I?A!$${i:r .1ri*r.iTo(tfi 0A\.}n, UNIVERZITET U NISU GRADEIANSKG.AREITEKTONSKI FAKTILTET NASTAI'}IGNAUdNOM llf, CU Na osnow Odluke Nastavno-aaudnog veda Gradwinsko-arhitekonskog fakulteta u Nigu od 25.05.2016. goditrg broj 08/188, imenovanaje Komisija za pregled i ocenu dolcorske disertacije mr Jelene Savid, dipl.ing.arb pod nazivom: "Revitatizacija stambenih zgada u konstruktivnom kontekshr", u sastaYu: 1. Dr Nada Kunovid Foli6, red.prot u peoziji Fal0ltet tebnidkih muka u Novom Sadu i profesor emeritus UNION-Nikola Tesla u Beogradu 2. Dr Miomir Vasov, doced Gradevinsko-arhitektonski fa ultet u NiSu 3. Dr Dragan Kostid, vaor.Prof. Gradevinsko-arhitektonski fa ultet u NiIu 4. Dr Veliborka Bogdanovid, red prof GndevinskG.arhitekto$ki fakultet u NiSu 5. Dr Dragoslav Stoji6, l€d.prof GrudeviNko-aftiteldonski fakultet u NiSu U sHadu sa ravedenom Odlukon! imenovana Komisija podnosi sledeci IZVESTAJ o pregledu i oceni doktorstre disertacije mr Jelene Savi6, diPl.ing.arh. Kandidat mr Jelena Savi6, dipl.ing arh predala je Gradevimko-arhitebonskom ftkult€tu u NiSu doktonku disertaciju pod naslovom: "REVITAIJZACIJA STAMBENIE ZGRADA U KONSTRUKTIVNOM KONTEKSTU" Undena doktotska dis€rtacija sadrii ? poglavlja, koja su definisana nazivima: Uvo4 Koastruktivni sistemi siambenih zgrad4 Revitalizacija stambenih zgrad4 Procena stanla konstrukcije, Metode konstruktivnih intervercija na zidaaoj koastnrkciji Efekti primene konstrukivnih mera ojaEsnja na izabranim karakteristidnim zl]dr'|;tn zgradama u okviru bloka meSovite namene u NiSu i Zakljudak. Disertacija je obradena na 165 strana u okviru kojih je priloleno 124 sbk4 27 tabd4 72 traslova litenture i 36 intemet adresa sa kojih su preuzimane odgovarajude stike i drugi kamkteristidni podaci, uz dodatak Priloga 1 koji sadrii ulazne paramehe za prora&rn i analizu zidadh konstrukciia prema Ewokodu 6 kodsteci programski paket FEDRA i deo rezultata pronduna iz kompletnog izvedtaja. SADRZAJ DISERTACIJE U prvom, uvodnom poglavlju, na pod€tku su definisani predmet, cilj i metod,ologija istraZivarja. Polazedi od trinjenice da su u okviru gaditetskog oasleda najzastupljeniji stambeni objehi, autor u radu navodi prema dostupnim podacim4 rla u najvedoj meri njih dine zidaai objelti. Mnogi od njih su gradeni jod podetkom Foslog veka, pa stedeno viSedecenijsko iskustvo na podrudju eksploatacije zidanih konstrukcij4 pokazuje da one mogu imati zadovoljavajud€ stepene sigurnosti fajtrosti, uz adekvatno odriavanje. Zidane konstrukcijg kako se navodi, pruZaju i moguenost odredenog estetskog iziaza, pa veliki broj zidaaih zgrada ina arhiteftronsku, kultumu i istorijsku vrednost. Sa naglom industrijalizacijom u )O( veku podizani nr ditad stambeni kompleksi, koji su kasnije godinama propadali zbog stabog odrZavanja ili dak potpunog zanemarivanja. Izvesta broj starnbenih objekata koji su solidno gratleni i odriavani biva odteden zemljotr€sima. Gratlenje na nesolidnim terenim4 kako je istaknutq na tlu slabe nosivosti podloZnom kliZenjg rcpropisno gradenje u odnosu na susedne objeldq moZe takode dovesti do velikih o5tecenja objekata. NaruSena sigumost i stabilnost objekat4 kao i naruieni kvalitet stanovarjq dovodi do brojnih novih problem4 tehnidkg urbane, socijalne, ekoromske i pravne prirode, koji znaiajno uslovljavaju potrebu za pokretanjem procesa obnove i unapredenja stambenih objekata. IJlaganja u odriavanje i rwitalizaciju postojedih objekata u razvijenim ewopskim zemljama danas u veca nego investiranja u nove objelte. Kada su u pitanju stambene zgrade, pod rwitalizacijom se podrazumeva proc€s unapredenja stambene celine sa ciljem da se poboljia prostornofunkcionalna orgaoizacij4 postigne odgovarajuca oprenljenost savremenim instalacijama i da se podigne nivo higijenskih uslova. Proces rwitalizacije je obimar! slozen i zahteva odredeni metodoloiki pristup u kome se, kako navodi kandidat, prvo mora izwiiti procena stanja osnovne nosede konstrukc[je z'gade, z zatim predloZiti mere za njeno saniranje i ojadanje. Prva faza rwitalizacije je konstruktivno sagledavanje, u kojoj se odred€nim intervencijama i tehddkio unapredenjima konstrukcija dovodi u stanje potrebne nosivosti i sigumosti. Ova prva faza rwitalizacije mora biti garancija uspeSnog sprovoilenja i druge faze, kojom se ieli postidi odretleni kvalitet starcvada i unapredenje uslova eksploatacije objekta. Predmet istraiivar{a u ovom radu je rwitalizacija stambenih zidadh zgrada gradenih u periodu pre do:rodenja propim o Crailenju u seizmiEkim uslovima. Cilj naudnog istraZivanja je kompleksno sagledavanje Foblematike veizate ?& izbor najoptimalnijih metoda za sanaciju i ojadanje konstrukcije. Potrebrc je da se oja{anom konstrukcijom saduva i unapredi sigumost i stabiltrost objekata uz primeau novih tehnologija i mat€rijala kojima nece biti naruSena njihova adentidnost i fu nkcionalnost. Sledi pregled dosadasnjih istraZivanja u oblasti rwitalizacije stambenih zgrada podev od istraiivada sa Fostora ltalije, Spanije i Francuske, zemalja koje imaju bogato kultumo-istorijsko nasleite, koji su se bavili i kotrsbuktivnim aspektom oduvanja zgada i pdmenom savreoenih i tradicionaldh materijala za ojadanje zidanih objeksta. Brcjm istnzivanja $l sprovedena i u vezi sa obnovom i ojadanjem stambenih objekata u podrudjima poveiaae seizmidke aktiwosi. Posebno su naglalena dugogodilnja istraZhanja timova stsudr{aka Instihrta za zernljotresno inienjerstvo i seizmologiju iz Skoplj4 kao i novija istraZivanja stru&rjaka iz Turske, Italije i crdke. U radu je dat osvrt i na znatajna istraiivanja u oblasti analize uzroka o5to6enja z$ala i u stranoj i donadoj litelatu4 kao i aa istratvalja u vezi sa aeophodaim kodroLfm pregledima zgrada uz stvaranje strategije njihovog pravilnog odr2avanja. U zadnjem delu uvodnog poglavlja dat je pregled razvoja stambene izgradnje na nalim domafim prostorirna od podetka )O( ve,ka. Pra[ena su karakteristidna r zdoblja izmetlu dva svetska rat4 p€riod posle tr svetskog rata i takode karakteristidne decenije kaja )O( veka. Posebno je istalnut anadaj perioda noderng jer je veliki broj stambenih objekata iz tog perioda u odrealemj meri saduvan. Mnogi od ovih objekata danas FedstMaju izuzetno afiitet:toosko nasleile, pa im je zbog degradinnog stanja u kome s€ Dalaze pot€bno sprovesti proc€s revitalizacije. U drugom poglavlju analizirani su konstruttivni sistemi postojeiih stambenih zgrada gadenih looz dugi vremenski period. Istakrut je znadajan uticaj mnogih faldora na izbor osnovnog konstruktivnog sistem4 pod€vli od stepena razvoja tehnologije gradenja u posmatranom p€riodq lamene, spratnosti i predvielene trajnosti objekt4 pa do klimatskih uslova" geotehnidkih uslova fundiranja i posebnih zahtwa u pogledu seianidkih i ostalih dejstava. Pogto veciou starijih stambenih zgada dine zidane zgrade gradene na tndicionalni nadiq zgnde kod kojih je oeophodno pdstupiti revializaciji, u radu je detaljnije analiziran masivni (zidani) nosedi sistem. kedstavljene su osnovne vrste masivnog sistema (poduini popredni ukrSteni), sa osnovnim konstnrktivnim elementima, njihovim poloZajem i ulogom u nosedem sistemu. Imajudi u vidu dinjenicu da su stadje zidane zgrade gradene dle na osrovu iskustv4 bez posebne regulative i da izloZene razliditim rrstama odteier{4 posebno onih koja nastaju od seiznidkog dejsw4 spadaju mjosedjivije, u ladu je dat d€,taljni pregled tehniike regulative koja danas u najve6oj meri pokiva datu oblast. Posebno su naglaieni sadrZaji Ewokoda 6 i Evrokoda 8, kojima se definiBu op5ta pravila za projektovanje i dodana pravila za prcjehovanje zidanih konstrukcija u seizrniEkim uslovima, dime se izjednadava njihovo projektovanje sa projektovaujem drugih tipova konstrukcija. Errokod 6 prora&rn zidanih konstrukcija zasoiva na ganidnim stanjima nosivosti upotrebljivosti" Bto je dovelo do naluitanja uprodcenih i pojednostavljenih Foraduna na osnow dopuitenih napona na kojima je uglavnom baziftrta dona6a tehnidka regulativa u oblasti zidanih konstrukcija. U skladu sa odredbama Evrokoda I i Evrokoda 6, u radu su definisaDa i mehaniEka i deformaciona svojstva zidov4 kao omova za njihovo koriider{e u kasnije gedvitlenint prorai'unima i analizama. Evrokod 6, u odBosu na nade vaZec€ propis€, Sire i cclovitije obuhvata materijale za zidanje i odretlivanje njihovih svojstava defini5e standardima na koje se uvek konlretno poziw. U trec€m poglavlju su navedeni osnovni razlozi za pristup revitalizaciji stambenih zgrada U prvom redu je znaisj dat potrebama da se bogati stambeni fond otuva i zaltiti od propadanja w neophodne konstnrlrtivne i*ervenciie i ojadanjq a zatim da se stambeni fond, koliko je to moguce prodiri manjim pojedinadnim ht€rvencijama. Konadni cilj je unapredenje sigurnosti stabilrcsti objekata i uopgte waFedenje kvaliteta stanovaoja. Autor dalje navodi dz faktora koje feba uzeti u obzir pri odludivanju o obimu intervencija koje je neophodno izvesti, a odnose se na gre$ke u projekovanju i izvoder{u, rcadekvatno odriavanje, agresivno delovanje i spolja5nje sredine, oestrudne intervencije pri raoijim zahvatioa na konstrukciji, raspololiva fioarsijska sredstv4 seianidku aktivtrost podrudja i slozenost geotehnidke problematike. U vezi sa napred izrclin razlozirolla 7a pristup revitalizaciji faktorima koji se moraju pri tome sagledati, u raduje dat d€taljni prikaz osted€nja zgada sa analizom njihovih uzrok4 prirodom ispoljavanj4 mestima i hzinom nastajanja i stepenom ozbiljnosti. Materija je sistematizovana i data koz klasifikacijg tabele i brojne ilustracije karakteristidnih osteceoj4 !a osnovu istaxvanja autora koji su se bavili navedenom problematjkom i autom ovog rada. deturto poglavlje, pod nazivom Procena stanja konstrukcije, se u prvom delu odnosi na metodoloiki pristup u pocesu plocerc stanja korsnukcije. U radu se istit€ sloienost i muttidisciplinarnost problematike kao i potreba angazovanja adajnih finansijskih ulaganj4 5to zahteva detaljnu organizaciju, adekvatnu opremu i ukljudivanje struddaka razliditih plofila (arhitelde, u6anisti, konstrulteri specijalisti iz oblasi geotebnike). Autor u radu pr€dloze metodoloiki okvir za proceor stanja i obrlovu konstrukcije. Pregledni Sematski prikaz daaljno rasdljanjenog metodoloSkog okvira sadrii logidni aiz frza, aktivnosti i podallivnosti koz koje treba prih-tpiti sto vi6e poddaka o Fedmehom objekh! izvlsiti potrebna moenja i kontrolne proradune, izvesti zakljudke i predlofiti odgovarajude mere sanacije i ojaianja. Proc€s procene stanja konstrukcije je podeljen u tri faze, podevii od preliminarnih istraZivanja' zatim detaljnih ispitivanja i na kaju dijagnostike sa procenom stard4 a zavrJava se obaveznim pisanim izve&ajem. Svaka aktivtrost u okviru &ze je u radu daaljno predstavljena svojim ciljem i sadrZajem. Proces procene stanja konshukcije dini jednu zaokuZ'enu celinr! unutar koje se izvesne aktivnosti i podaktivnosti mogu izostaviti u zavisnosti od prirode posmafanog Foblema Pti predstavljarju kompletnog procesa obnove konstukcijg metodologki okvir je proiiren sa jod tri faze: izradom projekta sanacije i ojadanja konstrukcije, izvo