnost prostora, fleksibilnost u korištenju, površina pojedinih prostorija, mogućnosti opremanja, kuhinja i blagovaonica, kupaonica, spremište, adaptabilnost, vanjski prostori stana, prijelaz između vanjskog i unutarnjeg prostora, dislocirano spremište). 338 337 Building for Life http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/20110118095356/http://www.buildingforlife.org/criteria, posljednji pristup: 09.02.2017. 338 Housing Assessment System, SEL http://www.wbs.admin.ch/fr/application/catalogue-de- criteres?open=k23, posljednji pristup: 09.02.2017. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 114 4.1.2. Hrvatska iskustva u ocjenjivanju kvalitete stanovanja U odnosu na strana istraživanja, malo je hrvatskih studija koje mjere kvalitetu stanovanja ili istražuju kriterije kvalitete stanovanja. Iako je fokus ovog rada na onim najnovijim, potrebno je spomenuti i nekoliko značajnijih starijih istraživanja. Zavod za graditeljstvo Građevinskog instituta u Zagrebu, razvio je model vrednovanja stanova koji je korišten za mjerenje kvalitete stanova i stambenih zgrada izgrađenih u okviru programa izgradnje socijalnih stanova u gradu Zagrebu između 1976. i 1984. Model je imao 10 grupa pokazatelja kvalitete, između kojih su izgled i veličinu stana, položaj stana u zgradi te zajedničke prostorije u zgradi.339 Godine 1978. Čaldarović i Richter su objavili rezultate istraživanja o stambenim pitanjima i odnosima korisnika i njihovog neposrednog i šireg stambenog okruženja.340 U okviru ovog pregleda, važno je spomenuti doktorsku disertaciju Gorana Poljanca iz 2001. godine naslova Poželjna svojstva stana. U disertaciji, autor proučavanjem i analizom literature, određuje poželjna svojstava stana i kriterije vrednovanja stana kao polazne točke za planiranje i projektiranje. Kriterije dijeli na posebne kriterije kvalitete stana, zgrade, naselja, individualnog i kolektivnog stanovanja, kriterije za adaptaciju, adaptabilnost i fleksibilnost (kriteriji prilagodljivosti), kriterije tehnologije građenja i konstruktivnih sistema te kriterije industrijalizacije građenja – prefabrikacije.341 U nastavku su prikazana četiri recentna i za ovo istraživanje relevantna znanstvena rada. Radi lakše usporedbe obrađeni su i prikazani na isti način kao i primjeri istraživanja iz strane literature. Korlaet, L. 2015: Prostorni razvoj stana u Zagrebu 1975-2005. u okvirima programa društveno poticajne stanogradnje Korlaet je u doktorskoj disertaciji razvio model arhitektonskog vrednovanja stanova. Model je testiran na stanovima izgrađenim u sklopu programa društveno poticane stanogradnja izgrađenim u Zagrebu u periodu između 1975 i 2005. godine. Stanovi su bili ocjenjivani temeljem sljedećih kriterija:  kriterij orijentacije;  kriterij kvalitete prostorne organizacije (odgovarajući omjer sobnosti i kvadrature, neovisno funkcioniranje grupa prostorija, mogućnost alternativnih pravaca kretanja, prirodno prozračivanje kuhinje, vanjski prostori stana);  kriterij (stambene) iskoristivosti konstrukcije;  kriterij broja i postava instalacijskih čvorova; 339 Poljanec, G., 2001. Poželjna svojstva stana. Ph.D.Sveučilište u Zagrebu. 340 Čaldarović, O. and Richter, M., 1978. Sociološko istraživanje načina intenziteta korištenja stambenih prostora u Zagrebu, Zagreb: Građevinski institut. 341 Poljanec, G., 2001. Poželjna svojstva stana. Ph.D.Sveučilište u Zagrebu. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 115  kriterij energetske racionalnosti.342 Vezilić Strmo, N. 2012: Model procjene održivosti postojećih stambenih zgrada – na primjeru višestambene izgradnje u Zagrebu od 1945. do 1975. godine Vezilić Strmo razvila je model za procjenu održivosti postojećih stambenih zgrada. Autorica je svoje istraživanja provela kroz vrednovanje lokacije stambene zgrade, zgrade te pojedinačnog stana, a ocjenjivala je njihovu prostornu održivost, prilagodljivost i funkcionalnu organizaciju. Kriteriji na temelju kojih su ocjenjivane stambene zgrade su:  tipologija zgrade;  morfologija zgrade;  katnost;  broj stanova;  orijentacija stanova;  garažna / parkirališna mjesta;  dizalo;  nosiva konstrukcija zgrade;  opremljenost instalacijama;  konstruktivne karakteristike;  visina etaže;  modularna koordinacija i  tehnologija građenja. Dok su kriteriji na temelju kojih su ocjenjivani stanovi sljedeći:  položaj stana u zgradi;  geometrija tlocrta stana;  sadržaj i veličina stana;  fleksibilnost na nepromjenljivoj površini;  optimalna naseljenost stana.343 Bezak, S.; Horvat, B.; Beler, M. 2005: Vrednovanje korisnog prostora u višestambenim zgradama Bezak i suradnici razvili su model vrednovanja korisnoga prostora u višestambenim zgradama koji je općenit i daje relativan odnos vrijednosti pojedinih prostora u okviru jedne stambene zgrade. Model se temelji na elementima višekriterijske 342 Korlaet, L., 2015. Prostorni razvoj stana u Zagrebu 1975-2005. u okvirima programa društveno poticajne stanogradnje. Ph.D. Sveučilište u Zagrebu. 343 Vezilić Strmo, N., 2012. Model procjene održivosti postojećih stambenih zgrada – na primjeru višestambene izgradnje u Zagrebu od 1945. do 1975. godine. Ph.D. Sveučilište u Zagrebu. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 116 analize, pri čemu se predmet vrednovanja ocjenjuje preko određenog broja kriterija s različitim učešćem. Kriteriji koje autori predlažu su sljedeći:  kriterij katnosti stana;  kriterij veličine stana;  kriterij orijentacije stana (u odnosu na položaj u zgradi);  kriterij geografske orijentacije stana;  kriterij utjecaja okoliša na stan;  kriterij projektne nužnosti.344 Homadovski, A.; Rogić, I., 1999: Arhitektonsko vrednovanje višestambenih zgrada i stanova za zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata: Sociologijsko vrednovanje stanova stradalnika Domovinskog rata Homadovski i Rogić su anketiranjem korisnika višestambenih zgrada, ispitivali njihovo zadovoljstvo organizacijom stana i rasporedom prostorija, kakvoćom izrade i položajem stana u zgradi, ekonomskim vrijednostima stana te sadržajem, kakvoćom i okolinom stana. Istraživanjem su bile obuhvaćene sljedeće grupe kriterija:  orijentacija stana i raspored (orijentacija prema stranama svijeta, pogled, raspored prostorija, ukupna veličina stana, klima i ugođaj u stanu, prozračivanje);  kakvoća izrade stana (unutarnji građevinski radovi, unutarnja drvenarija, postojeće instalacije, dimnjaci, prozori, ugrađena oprema, zvučna izolacija, toplinska izolacija, izolacija od vlage);  prostori stana (kuhinja, blagovaonica, dnevni boravak, kupaonica, WC, sobe (pojedinačno), balkon ili terasa, lođa, izba, spremište, ulazni prostor, hodnici, sušionica rublja, pred vrt koji pripada stanu);  pristupačnost i položaj stana (pristupačnost stana na katu, pristupačnost stana u zgradi, mogućnost uređenja pred vrta koji pripada stanu, mogućnost da posjetitelj bez teškoće pronađe stan, položaj stana u zgradi, položaj stana na katu).345 344 Bezak, S., Horvat, B., Beler, M., 2004. Vrednovanje korisnog prostora u višestambenim zgradama. Građevinar, 57(3), pp:157-162. 345 Bobovec, B., Homadovski, A., Javora, A., 2015. Arhitektonski i građevinski aspekti stambenog zbrinjavanja stradalnika iz Domovinskog rata. Građevinar, 67(4), pp:339-349. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 117 4.2. Analiza kriterija za vrednovanje kvalitete stanovanja346 U nastavku ovog poglavlja prikazana je sistematizacija kriterija za ocjenu kvalitete stanovanja koji su na temelju izabrane literature detektirani u poglavlju 4.1. Pregled istraživanja kvalitete stana i stanovanja. Zbog postojanja velikog broja različitih kriterija, kriteriji su prikazani u odnosu na mjerilo, tako što će posebno biti definirani kriteriji kvalitete stana, stambene zgrade i stambenog naselja. Socijalni i ekonomski kriteriji kvalitete stanovanja prikazani su kao zasebna kategorija. Na temelju analize svih kriterija unutar pojedine kategorije, izdvojene su skupine kriterija kojima su dodijeljeni specifični kriteriji. Cilj ovog poglavlja je na pregledan i jasan način dati pregled kriterija koji su korišteni u dosadašnjim istraživanjima kvalitete stanovanja. 4.2.1. Kriteriji kvalitete stana Najzastupljenija kategorija kriterija kojima se ocjenjivala kvaliteta stanova u promatranim istraživanjima upravo je kategorija kriterija koja se odnosi na karakteristike samog stambenog prostora. Kako bi se uspostavio bolji pregled kriterija, definirane su u četiri skupine kriterija unutar kategorije: općenito, prostorije, konstrukcija i materijali te ugođaj. Zbog prisutnosti velikog broja kriterija unutar skupine ugođaj stana, kriteriji unutar ove skupine su podijeljeni u tri manje podskupine. Prva skupina kriterija sadrži kriterije o općim karakteristikama stana, kao što su: površina stana, pozicija stana unutar zgrade i prostorna organizacija stana. Druga uključuje kriterije koji se odnose na karakteristike pojedinih prostorija i prostora stana. To su kriteriji koji ocjenjuju kvalitetu interijera pojedine prostorije, veličinu, poziciju, broj i orijentaciju stambenih i sanitarnih prostorija, kvalitetu ulaza i predsoblja stana, prisutnost spremišta te prisutnost, poziciju i veličinu vanjskih prostora stana. Treća skupina kriterija sadrži kriterije koji se odnose na oblikovanje stana, njegovu konstrukciju i korištene materijale, to su kriteriji: kvalitete materijala, upotrebe visokotehnoloških konstrukcija i materijala, oblikovanja, održivosti te fleksibilnosti i adaptabilnosti konstrukcije. Posljednja skupina kriterija uključuje one koji se odnose na ugođaj i udobnost stana. Unutar ove kategorije svrstani su kriteriji koji se odnose na unutarnju udobnost prostora (ventilacija, kvaliteta zraka, akustična i toplinska udobnost), osvjetljenje (kvaliteta prirodnog i umjetnog osvjetljenja, veličina i pozicija prozora te visina prozorske klupčice) i ostali kriteriji koji se odnose na kvalitetu stana (privatnost, pogled i oprema u stanu). Većina promatranih istraživanja sadržavala je kriterije kvalitete stana koji se nalaze unutar skupine ugođaj stana, a slijedi ju skupina u kojoj su kriteriji ocjenjivanja pojedinih 346 Ovo se poglavlje temelji na metodologiji koja ja primijenjena u članku: Brkanić, I., 2017. Housing quality assessment criteria, e-GFOS, 14, pp:37-47. U odnosu na članak, smanjen je broj istraživanja na temelju kojih je vršena analiza kriterija, a skupine kriterija su redefinirane. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 118 prostorija unutar stana. Najzastupljeniji su kriteriji koji se odnose na veličinu stana, unutarnju organizaciju te veličinu, poziciju, broj i orijentaciju pojedinih prostorija (Tablica 20.). Tablica 20. Kriteriji kvalitete stana 2 0 1 7 . 2 0 1 6 . 2 0 1 6 . 2 0 1 6 . 2 0 1 5 . 2 0 1 5 . 2 0 1 5 . 2 0 1 5 . 2 0 1 5 . 2 0 1 4 . 2 0 1 4 . 2 0 1 4 . 2 0 1 1 . 2 0 1 1 . 2 0 1 0 . 2 0 0 7 . 2 0 0 5 . 2 0 1 5 . 2 0 1 2 . 2 0 0 5 . 1 9 9 9 . Ti b es ig w a, H ao , K ar u m u n a Sh in , H o n g, K im , B en n et t et a l. Le a , T a, D an g St re im ik ie n e Si m a M ri d h a N ah ti ga l, G ru m H u an g, D u C h o i, C h o G ru m , K o b al G ru m A cr e, W yc km an sa H ad d ad , J u d eh , H ad d ad C h o , K an g O p o ku , A b d u l- M u h m in Ja m es K im e t al . K o rl ae t V ez ili ć St rm o B ez ek , H o rv at , B el er H o m ad o vs ki , R o gi ć Površina stana x x x x x x x x x x x x x Pozicija stana u zgradi x x x x x x Prostorna organizacija stana x x x x x x x x x x x x x Interijer dnevnog boravka, kuhinje, spavaćih soba i kupaonice x x x x x x veličina, pozicija, broj i orijentacija dnevnog boravka, kuhinje, spavaćih soba i kupaonice x x x x x x x x x x x x x x Ulaz i predsoblje x x x x Spremište x x x Vanjski prostori stana - balkon, terasa, vrt (veličina, pozicija) x x x x x x x x x x x Kvaliteta materijala x x x x x x x x Prisutnost visoke tehnologije x x Oblikovanje x x x x Održivost x x x x x Fleksibilnost i adaptabilnost x x x x x x x x Ventilacija - prirodna, umjetna x x x x x x x x x x Kvaliteta unutarnjeg zraka x x x Buka - akustična udobnost x x x x x x x x x Temperatura - toplinska udobnost x x x Kvaliteta prirodnog i umjetnog osvjetljenja x x x x x x x x x x x Veličina i pozicija prozora x x x x x Visina prozorske klupčice x Privatnost x x x x Oprema stana x x x x x x Pogled x x x x x x x H Q I B FL SE L Kriteriji kvalitete STANA U go đ aj U n u ta rn ja u d o b n o st O sv je tl je n je O st al o O p će n it o - st an P ro st o ri je K o n st ru kc ija i m at er ija li IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 119 4.2.2. Kriteriji kvalitete zgrade Kriteriji procjene kvalitete stambene zgrade su druga najzastupljenija kategorija kriterija. Ova kategorija odnosi se na kvalitetu interijera i strukturu stambene zgrade, kao i na njezinu neposrednu okolinu (parcelu). Kriteriji unutar ove kategorije podijeljeni su u pet skupina: opće karakteristike zgrade, konstruktivne karakteristike, zajednički prostori u zgradi, kvaliteta neposrednog okoliša te skupinu kriterija koja se odnosi na ostale karakteristike zgrade. Tablica 21. Kriteriji kvalitete stambene zgrade 20 17 . 20 16 . 20 16 . 20 16 . 20 15 . 20 15 . 20 15 . 20 15 . 20 15 . 20 14 . 20 14 . 20 14 . 20 11 . 20 11 . 20 10 . 20 07 . 20 05 . 20 15 . 20 12 . 20 05 . 19 99 . Ti be si gw a, H ao , K ar um un a Sh in , H on g, K im , B en ne tt e t al . Le a, T a, D an g St re im ik ie ne Si m a M ri dh a N ah ti ga l, G ru m H ua ng , D u Ch oi , C ho G ru m , K ob al G ru m A cr e, W yc km an sa H ad da d, J ud eh , H ad da d Ch o, K an g O p ok u, A b du l- M uh m in Ja m es Ki m e t al . Ko rl ae t V ez ili ć St rm o B ez ek , H or va t, B el er H om ad ov sk i, R og ić Starost zgrade x x x Veličina i tip zgrade x x x x x Tlocrtna organizacija zgrade x x x x Oblikovanje x x x x Orijentacija zgrade x x x x x Vrsta i konstruktivni rasponi x x x x Visina etaže x x Tehnologija izgradnje x Ulaz u zgradu x x x x x x x x x x x x Zajedničko stubište, hodnici, dizala x x x x x x x x x x x x x Parkirališno/garažno mjesto x x x x x x x x x Stanje parcele (uređenje okoliša, prilazi, staze) x x x x x Prisutnost i kvaliteta zajedničkih sadržaja (spremišta, odlaganje otpada, igrališta) x x x x x x x Komunalna infrastruktura (kanalizacija, javna vodoopskrba, ulice i staze, odvoz smeća, električna energija, grijanje) x x x x x x x x protupožarna zaštita x x Pristupačnost osobama smanjene pokretljivosti x x x x x x x SE L B FL H Q I Kriteriji kvalitete STAMBENE ZGRADE O st al o K o n st ru kc ija Za je d n ič ki p ro st o ri N ep o sr ed n i o ko liš zg ra d e - d vo ri št e O p će n it o IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 120 Opće karakteristike stambene zgrade ocjenjivane u ranijim istraživanjima su: starost, veličina i tip zgrade, tlocrtna organizacija, oblikovanje te orijentacija. Drugu skupinu kriterija čine kriteriji koji se odnose na vrstu konstrukcije i konstruktivne raspone, visinu etaže te tehnologiju izgradnje. Treća skupina kriterija vezana je za prostore zgrade koje koriste svi stanari, kao što su: ulazni prostor, hodnici, stubišta i dizala. Četvrta skupina kriterija za ocjenu stambene zgrade sadrži kriterije vezane uz neposrednu okolinu zgrade, kao što su prisutnost parkirališta ili podzemne garaže, uređenje zemljišta i kvaliteta opreme i rješenja za odlaganje smeća te postojanje zajedničkih spremišta i prostora za odlaganje bicikala, dječjih kolica i sl. Posljednja skupina sadrži ostale kriterije za vrednovanje zgrada kao što su: opremljenost komunalnom infrastrukturom, kvaliteta protupožarne zaštite te pristupačnost zgrade i stana osobama smanjene pokretljivosti. Kriteriji unutar skupine kriterija koji se odnose na zajedničke prostore u zgradi su najzastupljeniji unutar ove kategorije, također, kao zastupljene kategorije kriterija mogu se izdvojiti skupina kriterija kojom se ocjenjuju opće karakteristike zgrade te skupina kriterija kojom se ocjenjuje neposredan okoliš stambene zgrade. Tablica 21. prikazuje prisutnost specifičnih kriterija u različitim istraživanjima. 4.2.3. Kriteriji kvalitete stambenog naselja Treća kategorija kriterija odnosi se na kvalitetu stambenog naselja. Ovi kriteriji obuhvaćaju kriterije koji su u promatranim istraživanjima bili korišteni za ocjenu kvalitete bliže i šire okoline zgrade. Kriteriji su podijeljeni unutar četiri skupine: opće značajke susjedstva, prometna povezanost, opasnosti u blizini stambene zgrade te prisutnost različitih usluga i sadržaju unutar stambenog susjedstva. Prva skupina kriterija sadrži opće karakteristike naselja, kao što su stanje susjednih zgrada i gustoća naseljenosti. Skupina koja sadrži kriterije za ocjenu prometne povezanosti obuhvaća kriterije ocjene pločnika i kolnika okolnih ulica, blizinu glavnih prometnih koridora, blizinu javnog prijevoza, mogućnosti javnog parkiranja te mrežu pješačkih puteva. Nekoliko istraživanja ocjenjivalo je prisutnost različitih opasnosti i neugodnosti zbog prirodnih uzroka koje se mogu pojaviti u blizini stambene zgrade, poput poplava ili industrijskog zagađenja. Te su opasnosti okupljene u skupinu koja je ujedno i kriterij nazvan opasnosti. Posljednja skupina kriterija kojom se opisuje naselje odnosno stambeno susjedstvo je skupina unutar koje se nalaze usluge i sadržaji koji su pristani u blizini lokacije stambene zgrade. Promatrane studije istraživale su udaljenost stambene zgrade od: komercijalnih objekata, odgojnih i obrazovnih ustanova, kulturni institucija, objekata zdravstvene skrbi, rekreacijskih sadržaja, glavne ulice, trga ili centra grada te parkova, šuma, jezera i rijeka. Unutar kategorije kriterija kojima su u dosadašnjim istraživanjima kvalitete stanovanja ocjenjivana stambena naselje, najzastupljeniji su kriteriji iz skupine kojom se ocjenjuje IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 121 prisutnost usluga i sadržaja. Detaljan prikaz svih istraživanja i kriterija kojima su se koristili prikazuje Tablica 22. Tablica 22. Kriteriji kvalitete stambenog naselja 4.2.4. Socijalni i ekonomski kriteriji kvalitete stanovanja Posljednja kategorija kriterija koji su korišteni u prethodnim istraživanjima kvalitete stanovanja obuhvatila je socijalne i ekonomske aspekte stanovanja. Ova skupina kriterija također je podijeljena na manje skupine kriterija: financije, veličina obitelji, socijalni odnosi i sigurnost. Skupina u kojoj se nalaze financijski aspekti stanovanja ima dvije manje podskupine od koji se jedna odnosni na troškove (održavanja, potrošnje energije i cijene stana), a druga na financije obitelji (prihode te životni standard). Veličina obitelji je druga skupina 20 17 . 20 16 . 20 16 . 20 16 . 20 15 . 20 15 . 20 15 . 20 15 . 20 15 . 20 14 . 20 14 . 20 14 . 20 11 . 20 11 . 20 10 . 20 07 . 20 05 . 20 15 . 20 12 . 20 05 . 19 99 . Ti be si gw a, H ao , K ar um un a Sh in , H on g, K im , B en ne tt e t al . Le a, T a, D an g St re im ik ie ne Si m a M ri dh a N ah ti ga l, G ru m H ua ng , D u Ch oi , C ho G ru m , K ob al G ru m A cr e, W yc km an sa H ad da d, J ud eh , H ad da d Ch o, K an g O p ok u, A b du l- M uh m in Ja m es Ki m e t al . Ko rl ae t V ez ili ć St rm o B ez ek , H or va t, B el er H om ad ov sk i, R og ić Stanje okolnih građevina i parcela x x x Gustoća stanovnika i gustoća izgrađenosti x x x Ime naselja - lokacija x x x Stanje pločnika i kolnika u okolnim ulicama x x x Pristup (blizina glavnih prometnih koridora) x x x x x Blizina javnog prijevoza x x x x x x x Javni parking x Mreža pješačkih puteva x x O p as n o st i Opasnosti i neugodnosti zbog prirodnih uzroka (poplave, močvare, topografije) i industrije x x x Blizina sadržaja i usluga x x x Komercijalni objekti x x x x x Odgojne i obrazovne ustanove x x x x x x Kulturne ustanove x x Objekti zdravstvene skrbi x x x x Udaljenost od glavne ulice / trga / centra grada x x Rekreacijski sadržaji i igrališta x x x x x x Parkovi, šume, jezera, rijeke x x x x P ri su tn o st u sl u ga i sa d rž aj a B FL SE L O p će n it o P ro m et Kriteriji kvalitete STAMBENOG NASELJA H Q I IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 122 kriterija koja obuhvaća kriterij broja članova u obitelji i kriterij prenapučenosti stana (broj osoba po broju stambenih prostorija stana). Skupina socijalnih odnosa je treća skupina, a sadrži kriterije kojima se ocjenjivalo opće socijalno okruženje, obilježja i komunikaciju između susjeda te društvena solidarnost i prijateljstvo. Četvrtu skupinu, koja je ujedno i kriterij obuhvaća osjećaj sigurnosti u naselju, koji se odnosi na prevenciju kriminala te zaštitu privatnosti. Najzastupljenija skupina kriterija u promatranim studijama je skupina koja se odnosi na ekonomski aspekt stanovanja - financije. Prisutnost socijalnih i ekonomskih kriterija u dosadašnjim istraživanjima kvalitete stanovanja prikazana je u nastavku (Tablica 23.). Tablica 23. Socijalni i ekonomski kriteriji za ocjenu kvalitete stanovanja 4.2.5. Zaključak Na temelju analize postojećih istraživanja prepoznate su četiri kategorije kriterija za ocjenu kvalitete stanovanja: kriteriji za ocjenu stana, kriteriji za ocjenu stambene zgrade, kriteriji za ocjenu stambenog naselja te socijalni i ekonomski kriteriji za ocjenu kvalitete stanovanja. Zbog velikog broja kriterija unutar pojedine kategorije, kriteriji su podijeljeni u skupine, a ako je to bilo potrebno i u manje podskupine kriterija. Istraživanjem je detektirano 17 skupina kriterija koje ukupno sadrže 67 pojedinačnih kriterija. 20 17 . 20 16 . 20 16 . 20 16 . 20 15 . 20 15 . 20 15 . 20 15 . 20 15 . 20 14 . 20 14 . 20 14 . 20 11 . 20 11 . 20 10 . 20 07 . 20 05 . 20 15 . 20 12 . 20 05 . 19 99 . Ti be si gw a, H ao , K ar um un a Sh in , H on g, K im , B en ne tt e t al . Le a, T a, D an g St re im ik ie ne Si m a M ri dh a N ah ti ga l, G ru m H ua ng , D u Ch oi , C ho G ru m , K ob al G ru m A cr e, W yc km an sa H ad da d, J ud eh , H ad da d Ch o, K an g O p ok u, A b du l- M uh m in Ja m es Ki m e t al . Ko rl ae t V ez ili ć St rm o B ez ek , H or va t, B el er H om ad ov sk i, R og ić Opće održavanje x x x x x x x x Troškovi i očuvanje energije x x Cijena stana x x x x Prihodi x x x x Životni standard x x Veličina obitelji x x x Čimbenik zauzetosti prostora (room occupancy factor ) x Obilježja i komunikacija sa susjedima x x x x Socijalno okruženje x x x x x x Društvena solidarnost i prijateljstvo x x x Sigurnost x x x x x x x x x SOCIJALNI i EKONOMSKI kriteriji H Q I B FL SE L Si gu rn o st Fi n an ci je Tr o šk o vi O b it el j V el ič in a o b it el ji So ci ja ln i o d n o si IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 123 U promatranim istraživanjima, najviše je zastupljenih kriterija unutar kategorije kriterija kojom se ocjenjuje kvaliteta stana. Između četiri skupine kriterija za ocjenu kvalitete stana, najzastupljenija je skupina kriterija koja se odnosi na prostorije unutar stana, a najzastupljeniji kriterij unutar skupine je kriterij koji se odnosi na veličinu, poziciju, broj i orijentaciju pojedinih stambenih i sanitarnih prostorija. Istraživanje je pokazalo da su najvažniji kriteriji za kvalitetu stambene zgrade bili oni u skupini zajednički prostori zgrade, praćeni s jednako zastupljenim kriterijima sadržanim u skupinama: opće karakteristike stambene zgrade i kvaliteta neposrednog okoliša. Najčešće korišteni pojedinačni kriterij u kriterijima za ocjenu stambene zgrade bio je kriterij ocjene kvalitete zajedničkih prostora zgrade (stubište, hodnici, dizala). Skupina kriterija koja je mjerila prisutnost usluga i sadržaja bila je najčešća zastupljena skupina u kategoriji ocjene kvalitete stambenog susjedstva, dok je u kriterijima koji se odnose na socijalne i ekonomske aspekte stanovanja to bila skupina koja se odnosi na financije. U dosadašnjim istraživanjima, ocjenjivanje kvalitete stanovanja vršeno je na temelju kvantitativnih, mjerljivih kriterija (veličina, položaj i orijentacija stana, strukturalni raspon, i sl.) i subjektivnih, kvalitativnih kriterija koji se odnose na individualnu procjenu ili osjećaj ispitanika (udobnost, privatnost, pogled, cjelokupno zadovoljstvo i sl.). Kriteriji prikazani u ovom poglavlju mogu se podijeliti prema mjerilu ocjenjivanog prostora stanovanja na stan, zgradu i naselje, ali i prema načinu samog ocjenjivanja. Ovi kriteriji odnose se na cjelokupno stanovanje, koje podrazumijeva cjelokupnu građevnu sredinu i ne treba ga se poistovjećivati s bliskim pojmom stan, koji je samo osnovna ćelija, tipična jedinica šireg pojma.347 Upravo je na temelju ovog istraživanja, zbog velikog broja kriterija za ocjenu kvalitete stanovanja, odlučeno kako će istraživanje prikazano u okviru doktorske disertacije biti provedeno samo na temelju kvantitativnih, odnosno mjerljivih kriterija za vrednovanje kvalitete stana. 347 Milenković, B., Bjelikov, V., Damjanović, V., Milenković, J., (1982.) Elementi projektovanja sa osnovama urbanizma, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd. p.49. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 124 4.3. Projektantske smjernice za postizanje kvalitetnog rješenja stana Prema definiciji arhitekta Strižića, stan je skup prostorija koje nam osiguravaju zdravo i udobno stanovanje. Da bi ovim zahtjevima mogli udovoljiti, stan mora sadržavati najmanje jednu glavnu prostoriju, orijentiranu prema južnoj strani, jednu otvorenu, bilo lođu, terasu ili zaštićeni balkon, smještenu na sunčanoj strani. Orijentacija mora biti najmanje na dvije strane, tako da postoji mogućnost duljeg osunčanja i poprečnog zračenja. Najmanje jedna prostorija mora biti veća od 18 m2, a mora biti pristupačna preko prostora koji služi za odlaganje garderobe i kao akustična izolacija. U sporednim prostorijama treba osigurati minimum osunčanja, ali ako su okupljene u sanitarnom bloku i snabdijevane umjetnim zračenjem, mogu biti i bez svjetla.348 Prema navedenom, možemo primijetiti kako stan definira prostorna kompleksnost, a njegovo krajnje rješenje uvjetovano je zbirom odluka širokog kruga stručnjaka. S druge je strane sam prostor stana koji je socijalna i ekonomska nužnost svakog pojedinca i treba mu osigurati zaklon i poticajni ambijent za razvoj te odgovoriti na sve njegove potrebe. Ove karakteristike dovode arhitekturu stanovanja u područje najosjetljivijeg i najintimnijeg oblika arhitektonskog stvaralaštva, u područje gdje se arhitektura pojavljuje kao prostorna definicija velikog broja zahtjeva, uvjeta, tehničkih i ekonomskih ograničenja.349 Kako bi se svim ovim zahtjevima udovoljilo na korisniku prihvatljiv način, potrebno je poznavanje istraživanja čiji je cilj unaprjeđenje kvalitete stanovanja i definiranje smjernice za poboljšanje kvalitete stanova. Cilj ovog poglavlja je dati pregled dostupnih, zbog tematike istraživanja, većinom domaćih izvora koji sadrže smjernice za projektiranje zgrada kolektivnog stanovanja i pisani su za vrijeme nastajanja stanova koji se u radu proučavaju. Fokus je isključivo na parametrima za projektiranje koji se odnose na prostorne karakteristike same stambene jedinice. Također, cilj je svakom parametru odnosno prostornoj karakteristici stana dodijeliti preporučene odlike i vrijednosti na temelju kojih se, prema mišljenjima autora promatranih radova, prilikom projektiranja osigurava kvaliteta rješenja. Potrebno je napomenuti kako se radi o odlikama i vrijednostima prostora koje arhitekti preporučuju na temelju vlastitog iskustva u projektiranju stambenih zgrada, a ne o zakonom definiranim minimumima. Prostorne smjernice su radi jasnijeg prikaza, u nastavku podijeljene u nekoliko grupa: organizacija prostora stana, komunikacija između prostorija u stanu i prostorna organizacija stana u cjelini, fleksibilnost, varijabilnost i adaptabilnost stana, dimenzioniranje prostorija i stana te orijentacija, osunčanost prostorija i provjetravanje. 348 Strižić, Z. (1997.), O stanovanju, Biblioteka Psefizma, Zagreb. p. 144. 349 Knežević, G., 1989. Višestambene zgrade. Zagreb: Tehnička knjiga. Predgovor IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 125 4.3.1. Organizacija prostora stana Prostorna organizacija stana jedna je od najvažnijih prostornih karakteristika stana, a odnosi se na raspored, međusoban odnos i povezanost odnosno komunikaciju između pojedinih prostorija i/ili grupa prostorija u stanu. Pretpostavlja se da je dobar stan, stan uravnoteženih prostornih i površinskih odnosa te uravnoteženih veza.350 U ovom i sljedeća dva potpoglavlja prikazani su osnovni elementi prostorne organizacije prostora. Slika 33. Neophodne prostorije stana i mogućnosti njihova proširenja351 Na početku, prije nego se krene u elaboraciju prostorne organizacije stana, potrebno je definirati koje prostorije stan mora minimalno sadržati. Za to će najbolje poslužiti Slika 33. koja prikazuje neophodne prostorije te mogućnosti njihova proširenja. Neophodnim prostorijama smatraju se hall odnosno ulazni hodnik, kuhinja, izba, kupaonica, WC, dnevni boravak i spavaonica. Ove prostorije stana mogu se proširiti povećanjem broja spavaonica, blagovaonicom, radnom sobom, bibliotekom, zasebnim prostorom za gospodarstvo i prostorima za komunikaciju npr. kao što su hodnici i degažmani352 te prolazne garderobe. Određena prostorna organizacija prikazuje se različitom idejom tlocrta.353 Prostornu organizaciju može se promatrati iz dva smjera:  odnosom između pojedinih prostorija i 350 Biondić, Lj., 1998. Stan kao pravo na mjesto. Prostor, 6(1-2), p:30. 351 izvor: Biondić, Lj. 2011. Uvod u projektiranje stambenih zgrada, Golden marketing-Tehnička knjiga, Arhitektonski fakultet sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. p.24. 352 Hodnik i degažman pojavljuju se u srednjim i velikim stanovima u funkciji odvijanja prometa. Mogu biti veza između pojedinih prostorija u jednoj grupi stana, ili veza između jedne od grupe prostorija i ulaza u stan. 353 Biondić, Lj., 1998. Stan kao pravo na mjesto. Prostor, 6(1-2), p:27. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 126  odnosom između pojedinih grupa prostorija. Ljerka Biondić razlikuje četiri grupe prostorija unutar stana (Slika 34.):  grupa prostorija za kretanje (trijemovi, vjetrobrani, ulazi, predsoblja, halovi, hodnici, degažmani);  grupa prostorija za spavanje (spavaonice za roditelje, djecu, goste, poslugu i pomoćne prostorije: garderobe, kupaonice, degažmani, WC);  grupa prostorija za dnevni boravak (dnevni boravak, stambeni halovi, blagovaonice, radne sobe, saloni, muzičke sobe, biblioteke, sobe za igru, atelijeri, lođe, terase, balkoni);  grupa prostorija za gospodarstvo (kuhinje, izbe, prostorije za pripremu jela, gospodarski prostori i praonice, glačaonice, drvarnice, ložionice, smočnice, radionice).354 Slika 34. Osnovne grupe prostorija prema Ljerki Biondić355 Knežević i Kordiš, razlikuju također razlikuju četiri grupe prostorija (grupe prostorija za komuniciranje, dnevni boravak, spavanje, vođenje domaćinstva), ali grupu prostorija za vođenje domaćinstva dijele na tri podgrupe, podgrupu ishrane (kuhinja, izba, office…), podgrupu rublja (praonica, glačaonica, šivanje…) i podgrupu grijanje.356 Strižić, podjelu grupa isto vrši na četiri, ali razlikuje: ulaznu grupu (ulazni prostor, garderoba, WC), stambenu grupu (dnevni boravak, vanjski prostori), spavaću grupu (spavaće sobe, kupaonica, garderoba) i gospodarsku grupu (koju dijeli u dvije podgrupe: kuhinja, izba, spremište te praonicu i loženje).357 Milinković i suradnici, kao i Mate Baylon, razlikuju tri grupe prostorija: grupu prostorija dnevnih aktivnosti, grupu prostorija domaćinstva i 354 Biondić, Lj. 2011. Uvod u projektiranje stambenih zgrada, Golden marketing-Tehnička knjiga, Arhitektonski fakultet sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. p.24. 355 izvor: Biondić, Lj. 2011. Uvod u projektiranje stambenih zgrada, Golden marketing-Tehnička knjiga, Arhitektonski fakultet sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. p.24. 356 Knežević, G., Kordiš, I., (1981.), Stambene i javne zgrade, Tehnička knjiga, Zagreb. pp:17-18. 357 Strižić, Z. (1997.), O stanovanju, Biblioteka Psefizma, Zagreb. p.54. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 127 grupu prostorija za spavanje.358 Za potrebe ovog rada, prihvaćena je podjela stana u četiri grupe prostorija prema Ljerki Biondić. U diskusiji o prostorima i prostornim grupama stana ne smije se zaboraviti na vanjske prostore stana, koji prema različitim autorima pripadaju različitim grupama prostorija. Ovi se prostori po svom karakteru znatno razlikuju od zatvorenih prostorija, ali svi autori napominju njihovu važnost, jer omogućuju boravak na svježem zraku, odmor te obavljanje različitih kućanskih poslova. Pravilnim rasporedom prostorija u stanu postiže se racionalno rješenje tlocrta, izbjegavajući s jedne strane neudoban raspored prostorija namijenjenih pojedinim funkcijama stanovanja, a s druge strane pretjerano velike i razgranate površine za komunikaciju. Na taj se način postiže udobnost stanovanja, jedna od najvažnijih odlika stana.359 4.3.2. Komunikacija između prostorija u stanu Grupiranje prostorija unutar stana definira i način povezivanja njegovih prostorija, odnosno komunikaciju između prostorija (i prostora) različite i/ili slične namjene. Prostori komunikacije u stanu su ulazni prostori, holovi, predsoblja, degažmani, ali to mogu biti i bilo koji drugi prostori koji omogućuju prostornu vezu između druga dva prostora. Ljerka Biondić, u članku Stan kao pravo na mjesto s obzirom na komunikaciju unutar stana definira sljedeće prostorne organizacije (Slika 35.): 1. grozdasti tlocrt stana; 2. koridorski stan; 3. stan sa središnjim dnevnim boravkom; 4. stan s tlocrtom umetnute kutije; 5. organski tlocrt stana; 6. tlocrt kružne veze, 7. plivajući tlocrt (mogućnost otvaranja); 8. fleksibilni tlocrt.360 358 Milenković, B., Bjelikov, V., Damjanović, V., Milenković, J., (1982.) Elementi projektovanja sa osnovama urbanizma, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd. pp:53-54; Baylon, M.. (1974.), Stambene zgrade, Građevinska knjiga, Beograd. p.113. 359 Biondić, Lj. 2011. Uvod u projektiranje stambenih zgrada, Golden marketing-Tehnička knjiga, Arhitektonski fakultet sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. p.25. 360 Biondić, Lj., 1998. Stan kao pravo na mjesto. Prostor, 6(1-2), pp:27-29. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 128 Slika 35. Prostorna organizacija stana s obzirom na komunikaciju361 1 grozdasti tlocrt stana; 2 koridorski stan; 3 stan sa središnjim dnevnim boravkom; 4 stan s tlocrtom umetnute kutije; 5 organski tlocrt stana; 6 tlocrt kružne veze, 7 plivajući tlocrt (mogućnost otvaranja); 8 fleksibilni tlocrt. Grozdan Knežević, u odnosu na spomenuti rad daje nešto širi opis kružne komunikacije. Smatra kako ona pridonosi većoj prilagodljivosti stana i raznolikosti potreba, podiže opću kvalitetu stana, smanjuje nepotrebnu komunikaciju i pridonosi boljem korištenju ukupne površine stana. Objašnjava kako se ona pojavljuje u dva osnovna oblika (Slika 36.): 1. oblik komunikacije koji jednu grupu stana čini dostupnom iz ulaza preko druge grupe i preko interne komunikacija (gospodarska grupa vezana je na ulaz preko dnevnog boravka i internog degažmana intimne zone) i 2. oblik koji jednu od grupa stana čini dostupnom iz ulaza preko dvije druge grupe: intimna zona (spavaonica i kupaonica) vezana je za ulaz preko gospodarske grupe i grupe za dnevni boravak.362 Slika 36. Oblici kružne komunikacije363 361 izvor: Biondić, Lj., 1998. Stan kao pravo na mjesto. Prostor, 6(1-2), pp:25-34., obrada autora 362 Knežević, G., 1989. Višestambene zgrade. Zagreb: Tehnička knjiga. p.33. 363 izvor: Knežević, G., 1989. Višestambene zgrade. Zagreb: Tehnička knjiga. p.33. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 129 Knežević detaljnije opisuje i „proširenu“ komunikaciju, čiji korijeni datiraju između dva svjetska rata kada je bilo uobičajeno projektirati ulazne holove (najčešće kod većih stanova s izdvojenim gospodarskim ulazom, služila je za blagovanje, ali često i za „reprezentaciju“). Poslije drugog svjetskog rata, proširena komunikacija se pretvara u prolaznu sobu, odnosno dnevni boravak, koji se opterećuje jednim ležajem. Za vrijeme socijalizma, najčešći sadržaj unutar proširene komunikacije je blagovanje.364 Na temelju dosad prikazanog, kao kvalitetna i današnjem načinu korištenja pogodna prostorna rješenje stana, mogu se izdvojiti sljedeće prostorne organizacije: stan s centralnim hodnikom, stan s jezgrom i kružnim tokom, stan s centralnim dnevnim boravkom te stan s definiranim funkcionalnim zonama. Stan s proširenom komunikacijom ili centralnim hodnikom može se smatrati zastarjelim, dok se sve druge varijante navedene unutar poglavlja mogu smatrati jednom od gore navedene četiri prostorne organizacije stana. Za pravilnu prostornu organizaciju važno je i kvalitetno definiranje odnosa između pojedinih prostorija ili grupa prostorija. Mate Baylon, u knjizi Stambene zgrade razlikuje tri načina rasporeda osnovnih grupa prostorija (Slika 37.): 1. grupiranje prostorija s neposrednim ulazom u svaku od tri grupe prostorija; 2. prolaz kroz prostoriju za dnevni boravak u ostale grupe prostorija (razlikuje tri vrste: prolaz kroz dnevni boravka u grupu za spavanje i kupaonicu; prolaz kroz dnevni boravak u kuhinju; prolaz kroz dnevni boravak u grupe za spavanje i kupaonicu i kuhinju); 3. u svaku se prostorija (odnosno veći dio njih) se ulazi iz predsoblja.365 Slika 37. Organizacija stana prema osnovnim grupama prostorija366 Kao komentar na drugu točku, važno je istaknuti kako veza sobe preko dnevnog boravka, stvara ovisnost sobe o boravku, čime se vrši psihički pritisak na osobu koja ne želi sudjelovati u društvenim događanjima u dnevnom boravku. Preporučuje se izbjegavanje 364 Ibid. p.34. 365 Baylon, M., 1974. Stambene zgrade. Beograd: Građevinska knjiga., pp: 113-117. 366 izvor: Knežević, G., 1989. Višestambene zgrade. Zagreb: Tehnička knjiga. p.28. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 130 ovog rješenje i projektiranje prolaska mimo dnevnog boravka, koji daje osjećaj slobode i neovisnosti.367 Osim kvalitetnog povezivanja prostorija i grupa prostorija, važno je pozicioniranje prostorija u odnosu na druge prostorije stana, ovisno o njihovoj namjeni i procesima koji se unutar njih odvijaju. Na temelju analize i sinteze smjernica za projektiranje iz proučenih izvora koji prikazuju kvalitetna rješenja povezivanja pojedinih prostorija stana, definirana je Tablica 24. * prostori komunikacija (degažmani, hodnici, garderobe) nisu uvršteni u tablicu; ○ direktna veza (vrata); ● posredna veza (preko drugog prostora). Tablica 24. Povezivanje prostorija stana Milinković i suradnici smatraju kako neposredna veza dnevnog boravka s prostorom objedovanja i kuhinjom povećava površinu stana za dnevne aktivnosti, čime se doprinosi većoj uporabljivosti stana.368 Postavljanjem vanjskog prostora uz prostore u kojima se najviše boravi (dnevni boravak, kuhinja, dječja soba) i rastvaranje tog prostora postavljenjem cijelog vanjskog „staklenog“ zida, pridonosi se povećanju tog prostora. Ovo povećanje, dakako, prelazi stvarno dobivenu kvadraturu, jer veličinu stvara osjećanje velikog prostora vrta i neba.369 Knežević napominje kako u projektiranju stana treba voditi računa o intimnim i socijalno integrativnim prostorijama stana. Pod intimnom zonom smatra spavaće sobe i garderobe, dok u socijalno integrativnu zonu ubraja sve ostale prostore osim kupaonice). Prilikom projektiranja stana, preporučuje predviđanje što veće otvorenosti socijalno integrativne prostorije i od nje izoliranu intimnu grupu prostorija.370 367 Strižić, Z. (1997.), O stanovanju, Biblioteka Psefizma, Zagreb. p.56. 368 Milenković, B., Bjelikov, V., Damjanović, V., Milenković, J., (1982.) Elementi projektovanja sa osnovama urbanizma, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd. p.58. 369 Strižić, Z. (1997.), O stanovanju, Biblioteka Psefizma, Zagreb. p.20. 370 Knežević, G., 1989. Višestambene zgrade. Zagreb: Tehnička knjiga. p.41. POVEZANOST PROSTORIJA U la zn i p ro st o r Sp av ać a so b a K u p ao n ic a W C K u h in ja Iz b a D n ev n i b o ra va k B la go va o n ic a V an js ki p ro st o ri Ulazni prostor ● ●○ ○ ○ ● ○ ● Spavaća soba ● ● ● ● ○ Kupaonica ●○ ● ● ● WC ○ ● ● ● Kuhinja ○ ○ ●○ ○ ○● Izba ● ○ Dnevni boravak ○ ● ● ● ●○ ○● Blagovaonica ● ○ ○● ● Vanjski prostori ○ ○● ● IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 131 Unutar ovog poglavlja, važno je spomenuti i pozicioniranje mjesta ulaska u pojedinu prostoriju, jer njihovim pravilnim pozicioniranjem ne samo da ostvarujemo kvalitetne veze između prostorija, nego i definiramo prostore unutar njih. Knežević i Kordiš u Stambenim i javnim zgradama daju primjere komunikacije unutar prostorija (Slika 38.) u odnosu na mogućnost korištenja prostora nakon što ga komunikacije ispresijecaju. Slika 38. Odnos komunikacije između prostorija i uporabljivosti prostora371 U kretanju i orijentaciji korisnika unutar stana, čitljivost tlocrta stana ima veliku ulogu. Pod pojmom čitljivosti stana Knežević podrazumijeva: 1. preglednost rasporeda: korisnik od ulaza dobiti jasnu predodžbu o veličini i prostornoj dispoziciji stana; 2. odmjerenost odnosa između zona i unutar zone: projektant treba voditi računa da odnosi između grupa ne poremete preglednost rasporeda; 3. logičnost slijeda veza unutar stana: veze unutar stana nikad ne smiju presijecati funkcionalnu grupu, već ju smiju samo tangirati, veze se trebaju ostvariti preko prostora predviđenog za proširenje pojedine grupe.372 Na sličan način, Mate Baylon u Stan u Beogradu daje preporuku o načinu povezivanja funkcija prostorija u odnosu na smjer ulaznog kretanja (Slika 39.) navodeći tri, po njemu najvažnija : 1. pravac ulaznog kretanja razdvaja gospodarstvo od intimnog (spavaće sobe i kupaonica); 2. pravac ulaznog kretanja prekida neposrednu vezu između dnevnog boravka i intimnog dijela; 371 izvor: Knežević, G., Kordiš, I., (1981.), Stambene i javne zgrade, Tehnička knjiga, Zagreb. p.21. 372 Ibid. pp.43-45. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 132 3. pravac kretanja razdvaja neposrednu vezu između dnevnog boravka i gospodarstva.373 Slika 39. Organizacija stana prema načinu povezivanja funkcija prostorija u odnosu na smjer ulaznog kretanja374 Važnost dobro projektirane komunikacije unutar stana ogleda se u štednji prostora, racionalnoj upotrebi prostorija te preglednosti stana koja utječe na jednostavno orijentiranje i snalaženje. 4.3.3. Prostorna organizacija stana u cjelini Sintezom i primjenom smjernica prikazanih u poglavljima 4.3.1. Organizacija prostora stana i 4.3.2. Komunikacija između prostorija u stanu postiže se kvalitetno rješenje odnosa prostorija u stanu, no važno je napomenuti kako prostorna organizacija stana u cjelini ovisi i o nosivoj konstrukciji zgrade, tipu i dubini stambene zgrade, obliku, površini te orijentaciji samog stana. U literaturi se stanovi najčešće dijele prema broju soba na jednosobne, jednoipolsobne, dvosobne i dr. te prema površini na male, srednje i velike, dok neki autori375 spominju i luksuzne stanove. U nastavku će biti opisana i prikazana organizacija stanova prema broju i namjeni prostorija, dok će veličina prostorija i samih stanova biti prikazana u poglavlju koje slijedi. Mali stanovi su garsonijere i jednosobni (unutar ove podjele, ovisno o veličini spavaće sobe nalaze se i jednoipolsobni stanovi, a često i dvosobni). Ovi se stanovi minimalno sastoje od ulaznog prostora, kupaonice i kuhinje manjih dimenzija, veće prostorije za dnevni boravak, kojem se kod veće sobnosti pridodaje i spavaća soba. Unutar ovih stanova podjela na grupe ne postoji, u tom kontekstu možemo govoriti samo o prostorima različite funkcije: domaćinstvo, odmor i spavanje te higijena. U odnosu na male stanove, srednji stanovi imaju izraženu grupu prostorija za spavanje, iako se još uvijek ne može govoriti o grupiranju / zoniranju prostorija. Ono se može promatrati tek u kontekstu velikih i luksuznih stanova. Kod, velikih stanova, zbog prisutnosti većeg broja 373 Baylon, M., 1980. Stan u Beogradu. Beograd: Univerzitet u Beogradu, Arhitektonski fakultet. 374 izvor: Knežević, G., 1989. Višestambene zgrade. Zagreb: Tehnička knjiga. p.28. 375 Knežević, G., Kordiš, I., (1981.), Stambene i javne zgrade, Tehnička knjiga, Zagreb. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 133 različitih prostorija, jasno su definirane ulazna zona odnosno grupa prostorija komunikacije, grupa prostorija za dnevni boravak, grupa za domaćinstvo te spavaća grupa. Unutar ovih stanova javljaju se nove prostorije: degažmani, hodnici, blagovaonice, radne sobe kao komunikacija ili tampon zona između osnovnih prostorija stana. Jednostavni oblici malog, srednjeg i velikog stan, na shematski način prikazuje Slika 40. Slika 40. Prikaz malog, srednjeg i velikog stana376 4.3.4. Fleksibilnost, varijabilnost i adaptabilnost stana Problem prilagođenosti stanova potrebama svojih korisnika nastaje time što se stanovi projektiraju za imaginarnog, „standardnog“ korisnika, koji u stvari ne postoji.377 Kvalitetno rješenje stana treba omogućiti odvijanje složenih psihosocijalnih procesa, čiji su oblici praktično nepredvidljivi, što nas dovodi do potrebe za pronalaskom rješenja stana koje će omogućiti barem djelomičnu prilagodljivost različitosti i nepredvidivosti potreba određene skupine ljudi.378 Najveća prilagodljivost stana može se postići izostavljanjem njegove potpune prostorne definicije. Umjesto trajne nepromjenjivosti organizacije stana valja težiti nedovršenim, otvorenim rješenjima, što će dati prostora prilagodbi, tj. potrebno je projektirati „izmjenjiv“ odnosni fleksibilni stan.379 Fleksibilna rješenja stana trebala bi biti oslobođena diktata minimalnih površina pojedinih prostorija koje nepovoljno utječu na preinake prostornih sadržaja.380 Izvedbu stana fleksibilnog tlocrta omogućuju jednostavna nosiva konstrukcija te mogućnosti različitog pozicioniranja ne nosivih i pregradnih zidova, a ograničavaju ju fiksna mjesta instalacijskih šahtova.381 Mihajlo Čanak kao osnovne vidove prostorne fleksibilnosti vidi: 376 izvor: Biondić, Lj. 2011. Uvod u projektiranje stambenih zgrada, Golden marketing-Tehnička knjiga, Arhitektonski fakultet sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. p.25. 377 Krstić, D. 1977. Prilog konceptu stana veće fleksibilnosti i većih mogućnosti direktnog odlučivanja korisnika u procesu usmerene stambene izgradnje. In: Iskustva '77, Beograd, 27.-29.10.1977. Beograd, Centar za stanovanje, Beograd i Građevinski institut, Zavod za zgradarstvo, Zagreb. p.1. 378 Knežević, G., 1989. Višestambene zgrade. Zagreb: Tehnička knjiga. p.193. 379 Ibid. p.194. 380 Biondić, Lj., 1998. Stan kao pravo na mjesto. Prostor, 6(1-2), p.29. 381 Biondić, Lj., 1999. Fleksibilni stan. Prostor, 7(1), p.73. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 134 1. zamjenjivost (mogućnost potpune zamjene jedne funkcije drugom); 2. transformabilnost (sposobnost prostora da promjeni neke od svojih performansi u skladu s novim zahtjevima i potrebama, a može se odnositi na veličinu, oblik i funkciju: povećanje smanjenje, sažimanje dva stana u jedan ili dijeljenje jednog stana u dva) i 3. dislokativnost prostora (preseljenje funkcije stana na drugo mjesto).382 Dok Knežević razlikuje tri vrste fleksibilnosti: 1. relativnu fleksibilnost (naziva se još i prividnom) – koja obuhvaća promjene unutar „opne“ stana (Slika 41.); 2. apsolutnu fleksibilnost (naziva se još i totalnom, i nadograđujućom) – koju karakterizira fizičko dodavanje i oduzimanje prostora i 3. obogaćenu (povećanu) relativnu fleksibilnost – koja je prijelazni oblik između prva dva.383 Slika 41. Primjer relativne fleksibilnosti omogućene koncentriranim mokrim čvorovima384 Proučavanjem koncepta fleksibilnog stana susrećemo se i s pojmovima polivalentnog prostora te adaptabilnog stana. Svi ti pojmovi govore o stambenim prostorima u kojima je moguća prilagodba stana njegovu korisniku ili korisnicima. Ako govorimo o stanu, kao jedinici veće stambene strukture i u obzir uzmemo njezino okruženje – ostale stambene jedinice jasno definiranih granica, realnost koncepta fleksibilnog stana postaje adaptabilni stan. Adaptabilni stan je promjenjiv unutar svoje ljuske, u njemu se unaprijed definiraju samo primarna nosiva konstrukcija i mokri čvorovi, a ostaje polivalentan ili višeznačno određen, odnosno neodređen u svom ostalom prostoru.385 Unutar ove teme, važno je napomenuti kako se istraživanja fleksibilnosti stana provode dugi niz godine, jedan od najcjelovitijih pristupa postigla je organizacija SAR (Stichting Architecten Research) koju je sadržavalo deset najvećih nizozemskih arhitektonskih biroa. Iz ovog izvora nastao je pokret koji je kasnije obuhvatio cijeli niz zemalja u Europi i svijetu.386 Najvažniji zaključak i temelj metode SAR čini podjela funkcija stana prema 382 Čanak, M., 1977. Vidovi prostorne fleksibilnosti u stanu, In: Iskustva '77, Beograd, 27.-29.10.1977. Beograd, Centar za stanovanje, Beograd i Građevinski institut, Zavod za zgradarstvo, Zagreb. p.5. 383 Knežević, G., 1989. Višestambene zgrade. Zagreb: Tehnička knjiga. p.195. 384 izvor: Knežević, G., 1989. Višestambene zgrade. Zagreb: Tehnička knjiga. p.202. 385 Biondić, Lj., 1999. Fleksibilni stan. Prostor, 7(1), p.74. 386 Knežević, G., 1989. Višestambene zgrade. Zagreb: Tehnička knjiga. p.200. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 135 skupnim obilježjima, tj. podjela na „zone“ i „margine“ (među pojase) i tvrdnja da se razlike između stanova dobivaju variranjem unutar tih obilježja (Slika 42.). Slika 42. Sistem SAR – promjenljivost fizičkog obima stana prati izmjene u strukturi obitelji (apsolutna fleksibilnost), (a) tlocrt stana, (b) varijante tlocrta zgrade387 Ukratko, fleksibilnost kao prostornu karakteristiku možemo definirati kao projektiranu karakteristiku prostora koju omogućuje adekvatno rješenje nosive konstrukcije i koja se bazira na podjeli prostora stana. Varijabilnost se odnosi najviše na ne nosive konstrukcije, a najjednostavnije se može ostvariti korištenjem kliznih stijena koje omogućuju laganu i jednostavnu transformaciju prostora. Adaptabilnost prostora moramo promatrati kroz instalacije i ugrađenu opremu stana (kupaonice i kuhinje). Posljednje dvije karakteristike stana su znatno smanjene jer su unutar stambene zgrade, instalacije, osvjetljenje i mogućnosti zračenja prostora poprilično ograničene, dok je fleksibilnost, ako ju promatramo u vidu relativne fleksibilnosti u velikom broju stanova teško ostvariva, a apsolutna u skoro svim slučajevima nemoguća. 4.3.5. Dimenzioniranje prostorija i stana Sastav i odnosi među grupama, s gledišta arhitekture, temelj su za određivanje veličine stana.388 Veličina pojedinih prostorija, a samim time i veličina stana, ovisi i o broju osoba koje se njima koriste te o karakteru rada u njima. Veličinu prostorije definira veličina namještaja ili uređaja, uporabni prostor za korištenje, prostor za kretanje te slobodni prostor za proširenje grupa namještaja, igru djece i slobodno kretanje.389 Dio autora naglašava kako je potreban volumen zraka u prostoriji također jedna od veličina o kojoj 387 izvor: Knežević, G., 1989. Višestambene zgrade. Zagreb: Tehnička knjiga. pp:200-201. 388 Milenković, B., Bjelikov, V., Damjanović, V., Milenković, J., (1982.) Elementi projektovanja sa osnovama urbanizma, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd. p.54. 389 Biondić, Lj. 2011. Uvod u projektiranje stambenih zgrada, Golden marketing-Tehnička knjiga, Arhitektonski fakultet sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. p.28. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 136 ovisi dimenzije prostorija u kojima osobe stalno borave. Tako Baylon390 navodi kako je potrebno 10 do 15 m3 zraka za odraslu osobu odnosno 7,5 do 10m3 zraka za dijete. Biondić391 te volumene poveća na minimalnih 20 m3 za odraslu osobu i 10 m3 zraka za dijete. Biondić392 navodi i važnost odnosa dužinskih dimenzija prostorija. Tako preporučuje prostorije čiji je omjer stranica (širine i dubine u odnosu na pročelje) 1:1,5 do 1,5:1. Na temelju istraživane literature, definirane su preporučene veličine za svaku prostoriju stana (Tablica 25.). Tablica 25. Dimenzije prostorija prema pojedinim autorima 390 Baylon, M.. (1974.), Stambene zgrade, Građevinska knjiga, Beograd. p.9. 391 Biondić, Lj. 2011. Uvod u projektiranje stambenih zgrada, Golden marketing-Tehnička knjiga, Arhitektonski fakultet sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. p.43. 392 Ibid. p.30. DIMENZIJE PROSTORIJA (sve su dimenzije u cm osim ako nije navedeno drugačije) B io n d ić , 2 0 1 1 . U vo d u p ro je kt ir an je st am b en ih z gr ad a M ile n ko vi ć, B je lik o v, D am ja n o vi ć, M ile n ko vi ć, 1 9 8 2 . E le m en ti p ro je kt ir an ja s a o sn o va m a u rb an iz m a K n ež ev ić , K o rd iš , 1 9 8 1 . S ta m b en e i ja vn e zg ra d e 1 . S tr iž ić , Z ., 1 9 9 7 . O s ta n o va n ju : ar h it ek to n sk o p ro je kt ir an je . Za gr eb : B ib lio te ka S p ef iz m a, N ak la d n iš tv o U d ru že n ja h rv at sk ih ar h it ek at a. N eu fe rt , 2 0 0 2 . E Ie le m en ti ar h it ek to n sk o g p ro je kt ir an ja B ay lo n , 1 9 7 4 . S ta m b en e zg ra d e Ulazni prostor Min š=150 (130) Min š=150 Svijetla mjera min š=105-110 Hodnik i degažman Š=90-140, minimalne moguće duljine Min 90(140)-160(260) ovisno o smjeru otvaranja vrata Spavaća soba 10m³ zraka za dijete, 20m³ za odraslu osobu, ukupna dim. ovisi o broju osoba Min š=240, za roditelje min š=330 H=250, 1 osoba 6m³, dim220(200)x420, dvije osobe 12m³, dim 280x420 - 362x400 1 osoba 300x260, roditelji 360x350, 2 djece 330x350 Ovisno o namještaju ostaviti 60 do 95 cm za otvaranje vrata i ladica Kupaonica Prema veličini sanitarnih uređaja š kao ležeća kada, dubina 240 ako je bez, 310 ako je s bideom Min 220x190 (normalna kada) 150x172 (bez bidea) Min 120x180 (s tušem), min 122x225 (s kadom) Prema dimenzijama uporabnih prostora WC 80x100 vrata se otvaraju van, 80x140 (bez umivaonika), 155x140 (s umivaonikom) vrata se otvaraju unutra Š=75-90 120x80 (vrata prema van), 140x80(90) (vrata unutra) 90x120(150) WC s umivaonikom 161x86 kada se vrata prema van š 80 (bez umivaonika), 100 (s umivaonikom) Kuhinja Min 6m², radna kuhinja 6-8m² Min š=180 Radna kuhinja min š=140, 220 ako je dvostrana; stambena š=240 (230) Min 253x190 Min š=180, dvostrana 240, dubina 300, 5- 6m², normalna 8- 10m², stambena 12- 14m² 8m²;10 s nišom za blagovanje, radna 6- 8m² Izba Min 1m², min š=90, ventilirani ormar 0,40m² Min 1m², 80(120)x120(200) Min h=200 Ugrađeni ormar min 100x50, izba 1m², min š=75 s ventilacijom 1,5m² ako se vrata otvaraju prema van, ormar dubine 50-60cm Dnevni boravak db+bl+rad 620x640, za sve tri funkcije 26-28 m² Min 420x360 Ovisno o broju osoba u stanu 4os 16-19,20m², 5os 20-24m², 6os 24-28,70m², ovisno o 10-12m³ zraka/o, za prostor h=2,5m, odmor 290x240 Blagovaonica min 270x270 6 osoba 330(320)x330(370) Prostor stola: 6os 200x250, 4 os, stol okomito n a zid 180x140, prostorija sa okruglim stolom 330x330 Ovisi o veličini stola, 75cm (80-100) od stola do zida Vanjski prostori Min dubina 150 Min dim 150; 1-2os 6,30m² Min dubina 90 (za ležaljku), 80 (za stolicu) IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 137 Na temelju prikazane tablice možemo zaključiti sljedeće: 1. ulazni prostor ne smije biti svijetle širine manje od 105 cm; 2. hodnik i degažman moraju imati minimalnu širinu prolaza od 90 cm; 3. spavaće sobe se dimenzioniraju u odnosu na volumen zraka potreban za osobe koje u njoj borave (odrasla osoba 20 m3, dijete 10 m3), a minimalne širine su im 280 cm za spavaću sobu roditelja, odnosno 220 cm za sobu za jednu osobu ili dijete; 4. dimenzija kupaonice određuje se prema dimenzijama sanitarne opreme; 5. WC kao zasebna prostorija ima minimalnu širinu od 80 cm kada mu se vrata otvaraju prema van, odnosno 90 cm ako se vrata otvaraju unutra, ove dimenzije se povećavaju ako se u prostoriji nalazi i umivaonik; 6. razlikuju se radna i stambena kuhinja393; minimalna preporučena širina radnje kuhinje je 140 cm ako je jednostrana, odnosno 220 ako je dvostrana s minimalnom površinom od 6m2; za stambenu kuhinju preporučuje se širina od 240 cm i minimalna površina od 12 m2; normalna kuhinja sa stolom za blagovanje površinom se nalazi između ove dvije kuhinje; 7. svaki stan mora imati prostor za odlaganje, bilo u vidu izbe ili ugrađenog ventiliranog ormara; dimenzija izbe treba biti minimalno 1 m2; 8. dimenzija dnevnog boravka se također definira u odnosu na broj osoba i količinu zraka, minimalna preporučena dimenzija za dnevni boravak je 16 m2; 9. veličina prostora za blagovanje ovisi o dimenzijama stola; 10. svaki stan treba imati vanjski prostor u obliku lođe, terase ili zaštićenog balkona, dimenzioniran tako da na njega stane stolica ili ležaljka. Veličinu stana definira sadržaj, broj i veličina njegovih prostorija. U odnosu na različite kombinacije prostorija, razlikujemo mali, srednji i veliki stan. Ljerka Biondić u knjizi Uvod u projektiranje stambenih zgrada, donosi prikaz površinskog odnosa za svaki od navedenih stanova (Slika 43.). Stanove prikazuje kroz odnos njegovih površina koje pripadaju grupama za gospodarstvo, dnevni boravak i spavanje. Na temelju prikaza možemo zaključiti kako mali stan ima skoro jednake omjere svih grupa (od 13 do 16 m2), kako je u srednjem stanu najzastupljenija grupa za spavanje (51 %), dok se u velikom stanu značajno povećava grupa za dnevni boravak (50 %), uz još uvijek izraženu grupu prostorija za spavanje (35 %). 393 Radna kuhinja služi isključivo za kuhanje i u njoj se ne izvode funkcije koje karakteriziraju dnevni boravak (rad, odmor). Stambena kuhinja se pojavljuje u različitim oblicima: spoj radne kuhinje s nišom za jelo, do dnevnog boravka s nišom za kuhanje. prema: Baylon, M.. (1974.), Stambene zgrade, Građevinska knjiga, Beograd. pp:82-84. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 138 Slika 43. Površinski odnosi grupa prostorija u stanu (Biondić)394 Knežević i Kordiš daju prikaz površinskih odnosa za standardni i luksuzni stan (Slika 44.). Stanove definiraju također kroz omjer površina grupe za gospodarstvo, grupe za dnevni boravak i grupe za spavanje. Prikazuju tri varijante standardnog srednjeg stana s različitim udjelom pojedine grupe u ukupnoj površini stana. U njima grupa gospodarstva zauzima od 22 do 28 %, grupa za dnevni boravak od 26 do 37 %, a grupa za spavanje od 35 do 52 %. Iz prikazanog se može zaključiti kako unutar srednjeg stana, najveći dio površine zauzimaju spavaće sobe. Za razliku od toga, luksuzni stan je stan unutar kojeg najveći dio površine (51 %) zauzimaju prostorije za dnevni boravak. Slika 44. Površinski odnosi grupa prostorija u stanu (Knežević i Kordiš)395 Veličinu stana može se definirati i u odnosu na broj osoba koje ga koriste. Na to najveći utjecaj ima sobnost. Unutar poglavlja 2.2. Zakonodavni okvir stanovanja prikazane su tablice koje za pojedina razdoblja stambenih politika definiraju broj osoba u odnosu na sobnost i kvadraturu stana. Preporučene dimenzije su minimumi koji bi se trebali poštivati u projektiranju stanova, svako dodatno povećanje preporučenih dimenzija, ako je ono izvršeno na pravilan način (u odnosu na proces rada i funkcija prostorija, prostore potrebne za namještaj, njegovu uporabu i komunikaciju između pojedinih prostorija) osigurava dodatni vid kvalitete prostorija i samog stana. 394 izvor: Biondić, Lj. 2011. Uvod u projektiranje stambenih zgrada, Golden marketing-Tehnička knjiga, Arhitektonski fakultet sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. p.25. 395 izvor: Knežević, G., Kordiš, I., (1981.), Stambene i javne zgrade, Tehnička knjiga, Zagreb. p.21. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 139 4.3.6. Orijentacija, osunčanost prostorija i provjetravanje Znanstvena istraživanja396 utvrdila su fiziološku i psihološku važnost dobre orijentacije prostorija prema suncu. Odnos prostora prema stranama svijeta znatno utječe na prostornu organizaciju stana. Prostorije i grupe prostorija postavljaju se u određeni odnos prema stranama svijeta u nastojanju, da se izvjesnoj kategoriji prostora osigura najpovoljnije osunčanje.397 Kako bi se osiguralo kvalitetno rješenje stana, sve prostorije namijenjene trajnom zadržavanju ljudi moraju se na zadovoljavajući način osvijetliti dnevnim svjetlom. Isto ovo pravilo potrebno je primijeniti i kod vizualne veze prostorija s eksterijerom (Slika 45.). U sporednim prostorijama treba osigurati minimum osunčanja, ali ako su okupljene u sanitarnom bloku i snabdijevane umjetnim zračenjem, mogu biti i bez svjetla.398 Slika 45. Položaj prozora i visina parapeta u odnosu na različite namjene prostorija399 Prostorije stana orijentiraju se prema pojedinim stranama svijeta u ovisnosti o potrebama koje korisnik unutar njih zadovoljava. Prilikom odabira najpovoljnije orijentacije prostorije potrebno je na umu imati sljedeće karakteristike pojedine orijentacije: 1. sjever: malo sunca, hladni zimski vjetar, ujednačeno osvjetljenje, manje problema s insektima; 2. istok: intenzivno sunce ujutro, ugodna temperatura ljeti, brže rashlađivanje prostora zimi; 3. jug: najbolja orijentacija, za vrijeme podneva sunce ljeti, sunce je najviše, snažno sunce po zimi, potrebna zaštita od sunca; 4. zapad: intenzivno popodnevno sunce može izazvati pregrijavanje prostorija, potrebna zaštita od sunca.400 Na temelju proučene literature, definirane su preporučene orijentacije za svaku od prostorija stana (Tablica 26.). 396 Pleština, L., 1994. Analiza postave glavnih prostorija obiteljske kuće obzirom na osunčanost. In: zbornik simpozija Energija i zaštita okoliša, Opatija, Hrvatska, 26.-28.10.1994., pp:425-432. 397 Strižić, Z. (1997.), O stanovanju, Biblioteka Psefizma, Zagreb. p.53. 398 Ibid. p.144. 399 izvor: Neufert, E., 2002. Elementi arhitektonskog projektiranja. Zagreb, Golden marketing. p.179. 400 Neufert, E., 2002. Elementi arhitektonskog projektiranja. Zagreb, Golden marketing. p.274. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 140 Tablica 26. Preporučene orijentacije prostorija Položaj, veličina i vrsta prozora bitno određuju tok danjeg svjetla u prostoriji. Aproksimativno, površina ostakljenja za određenu prostoriju može se odrediti temeljem a temelju korisne površine iste prostorije, tako da površina prozora u stambenim prostorijama iznosi određeni dio njezine podne površine. Na temelju toga, Neufert preporučuje da površina prozora bude 1/10 do 1/8 površine njezinog poda,401 Biondić 1/8 do 1/5 poda402 pa sve do 1/4 poda403 koju preporučuju Knežević i Kordiš. Biondić važnim parametrom u osvjetljenju prostorija navodi kako svaka stambena prostorija treba biti osunčana minimalno 2 sata dnevno, 250 dana u godini.404 Kod određivanja pozicije i dimenzije prozora prostorija, treba imati u vidu kako se s rastućom dubinom (normalno 5,00 – 7,00 m)405 smanjuje intenzitet danjega svjetla. Svi autori napominju važnost dvostrane orijentacije stana zbog mogućnosti duljeg osunčana stana. Koliko je 401 Ibid. p.169. 402 Biondić, Lj. 2011. Uvod u projektiranje stambenih zgrada, Golden marketing-Tehnička knjiga, Arhitektonski fakultet sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. p.83. 403 Knežević, G., Kordiš, I., (1981.), Stambene i javne zgrade, Tehnička knjiga, Zagreb. p.22. 404 Biondić, Lj. 2011. Uvod u projektiranje stambenih zgrada, Golden marketing-Tehnička knjiga, Arhitektonski fakultet sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. p.30 405 Neufert, E., 2002. Elementi arhitektonskog projektiranja. Zagreb, Golden marketing. p.171. ORIJENTACIJA PROSTORIJA B io n d ić , 2 0 1 1 . U vo d u p ro je kt ir an je st am b en ih z gr ad a M ile n ko vi ć, B je lik o v, D am ja n o vi ć, M ile n ko vi ć, 1 9 8 2 . E le m en ti p ro je kt ir an ja s a o sn o va m a u rb an iz m a K n ež ev ić , K o rd iš , 1 9 8 1 . S ta m b en e i ja vn e zg ra d e N eu fe rt , 2 0 0 2 . E Ie le m en ti ar h it ek to n sk o g p ro je kt ir an ja B ay lo n , 1 9 7 4 . S ta m b en e zg ra d e Ulazni prostor Hodnik i degažman Jugo-zapad Spavaća soba Od sjevero-istoka do juga, najlošija zapad Istok najbolja, jug i jugo- istok uredu, zapad izbjegavati Jugo-istok, dječja soba od jugo-istoka do jugo- zapada Istok, prema jugu, zapad nepovoljan Kupaonica Istok ili jug najbolji, ostale orijentacije prihvatljive Sever i istok Sve orijentacije WC Sjever najbolji, ostale orijentacije prihvatljive Sjevero-istok Kuhinja Sjever do istoka, najlošiji zapad Radna: sjevero-istok, sjever; stambena: može na jug, izbjegavati zapad Sjevero-istok ili sjevero- zapad Sjever najpovoljniji za radne kuhinje, ali ne za radne, sve ostale orijentacije prihvatljive uz zaštitu od insolacije Izba Sjever do sjevero-istok Sjever, sjevero-istok, ne jug i zapad Sjever, sjeveroistok Dnevni boravak Jugo-istok do jugo- zapad Preporučena dvostrana orijentacija Jug, jugo-zapad ili mali otklon prema istoku Jug, jugo-istok, jugo- zapad Blagovaonica Jug, jugo-istok, jugo- zapad Vanjski prostori Jug, jugo-istok, jugo- zapad IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 141 god važno da stanu osiguramo potrebnu količinu osvjetljenja, koja je za pojedinu prostoriju potrebna, toliko je važno i predvidjeti pogodnu zaštitu od sunca.406 Jedan od važnih elemenata kvalitete prostora je i na adekvatan način osigurana prirodna ventilacija prostorija. Za sve prostorije u kojima se ljudi zadržavaju stalno ili dulje vrijeme potrebno je omogućiti poprečno provjetravanje, koje je najefikasnije od prirodnih metoda zračenja. Od ovog zahtjeva, može se odustati samo u slučajevima kada gdje postoji mehanička ventilacija.407 Kako bi se omogućilo poprečno prozračivanje prostorija, orijentacija stana treba biti minimalno dvostrana.408 Zaključno, najpovoljnije orijentacije za stambene prostorije su jugo-istok do jugo-zapad, za spavaonice istok, dok je za radnu kuhinju kao i za sanitarne prostorije zbog svog ujednačenog osvjetljenja i manjih problema s insektima, najpovoljniji sjever. Dvostrana orijentacija stana omogućuje duže osunčanje stana, ali i prirodnu poprečnu ventilaciju, koju je nužno osigurati u prostorima u kojima ljudi stalno borave. 406 Najjednostavnije sredstvo za zaštitu od sunca je nadstrešnica. Ona odgovara potrebama zaštite samo na južnom pročelju, jer samo tamo promjena visine sunca dolazi potpuno do izražaja. Zimi kada je sunce nisko, ono ulazi u prostorije i zagrijava ih, a preko ljeta, kada je visoko nad horizontom nadstrešnica zadržava zrake sunca i sprječava pretjerano zagrijavanje prostorija. Na istočnoj i zapadnoj orijentaciji, zrake sunca su položenije te znaju biti neugodnije, jer ljeti zagrijavaju prostor. Na ovim stranama svijeta, trebaju se upotrijebiti druga sredstva zaštite od sunca (kapci, roloi ili tende) prema: Neufert, E., 2002. Elementi arhitektonskog projektiranja. Zagreb, Golden marketing. p.260. 407 Strižić, Z. (1997.), O stanovanju, Biblioteka Psefizma, Zagreb. p.249. 408 Ibid. p.144.; Prirodna ventilacija postiže se smještajem prozora do samog stropa i čim niže do poda, kako bi došlo do dobre cirkulacije. Najbolja je ventilacija pomoću prozora koji ima otklopno krilo gore i dolje. prema: Knežević, G., Kordiš, I., (1981.), Stambene i javne zgrade, Tehnička knjiga, Zagreb.p.37. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 142 4.4. Zaključak Ovo poglavlje dalo je sveobuhvatan pregled kriterija koji su korišteni za ocjenu kvalitete stanovanja u postojećim istraživanjima. Nadalje, identificirani kriteriji su grupirani u četiri kategorije: kriteriji kvalitete stana, kriteriji kvalitete stambene zgrade, kriteriji kvalitete stambenog naselja te socijalni i ekonomski kriteriji kvalitete stanovanja. Rezultati su pokazali kako su, između te četiri skupine, najviše zastupljeni bili kriteriji koji se odnose na kvalitetu stambene jedinice. Na temelju rezultata pregleda literature i zbog činjenice kako je tema kvalitete stanovanja složen konstrukt koji se sastoji od četiri definirane dimenzije, odlučeno je kako će se za potrebe doktorske disertaciji pristupiti ocjenjivanju kvalitete stanovanja samo s aspekta kvalitete same stambene jedinice. Također, na temelju istraživanja literature, donesena je odluka kako će se zbog njihove mjerljivosti, a samim time i usporedivosti koristiti samo racionalni kriteriji kvalitete stanovanja koji se odnose na njegovu prostornu kvalitetu. Nakon prikaza kriterija korištenih za ocjenu kvalitete stanovanja, dan je prikaz projektantskih smjernica za postizanje prostorne kvalitete stanova koji je poslužio kao ulazni parametar za sastavljanje ankete. Na temelju sinteze kriterija korištenih u literaturi i projektantskih smjernica za postizanje kvalitetnog rješenja stana, definirani su racionalni, odnosno mjerljivi kriteriji kvalitete stana koji će se koristiti u nastavku istraživanja:  prostorna organizacija stana u cjelini;  komunikacija između prostorija i/ili grupa prostorija;  odnosi između prostorija;  veličina (površina i svjetla visina) prostorija;  sobnost i vrste prostorija/prostora u stanu;  orijentacija prostorija te  mogućnost prirodnog provjetravanja. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 143 5. Provjera kriterija za ocjenu prostornih karakteristika stana U poglavlju 4. Kriteriji za vrednovanje kvalitete stana prikazan je način na koji su odabrani kriteriji odnosno definirana lista kriterija na temelju kojih se ocjenjivala prostorna kvaliteta stana u literaturi, a koji su poslužili kao početna točka za definiranje liste kriterija za ocjenjivanje stanova u gradu Osijeku. Kako konačan odabir kriterija koji su primijenjeni u nastavku istraživanja ne bi bio prepušten samo mišljenju jedne osobe, provedeno je dodatno istraživanje čiji je cilj bio ocijeniti pogodnost odabranih kriterija sa stajališa struke. Stručnjaci su ispitani putem pojedinačnih intervjua. Cilj istraživanja bio je prikupiti mišljenje stručnjaka – projektanata stambenih zgrada o najvažnijim kriterijima za ocjenu stana. Stručnjaci su iznijeli svoje mišljenje o tome koje su to prostorne karakteristike stana, koje su ujedno i elementi arhitektonskog projektiranja, od najvećeg utjecaja na konačnu kvalitetu stana. Intervju kao način prikupljanja podataka pruža bogate i detaljne informacije o iskustvu i stavovima ispitanika409 i upravo se iz tog razloga ova metoda činila najpogodnijom za prikupljanje stavova projektanata vezanih uz njihova iskustva u projektiranju višestambenih zgrada. Rezultat ovog poglavlja je lista kriterija za provjeru kvalitete stanova koja je u nastavku istraživanja poslužila za formiranje upitnika kojim je ispitano mišljenje korisnika stanova. 5.1. Sadržaj i tijek intervjua Glavni cilj istraživanja bio je provjeriti listu kriterij za ocjenjivanje kvalitete stanova koja je definirana na temelju istraživanja stavova stručnjaka koji su utvrđeni u stranoj i domaćoj literaturi. Provjera kriterija izvršena je intervjuiranjem projektanata stambenih zgrada čiji se stručni rad odvija na području grada Osijeka. Prilikom istraživanja primijenjen je polu-strukturirani intervju. Kako bi se obrazložio odabir polu-strukturiranog intervjua kao metode ispitivanja stručnjaka, potrebno je prvo navesti karakteristike tipova intervjua koji su bili razmatrani. Strukturirani ili vođeni intervju nalazi se na kvantitativnoj skali intervjua, njegova podloga je, u većini slučajeva, upitnik sa strogo definiranim redoslijedom pitanja koja se uvijek postavljaju istim redoslijedom i na isti način za sve ispitanike.410 Ova standardizacija ima za cilj minimalizirati učinke osobe koja vodi intervju na rezultate 409 Boyce, C., and Palena N., 2006. Conducting in-depth interviews: A guide for designing and conducting in-depth interviews for evaluation input. Watertown Pathfinder International. p.3. 410 Edwards, R. and Holland, J., 2013. What is Qualitative Interviewing?. London: Bloomsbury Academic. pp: 2-3 i Zhang, Y. i Wildemuth B. M., 2009. Unstructured Interviews, in: Wildemuth B. M., ed., 2009. Applications of Social Research Methods to Questions in Information and Library Science. Westport: Libraries Unlimited. p.239. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 144 istraživanja.411 Nedostatak ove vrste intervjua je što istraživaču ne omogućuje fleksibilnost pri vođenju. Također, ovaj tip intervjua ispitaniku, ako ne postoje pitanja otvorenog tipa, ne dopušta davanje odgovora van ponuđenih. Drugim riječima ispitanik je primoran dati svoje odgovore unutar odgovora koje je voditelj intervjua unaprijed definirao i ne daje mu potpunu slobodu u izražavanju vlastitog mišljenja. Za razliku od strukturiranog, polu-strukturirani intervjui su fleksibilniji. Za njih se unaprijed priprema vodič - lista pitanja ili serija tema za razgovor. Ova lista obično uključuje zatvorena i otvorena pitanja, ona voditelju intervjua osiguravaju određenu strukturiranost, ali mu daju i veću razinu fleksibilnosti jer redoslijed pitanja je u ovisnosti o ispitanikovim odgovorima i tijeku intervjua.412 Polu-strukturirani intervjui ispitaniku pružaju prostor za slobodno odgovaranje, ali na određeni način posjeduju i strukturu koja je potrebna za kvalitetnu usporedbu i definiranje rezultata istraživanja.413 Odabirom intervjua kao osnovne metode istraživanja željelo se izbjeći nejasnoće oko shvaćanja pojedinih pitanja - pogrešnu interpretacija pitanja od strane ispitanika koja je moguća u primjeni upitnika, također, ispitaniku se željelo dalo više vremena za razmišljanje i odgovor o problemu istraživanja. Definiranjem intervjua koji u sebi objedinjuje karakteristike dvije metode (strukturiranog i polu-strukturiranog intervjua) pokušalo se umanjiti nedostatke obje metode kako bi se dobili što pouzdaniji rezultati. 5.1.1. Struktura intervjua Osnova metoda istraživanja je polu-strukturirani intervju, ali kako bi se u svakom intervjuu dobili odgovori na određen broj istih pitanja, i tako omogućilo jednostavnije i pouzdanije tumačenje rezultata odnosno uspoređivanje odgovora pojedinih ispitanika, polu-strukturiran intervju je nadopunjen sa strukturiranim dijelom. Podloga za ovaj dio ispitivanja bio je popis pitanja koja su se postavljala svakom ispitaniku, jer prema Alshenqeeti (2014.) intervjui povezani s upitnicima su snažniji u prikupljanju pripovjednih podataka koji istraživačima omogućuju da dublje istražuju poglede ljudi.414 Kao podloga i pomoć za provođenje intervjua bili su unaprijed pripremljena:  socio-demografska pitanja o karakteristikama ispitanika; 411 Zhang, Y. and Wildemuth B. M., 2009. Unstructured Interviews, in: Wildemuth B. M., ed., 2009. Applications of Social Research Methods to Questions in Information and Library Science. Westport: Libraries Unlimited. p.239. 412 Edwards, R. and Holland, J., 2013. What is Qualitative Interviewing?. London: Bloomsbury Academic. p. 29 i Zhang, Y. and Wildemuth B. M., 2009. Unstructured Interviews, in: Wildemuth B. M., ed., 2009. Applications of Social Research Methods to Questions in Information and Library Science. Westport: Libraries Unlimited. p.239. 413 Edwards, R. and Holland, J., 2013. What is Qualitative Interviewing?. London: Bloomsbury Academic. p. 29 414 Alshenqeeti, H., 2014. Interviewing as a Data Collection Method: A Critical Review, English Linguistics Research, 3(1), pp:39-45. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 145  serija otvorenih pitanja o stavovima i iskustvima u projektiranju stanova i kvaliteti stanovanja;  set zatvorenih pitanja vezanih uz pojedine prostorije i prostorne veze unutar stana te  obrazac unutar kojeg su ispitanici putem metode komparativne analize parova, prema vlastitom iskustvu definirali najznačajnije kriterije važne za postizanje kvalitete stanova. Iako je postojao unaprijed definiran popis pitanja, tijek svakog intervjua bio je različit, u ovisnosti o pojedinim odgovorima i komentarima ispitanika, ali u pravilu je svaki sadržao sljedeće navedene elemente:  upoznavanje ispitanika s ciljem intervjua i istraživanjem koje se provodi;  prikupljanje demografskih podataka o ispitaniku;  postavljanje pitanja otvorenog tipa kako bi se otkrili stavovi ispitanika o kriterijima za postizanje kvalitetnog rješenja stana u procesu projektiranja stambenih zgrada, način njegovog rada u projektiranju te iskustva koja ima u tom području;  postavljanje pitanja zatvorenog tipa kojima se ispitivao stav stručnjaka o pojedinim parametrima i vrijednostima koje se koriste pri projektiranju stambenih zgrada;  na samom kraju intervjua, ispitaniku je dan obrazac u kojem je morao ocijeniti važnost pojedinog kriterija za postizanje kvalitetnog rješenja stana u odnosu na sve druge kriterije putem metode komparativne analize parova. 5.1.2. Sadržaj intervjua - liste pitanja Intervju je osmišljen tako da se s njime prikupe stavovi projektanata vezani uz projektiranje višestambenih zgrada. Pitanja su bila vezana isključivo za prostorne karakteristika samog stana, a ispitanik – stručnjak je bio zamoljen da odgovara isključivo na temelju svog projektantskog iskustva, iako se možda ono u nekim segmentima razlikuje od njegovog formalnog obrazovanja, odnosno, njegovo iskustvo u struci je suprotno stavovima struke koje je naučio za vrijeme fakultetskog obrazovanja. Pitanja unutar intervjua bila su otvorenog i zatvorenog tipa. Zatvorena pitanja bila su pitanja izbora jedne od ponuđenih mogućnosti i rangiranje odgovora prema važnosti. U nastavku su prikazana pitanja predviđena za svaki intervju podijeljena po grupama. A) Socio-demografski dio intervjua o karakteristikama ispitanika, sadržavao je sljedeća pitanja:  Kojeg ste spola?  Koliko imate godina? IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 146  Jeste li ovlašteni arhitekt?  Koliko godina radite u struci?  Jeste li radili kao glavni projektant ili projektant suradnik na projektu višestambenih zgrada?  Navedite svoja dosadašnja radna iskustava? (odgovori ispitanika na ovo pitanje su podijeljeni u tri skupine: glavni projektant/projektant suradnik; nastavnik struke, zaposlenik u javnoj upravi (gradski i županijski uredi)). B) Serija otvorenih pitanja o stavovima i iskustvima u projektiranju stanova i kvaliteti stanovanja:  Kada ste projektirali stan, što vam je bilo najvažnije da zadovoljite?  Koje ciljeve ste si zadali prilikom projektiranja stana?  Da li ste do sada razradili pojedine kriterije kvalitete stana koje primjenjujete u procesu projektiranja? Ako jeste, možete li navesti koji su?  Smatrate li da postoje zahtjevi koji su od iznimne važnosti korisnicima, a nisu prepoznati od strane struke?  Smatrate li da će se u skoroj budućnosti pojaviti novi zahtjevi koji će se trebati zadovoljiti prilikom projektiranja? C) Serija otvorenih pitanja vezanih uz stavove o pojedinim prostorijama i prostornim vezama unutar stana:  Prema Vama, kolika je minimalna veličina prostorije za ugodno i kvalitetno stanovanje? (tražile su se površine sljedećih prostorija: dnevni boravak, dnevni boravak s blagovanjem, soba za jednu osobu, soba za dvije osobe (roditelji), kuhinja, kuhinja s blagovanjem, blagovaonica, vanjski prostor (lođa ili balkon), kupaonica, spremište, hodnik);  Za kvalitetno rješenje stana, jesu li više važniji unutarnji ili vanjski prostori stana? Koliko su važniji?  Smatrate li da je prihvatljivo živjeti u stanu gdje je kuhinja i/ili kupaonica u jezgri stana bez prirodne ventilacije i osvjetljenja?  Koji je opravdani razlog za projektiranje kuhinje i/ili kupaonice bez prozora s umjetnom ventilacijom?  U situaciji da možete projektirati stan s manje prostorija s kuhinjom i/ili kupaonicom na pročelju i stan s više soba i kuhinjom i/ili kupaonicom u jezgri stana bez prirodne ventilacije i osvjetljenja, koji biste odabrali i što presuđuje odabiru?  Što možete reći o kvaliteti koju pruža jednostrana odnosno dvostrana orijentacija stana?  Slažete li se s tvrdnjom kako kvalitetan stan zahtjeva minimalno dvostranu orijentaciju? IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 147  Koja je prema Vama najbolja orijentacija za dnevni boravak?  Koja je prema Vama najbolja orijentacija za spavaću sobu?  Koja je prema Vama najbolja orijentacija za kuhinju?  Što mislite o POS-ovom pravilniku?  Što mislite o POS-ovoj podjeli na sobnost i kvadrature stanova? Biste li nešto promijenili? Ako da, što? D) Dva pitanja zatvorenog tipa u kojima su ispitanici, na temelju vlastitog iskustva i preferencija, trebali rangirati pojedine karakteristike stana koje su od utjecaja na kvalitetu istog:  Prema Vama, kolika je važnost sljedećih elemenata arhitektonskog projektiranja za kvalitetno rješenje stana? Odnosno, koliko koji od sljedećih elemenata utječe na kvalitetu prostornog rješenja stana? Napravite listu tako što ćete dodijeliti brojeve od 1 do 5 pojedinim elementima, tako da je 1 najmanje važan (najmanje utječe na kvalitetu stana), a 5 najvažniji (najviše utječe na kvalitetu stana). (ponuđeni su odgovori: sadržaj (sobnost) stana, kvadratura stana, orijentacija stana, komunikacija unutar stana i prostorna organizacija stana);  Kod prostorne organizacije stana, na projektiranje i kvalitetu kojih prostorija bi se trebalo obratiti najviše pažnje? Koje prostorije, ako su kvalitetno projektirane najviše utječu na kvalitetu stana? Napravite listu prostorija s time da je 1 prostorija na koju se najmanje treba obratiti pozornost, a 5 ona koja zahtijeva najviše pažnje. (ponuđeni su odgovori: dnevni boravak, spavaća soba, kuhinja, kupaonica, spremište). E) Set zatvorenih pitanja vezanih uz pojedine prostorije i prostorne veze unutar stana, u kojima su ispitanici trebali izabrati jedan od ponuđenih odgovora:  U sklopu kojeg prostora je potrebno projektirati blagovanje? (ponuđeni su odgovori: kuhinja, blagovaonica, dnevni boravak);  Koji je, prema Vama, danas najpogodniji oblik komunikacije između prostorija? (ponuđeni su odgovori: hodnik – koridorski stan, centralni dnevni boravak – open space, kružna veza, grupe prostorija – zoniranje, enfilada – sve su glavne prostorije prohodne);  Da imate mogućnost projektiranja samo jednog vanjskog prostora stana (lođa, balkon, terasa), na koji biste ga unutarnji prostor vezali? (ponuđeni su odgovori: dnevni boravak, kuhinja, spavaća soba);  Da imate mogućnost projektiranja samo jednog spremišta u stanu, na koju biste ga prostoriju vezali? (ponuđeni su odgovori: kuhinja, degažman, hodnik). IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 148 5.1.3. Komparativna analiza parova Na kraju svakog intervjua ispitanici su trebali definirati listu važnosti kriterija za postizanje kvalitetnijeg rješenja stana. Za definiranje liste kriterija korištena je metoda komparativne analize parova. Komparativna analiza parova koristi se kada ne postoje objektivni podaci odnosno kada je potrebno usporediti različite, subjektivne kriterije. Osobito je korisna u slučajevima gdje prioriteti nisu jasni, gdje su opcije potpuno različite te gdje se pokušava definirati važnost svakog pojedinog kriterija. Ova metoda pruža okvir za usporedbu svake opcije sa svim ostalima i pomaže u prikazivanju relativne važnosti svake od njih.415 Metoda komparativne analize parova koristi se i kada je potrebno rangirati određeni broj različitih opcija te odabrati najprivlačniju.416 U ovom slučaju metoda je korištena kako bi se pomoću nje utvrdilo koji od kriterija, koji se koriste prilikom projektiranja imaju najveći učinak na postizanje kvalitete rješenja stana. Obrazac koji su ispitanica dobili na kraju intervjua sadržao je pitanje koje je glasio: „Prema Vašem mišljenju, koji kriterij unutar para ima veće značenje za postizanje kvalitetnijeg rješenja stana? U tablici odaberite koji je to kriterij te koliko je njegova važnost veća u odnosu na drugi kriterij, tako što ćete slovu važnijeg kriterija pridodati i broj koji označava koliko je on važniji u odnosu na drugi promatrani kriterij.“ Obrazac je sadržao dvije grupe kriterija koje su ispitanici međusobno morali usporediti. Prva grupa se sastojala od kriterija koji se odnose na prostorne karakteristike stana i njegovih prostorija, koje su: sobnost, kvadratura, orijentacija, unutarnja komunikacija i prostorna organizacija stana u cjelini. Druga grupa sadržala je pojedine prostorije stana. Prostorije koje su bile izdvojene su: dnevni boravak, spavaća soba, kuhinja, kupaonica, spremište / izba, vanjski prostor stana (terasa, balkon, lođa). Obrazac je dizajniran tako da se svaka prazna ćelija nalazi na presjecištu stupca i retka koji daju određenu prostornu karakteristiku opisanu velikim slovom (A do K). Od dvije karakteristike koje je moguće upisati u praznu ćeliju ispitanik je trebao odabrati njemu važniju i upisati ju u ćeliju. To je trebao učiniti tako što je slovu tj. odabranoj prostornoj karakteristici trebao pridružiti broj (1, 3 ili 5) s obzirom na to u kojoj mjeri je odabrana prostorna karakteristika važnija od druge moguće prostorne karakteristike. Važnost 415 Paired Comparison Analysis: Working Out Relative Importanceshttps: //www.mindtools.com/pages/article/newTED_02.htm, zpristup 01.06.2017. i Séménou, M., Courcoux, P., Kuusinen, A., Lokki, T., 2016. Segmentation of subjects in multivariate paired comparisons. Application to the preference for concert halls acoustics, Food Quality and Preference, doi: http://dx.doi.org/10.1016/j.foodqual.2016.12.011 416 Paired Comparison Analysis: https://www.nydi.org/images/cps-tools/focusing- tools/Paired_Comparison_Analysis.pdf posljednji pristup: 25.07.2017. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 149 pojedinog kriterija su mogli iskazati s 1 – „malo važnije“, 3 „umjereno važnije“ i 5 „puno važnije“. Izgled obrasca za definiranje liste važnosti kriterija za postizanje kvalitete stana putem komparativne analize parova prikazuje Slika 46. Slika 46. Obrazac za komparativnu analizu parova IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 150 5.2. Uzorak i karakteristike ispitanika Za sudionike ispitivanja odabrano je 14 stručnjaka različitih karakteristika u odnosu na: spol, dob, duljinu radnog iskustva te vrstu radnog mjesta, kako bi se što točnije dao presjek mišljenja struke. Broj intervjuiranih ispitanika je utvrđen temeljem rezultata studije koju su Guest i suradnici objavili 2006. godine u kojoj tvrde kako do saturacije podataka u intervjuima dolazi već nakon analize intervjua 12 ispitanika.417 Tvrde da će, ako je cilj istraživanja opisati zajedničku percepciju i iskustva skupine relativno homogenih pojedinaca, uzorak od 12 ispitanika biti dostatan za istraživanje.418 Uz navedene kriteriji, glavni uvjet za odabir ispitanika bio je da su sudjelovali u projektiranju višestambenih zgrada bilo u svojstvu projektanta suradnika ili glavnog projektanta. Intervjuiranje stručnjaka – projektanata provedeno je u periodu od 05. do 09. lipnja 2017. U prosjeku, svaki je intervju trajao oko 30 minuta. U istraživanju je sudjelovalo 14 stručnjaka. Muškarci i žene bili su zastupljeni istim brojem (Dijagram 1.a.). Ispitanici su bili stari od 27 do 67 godina, a 57,14 % ispitanika je bilo mlađe od 45 godina (Dijagram 1.b.). Dijagram 1. Spolna struktura ispitanika (a), Dobna struktura ispitanika (b) Duljina radnog staža ispitanika je u intervalu od 1 do 45 godina, a prosječna duljina radnog staža je 18,5 godina. 28,57 % ispitanika ima 30 i više godina radnog iskustva, a 21,42 % manje od 5 (Dijagram 2.). 417 Guest, G., Bunce, A., Johnson, L., 2006. How Many Interviews Are Enough? Field Methods, 18, p.74. 418 Ibid. p.79. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 151 Dijagram 2. Dužina radnog staža ispitanika Svi ispitanici obavljaju posao ili su u određenom periodu života obavljani poslove u funkciji glavnog projektanta, odnosno projektanta suradnika. Od ukupnog broja ispitanika, njih osam je radilo ili trenutno radi i na drugim radnim mjestima. Dio njih u javnoj upravi, a dio kao nastavnik na fakultetu. Tri ispitanika su odgovorila kako imaju radno iskustvo na sva tri radna mjesta (Dijagram 3.). 35,71 % odnosno 5 ispitanika su ovlašteni arhitekti. Dijagram 3. Vrste radnog iskustva ispitanika IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 152 5.3. Rezultati intervjua Rezultati intervjua prikazani su tekstualno (opisno), tablično te dijagramski. Radi veće preglednost dobivenih rezultata, pitanja postavljena za vrijeme intervjua podijeljena su u kategorije, ovisno o njihovoj tematici. Na temelju nje je izabrana i metoda obrade rezultata te način njihovog prikazivanja. Odgovori na pitanja otvorenog tipa obrađeni su na dva načina. Rezultati pitanja vezanih uz točnu površinu i orijentaciju pojedinih prostorija koji su dobiveni matematičkim putem prikazani su tablično i dijagramski. Dok su odgovori na sva ostala pitanja prikazana opisno – generalizacijom odgovora u slučaju kada je to moguće te eventualnim izdvajanjem i navođenjem specifičnih stavova. Rezultati pitanja zatvorenog tipa, kao i rezultati komparativne analize parova, obrađeni su matematičkim metodama te prikazani tablično i/ili dijagramski. 5.3.1. Iskustva ispitanika u projektiranju stanova Unutar ovog potpoglavlja prikazani su odgovori ispitanika na pitanja vezana uz njihova iskustva u projektiranju stanova te njihove stavove o postizanju njegovog kvalitetnog rješenja. Rezultati su prikazani kroz četiri kategorije odgovora: 1. karakteristike stana koje prema njima moraju biti postignute kako bi se osigurala kvaliteta stana. U ovu kategoriju ulaze odgovori na pitanja „Kada ste projektirali stan, što vam je bilo najvažnije da zadovoljite?“ i „Koje ciljeve ste si zadali prilikom projektiranja stana?“; 2. kriterije za provjeru kvalitete rješenja stana koje su si oni sami postavljali prilikom projektiranja stana. Ovu kategoriju čine odgovori na pitanja „Da li ste do sada razradili pojedine kriterije kvalitete stana koje primjenjujete u procesu projektiranja? Ako jeste možete li navesti koji su?“; 3. potrebe korisnika i zahtjevi koji će se pojaviti u budućnosti, a koje struka možda još ne prepoznaje. Ovoj kategoriji pripadaju odgovori na pitanja: „Smatrate li da postoje zahtjevi koji su od iznimne važnosti korisnicima, a nisu prepoznati od strane struke?“ i „Smatrate li da će u skoroj budućnosti pojaviti novi zahtjevi koji će se trebati zadovoljiti prilikom projektiranja?“ te 4. mišljenje o kvaliteti POS-ovog pravilnika za projektiranje višestambenih zgrada. Pitanja koja se vežu na ovu temu su: „Što mislite o POS-ovom pravilniku?“, „Što mislite o POS-ovoj podjeli na sobnost i kvadrature stanova?“ i Biste li nešto promijenili? Ako da, što?“. Ispitanicima je najvažnije bilo da prilikom projektiranja svakom stanu osiguraju:  funkcionalnost prostornih veza;  kvalitetu prostornog rješenja; IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 153  povoljne dimenzije prostorija;  pravilnu orijentaciju prostorija;  dobro osvjetljenje i prozračivanje;  mogućnosti različitog opremanja i korištenja. Navedene ciljeve prilikom projektiranja stana su provjeravali kroz sljedeće kriterije za osiguranje prostorne kvalitete stana:  grupiranje prostorija;  optimalnu, ne minimalnu kvadraturu prostorija;  zoniranje, odvajanje dnevne i spavaće grupe prostorija;  veću površinu stana namijenjenu dnevnom dijelu;  pozicioniranje ulaza;  svođenje površina za komunikaciju na minimum;  orijentaciju dnevnih prostorija prema jugu;  dvostranu orijentaciju stana;  obavezni vanjski prostor;  fleksibilnost rješenja. Većina ispitanika je stava kako stanovi koji se danas projektiraju ispunjavaju veliku većinu zahtjeva korisnika. Kao zahtjeve koje korisnici imaju, a u stanovima nisu osigurani navode veću razinu fleksibilnosti prostora i osiguranje njegove transformabilnosti, ali isto tako su svjesni prepreka koje ih onemogućuju. Također, smatraju da, zbog promjene u načinu života, korisnici očekuju da svaki stan ima osigurani radni prostor, ako ne kroz zasebnu prostoriju, onda barem kao minimalni prostor definiran unutar druge prostorije. Ispitanici napominju kako se način života konstantno mijenja, što dovodi do potrebe da stambeni prostori budu polifunkcionalni. Smatraju da se stan vraća svojoj prvotnoj prostornoj organizaciji: zajedničkom prostoru velike površine koji će u budućnosti biti popraćen s malim prostorijama za individualno korištenje. Smatraju kako će stan budućnosti biti veliki open space, u kojemu će se različiti načini korištenja prostora osigurati različitim načinima pregrađivanja, a unutar kojeg će jedini fiksni prostori biti oni za odlaganje i obavljanje higijene. Smatraju kako će eventualni novi zahtjevi nastati iz potreba do kojih će dovesti nove tehnologije i sustavi instalacija. Ispitanici smatraju kako je POS-ov pravilnik vrlo dobar korektiv za projektiranje, kako podiže nivo stambene gradnje i stambene arhitekture u cjelini te osigurava viši životni standard. Smatraju kako je pravilnik koji daje smjernice za projektiranje stambenih zgrada neophodan i kako bi se POS-ov u određenim segmentima korigirani i poboljšani pravilnik trebao koristiti i za regulaciju komercijalne višestambene izgradnje, a ne samo one socijalne. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 154 Većina ispitanika, njih 10 od 14 smatra kako je podjela na sobnost i kvadrature stanova prema POS-ovom pravilniku prihvatljiva za trenutne standarde. Napominju kako bi se kvadratura pojedinih prostorija (spavaćih soba) trebala korigirati, a smatraju kako bi se trebalo korigirati i broj korisnika koji su predviđeni za korištenje stanova, odnosno smanjiti broj korisnika predviđenih za stan određene sobnosti. Kao najvažnije, većina ispitanika naglašava kako bi kvadrature prostorija i stanova iz POS-ovog pravilnika trebale biti minimum koji se koristi za projektiranje u višestambenoj izgradnji, a ne maksimum. 5.3.2. Stavovi ispitanika o prostornim karakteristikama kvalitetnog stana Kategorija pitanja otvorenog tipa (stavovi stručnjaka o pojedinim prostorijama i prostornim vezama unutar stana) sadržala je i pitanja prikazana u nastavku. 5.3.2.1. Dimenzije prostorija Na pitanje o veličinama prostorija za ugodno stanovanje, svaki od ispitanika naveo je minimalnu površinu za koju smatra kako se unutar nje na kvalitetan način može organizirati određeni sadržaj. Odgovori ispitanika na ovo pitanje prikazani su u nastavku (Tablica 27.). Rezultati su dani u obliku srednje vrijednosti odgovora te intervala koji označava najmanju i najveću površinu koju su ispitanici naveli. Tablica 27. Minimalne veličine prostorija 5.3.2.2. Orijentacija prostorija prema stranama svijeta Na pitanja vezana uz orijentaciju stana i pojedinih prostorija, ispitanici su, na temelju iskustva trebali odgovoriti koja orijentacija ili orijentacije najbolje odgovaraju određenim prostorijama te dati svoje mišljenje o jednostranoj odnosno dvostranoj orijentaciji stana, njihovim prednostima i manama te ostvarivanju prirodne ventilacije kupaonice i kuhinje. Prostorija: Srednja vrijednost Interval odgovora N Dnevni boravak 18,08 14-23 13 Dnevni boravak s blagovanjem 25,91 20-35 11 Soba za jednu osobu 9,75 6-12 13 Soba za dvije osobe (roditelje) 13,77 9-19 13 Kuhinja 7,70 6-15 12 Kuhinja s blagovanjem 14,78 10-25 11 Blagovaonica 8,45 5-15 11 Vanjski prostor (lođa, balkon) 5,20 3-12 13 Kupaonica 5,31 3-10 13 Spremište 2,08 1-3 13 Prema Vama, kolika je minimalna veličina prostorije (u m²) za ugodno i kvalitetno stanovanje? IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 155 Upitani o prihvatljivosti života u stanu gdje kuhinja i/ili kupaonica nemaju prozor ispitanici odgovaraju sljedeće. Većina, njih 12, smatra kako je u određenoj mjeri prihvatljivo živjeti u stanu gdje kupaonica nema prirodnu ventilaciju i osvjetljenje. Od ovih 12 ispitanika dva smatraju kako je to prihvatljivo samo u krajnjoj nuždi. Njih 10, isto smatra i za kuhinju, uključujući i dva ispitanika koja smatraju kako je to prihvatljivo samo u slučaju kada nema drugog izbora. Odgovore ispitanika na ovo pitanje prikazuje Dijagram 4. Kao opravdane razloge za projektiranje kuhinje i kupaonice bez prirodne ventilacije putem prozora navode: uvjete propisane planovima, projektni zadatak, datosti lokacije, orijentaciju i veličinu parcele, dubinu i tipologiju zgrade (npr. premalo površine pročelja kod ugrađenih zgrada), racionalnu izgradnju te dobivanje kvalitetnijeg rješenja ostalih prostorija stana. Dijagram 4. Smatrate li da je prihvatljivo živjeti u stanu gdje je kuhinja i/ili kupaonica u jezgri stana bez prirodne ventilacije i osvjetljenja? Kada bi mogli birati između projektiranja stana s manje prostorija s kuhinjom i/ili kupaonicom na pročelju i stana s više soba i kuhinjom i/ili kupaonicom u jezgri stana bez prirodne ventilacije i osvjetljenja, većina ispitanika bi odabrala varijantu gdje bi korisnicima osigurali više stambenih prostorija, u svrhu osiguranja više razine standarda stanovanja i racionalnog unutarnjeg prostornog rješenja stana. Na pitanja: „Što možete reći o kvaliteti koju pruža jednostrana odnosno dvostrana orijentacija stana!“ i „Slažete li se s tvrdnjom kako kvalitetan stan zahtjeva minimalno dvostranu orijentaciju?“ Ispitanici, većina njih (Dijagram 5.), odgovaraju kako se treba preferirati dvostrana orijentacija stana te kako je ona obvezna kod većih stanova. Također, smatraju kako ona omogućuje prirodno poprečno prozračivanje, mogućnost projektiranja veće fleksibilnosti, pravilniju orijentaciju grupa prostorija te veće mogućnosti osunčanja i prirodnog osvjetljenja. Jednostranu orijentaciju stana smatraju prihvatljivom samo za male stanove, ali ne onu sjevernu. Mišljenja su kako je jednostrana orijentacija prihvatljiva samo u slučaju postojanja kvalitetnih vizura. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 156 Dijagram 5. Slažete li se s tvrdnjom kako kvalitetan stan zahtjeva minimalno dvostranu orijentaciju? Od ispitanika se tražilo da na temelju vlastitog projektantskog iskustva navedu koje su orijentacije najbolje za prostore u kojima se najviše boravi. Prostorije za koje se tražila najbolja orijentacija su: dnevni boravak, spavaća soba i kuhinja. Za svaku od njih su mogli navesti nekoliko orijentacija. Projektanti su mišljenja kako su za dnevni boravak najbolje orijentacije jug (12 ispitanika) i jugozapad (10 ispitanika). Niti jedan projektant nije naveo sjever kao poželjnu orijentaciju za ovu prostoriju. Prema mišljenju ispitanika, najbolja orijentacija za spavaću sobu je istok (13 ispitanika). Zapad ili jugozapad prema ispitanicima nisu poželjne orijentacije za spavaće sobe, jer ih niti jedan nije naveo. Kuhinju je, prema projektantima najbolje orijentirati na sjever (11 ispitanika). Kuhinja je jedina od tri prostorije za koju projektanti smatraju kako može biti orijentirana na sve strane svijeta. Detaljniji prikaz odgovora na ovo pitanje vidljiv je u nastavku (Dijagram 6. a-c). Dijagram 6. Najbolja orijentacija za (a) dnevni boravak, (b) spavaću sobu i (c) kuhinju IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 157 5.3.2.3. Prostorna organizacija stana Unutar ovog potpoglavlja, prikazani su odgovor na pitanja vezana uz pojedine prostorije i prostorne veze unutar stana. Pitanja su bila postavljena tako da su ispitanici trebali rangirati ponuđene odgovore prema važnosti, gdje je 1 uvijek značilo najmanje poželjan (važan), odabrati jedan od ponuđenih odgovora ili odabrati najbolju opciju od ponuđenih. Za pitanje: „U sklopu kojeg prostora je potrebno projektirati blagovanje?“, bili su ponuđeni odgovori: kuhinji, blagovaonici, dnevnom boravku. Od ispitanika se tražilo da rangiraju prostorije od najpoželjnije (3) do najmanje poželjne (1). Ispitanici smatraju kako je dnevni boravak najbolji prostor za organizaciju prostora za blagovanje (Dijagram 7.). Zanimljivo je kako niti jedan ispitanik blagovaonicu (kao zasebnu prostoriju) nije naveo kao najpoželjniji prostor za organizaciju prostora za blagovanje u stanu (Tablica 28.). Srednje vrijednosti za svaku prostoriju te intervali odgovora ispitanika na ovo pitanje prikazani su u istoj tablici. Dijagram 7. Najbolja prostorija za smještaj prostora za blagovanje Tablica 28. Odgovori ispitanika na pitanje o smještaju prostora za blagovanje Kroz intervju se željelo ispitati i mišljenje stručnjaka o načinu organizacije komunikacija između pojedinih prostorija stana. Ispitanicima je bilo postavljeno pitanje: „Koji je danas najpogodniji oblik komunikacije između prostorija?“. Ponuđeni odgovori koje su trebali rangirati bili su: hodnik – koridorski stan, centralni dnevni boravak – open space, kružna veza, grupe prostorija – zoniranje, prohodne glavne prostorije. Najveću srednju vrijednost ostvarila je kružna veza (Dijagram 8.). 1 2 3 Srednja vrijednost Interval odggovora Kuhinja 1 (7,14) 8 (57,14) 5 (35,71) 2,29 1-3 Blagovaonica 12 (85,71) 2 (14,49) 0 (0) 1,14 1-2 Dnevni boravak 1 (7,14) 4 (28,57) 9 (64,29) 2,57 1-3 U sklopu kojeg prostora je potrebno projektirati blagovanje? IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 158 Dijagram 8. Najpogodnija komunikacija u stanu Zanimljivo je napomenuti kako nitko od ispitanika kružnu vezu i zoniranje stana nije rangirao kao nepogodnu komunikaciju (1). Također, niti jedan ispitanik zoniranje stana i prolazne prostorije nije rangirao kao najpogodnije načine komunikacije unutar stana, odnosno nije im dao 5. Najviše ispitanika, njih 9 smatra prolazne prostorije kao najlošiji način organiziranja komunikacije unutar stana. Rangiranje pojedine komunikacije, srednje vrijednosti za svaku varijantu te intervali odgovora ispitanika na ovo pitanje prikazani su u nastavku (Tablica 29.). Tablica 29. Odgovori ispitanika na pitanje o najpogodnijoj komunikaciji unutar stana Kako bi se ispitale dodatne veze između prostorija, ispitanici su trebali odgovoriti na dva pitanja: „Da imate mogućnost projektiranja samo jednog vanjskog prostora stana (lođa, balkon, terasa), na koji biste ga unutarnji prostor vezali?“ i „Da imate mogućnost projektiranja samo jednog spremišta u stanu, na koju biste ga prostoriju vezali?“ Za prvo pitanje bila su ponuđena tri odgovora: dnevni boravak, kuhinja i spavaća soba. Svi ispitanici su odgovorili s „dnevni boravak“ (Dijagram 9.). Dijagram 9. Da imate mogućnost projektiranja samo jednog vanjskog prostora stana, na koji biste ga unutarnji prostor vezali? 1 2 3 4 5 Srednja vrijednost Interval odggovora Hodnik 3 (23,08) 5 (38,46) 1 (7,69) 1 (7,69) 3 (23,08) 2,69 1-5 Centralni dnevni boravak 1 (7,69) 1 (7,69) 5 (38,46) 3 (23,08) 3 (23,08) 3,46 1-5 Kružna veza 0 (0) 3 (23,08) 1 (7,69) 2 (15,38) 7 (53,85) 4,00 2-5 Prolazne prostorije 9 (69,23) 3 (23,08) 0 (0) 1 (7,69) 0 (0) 1,46 1-4 Zoniranje 0 (0) 1 (7,69) 6 (46,15) 6 (46,15) 0 (0) 3,38 2-3 Koji je, prema Vama, danas najpogodniji oblik komunikacije između prostorija? IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 159 Svi ispitanici smatraju kako je vanjski prostor potrebno vezati na dnevni boravak. Na drugo pitanje ponuđeni odgovori su bili: kuhinja, degažman, hodnik. Odgovori ispitanika na ovo pitanje su bili podijeljeni, ali najviše njih (8 ispitanika) odgovorilo je s „kuhinja“ (Dijagram 10.). Dijagram 10. Da imate mogućnost projektiranja samo jednog spremišta u stanu, na koju biste ga prostoriju vezali? 5.3.3. Važnost pojedine karakteristike stana za postizanje njegove kvalitete Unutar ovog poglavlja bit će prikazani odgovori na dva pitanja u kojima su ispitanici, na temelju vlastitog iskustva i preferencija, trebali rangirati pojedine karakteristike (elemente stana) koje su od velikog utjecaja na kvalitetu istog i pitanje o odnosu utjecaja unutarnjih i vanjskih prostora stana na postizanje cjelokupne kvalitete stana. U prvom su pitanju ispitanici trebali definirati utjecaj pojedinog elementa arhitektonskog projektiranja na kvalitetu prostornog rješenja stana. Ispitanici su trebali napraviti rang listu, tako da elementima projektiranja dodijele brojeve od 1 do 5. S 1 su trebali označiti najmanje važan element, koji najmanje utječe na kvalitetu, a s 5 najvažniji element, onaj koji najviše utječe na kvalitetu rješenja stana. Ponuđeni elementi projektiranja stana bili su: sadržaj (sobnost) stana, kvadratura stana, orijentacija stana, komunikacija unutar stana i prostorna organizacija stana. Na temelju srednje vrijednosti utvrđeno je kako ispitanici smatraju kako pravilna prostorna organizacija prostorija stana najviše utječe na njegovu kvalitetu (Dijagram 11.). Dijagram 11. Važnost pojedinih elemenata arhitektonskog projektiranja za postizanje kvalitetnog rješenja stana IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 160 Zanimljivo je napomenuti kako nitko od ispitanika nije naveo kako sadržaj (sobnost), kvadratura i komunikacija najviše utječu na kvalitetu rješenja stana, odnosno dodijelio im 5. Također, nitko od ispitanika ne smatra kako prostorna organizacija stana ima najmanje utjecaja na postizanje kvalitete. Rang pojedinog elementa, srednja vrijednost koju je ostvario te intervali odgovora ispitanika na ovo pitanje prikazani su u tablici (Tablica 30.). Tablica 30. Odgovori ispitanika na pitanje o utjecaju pojedinih elemenata arhitektonskog projektiranja na kvalitetu stana Drugo pitanje se odnosilo na utjecaj kvalitete rješenja pojedine prostorije u stanu na kvalitetu cijelog stana. Ispitanici su trebali napraviti rang listu, tko da prostorijama dodijele brojeve od 1 do 5 (1 označava najmanje važnu, onu koja najmanje utječe na kvalitetu, a 5 najvažniju prostoriju, onu koja najviše utječe na kvalitetu rješenja stana). Ponuđene prostorije su bile: dnevni boravak, spavaća soba, kuhinja, kupaonica i spremište. Ispitanici su mišljenja kako kvaliteta rješenja dnevnog boravka najviše utječe na kvalitetu rješenja stana (Dijagram 12.) Dnevni boravak je od strane 12 ispitanika ocijenjen s 5, što je u konačnici rezultiralo sa srednjom vrijednosti 4,79 (Tablica 31.) Zanimljivo je napomenuti kako nitko od ispitanika nije naveo kako dnevni boravak, kuhinja i kupaonica predstavljaju prostorije od najmanjeg utjecaja na kvalitetu stana u cijelosti. 13 od 14 ispitanika navelo kako je kvaliteta prostorija za odlaganje (spremište) od najmanjeg utjecaja na kvalitetu stana u cijelosti. Također, zanimljivo je kako nitko od ispitanika nije naveo kako su kvalitetno projektirana spavaća soba, kupaonica i spremište od najvećeg utjecaja na ukupnu kvalitetu stana. Način rangiranja, srednje vrijednosti te intervali odgovora ispitanika na ovo pitanje prikazani su u nastavku (Tablica 31.). Dijagram 12. Utjecaj pojedine prostorije na kvalitetu stana 1 2 3 4 5 Srednja vrijednost Interval odggovora Sadržaj 5 (35,74) 5 (35,71) 1 (7,14) 3 (21,43) 0 (0) 2,14 1-4 Kvadratura 3 (21,43) 3 (21,43) 4 (28,57) 4 (28,57) 0 (0) 2,64 1-4 Orijentacija 4 (28,57) 2 (14,49) 4 (28,57) 1 (7,14) 3 (21,43) 2,79 1-5 Komunikacija 2 (14,29) 3 (21,43) 4 (28,57) 5 (35,71) 0 (0) 2,86 1-4 Organizacija 0 (0) 1 (7,14) 1 (7,14) 1 (7,14) 11 (78,57) 4,57 2-5 Prema Vama, kolika je važnost sljedećih elemenata arhitektonskog projektiranja za kvalitetno rješenje stana? IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 161 Tablica 31. Odgovori ispitanika na pitanje o utjecaju rješenja pojedine prostorije na kvalitetu stana Svi ispitanici smatraju kako su unutarnji prostori važniji za osiguranje kvalitetnog rješenja stana. Unatoč tome, utjecaj vanjskih prostora stana na kvalitetu stana ipak postoji, što se vidi u odgovorima na pitanje: „Koliko su važniji“, a na koje su ispitanici odgovorili sa srednjom vrijednosti od 3,7 (interval odgovora 3-4), gdje je 1 označavalo malo važniji, a 5 značajno važniji. 5.3.4. Rang lista utjecaja pojedinog kriterija na ocjenu kvalitete stana Ocjena važnosti svakog kriterija u odnosu na sve ostale kriterije definirana je putem komparativne analize parova. Ispitanici su u obrascu koji su dobili po završetku svakog intervjua morali definirati koliko svaki od elemenata arhitektonskog projektiranja te kvaliteta rješenja određene prostorije stana ima utjecaj na postizanje ukupne kvalitete stana. Obrazac je sadržao sljedeće elemente projektiranja: sadržaj stana (sobnost), kvadraturu, orijentaciju, unutarnju komunikaciju i prostornu organizaciju stana u cjelini. Ispitanici su trebali odrediti i koliko kvaliteta rješenja sljedećih prostorija ima utjecaja na kvalitetu stana: dnevni boravak, spavaća soba, kuhinja, kupaonica, spremište (izba), vanjski prostor stana (lođe, balkon, terasa). Rezultati su obrađeni tako da je prvo određena važnost pojedinog kriterija u odnosu na sve kriterije. Nakon toga su izdvojeni dijelovi tablice s rezultatima za grupu prostornih karakteristika stana – elemenata arhitektonskog projektiranja i prostorije stana i za njih su napravljene zasebne analize. Rezultati su prikazani u cjelini, ali i pojedinačno za svaku od grupa. Rezultati komparativne analize parova za sve ponuđene kriterije pokazuju kako je ispitanicima najvažnija prostorna organizacija stana, slijedi ju kvalitetno rješenje dnevnog boravka. Za kvalitetu stana, prema njima, najmanje je važna kvaliteta rješenja prostora za odlaganje (izba). Dok su svi ostali kriteriji podjednako važni. Rangiranje kriterija može se vidjeti u dijagramu (Dijagram 13.). Raspored odgovora svih ispitanika, srednje vrijednosti i interval odgovora te udio u ukupnom zbroju odgovora prikazuje tablica u nastavku (Tablica 32.). 1 2 3 4 5 Srednja vrijednost Interval odggovora Dnevni boravak 0 (0) 0 (0) 1 (7,14) 1 (7,14) 12 (85,71) 4,79 3-5 Spavaća soba 1 (7,14) 7 (50,00) 3 (14,29) 3 (14,29) 0 (0) 2,57 1-4 Kuhinja 0 (0) 1 (7,14) 2 (14,29) 9 (64,29) 2 (14,29) 3,86 2-5 Kupaonica 0 (0) 5 (35,71) 8 (57,14) 1 (7,14) 0 (0) 2,71 2-4 Spremište 13 (92,86) 1 (7,14) 0 (0) 0 (0) 0 (0) 1,07 1-2 Kod prostorne organizacije stana, na projektiranje i kvalitetu kojih prostorija bi se trebalo obratiti najviše pažnje? IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 162 Dijagram 13. Rang lista važnosti svih kriterija Tablica 32. Važnost svih kriterija Kako bi se odredila važnost pojedinih kriterija unutar iste grupe, napravljene su dodatne analize za prostorne karakteristike stana – odnosno elemente arhitektonskog projektiranja i pojedine prostorije stana. I prema rezultatima ove analize, ispitanicima je i najvažnija prostorna organizacija, dok su ostali elementi podjednako zastupljeni. Ipak, za razliku od ukupnih rezultata, najmanje je važna sobnost stana. Zanimljivo je spomenuti kako je u odnosu na ukupne rezultate, ako promatramo samo prostorne karakteristike stana, sobnost s pretposljednjeg mjesta došla na posljednje, a komunikacija između prostorija došla s posljednjeg na drugo mjesto (Dijagram 14.). Raspored odgovora svih ispitanika, srednje vrijednosti i interval odgovora te udio u ukupnom zbroju odgovora vidljiv je u nastavku (Tablica 33.). Dijagram 14. Rang lista prostornih karakteristika stana Srednja vrijednost važnosti kriterija Interval važnosti za pojedinog ispitanika Ukupan zbroj Udio u ukupnom zbroju RANG 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 A Sadržaj stana 43 0 0 31 5 27 14 34 9 20 1 6 0 3 13,79 0-43 193 8,43 5 B Kvadratura 38 2 3 28 8 22 8 35 15 18 4 15 1 8 14,64 1-38 205 8,96 4 C Orijentacija 5 11 28 9 0 25 4 9 40 12 1 19 8 6 12,64 0-40 177 7,73 6 D Komunikacija 22 16 22 17 11 6 11 3 10 0 14 20 13 1 11,86 1-22 166 7,25 8 E Prostorna organizacija 35 17 35 31 46 38 46 44 37 6 24 34 18 14 30,36 6-46 425 18,57 1 F Dnevni boravak 34 33 35 24 27 35 33 29 22 21 8 18 15 18 25,14 8-35 352 15,38 2 G Spavaća soba 14 5 14 5 21 14 22 5 5 10 11 9 16 8 11,36 5-22 159 6,95 10 H Kuhinja 14 13 24 11 21 17 15 7 17 16 23 16 7 13 15,29 7-24 214 9,35 3 I Kupaonica 10 8 13 7 12 11 20 3 11 11 17 11 12 19 11,79 3-20 165 7,21 9 J Izba 5 5 6 0 15 0 5 0 0 9 3 0 9 3 4,29 0-15 60 2,62 11 K Vanjski prostor 13 10 19 20 23 8 13 22 1 4 9 7 10 14 12,36 1-23 173 7,56 7 Kriterij Ispitanik IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 163 Tablica 33. Važnost pojedinih prostornih karakteristika stana Kod važnosti odnosno utjecaja kvalitete pojedine prostorije na ukupnu kvalitetu stana također je uočeno nekoliko razlika. Iako su kvaliteta rješenja dnevnog boravka i kuhinje i dalje dva najvažnija kriterija za postizanje kvalitete stana, a izba najmanje važan kriterij, došlo je do promjene u rangu ostalih prostorija stana. Tako je, ako u ukupnim rezultatima promatramo samo prostorije, spavaća soba došla s pretposljednjeg na treće, vanjski prostori su pali s trećeg na četvrto, a kupaonica je sada pretposljednja u odnosu na ukupne rezultate gdje je bila na četvrtom mjestu (Dijagram 15.).Raspored odgovora svih ispitanika, srednje vrijednosti i interval odgovora te udio u ukupnom zbroju odgovora vidljiv je u tablici (Tablica 34.). Dijagram 15. Rang lista važnosti prostorija Tablica 34. Važnost pojedinih prostorija Srednja vrijednost važnosti kriterija Interval važnosti za pojedinog ispitanika Ukupan zbroj Udio u ukupnom zbroju RANG 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 A Sadržaj stana 13 0 0 9 5 8 4 8 0 11 0 0 0 3 4,36 0-13 61 12,95 5 B Kvadratura 13 2 3 6 8 3 3 9 6 10 4 3 1 8 5,64 1-13 79 16,77 3 C Orijentacija 0 8 12 0 0 6 3 5 14 5 1 3 8 1 4,71 0-14 66 14,01 4 D Komunikacija 5 10 10 1 11 3 6 0 3 0 11 10 13 1 6,00 0-13 84 17,83 2 E Prostorna organizacija 11 11 11 12 16 12 18 16 11 6 14 16 18 9 12,93 6-18 181 38,43 1 Kriterij Ispitanik Srednja vrijednost važnosti kriterija Interval važnosti za pojedinog ispitanika Ukupan zbroj Udio u ukupnom zbroju RANG 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 F Dnevni boravak 25 25 25 19 15 21 23 21 13 13 6 14 0 11 16,50 0-25 231 37,02 1 G Spavaća soba 14 1 4 5 9 11 16 4 5 3 6 5 3 5 6,50 1-16 91 14,58 3 H Kuhinja 9 8 14 11 9 14 8 5 8 6 11 15 2 8 9,14 2-15 128 20,51 2 I Kupaonica 5 3 3 6 0 8 11 1 4 6 5 11 5 6 5,29 1-11 74 11,86 5 J Izba 0 0 0 0 3 0 0 0 0 3 0 0 4 0 0,71 0-4 10 1,60 6 K Vanjski prostor 8 6 9 18 9 5 5 12 1 0 3 6 5 3 6,43 0-18 90 14,42 4 Kriterij Ispitanik IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 164 5.4. Zaključak Na temelju intervjua stručnjaka, mogu se izvesti sljedeći zaključci vezani uz pokazatelje kvalitete stana sa stajališta arhitekta. Arhitektima je prilikom projektiranja stanova najvažnije zadovoljiti: funkcionalnost prostornih veza, kvalitetu prostornog rješenja, povoljne dimenzije prostorija, pravilnu orijentaciju prostorija, dobro osvjetljenje i prozračivanje te mogućnosti različitog opremanja i korištenja prostora. Ostvarenje ovih ciljeva provjeravaju analizom tlocrtnog rješenja stana na temelju sljedećih prostornih karakteristika stana: optimalne kvadrature prostorija, zoniranjem stana, minimalnim površinama komunikacija, južnom orijentacijom dnevnih prostorija, dvostranom orijentacijom, postojanjme obaveznog vanjskog prostora te fleksibilnost rješenja i dr. Arhitekti kao zahtjeve na koje se treba obratiti pozornost navode veću razinu fleksibilnosti i transformabilnosti prostora stana, ali isto tako su svjesni prepreka koje ih onemogućuju. Smatraju kako će se u budućnosti trebati projektirati polifunkcionalni prostori tako da se osigura veliki centralni prostor open space tipa koji će se moći pregrađivati i zajednički koristiti i koji će biti popraćen individualnim ćelijama i većim brojem prostora za odlaganje. Kao najbolje orijentacije za dnevni boravak arhitekti su naveli jug i jugozapad, a kao nepovoljnu sjever. Za orijentaciju spavaće sobe preporučuju istok, dok zapad ili jugozapad smatraju nepoželjnim. Smatraju da se kuhinja može orijentirati na sve strane svijeta, ali prednjači mišljenje kako su sjever, sjeveroistok i istok najpovoljniji. Većina arhitekata smatra kako je u određenoj mjeri prihvatljivo projektirati, a samim time i živjeti u stanu gdje kuhinja i kupaonica nemaju prirodnu ventilaciju i osvjetljenje. Kao razlog za ovakvo projektiranje navode: uvjete propisane planovima, projektni zadatak, uvjete parcele, dubinu i tipologiju zgrade, dobivanje kvalitetnijeg rješenja ostalih prostorija stana i dr. Vezano uz orijentaciju stana, arhitekti smatraju kako se treba preferirati dvostrana orijentacija stana te kako je ona obvezna kod većih stanova radi omogućavanja prirodnog poprečnog prozračivanja, osunčanja, fleksibilnijeg rješenje stana i bolje orijentacije grupa prostorija. Jednostranu orijentaciju stana, ali ne onu sjevernu, smatraju prihvatljivom samo za male stanove. Što se tiče prostorne organizacije i komunikacije unutar stana, arhitekti su mišljenja kako je dnevni boravak najpovoljniji za smještaj stola za blagovanje, kako je unutarnji prostor najbolje s vanjskim povezati preko dnevnog boravka te kako je spremište u stanu najbolje povezati s kuhinjom. Kao najbolju prostornu organizaciju stana navode kružnu vezu, koju slijedi centralni dnevni boravak, zoniranje pa hodnik. Prolazne prostorije smatraju najmanje pogodnima za projektiranje stanova za današnje potrebe. Na upit vezan uz definiranje važnosti pojedine karakteristike odnosno utjecaj pojedinog elementa arhitektonskog projektiranja na kvalitetu prostornog rješenja stana putem IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 165 metode komparativne analize parova419, arhitekti su odgovorili kako smatraju da pravilna prostorna organizacija prostorija stana najviše utječe na njegovu kvalitetu, zatim su to redom: komunikacija između prostorija, kvadratura prostorija, orijentacija prostorija te sobnost odnosno sadržaj stana. Dok je kod utjecaja kvalitete rješenja pojedine prostorije u stanu na kvalitetu cijelog stana redoslijed bio sljedeći: najvažniji je dnevni boravak, zatim slijedi kuhinja, spavaća soba, vanjski prostor te kupaonica i spremište. Ovi rezultati su se u nastavku istraživanja koristili kao težinski faktori pojedinih kriterija prostornih karakteristika stana na temelju kojih su stanovi vrednovani. 419 Korišteni su rezultati zasebne analize kriterija jer oni predstavljaju pouzdanije rezultate zbog bolje međusobne mjerljivosti kriterija. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 166 6. Anketiranje korisnika stanova Anketiranje je dobro utemeljeni alat za stjecanje informacija koji nudi fleksibilan istraživački pristup.420 Ova se metoda koristi za istraživanje širokog spektra tema te služi za prikupljanje informacija o društvenim obilježjima sudionika, standardima ponašanja ili stavovima te uvjerenjima i razlozima djelovanja ispitanika u odnosu na temu koja se istražuje.421 Upravo je iz ovih razloga, metoda anketiranja odabrana za prikupljanje podataka o istraživačkoj temi. Na temelju kriterija za ocjenu kvalitete stanova koji su detektirani u dosadašnjim istraživanjima kvalitete stanovanja u svijetu i u Hrvatskoj, a potom potvrđeni od strane stručnjaka – projektanata višestambenih zgrada, definiran je upitnik na temelju kojega se provelo ispitivanje važnosti pojedinog kriterija za ocjenu kvalitete stana sa stajališta njihovih korisnika. Anketno istraživanje provedeno je u dva dijela. U prvom dijelu definiran je sadržaj i izgled upitnika, a kako bi se odredila relevantnost mjernih karakteristika upitnika provedeno je pilot istraživanje. Ovo istraživanje provedeno je i kako bi se provjerilo da li su pitanja u upitniku postavljena jasno, precizno i na ispitaniku prihvatljiv i razumljiv način. Nakon analize rezultata pilot ankete i korekcije upitnika na temelju rezultata, u drugom dijelu je uslijedilo finalno anketiranje građana grada Osijeka. Cilj istraživanja prikazanog u ovom poglavlju bio je prikupiti mišljenja korisnika o najvažnijim kriterijima za ocjenu stana. Korisnike se ispitivalo o njihovim stavovima vezanim uz prostorne karakteristike stana koje su od najvećeg utjecaja na njegovu kvalitetu. Na temelju anketiranja definirano je koje prostorne karakteristike, prema mišljenju korisnika, mora imati kvalitetan stan. Rezultati istraživanja koji su prikazani u ovom poglavlju: ocjena i definiranje važnosti pojedinih prostornih karakteristika stana, u nastavku rada su poslužili kao kriteriji za vrednovanje stanova na području grada Osijeka. 6.1. Definiranje i izgled upitnika Podloga za istraživanje bio je strukturirani upitnik. Ova vrsta upitnika izabrana je zato što kroz standardizirane odgovore nudi objektivnost istraživača prilikom obrade podataka. 420 Mathers, N., Fox, N., Hunn, A., 2007. Surveys and Questionaires, Yorkshire & the Humber: The NIHR RDS for the East Midlands, p.4. 421 Bird, D. K., 2009. The use of questionnaires for acquiring information on public perception of natural hazards and risk mitigation – a review of current knowledge and practice, Natural Hazards and Earth System Sciences, 9, p.1308. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 167 6.1.1. Struktura upitnika Kako bi se osigurala preglednost, a u daljnjem dijelu i jednostavnija analiza rezultata, upitnik je u ovisnosti o karakteru i tematici pitanja tematski podijeljen u šest dijelova:  opća pitanja na temelju kojih se tražilo mišljenje ispitanika o općenitim svojstvima i prostorijama stana;  pitanja kojima se od ispitanika tražilo da definiraju, prema vlastitom iskustvu, minimalne kvadrature prostorija za ugodno stanovanje;  grupu pitanja kroz koja su ispitanici morali izreći svoje stavove o poželjnoj orijentaciji pojedinih prostorija i prostora;  pitanja o poželjnim načinima povezivanja prostorija;  seriju pitanja o poželjnoj prostornoj organizaciji stana te  socio-demografske podatke o ispitaniku. 6.1.2. Sadržaj upitnika – liste pitanja422 Pitanja unutar upitnika bila su zatvorenog tipa. Korištena su pitanja izbora jedne od ponuđenih mogućnosti, rangiranje odgovora prema važnosti te slaganje ili neslaganje ispitanika s određenom izjavom. Ispitanici su na zadnja pitanja odgovarali korištenjem Likertove ljestvice, gdje je vrijednost 5 uvijek značila da se u potpunosti slažu s izjavom, a vrijednost 1 da se u potpunosti ne slažu s izjavom. Pitanja te ponuđeni odgovori iz upitnika prikazani su u nastavku. A. Opća pitanja: 1. Kolika je, prema Vama, važnost sljedećih karakteristika stana? Napravite RANG LISTU karakteristika tako što ćete s 5 označiti najvažniju, a s 1 najmanje važnu karakteristiku stana. Pridružite brojeve od 1 (najmanje važno) do 5 (najvažnije) pojedinim karakteristikama stana. (ponuđene su karakteristike: broj soba (sadržaj stana), kvadratura prostorija i stana, orijentacija prostorija prema stranama svijeta, komunikacija unutar stana (povezivanje prostorija), prostorna organizacija stana (raspored prostorija)); 2. Kolika je, prema Vama, važnost pojedine prostorije u stanu? Napravite RANG LISTU prostorija tako što ćete s 5 označiti najvažniju, a s 1 najmanje važnu prostoriju. Pridružite brojeve od 1 (najmanje važna) do 5 (najvažnija) pojedinim prostorijama. (ponuđene su prostorije: dnevni boravak, spavaća soba, kuhinja, kupaonica, spremište) 422 Nakon što je definirana okvirna lista pitanja, a prije nego je oblikovana testna anketa, odrađene su konzultacije sa psihologicom doc. dr. sc. Tenom Velki kako bi se provjerila formacija i jasnoća svakog pitanja. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 168 B. Kvadratura prostorija: 1. Prema Vama, kolika je MINIMALNA površina (m2) prostorije za ugodno stanovanje? Označite s X jedan od raspona ponuđenih površina za svaku od sljedećih prostorija. (bili su ponuđeni intervali kvadratura za sljedeće prostorije: dnevni boravak, dnevni boravak s blagovanjem, spavaća soba za jedno dijete, spavaća soba za dvoje djece, spavaća soba za roditelje, kuhinja, kuhinja s blagovanjem, kupaonica, hodnik, vanjski prostor: balkon ili lođa). C. Orijentacija prostorija: 1. Koja je, prema Vama, najpoželjnija orijentacija (položaj prozora) sljedećih prostorija? Označite samo jednu orijentaciju za svaku prostoriju! (ispitanici su morali odabrati jednu od četiri glavne orijentacije za prostorije: dnevni boravak, spavaća soba, kuhinja); Za sljedeća pitanja ispitanici su na skali od 1 do 5 morali definirati koliko im je pojedino svojstvo stana poželjno odnosno važno, s time da je 1 označavalo najmanje poželjno odnosno važno, a 5 najpoželjnije odnosno najvažnije. 2. Koliko je poželjno zračiti kuhinju preko dnevnog boravka, ako kuhinja nema vlastiti prozor? 3. Koliko je sjeverna orijentacija poželjna za spavaće sobe i dnevni boravak? 4. Koliko Vam je važno da kuhinja ima prozor? 5. Prema Vašem mišljenju, koliko je važna dvostrana orijentacija stana (prozori su okrenuti na dvije strane svijeta)? 6. Koliko je prihvatljivo da stan ima jednostranu orijentaciju (prozori su orijentirani na jednu stranu svijeta)? 7. Koliko Vam je važno da kupaonica ima prozor? D. Povezanost prostorija: 1. Prema Vašem mišljenju, koji je danas najpogodniji oblik povezivanja prostorija unutar stana? Napravite RANG LISTU tako što ćete s 5 označiti najvažniji, a s 1 najmanje važan oblik povezivanja prostorija. Pridružite brojeve od 1 (najmanje važno) do 5 (najvažnije) pojedinoj komunikaciji. (ponuđeni su bili odgovori: hodnik, centralni dnevni boravak –open space, kružna veza, prolazne prostorije, zoniranje prostorija po grupama s obzirom na namjenu, uz svaki odgovor stajao je i njegov grafički prikaz u obliku tlocrta); 2. Koja je, prema Vama, najpoželjnija prostorija za smještaj stola za blagovanje? Napravite RANG LISTU tako što ćete s 3 označiti najpoželjniju, a s 1 najmanje poželjnu prostoriju. Pridružite brojeve od 1 (najmanje poželjno) do 3 IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 169 (najpoželjnije) pojedinim prostorijama. (ponuđeni su bili odgovori: u sklopu dnevnog boravka, u sklopu kuhinje, u zasebnoj prostoriji); 3. Koja je, prema Vama, poželjna veza između kuhinje i dnevnog boravka? Napravite RANG LISTU tako što ćete s 3 označiti najpoželjniju, a s 1 najmanje poželjnu vezu. Pridružite brojeve od 1 (najmanje poželjno) do 3 (najpoželjnije) pojedinim vezama. (ponuđeni su bili odgovori: kuhinja i dnevni boravak su zasebne prostorije u koje se ulazi iz hodnika, kuhinja je s dnevnim boravkom povezana vratima, kuhinja je dio dnevnog boravka - jedinstveni su prostor); 4. Prema Vama, iz koje je prostorije najbolje izaći na vanjski prostor (balkon, lođu ili terasu)? Napravite RANG LISTU tako što ćete s 3 označiti najpoželjniju, a s 1 najmanje poželjnu prostoriju. Pridružite brojeve od 1 (najmanje poželjnije) do 3 (najpoželjnije) pojedinim prostorijama. (ponuđeni su bili odgovori: dnevni boravak, kuhinja, spavaća soba). E. Organizacija prostora: Za sljedeća pitanja ispitanici su na skali od 1 do 5 morali definirati koliko im je pojedino svojstvo stana poželjno, s time da je 1 označavalo najmanje poželjno, a 5 najpoželjnije svojstvo stana. 1. Koliko je poželjno imati vanjski prostor stana (balkon, lođa ili terasa)? 2. Prema Vašem mišljenju, koliko je poželjno da se u spavaću sobu ulazi kroz dnevni boravak? 3. Koliko je poželjno da stan ima više spremišta (izba, ostava, garderoba i sl.)? 4. Koliko je poželjno da stan, uz kupaonicu, ima dodatni, izdvojeni WC? 5. Koliko je poželjno da se u dio stana za spavanje (spavaće sobe i kupaonica) ulazi iz zasebnog hodnika? 6. Koliko je, prema Vama, poželjno da se prostorije u stanu mogu reorganizirati uz manje građevinske radove? 7. Koliko je, prema Vama, poželjno da se prostorije u stanu mogu prilagoditi različitim načinima korištenja (npr. odvajanje ili spajanje prostorija zatvaranjem ili otvaranjem harmonika vrata)? 8. Koliko je poželjno da stan ima visok strop (prostorija viša od 3,00 m)? F. Socio-demografski podaci o ispitaniku: 1. Koliko imate godina? 2. Spol. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 170 3. Obrazovanje (bile su ponuđene sljedeće kategorije odgovora: osnovna škola, SSS (srednja škola), VŠS (viša stručna sprema/bacc.), VSS (visoka stručna sprema/dipl./mag.) i magisterij, doktorat (mr.sc. / dr.sc.)); 4. Zanimanje. (bile su ponuđene sljedeće grupe zanimanja423: uredski i šalterski službenici (npr. knjigovođa, recepcionar, tajnica); uslužna i ugostiteljska zanimanja (npr. frizer, konobar, prodavač, kuhar, njegovatelj); proizvodnja i prerada hrane, tekstila, kože i drva (npr. mesar, pekar, krojač, obućar); vozači i rukovoditelji strojevima; mehaničari, monteri i obrađivači metala; tehničari (npr. građevinski, geodetski, poljoprivredni, strojarski); građevinska i rudarska zanimanja (npr. zidar, instalater, ličilac, tesar); poljoprivrednici, ribarski i šumski radnici; društvene i humanističke djelatnosti (ekonomist, psiholog, sociolog, novinar, pravnik); zdravstveni radnici (doktor medicine, stomatolog, veterinar, tehničar, terapeut); profesori i odgajatelji (u dječjem vrtiću, osnovnoj i srednjoj školi); inženjeri i informatički stručnjaci (strojarstvo, građevina, promet, elektrotehnika); direktori, menadžeri i čelnici; umjetnici (npr. slikar, glumac, redatelj, dizajner, plesač); student; ostalo); 5. Socioekonomski status (ponuđeni su odgovori: u velikim sam dugovima, živim od plaće do plaće, imam dovoljno za prosječan život, uspijem ponešto uštedjeti, mogu si priuštiti luksuzne stvari); 6. Jeste li zaposleni? (ponuđeni su odgovori: da; ne; u mirovini sam; student sam); 7. Koliko Vaše kućanstvo ima članova? (ponuđeni su odgovori: živim sam/a; 2; 3; 4; 5 i više); 8. Da li živite u kućanstvu s više od dvije generacije? (ponuđeni odgovori: da i ne); 9. Živite li u Osijeku? (ponuđeni odgovori: da i ne); Na sljedeća dva pitanja ispitanici su na skali od 1 do 5 morali definirati koliko su zadovoljni sa stanom u kojem žive, s time da je 1 označavalo da su u potpunosti nezadovoljni, a 5 da su u potpunosti zadovoljni. 10. Koliko ste općenito zadovoljni stanom u kojem živite? 11. Koliko ste zadovoljni kvalitetom stana u kojem živite? Na kraju pilot upitnika stajala su dva pitanja s kojima se ispitanike molilo da iskažu svoje mišljenje vezano uz razumijevanje i konstrukciju same ankete: 1. Postoji li u anketi pitanje koje niste razumjeli? 423 Grupe zanimanja su definirane prema Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (www. burzarada.hzz.hr. posljednji pristup: 16.06.2017.). IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 171 2. Smatrate li da nešto treba izmijeniti ili bolje objasniti? 6.1.3. Pilot istraživanje Pilot ili testna anketa provedena je u periodu od 20.06.2017. do 30.06.2017. Uzorak je definiran na temelju metode slučajnog uzorka, odnosno po principu snježne grude.424 Anketa je provedena online putem. Poveznica za anketu je proslijeđena 20-oro ispitanika, nakon čega su ti ispitanici link slali svojim poznanicima. Za ispunjavanje upitnika u prosjeku je bilo potrebno oko 15 minuta. Istraživanje je bilo anonimno. Cilj pilot istraživanja bio je provjeriti online metodu anketiranja – definirati da li je uzorak koji se na ovaj način prikupi relevantan, odnosno da li su njegove karakteristike reprezentativne. Primarni cilj istraživanja bio je provjeriti koliko su pitanja jasna, razumljiva i precizna, a njihov način prikazivanja prihvatljiv široj publici, kako bi odgovori osigurali validna mišljenja odnosno kvalitetne rezultate. Također, provedena je probna statistička analiza rezultata. U nastavku će biti prikazane socio-demografske karakteristike ispitanika, odnosno relevantnost uzorka prikupljenog online putem te odgovori ispitanika o konstrukciji i razumljivosti ankete. 6.1.3.1. Socio-demografske karakteristike ispitanika U ispitivanju je sudjelovalo 130 ispitanika, od kojih je 72,09 % (N=93) žena425. Medijan dobi ispitanika bio je 36 godina u rasponu od 18 do 82 godine. U uzorku je približno 50 % (N=64) visokoobrazovanih ispitanika i onih s magisterijem ili doktoratom znanosti. Na pitanje o obrazovanju odgovorilo je 129 ispitanika, kao i na pitanje o radnom statusu i zanimanju. 27,13 % (N=35) ispitanika ima završenu srednju školu, dok je 22,48 % (N=29) više stručne spreme. Samo je jedan ispitanik imao završenu osnovnu školu. Razina obrazovanja ispitanika prikazana je dijagramom (Dijagram 16.). Dijagram 16. Obrazovna struktura ispitanika 424 Visser, P. S., Krosnick, J. A., Lavrakas, P. J. KIM, N., 2014. Survey Researh, in: Reis, H. T. and Judd, C. M., eds., 2014. Handbook of Research Methods in Social and Personality Psychology, Cambridge University Press. p.410. 425 Jedna osoba nije odgovorila niti na jedno pitanje iz ove skupine. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 172 Zaposleno je 76,75 % (N=99) ispitanika, a u mirovini ih je 6,20 % (N=8). Značajan je i broj ispitanika koji studiraju, njih oko 15 % (N=20) (Dijagram 17.). Dijagram 17. Radni status ispitanika Na pitanje o socioekonomskom statusu odgovorilo 128 ispitanika. Njih 17,19 % (N=22) živi od plaće do plaće, 41,41 % (N=49) ima dovoljno za prosječan život, 38,28 % (N=49) uspije ponešto i uštedjeti, dok si oko tri posto (N=4) može priuštiti luksuzne stvari (Dijagram 18.). Dijagram 18. Socio-ekonomski status ispitanika Struktura ispitanika u odnosu na njihovo zanimanje prikazana je u Tablica 35. Zanimljivo je izdvojiti kako je 17,83 % (N=23) ispitanika zaposleno kao uredski ili šalterski službenik, također 17,83 % (N=23) ih se bavi zanimanjima koja pripadaju društvenim i humanističkim djelatnostima, 13,18 % (N=17) su profesori i odgajatelji, dok je 16,28 % (N=21) inženjera. Anketa nije obuhvaćala ispitanike čije su zanimanja: proizvodnja i prerada hrane, tekstila, kože i drva, mehaničari, monteri i obrađivači metala tehničari (građevinski, geodetski, poljoprivredni, strojarski) i poljoprivrednici, ribarski i šumski radnici. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 173 Tablica 35. Ispitanici po zanimanju Približno 17 % odnosno 22 od 129 ispitanika koji su odgovorili na ovo pitanje živi u kućanstvu s više od dvije generacije. Dok 90 % ispitanika, ili njih 112 (od 125 ispitanika koji su odgovorili na ovo pitanje) živi u Osijeku. 94 ispitanika je odgovorilo na pitanja vezana za ocjenu stana u kojima žive. Prosječna ocjena stana je 3,71, dok je prosječna ocjena kvalitete stana 3,64. 6.1.4. Provjera kvalitete upitnika Za provjeru kvalitete samog upitnika, najznačajnija su bila pitanja: “Postoji li u anketi pitanje koje niste razumjeli?“ i „Smatrate li da nešto treba izmijeniti ili bolje objasniti?“, kojim se ispitivala prilagođenost ankete široj publici. 55 ispitanika (42 %) je odgovorilo na ova pitanja. Svi ispitanici smatraju kako je anketa jasna, koncizna i ne bi ništa mijenjali. Ispitanici su komentirali kako im je teško definirati važnost ili izdvojiti pojedine karakteristike stana jer smatraju kako su skoro sve poželjne u kvalitetno projektiranom stanu. Također, pozitivno su komentirali što su određena pitanja popraćena slikama koje pojašnjavaju stručnu terminologiju. 6.1.5. Zaključci Analizom rezultata testnog istraživanja došlo se do zaključka kako su pitanja vezana uz važnost odnosno utjecaj pojedinih prostornih karakteristika stana na kvalitetu stana postavljena jasno i precizno te ih nije potrebno mijenjati. Na temelju odgovora i rezultata socio-demografskih pitanja došlo se do sljedećih zaključaka:  online anketa u definiranom obliku pokazala je nedostatak jer su joj mogle pristupiti sve osobe kojima je link bio dostupan, neovisno o tome jesu li iz Osijeka; Zanimanje ispitanika Broj (%) ispitanika Uredski i šalterski službenici 23 (17,83) Uslužna ili ugostiteljska zanimanja 3 (2,23) Vozači i rukovoditelji strojevima 2 (1,55) Građevinska i rudarska zanimanja 1 (0,75) Društvene i humanističke djelatnosti 23 (17,83) Zdravstveni radnici 4 (3,10) Profesori i odgajatelji 17 (13,18) Inženjeri i informatički stručnjaci 21 (16,28) Direktori, menadžeri i čelnici 4 (3,10) Umjetnici 2 (1,55) Studenti 17 (13,18) Ostalo 12 (9,42) Ukupno: 129 (100) IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 174  s obzirom na razinu obrazovanja, zanimanje i socio-ekonomski status, uzorak prikupljen na ovaj način nije bio reprezentativan (37 % visoko obrazovanih, 12 % ispitanika s magisterijem ili doktoratom znanosti, 17 % uredskih službenika, 16 % inženjera, dok određene kategorije nisu bile zastupljene, ili su zastupljene s jako malim brojem ispitanika);  ispitanici su u bilo kojem dijelu mogli prestati popunjavati upitnik pa odgovori nisu bili kompletni. Na temelju ovih zaključaka odlučeno je kako će u nastavku istraživanja dio ankete o socio-demografskim pitanjima biti nadopunjen s još tri pitanja: 1. Živite li ili ste živjeli u stanu? (ponuđeni odgovori su bili: da, trenutno živim, jesam, jedan dio života i ne); 2. Koliko soba ima stan u kojem živite (uključujući dnevni boravak, ali ne i kuhinju)? (ponuđeno je 1; 2; 3; 4; 5 i više); 3. U kojem dijelu grada ili u kojem naselju se nalazi Vaš stan? Na temelju rezultata testne ankete odlučenoj je da će se u daljnjem istraživanju anketirati ispitanike u stambenim naseljima kako bi se postigao reprezentativni uzorak. Kako bi se u konačnim rezultatima istraživanja izbjegli odgovori osoba koje ne žive odnosno nikada nisu živjele u stanu i ne žive u Osijeku, odlučeno je da se prije podijele upitnika provjeri da li ispitanici zadovoljavaju ta dva uvjeta. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 175 6.2. Provođenje ankete Anketiranje stanovnika grada Osijeka provedeno je u razdoblju od dva tjedna, od 01.07.2017. do 14.07.2017. Anketa je provedena na javnim površinama osječkih stambenih naselja.426 Donja granica ispitanika bila je 18 godina. Ispitanici su samostalno, pisanim putem odgovarali na anketna pitanja. Ovakav način prikupljanja podataka osigurao je subjektivan stav ispitanika. Po završetku anketiranja, rezultati su uneseni u Excel tablice, programskog paketa Microsoft Office-a, nakon čega je uslijedila njihova statistička obrada. 426 Anketiranje je bilo provedeno u nasljima: Sjenjak, Vijenac Ivana Meštrovića, Ulica Ljudevita Posavskog, Vijenac Petrove gore, Naselje Vladimira Nazora, Vijenac Anususta Cesarca, Gundulićevoj ulici, Trgu bana Josipa Jelačića, Vijenac Murse, Vijenac Slavka Kolara, Jug II, Uske njive, Blok centar, Vijenac Paje Kolarića, Vukovarskoj ulici, Drvljanik, Vijenac Dinare, Retfala Nova, Vijenac Ivana Česmičkog, Bosutsko naselje, Vijenac Kraljeve Sutjeske, Vijenac Jospa Kozarca, Vijenac Antuna Gustava Matoša, Vijenac Ljube Babića, Gornjodravska obala, Vijenac Ivana Zobundžije, Vijenac Stanka Vraza. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 176 6.3. Statistička obrada podataka Rezultati dobiveni anketnim istraživanjem obrađeni su statističkim putem uz adekvatan odabir statističkih metoda. Odabir metode ovisio je o tipu i raspodjeli podataka. Statistička obrada i analiza napravljena je u kompjuterskom programu IBM SPSS427 Statistics 24. U prikazivanju rezultata, kategorijski podatci su predstavljeni apsolutnim i relativnim frekvencijama. Numerički podatci opisani su medijanom i granicama interkvartilnog raspona. Grafički i tablični prikazi podataka napravljeni su u programskom paketu Microsoft office (Excel). Parametrijska statistika je primijenjena kad god je bilo moguće, odnosno kada je priroda varijable to dozvoljavala (intervalni podaci) i kada nije bilo prevelikih odstupanja od normalne distribucije. Korišten je test ANOVA. Oznaka npr. (F(4,319)=4,09, p<0,01) odnosi se na dvosmjernu analizu varijance (ANOVA), uz post-hoc analizu uz Games-Howellovu korekciju (post hoc analiza se radila kada se uspoređivalo više od dvije grupe). Neparametrijska statistika je rađena kada nije bila ni blizu normalna distribucija odgovora, i kada je priroda podataka to zahtijevala (kada se radilo o opisnim kategorijama). U ovoj su kategoriji pitanja s rangiranjem, frekvencijama i postocima. Umjesto ANOVE rađen je Kruskal Wallisov test. Oznaka npr. (H(4)=12,23, p<0,05) je isto što i F u ANOVA-i, a govori nam ima li značajnih razlika između skupina po osobini koji testiramo (značajnih razlika s obzirom npr. na zanimanje). Ako je bilo, tada se dodatno testiralo grupe Mann-Whitney U testom za svaki par unutar kategorije koja se testirala (npr. grupa 1 naprema grupa 2, grupa 4 naprema grupa 5, itd.) - oznaka (U=2325, Z=1,96, p<0,05). 427 SPSS je napredna i profesionalna softverska aplikacija koja se koristi za skupljanje, pregled i analizu statističkih podataka. Najčešće se koristi u društvenim znanostima za istraživače koji su prikupili puno informacija i trebaju ih organizirati i analizirati. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 177 6.4. Socio-demografske karakteristike ispitanika U istraživanju je sudjelovalo 400 ispitanika. Prije unosa podataka u Excel tablice i statistički program SPSS pogrešno popunjene i u velikoj mjeri neispunjene ankete su izdvojene. Izdvojeno je 11 anketa, što čini 2,75 % svih prikupljenih. Statistička obrada podataka provedena je na odgovorima 389 ispitanika. Od 389 ispitanika čiji su odgovori statistički obrađeni 58 % su žene. Prosječna dob ispitanika je M=40,34 godina (SD=13,55, u rasponu od 18 do 90 godina starosti). Raspodjela ispitanika u starosne kategorije prikazana je u nastavku (Tablica 36.). Tablica 36. Dob ispitanika Najveći broj ispitanika je zaposlen (73,12 %), a u uzorku je približno 10 % studenata. Radni status ispitanika prikazan je u dijagramom (Dijagram 19.). Dijagram 19. Radni status ispitanika Većina ispitanika je srednje (42,1 %) ili više stručne spreme (34,1 %) (Dijagram 20.). Dijagram 20. Ispitanici prema razini obrazovanja % ispitanika 18 do 30 godina 24,9 31 do 50 godina 53,5 51 godina i više 21,6 100,0 Starosne kategorije Dob ispitanika Ukupno: IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 178 Oko 30 % ispitanika procjenjuje kako im je materijalni status malo iznad prosjeka (odgovorili su kako uspiju ponešto uštedjeti ili si mogu priuštiti luksuzne stvari), dok oko 63 % procjenjuje da im je materijalni status blizu prosjeka (žive od plaće do plaće ili prosječno) (Dijagram 21.). Dijagram 21. Materijalni status ispitanika Svi ispitanici istraživanja žive u Osijeku, njih 97,2 % trenutno živi u stanu, a 2,8 % je živjelo u prošlosti. Najveći broj ispitanika živi u kućanstvu s još jednom ili dvije osobe (70,8 %), te u dvosobnom ili trosobnom stanu (80,9 %). Veličina kućanstva i sobnost stana ispitanika prikazani su u nastavku (Dijagram 22.a i 22.b.). Većina ispitanika ne živi u kućanstvu s više od dvije generacije (81 %). Dijagram 22. Broj članova kućanstva ispitanika (a); Sobnost stanova u kojima ispitanici žive (b) Zbog velikog broja varijabli u pitanju o zanimanju ispitanika, skupine zanimanja su podijeljene unutar pet grupa kako bi se omogućila jednostavnija analiza rezultata (Tablica 37.). Iz analize su isključeni odgovori osoba koje su navele kako su studenti ili su za zanimanje naveli „ostalo“. Najviše ispitanika (53,8 %) je u grupi 1 koja obuhvaća zanimanja u obrazovanju, zdravstvu, umjetnosti, inženjerstvu i upravi. Nakon čega slijedi grupa 5 koja obuhvaća zanimanja osnovnih i srednjih strukovnih škola (23,2 %). Raspored ispitanika po grupama prikazan je u nastavku (Dijagram 23.). IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 179 Tablica 37. Podjela zanimanja u grupe zanimanja Dijagram 23. Udio ispitanika u pojedinim grupama zanimanja Na pitanja o zadovoljstvu stanom odgovorilo je 373 ispitanika. Ispitanici su na pitanje o ocjeni kvalitete stana u kojem žive odgovorili s prosječnom ocjenom 3,82. Raspored odgovora ispitanika na ovo pitanje prikazan je prema pojedinim ocjenama (Dijagram 24.). Dijagram 24. Koliko ste zadovoljni kvalitetom stana u kojem živite? Grupa zanimanja Zanimanje Društvene i humanističke djelatnosti (ekonomist, psiholog, sociolog, novinar, pravnik), Zdravstveni radnici (doktor medicine, stomatolog, veterinar, tehničar, terapeut…), Profesori i odgajatelji (u dječjem vrtiću, osnovnoj i srednjoj školi), Inženjeri i informatički stručnjaci (strojarstvo, građevina, promet, elektrotehnika…), Direktori, menadžeri i čelnici, Umjetnici (slikar, glumac, redatelj, dizajner, plesač…) 2 Uredski i šalterski službenici (knjigovođa, recepcionar, tajnica…) 3 Tehničari (građevinski, geodetski, poljoprivredni, strojarski…) 4 Uslužna i ugostiteljska zanimanja (frizer, konobar, prodavač, kuhar, njegovatelj…) Proizvodnja i prerada hrane, tekstila, kože i drva (mesar, pekar, krojač, obućar…) Vozači i rukovoditelji strojevima Mehaničari, monteri i obrađivači metala Građevinska i rudarska zanimanja (zidar, instalater, ličilac, tesar…) Poljoprivrednici, ribarski i šumski radnici 1 5 IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 180 6.5. Rezultati Unutar ovog poglavlja prikazani su rezultati statističke obrade podataka dobiveni anketnim ispitivanjem građana grada Osijeka. Cilj ovog poglavlja je definirati koji su to kriteriji kvalitete stana odnosno prostorne karakteristike stana od velikog značaja za korisnike stanova. Radi jednostavnije prezentacije i preglednosti rezultata prilikom njihovog sagledavanja. poglavlje je podijeljeno u dvije cjeline u odnosu na rađene analize. U prvom dijelu dani su rezultati za sve ispitanike, a unutar drugog dijela rezultati su prikazani u odnosu na pojedine socio-demografske karakteristike ispitanika. 6.5.1. Karakteristike poželjnog stana za sve ispitanike Rezultati istraživanja unutar ovog poglavlja daju pregled mišljenja svih ispitanika. Prikazani su unutar manjih cjelina u odnosu na tematiku pitanja, na isti način na koji su pitanja bila postavljena u upitniku:  opća pitanja;  kvadratura prostorija;  orijentacija prostorija;  povezanost prostorija;  organizacija prostora. 6.5.1.1. Opća pitanja Opća pitanja obuhvaćaju dva pitanja unutar kojih su ispitanici trebali rangirati pojedu karakteristiku stana prema važnosti. Na pitanje o važnosti općih prostornih karakteristika stana, ispitanici su na sljedeći način rangirali odgovore (Tablica 38.): Tablica 38. Važnost pojedinih prostornih karakteristika stana 1 2 3 4 5 Sadržaj stana 68 82 79 79 77 385 3,04 1-5 1170 3 Kvadratura prostorija i stana 40 79 101 90 75 385 3,21 1-5 1236 5 Orijentacija prostorija prema stranama svijeta 126 63 96 50 49 384 2,57 1-5 985 1 Komunikacija unutar stana (povezivanje prostorija) 52 104 43 98 88 385 3,17 1-5 1221 4 Prostorna organizacija stana (raspored prostorija) 99 56 66 68 96 385 3,02 1-5 1161 2 Broj ispitanika koji su dali određeni rang Odgovor: Pitanje: Kolika je, prema Vama, važnost sljedećih karakteristika stana? Napravite RANG LISTU karakteristika tako što ćete s 5 označiti najvažniju, a s 1 najmanje važnu karakteristiku stana. RANG (5 najvažniji, 1 najmanje važan) N Srednja vrijednost važnosti kriterija Interval odgovora Ukupan zbroj IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 181 Najvažnija karakteristika stana im je njegova kvadratura (M=3,21, SUM=1236), zatim komunikacija unutar stana (M=3,17, SUM=1221), na trećem mjestu je sadržaj stana (M=3,04, SUM=1170), zatim prostorna organizacija stana (M=3,02, SUM=1161) i na posljednjem mjestu orijentacija prostorija prema stranama svijeta (M=2,57, SUM=985) (Dijagram 25.). Dijagram 25. Važnost pojedinih prostornih karakteristika stana Važnost pojedinih prostorija u stanu su rangirali na sljedeći način (Tablica 39.): Tablica 39. Važnost pojedine prostorije u stanu Najvažnija prostorija za većinu ispitanika bila je dnevni boravak (M=3,59, SUM=1384), zatim spavaća soba (M=3,53, SUM=1356), slijedi kuhinja (M=3,23, SUM=1240), pa kupaonica (M=2,95, SUM=1134) i na posljednjem mjestu je spremište (M=1,69, SUM=649) (Dijagram 26.). Dijagram 26. Važnost pojedine prostorije stana 1 2 3 4 5 Dnevni boravak 24 54 87 109 111 385 3,59 1-5 1384 5 Spavaća soba 23 55 111 85 110 384 3,53 1-5 1356 4 Kuhinja 42 71 108 83 80 384 3,23 1-5 1240 3 Kupaonica 33 147 65 88 52 385 2,95 1-5 1134 2 Spremište 263 57 14 20 30 384 1,69 1-5 649 1 Pitanje: Kolika je, prema Vama, važnost pojedine prostorije u stanu? Napravite RANG LISTU prostorija tako što ćete s 5 označiti najvažniju, a s 1 najmanje važnu prostoriju. Odgovor: Broj ispitanika koji su dali određeni rang N Srednja vrijednost važnosti kriterija Interval odgovora Ukupan zbroj RANG (5 najvažniji, 1 najmanje važan) IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 182 6.5.1.2. Kvadratura prostorija Dio upitnika vezan na kvadraturu prostorija imao je samo jedno pitanje, ali unutar njega su ispitanici trebali navesti minimalne površine prostorija za koje smatraju da su dovoljne za ugodno stanovanje. Ispitanici su odgovorili na sljedeći način (Tablica 40.): Tablica 40. Poželjne minimalne površine pojedinih prostorija stana prema ispitanicima Ispitanici smatraju kako su minimalne površine za ugodno stanovanje sljedeće: dnevni boravak 10-15 m2; dnevni boravak s prostorom za blagovanje 15-20 m2; spavaća soba za jedno dijete (odnosno jednu osobu) 5-10 m2; spavaća soba za dvoje djece (odnosno dvije osobe) 10-15 m2; spavaća soba za roditelje 10-20 m2; kuhinja 6-9 m2; kuhinja s prostorom za blagovanje 12-16 m2; kupaonica 6-9 m2; hodnik 2-4 m2; vanjski prostor (lođa, balkon) 4-6 m2. Raspodjela odgovora ispitanika prema predloženim intervalima, kao i vrijednosti intervala prikazana je u nastavku (Dijagram 27. a i b, Dijagram 28. a – d, Dijagram 30. a i b). <10 10-15 15-20 20-25 25-30 13 196 125 36 16 386 10-15 10-15 15-20 20-25 25-30 30-35 4 178 138 50 15 385 15-20 <5 5-10 10-15 15-20 20-25 27 195 143 22 2 389 5-10 5-10 10-15 15-20 20-25 25-30 14 181 135 47 11 388 10-15 5-10 10-15 15-20 20-25 25-30 17 163 163 39 4 386 10-20 <3 3-6 6-9 6-9 12-15 6 65 188 94 35 388 6-9 4-8 8-12 12-16 16-20 20-24 3 68 164 130 24 389 12-16 <3 3-6 6-9 6-9 12-15 4 119 158 86 21 388 6-9 <2 2-4 4-6 6-8 8-10 43 157 143 45 1 389 2-4 <2 2-4 4-6 6-8 8-10 43 129 146 59 10 387 4-6 N Odgovor izabran najviše puta Pitanje: Prema Vama, kolika je MINIMALNA površina (m²) prostorije za ugodno stanovanje? Odaberite površinu za svaku od sljedećih prostorija. Prostorije: Odgovori m² od - do: Broj osoba koji se odlučio za odgovor Kuhinja Kuhinja, ako je u njoj i prostor za blagovanje Kupaonica Vanjski prostor stana (lođa, balkon) Hodnik Dnevni boravak Dnevni boravak, ako je u njemu i prostor za blagovanje Spavaća soba za dijete (za 1 osobu) Spavaća soba za djecu (za 2 osobe) Spavaća soba za roditelje IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 183 Dijagram 27. Minimalna površina (a) dnevnog boravka i (b) dnevnog boravka s blagovanjem Dijagram 28. Minimalna površina (a) spavaće sobe za dijete, (b) spavaće sobe za djecu, (c) spavaće sobe za roditelje i (d) kupaonice Dijagram 29. Minimalna površina (a) kuhinje i (b) kuhinje s blagovanjem IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 184 Dijagram 30. Minimalna površina (a) hodnika i (b) vanjskih prostora (lođe ili balkona) 6.5.1.3. Orijentacija prostorija Pitanja u dijelu upitnika s orijentacijom prostorija odnosila su se na definiranje poželjne orijentacije za pojedine prostorija, mogućnosti provjetravanja kupaonica i kuhinja te jednostruku odnosno dvostruku orijentaciju stana. Popis pitanja i odgovori ispitanika nalaze se u tablicama u nastavku (Tablica 41., Tablica 42). Tablica 41. Najpoželjnija orijentacija prostorija Tablica 42. Orijentacija, osvjetljenje i provjetravanje prostorija Sjever Jug Istok Zapad Dnevni boravak 170 121 84 13 388 Sjever Spavaća soba 58 93 206 31 388 Istok Kuhinja 67 84 96 140 387 Zapad Pitanje: Koja je, prema Vama, najpoželjnija orijentacija (položaj prozora) sljedećih prostorija? N Odgovor izabran najviše putaProstorije: Odgovori: Broj osoba koji se odlučio za odgovor 1 2 3 4 5 Koliko je poželjno zračiti kuhinju preko dnevnog boravka, ako kuhinja nema vlastiti prozor? 62 75 123 39 86 385 3,03 1,35 1-5 Koliko je sjeverna orijentacija poželjna za spavaće sobe i dnevni boravak? 54 74 130 71 58 387 3,01 1,24 1-5 Koliko Vam je važno da kuhinja ima prozor? 1 29 62 55 242 389 4,31 1,01 1-5 Prema Vašem mišljenju, koliko je važna dvostrana orijentacija stana (prozori su okrenuti na dvije strane svijeta)? 39 49 119 89 92 388 3,38 1,25 1-5 Koliko je prihvatljivo da stan ima jednostranu orijentaciju (prozori su orijentirani na jednu stranu svijeta)? 54 90 137 63 43 387 2,87 1,18 1-5 Koliko Vam je važno da kupaonica ima prozor? 2 18 75 66 226 387 4,28 0,97 1-5 Interval odgovora Broj ispitanika koji su ocijenili poželjnost / važnost s određenom ocjenomPitanje: N M SD IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 185 Ispitanici su odgovorili kako im je najpoželjnija orijentacija, odnosno položaj prozora za dnevni boravak sjever, za spavaću sobu istok, a za kuhinju zapad. Prikaz njihovih odgovora za pojedinu orijentaciju dan je u nastavku (Dijagram 31. a-c). Dijagram 31. Najpoželjnija orijentacija za (a) dnevni boravak, (b) spavaću sobu i (c) kuhinju Nadalje, ispitanici procjenjuju da im je prilično važno da kuhinja (M=4,31, SD=1,01) i kupaonica (M=4,28, SD=0,97) imaju prozor (Dijagram 32. a i b). Dijagram 32. Koliko je ispitanicima važno da (a) kuhinja i (b) kupaonica imaju prozor Što se tiče važnosti dvostrane (M=3,38, SD=1,25) i jednostrane orijentacije stana (M=2,87, SD=1,18), ispitanici su u prosjeku dali najviše neutralnih odgovora (Dijagram 33. a i b). U analizi ovog pitanja potrebno je voditi računa o tome kako na Likertovoj ljestvici 1 i 2 znače da se ispitanici ne slažu s izjavom, odnosno 4 i 5 da se slažu s izjavom. Tada, ako se odgovori ispitanika zbroje prema kategorijama, dolazimo do zaključka kako je većini ispitanika (SUM=181) dvostrana orijentacija važna, a jednostrana neprihvatljiva (SUM=144). Raspodjelu odgovora ispitanika za ova pitanja prikazuje Dijagram 33. a i b. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 186 Dijagram 33. Važnost (a) dvostrane i (b) jednostrane orijentacije stana Za pitanje sjeverne orijentacije spavaće sobe i dnevnog boravka (M=3,01, SD=1,24) ispitanici su u prosjeku davali neutralne odgovore (Dijagram 34.). Slični su i rezultati odgovora na pitanje o zračenju kuhinje preko dnevnog boravka, ako kuhinja nema vlastiti prozor (Dijagram 35.). Dijagram 34. Poželjnost sjeverne orijentacije za spavaću sobu i dnevni boravak Dijagram 35. Zračenje kuhinje preko dnevnog boravka 6.5.1.4. Povezanost prostorija Ispitanici su u dijelu upitnika naslova Povezanost prostorija trebali rangirati najpogodniji oblik komunikacije ili povezivanja prostorija unutar stana. Rezultati odgovora na ovo pitanje – rang lista, kao i raspodjela broja ispitanika koji je odgovorio na pojedini ponuđeni odgovor prikazani su u tablici (Tablica 43.). IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 187 Tablica 43. Najpogodniji oblik povezivanja prostorija unutar stana Ispitanici su procijenili kako im je najvažniji oblik komunikacije centralni dnevni boravak (M=3,31, SUM=1278), zatim kružna veza (M=3,18, SUM=1226), slijedilo je zoniranje prostorija po grupama (M=3,11, SUM=1199), pa hodnik (M=2,97, SUM=1152) i posljednje prolazne prostorije (M=2,44, SUM=940). Raspored odgovora ispitanika prikazan je u dijagramu koji slijedi (Dijagram 36.). Dijagram 36. Najpogodniji oblik komunikacije između prostorija Najpoželjnija prostorija za smještaj stola za blagovanje je u kuhinji (M=2,36, SUM=917), zatim u dnevnom boravku (M=1,89, SUM=732) i posljednje u zasebnoj prostoriji (M=1,75, SUM=676) (Tablica 44. i Dijagram 37.). Tablica 44. Najpoželjnija prostorija za smještaj stola za blagovanje 1 2 3 4 5 Hodnik 97 62 70 74 85 388 2,97 1-5 1152 2 Centralni dnevni boravak "open space" 26 77 112 93 78 386 3,31 1-5 1278 5 Kružna veza 36 92 90 104 64 386 3,18 1-5 1226 4 Prolazne prostorije 129 102 57 54 44 386 2,44 1-5 940 1 Zoniranje prostorija po grupama s obzirom na namjenu 98 53 57 61 116 385 3,11 1-5 1199 3 Odgovor: Broj ispitanika koji su dali određeni rang Pitanje: Prema Vašem mišljenju, koji je danas najpogodniji oblik povezivanja prostorija unutar stana? Napravite RANG LISTU tako što ćete s 5 označiti najvažniji, a s 1 najmanje važan oblik povezivanja prostorija. N Srednja vrijednost važnosti kriterija Interval odgovora Ukupan zbroj RANG (5 najvažniji, 1 najmanje važan) 1 2 3 U sklopu dnevnog boravka 143 143 101 387 1,89 1-3 732 2 U sklopu kuhinje 46 155 187 388 2,36 1-3 917 3 U zasebnoj prostoriji 198 89 100 387 1,75 1-3 676 1 Pitanje: Koja je, prema Vama, najpoželjnija prostorija za smještaj stola za blagovanje? Napravite RANG LISTU tako što ćete s 3 označiti najpoželjniju, a s 1 najmanje poželjnu prostoriju. Odgovor: Broj ispitanika koji su dali određeni odgovor RANG (3 najvažniji, 1 najmanje važan) N Srednja vrijednost važnosti kriterija Interval odgovora Ukupan zbroj IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 188 Dijagram 37. Smještaj stola za blagovanje Odgovori ispitanika koji se odnosne na najpoželjniji oblik komunikacije između kuhinje i dnevnog boravka prikazani su u nastavku (Tablica 45.). Tablica 45. Komunikacija između kuhinje i dnevnog boravka Najpoželjnija komunikacija između kuhinje i dnevnog boravka je u slučaju kada su kuhinja i dnevni boravak zasebne prostorije u koje se ulazi iz hodnika (M=2,19, SUM=844), zatim kada su povezane vratima (M=2,13, SUM=822), i posljednje kada je kuhinja dio dnevnog boravka (jedinstveni su prostor) (M=1,69, SUM=653) (Dijagram 38.). 1 2 3 Kuhinja i dnevni boravak su zasebne prostorije u koje se ulazi iz hodnika 105 104 177 386 2,19 1-3 844 3 Kuhinja je s dnevnim boravkom povezana vratima 55 226 105 386 2,13 1-3 822 2 Kuhinja je dio dnevnog boravka (jedinstveni su prostor) 224 57 105 386 1,69 1-3 653 1 Pitanje: Koja je, prema Vama, poželjna veza između kuhinje i dnevnog boravka? Napravite RANG LISTU tako što ćete s 3 označiti najpoželjniju, a s 1 najmanje poželjnu Odgovor: Broj ispitanika koji su dali određeni odgovor N Srednja vrijednost važnosti kriterija Interval odgovora Ukupan zbroj RANG (3 najvažniji, 1 najmanje važan) IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 189 Dijagram 38. Poželjan oblik komunikacije između kuhinje i dnevnog boravka Na pitanje vezano za poželjnu komunikaciju između unutarnjeg i vanjskog prostora, odnosno između pojedinih prostorija i lođe ili balkona ispitanici su odgovorili na sljedeći način (Tablica 46.): Tablica 46. Veza između unutarnjeg i vanjskog prostora Najpoželjniji izlaz na vanjski prostor (lođa, balkon, terasa) je iz dnevnog boravka (M=2,47, SUM=949), zatim kuhinje (M=1,91, SUM=733) i posljednje iz spavaće sobe (M=1,61, SUM=620) (Dijagram 39.). Dijagram 39. Najpoželjnija prostorija za izlazak na vanjski prostor 1 2 3 Dnevni boravak 37 129 218 384 2,47 1-3 949 3 Kuhinja 115 189 80 384 1,91 1-3 733 2 Spavaća soba 233 66 85 384 1,61 1-3 620 1 Pitanje: Prema Vama, iz koje je prostorije najbolje izaći na vanjski prostor (balkon, lođu ili terasu)? Napravite RANG LISTU tako što ćete s 3 označiti najpoželjniju, a s 1 najmanje poželjnu prostoriju. Odgovor: Broj ispitanika koji su dali određeni odgovor N Srednja vrijednost važnosti kriterija Interval odgovora Ukupan zbroj RANG (3 najvažniji, 1 najmanje važan) IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 190 6.5.1.5. Organizacija prostora Na pitanja vezana za organizaciju prostora ispitanici su odgovorili na sljedeći način (Tablica 47.): Tablica 47. Pitanja vezana za prostornu organizaciju stana Što se tiče organizacije prostora ispitanici smatraju dosta poželjnim da stan ima vanjski prostor (M=3,90, SD=1,16) i da uz kupaonicu postoji dodatni WC (M=3,53, SD=1,17). Za pitanje vezano uz veći broja spremišta u stanu (M=2,69, SD=1,17)) najveći broj pojedinačnih odgovora je neutralan (Dijagram 40. a – c). No, ako pogledamo broj ispitanika koji je zaokružio „1 – u potpunosti nepoželjno“ i „2 - nepoželjno“ možemo zaključiti kako većina ispitanika (N=187) smatra kako veći broj spremišta unutar stana nije poželjan (Dijagram 40. c). 1 2 3 4 5 Koliko je poželjno imati vanjski prostor stana (balkon, lođa ili terasa)? 4 57 85 68 173 387 3,90 1,16 1-5 Prema Vašem mišljenju, koliko je poželjno da se u spavaću sobu ulazi kroz dnevni boravak? 75 112 132 50 20 389 2,56 1,10 1-5 Koliko je poželjno da stan ima više spremišta (izba, ostava, garderoba i sl.)? 58 129 113 48 38 386 2,69 1,17 1-5 Koliko je poželjno da stan, uz kupaonicu, ima dodatni, izdvojeni WC? 19 56 115 95 101 386 3,53 1,17 1-5 Koliko je poželjno da se u dio stana za spavanje (spavaće sobe i kupaonica) ulazi iz zasebnog hodnika? 13 35 109 65 166 388 3,87 1,17 1-5 Koliko je, prema Vama, poželjno da se prostorije u stanu mogu reorganizirati uz manje građevinske radove? 69 35 111 71 102 388 3,26 1,10 1-5 Koliko je, prema Vama, poželjno da se prostorije u stanu mogu prilagoditi različitim načinima korištenja (npr. odvajanje ili spajanje prostorija zatvaranjem ili otvaranjem harmonika vrata)? 43 72 138 74 58 385 3,08 1,19 1-5 Koliko je poželjno da stan ima visok strop (prostorija viša od 3,00 m)? 95 110 138 30 11 384 2,35 1,03 1-5 Pitanje: Broj ispitanika koji su ocijenili poželjnost / važnost s određenom ocjenom N M SD Interval odgovora IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 191 Dijagram 40. Poželjnost (a) vanjskog prostora, (b) dodatnog WC-a i (c) spremišta u stanu Također, smatraju poželjnim da se u dio stana za spavanje ulazi iz zasebnog hodnika (degažmana) (M=3,87, SD=1,17). Po pitanju ulaska u spavaću sobu kroz dnevni boravak (M=2,56, SD=1,10) najveći dio odgovora ispitanika je neutralan, no ako pogledamo broj ispitanika koji su zaokružili kako im je „1 – u potpunosti nepoželjno“ i „2 - nepoželjno“ u spavaću sobu ulaziti preko dnevnog boravka vidimo kako ipak većina ispitanika ovu vezu smatra neprihvatljivom (N=187)(Dijagram 41.a i b). Dijagram 41. Veza dnevnog boravka i spavaćih soba: (a) preko degažmana i (b) direktno preko vrata Reorganizacija stana uz manje građevinske radove (M=3,26, SD=1,10) te mogućnosti prilagodbe stana različitim načinima korištenja (M=3,08, SD=1,19) imaju najviše neutralnih odgovora (Dijagram 42. a i b). Ipak, ako se kod pitanja vezanog za reorganizaciju stana u obzir uzme broj ispitanika koji je na ovo pitanja odgovorio s „4 – poželjno“ i „5 – u potpunosti poželjno“, ali i ako se pogleda medijan odgovora, vidimo kako je ovo svojstvo stana poželjno za većinu ispitanika (Dijagram 42. a). IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 192 Dijagram 42. Mogućnost reorganizacije stana uz manje građevinske radove (a) i fleksibilnost stana (b) Ispitanicima je manje važno da stan ima visok strop (M=2,35, SD=1,03) (Dijagram 43.). Dijagram 43. Poželjnost visokog stropa u stanu 6.5.2. Karakteristike poželjnog stana ovisno o socio-demografskim karakteristikama ispitanika U ovom potpoglavlju, rezultati anketiranja građana će biti prikazani samo tekstualnim putem, prema sljedećim karakteristikama ispitanika:  spol;  dob;  stupanj obrazovanja;  socio-ekonomskom status;  zanimanje. 6.5.2.1. Karakteristike poželjnog stana ovisno o spolu ispitanika U dijelu istraživanja vezanom za prostornu organizaciju stana uočene su statistički značajne razlike u mišljenju muškaraca i žena. Razlike se odnose na transformabilnost i fleksibilnost stana. Muškarci su procijenili da im je važnija mogućnost reorganizacije stana uz manje građevinske radove (F(1,375)=9,70, p<0,01). Također, važnija (F(1,375)=5,42, p<0,05) im je i mogućnost prilagodbe stana različitim načinima korištenja (npr. odvajanje ili spajanje prostorija zatvaranjem ili otvaranjem harmonika vrata). IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 193 Statistički značajne razlike uočene su i u dijelu vezanom za orijentaciju prostorija i način ostvarivanja komunikacije između prostorija. Muškarci smatraju kako je prihvatljivije da stan ima jednostranu orijentaciju (U = 14752, Z=2,7, p<0,01). Također, poželjnije im je da je kuhinja s dnevnim boravkom povezana vratima (U = 15206, Z=2,31, p<0,05). 6.5.2.2. Karakteristike poželjnog stana ovisno o dobi ispitanika Statistički značajnih razlika u poželjnim karakteristikama stanu u odnosu na dob ispitanika bilo je nešto više. Poželjnijim da se ulazi u spavaću sobu kroz dnevni boravak smatrali su ispitanici srednje životne dobi (između 31 i 50 godina) u odnose na mlađe ispitanike (do 30 godina) (F(2,384)=3,55, p<0,05). Mogućnost reorganizacije stana uz manje građevinske radove (F(2,384)=7,26, p<0,01) kao i strop veće visine (F(2,384)=3,80, p<0,05) poželjnijim su smatrali ispitanici srednje životne dobi (između 31 i 50 godina) u odnosu na starije (preko 51 godine). Veća kvadratura dnevnog boravka s blagovaonicom (H(2)=9,52, p<0,01), važnija je mlađim ispitanicima (do 30 godina) u odnosu na one srednje dobi (31-50 godina) (U=8312, Z=2,14, p<0,05) i u odnosu na one starije od 50 godina (U=3018, Z=3,01, p<0,01). Veća kvadratura spavaće sobe za dva djeteta, (H(2)=7,83, p<0,05) važnija je mlađim ispitanicima (do 30 godina) u odnosu na one srednje dobi (31-50 godina) (U=8054, Z=2,74, p<0,051). Veća kvadratura vanjskog prostora (H(2)=8,57, p<0,01) važnija je mlađim ispitanicima (do 30 godina) u odnosu na one starije od 50 godina (U=3049, Z=2,85, p<0,01). Povezivanje prostorija u stanu hodnikom (H(2)=7,45, p<0,05) važnije je mlađim ispitanicima (do 30 godina) u odnosu na one starije od 50 godina (U=3032, Z=2,70, p<0,01). Povezivanje prostorija u stanu tako da su glavne prostorije prolazne (H(2)=12,15, p<0,01) važnije je ispitanicima srednje dobi (31-50 godina) u odnosu na one mlađe od 30 godina (U=7584, Z=3,19, p<0,01) i starijim ispitanicima (preko 50 godina) u odnosu na one mlađe od 30 godina (U=2921, Z=2,98, p<0,01). Da su kuhinja i dnevni boravak zasebne prostorije u koje se ulazi iz hodnika (H(2)=6,21, p<0,05) važnije je mlađim ispitanicima (do 30 godina) u odnosu na one srednje dobi (31- 50 godina) (U=8087, Z=2,40, p<0,01). 6.5.2.3. Karakteristike poželjnog stana ovisno o stupnju obrazovanja Visok strop u stanu (F(4, 384)=3,48, p<0,01) poželjniji je ispitanicima koji imaju završen magisterij ili doktorat znanosti u odnosu na one koji imaju SSS, VSS ili VŠS. Također, visoki strop je poželjniji ispitanicima koji imaju VSS u odnosu na ispitanike sa SSS. Veća kvadratura dnevnog boravka (H(4)=18,85, p<0,01) važnija je ispitanicima VSS u odnosu na ispitanike koji su završili OŠ (U=360, Z=2,60, p<0,01), imaju SSS (U=3830, Z=2,99, p<0,001) ili VŠS (U=3168, Z=3,61, p<0,001). Veća kvadratura dnevnog boravka važnija je ispitanicima s većim stupnjem obrazovanja. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 194 Izlazak na vanjski prostor stana (balkon, lođa) iz kuhinje (H(4)=16,45, p<0,01) važniji je ispitanicima koji imaju završenu OŠ u odnosu na ispitanike VSS (U=375, Z=2,22, p<0,05) i na one s magisterijem ili doktoratom znanosti (U=16, Z=2,81, p<0,01). Nadalje, važniji je ispitanicima sa SSS u odnosu na one s VSS (U=4144, Z=2,70, p<0,01) i na ispitanike s magisterijem ili doktoratom znanosti (U=267, Z=2,01, p<0,05). Također, izlazak na vanjski prostor stana važniji je ispitanicima VŠS u odnosu na ispitanike s VSS (U=3255, Z=3,04, p<0,01) i na ispitanike s magisterijem ili doktoratom znanosti (U=197, Z=2,34, p<0,05). Izlazak iz stana na vanjski prostor iz kuhinje važniji je ispitanicima s nižim stupnjem obrazovanja. Izlazak na vanjski prostor iz spavaće sobe (H(4)=20,94, p<0,01) važniji je za ispitanike s VSS (U=27, Z=2,86, p<0,01) i za ispitanike s magisterijem ili doktoratom znanosti (U=324, Z=2,01, p<0,05) u odnosu na one sa završenom OŠ. Važniji je i za ispitanike sa SSS u odnosu na one s VŠS (U=9321, Z=2,11, p<0,05). Također, važniji je za ispitanike s VSS u odnosu na one sa SSS (U=4252, Z=2,51 p<0,05) i VŠS (U=2997, Z=3,98, p<0,001). Izlazak na vanjski prostor stana iz spavaće sobe važniji je i za ispitanike s magisterijem ili doktoratom znanosti u odnosu na one s VŠS (U=210, Z=2,40, p<0,05). Izlazak na vanjski prostor iz spavaće sobe važniji je ispitanicima s većim stupnjem obrazovanja. 6.5.2.4. Karakteristike poželjnog stana ovisno o socioekonomskom statusu Poželjnijim da stan ima visok strop (F(4, 384)=2,48, p<0,05) procjenjuju ispitanici koji si mogu priuštiti luksuz za razliku od ispitanika koji prosječno zarađuju. Spremište (H(4)=10,34, p<0,05) je važnije ispitanicima koji žive od plaće do plaće nego onima koji prosječno zarađuju (U=6087, Z=2,73, p<0,01) i ispitanicima koji si mogu priuštiti luksuz (U=1251, Z=2,01, p<0,05). Veća kvadratura dnevnog boravka (H(4)=13,50, p<0,01) važnija je ispitanicima u dugovima (U=1064, Z=2,77, p<0,01), onima koji prosječno zarađuju (U=5797, Z=3,13, p<0,01) i onima koji si mogu priuštiti luksuz (U=1224, Z=2,12, p<0,05) u odnosu na ispitanike koji žive od plaće do plaće. Veća kvadratura kuhinje s blagovaonicom (H(4)=11,37, p<0,05) važnija je ispitanicima koji si mogu priuštiti luksuz (U=1022, Z=3,81, p<0,01) i onima koji prosječno zarađuju (U=1122, Z=2,65, p<0,01) nego ispitanicima koji žive od plaće do plaće. Također, važnija je i ispitanicima koji si mogu priuštiti luksuz u odnosu na one koji uspiju uštedjeti (U=841, Z=2,50, p<0,05). Veća kvadratura kupaonice (H(4)=13,13, p<0,05) važnija je ispitanicima koji prosječno zarađuju (U=5937, Z=2,78, p<0,01) ) i onima koji si mogu priuštiti luksuz (U=1192, Z=2,48, p<0,05) u odnosu na one koji žive od plaće do plaće. Povezivanje prostorija stana putem prolaznih prostorija (H(4)=12,83, p<0,05) važnije je ispitanicima koje su u velikim dugovima (U=189, Z=2,70, p<0,01), onima koji prosječno IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 195 zarađuju (U=1003, Z=3,11, p<0,01) te onima koji uspiju ponešto uštedjeti (U=838, Z=2,10, p<0,05) nego ispitanicima koji si mogu priuštiti luksuzne stvari. Izlazak na vanjski prostor stana iz kuhinje (H(4)=10,83, p<0,05) važniji je ispitanicima koji uspiju ponešto uštedjeti u odnosu na one koji su u velikim dugovima (U=773, Z=2,05, p<0,05) i one koji žive od plaće do plaće (U=4215, Z=2,81, p<0,01). 6.5.2.5. Karakteristike poželjnog stana ovisno o zanimanju Značajne statističke razlike uočene su i kod pitanja vezanih za karakteristike poželjnog stana ovisno o zanimanju ispitanika. Kako bi se lakše pratilo prikaz rezultata na ovo pitanje, u nastavku je prikazana pojednostavljena tablica (Tablica 48.) sa zanimanjima koja ulaze u određenu grupu zanimanja. Tablica 48. Pojednostavljeni prikaz podjele zanimanja u grupe Spremište u stanu (H(4)=11,06, p<0,05) važnije je ispitanicima koji su zanimanja iz grupe 1 (U=1218,5, Z=2,68, p<0,01), grupe 3 (U=128, Z=2,84, p<0,01) i grupe 5 (U=513,5, Z=2,70, p<0,01) u odnosu na ispitanike koji su zanimanja iz grupe 2. Veća kvadratura dnevnog boravka (H(4)=10,59, p<0,05) je važnija za ispitanike zanimanja iz grupe 1 (U=2139,5, Z=2,27, p<0,05), grupe 2 (U=197, Z=2,84, p<0,01) i grupe 3 (U=215,5, Z=2,49, p<0,05) u odnosu na ispitanike koji obavljaju zanimanja iz grupe 4, te one zanimanja iz grupe 2 (U=591,5, Z=2,00, p<0,05) u odnosu na ispitanike koji su zanimanja iz grupe 5. Važnije da kuhinja ima prozor (H(4)= 9,07, p<0,05) je ispitanicima zanimanja iz grupe 4 u odnosu na ispitanike sa zanimanjima iz grupe 1 (U=2243,5, Z=2,42, p<0,05), iz grupe 3 (U=228, Z=2,62, p<0,01) te grupe 5 (U=898, Z=2,71, p<0,01). Važnije da kupaonica ima prozor (H(4)=12,23, p<0,05) je ispitanicima zanimanja iz grupe 4 (U=2325, Z=1,96, p<0,05) i grupe 5 (U=5606,5, Z=2,02, p<0,05) u odnosu na ispitanike Grupa zanimanja Zanimanje Ekonomist, psiholog, sociolog, novinar, pravnik Doktori i medicinske tehničari Profesori i odgajatelji Inženjeri i informatičari Direktori, menadžeri i čelnici Umjetnici 2 Uredski i šalterski službenici 3 Tehničari 4 Frizer, konobar, prodavač, kuhar, njegovatelj Mesar, pekar, krojač, obućar Vozači i rukovoditelji strojevima Mehaničari, monteri i obrađivači metala Zidar, instalater, ličilac, tesar Poljoprivrednici, ribarski i šumski radnici 1 5 IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 196 zanimanja iz grupe 1. Također, da kupaonica ima prozor važnije je i ispitanicima zanimanja iz grupe 2 (U=137, Z=2,29, p<0,05), grupe 4 (U=225, Z=2,41, p<0,05) i grupe 5 (U=243,5, Z=2,44, p<0,05) u odnosu na ispitanike koji su zanimanja iz grupe 3. Ispitanicima zanimanja iz grupe 1 poželjnije je da imaju visok strop u stanu za razliku od onih zanimanja iz grupe 4 (F(4,319)=3,41, p<0,01). Ispitanicima zanimanja iz grupe 4 poželjnije je imati dodatni WC za razliku od onih zanimanja iz grupe 5 (F(4,319)=4,43, p<0,01). Ispitanicima zanimanja iz grupe 2 poželjnije je imati vanjski prostor stana (balkon, lođa) za razliku od ispitanika zanimanja iz grupe 1, 3 i 5, dok je osobama zanimanja iz grupe 4 poželjnije imati vanjski prostor stana (balkon, lođa) za razliku od ispitanika zanimanja iz grupe 1 i 5 (F(4,319)=5,19, p<0,01). Ispitanicima zanimanja iz grupe 4 poželjnije je da imaju stol za blagovanje u sklopu kuhinje za razliku od ispitanika zanimanja iz grupe 1 (F(4,319)=4,09, p<0,01). IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 197 6.6. Zaključak Na temelju rezultata anketiranja građana grada Osijeka koji žive u stanu utvrdile su se njihove preferencije u pogledu poželjnih prostornih karakteristika stana. Kvadraturu prostorija i stana ispitanici smatraju najvažnijom prostornom karakteristikom, nakon nje slijedi komunikacija između prostorija, sadržaj stana, njegova prostorna organizacija i naposljetku orijentacija prostorija prema stranama svijeta. Za najvažniju prostoriju u stanu ispitanici su naveli dnevni boravak, zatim spavaću sobu, kuhinju pa kupaonicu i na posljednjem mjestu spremište. Većina ispitanika je kao minimalne površine prostorija za ugodno stanovanje navela srednje ponuđene intervale površina. Ako se promatraju svi odgovori ispitanika za prostorije u kojima se boravi (dnevni boravak, spavaća soba, kuhinja) postoji tendencija prema većim površinama, dok za sporedne odnosno prateće prostore (kupaonica, vanjski prostor) postoji tendencija prema manjim površinama. Ispitanici su za dnevni boravak, kao najpoželjniju orijentaciju naveli sjever, za spavaću sobu istok, a kuhinju zapad. Također, vezano uz orijentaciju prostorija i stana u cijelosti, ispitanici poprilično važnim smatraju postojanje prozora u kuhinji i kupaonici. Većini ispitanika je dvostrana orijentacija stana važna, a jednostrana neprihvatljiva.428 Na temelju rezultata istraživanja, može se zaključiti kako je ispitanicima najvažniji oblik komunikacije između prostorija stana centralni dnevni boravak, zatim kružna veza, zoniranje prostorija po grupama pa hodnik i posljednje prolazne prostorije. Najpoželjnija prostorija za smještaj stola za blagovanje je kuhinja. Većina smatra da između dnevnog boravka i kuhinje ne treba postojati direktna komunikacija, odnosno da kuhinja i dnevni boravak trebaju biti zasebne prostorije u koje se ulazi iz hodnika, zatim da je kuhinja s dnevnim boravkom povezana vratima i posljednje da su kuhinja i dnevni boravak jedinstveni prostor. Za ispitanike, najpoželjniji izlaz na vanjski prostor (lođu, balkon ili terasa) je iz dnevnog boravka, zatim kuhinje pa spavaće sobe. Što se tiče organizacije prostora, ispitanici smatraju poželjnim da stan ima vanjski prostor, da uz kupaonicu postoji dodatni WC, dok veći broj spremišta429 u stanu smatraju nepoželjnim. Također, smatraju poželjnim da se u dio stana za spavanje ulazi iz zasebnog 428 Kao odgovor na ovo pitanje, najviše je ispitanika odabralo ocjenu 3, no ako se u obzir uzme kako na Likertovoj ljestvici kojoj se mjerila važnost ovog kriterija 1 i 2 znače da se ispitanici ne slažu s izjavom, odnosno 4 i 5 da se slažu s izjavom, dolazi se do zaključka kako je većini ispitanika dvostrana orijentacija važna, a jednostrana neprihvatljiva. 429 Za pitanje vezano uz ovu prostornu karakteristiku stana najveći broj pojedinačnih odgovora je neutralan, no ako pogledamo broj ispitanika koji je zaokružio „1 – u potpunosti nepoželjno“ i „2 - nepoželjno“ može se zaključiti kako većina ispitanika smatra kako veći broj spremišta unutar stana nije poželjan. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 198 hodnika, a ulaz u spavaću sobu preko dnevnog boravka smatraju nepoželjnim. 430 Anketirani građani reorganizaciju stana uz manje građevinske radove431 smatraju poželjnom karakteristikom stana, dok su prema mogućnosti prilagodbe stana različitim načinima korištenja neutralni. Zanimljivo je izdvojiti rezultate vezane uz stavove ispitanika različitog spola, dobi, stupnja obrazovanja, socioekonomskog statusa i zanimanja. Rezultati istraživanja pokazuju značajne razlike ispitanika različitih socijalno-demografskih karakteristika. Tako je, na primjer, muškarcima, za razliku od žena važnije da se stan može reorganizirati uz manje građevinske radove, kao i mogućnost njegove prilagodbe različitim načinima korištenja. Muškarcima je, također prihvatljivije da stan ima jednostranu orijentaciju i poželjnije im je da je kuhinja s dnevnim boravkom povezana vratima. Razlika u poželjnim karakteristikama stanu u odnosu na dob ispitanika je više. Ispitanici srednje životne dobi (31 do 50 godina) u odnosu na mlađe ispitanike (do 30 godina) smatraju: poželjnijim da se ulazi u spavaću sobu kroz dnevni boravak i važnijim povezivanje prostorija u stanu putem prolaznih prostorija. A mogućnost reorganizacije stana uz manje građevinske radove, kao i strop veće visine smatraju poželjnijim u odnosu na starije ispitanike (51 i više godina). Mlađi ispitanici je u odnosu na ispitanike srednje dobi važnija veća kvadratura dnevnog boravka s blagovaonicom, kao i veća kvadratura spavaće sobe za dva djeteta. Važnije im je i da su kuhinja i dnevni boravka zasebne prostorije. Mlađim ispitanicima je u odnosu na one starije dobi važnija veća kvadratura vanjskog prostora kao i veća kvadratura dnevnog boravka s blagovanjem. Povezivanje prostorija putem hodnika važnije je mlađim nego starijim ispitanicima, dok je starijima u odnosu na mlađe ispitanike povezivanje prostora stana putem prolaznih prostorija važnije. Razlike u odgovorima ispitanika postoje i ako se promatraju kroz njihov stupanj obrazovanja. Visok strop u stanu poželjniji je ispitanicima najvišeg stupnja obrazovanja (magisterij ili doktorat znanosti) u odnosu na one koji imaju SSS, VSS ili VŠS. Također, visoki strop je poželjniji ispitanicima koji imaju VSS u odnosu na ispitanike sa SSS. Veća kvadratura dnevnog boravka važnija je ispitanicima s većim stupnjem obrazovanja (VSS). Izlazak iz stana na vanjski prostor iz kuhinje važniji je ispitanicima s nižim stupnjem obrazovanja (OŠ, SSS i VŠS) u odnosu na VSS i obrazovanije. Izlazak na vanjski prostor iz spavaće sobe važniji je za ispitanike s VSS i za ispitanike s magisterijem ili doktoratom znanosti u odnosu na one sa završenom OŠ, kao i VSS u odnosu na one sa SSS i VŠS kao 430 Najveći dio odgovora ispitanika bio je neutralan, no ako se u obzir uzme broj ispitanika koji su zaokružili kako im je „1 – u potpunosti nepoželjno“ i „2 - nepoželjno“ u spavaću sobu ulaziti preko dnevnog boravka vidi se kako ipak većina ispitanika ovu vezu smatra neprihvatljivom. 431 Najveći dio odgovora ispitanika bio je neutralan, no ako se pogleda broj ispitanika koji je na ovo pitanja odgovorio s „4 – poželjno“ i „5 – u potpunosti poželjno“, ali i ako se pogleda medijan odgovora, vidi se kako je ovo svojstvo stana poželjno za većinu ispitanika. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 199 i one s magisterijem ili doktoratom znanosti u odnosu na one s VŠS. Izlazak na vanjski prostor iz spavaće sobe važniji je ispitanicima s većim stupnjem obrazovanja. Ispitanici s obzirom na socioekonomski status također imaju različite stavove u pogledu poželjnih prostornih karakteristika stanova. Poželjnijim da stan ima visok strop procjenjuju ispitanici koji si mogu priuštiti luksuz u životu za razliku od ispitanika koji prosječno zarađuju. Spremište je važnije ispitanicima koji žive od plaće do plaće nego onima koji prosječno zarađuju, kao i onima koji žive od plaće do plaće u odnosu na ispitanike koji si mogu priuštiti luksuz. Veća kvadratura dnevnog boravka važnija je ispitanicima u dugovima, onima koji prosječno zarađuju i onima koji si mogu priuštiti luksuz u odnosu na ispitanike koji žive od plaće do plaće. Veća kvadratura kuhinje s blagovaonicom važnija je ispitanicima boljeg ekonomskog statusa. Veća kvadratura kupaonice važnija je ispitanicima koji prosječno zarađuju i onima koji si mogu priuštiti luksuz u odnosu na one koji žive od plaće do plaće. Povezivanje prostorija stana putem prolaznih prostorija važnije je ispitanicima slabijeg imovinskog statusa (oni koji su u velikim dugovima, koji prosječno zarađuju, koji uspiju ponešto uštedjeti) u odnosu na one koji si mogu priuštiti luksuzne stvari. Izlazak na vanjski prostor stana iz kuhinje važniji je ispitanicima koji uspiju ponešto uštedjeti u odnosu na one koji su u velikim dugovima i one koji žive od plaće do plaće. Rezultati statističke obrade podataka ukazali su i na razlike u mišljenju između ispitanika različitog zanimanja. Rezultati su pokazali sljedeće. Spremište u stanu važnije je ispitanicima koji su zanimanja iz grupe 1 (doktori, profesori, inženjeri, direktori i dr.), grupe 3 (tehničari) i grupe 5 (pekari, vozači, monteri, zidari i dr.) u odnosu na ispitanike koji su zanimanja iz grupe 2 (uredski i šalterski službenici). Veća kvadratura dnevnog boravka je važnija za ispitanike zanimanja iz grupe 1, grupe 2 i grupe 3 u odnosu na ispitanike koji obavljaju zanimanja iz grupe 4 (frizeri, prodavači, kuhari i dr.), te one zanimanja iz grupe 2 u odnosu na ispitanike koji su zanimanja iz grupe 5. Važnije da kuhinja ima prozor je ispitanicima zanimanja iz grupe 4 u odnosu na ispitanike sa zanimanjima iz grupe 1, iz grupe 3 te grupe 5. Važnije da kupaonica ima prozor je ispitanicima zanimanja iz grupe 4 i grupe 5 u odnosu na ispitanike zanimanja iz grupe 1. Također, da kupaonica ima prozor važnije je i ispitanicima zanimanja iz grupe 2, grupe 4 i grupe 5 u odnosu na ispitanike koji su zanimanja iz grupe 3. Ispitanicima zanimanja iz grupe 1 poželjnije je da imaju visok strop u stanu za razliku od onih zanimanja iz grupe 4. Ispitanicima zanimanja iz grupe 4 poželjnije je imati dodatni WC za razliku od onih zanimanja iz grupe 5. Ispitanicima zanimanja iz grupe 2 poželjnije je imati vanjski prostor stana za razliku od ispitanika zanimanja iz grupe 1, 3 i 5, dok je osobama zanimanja iz grupe 4 poželjnije imati vanjski prostor stana za razliku od ispitanika zanimanja iz grupe 1 i 5. Ispitanicima zanimanja iz grupe 4 poželjnije je da imaju stol za blagovanje u sklopu kuhinje za razliku od ispitanika zanimanja iz grupe 1. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 200 7. Razvoj modela Predmet istraživanja doktorske disertacije je razvoj modela na temelju kojega će sadašnji i budući korisnici stanova moći ocijeniti prostorne karakteristike stanova. Važno je napomenuti da se riječ model odnosi na cjelokupni sustav ocjenjivanja prostornih karakteristika stanova sa svim njegovim potrebnim sastavnim elementima, odnosno na njegovu grafičku, matematičku i programsku reprezentaciju. Cilj razvoja modela je korisnicima predočiti različite prostorne karakteristike stana te ukazati na to koliko njihova kvaliteta utječe na kvalitetu življenja u stanu. Kvaliteta prostornih karakteristika stana promatrana je iz perspektive korisnika stana, odnosno bazirana je na njihovim preferencijama. Istraživanje prikazano u prethodnim poglavljima poslužilo je kao teorijska i praktična (iskustvena) podloga na temelju koje je model nastao. Rezultati provedenog istraživanja integrirani su u pojedine komponente modela i u ovom su poglavlju, u svrhu lakšeg razumijevanja samog modela, prikazani u sažetom obliku. Unutar ovog poglavlja prikazan je način na koji je model nastao i detaljno je, kroz komponente od kojih se sastoji, objašnjeno kako on funkcionira. Postupak na kojem je prikazan razvoj modela jednak je onome kojeg će prolaziti i budući korisnici prilikom vrednovanja stanova. U potpoglavljima 7.2. Preduvjeti za vrednovanje stanova na temelju ponuđenog modela i 7.3. Opis modela, funkcioniranje modeliranog sustava prikazano je kroz postupak vrednovanja odabranog stana u gradu Osijeku. Za dio modela koji se odnosi na korisnički input preuzeti su rezultati metode komparativne analize parova i ispunjenog upitnika jednog od ispitanika koji je sudjelovao u testiranju modela. 7.1. Prikaz modela Model koji je razvijen u okviru ove doktorske disertacije zamišljen je u obliku jednostavnog programskog sučelja kojeg korisnici unosom traženih podataka vezanih za prostorne karakteristike promatranih stanova i vlastitih preferencija u odnosu na prostorne karakteristike stana mogu koristiti kao alat za vrednovanje stanova. Tema doktorske disertacije nije razvoj softvera za korisničko vrednovanje kvalitete prostornih karakteristika stanova, već ona obuhvaća samo prvu odnosno početnu fazu tog procesa i daje ulazne podatke za njegovo daljnje razvijanje. Za potrebe doktorske disertacije sustav ocjenjivanja stanova programiran je unutar Excel tablice programskog paketa Microsoft Office-a. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 201 Pravilno funkcioniranje modela predloženog u doktorskoj disertaciji moguće je ako su izvršene predradnje opisane u potpoglavlju 7.2. Preduvjeti za vrednovanje stanova na temelju ponuđenog modela. Postupak za korisničko vrednovanje prostornih karakteristika stana sastoji se od sljedećih predradnji i koraka: Predradnja 1: Prikupljanje općih podataka o zgradi i stanu te definiranje prostornih karakteristika promatranog stana na temelju projektne dokumentacije. Predradnja 2: Provođenje metode komparativne analize parova za pet osnovnih prostornih svojstava stana koji predstavljaju pet kategorija kriterija prostornih karakteristika stana. Predradnja 3: Ispunjavanje upitnika kojim korisnik određuje važnost pojedinih prostornih karakteristika stana. Korak 1: Unos podataka o stanu u model (opće informacije o zgradi i stanu te podaci o prostornim karakteristikama stana). Korak 2: Unos podataka iz komparativne analize parova u model. Korak 3: Model zbraja vrijednosti dodijeljene pojedinoj prostornoj karakteristici stana u komparativnoj analizi parova te dodjeljuje svakoj kategoriji njezin udio u ukupnoj ocjeni. Korak 4: Unos podataka o važnosti pojedinih prostornih karakteristika stana za korisnika u model. Korak 5: Model na temelju podataka o važnosti pojedinih prostornih karakteristika stana za korisnika svakom kriteriju za ocjenu odnosno prostornom karakteristici promatranog stana unutar pojedine kategorije dodjeljuje određeni broj bodova. Korak 6: Model računa ocjenu za svaku od pojedinih kategorija kriterija prostornih karakteristika stana. Visina ocjene pojedine kategorije je u ovisnosti o njezinom udjelu u ukupnoj ocjeni. Korak 7: Model na temelju ocjena pojedinih kategorija kriterija prostornih karakteristika stana definira ukupnu ocjenu stana. U nastavku je model za vrednovanje prostornih karakteristika stana prikazan na grafički način, tako što su identificirani i zabilježeni svi koraci i radnje potrebne za njegovo funkcioniranje. Također, dan je i matematički prikaz modela na temelju kojega je programirana Excel tablica. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 202 7.1.1. Grafički prikaz modela Grafički model prikazan slikom (Slika 47.) predstavlja prikaz sustava za ocjenjivanje modela za korisničko vrednovanje prostornih karakteristika stana koji se sastoji od tri predradnje i sedam koraka objašnjenih u prethodnom potpoglavlju. Model je izrađen pomoću standarda za modeliranje Business Process Model and Notation (BPMN 2.0) u online programu Signavio Process Manager432. Slika 47. Grafički prikaz modela 432 Signavio Process Manager http://academic.signavio.com, posljednji pristup 09.01.2018. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 203 BPMN standard korišten za prikaz procesa korisničkog vrednovanja prostornih karakteristika stana temelji se na dijagramu toka, a dizajniran je tako da grafički prikazuje aktivnosti koje se izvršavaju u procesu. Na prethodnoj slici (Slika 47.) prikazani su i osnovni elementi kojima se modeliraju poslovni procesi. Aktivnosti su radovi obavljeni u toku procesa i one izgrađuju poslovni proces.433 Podatkovni objekti dokumentiraju podatke koji se koriste u procesu ili koji u njemu nastaju434, a linije slijeda aktivnosti povezuju aktivnosti i određuju redoslijed njihova izvršavanja.435 7.1.2. Matematički prikaz modela Prethodno grafički prikazan model, programiran je u Excel tablici programskog paketa Microsoft Office-a na temelju sljedećih matematičkih operacija. Model korisničkog vrednovanja prostornih karakteristika stana temelji se na postavci da ukupna ocjena stana ovisi o zbroju ocjena pojedinih kategorija kriterija prostornih karakteristika stana (u nastavku PKS). Jednadžba (1) prikazuje pojednostavljeni matematički prikaz modela. Prema njoj je ocjena stana jednaka zbroju ocjena pet kategorija kriterija kojima se vrednuju prostorne karakteristike stana. 𝐎𝐒 = ∑ oKj 5 𝑗=1 (1) OS – ocjena stana oK – ocjena kategorije PKS Nadalje, ocjena stana ovisi o ocjeni svake kategorije kriterija prostornih karakteristika stana. Svaka kategorija prostornih karakteristika stana ovisi o broju bodova koje su kriteriji unutar nje ostvarili, o broju kriterija koji su uključeni u ocjenu, kao i o udjelu kategorije unutar ukupne ocjene. Odnos ovih elemenata u ukupnoj ocjeni stana prikazan je jednadžbom (2). Detaljan opis kriterija uključenih u ocjenu, kao i udio kategorija kriterija unutar ukupne ocjene bit će objašnjen u potpoglavlju 7.3. Opis modela. 433 White, S. 2004. Introduction to BPMN. IBM Corporation. 434 Mihić, M., Završki, I., Vučinić, C., 2016.Prikaz značaja modeliranja poslovnih procesa u građevinarstvu na primjeru provedbe stručnog nadzora in: Sabor hrvatskih graditelja 2016 ed. Lakušić, S., Zagreb: Hrvatski savez građevinskih inženjera, 2016. pp:399-409. 435 White, S. 2004. Introduction to BPMN. IBM Corporation. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 204 𝐎𝐒 = ∑ (∑ ok(K)i 𝑛 𝑖=1 × vK nk(K) ) 𝑗 5 𝑗=1 (2) OS – ocjena stana ok(K) – broj bodova koje su ostvarili kriteriji unutar određene kategorije PKS vK – važnost određene kategorije kriterija PKS u ukupnoj ocjeni nk(K) – broj kriterija unutar određene kategorije kriterija PKS koji je važan korisniku n – broj kriterija unutar svake kategorije PKS se mijenja Važno je napomenuti kako svaka kategorija kriterija sadrži različit broj kriterija za ocjenu prostornih karakteristika stana. Detaljnija raspodjela bodova unutar svake kategorije bit će prikazana u nastavku poglavlja. Daljnji raspis jednadžbe koja prikazuje sustav sadržan u modelu korisničkog vrednovanja prostornih karakteristika stanova prikazan je sljedećom jednadžbom (3). U toj jednadžbi svaka od zagrada označava sumu bodova koja je ostvarena unutar pojedine kategorije kriterija za vrednovanje prostornih karakteristika stana. Broj kriterija unutar kategorija kvadratura prostorija i orijentacija prostorija ovisi o sobnosti ocjenjivanog stana. Način ocjenjivanja stanova različite sobnosti bit će prikazan u potpoglavlju 7.3.6. Ocjenjivanje stanova različite sobnosti. Zbog pojednostavljenja matematičkog prikaza kategorije kriterija za ocjenu stanova prikazane su skraćenicama. 𝐎𝐒 = (∑ ok(𝑑𝑝)i 3 𝑖=1 × vK(𝑑𝑝) nk(𝑑𝑝) ) + (∑ ok(𝑘𝑝)i 𝑛 𝑖=1 × vK(𝑘𝑝) nk(𝑘𝑝) ) + (∑ ok(𝑜𝑝)i 𝑚 𝑖=1 × vK(𝑜𝑝) nk(𝑜𝑝) ) + (∑ ok(𝑝𝑝)i 4 𝑖=1 × vK(𝑝𝑝) nk(𝑝𝑝) ) + (∑ ok(𝑝𝑜)i × 3 𝑖=1 vK(𝑝𝑜) nk(𝑝𝑜) ) (3) Kategorije prostornih karakteristika stana: (dp) – dodatne prostorije (sadržaji stana s obzirom na namjenu prostorija) (kp) – kvadratura prostorija (op) – orijentacija prostorija (orijentacija prostorija u odnosu na strane svijeta) (pp) – povezanost prostorija (komunikacija između prostorija) (po) – prostorna organizacija (prostorna organizacija stana) n i m – mijenjaju se i ovise o sobnosti ocjenjivanog stana IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 205 7.2. Preduvjeti za vrednovanje stanova na temelju ponuđenog modela Prije nego što se započne s ocjenjivanjem stanova, potrebno je izvršiti određene predradnje koje rezultiraju ulaznim podacima za model. Kako bi model mogao funkcionirati na predviđeni način, potrebni su sljedeći podaci:  podaci o stanovima (njihove prostorne karakteristike);  podaci o važnosti pojedine kategorije prostornih karakteristika stana za korisnika;  podaci o važnosti pojedinih prostornih karakteristika stana za korisnika. 7.2.1. Podaci o stanovima Podaci o stanu koji se ocjenjuje, točnije informacije o njegovim prostornim karakteristikama identificirani su u projektnoj dokumentaciji na temelju koje je stan odnosno stambena zgrada izgrađena.436 Kao podloga za ovaj korak može poslužiti i snimak postojećeg stanja stana. Za analizu stana i identifikaciju njegovih prostornih karakteristika potrebni su minimalno tlocrt i presjek stana. Za potrebe prikaza funkcioniranja modela, kao i u poglavlju 8. Primjena modela korišteni su stanovi koji su odabrani za ocjenjivanje u poglavlju 3. Stambeni fond grada Osijeka, u potpoglavlju 3.6. Stanovi odabrani za ocjenjivanje. Tlocrt stana na temelju kojeg će biti prikazano funkcioniranje modela prikazuje Slika 48. Slika 48. Stan odabran za ocjenjivanje 436 Glavni ili izvedbeni projekt zgrade. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 206 Radi kasnijeg pridruživanja ocjene izvedenom stanu, kao i usporedbe ocjene prostornih karakteristika različitih stanova potrebno je za svaki stan izvući nekoliko općih informacija: evidencijski broj stana, adresu stana, godinu izdavanja građevinske dozvole, sobnost i naselje u kojemu se stan nalazi. Slika 49. prikazuje dio modela s općim podacima o stanu, već ispunjen s informacijama o stanu koji se ocjenjuje kao primjer. Slika 49. Prikaz dijela modela koji sadrži opće podatke o stanu Također, za funkcioniranje modela je potrebno definirati i podatke o prostornim karakteristikama stana. Za pravilan rad modela u njega je potrebno unijeti podatke o stanu koji su prikazani u tablici (Tablica 49.). U tablicu su uneseni i podaci o stanu koji se ocjenjuje u primjeru. Tablica 49. Popis potrebnih podataka o prostornim karakteristikama stana Evid. br. Adresa Godina GD Sobnost Naselje Sjenjak 115 i 117 1981. 3 S Sjenjak224-2 OPĆI PODACI O STANU Stan ima više od 1 spremišta Stan ima vanjski prostor Stan ima dodatni WC Bez blagovanja 25,68 m² S blagovanjem Bez blagovanja 8,55 m² S blagovanjem 2 osobe ili roditelji 10,93 m² 2 osobe ili roditelji 11,12 m² 1 osoba Stan ima strop viši od 3 m Dnevni boravak Kuhinja Spavaća soba Spavaća soba Kuhinja ima prozor Kupaonica ima prozor Stan ima dvostranu orijentaciju Povezivanje prostorija unutar stana Odnos dnevnog boravka i kuhinje Iz kojeg se unutarnjeg prostora izlazi na vanjski U sobu se ulazi preko dnevnog boravka Lokacija stola za blagovanje Stan ima degažmanom odvojeno spavanje Stan je adaptabilan A - SADRŽAJI STANA Ne Da Da B - KVADRATURA PROSTORIJA Ne Dnevni boravak Kuhinja Spavaća soba C - ORIJENTACIJA PROSTORIJA Zapad Istok Istok Istok Da Ne D - KOMUNIKACIJA IZMEĐU PROSTORIJA Da Ne E - PROSTORNA ORGANIZACIJA STANA Da Kružna veza Zasebne prostorije Dnevni boravak Ne Blagovaonica IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 207 7.2.2. Važnost pojedine kategorije kriterija prostornih karakteristika stana Važnost pojedine kategorije kriterija prostornih karakteristika stana korisnik koji ocjenjuje stan definira na temelju metode komparativne analize parova (u nastavku teksta metoda KAP). Kategorije kriterija koje korisnik treba rangirati na temelju važnosti putem ove metode su sljedeće: A - sadržaji stana s obzirom na namjenu prostorija; B - kvadratura prostorija; C - orijentacija prostorija u odnosu na strane svijeta; D - komunikacija između prostorija; E - prostorna organizacija stana. Metoda KAP funkcionira na sljedeći način. Svaka prazna ćelija se nalazi na presjecištu stupca i retka koji daju određenu prostornu karakteristiku opisanu velikim slovom (A, B, C, D ili E). Od dvije karakteristike ispitanik treba odabrati njemu važniju i upisati ju u ćeliju. Nakon toga slovu tj. odabranoj prostornoj karakteristici treba pridružiti broj (1, 3 ili 5) s obzirom na to u kojoj mjeri je odabrana prostorna karakteristika važnija od druge moguće prostorne karakteristike. Slika 50. prikazuje tablica za metodu KAP.437 Slika 50. Tablica za definiranje važnosti kriterija putem metode KAP 437 Kao podloga za komparativnu analizu parova korišten je detaljnije objašnjeni i pojednostavljeni obrazac koji se koristio kod iste metode prilikom intervjua arhitekata. sadržaj stana A kvadratura prostorija B orijentacija prostorija C komunikacija između prostorija D prostorna organizacija E A B C D E sa d rž aj s ta n a kv ad ra tu ra p ro st o ri ja o ri je n ta ci ja p ro st o ri ja ko m u n ik ac ij a iz m e đ u p ro st o ri ja p ro st o rn a o rg an iz ac ij a C5 primjer popunjene ćelije IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 208 7.2.3. Važnost prostornih karakteristika stana Važnost pojedinih prostornih karakteristika stana korisnik koji ocjenjuje stan definira upitnikom.438 Svaka karakteristika stana koja se u modelu ocjenjuje, u upitniku je zastupljena s jednim pitanjem. Svaka kategorija kriterija odnosno kategorija prostornih karakteristika stana u modelu sadrži po nekoliko različitih kriterija odnosno prostornih karakteristika stana. Odgovarajući na pitanja, korisnik definira koje su mu prostorne karakteristike stana poželjne odnosno važne. Na temelju ovih odgovora se, u model uneseni stanovi odnosno njihove prostorne karakteristike, ocjenjuju. Kategorije kriterija s kriterijima odnosno prostornim karakteristikama stana i pitanja iz upitnika na temelju kojih im se nakon analize dodjeljuju bodovi prikazani su u tablici u nastavku (Tablica 50.). Način dodjeljivanja bodova svakoj prostornoj karakteristici ocjenjivanog stana na temelju odgovora korisnika, prikazan je u potpoglavlju 7.3. Opis modela. 438 Upitnik koji se koristi za definiranje važnosti pojedinih prostornih karakteristika stana u modelu nastao je na temelju ankete kojom su se provjeravale preferencije građana grada Osijeka vezane uz prostorne karakteristike stana. Broj pitanja iz prethodne ankete reduciran je kako bi pitanja odgovarala prostornim karakteristikama stana koji se modelom ocjenjuju. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 209 Tablica 50. Odnos pitanja iz upitnika i prostornih karakteristika koje se ocjenjuju s modelom Kriterij u modelu: Stan ima više od jednog spremišta Stan ima vanjski prostor Stan ima dodatni WC Kriterij u modelu: Dnevni boravak Površina dnevnog boravka bez blagovanja Dnevni boravak s blagovanjem Površina dnevnog boravka s blagovanjem Kuhinja Površina kuhinje bez blagovanja Kuhinja s blagovanjem Površina kuhinje s blagovanjem Spavaća soba za 2 djece Spavaća soba za roditelje Spavaća soba za 1 dijete Spavaća soba za jednu osobu Stan ima strop viši od 3 m Kriterij u modelu: Dnevni boravak Orijentacija dnevnog boravka Kuhinja Orijentacija kuhinje Spavaća soba Orijentacija spavaće sobe Kuhinja u stanu ima prozor Kupaonica u stanu ima prozor Stan ima dvostranu orijentaciju Kriterij u modelu: Način povezivanja prostorija u stanu Odnos dnevnog boravka i kuhinje Način povezivanja vanjskog i unutarnjeg prostora U sobu se ulazi preko dnevnog boravka Kriterij u modelu: Položaj stola za blagovanje Stan ima degažmanom odvojeno spavanje Stan je adaptabilan Koliko je, prema Vama, poželjno da se prostorije u stanu mogu reorganizirati uz manje građevinske radove? Pitanje u upitniku: Prema Vašem mišljenju, koji je danas najpogodniji oblik povezivanja prostorija unutar stana? Koja je, prema Vama, poželjna veza između kuhinje i dnevnog boravka? Prema Vama, iz koje je prostorije najbolje izaći na vanjski prostor (balkon, lođu ili terasu)? Koliko je poželjno da stan ima visok strop (prostorija viša od 3,00 m)? Kategorija kriterija A - sadržaj stana Kategorija kriterija B - kvadratura prostorija Koliko je poželjno da stan ima više spremišta (izba, ostava, garderoba i sl.)? Koliko je poželjno imati vanjski prostor stana (balkon, lođa ili terasa)? Koliko je poželjno da stan, uz kupaonicu, ima dodatni, izdvojeni WC? Pitanje u upitniku: Pitanje u upitniku: Pitanje u upitniku: Spavaća soba za dvije osobe Pitanje u upitniku: Koja je, prema Vama, najpoželjnija orijentacija (položaj prozora) sljedećih prostorija? Prema Vama, kolika je MINIMALNA površina (m2) prostorije za ugodno stanovanje? Koliko je poželjno da se u dio stana za spavanje (spavaće sobe i kupaonica) ulazi iz zasebnog hodnika? Kategorija kriterija C - orijentacija prostorija Kategorija kriterija D - komunikacija između prostorija Kategorija kriterija E - prostorna organizacija Koja je, prema Vama, najpoželjnija prostorija za smještaj stola za blagovanje? Prema Vašem mišljenju, koliko je poželjno da se u spavaću sobu ulazi kroz dnevni boravak? Koliko Vam je važno da kuhinja ima prozor? Koliko Vam je važno da kupaonica ima prozor? Prema Vašem mišljenju, koliko je važna dvostrana orijentacija stana (prozori su okrenuti na dvije strane svijeta)? IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 210 7.3. Opis modela Cilj ovog potpoglavlja je prikazati način na koji model funkcionira. U nastavku je prikazan redoslijed koraka koji se vrše prilikom unošenja podataka u model i kao i način rada samog modela. 7.3.1. Općenito o modelu Model korisničkog vrednovanja prostornih karakteristika stana sastoji se od šest komponenti. Prva se odnosi na opće podatke o stanu, dok od preostalih pet svaka odgovara pojedinoj kategoriji prostornih karakteristika stana koje se unutar modela vrednuju. Broj prostornih karakteristika stana koje se vrednuju je konstantan za sve stanove iste sobnosti. Prije vrednovanja u model se unose prostorne karakteristike pojedinog stana. Unutar kategorija kriterija određuje se koje prostorne karakteristike stan posjeduje odnosno koje prostorne karakteristike nema. Nadalje, u model se unose rezultati komparativne analize parova i podaci iz upitnika. Nakon što su uneseni svi potrebni podaci, model na temelju korisnikovih preferencija dobivenih uz pomoć upitnika, a vezanih uz prostorne karakteristike stana, dodjeljuje određeni broj bodova svakoj prostornoj karakteristici stana koja se vrednuje. Unutar modela definiraju se ocjene za svaku pojedinu kategoriju kriterija. Visina ocjena svake grupe kriterija ovisi o unaprijed utvrđenom udjelu ocjene kategorije kriterija u ukupnoj ocjeni stana. Udio ocjene svake kategorije u ukupnoj ocjeni stan dobiva se na temelju komparativne analize parova, u kojoj korisnik određuje važnost svake kategorije kriterija. Zbroj ocjena svih kategorija kriterija čini ukupnu ocjenu prostornih karakteristika određenog stana. 7.3.2. Rezultati metode komparativne analize parova Rezultati metode komparativne analize parova dobiju se zbrajanjem svi brojeva koji su pridruženi pojedinoj karakteristici stana i tako se definira rang lista poželjnosti pojedinog svojstava stana. Slika 51. prikazuje primjer ispunjene KAP tablice koja će se koristiti u nastavku poglavlja u svrhu prikazivanja funkcioniranja modela, a Tablica 51. izračun udjela svake kategorije kriterija u ukupnoj ocjeni unutar modela. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 211 Slika 51. Primjer popunjene tablice metode KAP čiji će se rezultati koristiti u daljnjem prikazu vrednovanja odabranog stana Tablica 51. Udio svake kategorije kriterija u ukupnoj ocjeni Udio kategorije u ukupnoj ocjeni stana se računa tako da se za svaku od kategorija zbroje svi bodovi koje su kategorije dobile i taj broj podijeli s ukupnim zbrojem bodova za sve kategorije. Tako svaka kategorija kriterija formira određeni postotak ukupne ocjene. Ako stan posjeduje sve poželjne odnosno važne prostorne karakteristike za korisnika unutar kategorija važnih za korisnika, njegova ocjena iznosi 100. Nakon što se definira udio svake kategorije kriterija u ukupnoj ocjeni stana, može se započeti unos podataka o korisnikovim preferencijama u pogledu prostornih karakteristika stana. Na rezultatima metode KAP koji će se koristiti u vrednovanju stana u nastavku poglavlja, a koji su prikazani u prethodnoj tablici (Tablica 51.), može se vidjeti udio svake od kategorija u ukupnoj ocijeni. Također, u tablici se može primijetiti kako orijentacija prostorija nije važna za ispitanog korisnika i zato se kriteriji koje ona sadrži neće biti uzimani u obzir kod ocjenjivanja stana u primjeru. sadržaj stana A kvadratura prostorija B B3 orijentacija prostorija C A3 B1 komunikacija između prostorija D D1 B1 D1 prostorna organizacija E A1 B3 E5 E1 A B C D E sa d rž aj s ta n a kv ad ra tu ra p ro st o ri ja o ri je n ta ci ja p ro st o ri ja ko m u n ik ac ij a iz m e đ u p ro st o ri ja p ro st o rn a o rg an iz ac ij a Kategorija kriterija: Σ Udio u ocjeni (%) A - sadržaji stana s obzirom na namjenu prostorija 3 1 4 20 B - kvadratura prostorija 3 1 1 3 8 40 C - orijentacija prostorija u odnosu na strane svijeta 0 0 D - komunikacija između prostorija 1 1 2 10 E - prostorna organizacija stana 5 1 6 30 20 100% Bodovi po kategoriji: Σ = IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 212 7.3.3. Rezultati upitnika o preferencijama korisnika Rezultati komparativne analize važnosti parova kategorija kriterija za ocjenu prostornih karakteristika stana i podaci iz upitnika o preferencijama korisnika u odnosu na pojedine kriterije predstavljaju osnovne ulazne podatke za rad modela. Pitanja koja se odnose na određene kriterije za vrednovanje, kao i odgovori korisnika koji će se koristiti u primjeru vrednovanja stana prikazani su u sljedećoj tablici (Tablica 52.). Tablica 52. Odgovori korisnika koji će se koristiti u primjeru vrednovanja stana Odgovor korisnika: Poželjno (4) Najpoželjnije (5) Poželjno (4) Odgovor korisnika: Dnevni boravak 15-20 Dnevni boravak s blagovanjem 20-25 Kuhinja 6-9 Kuhinja s blagovanjem 12-16 Spavaća soba za 2 djece 10-15 Spavaća soba za roditelje 10-15 Spavaća soba za 1 dijete 5-10 Najmanje poželjno (1) Odgovor korisnika: Dnevni boravak 4 - jug; 3 - istok; 2 - zapad; 1 - sjever Kuhinja 4 - sjever; 3 - istok; 2 - jug; 1 - zapad Spavaća soba 4 - istok; 3 - jug 2 - sjever; 1 - zapad Najvažnije (5) Ni važno ni nevažno (3) Važno (4) Odgovor korisnika: 5 - zoniranje; 4 - kružna veza; 3 - hodnik; 2 - centralni dnevni boravak; 1 - prolazne prostorije 3 - povezane vratima; 2 - zasebne prostorije; 1 - u istom prostoru 3 - dnevni boravak; 2 - kuhinja; 1 - spavaća soba Najmanje poželjno (1) Odgovor korisnika: 3 - dnevni boravak; 2 - kuhinja; 1 - blagovaonica Poželjno (4) Poželjno (4) Koliko je, prema Vama, poželjno da se prostorije u stanu mogu reorganizirati uz manje građevinske radove? Kategorija kriterija A - sadržaj stana Kategorija kriterija B - kvadratura prostorija Kategorija kriterija C - orijentacija prostorija Kategorija kriterija D - komunikacija između prostorija Kategorija kriterija E - prostorna organizacija Prema Vašem mišljenju, koliko je poželjno da se u spavaću sobu ulazi kroz dnevni boravak? Pitanje u upitniku: Koja je, prema Vama, najpoželjnija prostorija za smještaj stola za blagovanje? Koliko je poželjno da se u dio stana za spavanje (spavaće sobe i kupaonica) ulazi iz zasebnog hodnika? Pitanje u upitniku: Prema Vašem mišljenju, koji je danas najpogodniji oblik povezivanja prostorija unutar stana? Koja je, prema Vama, poželjna veza između kuhinje i dnevnog boravka? Prema Vama, iz koje je prostorije najbolje izaći na vanjski prostor (balkon, lođu ili terasu)? Koliko Vam je važno da kuhinja ima prozor? Koliko Vam je važno da kupaonica ima prozor? Prema Vašem mišljenju, koliko je važna dvostrana orijentacija stana (prozori su okrenuti na dvije strane svijeta)? Pitanje u upitniku: Prema Vama, kolika je MINIMALNA površina (m2) prostorije za ugodno stanovanje? Koliko je poželjno da stan ima visok strop (prostorija viša od 3,00 m)? Pitanje u upitniku: Koliko je poželjno da stan ima više spremišta (izba, ostava, garderoba i sl.)? Koliko je poželjno imati vanjski prostor stana (balkon, lođa ili terasa)? Koliko je poželjno da stan, uz kupaonicu, ima dodatni, izdvojeni WC? Pitanje u upitniku: Koja je, prema Vama, najpoželjnija orijentacija (položaj prozora) sljedećih prostorija? IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 213 Nakon što se kroz prikazane metode definiraju korisnikovi stavovi i preferencije i njihovi se rezultati unesu u model, model generira ocjene pojedinih kategorija kriterija, kao i ukupnu ocjenu stana. U nastavku poglavlja detaljno je opisan način bodovanja i postupak izračuna ocjene u modelu. 7.3.4. Sustav dodjeljivanja bodova pojedinim kriterijima Model prostornim karakteristikama stana dodjeljuje bodove u ovisnosti o korisnikovim odgovorima iz upitnika. Prostorne karakteristike stana su u sustavu predodređene i jednake su za sve stanove iste sobnosti. Na različiti način se ocjenjuju garsonijere, jednosobni stanovi i stanovi koji imaju minimalno pola sobe i više.439 Ako stan posjeduje prostornu karakteristiku za koju je korisnik u upitniku rekao da je važna, tom se kriteriju dodjeljuje 1 bod, u protivnom, ako stan nema prostornu karakteristiku koju korisnik smatra važnom, tom se kriteriju dodjeljuje 0 bodova. Potrebno je napomenuti kako je svaki kriterij za ocjenu, odnosno prostorna karakteristika stana, unutar kategorije kriterija jednako važna i kako naposljetku sudjeluje s jednakim udjelom u ukupnoj ocjeni kategorije kriterija prostornih karakteristika stana. U upitniku postoje tri različita načina postavljanja pitanja, a samim time i tri načina na koji korisnik izjašnjava svoje stavove u pogledu prostornih karakteristika stana. U skladu s time i u modelu postoje tri različita načina na koji se prostornim karakteristikama ocjenjivanog stana dodjeljuju bodovi. 1. Smatra se da je korisniku prostorna karakteristika poželjna (važna ili prihvatljiva) ako je na Likertovoj skali uz pitanje vezano uz tu prostornu karakteristiku stana označio 4 ili 5. Tada se toj karakteristici stana, ako ona postoji u ocjenjivanom stanu dodjeljuje 1 bod. Ako stan ne posjeduje korisniku poželjnu (važnu ili prihvatljivu) prostornu karakteristiku, tada se prostornoj karakteristici dodjeljuje 0 bodova. Suprotno tome, ako je korisnik na Likertovoj skali uz pitanje vezano uz ocjenjivanu prostornu karakteristiku stana označio 1 ili 2, smatra se da mu ta prostorna karakteristika stana nije poželjna (nije važna ili nije prihvatljiva) i ako ju stan posjeduje prostornoj karakteristici se dodjeljuje 0 bodova, odnosno ako ju stan ne posjeduje, tada se prostornoj karakteristici dodjeljuje 1 bod. Ako je korisnik na pitanje za koje se odgovor označava na Likertovoj skali označio 3, smatra se da prostorna karakteristika stana korisniku ne predstavlja kriterij od velike važnosti za ocjenu. Ta prostorna karakteristika, s gledišta korisnika stana nema niti pozitivan niti negativan utjecaj na konačnu ocjenu prostornih karakteristika stana i ona se isključuje iz vrednovanja. 2. Na pitanja u kojima korisnik svoje stavove izražava kroz rangiranje ponuđenih odgovora bodovi se dodjeljuju na sljedeći način. Prostornoj karakteristici stana 439 Više o razlikama u ocjenjivanju stanova različite sobnosti bit će prezentirano u potpoglavlju 7.3.4. Ocjenjivanje stanova različite sobnosti. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 214 kojoj je u upitniku dodijeljena ocjena 1, model pridružuje ocjenu 0, a prostornoj karakteristici kojoj je korisnik dodijelio najveći broj za to pitanje (3, 4 ili 5) model pridružuje ocjenu 1. Ako stan ima karakteristiku kojoj je korisnik dodijelio 2, u pitanju u kojem su ponuđene tri karakteristike, 2 ili 3 u pitanju gdje su ponuđene 4 karakteristike, odnosno 2, 3 ili 4 u pitanju gdje je ponuđeno pet karakteristika, bodovi se dodjeljuju prema tablici (Tablica 53.). Tablica 53. Dodjeljivanje bodova kriterijima čija se važnost za korisnika u upitniku provjerava rangiranjem prostornih karakteristika po važnosti 3. U pitanju koje se odnosi na kriterij površine pojedinih prostorija, korisnici su morali odabrati interval površina unutar kojega se nalazi, po njima minimalna površina za ugodno korištenje prostorije određene namjene. Kod ocjenjivanja stanova u modelu, ako je prostorija imala površinu unutar odabranog intervala dodijeljen joj je 1 bod, ako je površina bila manja dodijeljeno joj je 0 bodova, a u slučaju kada je površina bila veća od odabranog intervala površina, dodijeljena su joj 2 boda. 7.3.5. Dodjeljivanje bodova unutar kategorija Modelom korisničkog vrednovanja prostornih karakteristika stana vrednuje se pet najvažnijih općih prostornih karakteristika stana: sadržaji stana s obzirom na namjenu prostorija, kvadratura prostorija, orijentacija prostorija u odnosu na strane svijeta, komunikacija između prostorija i prostorna organizacija stana. Svaka od ovih općih prostornih karakteristika stana ujedno predstavlja i kategoriju kriterija koju čine različiti specifični kriteriji za ocjenjivanje prostornih karakteristika stana. U nastavku je objašnjena svaka od kategorija kriterija, specifični kriteriji koji se nalaze u njoj, kao i način na koji se kriteriji u modelu vrednuju. Prikaz svake od kategorija kriterija izvršen je na temelju ocjenjivanja prethodno odabranog stana prema odgovorima jednog od ispitanika koji je sudjelovao u testiranju modela. 7.3.5.1. Kategorija kriterija A – sadržaji stana s obzirom na namjenu prostorija Prvom kategorijom kriterija vrednuje se sadržaj stana s obzirom na namjenu prostorija. Kako svaki stan, isključujući garsonijeru, sadrži osnovne prostorije (ulazni prostor, kupaonica, kuhinja i sobu), unutar ove kategorije vrednuju se dodatne prostorije koje stan može sadržavati. Iz ovoga se razloga i kategorija u matematičkom modelu označava indeksom dp. Na temelju rezultata ankete koja je provedena na građanima Osijeka koji Korisnikov rang određene prostorne karakteristike Pitanje s ponuđenih 5 odgovora Pitanje s ponuđena 4 odgovora Pitanje s ponuđena 3 odgovora 1 0 0 0 2 0,25 0,33 0,5 3 0,5 0,67 1 4 0,75 1 5 1 IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 215 žive u stanovima, odlučeno je kako će se u stanovima vrednovati postojanje dodatnih prostorija u vidu spremišta različitih namjena (izba, garderoba, spremište), vanjskih prostora stana (lođa, balkon, terasa) te dodatnog, izdvojenog WC-a. Pitanja u upitniku koja predstavljaju ovu kategoriju kriterija prostornih karakteristika stana prikazuje Tablica 50., dok Tablica 54. u nastavku prikazuje komponentu modela unutar koje se ocjenjuje sadržaj stana. U model su uneseni podaci o stanu koji se ocjenjuje i korisnikove preferencije u pogledu prostornih karakteristika stana kojima su dodijeljeni bodovi koje je stan ostvario za svaki kriterij (prostornu karakteristiku), koji su u konačnici definirali ukupnu ocjenu kategorije. Tablica 54. Prikaz dijela modela kojim se ocjenjuju sadržaj stana Na temelju rezultata metode KAP, ova kategorija za korisnika ima 20 % udjela u ukupnoj ocjeni stana. Korisniku je poželjno da stan ima više od jednog spremišta, a kako ga ocjenjivani stan nema za taj je kriterij ostvario 0 bodova. Također, korisniku je važno da stan ima vanjski prostor i dodatni WC, s obzirom na to da ih stan ima, za svaki od ovih kriterija mu je dodijeljen po 1 bod. Unutar kategorije A - sadržaj stana stan je ostvario ukupno 2 boda. Ukupna ocjena kategorije je dobivena tako da je broj ostvarenih bodova pomnožen s omjerom udjela svakog pitanja i broja ocjenjivanih kriterija. Postupak izračuna ocjene kategorije prikazan je na primjeru u nastavku (4). o(𝑑𝑝) = ∑ ok(𝑑𝑝)i × 3 𝑖=1 vK(𝑑𝑝) nk(𝑑𝑝) o(𝑑𝑝) = 2 × 20 3 o(𝑑𝑝) = 2 × 6,66 . o(𝑑𝑝) = 13,33 . (4) Mogući bodovi: 0 / 1 0 / 1 0 / 1 Karakteristika stana: Ne Da Da Stav korisnika u odnosu na kriterij: Poželjno (4) Najpoželjnije (5) Poželjno (4) Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 1,00 3,00 2,00 13,33 UDIO U OCJENI (%): 20,00 A - SADRŽAJI STANA PROSTORNA KARAKTERISTIKA KOJA SE OCJENJUJE: Stan ima više od 1 spremišta Stan ima vanjski prostor Stan ima dodatni WC N pitanja Ocjena kategorije Σ bodova kriterija IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 216 7.3.5.2. Kategorija kriterija B – kvadratura prostorija Kategorijom B – kvadratura prostorija vrednuju se prostorne dimenzije stana. Unutar kategorije ocjenjuje se veličina dnevnog boravka, kuhinje te svake od spavaćih soba. Ovisno o smještaju stola za blagovanje unutar svakog pojedinog stana ocjenjuju se posebno dnevni boravak i kuhinja bez prostora za blagovanje ili dnevni boravak i kuhinja s prostorom za blagovanje. Broj spavaćih soba čija se veličina ocjenjuje ovisi o sobnosti ocjenjivanog stana. Unutar modela je predviđeno zasebno ocjenjivanje spavaćih soba za dvije odnosno jednu osobu. Iako se u upitniku minimalna veličina pogodna za ugodno korištenje spavaće sobe za dvije osobe (djece) i spavaće sobe za roditelje ispituje kroz odvojena pitanja, njihovi su odgovori za potrebe modela objedinjeni zbog nemogućnosti predviđanja buduće situacije u stanu. Prilikom vrednovanja ovih prostorija vodilo se računa da se zadovolje potrebe iskazane većim intervalom površina. Unutar ove kategorije nalazi se i kriterij vezan za svijetlu visinu prostorija stana jer je model predviđen za vrednovanje stanova nastalih u periodu između 1930. godine sve do danas. Pitanja u upitniku koja predstavljaju ovu kategoriju kriterija prostornih karakteristika stana prikazuje Tablica 50., dok Tablica 55. u nastavku prikazuje komponentu modela unutar koje se ocjenjuje kvadratura prostorija. U model su uneseni podaci o stanu koji se ocjenjuje i korisnikove preferencije u pogledu prostornih karakteristika stana kojima su dodijeljeni bodovi koje je stan ostvario za svaki kriterij (prostornu karakteristiku), koji su u konačnici definirali ukupnu ocjenu kategorije. Tablica 55. Prikaz dijela modela kojim se ocjenjuje kvadratura prostorija Na temelju rezultata metode KAP, ova kategorija za korisnika ima 40 % udjela u ukupnoj ocjeni stana. Stan koji se ocjenjuje u primjeru ima dnevni boravak, ali i kuhinju bez prostora za blagovanje. Korisnik je u upitniku naveo kako za njega minimalna površina za ugodno stanovanje za dnevni boravak bez blagovanja iznosi između 15 i 20 m², a za kuhinju bez blagovanja 6 do 9 m². Na temelju ovoga dnevnom boravku ocjenjivanog stana dodijeljeno je 2 boda jer površina nadmašuje interval minimalnih površina, a kuhinji 1 bod jer se njezina površina nalazi unutar navedenog intervala površina. Korisnik je naveo kako je minimalna površina za ugodno korištenje spavaće sobe za dvije osobe i sobe za roditelje u intervalu između 10 i 15 m². Na temelju ovoga objema spavaćim sobama trosobnog stana dodijeljeno je po 1 bod. Kako stan ne sadrži pola sobe odnosno sobu za jednu osobu ovaj kriterij nije uzet u ocjenjivanje. Kriteriju visine stropa Bez blagovanja S blagovanjem Bez blagovanja S blagovanjem 1 osoba Mogući bodovi: 0 / 1 / 2 0 / 1 / 2 0 / 1 / 2 0 / 1 / 2 0 / 1 / 2 0 / 1 Karakteristika stana: 25,68 8,55 10,93 11,12 Ne Stav korisnika u odnosu na kriterij: 15-20 6-9 10-15 10-15 Najmanje poželjno (1) Ostvareni bodovi: 2,00 1,00 1,00 1,00 1,00 5,00 6,00 48,00 Ocjena kategorije Σ bodova kriterija N pitanja B - KVADRATURA PROSTORIJA PROSTORNA KARAKTERISTIKA KOJA SE OCJENJUJE: 40,00UDIO U OCJENI (%): Stan ima strop viši od 3 m Dnevni boravak (m²) Kuhinja (m²) Spavaća soba (m²) 2 osobe ili roditelji 0 / 1 / 2 IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 217 dodijeljeno je 1 bod zato što stan ima strop niži od 3 m koji korisnik preferira. Unutar kategorije B – kvadratura prostorija, stan je ostvario ukupno 6 bodova. Ukupna ocjena kategorije je dobivena tako da je broj ostvarenih bodova pomnožen s omjerom udjela svakog pitanja i broja ocjenjivanih kriterija. Postupak izračuna ocjene kategorije prikazan je primjerom u nastavku (5). o(𝑘𝑝) = ∑ ok(𝑘𝑝)i × 5 𝑖=1 vK(𝑘𝑝) nk(𝑘𝑝) o(𝑘𝑝) = 6 × 40 5 o(𝑘𝑝) = 6 × 8 o(𝑘𝑝) = 48 (5) 7.3.5.3. Kategorija kriterija C – orijentacija prostorija Trećom kategorijom, kategorijom C, se vrednuje se orijentacija prostorija stana u odnosu na strane svijeta. Unutar kategorije ocjenjuje se orijentacija glavnih prostorija stana: dnevnog boravka, kuhinje i spavaćih soba. Broj spavaćih soba čija se orijentacija ocjenjuje ovisi o sobnosti ocjenjivanog stana. Unutar ove kategorije kriterija za ocjenjivanje prostornih karakteristika stana ocjenjuje se i imaju li kuhinja i kupaonica prozor koji im uz osunčanje osigurava i provjetravanje te da li je stan jednostrano ili dvostrano orijentiran. Pitanja u upitniku koja predstavljaju ovu kategoriju kriterija prostornih karakteristika stana prikazuje Tablica 50., dok Tablica 56. u nastavku prikazuje komponentu modela unutar koje se ocjenjuje orijentacija prostorija. U upitniku za ovu kategoriju postoje i kontrolna pitanja koja glase: „Koliko je poželjno zračiti kuhinju preko dnevnog boravka, ako kuhinja nema vlastiti prozor?“ i „Koliko je prihvatljivo da stan ima jednostranu orijentaciju (prozori su orijentirani na jednu stranu svijeta)?“ Ova pitanja pomažu i pri ocjeni stanova koji imaju jednostranu orijentaciju i kod stanova kod kojih je kuhinja povezana s ili je dio dnevnog boravka, što u konkretnom primjeru stana koji se u ovom poglavlju ocjenjuje nije slučaj. U model su uneseni podaci o stanu koji se ocjenjuje, korisnikove preferencije u pogledu prostornih karakteristika stana kojima su dodijeljeni bodovi koje je stan ostvario za svaki kriterij (prostornu karakteristiku), koji su u konačnici definirali ukupnu ocjenu kategorije. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 218 Tablica 56. Prikaz dijela modela kojim se ocjenjuje orijentacija prostorija Na temelju rezultata metode KAP, ova kategorija za korisnika ima 0 % udjela u ukupnoj ocjeni stana. Iako ocjene ove kategorije kriterija prostornih karakteristika stana neće ući u konačnu ocjenu stana, način bodovanja njezinih kriterija bit će prikazan kako bi se dobio uvid u cjeloviti model. Tablica 56. prikazuje način na koji je korisnik rangirao poželjne orijentacije za pojedine prostorije (s 4 je naznačena najpoželjnija orijentacija prostorije). U skladu s tim, orijentaciji dnevnog boravka stana koji se ocjenjuje dodijeljeno je 0,33 boda, kuhinji 0,67 boda i svakoj spavaćoj sobi po 1 bod. Za korisnika je najvažnije da kuhinja ima prozor, a kako ga stan koji se ocjenjuje ima, tom je kriteriju dodijeljen 1 bod, također, korisniku je važno da stan ima dvostranu orijentaciju na temelju čega je ovom kriteriju dodijeljen 1 bod. Nadalje, za korisnika, kupaonica koja ima prozor nije niti važna niti nevažna, što znači da ovaj kriterij nema niti pozitivan niti negativan utjecaj na konačnu ocjenu prostornih karakteristika stana i on je isključen iz ocjenjivanja. Ukupno unutar kategorije C – orijentacija prostorija stan je ostvario 4 boda, ali zbog toga što ova kategorija za korisnika nema utjecaj u ukupnoj ocjeni stana, ukupna ocjena ove kategorije je 0. Postupak izračuna ocjene kategorije prikazan je na primjeru u nastavku (6). o(𝑜𝑝) = ∑ ok(𝑜𝑝)i × 6 𝑖=1 vK(𝑜𝑝) nk(𝑜𝑝) o(𝑜𝑝) = 4 × 0 6 o(𝑜𝑝) = 4 × 0 o(𝑜𝑝) = 0 (6) 7.3.5.4. Kategorija kriterija D – komunikacija između prostorija Kategorijom D – komunikacija između prostorija ocjenjuje se način na koji su prostorije unutar stana povezane. Kategorija sadrži četiri kriterija kojima se ocjenjuje povezivanje Mogući bodovi: Karakteristika stana: Zapad Istok Istok Istok Da Ne Da Stav korisnika u odnosu na kriterij: 4 - jug 3 - istok 2 - zapad 1 - sjever 4 - sjever 3 - istok 2 - jug 1 - zapad 4 - istok 3 - jug 2 - sjever 1 - zapad 4 - istok 3 - jug 2 - sjever 1 - zapad Najvažnije (5) Ni važno ni nevažno (3) Važno (4) Ostvareni bodovi: 0,33 0,67 1,00 1,00 1,00 0,00 1,00 6,00 4,00 0,00 Σ bodova kriterija N pitanja Kuhinja Spavaća soba UDIO U OCJENI (%): 0,00 Kuhinja ima prozor Kupaonica ima prozor Stan ima dvostranu orijentaciju 1 / 0,67 / 0,33 / 0 0 / 1 Ocjena kategorije C - ORIJENTACIJA PROSTORIJA PROSTORNA KARAKTERISTIKA KOJA SE OCJENJUJE: Dnevni boravak IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 219 prostorija na razini cijelog stana, način na koji je ostvarena komunikacija između dnevnog boravka i kuhinje, unutarnjeg i vanjskog prostora te između dnevnog boravka i spavaćih soba. Potrebno je napomenuti kako se kod kriterija povezivanja unutarnjeg i vanjskog prostora u obzir uzimao samo jedan vanjski prostor jer je upravo jedan vanjski prostor u obliku lođe ili balkona najčešći kod arhitektonskih rješenja stanova. Stan koji se ocjenjuje u primjeru ima tri vanjska prostora i u ocjenu je ušao onaj koji je imao najpovoljniji učinak na ocjenu. Pitanja u upitniku koja predstavljaju ovu kategoriju kriterija prostornih karakteristika stana prikazuje Tablica 50., dok Tablica 57. u nastavku prikazuje komponentu modela unutar koje se ocjenjuje komunikacija između prostorija. U model su uneseni podaci o stanu koji se ocjenjuje, korisnikove preferencije u pogledu prostornih karakteristika stana kojima su dodijeljeni bodovi koje je stan ostvario za svaki kriterij (prostornu karakteristiku), koji su u konačnici definirali ukupnu ocjenu kategorije. Tablica 57. Prikaz dijela modela kojim se ocjenjuje komunikacija između prostorija Na temelju rezultata metode KAP, ova kategorija za korisnika ima 10 % udjela u ukupnoj ocjeni stana. Tablica 57. prikazuje način na koji je korisnik rangirao poželjne karakteristike stana (s 5 odnosno 3 je naznačena najpoželjnija prostorna karakteristika unutar kriterija). U stanu koji se ocjenjuje u primjeru komunikacija između prostorija je ostvarena uz pomoć kružne veze, dnevni boravak i kuhinja su zasebne prostorije, na vanjski prostor se izlazi iz dnevnog boravka i stan nema ulaz u spavaće sobe preko dnevnog boravka. U skladu s tim kategoriji za ocjenu povezivanja prostorija unutar stana, odnosno kružnoj vezi unutar ocjenjivanog stana dodijeljeno je 0,75 boda, a kriteriju kojim se ocjenjuje odnos dnevnog boravka i kuhinje 0,5 boda (dnevni boravak i kuhinja su zasebne prostorije). Povezivanje unutarnjeg i vanjskog prostora preko dnevnog boravka ostvarilo je 1 bod. Nadalje, za korisnika je ulaz u spavaću sobu najmanje poželjan, kako stan nema ovakvu prostornu karakteristiku, ovom je kriteriju također dodijeljen 1 bod. Stan je ukupno unutar kategorije D – komunikacija između prostorija ostvario 3,25 boda. Ukupna ocjena kategorije je dobivena tako da je broj ostvarenih bodova pomnožen s omjerom udjela svakog pitanja i broja ocjenjivanih kriterija. Postupak izračuna ocjene kategorije prikazan je primjerom u nastavku (7). Mogući bodovi: 1 /0,75 / 0,5 / 0,25 /0 1 / 0,5 / 0 1 / 0,5 / 0 0 / 1 Karakteristika stana: Kružna veza Zasebne prostorije Dnevni boravak Ne Stav korisnika u odnosu na kriterij: 5 - zoniranje 4 - kružna veza 3 - hodnik 2 - centralni dnevni b. 1 - prolazne prostorije 3 - povezane vratima 2 - zasebne prostorije 1 - u istom prostoru 3 - dnevni boravak 2 - kuhinja 1 - spavaća soba Najmanje poželjno Ostvareni bodovi: 0,75 0,50 1,00 1,00 4,00 3,25 8,13 Σ bodova kriterija N pitanja Ocjena kategorije UDIO U OCJENI (%): 10,00 Povezivanje prostorija unutar stana Odnos dnevnog boravka i kuhinje Iz kojeg se unutarnjeg prostora izlazi na vanjski U sobu se ulazi preko dnevnog boravka D - KOMUNIKACIJA IZMEĐU PROSTORIJA PROSTORNA KARAKTERISTIKA KOJA SE OCJENJUJE: IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 220 o(𝑜𝑝) = ∑ ok(𝑜𝑝)i × 4 𝑖=1 vK(𝑜𝑝) nk(𝑜𝑝) o(𝑜𝑝) = 3,25 × 10 4 o(𝑜𝑝) = 3,25 × 2,5 o(𝑜𝑝) = 8,13 (7) 7.3.5.5. Kategorija kriterija E – prostorna organizacija stana Kategorijom E – prostorna organizacija stana ocjenjuju se prostorne karakteristike stana koje nisu bile zastupljene u drugim kategorijama kriterija, a odnose se na raspored prostorija unutar stana. Kategorija sadrži tri kriterija kojima se ocjenjuje položaj prostora za blagovanje, prisutnost degažmana u stanu koji oko sebe grupira intimne prostore (spavaće sobe i kupaonicu) te adaptabilnost stana. Pitanja u upitniku koja predstavljaju ovu kategoriju kriterija prostornih karakteristika stana prikazuje Tablica 50., dok Tablica 58. u nastavku prikazuje komponentu modela unutar koje se ocjenjuje prostorna organizacija stana. U model su uneseni podaci o stanu koji se ocjenjuje, korisnikove preferencije u pogledu prostornih karakteristika stana kojima su dodijeljeni bodovi koje je stan ostvario za svaki kriterij (prostornu karakteristiku), koji su u konačnici definirali ukupnu ocjenu kategorije. Tablica 58. Prikaz dijela modela kojim se ocjenjuje prostorna organizacija stana Na temelju rezultata metode KAP, ova kategorija za korisnika ima 30 % udjela u ukupnoj ocjeni stana. U Tablica 58. prikazan način na koji je korisnik rangirao poželjnu lokaciju stola za blagovanje (3 je najpoželjnija lokacija). Korisnik je u upitniku naveo kako je za njega poželjno da stan ima degažmanom odvojeno spavanje i da je stan adaptabilan.440 Na temelju korisnikovih preferencija, kriterijima za ocjenu unutar ove kategorije 440 Stan se smatra adaptabilnim ako unutar svojih okvira omogućuje novo rješenje (raspored prostorija) koje ima jednaku ili veću kvalitetu kao postojeće. Mogući bodovi: 1 / 0,5 / 0 0 / 1 0 / 1 Karakteristika stana: Blagovaonica Da Ne Stav korisnika u odnosu na kriterij: 3 - dnevni boravak 2 - kuhinja 1 - blagovaonica Poželjno (4) Poželjno (4) Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 0,00 3,00 1,00 10,00 E - PROSTORNA ORGANIZACIJA STANA PROSTORNA KARAKTERISTIKA KOJA SE OCJENJUJE: Stan je adaptabilan Lokacija stola za blagovanje Stan ima degažmanom odvojeno spavanje UDIO U OCJENI (%): 30,00 N pitanja Σ bodova kriterija Ocjena kategorije IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 221 dodijeljeni su sljedeći bodovi: 0 bodova za lokaciju stola u blagovaonici, 1 bod za degažmanom odvojeno spavanje te 0 bodova jer stan nije adaptabilan. Stan je unutar kategorije E – prostorna organizacija stana ostvario ukupno 1 bod. Ukupna ocjena kategorije je dobivena tako da je broj ostvarenih bodova pomnožen s omjerom udjela svakog pitanja i broja ocjenjivanih kriterija. Postupak izračuna ocjene kategorije prikazan je na primjeru u nastavku (8). o(𝑝𝑜) = ∑ ok(𝑝𝑜)i × 3 𝑖=1 vK(𝑝𝑜) nk(𝑝𝑜) o(𝑝𝑜) = 1 × 30 3 o(𝑝𝑜) = 1 × 10 o(𝑝𝑜) = 10 (8) 7.3.6. Ocjenjivanje stanova različite sobnosti Model korisničkog vrednovanja prostornih karakteristika stana predviđen je za ocjenjivanje stanova različitih sobnosti. No, kako bi se pomoću modela mogli vrednovati mali stanovi bile su potrebne njegove manje preinake. Stanovi koji nemaju zasebne spavaće sobe (garsonijere i jednosobni stanovi) vrednuju se na drugačiji način od stanova koji sadrže spavaće sobe. Model je prilagođen tako da su određeni kriteriji unutar njihovih kategorija kriterija za vrednovanje manjih stanova izostavljeni. U nastavku je zasebno prikazano vrednovanje garsonijera, jednosobnih stanova te stanova koji sadrže spavaće sobe. 7.3.6.1. Garsonijera Garsonijera je najmanji stan koji se sastoji od ulaznog prostora, kupaonice i dnevnog boravka (sobe). Prostor za kuhanje je često dio samog dnevnog boravka ili je smješten unutar niše male kvadrature koja je najčešće povezana s dnevnim boravkom. Ovi stanovi unutar modela vrednuju se tako da se određeni dio kriterija za vrednovanje izostavi zbog toga što garsonijera kao najmanji stan ne sadrži dio prostornih karakteristika stana koje mogu sadržavati veći stanovi. Popis kriterija koji se u sklopu istraživanja koristio za ocjenjivanje garsonijera prikazan je u tablicom (Tablica 59.) u nastavku. Potrebno je napomenuti da je s obzirom na prostorno rješenje i površinu garsonijere skoro pa pravilo da se one prilikom projektiranja jednostrano orijentiraju što je razlog zbog čega ovaj kriterij nije uziman u obzir prilikom vrednovanja ovih stanova. U skladu s time, u slučaju iznimki, unutar IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 222 kategorije orijentacije, garsonijeri koja ima dvostranu orijentaciju pridodaje se dodatan bod. Tablica 59. Popis pitanja u upitniku i kriterija u modelu za ocjenjivanje garsonijera Iz korištenih kriterija prikazanih tablicom (Tablica 59.) proizlazi i sljedeći matematički prikaz (9) modela za ocjenu garsonijera: 𝐎𝐒 = (∑ ok(𝑑𝑝)i 2 𝑖=1 × vK(𝑑𝑝) nk(𝑑𝑝) ) + (∑ ok(𝑘𝑝)i 3 𝑖=1 × vK(𝑘𝑝) nk(𝑘𝑝) ) + (∑ ok(𝑜𝑝)i 4 𝑖=1 × vK(𝑜𝑝) nk(𝑜𝑝) ) + (∑ ok(𝑝𝑝)i 3 𝑖=1 × vK(𝑝𝑝) nk(𝑝𝑝) ) + (∑ ok(𝑝𝑜)i × 1 𝑖=1 vK(𝑝𝑜) nk(𝑝𝑜) ) (9) Kriterij u modelu: Stan ima više od jednog spremišta Stan ima vanjski prostor Kriterij u modelu: Dnevni boravak Površina dnevnog boravka bez blagovanja Dnevni boravak s blagovanjem Površina dnevnog boravka s blagovanjem Kuhinja Površina kuhinje bez blagovanja Stan ima strop viši od 3 m Kriterij u modelu: Dnevni boravak Orijentacija dnevnog boravka Kuhinja Orijentacija kuhinje Kuhinja u stanu ima prozor Kupaonica u stanu ima prozor Kriterij u modelu: Način povezivanja prostorija u stanu Odnos dnevnog boravka i kuhinje Način povezivanja vanjskog i unutarnjeg prostora Kriterij u modelu: Položaj stola za blagovanje Kategorija kriterija A - sadržaj stana Pitanje u upitniku: Koliko je poželjno da stan ima više spremišta (izba, ostava, garderoba i sl.)? Koliko je poželjno imati vanjski prostor stana (balkon, lođa ili terasa)? Kategorija kriterija B - kvadratura prostorija Pitanje u upitniku: Prema Vama, kolika je MINIMALNA površina (m2) prostorije za ugodno stanovanje? Koliko je poželjno da stan ima visok strop (prostorija viša od 3,00 m)? Kategorija kriterija C - orijentacija prostorija Pitanje u upitniku: Koja je, prema Vama, najpoželjnija orijentacija (položaj prozora) sljedećih prostorija? Koliko Vam je važno da kuhinja ima prozor? Koliko Vam je važno da kupaonica ima prozor? Kategorija kriterija D - komunikacija između prostorija Pitanje u upitniku: Koja je, prema Vama, najpoželjnija prostorija za smještaj stola za blagovanje? Pitanje u upitniku: Prema Vašem mišljenju, koji je danas najpogodniji oblik povezivanja prostorija unutar stana? Koja je, prema Vama, poželjna veza između kuhinje i dnevnog boravka? Prema Vama, iz koje je prostorije najbolje izaći na vanjski prostor (balkon, lođu ili terasu)? Kategorija kriterija E - prostorna organizacija IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 223 7.3.6.2. Jednosobni stanovi Jednosobni stanovi su stanovi koji imaju prostore istih namjena kao i garsonijera, ali za razliku od garsonijere imaju kuhinju definiranu kao zasebnu prostoriju većih dimenzija u odnosu na kuhinjsku nišu u garsonijeri. U oba stana prostorija za dnevni boravak je u funkciji dnevnog boravka, spavaće sobe, a kod garsonijere i blagovaonice. Popis kriterija koji se u sklopu istraživanja koristio za vrednovanje jednosobnih stanova prikazan je u sljedećoj tablici (Tablica 60.). Tablica 60. Popis pitanja u upitniku i kriterija u modelu za ocjenjivanje jednosobnih stanova Kriterij u modelu: Stan ima više od jednog spremišta Stan ima vanjski prostor Kriterij u modelu: Dnevni boravak Površina dnevnog boravka bez blagovanja Dnevni boravak s blagovanjem Površina dnevnog boravka s blagovanjem Kuhinja Površina kuhinje bez blagovanja Kuhinja s blagovanjem Površina kuhinje s blagovanjem Stan ima strop viši od 3 m Kriterij u modelu: Dnevni boravak Orijentacija dnevnog boravka Kuhinja Orijentacija kuhinje Kuhinja u stanu ima prozor Kupaonica u stanu ima prozor Stan ima dvostranu orijentaciju Kriterij u modelu: Način povezivanja prostorija u stanu Odnos dnevnog boravka i kuhinje Način povezivanja vanjskog i unutarnjeg prostora Kriterij u modelu: Položaj stola za blagovanje Stan je adaptabilan Kategorija kriterija B - kvadratura prostorija Pitanje u upitniku: Prema Vama, kolika je MINIMALNA površina (m2) prostorije za ugodno stanovanje? Koliko je poželjno da stan ima visok strop (prostorija viša od 3,00 m)? Kategorija kriterija A - sadržaj stana Pitanje u upitniku: Koliko je poželjno da stan ima više spremišta (izba, ostava, garderoba i sl.)? Koliko je poželjno imati vanjski prostor stana (balkon, lođa ili terasa)? Prema Vama, iz koje je prostorije najbolje izaći na vanjski prostor (balkon, lođu ili terasu)? Kategorija kriterija C - orijentacija prostorija Pitanje u upitniku: Koja je, prema Vama, najpoželjnija orijentacija (položaj prozora) sljedećih prostorija? Koliko Vam je važno da kuhinja ima prozor? Koliko Vam je važno da kupaonica ima prozor? Prema Vašem mišljenju, koliko je važna dvostrana orijentacija stana (prozori su okrenuti na dvije strane svijeta)? Koliko je, prema Vama, poželjno da se prostorije u stanu mogu reorganizirati uz manje građevinske radove? Kategorija kriterija E - prostorna organizacija Pitanje u upitniku: Koja je, prema Vama, najpoželjnija prostorija za smještaj stola za blagovanje? Kategorija kriterija D - komunikacija između prostorija Pitanje u upitniku: Prema Vašem mišljenju, koji je danas najpogodniji oblik povezivanja prostorija unutar stana? Koja je, prema Vama, poželjna veza između kuhinje i dnevnog boravka? IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 224 Iz korištenih kriterija prikazanih u Tablica 60. proizlazi i sljedeći matematički prikaz (10) modela za ocjenu jednosobnih stanova: 𝐎𝐒 = (∑ ok(𝑑𝑝)i 2 𝑖=1 × vK(𝑑𝑝) nk(𝑑𝑝) ) + (∑ ok(𝑘𝑝)i 3 𝑖=1 × vK(𝑘𝑝) nk(𝑘𝑝) ) + (∑ ok(𝑜𝑝)i 5 𝑖=1 × vK(𝑜𝑝) nk(𝑜𝑝) ) + (∑ ok(𝑝𝑝)i 3 𝑖=1 × vK(𝑝𝑝) nk(𝑝𝑝) ) + (∑ ok(𝑝𝑜)i × 2 𝑖=1 vK(𝑝𝑜) nk(𝑝𝑜) ) (10) 7.3.6.3. Stanovi koji sadrže spavaće sobe Ocjenjivanje stanova koji sadrže pola sobe i više vrši se na isti način. Važno je napomenuti samo kako se broj kriterija unutar njihovih kategorija B – kvadratura prostorija i C – orijentacija prostorija povećava u odnosu na broj spavaćih soba koje stan sadrži, tako da se za svaku spavaću sobu vrednuje zasebno njezina površina i orijentacija u odnosu na strane svijeta. Osnovni broj kriterija za ocjenu stanova koji imaju spavaću sobu u kategoriji B – kvadratura prostorija je 4441, ovaj se broj povećava za 1 za svaku sljedeću spavaću sobu. Osnovni broj kriterija unutar kategorije C – orijentacija prostorija je 6442, ovaj se broj povećava za 1 za svaku sljedeću spavaću sobu. Kriteriji unutar pojedine kategorije se iz ocjenjivanja uklanjaju samo ako ne predstavljaju prostornu karakteristiku stana koja će za korisnika imati pozitivan ili negativan učinak na ukupnu ocjenu stana. Također, kategorija kriterija se izuzima iz ocjenjivanja ako joj korisnik u komparativnoj analizi važnosti kategorija kriterija prostornih karakteristika stana nije dodijelio niti jedan bod. U nastavku je prikazan je način na koji model ocjenjuje trosobni stan iz primjera, njegov matematički prikaz je sljedeći (11): 𝐎𝐒 = (∑ ok(𝑑𝑝)i 3 𝑖=1 × vK(𝑑𝑝) nk(𝑑𝑝) ) + (∑ ok(𝑘𝑝)i 5 𝑖=1 × vK(𝑘𝑝) nk(𝑘𝑝) ) + (∑ ok(𝑜𝑝)i 7 𝑖=1 × vK(𝑜𝑝) nk(𝑜𝑝) ) + (∑ ok(𝑝𝑝)i 4 𝑖=1 × vK(𝑝𝑝) nk(𝑝𝑝) ) + (∑ ok(𝑝𝑜)i × 3 𝑖=1 vK(𝑝𝑜) nk(𝑝𝑜) ) (11) Na temelju ranije iznesenih postavki, mogu se raspisati matematički izrazi za stan bilo koje druge sobnosti. 441 Kategorija uključuje minimalno ocjenu veličine dnevnog boravka, kuhinje i spavaće sobe, uz koje se još ocjenjuje i svjetla visina prostora. 442 Uz ocjenjivanje orijentacije dnevnog boravka, kuhinje i spavaće sobe, ocjenjuje se i da li stan ima prozor u kuhinji i kupaonici te da li je dvostrano orijentiran. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 225 7.3.7. Ocjena prostornih karakteristika stana Ocjena prostornih karakteristika stana ovisi o važnosti pojedine kategorije kriterija za ocjenu za korisnika, njegovih preferencija te prostornih karakteristika ocjenjivanog stana. Broj kriterija na temelju kojih se ocjenjuje prostorne karakteristike stana podijeljen je u pet kategorija kriterija: A – sadržaj stana; B – kvadratura prostorija; C – orijentacija prostorija; D – komunikacija između prostorija i E – prostorna organizacija stana. Ocjena za kategorije prostornih kriterija kvadrature i orijentacije ovisi o sobnosti ocjenjivanog stana jer se kvadratura i orijentacija ocjenjuje za svaku spavaću sobu koja se nalazi u stanu. Uz pomoć modela različiti korisnici isti stan mogu ocjenjivati prema različitim kategorijama kriterija, ali i različitim kriterijima unutar kategorije kriterija, a sve ovisno o vlastitim preferencijama. Svaki kriterij unutar kategorije kriterija ima jednaku važnost. Ako stan sadrži sve prostorne karakteristike koje je korisnik u upitniku naveo kao poželjne, stan će ostvariti ocjenu 100. No, ako stan uz sve poželjne karakteristike ima i karakteristike koje su veće od njegovih minimalnih zahtjeva, što se prvenstveno odnosi na kvadraturu prostorija, stan može ostvariti i ocjenu veću od 100. U prikazanom i pojašnjenom primjeru korisnik je ocjenjivao trosobni stan čije su prostorne karakteristike navedene u Tablica 49. Stan je ostvario ukupnu ocjenu 79,46. Ukupnu ocjenu stana formirali su ostvareni bodovi kriterija iz kategorije A – sadržaj stana s 20 % udjela u ukupnoj ocjeni stana, kriteriji iz kategorije B – kvadratura prostorija s 40 % udjela, kriteriji iz kategorije C – orijentacija prostorija s 0 %, iz kategorije D – komunikacija između prostorija s 10 % i bodovi za kriterije iz kategorije E – prostorna organizacija stana s 30 % udjela u ukupnoj ocjeni stana. Navedeni udjeli pokazuju važnost pojedine kategorije kriterija za korisnika. Iz navedenoga se vidi kako kriterij orijentacije nije sudjelovao u formiranju ukupne ocjene stana jer korisnik metodom KAP ovu kategoriju nije odredio kao važnu. Na temelju važnosti pojedine kategorije kriterija za ocjenu za korisnika, njegovih preferencija te prostornih karakteristika ocjenjivanog stana, stan je unutar pojedinih kategorija ostvario sljedeće ocjene: za kategoriju A – sadržaj stana 13,33; za B – kvadratura prostorija 48,00; za C – orijentacija prostorija 0; za D – komunikacija između prostorija 8,13 te za kategoriju E – prostorna organizacija stana ocjenu 10,00. Postupak izračuna ocjene stana prikazan je na sljedećem primjeru (12). IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 226 𝐎𝐒 = (∑ ok(𝑑𝑝)i 3 𝑖=1 × vK(𝑑𝑝) nk(𝑑𝑝) ) + (∑ ok(𝑘𝑝)i 5 𝑖=1 × vK(𝑘𝑝) nk(𝑘𝑝) ) + (∑ ok(𝑜𝑝)i 6 𝑖=1 × vK(𝑜𝑝) nk(𝑜𝑝) ) + (∑ ok(𝑝𝑝)i 4 𝑖=1 × vK(𝑝𝑝) nk(𝑝𝑝) ) + (∑ ok(𝑝𝑜)i × 3 𝑖=1 vK(𝑝𝑜) nk(𝑝𝑜) ) 𝐎𝐒 = (2 × 20 3 ) + (6 × 40 5 ) + (5 × 0 6 ) + (3,25 × 10 4 ) + (1 × 30 3 ) 𝐎𝐒 = (2 × 6,66. ) + (6 × 8) + (5 × 0 ) + (3,25 × 2,5 ) + (1 × 10) 𝐎𝐒 = 13,33. + 48,00 + 0 + 8,13 + 10 𝐎𝐒 = 79,46 (12) Prema navedenom može se vidjeti da ukupna ocjena stana najviše ovisi o ocjeni kategorije kriterija odnosno o kriterijima koji se nalaze unutar kategorije kriterija koju je korisnik naveo kao najvažniju. U slučaju stana koji se ocjenjivao to je bila kategorija kriterija B – kvadratura prostorija s 40 % udjela u ocjeni. Iz prikazanog primjera može se vidjeti kako je stan ostvario i veću ocjenu unutar kategorije prostornih kriterija kvadratura prostorija (48) zato što je prostorija dnevnog boravka bila veća od minimalnih dimenzija koje je korisnik naveo u upitniku. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 227 7.4. Validacija modela Kako bi se utvrdila funkcionalnost i primjenjivost razvijenog modela, te dobila povratna informacija osoba kojima je model namijenjen, model je bio podvrgnut postupku validacije. Postupak validacije proveden je na osobama koje imaju iskustvo života u stanu. Ispitivanje je provedeno pojedinačno ili s dva ispitanika u isto vrijeme, u periodu između 14. i 24.12.2017. godine. 7.4.1. Postupak validacije Postupak validacije proveo se usmenim putem, u obliku intervjua. Podloga za ispitivanje su bili unaprijed pripremljeni upitnici kojima su ispitanici definirali svoje preferencije u pogledu prostornih karakteristika stana. Na samom početku ispitanicima je objašnjena svrha i način ispitivanja te su im dani tlocrti i informacije o četiri trosobna stana na temelju kojih će se vršiti validacija modela. Ispitanici su zamoljeni da na temelju svojih iskustava i stavova vezanih za prostorne karakteristike stana odaberu stan za koji smatraju kako bi im najviše odgovarao. Ispitanici su najprije temeljem KAP metode definirali važnost pojedinih karakteristika stana, a potom su u pripremljenom upitniku iznijeli svoje stavove vezane za pojedine kriterije predviđene za vrednovanje prostornih karakteristika ponuđenih stanova. Nakon što su ispitanici ispunili obrasce, njihovi odgovori su uneseni u model. Model je izračunao ocjene kategorija kriterija za vrednovanje prostornih karakteristika stana, kao i ukupnu ocjenu za svaki od četiri ponuđena stana. Ocjene stanova su prezentirane ispitanicima, nakon čega im je kroz kraći razgovor objašnjeno na koji je način model generirao ocjene. Ispitanicima je objašnjen i način na koji je metoda KAP imala utjecaja na finalne ocjene stanova. Usporedbom ocjena stanova ukazalo im se na to kako je svaki pojedini odgovor u upitniku rezultirao određenom ocjenom kategorije kriterija za pojedini stan, ali i utjecao na ukupnu ocjenu stana. Na kraju ispitivanja, ispitanici su bili zamoljeni da odgovore na nekoliko pitanja vezanih uz sam model i izraze svoje mišljenje o prikazanom modelu. Pitanja koja su im bila postavljena su sljedeća:  Za kraj, možete li mi reći svoje mišljenje o predloženom modelu?  Smatrate li da model treba nadopuniti ili promijeniti?  Smatrate li da bi Vam model koristio kao alat za ocjenjivanje najpoželjnijeg stana?  Da li bi koristili model prilikom odabira stana za najam ili kupnju? IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 228 Usmeni odgovori ispitanika koji su se prikupljali na kraju ispitivanja, bilježeni su u obliku natuknica. 7.4.2. Sudionici u validaciji U ispitivanju je sudjelovalo 12 ispitanika. Svi ispitanici žive ili su živjeli u stanovima koje su kupili ili unajmili. Također, dio ispitanika je nedavno prošao ili trenutno prolazi proces kupovine novog stana. Od 12 ispitanika, trećina su muškarci. Ispitanici su stari između 19 i 63 godine. Prosječna dob ispitanika je 39,08 godina. Većina ispitanika ima srednju i višu stručnu spremu (Dijagram 44.a) i zaposlena je (Dijagram 44.b). Ispitanici su različitih zanimanja (Dijagram 45.). Dijagram 44. Struktura ispitanika a) obrazovanje, b) radni status Dijagram 45. Ispitanici prema zanimanju IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 229 7.4.3. Rezultati validacije Model korisničkog vrednovanja prostornih karakteristika stana izazvao je pozitivne reakcije ispitanika, što se može potvrditi i s njihovim komentarima. Njihovo zadovoljstvo prezentiranim modelom može se iščitati iz odgovora na pitanja postavljena na kraju ispitivanja. Na pitanje: „Možete li mi reći svoje mišljenje o predloženom modelu?“ ispitanici su odgovorili kako im se model sviđa i kako smatraju da je koristan. Zaključili su i kako je model složen i zahtjevan, te traži fokusiranost i potpunu koncentraciju, ali im se čini korisnim jer „kada si u dilemi može te usmjeriti prema rješenju koje je za tebe bolje“. Ispitanicima se svidjelo to što se u model unose vlastiti zahtjevi i nekoliko njih je komentiralo kako im je već i sam upitnik bio koristan jer su na temelju njega shvatili vlastite prioritete i želje vezane za karakteristike stana. Ispitanici smatraju kako im je upitnik dao uvid u „u ono na što se treba obratiti pozornost prilikom promatranja samih tlocrtnih rješenja“ te kako se u upitniku nalazi dobar izbor pitanja koja su „istakla i najmanje sitnice i detalje na koje se treba obratiti pozornost prilikom odabira stana“. Nadalje, ispitanicima se svidjelo to što model daje povratnu informaciju odnosno to što model na kraju daje prijedlog najboljeg stana za korisnika prema karakteristikama stana koje on preferira. Nakon što su im na kraju ispitivanja bili izloženi rezultati, odnosno ocjene pojedinih stanova, ispitanici su ih imali mogućnost dodatno i detaljno proučiti, a nakon što im je ocjena bila obrazložena velik broj ispitanika je izjavio kako im se stan koji je model vrednovao kao najbolji za njih sviđa, kako odgovara njihovim očekivanjima i zahtjevima te kako od ponuđenih, on predstavlja najpogodniji stan za njih. Jedna od ispitanica koja je trenutno u fazi traženja rješenja svog stambenog pitanja je odgovorila: „Oduševljena sam, da imam financijskih mogućnosti odlučila bih se za kupovinu stana kojeg mi je model predložio jer od ponuđenih najviše zadovoljava moje zahtjeve.“ Može se reći da je, na neki način, cijeli postupak vrednovanja stana za ispitanike imao i edukativan karakter. Jedna od ispitanica odgovorila je sljedeće: „Prije nisam obraćala pozornost na dosta stvari koje ste obuhvatili anketom, niti na prozor u kuhinji niti na prozor u kupaonici, već sam samo gledala raspored prostorija. Vi ste mi dali neku drugu, širu sliku.“ Na pitanje „Smatrate li da model treba nadopuniti ili promijeniti?“ ispitanici su imali manje komentara i dali su manje različitih odgovora. Svi ispitanici smatraju kako je model, ako se promatraju samo prostorne karakteristike stana dobar, i kako ga ne bi mijenjali niti nadopunjavali. Nekoliko ispitanika je komentiralo, odnosno predložilo kako bi u budućnosti bilo dobro model nadopuniti i s kriterijima koji nisu prostorni. Predložili su sljedeće kriterije: starost stana odnosno godinu izgradnje zgrade, vrste instalacija u zgradi, način grijanja, IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 230 energetski razred zgrade i ostale karakteristike u pogledu energetske efikasnosti, postojanje garaže ili parkirališta, lokaciju stana u gradu i cijenu stana. Tri su ispitanika dala prijedlog da se komparativna analiza parova kategorija kriterija za vrednovanje prostornih karakteristika stanova grafički pojednostavi u svrhu lakšeg razumijevanja i jednostavnijeg ispunjavanja, jer smatraju kako je previše komplicirana i zahtjevna. Na pitanja „Smatrate li da bi Vam model koristio kao alat za ocjenjivanje najpoželjnijeg stana?“ i „Da li bi koristili model prilikom odabira stana za najam / kupnju?“ svi su ispitanici izjavili kako smatraju da bi im model koristio kao alat za ocjenjivanje stanova i kako bi ga koristili kao pomoć prilikom kupnje ili najma stana. Validacijom modela uočeno i da Likertova skala s rasponom ocjena od 1 do 5 ne odgovara potrebama modela i kako bi ju se trebalo zamijeniti sa skalom raspona ocjena od 1 do 3 radi lakšeg tumačenja rezultata upitnika i njihovog unošenja u model. 7.4.4. Zaključak Validacijom modela potvrdila se njegova funkcionalnost, kao i korisnost prilikom vrednovanja prostornih karakteristika stana. Ispitanici koji su sudjelovali u validaciji modela ujedno predstavljaju i skupinu njegovih potencijalnih korisnika. Rezultati ispitivanja su pokazali kako model sadašnjim i budućim korisnicima stanova može poslužiti kao koristan alat prilikom ocjenjivanja prostornih karakteristika potencijalnih stanova za kupnju ili najam. Ispitivanjem se potvrdila i funkcionalnost programiranog modela te njegova mogućnost da na temelju unesenih podataka generira ocjene stanova. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 231 7.5. Ograničenja modela Ograničenja modela se mogu promatrati iz dva aspekta. Prvi se odnosi na sam model, njegove komponente i način njegova funkcioniranja, dok se drugi odnosi na same sudionike ispitivanja i njihovo predznanje i mogućnosti shvaćanja onoga što se od njih u modelu traži. Što se tiče ograničenja samog modela, njegova osnovna karakteristika: vrednovanje prostornih karakteristika stana ujedno predstavlja i njegovo ograničenje. Činjenica da je svako pitanje unutar pojedine kategorije jednako važno, također predstavlja jedno od ograničenja modela. Specifična ograničenja modela vezana su uz pojedine kategorije kriterija, ponajprije uz same kriterije na temelju kojih se vrši vrednovanje stanova. Za izdvojiti su sljedeći:  unutar kategorije A – sadržaj stana ocjenjuje se da li stanovi imaju više od jednog spremišta, dok se ne ispituje da li su ona kao takva korisniku bitna;  za sve stanove koji imaju spavaću sobu vrednuje se prisutnost dodatnog izdvojenog WC-a;  model je ograničen na ocjenjivanje kvadrature dnevnog boravka, kuhinje i spavaće sobe;  model ne sadrži kriterij ukupne veličine stana;  boduje se samo jedan vanjski prostor, što znači da za stanove koji ih imaju više ta karakteristika ne može biti ni pozitivna, niti negativna;  ako stan nema vanjski prostor, penalizira ga se u dvije kategorije kriterija A – sadržaj stana („stan ima vanjski prostor“) i D – komunikacija između prostorija („iz kojeg se prostora izlazi na vanjski prostor“). Vezano uz ograničenja koja se odnose na korisnike modela potrebno je napomenuti kako se model oslanja na njihovo poznavanje stručne terminologije. Prilikom ispitivanja potrebno je pojednostavljivanje određenih termina i pojmova što može dovesti do njihovog krivog tumačenja i shvaćanja od strane ispitanika odnosno budućih korisnika modela. Ograničavajući faktor u razvojnoj fazi modela je bilo i samo postavljanje pitanja vezanih uz određene kriterije kojima se vrednuju prostorne karakteristike stanova. Razlog tome je bilo teško pronalaženje načina na koji se određeni pojmovi vezani uz složene prostorne odnose mogu na jednostavan i svima razumljiv način opisati riječima. Kod ovakvih se nedoumica pribjeglo grafičkom načinu prikazivanja određenog pojma, koji opet dovodi do opasnosti da se od strane korisnika shvati na različite načine. Ograničenje modela predstavlja i komparativna analiza parova kategorija prostornih karakteristika stana jer iziskuje dosta vremena, traži potpunu koncentriranost ispitanika te pretpostavlja njegovu određenu razinu predznanja odnosno traži dodatna pojašnjenja same metode, ali i kategorija kriterija koje se unutar nje uspoređuju. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 232 7.6. Primjena modela Model korisničkom vrednovanja prostornih karakteristika stana razvijen je kako bi popunio uočenu prazninu između stručnih arhitektonskih stavova o prostornoj kvaliteti stanova i stavova korisnika na istu temu. Doktorska disertacija daje prikaz modela kojim će korisnici na temelju preferiranih prostornih karakteristika stana moći:  odrediti karakteristike stanova;  uspoređivati različite stanove;  i u konačnici, na temelju broja bodova kategorija i ukupne ocjene koje stanovi postignu, moći odrediti stan koji zadovoljava njihove uvjete u najvećoj mogućoj mjeri. Također, prikazani model može koristiti i projektantima i investitorima stambenih zgrada:  kako bi se u fazi projektiranja vrednovalo projektno rješenje, i odredilo u kolikoj mjeri stan zadovoljava potrebe svojih budućih korisnika;  ovo bi vrednovanje u konačnici projektantu ponudilo smjernice za daljnje projektiranje;  uz pomoć predloženog modela projektant na temelju vlastitog stručnog iskustva može definirati kriterije za projektiranje stanova i provesti vrednovanje njihovih projektnih rješenja;  model može poslužiti kao alat prilikom adaptacije ili rekonstrukcije postojećih stanova kako bi se odredilo u kojem smjeru one trebaju krenuti kako bi se zadovoljili korisnikovi zahtjevi. Model korisničkog vrednovanja prostornih karakteristika stanova može se koristiti kako bi se na temelju njega dobile informacije o trenutnom stambenom fondu gradova, na temelju kojeg bi se dobila ocjena prilagođenosti i prihvatljivosti stanova za potrebe njihovih korisnika. Unošenjem preinaka u model, odnosno dodavanjem ili mijenjanjem pojedinih grupa kriterija ili samih kriterija model može naći puno veću primjenu od navedene. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 233 7.7. Mogućnosti za preinake i proširenja modela Model prikazan unutar doktorske disertacije ostavlja prostor za preinake, nadgradnje i proširenja, kao i za različite načine korištenja, ovisno o kategorijama kriterija i kriterijima uključenim u ocjenjivanje stanova. Broj kriterija i njihovih kategorija prikazanih u modelu nije konačan i mogu se prilagođavati svakom korisniku, što se moglo vidjeti i na primjeru stana na temelju kojega je unutar ovog poglavlja prikazan rad sustava. Matematički, sustav je moguće prilagoditi većem broju kategorija kriterija, a model podržava i povećanje broja kriterija koji sudjeluju u ocjeni svake kategorije. Također, model ostavlja i mogućnost da korisnik uz pomoć metode komparativne analize parova definira i važnost kriterija unutar svake od kategorija i na taj način dobije još precizniju ocjenu promatranog stana. Na isti način mogu se ocjenjivati i ostale karakteristike stanova (cijena, starost, energetska efikasnost i dr.). Predloženim kategorijama kriterija mogu se dodavati i nove kategorije kriterija koje će uključivati karakteristike zgrade i stambenog naselja, ali i različite socijalne i ekonomske kriterije. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 234 8. Primjena modela Unutar ovog poglavlja prikazana je primjena modela korisničkog vrednovanja prostornih karakteristika stana razvijenog u okviru doktorske disertacije na primjeru odabranih stanova izgrađenih u gradu Osijeku u periodu između 1930. i 2015. godine. U nastavku poglavlja prikazana je podloga za vrednovanja navedenih stanova, kao i rezultati koje je ono polučilo. Cilj ovoga poglavlja je definirati ocjene odabranih stanova, detektirati svojstva korisnicima najpoželjnijih stanova, kao i njihove lokacije na području grada Osijeka. Vrednovanje promatranih stanova rezultiralo je listama s ocjenama stanova na temelju broja soba koje sadrže, godine odnosno razdoblja njihove izgradnje te naselja unutar kojeg se nalaze. 8.1. Podloga za vrednovanje stanova Vrednovanje odnosno ocjenjivanje prostornih karakteristika stanova u gradu Osijeku izvršeno je na temelju modela prikazanog u prethodnom poglavlju. Ulazni podaci za model bili su stanovi odabrani za ocjenjivanje prikazani u poglavlju 3.6. Stanovi odabrani za ocjenjivanje, rezultati metode komparativne analize parova kategorija kriterija za vrednovanje prostornih karakteristika stanova dobiveni intervjuiranjem arhitekata te rezultati ankete kojom su se ispitivale prostorne karakteristike stanova, a koja je provedena na 400 građana grada Osijeka. U nastavku je objašnjeno na koji je način ostvarena relacija između dobivenih rezultata i ulaznih podataka za model. 8.1.1. Važnost kategorija kriterija za vrednovanje Važnost kategorija kriterija za vrednovanje stanova određena je na temelju rezultata koji su dobiveni metodom komparativne analize parova kategorija kriterija za vrednovanje prostornih karakteristika stanova koji su rezultat intervjuiranja arhitekata. Dva su razloga korištenja ovih podataka: 1. nemogućnost prikupljanja podataka metodom KAP na uzorku od 400 ispitanika zbog dugotrajnog i složenog postupka ispitivanja te potrebe za detaljnim pojašnjavanjem metode svakom pojedinom korisniku te 2. kako bi služili kao korektivni faktor unutar modela. Arhitekti su metodom KAP važnost kategorije kriterija kojima se vrednuju prostorne karakteristike stanova definirali na način prikazan u nastavku (Tablica 61.). IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 235 Tablica 61. Udio kategorije kriterija (%) u ukupnoj ocjeni stana U odnosu na prikazanu tablicu, udio kategorije kriterija u ukupnoj ocjeni prostornih karakteristika stana u modelu je korigiran tako što se koristio cijeli broj radi jednostavnijeg proračuna koji se odnosi na udio u ocjeni svakog pitanja unutar kategorije. 8.1.2. Važnost pojedinih kriterija za vrednovanje Važnost odnosno poželjnost pojedinih kriterija za ocjenu prostornih karakteristika stanova temelji se na rezultatima ankete provedene na 400 građana grada Osijeka, prikazanih u 6. Anketiranje korisnika stanova. U nastavku poglavlja prikazat će se stavovi ispitanika o određenim kriterijima za vrednovanje (prostornim karakteristikama stana), na temelju kojih model definira ocjene stanova. Odgovori ispitanika su radi preglednosti podijeljeni unutar kategorija kojima pripadaju u modelu, dok je sustav bodovanja detaljno opisan upoglavlju 7. Razvoj modela. 8.1.2.1. Kriteriji unutar kategorije A – sadržaj stana Na pitanja postavljena u anketi, koja su vezana za kriterije kojima se ocjenjuje sadržaj stana, građani Osijeka odgovorili su kako smatraju da stan ne treba imati više od jednog spremišta, ali kako je poželjno da ima vanjski prostor i dodatni WC. Tablica 62. prikazuje odgovore ispitanika na pitanja koja su u vezi s prostornom karakteristikom stana koja se ocjenjuje. Tablica 62. Prostorne karakteristike stana poželjne korisnicima, A – sadržaj stana 8.1.2.2. Kriteriji unutar kategorije B – kvadratura prostorija Preferencije korisnika na temelju kojih su definirane vrijednosti kriterija za ocjenjivanje kvadrature pojedinih stanova dobivene su na sljedeći način. Prvo se definiralo koliko je ispitanika označilo određeni interval kvadratura kao minimalan za ugodno stanovanje u određenoj prostoriji (Tablica 63.), a potom se definiralo koliko je ispitanika označilo Kategorija kriterija: Bodovi u metodi KAP Udio kategorije u ukupnoj ocjeni A - sadržaj stana 61 12,95 B - kvadratura prostorija 79 16,77 C - orijentacija prostorija 66 14,01 D - komunikacija između prostorija 84 17,83 E - prostorna organizacija stana 181 38,43 Odgovor ispitanika: Nepoželjno Poželjno Poželjno Pitanje u anketi: Koliko je poželjno da stan ima više spremišta (izba, ostava, garderoba i sl.)? Koliko je poželjno imati vanjski prostor stana (balkon, lođa ili terasa)? Koliko je poželjno da stan, uz kupaonicu, ima dodatni, izdvojeni WC? Kriteriji unutar kategorije A - sadržaj stana IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 236 intervale s manjim, odnosno intervale s većim površinama. Za sve prostorije čija se kvadratura vrednuje u modelu, više je ispitanika navelo intervale većih površina kao minimalne nego one s intervalima nižih površina. Na temelju toga, stanovima koji imaju prostorije veće kvadrature od intervala minimalnih kvadratura odabranih od strane građana umjesto jednog boda, dodjeljivana su dva boda. Kriterij kojim se ocjenjuje veličina spavaće sobe za dvije osobe odnosno sobe za roditelje bazira se na odgovoru na dva pitanja u anketi pa je tako veličina ovih prostorija ocjenjivana s jednim bodom u odnosu na interval površina od 10 do 20 m2. Kategorija B – kvadratura prostorija obuhvaća i kriterij koji se odnosi na svijetlu visinu prostora jer stambeni fond grada Osijeka, kao i baza stanova odabranih za ocjenjivanje sadrži određeni broj stanova nastalih prije 1945. koji imaju veću visinu stropa u odnosu na kasnije građene stanove. Način na koji su ispitanici ocijenili ovu karakteristiku stana prikazan je u tablici (Tablica 63.). Tablica 63. Prostorne karakteristike stana poželjne korisnicima, B – kvadratura prostorija 8.1.2.3. Kriteriji unutar kategorije C – orijentacija prostorija Kriteriji unutar kategorije C – orijentacija prostorija, mogu se podijeliti unutar dvije skupine. Prva skupina obuhvaća kriterije koji se odnose na orijentaciju pojedinih prostorija stana u odnosu na strane svijeta, dok se drugom vrednuje mogućnost provjetravanja pojedinih prostorija putem prozora odnosno prisutnost dvostrane orijentacije. Građani Osijeka kao najpoželjniju orijentaciju za dnevni boravak odabrali su sjever, za kuhinju zapad, dok je za njih, najpoželjnija orijentacija za spavaće sobe istok. Građani smatraju kako je važno da stan ima prozor u kuhinji, kao i da stan ima dvostranu orijentaciju. Tablica 64. sadrži i jedno korektivno pitanje odnosno kriterij za vrednovanje koji se koristio kod stanova koji imaju kuhinju unutar dnevnog boravka. Na temelju odgovora većine ispitanika kako smatraju neprihvatljivim da se kuhinja provjetrava preko dnevnog boravka, stanovima koji kuhinju imaju u sklopu dnevnog boravka i kod kojih se prostor kuhinje nalazi u dubini tlocrta, udaljen od pročelja i prozora dodjeljivano je 0 bodova za kriterij prisutnosti prozora u kuhinji iako on postoji u dnevnom boravku. Odgovor ispitanika: Dnevni boravak 10-15 Dnevni boravak s blagovanjem 15-20 Kuhinja 6-9 Kuhinja s blagovanjem 12-16 Spavaća soba za 2 djece 10-15 Spavaća soba za roditelje 10-20 Spavaća soba za 1 dijete 5-10 Nepoželjno Kriteriji unutar kategorije B - kvadratura prostorija Pitanje u anketi: Prema Vama, kolika je MINIMALNA površina (m2) prostorije za ugodno stanovanje? Koliko je poželjno da stan ima visok strop (prostorija viša od 3,00 m)? IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 237 Tablica 64. Prostorne karakteristike stana poželjne korisnicima, C – orijentacija prostorija 8.1.2.4. Kriteriji unutar kategorije D – komunikacija između prostorija Kategorijom kriterija D – komunikacija između prostorija definira se ocjena stana u odnosu na način povezivanja njegovih prostorija. Građani Osijeka smatraju kako je najpogodniji oblik povezivanja prostorija u stanu putem centralnog dnevnog boravka, u skladu s ovim odgovorom smatraju i kako je najpoželjnije vezu između unutarnjeg i vanjskog prostora ostvariti preko dnevnog boravka. Zanimljivo je istaknuti kako u suprotnosti s prethodnom tvrdnjom smatraju kako je važno da su kuhinja i dnevni boravak zasebne prostorije u koje se ulazi iz hodnika, te kako je nepoželjno da se u spavaće sobe ulazi iz dnevnog boravka. Odgovori ispitanika prikazani su u tablici (Tablica 65.). Tablica 65. Prostorne karakteristike stana poželjne korisnicima, D – komunikacija između prostorija Odgovor ispitanika: Dnevni boravak 4 - sjever; 3 - jug; 2 - istok ; 1 - zapad Kuhinja 4 - zapad; 3 - istok; 2 - jug; 1 - sjever Spavaća soba 4 - istok; 3 - jug 2 - sjever; 1 - zapad Važno Poželjno Važno Važno Kriteriji unutar kategorije C - orijentacija prostorija Koliko Vam je važno da kuhinja ima prozor? Koliko Vam je važno da kupaonica ima prozor? Prema Vašem mišljenju, koliko je važna dvostrana orijentacija stana (prozori su okrenuti na dvije strane svijeta)? (KP) Koliko je poželjno zračiti kuhinju preko dnevnog boravka, ako kuhinja nema vlastiti prozor? Pitanje u anketi: Koja je, prema Vama, najpoželjnija orijentacija (položaj prozora) sljedećih prostorija? Odgovor ispitanika: 5 - centralni dnevni boravak; 4 - kružna veza; 3 - zoniranje; 2 - hodnik; 1 - prolazne prostorije 3 - zasebne prostorije; 2 - povezane vratima; 1 - u istom prostoru 3 - dnevni boravak; 2 - kuhinja; 1 - spavaća soba Nepoželjno Kriteriji unutar kategorije D - komunikacija između prostorija Prema Vašem mišljenju, koliko je poželjno da se u spavaću sobu ulazi kroz dnevni boravak? Pitanje u anketi: Prema Vašem mišljenju, koji je danas najpogodniji oblik povezivanja prostorija unutar stana? Koja je, prema Vama, poželjna veza između kuhinje i dnevnog boravka? Prema Vama, iz koje je prostorije najbolje izaći na vanjski prostor (balkon, lođu ili terasu)? IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 238 8.1.2.5. Kriteriji unutar kategorije E – prostorna organizacija stana Ocjenjivanje prostorne organizacije stana temelji se na tri kriterija. Građani Osijeka su na pitanja u anketi vezana za kriterije unutar ove kategorije odgovorili sljedeće. Smatraju kako je najpoželjnija lokacija stola za blagovanje u sklopu kuhinje, kako je poželjno da se u dio stana namijenjen za spavanje ulazi iz degažmana te kako je poželjno stan reorganizirati uz manje građevinske radove. Tablica 66. prikazuje odgovore ispitanika. Tablica 66. Prostorne karakteristike stana poželjne korisnicima, E – prostorna organizacija stana Odgovor ispitanika: 3 - kuhinja; 2 - dnevni boravak; 1 - blagovaonica Poželjno Poželjno Koliko je, prema Vama, poželjno da se prostorije u stanu mogu reorganizirati uz manje građevinske radove? Kriteriji unutar kategorije E - prostorna organizacija Pitanje u anketi: Koja je, prema Vama, najpoželjnija prostorija za smještaj stola za blagovanje? Koliko je poželjno da se u dio stana za spavanje (spavaće sobe i kupaonica) ulazi iz zasebnog hodnika? IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 239 8.2. Rezultati vrednovanja stanova Korisničko vrednovanje prostornih karakteristika stanova u gradu Osijeku na temelju razvijenog modela rezultiralo je ocjenama stanova prikazanih u Tablici 67. a-c. Cijeli postupak ocjenjivanja stanova dan je u tablici u Prilogu 2. u poglavlju 13. Prilozi. Tablica 67. a. Ocjene stanova u gradu Osijeku generirane modelom korisničkog vrednovanja prostornih karakteristika stana Rang: Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 1 196i7-2 2 S 1987. Gornji grad 84,26 2 232-2 2,5 S 1978. Sjenjak 82,88 3 229-2 3 S 1974. Sjenjak 81,57 4 229-1 2,5 S 1974. Sjenjak 81,36 5 011-1 3,5 S 1936. Vukovarska - zapad 80,50 6 222-2 3,5 S 1970. Sjenjak 79,83 7 225-1 1 S 1986. Sjenjak 79,77 8 204-2 2,5 S 1980. Gornjodravska obala 79,28 9 172-1 2,5 S 1965. Vijenac Jakova Gotovca 79,03 10 222-3 2,5 S 1970. Sjenjak 78,82 11 203-4 2 S 1988. Gornjodravska obala 76,63 12 224-1 2 S 1981. Sjenjak 76,60 13 182-1 2,5 S 1962. Vijenac Paje Kolarića 76,11 14 228-2 3 S 1970. Sjenjak 75,90 15 017-1 3,5 S 1940. Vukovarska - zapad 75,33 16 026-1 4,5 S 1932. Vukovarska - zapad 75,23 17 024-1 2,5 S 1940. Vukovarska - zapad 74,57 18 166-1 3 S 1968. Blok centar 74,29 19 053i4-1 2 S 1954. Vukovarska - zapad 73,99 20 118-1 2 S 1962. Vijenac Ivana Meštrovića 73,58 21 167-2 2 S 1969. Blok centar 72,71 22 003-2 3,5 S 1937. Vukovarska - zapad 72,50 23 224-2 3 S 1981. Sjenjak 72,28 24 160-1 1 S 1978. Vijenac Petrove gore 72,23 25 146-5 2 S 1973. Ljudevita Posavskog 71,93 26 164-1 2 S 1967. Naselje Stanka Vraza 71,15 27 139-2 1 S 1987. Vijenac Dinare 70,77 28 101-1 1 S 1961. Svačićeva - Kovačićeva 68,93 29 115-1 2 S 1960. Vijenac Ivana Meštrovića 68,90 30 155-3 1 S 1966. Vijenac Ljube Babića 68,83 31 090-2 2 S 1966. Vukovarska - istok 68,46 32 214-2 1 S 1978. Vijenac Gorana Zobundžije 68,10 33 119-1 2 S 1966. Vijenac Ivana Meštrovića 67,32 34 066-1 2 S 1956. Vukovarska - istok 66,90 35 231-1 1 S 1976. Sjenjak 66,50 36 200-1 2 S 1988. Gornjodravska obala 65,88 37 228-1 2 S 1970. Sjenjak 65,85 38 156-1 2,5 S 1977. Vijenac Murse 65,79 39 099-1 3,5 S 1940. Vukovarska - zapad 65,33 40 189-1 2 S 1975. Bosutsko naselje 65,32 41 153-1 1 S 1976. Ljudevita Posavskog 65,10 42 243-1 1 S 1977. Jug II 65,10 43 134-2 1 S 1980. Drinska ulica 64,90 44 114-1 2,5 S 1962. Vijenac Ivana Meštrovića 64,78 45 108-2 2 S 1968. Vijenac Ivana Meštrovića 64,63 46 108-3 3 S 1968. Vijenac Ivana Meštrovića 64,63 47 253-2 2,5 S 2006. Retfala 64,15 48 157-3 2 S 1973. Vijenac Murse 63,88 49 206-1 1 S 1980. Vijenac Kraljeve Sutjeske 63,77 50 206-4 2 S 1980. Vijenac Kraljeve Sutjeske 63,43 IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 240 Tablica 67. b. Ocjene stanova u gradu Osijeku generirane modelom korisničkog vrednovanja prostornih karakteristika stana Rang: Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 51 188-3 3 S 1974. Bosutsko naselje 62,75 52 112-2 2,5 S 1963. Vijenac Ivana Meštrovića 62,61 53 188-1 2 S 1974. Bosutsko naselje 62,21 54 263-1 2 S 2006. Uske njive 62,13 55 250-4 1 S 2011. Retfala 62,10 56 153-2 1,5 S 1976. Ljudevita Posavskog 62,04 57 223-5 2 S 1980. Sjenjak 61,96 58 263-2 G 2006. Uske njive 61,83 59 085-3 3 S 1965. Gornji grad 61,69 60 140-2 2 S 1975. Vijenac Ivana Česmičkog 61,60 61 241-1 2 S 1975. Jug II 61,60 62 073-1 2 S 1963. Vukovarska - zapad 61,54 63 232-1 1 S 1978. Sjenjak 60,77 64 113-1 2 S 1962. Vijenac Ivana Meštrovića 60,74 65 132i3-1 2 S 1962. Bosutsko naselje 60,74 66 221-1 3 S 1953. Donji grad 60,08 67 139-5 2 S 1987. Vijenac Dinare 60,04 68 109-2 2 S 1959. Vijenac Ivana Meštrovića 59,96 69 252-1 2 S 2006. Retfala 59,89 70 229-3 1,5 S 1974. Sjenjak 59,72 71 232-3 2 S 1978. Sjenjak 59,63 72 240-2 1 S 1974. Jug II 59,43 73 111-3 2,5 S 1974. Vijenac Ivana Meštrovića 59,38 74 143-1 2 S 1967. Vijenac Josipa Kozarca 59,26 75 186-2 3 S 1979. Naselje Vladimira Nazora 59,21 76 214-1 2 S 1978. Vijenac Gorana Zobundžije 58,93 77 148-2 3 S 1977. Ljudevita Posavskog 57,88 78 067-1 G 1956. Vukovarska - zapad 57,83 79 160-4 2 S 1978. Vijenac Petrove gore 57,79 80 141-3 2 S 1975. Vijenac Ivana Česmičkog 57,71 81 152-2 2 S 1976. Ljudevita Posavskog 57,71 82 268-1 3 S 2007. Gornji grad 57,00 83 185-2 2 S 1979. Naselje Vladimira Nazora 56,93 84 126i7-1 3 S 1965. Drvljanik 56,69 85 245-2 3 S 1977. Jug II 56,54 86 249-5 1 S 2010. Jug II 56,43 87 195-5 2 S 1982. Vijenac Slavka Kolara 56,24 88 181-2 2,5 S 1963. Vijenac Paje Kolarića 56,23 89 244-2 2 S 1977. Jug II 56,15 90 236-1 G 1969. Jug II 55,83 91 130-1 1 S 1962. Bosutsko naselje 55,60 92 103-1 1 S 1963. Svačićeva - Kovačićeva 55,60 93 108-1 1 S 1968. Vijenac Ivana Meštrovića 55,60 94 236-2 1 S 1969. Jug II 55,60 95 152-1 2 S 1976. Ljudevita Posavskog 55,54 96 131-1 2 S 1962. Bosutsko naselje 55,46 97 231-5 2 S 1976. Sjenjak 55,38 98 243-2 1,5 S 1977. Jug II 55,38 99 104-1 2 S 1963. Svačićeva - Kovačićeva 55,01 100 067-2 2 S 1956. Vukovarska - zapad 54,76 IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 241 Tablica 67. c. Ocjene stanova u gradu Osijeku generirane modelom korisničkog vrednovanja prostornih karakteristika stana Prosječna ocjena odabranih stanova u gradu Osijeku, dobivena putem modela korisničkog vrednovanja prostornih karakteristika stanova je 61,93.443 Deset stanova koji su na temelju stavova građana grada Osijeka ocijenjeni s najvišim ocjenama prezentirani su u nastavku (Slika 52.- 56.) Stanovi su prikazani svojim tlocrtom i iskazom površina, također, svaki prikaz stana sadrži šifru na temelju koje se može povezati s tablicom ocjena (Tablica 67. a-c.), stanovima u katalogu stanova (poglavlje 12. Katalog tlocrtnih rješenja ocijenjenih stanova) te tablicom na temelju koje je izračunata ocjena (Prilog 2. u poglavlju 13. Prilozi). Uz šifru, za svaki je stan navedena adresa, naselje u kojemu se nalazi, godina dobivanja građevinske dozvole te broj u formatu x/y u kojemu x predstavlja broj stanova u gradu koji imaju jednaku orijentaciju, a y broj stanova u gradu koji imaju jednaku prostornu organizaciju. Na temelju modela korisničkog vrednovanja prostornih karakteristika stanova u gradu Osijeku, najbolje ocijenjeni stan se nalazi u Gornjem gradu, u zgradi na adresi Hrvatske republike 39 i 41, izgrađen je 1987. godine, a ostvario je ocjenu 84,26. 443 Ocjena je dobivena na temelju prosjeka ocjena 126 odabranih stanova. U budućim istraživanjima potrebno je u izračun prosječne ocjene uključiti sveukupan broj stanova koji su nastali na temelju ovih 126 karakterističnih tipova. Rang: Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 101 185-1 2 S 1979. Naselje Vladimira Nazora 54,76 102 229-4 1 S 1974. Sjenjak 54,43 103 134-1 G 1980. Drinska ulica 57,67 104 244-1 2 S 1977. Jug II 53,99 105 270-2 2 S 2006. Gornji grad 52,88 106 238-1 G 1970. Jug II 52,83 107 140-1 G 1975. Vijenac Ivana Česmičkog 52,83 108 269-3 1,5 S 2005. Gornji grad 52,53 109 270-3 1 S 2006. Gornji grad 52,43 110 158-3 2 S 1980. Vijenac Petrove gore 51,65 111 162-3 3 S 1965. Naselje Stanka Vraza 51,46 112 101-2 2 S 1961. Svačićeva - Kovačićeva 51,21 113 162-5 2 S 1965. Naselje Stanka Vraza 51,13 114 236-4 2 S 1969. Jug II 51,13 115 124i5-1 3 S 1964. Drvljanik 49,89 116 142-1 2 S 1975. Vijenac Ivana Česmičkog 49,57 117 138-1 3 S 1962. Vijenac Augusta Cesarca 48,73 118 236-3 2 S 1969. Jug II 46,63 119 245-1 G 1977. Jug II 46,33 120 162-4 2 S 1965. Naselje Stanka Vraza 46,10 121 136-1 1 S 1971. Drinska ulica 45,70 122 238-2 2 S 1970. Jug II 45,07 123 126i7-2 2 S 1965. Drvljanik 44,10 124 222-1 1 S 1970. Sjenjak 43,90 125 235-1 2 S 1966. Jug II 42,38 126 122i3-1 2 S 1965. Drvljanik 42,13 61,93Prosječna ocjena stana u Osijeku: IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 242 Slika 52. Najbolje ocijenjeni stan (a), stan na 2. mjestu (b) Slika 53. Stan na 3. mjestu (a), stan na 4. mjestu (b) IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 243 Slika 54. Stan na 5. mjestu (a), stan na 6. mjestu (b) Slika 55. Stan na 7. mjestu (a), stan na 8. mjestu (b) IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 244 Slika 56. Stan na 9. mjestu (a), stan na 10. mjestu (b) Stan na Slici 57. predstavlja stan koji je u identičnoj prostornoj organizaciji i orijentaciji izvedeni najviše puta u gradu Osijeku. Riječ je o dvosobnom stanu u naselju Stanka Vraza, iz 1965. godine koji je izveden 144 puta. Stan je vođen pod evidencijskim brojem 162-5 i ostvario je ocjenu 51,13 (od ocijenjenih stanova nalazi se na 113 mjestu). Slika 57. Stan koji je u gradu Osijeku izveden najviše puta Stan s najzastupljenijom prostornom organizacijom u gradu Osijeku prikazan je slikom u nastavku (Slika 58.a.) U prikazanoj orijentaciji prostorija stan je samo u naselju Jug II IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 245 izveden 90 puta (ova brojka postaje i veća s obzirom na činjenicu kako su ovi stanovi izvedeni i u Ulici Ljudevita Posavskog i Naselju Vladimira Nazora). Stan je modelom korisničkog vrednovanja ocijenjen s ocjenom 53,99 na temelju koje se nalazi na 104 mjestu od 126 ocjenjivanih stanova. Slika 58. Stan s najzastupljenijom prostornom organizacijom (a), Najlošije ocijenjeni stan (b) Modelom korisničkog vrednovanja prostornih karakteristika stanova u gradu Osijeku, najlošije je ocijenjen jednostrano orijentirani dvosobni stan izgrađen u Vukovarskoj ulici (nekadašnji Drvljanik) iz 1965. godine, koji je ostvario ocjenu 42,13 (Slika 58.b.). 8.2.1. Ocjena stanova prema sobnosti Prosječna ocjena odabranih stanova grada Osijeka prema sobnosti stanova predstavlja najrealniju ocjenu jer su međusobno uspoređivani stanovi koje karakteriziraju iste prostorne karakteristike. Prosječne ocjene za stanove pojedine sobnosti prikazane su u nastavku (Tablica 68.). Tablica 68. Prosječne ocjene odabranih stanova prema sobnosti Očekivano, stanovi najveće sobnosti (3,5 S i 4,5 S) ostvarili su najveće ocjene za svoje prostorne karakteristike, dok su garsonijere (G), kao najmanji stanovi ostvarile najmanju ocjenu. No, valja istaknuti kako su jednosobni stanovi bolje ocijenjeni u odnosu na one jednoipolsobne (1,5 S) i dvosobne (2 S), a dvoipolsobni (2,5 S) bolje od trosobnih (3 S). Sobnost stanova: G 1 S 1,5 S 2 S 2,5 S 3 S 3,5 S 4,5 S Prosječna OCJENA stanova: 55,02 61,37 57,42 59,88 71,15 61,91 74,70 75,23 IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 246 Sljedećih osam tablica (Tablica 69.-76.) prikazuju kako su ocijenjeni odabrani stanovi pojedine sobnosti. Iz tablica su vidljive ocjene stanova u odnosu na godinu dobivanja građevinske dozvole, kao i naselje. Za svaku je sobnost istaknut stan koji je unutar nje ostvario najvišu ocjenu. Tlocrtno rješenje i iskaz površina ocijenjenih stanova vidljivi su u poglavlju 12. Katalog tlocrtnih rješenja ocijenjenih stanova. Tablica 69. Ocjena garsonijera Tablica 70. Ocjene jednosobnih stanova Tablica 71. Ocjene jednoipolsobnih stanova Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 067-1 G 1956. Vukovarska - zapad 57,83 236-1 G 1969. Jug II 55,83 238-1 G 1970. Jug II 52,83 140-1 G 1975. Vijenac Ivana Česmičkog 52,83 245-1 G 1977. Jug II 46,33 134-1 G 1980. Drinska ulica 57,67 263-2 G 2006. Uske njive 61,83 55,02Prosječna ocjena garsonijera: Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 101-1 1 S 1961. Svačićeva - Kovačićeva 68,93 130-1 1 S 1962. Bosutsko naselje 55,60 103-1 1 S 1963. Svačićeva - Kovačićeva 55,60 155-3 1 S 1966. Vijenac Ljube Babića 68,83 108-1 1 S 1968. Vijenac Ivana Meštrovića 55,60 236-2 1 S 1969. Jug II 55,60 222-1 1 S 1970. Sjenjak 43,90 136-1 1 S 1971. Drinska ulica 45,70 229-4 1 S 1974. Sjenjak 54,43 240-2 1 S 1974. Jug II 59,43 153-1 1 S 1976. Ljudevita Posavskog 65,10 231-1 1 S 1976. Sjenjak 66,50 243-1 1 S 1977. Jug II 65,10 160-1 1 S 1978. Vijenac Petrove gore 72,23 214-2 1 S 1978. Vijenac Gorana Zobundžije 68,10 232-1 1 S 1978. Sjenjak 60,77 134-2 1 S 1980. Drinska ulica 64,90 206-1 1 S 1980. Vijenac Kraljeve Sutjeske 63,77 225-1 1 S 1986. Sjenjak 79,77 139-2 1 S 1987. Vijenac Dinare 70,77 270-3 1 S 2006. Gornji grad 52,43 249-5 1 S 2010. Jug II 56,43 250-4 1 S 2011. Retfala 62,10 61,37Prosječna ocjena jednosobnog stana: Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 229-3 1,5 S 1974. Sjenjak 59,72 153-2 1,5 S 1976. Ljudevita Posavskog 62,04 243-2 1,5 S 1977. Jug II 55,38 269-3 1,5 S 2005. Gornji grad 52,53 57,42Prosječna ocjena jednoipolsobnog stana: IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 247 Tablica 72. Ocjene dvosobnih stanova Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 053i4-1 2 S 1954. Vukovarska - zapad 73,99 066-1 2 S 1956. Vukovarska - istok 66,90 067-2 2 S 1956. Vukovarska - zapad 54,76 109-2 2 S 1959. Vijenac Ivana Meštrovića 59,96 115-1 2 S 1960. Vijenac Ivana Meštrovića 68,90 101-2 2 S 1961. Svačićeva - Kovačićeva 51,21 113-1 2 S 1962. Vijenac Ivana Meštrovića 60,74 118-1 2 S 1962. Vijenac Ivana Meštrovića 73,58 131-1 2 S 1962. Bosutsko naselje 55,46 132i3-1 2 S 1962. Bosutsko naselje 60,74 073-1 2 S 1963. Vukovarska - zapad 61,54 104-1 2 S 1963. Svačićeva - Kovačićeva 55,01 122i3-1 2 S 1965. Drvljanik 42,13 126i7-2 2 S 1965. Drvljanik 44,10 162-4 2 S 1965. Naselje Stanka Vraza 46,10 162-5 2 S 1965. Naselje Stanka Vraza 51,13 090-2 2 S 1966. Vukovarska - istok 68,46 119-1 2 S 1966. Vijenac Ivana Meštrovića 67,32 235-1 2 S 1966. Jug II 42,38 143-1 2 S 1967. Vijenac Josipa Kozarca 59,26 164-1 2 S 1967. Naselje Stanka Vraza 71,15 108-2 2 S 1968. Vijenac Ivana Meštrovića 64,63 167-2 2 S 1969. Blok centar 72,71 236-3 2 S 1969. Jug II 46,63 236-4 2 S 1969. Jug II 51,13 228-1 2 S 1970. Sjenjak 65,85 238-2 2 S 1970. Jug II 45,07 146-5 2 S 1973. Ljudevita Posavskog 71,93 157-3 2 S 1973. Vijenac Murse 63,88 188-1 2 S 1974. Bosutsko naselje 62,21 140-2 2 S 1975. Vijenac Ivana Česmičkog 61,60 141-3 2 S 1975. Vijenac Ivana Česmičkog 57,71 142-1 2 S 1975. Vijenac Ivana Česmičkog 49,57 189-1 2 S 1975. Bosutsko naselje 65,32 241-1 2 S 1975. Jug II 61,60 152-1 2 S 1976. Ljudevita Posavskog 55,54 152-2 2 S 1976. Ljudevita Posavskog 57,71 231-5 2 S 1976. Sjenjak 55,38 244-1 2 S 1977. Jug II 53,99 244-2 2 S 1977. Jug II 56,15 160-4 2 S 1978. Vijenac Petrove gore 57,79 214-1 2 S 1978. Vijenac Gorana Zobundžije 58,93 232-3 2 S 1978. Sjenjak 59,63 185-1 2 S 1979. Naselje Vladimira Nazora 54,76 185-2 2 S 1979. Naselje Vladimira Nazora 56,93 158-3 2 S 1980. Vijenac Petrove gore 51,65 206-4 2 S 1980. Vijenac Kraljeve Sutjeske 63,43 223-5 2 S 1980. Sjenjak 61,96 224-1 2 S 1981. Sjenjak 76,60 195-5 2 S 1982. Vijenac Slavka Kolara 56,24 139-5 2 S 1987. Vijenac Dinare 60,04 196i7-2 2 S 1987. Gornji grad 84,26 200-1 2 S 1988. Gornjodravska obala 65,88 203-4 2 S 1988. Gornjodravska obala 76,63 252-1 2 S 2006. Retfala 59,89 263-1 2 S 2006. Uske njive 62,13 270-2 2 S 2006. Gornji grad 52,88 59,88Prosječna ocjena dvosobnog stana: IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 248 Tablica 73. Ocjene dvoipolsobnih stanova Tablica 74. Ocjene trosobnih stanova Tablica 75. Ocjene troipolsobnih stanova Tablica 76. Ocjena četveroipolsobnog stana 8.2.2. Ocjena stanova prema razdoblju izgradnje Temeljem analize ocjena stanova nastalih u pojedinim razdobljima stambenih politika može se zaključiti sljedeće. Ako ćemo promatrati ocjenu stanova na temelju tri državna uređenja unutar kojih su nastali, najveću prosječnu ocjenu imaju stanovi nastali u Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 024-1 2,5 S 1940. Vukovarska - zapad 74,57 114-1 2,5 S 1962. Vijenac Ivana Meštrovića 64,78 182-1 2,5 S 1962. Vijenac Paje Kolarića 76,11 112-2 2,5 S 1963. Vijenac Ivana Meštrovića 62,61 181-2 2,5 S 1963. Vijenac Paje Kolarića 56,23 172-1 2,5 S 1965. Vijenac Jakova Gotovca 79,03 222-3 2,5 S 1970. Sjenjak 78,82 111-3 2,5 S 1974. Vijenac Ivana Meštrovića 59,38 229-1 2,5 S 1974. Sjenjak 81,36 156-1 2,5 S 1977. Vijenac Murse 65,79 232-2 2,5 S 1978. Sjenjak 82,88 204-2 2,5 S 1980. Gornjodravska obala 79,28 253-2 2,5 S 2006. Retfala 64,15 71,15Prosječna ocjena dvoiposobnog stana: Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 221-1 3 S 1953. Donji grad 60,08 138-1 3 S 1962. Vijenac Augusta Cesarca 48,73 124i5-1 3 S 1964. Drvljanik 49,89 085-3 3 S 1965. Gornji grad 61,69 126i7-1 3 S 1965. Drvljanik 56,69 162-3 3 S 1965. Naselje Stanka Vraza 51,46 108-3 3 S 1968. Vijenac Ivana Meštrovića 64,63 166-1 3 S 1968. Blok centar 74,29 228-2 3 S 1970. Sjenjak 75,90 188-3 3 S 1974. Bosutsko naselje 62,75 229-2 3 S 1974. Sjenjak 81,57 148-2 3 S 1977. Ljudevita Posavskog 57,88 245-2 3 S 1977. Jug II 56,54 186-2 3 S 1979. Naselje Vladimira Nazora 59,21 224-2 3 S 1981. Sjenjak 72,28 268-1 3 S 2007. Gornji grad 57,00 61,91Prosječna ocjena trosobnog stana: Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 011-1 3,5 S 1936. Vukovarska - zapad 80,50 003-2 3,5 S 1937. Vukovarska - zapad 72,50 017-1 3,5 S 1940. Vukovarska - zapad 75,33 099-1 3,5 S 1940. Vukovarska - zapad 65,33 222-2 3,5 S 1970. Sjenjak 79,83 74,70Prosječna ocjena troiposobnog stana: Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 026-1 4,5 S 1932. Vukovarska - zapad 75,23 75,23Ocjena četveroiposobnog stana: IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 249 periodu do 1945. godine, dok najnižu prosječnu ocjenu imaju stanovi nastali nakon 1991. godine. Razlike između razdoblja primjećuju se i između tri glavna perioda stambenih politika u vremenu socijalizma. Stanovi nastali u razdoblju revolucionarnih reformi, između 1960. i 1970. godine su najniže ocijenjeni od strane građana grada Osijeka. Razlike između ocjena stanova su vidljive i ako se promatraju u odnosu na kraća razdoblja stambenih politika socijalizma. Najveći pad u ocjeni događa se u razdoblju između 1960. i 1965. godine. Razdoblja od 1966. do 1980. sa stajališta građana grada Osijek imaju podjednaku prostornu kvalitetu stanova, dok ocjena za razdoblje od 1981. do 1991. u odnosu na njih raste. Stanove koji su izgrađeni nakon 1991. godine, građani su ocijenili ocjenom koja je u visini ocjene iz razdoblja 1960. -1965. koje je imalo najnižu ocjenu u socijalizmu. Ukratko, građani su najbolje, s ocjenom 73,91 ocijenili stanove nastale u razdoblju prije 1945. godine, nakon čega slijede stanovi izgrađeni između 1981. i 1991. godine s prosječnom ocjenom 71,39. Najlošiji su stanovi nastali nakon 1991. godine s prosječnom ocjenom 58,14 te stanovi nastali u razdoblju između 1960. i 1965. godine s prosječnom ocjenom 58,32. Prosječne ocjene stanova koji su izgrađeni unutar pojedinih razdoblja i razdoblja stambenih politika vidljive su u Tablica 77. Tablica 77. Prosječne ocjene odabranih stanova u odnosu na vrijeme izgradnje Prilikom razmatranja ocjena stanova na temelju razdoblja unutar kojih su nastali, treba voditi računa da je prosječna ocjena dobivena iz ocjena svih stanova koji su bili izgrađeni unutar tog razdoblja. Realnija slika o kvaliteti stanova u odnosu na njihove prostorne karakteristike viđene iz korisničke perspektive dobila bi se u slučaju kada bi se uspoređivali svi stanovi iste sobnosti unutar istih perioda. S obzirom na manji broj stanova u bazi podataka na temelju koje je vrednovanje stanova izvršeno, ovakva analiza ne bi mogla poslužiti za donošenje općih zaključaka. U nastavku se nalaze tablice (Tablica 78.-86.) kojima je prikazana prosječna ocjena stanova za određeni period stambene politike. Tablice sadrže sve odabrane stanove koji su nastali unutar tog razdoblja, i ocjenu koju su ostvarili na temelju vrednovanja. Za svako je razdoblje istaknut stan koji je ostvario najvišu ocjenu. Sva tlocrtna rješenja stanova s iskazom površina prostorija i ocjenom prikazana su u poglavlju 12. Katalog tlocrtnih rješenja ocijenjenih stanova. 1945. - 1955. 67,04 1956. -1959. 59,86 prije 1945. 73,91 1945. - 1959. 62,25 1960. - 1965. 58,32 1945. - 1991. 61,63 1960. - 1970. 59,97 1966. - 1970. 61,85 nakon 1991. 58,14 1971. - 1991. 62,86 1971. - 1975. 61,82 1976. - 1980. 61,07 1981.- 1991. 71,39 Razdoblje stambene politike: Prosječna OCJENA stanova: IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 250 Tablica 78. Prosječna ocjena stanova izgrađenih prije 1945. Tablica 79. Prosječna ocjena stanova izgrađenih u razdoblju između 1945. i 1955. Tablica 80. Prosječna ocjena stanova izgrađenih u razdoblju između 1956. i 1959. Tablica 81. Prosječna ocjena stanova izgrađenih u razdoblju između 1960. i 1965. Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 026-1 4,5 S 1932. Vukovarska - zapad 75,23 011-1 3,5 S 1936. Vukovarska - zapad 80,50 003-2 3,5 S 1937. Vukovarska - zapad 72,50 017-1 3,5 S 1940. Vukovarska - zapad 75,33 024-1 2,5 S 1940. Vukovarska - zapad 74,57 099-1 3,5 S 1940. Vukovarska - zapad 65,33 73,91Prosječna ocjena stanova izgrađenih prije 1945. Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 221-1 3 S 1953. Donji grad 60,08 053i4-1 2 S 1954. Vukovarska - zapad 73,99 67,04Prosječna ocjena stanova izgrađenih između 1945. i 1955. Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 066-1 2 S 1956. Vukovarska - istok 66,90 067-1 G 1956. Vukovarska - zapad 57,83 067-2 2 S 1956. Vukovarska - zapad 54,76 109-2 2 S 1959. Vijenac Ivana Meštrovića 59,96 59,86Prosječna ocjena stanova izgrađenih između 1956. i 1959. Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 115-1 2 S 1960. Vijenac Ivana Meštrovića 68,90 101-1 1 S 1961. Svačićeva - Kovačićeva 68,93 101-2 2 S 1961. Svačićeva - Kovačićeva 51,21 113-1 2 S 1962. Vijenac Ivana Meštrovića 60,74 114-1 2,5 S 1962. Vijenac Ivana Meštrovića 64,78 118-1 2 S 1962. Vijenac Ivana Meštrovića 73,58 130-1 1 S 1962. Bosutsko naselje 55,60 131-1 2 S 1962. Bosutsko naselje 55,46 132i3-1 2 S 1962. Bosutsko naselje 60,74 138-1 3 S 1962. Vijenac Augusta Cesarca 48,73 182-1 2,5 S 1962. Vijenac Paje Kolarića 76,11 073-1 2 S 1963. Vukovarska - zapad 61,54 103-1 1 S 1963. Svačićeva - Kovačićeva 55,60 104-1 2 S 1963. Svačićeva - Kovačićeva 55,01 112-2 2,5 S 1963. Vijenac Ivana Meštrovića 62,61 181-2 2,5 S 1963. Vijenac Paje Kolarića 56,23 124i5-1 3 S 1964. Drvljanik 49,89 085-3 3 S 1965. Gornji grad 61,69 122i3-1 2 S 1965. Drvljanik 42,13 126i7-1 3 S 1965. Drvljanik 56,69 126i7-2 2 S 1965. Drvljanik 44,10 162-3 3 S 1965. Naselje Stanka Vraza 51,46 162-4 2 S 1965. Naselje Stanka Vraza 46,10 162-5 2 S 1965. Naselje Stanka Vraza 51,13 172-1 2,5 S 1965. Vijenac Jakova Gotovca 79,03 58,32Prosječna ocjena stanova izgrađenih između 1960. i 1965. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 251 Tablica 82. Prosječna ocjena stanova izgrađenih u razdoblju između 1966. i 1970. Tablica 83. Prosječna ocjena stanova izgrađenih u razdoblju između 1971. i 1975. Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 090-2 2 S 1966. Vukovarska - istok 68,46 119-1 2 S 1966. Vijenac Ivana Meštrovića 67,32 155-3 1 S 1966. Vijenac Ljube Babića 68,83 235-1 2 S 1966. Jug II 42,38 143-1 2 S 1967. Vijenac Josipa Kozarca 59,26 164-1 2 S 1967. Naselje Stanka Vraza 71,15 108-1 1 S 1968. Vijenac Ivana Meštrovića 55,60 108-2 2 S 1968. Vijenac Ivana Meštrovića 64,63 108-3 3 S 1968. Vijenac Ivana Meštrovića 64,63 166-1 3 S 1968. Blok centar 74,29 167-2 2 S 1969. Blok centar 72,71 236-1 G 1969. Jug II 55,83 236-2 1 S 1969. Jug II 55,60 236-3 2 S 1969. Jug II 46,63 236-4 2 S 1969. Jug II 51,13 222-1 1 S 1970. Sjenjak 43,90 222-2 3,5 S 1970. Sjenjak 79,83 222-3 2,5 S 1970. Sjenjak 78,82 228-1 2 S 1970. Sjenjak 65,85 228-2 3 S 1970. Sjenjak 75,90 238-1 G 1970. Jug II 52,83 238-2 2 S 1970. Jug II 45,07 61,85Prosječna ocjena stanova izgrađenih između 1966. i 1970. Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 136-1 1 S 1971. Drinska ulica 45,70 146-5 2 S 1973. Ljudevita Posavskog 71,93 157-3 2 S 1973. Vijenac Murse 63,88 111-3 2,5 S 1974. Vijenac Ivana Meštrovića 59,38 188-1 2 S 1974. Bosutsko naselje 62,21 188-3 3 S 1974. Bosutsko naselje 62,75 229-1 2,5 S 1974. Sjenjak 81,36 229-2 3 S 1974. Sjenjak 81,57 229-3 1,5 S 1974. Sjenjak 59,72 229-4 1 S 1974. Sjenjak 54,43 240-2 1 S 1974. Jug II 59,43 140-1 G 1975. Vijenac Ivana Česmičkog 52,83 140-2 2 S 1975. Vijenac Ivana Česmičkog 61,60 141-3 2 S 1975. Vijenac Ivana Česmičkog 57,71 142-1 2 S 1975. Vijenac Ivana Česmičkog 49,57 189-1 2 S 1975. Bosutsko naselje 65,32 241-1 2 S 1975. Jug II 61,60 61,82Prosječna ocjena stanova izgrađenih između 1971. i 1975. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 252 Tablica 84. Prosječna ocjena stanova izgrađenih u razdoblju između 1976. i 1980. Tablica 85. Prosječna ocjena stanova izgrađenih u razdoblju između 1981. i 1991. Tablica 86. Prosječna ocjena stanova izgrađenih nakon 1991. Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 152-1 2 S 1976. Ljudevita Posavskog 55,54 152-2 2 S 1976. Ljudevita Posavskog 57,71 153-1 1 S 1976. Ljudevita Posavskog 65,10 153-2 1,5 S 1976. Ljudevita Posavskog 62,04 231-1 1 S 1976. Sjenjak 66,50 231-5 2 S 1976. Sjenjak 55,38 148-2 3 S 1977. Ljudevita Posavskog 57,88 156-1 2,5 S 1977. Vijenac Murse 65,79 243-1 1 S 1977. Jug II 65,10 243-2 1,5 S 1977. Jug II 55,38 244-1 2 S 1977. Jug II 53,99 244-2 2 S 1977. Jug II 56,15 245-1 G 1977. Jug II 46,33 245-2 3 S 1977. Jug II 56,54 160-1 1 S 1978. Vijenac Petrove gore 72,23 160-4 2 S 1978. Vijenac Petrove gore 57,79 214-1 2 S 1978. Vijenac Gorana Zobundžije 58,93 214-2 1 S 1978. Vijenac Gorana Zobundžije 68,10 232-1 1 S 1978. Sjenjak 60,77 232-2 2,5 S 1978. Sjenjak 82,88 232-3 2 S 1978. Sjenjak 59,63 185-1 2 S 1979. Naselje Vladimira Nazora 54,76 185-2 2 S 1979. Naselje Vladimira Nazora 56,93 186-2 3 S 1979. Naselje Vladimira Nazora 59,21 134-1 G 1980. Drinska ulica 57,67 134-2 1 S 1980. Drinska ulica 64,90 158-3 2 S 1980. Vijenac Petrove gore 51,65 204-2 2,5 S 1980. Gornjodravska obala 79,28 206-1 1 S 1980. Vijenac Kraljeve Sutjeske 63,77 206-4 2 S 1980. Vijenac Kraljeve Sutjeske 63,43 223-5 2 S 1980. Sjenjak 61,96 61,07Prosječna ocjena stanova izgrađenih između 1976. i 1980. Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 224-1 2 S 1981. Sjenjak 76,60 224-2 3 S 1981. Sjenjak 72,28 195-5 2 S 1982. Vijenac Slavka Kolara 56,24 225-1 1 S 1986. Sjenjak 79,77 196i7-2 2 S 1987. Gornji grad 84,26 139-2 1 S 1987. Vijenac Dinare 70,77 139-5 2 S 1987. Vijenac Dinare 60,04 200-1 2 S 1988. Gornjodravska obala 65,88 203-4 2 S 1988. Gornjodravska obala 76,63 71,39Prosječna ocjena stanova izgrađenih između 1981. i 1991. Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 269-3 1,5 S 2005. Gornji grad 52,53 252-1 2 S 2006. Retfala 59,89 253-2 2,5 S 2006. Retfala 64,15 263-1 2 S 2006. Uske njive 62,13 263-2 G 2006. Uske njive 61,83 270-2 2 S 2006. Gornji grad 52,88 270-3 1 S 2006. Gornji grad 52,43 268-1 3 S 2007. Gornji grad 57,00 249-5 1 S 2010. Jug II 56,43 250-4 1 S 2011. Retfala 62,10 58,14Prosječna ocjena stanova izgrađenih nakon 1991. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 253 8.2.3. Ocjena stanova prema naseljima Na temelju pojedinačnih ocjena stanova, definirane su prosječne ocjene stanova za svako od osječkih stambenih naselja. Tablica 87. prikazuje prosječne ocjene stanova za svako od naselja rangirane od najveće prema najnižoj. U tablici je uz prosječnu ocjenu stanova za svako naselje naveden broj stanova na temelju kojih je ocjena nastala. Podatak o broju stanova sadrži dvije informacije, broj tipova stanova i broj stanova koji su na temelju njih izvedeni unutar naselja. Prema analizi prosječnih ocjena za stanove unutar pojedinih stambenih naselja, najbolje su ocijenjeni stanovi na Vijencu Jakova Gotovca, zatim na Gornjodravskoj obali pa u Blok centru. Najlošiju prosječnu ocjenu stanova dobilo je naselje „Drvljanik“. Tablica 87. Prosječna ocjena stanova u naselju Tablice (Tablica 88.-116.) u nastavku prikazuju ocjene stanova temeljem kojih su se formirale prosječne ocjene stanova za svako naselje. Tablica 88. Ocjene stanova u Blok centru Tablica 89. Ocjene stanova u Bosutskom naselju Tip stana Izvedeno stanova Tip stana Izvedeno stanova 1. Vijenac Jakova Gotovca 1 32 79,03 16. Ljudevita Posavskog 6 240 61,70 2. Gornjodravska obala 3 50 73,93 17. Vijenac Petrove gore 3 83 60,56 3. Blok centar 2 30 73,50 18. Bosutsko naselje 6 226 60,35 4. Vukovarska - zapad 10 123 69,16 19. Gornji grad 6 84 60,13 5. Vijenac Ljube Babića 1 48 68,83 20. Donji grad 1 12 60,08 6. Sjenjak 18 1056 68,73 21. Vijenac Josipa Kozarca 1 36 59,26 7. Vukovarska - istok 2 56 67,68 22. Svačićeva - Kovačićeva 4 234 57,69 8. Vijenac Paje Kolarića 2 64 66,17 23. Naselje Vladimira Nazora 3 85 56,97 9. Vijenac Dinare 2 50 65,41 24. Vijenac Slavka Kolara 1 24 56,24 10. Vijenac Murse 2 43 64,84 25. Vijenac Ivana Česmičkog 4 97 55,43 11. Vijenac Ivana Meštrovića 11 382 63,83 26. Naselje Stanka Vraza 4 244 54,96 12. Vijenac Kraljeve Sutjeske 2 56 63,60 27. Drinska ulica 3 26 56,09 13. Vijenac Gorana Zobundžije 2 80 63,52 28. Jug II 16 862 53,78 14. Retfala 3 21 62,05 29. Vijenac Augusta Cesarca 1 20 48,73 15. Uske njive 2 48 61,98 30. Drvljanik 4 240 48,20 Broj stanova Prosječna OCJENA stanova: Rang: Naselje: Broj stanova Prosječna OCJENA stanova: Rang: Naselje: Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 166-1 3 S 1968. Blok centar 74,29 167-2 2 S 1969. Blok centar 72,71 73,50Prosječna ocjena stanova u naselju: Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 130-1 1 S 1962. Bosutsko naselje 55,60 131-1 2 S 1962. Bosutsko naselje 55,46 132i3-1 2 S 1962. Bosutsko naselje 60,74 188-1 2 S 1974. Bosutsko naselje 62,21 188-3 3 S 1974. Bosutsko naselje 62,75 189-1 2 S 1975. Bosutsko naselje 65,32 60,35Prosječna ocjena stanova u naselju: IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 254 Tablica 90. Ocjene stanova u Drinskoj ulici Tablica 91. Ocjene stanova u Naselju Drvljanik Tablica 92. Ocjene stanova u Gornjem gradu Tablica 93. Ocjene stanova na Gornjodravskoj obali Tablica 94. Ocjene stanova na Jugu II Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 136-1 1 S 1971. Drinska ulica 45,70 134-1 G 1980. Drinska ulica 57,67 134-2 1 S 1980. Drinska ulica 64,90 56,09Prosječna ocjena stanova u naselju: Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 124i5-1 3 S 1964. Drvljanik 49,89 122i3-1 2 S 1965. Drvljanik 42,13 126i7-1 3 S 1965. Drvljanik 56,69 126i7-2 2 S 1965. Drvljanik 44,10 48,20Prosječna ocjena stanova u naselju: Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 085-3 3 S 1965. Gornji grad 61,69 196i7-2 2 S 1987. Gornji grad 84,26 269-3 1,5 S 2005. Gornji grad 52,53 270-2 2 S 2006. Gornji grad 52,88 270-3 1 S 2006. Gornji grad 52,43 268-1 3 S 2007. Gornji grad 57,00 60,13Prosječna ocjena stanova u naselju: Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 204-2 2,5 S 1980. Gornjodravska obala 79,28 200-1 2 S 1988. Gornjodravska obala 65,88 203-4 2 S 1988. Gornjodravska obala 76,63 73,93Prosječna ocjena stanova u naselju: Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 235-1 2 S 1966. Jug II 42,38 236-1 G 1969. Jug II 55,83 236-2 1 S 1969. Jug II 55,60 236-3 2 S 1969. Jug II 46,63 236-4 2 S 1969. Jug II 51,13 238-1 G 1970. Jug II 52,83 238-2 2 S 1970. Jug II 45,07 240-2 1 S 1974. Jug II 59,43 241-1 2 S 1975. Jug II 61,60 243-1 1 S 1977. Jug II 65,10 243-2 1,5 S 1977. Jug II 55,38 244-1 2 S 1977. Jug II 53,99 244-2 2 S 1977. Jug II 56,15 245-1 G 1977. Jug II 46,33 245-2 3 S 1977. Jug II 56,54 249-5 1 S 2010. Jug II 56,43 53,78Prosječna ocjena stanova u naselju: IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 255 Tablica 95. Ocjene stanova u Ulici Ljudevita Posavskog Tablica 96. Ocjene stanova u Naselju Stanka Vraza Tablica 97. Ocjene stanova u Naselju Vladimira Nazora Tablica 98. Ocjene stanova u Retfali Tablica 99. Ocjene stanova na Sjenjaku Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 146-5 2 S 1973. Ljudevita Posavskog 71,93 152-1 2 S 1976. Ljudevita Posavskog 55,54 152-2 2 S 1976. Ljudevita Posavskog 57,71 153-1 1 S 1976. Ljudevita Posavskog 65,10 153-2 1,5 S 1976. Ljudevita Posavskog 62,04 148-2 3 S 1977. Ljudevita Posavskog 57,88 61,70Prosječna ocjena stanova u naselju: Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 162-3 3 S 1965. Naselje Stanka Vraza 51,46 162-4 2 S 1965. Naselje Stanka Vraza 46,10 162-5 2 S 1965. Naselje Stanka Vraza 51,13 164-1 2 S 1967. Naselje Stanka Vraza 71,15 54,96Prosječna ocjena stanova u naselju: Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 185-1 2 S 1979. Naselje Vladimira Nazora 54,76 185-2 2 S 1979. Naselje Vladimira Nazora 56,93 186-2 3 S 1979. Naselje Vladimira Nazora 59,21 56,97Prosječna ocjena stanova u naselju: Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 252-1 2 S 2006. Retfala 59,89 253-2 2,5 S 2006. Retfala 64,15 250-4 1 S 2011. Retfala 62,10 62,05Prosječna ocjena stanova u naselju: Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 222-1 1 S 1970. Sjenjak 43,90 222-2 3,5 S 1970. Sjenjak 79,83 222-3 2,5 S 1970. Sjenjak 78,82 228-1 2 S 1970. Sjenjak 65,85 228-2 3 S 1970. Sjenjak 75,90 229-1 2,5 S 1974. Sjenjak 81,36 229-2 3 S 1974. Sjenjak 81,57 229-3 1,5 S 1974. Sjenjak 59,72 229-4 1 S 1974. Sjenjak 54,43 231-1 1 S 1976. Sjenjak 66,50 231-5 2 S 1976. Sjenjak 55,38 232-1 1 S 1978. Sjenjak 60,77 232-2 2,5 S 1978. Sjenjak 82,88 232-3 2 S 1978. Sjenjak 59,63 223-5 2 S 1980. Sjenjak 61,96 224-1 2 S 1981. Sjenjak 76,60 224-2 3 S 1981. Sjenjak 72,28 225-1 1 S 1986. Sjenjak 79,77 68,73Prosječna ocjena stanova u naselju: IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 256 Tablica 100. Ocjene stanova u naselju u Svačićevoj i Kovačićevoj ulici Tablica 101. Ocjene stanova u Uskim njivama Tablica 102. Ocjena stana na Vijencu Augusta Cesarca Tablica 103. Ocjene stanova na Vijencu Dinare Tablica 104. Ocjene stanova na Vijencu Gorana Zobundžije Tablica 105. Ocjene stanova na Vijencu Ivana Česmičkog Tablica 106. Ocjene stanova na Vijencu Ivana Meštrovića Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 101-1 1 S 1961. Svačićeva - Kovačićeva 68,93 101-2 2 S 1961. Svačićeva - Kovačićeva 51,21 103-1 1 S 1963. Svačićeva - Kovačićeva 55,60 104-1 2 S 1963. Svačićeva - Kovačićeva 55,01 57,69Prosječna ocjena stanova u naselju: Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 263-1 2 S 2006. Uske njive 62,13 263-2 G 2006. Uske njive 61,83 61,98Prosječna ocjena stanova u naselju: Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 138-1 3 S 1962. Vijenac Augusta Cesarca 48,73 48,73Prosječna ocjena stanova u naselju: Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 139-2 1 S 1987. Vijenac Dinare 70,77 139-5 2 S 1987. Vijenac Dinare 60,04 65,41Prosječna ocjena stanova u naselju: Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 214-1 2 S 1978. Vijenac Gorana Zobundžije 58,93 214-2 1 S 1978. Vijenac Gorana Zobundžije 68,10 63,52Prosječna ocjena stanova u naselju: Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 140-1 G 1975. Vijenac Ivana Česmičkog 52,83 140-2 2 S 1975. Vijenac Ivana Česmičkog 61,60 141-3 2 S 1975. Vijenac Ivana Česmičkog 57,71 142-1 2 S 1975. Vijenac Ivana Česmičkog 49,57 55,43Prosječna ocjena stanova u naselju: Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 109-2 2 S 1959. Vijenac Ivana Meštrovića 59,96 115-1 2 S 1960. Vijenac Ivana Meštrovića 68,90 113-1 2 S 1962. Vijenac Ivana Meštrovića 60,74 114-1 2,5 S 1962. Vijenac Ivana Meštrovića 64,78 118-1 2 S 1962. Vijenac Ivana Meštrovića 73,58 119-1 2 S 1966. Vijenac Ivana Meštrovića 67,32 108-1 1 S 1968. Vijenac Ivana Meštrovića 55,60 108-2 2 S 1968. Vijenac Ivana Meštrovića 64,63 108-3 3 S 1968. Vijenac Ivana Meštrovića 64,63 111-3 2,5 S 1974. Vijenac Ivana Meštrovića 59,38 112-2 2,5 S 1963. Vijenac Ivana Meštrovića 62,61 63,83Prosječna ocjena stanova u naselju: IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 257 Tablica 107. Ocjena stana na Vijencu Jakova Gotovca Tablica 108. Ocjena stana na Vijencu Josipa Kozarca Tablica 109. Ocjene stanova na Vijencu Kraljeve Sutjeske Tablica 110. Ocjena stana na Vijencu Ljube Babića Tablica 111. Ocjene stanova na Vijencu Murse Tablica 112. Ocjene stanova na Vijencu Paje Kolarića Tablica 113. Ocjene stanova na Vijencu Petrove gore Tablica 114. Ocjena stana na Vijencu Slavka Kolara Tablica 115. Ocjene stanova u istočnom dijelu Vukovarske ulice Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 172-1 2,5 S 1965. Vijenac Jakova Gotovca 79,03 79,03Prosječna ocjena stanova u naselju: Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 143-1 2 S 1967. Vijenac Josipa Kozarca 59,26 59,26Prosječna ocjena stanova u naselju: Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 206-1 1 S 1980. Vijenac Kraljeve Sutjeske 63,77 206-4 2 S 1980. Vijenac Kraljeve Sutjeske 63,43 63,60Prosječna ocjena stanova u naselju: Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 155-3 1 S 1966. Vijenac Ljube Babića 68,83 68,83Prosječna ocjena stanova u naselju: Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 157-3 2 S 1973. Vijenac Murse 63,88 156-1 2,5 S 1977. Vijenac Murse 65,79 64,84Prosječna ocjena stanova u naselju: Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 182-1 2,5 S 1962. Vijenac Paje Kolarića 76,11 181-2 2,5 S 1963. Vijenac Paje Kolarića 56,23 66,17Prosječna ocjena stanova u naselju: Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 160-1 1 S 1978. Vijenac Petrove gore 72,23 160-4 2 S 1978. Vijenac Petrove gore 57,79 158-3 2 S 1980. Vijenac Petrove gore 51,65 60,56Prosječna ocjena stanova u naselju: Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 195-5 2 S 1982. Vijenac Slavka Kolara 56,24 56,24Prosječna ocjena stanova u naselju: Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 066-1 2 S 1956. Vukovarska - istok 66,90 090-2 2 S 1966. Vukovarska - istok 68,46 67,68Prosječna ocjena stanova u naselju: IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 258 Tablica 116. Ocjene stanova u zapadnom dijelu Vukovarske ulice Na karti u nastavku (Slika 59.) prikazane su lokacije Osječkih naselja višestambenih zgrada, kao i prosječne ocjene odabranih stanova generirane modelom korisničkog vrednovanja prostornih karakteristika stana. Područje izgradnje stambenih zgrada u razdoblju između 1930. i 2015. godine: područje izgradnje stambenih zgrada do 1945. godine (ZELENO): 1 Ulica Dobriše Cesarića, Ulica Otokara Keršovanija, Zagrebačka ulica, ulica Franje Krežme, Park kralja Petra Krešimira IV, ulica kralja Zvonimira i 2 područje izgradnje stambenih zgrada između 1945. i 1959. (PLAVO): Vukovarska ulica (zapad) – OCJENA: 69,16; 3 Donji grad – OCJENA: 60,08; izgradnja između 1960. i 1970. godine (CRVENO): 4 Vijenac Josipa Kozarca – OCJENA: 59,26; 5 Vijenac Augusta Cesarca – OCJENA: 48,73; 6 Vijenac Ljube Babića – OCJENA: 68,83; 7 Naselje Stanka Vraza – OCJENA: 54,96; 8 Blok centar – OCJENA: 73,50; Vijenac Jakova Gotovca – OCJENA: 79,03 i Vijenac Paje Kolarića OCJENA: 66,17; 9 Dragonjska i Dravska ulica (uključujući i 23) – OCJENA: 60,35; 10 Drinska ulica (Umirovljeničko naselje) – OCJENA: 56,09; 11 Drvljanik – OCJENA: 48,20; 12 Vijenac Ivana Meštrovića – OCJENA: 63,83; 13 Vukovarska ulica (istok) – OCJENA: 67,68; 14 Svačićeva ulica i Ulica Ivana Gorana Kovačića – OCJENA: 57,69; izgradnja između 1971. i 1991. godine (ŽUTO): 15 Vijenac Dinare – OCJENA: 65,41; 16 Vijenac Petrove gore – OCJENA: 60,56; 17 Ulica Ljudevita Posavskog – OCJENA: 61,70; 18 Naselje Vladimira Nazora – OCJENA: 56,97; 19 Vijenac Gorana Zobundžije – OCJENA: 63,52; 20 Gornjodravska obala – OCJENA: 73,93; 21 Blok centar II (uključeno u Gornji grad) – OCJENA: 60,13; 22 Vijenac Kraljeve Sutjeske – OCJENA: 63,60; 23 Bosutsko naselje (uključujući i 9) – OCJENA: 60,35; 24 Sjenjak – OCJENA: 68,73; 25 Vijenac Ivana Česmičkog – OCJENA: 55,43; 26 Vijenac Murse – OCJENA: 64,84; 27 Vijenac Slavka Kolara – OCJENA: 56,24; 28 Jug II – OCJENA: 53,78; izgradnja nakon 1991. godine (NARANČASTO): 29 Retfala Nova, 30 Gundulićeva ulica i 31 Ulica Svetog Roka (Retfala) – OCJENA: 62,05; 32 Uske njive – OCJENA:61,98. Slika 59. Ocjena stanova grada Osijeka po naseljima Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: OCJENA: 026-1 4,5 S 1932. Vukovarska - zapad 75,23 011-1 3,5 S 1936. Vukovarska - zapad 80,50 003-2 3,5 S 1937. Vukovarska - zapad 72,50 017-1 3,5 S 1940. Vukovarska - zapad 75,33 024-1 2,5 S 1940. Vukovarska - zapad 74,57 099-1 3,5 S 1940. Vukovarska - zapad 65,33 053i4-1 2 S 1954. Vukovarska - zapad 73,99 067-1 G 1956. Vukovarska - zapad 57,83 067-2 2 S 1956. Vukovarska - zapad 54,76 073-1 2 S 1963. Vukovarska - zapad 61,54 69,16Prosječna ocjena stanova u naselju: IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 259 8.3. Zaključak Prosječna ocjena stanova dobivena na temelju modela korisničkog vrednovanja prostornih karakteristika stana za odabrane stanove u gradu Osijeku je 61,93. Najbolje je ocijenjen dvosobni stan na adresi Hrvatske Republike 39 i 41, s građevinskom dozvolom iz 1987. godine, a ostvario je ocjenu 84,26. Najlošije ocijenjen je jednostrano orijentiran dvosoban stan izgrađen u Vukovarskoj ulici (nekadašnji Drvljanik) s građevinskom dozvolom iz 1965. godine, koji je ostvario ocjenu 42,13. Tablica 117. prikazuje ocjene deset najboljih stanova, kao i ocjenu stana koji je ostvario najnižu ocjenu. Ocjene stanova su prikazane prema kategorijama kriterija na temelju kojih su se stanovi vrednovali. Tablica 117. Najbolje ocijenjeni i najlošije ocijenjeni stan Najbolje ocijenjeni stan ostvario je ocjenu 84,26 na temelju sljedećih karakteristika. Stan ima vanjski prostor i ne sadrži više od jednog spremišta. Dnevni boravak stana ima površinu veću od minimalnog intervala navedenog od strane građana. Površina kuhinje stana je unutar intervalna minimalnih površina, što mu daje prednost kod ocjenjivanja jer su kuhinje u velikom broju stanova poddimenzionirane. Dvije od tri prostorije stana su orijentirane na drugu po redu poželjnu orijentaciju. Iako je komunikacija unutar stana ostvarena putem hodnika, kuhinja i dnevni boravak su povezani vratima, a na vanjski se prostor izlazi iz kuhinje, stan je ostvario srednju ocjenu za ovu kategoriju. Važno je napomenuti kako se u stanu u spavaću se sobu ne ulazi iz dnevnog boravka. Stan je najvišu ocjenu ostvario za kategoriju kriterija E – prostorna organizacija stana na temelju toga što je u njemu stol za blagovanje smješten u kuhinji, ima degažmanom odvojeni intimni dio stana i adaptabilan je. Prostorne karakteristike deset najbolje ocijenjenih stanova su sljedeće. Svi stanovi imaju vanjski prostor i nemaju više od jednog spremišta. Također, svi su stanovi dobili dodatne bodove na veličinu dnevnog boravka. Spavaće sobe stanova su površinom unutar intervala za kojeg su građani definirali kao minimalnog za ugodno stanovanje. Kuhinje ovih stanova su unutar poželjnog intervala, što je utjecalo na ukupnu ocjenu zato što veliki broj stanova ima poddimenzionirane kuhinje (i radne i stambene). Iako ima strop A -sadržaj stana B - kvadratura prostorija C - orijentacija prostorija D - komunikacija između prostorija E - prostorna organizacija (13) (17) (14) (18) (38) 1 196i7-2 2 S 1987. Gornji grad 8,67 21,25 6,22 10,13 38,00 84,26 2 232-2 2,5 S 1978. Sjenjak 13,00 17,00 10,67 16,88 25,33 82,88 3 229-2 3 S 1974. Sjenjak 8,67 20,40 7,33 13,50 31,67 81,57 4 229-1 2,5 S 1974. Sjenjak 8,67 20,40 6,00 14,63 31,67 81,36 5 011-1 3,5 S 1936. Vukovarska - zapad 13,00 22,67 10,50 9,00 25,33 80,50 6 222-2 3,5 S 1970. Sjenjak 13,00 17,00 8,75 15,75 25,33 79,83 7 225-1 1 S 1986. Sjenjak 8,67 17,00 5,60 10,50 38,00 79,77 8 204-2 2,5 S 1980. Gornjodravska obala 8,67 20,40 8,00 16,88 25,33 79,28 9 172-1 2,5 S 1965. Vijenac Jakova Gotovca 8,67 20,40 10,00 14,63 25,33 79,03 10 222-3 2,5 S 1970. Sjenjak 8,67 20,40 8,67 15,75 25,33 78,82 … … 126 122i3-1 2 S 1965. Drvljanik 4,33 8,50 4,67 5,63 19,00 42,13 OCJENE KATEGORIJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA Ukupna OCJENA stana: OPĆI PODACI O STANOVIMA: Red. br.: Evid. broj: Sobnost: Godina GD: Naselje: IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 260 viši od tri metra, kao i komunikaciju putem prolaznih prostorija, jedan se takav stan našao među prvih deset zato što ima orijentacije i površine prostorija koje su poželjne za građane. Svi stanovi imaju prozor u kuhinji i većina ih je dvostrano orijentirana. Među najbolje ocijenjenim stanovima nema prema građanima najbolje prostorne organizacije – centralnog dnevnog boravka, ali većina stanova ima prema njima drugu ili treću poželjnu prostornu organizaciju: kružnu vezu ili zoniranje. Devet od prvih deset stanova ima izlazak na vanjski prostor preko dnevnog boravka. Većina stanova ima najpoželjniju vezu između kuhinje i dnevnog boravka, a to je da su one zasebne prostorije, dok ostali stanovi imaju kuhinji i dnevni boravak povezan s vratima što su građani naveli kao drugi poželjan način povezivanja kuhinje i dnevnog boravka. U osam od deset stanova u spavaće se sobe ne ulazi preko dnevnog boravka. Većina stanova ima degažmanom odijeljen spavaći dio, a svi su adaptabilni. Za razliku od velikog broja stanova, najlošiji stan nema vanjski prostor, a ne sadrži niti dodatni, izdvojeni WC. U ovom su stanu dnevni boravak i kuhinja poddimenzionirani. Iako su orijentacije dnevnih prostorija korisnicima prihvatljive, stan nema prozore u kuhinji i kupaonici te je jednostrano orijentiran. Kuhinja i dnevni boravak stana nalaze se u istom prostoru, ali oni nisu vezani na vanjski prostor. Stan nema degažmanom odvojeno spavanje, ali činjenica da je adaptabilan i to što ima blagovanje unutar dnevnog boravka su mu donijele najviše bodova u kategoriji kriterija E – prostorna organizacija stana. Ako ćemo promatrati cijelu bazu ocijenjenih stanova, najbolje su ocijenjeni veliki stanovi (troipolsobni i četveroipolsobni), ali valja napomenuti kako su jednosobni stanovi bolje ocijenjeni u odnosu na one jednoipolsobne i dvosobne, a dvoipolsobni bolje od trosobnih. Na temelju analize ocjena stanova prema vremenu stambene politike u kojem su izgrađeni zaključuje se sljedeće. Na temelju mišljenja građana grada Osijeka, najbolji su, s ocjenom 73,91 stanovi nastali u razdoblju prije 1945. godine, nakon čega slijede stanovi izgrađeni između 1981. i 1991. godine s prosječnom ocjenom 71,39. Prema njihovom mišljenu, najlošiji su stanovi nastali nakon 1991. godine s prosječnom ocjenom 58,14 te stanovi nastali u razdoblju između 1960. i 1965. godine s prosječnom ocjenom 58,32. Prema analizi prosječnih ocjena za stanove unutar pojedinih stambenih naselja, najbolje su ocijenjeni stanovi na Vijencu Jakova Gotovca, zatim na Gornjodravskoj obali pa u Blok centru. Najlošiju prosječnu ocjenu stanova dobilo je naselje „Drvljanik“. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 261 9. Diskusija U prethodnim poglavljima predstavljen je model korisničkog vrednovanja prostornih karakteristika stana. Razvijanje navedenog modela zahtijevalo je provođenje nekoliko različitih istraživanja. Nakon što je prikupljena projektna dokumentacija većeg broja osječkih stambenih zgrada na temelju koje je nastala baza stanova za analizu, a u konačnici i baza stanova za ocjenjivanje, prvo su u dostupnoj literaturi prikupljeni kriteriji na temelju kojih se u dosadašnjim studijama istraživala kvaliteta stanovanja. Postojeći kriteriji su putem intervjua stručnjaka – arhitekata koji projektiraju stambene zgrade provjereni i vrednovani. Nakon odabira osnovnih prostornih karakteristika stana, za iste su utvrđene projektantske smjernice unutar stručne literature. Na temelju njih sastavljena je anketa uz pomoć koje su građani Osijeka koji žive u stanovima definirali poželjne prostorne karakteristike stanova. One su u nastavku istraživanja, nakon što je model razvijen, korištene kao ulazni podaci za ocjenu stanova u gradu Osijeku. Cilj ovoga poglavlja je dovesti u odnos rezultate svih istraživanja koja su prethodila razvoju modela i na temelju kojih je on nastao te iznijeti zaključke njihove usporedbe. 9.1. Provedeno istraživanje u kontekstu dosadašnjih istraživanja kvalitete stanovanja Stanovanje se u kontekstu njegove kvalitete u većini dosadašnjih istraživanja proučavalo iz aspekta zadovoljstva korisnika postojećim stanom. Kvaliteta stanovanja, odnosno karakteristike koje ju definiraju promatrane su, definirane i vrednovane na različitim razinama. Od samog stana, stambene zgrade i bloka pa sve do razine prostornog planiranja. Mnoge studije kao kriterije koriste socijalne i ekonomske karakteristike individue, obitelji pa i susjedstva. Kvaliteta stanovanja obuhvaća skup različitih čimbenika koji obuhvaćaju fizičko stanje samog stambenog objekta, blizinu usluga u njegovoj okolini, minimalne higijenske uvjete, životni standard, ali uz same karakteristike prostora uključuje i karakteristike korisnika.444 Zbog toga se u sustav ocjenjivanja stambene kvalitete uključuju različiti faktori: objektivno stambeno okruženje, subjektivno stambeno okruženje te karakteristike samog korisnika.445 Prema autorovom viđenju, problem dosadašnjih studija je upravo pokušaj da se unutar manjih istraživanja446 objedine svi navedeni elementi. Većina studija, izuzev onih koji se bave određenim aspektima kvalitete 444 Tibesigwa, B.M., Hao, L., Karumuna, B.V., 2017. The Concept of Spatial Quality and its Challenges on Exercised Affordable Housing Design Typology in Dar es Salaam - Tanzania. Habitat International, 59, p:45. 445 Yang, Y., 2008. A Tale of Two Cities: Physical Form and Neighborhood Satisfaction in Metropolitan Portland and Charlotte. Journal of American Planning Association, 74, pp:307-323. 446 U odnosu na broj kriterija kojima se vrednuje kvaliteta stanovanja. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 262 stanovanja kao na primjer zdravljem447, energetskom obnovom,448 različitim načinima stanovanja449 i online alata,450 koristi mnogo različitih pojedinačnih kriterija, od kojih svakim mjeri samo jedan aspekt kvalitete stanovanja. Tako se unutar istog istraživanja mogu naći kriteriji za ocjenu kvalitete stanovanja kojima se mjeri zadovoljstvo veličinom dnevnog boravka, kvaliteta obrtničkih radova unutar stana, mogućnost parkiranja na parceli, optimalna udaljenost od tržnice, osjećaj sigurnosti u susjedstvu, osjećaj zajednice unutar naselja, blizina industrije i drugih zagađivača i sl. Ovako se može samo površno vrednovati kvaliteta stanovanja, koja uključuje kriterije nametnute od strane samih istraživača i različitim korisnicima ne mora pružiti dovoljno detaljnu informaciju o karakteristikama stambenog okruženja koje njega zanimaju. U Hrvatskoj, tema kvalitete stanovanja u novije se vrijeme provodila većinom iz perspektive arhitekata, vrednovanjem održivosti postojećih stambenih zgrada,451 vrednovanjem karakteristika komercijalne gradnje te stanova nastalih u okvirima društveno poticane stanogradnje452, vrednovanje korisnog prostora višestambenih zgrada453 i dr. Izuzetak je bio Goran Poljenec koji u svojoj doktorskoj disertaciji naslova Poželjna svojstva stana454 na temelju detaljnog izučavanja literature sastavio liste svojstava stana koji bi uvrštavanjem u složeni alat za vrednovanje stanova, mogli polučiti rezultate koji bi korisnicima ponudili detaljne informacije o kvaliteti stambenog prostora i njegovog okruženja. Svojstva stana je u obliku kriterija podijelio na one vezane uz kvalitetu stana, zgrade, naselja, individualnog i kolektivnog stanovanja, kriterije za 447 Bennett, J. et.al., 2016. Towards an Agreed Quality Standard for Rental Housing: Field Testing of a New Zealand Housing WOF Tool. Australian and New Zealand Journal of Public Health, pp:1-7; Cho, S.H. and Kang, N.N., 2011. A Study on the Evaluation of Healthy Housing Quality of Apartments., 5th International Symposium on Sustainable Healthy Buildings, Seoul, Korea 10 February 2011. 448 Acre F. and Wyckmansa A., 2014. Spatial Quality Determinants for Residential Building Renovation: A Methodological Approach to the Development of Spatial Quality Assessment. International Journal of Sustainable Building Technology and Urban Development, 5(3), pp: 183-204. 449 Tibesigwa, B.M., Hao, L., Karumuna, B.V., 2017. The Concept of Spatial Quality and its Challenges on Exercised Affordable Housing Design Typology in Dar es Salaam - Tanzania. Habitat International 59, pp:44-59; Lea, L.H., Ta, A.D., Dang, H.Q., 2016. Building up a System of Indicators to Measure Social Housing Quality in Vietnam. Procedia Engineering, 142, pp.115 – 122; Huang, Z. and Du, X.,2015. Assessment and determinants of residential satisfaction with public housing in Hangzhou, China, Habitat International, 47, pp:218-230; James, R.N. III, 2007. Multifamily Housing Characteristics and Tenant Satisfaction. Journal of Performance of Constructed Facilities. 21, November/December, pp:472-480. 450 Housing Quality Indicators HQI, https://www.gov.uk/guidance/housing-quality-indicators#hqi- calculator, posljednji pristup: 09.02.2017.; Building for Life http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/20110118095356/http://www.buildingforlife.org/criteria, posljednji pristup: 09.02.2017.; Housing Assessment System, SEL http://www.wbs.admin.ch/fr/application/catalogue-de-criteres?open=k23, posljednji pristup: 09.02.2017. 451 Vezilić Strmo, N., 2012. Model procjene održivosti postojećih stambenih zgrada – na primjeru višestambene izgradnje u Zagrebu od 1945. do 1975. godine. Ph.D. Sveučilište u Zagrebu. 452 Korlaet, L., 2015. Prostorni razvoj stana u Zagrebu 1975-2005. u okvirima programa društveno poticajne stanogradnje. Ph.D. Sveučilište u Zagrebu. 453 Bezak, S., Horvat, B., Beler, M., 2004. Vrednovanje korisnog prostora u višestambenim zgradama. Građevinar, 57(3), pp:157-162. 454 Poljanec, G., 2001. Poželjna svojstva stana. Ph.D.Sveučilište u Zagrebu. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 263 adaptaciju, adaptabilnost i fleksibilnost, kriterije tehnologije građenja i konstruktivnih sistema te kriterije industrijalizacije građenja.455 Doktorska disertacija predstavljena u okviru ovoga rada željela je ponuditi drugačiji, precizniji i ciljani sustav za vrednovanje kvalitete stana unutar kojega će sam korisnik moći definirati kategorije kriterija, ali i same kriterije na temelju kojih želi vrednovati kvalitetu stana. Kao što je već navedeno, kvaliteta stanovanja je složena i široka istraživačka tema te kako bi se zamišljeni način njezinog vrednovanja proveo i prikazao na sustavan način, odlučeno je da će se vrednovati samo prostorne karakteristike stana. 455 Ibid. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 264 9.2. Kriteriji za vrednovanje prostornih karakteristika stanova U dosadašnjim istraživanjima456 kvalitete stanovanja kriteriji korišteni za vrednovanje stanova mogu se objediniti unutar grupa kriterija kojim su se vrednovale sljedeće karakteristike stana: opće karakteristike stana, prostorije stana, konstrukcije i materijali te ugođaj u stanu. Unutar ovih kategorije kriterija, prvenstveno prve dvije, obuhvaćene su sljedeće prostorne karakteristike stana: površina stana, prostorna organizacija stana, veličina, pozicija i orijentacija pojedinih prostorija,457 spremišta i vanjski prostori stana, fleksibilnost i adaptabilnost te mogućnost prozračivanja. U model korisničkog vrednovanja prostornih karakteristika stana koji je prikazan u okviru doktorske disertacije uključene su prostorne karakteristike stana grupirane unutar sljedećih kategorija: sadržaj stana, kvadratura prostorija, orijentacija prostorija, komunikacija između prostorija te prostorna organizacija stana. Kategorija kriterija Sadržaj stana odnosi se na prostorije koje ne obuhvaćaju osnovne prostorije unutar stana (ulazni prostor, soba, kuhinja, kupaonica) i uključuje sljedeće prostorne karakteristike stana: broj prostorija za odlaganje (izbe, ostave, garderobe), postojanje vanjskog prostora stana te dodatnog, izdvojenog WC-a. Kategorija kriterija Kvadratura prostorija odnosi se na prostorne dimenzije stana vezane uz površine njegovih prostorija i svijetlu visinu. Kategorijom su obuhvaćene dimenzije dnevnog boravka i kuhinje, u ovisnosti da li oni sadržavaju prostor za blagovanje ili ne te broj i veličina spavaćih soba. Kategorija Orijentacija prostorija odnosi se na mogućnosti prirodnog osvjetljenja i provjetravanja stana. Unutar nje se nalaze kriteriji vezani uz orijentaciju dnevnog boravka, kuhinje i spavaćih soba, te kriteriji koji se odnose na mogućnost prozračivanja kuhinje i kupaonice te dvostranu orijentaciju stana. Kategorijom kriterija Komunikacija između prostorija vrednuje se način na koji su povezane prostorija na razini cijelog stana i međusobno (odnos dnevnog boravka i kuhinje, unutarnjeg i vanjskog prostora, dnevnog boravka i spavaćih soba). Posljednjom kategorijom, Prostorna organizacija stana obuhvaćene su njegove sljedeće karakteristike: položaj stola za blagovanje, odvojenost dnevnog boravka i spavanja te adaptabilnost stana. Iz kriterija upotrebljenih u istraživanju može se vidjeti na koji su način do sada korišteni kriteriji nadopunjeni i prošireni, posebno oni koji se odnose na komunikaciju između prostorija i prostornu organizaciju stana. Također, može se zaključiti kako su rezultati ocjenjivanja stanova dobiveni na temelju njih puno detaljniji i kako nude veći uvid u različite aspekte njihove prostorne kvalitete u odnosu na rezultate ranijih istraživanja. 456 Podjela kriterija je napravljena na temelju 24 istraživanja provedena u svijetu i u Hrvatskoj u razdoblju od 1999. do 2017. godine, vidi Tablicu 20. u poglavlju 4. Kriteriji za vrednovanje stana. 457 Dnevni boravak, kuhinja, spavaća soba i kupaonica. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 265 9.3. Stavovi korisnika u kontesu dosadašnjih istraživanja U prethodnom dijelu teksta već je bilo riječi o utjecaju karakteristika samog korisnika na percepciju kvalitete promatranog stana. Ovu tvrdnju potvrđuju i rezultati mnogih istraživanja koji govore o različitim stavovima korisnika u odnosu na ocjenjivane karakteristike stana. Na primjer, jordanskim istraživanjem kvalitete stanovanja utvrđeno je kako postoje razlike između stavova ispitanika različitog spola, ali i generacija.458 Isto je zaključio i Sima459 u istraživanju važnosti karakteristika malih stanova. Utvrdio je kako ispitanici suprotnog spola imaju različito razumijevanje pojedinih karakteristika stana, kao i to da su ispitanici različite dobi i zanimanja pokazali različitu osjetljivost na pojedine kriterije. Statističkom obradom rezultata dobivenih iz ankete na temelju koje su građani Osijeka morali definirati za njih poželjne karakteristike stanova također je utvrđeno kako postoje razlike u stavovima osoba različitih socio-demografskih karakteristika. Ispitanici su u dijelu upitnika vezanom za osobne podatke dali sljedeće podatke: dob, spol, stupanj obrazovanja, zanimanje i socio-ekonomski status. Utvrđeno je kako postoje značajne razlike u stavovima ispitanika vezane uz određene prostorne karakteristike stana po svim navedenim varijablama. Ovi nam rezultati ukazuju na sljedeće: kvaliteta stanovanja samo je u dijelu koji se odnosi na zadovoljavanje osnovnih potreba čovjeka opće važeća, u mnogome ona ovisi o samim korisnicima, njihovim karakteristikama i ostalim potrebama. Rezultati širokih i općih studija nisu primjenjivi na sve. U vrednovanje kvalitete stanova u obzir se moraju uključiti socio-demografske karakteristike njegovih korisnika. Prilikom ocjenjivanja kvalitete određenih stanova treba se voditi računa od strane koga se oni vrednuju, kome će rezultati koristiti, odnosno tko će u tim stanovima živjeti. Doktorska disertacija predstavlja pokušaj da se upravo ove postavke uključe u sustav ocjenjivanja. Predloženi model korisničkog vrednovanja mogu koristiti individue, kao i skupine korisnika stanova različitih karakteristika koje na temelju vlastitih preferencija mogu ocijeniti željeni stan ili stanove. 458 Haddad, M., Judeh, M., Haddad, S., 2011. Factors Affecting Buying Behavior of an Apartment an Empirical Investigation in Amman, Jordan. Research Journal of Applied Sciences, Engineering and Technology, 3(3), pp:238-239. 459 Sima, L., 2015. Study on Small Apartment Design in China: Evaluation on the Impressions of and Preferences for the Floor Plans. Journal of Asian Architecture and Building Engineering, 14(2), pp:307-314. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 266 9.4. Stavovi korisnika u odnosu na stavove struke Stan definira fizičku i psihološku ljusku obitelji i možemo ga definirati kao određenu količinu materijalnog omotača za određen broj ljudi460 i određenu količinu njihovih potreba. Stan je, kao oblik arhitekture prisutan u svim fazama ljudskog života461 i ljudima predstavlja njezin najpoznatiji oblik. Iz ove činjenice proizlazi odgovornost arhitekata da korisnicima svoje arhitekture osiguraju funkcionalne prostore unutar kojih će moći zadovoljiti sve svoje potrebe462 i koji će za njih biti ugodni i poticajni. Usporedbom rezultata dobivenih anketiranjem građana grada Osijeka odnosno korisnika osječkih stanova i projektanata istih došlo se do zanimljivih saznanja. Iako su svi arhitekti svojim formalnim obrazovanjem, kao i iskustvom stekli uvid u široku lepezu ljudskih potreba i iako su učeni da prepoznaju i uvaže nove korisnikove potrebe te arhitekturom odgovore na njih, rezultati istraživanja ukazuju na velike razlike u stavovima korisnika i onih koji stvaraju stambene prostore. Ove su razlike uočene na kriterijima unutar svih pet definiranih kategorija prostornih karakteristika stana. Kao najvažniji element kvalitete odnosno najvažniju prostornu karakteristiku stana arhitekti navode pravilnu prostornu organizaciju prostorija stana, koja je korisnicima na pretposljednjem mjestu. Korisnicima je najvažnija kvadratura prostorija i stana koja je za arhitekte srednje važna. Arhitekti su kao najmanje važnu prostornu karakteristiku stana naveli sobnost odnosno sadržaj stana koji je korisnicima srednje važan, dok im je najmanje važna orijentacija stana koja je po mišljenju arhitekata pretposljednja. I jedni i drugi su mišljenja kako je komunikacija između prostorija druga važna prostorna karakteristika stana. Razlike u mišljenju još su više naglašene kod stavova vezanih uz najpovoljnije orijentacije prostorija. Dok stručnjaci smatraju kako je najbolje dnevni boravak orijentirati prema jugu, korisnici najpoželjnijom orijentacijom za ovu prostoriju smatraju sjever, što je prema stručnjacima najnepovoljnija orijentacija. Korisnici preferiraju zapadno orijentiranu kuhinju, dok ju je prema arhitektima najpogodnije orijentirati na potezu od sjevera do istoka. Vezano uz orijentaciju stana arhitekti smatraju kako je prihvatljivo da kuhinja i kupaonica nemaju prirodnu ventilaciju, ako je to uvjetovano datostima parcele, tipologijom izgradnje, propisima, ali ponajprije radi dobivanja kvalitetnijeg rješenja ostalih prostorija stana. Po pitanju istog, korisnici su stava kako je poprilično važno imati prozore unutar ovih prostorija. Dvostranu orijentaciju i jedni i drugi smatraju važnom, ali im se mišljenja oko jednostrane orijentacije razilaze. Dok su arhitekti stava kako je 460 Biondić, Lj., 1998. Stan kao pravo na mjesto. Prostor, 6(1-2), p:30. 461 Nurdini, A. and Belgawan Harun, I., 2012. Spatial Bounded-Choice Behaviour within the Consumer of Rental Housing in Bandung, Indonesia. Journal of Asian Behavioural Studies, 2(4), p:58. 462 Prema Maslow, A. (1954.) potrebe čovjeka su: fiziološke potrebe organizma (primarne biološke potrebe), potreba za sigurnošću, potreba za pripadanjem i ljubavlju, potreba za poštovanjem i samopoštovanjem i potreba za samoostvarenjem. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 267 jednostrana orijentacija, ali ne ona sjeverna prihvatljiva za male stanove, korisnici ju smatraju neprihvatljivom. Po pitanju kvadrature osnovnih prostorija stana mišljenje arhitekata i korisnika se djelomično poklapa. Razlike su vidljive u mišljenju oko veličine dnevnog boravka i kupaonica. I dok stručnjaci u odnosu na korisnike navode veće površine dnevnog boravka s, kao i one bez blagovanja, korisnici su mišljenja kako je za kupaonice potrebno izvoditi u većim površinama nego što to smatraju arhitekti. Razlike u stavovima vidljive su i po pitanju komunikacije između prostorija. Na temelju istraživanja može se zaključiti kako je korisnicima najvažniji oblik komunikacije između prostorija stana centralni dnevni boravak, dok je to za stručnjake kružna veza. Ipak, i jedni i drugi se slažu kako je povezivanje stana putem prolaznih prostorija najmanje prihvatljivo za današnje potrebe stanovanja. Mišljenja struke i korisnika razlikuju se i po pitanju prostorne organizacije stana, točnije u pogledu pozicioniranja blagovaonskog stola. I dok je za arhitekte, najpovoljniji smještaj stola unutar suvremenog stana onaj u dnevnom boravku, korisnici su mišljenja kako je to ipak kuhinja. Unutar istraživanja, uočene su i određene sličnosti u stavovima projektanata stambenih zgrada i njihovih korisnika. I jedni i drugi smatraju kako je najpogodnija orijentacija za spavaće sobe istok, kako je vanjski prostor stana (lođu, balkon) najbolje vezati za dnevni boravak te kako je mogućnost reorganizacije poželjna karakteristika suvremenog stana. Mišljenja su im ista i oko minimalnih površina za ugodno stanovanje za spavaće sobe, kuhinje i vanjske prostore. Na kraju, ostaje pitanje da li je stav ispitanika definiran u okrilju neznanja ili su iskustvom spoznali nove pravce u kojima bi trebala krenuti istraživanja vezana uz kvalitetu prostora koja bi rezultirala drugačijim, suvremenim i korisniku prilagođenijim smjernicama za projektiranje stambenih prostora. No, ovo je ipak tema za druga, buduća istraživanja. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 268 9.5. Poželjne karakteristike stana s gledišta korisnika Model korisničkog vrednovanja prostornih karakteristika stana razvijen je tako da korisnik na temelju vlastitih preferencija u pogledu poželjnih karakteristika stana definira kategorije, ali i kriterije prema kojima će se stanovi vrednovati. U nastavku je, prema kategorijama kriterija za vrednovanja prostornih karakteristika navedeno koje su to prostorne karakteristike koje svaki, prema korisnicima, kvalitetno prostorno oblikovani stan treba sadržati. Po pitanju sadržaja stana, koji se odnosi na dodatne prostorije stana, korisnicima je poželjno da stan nema više od jednog prostora za odlaganje, da stan ima vanjski prostor u obliku lođe ili balkona te da se u stanu, uz kupaonicu nalazi i dodatni, izdvojeni WC. Za korisnike, minimalna površina za ugodno boravljenje u dnevnom boravku bez prostora za blagovanje je u intervalu između 10 i 15 m2, a dnevnog boravka s blagovanjem 15 do 20 m2. Poželjna veličina kuhinje bez blagovanja je između 6 i 9 m2, a one s predviđenim prostorom za blagovanje između 12 i 16 m2. Korisnici smatraju kako spavaće sobe za dvije osobe, uključujući i onu za roditelje trebaju biti površine između 10 i 20 m2, a one za jednu osobu između 5 i 10. Korisnicima je važno da stan nema visoki strop. Stavovi korisnika vezani uz orijentaciju prostorija su sljedeći. Poželjno je da dnevni boravak bude orijentiran na sjever, kuhinja na zapad, a spavaće sobe na istok. Najmanje poželjna orijentacije za dnevni boravak i spavaće sobe je zapad, a za kuhinju sjever. Korisnici smatraju kako kuhinja i kupaonica moraju imati prozor. Važno im je i da je stan dvostrano orijentiran, dok jednostranu orijentaciju smatraju neprihvatljivom. Unutar kategorije koja se odnosi na komunikaciju između prostorija, korisnici su definirali poželjne odnose između prostorija u stanu. Smatraju kako je danas najpogodniji oblik povezivanja prostorija unutar stana centralni dnevni boravak, zatim kružna veza, zoniranje pa hodnik i na kraju prolazne prostorije. Korisnici su mišljenja kako dnevni boravak i kuhinja trebaju biti odvojene prostorije, tek im je nakon toga važno da su one povezane vratima. Također, smatraju poželjnim da se na vanjski prostor izlazi iz dnevnog boravka te nepoželjnim ulazak u spavaće sobe iz istog. Vezano uz prostornu organizaciju stanova, korisnici su naveli sljedeće. Smatraju kako je najpoželjnija prostorija za smještaj stola za blagovanje kuhinja, zatim dnevni boravak pa tek onda blagovaonica. Korisnici smatraju kako je poželjno da intimni, spavaći dio stana bude odvojen zasebnim hodnikom i da je stan adaptabilan. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 269 9.6. Korisnička ocjena kvalitete stambenog fonda grada Osijeka U prethodnom su potpoglavlju navedene poželjne karakteristike stana iz korisničke perspektive. Modelom korisničkog vrednovanja prostornih karakteristika stana definirane su ocjene za odabrane stanove stambenog fonda grada Osijeka. Na temelju dobivenih ocjena moguće je provjeriti koje od navedenih poželjnih prostornih karakteristika postoje unutar najbolje, odnosno najlošije ocijenjenih stanova. Najbolje ocijenjene stanove karakteriziraju sljedeće značajke. Svi stanovi sadrže manje od jednog spremišta i imaju vanjski prostor u obliku lođe ili balkona. Svi imaju dnevni boravak iznad intervala minimalnih površina, dok im se površina spavaćih soba nalazi unutar njega. Kuhinje ovih stanova su također unutar poželjnog intervala površina, što je utjecalo na ocjenu jer su kod velikog broja stanova ove prostorije poddimenzionirane. Među najbolje ocijenjenim stanovima nema prema korisnicima najpogodnijeg načina komunikacije između prostorija – centralnog dnevnog boravka, ali većina stanova ima ili kružnu vezu ili ih karakterizira zoniranje koji su odabrani kao druga odnosno treća poželjna komunikacija. Devet od prvih deset ocijenjenih stanova ima izlazak na vanjski prostor preko dnevnog boravka, većina ima odvojenu kuhinju od dnevnog boravka, dok ostali stanovi imaju drugi poželjni način povezivanja: kuhinju i dnevni boravak povezane vratima. U osam od deset najbolje ocijenjenih stanova u spavaće se sobe ne ulazi preko dnevnog boravka. Većina ih ima degažmanom odijeljen spavaći dio i adaptabilni su. Za razliku od velikog broja stanova, najlošiji stan nema vanjski prostor, niti dodatni WC. Dnevni boravak i kuhinja su u ovom stanu poddimenzionirani. Stan nema prozore u kuhinji i kupaonici te je jednostrano orijentiran. Kuhinja i dnevni boravak stana nalaze se u istom prostoru, a stan nema ni degažmanom odvojeno spavanje. Unutar ocjenjivane baze stanova, najbolje su ocijenjeni veliki stanovi (troipolsobni i četveroipolsobni), ali dogodile su se i određene anomalije. Jednosobni stanovi su bolje ocijenjeni od onih jednoipolsobnih i dvosobnih, a dvoipolsobni bolje od trosobnih. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 270 9.7. Stambeni fond grada Osijeka u kontekstu stambene politike Doktorskom disertacijom obuhvaćen je 14.741 stan463 izgrađen u gradu Osijeku u razdoblju između 1930. i 2015. godine. Ovaj period obuhvaća različita državna ustrojstva i različite ekonomske sustave od kojih je svaki imao različit pristup stambenim politikama. U okviru ovog potpoglavlja dat će se uvid u karakteristike stambenog fonda grada Osijeku u odnosu na stambene politike unutar kojih je on nastajao. Početak izgradnje stambenih zgrada u gradu Osijeku veže se uz povećanje broja stanovništva uslijed snažnog industrijskog razvoja početkom 20. stoljeća. Stalna nestašica stanova je dvadesetih godina dovela do provođenja niza zakonskih mjera464 s ciljem povećanja izgradnje stambenih zgrada koje sadrže veći broj stanova. Stambene zgrade izgrađene do 1945. godine su rezultat provođenja takvih mjera, a grade ih privatni investitori i poduzetnici. Unutar ovog razdoblja, stambene zgrade koje sadrže manji broj velikih stanova, interpoliraju se unutar postojećeg gradskog tkiva. Stanove karakterizira komunikacija putem prohodnih prostorija koje na razini cijelog stana čine kružnu vezu (prohodne su kupaonice, saloni, sobe). U stanovima ne postoji diferencijacija u namjeni stambenih soba, ali postoji jasna podjela na servisnu zonu (kuhinja, izba, posluga, servisne terase, balkoni i ulazi) orijentiranu prema dvorištu i stambenu zonu (ulazni hall i nekoliko soba) orijentiranu prema ulici. Upravo je ova prostorna organizacija uvjetovala orijentaciju prostorija prema stranama svijeta. Stanovi iz ovog razdoblja imaju veći broj soba, sadrže sobe za poslugu (za djevojku), a često i zasebni, servisni ulaz. Također, ovi stanovi sadrže najveći broj prostorija različitih namjena. Većina stanova izgrađenih do 1945. godine su dvoipolsobni, trosobni i troipolsobni. Stanovi izgrađeni unutar ovog razdoblja, u odnosu na sve stanove obuhvaćene istraživanjem, imaju najveće površine svih prostorija, kao i ukupnu prosječnu neto površinu koja iznosi oko 95 m2, a u pojedinim stanovima doseže čak i 216 m2. Razdoblje između 1945. i 1991. godine karakterizira konstantna nestašica stanova, kao i veliki napori vlasti da ju uz pomoć različitih stambenih politika svladaju. Deficit stambenog prostora rješavao se izgradnjom novih stambenih naselja zatvaranjem postojećih blokova, gradnjom stambenih zgrada unutar postojećih blokova ili gradnjom novih stambenih naselja u slobodnom prostoru. Unutar prva dva razdoblja stambenih politika socijalizma (vrijeme uspostave socijalističkog stambenog sustava) država je imala monopol u stanogradnji, novčana su se sredstava izdvajala u društvene fondove za stambenu izgradnju i udruživala sa sredstvima poduzeća za čije su se radnike gradili stanovi, dok je sustav stambenih subvencija bio nedjelotvoran i povlastica viših i srednjih 463 Unutar ovog potpoglavlja, svi su zaključci i statistika izvedeni na temelju baze izgrađenih stanova. 464 Oslobađanje vlasnika zgrada koje imaju minimalno tri stana od gradskog poreza na 15 godina, plaćanje poreza na prazna građevinska zemljišta i sl.prema: ***Pogodnosti za novogradnje, Hrvatski list, Osijek, br. 43, 23.02.1921., II., str. 3. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 271 slojeva.465 Unutar ovog razdoblja, odnosno njegovog administrativno-budžetskog razdoblja, dolazi do značajnijih izmjena u prostornoj organizaciji stana u odnosu na ranije razdoblje. Gubi se podjela na zone i većina sadržaja nekadašnje gospodarske odnosno servisne zone nestaje. Od nje ostaje samo kuhinja i manja izba ili ugrađeni ormar. Počinju se graditi stanovi čija je osnovna komunikacija centralni hodnik – takozvani koridorski stanovi. Na temelju sobnosti stanova izgrađenih u vremenu uspostave socijalističkog stambenog sustava (1945. – 1959.) vidi se kako prevladava gradnja dvosobnih stanova, dok su približno trećina garsonijere, a veliki su stanovi zastupljeni u jako malom broju. Unutar ovog razdoblja prosječna površina stana kao i dimenzije svih prostorija počinju se smanjivati. Sljedeće razdoblje stambenih politika socijalizma obuhvaća razdoblje stambenih reformi između 1960. i 1970. godine. Ovo je razdoblje u kojemu dolazi do djelomičnog ukidanja državnog monopola u stambenoj izgradnji, iako država zadržava visoku razinu nadzora nad gradnjom i dodjelom stanova. Poticanje na ulaganje donijelo je i nove sustave stambenog zbrinjavanja socijalno osjetljivih skupina pa je tako uveden, u svom prvotnom obliku, i pojam „društveni stan“.466 Koridorski tip stana i dalje prevladava u prostornoj organizaciji, a kako bi se uštedjelo na gradnji, značajno više stanova se gradi bez vanjskog prostora. 1960-ih godina se unutar koridorskog stana pojavljuje kružna veza (ulaz, kuhinja, blagovanje, dnevni boravak, ulaz) koja se tek ustalila u sljedećem razdoblju. Upravo je kuhinja dio stana unutar koje se događa najviše promjena. Do 1960. godine kuhinja je zaseban prostor zatvoren od ostatka stana s vratima. U razdoblju od 1960. do 1975. dnevni boravak i kuhinja se počinju povezivati vratima, a između 1966. i 1970. godine kuhinja se počinje dijeliti na radni i stambeni dio. U ovom je razdoblju povećan broj izgrađenih stanova. Najviše se grade manji stanovi (garsonijere, jednosobni i dvosobni stanovi). Stambene reforme stvorile su uvjet za formiranje tržišnog stambenog sustava, ali nisu pomogle riješiti problem nestašice stanova. Sredinom 1970-ih problem se pokušao riješiti uvođenjem društveno-usmjerene stanogradnje za poznatog korisnika putem samoupravnih interesnih zajednica stanovanja. Ove su mjere rezultirale povećanom gradnjom stanova, ali se potreba za novim stanovima do kraja razdoblja nije smanjila. I u ovom se razdoblju najviše grade dvosobni i dvoipolsobni, nakon kojih slijede garsonijere te jednosobni stanovi. Posljednje veliko razdoblje u stambenoj politici socijalizma donosi gradnju novog tipa stana. Riječ je o dupleksu, stanu na dvije etaže. Unutar ovoga stana sadržaji su po etažama podijeljeni unutar dvije zone: javne (dnevni boravak i kuhinja) i intimne (spavaći sobe s kupaonicom). Početkom 1970-ih u stanu se 465 Bežovan, G., 1994. Prilog preispitivanju potencijala za razvoj socijalnog stanovanja u Hrvatskoj. Društvena istraživanja, 3(1), p.92. 466 Društveni je stan označavao stan u državnom vlasništvu čije je gospodarenje bilo zamišljeno kao stvar zajedničke potrošnje. prema: Mandič, S., 1994., Socijalno stanovanje u Sloveniji: Institucija na marginama tranzicijskih procesa, Društvena istraživanja. 1 (3), p.40. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 272 počinje javljati jasno definiran prostor za blagovanje, u pojedinačnim slučajevima blagovaonica se javlja kao centralni prostor stana, zamjenjujući tako hodnik. Veći stanovi, često sadrže zonu spavaćih soba, grupiranih oko degažmana. Ovakvi stanovi uz kupaonicu u sklopu spavaćih soba, u blizini ulaza u stan i dnevnog boravka sadrže dodatni WC. Površine stanova, kao i pojedinačnih prostorija pred kraj ovog razdoblja počinju rasti u odnosu na one s početka razdoblja tržišnog stambenog sustava. Pokušaji vlasti da na temelju različitih stambenih politika riješi problem nedostatka stanova i svakoj obitelji osigura stambeni prostor, rezultirali su usitnjenim stambenim fondom. Ovu tvrdnju potkrepljuje činjenica kako većina stanova nastalih unutar ovog razdoblja sadrži dnevni boravak i jednu spavaću sobu. Gledajući prostornu organizaciju i komunikaciju između prostorija stana, koridorski stan je najzastupljeniji tip stana u socijalističkom periodu višestambene izgradnje. U razdoblju socijalizma u gradu Osijeku sagrađeno je više od 20 novih stambenih naselja s višestambenim zgradama. Zaključno, najmanji stanovi su građeni u razdoblju tržišnog stambenog sustava, u periodu između 1971. i 1975. Njihova prosječna površina iznosila je samo 45,60 m2; dok su najveći stanovi građeni u razdoblju uspostave socijalističkog stambenog sustava u periodu između 1945. i 1955. godine, a njihova je prosječna površina iznosila 61,96 m2. U Hrvatskoj se 1991. godine događa prijelaz s kapitalističkog na tržišno gospodarstvo. Utjecaj tranzicije vidljiv je i u području stanogradnje. Nakon početne stagnacije u stanogradnji i privatizacije društvenih stanova, nije bilo jasne vizije i provedbe stambenih programa, što je rezultiralo nedostatnom stambenom izgradnjom lošije kvalitete koju su financirali privatni poduzetnici.467 Izuzetak su bili državni programi stambene izgradnje od kojih je državno poticana stanogradnja – POS najznačajniji. S intenzivnom stambenom izgradnjom započelo se tek na prelasku milenija, no ona nije bila dugog vijeka, jer je gospodarska kriza paralizirala tržište nekretnina, a do značajnijeg oporavka nije došlo do kraja promatranog razdoblja. Suvremeni način života donosi i novosti u prostornoj organizaciji stanova. Uz koridorski stan koji je konstantno prisutan, počinje se graditi sve veći broj stanova s centralnim dnevnim boravkom. Nastavno uz komunikaciju između prostorija, uočeno je kako neovisno o tipu prostorne organizacije stana veliki broj stanova ulaz u kuhinju ima osiguran samo preko dnevnog boravka. Također, sve je veći broj stanova koje uz nedostatak prozora unutar kupaonice karakterizira i nedostatak istog u kuhinji. Nakon 2000. uočava se veća gradnja takozvanih luksuznih stanova koji zauzimaju cijelu etažu zgrade, imaju veći broj spavaćih soba i kupaonica, zimske vrtove i velike krovne terase, a poneki i bazene. Njihova gradnja nije puno utjecala na prosječnu površinu novoizgrađenih stanova. Jer iako su građeni u velikom rasponu površina, prosječna neto površina stana izgrađenog nakon 1991. godine je oko 60 m2. U posljednjih 25 godina, u 467 Bobovec, B., Mlinar, I., Pozojevic, A., 2016. Programi stanogradnje u Hrvatskoj od 1991. do 2016. godine. Prostor, 24(2), p.219. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 273 Osijeku su sagrađena samo dva nova stambena naselje koja sadrže manji broj zgrada, dok su sve ostale zgrade građene kao interpolacije unutar postojećih blokova i ulica. Zaključno. Stambeni fond grada Osijeka je usitnjen i unutar njega prevladavaju dvosobni stanovi. Prosječna neto površina stana (uključujući i vanjski prostor bez redukcije) je oko 54 m2. Prosječna površina dnevnog boravka kreće se oko 18 m2, spavaće sobe oko 13 m2, a kuhinje oko 7,5 m2. Većina današnjeg stambenog fonda grada Osijeka su stanovi izgrađeni za vrijeme socijalizma. Ova nam činjenica govori o tome kako je većina stanova u pogledu svojih prostornih karakteristika nastala na temelju drugačijih prostornih, ali i životnih standarda. U međuvremenu, promijenio se i način života, kao i dio čovjekovih potreba i zahtjeva vezanih uz stambene prostore. Upravo je iz tih razloga potrebna evaluacija stambenih prostora kako bi se utvrdila njihova podobnost za suvremeni način stanovanja. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 274 9.8. Korisnička ocjena stanova s obzirom na vrijeme njihove izgradnje Modelom korisničkog vrednovanja prostornih karakteristika stana ocijenjeni su odabrani, odnosno karakteristični stanovi u gradu Osijeku. Rezultati vrednovanja dobiveni su na temelju stavova korisnika tako što su anketom provedenom na 400 ispitanika – građana grada Osijeka koji žive u stanovima dobiveni ulazni podaci za vrednovanje u vidu poželjnih prostornih karakteristika stana. Zbog nemogućnosti da se na ovako velikom broju ispitanika dobiju rezultati najvažnijih prostornih karakteristika stanova putem metode komparativne analize parova kategorija prostornih kriterija, isti su uzeti iz rezultata ispitivanja stručnjaka. Stručnjaci koji su sudjelovali u istraživanju su arhitekti468 koji su u funkciji glavnog projektanta ili projektanta suradnika projektirali višestambene zgrade u gradu Osijeku. Ovi su podaci ujedno poslužili i kao korektivni faktor unutar modela. Temeljem analize rezultata ocjenjivanja u odnosu na vrijeme izgradnje pojedinih stanova zaključeno je sljedeće. Prema mišljenju korisnika stanova, s prosječnom ocjenom 73,91; najbolji su tipovi stanova izgrađeni u razdoblju prije 1945. godine, nakon čega slijede stanovi izgrađeni između 1981. i 1991. godine s prosječnom ocjenom 71,39. Za korisnike su najlošiji stanovi izgrađeni nakon 1991. godine s prosječnom ocjenom 58,14 te stanovi nastali u razdoblju između 1960. i 1965. godine koje su ocijenili s prosječnom ocjenom 58,32. Detaljnom analizom prostornih karakteristika tipova stanova prema razdobljima unutar kojih su nastali definirane su sljedeće prostorne karakteristike stanova. Prostorne karakteristike stanova navedene su u odnosu na kategorije kriterija odnosno ocjenjivane kriterije stana. Stanovi izgrađeni do 1945. godine imaju različit broj spremišta, svi imaju vanjski prostor i dodatni WC. Nadalje, skoro sve sobe imaju površinu iznad, a kuhinje unutar intervala kojeg su korisnici naveli kao minimalnog.469 Svi tipovi stanova iz ovog razdoblja imaju strop viši od 3,0 m. Orijentacija prostorija ovisi o smjeru ulice u kojoj se stan nalazi jer su stambene sobe okrenute prema njoj, a servisne prema dvorištu. U ovim tipovima stanova, sve kuhinje i sve kupaonice imaju prozor, svi su stanovi dvostrano, odnosno, višestrano orijentirani. Svi stanovi imaju prolazne prostorije,470 kod svih su tipova kuhinja i dnevni boravak projektirani kao zasebne prostorije, a u većini se stanova iz dnevnog boravka izlazi na vanjski prostor. Kod svih stanova se u spavaće sobe ulazi iz dnevnog boravka. Također, svi tipovi stanova imaju blagovanje predviđeno u kuhinji, nemaju degažmanom odvojenu zonu spavanja, ali su adaptabilni, zahvaljujući ponajprije 468 Arhitekti su također građani Osijeka, a veliki dio njih i korisnici stanova. 469 Način korištenja kuhinje (s, odnosno bez blagovanja) i soba pretpostavljen je u odnosu na današnje prostorne organizacije jer u projektima ovih kuća to nije bilo navedeno. 470 Iako se u stanovima posljedično, zbog prohodnih prostorija javlja i kružna veza, stanovi su ocjenjivani prema nepovoljnijem kriteriju jer kružan veza prolazi kroz kuhinje, sobe i kupaonice. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 275 svojoj veličini. Kod ovih se stanova može primijetiti kako visoku prosječnu ocjenu duguju kategorijama vezanim uz sadržaj, komunikaciju i prostornu organizaciju stana. Prosječna ocjena karakterističnih stanova iz ovog razdoblja je 73,91; a kreće se u intervalu između 65,33 i 80,50. Samo su dva tipa stana odabrana kao karakteristična za razdoblje od 1945. do 1955. godine, ali usprkos tome imaju nekoliko zajedničkih karakteristika. Stanovi nemaju velik broj spremišta, ali imaju vanjski prostor i dodatni WC. Karakteriziraju ih i dnevni boravci većih površina od intervala navedenog od korisnika, kao i sobe unutar njih. Ovi, kao i stanovi izgrađeni u svim kasnijim razdobljima, imaju strop ispod 3,0 m. Njegove su prostorije različito orijentirane, ali sve kuhinje i kupaonice imaju prozor, dok stanove karakterizira dvostrana orijentacija. Kuhinja i dnevni boravak stanova su zasebne prostorije u koje se pristupa iz hodnika, a prostor za blagovanje je smješten u kuhinji. Stanovi nemaju degažmane i nisu adaptabilni. Stanovi su na temelju vrednovanja svojih prostornih karakteristika ostvarili ocjene 60,08 i 73,99. Stanovi nastali u periodu između 1956. i 1959. godine (Budžetski sustav) većinom nemaju više od jednog spremišta. Kako je ova karakteristika ista za većinu stanova u svim narednim periodima, neće se za njih posebno navoditi. Isto se odnosi i na karakteristiku vezanu za visinu stropa. Od ovog razdoblja na dalje svi su stanovi građeni sa svjetlom visinom prostorije nižom od 3,0 m. Samo polovica stanova iz ovog razdoblja ima vanjski prostor, dok niti jedan od njih ne sadrži dodatni WC. Dnevni boravci su kod većine stanova iznad intervala navedenog od strane korisnika, a kuhinje ispod. Spavaće sobe stanova nalaze se unutar kvadratura koje su korisnici istaknuli kao poželjne. Dnevni boravci stanova su većinom orijentirani na jug, kao i spavaće sobe, dok je orijentacija kuhinja većinom sjeverna. Kuhinje u svim stanovima imaju prozor, dok se isto može reći tek za polovicu kupaonica. Većina stanova ima dvostranu orijentaciju. Najčešći način povezivanja prostorija u stanu je putem hodnika, dnevni boravak i kuhinja su većinom zasebne prostorije, a u većini stanova se u sobe ne ulazi iz dnevnog boravka. U većini stanova, prostor za blagovanje predviđen je u kuhinji, a većina ih nema degažmanom odvojeno spavanje i nije adaptabilna. Svi stanovi ovog razdoblja su ostvarili 100 % ocjene u kategoriji B – kvadratura prostorija. Prosječna ocjena stanova je 59,86. Ocjene se kreću u intervalu od 54,76 do 66,90. Na temelju rezultata ocjenjivanja, vidi se kako ispitanici ovim stanovima daju nižu ocjenu jer nemaju dodatni WC, imaju male kuhinje, nemaju prozor u kupaonici i nisu adaptabilni. Polovica tipova stanova izgrađenih u razdoblju između 1960. i 1965. godine (Prva stambena reforma) nema vanjski prostor, a niti jedna nema dodatni WC. Većina dnevnih boravaka ima površinu veću od korisnički definiranog intervala, velika većina kuhinja je poddimenzionirana, dok su spavaće sobe unutar njega. Najčešća orijentacija dnevnog boravaka je jug, kuhinje sjever ili jug, a spavaćih soba sjever. Kuhinja većinom ima prozor, ali kupaonica ne. Stanovi većinom imaju dvostranu orijentaciju. Unutar stanova IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 276 hodnik je najzastupljeniji način komunikacije. Kuhinja i dnevni boravak su najčešće zasebne prostorije. Za stanove koji imaju izlazak na vanjski prostor on je predviđen iz dnevnog boravka. U spavaće sobe se u većini stanova ne ulazi preko dnevnog boravka. Smještaj stola je u većini stanova predviđen u kuhinji, rijetki stanovi imaju degažmanom odvojeno spavanje, a tek ih je nešto više od trećine adaptabilno. Stanovi su na temelju ovih karakteristika ostvarili prosječnu ocjenu 58,32, što je ujedno i najniža prosječna ocjena stanova unutar razdoblja stambene politike socijalizma. U ovom je razdoblju izgrađen i stan koji su korisnici ocijenili kao najlošiji. Ocjene koje su karakteristični stanovi ovog razdoblja ostvarili kreću su se u intervalu između 42,13 i 79,03. Ocjene su niže zato što su u svim kategorijama kriterija, stanovi ostvarili u prosjeku oko polovine mogućih bodova, izuzev kategorije kriterija vezanih uz kvadraturu stana u kojoj su stanovi ostvarili najviše bodova (u prosjeku 16,50, od 17). Visok broj bodova unutar kategorije kvadratura prostorija ostvaren je prvenstveno zato što stanovi imaju dnevne boravke veće od intervala minimalnih površina koje su predložili korisnici. Zaključno, utjecaj na ocjenu ovih stanova imali su: nedostatak vanjskih prostora stana, poddimenzionirana kuhinja, nedostatak prozora u kupaonici i degažmanom odvojenih prostorija za spavanje te njihova neadaptabilnost. Polovica stanova iz razdoblja druge stambene reforme (1966. – 1970.) ima vanjski prostor, a dodatni WC svega nekoliko njih. Skoro svi stanovi imaju dnevni boravak veće površine od intervala koji su korisnici naveli, većina kuhinja je ispod, a skoro sve spavaće sobe unutar njega. Dnevni boravci su većinom orijentirani na jug ili istok, kuhinje podjednako na sve strane svijeta, a spavaće sobe su kod većine orijentirane na istok ili jug. Velika većina stanova ima prozor u kuhinji, dok ih svega nekoliko isti ima u kupaonici. Oko polovine stanova ima jednostranu orijentaciju. Hodnik je i u ovom razdoblju najzastupljeniji oblik komunikacije u stanu, dok se zoniranje prostora javlja kod onih većih. Kuhinja i dnevni boravak su u svim stanovima zasebne prostorije. U većini stanova koji imaju vanjski prostor on je vezan na dnevni boravak, dok je u ostalima s kuhinjom povezan vratima. U većini se stanova u spavaće sobe ne ulazi iz dnevnog boravka. U većini stanova blagovanje je u kuhinji, ali primjećuje se povećanje zasebnih blagovaonica. Također, većina stanova nema degažmanom odvojeno spavanje, a tek je trećina stanova adaptabilna. Prosječne ocjene kategorija za stanove ovog perioda su se u odnosu na prijašnje malo povećale, ali i dalje su stanovi najveću ocjenu, u odnosu na udio ocjene ostvarili u kategoriji B – kvadratura stana. Prosječna ocjena karakterističnih stanova ovog razdoblja je 61,85, a kreće se u intervalu od 42,38 do 79,83. Razlika između najbolje i najlošije ocijenjenog stana najveća je upravo u ovom razdoblju. Ovaj podatak govori o neuravnoteženoj prostornoj kvaliteti stanova unutar ovog razdoblja. Za kraj, treba napomenuti kako su stanovi iz ovog razdoblja nižu ocjenu ostvarili na temelju sljedećih karakteristika: samo polovica ih ima vanjski prostor, kuhinje su poddimenzionirane, nemaju prozor u kupaonici, oko polovine ih je jednostrano orijentirano, nemaju degažman i nisu adaptabilni. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 277 U periodu između 1971. i 1975. godine većina stanova ima vanjski prostor, ali niti jedan nije projektiran s izdvojenim WC-om. Većina površina dnevnih boravaka je iznad intervala, kuhinja ispod, dok spavaće sobe imaju kvadrature unutar korisnicima prihvatljivih površina. Kod većine je stanova dnevni boravak na jugu, sjeveru ili zapadu, kuhinja na sjeveru ili jugu, a spavaće sobe na sjeveru ili istoku. Sve kuhinje imaju prozor, kao i približno trećina kupaonica. Stanovi su većinom dvostrano orijentirani. Povezivanje unutar stanova je većinom putem hodnika, ili kružne veze kod većih stanova. Većina stanova iz ovog razdoblja ima dnevni boravak i kuhinju izvedene kao zasebne prostorije, dok su u ostalima one povezane vratima. U stanovima koji imaju vanjski prostor on je većinom vezan na dnevni boravak ili kuhinju. Velika većina stanova nema spavaće sobe povezane s dnevnim boravkom. Prostor za blagovanje u većini je stanova u kuhinji, a u ostalima u dnevnom boravku. Nekoliko stanova ima degažmanom odvojeno spavanje. Samo je manji broj stanova adaptabilan. Stanovi unutar ovog razdoblja ostvarili su približno 100 % mogućih bodova u kategoriji vezanoj za kvadraturu, kao i dvije trećine bodova u kategorijama kojima se ocjenjuje sadržaj stana i komunikacija između prostorija. Prosječna ocjena za stanove iz ovog perioda je 61,82, a kreće se u intervalu od 45,70 do 81,57. Velika većina ocijenjenih karakterističnih stanova iz razdoblje samoupravnog interesnog organiziranja stanogradnje (1976.-1980.) ima vanjski prostor, a samo nekoliko njih dodatni WC. Velika većina njihovih dnevnih boravaka je iznad korisničkog intervala, kuhinje su poddimenzionirane, odnosno ispod definiranog intervala, dok su spavaće sobe unutar njega. Dnevni boravak je podjednako orijentiran na sve strane svijeta, isto je i s kuhinjom i spavaćim sobama. Skoro svi stanovi u kuhinji imaju prozor, a samo nekoliko njih u kupaonici. Polovina stanova je jednostrano orijentirana. Komunikacija između prostorija velike većine stanova se odvija putem hodnika, a u većini njih su kuhinja i dnevni boravak povezani vratima. Na vanjske prostore stanova izlazi se iz dnevnog boravka. U većini se stanova u spavaću sobu ne ulazi kroz dnevni boravak. Prostor za blagovanje je u velikoj većini stanova u kuhinji, većina ih nema degažmanom odvojeno spavanje, a velika većina ih nije adaptabilna. Unutar ovog razdoblja je najviše karakterističnih stanova, a njihova prosječna ocjena je 61,07. Pojedinačne ocjene se kreću u rasponu od 46,33 do 82,88. I u ovom razdoblju poddimenzionirane kuhinje, kupaonice bez prozora, nedostatak degažmana i neadaptabilnost stanova smanjuju ukupnu ocjenu. U posljednjem periodu stambene politike socijalizma (1981. – 1991.) svi tipovi odabranih stanova imaju vanjski prostor, no većinom nemaju dodatni WC. Površina dnevnog boravka im se većinom kreće iznad, prema korisnicima minimalnih površina, većina kuhinja je iznad ili unutar predloženih intervala, kao i sve spavaće sobe. Orijentacija dnevnih boravaka je većinom prema zapadu ili istoku, kuhinja prema istoku ili jugu, a spavaćih soba na istok. Skoro svi stanovi imaju prozor u kuhinji, ali niti jedan u kupaonici. Više od polovice stanova je dvostrano orijentirano. U stanovima iz ovog razdoblja IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 278 komunikacija između prostorija je većinom putem hodnika, a kuhinja i dnevni boravak su većinom povezani vratima. U većini stanova, veza između unutarnjeg i vanjskog prostora je preko dnevnog boravka, a stanovi nemaju sobe povezane s njim. Prostor za blagovanje je u većem broju stanova u kuhinji, a u ostalima u blagovaonici. Nekoliko stanova ima degažmanom odvojeno spavanje, a većina nije adaptabilna. Stanovi unutar ovog razdoblja su postigli prosječnu ocjenu 71,39; što je druga po visini ocjena stanova prema stambenim politikama. Ocjene za pojedinačne stanove su se kretale od 56,24 do 84,26. Unutar ovog razdoblja nalazi se i stan s najvećom ocjenom u uzorku. Visoku ocjenu ovi stanovi duguju: osiguranom vanjskom prostoru, većoj površini dnevnog boravka, većim kuhinjama, orijentaciji spavaćih soba na istok, kuhinji s prozorom, dvostranoj orijentaciji i blagovanju u kuhinji. Karakteristični stanovi izgrađeni nakon 1991. godine nemaju dodatni WC, ali su svi građeni s vanjskim prostorom. Svi stanovi imaju dnevni boravak unutar ili iznad intervala kojeg su definirali korisnici. Skoro je kod svih stanova kuhinja poddimenzionirana, a sobe unutar intervala. U ovim stanovima, nema posebno izražene orijentacije za pojedinu prostoriju. Više od polovine stanova ima kuhinju bez prozora, a niti jedan prozor u kupaonici. Manje od pola stanova je dvostrano orijentirano. Očekivano, većina stanova ima centralni dnevni boravak, dok se kod ostalih komunikacija unutar stana odvija putem hodnika. U većini tipova stanova kuhinja je u sklopu dnevnog boravka, iz kojeg se izlazi i na vanjski prostor, dok samo dio stanova ima spavaće sobe vezane na njega. Stol za blagovanje je u većini stanova predviđen za smještaj u dnevnom boravku, niti jedan stan nema degažmanom odvojeno spavanje i samo oko polovice ih je adaptabilno. Jedino ovi stanovi u prosjeku imaju prema korisnicima najzastupljeniji najpoželjniji tip komunikacije između prostorija, onaj preko centralnog dnevnog boravka. Usprkos navedenoj karakteristici, ovi su stanovi ostvarili najmanju prosječnu ocjenu u odnosu na sva ostala razdoblja stambenih politika, samo 58,14. Ocjene unutar ovog razdoblja kreću se između 52,43 i 64,15; što je ujedno i najmanji raspon između najniže i najviše ocjene. Ovaj nam podatak govori kako je prostorna kvaliteta stanova nastalih u ovom periodu ujednačena. Najnižu prosječnu ocjenu ovi stanovi duguju svojim sljedećim karakteristikama: nedostatku dodatnog WC-a, poddimenzioniranim kuhinjama bez prozora, kupaonicama bez prozora, jednostranoj orijentaciji, prostoru za blagovanje predviđenom u dnevnom boravku, nedostatku degažmana i smanjenoj adaptabilnosti. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 279 10. Zaključak Kvaliteta stanovanja je složena i multidisciplinarna tema koja zahtjeva istraživanje iz mnogih različitih uglova. Unutar doktorske disertacije pokušalo ju se sagledati s aspekta korisnika, vrednovanjem prostornih karakteristika osnovne stambene jedinice – stana. Rezultati doktorske disertacije dali su odgovore na postavljena istraživačka pitanja: Pitanje: Koja je prostorna organizacija stana karakteristična za pojedino razdoblje? Odgovor: Razdoblje do 1945. godine obilježili su veliki stanovi s dvije zone (stambena i servisna) i prolazne prostorije koje čine kružnu vezu. U socijalizmu se razvija koridorski stan u kojemu se u svaku prostoriju pristupa iz hodnika. Kroz cijelo razdoblje ovaj stan doživljava manje transformacije u odnosu na povezanost kuhinje i dnevnog boravka, te ulaznog prostora i spavaćih soba. Na kraju razdoblja pojavljuje se dvoetažni stan, takozvani dupleks, unutar kojega su zone stana (dnevna i spavaća) podijeljene prema etažama. Na kraju ovog razdoblja u jako malom broju javlja se stan s centralnom blagovaonicom, koji s vremenom, nakon 1991. godine prerasta u stan s centralnim dnevnim boravkom. Pitanje: Kako stručnjaci – projektanti definiraju pojedine varijable (prostorne karakteristike) unutar definicije kvalitete stana? Odgovor: Stručnjaci – projektanti smatraju kako je kvalitetan stan dvostrano orijentiran; ima prema jugu orijentirani dnevni boravak, istočno orijentiranu spavaću sobu te kuhinju prema sjeveru; kružnom vezom povezane prostorije; kako mu je blagovanje smješteno u dnevnom boravku koji je površine oko 26,00 m2; spavaću sobu za dvije osobe veću od 13,80 m2; dnevnim boravkom povezan unutarnji prostor s vanjskim i spremište u kuhinji. Također, smatraju da je u svrhu osiguranja racionalne izgradnje i dobivanja kvalitetnijeg rješenja ostalih prostorija u stanu opravdano projektirati kuhinje i kupaonice bez prozora. Pitanje: Koje su poželjne prostorne karakteristike stana za ocjenu njegove kvalitete sa stajališta korisnika? Odgovor: Korisnici smatraju kako kvalitetan stan treba imati sljedeće prostorne karakteristike: dnevni boravak veličine do 15 m2 odnosno do 20 m2 ako je u njemu prostor za blagovanje; spavaće sobe za dvije osobe veće od 10 m2; strop niži od 3 m; treba biti dvostrano orijentiran; s dnevnim boravkom orijentiranim na sjever, kuhinjom na zapad i spavaćim sobama na istok. Nadalje, kupaonica i kuhinja stana moraju imati IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 280 prozor; stan treba imati centralni dnevni boravak s odvojenom kuhinjom s blagovanjem i izlaskom na vanjski prostor; dodatni WC; manje od dva spremišta; spavaći dio odvojen degažmanom i biti adaptabilan. Pitanje: Kako po važnosti stručnjaci – projektanti, a kako korisnici – stanari rangiraju pojedine grupe prostornih karakteristika kvalitete stana? Odgovor: Prema metodi KAP od pet prostornih karakteristika stana, najvažniji kriterij za postizanje prostorne kvalitete stanova za stručnjake – projektante je, prostorna organizacija stana, zatim redom slijede: komunikacija između prostorija, kvadratura prostorija, orijentacija prostorija i posljednje sadržaj stana. Prema anketi korisnika stanova – građana grada Osijeka koji žive u stanovima, najvažnija karakteristika stana za osiguravanje kvalitete je kvadratura prostorija, zatim komunikacija između prostorija, sadržaj stana, prostorna organizacija stana i na posljednjem mjestu orijentacija prostorija. Također, doktorska disertacija je ostvarila postavljene ciljeve istraživanja:  prikazala je kvantitativan pregled kvalitete stambenog fonda grada Osijeka za period između 1930. i 2015. godine;  prikazala je povijesni razvoj stana te karakteristične sheme prostorne organizacije stanova u Osijeku za razdoblje od 1930. do 2015. godine;  utvrdila je listu težinskih faktora za pojedine prostorne kriterije – pokazatelje kvalitete stana sa stajališta arhitekta – projektanta;  utvrdila je listu preferencija prostornih karakteristika stana i listu težinskih faktora za pojedine prostorne kriterije – pokazatelje kvalitete stana sa stajališta korisnika – stanara;  na temelju istraživanja prikazanog u doktorskoj disertaciji razvijen je model korisničkog vrednovanja prostornih karakteristika stana i  temeljem njega vrednovana kvaliteta prostornih karakteristika odabranih stanova. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 281 Na temelju prikazanih rezultata istraživanja zaključuje se kako su hipoteze postavljene u uvodnom dijelu disertacije potvrđene. Hipoteze su bile sljedeće: H.1. Kvaliteta stanova nastalih u periodu između 1930. i 2015. mijenja se u odnosu na različite periode stambene politike. Prva hipoteza je dokazana kvantitativnim pregledom kvalitete stambenog fonda grada Osijeka, kao i modelom korisničkog vrednovanja prostornih karakteristika stana generiranim ocjenama odabranih stanova iz različitih razdoblja. H.2. Arhitektonska struka kao jedan od ključnih sudionika u procesu projektiranja zgrada kolektivnog stanovanja, i korisnik – stanar stana, različito vrednuju kriterije kvalitete stana. Druga je hipoteza potvrđena usporedbom rezultata intervjua arhitekata i ankete korisnika, kojima je svaka skupina ispitanika definirala prema vlastitim stavovima najpoželjnije prostorne karakteristike stana. H.3. Različite dobne, spolne i socioekonomske skupine korisnika – stanara stana, kao i oni različitih obrazovnih struktura, na različite načine definiraju poželjne prostorne karakteristike stana u smislu ocjene njegove kvalitete. Treća hipoteza je potvrđena statističkom analizom rezultata dobivenih anketiranjem 400 građana grada Osijeka koji su ujedno i korisnici stanova. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 282 10.1. Mogućnost primjene rezultata istraživanja Rezultati istraživanja će svoj doprinos dati daljnjem razvoju teorije i prakse s područja kolektivnog stanovanja, ali i temi stanovanja uopće. Ovim se istraživanjem želi staviti naglasak na nužnost uključivanja korisnika u proces izrade potrebnih smjernica za projektiranje zgrada kolektivnog stanovanja, što ujedno znači i njegovo direktno uključivanje u proces projektiranja istih. U našoj se sredini ova tema rijetko proučavala te se očekuje kako će se rezultati istraživanja provedenog u sklopu doktorske disertacije moći višestruko primijeniti u područjima arhitektonskog projektiranja, vrednovanja postojeće izgradnje te daljnjim istraživanjima. Rezultati istraživanja, zbog uključenosti korisničkih stavova, njihovih potreba i želja, mogu poslužiti kao input za razvoj smjernica za projektiranje koje će u budućnosti koristiti za projektiranje novih ili adaptaciju postojećih stambenih zgrada u svrhu osiguranja veće kvalitete stana. Katalog stanova, kvantitativni pokazatelji kvalitete fonda kolektivnog stanovanja u gradu Osijeku te popisi poželjnih prostornih karakteristika stana iz arhitektonske (projektantske) odnosno korisničke perspektive će moći poslužiti kao početne točke novih istraživačkih procesa. Multidisciplinarni karakter teme istraživanja osigurava mogućnost primjene rezultata istraživanja ne samo u području arhitekture, već i drugim disciplinama, npr. sociologiji, ekonomiji, psihologiji i geografiji. Rezultat istraživanja, odnosno njegov finalni produkt (model vrednovanja prostornih karakteristika stana) može se uz određene prilagodbe koristiti kao praktični alat prilikom vrednovanja stana od strane projektanata, investitora te izvođača. Također, prilagođeni model može poslužiti kao sredstvo za određivanje prioriteta obnove stambenih zgrada. Doktorskom disertacijom predloženi model pruža mogućnost, odnosno može poslužiti kao teorijska osnova razvoju softvera za vrednovanje prostorne kvalitete stanova, ali i kvalitete stanova općenito. Uspostavljanjem relacije između teorijskih i praktičnih iskustva, odnosno iskustva istraživača i projektanata i korisnika-stanara teži se drugačijem, kvalitetnom i sveobuhvatnom pristupu projektiranja čovjekove najintimnije sredine. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 283 10.2. Ograničenja istraživanja i preporuke za njegov nastavak Rezultati istraživanja ukazali su i na određene nedostatke i ograničenja prilikom njegovog provođenja:  sheme prostorne organizacije stanova nastale su na podlozi projektne dokumentacije za dobivanje građevinske dozvole, istraživanjem nisu obuhvaćene naknadne promjene koje su se dogodile unutar stanova, a koje mogu imati utjecaja na rezultate;  zbog otežanog prikupljanja projektne dokumentacije zgrada izgrađenih nakon 1991. godine, uzorak stanova za ovo razdoblje je manji, što može dovesti do toga da definirani tlocrtni tip stana s centralnim dnevnim boravkom potencionalno nije reprezentativan za navedeno razdoblje;  metoda komparativne analize parova kategorija prostornih karakteristika stana također predstavlja ograničenje modela jer iziskuje dosta vremena, traži potpunu koncentriranost ispitanika te pretpostavlja određenu razinu predznanja odnosno traži dodatna pojašnjenja same metode;  ocjena stanova za pojedina naselja, periode i sobnosti stanova definirana je na temelju karakterističnih stanova; realniju ocjenu bi predstavljali rezultati ocjenjivanja većeg broja stanova. Mogući pravci budućih istraživanja su sljedeći:  istraživanje prikazano u doktorskoj disertaciji može se provesti i u drugim zemljama, posebice u državama bivše Jugoslavije, koje su imale slična iskustva u izgradnji stanova, kao i zajednički društveni i gospodarski kontekst;  potrebno je istražiti da li je stav ispitanika definiran u okrilju neznanja ili su iskustvom spoznali nove pravce u kojima bi trebala krenuti istraživanja vezana uz kvalitetu prostora koja bi rezultirala drugačijim, suvremenim i korisniku prilagođenijim smjernicama za projektiranje stambenih prostora;  nadgradnja (proširenje) modela tako da korisnik definira i važnost pojedinog kriterija u ocjeni, a ne samo kategorije kriterija, također, prostorne karakteristike nadopuniti s ostalim karakteristikama stana i stambenog okruženja koje utječu na njegovu kvalitetu;  razvoj softvera za vrednovanje kvalitete stanova. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 505 13. Prilozi Prilog 1: Popis zgrada čija je projektna dokumentacija korištena u istraživanju IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 506 Evid.br. Adresa: Kućni broj: Gradska četvrt: Godina izdavanja građevinske dozvole: Projektant: Katnost: Broj stanova u zgradi: Broj istih zgrada: Broj stanova u gradu: 001 Franje Krežme 22 Tvrđa 1932 Dlouhy i Ful la Po+Pr+1 2 1 2 002 Park kra l ja Kreš imira IV 5 Tvrđa 1932 Dlouhy i Ful la Po+Pr+2+T 6 1 6 003 Zagrebačka 1 Tvrđa 1937 Aksmanović, Vladoje Po+Pr+2 9 1 9 004 Vukovarska 12 Tvrđa 1943 Dlouhy, Franjo Po+Pr+1 2 1 2 005 Cara Hadri jana 13 Donji grad 1931 Piri i Pelzer Po+Pr+1 6 1 6 006 Cara Hadri jana 15 Donji grad 1931 Piri i Pelzer Po+Pr+1 4 1 4 007 Kardinala Alojzi ja Stepinca 23 Tvrđa 1932 Dlouhy i Ful la Po+Pr+2 12 1 12 008 Kapucinska 38 Gornji grad 1931 Dlouhy i Ful la S+Pr+2 3 1 3 010 Park kneza Branimira 1 Tvrđa 1931 Aksmanović i Mal in Po+Pr+2 4 1 4 011 Park kneza Branimira 2 Tvrđa 1936 Aksmanović, Vladoje Po+Pr+2 4 1 4 012 Park kneza Branimira 3 Tvrđa 1932 Dlouhy i Ful la Po+Pr+2 4 1 4 013 Park kneza Branimira 4 Tvrđa 1940 Dlouhy, Franjo Po+Pr+2 4 1 4 014 Dobriše Cesarića 5 Tvrđa 1940 Koroš ić, Nikola S+Pr+1 5 1 5 015 Dobriše Cesarića 7 Tvrđa 1941 Koroš ić, Nikola S+Pr+1 3 1 3 016 Dobriše Cesarića 14 Tvrđa 1939 Stinner, Dragutin Po+Pr+1 3 1 3 017 Dobriše Cesarića 9 Tvrđa 1940 Fla js ig, Bogumi l S+Pr+1 3 1 3 018 Dobriše Cesarića 16 Tvrđa 1939 Wein, Jos ip Po+Pr+1 2 1 2 019 Dobriše Cesarića 18 Tvrđa 1939 Kloda, Ivan Po+Pr+1 3 1 3 021 Dobriše Cesarića 24 Tvrđa 1939 Kloda, Ivan Po+Pr+1 5 1 5 022 Dobriše Cesarića 28 Tvrđa 1944 - Po+Pr+2 4 1 4 023 Kra l ja Zvonimira 3 Tvrđa 1931 Dlouhy i Ful la Po+Pr+2 6 1 6 024 Kra l ja Zvonimira 9 Tvrđa 1940 Dlouhy i Ful la Po+Pr+2 5 1 5 025 Šeta l i š te Petra Preradovića 4 Gornji grad 1932 Domes, Ivan Po+Pr+2 7 1 7 026 Šeta l i š te Petra Preradovića 6 Gornji grad 1932 Dlouhy i Ful la Po+Pr+2 3 1 3 027 Šeta l i š te Petra Preradovića 7 Gornji grad 1932 Dlouhy i Ful la Po+Pr+2 6 1 6 028 Vukovarska 5 Tvrđa 1940 Dlouhy, Franjo Po+Pr+1 3 1 3 029 Franje Krežme 13 Tvrđa 1939 Koroš ić, Nikola Po+Pr+1 8 1 8 030 Vukovarska 11 Tvrđa 1931 Slaviček, Ante Po+Pr+1 2 1 2 031 Vukovarska 17 Tvrđa 1932 Domes, Ivan Po+Pr+1 2 1 2 032 Vukovarska 19 Tvrđa 1932 Dlouhy i Ful la PO+PR+1 2 1 2 033 Vukovarska 21 Tvrđa 1932 Schneider, Franjo PO+PR+1 2 1 2 034 Vukovarska 21a Tvrđa 1940 Koroš ić, Nikola PO+PR+1 5 1 5 035 Vukovarska 23a Tvrđa 1934 Wein, Jos ip PO+PR+1 2 1 2 036 Vukovarska 25 Tvrđa 1936 Angebrandt, Ivan PO+PR+1 3 1 3 037 Vukovarska 25a Tvrđa 1936 Križan, Andri ja PO+PR+1 2 1 2 038 Vukovarska 27c Tvrđa 1944 Dlouhy, Franjo PO+PR+2 4 1 4 039 Vukovarska 27d Tvrđa 1955 - PO+PR+3 14 1 14 040 Otokara Keršovani ja 13 Tvrđa 1936 Stinner, Dragutin PO+PR+1 3 1 3 041 Otokara Keršovani ja 21 Tvrđa 1936 Angebrandt, Ivan PO+PR+1 3 1 3 043 Pavla Pejačevića 40 Gornji grad 1962 Mesarić, Franjo; Sa ler, Ivan PO+PR+4 16 1 16 044 Pavla Pejačevića 48 Gornji grad -1958 Ivo Domes PO+PR+2 10 1 10 045 Kardinala Alojzi ja Stepinca 9 Tvrđa 1958 Ž. Vincek PO+PR+3 10 1 10 046 Ivana Gundul ića 12a Gornji grad -1960 Ivo Domes PO+PR+3 8 1 8 047 Kardinala Alojzi ja Stepinca 5 i 7 Tvrđa 1958 Ivo Domes PO+PR+3 6 1 6 048 Ivana Gundul ića 3a Gornji grad 1959 Ivo Domes PO+PR+3 13 1 13 049 Kapucinska 31 Gornji grad 1954 Jos ip Teš i ja PO+PR+M+4 4 1 4 050 Kapucinska 33 i 35 Gornji grad 1957 Tubić, Petar PO+PR+4 6 1 6 051 Kapucinska 30 i 32 Gornji grad 1957 Jos ip Teš i ja PO+PR+4 16 1 16 052 Istarska 16 Tvrđa 1948 - PO+PR+1 5 1 5 053 Istarska 18 Tvrđa 1954 Ivo Domes PO+PR+1 6 1 6 054 Istarska 18a Tvrđa 1954 Ivo Domes PO+PR+1 6 1 6 055 Istarska 4 i 6 Tvrđa 1957 Jos ip Teš i ja PO+PR+2 12 1 12 056 Istarska / Vukovarska 18b / 52 Tvrđa 1957 Jos ip Teš i ja PO+PR+3 14 1 14 058 Vukovarska 34 Tvrđa 1957 Ivo Domes PO+PR+3 16 1 16 059 Vukovarska 32 Tvrđa 1957 Ivo Domes PO+PR+2_3 14 1 14 060 Dobriše Cesarića 13a Tvrđa 1957 Jos ip Teš i ja PO+PR+3 16 1 16 061 Vukovarska 42 Tvrđa 1957 Ivo Domes PO+PR+3 15 1 15 062 Vi jenac Murse 65 Donji grad 1957 Boško Marković PO+PR+2 6 1 6 063 Vukovarska 105 i 105a Donji grad 1958 Novak PO+PR+3 15 1 15 065 Vukovarska 27a Tvrđa 1957 Franjo Mesarić, Danica Roseg PO+PR+3 8 1 8 066 Vukovarska 128 i 130, 134 i 136, 140 i 142, 146 i 148 Tvrđa 1956 Žel jko Šepić PO+PR+1 8 4 32 067 Vukovarska 36, 40, 44, 46, 48 Tvrđa 1956 Ivo Domes PO+PR+2 16 5 80 068 Vukovarska 270 Donji grad 1957 Kra l ik PO+PR+2 18 1 18 069 Vukovarska 97 i 97a Donji grad 1957 Tubić, Petar PO+PR+3 16 1 16 070 Vukovarska 116 i 118 Tvrđa 1957 Jos ip Teš i ja PO+PR+3+PK 15 1 15 071 Župani jska 10 i 12 Gornji grad 1954 Radovan Miščević PO+PR+3+PK 16 1 16 072 Župani jska 13 i 13a, 13b Gornji grad 1953 - PO+PR+3+PK 28 1 28 073 Kneza Trpimira 4, 4a i 4b Tvrđa 1963 M. Biglbauer, J. Fra jmanPO+PR+9 108 1 108 PO+PR+3 8 1 8 PO+PR+5 36 1 36 076 Dragonjska 14 i 16 Industri jska četvrt 1989 Mira Tiborc PO+PR+4+M 36 1 36 077 Sri jemska 133 Novi grad 1969 Dejan Krstanović PO+PR+4 20 1 20 078 Jos ipa Jurja Strossmayera 12 Gornji grad 1961 Jos ip Kra l ik PO+PR+4 9 1 9 Adama Reisnera074 Porobić, D., Androić, V.1965Gornji grad34a, 34b, 34c i 34d IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 507 (nastavak) Evid.br. Adresa: Kućni broj: Gradska četvrt: Godina izdavanja građevinske dozvole: Projektant: Katnost: Broj stanova u zgradi: Broj istih zgrada: Broj stanova u gradu: 079 Jos ipa Jurja Strossmayera 21 Gornji grad 1961 Jos ip Teš i ja PO+PR+4 9 1 9 080 Lučki pri laz i Šamačka 1 / 1 i 3 Gornji grad 1968 Ivan Vrbić PO+PR+4 32 1 32 081 Jos ipa Reihl -Ki ra 140 Novi grad 1986 Dragan Vujović- Kl jenak PO+PR+3+M 27 1 27 082 Cvjetkova 20 i 22 Donji grad 1970 Radovan Grgić SU+PR+4 20 1 20 084 Zadarska 56 Gornji grad 1987 Bogosav Čobanov PO+PR+1+PK 4 1 4 085 Prolaz Jos ipa Leovića 1, 3 i 5 Gornji grad 1965 Vjekos lav Tadi janović PO+PR+7+PK 46 1 46 086 Prolaz Jos ipa Leovića 7, 9, 11, 13, 15 Gornji grad 1965 Vjekos lav Tadi janović PO+PR+4(3)+PK 55 1 55 087 Vukovarska 232 Donji grad 1987 Vesna Cvenić PO+PR+3+M 25 1 25 088 Vukovarska 126 a i b Tvrđa 1970 Vladimir Androić PO+PR+3 (2) 34 1 34 089 Vukovarska 126 c i d Tvrđa 1970 Vladimir Androić PO+PR+8 79 1 79 PR+1 2 3 6 PO+PR+4 8 3 24 091 Vukovarska 124 Tvrđa 1975 Branka Madunić PO+PR+11+PK 71 1 71 092 Vukovarska 124 a i d Tvrđa 1976 Ivan Sa ler PO+PR+4 14 2 28 093 Vukovarska 124 b, c Tvrđa 1976 Ivan Sa ler PO+PR+4 24 1 24 094 Vukovarska / Zeleno pol je 189/5 Donji grad 1987 Vladimir Ober PO+PR+3+M 32 1 32 095 Ružina 78 Gornji grad 1986 Vladimir Ober PO+PR+2+M 14 1 14 096 Istarska 8 Tvrđa 1946 - PO+PR+1 2 1 2 098 Otokara Keršovani ja 1 Tvrđa 1940 Aksmanović, Vladoje PO+PR+2 10 1 10 099 Otokara Keršovani ja 5 Tvrđa 1940 Aksmanović, Vladoje PO+PR+2 8 1 8 100 Vi jenac Ivana Meštrovića / Vukovarska 52 / 64, 66, 72 Tvrđa 1948 - PO+PR+1 4 4 16 101 Bosanska / Kra l ja Petra Svačića 2 / 1, 1a , 1b, 3, 3a , 3b Novi grad 1961 GE Danica Roseg PO+PR+3 28 7 196 102 Ivana Gorana Kovačića 1, 1a, 3 Novi grad 1963 Franjo Mesarić PO+PR+4 24 1 24 103 Ivana Gorana Kovačića 11, 13, 15, 17 Novi grad 1963 Franjo Mesarić PO+PR+4 80 2 160 104 Ivana Gorana Kovačića 5, 7, 9 Novi grad 1963 Ivan Kloda PO+PR+3 60 1 60 105 Vi jenac Ivana Meštrovića 88, 90 Tvrđa 1969 Vjekos lav Tadi janović PO+PR+2 16 1 16 106 Vi jenac Ivana Meštrovića 14a, b, c, d, e, f Tvrđa 1975 Lj. Ris tović, M. Boško, M. Kves ić PO+PR+4 38 1 38 107 Vi jenac Ivana Meštrovića 92 Tvrđa 1968 Vjekos lav Tadi janović PO+PR+5 24 1 24 108 Vi jenac Ivana Meštrovića 76,78 i 80, 82 i 84, 86 i94, 96 i 98, 100 Tvrđa 1968 Vjekos lav Tadi janović PO+PR+5 36 5 180 109 Vi jenac Ivana Meštrovića 9, 11, 13, 15 Tvrđa 1959 Jos ip Teš i ja PO+PR+4 30 1 30 110 Vi jenac Ivana Meštrovića 1, 1a, 1d i 1e Tvrđa 1974 Branka Madunić PO+PR+4 15 4 60 111 Vi jenac Ivana Meštrovića 1b, c, g, h Tvrđa 1974 Branka Madunić PO+PR+8 36 4 144 112 Vi jenac Ivana Meštrovića 48, 50 Tvrđa 1963 - PO+PR+11+PK 47 2 94 113 Kneza Trpimira 1a , b, c Tvrđa 1962 Andri ja Čičin - Ša in PO+PR+10+PK 40 3 120 32, 34 i 44, 46 20 2 40 29, 31, 33 30 1 30 115 Vi jenac Ivana Meštrovića 35,37,39,41,43,45, 55, 57, 59 Tvrđa 1960 Jos ip Teš i ja PO+PR+4/5 22 9 198 116 Vi jenac Ivana Meštrovića 16, 18, 20, 22 Tvrđa 1958 Ž. Vincek PO+PR+4 57 1 57 117 Vi jenac Ivana Meštrovića 24,26 i 28,30 Tvrđa 1962 Andri ja Čičin - Ša in PO+PR+3 24 2 48 118 Vi jenac Ivana Meštrovića 17, 19 i 21, 23 i 25, 27 Tvrđa 1962 Jos ip Teš i ja PO+PR+4+M 44 3 132 119 Vi jenac Ivana Meštrovića 54, 56, 58, 60, 60a, 62, 68, 68a, 70, 70a Tvrđa 1966 Franjo Mesarić PO+PR+2 4 10 40 120 Vi jenac Ivana Meštrovića 38, 40, 42 Tvrđa 1948 - PO+PR+2 18 1 18 121 Vi jenac Ivana Meštrovića 3, 5 Tvrđa 1953 - PO+PR+2 24 1 24 122 Vukovarska 88, 90, 108 Tvrđa 1965 Jos ip Teš i ja PO+PR+5 23 3 69 123 Kneza Trpimira 3, 5 i 7, 9 Tvrđa 1964 Jos ip Teš i ja PO+PR+4 23 2 46 124 Vukovarska 62, 64, 66 i 68, 70, 72 i 74, 76, 78 Tvrđa 1964 Franji Mesarić PO+PR+5 36 3 108 125 Vukovarska 80, 82, 84, 86 Tvrđa 1964 Franjo Mesarić PO+PR+5 48 1 48 126 Vukovarska 92, 94, 96 i 102, 104, 106 Tvrđa 1965 Ivan Sa ler PO+PR+5 30 2 60 127 Vukovarska 98, 100 Tvrđa 1965 Ivan Sa ler PO+PR+5 20 1 20 128 Vukovarska 110, 112, 114 Tvrđa 1965 Ivan Sa ler PO+PR+4 30 1 30 129 Vukovarska 111a , b, c Tvrđa 1965 Ivan Sa ler PO+PR+4 i PO+PR+3 40 1 40 130 Bosutska 3, 5 i 13, 15 Industri jska četvrt 1962 Franjo Mesarić PO+PR+4 80 2 160 131 Bosutska 7, 9, 11 Industri jska četvrt 1962 Franjo Mesarić PO+PR+4 45 1 45 132 Bosutska 17 Industri jska četvrt 1962 Jos ip Teš i ja PO+PR+5,5 26 1 26 133 Vinkovačka cesta 66a, b, c Industri jska četvrt 1963 Jos ip Teš i ja PO+PR+5,5 26 3 78 134 Drinska 10m, n, o, p, r Industri jska četvrt 1980 Bogosav Čobanov PO+PR+4 145 1 145 PO+PR+1 18 2 36 PO+PR+2 27 4 108 PO+PR+4 135 Drinska 10a, c, e, g, j, l Industri jska četvrt 1971 i 1977 Vera Pađen 114 Vi jenac Ivana Meštrovića Tvrđa 1962 Rubetić Mubera Jahić1966Tvrđa132, 138 i 144Vukovarska 090 IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 508 (nastavak) Evid.br. Adresa: Kućni broj: Gradska četvrt: Godina izdavanja građevinske dozvole: Projektant: Katnost: Broj stanova u zgradi: Broj istih zgrada: Broj stanova u gradu: 136 Drinska 10b, d, f, h, i , k Industri jska četvrt 1971 i 1977 Vera Pađen PO+PR+1 11 3 33 PO+PR+2 17 3 51 137 Vi jenac Augusta Cesarca 29, 30, 30a Gornji grad 1964 - PR+5 16 3 48 138 Vi jenac Augusta Cesarca 33, 34, 35 Gornji grad 1962 Andri ja Čičin - Ša in PO+PR+9 22 3 66 139 Vi jenac Dinare 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11 Retfa la 1987-1989 Bogosav Čobanov PO+PR+3+PK 18 11 198 140 Vi jenac Ivana Česmičkog 1, 2 i 11, 12 i 13, 14 i 15, 16 i 17, 18 Novi grad 1975 Branka Madunić PO+PR+4 40 5 200 141 Vi jenac Ivana Česmičkog 19, 20, 21 Novi grad 1975 Branka Madunić PO+PR+4 36 1 36 142 Vi jenac Ivana Česmičkog 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10 Novi grad 1975 Branka Madunić PO+PR+4 15 8 120 143 Vi jenac Jos ipa Kozarca 1 - 18 Gornji grad 1967 I . Janović PO+PR+2 6 18 108 PO+PR+4 40 1 40 32 1 32 30 1 30 145 Ljudevita Posavskog 24, 26, 28 Retfa la 1973 Emin Sulejmanagić PO+PR+3 48 1 48 146 Ljudevita Posavskog 8, 10 Retfa la 1973 Emin Sulejmanagić PO+PR+4 35 1 35 147 Pl ješevička / Žumberačka / Ljudevita Posavskog 56, 58 / 16, 18 i 1, 3 / 30, 32 Retfa la 1973 Emin Sulejmanagić PO+PR+4 30 4 120 148 Ljudevita Posavskog 29, 61 Retfa la 1977 Lj. Ris tović PO+PR+4 15 2 30 149 Ljudevita Posavskog 37, 51 Retfa la 1976 Lj. Ris tović PO+PR+4 10 2 20 150 Ljudevita Posavskog 21, 39 Retfa la 1976 Lj. Ris tović PO+PR+4 9 2 18 151 Ljudevita Posavskog 53 Retfa la 1976 Lj. Ris tović PO+PR+4 10 1 10 152 Ljudevita Posavskog 15, 17, 19, 23, 25, 27, 31, 33, 35, 41, 55, 57, 59 Retfa la 1976 i 1977 Lj. Ris tović PO+PR+4 15 13 195 153 Ljudevita Posavskog 13, 43, 45, 47, 49 Retfa la 1976 Lj. Ris tović PO+PR+4 20 5 100 154 Vi jenac Ljube Babića 5, 6 i 11, 12 Gornji grad 1966 Ivan Vrbić PO+PR+3 24 2 48 155 Vi jenac Ljube Babića 1, 2, 3, 4 i 7, 8, 9, 10 i 13, 14, 15, 16 Gornji grad 1966 Ivan Vrbić PO+PR+4 60 3 180 156 Vi jenac Murse 1, 2, 5 Donji grad 1977 Petar Petrović PO+PK+11 48 3 144 157 Vi jenac Murse 3, 4 Donji grad 1973 A. Kostić PO+PR+4 48 1 48 158 Vi jenac Petrove gore 6,7 i 9,10 i 11, 12 i 14, 15 i 16, 17 i 19, 20 Retfa la 1980 Ivan Sa ler PO+PR+4 30 6 180 159 Vi jenac Petrove gore 8, 13, 18 Retfa la 1980 Ivan Sa ler PO+PR+4 20 3 60 160 Vi jenac Petrove gore 1, 2, 3, 4, 5 Retfa la 1978 Ivan Sa ler PO+PR+6 35 5 175 4 1 4 48 1 48 162 Stanka Vraza 1, 2 i 3, 4 i 5, 6 Gornji grad 1965 Z. Čanadić PO+PR+5 102 3 306 163 Stanka Vraza 7 Gornji grad 1966 - PO+PR+9 36 1 36 36 1 36 38 1 38 165 Prolaz Jul i ja Beneš ića 1, 2 Gornji grad 1966 Jos ip Teš i ja PO+PR+G+5 20 1 20 PO+PR+14 52 1 52 PO+PR+2 3 1 3 167 Trg s lobode 9 Gornji grad 1969 Ivan Sa ler PO+PR+M+4 40 1 40 168 Hrvatske Republ ike 18 Gornji grad 1968 Ivan Sa ler PO+PR+M+4 19 1 19 169 Hrvatske Republ ike 22 i 24 Gornji grad 1964 Ivan Rajndl PO+PR+4 23 1 23 170 Trg s lobode 3 i 4 Gornji grad 1967 Ivan Vrbić PO+PR+2 42 1 42 171 Trg s lobode / Vi jenac Jakova Gotovca 1, 2 /9, 10 Gornji grad 1965 Đurđa Bračun - Stojanović PO+G+PR+4 28 1 28 172 Vi jenac Jakova Gotovca 5, 6, 7, 8 Gornji grad 1965 Đurđa Bračun - Stojanović PO+PR+4+T 50 1 50 173 Vi jenac Jakova Gotovca 1, 2, 3, 4 Gornji grad 1964 Đurđa Bračun - Stojanović PO+PR+4+T 37 1 37 174 Hrvatske Republ ike 15b Gornji grad 1965 Đurđa Bračun - Stojanović PO+PR+G+4+T 8 1 8 176 Trg Slobode / Vi jenac Paje Kolarića 5 / 3, 4 Gornji grad 1964 Vjekos lav Tadi janović PO+PR+G+5+T 30 1 30 177 Vi jenac Jakova Gotovca 13 i 14 Gornji grad 1966 Ivan Vrbić PO+PR+5+T 24 1 24 178 Vi jenac Jakova Gotovca 11 i 12 Gornji grad 1966 Ivan Vrbić PO+PR+5+T 20 1 20 PO+PR+4 8 1 8 PO+PR+4 28 1 28 PO+PR+5 10 1 10 180 Vi jenac Paje Kolarića 1, 2, 3, 4, 5 Gornji grad 1964 Đurđa Bračun - Stojanović PO+PR+4 58 1 58 181 Vrt Jagode Truhelke 1 i 2 Gornji grad 1963 R. Borić PO+PR+5+PK 40 1 40 182 Vi jenac Paje Kolarića 6, 7 i 8 i 9 Gornji grad 1962 Rubetić PO+PR+4 20 2 40 183 Trg s lobode 7 Gornji grad 1968 Ivan Vrbić, Radovan Miščević PO+PR+3 24 1 24 184 Nasel je Vladimira Nazora 5, 19, 20 Gornji grad 1979 Vladimir Ober PO+PR+4 20 3 60 185 Nasel je Vladimira Nazora 1, 2, 7, 8, 9, 10, 11, 13, 14, 15, 21 Gornji grad 1979 Vladimir Ober PO+PR+4 15 11 165 Emin Sulejmanagić PO+PR+3 144 Ljudevita Posavskog 4, 6 i 12, 14 i 20, 22 Retfa la 1973 1967Gornji grad11, 12Stanka Vraza164 Drago Kapun i Pava Dukić PO+PR+5 PO+PR+9D. Porobić 161 Stanka Vraza 8, 9, 10 Gornji grad 1968 Ivan Vrbić 166 Trg s lobode 8 Gornji grad 1968 I .Vrbić, R.Miščević, R. Grgić 179 Kapucinska 23, 23a, 25 Gornji grad 1968 IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 509 (nastavak) Evid.br. Adresa: Kućni broj: Gradska četvrt: Godina izdavanja građevinske dozvole: Projektant: Katnost: Broj stanova u zgradi: Broj istih zgrada: Broj stanova u gradu: 186 Nasel je Vladimira Nazora 3, 4, 16, 17, 18 Gornji grad 1979 Vladimir Ober PO+PR+4 15 5 75 187 Nasel je Vladimira Nazora 6, 12 Gornji grad 1979 Vladimir Ober PO+PR+6+PK 26 2 52 188 Dravska 2, 4, 6, 8 Industri jska četvrt 1974 Čobanov, Dusparić PO+PR+6 28 4 112 189 Dragonjska 2, 4, 6, 8 Industri jska četvrt 1975 - PO+PR+3 40 1 40 190 Dragonjska 18 Industri jska četvrt 1977 Ivan Sa ler PO+PR+4 20 1 20 191 Dragonjska 10 Industri jska četvrt 1973 Ivan Sa ler PO+PR+6 35 1 35 192 Dragonjska 20 Industri jska četvrt 1977 Ivan Sa ler PO+PR+6 35 1 35 PO+PR+4+M 16 1 16 PO+PR+4+M 16 1 16 PO+PR+4+M 18 1 18 PO+PR+4+M 8 1 8 194 Gornjodravska obala 89, 89a Gornji grad 1984 - PR+4+M 43 1 43 PO+PR+3+PK 18 4 72 PO+PR+3+PK 17 2 34 196 Hrvatske Republ ike 39, 41 Gornji grad 1987 Ivica Peko PO+PR+2+PK 17 1 17 197 Hrvatske Republ ike 35, 37 Gornji grad 1987 Ivica Peko PO+PR+2+PK 15 1 15 198 Gornjodravska obala 90 Gornji grad 1988 Predrag Rechner PR+3+M 4 1 4 199 Gornjodravska obala 90a Gornji grad 1988 Predrag Rechner PO+PR+3+M 24 1 24 200 Gornjodravska obala 90b Gornji grad 1988 Predrag Rechner PO+PR+4+M 12 1 12 201 Gornjodravska obala 90c Gornji grad 1988 Predrag Rechner PO+PR+4+M 5 1 5 202 Gornjodravska obala 90d Gornji grad 1988 Predrag Rechner PO+PR+4+M 24 1 24 203 Gornjodravska obala 91, 91a, 91b, 91c Gornji grad 1988 Slobodan Kovačević, Predrag Napi ja lo, Dušan Simić PO+PR+4+M 82 1 82 SU+PR+6+PK 14 1 14 SU+PR+7+PK 16 1 16 SU+PR+6+PK 14 1 14 SU+PR+6+PK 14 1 14 PO+SU+PR+6+PK 16 1 16 PO+SU+PR+5+PK 16 2 32 PO+SU+PR+3+PK 12 1 12 206 Vi jenac Kra l jeve Sutjeske 1, 5, 10 Industri jska četvrt 1980 Vjekos lav Tadi janović PO+PR+4+M 10 3 30 207 Vi jenac Kra l jeve Sutjeske 2, 7 Industri jska četvrt 1980 Vjekos lav Tadi janović PO+PR+4+M 13 2 26 209 Vi jenac Kra l jeve Sutjeske 11 Industri jska četvrt 1980 Vjekos lav Tadi janović PO+PR+4+M 16 1 16 210 Vi jenac Kra l jeve Sutjeske 4 Industri jska četvrt 1980 Vjekos lav Tadi janović PO+PR+4+M 16 1 16 208 Vi jenac Kra l jeve Sutjeske 3, 6, 8, 9 Industri jska četvrt 1980 Vjekos lav Tadi janović PO+PR+4+M 15 4 60 211 Vi jenac Gorana Zobundži je 1, 13 Gornji grad 1978 Vjekos lav Tadi janović PO+PR+4 15 2 30 214 Vi jenac Gorana Zobundži je 4, 16 Gornji grad 1978 Vjekos lav Tadi janović PO+PR+4 15 2 30 12 1 12 15 1 15 12 1 12 15 1 15 212 Vi jenac Gorana Zobundži je 2, 14 Gornji grad 1978 Vjekos lav Tadi janović PO+PR+4 15 2 30 213 Vi jenac Gorana Zobundži je 3, 15 Gornji grad 1978 Vjekos lav Tadi janović PO+PR+4 10 2 20 215 Vi jenac Gorana Zobundži je 6, 10 Gornji grad 1978 Vjekos lav Tadi janović PO+PR+4 20 2 40 216 Vi jenac Gorana Zobundži je 7, 11 Gornji grad 1978 Vjekos lav Tadi janović PO+PR+4 15 2 30 219 Trg bana Jos ipa Jelačića 4 i 5 Donji grad 1954 Franjo Mesarić PO+PR+3 21 1 21 220 Trg bana Jos ipa Jelačića 16 i 17 Donji grad 1954 Franjo Mesarić PO+PR+3 12 1 12 221 Trg bana Jos ipa Jelačića 20 i 21 Donji grad 1953 Franjo Mesarić PO+PR+3 20 1 20 222 Sjenjak 12, 14 i 16, 18 i 20, 22 i 13, 15 i 17, 19 i 50, 52 i 54, 56 i 58, 60 i 119, 121 Novi grad 1970 projekt 1974 - 1979 Vladimir Tvrtković PO+PR+4+PK 30 9 270 223 Sjenjak 25, 27, 29, 31, 33, 75, 77, 79, 81, 83, 85, 87 Novi grad 1980 Lujo Schwerer, Jasna Nosso, Ljerka Lul ić PO+PR+4+M 95 2 190 224 Sjenjak 103, 105 i 111, 113 i 115, 117 Novi grad 1981 Rajko Džankić PO+PR+4 28 3 84 225 Sjenjak 49, 51, 53 Novi grad 1986 Dražen Juračić PO+PR+3+PK 60 1 60 226 Sjenjak 123, 125 Novi grad 1987 Nadežda Tankos ić PO+PR+4+PK 36 1 36 227 Sjenjak 21, 23 Novi grad 1988 Vlatko Tvrtković PO+PR+4+PK 35 1 35 228 Sjenjak 1, 2, 3, 4, 5, 6, 42, 44, 46, 127, 129, 131 Novi grad 1970 - 1975 Sulejman Midžet PR+8 32 12 384 229 Sjenjak 9,11 i 34, 36 Novi grad 1974 Ljubinka Nedić SU-PR+10+PK 106 2 212 230 Sjenjak 10 Novi grad 1970 Borut Pečenko PO+PR+11 81 1 81 Gornji grad8, 12Vi jenac Gorana Zobundži je217 218 Vi jenac Gorana Zobundži je 5, 9 Gornji grad PO+PR+4Vjekos lav Tadi janović1978 Miros lav Pavl inić 195 Vi jenac Slavka Kolara 24, 25, 26, 27, 28, 29 Donji grad 1982 - 193 Hrvatske Republ ike 19, 19a, 19b, 19c Gornji grad 1990 204 Gornjodravska obala 93, 94, 95, 96, 97, 98, 99, 100 Gornji grad 1980 N. Đorđević 1978 Vjekos lav Tadi janović PO+PR+4 IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 510 (nastavak) Evid.br. Adresa: Kućni broj: Gradska četvrt: Godina izdavanja građevinske dozvole: Projektant: Katnost: Broj stanova u zgradi: Broj istih zgrada: Broj stanova u gradu: 231 Sjenjak 48 i 101 Novi grad 1976 - 1978 Drago Klemenčić PO+PR+11+PK 133 2 266 232 Sjenjak 32, 38 / 37, 39, 41 Novi grad 1978 / 1980 B. Janša, M. Butko, A. Stjepanović PO+PR+12 106 5 530 40 1 40 20 1 20 235 Sri jemska 126, 128 i 130, 132 i 134, 136 Jug II 1966 Vladimir Androjić PO+PR+4 30 3 90 236 Medul inska / Opati jska 7, 9 ,11 i 13,15, 17 i 10, 12, 14 i 16, 18, 20 / 27, 29, 31 i 28,30, 32 i 33, 35, 37 i 34, 36, 38 i 40, 42, 44 Jug II 1969 Branka Madunić PO+PR+4 60 9 540 237 Loš injska 45 i 47 Jug II 1970 Krunos lav Čačić PO+PR+4 40 1 40 238 Opati jska 39, 41, 43 i 45, 47, 49 i 51, 53, 55 i 57, 59, 61 Jug II 1970 D. Porobić PO+PR+4 50 4 200 40 3 20 1 240 Opati jska 26b, c, d, e Jug II 1974 Ivan Sa ler PO+PR+5+PK 42 1 84 241 Medul inska 1, 3 i 2, 4 i 6, 8 Jug II 1975 - PO+PR+4 30 3 90 242 Medul inska 5 i 5a Jug II 1986 Ivica Peko PO+P+4 28 1 28 243 Umaška 14, 16, 18, 20 Jug II 20 4 80 Umaška / Stonska 13, 15 / 1a, 1b, 12, 14 Jug II 20 6 120 Vela luška / Trpinjska 1, 3 / 2, 8 Jug II 20 4 80 244 Martina Diva l ta / Umaška / Biogradska / Kaštelanska 302, 302a, 302b / 2, 6, 12, 24, 26 / 11, 13, 16, 18 / 39b, 39c, 40, 42 Jug II 15 16 240 Umaška / Kaštelanska / Stonska 1, 2, 9, 11 / 43, 44, 45, 46, 47, 49 / 1, 2, 3, 4 Jug II 15 14 210 Vela luška / Opati jska / Trpanjska 2, 4 / 1a / 1, 3, 7, 9, 11, 10, 12 Jug II 15 10 150 245 Umaška 4, 8, 10, 22, 28 Jug II 15 5 75 Umaška / Stonska 5, 7 / 5, 6, 7, 8, 9, 10 Jug II 15 8 120 Trpanjska / Opati jska 4, 5 / 1 Jug II 15 3 45 246 Kaštelanska 41, 42a, 51 Jug II 26 3 78 Vela luška / Trpanjska 5 / 6 Jug II 26 2 52 247 Ul ica Jos ipa Hutlera 20a, 20b, 20c Gornji grad 2007 Žel jka Jurković PR+G+5 30 1 30 248 Trg Augusta Šenoe 4 Gornji grad 2007 Žel jka Jurković PR+3 6 1 6 249 Umaška 17, 19 Jug II 2010 Žel jka Jurković PO+PR+4 60 1 60 250 Ćićari jska 1a Retfa la 2011 Žel jka Jurković PO+PR+5 37 1 64 251 Retfa la Nova 1, 2, 5, 6 Retfa la 2006 B. Duplančić, B. Grgić, M. Prpić PR+PO+3 9 4 36 252 Retfa la Nova 7, 8, 11, 12 Retfa la 2006 B. Duplančić, B. Grgić, M. Prpić PR+PO+3 9 4 36 253 Retfa la Nova 3, 4, 9, 10 Retfa la 2006 B. Duplančić, B. Grgić, M. Prpić PR+PO+3 8 4 32 254 Retfa la Nova 17, 18, 19, 20 Retfa la 2006 B. Duplančić, B. Grgić, M. Prpić PR+PO+2 7 4 28 255 Retfa la Nova 13, 14, 15, 16 Retfa la 2006 B. Duplančić, B. Grgić, M. Prpić PR+PO+2 7 4 28 256 Kardinala Alojzi ja Stepinca 35 Gornji grad 2003 Žel jko Koški PO+PR+2+PK2 9 1 9 257 Svetoga Roka 41 Gornji grad Žel jko Koški PO+PR+4 28 1 28 258 Jos ipa Jurja Strossmayera 198 Gornji grad 2003 Žel jko Koški PO+PR+4 27 1 27 259 Svete Ane 10, 10/1, 2, 3, 4 Gornji grad 2007 Dražen Arbutina PO+PR+1+PK 34 1 34 260 Krbavska 13 Industri jska četvrt - - PR+5 22 1 22 261 Antuna Kanižl ića 52 Gornji grad 2005 Nikola Dragaš PR+4 8 1 8 262 Kninska ul ica 3 Novi grad 2005 Žel jko Andraš i PO+PR+2+M 26 1 26 263 Kninska uica 2 Novi grad 2006 Žel jko Andraš i PO+PR+2+M 25 8 200 264 Crkvena ul ica 63 Donji grad 2011 Žel jko Andraš i PO+PR+3 10 1 10 265 Mati je Gupca 35 Donji grad 2005 Žel jko Andraš i P+2+M 14 1 14 266 Ul ica Hrvatske Republ ike 23 Gornji grad 2008 Zavod za urbanizam i i zgradnju, Os i jek PO+PR+8 25 1 25 267 Dubrovačka 12 Gornji grad 2004 Damir Šteri jev PO+PR+5 36 1 36 268 Gundul ićeva 23 i 25 Gornji grad 2007 Damir Šteri jev PO+PR+5 51 1 51 269 Il i rska 25, 27 Gornji grad 2005 Damir Šteri jev PO+PR+5 50 1 50 270 Rokova 38 i 40 Gornji grad 2006 Damir Šteri jev PO+PR+2 88 1 88 271 Rokova 36a Gornji grad 2011 Damir Šteri jev PR+3 9 1 9 140 234 Sri jemska 149 i 151, 153 Jug II 1966 239 Opati jska 26a i 58, 60 i 62, 64 i 66, 68 Jug II 1975 PO+PR+41977 - 1979 Vladimir Ober Vladimir Ober Vladimir Ober Vladimir Ober 1977 - 1979 1977 - 1979 1977 - 1979 PO+PR+4 PO+PR+4 PO+PR+4 Branka Madunić PO+PR+4 Vladimir Androjić PO+PR+4 IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 511 Prilog 2: Način izračuna ocjena za odabrane stanove putem modela IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 512 Red. br. Evid. br. Adresa Godina GD Sobnost Broj istih stanova Naselje 1 026-1 Šetalište Petra Preradovića 6 1932. 4,5 S 2 Vukovarska - zapad 2 011-1 Park kneza Branimira 2 1936. 3,5 S 2 Vukovarska - zapad 3 003-2 Zagrebačka 1 1937. 3,5 S 2 Vukovarska - zapad 4 017-1 Dobriše Cesarića 9 1940. 3,5 S 3 Vukovarska - zapad 5 024-1 Kralja Zvonimira 9 1940. 2,5 S 1 Vukovarska - zapad 6 099-1 Otokara Keršovanije 5 1940. 3,5 S 1 Vukovarska - zapad 7 221-1 Trg bana Josipa Jelačića 20 i 21 1953. 3 S 12 Donji grad 8 053i4-1 Istarska 18 i 18a 1954. 2 S 6 Vukovarska - zapad 9 066-1 Vukovarska 128 i 130 1956. 2 S 32 Vukovarska - istok 10 067-1 Vukovarska 36 1956. G 40 Vukovarska - zapad 11 067-2 Vukovarska 36 1956. 2 S 30 Vukovarska - zapad 12 109-2 Vijenac Ivana Meštrovića 9 1959. 2 S 25 Vijenac Ivana Meštrovića 13 115-1 Vijenac Ivana Meštrovića 35 1960. 2 S 45 Vijenac Ivana Meštrovića 14 101-1 Kralja Petra Svačića 1 1961. 1 S 78 Svačićeva - Kovačićeva 15 101-2 Kralja Petra Svačića 1 1961. 2 S 72 Svačićeva - Kovačićeva 16 113-1 Kneza Trpimira 1a 1962. 2 S 30 Vijenac Ivana Meštrovića 17 114-1 Vijenac Ivana Meštrovića 32 i 34 1962. 2,5 S 40 Vijenac Ivana Meštrovića 18 118-1 Vijenac Ivana Meštrovića 17 i 19 1962. 2 S 12 Vijenac Ivana Meštrovića 19 130-1 Bosutska 3 i 5 1962. 1 S 60 Bosutsko naselje 20 131-1 Bosutska 7, 9 i 11 1962. 2 S 30 Bosutsko naselje 21 132i3-1 Bosutska 17 1962. 2 S 60 Bosutsko naselje 22 138-1 Vijenac Augusta Cesarca 33 1962. 3 S 20 Vijenac Augusta Cesarca 23 182-1 Vijenac Paje Kolarića 6 i 7 1962. 2,5 S 40 Vijenac Paje Kolarića 24 073-1 Kneza Trpimira 4, 4a i 4b 1963. 2 S 36 Vukovarska - zapad 25 103-1 Ivana Gorana Kovačića 11 i 13 1963. 1 S 60 Svačićeva - Kovačićeva 26 104-1 Ivana Gorana Kovačića 5, 7 i 9 1963. 2 S 24 Svačićeva - Kovačićeva 27 112-2 Vijenac Ivana Meštrovića 1963. 2,5 S 12 Vijenac Ivana Meštrovića 28 181-2 Vrt Jagode Truhelke 1 i 2 1963. 2,5 S 24 Vijenac Paje Kolarića 29 124i5-1 Vukovarska 68, 70 i 72 1964. 3 S 130 Drvljanik 30 085-3 Prolaz Josipa Leovića 1, 3 i 5 1965. 3 S 28 Gornji grad 31 122i3-1 Vukovarska 88 1965. 2 S 30 Drvljanik 32 126i7-1 Vukovarska 92, 94 i 96 1965. 3 S 40 Drvljanik OPĆI PODACI O STANU IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 513 (nastavak) Stav ispitanika u odnosu na kriterij: Nepoželjno Poželjno Poželjno Red. br. Evid. br. Mogući bodovi: 1 026-1 Karakteristika stana: da da da Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 1,00 3,00 2,00 8,67 2 011-1 Karakteristika stana: ne da da Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 1,00 3,00 3,00 13,00 3 003-2 Karakteristika stana: ne da da Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 1,00 3,00 3,00 13,00 4 017-1 Karakteristika stana: ne da da Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 1,00 3,00 3,00 13,00 5 024-1 Karakteristika stana: ne da da Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 1,00 3,00 3,00 13,00 6 099-1 Karakteristika stana: da da da Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 1,00 3,00 2,00 8,67 7 221-1 Karakteristika stana: ne da da Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 1,00 3,00 3,00 13,00 8 053i4-1 Karakteristika stana: ne da da Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 1,00 3,00 3,00 13,00 9 066-1 Karakteristika stana: ne ne ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 4,33 10 067-1 Karakteristika stana: ne ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 2,00 1,00 6,50 11 067-2 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 12 109-2 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 13 115-1 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 14 101-1 Karakteristika stana: ne ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 2,00 1,00 6,50 15 101-2 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 16 113-1 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 17 114-1 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 18 118-1 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 19 130-1 Karakteristika stana: ne ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 2,00 1,00 6,50 20 131-1 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 21 132i3-1 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 22 138-1 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 23 182-1 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 24 073-1 Karakteristika stana: ne ne ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 4,33 25 103-1 Karakteristika stana: ne ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 2,00 1,00 6,50 26 104-1 Karakteristika stana: ne ne ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 4,33 27 112-2 Karakteristika stana: ne ne ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 4,33 28 181-2 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 29 124i5-1 Karakteristika stana: ne ne ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 4,33 30 085-3 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 31 122i3-1 Karakteristika stana: ne ne ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 4,33 32 126i7-1 Karakteristika stana: ne ne ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 4,33 STAN UDIO U OCJENI (%): 13,00 N pitanja Σ bodova kriterija Ocjena kategorije Stan ima vanjski prostor Stan ima dodatni WC A - SADRŽAJI STANA PROSTORNA KARAKTERISTIKA KOJA SE OCJENJUJE: Stan ima više od 1 spremišta 0 / 1 IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 514 (nastavak) Bez blagovanja S blagovanjem Bez blagovanja S blagovanjem 1 osoba Stav ispitanika u odnosu na kriterij: 10-15 15-20 6-9 12-16 5-10 Nepoželjno Red. br. Evid. br. Mogući bodovi: 0 / 1 1 026-1 Karakteristika stana: 28,16 14,06 26,00 22,00 16,50 6,50 da Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 1,00 2,00 2,00 1,00 1,00 0,00 7,00 9,00 21,86 2 011-1 Karakteristika stana: 27,56 12,00 23,73 25,02 8,00 da Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 1,00 2,00 2,00 0,00 1,00 0,00 6,00 8,00 22,67 3 003-2 Karakteristika stana: 16,41 10,45 23,40 23,40 4,62 da Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 2,00 2,00 0,00 0,00 0,00 6,00 6,00 17,00 4 017-1 Karakteristika stana: 25,50 12,00 25,50 25,50 4,80 da Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 1,00 2,00 2,00 0,00 0,00 0,00 6,00 7,00 19,83 5 024-1 Karakteristika stana: 27,70 14,05 20,50 8,80 da Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 1,00 2,00 0,00 0,00 1,00 0,00 5,00 6,00 20,40 6 099-1 Karakteristika stana: 16,03 12,05 20,50 16,12 4,86 da Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 1,00 2,00 1,00 0,00 0,00 0,00 6,00 6,00 17,00 7 221-1 Karakteristika stana: 16,90 8,10 19,70 11,90 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 1,00 0,00 0,00 1,00 5,00 5,00 17,00 8 053i4-1 Karakteristika stana: 19,80 12,04 19,50 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 1,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 5,00 21,25 9 066-1 Karakteristika stana: 19,10 9,28 11,35 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 4,00 17,00 10 067-1 Karakteristika stana: 17,29 ne Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 2,00 2,00 17,00 11 067-2 Karakteristika stana: 19,05 8,93 19,05 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 4,00 17,00 12 109-2 Karakteristika stana: 17,06 8,69 13,82 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 4,00 17,00 13 115-1 Karakteristika stana: 16,94 11,48 11,02 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 4,00 17,00 14 101-1 Karakteristika stana: 14,80 9,57 ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 3,00 2,00 11,33 15 101-2 Karakteristika stana: 14,80 8,03 14,80 ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 3,00 12,75 16 113-1 Karakteristika stana: 18,04 11,66 13,53 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 4,00 17,00 17 114-1 Karakteristika stana: 20,16 10,10 20,16 7,58 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 2,00 0,00 0,00 1,00 1,00 5,00 6,00 20,40 18 118-1 Karakteristika stana: 18,77 13,33 13,04 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 1,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 5,00 21,25 19 130-1 Karakteristika stana: 19,25 8,50 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 3,00 3,00 17,00 20 131-1 Karakteristika stana: 18,00 8,30 13,40 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 4,00 17,00 21 132i3-1 Karakteristika stana: 16,94 11,48 11,02 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 4,00 17,00 22 138-1 Karakteristika stana: 17,64 2,55 11,26 16,50 ne Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 0,00 0,00 1,00 1,00 0,00 0,00 1,00 5,00 4,00 13,60 23 182-1 Karakteristika stana: 20,16 10,10 20,16 7,58 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 2,00 0,00 0,00 1,00 1,00 5,00 6,00 20,40 24 073-1 Karakteristika stana: 22,00 9,13 13,51 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 4,00 17,00 25 103-1 Karakteristika stana: 19,25 8,50 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 3,00 3,00 17,00 26 104-1 Karakteristika stana: 16,30 10,06 10,90 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 4,00 17,00 27 112-2 Karakteristika stana: 18,20 6,45 12,40 7,90 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 1,00 0,00 1,00 0,00 0,00 1,00 1,00 5,00 6,00 20,40 28 181-2 Karakteristika stana: 17,22 7,00 13,60 3,06 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 5,00 4,00 13,60 29 124i5-1 Karakteristika stana: 18,81 4,90 12,86 11,55 ne Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 0,00 0,00 1,00 1,00 0,00 0,00 1,00 5,00 4,00 13,60 30 085-3 Karakteristika stana: 21,60 8,20 13,60 10,20 ne Ostvareni bodovi: 0,00 2,00 1,00 0,00 1,00 1,00 0,00 0,00 1,00 5,00 6,00 20,40 31 122i3-1 Karakteristika stana: 12,67 5,70 10,70 ne Ostvareni bodovi: 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 2,00 8,50 32 126i7-1 Karakteristika stana: 23,87 6,94 11,88 11,70 ne Ostvareni bodovi: 0,00 2,00 1,00 0,00 1,00 1,00 0,00 0,00 1,00 5,00 6,00 20,40 STAN B - KVADRATURA PROSTORIJA PROSTORNA KARAKTERISTIKA KOJA SE OCJENJUJE: 10-20 UDIO U OCJENI (%): 17,00 N pitanja Σ bodova kriterija 0 / 1 / 2 Spavaća soba (m²) Stan ima strop viši od 3 m Ocjena kategorije Dnevni boravak (m²) Kuhinja (m²) 2 osobe ili roditelji IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 515 (nastavak) Stav ispitanika u odnosu na kriterij: 4 - sjever; 3 - jug; 2 - istok; 1 - zapad 4 - zapad; 3 - istok; 2 - jug; 1 - sjever Važno Važno Važno Red. br. Evid. br. Mogući bodovi: 1 026-1 Karakteristika stana: jug zapad sjever jug jug sjever da da da Ostvareni bodovi: 0,67 1,00 0,33 0,67 0,67 0,33 1,00 1,00 1,00 9,00 6,67 10,37 2 011-1 Karakteristika stana: sjever istok sjever sjever jug da da da Ostvareni bodovi: 1,00 0,67 0,33 0,33 0,67 0,00 1,00 1,00 1,00 8,00 6,00 10,50 3 003-2 Karakteristika stana: jug jug sjever sjever zapad da da da Ostvareni bodovi: 0,67 0,33 0,33 0,33 0,00 0,00 1,00 1,00 1,00 8,00 4,67 8,17 4 017-1 Karakteristika stana: zapad istok zapad zapad istok da da da Ostvareni bodovi: 0,00 0,67 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 1,00 1,00 8,00 4,67 8,17 5 024-1 Karakteristika stana: jug istok sjever istok da da da Ostvareni bodovi: 0,67 0,67 0,33 1,00 0,00 0,00 1,00 1,00 1,00 7,00 5,67 11,33 6 099-1 Karakteristika stana: istok jug zapad zapad jug da da da Ostvareni bodovi: 0,33 0,33 0,00 0,00 0,67 0,00 1,00 1,00 1,00 8,00 4,33 7,58 7 221-1 Karakteristika stana: jug zapad sjever sjever da da da Ostvareni bodovi: 0,67 1,00 0,33 0,33 0,00 0,00 1,00 1,00 1,00 7,00 5,33 10,67 8 053i4-1 Karakteristika stana: istok zapad istok da da da Ostvareni bodovi: 0,33 1,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 1,00 1,00 6,00 5,33 12,44 9 066-1 Karakteristika stana: jug sjever jug da da da Ostvareni bodovi: 0,67 0,00 0,67 0,00 0,00 0,00 1,00 1,00 1,00 6,00 4,33 10,11 10 067-1 Karakteristika stana: jug da da ne Ostvareni bodovi: 0,67 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 1,00 0,00 4,00 2,67 9,33 11 067-2 Karakteristika stana: sjever sjever jug da ne da Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,67 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 6,00 3,67 8,56 12 109-2 Karakteristika stana: jug sjever sjever da ne da Ostvareni bodovi: 0,67 0,00 0,33 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 6,00 3,00 7,00 13 115-1 Karakteristika stana: istok sjever istok da ne da Ostvareni bodovi: 0,33 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 6,00 3,33 7,78 14 101-1 Karakteristika stana: zapad zapad da ne ne Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 5,00 2,00 5,60 15 101-2 Karakteristika stana: istok istok istok da ne ne Ostvareni bodovi: 0,33 0,67 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 6,00 3,00 7,00 16 113-1 Karakteristika stana: zapad zapad sjever da ne da Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 0,33 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 6,00 3,33 7,78 17 114-1 Karakteristika stana: istok zapad istok zapad da da da Ostvareni bodovi: 0,33 1,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 1,00 1,00 7,00 5,33 10,67 18 118-1 Karakteristika stana: zapad zapad zapad da da da Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 1,00 1,00 6,00 4,00 9,33 19 130-1 Karakteristika stana: jug jug da ne ne Ostvareni bodovi: 0,67 0,33 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 5,00 2,00 5,60 20 131-1 Karakteristika stana: jug sjever sjever da ne da Ostvareni bodovi: 0,67 0,00 0,33 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 6,00 3,00 7,00 21 132i3-1 Karakteristika stana: istok sjever istok da ne da Ostvareni bodovi: 0,33 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 6,00 3,33 7,78 22 138-1 Karakteristika stana: jug jug istok istok da ne da Ostvareni bodovi: 0,67 0,33 1,00 1,00 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 7,00 5,00 10,00 23 182-1 Karakteristika stana: jug sjever jug sjever da da da Ostvareni bodovi: 0,67 0,00 0,67 0,33 0,00 0,00 1,00 1,00 1,00 7,00 4,67 9,33 24 073-1 Karakteristika stana: zapad zapad zapad da da ne Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 1,00 0,00 6,00 3,00 7,00 25 103-1 Karakteristika stana: jug jug da ne ne Ostvareni bodovi: 0,67 0,33 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 5,00 2,00 5,60 26 104-1 Karakteristika stana: jug jug jug da da da Ostvareni bodovi: 0,67 0,33 0,67 0,00 0,00 0,00 1,00 1,00 1,00 6,00 4,67 10,89 27 112-2 Karakteristika stana: zapad jug zapad zapad da ne da Ostvareni bodovi: 0,00 0,33 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 7,00 2,33 4,67 28 181-2 Karakteristika stana: jug sjever sjever sjever da ne da Ostvareni bodovi: 0,67 0,00 0,33 0,33 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 7,00 3,33 6,67 29 124i5-1 Karakteristika stana: jug jug sjever sjever da ne da Ostvareni bodovi: 0,67 0,33 0,33 0,33 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 7,00 3,67 7,33 30 085-3 Karakteristika stana: istok istok zapad zapad da da da Ostvareni bodovi: 0,33 0,67 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 1,00 1,00 7,00 4,00 8,00 31 122i3-1 Karakteristika stana: istok istok istok ne ne ne Ostvareni bodovi: 0,33 0,67 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 6,00 2,00 4,67 32 126i7-1 Karakteristika stana: jug jug sjever sjever da ne da Ostvareni bodovi: 0,67 0,33 0,33 0,33 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 7,00 3,67 7,33 STAN C - ORIJENTACIJA PROSTORIJA Spavaća soba Kuhinja ima prozor Kupaonica ima prozor Dnevni boravak Kuhinja PROSTORNA KARAKTERISTIKA KOJA SE OCJENJUJE: Stan ima dvostranu orijentaciju UDIO U OCJENI (%): 14,00 4 - istok; 3 - jug 2 - sjever; 1 - zapad 1 / 0,67 / 0,33 / 0 N pitanja Σ bodova kriterija Ocjena kategorije 0 / 1 IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 516 (nastavak) Stav ispitanika u odnosu na kriterij: 5 - centralni dnevni boravak; 4 - kružna veza; 3 - zoniranje; 2 - hodnik; 1 - prolazne prostorije 3 - zasebne prostorije; 2 - povezane vratima; 1 - u istom prostoru 3 - dnevni boravak; 2 - kuhinja; 1 - spavaća soba Nepoželjno Red. br. Evid. br. Mogući bodovi: 1 /0,75 / 0,5 / 0,25 /0 1 / 0,5 / 0 1 / 0,5 / 0 0 / 1 1 026-1 Karakteristika stana: prolazne prostorije zasebne prostorije dnevni boravak da Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 1,00 0,00 4,00 2,00 9,00 2 011-1 Karakteristika stana: prolazne prostorije zasebne prostorije dnevni boravak da Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 1,00 0,00 4,00 2,00 9,00 3 003-2 Karakteristika stana: prolazne prostorije zasebne prostorije dnevni boravak da Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 1,00 0,00 4,00 2,00 9,00 4 017-1 Karakteristika stana: prolazne prostorije zasebne prostorije dnevni boravak da Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 1,00 0,00 4,00 2,00 9,00 5 024-1 Karakteristika stana: prolazne prostorije zasebne prostorije - da Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 0,00 0,00 4,00 1,00 4,50 6 099-1 Karakteristika stana: prolazne prostorije zasebne prostorije kuhinja da Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 0,50 0,00 4,00 1,50 6,75 7 221-1 Karakteristika stana: prolazne prostorije zasebne prostorije kuhinja da Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 0,50 0,00 4,00 1,50 6,75 8 053i4-1 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije dnevni boravak ne Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 1,00 1,00 4,00 3,25 14,63 9 066-1 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije - ne Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 0,00 1,00 4,00 2,25 10,13 10 067-1 Karakteristika stana: centralni dnevni boravak u istom su prostoru - Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 0,00 3,00 1,00 6,00 11 067-2 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije kuhinja da Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 0,50 0,00 4,00 1,75 7,88 12 109-2 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije dnevni boravak ne Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 1,00 1,00 4,00 3,25 14,63 13 115-1 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije dnevni boravak da Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 1,00 0,00 4,00 2,25 10,13 14 101-1 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije - Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 0,00 0,00 3,00 1,25 7,50 15 101-2 Karakteristika stana: hodnik povezane vratima kuhinja ne Ostvareni bodovi: 0,25 0,50 0,50 1,00 4,00 2,25 10,13 16 113-1 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije dnevni boravak ne Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 1,00 1,00 4,00 3,25 14,63 17 114-1 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije kuhinja ne Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 0,50 1,00 4,00 2,75 12,38 18 118-1 Karakteristika stana: zoniranje zasebne prostorije kuhinja da Ostvareni bodovi: 0,50 1,00 0,50 0,00 4,00 2,00 9,00 19 130-1 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije - Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 0,00 0,00 3,00 1,25 7,50 20 131-1 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije dnevni boravak da Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 1,00 0,00 4,00 2,25 10,13 21 132i3-1 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije dnevni boravak ne Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 1,00 1,00 4,00 3,25 14,63 22 138-1 Karakteristika stana: hodnik u istom su prostoru dnevni boravak ne Ostvareni bodovi: 0,25 0,00 1,00 1,00 4,00 2,25 10,13 23 182-1 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije kuhinja ne Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 0,50 1,00 4,00 2,75 12,38 24 073-1 Karakteristika stana: hodnik povezane vratima - ne Ostvareni bodovi: 0,25 0,50 0,00 1,00 4,00 1,75 7,88 25 103-1 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije - Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 0,00 0,00 3,00 1,25 7,50 26 104-1 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije - ne Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 0,00 1,00 4,00 2,25 10,13 27 112-2 Karakteristika stana: hodnik povezane vratima - ne Ostvareni bodovi: 0,25 0,50 0,00 1,00 4,00 1,75 7,88 28 181-2 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije dnevni boravak ne Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 1,00 1,00 4,00 3,25 14,63 29 124i5-1 Karakteristika stana: hodnik u istom su prostoru - ne Ostvareni bodovi: 0,25 0,00 0,00 1,00 4,00 1,25 5,63 30 085-3 Karakteristika stana: hodnik u istom su prostoru dnevni boravak da Ostvareni bodovi: 0,25 0,00 1,00 0,00 4,00 1,25 5,63 31 122i3-1 Karakteristika stana: hodnik u istom su prostoru - ne Ostvareni bodovi: 0,25 0,00 0,00 1,00 4,00 1,25 5,63 32 126i7-1 Karakteristika stana: hodnik u istom su prostoru - ne Ostvareni bodovi: 0,25 0,00 0,00 1,00 4,00 1,25 5,63 STAN D - KOMUNIKACIJA IZMEĐU PROSTORIJA UDIO U OCJENI (%): 18,00 N pitanja Σ bodova kriterija Ocjena kategorije PROSTORNA KARAKTERISTIKA KOJA SE OCJENJUJE: Povezivanje prostorija unutar stana Odnos dnevnog boravka i kuhinje Iz kojeg se unutarnjeg prostora izlazi na vanjski U sobu se ulazi preko dnevnog boravka IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 517 (nastavak) Stav ispitanika u odnosu na kriterij: 3 - kuhinja; 2 - dnevni boravak; 1 - blagovaonica Poželjno Poželjno Red. br. Evid. br. Mogući bodovi: 1 / 0,5 / 0 1 026-1 Karakteristika stana: kuhinja ne da 026-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 1,00 3,00 2,00 25,33 75,23 2 011-1 Karakteristika stana: kuhinja ne da 011-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 1,00 3,00 2,00 25,33 80,50 3 003-2 Karakteristika stana: kuhinja ne da 003-2 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 1,00 3,00 2,00 25,33 72,50 4 017-1 Karakteristika stana: kuhinja ne da 017-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 1,00 3,00 2,00 25,33 75,33 5 024-1 Karakteristika stana: kuhinja ne da 024-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 1,00 3,00 2,00 25,33 74,57 6 099-1 Karakteristika stana: kuhinja ne da 099-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 1,00 3,00 2,00 25,33 65,33 7 221-1 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 221-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 60,08 8 053i4-1 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 053i4-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 73,99 9 066-1 Karakteristika stana: kuhinja ne da 066-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 1,00 3,00 2,00 25,33 66,90 10 067-1 Karakteristika stana: dnevni boravak 067-1 Ostvareni bodovi: 0,50 0,00 0,00 1,00 0,50 19,00 57,83 11 067-2 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 067-2 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 54,76 12 109-2 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 109-2 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 59,96 13 115-1 Karakteristika stana: kuhinja ne da 115-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 1,00 3,00 2,00 25,33 68,90 14 101-1 Karakteristika stana: kuhinja da 101-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 1,00 2,00 2,00 38,00 68,93 15 101-2 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 101-2 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 51,21 16 113-1 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 113-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 60,74 17 114-1 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 114-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 64,78 18 118-1 Karakteristika stana: kuhinja da ne 118-1 Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 25,33 73,58 19 130-1 Karakteristika stana: kuhinja ne 130-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 2,00 1,00 19,00 55,60 20 131-1 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 131-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 55,46 21 132i3-1 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 132i3-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 60,74 22 138-1 Karakteristika stana: dnevni boravak ne ne 138-1 Ostvareni bodovi: 0,50 0,00 0,00 3,00 0,50 6,33 48,73 23 182-1 Karakteristika stana: kuhinja ne da 182-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 1,00 3,00 2,00 25,33 76,11 24 073-1 Karakteristika stana: kuhinja ne da 073-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 1,00 3,00 2,00 25,33 61,54 25 103-1 Karakteristika stana: kuhinja ne 103-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 2,00 1,00 19,00 55,60 26 104-1 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 104-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 55,01 27 112-2 Karakteristika stana: kuhinja ne da 112-2 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 1,00 3,00 2,00 25,33 62,61 28 181-2 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 181-2 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 56,23 29 124i5-1 Karakteristika stana: dnevni boravak ne da 124i5-1 Ostvareni bodovi: 0,50 0,00 1,00 3,00 1,50 19,00 49,89 30 085-3 Karakteristika stana: dnevni boravak ne da 083-3 Ostvareni bodovi: 0,50 0,00 1,00 3,00 1,50 19,00 61,69 31 122i3-1 Karakteristika stana: dnevni boravak ne da 122i3-1 Ostvareni bodovi: 0,50 0,00 1,00 3,00 1,50 19,00 42,13 32 126i7-1 Karakteristika stana: dnevni boravak ne da 126i7-1 Ostvareni bodovi: 0,50 0,00 1,00 3,00 1,50 19,00 56,69 OCJENA STANA Lokacija stola za blagovanje Stan ima degažmanom odvojeno spavanje Stan je adaptabilan PROSTORNA KARAKTERISTIKA KOJA SE OCJENJUJE: UDIO U OCJENI (%): 38,00 N pitanja Σ bodova kriterija Ocjena kategorije STAN 0 / 1 E - PROSTORNA ORGANIZACIJA STANA IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 518 (nastavak) Red. br. Evid. br. Adresa Godina GD Sobnost Broj istih stanova Naselje 33 126i7-2 Vukovarska 92, 94 i 96 1965. 2 S 40 Drvljanik 34 162-3 Stanka Vraza 1 i 2 1965. 3 S 54 Naselje Stanka Vraza 35 162-4 Stanka Vraza 1 i 2 1965. 2 S 36 Naselje Stanka Vraza 36 162-5 Stanka Vraza 1 i 2 1965. 2 S 144 Naselje Stanka Vraza 37 172-1 Vijenac Jakova Gotovca 5, 6, 7 i 8 1965. 2,5 S 32 Vijenac Jakova Gotovca 38 090-2 Vukovarska 132 1966. 2 S 24 Vukovarska - istok 39 119-1 Vijenac Ivana Meštrovića 54 1966. 2 S 40 Vijenac Ivana Meštrovića 40 155-3 Vijenac Ljube Babića 1, 2, 3 i 4 1966. 1 S 48 Vijenac Ljube Babića 41 235-1 Srijemska 126 i 128 1966. 2 S 60 Jug II 42 143-1 Vijenac Josipa Kozarca 1 1967. 2 S 36 Vijenac Josipa Kozarca 43 164-1 Stanka Vraza 11 1967. 2 S 10 Naselje Stanka Vraza 44 108-1 Vijenac Ivana Meštrovića 76 i 78 1968. 1 S 60 Vijenac Ivana Meštrovića 45 108-2 Vijenac Ivana Meštrovića 76 i 78 1968. 2 S 50 Vijenac Ivana Meštrovića 46 108-3 Vijenac Ivana Meštrovića 76 i 78 1968. 3 S 50 Vijenac Ivana Meštrovića 47 166-1 Trg slobode 8 1968. 3 S 13 Blok centar 48 167-2 Trg slobode 9 1969. 2 S 17 Blok centar 49 236-1 Medulinska 7, 9 i 11 1969. G 30 Jug II 50 236-2 Medulinska 7, 9 i 11 1969. 1 S 90 Jug II 51 236-3 Medulinska 7, 9 i 11 1969. 2 S 30 Jug II 52 236-4 Medulinska 7, 9 i 11 1969. 2 S 30 Jug II 53 222-1 Sjenjak 12 i 14 1970. 1 S 90 Sjenjak 54 222-2 Sjenjak 12 i 14 1970. 3,5 S 90 Sjenjak 55 222-3 Sjenjak 12 i 14 1970. 2,5 S 90 Sjenjak 56 228-1 Sjenjak 1 1970. 2 S 96 Sjenjak 57 228-2 Sjenjak 1 1970. 3 S 96 Sjenjak 58 238-1 Opatijska 39, 21 i 43 1970. G 60 Jug II 59 238-2 Opatijska 39, 21 i 43 1970. 2 S 75 Jug II 60 136-1 Drinska 10b 1971. 1 S 16 Drinska ulica 61 146-5 Ljudevita Posavskog 8 i 10 1973. 2 S 45 Ljudevita Posavskog 62 157-3 Vijenac Murse 3 i 4 1973. 2 S 10 Vijenac Murse 63 111-3 Vijenac Ivana Meštrovića 1g 1974. 2,5 S 18 Vijenac Ivana Meštrovića 64 188-1 Dravska 2 1974. 2 S 28 Bosutsko naselje OPĆI PODACI O STANU IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 519 (nastavak) Stav ispitanika u odnosu na kriterij: Nepoželjno Poželjno Poželjno Red. br. Evid. br. Mogući bodovi: 33 126i7-2 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 34 162-3 Karakteristika stana: ne ne ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 4,33 35 162-4 Karakteristika stana: ne ne ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 4,33 36 162-5 Karakteristika stana: ne ne ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 4,33 37 172-1 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 38 090-2 Karakteristika stana: ne ne ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 4,33 39 119-1 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 40 155-3 Karakteristika stana: ne da Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 2,00 2,00 13,00 41 235-1 Karakteristika stana: ne ne ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 4,33 42 143-1 Karakteristika stana: ne ne ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 4,33 43 164-1 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 44 108-1 Karakteristika stana: ne ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 2,00 1,00 6,50 45 108-2 Karakteristika stana: ne da da Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 1,00 3,00 3,00 13,00 46 108-3 Karakteristika stana: ne da da Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 1,00 3,00 3,00 13,00 47 166-1 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 48 167-2 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 49 236-1 Karakteristika stana: ne ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 2,00 1,00 6,50 50 236-2 Karakteristika stana: ne ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 2,00 1,00 6,50 51 236-3 Karakteristika stana: ne ne ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 4,33 52 236-4 Karakteristika stana: ne ne ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 4,33 53 222-1 Karakteristika stana: ne ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 2,00 1,00 6,50 54 222-2 Karakteristika stana: ne da da Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 1,00 3,00 3,00 13,00 55 222-3 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 56 228-1 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 57 228-2 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 58 238-1 Karakteristika stana: ne ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 2,00 1,00 6,50 59 238-2 Karakteristika stana: ne ne ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 4,33 60 136-1 Karakteristika stana: ne ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 2,00 1,00 6,50 61 146-5 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 62 157-3 Karakteristika stana: ne ne ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 4,33 63 111-3 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 64 188-1 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 STAN 0 / 1 PROSTORNA KARAKTERISTIKA KOJA SE OCJENJUJE: Stan ima više od 1 spremišta Stan ima vanjski prostor Stan ima dodatni WC UDIO U OCJENI (%): 13,00 N pitanja A - SADRŽAJI STANA Σ bodova kriterija Ocjena kategorije IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 520 (nastavak) Bez blagovanja S blagovanjem Bez blagovanja S blagovanjem 1 osoba Stav ispitanika u odnosu na kriterij: 10-15 15-20 6-9 12-16 5-10 Nepoželjno Red. br. Evid. br. Mogući bodovi: 0 / 1 33 126i7-2 Karakteristika stana: 10,44 6,84 12,96 ne Ostvareni bodovi: 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 3,00 12,75 34 162-3 Karakteristika stana: 19,57 7,54 14,99 14,44 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 1,00 0,00 0,00 1,00 5,00 5,00 17,00 35 162-4 Karakteristika stana: 14,99 5,55 14,99 ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 3,00 12,75 36 162-5 Karakteristika stana: 19,57 7,54 14,44 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 4,00 17,00 37 172-1 Karakteristika stana: 16,71 12,99 13,18 8,40 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 1,00 1,00 0,00 0,00 1,00 1,00 5,00 6,00 20,40 38 090-2 Karakteristika stana: 20,11 9,00 14,63 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 4,00 17,00 39 119-1 Karakteristika stana: 18,21 13,68 19,01 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 1,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 5,00 21,25 40 155-3 Karakteristika stana: 17,11 11,52 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 3,00 3,00 17,00 41 235-1 Karakteristika stana: 14,40 9,54 14,40 ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 3,00 12,75 42 143-1 Karakteristika stana: 16,60 13,81 12,21 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 1,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 5,00 21,25 43 164-1 Karakteristika stana: 17,23 8,74 14,40 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 4,00 17,00 44 108-1 Karakteristika stana: 17,33 10,94 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 3,00 3,00 17,00 45 108-2 Karakteristika stana: 17,33 10,56 14,44 12,30 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 1,00 0,00 0,00 1,00 5,00 5,00 17,00 46 108-3 Karakteristika stana: 17,98 10,56 12,30 14,44 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 1,00 0,00 0,00 1,00 5,00 5,00 17,00 47 166-1 Karakteristika stana: 29,06 9,72 15,24 11,21 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 1,00 0,00 0,00 1,00 5,00 5,00 17,00 48 167-2 Karakteristika stana: 16,50 11,68 13,38 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 4,00 17,00 49 236-1 Karakteristika stana: 17,29 3,35 ne Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 3,00 2,00 11,33 50 236-2 Karakteristika stana: 17,29 7,42 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 3,00 3,00 17,00 51 236-3 Karakteristika stana: 17,53 7,42 17,28 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 4,00 17,00 52 236-4 Karakteristika stana: 17,29 7,25 12,76 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 4,00 17,00 53 222-1 Karakteristika stana: 18,98 4,76 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 3,00 3,00 17,00 54 222-2 Karakteristika stana: 17,22 8,10 10,90 9,20 6,79 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 1,00 0,00 1,00 0,00 0,00 1,00 1,00 6,00 6,00 17,00 55 222-3 Karakteristika stana: 15,35 7,30 11,95 7,78 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 1,00 0,00 1,00 0,00 0,00 1,00 1,00 5,00 6,00 20,40 56 228-1 Karakteristika stana: 16,31 7,25 12,92 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 1,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 5,00 21,25 57 228-2 Karakteristika stana: 16,31 7,25 12,92 14,74 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 1,00 0,00 1,00 1,00 0,00 0,00 1,00 5,00 6,00 20,40 58 238-1 Karakteristika stana: 17,08 3,05 ne Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 3,00 2,00 11,33 59 238-2 Karakteristika stana: 17,28 7,38 17,08 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 4,00 17,00 60 136-1 Karakteristika stana: 20,55 4,32 ne Ostvareni bodovi: 0,00 2,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 3,00 3,00 17,00 61 146-5 Karakteristika stana: 16,98 10,53 12,95 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 4,00 17,00 62 157-3 Karakteristika stana: 21,81 8,93 12,53 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 4,00 17,00 63 111-3 Karakteristika stana: 18,52 8,97 12,27 7,58 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 1,00 1,00 5,00 5,00 17,00 64 188-1 Karakteristika stana: 17,30 10,00 11,50 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 4,00 17,00 STAN 0 / 1 / 2 N pitanja Σ bodova kriterija Ocjena kategorije PROSTORNA KARAKTERISTIKA KOJA SE OCJENJUJE: Dnevni boravak (m²) Kuhinja (m²) Spavaća soba (m²) Stan ima strop viši od 3 m UDIO U OCJENI (%): 17,00 2 osobe ili roditelji B - KVADRATURA PROSTORIJA 10-20 IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 521 (nastavak) Stav ispitanika u odnosu na kriterij: 4 - sjever; 3 - jug; 2 - istok; 1 - zapad 4 - zapad; 3 - istok; 2 - jug; 1 - sjever Važno Važno Važno Red. br. Evid. br. Mogući bodovi: 33 126i7-2 Karakteristika stana: sjever sjever jug ne ne da Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,67 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 6,00 2,67 6,22 34 162-3 Karakteristika stana: jug sjever jug sjever da ne da Ostvareni bodovi: 0,67 0,00 0,67 0,33 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 7,00 3,67 7,33 35 162-4 Karakteristika stana: jug jug jug da ne ne Ostvareni bodovi: 0,67 0,33 0,67 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 6,00 2,67 6,22 36 162-5 Karakteristika stana: jug sjever sjever da ne da Ostvareni bodovi: 0,67 0,00 0,33 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 6,00 3,00 7,00 37 172-1 Karakteristika stana: jug sjever jug jug da da da Ostvareni bodovi: 0,67 0,00 0,67 0,67 0,00 0,00 1,00 1,00 1,00 7,00 5,00 10,00 38 090-2 Karakteristika stana: zapad zapad istok da da da Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 1,00 1,00 6,00 5,00 11,67 39 119-1 Karakteristika stana: jug sjever jug da da da Ostvareni bodovi: 0,67 0,00 0,67 0,00 0,00 0,00 1,00 1,00 1,00 6,00 4,33 10,11 40 155-3 Karakteristika stana: istok zapad da ne da Ostvareni bodovi: 0,33 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 5,00 3,33 9,33 41 235-1 Karakteristika stana: istok istok zapad da ne da Ostvareni bodovi: 0,33 0,67 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 6,00 3,00 7,00 42 143-1 Karakteristika stana: sjever jug sjever da da da Ostvareni bodovi: 1,00 0,33 0,33 0,00 0,00 0,00 1,00 1,00 1,00 6,00 4,67 10,89 43 164-1 Karakteristika stana: zapad jug zapad da da da Ostvareni bodovi: 0,00 0,33 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 1,00 1,00 6,00 3,33 7,78 44 108-1 Karakteristika stana: jug jug da ne ne Ostvareni bodovi: 0,67 0,33 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 5,00 2,00 5,60 45 108-2 Karakteristika stana: jug sjever sjever jug da ne da Ostvareni bodovi: 0,67 0,00 0,33 0,67 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 7,00 3,67 7,33 46 108-3 Karakteristika stana: jug sjever jug sjever da ne da Ostvareni bodovi: 0,67 0,00 0,67 0,33 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 7,00 3,67 7,33 47 166-1 Karakteristika stana: istok jug istok jug da ne da Ostvareni bodovi: 0,33 0,33 1,00 0,67 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 7,00 4,33 8,67 48 167-2 Karakteristika stana: zapad zapad istok da ne da Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 6,00 4,00 9,33 49 236-1 Karakteristika stana: istok istok da ne Ostvareni bodovi: 0,33 0,67 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 4,00 2,00 7,00 50 236-2 Karakteristika stana: zapad zapad da ne ne Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 5,00 2,00 5,60 51 236-3 Karakteristika stana: istok istok istok da ne ne Ostvareni bodovi: 0,33 0,67 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 6,00 3,00 7,00 52 236-4 Karakteristika stana: istok istok istok da ne ne Ostvareni bodovi: 0,33 0,67 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 6,00 3,00 7,00 53 222-1 Karakteristika stana: jug jug da ne da Ostvareni bodovi: 0,67 0,33 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 5,00 3,00 8,40 54 222-2 Karakteristika stana: istok sjever istok istok jug da ne da Ostvareni bodovi: 0,33 0,00 1,00 1,00 0,67 0,00 1,00 0,00 1,00 8,00 5,00 8,75 55 222-3 Karakteristika stana: sjever sjever jug jug da ne da Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,67 0,67 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 7,00 4,33 8,67 56 228-1 Karakteristika stana: jug zapad istok da ne da Ostvareni bodovi: 0,67 1,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 6,00 4,67 10,89 57 228-2 Karakteristika stana: jug istok jug zapad da ne da Ostvareni bodovi: 0,67 0,67 0,67 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 7,00 4,00 8,00 58 238-1 Karakteristika stana: sjever sjever da ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 4,00 2,00 7,00 59 238-2 Karakteristika stana: jug jug sjever ne ne da Ostvareni bodovi: 0,67 0,33 0,33 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 6,00 2,33 5,44 60 136-1 Karakteristika stana: sjever sjever da da da Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 1,00 1,00 5,00 4,00 11,20 61 146-5 Karakteristika stana: istok jug istok da ne da Ostvareni bodovi: 0,33 0,33 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 6,00 3,67 8,56 62 157-3 Karakteristika stana: istok istok istok da da ne Ostvareni bodovi: 0,33 0,67 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 1,00 0,00 6,00 4,00 9,33 63 111-3 Karakteristika stana: sjever sjever jug jug da ne da Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,67 0,67 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 7,00 4,33 8,67 64 188-1 Karakteristika stana: jug jug zapad da ne da Ostvareni bodovi: 0,67 0,33 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 6,00 3,00 7,00 STAN 1 / 0,67 / 0,33 / 0 0 / 1 Σ bodova kriterija Ocjena kategorije 4 - istok; 3 - jug 2 - sjever; 1 - zapad N pitanja PROSTORNA KARAKTERISTIKA KOJA SE OCJENJUJE: C - ORIJENTACIJA PROSTORIJA Dnevni boravak Kuhinja Spavaća soba Kuhinja ima prozor Kupaonica ima prozor Stan ima dvostranu orijentaciju UDIO U OCJENI (%): 14,00 IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 522 (nastavak) Stav ispitanika u odnosu na kriterij: 5 - centralni dnevni boravak; 4 - kružna veza; 3 - zoniranje; 2 - hodnik; 1 - prolazne prostorije 3 - zasebne prostorije; 2 - povezane vratima; 1 - u istom prostoru 3 - dnevni boravak; 2 - kuhinja; 1 - spavaća soba Nepoželjno Red. br. Evid. br. Mogući bodovi: 1 /0,75 / 0,5 / 0,25 /0 1 / 0,5 / 0 1 / 0,5 / 0 0 / 1 33 126i7-2 Karakteristika stana: hodnik u istom su prostoru dnevni boravak ne Ostvareni bodovi: 0,25 0,00 1,00 1,00 4,00 2,25 10,13 34 162-3 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije - ne Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 0,00 1,00 4,00 2,25 10,13 35 162-4 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije - ne Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 0,00 1,00 4,00 2,25 10,13 36 162-5 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije - ne Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 0,00 1,00 4,00 2,25 10,13 37 172-1 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije dnevni boravak ne Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 1,00 1,00 4,00 3,25 14,63 38 090-2 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije - ne Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 0,00 1,00 4,00 2,25 10,13 39 119-1 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije dnevni boravak ne Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 1,00 1,00 4,00 3,25 14,63 40 155-3 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije kuhinja Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 0,50 0,00 3,00 1,75 10,50 41 235-1 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije - da Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 0,00 0,00 4,00 1,25 5,63 42 143-1 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije - ne Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 0,00 1,00 4,00 2,25 10,13 43 164-1 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije kuhinja ne Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 0,50 1,00 4,00 2,75 12,38 44 108-1 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije - Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 0,00 0,00 3,00 1,25 7,50 45 108-2 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije dnevni boravak ne Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 1,00 1,00 4,00 3,25 14,63 46 108-3 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije dnevni boravak ne Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 1,00 1,00 4,00 3,25 14,63 47 166-1 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije dnevni boravak ne Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 1,00 1,00 4,00 3,25 14,63 48 167-2 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije kuhinja ne Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 0,50 1,00 4,00 2,75 12,38 49 236-1 Karakteristika stana: centralni dnevni boravak zasebne prostorije - Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 0,00 3,00 2,00 12,00 50 236-2 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije - Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 0,00 0,00 3,00 1,25 7,50 51 236-3 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije - da Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 0,00 0,00 4,00 1,25 5,63 52 236-4 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije - ne Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 0,00 1,00 4,00 2,25 10,13 53 222-1 Karakteristika stana: centralni dnevni boravak zasebne prostorije - Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 0,00 3,00 2,00 12,00 54 222-2 Karakteristika stana: zoniranje zasebne prostorije dnevni boravak ne Ostvareni bodovi: 0,50 1,00 1,00 1,00 4,00 3,50 15,75 55 222-3 Karakteristika stana: zoniranje zasebne prostorije dnevni boravak ne Ostvareni bodovi: 0,50 1,00 1,00 1,00 4,00 3,50 15,75 56 228-1 Karakteristika stana: hodnik povezane vratima dnevni boravak ne Ostvareni bodovi: 0,25 0,50 1,00 1,00 4,00 2,75 12,38 57 228-2 Karakteristika stana: zoniranje povezane vratima dnevni boravak ne Ostvareni bodovi: 0,50 0,50 1,00 1,00 4,00 3,00 13,50 58 238-1 Karakteristika stana: centralni dnevni boravak povezane vratima - Ostvareni bodovi: 1,00 0,50 0,00 0,00 3,00 1,50 9,00 59 238-2 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije - da Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 0,00 0,00 4,00 1,25 5,63 60 136-1 Karakteristika stana: hodnik u istom su prostoru - Ostvareni bodovi: 0,25 0,00 0,00 0,00 3,00 0,25 1,50 61 146-5 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije kuhinja ne Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 0,50 1,00 4,00 2,75 12,38 62 157-3 Karakteristika stana: hodnik povezane vratima - ne Ostvareni bodovi: 0,25 0,50 0,00 1,00 4,00 1,75 7,88 63 111-3 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije kuhinja ne Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 0,50 1,00 4,00 2,75 12,38 64 188-1 Karakteristika stana: kružna veza zasebne prostorije dnevni boravak ne Ostvareni bodovi: 0,75 1,00 1,00 1,00 4,00 3,75 16,88 STAN Iz kojeg se unutarnjeg prostora izlazi na vanjski N pitanja Σ bodova kriterija Ocjena kategorije D - KOMUNIKACIJA IZMEĐU PROSTORIJA PROSTORNA KARAKTERISTIKA KOJA SE OCJENJUJE: Povezivanje prostorija unutar stana Odnos dnevnog boravka i kuhinje U sobu se ulazi preko dnevnog boravka UDIO U OCJENI (%): 18,00 IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 523 (nastavak) Stav ispitanika u odnosu na kriterij: 3 - kuhinja; 2 - dnevni boravak; 1 - blagovaonica Poželjno Poželjno Red. br. Evid. br. Mogući bodovi: 1 / 0,5 / 0 33 126i7-2 Karakteristika stana: dnevni boravak ne ne 126i7-2 Ostvareni bodovi: 0,50 0,00 0,00 3,00 0,50 6,33 44,10 34 162-3 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 162-3 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 51,46 35 162-4 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 162-4 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 46,10 36 162-5 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 162-5 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 51,13 37 172-1 Karakteristika stana: kuhinja ne da 172-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 1,00 3,00 2,00 25,33 79,03 38 090-2 Karakteristika stana: kuhinja ne da 090-2 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 1,00 3,00 2,00 25,33 68,46 39 119-1 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 119-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 67,32 40 155-3 Karakteristika stana: kuhinja ne 155-3 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 2,00 1,00 19,00 68,83 41 235-1 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 235-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 42,38 42 143-1 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 143-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 59,26 43 164-1 Karakteristika stana: kuhinja ne da 164-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 1,00 3,00 2,00 25,33 71,15 44 108-1 Karakteristika stana: kuhinja ne 108-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 2,00 1,00 19,00 55,60 45 108-2 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 108-2 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 64,63 46 108-3 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 108-3 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 64,63 47 166-1 Karakteristika stana: kuhinja ne da 166-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 1,00 3,00 2,00 25,33 74,29 48 167-2 Karakteristika stana: kuhinja ne da 167-2 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 1,00 3,00 2,00 25,33 72,71 49 236-1 Karakteristika stana: dnevni boravak 236-1 Ostvareni bodovi: 0,50 0,00 0,00 1,00 0,50 19,00 55,83 50 236-2 Karakteristika stana: kuhinja ne 236-2 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 2,00 1,00 19,00 55,60 51 236-3 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 236-3 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 46,63 52 236-4 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 236-4 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 51,13 53 222-1 Karakteristika stana: blagovaonica ne 222-1 Ostvareni bodovi: 0,00 0,00 0,00 2,00 0,00 0,00 43,90 54 222-2 Karakteristika stana: blagovaonica da da 222-2 Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 1,00 3,00 2,00 25,33 79,83 55 222-3 Karakteristika stana: blagovaonica da da 222-3 Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 1,00 3,00 2,00 25,33 78,82 56 228-1 Karakteristika stana: blagovaonica ne da 228-1 Ostvareni bodovi: 0,00 0,00 1,00 3,00 1,00 12,67 65,85 57 228-2 Karakteristika stana: blagovaonica da da 228-2 Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 1,00 3,00 2,00 25,33 75,90 58 238-1 Karakteristika stana: dnevni boravak 238-1 Ostvareni bodovi: 0,50 0,00 0,00 1,00 0,50 19,00 52,83 59 238-2 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 238-2 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 45,07 60 136-1 Karakteristika stana: dnevni boravak ne 136-1 Ostvareni bodovi: 0,50 0,00 0,00 2,00 0,50 9,50 45,70 61 146-5 Karakteristika stana: kuhinja ne da 146-5 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 1,00 3,00 2,00 25,33 71,93 62 157-3 Karakteristika stana: kuhinja ne da 157-3 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 1,00 3,00 2,00 25,33 63,88 63 111-3 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 111-3 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 59,38 64 188-1 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 188-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 62,21 STAN 38,00 Σ bodova kriterija Ocjena kategorije 0 / 1 PROSTORNA KARAKTERISTIKA KOJA SE OCJENJUJE: E - PROSTORNA ORGANIZACIJA STANA OCJENA STANA Lokacija stola za blagovanje Stan ima degažmanom odvojeno spavanje Stan je adaptabilan UDIO U OCJENI (%): N pitanja IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 524 (nastavak) Red. br. Evid. br. Adresa Godina GD Sobnost Broj istih stanova Naselje 65 188-3 Dravska 2 1974. 3 S 28 Bosutsko naselje 66 229-1 Sjenjak 9 i 11 1974. 2,5 S 20 Sjenjak 67 229-2 Sjenjak 9 i 11 1974. 3 S 40 Sjenjak 68 229-3 Sjenjak 9 i 11 1974. 1,5 S 40 Sjenjak 69 229-4 Sjenjak 9 i 11 1974. 1 S 40 Sjenjak 70 240-2 Opatijska 26 b, c, d i e 1974. 1 S 20 Jug II 71 140-1 Vijenac Ivana Česmičkog 1 i 2 1975. G 30 Vijenac Ivana Česmičkog 72 140-2 Vijenac Ivana Česmičkog 1 i 2 1975. 2 S 30 Vijenac Ivana Česmičkog 73 141-3 Vijenac Ivana Česmičkog 19, 20 i 21 1975. 2 S 12 Vijenac Ivana Česmičkog 74 142-1 Vijenac Ivana Česmičkog 6 1975. 2 S 25 Vijenac Ivana Česmičkog 75 189-1 Dragonjska 2, 4, 6 i 8 1975. 2 S 20 Bosutsko naselje 76 241-1 Medulinska 1 i 3 1975. 2 S 40 Jug II 77 152-1 Ljudevita Posavskog 15 1976. 2 S 50 Ljudevita Posavskog 78 152-2 Ljudevita Posavskog 15 1976. 2 S 25 Ljudevita Posavskog 79 153-1 Ljudevita Posavskog 13 1976. 1 S 50 Ljudevita Posavskog 80 153-2 Ljudevita Posavskog 13 1976. 1,5 S 50 Ljudevita Posavskog 81 231-1 Sjenjak 48 1976. 1 S 22 Sjenjak 82 231-5 Sjenjak 48 1976. 2 S 40 Sjenjak 83 148-2 Ljudevita Posavskog 29 1977. 3 S 20 Ljudevita Posavskog 84 156-1 Vijenac Murse 1 1977. 2,5 S 33 Vijenac Murse 85 243-1 Umaška 14 1977. 1 S 80 Jug II 86 243-2 Umaška 14 1977. 1,5 S 80 Jug II 87 244-1 Kaštelanska 43 1977. 2 S 90 Jug II 88 244-2 Kaštelanska 43 1977. 2 S 45 Jug II 89 245-1 Umaška 4 1977. G 40 Jug II 90 245-2 Umaška 4 1977. 3 S 80 Jug II 91 160-1 Vijenac Petrove gore 1 1978. 1 S 21 Vijenac Petrove gore 92 160-4 Vijenac Petrove gore 1 1978. 2 S 42 Vijenac Petrove gore 93 214-1 Vijenac Gorana Zobundžije 4 1978. 2 S 40 Vijenac Gorana Zobundžije 94 214-2 Vijenac Gorana Zobundžije 4 1978. 1 S 40 Vijenac Gorana Zobundžije 95 232-1 Sjenjak 32 1978. 1 S 66 Sjenjak 96 232-2 Sjenjak 32 1978. 2,5 S 51 Sjenjak OPĆI PODACI O STANU IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 525 (nastavak) Stav ispitanika u odnosu na kriterij: Nepoželjno Poželjno Poželjno Red. br. Evid. br. Mogući bodovi: 65 188-3 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 66 229-1 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 67 229-2 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 68 229-3 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 69 229-4 Karakteristika stana: ne da Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 2,00 2,00 13,00 70 240-2 Karakteristika stana: ne da Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 2,00 2,00 13,00 71 140-1 Karakteristika stana: ne ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 2,00 1,00 6,50 72 140-2 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 73 141-3 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 74 142-1 Karakteristika stana: ne ne ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 4,33 75 189-1 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 76 241-1 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 77 152-1 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 78 152-2 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 79 153-1 Karakteristika stana: ne da Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 2,00 2,00 13,00 80 153-2 Karakteristika stana: ne da Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 2,00 2,00 13,00 81 231-1 Karakteristika stana: ne da Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 2,00 2,00 13,00 82 231-5 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 83 148-2 Karakteristika stana: ne da da Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 1,00 3,00 3,00 13,00 84 156-1 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 85 243-1 Karakteristika stana: ne da Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 2,00 2,00 13,00 86 243-2 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 87 244-1 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 88 244-2 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 89 245-1 Karakteristika stana: ne ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 2,00 1,00 6,50 90 245-2 Karakteristika stana: ne da da Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 1,00 3,00 3,00 13,00 91 160-1 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 92 160-4 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 93 214-1 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 94 214-2 Karakteristika stana: ne da Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 2,00 2,00 13,00 95 232-1 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 96 232-2 Karakteristika stana: ne da da Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 1,00 3,00 3,00 13,00 STAN 0 / 1 PROSTORNA KARAKTERISTIKA KOJA SE OCJENJUJE: Stan ima više od 1 spremišta Stan ima vanjski prostor Stan ima dodatni WC UDIO U OCJENI (%): 13,00 N pitanja A - SADRŽAJI STANA Σ bodova kriterija Ocjena kategorije IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 526 (nastavak) Bez blagovanja S blagovanjem Bez blagovanja S blagovanjem 1 osoba Stav ispitanika u odnosu na kriterij: 10-15 15-20 6-9 12-16 5-10 Nepoželjno Red. br. Evid. br. Mogući bodovi: 0 / 1 65 188-3 Karakteristika stana: 20,90 10,00 13,00 11,20 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 1,00 0,00 0,00 1,00 5,00 5,00 17,00 66 229-1 Karakteristika stana: 16,68 6,53 13,13 7,28 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 1,00 0,00 1,00 0,00 0,00 1,00 1,00 5,00 6,00 20,40 67 229-2 Karakteristika stana: 17,71 7,25 13,05 11,60 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 1,00 0,00 1,00 1,00 0,00 0,00 1,00 5,00 6,00 20,40 68 229-3 Karakteristika stana: 13,72 9,15 8,67 ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 1,00 4,00 3,00 12,75 69 229-4 Karakteristika stana: 17,86 4,35 ne Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 3,00 2,00 11,33 70 240-2 Karakteristika stana: 14,14 11,14 ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 3,00 2,00 11,33 71 140-1 Karakteristika stana: 17,49 3,14 ne Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 3,00 2,00 11,33 72 140-2 Karakteristika stana: 17,18 10,68 13,55 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 4,00 17,00 73 141-3 Karakteristika stana: 17,18 10,58 13,55 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 4,00 17,00 74 142-1 Karakteristika stana: 17,18 7,41 17,18 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 4,00 17,00 75 189-1 Karakteristika stana: 17,30 10,03 11,23 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 4,00 17,00 76 241-1 Karakteristika stana: 17,18 10,58 13,55 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 4,00 17,00 77 152-1 Karakteristika stana: 17,28 10,37 17,28 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 4,00 17,00 78 152-2 Karakteristika stana: 17,28 10,37 17,28 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 4,00 17,00 79 153-1 Karakteristika stana: 17,28 10,37 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 3,00 3,00 17,00 80 153-2 Karakteristika stana: 17,28 10,37 5,92 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 1,00 4,00 4,00 17,00 81 231-1 Karakteristika stana: 18,50 10,90 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 3,00 3,00 17,00 82 231-5 Karakteristika stana: 21,60 10,90 16,50 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 4,00 17,00 83 148-2 Karakteristika stana: 19,06 11,90 15,04 15,16 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 1,00 0,00 0,00 1,00 5,00 5,00 17,00 84 156-1 Karakteristika stana: 17,81 10,45 11,81 8,72 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 1,00 1,00 5,00 5,00 17,00 85 243-1 Karakteristika stana: 17,20 10,38 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 3,00 3,00 17,00 86 243-2 Karakteristika stana: 17,20 10,38 6,20 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 1,00 4,00 4,00 17,00 87 244-1 Karakteristika stana: 17,20 10,48 17,20 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 4,00 17,00 88 244-2 Karakteristika stana: 17,20 10,48 17,20 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 4,00 17,00 89 245-1 Karakteristika stana: 18,13 1,64 ne Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 3,00 2,00 11,33 90 245-2 Karakteristika stana: 19,05 11,80 15,16 15,04 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 1,00 0,00 0,00 1,00 5,00 5,00 17,00 91 160-1 Karakteristika stana: 20,63 12,90 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 3,00 4,00 22,67 92 160-4 Karakteristika stana: 26,78 10,50 12,96 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 4,00 17,00 93 214-1 Karakteristika stana: 21,05 12,09 12,55 ne Ostvareni bodovi: 0,00 2,00 0,00 1,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 5,00 21,25 94 214-2 Karakteristika stana: 20,51 11,32 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 3,00 3,00 17,00 95 232-1 Karakteristika stana: 18,79 10,59 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 3,00 3,00 17,00 96 232-2 Karakteristika stana: 18,73 5,58 12,06 6,91 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 1,00 1,00 5,00 5,00 17,00 STAN 0 / 1 / 2 N pitanja Σ bodova kriterija Ocjena kategorije PROSTORNA KARAKTERISTIKA KOJA SE OCJENJUJE: Dnevni boravak (m²) Kuhinja (m²) Spavaća soba (m²) Stan ima strop viši od 3 m UDIO U OCJENI (%): 17,00 2 osobe ili roditelji B - KVADRATURA PROSTORIJA 10-20 IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 527 (nastavak) Stav ispitanika u odnosu na kriterij: 4 - sjever; 3 - jug; 2 - istok; 1 - zapad 4 - zapad; 3 - istok; 2 - jug; 1 - sjever Važno Važno Važno Red. br. Evid. br. Mogući bodovi: 65 188-3 Karakteristika stana: jug jug istok sjever da ne da Ostvareni bodovi: 0,67 0,33 1,00 0,33 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 7,00 4,33 8,67 66 229-1 Karakteristika stana: sjever sjever zapad zapad da ne da Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 7,00 3,00 6,00 67 229-2 Karakteristika stana: jug jug sjever sjever da ne da Ostvareni bodovi: 0,67 0,33 0,33 0,33 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 7,00 3,67 7,33 68 229-3 Karakteristika stana: jug jug jug da ne ne Ostvareni bodovi: 0,67 0,33 0,67 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 6,00 2,67 6,22 69 229-4 Karakteristika stana: sjever sjever da ne ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 5,00 2,00 5,60 70 240-2 Karakteristika stana: zapad zapad da ne ne Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 5,00 2,00 5,60 71 140-1 Karakteristika stana: zapad zapad da ne Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 4,00 2,00 7,00 72 140-2 Karakteristika stana: zapad istok istok da da da Ostvareni bodovi: 0,00 0,67 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 1,00 1,00 6,00 4,67 10,89 73 141-3 Karakteristika stana: jug sjever sjever da ne da Ostvareni bodovi: 0,67 0,00 0,33 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 6,00 3,00 7,00 74 142-1 Karakteristika stana: sjever sjever sjever da ne ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,33 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 6,00 2,33 5,44 75 189-1 Karakteristika stana: jug jug sjever da da da Ostvareni bodovi: 0,67 0,33 0,33 0,00 0,00 0,00 1,00 1,00 1,00 6,00 4,33 10,11 76 241-1 Karakteristika stana: zapad istok istok da da da Ostvareni bodovi: 0,00 0,67 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 1,00 1,00 6,00 4,67 10,89 77 152-1 Karakteristika stana: zapad zapad istok da ne da Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 6,00 4,00 9,33 78 152-2 Karakteristika stana: istok istok istok da ne ne Ostvareni bodovi: 0,33 0,67 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 6,00 3,00 7,00 79 153-1 Karakteristika stana: zapad zapad da ne ne Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 5,00 2,00 5,60 80 153-2 Karakteristika stana: istok istok istok da ne ne Ostvareni bodovi: 0,33 0,67 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 6,00 3,00 7,00 81 231-1 Karakteristika stana: istok istok istok da ne ne Ostvareni bodovi: 0,33 0,67 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 6,00 3,00 7,00 82 231-5 Karakteristika stana: zapad zapad zapad da ne ne Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 6,00 2,00 4,67 83 148-2 Karakteristika stana: jug jug sjever sjever da ne da Ostvareni bodovi: 0,67 0,33 0,33 0,33 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 7,00 3,67 7,33 84 156-1 Karakteristika stana: zapad jug zapad zapad da ne da Ostvareni bodovi: 0,00 0,33 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 7,00 2,33 4,67 85 243-1 Karakteristika stana: istok istok da ne ne Ostvareni bodovi: 0,33 0,67 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 5,00 2,00 5,60 86 243-2 Karakteristika stana: zapad zapad zapad da ne ne Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 6,00 2,00 4,67 87 244-1 Karakteristika stana: jug jug sjever da ne da Ostvareni bodovi: 0,67 0,33 0,33 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 6,00 3,33 7,78 88 244-2 Karakteristika stana: sjever sjever sjever da ne ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,33 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 6,00 2,33 5,44 89 245-1 Karakteristika stana: zapad zapad ne ne Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 4,00 1,00 3,50 90 245-2 Karakteristika stana: istok istok zapad zapad da ne da Ostvareni bodovi: 0,33 0,67 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 7,00 3,00 6,00 91 160-1 Karakteristika stana: jug jug da ne da Ostvareni bodovi: 0,67 0,33 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 5,00 3,00 8,40 92 160-4 Karakteristika stana: sjever istok sjever da ne da Ostvareni bodovi: 1,00 0,67 0,33 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 6,00 4,00 9,33 93 214-1 Karakteristika stana: jug jug jug da ne ne Ostvareni bodovi: 0,67 0,33 0,67 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 6,00 2,67 6,22 94 214-2 Karakteristika stana: sjever sjever da ne ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 5,00 2,00 5,60 95 232-1 Karakteristika stana: istok istok da ne ne Ostvareni bodovi: 0,33 0,67 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 5,00 2,00 5,60 96 232-2 Karakteristika stana: istok jug istok jug da da da Ostvareni bodovi: 0,33 0,33 1,00 0,67 0,00 0,00 1,00 1,00 1,00 7,00 5,33 10,67 STAN 1 / 0,67 / 0,33 / 0 0 / 1 Σ bodova kriterija Ocjena kategorije 4 - istok; 3 - jug 2 - sjever; 1 - zapad N pitanja PROSTORNA KARAKTERISTIKA KOJA SE OCJENJUJE: C - ORIJENTACIJA PROSTORIJA Dnevni boravak Kuhinja Spavaća soba Kuhinja ima prozor Kupaonica ima prozor Stan ima dvostranu orijentaciju UDIO U OCJENI (%): 14,00 IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 528 (nastavak) Stav ispitanika u odnosu na kriterij: 5 - centralni dnevni boravak; 4 - kružna veza; 3 - zoniranje; 2 - hodnik; 1 - prolazne prostorije 3 - zasebne prostorije; 2 - povezane vratima; 1 - u istom prostoru 3 - dnevni boravak; 2 - kuhinja; 1 - spavaća soba Nepoželjno Red. br. Evid. br. Mogući bodovi: 1 /0,75 / 0,5 / 0,25 /0 1 / 0,5 / 0 1 / 0,5 / 0 0 / 1 65 188-3 Karakteristika stana: zoniranje zasebne prostorije dnevni boravak ne Ostvareni bodovi: 0,50 1,00 1,00 1,00 4,00 3,50 15,75 66 229-1 Karakteristika stana: kružna veza povezane vratima dnevni boravak ne Ostvareni bodovi: 0,75 0,50 1,00 1,00 4,00 3,25 14,63 67 229-2 Karakteristika stana: zoniranje povezane vratima dnevni boravak ne Ostvareni bodovi: 0,50 0,50 1,00 1,00 4,00 3,00 13,50 68 229-3 Karakteristika stana: centralni dnevni boravak povezane vratima spavaća soba da Ostvareni bodovi: 1,00 0,50 0,00 0,00 4,00 1,50 6,75 69 229-4 Karakteristika stana: centralni dnevni boravak povezane vratima dnevni boravak Ostvareni bodovi: 1,00 0,50 1,00 0,00 3,00 2,50 15,00 70 240-2 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije kuhinja Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 0,50 0,00 3,00 1,75 10,50 71 140-1 Karakteristika stana: centralni dnevni boravak povezane vratima - Ostvareni bodovi: 1,00 0,50 0,00 0,00 3,00 1,50 9,00 72 140-2 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije kuhinja ne Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 0,50 1,00 4,00 2,75 12,38 73 141-3 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije kuhinja ne Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 0,50 1,00 4,00 2,75 12,38 74 142-1 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije - ne Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 0,00 1,00 4,00 2,25 10,13 75 189-1 Karakteristika stana: kružna veza zasebne prostorije dnevni boravak ne Ostvareni bodovi: 0,75 1,00 1,00 1,00 4,00 3,75 16,88 76 241-1 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije kuhinja ne Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 0,50 1,00 4,00 2,75 12,38 77 152-1 Karakteristika stana: hodnik povezane vratima dnevni boravak da Ostvareni bodovi: 0,25 0,50 1,00 0,00 4,00 1,75 7,88 78 152-2 Karakteristika stana: hodnik povezane vratima dnevni boravak ne Ostvareni bodovi: 0,25 0,50 1,00 1,00 4,00 2,75 12,38 79 153-1 Karakteristika stana: hodnik povezane vratima dnevni boravak Ostvareni bodovi: 0,25 0,50 1,00 0,00 3,00 1,75 10,50 80 153-2 Karakteristika stana: hodnik povezane vratima dnevni boravak ne Ostvareni bodovi: 0,25 0,50 1,00 1,00 4,00 2,75 12,38 81 231-1 Karakteristika stana: hodnik povezane vratima dnevni boravak Ostvareni bodovi: 0,25 0,50 1,00 0,00 3,00 1,75 10,50 82 231-5 Karakteristika stana: hodnik povezane vratima dnevni boravak ne Ostvareni bodovi: 0,25 0,50 1,00 1,00 4,00 2,75 12,38 83 148-2 Karakteristika stana: hodnik povezane vratima spavaća soba ne Ostvareni bodovi: 0,25 0,50 0,00 1,00 4,00 1,75 7,88 84 156-1 Karakteristika stana: hodnik povezane vratima kuhinja ne Ostvareni bodovi: 0,25 0,50 0,50 1,00 4,00 2,25 10,13 85 243-1 Karakteristika stana: hodnik povezane vratima dnevni boravak Ostvareni bodovi: 0,25 0,50 1,00 0,00 3,00 1,75 10,50 86 243-2 Karakteristika stana: hodnik povezane vratima dnevni boravak ne Ostvareni bodovi: 0,25 0,50 1,00 1,00 4,00 2,75 12,38 87 244-1 Karakteristika stana: hodnik povezane vratima dnevni boravak da Ostvareni bodovi: 0,25 0,50 1,00 0,00 4,00 1,75 7,88 88 244-2 Karakteristika stana: hodnik povezane vratima dnevni boravak ne Ostvareni bodovi: 0,25 0,50 1,00 1,00 4,00 2,75 12,38 89 245-1 Karakteristika stana: centralni dnevni boravak u istom su prostoru - Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 0,00 3,00 1,00 6,00 90 245-2 Karakteristika stana: hodnik povezane vratima spavaća soba ne Ostvareni bodovi: 0,25 0,50 0,00 1,00 4,00 1,75 7,88 91 160-1 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije dnevni boravak Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 1,00 0,00 3,00 2,25 13,50 92 160-4 Karakteristika stana: hodnik u istom su prostoru dnevni boravak ne Ostvareni bodovi: 0,25 0,00 1,00 1,00 4,00 2,25 10,13 93 214-1 Karakteristika stana: hodnik u istom su prostoru dnevni boravak ne Ostvareni bodovi: 0,25 0,00 1,00 1,00 4,00 2,25 10,13 94 214-2 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije dnevni boravak Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 1,00 0,00 3,00 2,25 13,50 95 232-1 Karakteristika stana: hodnik povezane vratima dnevni boravak Ostvareni bodovi: 0,25 0,50 1,00 0,00 3,00 1,75 10,50 96 232-2 Karakteristika stana: kružna veza zasebne prostorije dnevni boravak ne Ostvareni bodovi: 0,75 1,00 1,00 1,00 4,00 3,75 16,88 STAN Iz kojeg se unutarnjeg prostora izlazi na vanjski N pitanja Σ bodova kriterija Ocjena kategorije D - KOMUNIKACIJA IZMEĐU PROSTORIJA PROSTORNA KARAKTERISTIKA KOJA SE OCJENJUJE: Povezivanje prostorija unutar stana Odnos dnevnog boravka i kuhinje U sobu se ulazi preko dnevnog boravka UDIO U OCJENI (%): 18,00 IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 529 (nastavak) Stav ispitanika u odnosu na kriterij: 3 - kuhinja; 2 - dnevni boravak; 1 - blagovaonica Poželjno Poželjno Red. br. Evid. br. Mogući bodovi: 1 / 0,5 / 0 65 188-3 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 188-2 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 62,75 66 229-1 Karakteristika stana: dnevni boravak da da 229-1 Ostvareni bodovi: 0,50 1,00 1,00 3,00 2,50 31,67 81,36 67 229-2 Karakteristika stana: dnevni boravak da da 229-2 Ostvareni bodovi: 0,50 1,00 1,00 3,00 2,50 31,67 81,57 68 229-3 Karakteristika stana: kuhinja ne da 229-3 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 1,00 3,00 2,00 25,33 59,72 69 229-4 Karakteristika stana: dnevni boravak ne 229-4 Ostvareni bodovi: 0,50 0,00 0,00 2,00 0,50 9,50 54,43 70 240-2 Karakteristika stana: kuhinja ne 240-2 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 2,00 1,00 19,00 59,43 71 140-1 Karakteristika stana: dnevni boravak 140-1 Ostvareni bodovi: 0,50 0,00 0,00 1,00 0,50 19,00 52,83 72 140-2 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 140-2 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 61,60 73 141-3 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 141-3 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 57,71 74 142-1 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 142-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 49,57 75 189-1 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 189-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 65,32 76 241-1 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 241-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 61,60 77 152-1 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 152-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 55,54 78 152-2 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 152-2 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 57,71 79 153-1 Karakteristika stana: kuhinja ne 153-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 2,00 1,00 19,00 65,10 80 153-2 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 153-2 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 62,04 81 231-1 Karakteristika stana: kuhinja ne 231-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 2,00 1,00 19,00 66,50 82 231-5 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 231-5 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 55,38 83 148-2 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 148-2 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 57,88 84 156-1 Karakteristika stana: kuhinja ne da 156-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 1,00 3,00 2,00 25,33 65,79 85 243-1 Karakteristika stana: kuhinja ne 243-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 2,00 1,00 19,00 65,10 86 243-2 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 243-2 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 55,38 87 244-1 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 244-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 53,99 88 244-2 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 244-2 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 56,15 89 245-1 Karakteristika stana: dnevni boravak 245-1 Ostvareni bodovi: 0,50 0,00 0,00 1,00 0,50 19,00 46,33 90 245-2 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 245-2 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 56,54 91 160-1 Karakteristika stana: kuhinja ne 160-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 2,00 1,00 19,00 72,23 92 160-4 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 160-4 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 57,79 93 214-1 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 214-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 58,93 94 214-2 Karakteristika stana: kuhinja ne 214-2 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 2,00 1,00 19,00 68,10 95 232-1 Karakteristika stana: kuhinja ne 232-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 2,00 1,00 19,00 60,77 96 232-2 Karakteristika stana: blagovaonica da da 232-2 Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 1,00 3,00 2,00 25,33 82,88 STAN 38,00 Σ bodova kriterija Ocjena kategorije 0 / 1 PROSTORNA KARAKTERISTIKA KOJA SE OCJENJUJE: E - PROSTORNA ORGANIZACIJA STANA OCJENA STANA Lokacija stola za blagovanje Stan ima degažmanom odvojeno spavanje Stan je adaptabilan UDIO U OCJENI (%): N pitanja IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 530 (nastavak) Red. br. Evid. br. Adresa Godina GD Sobnost Broj istih stanova Naselje 97 232-3 Sjenjak 32 1978. 2 S 138 Sjenjak 98 185-1 Naselje Vladimira Nazora 13 1979. 2 S 30 Naselje Vladimira Nazora 99 185-2 Naselje Vladimira Nazora 13 1979. 2 S 15 Naselje Vladimira Nazora 100 186-2 Naselje Vladimira Nazora 4 1979. 3 S 40 Naselje Vladimira Nazora 101 134-1 Drinska 10m 1980. G 5 Drinska ulica 102 134-2 Drinska 10m 1980. 1 S 5 Drinska ulica 103 158-3 Vijenac Petrove gore 6 i 7 1980. 2 S 20 Vijenac Petrove gore 104 204-2 Gornjodravska 94 1980. 2,5 S 31 Gornjodravska obala 105 206-1 Vijenac Kraljeve Sutjeske 1 1980. 1 S 28 Vijenac Kraljeve Sutjeske 106 206-4 Vijenac Kraljeve Sutjeske 1 1980. 2 S 28 Vijenac Kraljeve Sutjeske 107 223-5 Sjenjak 25, 27, 29, 31 i 33 1980. 2 S 64 Sjenjak 108 224-1 Sjenjak 115 i 117 1981. 2 S 24 Sjenjak 109 224-2 Sjenjak 115 i 117 1981. 3 S 24 Sjenjak 110 195-5 Vijenac Slavka Kolara 26 1982. 2 S 24 Vijenac Slavka Kolara 111 225-1 Sjenjak 49, 51 i 53 1986. 1 S 25 Sjenjak 112 139-2 Vijenac Dinare 1 1987. 1 S 20 Vijenac Dinare 113 139-5 Vijenac Dinare 1 1987. 2 S 30 Vijenac Dinare 114 196i7-2 Hrvatske Republike 39 i 41 1987. 2 S 12 Gornji grad 115 200-1 Gornjodravska obala 90b 1988. 2 S 8 Gornjodravska obala 116 203-4 Gornjodravska obala 91 i 91 a-c 1988. 2 S 11 Gornjodravska obala 117 269-3 Ilirska 25 i 27 2005. 1,5 S 4 Gornji grad 118 252-1 Retfala Nova 7 2006. 2 S 8 Retfala 119 253-2 Retfala Nova 3 2006. 2,5 S 8 Retfala 120 263-1 Kninska 2 2006. 2 S 16 Uske njive 121 263-2 Kninska 2 2006. G 32 Uske njive 122 270-2 Svetog Roka 38 i 40 2006. 2 S 15 Gornji grad 123 270-3 Svetog Roka 38 i 40 2006. 1 S 20 Gornji grad 124 268-1 Gundulićeva 23 i 25 2007. 3 S 5 Gornji grad 125 249-5 Umaška 17 i 19 2010. 1 S 12 Jug II 126 250-4 Ćićarijska 1a 2011. 1 S 5 Retfala OPĆI PODACI O STANU IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 531 (nastavak) Stav ispitanika u odnosu na kriterij: Nepoželjno Poželjno Poželjno Red. br. Evid. br. Mogući bodovi: 97 232-3 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 98 185-1 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 99 185-2 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 100 186-2 Karakteristika stana: ne da da Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 1,00 3,00 3,00 13,00 101 134-1 Karakteristika stana: ne da Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 2,00 2,00 13,00 102 134-2 Karakteristika stana: ne da Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 2,00 2,00 13,00 103 158-3 Karakteristika stana: ne ne ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 4,33 104 204-2 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 105 206-1 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 106 206-4 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 107 223-5 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 108 224-1 Karakteristika stana: ne da da Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 1,00 3,00 3,00 13,00 109 224-2 Karakteristika stana: ne da da Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 1,00 3,00 3,00 13,00 110 195-5 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 111 225-1 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 112 139-2 Karakteristika stana: ne da Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 2,00 2,00 13,00 113 139-5 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 114 196i7-2 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 115 200-1 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 116 203-4 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 117 269-3 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 118 252-1 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 119 253-2 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 120 263-1 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 121 263-2 Karakteristika stana: ne da Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 2,00 2,00 13,00 122 270-2 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 123 270-3 Karakteristika stana: ne da Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 2,00 2,00 13,00 124 268-1 Karakteristika stana: ne da ne Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 3,00 2,00 8,67 125 249-5 Karakteristika stana: ne da Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 2,00 2,00 13,00 126 250-4 Karakteristika stana: ne da Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 2,00 2,00 13,00 STAN 0 / 1 PROSTORNA KARAKTERISTIKA KOJA SE OCJENJUJE: Stan ima više od 1 spremišta Stan ima vanjski prostor Stan ima dodatni WC UDIO U OCJENI (%): 13,00 N pitanja A - SADRŽAJI STANA Σ bodova kriterija Ocjena kategorije IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 532 (nastavak) Bez blagovanja S blagovanjem Bez blagovanja S blagovanjem 1 osoba Stav ispitanika u odnosu na kriterij: 10-15 15-20 6-9 12-16 5-10 Nepoželjno Red. br. Evid. br. Mogući bodovi: 0 / 1 97 232-3 Karakteristika stana: 18,63 12,62 14,61 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 1,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 5,00 21,25 98 185-1 Karakteristika stana: 17,20 10,38 17,20 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 4,00 17,00 99 185-2 Karakteristika stana: 17,20 10,38 17,20 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 4,00 17,00 100 186-2 Karakteristika stana: 19,06 11,80 15,04 15,16 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 1,00 0,00 0,00 1,00 5,00 5,00 17,00 101 134-1 Karakteristika stana: 14,36 2,54 ne Ostvareni bodovi: 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 3,00 1,00 5,67 102 134-2 Karakteristika stana: 15,12 11,31 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 3,00 3,00 17,00 103 158-3 Karakteristika stana: 18,96 12,10 12,96 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 1,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 5,00 21,25 104 204-2 Karakteristika stana: 21,49 7,92 14,72 9,20 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 1,00 0,00 1,00 0,00 0,00 1,00 1,00 5,00 6,00 20,40 105 206-1 Karakteristika stana: 20,25 10,55 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 3,00 3,00 17,00 106 206-4 Karakteristika stana: 20,35 12,11 12,56 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 1,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 5,00 21,25 107 223-5 Karakteristika stana: 29,35 6,80 12,80 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 1,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 5,00 21,25 108 224-1 Karakteristika stana: 25,68 9,43 10,50 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 2,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 6,00 25,50 109 224-2 Karakteristika stana: 25,68 8,55 10,93 11,12 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 1,00 0,00 1,00 1,00 0,00 0,00 1,00 5,00 6,00 20,40 110 195-5 Karakteristika stana: 15,12 11,31 12,96 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 4,00 17,00 111 225-1 Karakteristika stana: 17,10 9,45 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 3,00 3,00 17,00 112 139-2 Karakteristika stana: 17,28 13,15 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 3,00 4,00 22,67 113 139-5 Karakteristika stana: 17,28 11,23 12,96 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 4,00 17,00 114 196i7-2 Karakteristika stana: 15,41 12,24 10,05 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 1,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 5,00 21,25 115 200-1 Karakteristika stana: 18,68 4,49 10,98 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 4,00 17,00 116 203-4 Karakteristika stana: 15,97 17,50 12,89 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 2,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 6,00 25,50 117 269-3 Karakteristika stana: 18,33 3,80 9,62 ne Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 1,00 4,00 3,00 12,75 118 252-1 Karakteristika stana: 22,55 5,34 12,09 ne Ostvareni bodovi: 0,00 2,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 4,00 17,00 119 253-2 Karakteristika stana: 25,59 6,79 12,03 8,45 ne Ostvareni bodovi: 0,00 2,00 1,00 0,00 1,00 0,00 0,00 1,00 1,00 5,00 6,00 20,40 120 263-1 Karakteristika stana: 19,40 5,27 11,52 ne Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 3,00 12,75 121 263-2 Karakteristika stana: 18,27 3,35 ne Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 3,00 2,00 11,33 122 270-2 Karakteristika stana: 16,49 4,97 12,00 ne Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 4,00 3,00 12,75 123 270-3 Karakteristika stana: 21,11 4,69 ne Ostvareni bodovi: 0,00 2,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 3,00 3,00 17,00 124 268-1 Karakteristika stana: 25,00 5,62 11,59 10,56 ne Ostvareni bodovi: 0,00 2,00 0,00 0,00 1,00 1,00 0,00 0,00 1,00 5,00 5,00 17,00 125 249-5 Karakteristika stana: 13,90 8,15 ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 3,00 2,00 11,33 126 250-4 Karakteristika stana: 16,06 9,31 ne Ostvareni bodovi: 2,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 3,00 3,00 17,00 STAN 0 / 1 / 2 N pitanja Σ bodova kriterija Ocjena kategorije PROSTORNA KARAKTERISTIKA KOJA SE OCJENJUJE: Dnevni boravak (m²) Kuhinja (m²) Spavaća soba (m²) Stan ima strop viši od 3 m UDIO U OCJENI (%): 17,00 2 osobe ili roditelji B - KVADRATURA PROSTORIJA 10-20 IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 533 (nastavak) Stav ispitanika u odnosu na kriterij: 4 - sjever; 3 - jug; 2 - istok; 1 - zapad 4 - zapad; 3 - istok; 2 - jug; 1 - sjever Važno Važno Važno Red. br. Evid. br. Mogući bodovi: 97 232-3 Karakteristika stana: zapad zapad zapad da ne ne Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 6,00 2,00 4,67 98 185-1 Karakteristika stana: sjever sjever jug da ne da Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,67 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 6,00 3,67 8,56 99 185-2 Karakteristika stana: jug jug jug da ne ne Ostvareni bodovi: 0,67 0,33 0,67 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 6,00 2,67 6,22 100 186-2 Karakteristika stana: sjever sjever jug jug da ne da Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,67 0,67 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 7,00 4,33 8,67 101 134-1 Karakteristika stana: sjever zapad da da da Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 1,00 1,00 4,00 5,00 17,50 102 134-2 Karakteristika stana: jug jug da ne da Ostvareni bodovi: 0,67 0,33 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 5,00 3,00 8,40 103 158-3 Karakteristika stana: jug jug sjever da ne da Ostvareni bodovi: 0,67 0,33 0,33 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 6,00 3,33 7,78 104 204-2 Karakteristika stana: jug sjever jug jug da ne da Ostvareni bodovi: 0,67 0,00 0,67 0,67 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 7,00 4,00 8,00 105 206-1 Karakteristika stana: sjever sjever da ne ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 5,00 2,00 5,60 106 206-4 Karakteristika stana: jug jug jug da ne ne Ostvareni bodovi: 0,67 0,33 0,67 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 6,00 2,67 6,22 107 223-5 Karakteristika stana: jug sjever sjever da ne da Ostvareni bodovi: 0,67 0,00 0,33 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 6,00 3,00 7,00 108 224-1 Karakteristika stana: zapad istok istok da ne da Ostvareni bodovi: 0,00 0,67 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 6,00 3,67 8,56 109 224-2 Karakteristika stana: zapad istok istok istok da ne da Ostvareni bodovi: 0,00 0,67 1,00 1,00 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 7,00 4,67 9,33 110 195-5 Karakteristika stana: jug jug sjever da ne da Ostvareni bodovi: 0,67 0,33 0,33 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 6,00 3,33 7,78 111 225-1 Karakteristika stana: istok istok da ne ne Ostvareni bodovi: 0,33 0,67 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 5,00 2,00 5,60 112 139-2 Karakteristika stana: istok istok da ne ne Ostvareni bodovi: 0,33 0,67 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 5,00 2,00 5,60 113 139-5 Karakteristika stana: zapad zapad istok da ne da Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 6,00 4,00 9,33 114 196i7-2 Karakteristika stana: jug jug jug da ne ne Ostvareni bodovi: 0,67 0,33 0,67 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 6,00 2,67 6,22 115 200-1 Karakteristika stana: zapad zapad istok ne ne da Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 6,00 3,00 7,00 116 203-4 Karakteristika stana: istok istok zapad da ne da Ostvareni bodovi: 0,33 0,67 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 6,00 3,00 7,00 117 269-3 Karakteristika stana: sjever sjever sjever ne ne ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,33 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 6,00 1,33 3,11 118 252-1 Karakteristika stana: jug jug jug ne ne da Ostvareni bodovi: 0,67 0,33 0,67 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 6,00 2,67 6,22 119 253-2 Karakteristika stana: istok istok istok jug da ne da Ostvareni bodovi: 0,33 0,67 1,00 0,67 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 7,00 4,67 9,33 120 263-1 Karakteristika stana: sjever sjever istok da ne da Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 1,00 6,00 4,00 9,33 121 263-2 Karakteristika stana: sjever - ne ne Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 4,00 1,00 3,50 122 270-2 Karakteristika stana: zapad zapad zapad ne ne ne Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 6,00 1,00 2,33 123 270-3 Karakteristika stana: istok - ne ne ne Ostvareni bodovi: 0,33 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 5,00 0,33 0,93 124 268-1 Karakteristika stana: zapad - zapad jug ne ne da Ostvareni bodovi: 0,00 0,00 0,00 0,67 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 7,00 1,67 3,33 125 249-5 Karakteristika stana: zapad zapad da ne ne Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 5,00 2,00 5,60 126 250-4 Karakteristika stana: istok istok da ne ne Ostvareni bodovi: 0,33 0,67 0,00 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 0,00 5,00 2,00 5,60 STAN 1 / 0,67 / 0,33 / 0 0 / 1 Σ bodova kriterija Ocjena kategorije 4 - istok; 3 - jug 2 - sjever; 1 - zapad N pitanja PROSTORNA KARAKTERISTIKA KOJA SE OCJENJUJE: C - ORIJENTACIJA PROSTORIJA Dnevni boravak Kuhinja Spavaća soba Kuhinja ima prozor Kupaonica ima prozor Stan ima dvostranu orijentaciju UDIO U OCJENI (%): 14,00 IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 534 (nastavak) Stav ispitanika u odnosu na kriterij: 5 - centralni dnevni boravak; 4 - kružna veza; 3 - zoniranje; 2 - hodnik; 1 - prolazne prostorije 3 - zasebne prostorije; 2 - povezane vratima; 1 - u istom prostoru 3 - dnevni boravak; 2 - kuhinja; 1 - spavaća soba Nepoželjno Red. br. Evid. br. Mogući bodovi: 1 /0,75 / 0,5 / 0,25 /0 1 / 0,5 / 0 1 / 0,5 / 0 0 / 1 97 232-3 Karakteristika stana: hodnik povezane vratima dnevni boravak ne Ostvareni bodovi: 0,25 0,50 1,00 1,00 4,00 2,75 12,38 98 185-1 Karakteristika stana: hodnik povezane vratima dnevni boravak da Ostvareni bodovi: 0,25 0,50 1,00 0,00 4,00 1,75 7,88 99 185-2 Karakteristika stana: hodnik povezane vratima dnevni boravak ne Ostvareni bodovi: 0,25 0,50 1,00 1,00 4,00 2,75 12,38 100 186-2 Karakteristika stana: hodnik povezane vratima spavaća soba ne Ostvareni bodovi: 0,25 0,50 0,00 1,00 4,00 1,75 7,88 101 134-1 Karakteristika stana: centralni dnevni boravak u istom su prostoru dnevni boravak Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 1,00 0,00 3,00 2,00 12,00 102 134-2 Karakteristika stana: hodnik povezane vratima kuhinja Ostvareni bodovi: 0,25 0,50 0,50 0,00 3,00 1,25 7,50 103 158-3 Karakteristika stana: hodnik u istom su prostoru - ne Ostvareni bodovi: 0,25 0,00 0,00 1,00 4,00 1,25 5,63 104 204-2 Karakteristika stana: kružna veza zasebne prostorije dnevni boravak ne Ostvareni bodovi: 0,75 1,00 1,00 1,00 4,00 3,75 16,88 105 206-1 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije dnevni boravak Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 1,00 0,00 3,00 2,25 13,50 106 206-4 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije dnevni boravak ne Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 1,00 1,00 4,00 3,25 14,63 107 223-5 Karakteristika stana: hodnik povezane vratima dnevni boravak ne Ostvareni bodovi: 0,25 0,50 1,00 1,00 4,00 2,75 12,38 108 224-1 Karakteristika stana: kružna veza zasebne prostorije dnevni boravak ne Ostvareni bodovi: 0,75 1,00 1,00 1,00 4,00 3,75 16,88 109 224-2 Karakteristika stana: kružna veza zasebne prostorije dnevni boravak ne Ostvareni bodovi: 0,75 1,00 1,00 1,00 4,00 3,75 16,88 110 195-5 Karakteristika stana: hodnik povezane vratima kuhinja ne Ostvareni bodovi: 0,25 0,50 0,50 1,00 4,00 2,25 10,13 111 225-1 Karakteristika stana: hodnik povezane vratima dnevni boravak Ostvareni bodovi: 0,25 0,50 1,00 0,00 3,00 1,75 10,50 112 139-2 Karakteristika stana: hodnik povezane vratima dnevni boravak Ostvareni bodovi: 0,25 0,50 1,00 0,00 3,00 1,75 10,50 113 139-5 Karakteristika stana: hodnik povezane vratima dnevni boravak ne Ostvareni bodovi: 0,25 0,50 1,00 1,00 4,00 2,75 12,38 114 196i7-2 Karakteristika stana: hodnik povezane vratima kuhinja ne Ostvareni bodovi: 0,25 0,50 0,50 1,00 4,00 2,25 10,13 115 200-1 Karakteristika stana: hodnik u istom su prostoru kuhinja ne Ostvareni bodovi: 0,25 0,00 0,50 1,00 4,00 1,75 7,88 116 203-4 Karakteristika stana: hodnik zasebne prostorije spavaća soba ne Ostvareni bodovi: 0,25 1,00 0,00 1,00 4,00 2,25 10,13 117 269-3 Karakteristika stana: centralni dnevni boravak u istom su prostoru dnevni boravak da Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 1,00 0,00 4,00 2,00 9,00 118 252-1 Karakteristika stana: centralni dnevni boravak u istom su prostoru dnevni boravak da Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 1,00 0,00 4,00 2,00 9,00 119 253-2 Karakteristika stana: centralni dnevni boravak u istom su prostoru kuhinja da Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,50 0,00 4,00 1,50 6,75 120 263-1 Karakteristika stana: hodnik povezane vratima dnevni boravak ne Ostvareni bodovi: 0,25 0,50 1,00 1,00 4,00 2,75 12,38 121 263-2 Karakteristika stana: centralni dnevni boravak povezane vratima dnevni boravak Ostvareni bodovi: 1,00 0,50 1,00 0,00 3,00 2,50 15,00 122 270-2 Karakteristika stana: hodnik u istom su prostoru dnevni boravak ne Ostvareni bodovi: 0,25 0,00 1,00 1,00 4,00 2,25 10,13 123 270-3 Karakteristika stana: centralni dnevni boravak u istom su prostoru dnevni boravak Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 1,00 0,00 3,00 2,00 12,00 124 268-1 Karakteristika stana: centralni dnevni boravak u istom su prostoru dnevni boravak da Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 1,00 0,00 4,00 2,00 9,00 125 249-5 Karakteristika stana: hodnik u istom su prostoru dnevni boravak Ostvareni bodovi: 0,25 0,00 1,00 0,00 3,00 1,25 7,50 126 250-4 Karakteristika stana: hodnik povezane vratima kuhinja Ostvareni bodovi: 0,25 0,50 0,50 0,00 3,00 1,25 7,50 STAN Iz kojeg se unutarnjeg prostora izlazi na vanjski N pitanja Σ bodova kriterija Ocjena kategorije D - KOMUNIKACIJA IZMEĐU PROSTORIJA PROSTORNA KARAKTERISTIKA KOJA SE OCJENJUJE: Povezivanje prostorija unutar stana Odnos dnevnog boravka i kuhinje U sobu se ulazi preko dnevnog boravka UDIO U OCJENI (%): 18,00 IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 535 (nastavak) Stav ispitanika u odnosu na kriterij: 3 - kuhinja; 2 - dnevni boravak; 1 - blagovaonica Poželjno Poželjno Red. br. Evid. br. Mogući bodovi: 1 / 0,5 / 0 97 232-3 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 232-3 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 59,63 98 185-1 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 185-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 54,76 99 185-2 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 185-2 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 56,93 100 186-2 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 186-2 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 59,21 101 134-1 Karakteristika stana: dnevni boravak ne 134-1 Ostvareni bodovi: 0,50 0,00 0,00 2,00 0,50 9,50 57,67 102 134-2 Karakteristika stana: kuhinja ne 134-2 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 2,00 1,00 19,00 64,90 103 158-3 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 158-3 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 51,65 104 204-2 Karakteristika stana: blagovaonica da da 204-2 Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 1,00 3,00 2,00 25,33 79,28 105 206-1 Karakteristika stana: kuhinja ne 206-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 2,00 1,00 19,00 63,77 106 206-4 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 206-4 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 63,43 107 223-5 Karakteristika stana: blagovaonica ne da 223-5 Ostvareni bodovi: 0,00 0,00 1,00 3,00 1,00 12,67 61,96 108 224-1 Karakteristika stana: blagovaonica da ne 224-1 Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 0,00 3,00 1,00 12,67 76,60 109 224-2 Karakteristika stana: blagovaonica da ne 224-2 Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 0,00 3,00 1,00 12,67 72,28 110 195-5 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 195-5 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 56,24 111 225-1 Karakteristika stana: kuhinja da 225-1 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 1,00 2,00 2,00 38,00 79,77 112 139-2 Karakteristika stana: kuhinja ne 139-2 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 2,00 1,00 19,00 70,77 113 139-5 Karakteristika stana: kuhinja ne ne 139-5 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 3,00 1,00 12,67 60,04 114 196i7-2 Karakteristika stana: kuhinja da da 196i7-2 Ostvareni bodovi: 1,00 1,00 1,00 3,00 3,00 38,00 84,26 115 200-1 Karakteristika stana: blagovaonica da da 200-1 Ostvareni bodovi: 0,00 1,00 1,00 3,00 2,00 25,33 65,88 116 203-4 Karakteristika stana: kuhinja ne da 203-4 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 1,00 3,00 2,00 25,33 76,63 117 269-3 Karakteristika stana: dnevni boravak ne da 269-3 Ostvareni bodovi: 0,50 0,00 1,00 3,00 1,50 19,00 52,53 118 252-1 Karakteristika stana: dnevni boravak ne da 252-1 Ostvareni bodovi: 0,50 0,00 1,00 3,00 1,50 19,00 59,89 119 253-2 Karakteristika stana: dnevni boravak ne da 253-2 Ostvareni bodovi: 0,50 0,00 1,00 3,00 1,50 19,00 64,15 120 263-1 Karakteristika stana: dnevni boravak ne da 263-1 Ostvareni bodovi: 0,50 0,00 1,00 3,00 1,50 19,00 62,13 121 263-2 Karakteristika stana: dnevni boravak 263-2 Ostvareni bodovi: 0,50 0,00 0,00 1,00 0,50 19,00 61,83 122 270-2 Karakteristika stana: dnevni boravak ne da 270-2 Ostvareni bodovi: 0,50 0,00 1,00 3,00 1,50 19,00 52,88 123 270-3 Karakteristika stana: dnevni boravak ne 270-3 Ostvareni bodovi: 0,50 0,00 0,00 2,00 0,50 9,50 52,43 124 268-1 Karakteristika stana: dnevni boravak ne da 268-1 Ostvareni bodovi: 0,50 0,00 1,00 3,00 1,50 19,00 57,00 125 249-5 Karakteristika stana: kuhinja ne 249-5 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 2,00 1,00 19,00 56,43 126 250-4 Karakteristika stana: kuhinja ne 250-4 Ostvareni bodovi: 1,00 0,00 0,00 2,00 1,00 19,00 62,10 STAN Σ bodova kriterija Ocjena kategorije 0 / 1 PROSTORNA KARAKTERISTIKA KOJA SE OCJENJUJE: E - PROSTORNA ORGANIZACIJA STANA OCJENA STANA Lokacija stola za blagovanje Stan ima degažmanom odvojeno spavanje Stan je adaptabilan UDIO U OCJENI (%): N pitanja 38,00 IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 536 14. Popis literature Doktorske disertacije: 1. Korlaet, L., 2015. Prostorni razvoj stana u Zagrebu 1975-2005. u okvirima programa društveno poticajne stanogradnje. Ph.D. Sveučilište u Zagrebu. 2. Matijević Barčot, S., 2014. Utjecaj društveno organiziranih modela stambene izgradnja na arhitekturu Splita 1945.-1968. Ph.D. Sveučilište u Zagrebu. 3. Poljanec, G., 2001. Poželjna svojstva stana. Ph.D.Sveučilište u Zagrebu. 4. Vezilić Strmo, N., 2012. Model procjene održivosti postojećih stambenih zgrada – na primjeru višestambene izgradnje u Zagrebu od 1945. do 1975. godine. Ph.D. Sveučilište u Zagrebu. Knjige: 1. Baylon, M., 1974. Stambene zgrade. Beograd: Građevinska knjiga. 2. Baylon, M., 1980. Stan u Beogradu. Beograd: Univerzitet u Beogradu, Arhitektonski fakultet. 3. Bežovan, G. and Dakić, S., 1990. Alternativna stambena politika. Zagreb: Radničke novine. 4. Bežovan, G. et al., 1987. Stambena politika i stambene potrebe. Zagreb: Radničke novine. 5. Bežovan, G., 1987. Stanovanje i stambena kriza. Zagreb, CDD. 6. Biondić, Lj., 2011. Uvod u projektiranje stambenih zgrada. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 7. Boyce, C., and Palena N., 2006. Conducting in-depth interviews: A guide for designing and conducting in-depth interviews for evaluation input. Watertown Pathfinder International. 8. Edwards, R. and Holland, J., 2013. What is Qualitative Interviewing?. London: Bloomsbury Academic. 9. Galijašević, T., Jošić, M., Vlahović, D. eds., 2006. Zgrade društveno poticajne stanogradnje: realizacije 2003./2004. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet. 10. Jelinić, G., 1994. Kako riješiti stambenu krizu. Zagreb: AGM. 11. Knežević, G. and Kordiš, I., 1981. Stambene i javne zgrade. Zagreb: Tehnička knjiga. 12. Knežević, G., 1989. Višestambene zgrade. Zagreb: Tehnička knjiga. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 537 13. Maslow, A. H., 1954. Motivation and personality, Harper & Row, Publisgers, Inc., New York. 14. Mathers, N., Fox, N., Hunn, A., 2007. Surveys and Questionaires, Yorkshire & the Humber: The NIHR RDS for the East Midlands. 15. Milenković, B., Bjelikov, V., Damjanović, V., Milenković, J., 1982. Elementi projektiranja sa osnovama urbanizma. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. 16. Neufert, E., 2002. EIelementi arhitektonskog projektiranja. Zagreb, Golden marketing. 17. Seferagić, D., 1988. Kvaliteta života i nova stambena naselja. Zagreb, Biblioteka revije za sociologiju. 18. Sršan, S., 2001. Ulice i trgovi grada Osijeka: povijesni pregled. Osijek: Državni arhiv. 19. Strižić, Z., 1997. O stanovanju: arhitektonsko projektiranje. Zagreb: Biblioteka Spefizma. 20. Tsenkova, S., 2009. Housing Policy Reforms in Post-Socialist Europe: Lost in Translation. Heidelberg: Physica-Verlag. 21. ***, 1965. Stan I – katalog stanova izgrađenih za oficire JNA. Poglavlje u knjizi: 1. Bežovan, G., 2008. Stanovanje i stambena politika u Hrvatskoj. in: Puljiz, V. et al., 2008. Socijalna politika Hrvatske, Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. pp.337-390. 2. Damjanović, D., 2006. Stambena arhitektura dvadesetih godina 20. stoljeća u Osijeku. in: J. Martinčić, i D. Hackenberger, eds., 2006. Osječka arhitektura: 1918.-1945. Osijek: Hrvatska akademija znnosti i umjetnosti i Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku. pp. 75-122. 3. Matić, V., 2006. Društveni i gospodarski kontekst grada Osijeka između dva rata. in: J. Martinčić, i D. Hackenberger, eds., 2006. Osječka arhitektura: 1918.-1945. Osijek: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku. pp.21-34. 4. Mrduljaš. M., 2007. Kolektivno stanovanje: Gotovo utopisjki život. in: Mrduljaš, M., Mimica, V., Rusan, A. eds., 2007. Suvremena hrvatska arhitektura: testiranje stvarnosti. Zagreb: Oris. pp.200-215 5. Maslow, A.H., 1996. Critique of self-actualization theory, in: E. Hoffman ed., Future visions: The unpublished papers of Abraham Maslow (Thousand Oaks, CA: Sage, 1996), pp. 26–32. 6. Radović-Mahečić, D., 2006. Osječka arhitektura između dva svjetska rata u kontekstu hrvatske moderne arhitekture. in: J. Martinčić, i D. Hackenberger, eds., 2006. Osječka arhitektura: 1918.-1945. Osijek: Hrvatska akademija znnosti i umjetnosti i Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku. pp.9 -20. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 538 7. Rogić, I., 1987. Obilježja urbanizacijskog procesa i takozvano stambeno pitanje, in: Stambena politika i stambene potrebe, knjiga 1. Zagreb: Biblioteka Iskustva, pp: 15-25. 8. Sudić, I., 2006. Stambena arhitektura između 1931. i 1945. in: J. Martinčić, i D. Hackenberger, eds., 2006. Osječka arhitektura: 1918.-1945. Osijek: Hrvatska akademija znnosti i umjetnosti i Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku. pp.123-142. 9. Visser, P. S., Krosnick, J. A., LAVRAKAS, P. J. KIM, N., 2014. Survey Researh, in: Reis, H. T. and Judd, C. M., eds., 2014. Handbook of Research Methods in Social and Personality Psychology, Cambridge University Press. pp:402-440. 10. Weidemann, S. and Anderson, J.R., 1985. A Conceptual Framework for Residential Satisfaction, in: Altman I. et.al. eds., 1985. Home Environment. New York: Springer Science+ Bussiness Media, pp:153-182. 11. Zhang, Y. and Wildemuth B. M., 2009. Unstructured Interviews, in: Wildemuth B. M., ed., 2009. Applications of Social Research Methods to Questions in Information and Library Science. Westport: Libraries Unlimited. pp:239-247. Časopisi: Znanstveni 1. Acre, F. and Wyckmans, A., 2015. Dwelling Renovation and Spatial Quality the Impact of the Dwelling Renovation on Spatial Quality Determinants. International Journal of Sustainable Built Environment, 4, pp:12–41. 2. Acre F. and Wyckmansa A., 2014. Spatial Quality Determinants for Residential Building Renovation: A Methodological Approach to the Development of Spatial Quality Assessment. International Journal of Sustainable Building Technology and Urban Development, 5(3), pp: 183–204. 3. Ahn, M. and Lee, S.J., 2016. Housing Satisfaction of Older (55+) Single Person Householders in U.S. Rural Communities. Journal of Applied Gerontology, 35(8), pp:878– 911. 4. Alshenqeeti, H., 2014. Interviewing as a Data Collection Method: A Critical Review, English Linguistics Research, 3(1), pp.39-45. 5. Altas, N.E. and Özsoy, A., 1997. Spatial Adaptability and Flexibility as Parameters of User Satisfaction for Quality Housing. Building and Enoironment, 33(5), pp:311-323. 6. Amole, D., 2009. Residential Satisfaction in Students’ Housing. Journal of Environmental Psychology, 29, pp:76–85. 7. Baer, W.C, 1977. Housing Indicators and Standards in the USA. Ekistics, 44(261), pp:71- 77. 8. Baollie, S. T. and Peart, V., 1992. Determinants of Housing Satisfaction for Older Married and Unmarried Women in Florida. Housing and Society, 19(2), pp:101-116. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 539 9. Beaton, W. P., 1986. On the Use of Expert Opinion in Housing Quality Analysis: An Application of the "Five City Housing Survey", Journal of Planning Education and Research, 5(3), pp:178-190. 10. Bennett, J. et.al., 2016. Towards an Agreed Quality Standard for Rental Housing: Field Testing of a New Zealand Housing WOF Tool. Australian and New Zealand Journal of Public Health, pp:1-7. 11. Bezak, S., Horvat, B., Beler, M., 2004. Vrednovanje korisnog prostora u višestambenim zgradama. Građevinar, 57(3), pp:157-162. 12. Bežovan, G., 2004. Stambena prava u Hrvatskoj i problemi njihova ostvarivanja. Revija za socijalnu politiku, 11(1), pp:89-106. 13. Bežovan, G., 1994. Prilog preispitivanju potencijala za razvoj socijalnog stanovanja u Hrvatskoj. Društvena istraživanja, 3(1), pp:89-103. 14. Bežovan, G., 2004. Stambena statistika – standard stanovanja u Hrvatskoj. Revija socijalne politike, 11 (2), pp:267-279. 15. Biondić, Lj., 1998. Stan kao pravo na mjesto. Prostor, 6(1-2), pp:25-34. 16. Biondić, Lj., 1999. Fleksibilni stan. Prostor, 7(1), pp:69-76. 17. Bird, D. K., 2009. The use of questionnaires for acquiring information on public perception of natural hazards and risk mitigation – a review of current knowledge and practice, Natural Hazards and Earth System Sciences, 9, pp. 1307–1325 18. Bobovec, B. and Mlinar, I., 2013. Program društveno poticajne stanogradnje u Hrvatskoj. Prostor, 21(1), pp:140-157. 19. Bobovec, B., Homadovski, A., Javora, A., 2015. Arhitektonski i građevinski aspekti stambenog zbrinjavanja stradalnika iz Domovinskog rata. Građevinar, 67(4), pp:339- 349. 20. Bobovec, B., Mlinar, I., Pozojevic, A., 2016. Programi stanogradnje u Hrvatskoj od 1991. do 2016. godine. Prostor, 24(2), pp:216-227. 21. Bonaiuto, M., Fornara, F., Ariccio, S., Ganucci Cancellieri, U., Rahimi, L., 2015. Perceived Residential Environment Quality Indicators (PREQIs) * relevance for UN-HABITAT City Prosperity Index (CPI). Habitat International, 45(1), pp: 53-63. 22. Brkanić, I., 2017. Housing quality assessment criteria, e-GFOS, 14, pp:37-47. 23. Brkanić, I., Stober, D., Mihić, M., 2018. A Comparative Analysis of the Spatial Configuration of Apartments Built in Osijek, Croatia between 1930 and 2015, Journal of Asian Architecture and Building Engineering, 17(1), pp:23-30. 24. Brounen, D., Kok N., Quigley, J.M., 2012. Residential Energy Use and Conservation:Economics and Demographics. European Economic Review, 56, pp:931– 945. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 540 25. Bruin, M. J. and Cook, C. C., 1997. Understanding Constraints and Residential Satisfaction among Low-income Single-parent Families. Environment and Behavior, 29(4), pp:532-553. 26. Canter, D. and Rees, K., 1982. A multivariate model of housing satisfaction. International Review of Applied Psychology. 31, pp:185-208. 27. Chohan, A.H. et al., 2015. A Model of Housing Quality Determinants (HQD) for Affordable Housing. Journal of Construction in Developing Countries, 20(1), pp:117– 136. 28. Choi, J., Cho, T., 2014. Comparing Perception Concerning the Importance of Apartment Complex Components Between Consumers and Housing Providers. Journal of Asian Architecture and Building Engineering, 13(1), pp:109-116. 29. Choi, J., Kim, Y., Kang, J., Choi, Y., 2014. Comparative Analysis of the Spatial Structure of Apartment Unit Plans in Asia- Apartments in Korea, Vietnam, and Kazakhstan. Journal of Asian Architecture and Building Engineering, 13(3), pp:563-569. 30. Claudy, M. and Michelsen, C., 2016.Housing Market Fundamentals, Housing Quality and Energy Consumption: Evidence from Germany. The Energy Journal, 37 (4), pp:25- 43. 31. Coley, R.L., Leventhal, T., Lynch, A.D., Kull, M., 2013. Relations between housing characteristics and the well-being of low-income children and adolescents. Developmental Psychology, 49(9), pp:1775-1789. 32. Copiello, S., 2015. Green housing: Toward a new energy efficiency paradox? Cities, 49, pp:76–87. 33. Cutter, S., 1982. Residential Satisfaction and Suburban Homeowner. Urban Geography, 3(4), pp: 315-327. 34. Elsinga M. and Hoekstra J., 2005. Homeownership and Housing Satisfaction. Journal of Housing and the Built Environment, 20, pp:401–424. 35. Evans G.W., Kantrowitz E.,Eshelman, P., 2002. Housing Quality and Psychological Well- Being Among the Elderly Population. The Journals of Gerontology: Series B, 57(4), pp:381-P383. 36. Felix, R., Garcia-Vega, J., 2012. Quality of Life in Mexico: A Formative Measurement Approach. The International Society for Quality-of-life Studies, 7, pp:223-238. 37. Flood, J., 1997. Urban and Housing Indicators. Urban Studies, 34(10), pp:1635-1665. 38. Franić, T.S., Korlaet, L., Vranić, D., 2005. Prilog analizi stambenih politika i planske stanogradnje Nizozemske i Hrvatske. Prostor, 13(2), pp:195-205. 39. Franklin, B.J., 2010. Discourses of Design: Perspectives on the Meaning of Housing Quality and? Good? Housing Design. Theory and Society, 18(1-2), pp:79-92. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 541 40. Galster, G. and Hesser, G. W., 1981. Residential Satisfaction: Compositional and Contextual Correlates, Environment and Behavior, 13(6), pp:735-758. 41. Gann, D.M., Salter, A.J., Whyte, J.K., 2003. Design Quality Indicator as a Tool for Thinking. Building Research & Information, 31(5), pp:318–333. 42. Goodman Jr. J. L., 1978. Causes and Indicators of Housing Quality. Social Indicators Research, 5(2), pp: 195-210. 43. Grum B., Kobal Grum, D., 2014. Satisfaction with Current Residence Status in Comparison with Expectations of Real Estate Buyers in Slovenia and Serbia. Procedia - Social and Behavioral Sciences, 109, pp:263 – 275. 44. Guest, G., Bunce, A., Johnson, L., 2006. How Many Interviews Are Enough? Field Methods, 18, pp:59-82 45. Guney, Y.I., Wineman, J., 2008. The evolving design of 20th-century apartments in Ankara. Environment and Planninng B: Planning and Design, 35, pp:627-646. 46. Haddad, M., Judeh, M., Haddad, S., 2011. Factors Affecting Buying Behavior of an Apartment an Empirical Investigation in Amman, Jordan. Research Journal of Applied Sciences, Engineering and Technology, 3(3), pp:234-239. 47. Homadovski, A. and Rogić, I., 1999. Arhitektonsko vrednovanje višestambenih zgrada i stanova za zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata: Sociologijsko vrednovanje stanova stradalnika Domovinskog rata. Prostor, 7(2), pp:225-240. 48. Huang, Z. and Du, X.,2015. Assessment and determinants of residential satisfaction with public housing in Hangzhou, China, Habitat International, 47, pp:218-230. 49. Ioannou, A. and Itard, L.C.M., 2015. Energy performance and comfort in residential buildings: Sensitivity for building parameters and occupancy. Energy and Buildings, 92, pp:216–233. 50. Jacobs, D.E., et. al., 2015. Moving Into Green Healthy Housing. Journal of Public Health Management & Practice, 21(4), pp:345–354. 51. James, R. N. III and Carswell A. T., 2008. Home Sweet Apartment: A Text Analysis of Satisfaction and Dissatisfaction with Apartment Homes. Housing and Society, 35(1), pp:91-111. 52. James, R.N. III, 2007. Multifamily Housing Characteristics and Tenant Satisfaction. Journal of Performance of Constructed Facilities. 21, November/December, pp.472-480. 53. James, R.N. III, 2008. Residential Satisfaction of Elderly Tenants in Apartment Housing, Social Indicators Research, 89, pp:421-437. 54. Jeong, S.K., Ban, Y.U., 2014. The Spatial Configuration in South Korean Apartments Built Between 1972 and 2000. Habitat International, 42: 90-102. 55. Kain, J. F. and Quigley J. M., 1970. Measuring the Value of Housing Quality. Journal of the American Statistical Association, 65(330), pp:532-548. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 542 56. Kang, N. N., Lee, T. K., Kim, J. T., Kim, C. G., 2014. Residents’ and Experts’ Perspectives for Evaluation of Importance of Health Performance Indicators in Social Housings. Indoor and Built Environment, 23(1), pp: 150–160. 57. Kang, N.N., Kim, J.T., Lee, T.K., 2014. A Study on the Healthy Housing Quality of Multi- family Attached House According to Dwelling Unit Age. Energy Procedia, 62, pp:595 – 602. 58. Kang, N.N., Lee, T.K., Kim, J.T., 2013. Characteristics of the Quality of Korean High-Rise Apartments Using the Health Performance Indicator. Indoor and Built Environment, 22(1), pp:157–167. 59. Kim, S.S., Yang, I.H., Yeo, M.S., Kim, K.W., 2005. Development of a Housing Performance Evaluation Model for Multi-family Residential Building in Korea. Building and Environment, 40, pp:1103-1116. 60. Kurian S.M. and Thampuran, A., 2001. Assessment of Housing Quality. Institute of Town Planners, India Journal, 8(2), pp:74-85. 61. Lea, L.H., Ta, A.D., Dang, H.Q., 2016. Building up a System of Indicators to Measure Social Housing Quality in Vietnam. Procedia Engineering, 142, pp.115 – 122. 62. Levy-Leboyer, C., 1993. The Need for Space and Residential Satisfaction. Architecture & Comportement / Architecture & Behaviour, 9(4), pp:475-490. 63. Lewis, A., 2014. Daylighting In Older People’s Housing: Barriers to Compliance with Current UK Guidance. Lighting Research & Technology, 47, pp:976-992. 64. Lewis, A., 2015. Designing for an imagined user: Provision for thermal comfort in energy- efficient extra-care housing. Energy Policy, 84 (Sept.), pp:204-212. 65. Lu, M., 1999. Determinants of Residential Satisfaction: Ordered Logit vs. Regression Models. Growth and Change, 30, pp:264-287. 66. Ma, B., Xue, Y., 2013. The Research of Green Design for Apartments for the Elderly. Applied Mechanics and Materials, 368-370, pp:566-571. 67. Mandič, S., 1994., Socijalno stanovanje u Sloveniji: Institucija na marginama tranzicijskih procesa, Društvena istraživanja. 1 (3), pp: 35-53. 68. Marans, R. W., 2003. Understanding environmental quality through quality of life studies: the 2001 DAS and its use of subjective and objective indicators, Landscape and Urban Planning, 65, pp:73–83. 69. Meng, G., and Hall, G. B., 2006. Assessing Housing Quality in Metropolitan Lima, Peru. Journal of Housing and Built Environment, 21, pp:413-439. 70. Mridha, M., 2015. Living in an Apartment. Journal of Environmental Psychology, 43, pp:42-54. 71. Muoghalu, L.N., 1991. Measuring Housing and Environmental Quality as Indicator of Quality of Urban Life: A Case of Traditional City of Benin, Nigeria. Social Indicators Research, 25, pp:63-98. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 543 72. Nahtigal, D. and Grum, B., 2015. Segmentation and the Value Frame of Buyers of Residential Apartments. Geodetski vestnik, 59(1), pp:71-101. 73. Nathan, V., 1995. Residents' Satisfaction with the Sites and Services Approach in Affordable Housing. Housing and Society, 22(3), pp:53-78. 74. Newman S.J. and Scott Holupk, C., 2014. Housing Affordability and Child Well-Being. Housing Policy Debate, 25(1), pp:116-151. 75. Noerwasito, V. T., 2011. Evaluation of Embodied Energy and Construction Costs for the Design of Low-Rise Apartments for Low-Income Residents in Surabaya, Indonesia, Journal of Civil Engineering and Architecture, 5(12), pp:1142-1146. 76. Northridge, J., Ramirez, O.F., Stingone, J.A. Luz, C., 2010. The Role of Housing Type and Housing Quality in Urban Children with Asthma. Urban Health, 87: pp:211-224. 77. Nurdini, A. and Belgawan Harun, I., 2012. Spatial Bounded-Choice Behaviour within the Consumer of Rental Housing in Bandung, Indonesia. Journal of Asian Behavioural Studies, 2(4), pp:58-68. 78. Opoku, R.A., Abdul-Muhmin, A.G., 2010. Housing preferences and attribute importance among low-income consumers in Saudi Arabia. Habitat International, 34, pp.219–227. 79. Ozsoy, A., Altas, N. E., Ok, V., Pulat G., 1996. Quality Assessment Model for Housing: A Case Study on Outdoor Spaces in Istanbul. Habitat Intlernational, 20(2), pp:163-173. 80. Paris, D E., and Kangari, R., 2005. Multifamily Affordable Housing: Residential Satisfaction, Journal of Performance of Constructed Facilities, 19, pp:138-145. 81. Pekkonen, M., 2015. Housing Satisfaction in Finland with Regard to Area, Dwelling Type and Tenure Status. Central European Journal of Public Health, 23(4), pp:314–320. 82. Petrovic-Grozdanovic, N. et al., 2017. The spatial comfort of social housing units in the post-socialist period in Serbia in relation to the applicable architectural norms. Cities, 62, pp:88-95. 83. Poljanec, G., 2001. Stalno i promjenjivo u stanovanju, Prostor, 9(1), pp: 67-77. 84. Rajasekara, E., Anupamaa, U., Venkateswarana, R., 2014. Thermal comfort beyond building design – an investigation in naturally ventilated residential apartments in a hot– dry climate, Advances in Building Energy Research, 8(2), pp:196-215. 85. Rajčić, D., 2002. Društveno poticana stanogradnja. Građevinar, 54(4), pp:219-225. 86. Seferagić, D., 1999. New Understanding of Rural and Urban Housing Quality. Sociologija sela, 37(4), pp:347-363. 87. Séménou, M., Courcoux, P., Kuusinen, A., Lokki, T., 2016. Segmentation of subjects in multivariate paired comparisons. Application to the preference for concert halls acoustics, Food Quality and Preference, doi: http://dx.doi.org/10.1016/j.foodqual.2016.12.011 IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 544 88. Shen, M.Y., Fu, C.C, Wang, C.H., 2015. Minimum Habitable Dwelling and the Transformation of Public Housing Design in Taiwan from 1920 to the 1960s. Journal of Asian Architecture and Building Engineering. 14(2), pp:247-253. 89. Shin, E.K., Hong, S., Kim, S., 2016. Changes in Public Perception of Apartments: Television and Newspaper Advertisements, 1960-2010. Journal of Asian Architecture and Building Engineering. 15(1), pp:65-72. 90. Sima, L., 2015. Study on Small Apartment Design in China: Evaluation on the Impressions of and Preferences for the Floor Plans. Journal of Asian Architecture and Building Engineering, 14(2), pp:307-314. 91. Solow, Anatole A., 1946. Measuring the Quality of Urban Housing Environment: A New Appraisal Technique. The Journal of Land & Public Utility Economics, 22(3), pp:282-293. 92. Streimikiene, D., 2015. Quality of Life and Housing. International Journal of Information and Education Technology, 5(2), pp:140-145. 93. Sullivan, B. and Chen, K., 1997. Design for Tenant Fitout: A Critical Review of Public Housing Flat Design in Hong Kong. Habitat International, 21(3), pp:291-303. 94. Tan, T. H. and Khong, K. W,. 2012., The Link between Homeownership Motivation and Housing Satisfaction, International Journal of Economics and Management, 6(1), pp: 1 – 20. 95. Tibesigwa, B.M., Hao, L., Karumuna, B.V., 2017. The Concept of Spatial Quality and its Challenges on Exercised Affordable Housing Design Typology in Dar es Salaam - Tanzania. Habitat International, 59, pp:44-59. 96. Tomah, A. N., Ismail, H. B., Abed, A., 2016. The Concept of Privacy and its Effects on Residential Layout and Design: Amman as a Case Study. Habitat International, 53, pp:1- 7. 97. Twichell, A.A., 1948. An Appraisal Method for Measuring the Quality of Housing. American Sociological Review, 13(3), Pp: 278-287. 98. Vaid, U. and Evans, G. W., 2016. Housing Quality and Health: An Evaluation of Slum Rehabilitation in India. Environment and Behavior, 9, pp:1-20. 99. Veršić, Z., Muraj, I., Binički, M., 2015. Model ugrađene najamne zgrade zagrebačkog donjogradskog bloka: Analiza u svrhu poboljšanja energetske učinkovitosti. Prostor, 23(2), pp:236-249. 100. Vezilić Strmo, N., Delić, A., Kincl, B., 2013. Uzroci problema postojećeg stambenog fonda u Hrvatskoj. Prostor, 21(2), pp:340-349. 101. Vezilić Strmo, N., Senjak, I., Štulhofer, A., 2014. Održivost postojeće stambene izgradnje i mogućnosti procjene, Prostor, 22(1), pp:122-133. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 545 102. Wongbumru, T., Dewancker, B., 2015. An Overview of Public Housing Characteristics and Living Satisfactions: Old and New Public Housing Project in Bangkok. Procedia Environmental Sciences, 28, pp:689 – 697. 103. Yang, Y., 2008. A Tale of Two Cities: Physical Form and Neighborhood Satisfaction in Metropolitan Portland and Charlotte. Journal of American Planning Association, 74, 307- 323. Popularni 1. Albini, A., 1952. Arhitekt i stambeni odnosi kroz XIX. I XX. vijek. Arhitektura, 1, pp:37-40. 2. Antolić, V., 1974. O izgradnji stanova. Arhitektura, 149, pp:6-18. 3. Bakrač, B., 1974. O poslijeratnoj stambenoj izgradnji u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj. Arhitektura, 149, pp:3-4. 4. Budimirov, B., 2001. Organizacija i kontrola su osnov svega. Čovjek i prostor, 10-12, pp:60-73. 5. Budisavljević, B., 1974. Stanovanje nije oblikovanje. Arhitektura, 149, pp:24-26. 6. Budisavljević, B., 1981. Stambena politika. Čovjek i prostor, 344, p.16. 7. Dakić, S., 1974. Tipično i atipično u stambenoj arhitekturi. Arhitektura, 149, p:23. 8. Horvat, B., 1979. Prilog racionalizaciji stambene izgradnje. Čovjek i prostor, 5, p.31. 9. Košiša Čičin-Šain, A., 2001. POS je jedinstvena prilika za arhitekte. Čovjek i prostor, 10- 12, pp:47-52. 10. Kritovac, F., 1978. Karakteristike sadašnjeg trenutka vrednovanja stana. Čovjek i prostor, 309, pp:6-10. 11. Kritovac, F., 1979. Analiza stanja u stambenoj oblasti i problematika stambene izgradnje s prijedlogom mjera. Čovjek i prostor, 5(314), pp:6-9. 12. Kritovac, F., 1981. Neke karakteristike i tendencije u stambenoj arhitekturi sedamdesetih godina. Arhitektura, 176-177, pp:75-79. 13. Mrčela, V., 1982. Neki aspekti odnosa ponuda i potražnje u stanogradnji Jugoslavijje od 1945. do danas. Čovjek i prostor. 344, pp:13-15. 14. Mutnjaković, A., 1958. Stambena problematika: U okviru II. međunarodne izložbe "Porodica i domaćinstvo" 1958. Čovjek i prostor, 79, pp:4-5. 15. Odak, T., 1988. Stambena zgrada u naselju „Senjak“ u Osijeku: traktat o odgovornosti. Čovjek i prostor, 10(427), pp:12-14. 16. Odak, T., 2001. Stanovanje je ukupnost životnih funkcija. Čovjek i prostor, 10-12, pp:53- 59. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 546 17. Pasinović, A., 1979. Stan i kako ga izgraditi? Čovjek i prostor, 5(314), pp:6. 18. Pavlinić, M., 1982. Stanogradnja (ni)je uvijek gradogradnja. Čovjek i prostor, 12(357), pp:20-21. 19. Richter, M., 1974. Sociološki aspekti tipa kolektivnog stanovanja na primjerima naselja Kalinovice, Knežije, Srednjaka. Arhitektura, 149, pp:27-28. 20. Salopek, D., 1979. I na stambenom se pitanju testira socijalističko društvo. Čovjek i prostor, 5(314), pp:10-12. 21. Stipetić, D., 1974. Stambena arhitektura ili arhitektura stambene krize. Arhitektura, 149, pp:19-22. 22. Špirić, E., 1982. Stan i drugi prostori. Čovjek i prostor. 1(346), pp:11-13. 23. ***Pogodnosti za novogradnje, Hrvatski list, Osijek, br. 43, 23.02.1921., II., p.3. 24. ***Što je novo sagrađeno ove godine u Osijeku, Hrvatski list, Osijek, br. 354, 25.12.1930. p.30 Radovi na konferencijama: 1. Bošnjak, N., Brkanić, I., Ištoka Otković, I., 2014. Transition of Rural into Urban Space on the Example of Višnjevac, In: 3rd International Science Symposium, Economy of Eastern Croatia - Vision and Growth / Mašek Tonković, A. (ed.), Osijek, Croatia, 22.- 24.05.2014., University of J.J. Strossmayer, Faculty of Economics in Osijek, Osijek, p.219. 2. Cho, S.H. and Kang, N.N., 2011. A Study on the Evaluation of Healthy Housing Quality of Apartments., 5th International Symposium on Sustainable Healthy Buildings, Seoul, Korea 10 February 2011. 3. Čanak, M. 1979. Klasifikacija stambenih funkcija i njihovi međusobni odnosi. In: Iskustva '79, Beograd, 24.-26.10.1979. Beograd, Centar za stanovanje, Beograd i Građevinski institut, Zavod za zgradarstvo, Zagreb. 4. Čanak, M., 1977. Vidovi prostorne fleksibilnosti u stanu, In: Iskustva '77, Beograd, 27.- 29.10.1977. Beograd, Centar za stanovanje, Beograd i Građevinski institut, Zavod za zgradarstvo, Zagreb. 5. Kincl, B.; Delić, A. 2002. Razvoj arhitektonskog okoliša (arhitektonske cjeline), XXX IAHS, World Congress on Housing, Housing Construction - An Interdisciplinary Task, [ur. Ural, O.; Abrantes, V.; Tadeu, A.], Coimbra: Wide Dreams - Projectos Multimedia, Lda.: 215- 222, Coimbra, Portugal 6. Krstić, D. 1977. Prilog konceptu stana veće fleksibilnosti i većih mogućnosti direktnog odlučivanja korisnika u procesu usmerene stambene izgradnje. In: Iskustva '77, Beograd, 27.-29.10.1977. Beograd, Centar za stanovanje, Beograd i Građevinski institut, Zavod za zgradarstvo, Zagreb. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 547 7. Manum, B., 2005. Generality versus Specificity; A Study on the Interior Space of Apartments, In: Proceedings of the 5th International Space Sxntax Symposium. 13-17 June, Faculty of Architecture, Technology University, Delft, Netherlands. 8. Mihić, M., Završki, I., Vučinić, C., 2016.Prikaz značaja modeliranja poslovnih procesa u građevinarstvu na primjeru provedbe stručnog nadzora in: Sabor hrvatskih graditelja 2016 ed. Lakušić, S., Zagreb : Hrvatski savez građevinskih inženjera, 2016. pp:399-409. 9. Pleština, L., 1994. Analiza postave glavnih prostorija obiteljske kuće obzirom na osunčanost. In: Zbornik simpozija Energija i zaštita okoliša, Opatija, Hrvatska, 26.- 28.10.1994., pp:425-432. Izvješća, pravilnici i zakoni: 1. Izvješće o stanju u prostoru Republike Hrvatske 2008. – 2012., Narodne novine, broj 61/2013 2. Ministry of Construction and Physical Planning – Program of energy reconstruction of apartment buildings for the period 2014 – 2020 - May 2014., www.mgipu.hr – posljednji pristup: 22.03.2017. 3. Pravilnik minimalnih tehničkih uvjeta za projektiranje i gradnju stanova iz programa društveno poticane stanogradnje. 2004. Narodne novine, broj 106/2004. 4. Pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima za izgradnju stanova, Službeni list SFRJ, broj 45/1967. 5. Ustav SFRJ, Službeni list SFRJ, broj 14/ 1963. 6. Zakon o društveno poticanoj stanogradnji. 2001. Narodne novine, broj 109/2001 7. Zakon o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta, Službeni list FNRJ, broj 52/1958. Internetski izvori: 1. Building for Life, webarchive.nationalarchives.gov.uk/20110118095356/http://www.buildingforlife.org/ criteria, posljednji pristup: 09.02.2017. 2. Cambridge Dictionary „satisfaction“, dictionary.cambridge.org/dictionary/english/satisfaction, posljednji pristup 23.02.2017. 3. Cambridge Dictionary „quality“, dictionary.cambridge.org/dictionary/english/quality, posljednji pristup 23.02.2017. 4. Državni zavod za statistiku: Statistička izvješća različitih godina, www.dzs.hr/, posljednji pristup: 25.02.2017. 5. Housing Assessment System (SEL), www.wbs.admin.ch/fr/application/catalogue-de- criteres?open=k23, posljednji pristup: 09.02.2017. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 548 6. Housing Quality Indicators HQI, www.gov.uk/guidance/housing-quality-indicators#hqi- calculator, posljednji pristup: 09.02.2017. 7. Hrvatski zavod za zapošljavanje – Popis radnih mjesta, www. burzarada.hzz.hr. posljednji pristup: 16.06.2017. 8. Komparativna analiza parova (1): Paired Comparison Analysis, www.nydi.org/images/cps-tools/focusing-tools/Paired_Comparison_Analysis.pdf, posljednji pristup: 25.07.2017. 9. Komparativna analiza parova (2): Paired Comparison Analysis: Working Out Relative Importances, www.mindtools.com/pages/article/newTED_02.htm, posljednji pristup 01.06.2017. 10. Space Syntax, www.spacesyntax.net posljednji pristup: 06.01.2018. Arhivska građa: Hrvatski državni arhiv u Osijeku (fondovi): 1. Broj fonda: HR-DAOS-6, Poglavarstvo Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka. 2. Broj fonda: HR-DAOS-64, Narodni odbor kotara Osijek. 3. Broj fonda: HR-DAOS-72, Zavod za urbanizam i izgradnju općine Osijek. 4. Broj fonda: HR-DAOS-73, Skupština općine Osijek. 5. Broj fonda: HR-DAOS-495-I, Zbirka planova i nacrta. 6. Broj fonda: HR-DAOS-2060. Ostalo: 1. Čaldarović, O. and Richter, M., 1978. Sociološko istraživanje načina intenziteta korištenja stambenih prostora u Zagrebu, Zagreb: Građevinski institut. 2. Signavio Process Manager http://academic.signavio.com, posljednji pristup 09.01.2018. 3. White, S. 2004. Introduction to BPMN. IBM Corporation. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 549 15. Popis slika, dijagrama i tablica471 15.1. Popis slika Slika 1. Karta grada Osijeka (izvor: Bošnjak, N., Brkanić, I., Ištoka Otković, I., 2014. Transition of Rural into Urban Space on the Example of Višnjevac, In: 3rd International Science Symposium, Economy of Eastern Croatia - Vision and Growth / Mašek Tonković, A. (ed.), Osijek, Croatia, 22.- 24.05.2014., University of J.J. Strossmayer, Faculty of Economics in Osijek, Osijek, p.219.) Slika 2. Primjer prikazivanja dijagrama prostorne organizacije stana putem grafike Space Syntaxa Slika 3. Način prikazivanja karakterističnih stanova Slika 4. Postupak odabira stanova za ocjenjivanje Slika 5. Područje izgradnje stambenih zgrada u gradu Osijeku do 1945. godine Slika 6. Način interpolacije novih stambenih zgrada u gradsko tkivo Slika 7. Naselje Blok centar (izvor: www.sib.hr, zadnji pristup: 05.07.2016.) Slika 8. Interpolacija naselja unutar bloka, Naselje Vladimira Nazora Slika 9. Naselja Sjenjak, Drvljanik i Vijenac Ivana Meštrovića (izvor: www.osijek031.com, zadnji pristup: 05.07.2016.) Slika 10. Područje izgradnje stambenih zgrada u gradu Osijeku od 1945 do 1991. godine Slika 11. Zračni prikaz naselja Vijenac Dinare i Vijenac Petrove gore (izvor: www.facebook.com/sib.hr, zadnji pristup: 05.07.2016.) Slika 12. Zračni prikaz Retfale Nove (izvor: www.facebook.com/sib.hr, zadnji pristup: 05.07.2016.) Slika 13. Područje izgradnje stambenih zgrada u gradu Osijeku nakon 1991. godine Slika 14. Ulica Svete Ane (a) i Ružina ulica (b) Slika 15. Primjer stambene zgrade izgrađene prije 1945. godine (Cesarićeva ulica 9, 1940.) (izvor: Fond HR-DAO-6-10.9 (Hrvatski državni arhiv)) 471 Ako nije drugačije navedeno, slike, dijagrami i tablice djelo su autora. IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 550 (b) današnje stanje (izvor: www.google.com/maps, zadnji pristup: 11.04.2017.) Slika 16. Dijagramski prikaz stana za samca Slika 17. Stan s dva ulaza i dvije zone Slika 18. Stan s kružnom vezom između stambene i servisne zone Slika 19. Primjer prostorne organizacije koridorskog stana Slika 20. Prikaz prostorne organizacije stana tipa duplex Slika 21. Prikaz prostorne organizacije (a) garsonijere, (b) jednosobnog stana Slika 22. Prikaz prostorne organizacije stana s centralnim dnevnim boravkom Slika 23. Prikaz prostorne organizacije luksuznog stana Slika 24. Prostorna organizacija jednosobnog stana nakon 1991. godine Slika 25. Povezanost kuhinje s ostatkom stana u socijalističkom periodu Slika 26. Odnos kuhinje i dnevnog boravka nakon 1991. godine Slika 27. Promjene u organizaciji dnevnog boravka od 1945. do danas Slika 28. Primjer najrasprostranjenijeg stana Slika 29. Primjer stana tipa dupleks Slika 30. Najmanji stan u bazi stanova grada Osijeka Slika 31. Primjer luksuznog stana Slika 32. Prikaz jedne kataloške jedinice iz Kataloga tlocrtnih rješenja ocijenjenih stanova Slika 33. Neophodne prostorije stana i mogućnosti njihova proširenja (izvor: Biondić, Lj. 2011. Uvod u projektiranje stambenih zgrada, Golden marketing- Tehnička knjiga, Arhitektonski fakultet sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. p.24.) Slika 34. Osnovne grupe prostorija prema Ljerki Biondić (izvor: Biondić, Lj. 2011. Uvod u projektiranje stambenih zgrada, Golden marketing- Tehnička knjiga, Arhitektonski fakultet sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. p.24.) Slika 35. Prostorna organizacija stana s obzirom na komunikaciju (izvor: Biondić, Lj., 1998. Stan kao pravo na mjesto. Prostor, 6(1-2), pp:25-34., obrada autora) Slika 36. Oblici kružne komunikacije (izvor: Knežević, G., 1989. Višestambene zgrade. Zagreb: Tehnička knjiga. p.33.) IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 551 Slika 37. Organizacija stana prema osnovnim grupama prostorija (izvor: Knežević, G., 1989. Višestambene zgrade. Zagreb: Tehnička knjiga. p.28.) Slika 38. Odnos između komunikacije između prostorija i uporabljivosti prostora (izvor: Knežević, G., Kordiš, I., (1981.), Stambene i javne zgrade, Tehnička knjiga, Zagreb. p.21.) Slika 39. Organizacija stana prema načinu povezivanja funkcija prostorija u odnosu na smjer ulaznog kretanja (izvor: Knežević, G., 1989. Višestambene zgrade. Zagreb: Tehnička knjiga. p.28. ) Slika 40. Prikaz malog, srednjeg i velikog stana (izvor: Biondić, Lj. 2011. Uvod u projektiranje stambenih zgrada, Golden marketing- Tehnička knjiga, Arhitektonski fakultet sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. p.25.) Slika 41. Primjer relativne fleksibilnosti omogućene koncentriranim mokrim čvorovima (izvor: Knežević, G., 1989. Višestambene zgrade. Zagreb: Tehnička knjiga. p.202.) Slika 42. Sistem SAR – promjenljivost fizičkog obima stana prati izmjene u strukturi obitelji (apsolutna fleksibilnost), (a) tlocrt stana, (b) varijante tlocrta zgrade (izvor: Knežević, G., 1989. Višestambene zgrade. Zagreb: Tehnička knjiga. pp:200-201.) Slika 43. Površinski odnosi grupa prostorija u stanu (Biondić) (izvor: Biondić, Lj. 2011. Uvod u projektiranje stambenih zgrada, Golden marketing- Tehnička knjiga, Arhitektonski fakultet sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. p.25.) Slika 44. Površinski odnosi grupa prostorija u stanu (Knežević i Kordiš) (izvor: Knežević, G., Kordiš, I., (1981.), Stambene i javne zgrade, Tehnička knjiga, Zagreb. p.21.) Slika 45. Položaj prozora i visina parapeta u odnosu na različite namjene prostorija (izvor: Neufert, E., 2002. Elementi arhitektonskog projektiranja. Zagreb, Golden marketing. p.179.) Slika 46. Obrazac za komparativnu analizu parova Slika 47. Grafički prikaz modela Slika 48. Stan odabran za ocjenjivanje Slika 49. Prikaz dijela modela koji sadrži opće podatke o stanu Slika 50. Tablica za definiranje važnosti kriterija putem metode KAP IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 552 Slika 51. Primjer popunjene tablice metode KAP čiji će se rezultati koristiti u daljnjem prikazu vrednovanja odabranog stana Slika 52. Najbolje ocijenjeni stan (a), stan na 2. mjestu (b) Slika 53. Stan na 3. mjestu (a), stan na 4. mjestu (b) Slika 54. Stan na 5. mjestu (a), stan na 6. mjestu (b) Slika 55. Stan na 7. mjestu (a), stan na 8. mjestu (b) Slika 56. Stan na 9. mjestu (a), stan na 10. mjestu (b) Slika 57. Stan koji je u gradu Osijeku izveden najviše puta Slika 58. Stan s najzastupljenijom prostornom organizacijom (a), Najlošije ocijenjeni stan (b) Slika 59. Ocjena stanova grada Osijeka po naseljima IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 553 15.2. Popis dijagrama Dijagram 1. Spolna struktura ispitanika (a), Dobna struktura ispitanika (b) Dijagram 2. Dužina radnog staža ispitanika Dijagram 3. Vrste radnog iskustva ispitanika Dijagram 4. Smatrate li da je prihvatljivo živjeti u stanu gdje je kuhinja i/ili kupaonica u jezgri stana bez prirodne ventilacije i osvjetljenja? Dijagram 5. Slažete li se s tvrdnjom kako kvalitetan stan zahtjeva minimalno dvostranu orijentaciju? Dijagram 6. Najbolja orijentacija za (a) dnevni boravak, (b) spavaću sobu i (c) kuhinju Dijagram 7. Najbolja prostorija za smještaj prostora za blagovanje Dijagram 8. Najpogodnija komunikacija u stanu Dijagram 9. Da imate mogućnost projektiranja samo jednog vanjskog prostora stana, na koji biste ga unutarnji prostor vezali? Dijagram 10. Da imate mogućnost projektiranja samo jednog spremišta u stanu, na koju biste ga prostoriju vezali? Dijagram 11. Važnost pojedinih elemenata arhitektonskog projektiranja za postizanje kvalitetnog rješenja stana Dijagram 12. Utjecaj pojedine prostorije na kvalitetu stana Dijagram 13. Rang lista važnosti svih kriterija Dijagram 14. Rang lista prostornih karakteristika stana Dijagram 15. Rang lista važnosti prostorija Dijagram 16. Obrazovna struktura ispitanika Dijagram 17. Radni status ispitanika Dijagram 18. Socio-ekonomski status ispitanika Dijagram 19. Radni status ispitanika Dijagram 20. Ispitanici prema razini obrazovanja Dijagram 21. Materijalni status ispitanika Dijagram 22. Broj članova kućanstva ispitanika (a); Sobnost stanova u kojima ispitanici žive (b) Dijagram 23. Udio ispitanika u pojedinim grupama zanimanja IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 554 Dijagram 24. Koliko ste zadovoljni kvalitetom stana u kojem živite? Dijagram 25. Važnost pojedinih prostornih karakteristika stana Dijagram 26. Važnost pojedine prostorije stana Dijagram 27. Minimalna površina (a) dnevnog boravka i (b) dnevnog boravka s blagovanjem Dijagram 28. Minimalna površina (a) spavaće sobe za dijete, (b) spavaće sobe za djecu, (c) spavaće sobe za roditelje i (d) kupaonice Dijagram 29. Minimalna površina (a) kuhinje i (b) kuhinje s blagovanjem Dijagram 30. Minimalna površina (a) hodnika i (b) vanjskih prostora (lođe ili balkona) Dijagram 31. Najpoželjnija orijentacija za (a) dnevni boravak, (b) spavaću sobu i (c) kuhinju Dijagram 32. Koliko je ispitanicima važno da (a) kuhinja i (b) kupaonica imaju prozor Dijagram 33. Važnost (a) dvostrane i (b) jednostrane orijentacije stana Dijagram 34. Poželjnost sjeverne orijentacije za spavaću sobu i dnevni boravak Dijagram 35. Zračenje kuhinje preko dnevnog boravka Dijagram 36. Najpogodniji oblik komunikacije između prostorija Dijagram 37. Smještaj stola za blagovanje Dijagram 38. Poželjan oblik komunikacije između kuhinje i dnevnog boravka Dijagram 39. Najpoželjnija prostorija za izlazak na vanjski prostor Dijagram 40. Poželjnost (a) vanjskog prostora, (b) dodatnog WC-a i (c) spremišta u stanu Dijagram 41. Veza dnevnog boravka i spavaćih soba: (a) preko degažmana i (b) direktno preko vrata Dijagram 42. Mogućnost reorganizacije stana uz manje građevinske radove (a) i fleksibilnost stana (b) Dijagram 43. Poželjnost visokog stropa u stanu Dijagram 44. Struktura ispitanika a) obrazovanje, b) radni status Dijagram 45. Ispitanici prema zanimanju IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 555 15.3. Popis tablica Tablica 1. Tipovi stanova prema Uputstvu JNA s preporučenim površinama (izvor: ***, 1965. Stan I – katalog stanova izgrađenih za oficire JNA.) Tablica 2. Korisna površina i broj ležaja u stanu (autor prema: Pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima za izgradnju stanova, “Službeni list SFRJ”, broj 45/1967.) Tablica 3. Dimenzije pojedinih prostorija i stanova prema DUSI smjernicama (autor prema: Korlaet, L., 2015. Prostorni razvoj stana u Zagrebu 1975-2005. u okvirima programa društveno poticajne stanogradnje. Ph.D. Sveučilište u Zagrebu, pp.12-15.) Tablica 4. Dimenzije prostorija i stanova prema IGAF (autor prema: Korlaet, L., 2015. Prostorni razvoj stana u Zagrebu 1975-2005. u okvirima programa društveno poticajne stanogradnje. Ph.D. Sveučilište u Zagrebu, pp.12-15.) Tablica 5. Dimenzije prostorija i stanova prema POS pravilniku (autor prema: Pravilnik minimalnih tehničkih uvjeta za projektiranje i gradnju stanova iz programa društveno poticane stanogradnje. 2004. „Narodne novine“, broj 106/2004.) Tablica 6. Prosječne neto površine stanova Tablica 7. Broj korisnika u odnosu na vrstu stana Tablica 8. Površina dnevnog boravka Tablica 9. Površina kuhinje s prostorom za blagovanje Tablica 10. Površine spavaćih soba za roditelje Tablica 11. Broj stanovnika u gradu Osijeku (autor prema: Statistička izvješća različitih godina, www.dzs.hr, zadnji pristup: 18.02.2017.) Tablica 12. Baza zgrada i stanova obuhvaćenih istraživanjem Tablica 13. Naselja izgrađena u razdoblju socijalizma Tablica 14. Broj stanova izgrađenih u pojedinom razdoblju stambene politike u odnosu na sobnost Tablica 15. Neto prosječne površine prostorija i stanova Tablica 16. Prosječne površine prostorija i stanova u različitim državnim ustrojstvima Tablica 17. Prosječne površine prostorija i ukupne površine stanova sadržanih u bazi doktorske disertacije IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 556 Tablica 18. Način definiranja broja stanova za ocjenjivanje na temelju broja stanova u pojedinom naselju Tablica 19. Stanovi odabrani za ocjenjivanje Tablica 20. Kriteriji kvalitete stana Tablica 21. Kriteriji kvalitete stambene zgrade Tablica 22. Kriteriji kvalitete stambenog naselja Tablica 23. Socijalni i ekonomski kriteriji za ocjenu kvalitete stanovanja Tablica 24. Povezivanje prostorija stana Tablica 25. Dimenzije prostorija prema pojedinim autorima Tablica 26. Preporučene orijentacije prostorija Tablica 27. Minimalne veličine prostorija Tablica 28. Odgovori ispitanika na pitanje o smještaju prostora za blagovanje Tablica 29. Odgovori ispitanika na pitanje o najpogodnijoj komunikaciji unutar stana Tablica 30. Odgovori ispitanika na pitanje o utjecaju pojedinih elemenata arhitektonskog projektiranja na kvalitetu stana Tablica 31. Odgovori ispitanika na pitanje o utjecaju rješenja pojedine prostorije na kvalitetu stana Tablica 32. Važnost svih kriterija Tablica 33. Važnost pojedinih prostornih karakteristika stana Tablica 34. Važnost pojedinih prostorija Tablica 35. Ispitanici po zanimanju Tablica 36. Dob ispitanika Tablica 37. Podjela zanimanja u grupe zanimanja Tablica 38. Važnost pojedinih prostornih karakteristika stana Tablica 39. Važnost pojedine prostorije u stanu Tablica 40. Poželjne minimalne površine pojedinih prostorija stana prema ispitanicima Tablica 41. Najpoželjnija orijentacija prostorija Tablica 42. Orijentacija, osvjetljenje i provjetravanje prostorija Tablica 43. Najpogodniji oblik povezivanja prostorija unutar stana Tablica 44. Najpoželjnija prostorija za smještaj stola za blagovanje Tablica 45. Komunikacija između kuhinje i dnevnog boravka Tablica 46. Veza između unutarnjeg i vanjskog prostora IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 557 Tablica 47. Pitanja vezana za prostornu organizaciju stana Tablica 48. Pojednostavljeni prikaz podjele zanimanja u grupe Tablica 49. Popis potrebnih podataka o prostornim karakteristikama stana Tablica 50. Odnos pitanja iz upitnika i prostornih karakteristika koje se ocjenjuju s modelom Tablica 51. Udio svake kategorije kriterija u ukupnoj ocjeni Tablica 52. Odgovori korisnika koji će se koristiti u primjeru vrednovanja stana Tablica 53. Dodjeljivanje bodova kriterijima čija se važnost za korisnika u upitniku provjerava rangiranjem prostornih karakteristika po važnosti Tablica 54. Prikaz dijela modela kojim se ocjenjuju sadržaj stana Tablica 55. Prikaz dijela modela kojim se ocjenjuje kvadratura prostorija Tablica 56. Prikaz dijela modela kojim se ocjenjuje orijentacija prostorija Tablica 57. Prikaz dijela modela kojim se ocjenjuje komunikacija između prostorija Tablica 58. Prikaz dijela modela kojim se ocjenjuje prostorna organizacija stana Tablica 59. Popis pitanja u upitniku i kriterija u modelu za ocjenjivanje garsonijera Tablica 60. Popis pitanja u upitniku i kriterija u modelu za ocjenjivanje jednosobnih stanova Tablica 61. Udio kategorije kriterija (%) u ukupnoj ocjeni stana Tablica 62. Prostorne karakteristike stana poželjne korisnicima, A – sadržaj stana Tablica 63. Prostorne karakteristike stana poželjne korisnicima, B – kvadratura prostorija Tablica 64. Prostorne karakteristike stana poželjne korisnicima, C – orijentacija prostorija Tablica 65. Prostorne karakteristike stana poželjne korisnicima, D – komunikacija između prostorija Tablica 66. Prostorne karakteristike stana poželjne korisnicima, E – prostorna organizacija stana Tablica 67. a – c. Ocjene stanova u gradu Osijeku generirane modelom korisničkog vrednovanja prostornih karakteristika stana Tablica 68. Prosječne ocjene odabranih stanova prema sobnosti Tablica 69. Ocjena garsonijera Tablica 70. Ocjene jednosobnih stanova Tablica 71. Ocjene jednoipolsobnih stanova Tablica 72. Ocjene dvosobnih stanova Tablica 73. Ocjene dvoipolsobnih stanova Tablica 74. Ocjene trosobnih stanova IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 558 Tablica 75. Ocjene troipolsobnih stanova Tablica 76. Ocjena četveroipolsobnog stana Tablica 77. Prosječne ocjene odabranih stanova u odnosu na vrijeme izgradnje Tablica 78. Prosječna ocjena stanova izgrađenih prije 1945. Tablica 79. Prosječna ocjena stanova izgrađenih u razdoblju između 1945. i 1955. Tablica 80. Prosječna ocjena stanova izgrađenih u razdoblju između 1956. i 1959. Tablica 81. Prosječna ocjena stanova izgrađenih u razdoblju između 1960. i 1965. Tablica 82. Prosječna ocjena stanova izgrađenih u razdoblju između 1966. i 1970. Tablica 83. Prosječna ocjena stanova izgrađenih u razdoblju između 1971. i 1975. Tablica 84. Prosječna ocjena stanova izgrađenih u razdoblju između 1976. i 1980. Tablica 85. Prosječna ocjena stanova izgrađenih u razdoblju između 1981. i 1991. Tablica 86. Prosječna ocjena stanova izgrađenih nakon 1991. Tablica 87. Prosječna ocjena stanova u naselju Tablica 88. Ocjene stanova u Blok centru Tablica 89. Ocjene stanova u Bosutskom naselju Tablica 90. Ocjene stanova u Drinskoj ulici Tablica 91. Ocjene stanova u Naselju Drvljanik Tablica 92. Ocjene stanova u Gornjem gradu Tablica 93. Ocjene stanova na Gornjodravskoj obali Tablica 94. Ocjene stanova na Jugu II Tablica 95. Ocjene stanova u Ulici Ljudevita Posavskog Tablica 96. Ocjene stanova u Naselju Stanka Vraza Tablica 97. Ocjene stanova u Naselju Vladimira Nazora Tablica 98. Ocjene stanova u Retfali Tablica 99. Ocjene stanova na Sjenjaku Tablica 100. Ocjene stanova u naselju u Svačićevoj i Kovačićevoj ulici Tablica 101. Ocjene stanova u Uskim njivama Tablica 102. Ocjena stana na Vijencu Augusta Cesarca Tablica 103. Ocjene stanova na Vijencu Dinare Tablica 104. Ocjene stanova na Vijencu Gorana Zobundžije Tablica 105. Ocjene stanova na Vijencu Ivana Česmičkog IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 559 Tablica 106. Ocjene stanova na Vijencu Ivana Meštrovića Tablica 107. Ocjena stana na Vijencu Jakova Gotovca Tablica 108. Ocjena stana na Vijencu Josipa Kozarca Tablica 109. Ocjene stanova na Vijencu Kraljeve Sutjeske Tablica 110. Ocjena stana na Vijencu Ljube Babića Tablica 111. Ocjene stanova na Vijencu Murse Tablica 112. Ocjene stanova na Vijencu Paje Kolarića Tablica 113. Ocjene stanova na Vijencu Petrove gore Tablica 114. Ocjena stana na Vijencu Slavka Kolara Tablica 115. Ocjene stanova u istočnom dijelu Vukovarske ulice Tablica 116. Ocjene stanova u zapadnom dijelu Vukovarske ulice Tablica 117. Najbolje ocijenjeni i najlošije ocijenjeni stan IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 560 16. Indeks pojmova i imena A adaptabilnost, 3, 10, 18, 23, 27, 106, 115, 117, 127, 136, 226, 271, 272 anketa, 172, 176, 178, 179, 182, 269 B Biondić, 7, 14, 31, 128, 129, 130, 131, 136, 137, 138, 139, 141, 144, 275, 548, 551, 563, 564 C centralni dnevni boravak, 99, 151, 161, 169, 173, 192, 203, 276, 277, 287, 289 D društveni stan, 44, 53, 280 dupleks, 2, 92, 97, 98, 288, 563 DUSI, 47, 52, 58, 59, 60, 62, 64, 65, 568 F fleksibilnost, 26, 28, 59, 108, 116, 117, 118, 127, 137, 138, 148, 157, 169, 198, 271, 272, 564, 567 H HQI, 26, 115, 116, 270, 560 K Knežević, 31, 80, 127, 129, 131, 132, 133, 134, 135, 136, 137, 138, 141, 142, 144, 145, 548, 549, 564 kolektivno stanovanje, 13, 15 komunikacija između prostorija, 127, 146, 166, 170, 203, 210, 213, 220, 225, 232, 238, 245, 246, 272, 275, 286, 287, 289, 570 Kordiš, 31, 80, 129, 134, 135, 141, 142, 144, 145, 548, 564 koridorski stan, 86, 87, 89, 90, 97, 103, 130, 131, 151, 161, 281, 288 korisnik, 9, 10, 16, 19, 47, 134, 143, 207, 213, 214, 216, 219, 223, 224, 225, 227, 231, 232, 233, 241, 271, 277, 290, 292 kružna veza, 85, 97, 98, 99, 151, 161, 173, 192, 203, 276, 277, 280, 283 kvadratura prostorija, 170, 172, 185, 210, 213, 220, 222, 223, 231, 232, 233, 243, 244, 272, 275, 284, 285, 289, 570 kvaliteta stana, 9, 26, 105, 126, 147, 156 kvaliteta stanovanja, 9, 10, 12, 15, 19, 20, 21, 34, 104, 105, 115, 269, 270, 271, 274 M Milinković, 31, 130, 133 model korisničkog vrednovanja prostornih karakteristika stana, 34, 209, 216, 227, 236, 277 N Neufert, 31, 143, 144, 145, 549, 565 O ocjena stana, 178, 209, 210, 233, 245 Odluka o kategorizaciji i racionalnom projektiranju stambene izgradnje na području općine Osijek, 1, 56, 57 orijentacija prostorija, 146, 170, 172, 185, 186, 189, 203, 210, 213, 217, 220, 223, 224, 227, 231, 232, 244, 245, 272, 289, 569, 570 Osijek, 39, 40, 56, 67, 69, 74, 75, 83, 257, 279, 549, 550, 552, 558, 560, 562 osvjetljenje, 22, 23, 28, 55, 97, 106, 107, 108, 109, 113, 115, 120, 138, 143, 157, 159, 169, 190, 569 P potrebe, 1, 8, 9, 10, 11, 13, 14, 17, 18, 19, 24, 30, 41, 45, 49, 54, 58, 62, 70, 72, 83, 103, 113, 127, 130, 136, 146, 156, 157, 169, 206, 211, 222, 240, 242, 275, 276, 548, 550 Pravilnik minimalnih tehničkih uvjeta za projektiranje i gradnju stanova iz programa društveno poticane stanogradnje, 2, 50, 61, 62, 559, 568 Pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima za izgradnju stanova, 1, 56, 559, 568 projektant, 68, 134, 150, 160, 240 projektantske smjernice, 30, 36, 269 prolazne prostorije, 162, 173, 193, 203, 277, 283, 288 prostorna organizacija, 16, 55, 86, 90, 91, 97, 110, 112, 113, 115, 120, 127, 128, 135, 146, 151, 152, 163, 164, 166, 170, 172, 186, 203, 210, 213, 220, IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 561 226, 227, 232, 246, 267, 268, 272, 279, 288, 289, 570 prostorne karakteristike stana, 16, 34, 54, 62, 147, 152, 166, 171, 185, 206, 209, 214, 216, 226, 231, 234, 236, 272, 274, 288, 290 provjetravanje, 3, 107, 127, 142, 145, 190, 223, 569 S sadržaj stana, 165, 170, 172, 186, 203, 220, 221, 231, 232, 238, 243, 272, 275, 286, 289, 570 sobnost, 62, 64, 68, 93, 94, 142, 146, 151, 152, 156, 158, 163, 164, 165, 166, 170, 212, 254, 275, 568 socijalizam, 70 stambena naselja, 47, 77, 549 stambena politika, 1, 11, 30, 54, 548, 549 stan solidarnosti, 47, 53 standard stana, 2, 58, 60, 62 Standard stana, prijedlog istraživačke grupe Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, 60, 62 Standard stana, zgrade i naselja u društveno usmjerenoj stambenoj izgradnji, 58, 62 stanovanje, 7, 14, 15, 19, 20, 24, 26, 29, 30, 32, 40, 44, 48, 49, 52, 126, 127, 136, 137, 150, 158, 172, 173, 187, 188, 203, 222, 243, 267, 276, 280, 549, 554, 558, 559 Strižić, 127, 129, 130, 133, 134, 142, 145, 549 U Uputstvo za izgradnju stambenih zgrada za potrebe, 55 V ventilacija, 108, 109, 115, 120, 145 višestambene zgrade, 283 Z zadovoljstvo korisnika, 1, 8, 12, 20, 23, 24, 105, 110, 114 zadovoljstvo stanovanjem, 9, 10, 15, 19, 21, 34, 104 zakonodavni okvir, 1, 34, 36, 38, 54 zoniranje, 90, 99, 151, 157, 161, 162, 169, 173, 192, 203, 268, 277, 278, 285 IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 562 Biografija Ivana Brkanić rođena je 23.08.1986. godine u Osijeku. Preddiplomski sveučilišni studij arhitekture i urbanizma na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisuje 2005. a završava ga 2008. Sveučilišni diplomski studij arhitekture i urbanizma upisala je 2009. godine i završila 2011. godine obranivši diplomski rad s temom Terminal prigradskog prometa, Samobor, pod mentorstvom prof.dr.sc. Aleksandra Homadovskog, dipl.ing.arh. Za vrijeme studija, u periodu od 2009. do 2011. godine radila je kao vanjski suradnik na izradi arhitektonskih projekata prvo u Zajedničkom projektantskom uredu Teodor Cvitanović i Miroslav Lazić, a kasnije u Uredu ovlaštenog arhitekta Teodora Cvitanovića, a sudjeluje i međunarodnoj arhitektonsko-urbanističkoj radionici „Street Works“ koju je inicirala Akademija arhitekture iz Amsterdama. Od 2012. godine zaposlena je na Građevinskom fakultetu Osijek, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na radnom mjestu asistenta. U razdoblju od 2012. do danas vodila je vježbe na Preddiplomskom sveučilišnom i stručnom studiju građevinarstva na predmetima Elementi visokogradnje I i II, Prostorno planiranje na Preddiplomskom stručnom studiju građevinarstva te Arhitektonskim konstrukcijama 1, 2 i 3 na Preddiplomskom sveučilišnom studiju arhitekture i urbanizma. Također, u razdoblju od 2014. do danas radi kao vanjski suradnik na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na predmetima Prostorni crtež I i II. Ovlašteni arhitekt je od 2015. godine. Početkom 2015. godine kao dio projektnog tima Građevinskog fakulteta Osijek osvojila je prvo mjesto na natječaju za prikupljanje projektnih ideja za izradu tipskog rješenja za samoodržive module-kioske. Članica je Hrvatske komore arhitekata i Društva arhitekata grada Osijeka. Autorica je znanstvenih i stručnih radova, a sudjelovala je i na domaćim i inozemnim skupovima. Kao najznačajniji znanstveni radovi mogu se izdvojiti:  Brkanić, Ivana; Stober, Dina; Mihić, Matej. A Comparative Analysis of the Spatial Configuration of Apartments Built in Osijek, Croatia, between 1930 and 2015. // Journal of Asian Architecture and Building Engineering. 17 (2018), 1; 23-30  Brkanić, Ivana. Housing Quality Assessment Criteria. // Electronic journal of the Faculty of Civil Engineering Osijek - e-GFOS. 14 (2017) , 1; 37-47  Brkanić, Ivana; Atanacković-Jeličić, Jelena; Dinulović, Radivoje. Korisničko vrednovanje prostornih karakteristika stana // ZAJEDNIČKI TEMELJI 2017 - Peti skup mladih istraživača iz područja građevinarstva i srodnih tehničkih znanosti / Gilja, Gordon ; Haladin, Ivo ; Lukačević, Ivan (ur.). Zagreb : Sveučilište u Zagrebu, Građevinski fakultet, 2017. 247-253 IVANA BRKANIĆ, doktorska disertacija MODEL KORISNIČKOG VREDNOVANJA PROSTORNIH KARAKTERISTIKA STANA 563 Bila je voditelj i predavač na različitim radionicama i skupovima vezanim uz popularizaciju znanosti, a u razdoblju od 2016. do 2017. bila je sudionik na međunarodnom znanstveno istraživačkom projektu: Razvoj modela za procjenu energetske učinkovitosti zgrada s aspekta zrakonepropusnosti, koji je provođen u suradnji s Fakultetom tehničkih nauka u Novom Sadu. Znanstveni interes vezan joj je uz temu stanovanja, preciznije, uz problematiku organizacije kolektivnog stanovanja. Istražuje različite tipologije organizacije stanovanja u višestambenim zgradama urbanog okruženja, kao prijelazne tipološke oblike kolektivnog stanovanja u planskim agrikulturnim naseljima. Od posebnog interesa je fenomen kvalitete prostornih karakteristika stambenog prostora.