UNIVERZITET U NIŠU GRAĐEVINSKO-ARHITEKTONSKI FAKULTET Mr Jelena (M) Savić REVITALIZACIJA STAMBENIH ZGRADA U KONSTRUKTIVNOM KONTEKSTU DOKTORSKA DISERTACIJA NIŠ, 2016. UNIVERSITY OF NIŠ FACULTY OF CIVIL ENGINEERING AND ARCHITECTURE Mr Jelena (M) Savić REVITALIZATION OF RESIDENTIAL BUILDINGS IN STRUCTURAL CONTEXT DOCTORAL DISSERTATION NIŠ, 2016. Поɞаци о ɞокɬоɪɫкој ɞиɫɟɪɬацији Ɇɟɧɬɨɪ: Prof. dr MТlТsav DamnУanovТć, reН.prof., UnТverzТtet u NТšu, GraĎevТnsko-arhitektonski fakultet ɇɚɫɥɨɜ: Revitalizacija stambenih zgrada u konstruktivnom kontekstu Рɟɡɢɦɟ: U raНu Уe analТzТran proМes revТtalТzaМТУe postoУećТh stambenТh zgrada čТУТ Уe osnovnТ konstruktТvnТ sТstem masТvnТ zТНanТ, a koУe su graĎene u perТoНu pre НonošenУa propТsa o graĎenУu u seТzmТčkТ aktТvnТm poНručУТma. RazlozТ za nУТhovu revТtalТzaМТУu su zaštТta Т očuvanУe stambenog fonНa u МТlУu unapreĎenУa kvalТteta stanovanja. Radi pravТlne proМene stanУa takvТh obУekata, naveНene su vrste oštećenУa Т njihovi uzroci, uz neophodne klasifikacije i tabelarne prikaze. Za proМenu stanУa sačТnУen Уe metoНološkТ okvТr, koУТ saНrţТ sve faze Т aktivnosti u tom procesu, sa defТnТsanТm МТlУem Т saНrţaУem. MetoНe sanaМТУe Т oУačanУa osnovne noseće zТНane konstrukМТУe, kao prve faze revitalizacije, u kojoj treba osigurati nosivost i sigurnost, kao Т potrebnТ proračun, НatТ su u sklaНu sa EvrokoНom 6 Т EvrokoНom 8. Za analizu su izabrana Нva karakterТstТčna tТpa zТНanТh zgraНa u okvТru bloka mešovТte strukture sa naglašenТm stanovanУem u NТšu. PrТmenom programskog paketa FEDRA za proračun zТНanТh konstrukМТУa u seТzmТčkТ aktТvnТm poНručУТma, zasnovanog na principima Evrokoda 6 i EvrokoНa 8, praćena Уe promena nosТvostТ Т opterećenУa zТНova na prТtТsak Т smТМanУe, kao Т promena horТzontalnТh relativnih spratnih pomeranja i apsolutnih pomeranja po visini zgrada, za izabrane modele oУačanУa noseće konstrukМТУe, u МТlУu Тzbora najadekvatnТУeg rešenУa. ɇɚɭɱɧɚ ɨɛɥɚɫɬ: Arhitektura ɇɚɭɱɧɚ ɞɢɫɰɢɩɥɢɧɚ: Projektovanje konstrukcija arhitektonskih objekata Кʂɭɱɧɟ ɪɟɱɢ: RevТtalТzaМТУa, stambene zgraНe, noseća konstrukМТУa, zidani sistem, oštećenУa zgraНa, proМena stanУa konstrukМТУe, metoНe sanaМТУe Т oУačanУa ɍДК: 69.059:728 (043.3) CERIF ɤɥɚɫɢɮɢɤɚɰɢʁɚ: T 240 ArhТtektura, ureĎenУe enterТУera Ɍɢɩ ɥɢɰɟɧɰɟ Кɪɟɚɬɢɜɧɟ ɡɚʁɟɞɧɢɰɟ: CC BY-NC-ND Data on Doctoral Dissertation Doctoral Supervisor: D.Sc. MТlТsav DamnУanovТć, Prof., University of Nis, The Faculty of Civil Engineering and Architecture Title: Revitalization of residential buildings in structural context Abstract: The doctoral dissertation analyses revitalization process of the existing residential buildings whose basic structural system comprises load-bearing wall system, and which were constructed in the period prior to enacting the regulations of construction in seismically active areas. The reasons for their revitalization are protection and preservation of the housing stock in order to improve the quality of housing. In order to correctly evaluate status of such structures, here are listed types and causes of damage, with necessary classifications and tabular presentations. The status assessment is performed from a developed methodological framework, which contains all the phases and activities in the process, with a defined goal and contents. The methods of rehabilitation and reinforcement of the basic load bearing wall structure, as the first phase of revitalization in which bearing capacity and safety should be ensured, as well as the necessary calculus, were provided in accordance with Eurocode 6 and Eurocode 8. For the analysis were selected two characteristics types of masonry buildings within a mixed- use (but mostly residential) block in Nis. Variations of the walls bearing capacity and load to compression and shear, as well as the variation of horizontal relative floor displacements and absolute displacements by height of the building for the selected models of bearing structure strengthening was monitored by implementing the software package FEDRA for design of masonry structures in seismically active areas, based on the principles of Eurocode 6 and Eurocode 8, in order to select the most appropriate solutions. Scientific Field: Architecture Scientific Discipline: Architectonic structures designing Key Words: Revitalization, residential buildings, bearing structure, masonry structure, damage to buildings, assessment of the state of construction, repair and strengthening methods UDC: 69.059:728 (043.3) CERIF Classification: T 240 Architecture, interior design Creative Commons License Type: CC BY-NC-ND ČlanovТ KomТsТУe za oМenu Т oНbranu Нoktorske НТsertaМТУe: 1. Dr NaĎa KurtovТć FolТć, reН.prof. u penziji Fakultet tehnТčkТh nauka u Novom SaНu i profesor emeritus UNION-Nikola Tesla u Beogradu 2. Dr Miomir Vasov, docent GraĎevТnsko-arhТtektonskТ fakultet u NТšu 3. Dr Dragan KostТć, vanr.prof. GraĎevТnsko-arhitektonski fakultet u NТšu 4. Dr VelТborka BogНanovТć, reН.prof. GraĎevТnsko-arhТtektonskТ fakultet u NТšu 5. Dr Dragoslav StoУТć, reН.prof. GraĎevТnsko-arhТtektonskТ fakultet u NТšu Veliku zahvalnost dugujem svom mentoru, prof. dr Milisavu Damnjanoviću, oko usmeravanja na aktuelnu problematiku revitalizacije stambenih zgrada, konačno definisanje teme i ciljeva istraživanja. Posebno zahvaljujem prof. dr Nađi Kurtović Folić na pruženoj pomoći oko stručne literature, upućenim sugestijama i savetima, ekspeditivnosti u pregledu rada i podršci tokom čitavog perioda mog bavljenja ovom problematikom. Neizmerno se zahvaljujem prof. dr Draganu Kostiću na dragocenim savetima i pomoći oko izbora karakterističnih objekata za analizu i definisanja metodološkog pristupa u proceni stanja konstrukcija prema najaktuelnijoj literaturi. Najtoplije se zahvaljujem prof. dr Veliborki Bogdanović, šefu Katedre, na upućenim preporukama, stručnim i terminološkim pojašnjenjima i pomoći oko završne procedure predaje rada. Zahvaljujem prof. dr Dragoslavu Stojiću na ukazivanju na značaj uvoĎenja sistema Evrokododva u analize u oblasti zidanih konstrukcija, detaljnom pregledu rada i ukazanim sugestijama. TakoĎe zahvaljujem dr Miomiru Vasovu docentu, na dragocenim i korisnim savetima prilikom izrade disertacije. Posebno se zahvaljujem svim koleginicama i kolegama sa GraĎevinsko-arhitektonskog fakulteta koji su mi izašli u susret i nesebično pomogli različitim savetima, preporukama i uputstvima. S A D R Ţ A J 1. UVOD ........................................................................................................................... 1 1.1 PreНmet, МТlУ Т metoНologТУa ТstraţТvanУa ..................................................................... 1 1.2 PregleН НosaНašnУТh ТstraţТvanУa ................................................................................. 3 1.3 Osnovno o stanovanju i stambenoj izgradnji ............................................................. 5 2. KONSTRUKTIVNI SISTEMI STAMBENIH ZGRADA ..................................... 12 2.1 Opšte ......................................................................................................................... 12 2.2 Masivni (zidani) sistem ............................................................................................. 13 2.3 TehnТčka regulatТva u oblastТ zТНanТh konstrukМТУa ................................................... 17 2.4 KarakterТstТke seТzmТčkТh otpornТh zgraНa ............................................................... 19 2.5 MehanТčka svoУstva zТНova ....................................................................................... 27 2.6 Deformaciona svojstva zidova .................................................................................. 30 2.7 GranТčno stanУe nosТvostТ .......................................................................................... 32 2.7.1 GranТčna nosТvost nearmТranТh zТНova ТzloţenТh vertТkalnom opterećenУu ...... 32 2.7.2 GranТčna nosТvost nearmТranТh zТНova ТzloţenТh smТčućem opterćenУu ........... 33 3. REVITALIZACIJA STAMBENIH ZGRADA ..................................................... 34 3.1 Opšte ......................................................................................................................... 34 3.2 OštećenУa stambenТh zgraНa, nУТhovТ uzroМТ Т klasТfТkaМТУe ..................................... 36 4. PROCENA STANJA KONSTRUKCIJE ............................................................... 45 4.1 Opšte ......................................................................................................................... 45 4.2 MetoНološkТ prТstup u proМenТ stanУa konstrukМТУe ................................................... 45 4.3 SaНrţaУ Т МТlУ aktТvnostТ u proМesu proМene stanУa konstrukМТУe................................. 48 4.3.1 PregleН Т proučavanУe Нostupne Нokumentacije o objektu ................................. 48 4.3.2 VТzuelnТ pregleН postoУećeg stanУa obУekta Т nУegove okolТne ........................... 48 4.3.3 PrТkuplУanУe Т proučavanУe ostalТh poНloga koУe su u vezТ sa preНmetnТm objektom ...................................................................................................................... 49 4.3.4 Ispitivanje konstrukcije savremenim metodama i opremom ............................. 49 4.3.5 Prezentacija rezultata ispitivanja ........................................................................ 55 4.3.6 Dijagnostifikovanje i procena stanja konstrukcije ............................................. 55 4.3.7 RazmatranУe oНgovaraУućТh metoНa ТntervenМТУe na konstrukМТУТ Т preporuke za konačnТ Тzbor ............................................................................................................... 56 4.3.8 PТsanТ IzveštaУ..................................................................................................... 56 4.3.9 IzraНa proУekta sanaМТУe Т poУačavanje konstrukcije ........................................... 58 4.4 Procena stanja zidanih zgrada prema Evrokodu 8 - Deo 3 (standard EN 1998-3) 59 4.5 ZnačaУ metoНološkog pristupa u procesu procene stanja konstrukcije .................. 63 5. METODE KONSTRUKTIVNIH INTERVENCIJA NA ZIDANOJ KONSTRUKCIJI .............................................................................................................. 65 5.1 Uvod .......................................................................................................................... 65 5.2 SanТranУe Т oУačanУe temelУne konstrukМТУe ................................................................ 66 5.2.1 Opšte ............................................................................................................. 66 5.2.2. Potrebe za poУačavanУem Т saniranjem .......................................................... 67 5.2.3 MetoНe sanТranУa Т oУačanУa temelУa zgraНa .................................................. 71 5.3 SanТranУe Т oУačanУe naНtemelУne konstrukМТУe, koУu čТne elementТ zТНanТh Т betonskТh struktura Т meĎuspratne konstrukМТУe .............................................................. 78 5.3.1 Zidana konstrukcija ....................................................................................... 79 5.3.2 Konstruktivni elementi od armiranog betona .............................................. 102 5.4. SanТranУe Т oУačanУe krovne konstrukМТУe ............................................................... 109 5.4.1. Opšte ............................................................................................................... 109 5.4.2. Potrebe za sanТranУem Т oУačanУem krovne konstrukМТУe ................................. 110 5.4.3. MetoНe sanТranУa Т oУačanУa krovne konstrukМТУe ............................................ 111 5.5. PreНlog metoНa sanaМТУe Т oУačanУa prema stepenu Т mestu oštećenУa na obУektu .. 117 6. EFEKTI PRIMENE KONSTRUKTIVNIH MERA OJAČANJA NA IZABRANIM KARAKTERISTIČNIM ZIDANIM ZGRADAMA U OKVIRU BLOKA MEŠOVITE NAMENE U NIŠU..................................................................... 120 6.1. Uvod ....................................................................................................................... 120 6.2. AnalТza postoУećТh zТНanТh zgraНa ......................................................................... 120 6.2.1 Opis konstrukcije ............................................................................................. 121 6.2.2 MetoНa proračuna............................................................................................. 124 6.2.3 Analiza konstrukcija i ocena stanja posmatranih objekata .............................. 125 6.3 ZaklУučna razmatranУa ............................................................................................. 144 7. ZAKLJUČAK .............................................................................................................. 148 8. R E F E R E N C E ...................................................................................................... 154 8.1 LITERATURA ........................................................................................................ 154 8.2 PRAVILNICI .......................................................................................................... 157 8.3 INTERNET ADRESE ............................................................................................. 158 8.4 SPISAK SLIKA ...................................................................................................... 160 8.5 SPISAK TABELA .................................................................................................. 164 PRILOG 1 PRILOG 2 BIOGRAFIJA 1. UVOD 1.1 Predmet, cilj i metodologija istraţivanja Prema dostupnim podacima u okviru graНТtelУskog nasleĎa naУzastuplУenТУТ su stambeni objekti, koje sa oko 80-90% čТne zТНanТ obУektТ [AНemovТć, HrasnТМa, 2015], [RaНovanovТć, 2001]. MnogТ oН nУТh su graĎenТ Уoš početkom prošlog veka, pa stečeno vТšeНeМenТУsko Тskustvo na poНručУu eksploatacije zidanih konstrukcija, pokazuje da one mogu ТmatТ zaНovolУavaУuće stepene sТgurnostТ Т traУnostТ uz aНekvatno oНrţavanУe. S Нruge strane, zТНane konstrukМТУe pruţaУu Т mogućnost oНreĎenog estetskog Тzraza, pa mnoge zidane zgrade imaju arhitektonsku, kulturnu ili istorijsku vrednost. PovećanТ broУ stanovnТka u graНovТma, Тzazvan naglom ТnНustrТУalТzaМТУom Нoveo Уe Нo masovne stambene ТzgraНnУe koУa Уe obeleţТla većТ Нeo НvaНesetog veka. Podizani su čТtavТ stambenТ kompleksТ koУТ su kasnТУe goНТnama propaНalТ zbog slabog oНrţavanУa ТlТ potpunog zanemarivanja. JeНan broУ obУekata solТНno graĎenТh Т oНrţavanТh, naУvТše Уe bТvao oštećen zemlУotresТma. GraНnУa na nesolТНnТm terenТma, slabe nosТvostТ Т poНloţnТm klТţenУu, nepropТsno graĎenУe u oНnosu na suseНene obУekte, moţe takoĎe НovestТ Нo velТkТh oštećenУa stambenТh obУekata. Narušena sТgurnost Т stabТlnost obУekata, kao Т narušen kvalТtet stanovanУa НovoНТ Нo broУnТh novТh problema tehnТčke, urbane, soМТУalne, ekonomske Т pravne prТroНe, koУТ značaУno pokreću potrebu za procesom obnove Т unapreĎenУa stambenТh obУekata Т prostora na kojima oni egzistiraju. UlaganУa u oНrţavanУe Т revТtalТzaМТУu postoУećТh objekata u razvТУenТm evropskТm zemlУama Нanas su veća nego ТnvestТranУa u nove obУekte [FolТć, 2002], [Wenk, 2008]. Kada su u pitanju stambene zgrade, pod revitalizacijom se podrazumeva proces unapreĎenУa stambene МelТne sa МТlУem Нa se pobolУša prostorno - funkcionalna organТzaМТУa, postТgne oНgovaraУuća opremlУenost savremenТm ТnstalaМТУama Т Нa se podigne nivo higijenskih uslova. ProМes revТtalТzaМТУe Уe obТman Т sloţen Т zahteva oНreĎenТ metoНološkТ prТstup u kome se prvo mora ТzvršТtТ proМena stanУa osnovne noseće konstrukМТУe zgraНe, a zatТm preНloţТtТ mere za nУeno sanТranУe Т oУačanУe. Prva faza revТtalТzaМТУe Уe konstruktivno sagleНavanУe u koУoУ se oНreĎenТm ТntervenМТУama Т tehnТčkТm unapreĎenУТma konstrukМТУa dovodi u stanje potrebne nosivosti i sigurnosti. Ova prva faza revitalizacije mora biti 1. Uvod 2 garancija uspešnog sprovoĎenУa Т Нruge faze, koУom se ţelТ postТćТ kvalТtet stanovanУa Т unapreĎenУa uslova eksploataМТУe obУekta. PreНmet ТstraţТvanУa u ovom raНu Уe revТtalТzaМТУa stambenТh zТНanТh zgrada graĎenТh pre НonošenУa propТsa o graĎenУu u seТzmТčkТm uslovТma. CТlУ naučnog ТstraţТvanУa Уe kompleksno sagleНavanУe problematТke vezane za izbor najoptimalnijih metoНa za sanaМТУu Т oУačanУe konstrukМТУe. Potrebno Уe Нa se oУačanom konstrukМТУom sačuva Т unapreНТ sТgurnost Т stabТlnost obУekata uz prТmenu novТh tehnologТУa Т materТУala koУТma neće bТtТ narušena nУТhova autentТčnost Т funkМТonalnost. Dobijena konstruktivna rešenУa su prТmenУТva na obУektТma Тstog tТpa noseće konstrukМТУe. PreНvТĎena rešenУa Т metoНe su usaglašenТ sa naУnovТУom evropskom regulatТvom, oНnosno sТstemom EvrokoНova. OН posebne vaţnostТ su EvrokoН 6 [EN 1996:2005] i Evrokod 8 [EN 1998:2005], koУТ pokrТvaУu oblast proУektovanУa, proračuna Т sanТranУa zidanih zgrada u seizmТčkТ aktТvnТm poНručУТma. MetoНologТУa ТstraţТvnУa Уe konМТpТrana tako, Нa Уe po usvoУenom preНmetu ТstraţТvanУa u uvoНnom Нelu, na НalУe, Нat pregleН osnovnТh konstruktТvnТh sТstema stambenih zgrada sa posebnim osvrtom na masivni zidani sistem i njegove karakteristike. SleНТ pregleН tehnТčke regulatТve u oblastТ zТНanТh konstrukМТУa, naМТonalnТh PravТlnТka, najnovijih evropskih standarda - EvrokoНova Т amerТčkТh uputstava Т preНstanНarНa FEMA-e. U skladu sa odredbama Evrokoda 1 i Evrokoda 6 definisana su mehanТčka Т deformaciona svojstva zidova, koУa su korТšćena kasnТУe u proračunТma nУТhove nosТvostТ. MaterТУa koУa se oНnosТ na uzroke oštećenУa, prТroНu Т vrste oštećenУa zТНanТh zgrada je sistematizovana i data kroz klasifikacije i tabele koje se mogu direktno koristiti. U okvТru proМene stanУa oštećene konstrukМТУe НefТnТsan Уe metoНološkТ okvТr, koУТ saНrţТ sve faze i aktivnosti u procesu procene stanja i u procesu obnove konstrukcije gledano u МelТnТ sa ТzvoĎenУem raНova na sanaМТУТ Т praćenУu ponašanja tokom eksploatacije. Paralelno je procena stanja zidanih konstrukcija prikazana i prema odredbama Evrokoda 8 - Deo 3. Kao prТprema za ТstraţТvačkТ Нeo raНa, Нat Уe na НalУe pregleН nТza mogućТh konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji zavisno oН vrste Т uzroka oštećenУa u koУТma se korТste savremene tehnologТУe ТzvoĎenУa raНova Т savremenТ materТУalТ za brzo, bezbedno i efikasno delovanje. UporeНna analТza stanУa postoУećТh obУekata Уe ТstraţТvačkТ Нeo raНa koУТ se u prvoУ fazi odvijao kroz terenske obilaske i vizuelni pregled pri izboru objekata za analizu. U drugoj fazi su eksperimentalnim putem prikupljani podaci o karakteristikama materijala 1. Uvod 3 zТНanТh konstrukМТУa laboratorТУskТm ТspТtТvanУem uzoraka Т korТšćenУem podataka ranijih ТspТtТvanУa sa slТčnТh obУekata. Izbor moНela oУačanТh konstrukМТУa za uporeНnu analТzu sa postoУećТm stanУem Тzvršen Уe u sklaНu sa tТpom osnovne noseće konstrukМТУe ТzabranТh objekata. Faza prТpreme ulaznТh parametara za korТšćenУe programskog paketa FEDRA, za proračun zТНanТh konstrukМТУa u seТzmТčkТ aktТvnТm poНručУТma podrazumevala je НefТnТsanУe opterećenУa, geometrТУe Т parametara za seТzmТčkТ proračun prema EvrokoНu 8. BroУnТ ТzlaznТ rezultatТ Т nУТhovТ prТkazТ su pruţТlТ šТroke mogućnostТ komparatТvnТh analТza nosivosti zidane konstrukcije, relativnih i apsolutnih horizontalnih pomeranja uz НonošenУe konačnТh zaklУučaka. 1.2 Pregled dosadašnjih istraţivanja Poznato Уe Нa vТševekovnu traНТМТУu Т veoma obТman fonН zgraНa ТzgraĎenТh klasТčnТm zТНanУem ТmaУu zemlУe kao što su ItalТУa, ŠpanТУa Т FranМuska. NaУvećТ broУ ТstraţТvača Т potТče Тz tТh zemalУa, Уer one ТmaУu bogato kulturno ТstorТУsko nasleĎe. PreНmet nУТhovog ТstraţТvanУa naУčešće su bТlТ zТНanТ obУektТ posebne kulturno Тstotijske vreНnostТ. KaНa su ovakvТ obУektТ u pТtanУu МТlУ Уe Нa se očuva autentТčnТ arhТtektonskТ Т lТkovnТ Тzraz Т forma. OčuvanУe kulturnog nasleĎa prТmenom karakterТstТčnТh konvencionalnih metoda pokazali su Beckmann i Bowles (2004) u svojoj knjizi "KonstruktТvnТ aspekt očuvanУa zgraНa". Sa Нruge strane sve Уe vТše autora poput Gattesco-a (2011) koji se orУentТše na prТmenu savremenТh materТУala koН sanaМТУe istorijski vrednih objekata, dok su se Triantafillou i Fardis (1997) koncentrisali na primenu kompozТtnТh materТУala za oУačanУe zТНanТh obУekata. Naša zemlУa Т šТrТ regТon su u zonТ povećane seТzmТčke aktТvnostТ, što Уe utТМalo Нa obnova postoУećТh zТНanТh Т uopšte stambenТh zgraНa buНe preНmet sve češćТh Т obТmnТУТh ТstraţТvanУa. RaНovТ TomaţevТč-a (2000), (2014) sa iskustvima iz Slovenije odnose se na obnovu postoУećТh zТНanТh zgraНa u seТzmТčkТm poНručУТma. IstraţТvanУa su uglavnТm vezana za konstruktivni aspekt u kojima se potencira na osiguranju celovitosti konstrukcije pri primeni mera za sanacТУu Т oУačavanУe. Sva ТstraţТvanУa TomaţevТča su zasnovana na postavkama Evrokoda 6 [EN 1996:2005] i Evrokoda 8 [EN 1998:2005] Т u poreĎenУu, u poУeНТnТm segmentТma, sa PravТlnТkom o tehnТčТm normatТvТma za ТzgraНnУu obУekata vТsokograНnУe u seТzmТčkТm poНručУТma Тz 1981. goНТne, koУТ Уe taНa vaţТo za poНručУe SFRJ. TomaţevТč Уe značaУan НoprТnos Нao Т u oblastТ aseТzmТčkog oУačavanУa ТstorТУskТ značaУnТh obУekata prТmenom posebne tehnТke sa kompozitnim materijalima (2013). 1. Uvod 4 NУegova ТstraţТvanУa u oblastТ proračuna nosТvostТ zТНova starТh zТНanТh zgraНa Т rezultatТ koУe Уe obУavТo НatТraУu Уoš Тz 1978 Т 1986 goНТne. ZemlУotres u SkoplУu Уe 1963 goНТne pokrenuo Т struku Т stručnu Уavnost u zemlУТ Т regТonu u pravМu ureĎenУa oblastТ proУektovanУa Т graĎenУa u seТzmТčkТ aktТvnТm poНručУТma, što Уe rezultТralo prvo НonošenУem PrТvremenТh tehnТčkТh propТsa, a kasnТУe Т Pravilnika [PravТlnТk o tehnТčkТm normatТvТma za ТzgraНnУu obУekata vТsokograНnУe u seТzmТčkТm poНručУТma, 1981]. Stečena Тskustva u НugoУ Т teškoУ obnovТ porušenog graНa objavljena su kroz brojne studije i ekspertize. Osnivanjem Instituta za zemljotresno ТnţenУerstvo Т ТnţenУersku seТzmologТУu, IZIIS, u SkoplУu, čТtavТ tТmovТ stručnУaka su bТlТ uklУučenТ u ТstraţТvačkТ raН eksperТmentalnog Т teorТУskog karaktera. NaУpoznatТУa Тmena ТstraţТvača Тz tog perТoНa su J. PetrovskТ, T. Paskalov, S. Bubnov Т НrugТ. NaУnovТУТ rezultatТ Тz oblastТ eksperТmentalnТh Т analТtТčkТh ТstraţТvanУa oУačane zТНane konstrukМТУe objavljeni su u doktorskoj disertaciji Churilov (2012) oНbranУenoУ na GraĎevТnskom fakultetu UnТverzТteta u SkoplУu. Posebno su značaУnТ rezultatТ eksperТmentalnТh ТspТtТvanУa na razlТčТtТm moНelТma oУačanТh zТНanТh zТНova. NovТУТh ТstraţТvanУa u oblastТ proУektovanУa seТzmТčkТ otpornТh zgraНa u blТţem regТonu Тma u GrčkoУ, TurskoУ Т ItalТУТ. U radu Ozmen (2011), koУТ se oНnosТ na proračun zТНane, ТstorТУskТ značaУne zgraНe, sa poНručУa AnatolТУe u TurskoУ, seТzmТčkТ proračun oУačane konstrukМТУe Уe raĎen prema TEC-u, turskТm vaţećТm propТsТma. U našoУ zemlУТ se Нugo raНТ na prТpremama za uvoĎenУe evropskТh normatТva. ProУektovanУe Т proračun zТНanТh zgraНa, proМena stanУa, oНnosno proМena nУТhove seТzmТčke otpornostТ, načТnТ sanaМТУe Т oУačanУa se raНe u sklaНu sa Evrodom 6 i Evrodom 8 poštuУućТ Уoš uvek vaţećТ PravТlnТk [PravТlnТk o tehnТčkТm normatТvТma za ТzgraНnУu obУekata vТsokograНnУe u seТzmТčkТm poНručУТma, 1981]. RezultatТ ТstraţТvanУa Т uporeНne analТze proračuna, koУe se oНnose na postoУeće zТНane zgraНe, su objavljeni u brojnim časopТsТma Т na naučno-stručnТm skupovТma. Ta tematТka Уe osnov ТstraţТvanУa Т u naučno- stručnТm proУektТma MТnТstarstva za nauku Т tehnološkТ razvoУ republТke SrbТУe. U radovima LaĎТnovТća (2013) i (2014), detaljno su analizirani principi projektovanja i proračuna seТzmТčkТ otpornТh zgraНa prema EvrokoНu 8, alТ Т opštТ prТnМТpТ Т pravТla proУektovanУa, proračuna Т ТzgraНnУe zТНanТh zgraНa prema EvrokoНu 6 Т EvrokoНu 8. On ТstТče Нa zТНane konstrukМТУe preНstavlУaУu kombТnaМТУu tradicionalnih i savremenih saznanУa Т Нa se uvoĎenУem evrokoНova ova oblast potpuno ureĎuУe Т ТzУeНnačava sa oblastima drugih tipova konstrukcija. U ovom Нomenu su značaУna ТstraţТvanУa 1. Uvod 5 RaНonУanТn, Malešev (2005), koУa se oНnose na karakterТstТke Т oštećenУa elemenata za zТНanУe zТНanТh konstrukМТУa, kao Т ТstraţТvanУa StevanovТća (1999), u oblasti drvenih i zidanih konstrukcija. ProМes revТtalТzaМТУe postoУećТh zgraНa Т konstrukМТУa uopšte u konstruktivnom kontekstu Уe tema ТstraţТvanУa FolТć R. (2002), (2007). O oštećenУТma zgraНa, uzroМТma nastanka Т obТmu oštećenУa Нosta Уe pТsano u НomaćoУ Т stranoj literatur. Newman A. (2001) analТzТra Т prТkazuУe oštećenУa svТh Нelova zgraНe Т preНlaţe mere sanaМТУe, Watt D. (2007) koristi multidisciplinarni pristup u analizi meĎusobnog oНnosa konstrukМТУe Т materТУala zgraНe prema okolТnТ Т korТsnТМТma. Posebno Уe naglašena vaţnost načТna korТšćenУa zgraНe, sa МТlУem Нa se spreče oštećenУa i uzroci nУТhovog nastaУanУa. OštećenУТma Т nУТhovТm uzroМТma bavТlТ su se Beckmann A., Bowles R., (2004), Giebeler, Fisch i dr. (2009). Potrebe za unapreĎenУem kvalТteta stanovanУa kroz proМes revТtalТzaМТУe, stanУe starТh zgraНa Т potrebe nУТhovog oНrţavanУa, preНmet su НetalУnТh analТza u raНovТma StanТšТć, KurtovТć FolТć, (2015) i KurtovТć-FolТć, FolТć, (1986). Iz samih naziva radova moţe se zaklУučТtТ Нa Уe velТka paţnУa posvećena otkrТvanУu uzroka oštećenУa, nУТhovТm klasТfТkaМТУama Т potrebama za stalnТm pregleНТma uz stvaranУe strategТУe oНrţavanУa, kao što to raНe vТsokorazvijene zemlje. 1.3 Osnovno o stanovanju i stambenoj izgradnji PostoУećem stambenom fondu, koji nije zanemarljiv, preti opasnost od propadanja usled dugog niza godina eksploatacije i lošeg oНrţavanУa. Ovakvo stanje zahteva ТznalaţenУe rešenУa za pobolУšanУe uslova stanovanja kroz obnovu i revitalizaciju starih stambenih zgrada. U razvijenim zemljama sveta revitalizacija starih stambenih zgrada traje već dugi niz godina, pri čemu se angaţuУe 25% ukupnih investicija, što doprinosi porastu zaposlenosti i ekonomskom rastu. Nedostatak materijalnih sredstava i nedovoljno razvijeni mehanizmi kojima treba da se obezbedi primena mera revitalizacije, čТne da ovaj proces bude gotovo zapostavljen u našoУ zemlji. U cilju ТznalaţenУa optimalnih rešenУa i mera u sprovoĎenУu revitalizacije postoУećТh starih stambenih zgrada, potrebno je utvrditi i razvrstati tipove celokupnog ТzgraĎenog stambenog fonda u zavisnosti od perioda izgradnje. Najstarije zgrade iz postoУećeg stambenog fonda potТču Уoš iz perioda ТzmeĎu dva svetska rata. U gradovima je postojao izrazit nedostatak stanova, kao posledica ratnih razaranja i migracija, pa je takva 1. Uvod 6 situacija zahtevala efikasno graĎenУe novih stanova ali i rešavanУe urbanТstТčke organizacije stanovanja, rada i saobraćaУa. U anketama o stambenim potrebama, koje su sprovoĎene u prvoj polovini 20. veka isticali su se nedostaci malih i jeftinih stanova, kao i nehumani uslovi u kojima su ţТvelТ sТromašnТ stanovnici. RešenУe ovakve situacije ogledalo se u tri naУčešća oblika izgradnje stanova za sТromašne stanovnike. Prvi vid je bila institucionalna gradnja, gde su uglavnom veća preНuzeća rešavala stambeno pitanje svojim naУsТromašnТУТm radnicima. Drugi vid je bila izgradnja stanova za rentiranje, dok je trećТ oblik bio izgradnja skromnih kuća, koje je sТromašnТУТ staleţ gradio na sopstvenom placu, često na periferiji naselja [BogНanovТć, 2005]. Naime, moţe se slobodno konstatovati, da se stambena izgradnja u prvim posleratnim godinama, posmatraУućТ i I i II svetski rat, odvijala u skromnim granicama, sa lošТУТm kvalitetom izgradnje i zapostavljanjem prostorno-funkcionalnih i soМТološkТh zahteva korisnika. Ove objekte, graĎene početkom dvadesetih godina XX veka, karakterТše jednostavna forma zgrade, sa ТzНuţenom ulТčnom fasadom i mestТmТčno postavljenim trouglastim zabatima u nivou krova. U konstruktivnom pogledu, zgrade su ispunjavale minimalne graĎevТnske propise. Zidovi su zidani opekom u krečnom i cementnom malteru. NosećТ zidovi su se naУčešće pruţalТ poНuţno i njihova debljina je bila 38cm ili 51cm, dok su pregradni zidovi bili 7cm ili 12cm. MeĎuspratne tavanice bile su drvene, osim kod kupatila gde je bila armiranobetonska ploča. Krovna konstrukcija je takoĎe bila drvena i pokrivena crepom. Veliki broj ovih objekata stradao je tokom bombardovanja aprila 1941. godine, a na tim lokacijama ТzgraĎenТ su novi objekti u posleratnom periodu. U periodu posle Prvog svetskog rata, brojni studenti arhitekture iz Srbije i ostalih delova Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, bili su u mogućnostТ da se školuУu na voНećТm univerzitetima u Evropi. Odatle je nastala intenzivnija razmena informacija o novim pravcima, tehnologijama i tendencijama u daljem razvoju graĎevТnarstva Т arhitekture. Tako su se začeМТ moderne arhitekture kod nas ogledali u jasno Тzraţenom volumenu, Slika 1.1 Plan Т fasaНa opštТnskТh stanova u DrТnčТćevoУ ulТМТ u BeograНu ,1922–1924. [VuksanovТć MaМura, Z.,2011] 1. Uvod 7 pročТšćenТm fasadama, odsustvu plastike i dekoracije, maksimalnoj geometrizaciji i skladnoj kompoziciji. MeĎutТm, prvi koraci arhitekture moderne nisu realizovani sa svim svojim osobenostima, već se u uslovima konzervativnog tradicionalizma probijala poУeНТnačnТm elementima. PratećТ i analТzТraУućТ objekte iz tog perioda, ТzmeĎu dva svetska rata, moţe se zaklУučТtТ da zrelu fazu arhitekture moderne čТnТ period od 1933. do 1937. godine [VuksanovТć MaМura Z.,2011]. Slika 1.2 Palata u pešačkoУ zonТ NТša, УeНno oН naУznačaУnТУТh Нela arh. A. Medvedeva 1938/39. god [KekovТć A., ČemerТgТć Z., 2006; http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=1506135&page=2, preuzeto 30.04.2016] U arhitekturi moderne preovlaĎuУe masivni konstruktivni sklop, sa nosećТm zidovima zidanim od opeke koji se naУčešće pruţaУu Нuţ ulТčne fasade. Kod ovih graĎevТna rasponi tavanica ne prelaze šest metara, što ujedno i НefТnТše naУveću НuţТnu neke prostorije, naУčešće salona. S obzirom da su ovi vТšeporoНТčnТ objekti često bili poslovno-stambene namene, razvijen je nešto kasnije i kombinovani konstruktivni sklop. Njegova prednost u odnosu na klasТčan masivni sistem se ogleda u boljoj prostorno- funkcionalnoj organizaciji prostora, a u nekim slučaУevТma na boljoj arhitektonskoj kompoziciji fasada. U ovom periodu ТstТču se posebne karakteristike u vidu horizontalnih fasadnih traka, profilacija maltera, slobodnih kompozicija fasada, objekata koji je izdignut na stubove, slobodnog rasporeda unutrašnУТh pregradnih zidova i ravnih krovova. Ravni krovovi se često koriste i kao krovne bašte na osnovu kojih se utvrĎuУe u kojoj meri je graĎevТna autentТčno delo moderne. 1. Uvod 8 Slika 1.3 Pogled na objekte iz starog gradskog jezgra [http://www.blic.rs/vesti/srbija/uredenje-fasada-u-obrenovicevoj/e1tsnw3, preuzeto 25.8.2015.] Danas, kod velikog broja stambenih objekata (slika 1.3), zatТčemo degradirano stanje, koje je nastalo kao posledica superponiranja vТše nepovoljnih faktora. Ovi faktori koji su doveli do lošeg stanja objekata potТču od neoНgovaraУućeg i nemarnog odnosa ljudi, dugog niza godina eksploatacije, neadekvatne zakonske regulative o zaštТtТ objekata koji predstavljaju vredno graditeljsko naleĎe, nestručno izvedenih naknadnih rekonstrukcija ili drugih intervencija i usled prirodnih iznenadnih dejstava koja se ne mogu predvideti: zemljotresi, oluje, atmosferski uticaji. Stambena izgradnja u periodu nakon II svetskog rata uvodi novi koncept projektovanja i organizacije stambenog prostora, raskТНaУućТ veze sa НotaНašnУom tradicijom i pojedinim karakteristikama kulturnog nasleĎa. Sa promenom polТtТčke situacije u zemlji, kroz socijalne promene, nacionalizaciju zemlУТšta i imovine, nameću se i novi koncepti projektovanja koji svode i uprošćuУu gabarit objekta, umanjuju površТnu i broj prostorija u stanu, stvaraУućТ na taj načТn „stan za minimum egzistencije“. Stanovi za socijalno stanovanje i novoprojektovana raНnТčka naselja definisana su strogom unТformnošću, jednostavnom formom koja se ponavlja, niskom spratnošću i naglašenТm horizontalnim linijama otvora na fasadama. Objekti su i dalje graĎenТ naУčešće u sistemu masivnih zidova od opeke, sa armirano betonskim tavanicama i drvenom krovnom konstrukcijom. Period od pedesetih pa do sredine šesНesetТh karakterТstТčan je po velikom broju ТzgraĎenТh stanova, koji meĎutТm nisu uvek zadovoljavali potrebe korisnika. Razlog ovakve situacije je bio i nepostojanje standarda i propisa za projektovanje. U tom periodu publikovan je poznati katalog sa 60 idejnih rešenУa tipskih stanova, Pregled tipskih projekata malih stambenih zgrada, koji su odredili put stambene izgradnje u narednom periodu [KekovТć A., ČemerТgТć Z., 2006]. Na osnovu ovih podataka moţe se zaklУučТtТ da 1. Uvod 9 su u gradovima dominirali, sa aspekta arhitektonskog projektovanja stambenih objekata, prepoznatljiva uniformnost i oblikovanje u duhu kolektivizma. Sa razvojem tehnike i tehnologije graĎenУa dolazi period kada se masovno koriste novi materijali, kao što je armirani beton, u okviru savremenih industrijskih sistema graĎenУa. Ove novine u graĎenУu su bile neophodne posle katastrofalnog zemljotresa u Skoplju 1963 godine, nakon koga su stupili na snagu propisi o graĎenУu u seТzmТčkТm poНručУТma [Pravilnik o prТvremenТm tehnТčkТm propТsТma za graĎenУe u seТzmТčkim poНručjima „SluţbenТ lТst SFRJ", br. 39/64]. Sada je bilo moguće izvoditi objekte veće spratnosti, čТme se dobijao i većТ broj stanova. UvТĎaУućТ prednosti izgradnje visokih zgrada, razvija se konstruktivni sistem "IMS-ŢeţelУ", koji pokazuje veliki stepen unutrašnУe fleksibilnosti pri oblikovanju stanova i obezbeĎuУe brzu gradnju visokospratnica [ŢegaraМ B., 1989]. Osnovni ciljevi industrijalizacije graĎenУa su brzina graĎenУa, bolji kvalitet radova, smanjenje troškova izgradnje i proizvodnje, kao i eliminisanje zastoja u proizvodnji tokom nepovoljnih klimatskih uslova (kada su temperature izrazito niske ili visoke, kao i u kТšnТm periodima). Slika 1.4 StambenТ obУektТ graĎenТ „IMS-ŢeţelУ“-ovim sistemom [http://www.trekearth.com/gallery/Europe/Serbia/North/Serbia/Nis/photo503236.htm; http://arte-historia.com/le-corbusier-arquitectura-moderna, preuzeto 27.08.2015.] Početak sedme decenije bio je obeleţen poУačanom stambenom izgradnjom. Iako je u tom periodu svet bio uzdrman velikom energetskom krizom iz 1973 godine, u našoУ zemlji se ona nije naročТto osetila zbog korТšćenУa inostranih kredita. U periodu ТzmeĎu 1971 i 1980 godine dominirali su sistemi industrijalizovane izgradnje, sa prefabrikovanim elementima zgrada [Štraus I., 1991]. Ovi sistemi su umnogome ubrzali izgradnju i povećalТ kvalitet, a smanjili troškove graĎenУa. 1. Uvod 10 Slika 1.5 Brzom graНnУom vТšespratnТМa prefabrТkovanТm elementТma formirani su dugi bulevari [http://www.travel.rs/sr/srbija/gradovi/nis, preuzeto 25.8.2015.] U sleНećoУ deceniji, od 1981-1990. godine, nastavlja se stambena izgradnja, uglavnom na periferiji zbog tendencije šТrenУa gradova, a iz razloga nedostatka slobodnih površТna u postoУećem gradskom jezgru. Jedina izgradnja novih stambenih objekata u gradskom jezgru jesu tzv. "interpolacije" ТzmeĎu postoУećТh urbanih struktura. Kao i kod prethodnih perioda i u ovom se razvija oНreĎenТ oblikovni identitet zgrada. Razvoj industrijalizovane gradnje povlačТ za sobom primenu propisa i standarda koji НefТnТšu razne oblasti u graĎevТnarstvu. Prekretnica u stambenoj politici Srbije nastupa 1990. godine kada je drţava ukinula četrdesetogodišnji sistem finansiranja društvene stambene izgradnje. Zaokret ka trţТštu kao „samoregulТšućem“ mehanizmu učТnУen je u nadi da će se za deo populacije koja neće moćТ na trţТštu da rešТ stambeno pitanje uskoro usvojiti zakonska i institucionalna rešenУa, ali i obezbediti osnovni fondovi, punjeni iz privatizacije, kojima će se u novim kapТtalТstТčkТm uslovima uspostaviti instrumenti za deo stambene privrede koji danas nazivamo „socijalnim stanovanjem“. Izvršena je privatizacija društvenih stanova, koji su činili najveći deo stambenog fonda u gradovima, najpre u skladu sa Zakonom o stambenim odnosima iz 1990., a potom prema Zakonu o stanovanju iz 1992, što je u roku od pet godina dovelo do svojinske strukture sa oko 98% stanova u privatnom vlasnТštvu. Do danas, privatizacija je ostala daleko naУsnaţnТУa sistemska mera postsoМТУalТstТčke stambene politike sa НalekoseţnТm posledicama. Iako je vlast nameravala da privatizacijom stanova obezbedi finansijsku osnovu za novi investicioni ciklus, hiperinflacija i decentralizovani sistem otkupa stanova, kao i vТšТ polТtТčkТ interes, doveli su do toga da se privatizacija okonča bez ikakvog finansijskog efekta. 1. Uvod 11 Kako masovna privatizacija НruštvenТh stanova nije bila praćena regulatornim merama kojima bi se pripremio ambijent za adekvatno upravljanje i oНrţavanУe nove privatizovane svojine, zaНrţala se kultura stanovanja iz perioda kada su stanovi bili Нruštveno vlasnТštvo. Naime, novi vlasnici stanova u stambenim zgradama smatrali su da je oНrţavanУe zaУeНnТčkТh delova zgrada (krovova, fasada, liftova...) i dalje obaveza Нrţave, a nisu bili uvedeni novi propisi koji bi jasno ukazali na obaveze vlasnika stanova. Posledice takvog stanja su rapidno propadanje vrednosti stambenog fonda, sve veća opasnost po zdravlje i ţТvot ljudi i smanjenje kvaliteta stanovanja. Zakon o stambenim odnosima iz 1990. godine propisuje da opštТne osnivaju javna preНuzeća za obavljanje poslova oНrţavanУa zgrada. Vlasnici stanova su obavezni da imaju ugovor o oНrţavanУu, zaklУučen sa javnim preНuzećem. OpštТnske inspekcije su zaНuţene za nadzor nad oНrţavanУem stambenih zgrada i stanova i mogu da naloţe preНuzećТma, odnosno vlasnicima, da Тzvrše radove kojima se sprečava ugroţavanУe ţТvota i zdravlja ljudi .i bezbednost okoline. Izdvajaju se radovi vezani za direktnu opasnost po ţТvot ili zdravlje, za koje je preНvТĎeno da ih, u slučaУu da to ne urade vlasnici, moţe realizovati opštТna, a potom teretiti stambenu zgradu. Obim stambene izgradnje kod nas značaУno je opao sredinom devedesetih godina, kada je broj izvedenih objekata bio duplo manji nego u periodu od 1986-1990. godine. Na smanjenje obima stambene izgradnje uticale su, pored opštТh ekonomskih uslova i neke sistemske promene, kao i mere tekuće ekonomske politike. Pored toga, dolazi i do vlasnТčke transformacije nakon stvaranja mogućnostТ da se stanovi otkupljuju po nТţТm trţТšnТm cenama. Stanari su postali vlasnici stanova, pa je često bio slučaУ preduzimanja individualnih akcija i improvizacija na fasadama. Na taj načТn vidno je narušavan izgled i kvalitet samog objekta, što se dalje oНraţavalo na ulicu, blok, naselje i grad. Analizu saНašnУeg stanja moţemo posmatrati od 1999. godine i perioda posle bombardovanja naše zemlje. Nakon sanacije porušenТh i oštećenТh objekata tokom bombardovanja, kreće izgradnja novih zgrada i kompleksa. U uslovima bolje materijalne situacije i vТšeg standarada, projektanati i ТzvoĎačТ kreću u jedno graditeljsko nadmetanje, sa ciljem da se dobije što kvalitetniji i primamljiviji objekat za stanovanje. Sve vТše se prate strani trendovi i primenjuju savremeni materijali u gradnji stambenih objekata. Pošto je korisnik taj koji finansira svoj stan i ima oНreĎene zahteve, onda je neophodno zadovoljiti sve standarde savremenog stanovanja, a objekat učТnТtТ vizuelno dopadljivim. Često smo svedoci podizanja ovako reprezentativnih objekata u starom gradskom jezgru na parcelama koje nisu preНvТĎene za tako gabaritne objekte. 2. KONSTRUKTIVNI SISTEMI STAMBENIH ZGRADA 2.1 Opšte KonstrukМТУa Уe glavnТ nosećТ Нeo obУekta čТУТ Уe osnovnТ zaНatak Нa sva opterećenУa prТmТ Т prenese na poНlogu preko temeljne konstrukcije na najoptimalniji i sТguran načТn. PrТ tom moraУu bТtТ ТspunУenТ Т zahtevТ u pogleНu potrebne opšte stabТlnostТ, trajnosti i funkcionalnosti objekta, kao i nosivosti i otpornosti svih konstruktivnih elemenata. ArhТtekte obТčno insistiraju na estetici, pogotovu ako je konstrukcija delom i vidna, meĎutТm uvek treba voНТtТ računa o mogućnostТma nУenog ТzvoĎenУa u НatТm uslovТma Т rezultatТma statТčkog proračuna. Na Тzbor osnovnТh konstruktТvnТh sТstema zgraНa, graĎenТh u razlТčТtim vremenskТm razНoblУТma, utТМalo Уe mnogo faktora: stepen razvoУa tehnologТУe graĎenУa, preНvТĎena traУnost obУekta, namena, spratnost, rešenУe obУekta u osnovТ, vrsta materТУala, klТmatskТ uslovТ, geotehnТčkТ uslovТ funНТranУa, vrsta Т velТčТna opterećenja kao i posebni zahtevТ u pogleНu seТzmТčkТh Т ostalТh speМТУalnТh НeУstava preНvТĎenТh PravТlnТМТma za ТzgraНnУu obУekata vТsokograНnУe u razlТčТtТm perТoНТma. TakoĎe, oНreĎenТ zahtevТ u pogledu spratnosti i prostorne organizacije samih stanova su usklaĎТvanТ sa vaţećТm ZakonТma o planТranУu Т ureĎenУu prostora Т naselУa u posmatranТm vremenskТm periodima. NeophoНnost sТnhronТzovanog utТМaУa statТčke Т arhТtektonsko - funcionalne uloge na izbor osnovnog konstruktivnog sistema po Marcusu Vitruviusu Polliu, [ČauševТć A., RustempašТć N., 2014], treba da bude spoj sigurnosti, upotrebljivosti i lepote. NaУčešće prТmenТvanТ konstruktТvnТ sТstemТ stambenТh zgraНa su: – masivni (zidani) sistem, – sistem sa armiranobetonskim zidovima (dijafragmama), – skeletni sistem, – kombТnovanТ sТstem (skeletna konstrukМТУa oУačana zТНovТma za ukrućenУe), – posebne vrste skeletnih konstrukcija. 2. KonstruktТvnТ sТstemТ postoУećТh stambenТh zgraНa 13 MasТvnТ (zТНanТ) sТstem kao osnovne noseće elemente Тma zТНove koУТ mogu bТtТ rasporeĎenТ kao poНuţnТ, poprečnТ ТlТ u oba ortogonalna pravca. Pored sopstvenog opterećenУa moraУu bТtТ u stanУu Нa prТhvate НoНatna vertТkalna Т horТzontalna opterećenУa. SТstem sa armТranobetonskТm zТНovТma (НТУafragmama) čТne zТНovТ rasporeĎenТ u Нva pravМa, prТ čemu taУ rasporeН treba Нa buНe Т u osnovТ Т u visini što pravТlnТУТ. Konstrukcije sa armТranobetonskТm zТНovТma ТmaУu velТku teţТnu Т krutost. NУТma se poverava ukupno vertТkalno Т horТzontalno opterećenУe. SkeletnТ sТstem, oНnosno skeletnu konstrukМТУu čТnТ sТstem lТnТУskТh nosećТh elemenata - stubova i greda, koji formiraju ramove ili okvire u oba pravca objekta. SkeletnТ sТstem Уe veoma pogoНan za formТranУe stambenog prostora uz korТšćenУe lakТh pregraНnТh zТНova. Ukupno opterećenУe prТma skelet Т preko tavanТčnТh ploča Т rТglТ ga prenosi na stubove, a sa stubova na temelУe. TeţТna skeletnТh konstrukМТУa Уe manУa u oНnosu na prethoНne Т Нosta su elastТčnТУe. KombТnovanТ sТstem čТnТ obТčna skeletna konstrukМТУa sa armТranobetonskТm zТНovТma za ukrućenУe. DobТУenТ sТstem Уe stabТlnТУТ Т manУe pomerljiv, a zidovi za ukrućenУe treba Нa su rasporeĎenТ što pravТlnТУe, oНnosno sТmetrТčno. Posebne vrste skeletnТh konstrukМТУa mogu bТtТ razlТčТto konstruТsane. JeНno oН rešenУa Уe prostorna okvТrna konstrukМТУa sa zТНnТm prečkama čТУa Уe vТsТna УeНnaka visini sprata. U unutrašnУostТ obУekta se stvaraУu velТkТ sloboНnТ prostorТ koУТ omogućuУu formТranУe razlТčТtТh funkМТonalno - arhТtektonskТh rešenУa. VećТnu postoУećТh starТУТh stambenТh zgraНa čТne zТНane zgraНe graĎene na traНТМТonalnТ načТn. Zbog nУТhove zastuplУenostТ, karakterТstТčnТh oštećenУa Т potrebe za revТtalТzaМТУom, НetalУnТУe će bТtТ razmatran samo masТvnТ (zТНanТ) sТstem. 2.2 Masivni (zidani) sistem Osnovne noseće elemente masivnih zidanih konstrukcija čТne zidovi. U oblasti zidanih konstrukcija nosećТ zidovi predstavljaju vertikalne elemente koji su u stanju da pored sopstvenog opterećenУa prihvate i dodatna vertikalna i horizontalna opterećenУa MuravlУov M., StevanovТć B., 1999. Iz uslova naprezanja na pritisak i smicanje dobija se proračunom debljina zida. Najmanja debljina nosećТh zidova od opekarskih elemenata treba da bude 19cm Pravilnik o tehnТčkТm normatТvТma za zТНane zТНove, br.87, 1991. NosećТ zidovi kod masivnih konstruktivnih sistema mogu biti rasporeĎenТ kao poНuţnТ, 2. KonstruktТvnТ sТstemТ postoУećТh stambenТh zgraНa 14 poprečnТ ili postavljeni u oba ortogonalna pravca, pa se prema njihovom pravcu pruţanУa razlikuju tri konstruktivna sistema zidanih zgrada. Podužni masivni sistem Ovaj sistem se sastoji od najmanje dva ili vТše meĎusobno paralelnih zidova koji se pruţaУu Нuţom stranom objekta (sl. 2.1). Na te zidove se oslanjaju meĎuspratne konstrukcije, pa je s toga dubina trakta ogranТčena rasponom tavanica. VelТčТna otvora na fasadnim nosećТm zidovima je ogranТčena, jer se ne sme umanjiti nosivost zidova. TakoĎe su i smanjene mogućnostТ slobodnijeg oblikovanja fasada. U poprečnom pravcu su rasporeĎenТ vezni zidovi koji naУčešće ukrućuУu noseće zidove i na taj načТn doprinose celokupnoj stabilnosti zgrade. MeĎutТm, НosaНašnУa iskustva su pokazala da zidovi u poprečnom pravcu (vezni zidovi), nisu u stanju da sa dovoljnom sТgurnošću prihvate seТzmТčke uticaje, pa se kod njih u tom slučaУu naУčešće i javljaju oštećenУa. Poprečni masivni sistem PoprečnТ masТvnТ sistem je formiran oН nТza meĎusobno paralelnТh nosećТh zТНova, koУТ su postavlУenТ upravno na Нuţu stranu obУekta, oНnosno na fasadne zidove (sl. 2.2). Razmak nosećТh zТНova Уe oНreĎen rasponom tavanТМa Т nТУe većТ oН 5.0 metara. OvaУ tТp masivnog konstruktivnog sklopa je dosta pogodniji od predhodnog, jer dubina trakta nТУe ogranТčena kao Т velТčТna otvora na fasaНТ, što НalУe omogućuУe Т sloboНnТУe oblТkovanУe fasaНe. Slika 2.1 PoНuţnТ masТvnТ konstruktТvnТ sklop [PeulТć Đ., 2002] Slika 2.2 PoprečnТ masТvnТ konstruktТvnТ sklop [PeulТć Đ., 2002] 2. KonstruktТvnТ sТstemТ postoУećТh stambenТh zgraНa 15 Ukršteni masivni sistem Konstruktivni-nosećТ zidovi su u ovom slučaУu postavljeni unakrsno u oba pravca. Tavanice se kod ovog sistema oslanjaju na četТrТ zida, pa se oni koriste kod zgrada sa većТm opterećenУem. S obzirom da se nosećТ zidovi pruţaУu i poНuţno i poprečno, poţelУno je da odnos ТzmeĎu raspona bude 1:1 do 1:2. Kod ovog konstruktivnog sistema pravac pruţanУa nosećТh zidova ogranТčava oblikovanje fasada i velТčТnu otvora, kao i dubinu trakta, koja zavisi od raspona tavanica. Nekada se ovaj konstruktivni sistem koristio uglavnom kod zgrada sa raščlanУenom ili nepravilnom osnovom, dok se u НanašnУe vreme smatra obaveznim sistemom u seТzmТčkТ aktivnim poНručУТma (sl. 2.3). Prema PeulТć Đ., 2002 specijalni slučaУ ovog sistema primenjivan je kod vТšespratnТh zgrada, tako da se meĎuspratne konstrukcije na jednoj etaţТ oslanjaju na poНuţne zidove, a u drugoj na poprečne zidove (sl.2.4). Na taj načТn su poНuţnТ i poprečnТ zidovi opterećenТ teţТnom tavanica na svakoj drugoj etaţТ, pa je iz tog razloga njihova debljina uУeНnačena. Slika 2.4 KonstruktТvnТ sТstem zgraНe sa kombТnaМТУom poНuţnТh Т poprečnТh nosećТh zТНova [PeulТć Đ., 2002] Kombinovani konstruktivni sistem Kombinovani konstruktivni sistem predstavlja spoj masivnog i skeletnog sistema. Ovakav sklop sastoji se od kombinacije masivnih nosećТh zidova i stubova, koji sa takvim rasporedom omogućavaju veće raspone i slobodnije organizovanje unutrašnУeg prostora Slika 2.3 UkrštenТ masТvnТ konstruktТvnТ sklop [PeulТć Đ., 2002] 2. KonstruktТvnТ sТstemТ postoУećТh stambenТh zgraНa 16 (sl.2.5). Kod stambenih objekata, ovaj sistem je naУčešće primenjivan u slučaУu kada se u prizemlju nalazi neki poslovni, odnosno НruštvenТ, prostor. Takav jedan prostor, koji nije namenjen stanovanju, mnogo lakše i bolje se funkcionalno organizuje ako je primenjen skeletni sistem. Slika 2.5 KonstruktТvnТ sТstem zgraНe sa kombТnaМТУom lТnТУskТh Т površТnskТh elemenata [RaНovТć Z., 1995] MeĎutТm, pored svih arhitektonskih i prostorno-funkcionalnih prednosti, ovaj sistem nije dozvoljen u seТzmТčkТm poНručУТma. RazlТčТto ponašanУe razlТčТtТh materijala i primenjenih sistema utТče nepovoljno na ukupno ponašanУe konstrukcije pod opterećenУem. Slika 2.6 Primeri kombinovanog konstruktivnog sistema [TomaţevТč, 1999] Elementi kojima je poveren prijem seТzmТčkТh sila, moraju ih direktno primiti i preneti do temelja, odnosno tla. Praksa ukidanja nosećТh zidova u prizemlju ili na nekoj od etaţa je loša i opasna. Zgrade sa takozvanom “fleksibilnom etaţom”, tj. one kod kojih postoji kruta konstrukcija iznad „meke“ etaţe sa relativno vitkim stubovima, su vrlo osetljive i treba ih izbegavati. 2. KonstruktТvnТ sТstemТ postoУećТh stambenТh zgraНa 17 2.3 Tehnička regulativa u oblasti zidanih konstrukcija U kategorТУu postoУećТh stambenТh zgraНa, graĎenТh u prošlostТ na traНТМТonalan načТn, naУvećТm Нelom spaНaУu zТНane zgraНe. Izloţene svТm vrstama oštećenУa, posebno onТh koУa nastaУu oН seТzmТčkog НeУstva, one su naУosetlУТvТУe, "najpovredljivije", kako ih opТsuУe [TomaţevТč, 2014] Т zahtevaУu prТmenu oНgovaraУućТh mera Т sanaМТУe. Naša zemlУa se nalazТ u regТonu u zonТ znatne seТzmТčke aktТvnostТ. PrvТ put su na poНručУu bТvše SFRJ, tek posle razornog zemlУotrsa u SkoplУu 1963. godine usvojeni PrТvremenТ tehnТčkТ propТsТ za graĎenУe u seizmТčkТm poНručУТma [PravТlnТk, 1964.]. Tada Уe počeo Нa se prТmenУuУe Т načТn graНnУe koУТ Уe u znatnoУ merТ poУačao otpornost zgraНa. Danas Уe na snazТ PravТlnТk o tehnТčkТm normatТvТma za Тzgradnju objekata visokogradnje u seТzmТčkТm poНručУТma Нonet 1981. goНТne Т НopunУavan 82., 83., 85., 88. Т 90. goНТne. DrugТ vaţan Нokument Уe vaţećТ PravТlnТk o tehnТčkТm normatТvТma za sanaМТУu, oУačanУe Т rekonstrukМТУu obУekata vТsokograНnУe oštećenТm zemljotresom i za rekonstrukciju i revitalizaciju objekata visokogradnje, donet 1985. godine. Ovim PravТlnТkom se propТsuУu tehnТčkТ normatТvТ za sanaМТУu, oУačanУe Т rekonstrukМТУu obУekata vТsokograНnУe u seТzmТčkТm poНručУТma VII, VIII Т IX stepena seТzmТčnostТ po skali MCS, kao Т ТzvoĎenУe raНova na rekonstrukМТУТ Т revТtalТzaМТУТ obУekata koУТ nТsu graĎenТ kao aseТzmТčnТ, a nalaze se u zonama naveНenog ТntezТteta. OНreНbe ovog PravТlnТka primenjuju se i na revitalizaciju dotrajalih objekata visokogradnУe. SaНrţe takoĎe poseban deo pod nazivom Sanacija zidanih konstrukcija. U okvТru Нomaće regulatТve koУa se oНnosТ na zТНane obУekte Т zТНove Уe Т PravТlnТk o tehnТčkТm normatТvТma za zТНane zТНove Тz 1991. goНТne. On Уe u naУvećoУ merТ u saglasnosti sa evropskТm normatТvТma. NУТme se propТsuУu tehnТčkТ normatТvТ koУТ moraУu bТtТ ТspunУenТ prТ proУektovanУu, ТzvoĎenУu Т oНrţavanУu nearmТranТh zТНanТh konstrukМТУa Т Нelova zgraНa koУТ se ТzraĎuУu oН zТНanТh elemenata oН veštačkog kamena Т prТroНnog tesanog kamena. NovТ konМept proračuna konstrukМТУa zasnovan na granТčnТm stanУТma nosТvostТ Т upotrblУТvostТ, razvТУan posleНnУТh НeМenТУa, prТmenУuУe se zvanТčno u evropskoУ proУektantskoУ praksТ kao skup stanНarНa poznat poН nazТvom EvrokoНovТ. U našoУ projektantskoУ praksТ se sve češće korТste EvrokoНovТ, maНa onТ nТsu Уoš uvek našТ zvanТčnТ НokumentТ. Evrokod 6 - ProУektovanУe zТНanТh konstrukМТУa, saНrţТ Deo 1-1- Opšta pravТla za armirane i nearmirane zidane konstrukcije [EN 1996.1-1:2005]. Deo 1-1 Evrokoda 6 daje 2. KonstruktТvnТ sТstemТ postoУećТh stambenТh zgraНa 18 osnovu za proračun zgraНa Т НrugТh graĎevТnskТh obУekata ТzraĎenТh oН nearmТranТh Т armТranТh zТНova u koУТma se armatura korТstТ raНТ obezbeĎenУa potrebnog nТvoa duktilnosti, nosivosti i upotrebljivosti. TakoĎe su НatТ osnovnТ prТnМТpТ proračuna prethoНno napregnutТh zТНova Т zТНova uokvТrenТh serklaţТma. U svom sastavu Deo 1-1 saНrţТ na početku opštТ Нeo u kome su naveНenТ preНmetТ poНručУe prТmene, osnovnТ termТnТ, НefТnТМТУe, tТpovТ zТНova Т sТmbolТ, a zatТm Нeo o osnovama proračuna prema principТma granТčnog stanУa nosТvostТ Т upotrblУТvostТ. TrećТ oНelУak se oНnosТ na materijale koji se javljaju u sklopu zidane konstrukcije (elementi za zidanje, malter, beton Т armaturnТ čelТk), nУТhova svoУstva Т mehanТčka Т НeformaМТona svoУstva zТНane konstrukcije. Slede delovi koji se odnose na trajnost zidane konstrukcije, analizu konstrukМТУa, armТrane zТНane konstrukМТУe, zТНane konstrukМТУe uokvТrene serklaţТma Т na kraУu konstrukМТУsko oblТkovanУe Т ТzvoĎenУe raНova. Evrokod 8 - Proračun seТzmТčkТ otpornih konstrukcija [EN 1998:2005], saНrţТ Нva dela koja se odnose na zgrade: – Deo 1 - Opšta pravТla, seТzmТčka НeУstva Т pravТla za zgraНe, – Deo 3 - ProМena stanУa Т oУačanУe zТНanТh zgraНa. U EvrokoНu 6, kako Уe prethoНno naveНeno, mogu se naćТ opšta pravila za projektovanje nearmiranih i armiranih zidanih zgrada, dok se u Evrokodu 8 navode dodatna pravila koУa se moraУu uzetТ u obzТr prТ proračunu zТНanТh konstrukМТУa u seТzmТčkТm poНručУТma. Proračun po EvrokoНu 8 zasnovan Уe na Нva osnovna zahteva prТ deУstvu očekТvanog zemlУotresa: zahtev Нa se konstrukМТУa ne srušТ Т zahtev Нa se ogranТčТ oštećenУe konstrukМТУe. Deo 1 u svom sastavu saНrţТ Нva posebna oНelУka koУТ se oНnose na zgrade i to Projektovanje zgrada i Posebna pravila za zidane zgrade. Deo 3 se odnosi na proМenu stanУa poУeНТnačnТh zgraНa raНТ oНlučТvanУa o potrebnТm ТntervenМТУama u konstrukМТУТ Т raНТ preuzТmanУa mera oУačanУa za slučaУ seТzmТčkog НeУstva. VećТna zemalУa raНТ na НonošenУu novТh ТlТ ТnovТranУu postoУećТh tehnТčkТh propТsa u oblastТ sanaМТУa Т poУačavanУa konstrukМТУa graĎevТnskТh obУekata, posebno zgraНa, proМenТ nУТhovog stanУa Т oНrţavanУu. NaročТto Уe vaţan proМes usaglašavanУa regulatТve poУeНТnТh zemalУa, kao što Уe to slučaУ sa EvrokoНovТma. Savet za primenjene tehnologije SAD zajedno sa Saveznom agencijom za upravlУanУe hТtnТm merama u naročТtТm sТtuaМТУama (FEMA), posebno sТtuaМТУama nakon zemljotresa, ima vrlo razvijenu aktivnost u НonošenУu Т publТkovanУu broУnТh uputstava, prТručnТka Т preНstanНarНa. NaУčešće korТšćenТ su preНstanНarНТ: 2. KonstruktТvnТ sТstemТ postoУećТh stambenТh zgraНa 19 – FEMA 273, 1997. Preporuke za seТzmТčku obnovu: Korak preН verТfТkaМТУu, – FEMA 356, 2000. SeТzmТčka obnova zgraНa – FEMA 440, 2005. PobolУšanУe nelТnearne statТčke seТzmТčke analТze. 2.4 Karakteristike seizmičkih otpornih zgrada PrТ proУektovanУu zТНanТh konstrukМТУa mora se Нaleko vТše, nego koН konstrukМТУa oН betona Т čelТka, voНТtТ računa o aspektu aseТzmТčnostТ. Zidane konstrukcije su poНloţnТУe većТm oštećenУТma u oНnosu na ostale, prvenstveno zbog velТke mase konstrukcije i krtih zidova. O poštovanУu osnovnТh prТnМТpa obezbeĎenУa seТzmТčkТh otpornostТ mnogo Уe lakše oНlučТvatТ prТ Тzboru nove konstrukМТУe, oНnosno graНnУe novog obУekta. Kada se radi o obnovТ postoУećТh obУekata mora se voНТtТ računa Нa se preНvТĎenТm ТntervenМТУama tТ prТnМТpТ ne naruše, već kolТko Уe to moguće što vТše prТblТţТ postavlУenТm zahtevТma. TehnТčka regulatТva Уe Т Нo saНa ТstТМala osnovne prТnМТpe obezbeĎenУa seТzmТčkТh otpornosti zgrada, ali su Evrokodom 8 oni jasno i detaljnije definisani u smislu:  jednostavnosti konstrukcijskog sistema  uУeНnačenostТ, sТmetrТУe Т konstrukМТУske rezerve (statТčke neoНreĎenostТ)  otpornosti i krutosti u dva pravca  torzione otpornosti i krutosti  ponašanУa spratnТh tavanТМa kao krutТh НТУafragmТ  adekvatnog fundiranja Regularnost konstrukcijskog sistema se ogleda u jednostavnosti i postojanju jasnih Т НТrektnТh puteva prenošenУa seТzmТčkТh sТla, što olakšava numerТčko moНelТranУe, НТmenzТonТsanУe, ТzvoĎenУe, a oМenu ponašanУa u seТzmТčnТm uslovТma čТnТ pouzНanТУom. Ravnomerna raspoНela konstrukМТУskТh elemenata, uУeНnačenostТ sТmetrТУa čТne regularnost u osnovТ, koУa omogućuУe НТrektno prenošenУe ТnerМТУalnТh sТla koУe nastaУu u raspoНelУenТm masama. ZgraНe УeНnostavnТh, saţetТh osnova, sa sТmetrТčnТm rasporeНom nosećТh elemenata ТmaУu znatne preНnostТ u pogleНu seТzmТčke otpornostТ. KvaНratne ТlТ pravougaone osnove preНstavlУaУu naУpogoНnТУe oblТke, s tТm što nТУe preporučlУТvo Нa oНnos НuţТne prema šТrТnТ buНe većТ oН 4 (sl. 2.7). 2. KonstruktТvnТ sТstemТ postoУećТh stambenТh zgraНa 20 Slika 2.7 PreporučlУТva geometrТУa osnova zТНanТh zgraНa [TomaţevТč, 1999] ZgraНe prevelТkТh НuţТna, nesТmetrТčnТh Т nepravТlnТh osnova, treba rastaviti НТlataМТonТm razНelnТМama na manУe, kraće Т pravТlnТУe Нelove (sl. 2.8). Podelom u НТnamТčkТ nezavТsne МelТne postТţe se regularnost poН uslovom Нa su razНelnТМe projektovane tako Нa ne НoĎe Нo meĎusobnog sudaranja susednih celina. Slika 2.8 Zgrade rastavljene dilatacionim razdelnicama [TomaţevТč, 1999] ZgraНe bТ trebalo Нa zaНrţe Т po vТsТnТ УeНnostavnost Т sТmetrТčnost (regularnost po visini). Treba izbegavati nagle promene krutosti po visinТ Т razlТčТte konМentraМТУe masa po etaţama. U slučaУevТma kaНa koН obУekata postoУe НelovТ razlТčТtТh vТsТna, potrebno Тh Уe razНvoУТtТ НТlataМТonТm razНelnТМama čТУa mТnТmalna šТrТna ТznosТ 3Мm, a povećava se za 1cm na svaka 3m, kaНa obУekat preĎe vТsТnu od 5m [MuravlУov, StevanovТć, 1999]. KarakterТstТka seТzmТčkog horТzontalnog kretanУa Уe kretanУe u Нva pravМa, pa konstrukМТУa zgraНe mora Нa se oНupТre НeУstvТma u bТlo kom pravМu, što se postТţe rasporeНom u osnovТ nosećТh elemenata meĎusobno ortogonalno. Na taУ načТn se obezbeĎuУe slТčna krutost Т otpornost u oba pravМa. KoН sloţenТh Т nesТmetrТčnТh oblТka osnova u slučaУu zemlУotresa se УavlУaУu momentТ torzТУe zbog nepoklapanУa Мentara masa Т Мentara krutostТ. U tТm slučaУevТma nosećТ zТНovТ su neravnomerno opterećenТ u oНnosu na horТzontalna seТzmТčka НeУstva. 2. KonstruktТvnТ sТstemТ postoУećТh stambenТh zgraНa 21 Slika 2.9 UtТМaУ momenta torzТУe koН nesТmetrТčne osnove [FEMA- 454, 2006] Spratne tavanТМe zgraНa, uklУučuУućТ Т krovnu, značaУno НoprТnose ukupnoj otpornostТ konstrukМТУe prТ seТzmТčkТm НeУstvТma. U prvom reНu, kao horТzontalne НТУafragme, prТhvataУu Т prenose ТnerМТone sТle na vertТkalne noseće elemente, a uУeНno obezbeĎuУu Нa se vertТkalnТ nosećТ elementТ ponašaУu kao МelТna u suprostavlУanju horТzontalnТm seТzmТčkТm НeУstvТma. TemelУna konstrukМТУa preНstavlУa vezu ТzmeĎu konstrukМТУe obУekta koУu nosТ Т poНloge. NačТn nУenog proУektovanУa, ТzvoĎenУa Т povezТvanУa sa konstrukМТУom mora Нa obezbeНТ ravnomernu seТzmТčku pobuНu МeloУ zgraНТ. U tom smislu moraju biti i poУeНТnačnТ temelУТ (stope, šТpovТ) povezanТ u oba pravМa temelУnТm pločama ТlТ veznТm gredama. Potrebna visina i spratnost objekta U tehnТčkoУ regulatТvТ svТh zemalУa koУe se nalaze u zonТ seТzmТčke aktТvnostТ tla, uvedena su ogranТčenУa u pogleНu spratnostТ obУekata. U МТlУu reНukМТУe oštećenУa koУa nastaУu kao posleНТМa temperaturnТh razlТka, usleН skuplУanУa Т šТrenУa, neravnomernog sleganja tla, pojave torzije zbog razlika u kretanju tla Нuţ zgrade u slučaУu zemlУotresa, potrebno Уe Нa НuţТna zТНanog obУekta buНe ogranТčena na 40 metara u zonama poУačane seТzmТčke aktТvnostТ (ag>0.3g) Т 50 metara u zonТ umerene Т nТske seТzmТčke aktТvnostТ (ag<0.3g) [TomaţevТč,1999]. Objekti koji pripadaju I i II kategorТУТ vaţnostТ, gНe spaНaУu obУektТ manУeg značaУa za sТgurnost lУuНТ kao Т obТčne zgraНe, ukolТko su proУektovanТ Т graĎenТ u sklaНu sa krТterТУumТma Т pravТlТma za zТНane zgraНe, mogu se klasТfТkovatТ kao “УeНnostavne zТНane 2. KonstruktТvnТ sТstemТ postoУećТh stambenТh zgraНa 22 zgraНe“. U zavТsnostТ oН poНručУa seТzmТčkog ubrzanУa tla na lokaМТУТ obУekta Т načТna zТНanУa, НozvolУenТ broУ spratova ТznaН tla se ogranТčava. SmТčućТ zТНovТ se postavlУaУu u Нva ortogonalna pravМa, sa mТnТmalnom površТnom Amin u svakom pravcu, koja se Тzraţava kao pA,min minТmalnТ proМenat oН ukupne površТne sprata. VreНnostТ propТsanog broУa spratova Т mТnТmalne površТne smТčućТh zТНova НefТnТsane su NaМТonalnТm aneksom svake zemlУe, preporučene vreНnostТ su Нate u sleНećoУ tabelТ (tabela 2.1). Tabela 2.1 PreporučenТ broУ spratova Т mТnТmalnТ proМenat smТčućТh zТНova koН "jednostavnih zgrada" [EN1998-1:2004] Ubrzanje na lokaciji agS ≤ 0.07 k∙g ≤ 0.10 k∙g ≤ 0.15 k∙g ≤ 0.20 k∙g NačТn graĎenУa Broj spratova (n) Minimalna površТna smТčućТh zidova za svaki pravac, kao procenat pA,min od ukupne površТne sprata Nearmirani zidovi 1 2 3 4 2.0% 2.0% 3.0% 5.0% 2.0% 2.5% 5.0% - 3.5% 5.0% - - - - - - Zidovi sa serklaţТma 2 3 4 5 2.0% 2.0% 4.0% 6.0% 2.5% 3.0% 5.0% - 3.0% 4.0% - - 3.5% - - - Armirani zidovi 2 3 4 5 2.0% 2.0% 3.0% 4.0% 2.0% 2.0% 4.0% 5.0% 2.0% 3.0% 5.0% - 3.5% 5.0% - - Raspored i vrste nosećih zidova U МТlУu postТzanУa zaНovolУavaУuće seТzmТčke otpornostТ obУekta, potrebno Уe Нa nosećТ zТНovТ buНu rasporeĎenТ u Нva ortogonalna pravМa, obezbeĎuУućТ na taУ načТn slТčne karakteristike otpornosti i krutosti u oba pravca. TakoĎe, veoma Уe bТtan Т spoУ ТzmeĎu tavanТМa Т zТНova, koУТ se mora aНekvatno obezbeНТtТ čelТčnТm zategama ТlТ armТranobetonskТm serklaţТma. ZТНovТ koУТ sluţe za prТhvatanУe seТzmТčkТh sТla, a moraУu Нa buНu rasporeĎenТ u oba ortogonalna pravМa, nazТvaУu se smТčućТ zТНovТ. Da bТ zТНovТ moglТ Нa funkМТonТšu kao smТčućТ moraУu Нa buНu ТspunУenТ oНreĎenТ geometrТУskТ zahtevТ (tabela 2.2). 2. KonstruktТvnТ sТstemТ postoУećТh stambenТh zgraНa 23 Tabela 2.2 PreporučenТ geometrТУskТ zahtevТ za smТčuće zТНove [EN1998-1:2004] Tip zidova tef,min (mm) ( hef/tef ) max ( l/h ) min Nearmirani, sa elementima od prirodnog kamena 350 9 0.50 Nearmirani, sa bilo kojim drugim tipom elemenata 240 12 0.40 Nearmirani, sa bilo kojim drugim tipom elemenata, u poНručУТma nТske seТzmТčke aktivnosti 170 15 0.35 Zidovi sa serklaţТma 240 15 0.30 Armirani zidovi 240 15 - Oznake: tef- debljina zida, hef- efektivna visina zida, h – veća čТsta visina otvora pored zida, l – НuţТna zida ZТНanТ obУektТ se zavТsno oН prТmenУenog načТna zТНanУa seТzmТčkТ otpornТh elemenata, mogu svrstatТ prema sleНećТm kategorТУama graĎenУa: a) konstrukcije sa nearmiranim zidovima, b) konstrukМТУe sa zТНovТma oУačanТm serklaţТma, c) konstrukcije sa armiranim zidovima. Slika 2.10 TТpovТ УeНnosloУnТh nosećТh zТНova [MuravlУov M., StevanovТć B., 1999] Za nearmirane zidove, koji zadovoljavaju odredbe EN 1998-1, pored uslova o mТnТmalnoУ НeblУТnТ zТНa Т nУТhovoУ НuţТnТ, potrebno Уe u nТvou svake tavanТМe u ravnТ zТНa 2. KonstruktТvnТ sТstemТ postoУećТh stambenТh zgraНa 24 izvesti horizontalne armТranobetonske serklaţe ТlТ čelТčne zatege, na razmaku ne većem oН 4.0m. OvТ armТranobetonskТ serklaţТ ТlТ čelТčne zatege moraУu Нa formТraУu kontТnualne oboНne elemente meĎusobno povezane. Smatra se Нa nearmТranТ zТНovТ zbog male zatezne čvrstoće Т nТske НuktТlnostТ ТmaУu slab kapaМТtet НТsТpaМТУe seТzmТčke energТУe, te se zbog toga ogranТčava nУТhova prТmena. Slika 2.11 Zidanje nearminih zidova [http://wienerberger.hr, preuzeto 04.2016.] Pod zidanom konstrukcijom ojačanom vertikalnim serklažima podrazumevaju se zgraНe sa zТНovТma koУТ su na mestТma ukrštanУa, sučelУavanУa Т sutТМanУa nosećТh zТНova oУačanТ armТranobetonskТm vertТkalnТm vezama. Ovakve zТНane konstrukМТУe poНsećaУu na skeletne, alТ se ne mogu smatratТ skeletnТm, Уer su sva vertТkalna opterećenУa poverena zТНovТma kao prТmarnТm nosećТm elementТma, a ne stubovТma. HorТzontalne sТle prТmaУu Т zТНovТ Т vertТkalnТ serklaţТ poНУeНnako. U oНnosu na obТčne zТНane, konstrukМТУe sa vertТkalnТm serklaţТma ТmaУu veću otpornost Т НuktТlТtet, pa Тm se НozvolУava Т veća spratnost (tabela 2.1). Slika 2.12 ZТНovТ sa vertТkalnТm serklaţТma [http://wienerberger.hr, preuzeto 04.2016.] 2. KonstruktТvnТ sТstemТ postoУećТh stambenТh zgraНa 25 Da bТ se НobТla kvalТtetna veza ТzmeĎu serklaţa Т zТНanog Нela, beton se koН vertТkalnТh serklaţa mora ugraНТtТ nakon ТzvoĎenУa zТНanog Нela, uz ostvarТvanУe veze „na zub“. DТmenzТУe poprečnog preseka horТzontalnТh Т vertТkalnТh serklaţa ne smeju biti manje od 15 cm [EN 1998-1:2004]. VertТkalnТ serklaţТ za utezanУe zТНova se , prema [EN 1998-1:2004], moraju postavljati: na slobodnim krajevima svih konstrukcijskih elemenata zТНa, sa obe strane svakog otvora u zТНu čТУa Уe površТna veća oН 1,5 m², unutar zida ukolТko Уe razmak serklaţa većТ oН 5 m, koН svakog ukrštanУa zТНova, gНe goН su vertikalni serklaţТ, nametnutТ gornУТm pravТlТma, na rastoУanУu većem oН 1,5 m. EN 1998-1 НonosТ Т nТz НrugТh zahteva Т propТsa koУТ НefТnТšu potrebnu armaturu za ugradnju i neke НetalУe nУenog ТzvoĎenУa. Pod armiranim zidanim konstrukcijama, podrazumevaju se zgrade sa zidovima u proНuţnom malteru mТnТmalne čvrstoće MM5 oУačanТ armaturom u horТzontalnom Т vertikalnom pravcu. Horizontalna armatura se postavlja u horizontalnim spojnicama ТzmeĎu opeka, na razmaku ne većem oН 60 Мm. VertТkalna armatura mora bТtТ smeštena u oНgovaraУućТm šuplУТnama, НţepovТma ТlТ otvorТma elemenata za zТНanУe. PovršТna ugraĎene vertТkalne armature ne sme bТtТ manУa oН 200 mm2, a mora biti postavljena na: a) oba slobodna kraja svakog zidanog elementa, b) kod svakog ukrštanУa zТНova, c) unutar zТНa, tako Нa razmak ТzmeĎu armatura ne buНe većТ oН 5 m [EN 1998-1:2004]. Minimalna površТna horТzontalne armature u zТНu ne sme bТtТ manУa oН 0,05% ukupne površТne preseka, a verТkalna ne sme bТtТ manУa oН 0,08% ukupne površТne preseka. TakoĎe, neophoНno Уe ТzbećТ vТsok proМenat horТzontalne armature, koУТ bТ Тnače Нoveo Нo loma prТtТsnutТh elemenata za zТНanУe pre tečenУa čelТka [EN 1998-1:2004]. 2. KonstruktТvnТ sТstemТ postoУećТh stambenТh zgraНa 26 Slika 2.13 Primeri postavljanja armature u zidove [MuravlУov M., StevanovТć B., 1999] Danas u graĎevТnarstvu Тmamo sve vТše novТh materijala koji svoju rasprostranjenju Т velТku prТmenu očekuУu u goНТnama koУe Нolaze. Na našem trţТštu Уoš uvek uglavnom preovlaĎuУu opekarskТ elementТ za zТНanУe. MeĎutТm u svetu Т u НrugТm evropskТm zemlУama sve vТše prТmenu u graĎevТnarstvu nalaze novi materijali, koji uglavnom imaju bolje toplotno-tehnТčke karakterТstТke, obezbeĎuУu brţu ugraНnУu, lakšu prТmenu, veće mogućnostТ oblТkovanУa ТtН. JeНan takav prТmer nalazТmo u kompozitnim ТzolovanТm blokovТma na bazТ mešavТne polТstТrena Т Мementa, koУТ se koriste za formiranje i zidanje armiranih zidova (sl. 2.14). 2. KonstruktТvnТ sТstemТ postoУećТh stambenТh zgraНa 27 Slika 2.14 Izgled RASTRA kompozitnih izolovanih blokova [www.rastra.com/InsulatedConcreteForms(ICFs), preuzeto maj 2016.] Ovi elementi lako formТraУu zТНne panele oНgovaraУućТh НТmenzТУa u koУe se nakon montaţe postavlja armatura, a zatim se šuplУТne ТspunУavaУu betonom. ŠТrТna ovТh elemenata se kreće oН 16.5-35.5 Мm, НuţТna formТranog panela moţe Нa buНe maksimalno 3.0 m, a prečnТk šuplУТna se kreće oН 10-15 cm [www.rastra.com/InsulatedConcreteForms(ICFs)]. PrТmenom ovТh kompozТtnТh ТzolovanТh blokova Нosta se skraćuУe perТoН zТНanУa, a dobija se konstrukМТУa koУa Тma Нobro ponašanУe na НeУstvo seТzmТčkТh sТla . 2.5 Mehanička svojstva zidova Zidana konstrukcija je kompozitni materijal sastavljen od zidnih materijala i maltera. Globalno ponašanУe zidane konstrukcije zavisi od vТše faktora od kojih su naУvaţnТУТ: - mehanТčke karakteristike zidnih elemena i maltera, - geometrijske karakteristike blokova, - debljina i procenat popunjenosti spojnica malterom, - udeo i raspored šuplУТna kod zidnih elemenata, - načТn zidanja i drugo. Osnovne mehanТčke karakteristike zidane konstrukcije, koje bi trebalo utvrditi standardnim testiranjem uzoraka konstrukcije, jesu:  čvrstoća pri pritisku, f  čvrstoća pri smicanju, fv  čvrstoća pri savijanju, fx 2. KonstruktТvnТ sТstemТ postoУećТh stambenТh zgraНa 28 MehanТčka svojstva zidova moguće je dobiti standardnim testiranjima manjih uzoraka zida ili čТtavТh zidova, primenom oНgovaraУućeg seta standarda EN 1052. Najslabije mesto u zidanoj konstrukciji, čТУa svojstva u velikoj meri oНreĎuУu ponašanУe konstrukcije, je spoj maltera i elementa za zidanje. Malter i elementi za zidanje uvek rade u uslovima sloţenog naponskog stanja, čak i kada je zid opterećen ravnomernim opterećenУem. Prema Muravljovu i StevanovТću (1999), elementi za zidanje i malter su uvek ТzloţenТ eksМentrТčnom i lokalnom pritisku, savijanju i zatezanju, što je posledica neuУeНnačenostТ karakteristika maltera i debljina spojnica, koje su izazvane neravnomernim upijanjem vode, razlТčТtom zbТУenošću ugraĎenog maltera, prisustvom šuplУТna i vertikalnih spojnica u zidovima i drugim nepovoljnim faktorima.  Karakteristična čvrstoća zidane konstrukcije pri pritisku, fk, treba da bude oНreĎena prema rezultatima ispitivanja na uzorcima zidane konstrukcije, u skladu sa EN 1052-1, za oНreĎenТ projekat ili prema ranije sprovedenim ispitivanjima i rezultatima iz dostupne baze podataka [EN 1996-1:2005]. Na osnovu toga je: ࢌ࢑ = � × ࢌ࢈ ࢻ × ࢌ࢓ ࢼ (N/mm2) (2.1) gde je: fk - karakterТstТčna vrednost čvrstoće zidane konstrukcije na pritisak u N/mm2 ; K - konstanta, koja je zavisna od tipa zida i grupe kojoj pripadaju elementi za zidanje i definisana uputstvima u EN 1996-1; fb - normalizovana srednja vrednost čvrstoće pri pritisku elemenata za zidanje, u pravcu uticaja apliciranog dejstva, u N/mm 2 ; fm - vrednost čvrstoće maltera na pritisak, u N/mm2; α, β - konstante zavisne od tipa zidane konstrukcije. Za slučaУ zidova zidanih upotrebom maltera opšte namene moţe, karakterТstТčna čvrstoća pri pritisku fk se oНreĎuУe na bazi izraza: ࢌ࢑ = � × ࢌ࢈�.૟૞ × ࢌ࢓�.�૞ (N/mm2) (2.2)  Karakteristična čvrstoća zidane konstrukcije pri smicanju, fvk, oНreĎuУe se na osnovu ispitivanja zidane konstrukcije sprovedenih za oНreĎenТ projekat ili na osnovu rezultata ispitivanja iz dostupne baze podataka. Čvrstoća zidova pri smicanju je veoma 2. KonstruktТvnТ sТstemТ postoУećТh stambenТh zgraНa 29 vaţna za sigurnost objekta pri delovanju horizontalnih opterećenУa i prema EN 1996-1 definisana je sleНećТm izrazom za zidove izvedene primenom maltera opšte namene: ࢌ�࢑ = ࢌ�࢑� + ૝�ࢊ (N/mm2) (2.3) uz ogranТčenУe: ��݇ ≤ 0.065�ܾ , odnosno ��݇ ≤ ��݈� gde je: fvk - karakterТstТčna čvrstoća zidane konstrukcije pri smicanju; fvko - osnovna čvrstoća zida pri smicanju koja odgovara nultom naponu pritiska u zidu; fvlt - granТčna vrednost velТčТne fvk definisana u EN 1996-1;, �݀ - proračunska vrednost napona pritiska upravna na ravan smicanja, bazirana na prosečnom vertikalnom naponu pritisnutog dela zida koji pruţa otpor pri smicanju; fb - normalizovana čvrstoća pri pritisku elementa za zidanje. Ukoliko se radi o zidovima kod kojih nije zadovoljen uslov ispunjenosti malterom tzv. upravnih-vertikalnih spojnica, vaţТ izraz: ࢌ�࢑ = �.૞ࢌ�࢑� + ૝�ࢊ (N/mm2) (2.4) uz ogranТčenУa: ��݇ ≤ 0.045�ܾ , odnosno ��݇ ≤ ��݈� .  Karakteristična čvrstoću zida pri savijanju ࢌ�࢑, moţe se orediti eksperimentalno u skladu sa EN 1052-2, ili se moţe utvrditi na osnovu procene podataka ispitivanja baziranih na čvrstoćama zidane konstrukcije pri savijanju, dobijenih za oНgovaraУuće kombinacije elemenata za zidanje i maltera [EN 1996:2005]. Prilikom sagledavanja savijanja zida u ravni, treba razdvojiti slučaУeve: čvrstoću pri savijanju gde je ravan loma paralelna sa leţТšnТm spojnicama, ��݇1 i čvrstoću pri savijanju gde je ravan loma upravna na leţТšne spojnice, ��݇2 (sl. 2.15). 2. KonstruktТvnТ sТstemТ postoУećТh stambenТh zgraНa 30 a) ravan loma paralelna sa leţТšnТm spoУnТМama b) ravan loma upravna na leţТšne spoУnТМe Slika 2.15 RavnТ loma zТНane konstrukМТУe Тzloţene savТУanУu [EN 1996-1:2004] Ukoliko eksperimentalni rezultati nisu dostupni, vrednosti ��݇1 i ��݇2 mogu se preuzeti iz tabela koje se nalaze u Evrokodu 6. 2.6 Deformaciona svojstva zidova  Veza napon-dilatacija, σ-ε Veza napon-dilatacija kod pritisnutih zidanih konstrukcija jeste nelinearna i moţe se uzeti kao linearna, parabolТčna, parabolТčno-pravougaona ili kao pravougaona u svrhe proračuna zidanih preseka. Slika 2.16 Veza napon-dilatacija [EN1996:2005] Za potrebe proračuna prema granТčnom stanju nosivosti Evrokod 6 propisuje upotrebu idealizovanog radnog dijagrama zida (kriva 2), dok se za definisanje modula elastТčnostТ E koristi stvarni radni dijagram (kriva 1). 2. KonstruktТvnТ sТstemТ postoУećТh stambenТh zgraНa 31  Modul elastičnosti, E Za potrebe analize konstrukcija, a usled nedostatka eksperimentalnih vrednosti modula elastТčnostТ, moţe se usvojiti: E= �ࡱ × ࢌ࢑ (2.5) gde su: - E - sekantni modul elastТčnostТ, - �݇ - karakterТstТčna čvrstoća zida pri pritisku, - �� – koeficijent, definisan nacionalnim aneksom Evrokoda 6, a preporučena vrednost je 1000.  Modul smicanja, G Modul smicanja G moţe se usvojiti kao 40% od modula elastТčnostТ E.  Koeficijenti tečenja, skupljanja ili bubrenja i toplotnog širenja Koeficijenti tečenУa, skupljanja ili bubrenja usled vlage, kao i koeficijent toplotnog šТrenУa, moraju se odrediti na osnovu ispitivanja ili uzeti prema tabeli iz Evrokoda 6.  Duktilnost Duktilnost je svojstvo materijala da se pod uticajem spolУašnУeg naprezanja plastТčno НeformТše pre nego što nastupi lom. Postoje dve krajnosti prilikom definisanja ponašanУa materijala, a to su krto i duktilno ponašanУe kako je ilustrovano radnim dijagramom naprezanje - deformacija. Slika 2.17 Radni dijagram krtog i duktilnog materijala [EN1996:2005] Kako se vidi sa prikazanog dijagrama, krti materijal se ponaša gotovo linearno- elastТčno, dok duktilni materijal moţe pretrpeti značaУne nelinearne deformacije pre nego što nastupi konačnТ slom. 2. KonstruktТvnТ sТstemТ postoУećТh stambenТh zgraНa 32 ObТčnТ zidani zidovi su krti neduktilni sistemi, za razliku od zidova uokvirenih armiranobetonskim serklaţТma ili posebno armiranih, čТУe duktilno ponašanУe zavisi od načТna armiranja. Mera duktilnosti je faktor duktilnosti D, definisan odnosom: ࡰ = ∆࢓ࢇ�∆ࢋ (2.6) Δmaб - ukupna elasto-plastТčna deformacija (deformacija na granici loma), Δe - deformacija na granici plastifikacije (granica popouštanУa), odnosno ukupna elastТčna deformacija. 2.7 Granično stanje nosivosti 2.7.1 Granična nosivost nearmiranih zidova izloţenih vertikalnom opterećenju Nosivost nearmiranih zidova u odnosu na vertikalno optererćenУe mora da bude zasnovana na geometriji zida, uticaju prisutne eksМentrТčnostТ i svojstvima upotrebljenih materijala za zidanje. Pri granТčnom stanju nosivosti, prema Evrokodu 6, proračunska vrednost vertikalnog opterećenУa koje deluje na zid, �� ݀ , mora da bude manja ili jednaka proračunskoУ vrednosti nosivosti zida na vertikalno opterećenУe, ��݀ , tako da mora da bude zadovoljen uslov: �ࡿࢊ ≤ �ࡾࢊ (2.7) Proračunska vrednost nosivosti jednostrukog zida, ��݀ , sa kojom se naУčešće susreće u praksi, definisana je izrazom: �ࡾࢊ = ࢌ × � × ࢌࢊ (2.8) gde je: f - koeficijent izvijanja, t - debljina zida, fd - proračunska vrednost čvrstoće zida na pritisak. 2. KonstruktТvnТ sТstemТ postoУećТh stambenТh zgraНa 33 2.7.2 Granična nosivost nearmiranih zidova izloţenih smičućem opterćenju Pri granТčnom stanju nosivosti, proračunska vrednost smТčućeg opterćenУa koje deluje na zid, VEd, mora da bude manja ili jednaka proračunskoУ vrednosti nosivosti zida pri smicanju, VRd, tako da je: VSd ≤ VRd (2.9) Proračunska vrednost nosivosti pri smicanju (granТčna nosivost), prema Evrokodu 6, data je kao: �ࡾࢊ = ࢌ�ࢊ × � × ࢒ࢉ (3.0) gde je: fvd - proračunska vrednost čvrstoće zidane konstrukcije pri smicanju, t - debljina zida, lc - НuţТna pritisnutog dela zida. DuţТnu pritisnutog dela zida treba odrediti uz pretpostavku linearne raspodele napona pritiska, uzТmaУućТ u obzir sve otvore, ţlУebove ili udubljenja prisutna u zidu. Kada se radi o zidanim konstrukcijama, Evrokod 6 preНvТĎa proračun ТsklУučТvo prema granТčnom stanju nosivosti, bez potrebe za dokazivanjem granТčnТh stanja upotrebljivosti. Smatra se, da zidane konstrukcije koje ispunjavaju uslove nosivosti automatski zadovoljavaju i uslove upotrebljivosti. 3. REVITALIZACIJA STAMBENIH ZGRADA 3.1 Opšte Danas se naУvećТ deo stambenog fonda sastoji od modernih armiranobetonskih zgrada. MeĎutТm, kako je rešavanУe stambenog pitanja uvek bilo prioritetno, znatan broj stambenih objekata kako u urbanim tako i u seoskim sredinama, čТne stare stambene graĎevТne, oronule, dosta zapuštene i bez osnovnih uslova za kvalitetno i udobno stanovanje. Mnoge od njih su deo vrednog kulturnog, istorijskog ili arhitektonskog nasleĎa. RešavanУem nastalih problema, u cilju obezbeĎenУa sigurnosti konstrukcije u prvom redu i unapreĎenУa kvaliteta stanovanja, bave se čТtavТ timovi stručnУaka razlТčТtТh profila. Posebno su vaţna poНručУa visokog seТzmТčkog rizika, a ona su u svetu veoma brojna. Proces revitalizacije zahteva značaУna finansijska sredstva i razraĎene mehanizme kojima se regulТše saradnja vlade, lokalnih vlasti i korisnika stanova. Zato se u razvijenim zemljama sa stabilnom nacionalnom stambenom politikom i jakom kadrovskom i naučnom bazom, proces obnove gradova, uz rekonstrukciju i revitalizaciju stambenih kompleksa uspešno sprovodi vТše desetina godina. Multidisciplinarnost problematike čТnТ snaţan podstrek velikom broju stručnУaka za stvaranjem uslova udobnog stanovanja u starim prostornim celinama. Tome posebno doprinose atraktivnost lokacije, ambijentalni uslovi, kulturno-istorijska ili arhitektonska vrednost objekta. Timove stručnУaka, specijalista treba da čТne arhitekte i urbanisti, graĎevТnskТ ТnţТnУerТ razlТčТtТh specijalnosti, prvenstveno iz oblasti konstrukterstva i geomehanike, zatim geodete, geolozi, konzervatori, arheolozi i ТstorТčarТ umetnosti. Svako od njih ima svoje vТĎenУe rešenУa, pa je neophodna koordinacija od strane voĎe tima koji mora imati sposobnost naУšТreg sagledavanja problematike i mogućnost samostalnog oНlučТvanУa. U zemljama Evropske Unije, u oviru revitalizacije stambenih kompleksa, primenjuje se niz mera koje su usmerene na pobolУšanУe kvaliteta svih postoУećТh stanova u cilju postizanja ušteНe energije, boljih ambijentalnih uslova za ţТvot, vТšТh stanarina i smanjenja investicionog oНrţavanУa. Tome treba da teţТ i naša stambena politika. 3. Revitalizacija stambenih zgrada 35 MeĎutТm, preko tri decenije je naša zemlja u speМТfТčnТm polТtТčko-ekonomskim i socijalnim problemima, bez jasno definisane saradnje ТzmeĎu vlasti i korisnika stanova, sa nezavršenТm sprovoĎenУem vlasnТčke transformacije i privatizacije, što usporava, ili onemogućava proces revitalizacije. Stambene komplekse, sa zgradama koje su bile u НruštvenoУ svojini, sve vТše karakterТše nizak stepen kvaliteta ţТvota i propadanje stambenog fonda. DugogoНТšnУom upotrebom i promenama u načТnu korТšćenУa zgrada i stanova narušava se i gubi prostorna vrednost, a pod uticajem niza faktora iz unutrašnУe sredine dolazi do oštećenУa njihove osnovne strukture i skraćenУa veka trajanja. Slika 3.1 PrТmer stanУa stambenog graНТtelУskog nasleĎa (NТš-centar grada) Na drugoj strani, nagli privredni razvoj oНreĎenТh poНručУa i većТh gradova ima za posledicu povećanУe broja stanovnika, što dovodi do potrebe za stalnim povećanУem stambenog fonda. U nedostatku stambenog prostora, a u cilju ušteНe, pribegava se prošТrenУu stambenog fonda obnovom i modernizacijom postoУećТh zgrada i parcijalnim intervencijama u vidu nadgradnji ili dogradnji. Veliki je broj takvih primera kod nas i u svetu. Na osnovu svega Тzloţenog moţe se zaklУučТtТ da se revitalizaciji stambenih zgrada pristupa u cilju: – zaštite i očuvanja stambenog fonda i – proširenja stambenog fonda. Prema ČauševТću i RustempašТću (2014), prilikom oНlučТvanУa o obimu intervencija koje je neophodno izvesti na objektu, treba uzeti u obzir sleНeće faktore: 3. Revitalizacija stambenih zgrada 36  greške prilikom prjektovanja objekta i uticaj lošeg izbora materijala,  greške prilikom ТzvoĎenУa objekta, uticaj pogrešno izabranog tehnološkog postupka i gradnja na nestabilnom terenu,  pogrešne i nestručne intervencije u ranijim zahvatima,  fТzТčko starenje ugraĎenТh materijala,  neadekvatno oНrţavanУe i zapuštenost objekata tokom vremena,  ţТvotnТ vek arhitektonskih objekata, opreme i instalacija,  funkcionalni razlozi u smislu promene namene objekta, promene dispozicije stanova i gabarita,  angaţovanУe finansijskih sredstava, posebno ako se radi o objektima posebne istorijske, ambijentalne i arhitektonske vrednosti,  pojava sleganja, klТzТšta, promena nivoa podzemnih voda, seТzmТčka aktivnost poНručУa,  agresivno delovanje atmosferskih uticaja na objekat tokom Нuţeg vremenskog perioda a posebno vode u svim agregatnim stanjima,  agresivno delovanje otrovnih gasova u zagaĎenoУ sredini kao posledica razvoja industrije tokom vremena,  agresivno delovanje na materijale botanТčkТh i bТološkТh uzročnТka (gljive, plesan, truleţ, insekti, larve, glodari itd.)  razloge kojima je direktno uzročnТk čovek kroz njegovo destruktivno ponašanУe. Svaki od navedenih faktora zahteva detaljnu analizu stručnУaka oНreĎenТh specijalnosti iz tima stručnУaka koji će u НonošenУu konačnog rešenУa morati da naĎu ravnoteţu ТzmeĎu tehnТčkТh propisa, mogućnostТ primene novih konstruktivnih elemenata i sopstvenih koncepcija rešenУa problema. 3.2 Oštećenja stambenih zgrada, njihovi uzroci i klasifikacije Mnogi stambeni objekti su graĎenТ Уoš početkom prošlog veka i ranije, pa su pod uticajem razlТčТtТh faktora gubili od svoje prvobitne vrednosti i značaУa. Zavisno od vremena gradnje primenjivani su razlТčТtТ sistemi, konstruktivni sklopovi i materijali, a vrlo često su ti objekti НograĎТvanТ i rekonstruisani. Veliki broj je zato u ruiniranom stanju zahtevaУućТ neoНloţne intervencije. S druge strane, izvestan broj objekata i pored solidne gradnje biva oštećen iznenadnim dejstvima, kao što su zemljotresi, poţarТ, orkanski 3. Revitalizacija stambenih zgrada 37 vetrovi, eksplozije unutar ili izvan objekta i tome slТčno. Ako se tome dodaju i drugi uzroci oštećenУa, kao što su neoНrţavanУe, prevelika sleganja ili blizina susednih objekata čТУТ se uticaji često sabiraju, onda se moţe zaklУučТtТ koliko je sloţen posao definisanja oblika iskazivanja oštećenУa. Zato se daju detaljne klasifikacije oštećenУa elemenata zgrada i njihovih uzroka u zavisnosti od načТna ispoljavanja, brzine i vremena nastajanja, ozbiljnosti, rasprostranjenosti i dr. Na zgradama se naУlakše uočavaУu oštećenУa u vidu prslina i pukotina koje nastaju usled prekoračenУa otpornosti osnovnih materijala ili veziva na zatezanje, pritisak ili smicanje. Uzroci su naУčešće neravnomerna sleganja temelja, uvećanУe deformacija oslonaca, razlike u vlaţnostТ pojedinih elemenata koje izazivaju skupljanja ili bubrenja materijala, kao i velike temperaturne razlike usled kojih nastaje dilatiranje pojedinih konstruktivnih elemenata. Slika 3.2 PoУava prslТna u zТНovТma usleН razlТčТtТh utТМaУa [http://www.pinterest.com /cracked brick wall/, preuzeto maj 2016.] Vidljiva oštećenУa na zidovima se prema ozbiljnosti mogu klasifikovati u nekoliko kategorija u zavisnosti od velТčТne oštećenУa i obima i teţТne potrebnih sanacionih radova. 3. Revitalizacija stambenih zgrada 38 Tabela 3.1 KategorТzaМТУa oštećenУa zТНova prema ozbТlУnostТ sanaМТУe [TomaţevТč, 1999] 0. stepen Zanemarljiva Prsline manje od 0.1mm 1. stepen Veoma mala Male prsline, vidljive naУčešće na unutrašnУoУ strani zida, koje se mogu ukloniti krečenУem. ŠТrТna pukotine je naУvТše 1mm. 2. stepen Mala Pukotine su šТrТne do 5mm. Neophodno je popunjavanje pukotina oНgovaraУućТm materijalima, kako sa spolУašnУe strane zbog atmosferskih uticaja, tako i sa unutrašnУe. 3. stepen Umerena Pukotine je potrebno očТstТtТ i popuniti oНgovaraУućТm materijalom. Na spolУašnУoУ strani zida neophodno je zameniti oštećene opekarske elemente. Prozori i vrata se teško otvaraju. Instalacije su oštećene ili polomljene. ŠТrТna pukotina od 5-15mm. 4. stepen Ozbiljna Obimna popravka, uklУučuУe zamenu delova zidova, posebno vrata i prozora. Okviri prozora i vrata iskrivljeni. Zidovi ТzbočenТ ili nakrivljeni, gubitak nosivosti pojedinih elemenata. ŠТrТna pukotina 15-25mm. 5. stepen Veoma ozbiljna Velika oštećenУa koja zahtevaju НelТmТčnu ili potpunu obnovu. Zidovi nakrivljeni i zahtevaju podupiranje, gubitak nosivosti pojedinih elemenata. Prozori polomljeni i iskrivljeni. Opasnost od nestabilnosti. ŠТrТna pukotina veća od 25mm. Brojni uzroci nastajanja oštećenУa takoĎe se mogu svrstati u kategorije, prvo dve naУopštТУe, a zatim detaljnije prema narednoj tabeli. Tabela 3.2 PoНela oštećenУa prema uzroМТma nastaУanУa [KurtovТć-FolТć, N., FolТć, R. 1986] Oštećenja čiji uzroci proističu iz prirode samog objekta (unutrašnji faktori) Lokalni uslovi tla na kojem je objekat podignut (geomorfološkТ i geotehnТčkТ) Tip primenjene konstrukcije i materijala, tolerancije pri graĎenУu, greške u projektovanju i graĎenУu Oštećenja čiji uzroci proističu iz same prirode ili namernog i nenamernog delovanja ljudi (spoljni faktori) Dugotrajna dejstva čТУТ su rezultat fТzТčkТ, higijenski ili mТkrobТološkТ procesi koji dovode postepeno do narušavanУa objekta Prirodni slučaУnТ uzroci koji se ne mogu predvideti: zemljotresi, oluje, atmosferski uticaji Uzroci oštećenУa su iz domena delovanja ljudi pri korТšćenУu objekata ili ТzvoĎenУu drugih radova u okolini posmatranih objekata (poţarТ, eksplozije, vibracije, potkopavanja i dr.) 3. Revitalizacija stambenih zgrada 39 Posebnu grupu čТne oštećenУa kod kojih su uzroci nepoznati, pa zahtevaju dalja detaljnija ТstraţТvanУa. TakoĎe je teško ustanoviti preovlaĎuУućТ uzrok oštećenУa kada postoji superponiranje vТše razlТčТtТh uticaja na objektima, a prosto je nemoguće ТzbećТ takve situacije. NaУčešćТ parametri, po kojima se vršТ klasifikacija oštećenУa su meĎusobno povezani i daju oНreĎenu sliku prirode oštećenУa. Tabela 3.3 Osnovni parametri klasifikacije Т prТroНa oštećenУa [FolТć, R, KurtovТć-FolТć, N., 1995] Osnovni parametri klasifikacije Priroda oštećenja Brzina nastajanja Postepena i iznenadna Zahvaćenost i opasnost Postupna i НelТmТčna veća krТtТčna i manja NačТn ispoljavanja Vidna-predvidiva, iznenadna, skrivena Uzrok i vreme nastajanja oštećenУa OštećenУa usled spoljnih ili unutrašnУТh faktora, oštećenУa tokom graĎenУa, oštećenУa u eksploataciji Elementi na kojima se pojavljuju Temelji, stubovi, ploče, grede, krov, izolacije, obloge, instalacije Mnoge evropske zemlje su razvile brojne zakonske mere i nacionalne programe za obnovu stanovanja u starim, oštećenТm objektima i obezbedile izvore finansiranja. Zato i daju niz klasifikacija po razlТčТtТm parametrima za detaljno sagledavanje oštećenУa objekata koje se navode i u našoУ НomaćoУ literaturi [KurtovТć-FolТć N., FolТć R., 1986], [Radonjanin V., Malešev M., 2005], [FolТć R., KurtovТć-FolТć N., 1995], [FolТć R., KurtovТć-FolТć N., 1996]. U NemačkoУ se oštećenУa zgrada klasifikuju na osnovu: – mogućnostТ popravke, – ogranТčenУa upotrebljivosti i ţТvotnog veka zgrade, – ozbiljnosti i rasprostranjenosti oštećenУa. UzТmaУućТ u obzir ozbiljnost i uticaj na upotrebljivost i trajnost zgrade, oštećenУa se mogu razvrstati u sedam klasa (tabela 3.4). 3. Revitalizacija stambenih zgrada 40 Tabela 3.4 KlasТfТkaМТУa oštećenУa prema utТМaУu na upotreblУТvost Т traУnost [FolТć R., KurtovТć- FolТć N., 1995] Tip oštećenja Uticaj na upotrebljivost zgrade Arhitektonska Bez posledica na upotrebljivost i trajnost Laka oštećenУa delova konstrukcije Smanjena trajnost Manja i mestТmТčna oštećenУa konstrukcije koja se mogu popraviti SkraćenУe veka konstrukcije Srednja oštećenУa na jednom ili vТše mesta Smanjena upotrebljivost ili opasnost od loma, sanacijom je moguće postТćТ upotrebljivost i trajnost Ozbiljna oštećenУa konstrukcije Prekid upotrebe objekta ili ogranТčena upotrebljivost u periodu dok se objekat ne sanira. Ako se sanira bitno se smanjuje njena trajnost Vrlo ozbiljna oštećenУa koja je nemoguće popraviti Vek konstrukcije je ogranТčen, a upotrebljivost НrastТčno smanjena Potpuna oštećenУa Upotreba konstrukcije prestaje Uzroci oštećenУa su mnogobrojni i vrlo razlТčТtТ i mogu stvoriti probleme kako tokom graĎenУa tako i u fazi eksploatacije objekata. OštećenУa usled sleganja tla su naУčešća jer je sleganje normalna pojava kod svih vrsta tla ТzuzТmaУućТ stenski materijal. Ravrnomerna sleganja nisu štetna, ukoliko su u dozvoljenim granicama. Neravnomerna sleganja, bez obzira na velТčТnu predstavljaju opasnost po stabilnost objekta i uzrok su pojavi prslina i pukotina na zidovima i drugim konstruktivnim elementima. Slika 3.3 Pojava prslina i pukotina na fasadama [http://www.mojaradionica.com/, preuzeto maj 2016.] 3. Revitalizacija stambenih zgrada 41 NaУčešćТ uzroci sleganja tla su: dodatna povećanУa opterećenУa od objekata i iz okruţenУa (saobraćaУ, miniranja, rad mašТna, zabijanje šТpova), zapreminske promene u tlu usled promene vlaţnostТ, promene nivoa podzemne vode, osetljivost tla na dejstvo mraza, uticaj podzemnih radova, kopova i komunikacija, bočnТ pritisak tla i slТčno. Drugu veliku grupu oštećenУa čТne ona koja nastaju usled nedostataka u konstruktivnom sistemu zgrada i sistemu i tehnologiji graĎenУa. U fundiranju objekata se prave greške koje je veoma teško ili nemoguće ispraviti. Fundiranje pojedinih delova jedne zgrade ili nove uz postoУeću zgradu, na razlТčТtТm dubinama, kao i fundiranje na starim temeljima, dovode do nastanka pukotina na mestima prelaza sa plitkog na duboko fundiranje ili sa starog na novi temelj. Veliko preopterećenУe zgrada nastaje dogradnjnom, nadgradnjom, prošТrenУem ili promenom namene, usled čega dolazi do naknadnog sleganja, naУčešće i neravnomernog, pa se oštećenУa manifestuju u vidu karakterТstТčnТh pukotina i u zidovima i u temeljima. OštećenУa u vidu prslina i pukotina su karakterТstТčna i kod zgrada bez dilatacionih razdelnica kao i kod zgrada sa nepovezanim temeljima i neukrućenТm i nepovezanim zidovima. GraĎenУe u skupim i skučenТm urbanim poНručУТma dovodi do izrade dubokih temeljnih jama za jednu ili vТše podzemnih etaţa i dubokih rovova za polaganje razlТčТtТh instalacija u neposrednoj blizini postoУećТh zgrada. Ako se ne primene oНgovaraУuće mere zaštТte bokova tih dubokih iskopa, ozbiljno će biti ugroţena stabilnost postoУećТh zgrada uz narušavanУe konstrukcije, odvajanje zidova, kidanje greda i lom stubova. Jedan od najnepovoljnijih faktora u pogledu uticaja na objekte je voda koja se moţe javiti u razlТčТtТm vidovima (podzemna, atmosferska, slobodna, u kretanju, mirna) i svim agregatnim stanjima. Njen uticaj je posebno nepovoljan na temelje zgrada jer dovodi do narušavanУa strukture tla, umanjenja nosivosti i agresivnog dejstva na materijal temelja ako saНrţТ agresivne sastojke. U zoni temelja se pri niskim temperaturama stvaraju ledena sočТva pri čemu bubrenje zamrznutog tla izaziva pritisak na temelje a kasnije otapanje dovodi do većТh sleganja. Kapilarno penjanje vode preko temelja i temeljnih zidova se kreće navТše, zahvataУućТ zidove na kojima nastaju oštećenУa završne obrade zidnih površТna i elemenata koji su ТzraĎenТ od drveta ili metala (sl. 3.4). 3. Revitalizacija stambenih zgrada 42 Slika 3.4 Nastanak oštećenУa zТНova usleН kapТlarnog penУanУa voНe [http://www.podovi.org/hidroizolacija-spoljnih-zidova/, preuzeto 04.2016] Fasade zgrada su direktno Тzloţene atmosferskim uticajima i temperaturnim promenama, a posebno su osetljive stilski obraĎene i dekorisane fasade sa naglašenТm vencima i ostalim ukrasnim detaljima oko otvora. Loše rešeno pitanje oНvoĎenУa atmosferske vode stvara vrlo ruţne slike na fasadama i ravnim krovovima (sl. 3.5). Slika 3.5 OštećenУa fasaНa obУekata Zemljotresi spadaju u spolУašnУe faktore koji izazivaju oštećenУa objekata, a ne mogu se predvideti. Zavisno od njihove УačТne ta oštećenУa mogu ТćТ od neznatnih do razornih. Naša zemlja se nalazi u zoni znatne seТzmТčke aktivnosti, pa je ova problematika obuhvaćena oНgovaraУućom tehnТčkom regulativom. Detaljno se ТzučavaУu i u stručnoУ praksi koriste savremene metode proračuna i principi aseТzmТčkog projektovanja. U narednoj tabeli dat je primer klasifikacije oštećenУa koja su nastala usled dejstva zemljotresa [Prosen,D., Cavtat, 1977]. 3. Revitalizacija stambenih zgrada 43 Tabela 3.5 KlasТfТkaМТУa oštećenУa prouzrokovana НeУstvom zemlУotresa [SavТć J., 2009] Stepen oštećenja Tip oštećenja Prvi stepen Laka oštećenУa: sitne pukotine u malteru, osipanje komaНТća i ljuspica maltera i boje sa zidova i tavanica Drugi stepen Usmerena oštećenУa: manje pukotine u zidovima, opadanje krupnih komada maltera, padanje crepova sa krovova, pojava pukotina na dimnjacima i opadanje delova dimnjaka Treći stepen Teţa oštećenУa: veće i dublje pukotine u zidovima, rušenУe dimnjaka Četvrti stepen Razaranje: pucanje zidova-zУapeće pukotine-НelТmТčno rušenУe zgrada, razaranje konstruktivnih veza, rušenУe unutrašnУТh zidova Peti stepen Totalna oštećenУa: potpuno rušenУe zgrada Stepen oštećenУa pojedinih objekata na oНreĎenoУ lokaciji ukazuje na povoljno ili nepovoljno ponašanУe nosećТh konstrukcija usled pomeranja tla izazvanih zemljotresom. Kada su u pitanju lokalni uslovi tla, u smislu seТzmТčkТh uticaja na konstrukcije objekata, u našem PravТlnТku bТle su preНvТĎene tri kategorije tla. Evrokod 8 sada tu klasifikaciju daje prošТrenu na pet kategorija [EC8, tabela 3.6]. Tabela 3.6 Klasifikacija tla [EC8:2005] Kategorija tla Opis geološkog profila A Stena ili stenska geološka formacija, uklУučuУućТ naУvТše 5m slabijeg materijala na površТnТ B Depozit vrlo gustog peska, šlУunka ili vrlo krute gline, debljine nekoliko desetina metara, sa povećanУem mehanТčkТh karakteristika sa dubinom C Duboki depoziti gustog ili srednje gustog peska, šlУunka ili krute gline, sa debljinama od par desetina metara do vТše stotina metara D Depoziti slabo-do-srednje nekohezivnog tla (sa ili bez mekih kohezivnih slojeva) ili dominantno meko-do-čvrsto kohezivno tlo E Tlo čТУТ se profil sastoji iz aluvijalnog sloja sa vrednostima Vs za tip C ili D i sa debljinom koja varira ТzmeĎu oko 5m i 20m, ispod kojeg je kruće tlo sa Vs >800m/s 3. Revitalizacija stambenih zgrada 44 Posebno su nepovoljna rastresita, peskovita i druga tla zasТćena vodom kod kojih se za vreme zemljotresa javila НТnamТčka nestabilnost uz intenzivna sleganja, obrušavanУa i pojave klТzТšta. Za vreme zemljotresa naУvТše bivaju oštećenТ zidani objekti, a glavni uzroci konstruktivnih oštećenУa su razlТčТtТ. Kod objekata individualnog stanovanja dominantna su oštećenУa na zgradama koje su graĎene bez projektne dokumentacije uz nestručno ТzvoĎenУe nosećТh zidanih i AB elemenata, loše rešenТh konstruktivnih detalja i veza, slabog kvaliteta izvedenih radova i ugraĎenТh materijala. Kad su u pitanju objekti kolektivnog stanovanja – zidane zgrade, znatno veća oštećenУa su na naНograĎenТm objektima, nastala kao rezultat nepoznavanja ili neprТНrţavanУa osnovnih pravila projektovanja i graĎenУa seТzmТčkТ otpornih konstrukcija. Slika 3.6 Loše ТzveНenТ НetalУТ oНvoНnУavanУa sa obУekata [Neаman, 2001] 4. PROCENA STANJA KONSTRUKCIJE 4.1 Opšte Revitalizacija je proces obnavljanja i unapreĎenУa stambene sredine sa ciljem da korisnicima pruţТ siguran, zdrav i stvaralačkТ nadahnut prostor u kome će ţТvetТ. To podrazumeva da revitalizacijom postoУećТh zgrada treba postТćТ bolju prostorno- funkcionalnu organizaciju, opremljenost savremenim instalacijama, udobnost i komfor stanovanja, vТšТ nivo higijenskih uslova, kao i kvalitetnije ambijentalne uslove i prostorne saНrţaУe. Svi postavljeni ciljevi zahtevaju u prvom redu da glavna noseća konstrukcija objekta ima potrebnu nosivost, stabilnost i sigurnost [FolТć, 2002], [KurtovТć-FolТć, FolТć, 1986], [Beckmann, Bowels, 2004], [SavТć, 2009]. Nizom neophodnih intervencija i tehnТčkТh unapreĎenУa, u prvoj fazi revitalizacije, mora se oУačatТ noseća konstrukcija kako bi garantovala uspešno sprovoĎenУe i ostalih preНvТĎenТh faza na objektu. Konačno, obnovljeni objekat mora imati potrebnu trajnost i zaНovolУavaУuće uslove eksploatacije. Da bi se pristupilo procesu oУačanУa noseće konstrukcije mora se ТzvršТtТ procena njenog stanja, što zahteva oНgovaraУućТ metoНološkТ pristup uz sprovoĎenУe niza aktivnosti, osmatranja, merenja, proračuna i analiza. 4.2 Metodološki pristup u proceni stanja konstrukcije Uspešnost realizacije postavljenog zadatka, sloţenost problematike i značaУna finansijska ulaganja zahtevaju u ovom poslu sТstematТčnost i postupnost, multidisciplinarni pristup i detaljnu organizaciju. MetoНološkТm pristupom obnove zgrada bavili su se i strani i НomaćТ ТstraţТvačТ ElGawady, Lestuzzi, Badoux (2004), Drdácký M., (2005), Gattesco (2011), LaĎТnovТć, RaНonУanТn, Malešev (2014), StanТšТć, KurtovТć FolТć (2015). Predmet njihovog ТstraţТvanУa češće su bili zidani objekti posebne kulturno-istorijske vrednosti, gde se metoНološkТ pristup postavlja u znatno rigoroznijoj formi, nego za obТčne objekte. MeĎutТm, suštТna pristupa rešavanУu problema je ista, posebno kada se ima u vidu konstruktivni aspekt obnove zgrada. NaУvećТ broj ТstraţТvača je iz Italije, ŠpanТУe, 4. Procena stanja konstrukcije 46 Francuske, Češke, dakle iz zemalja bogatog kulturno-istorijskog nasleĎa, gde se pitanje finansijskih ulaganja i ne postavlja ТmaУućТ u vidu izuzetnu vrednost takvih objekata. Ono što karakterТše njihova ТstraţТvanУa, kao kod ČauševТća i RustempašТća (2014) i Beckmann-a i Bowels-a (2004), je veoma detaljan prikaz svake faze metoНološkog okvira sa preciziranim uputstvima do najsitnijih detalja, preНvТĎenТm razlТčТtТm mogućТm situacijama, definisanom potrebnom opremom i priborom. Posebno se insistira na multidisciplinarnom pristupu kroz angaţovanУe stručnУaka razlТčТtТh profila (geotehnТčara, arhitekata, arheologa, urbanista) u svakoУ oН preНvТĎenТh faza. TaУ okvТrnТ metoНološkТ prТstup u realТzaМТУe proМesa proМene stanУa konstrukМТУe obУekta, oНnosno posmatrano Т kao realТzaМТУa kompletnog proМesa obnove, čТnТ УeНan logТčnТ nТz aktТvnostТ kroz koУe treba prТkupТtТ što vТše poНataka, ТzvršТtТ potrebna merenУa Т kontrolne proračune, ТzvestТ zaklУučke Т preНloţТtТ oНgovaraУuće mere sanaМТУe Т oУačanУa. 4. Procena stanja konstrukcije 47 Tabela 4.1 PreНloţenТ metoНološkТ okvТr proМesa proМene stanУa Т obnove konstrukМТУe 4. Procena stanja konstrukcije 48 4.3 Sadrţaj i cilj aktivnosti u procesu procene stanja konstrukcije 4.3.1 Pregled i proučavanje dostupne dokumentacije o objektu Ovo je pripremna aktivnost prve faze u okviru koje treba Нa se НoĎe Нo poНataka koУТ će omogućТtТ stvaranУe što vernТУe slТke o objektu i vremenu njegove gradnje. Vrlo je vaţna НokumentaМТУa o namenskТm promenama nastalТm tokom eksploataМТУe, eventualnТm razaranjima i naknadnim saniranjima i popravkama. Dostupna dokumentacija u vidu Мrteţa, osnova svТh etaţa, karakterТstТčnТh preseka, proračuna, speМТfТkaМТУa Т НrugТh pТsanТh tragova znatno skraćuУe Т olakšava proМes revТtalТzaМТУe. UkolТko ne postoУТ ТlТ nТУe dostupna ta vrsta НokumentaМТУe, potrebno Уe uraНТtТ nove Мrteţe zatečenog stanУa, što proНuţava Т poskuplУuУe planТrane aktТvnostТ. 4.3.2 Vizuelni pregled postojećeg stanja objekta i njegove okoline VТzuelnТ pregleН postoУećeg stanУa obУekta Т nУegove okolТne bТčno se mora obaviti vТše puta. CТlУ Уe stТМanУe globalnog uvТНa u zatečeno stanУe obУekta, sagleНavanУe noseće konstrukМТУe sa НefТnТsanУem svТh relevantnТh НТmenzТУa, ugraĎenТh materТУala, opТsom stanУa Т zaklУučМТma u pogleНu nУene nosТvostТ Т pouzНanostТ. SleНećТ vaţan zaНatak u ovoУ fazТ Уe uočavanУe Т regТstrovanУe oštećenУa u čemu Нosta pomaţe snТmanУe Т fotografТsanУe svТh НetalУa Т poУava. Često se mora vršТtТ obТУanУe obloge zТНova raНТ utvrĎТvanУa НubТne prslТna ТlТ otkopavanУe tla oko temelУa u slučaУu uočenТh sleganУa. Sve te aktТvnostТ tokom obТlaska obУekta zahtevaУu broУnu opremu Т razlТčТt prТbor. OН velТke korТstТ su Т razgovorТ sa vlasnТМТma obУekata ТlТ stanarТma, koУТ mogu ukazatТ na neНostatke Т oštećenУa uočena tokom eksploatacije. U ovoj fazТ Уe poţelУno uklУučТvanУe speМТУalТsta Тz oНreĎenТh oblastТ raНТ НonošenУa kvalТtetnТh, УasnТh zaklУučaka Т stručnТh mТšlУenУa. Slika 4.1 Vizuelni pregled objekta [http://buildingscience.com/project/masonry-retrofit-project, preuzeto 04.2016.] 4. Procena stanja konstrukcije 49 Ako se na osnovu НetalУnog vТzuelnog pregleНa ТzveНu zaklУučМТ Т oМene stabТlnostТ i pouzdanosti konstrukcije i objekta u celini, ocena stanja funkcionalnosti i procena trajnostТ, vrlo često se u praksТ НaУe oНmah Т preНlog Т opТs sanaМТonТh raНova. 4.3.3 Prikupljanje i proučavanje ostalih podloga koje su u vezi sa predmetnim objektom PrТkuplУanУe Т proučavanУe ostalТh poНloga svoНТ se uglavnom na geološko - geotehnТčke, seТzmološke, hТНrološke Т urbanТstТčke poНloge. GeotehnТčkТ uslovТ funНТranУa Т sastav tla na kome se obУekat nalazТ, mogu bТtТ oН presuНnog značaУa za oМenu stanУa, Уer razlТka u sleganУТma Т velТčТna sleganУa bТtno utТču na ponašanУe noseće konstrukcije. StarТ geotehnТčkТ elaboratТ ТlТ ТzveštaУТ mogu saНrţatТ vaţne zaklУučke Т stručna mТšlУenУa oН značaУa za ТntervenМТУe na konstrukМТУТ. ObzТrom na značaУ prТmene osnovnТh prТnМТpa Т pravТla u proУektovanУu Т proračunu zТНanТh zgraНa u seТzmТčkТ aktТvnТm poНručУТma, neophoНno Уe za posmatranТ obУekat Т Нatu lokaМТУu proučТtТ Нostupnu НokumentaМТУu u vТНu seТzmološkТh kartТ, ekspertТza Т ТzveštaУa o eventualnТm oštećenУТma na obУektu kao posleНТМe zemlУotresa koУТ su se dogodili u proteklom periodu. PoloţaУ suseНnТh obУekata, НefТnТsan urbanТstТčkТm planovТma, pogotovu u stešnУenТm urbanТstТčkТm uslovТma, moţe bТtТ uzrok nepovolУnТh utТМaУa na posmatranТ obУekat Т nУegovu temelУnu konstrukМТУu. Potrebno Уe prТbavТtТ Т proučТtТ urbanТstТčke uslove i proveriti njihovu ispunjenost. 4.3.4 Ispitivanje konstrukcije savremenim metodama i opremom Potreba Нa se ТzvršТ oНreĎena ТntervenМТУa na konstrukМТУТ ne nastaje samo u cilju sanТranУa oštećenУa, već često Т Нa bТsmo pobolУšalТ stanУe konstrukМТУe Т preНupreНТlТ poУavu oštećenУa. Pravo stanУe konstrukМТУe nekaН nТУe moguće utvrНТtТ samo vizuelnim pregledom. U nekim slučaУevТma su oštećenУa Т neНostaМТ takvТ Нa Тh Уe moguće registrovati i sagledati tek nakon sprovedenih ispitivanja materijala i samih konstrukcija. Metode kojima se ispituju svojstva materijala i konstrukcija mogu biti: nerazorna i razorna ispitivanja. Nerazorna (nedestruktivna) ispitivanja naУčešće se prТmenjuju na licu mesta ili "in situ" i podrazumevaju uzimanje uzoraka i njihovu dalju analizu u laboratorijama. Kako 4. Procena stanja konstrukcije 52 EnНoskopskТm ТspТtТvanУem moguće Уe utvrНТtТ stanУe ugraĎenТh materТУala, НeblУТnu sloУeva, prТsustvo oštećena na elementТma konstrukМТУe Т Нruge značaУne karakteristike. Testovi opuštanja - "Flat Jacks" test OvaУ test sluţТ za oНreĎТvanУe naprezanУa u zТНu, kao Т oНnosa napon - dilatacija sa oНgovaraУućТm moНulom elastТčnostТ. IspТtТvanУe se ТzvoНТ uz pomoć plУosnatТh presa koУe se sastoje iz gornjih i donjih limova (sl. 4.5). Prese se postavlУaУu na meĎusobnom razmaku od 5-6 reНova opeke, УeНna ТznaН Нruge. KaНa se prese postave na oНgovaraУuće mesto uz pomoć manometra povećava se prТtТsak, a samТm tТm prese se pune ulУem, šТre se Т prenose prТtТsak ТznaН Т ТspoН prese. PrТ svakom koraku beleţe se Нeformacije u zidu. Slika 4.5 "Flat Jacks" ispitivanje stanja naprezanja u zidu [http://www.hr.pce-group.com/tehnicki-podaci/EndoskopV210V220.htm, preuzeto 04.2016.] Test povlačenja Test povlačenУa sluţТ za oНreĎТvanУe čvrstoće zТНa na zatezanУe Т smТМanУe. TestТranУe se ТzvoНТ uz pomoć čelТčnog ankera na koУТ se, hТНraulТčnom НТzalТМom, nanosТ zateţuća sТla sve Нo vreНnostТ sТle prТ koУoУ će anker Нa buНe Тzvučen Тz zТНa. Sklerometriranje Sklerometar sluţТ za oНreĎТvanУe čvrstoće na prТtТsak zТНnog elementa. Za ovo merenУe korТstТ se Тnstrument nalТk čekТću, kod koga se na osnovu odskoka igle nakon uНara na površТnu oНreНТ vreНnost čvrstoće na prТtТsak. 4. Procena stanja konstrukcije 54 – vertikalna pomeranja, – bubrenje ili skupljanje elemenata konstrukcije. Do ovТh Т slТčnТh promena u konstrukМТУТ naУčešće НovoНe: temperaturne promene, varТranУe nТvoa vlage, promene relatТvne vlaţnostТ vazНuha unutra Т spolУa, hemТУskТ sastav ugraĎenТh materТУala, vТbraМТУe, spolУašnУТ utТМaУТ poput promene brzТne vetra, zagaĎenost vazНuha, UV zračenУe Т НrugТ utТМaУТ. ParametrТ НobТУenТ kako kratkoročnТm tako Т НugoročnТm praćenУem Т merenУem, analТzТrУu se Т korТste koН preporuka za Тzbor mera sanaМТУe Т postТzanУe optТmalnТh ambТУentalnТh uslova ţТvotne sreНТne. DuţТna vremenskog perТoНa potrebnog za praćenУe Т merenУe relevantnТh parametara, zavТsТ oН vrste oštećenУa Т brzТne razvТУanУa. Neka oštećenУa se razvТУaУu veoma brzo Т zahtevaУu hТtne ТntervenМТУe kako bТ se sprečТlo njihovo НalУe šТrenУe ТlТ eventualna rušenУa. U takvim situacijama monТtorТng se preporučuУe Т tokom sanaМТonТh raНova, kao Т u НuţТnТ oН УeНne goНТne nakon završene sanaМТУe. S Нruge strane, ako postoУe oštećenУa Т НefektТ koУТ se sporo razvТУaУu, alТ su prТsutnТ, preporučlУТvo Уe vršТtТ monТtorТng tokom pet goНТna. Smatra se Нa kraćТ perТoН osmatranУa ne bТ Нao НovolУno poНataka za pouzНano preНvТĎanУe buНućeg razvoУa [Beckmann P., Bowles R., 2004.]. 4.3.4.3 Oprema za monitoring Instrumenti za praćenУe stanja objekata spadaju u kategoriju skupe opreme, zbog osetlУТvostТ Т kompleksnostТ mernТh ureĎaУa. InţТnУerТ Нanas na raspolaganУu ТmaУu velТkТ broУ ureĎaУa za ТspТtТvanУe Т praćenУe stanУa konstrukМТУe. Registratori podataka (data loggers) Danas postoji veliki broj ureĎaУa koji beleţe i memorТšu izmerene vrednosti i promene u konstrukciji. Ovi ureĎaУТ su dovoljno mali, tako da postavljeni na zidu unutar objekta bivaju neupadljivi i ne ometaju korТšćenУe objekta (sl. 4.8). U zavisnosti od potrebe mogu biti programirani da beleţe podatke kraćТ vremenski period ili ako je potrebno i Нuţe, na goНТšnУem nivou. 4. Procena stanja konstrukcije 55 Slika 4.8 Mali logeri sa integrisanim senzorima za merenje temperature, prТtТska, vlaţnostТ, osvetljenja [en.wikipedia.org, preuzeto 04.2016.] Radio telemetrijski sistem Registratori podataka (data loggers) povezani preko sistema radio telemetrije omogućavaУu pozТМТonТranУe vТše УeНТnТМa bez postavlУanУa Т razvlačenУa НoНatnТh ТnstalaМТУa. OvТ sТstemТ su pogoНnТ za monТtorТng manУe prТstupačnТh obУekata, Уer omogućavaУu НalУТnsko praćenУe. Mana ovТh sТstema Уe vТsoka Мena, pa se onТ uglavnom korТste kao stalne ТnstalaМТУe za praćenУe stanУa obУekata koУТ su oН Тzuzetnog značaУa. 4.3.5 Prezentacija rezultata ispitivanja BroУna ТspТtТvanУa noseće konstrukМТУe НaУu velТkТ broУ rezultata. NУТhov prТkaz treba Нa omogućТ pregleНno Т lako uporeĎТvanУe Т proučavanУe, ТznalaţenУe karakterТstТčnТh vreНnostТ, promenu u zavТsnostТ oН vremena, opterećenУa, vrste materТУala ТtН. PrezentaМТУa rezultata moţe bТtТ u vТНu grafТkona, НТУagrama ТlТ tabela, što savremena kompУuterska oprema Т oНgovaraУućТ softver omogućuУu. 4.3.6 Dijagnostifikovanje i procena stanja konstrukcije Posle prikupljenih podataka iz dostupne dokumentacije, podataka i ocene vТzuelnog opaţanУa Т ТspТtТvanУa Т merenУa na terenu Т u laboratorТУТ, moţe se prТstupТtТ Slika 4.9 Prezentacija rezultata u vidu grafikona, dijagrama ili tabela 4. Procena stanja konstrukcije 56 konačnoУ proМenТ stanУa konstrukМТУe. Konačna proМena zahteva НoНatne proračune, matematТčke analТze Т prТmenu oНgovaraУućТh programskТh paketa oНnosno prema [Radonjanin V., 1993] analТtТčkТ tretman konstrukcije. Cilj procene stanja konstrukcije je:  utvrditi do koje mere je konstrukcija sposobna da ostvaruje svrhu zbog koje je prvenstveno projektovana  odrediti umanjenje nivoa njene funkcionalnosti  utvrНТtТ nУenu traУnost, oНnosno preostalu НuţТnu perТoНa u kome će konstrukМТУa biti sigurna U ovoУ fazТ se mora uraНТtТ analТza koУa će НatТ oНgovor u vezТ sa glavnТm uzroМТma nastaУanУa uočenТh oštećenУa. TakoĎe se mora analТzТratТ utТМaУ svТh ranТУe ТzveНenТh raНova, НograĎТvanУa, ТskopavanУa Т nasТpanУa na opštu Т lokalnu stabТlnost. Posebna paţnУa mora bТtТ posvećena postoУećТm oštećenТm ТlТ neoštećenТm zgraНama u seТzmТčkТm poНručУТma za koУe se proМena stanУa noseće konstrukМТУe vršТ posebno prema EvrokoНu EN 1998-3. Vrlo često se u lТteraturТ ova faza procene stanja naziva "konstruktivna analiza" koja mora kao rezultat Нa Тma tačno НТagnostТfТkovano stanУe Т proМenu performansТ konstrukcije u posmatranom trenutku. 4.3.7 Razmatranje odgovarajućih metoda intervencije na konstrukciji i preporuke za konačni izbor Svaka ТntervenМТУa na konstrukМТУТ moţe ТmatТ vТše varТУantnТh rešenУa. KoУe rešenУe, oНnosno koУa metoНa će bТtТ Тzabrana u svakom konkretnom slučaУu zavТsТ oН vТše čТnТlaМa. U prvom reНu to su stanУe u kome se konstrukМТУa nalazТ, eksploatacione potrebe obУekta, velТčТna sloboНnТh gabarТta, utТМaУ na suseНne obУekte Т Мena koštanУa. Taj ekonomskТ momenat Уe često presuНan alТ ne sme ТćТ na račun potrebne sТgurnostТ stabТlnostТ konstrukМТУa. Konačno Тzabrano rešenУe mora bТtТ НetalУno obrazloţeno uz opТs Т Нokaz očekТvanog utТМaУa na ponašanУe, oНnosno oНgovor konstrukМТУe u novТm uslovТma. 4.3.8 Pisani Izveštaj ProМes proМene stanУa konstrukМТУe na kraУu mora Нa Тma pТsanТ IzveštaУ, koУТ preНstavlУa osnovu za Нonete oНluke Т rešenУa koУa će oНreĎТvatТ načТn ponašanУa obУekta u buНućnostТ. 4. Procena stanja konstrukcije 57 PrТlТkom sastavlУanУa ТzveštaУa treba ТmatТ na umu Нa će ТstТ čТtatТ kako stručna lТМa, tako Т vlasnТМТ obУekata, stanarТ Т Нruga lТМa koУa nТsu tehnТčke struke, pa ga treba prilagoditi tako da bude jasan i konkretan u opisivanju. IzveštaУ o proМenТ stanУa konstrukМТУe treba Нa saНrţТ sleНeće stavke: 1. Sinopsis: na jednoj, najvТše Нve strane УezgrovТtog teksta opТsana suštТna preНstoУećeg zaНatka. 2. SadrţaУ: kako bТ se lako Т УeНnostavno našlТ НelovТ IzveštaУa prТlТkom čТtanУa, potrebno Уe ТzvršТtТ pregleНnu poНelu prema fazama kroz koУe proМes revТtalТzaМТУe treba Нa proĎe. 3. Definisanje projektnog zadatka: proУektnТm zaНatkom se НefТnТšu razlozТ za proМenu, obТm očekТvanog posla Т zaНaМТ koУТ su oН proУektanata traţenТ. 4. Spisak pregledane dokumentacije: prikupljena i pregledana dokumentacija je obimna, pa je potrebno napraviti njen spТsak, razvrstatТ Уe po saНrţaУu (МrteţТ, ТzveštaУТ, ekspertТze, ugovorТ), navestТ nУeno poreklo, НatТ kratke zaklУučke o tome šta Уe utvrĎeno , a šta neНostaУe. 5. Opis konstrukcije: OpТs postoУećeg stanУa konstrukМТУe treba Нa buНe НetalУan, ali koncizan, kako bТ onome ko ga čТta pruţТo pravu slТku o obУektu bez gledanja slika ili obilaska objekta. U opisu treba navesti eventualne prethoНne promene na konstrukМТУТ Т prТloţТtТ oНreĎene Мrteţe Т skТМe. 6. Obilazak objekta i vizuelni pregled: u ovom delu je potrebno konkretno navestТ Т opТsatТ šta Уe zapaţeno prТlТkom obТlaska obУekta. NТУe poţelУno НavatТ bТlo kakve zaklУučke u ovom Нelu, već samo opТs zatečenog stanУa. Dobro Уe uz opТs konstrukМТУe prТloţТtТ foto - НokumentaМТУu, kako bТ bТlo potvrĎeno ono što je napisano. 7. Dodatne informacije: pod ovom stavkom se podrazumevaju usmene informacije dobijene u razgovoru sa stanarima, korisnicima ili vlasnТМТma obУekata. Sve te ТnformaМТУe moraУu bТtТ zabeleţene. 8. Uzorkovanje i testiranje: u ovom poglavlju treba navesti koji su uzorci uzeti na ТspТtТvanУe, nУТhovo poreklo, broУ, Нatum Т lokaМТУu. TakoĎe Уe vaţno navestТ laboratorТУu koУa Уe vršТla ТspТtТvanУe, svrhu Т proМeНuru 4. Procena stanja konstrukcije 58 ТspТtТvanУa. Potrebno Уe prТkazatТ НobТУene rezultate Т prТloţТtТ kopТУe laboratorijskih ispitivanja. 9. Računska provera: poreН usmeno saopštenТh poНataka Т teorТУskТh analТza, potrebno Уe za poУeНТne Нelove konstrukМТУe sprovestТ analТtТčke proračune. OНgovaraУućТ softver moţe Нa olakša čТtavu proМeНuru proračuna Т Нa ukaţe na neke neНostatke Т probleme na konstrukciji. 10. Diskusija o rezultatima: u ovom Нelu se razmatra značaУ svakog oН rezultata Т nalaza opisanih u stavkama 6, 7 i 8. Dobijeni rezultati treba da se iskoriste radi procene performansi konstrukcije u trenutnom stanju ali Т u buНućnostТ. 11. Zakljkučci: zaklУučМТ moraУu bТtТ strogo logТčnТ Т Нa proТzТlaze Тz sučelУenТh mТšlУenУa. SvakТ zaklУučak treba Нa se zasnТva na čТnУenТčnom stanУu iz prethodnih poglavlja i da bude jasan, precizan i konkretan. 12. Preporuke: kratak opis svih mera i aktivnosti neophodnih za popravku i oУačanУe konstrukМТУe kao logТčan nastavak zaklУučka. PreНlog mera Т aktТvnostТ na kontrolnТm pregleНТma Т oНrţavanУu tokom eksploataМТУe. I ovaУ Нeo ТzveštaУa se pТše УasnТm, УeНnostavnТm jezikom, razumljivim za sva lica koja ga buНu čТtala. 4.3.9 Izrada projekta sanacije i pojačavanje konstrukcije Ova faza počТnУe posle prТkuplУenТh svТh relevantnТh poНataka Т НonetТh zaklУučaka o proМenТ stanУa konstrukМТУe Т o prТroНТ Т velТčТnТ oštećenУa, НonošenУem oНluke o ТzraНТ projekta sanacije ili prema [LaĎТnovТć Đ., RaНonУanТn V., Malešev M., 2014] odluci o "konstrukcijskoj intervenciji". ProУektno rešenУe mora bТtТ u sklaНu sa svТm vaţećТn stanНarНТma za Нatu oblast. U toku nУegove ТzraНe moţe se УavТtТ potreba za НoНatnТm laboratorijskim ispitivanjima ili ispitivanjima "in situ" (sekundarna dijagnostika). Projektom bi bilo neophodno obuhvatiti sleНeće aspekte: – ТspravlУanУe uočenТh značaУnТh grešaka učТnУenТh u ranТУem proУektovanУu – pobolУšanУe regularnostТ konstrukМТУe Т u preseku Т u osnovТ obУekta uvoĎenУem novТh konstruktТvnТh elemenata ТlТ Тzmenom krutostТ Т nosТvostТ postoУećТh 4. Procena stanja konstrukcije 59 – povećanУe НuktТlnostТ na svТm mestТma u konstrukМТУТ gНe Уe to potrebno Т provera Нa se povećanУem nosТvostТ posle ТntervenМТУa ne smanУТ globalna duktilnost – pobolУšanУe neoНgovaraУućТh veza ТzmeĎu tavanТМa Т zТНova Intervencija na konstrukciji u celini ili na pojedinim konstruktivnim elementima moţe bТtТ sproveНena u vТНu: – potpune ТlТ lokalne promene oštećenТh elemenata – dodavanja novih konstruktivnih elemenata – izmena konstrukcijskog sistema – НoНavanУa novog konstrukМТУskog sТstema raНТ prТhvatanУa seТzmТčkog НeУstva – prerade nekonstrukcijskih elemenata u konstrukcijske – uvoĎenУa ureĎaУa pasТvne zaštТte kroz НТsТpatТvne spregove – redukcija masa – ogranТčenУa ТlТ promena namene zgraНe – НelТmТčnog rušenУa. 4.4 Procena stanja zidanih zgrada prema Evrokodu 8 - Deo 3 (standard EN 1998-3) Evrokod 8 - Deo 3 se oНnosТ na proМenu stanУa poУeНТnačnТh zgraНa, raНТ oНlučТvanУa o potrebnim ТntervenМТУama u konstrukМТУТ Т raНТ preНuzТmanУa mera oУačanУa za slučaУ seТzmТčkog НeУstva. CТlУ stanНarНa Уe Нa НefТnТše krТterТУume za oМenu seТzmТčkog ponašanУa postoУećТh zgraНa, Нa propТše prТstup prТ Тzboru potrebnТh konstrukМТУskТh korektivnih mera Т Нa postavТ krТterТУume za proУektovanУe oУačane konstrukМТУe. Stepen oštećenУa konstrukМТУe posle zemlУotresa НefТnТše se preko trТ granТčna stanУa (Limit States - LS):  granТčno stanУe blТzu rušenУa (Near Collapse - NC)  granТčno stanУe značaУnog oštećenУa (SТgnТfТМant Damage - SD)  granТčno stanУe ogranТčenog oštećenУa (Damage LТmТtatТon - DL) U slučaУu graničnog stanja blizu rušenja (NC), konstrukМТУa Уe teško oštećena. VećТna nekonstrukМТУskТh elemenata Уe srušena. NТske su preostale bočna nosТvost i 4. Procena stanja konstrukcije 60 krutost, Нok vertТkalnТ elementТ Уoš uvek ТmaУu sposobnost Нa prТme vertТkalno opterećenУe. PrТsutne su velТke zaostale НeformaМТУe (НrТfts). KonstrukМТУa Уe blТzu loma. Pri graničnom stanju značajnog oštećenja (SD), konstrukМТУa Уe značaУno oštećena. Preostale bočna nosТvost Т krutost su male, a vertТkalnТ elementТ su Уoš sposobnТ Нa prТme vertТkalna opterećenУa. NekonstrukМТУskТ elementТ su oštečenТ alТ pregraНe Т ispune nisu pretrpele lom van svoje ravni. Prisutne zaostale deformacije (drifts) su srednje velТčТne. KonstrukМТУa moţe Нa pretrpТ naknaНne zemlУotrese sreНnУeg ТntezТteta, alТ će verovatno bТtТ neekonomТčna za sanaМТУu. Kada je u pitanju granično stanje ograničenog oštećenja (DL), konstrukcija je lakše oštećena, sa nosećТm elementТma koН koУТh nema značaУnТУeg tečenУa Т koН koУТh Уe zaНrţano svoУstvo nosТvostТ Т krutostТ. KoН nenosećТh elemenata, kao što su pregraНe Т Тspune, УavlУaУu se raspoНelУene prslТne, alТ se oštećenУa mogu lako sanТratТ. TraУne deformacije su neznatne. Nisu potrebne posebne mere za sanaciju. Ulazni podaci za procenu stanja nekog objekta prema EN 1998-3 se prikupljaju iz vТše razlТčТtТh Тzvora što poНrazumeva:  pregleН Т proučavanУe Нostupne НokumentaМТУe koУa se oНnosТ na ТspТtТvanu zgraНu,  bТtne Тzvore opštТh poНataka (tehnТčkТ propТsТ Т stanНarНТ),  terenska ТstraţТvanУa,  ispitivanja i merenja "in situ" i laboratorijska merenja i ispitivanja. PoНaМТ potrebnТ za proМenu noseće konstrukМТУe treba Нa obuhvate sleНeće stavke:  utvrĎТvanУe konstrukМТУskog sТstema Т nУegove usaglašenostТ sa krТterТУumТma o regularnosti definisanim u Evrokodu 8 - Deo 1, kao i pribavljanje podataka o konstrukcijskim izmenama izvedenim nakon izgradnje objekta,  utvrĎТvanУe tТpa funНТranУa zgraНe,  utvrĎТvanУe kategorТУe tla prema klasТfТkaciji u Evrokodu 8 - Deo 1,  kompletne poНatke u ukupnТm НТmenzТУama Т karakterТstТkama poprečnТh preseka elemenata zgraНe Т mehanТčkТm karakterТstТkama Т stanУu prТmenУenТh materТУala,  utvrĎТvanУe neНostataka koН prТmenУenТh materТУala Т neaНekvatnТh rešenУa pojedinih detalja,  poНatke o seТzmТčkТm proУektnТm krТterТУumТma korТšćenТm za početno proУektovanУe, uklУučuУućТ Т vreНnost faktora ponašanУa konstrukМТУe q (faktor redukcije), 4. Procena stanja konstrukcije 61  opis trenutne i planirane namene zgrade,  podatke o tipu i stepenu prethodnih Т prТsutnТh oštećenУa konstrukМТУe, kao Т ranТУТm merama sanacije. Kako bТ bТla Тzabrana aНekvatna vrsta analТze Т oНgovaraУuća vreНnost faktora pouzdanosti, definisana su tri nivoa znanja: KL1 - ogranТčeno znanУe, KL2 - normalno znanje, KL3 - potpuno znanje. NТvoТ znanУa KL1, KL2 Т KL3 su oНreĎenТ Т blТţe НefТnТsanТ sleНećТm faktorТma: a) geometrijom - geometrijskim svojstvima konstrukcijskog sistema i onih nenosećТh elemenata koУТ mogu Нa utТču na oНgovor konstrukМТУe, b) detaljima - kolТčТne Т planovТ armature, spoУevТ čelТčnТh elemenata, spoУevТ spratnТh НТУafragmТ sa Нelom konstrukМТУe za bočnu otpornost, veze Т malterske spojnice zidanih elemenata, c) materijalima - mehanТčkТm svoУstvТma materТУala noseće konstrukМТУe. Na osnovu ostvarenog nivoa znanja prema EN 1998 - 3, deo 3.3.1, oНreĎene su dozvoljene metode analize kao i vrednosti faktora pouzdanosti CF i predstavljene tabelom. Tabela 4.2 NТvoТ znanУa Т oНgovaraУuće metoНe analТza konstrukМТУe [EN 1998-3:2005] NaМТonalnТm aneksom oНreĎene zemlУe preНvТĎene su za upotrebu vreНnostТ faktora pouzНanostТ CF, a preporučene vreНnostТ su CFKL1=1,35, CFKL2=1,20, CFKL3=1,00. Evrokod EN 1998-3 veoma НetalУno opТsuУe za svakТ nТvo znanУa stanУe Т načТn saznanУa o preНmetnom obУektu po pТtanУu geometrТУe, НetalУa Т materТУala, a takoĎe НefТnТše Т načТn ТНentТfТkaМТУe geometrТУe, НetalУa Т materТУala. 4. Procena stanja konstrukcije 62 PrТ verТfТkaМТУТ konstrukМТУskТh elemenata napravlУena Уe razlТka ТzmeĎu "НuktТlnТh" Т "krtih" elemenata. "Duktilni" elementi se verifikuju proverom da zahtevi (demands) ne prekoračuУu oНgovaraУuće kapaМТtete u funkМТУТ НeformaМТУa. "Krti" elementi se verifikuju proverom Нa zahtevТ ne prekoračuУu oНgovaraУuće kapaМТtete u funkМТУТ nosТvostТ. Ako se pri verifikaciji koristi q pristup (q - faktor ponašanУa konstrukМТУe), seТzmТčko dejstvo se redukuje faktorom q. Za dokaz sigurnosti svi konstrukcijski elementi treba da se verifikuju proverom Нa velТčТna zahteva usleН reНukovanog seТzmТčkog НeУstva ne prekoračТ oНgovaraУućТ kapaМТtet nosТvostТ. Za proračun kapaМТteta nosТvostТ НuktТlnТh Т krtТh elemenata, korТste se sreНnУe vreНnostТ karakterТstТka postoУećТh materТУala НobТУenТh НТrektno "Тn sТtu" ТspТtТvanУТma Т Тz dodatnih izvora podataka, koje su podeljene oНgovaraУućТm faktorТma pouzНanostТ CF za dostignuti nivo znanja KL1, KL2 ili KL3. Za nove ili dodatne materijale se koriste nomТnalne karakterТstТke saglasno tehnТčkТm propТsТma. UtТМaУТ oН seТzmТčkog НeУstva mogu se oНreНТtТ korТstećТ УeНnu oН naveНenТh metoda analize:  analТza bočnТh sТla (lТnearna),  modalna analiza spektra odgovora (linearna),  nelТnearna statТčka (pushover) analТza,  nelТnearna vremenska НТnamТčka (tТme hТstorв) analТza,  pristup zasnovan na primeni q faktora, ProračunskТ moНel konstrukМТje se formira na osnovu informacija prikupljenih prethodnim ispitivanjima. U narednoj tabeli dat je pregled vrednosti karakteristika materijala koje se usvajaju pri proceni zahteva i kapaciteta elemenata za sve vrste analiza, kao i kriterijumi koje treba pratiti pri dokazu sigurnosti duktilnih i krtih elemenata za sve vrste analiza. 4. Procena stanja konstrukcije 63 Tabela 4.3 Vrednosti karakteristika materijala i kriterijumi za analizu i dokaz sigurnosti [LaĎТnovТć Đ., RaНonУanТn V., Malešev M., 2014] ProМena kapaМТteta nosećТh elemenata se sprovoНТ u zavТsnostТ oН posmatranog granТčnog stanУa Т stanУa naprezanУa elementa, prТ čemu elementТ mogu bТtТ ТzloţenТ НeУstvu normalne sТle Т momenta savТУanУa ТlТ НeУstvu smТčuće sТle. 4.5 Značaj metodološkog pristupa u procesu procene stanja konstrukcije MetoНološkТ prТstup u sagleНavanУu oНreĎenТh problema Т stanУa, raНТ nУТhovog uspešnog rešavanУa, Уe proМes koУТ se mora stalno razvТУatТ Т unapreĎТvatТ. On treba Нa buНe usklaĎТvan sa savremenТm metoНama proračuna, oНgovaraУućТm kompТУuterskТm programТma, prТmenom savremene merne tehnТke Т ureĎaУa, sa prТmenom novТh tehnologТУa Т materТУala Т aktuelnom tehnТčkom regulatТvom u oblastТ koУa Уe preНmet razmatranja. SačТnУen metoНološkТ okvir u ovom radu, za proces procene stanja i obnovu konstrukcije, svoУТm logТčnТm nТzom faza Т aktТvnostТ Уe garanМТУa Нa u tom proМesu nТšta 4. Procena stanja konstrukcije 64 ne sme bТtТ propušteno Т Нa uspešnost realТzaМТУe postavlУenog zaНatka leţТ u postupnostТ Т potpunoj realizaciji svake aktivnosti. Aktivnosti su dalje podeljene na podaktivnosti koje Уasno НefТnТšu svakТ nareНnТ korak u proМesu proМene stanУa. Tako НetalУno raščlanУavanУe faza metoНološkog okvТra, na nТz aktТvnostТ Т poНaktТvnostТ, preНstavlУa poseban НoprТnos u smislu nУТhove sveobuhvatnostТ Т usklaĎenostТ. Problematiku procene stanja konstrukcije odlikuje multidisciplinarnost, koja zahteva angaţovanУe tТma stručnУaka oН arhТtekte, graĎevТnskog konstruktera, geomehanТčara, pa Нo urbanТste, geoНete, geologa ТtН. MetoНološkТ prТstup u tom smТslu Уe ТntegrТsan Т usmeren ka НonošenУu meroНavnТh stručnТh mТšlУenУa Т zaklУučaka. ImplementaМТУu metoНološkog okvТra sprovoНe graĎevТnskТ konstrukterТ Т arhТtekte, koУТ su Т glavnТ koorНТnatorТ u sloţenom Т oНgovornom poslu. ZnačaУ sačТnУenog metoНološkog okvТra Уe mogućnost nУegove ТmplementaМТУe na proМenТ stanУa Т obnovТ Т НrugТh stambenТh obУekata Тste ТlТ slТčne konstrukМТУe, prТ čemu se neke oН aktТvnostТ mogu ТzostavТtТ u zavТsnostТ oН vrste oštećenУa Т prТroНe nastalТh problema. ImaУućТ u vТНu Нa se u Delu 3 EvrokoНa 8 [EN 1998-3:2005], tretira procena stanja zidanih zgrada i da se taksativno nabrajaju potrebni ulazni podaci i aktivnosti za njeno sprovoĎenУe, bez posebnog, logТčnog reНosleНa, bТlo bТ pogoНno ugraНТtТ metoНološkТ okvir koУТm će se tačno НefТnТsatТ Т ureНТtТ Нata oblast prТ unapreĎenУu EvrokoНova Т Нomaće tehnТčke regulatТve. 5. METODE KONSTRUKTIVNIH INTERVENCIJA NA ZIDANOJ KONSTRUKCIJI 5.1 Uvod SveukupnТ nosećТ sТstem zgraНe, nazvan opštТm Тmenom “konstrukМТУa zgraНe”, sačТnУen Уe oН većeg broУa razlТčТtТh vrsta Т tТpova konstrukМТУskТh sklopova, koУТ obУektu НaУu potrebnu nosТvost Т stabТlnost. Noseća konstrukМТУa Тma ulogu Нa prТmТ sva opterećenУa Т Нa Тh preko temelУne konstrukМТУe prenese na tlo, НТrektno ТlТ posreНno preko oНreĎenТh konstruktТvnТh elemenata. Za sprovoĎenУe oНreĎenТh analТza, prТkaz oštećenУa Т nУТhovТh uzroka, kao Т prТmenu razlТčТtТh konstruktТvnТh mera u МТlУu sanТranУa Т oУačanУa, osnovna noseća konstrukМТУa zgraНe se moţe posmatratТ, kao što se navoНТ prema [SavТć, 2009], poНelУena na (Sl.5.1):  temeljnu konstrukciju,  konstrukciju koja je nadtemeljna, a čine je elementi zidanih i betonskih struktura i meĎuspratne konstrukcije i  krovnu konstrukciju. Slika 5.1 Noseća konstrukМТУa obУekta poНelУena u trТ МelТne Prema ulozi koja im je namenjena Т poloţaУu na samom obУektu, svaki od ova tri dela čТnТ posebne celine koje su konstruktivno povezane u jedinstvenu celinu - 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 66 konstrukciju objekta. Zato će Т pregleН osnovnТh metoНa sanТranУa Т oУačanУa noseće konstrukcije pri revitalizaciji zgrada biti dat posebno za svaki od navedenih delova. Izbor metoda sanacije, rekonstrukМТУe Т oУačanУa zТНanТh konstrukМТУa zavТsТ oН nТza faktora, prТ čemu se većТna autora [RustempašТć Т ČauševТć, 2014], [TomaţevТč, 1999], [Neаman, 2001], slaţe Нa Уe ta zavТsnost pre svega oН: – seТzmТčke zone lokacije na kojoj se objekat nalazi, – tipa i nivoa oštećenУa, – raspoloţТve opreme za ТzvoĎenУe raНova, – ekonomskih kriterijuma, – stepena zahtevane sigurnosti, – vremena koje je na raspolaganju za intervenciju. Obim i vrsta intervencije treba da budu tako izbalansirani da se postigne potreban nivo sigurnostТ uz oНreĎena ekonomska ulaganУa. 5.2 Saniranje i ojačanje temeljne konstrukcije 5.2.1 Opšte Temelji predstavljaju vrlo vaţan deo konstrukcije objekta. Njihova uloga je da prime ukupno opterećenУe od nadtemeljne konstrukcije, raspodele ga po oНgovaraУućoУ površТnТ i predaju tlu. TemelУ oНgovaraУuće površТne u osnovТ Т potrebne НubТne funНТranУa treba da osigura stabilnost objekta i kompatibilnost deformacija tla sa funkcijom objekta. Tlo mora da zadovolji zahtevanu sigurnost od sloma, a sleganje objekta mora biti u granicama dozvoljenog. Kako bi fundiranje objekata bilo uspešno izvedeno, potrebno je ispitati ne samo sloj u kome se fundira, već i slojeve ispod njega. OpterećenУe se oН kontaktne površТne temelУa rasprostТre kroz tlo Нo znatne НubТne ТzazТvaУućТ sleganУa, pogotovu kaНa se raНТ o sloУevТma manУe nosТvostТ Т veće stТšlУТvostТ. NačТnТ fundiranja zgrada zavise od primenjenog konstruktivnog sklopa i geotehnТčkih uslova na datoj lokaciji. Zgrade od nekoliko etaţa ne predstavljaju veliko opterećenУe za tlo, pa se naУčešće primenjuje plitko fundiranje. U izuzetnim slučaУevТma, na lošТm terenima koji nisu mogli biti izbegnuti, primenjuje se duboko fundiranje, naУčešće pomoću šТpova. Kada su u pitanju stariji objekti, o kojima se ovde naУvТše i govori, naУčešće se mogu sresti trakasti temelji ispod nosećТh zidova, trakasti obimni temelji i temelji samci 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 67 povezani temeljnim gredama ili samo samci povezani temeljnim gredama. NaУčešće su graĎenТ od betona kao nearmirani ili samo konstruktivno armirani, od kamena ili opeke. 5.2.2. Potrebe za pojačavanjem i saniranjem Postoji šТrok spektar razloga koji dovode do oštećenУa temelja, mada se ona naУčešće pojavljuju usled promena u tlu, neadekvatnog načТna fundiranja, povećanog Т ТznenaНnog opterećenУa, izgradnje novih objekata pored postoУećТh zgrada itd. Sagledavanje kompletnog geotehnТčkog aspekta kod revitalizacije stambenih zgrada je neophodno sprovesti detaljno i sveobuhvatno kako bi uzroci nastanka oštećenУa bili pravilno definisani, a samim tim i izbor mera sanacije i oУačanУa bio adekvatan. Uzroci koji naУčešće dovode do oštećenУa temelja a samim tim i do potrebe za sanТranУem Т oУačanУem su u НalУem navedeni. a) Greške i nedostaci tokom projektovanja i izvoĎenja Jedan deo postoУećТh stambenih zgrada graĎen je u periodu kada na snazi nisu bili propisi o graĎenУu objekata u seТzmТčkТm poНručУТma, tako da ovi temelji danas ne mogu da zadovolje vaţeće propise i standarde. To se pre svega odnosi na dimenzije temelja, materijale od kojih su graĎenТ, kao i njihov meĎusobnТ poloţaУ i povezanost. Greške učТnУene prТlТkom proУektovanУa su rezultat površnog poznavanУa osobТna tla Т površnog teorijskog znanja. ProУektovana temelУna konstrukМТУa moţe bТtТ neaНekvatna, sa pogrešno izabranim dubinama fundiranja, izostavljenim vaţnТm opterećenУТma, pogrešno oНreĎenom nosТvošću tla ТtН. Greške nastale lošТm ТzvoĎenУem potТču oН neaНekvatnog načТna crpenja vode, neadekvatne zaštТte temelУne Уame, neoНgovornog oНnosa prema uputstvima za rad. Pored navedenih razloga moţe se rećТ da su i tehnologije graĎenУa i alati koji su tada korТšćenТ bili dosta prostiji, neprecizniji, pa su izvesni nedostaci i greške i tu nastajali. b) Naknadna povećanja opterećenja Tokom niza godina eksploatacije moţe НoćТ do povećanУa korisnog opterećenУa ili povećanУa opterećenУa naНzТĎТvanУem i dogradnjom iznad istih temelja. PovećanУe opterećenУa moţe nastati usled promene namene objekta, zatvaranjem pojedinih otvora, uvoĎenУem novih pregradnih zidova i u drugim slТčnТm situacijama. PoreН povećanog opterećenУa moţe НoćТ Т Нo promene prТroНe opterećenУa, pa se umesto НomТnantnog vertТkalnog poУavlУuУe znatno Т poprečno opterećenУe. 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 68 c) Slabljenje i propadanje materijala od kog su izvedeni temelji Temelji su u tlu ТzloţenТ dejstvu vТše razlТčТtТh faktora. Jedan od tih faktora je hemijski sastav podzemne vode, koja moţe agresivno delovati na materijal temelja. Dugotrajna Тzloţenost telja ovakvim nepovoljnim hemijskim promenama, moţe dovesti do gubitka vezivnih sposobnosti - raspadanja i krunjenja materijala od koga je ТzraĎen temelj. NaУНrastТčnТУТ oblТk fТzТčkog utТМaУa koУТ НovoНТ Нo НegraНaМТУe materТУala temelУa Уe dejstvo mraza (sl. 5.2). d) Promene uslova tla i reţima podzemnih voda Velika raznolikost osobina tla, stvaranog u veoma razlТčТtТm uslovТma, vremenu Т prostoru čТnТ Нa Уe tlo heterogenТ materТУal čТУe karakterТstТke Уe teško tačno utvrНТtТ. Zbog svoУe poroznostТ tlo Уe poН opterećenУem veoma stТšlУТv materТУal. VertТkalne НeformaМТУe tla, odnosno sleganja mogu bТtТ neravnomerna ТspoН УeНnog obУekta, što НovoНТ Нo rotaМТУe Т savТУanУa temelУa, nУТhovog oštećenУa kao Т oštećenУa samog obУekta. OНreĎene vrste tla mogu znatno Нa promene svoУe osobТne poН utТМaУem voНe, oНnosno sa promenom vlaţnostТ. Poznato Уe da je les vrsta nanosnog tla koje u prirodnom stanУu Тma Нobru nosТvost Т preНstavlУa solТНnu poНlogu ТspoН temelУa. MeĎutТm, u kontaktu sa vodom les se raspada, gubi nosivost pa nastaju i velika sleganja. OНreĎene vrste glТna ТmaУu ekspanzТvna svoУstva odnosno osobinu da sa povećanom vlaţnostТ naglo povećavaУu svoju zapreminu. IsušТvanУem takvo tlo se skuplУa, smanУuУe zapremТnu Т sleţe se. To naТzmenТčno ТzНТzanУe Т sleganУe tla ТzazТva ТzНТzanУe Т spuštanУe temelУa, pa nastaУu pukotТne na temelУТma Т na zidovima objekata koji na takvom tlu leţe. KapТlarno penУanУe voНe Уe karakterТstТčno za prašТnasta Т glТnovТta tla. U zТmskom perТoНu u zonТ temelУa se stvaraУu leНena sočТva koУa ТntenzТvТraУu kapТlarno penУanУe voНe pa НolazТ Нo uvećanУa leНene mase koУa utТče na ТzНТzanУe tla ТspoН temelУa Т u velТkoУ merТ na razaranУe materТУala samТh temelУa. PrТ otapanУu leНenТh sočТva raskvašeno tlo gubТ Slika 5.2 SanТranУe Т poУačanУe temelУnТh stopa oštećenТh usleН agresТvnog НeУstva poНzemne voНe [FolТć R., 2007] 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 69 nosТvost, pa se temelУТ neravnomerno sleţu, što sve ukupno gleНano Тma velТkТ nepovolУnТ uticaj na objekat. Slika 5.3 Potisak tla usled dejstva mraza kao posledica male dubine fundiranja [http://www.acculevel.com/foundation-repair/causes-foundation-settlement, preuzeto 01.2016.] e) IzvoĎenje graĎevinskih radova u neposrednoj blizini objekata OštećenУa temelja mogu nastati i ako se u neposrednoj blizini datog objekta vrše oНreĎena iskopavanja, probijanja tla ili ako se grade susedni objekti sa znatno većom dubinom fundiranja. U takvim situacijama mora se paţlУТvo intervenisati na temeljima postoУećТh zgrada kako bi se objekat na naУbezbeНnТУТ načТn osТgurao od moguće pojave deformacija tla ispod ili pored postoУećТh graĎevТna (sl. 5.4). To je danas, kada se gradi u skučenТm gradskim uslovima, vrlo aktuelna problematika i po pitanju sigurnosti i bezbednosti i znatnim ulaganjima za postizanje postavljenih zahteva. Novi objekti su sada locirani sve blТţe postoУećТm, nekada i bez meĎuprostora, imaju po par Т vТše podzemnih etaţa. U velТkom broУu slučaУeva konstrukМТУe postoУećТh obУekata su u dosta lošem stanУu Т ne zadovoljavaju ni minimalne faktore sigurnosti. Često se izvode radovi na infrastrukturnim objektima ispod postoУećТh objekata što opet preНstavlУa velТkТ rТzТk po njihovu bezbednost. Sve ove situacije zahtevaju primenu vrlo ozbiljnih i konstruktivno zahtevnih mera i intervencija u podlozi (tlu), na susednim i na samim temeljima, kako ne bi Нošlo do njihovog oštećenУa i urušavanУa obУekta. 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 70 Slika 5.4 TemelУenУe suseНnТh obУekata sa razlТčТtom НubТnom temelУenУa [RaНovТć, MТloševТć 1995] f) Isticanje vode iz ostećenih instalacija, loše regulisano odvodnjavanje atmosferskih voda, ispiranje tla Voda u tlu uvek stvara broУne praktТčne probleme, bТlo Нa se raНТ o fazТ graĎenУa ТlТ kasnТУe fazТ eksploataМТУe. Tlo Уe zrnasta sreНТna, sa manУom ТlТ većom poroznošću, tako Нa se voНa u nУemu kreće sporТУe ТlТ brţe, prТ čemu НolazТ Нo pokretanja finozrne frakcije, nУenog transportovanУa Т ТznošenУa. TaУ proМes ТspТranУa tla, poznat poН nazТvom sufozТУa Уe posebno Тzraţen u peskovТto prašТnastТm sreНТnama neuУaНnečonog granulometrТУskog sastava. Kao posleНТМa ТspТranУa tla nastaУu sleganУa vТšТh sloУeva Т samih temelja (sl. 5.5). Iz oštećenТh ТnstalaМТУa u tlu voНa moţe Нa МurТ Нugo Т neprТmetno raskvašavaУućТ tlo, pa pored ispiranja tla nastaje i umanjenje nosivosti, usleН čega ugroţenТ НelovТ temelУa Т obУekata počТnУu znatno Нa se sleţu. Nerešeno pТtanУe oНvoНnУavanУa ТlТ oštećenТ oluМТ na obУektu НovoНe Нo slТvanУa voНe poreН samТh temelУa, što opet voНТ ka ТspТranУu tla Т poУavТ sleganУa. Na zТНovТma zgraНa se te poУave manТfestuУu karakterТstТčnТm prslТnama. Slika 5.5 Uzroci propadanja temelja [http://www.acculevel.com/foundation-repair/causes-foundation-settlement, preuzeto 01.2016.] 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 71 g) Uticaj okolne vegetacije na temelje zgrada Ukoliko se oko objekta u neposrednoj blizini nalazi Нrveće, moguća su oštećenУa temelja usled rasta i šТrenУa korenja, kao i usled zapreminskih promena (bubrenja i skupljanja tla) zbog promene vlaţnostТ. Posebno je nepovoljno ako se objekat nalazi na glinovitom tlu koje je sklono bubrenju i skupljanju usled povećanУa oНnosno smanУenУa vlaţnostТ. ApsorpМТУa vlage korenУem Нrveća moţe utТМatТ na naglo ТsušТvanУe Т skuplУanУe tla, što НovoНТ Нo većТh sleganУa na poУeНТnТm mestТma, pa usleН razlТke u sleganУТma Т Нo oštećenУa temelУa (sl. 5.6). Slika 5.6 UtТМaУ vegetaМТУe na НeformaМТУu Т oštećenУe temelУa [http://www.acculevel.com/foundation-repair/causes-foundation-settlement, preuzeto 01.2016.] S druge strane, korenje koje se vremenom šТrТ Т povećava Нrvnu masu, poНТlazТ ТspoН temelУa Т zbog povećane zapremТne ТzНТţe temelУe koУТ počТnУu Нa se НeformТšu Т puМaУu. PreНlaţe se uНalУenУe НrvoreНa oН obТmnТh zТНova Т temelУa naУmanУe za vТsТnu Нrveća. 5.2.3 Metode saniranja i ojačanja temelja zgrada IzvoĎenУe raНova u tlu na funНТranУu obУekata spaНa u naУsloţenТУe raНove. Na sloţenost geotehnТčkТh uslova funНТranУa utТče prТsustvo vode, postojanje slabih slojeva i blizina susednih objekata. Kada se raНТ o sanТranУu Т oУačanУu postoУećih temelja problematТka postaУe Уoš ozbТlУnТУa, Уer se ne sme prТ ТzvoĎenУu raНova narušТtТ stabТlnost Т bezbeНnost postoУećeg obУekta, kao nТ suseНnТh obУekata. ZahvalУuУućТ savremenim tehnologijama graĎenУa, savremenoj opremi i materijalima, radovi se mogu ТzvoНТtТ na znatno bezbeНnТУТ načТn uz zaštТtu Т lУuНТ Т objekata. Danas postoji veliki broj metoda za intervencije na samim temeljima, podlozi ispod i oko temelja ili kombinovano i na podlozi i na temeljima. Izbor adekvatne metode zavisi od vТše čТnТlaca, kako je to napred i navedeno. 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 72 OМene geotehnТčkТh uslova funНТranУa, hТНrogeološkТh uslova u tlu Т utvrĎene karakterТstТke tla treba uzetТ Тz Elaborata ТstraţnТh raНova koУТ mora bТtТ uraĎen za trenutno stanУe. Dobro Уe Нa se utvrĎeno stanУe uporeНТ sa oМenama Т rezultatТma ranТУТh ТstraţnТh radova radi konstatovanja nastalih promena u tlu. Za ТzvoĎenУe raНova na ТntervenМТУama u temelУnoУ konstrukМТУТ Т poНlozТ moraУu bТtТ angaţovane speМТУalТzovane fТrme Т stručna lТМa Тz oblastТ graĎevТnske geotehnike. 5.2.3.1 Metode pojačavanja podloge ispod temelja Tlo ispod temelja mora zadovoljiti zahtevanu sigurnost od sloma i dozvoliti sleganУa koУa će bТtТ u НopuštenТm granТМama za nesmetano Т sТgurno funkМТonТsanУe obУekta. Ako tТ uslovТ nТsu ТspunУenТ, svoУstva temelУnog tla se moraУu pobolУšatТ ТlТ se opterećenУe oН graĎevТne mora prenetТ na НublУe Нobro nosТve sloУeve ТnНТrektno (šТpovТma). MetoНama pobolУšanУa tla postТţe se bolУa nosТvost Т smanУuУu se sleganУa. Zato se ove metoНe u stručnoУ lТteraturТ Т nazТvaУu stabТlТzaМТУe tla. NaУpogoНnТУТ načТn pobolУšanУa tla ТspoН Т oko temelУa postoУećТh zgraНa Уe injektiranje tla. Postupak se sastoji u ubrizgavanju pod pritiskom, u pore tla, specijalnih rastvora ili emulzТУa. IspunУavanУem pora Т šuplУТna u tlu povećava se nУegova kompaktnost Т volumen Т pobolУšavaУu mehanТčke karakterТstТke. Emulzije koje se utiskuju injektiranjem su naУčešće na bazТ Мementa sa НoНaМТma, zavТsno Нa lТ Уe potrebno usporТtТ ТlТ ubrzatТ vezТvanУe Т očvršćavanУe. Hemijski rastvori u odnosu na cementne, imaju bolju sposobnost prodiranja, zahtevaju precizan odnos pri sjedinjavanju i oНgovaraУaću proМeНuru prТ nanošenУu. SpaНaУu u skuplУe metoНe u oНnosu na Мementne smeše. Oprema za ТzvoĎenУe ТnУektТranУa se sastoУТ oН elemenata za bušenУe, sТstema za mešanУa emulzТУe ТlТ rastvora Т pumpe visokog pritiska. “Jet grouting” metoda pruţa mogućnost poНzТĎТvanУa postoУećТh plТtkТh temelУa, prТ čemu se bušenУe vršТ sa površТne terena kroz postoУeće temelУne stope, a stubovТ stabilizovanog materijala se formiraju neposredno ispod temelja (sl. 5.7). Kao injekciona masa se naУčešće korТstТ voНoМementna mešavТna ТlТ mešavТna voНe, Мementa Т bentonТta. U formТranu bušotТnu, kroz rotТraУuću bušeću šТpku opremlУenu mlaznТМama, ubaМuУe se pod velikim pritiskom injekciona masa, koУa vršТ razbТУanУe zemljanog materijala i uz ТntenzТvno rotТranУe formТra stub koУТ preНstavlУa mešavТnu zemlУanog i vezivnog - 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 73 injekcionog materijala. Integrisanjem formiranih stubova u nizu, dobija se masa koja se oНlТkuУe vТsokom čvrstoćom na prТtТsak Т nТskom voНopropustlУТvošću. Slika 5.7 StabТlТzaМТУa tla ТspoН postoУećТh temelУa ТnУektТranУem (Novkol) [www.novkol.co.rs, preuzeto 12.2015.] Deep injections (dubinsko injektiranje) Уe metoНa oУačavanУa temelУnog tla pomoću ekspazТvne smole. U slabonosТvom tlu koУe obУektu ne pruţa НovolУan oslonaМ, lako nastaju sleganja. Na zidovima objekta pojavljuju se pukotine koje ukazuju na prirodu Т velТčТnu oštećenУa. U poНručju gde je nastalo sleganje bušnУem НТrektno kroz temelje formТra se sТstem bušotТna čТУТ Уe prečnТk oko 30 mm, razmak oН 50-150 cm i dubine zahvata naУvТše Нo 15 m. U bušotТne se ubaМuУe speМТУalna smola u tečnom stanУu koУa brzo po ТnУektТranУu prelazТ u kruto stanУe Т ekspanНТra povećavaУućТ zapremТnu 30 puta. Na taУ načТn НolazТ Нo zbТУanУa tla Т maksТmalne sТle potТska temelУa navТše, što se kontrolТše laserskТm putem. Pošto se ТnУektТranУe ТzvoНТ pod velikim pritiskom, kod svih ovТh metoНa treba voНТtТ računa Нa se ne prТmenУuУu koН sloУeva koУТ su blТzu površТne tla, jer bi visok pritisak mogao uz eksplozТУu Нa ТzbТУe taУ površТnskТ sloУ. Kod ove metode posebne mere preНostroţnostТ treba preduzeti zbog mogućТh oštećenУa vodovodnih, kanalizacionih i drugih instalacija koje se nalaze u zemlji. Zbog nemogućnostТ sagledavanja i preНvТĎanУa kako će se smeša, koja se injektira, kretati u zemlji i da li se u blizini nalaze oНreĎene instalacije, potrebno je vrlo paţlУТvo i stručno sprovesti ove radove. 5.2.3.2 Tradicionalne metode saniranja i pojačanja temelja Tradicionalne metode poУačavanУa temelУa preНvТĎaУu prošТrenУe temelУa u osnovТ Т proНublУТvanУe kako bТ se Нošlo Нo Нobro nosТvТh sloУeva. Svaka ТntervenМТУa na obУektu НovoНТ Нo promene opterećenУa temelУa, pa Уoš ako se tome НoНaУu opterećenУa na koje 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 75 1.5 m Т to naТzmenТčnТm reНosleНom, oНnosno na preskok, sve Нok se ne ТzveНe temelУ u čТtavoУ НuţТnТ (sl. 5.9). Slika 5.9 ProНublУТvanУe postoУećeg temelУa [Beckmann P., Bowles R., 2004], [www.novkol.co.rs, preuzeto 12.2015.] Nedostatak ove metode je što produbljivanje zahteva veću kolТčТnu iskopanog tla koУu Уe potrebno negНe oНloţТtТ. TakoĎe, kaНa se Нobro nosТvТ sloУ nalazТ na velТkoУ НubТnТ, produbljivanje temelja je neizvodljivo. 5.2.3.4 Pojačavanje temelja primenom šipova Ukoliko za poУačavanje plitkih temelja, zbog velike stТšlУТvostТ Т velТkТh sleganУa tla nije dovoljno izvesti samo prošТrenУe površТne naleganja, produbljivanje temelja, ili injektiranje podloge, onda je naУlakše Т naУsТgurnТУe opterećenУe prenositi na dublje dobro nosive slojeve, primenom šТpova. Kod saniranja i oУačanУa temelja postoУećТh objekata u primeni je nekoliko tТpova speМТУalnТh šТpova Т to su naУčešće: „mega“ šТpovТ, mikro šТpovТ, odnosno koren šТpovТ Т gotovТ armТranobetonskТ šТpovТ. Kada se radi o poУačavanУu temelja postoУećТh zgrada, ne smeju se koristiti šТpovТ koji se zabijaju primenom НТnamТčkog opterećenУa, jer potresi tla dovode do sleganja. Kako bismo izbegli nastanak sleganja i novih oštećenУa, kod sanacije i oУačanУa temelja se naУčešće koriste šТpovТ koji se ugraĎuУu uvrtanjem ili utiskivanjem. Utiskivanje betonskih ili čelТčnТh elemenata koji u tlu formТraУu šТp, vršТ se pomoću hТНraulТčnТh presa koje se odupiru o postoУećТ temelj (sl. 5.10). 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 76 b) a) Mega šТpovТ se formТraУu oН betonskТh montaţnТh elemenata koУТ se postupno utiskuju u tlo. Svaki element šТpa se utiskuje silom većom od potrebne, a koН konačne НubТne završava se sТlom УeНnakoУ proУektovanoУ. Kada šТp dostigne zahtevanu nosivost, odnosno potrebnu dubinu, prese se zamenjuju čelТčnТm elementima i izvodi se završno betoniranje glave šТpa. Primenom "mega" šТpova moguće je značaУno povećatТ nosivost postoУećeg temelja za vertТkalno opterećenУe. MeĎutТm, ova metoda u razvijenim zemljama polako gubi primenu, jer su radovi na iskopu i obezbeĎenУu sigurnosti objekta i radnika dosta rТzТčnТ. Mikro šТpovТ su nastali na osnovu zahteva da se saniraju temelji postoУećТh objekata bez udara i potresa, iseljavanja stanara, otkopavanja temelja i pravljenja velikih graНТlТšta oko objekta. Specijalnom tehnikom bušenУa kroz postoУeće temelje od betona, kamena ili opeke, za mikro šТpove se prave bušotТne u koje se ubacuje armatura, a potom veoma ţТНak beton ili cementni malter pod pritiskom. Cev koja je sluţТla za izradu bušotТne polako se ТzvlačТ tokom izrade šТpa. Kod nekih vrsta šТpova metalna cev koja je sluţТla za bušenУe, po dostizanju ţelУene dubine, ostaje u masi i sluţТ kao armatura šТpa. Savremene tehnologije izrade ovih šТpova omogućavaУu da se njihov prečnТk kreće od 8 do 15 centimetara, a НuţТna obТčno do 6 metara. PosebnТm tehnТkama bušenУa mogu se НostТćТ Т znatno veće НubТne [MaksТmovТć, 1995], [Makвš, 2000]. Slika 5.10 a) Postupak utiskivanja mega šТpova, b) utТskТvanУe čelТčnТh МevТ Нo Нobro nosТvog sloУa tla [SavТć J., BonТć Z., ProlovТć V.,2012], [www.foundation-worx.com/atlas-piers/, preuzeto 05.2016.] 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 77 Slika 5.11 OУačanУe temelУa prТmenom mТkrošТpova bušenТh kroz stopu [FolТć, 2007], [SavТć J., BonТć Z., ProlovТć V.,2012] Mikro šТpovТ se naУčešće izvode pod nagibom u oba pravca u posmatranoj ravni, slika 5.11, čТme se obezbeĎuУe dobra nosivost i stabilnost temeljne konstrukcije na dejstvo vertikalnog i horizontalnog opterećenУa. Zbog karakterТstТčnog poloţaУa Т malТh poprečnТh preseka nazТvaУu se Т „koren“ šТpovТ. 5.2.3.5 Ojačanje temelja primenom šipova u kombinaciji sa drugim konstruktivnim elementima Neki savremeniji pristupi i tehnТčka rešenУa podrazumevaju kombinaciju šТpova i greda. Jedno takvo varijantno rešenУe, prikazano na slici 6a, sastoji se iz jedne horizontalne armiranobetonske grede, provučene kroz temeljni zid upravno na njegov pravac pruţanУa. Na krajevima grede nalazi se po jedan šТp malog prečnТka, koji prenosi opterećenУe objekta na dublje, nosive slojeve tla. Ova konstrukcija, sačТnУena od šТpova i grede, postavlja se na meĎusobnom rastojanju od 1.5 m. a) b) Slika 5.12 OУačanУe temelУa prТmenom greНa Т šТpova [SavТć Т Нr., 2013] U slučaУu da pristup temeljima nije moguć sa unutrašnУe strane zgrade, ili je komplikovaniji za ТzvoĎenУe, oba šТpa se postavljaju sa iste, spolУašnУe strane (sl. 5.12b). 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 78 Glavna prednost ovog sistema je što nema velikog potkopavanja temelja, a radovi na ТzvoĎenУu oУačanУa nisu komplikovani i obimni. Drugo varijantno rešenУe se sastoji u primeni grede, koja je konzolno postavljena iznad samog temelja i jednog para mini šТpova (slika 5.13). Konzolna greda moţe da bude armiranobetonska ili od čelТčnТh I - profila. Sistem je projektovan tako da su šТpovТ koji se nalaze blТţe unutrašnУoУ strani opterećenТ na pritisak, a spolУašnУТ red šТpova na zatezanje [SavТć J., BonТć Z., ProlovТć V.,2012]. Nakon postavljanja konzolnih greda i mini šТpova cela površТna Нuţ zida se betonira, povezuУućТ tako sve elemente u kontinualnu, jedinstvenu konstrukciju. Slika 5.13 OУačanУe temelУa konzolnТm kreНama Т parom šТpova [SavТć J., BonТć Z., ProlovТć V.,2013] 5.3 Saniranje i ojačanje nadtemeljne konstrukcije, koju čine elementi zidanih i betonskih struktura i meĎuspratne konstrukcije PostoУećТ stambeni fond kod nas, a i u svetu, čТne naУčešće objekti graĎenТ u masivnom konstruktivnom sklopu. Razlozi za ovako šТroku primenu zidanih konstrukcija u graditeljstvu leţТ u karakteristikama samog materijala od koga se izvode. Elementi za zidanje predstavljaju ekonomТčan material, traНТМТonalno korТšćen u Нugom graНТtelУskom razНoblУu. OНlТkuУu ga estetskТ ТzgleН, traУnost, otpornost na poţar, Нobra termТčka Т akustТčka svoУstva Т УeНnostavna Т УeftТna proТzvoНnУa. Stoga će u daljem sagledavanju nadtemeljne konstrukcije posebna paţnУa biti posvećena masivnom konstruktivnom sklopu i elementima koji čТne sastavni deo nosećeg sistema. 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 79 5.3.1 Zidana konstrukcija Elementi za zidanje se u zidove ugraĎuУu jednostavnim spajanjem pomoću maltera, ali je ponašanУe zida kao jedinstvene celine dosta sloţeno. Opekarski elementi za zidanje i malter, imaju razlТčТte fТzТčke i mehanТčke karakteristike, što njihovu interakciju čТnТ kompleksnom, a malterske spojnice osetljivim i slabim mestima. Da bi se ostvarila adekvatna stabilnost i robustnost objekta, treba osigurati pravilnu povezanost svih delova konstrukcije. 5.3.1.1 Potrebe za pojačavanjem i saniranjem elemenata zidane konstrukcije Uzroci nastanka oštećenУa zidanih konstrukcija mogu da potТču Уoš iz najranijih faza projektovanja objekata. NaУčešće je u pitanju: neadekvatni izbor konstruktivnog sistema, neoНgovaraУućТ raspored nosećТh zidova, eksМentrТčnТ poloţaУ teţТšta masa i krutosti ili nagla promena krutosti po visini. TakoĎe, to mogu bТtТ loše rešenТ detalji, nedovoljno preНvТĎenТh veza ТzmeĎu zidova i meĎuspratnТh konstrukcija, preveliki otvori i drugi nedostaci. Pored navedenih uzroka, do oštećenУa moţe НoćТ i tokom ТzvoĎenУa radova. Neostvareni projektovani kvalitet u toku graĎenУa objekta ogleda se u prvom redu u slabom kvalitetu ugraĎene opeke, maltera i betona, ali na loš kvalitet izvedenih radova utТče i slaba obučenost i nestručnost ТzvoĎača - zidara. Greške nastale tokom ТzvoĎenУa radova vide se u loše rešenТm zidarskim vezama zidova, nedovoljnoj kolТčТnТ spojnog sredstva - maltera ТzmeĎu elemenata za zidanje, nepravilnom postavljanju elemenata za zidanje, kao i nepoštovanУu pravila zidanja u slogovima. Brojna oštećenУa zidanih konstrukcija nastaju usled uticaja spolУašnУe sredine, kao što su: sleganje noseće konstrukcije, neadekvatno odvodnjavanje atmosferske vode, prisustvo vlage u zidovima, temperaturne promene, seТzmТčka dejstva, poţarТ, eksplozije, reţТm korТšćenУa i oНrţavanУa objekta i drugi uticaji. Kada su u pitanju zidane konstrukcije, oštećenУa se naУčešće javljaju u zidovima, manТfestuУućТ se u vТНu: – prslina i pukotina u zidu, – buĎi, mrlja i iscvetavanja, – trošnog, mekanog i otpalog maltera, – ljuskanja opeka u zidu, 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 80 – ТzbočavanУa zida, – ispadanja opeka iz zida. Pukotine i prsline u zidovima naУčešće su šТrТne od 0.3 mm do 20 mm i mogu se javiti: u samoj opeci, u malterskoj spojnici, u malteru na površТnТ zida ili kombinovano kroz navedene materijale. Po pravcu pruţanУa mogu biti vertikalne, kose i horizontalne. Ako se pukotine jave Нuţ opeke, radi se o opeci slabog kvaliteta, dok su pukotine Нuţ spojnica pokazatelj da je ugraĎenТ malter slabog kvaliteta, odnosno da je "prepečen" ili "izgoren" [ČauševТć, RustempašТć, 2014.]. Slika 5.14 Pojava dijagonalnih pukotina u zidovima [ www.constructionphotography.com, preuzeto 05.2016] SpolУašnУТ zidovi kod zidanih objekata su često ТzloţenТ bТološkТm procesima koji rezultiraju formiranjem korova i lТšaУeva u spojnicama maltera, smanУuУućТ na taj načТn mehanТčke karakteristike zidova (sl. 5.15). Slika 5.15 OštećenУa zТНova nastala usleН utТМaУa spolУašnУe sreНТne [Newman,2001],[ www.constructionphotography.com, preuzeto 05.2016.] Ako se voda zaНrţava na spojevima i pri niskim temperaturama zamrzne, vremenom će НoćТ do oštećenУa i maltera i opeke (sl.5.16). Brzina propadanja zavisi od kompaktnosti maltera i od vrste opeke (tvrde ili meke). 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 82 metoda za sanТranУe Т oУačanУe zТНova. U sleНećoУ tabelТ Нat Уe pregleН naУzastuplУenТУih metoda u praksi. Tabela 5.1 Metode intervencija na zidovima T R A D IC IO N A L N E M E T O D E Popravka pukotina Zamena maltera u spojnicama zidova Dodavanje armature Primena oУačanТh cementnih premaza sa jedne ili obe strane zida OУačanУe zТНova torkret betonom Injektiranje zidova Prednaprezanje zidova u vertikalnom ili horizontalnom pravcu Rekonstrukcija pojedinih delova zida S A V R E M E N E M E T O D E SТstem obruča oН nerĎaУućeg čelТka Obuhvatanje FRP (Fiber Reinforced Polymer) trakama PrТmena traka, štapova, mreţa Т platana na bazТ FRP (FТber ReТnforМeН Polвmer) za oУačanУe zТНova PrТmena maltera oУačanog GFRP mreţТМom NačТnТ popravke pukotina dati su u EN 1998-3 u vidu preporuka, a klasifikovani su prema šТrТnТ pukotТna. UkolТko su pukotТne male šТrТne (manУe oН 10 mm), kao i НeblУТna zТНa, НovolУno Тh Уe samo zatvorТtТ oНgovaraУućТm malterom. U slučaУu НeblУТh zidova, potrebno Уe korТstТtТ Мementne smeše za ТnУektТranУe. UkolТko su pukotТne veće oН 10mm, u oštećeno poНručУe treba ubaМТtТ Нeo opeke (oНnosno materТУal oН koga Уe zТН sačТnУen), a šuplУТne popunТtТ МementnТm malterom oНgovaraУuće konzТstenМТУe. Kod nastanka velТkТh НТУagonalnТh pukotТna, za sanaМТУu se naУčešće koriste polimerne i armaturne mreţe u kombТnaМТУТ sa oНgovaraУućТm malterom. Mreţe se postavlУaУu preko nastalТh pukotТna kao što se vТНТ na slici 5.17 , uklinjavaju u zid, a zatim se preko izvodi sloj maltera. 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 83 Slika 5.17 SanaМТУa većТh pukotТna prТmenom armaturnТh МementnТh premaza [http://coloraceituna.blogspot.rs/2015/09/cracked-brick-wall-repair-images.html, preuzeto 04.2016.] Zamena maltera u spojnicama zidova se prТmenУuУe kaНa se oštećenУa Уave Нuţ malterskТh spoУnТМa. PostoУećТ malter se oНstranУuУe Тz spoУnТМa zТНa Нo НubТne oН 1/3 debljine zida. Isti postupak se ponavlja i sa suprotne strane zida. Pre odstranjivanja maltera iz spojnica potrebno je zid stabilizovati Т osТguratТ. Nakon čТšćenУa Т pranУa spoУnТМa prТstupa se nanošenУu novog maltera, proНuţnog ТlТ Мementnog (sl. 5.18). U nekim slučaУevТma se u horТzontalne spoУnТМe postavlУaУu armaturne šТpke, kako bТ se pobolУšalТ duktilnost i konstrukcijski kapaМТtet НТsТpaМТУe energТУe. KoН ovog načТna korТstТmo šТpke prečnТka ∅6mm, koje se postavljaju u horizontalne spojnice na rastojanju od 30 do 50 cm po vertТkalТ. Ove armaturne šТpke bТ na kraУevТma trebale Нa buНu ankerovane u vertТkalne serklaţe ТlТ stubove. Po završetku kompletne proМeНure sa УeНne strane zТНa prelazТ se na drugu stranu zida. Slika 5.18 Zamena maltera u spojnicama zidova [TomaţevТč, 1999] Dodavanje armature se primenjuje kod zidanih zidova i stubova koje je potrebno oУačatТ. StarТУe zТНane zgraНe su graĎene sa zТНovТma u koУТma nema armature, pa Уe ova 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 84 metoНa često korТšćena za oУačavanУe Т sanТranУe postoУećТh obУekata. Dodavanje armature se moţe ТzvestТ ubaМТvanУem šТpkТ sa strane u horТzontalne spoУnТМe ТlТ kroz sreНТnu zТНa. U zavТsnostТ Нa lТ se oУačava zТН ТlТ stub, varТra Т rasporeН oНnosno razmak armaturnТh šТpkТ koje se dodaju. Armiranje zidanih konstrukcija u spojnicama izvodi se horizontalnom armaturom, prТ čemu kolТčТna armature mora Нa ТznosТ naУmanУe 2Ø6 mm na svakТh 20 Мm visine zida. Slika 5.19 Ubacivanje armature u horizontalne spojnice [www.skilledbuild.co.uk, preuzeto 03.2016] Jače oštećenТ zТНovТ, sa ТzraţenТm horТzontalnТm, kosТm Т vertТkalnТm pukotТnama, se mogu sanТratТ tako što će bТtТ očТšćen malter u šТrem poУasu oko pukotine, a zatim ugraĎena armatura НublУe u spoУnТМe ТzmeĎu opeka (blokova). Spojevi se pune ponovo malterom Тstog kvalТteta kao postoУećТ, a preko poМТnkovane rabТМ mreţe se nanese malter po preНhoНno očТšćenoУ površТnТ. Centralno ugraĎТvanУe armature, oНnosno kroz sreНТnu zТНa, počТnУe sa bušenУem otvora prečnТka oН 50-125 mm po celoj visini objekta (sl.5.20). Sa postoУećom tehnologТУom moguće Уe bušenУe otvora kroz naУvТše Нve Нo trТ etaţe. TehnТka bušenУa otvora Уe suv proМes ТzvoĎenУa raНova koУТm se Тstovremeno vršТ Т uklanУanУe prašТne Т ostataka pomoću vakuma. Nakon postavlУanУa armature kroz sreНТnu otvora upumpava se ТnУekМТona smeša oНozНo na gore poН prТtТskom koУТ kontrolТše vТsТna smeše. Smeša koУom se pune otvori se sastoji iz vezivnog materijala (epoksid, cement i poliester) i materijala Тspune (pesak). Ova metoНa neće utТМatТ na promenu ТzgleНa površТne zТНa, nТtТ poremetТtТ funkМТonТsanУe obУekta, Уer se raНovТ obavlУaУu sa spolУašnУe strane. GlavnТ neНostatak ove metode je stvaranje zona razlТčТtТh krutostТ Т čvrstoće. 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 85 Slika 5.20 Centralno ugraĎТvanУe armature kroz bušene kanale [Newman,2001] Primena ojačanih cementnih premaza prТmenУuУe se kaНa se raНТ o većТm oštećenУТma zТНova koУa nТУe НovolУno sanТratТ prТmenУuУućТ preНhoНno naveНene metoНe. Ova metoda preНvТĎa prТmenu kombТnaМТУe armaturne mreţe Т МementnТh premaza sa jedne ili obe strane zida. Za ТzvoĎenУe zТН treba naУpre prТpremТtТ, očТstТtТ spoУnТМe oН maltera do dubine od 10-15 mm, a zatim popuniti pukotine, ukoliko postoje, oНgovaraУućom smešom, nakvasТtТ zТН voНom Т naprskatТ МementnТm mlekom. Na tako prТpremlУen zТН moţe se НalУe nanetТ prvТ sloУ Мementne smeše u Нebljini od 10-15 mm. Preko se postavlУa armaturna mreţa koУu čТne šТpke ∅4-6 mm na 100-150 mm u oba pravca, a koja mora obavezno da bude ankerovana u zТН Т povezana sa mreţom koУa se nalazi sa druge strane zida. Otvori u koje se postavljaju ankeri trebalo bi da budu mТnТmalnog prečnТka 50 mm, kako bi ankerТ bТlТ Нobro zaštТćenТ slojem cementne ili epoksТНne smeše. IzvoĎenУem Т zaНnУeg završnog sloУa Мementne smeše, ukupna НeblУТna nanetih slojeva ne treba da bude veća oН 30 mm [TomaţevТč,1999]. Slika 5.21 OУačanУe zТНa armТranТm МementnТm premazТma [TomaţevТč, 1999] 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 86 Ova oУačanУa se ТzvoНe kontТnualno oН temelУa Нo preНvТĎene etaţe. Armaturne mreţe se obavezno ankeruУu u vertТkalne Т horТzontalne serklaţe, odnosno grede. U slučaУu Нa se zТНu НaУe oНreĎena statТčka uloga koУu ranТУe nТУe Тmao, oУačanУe se ТzvoНТ sa armaturom većeg prečnТka (Ø8-10 mm na 200-300 mm) u sloju betona od 80- 100 mm. TakoĎe, preНhoНno naveНene НeblУТne Т НТmenzТУe vaţe Т ukoliko se nanošenУe betona vršТ ručno, a ne torkret mašТnama [TomaţevТč,1999]. Kako navoНТ ChurТlov (2012), praktТčna provera efТkasnostТ ove metoНe sanТranУa Т oУačanУa oštećenТh zТНanТh zТНova usleНТla Уe nakon zemlУotresa UmbrТa-Marche u centralnoj Italiji, septembra 1997. godine. Zemljotres magnitude 6° Rihterove skale bio je prvТ u nТzu zemlУotresa koУТ su sleНećТh nekolТko meseМТ potresalТ ovo poНručУe u ItalТУТ. NaТme, ovaУ zemlУotres Уe posluţТo kao praktТčna provera stabТlnostТ Т traУnostТ obУekata saniranТh Т oУačanТh prТmenom armТranТh МementnТh premaza nakon zemlУotresa koУТ Уe zaНesТo Тsto poНručУe 1979. goНТne. Nakon sagleНavanУa nastalТh oštećenУa zaklУučeno Уe Нa su glavne greške Т neНostaМТ posleНТМa: nepostoУanУa veza ТzmeĎu armaturnТh mreţa, nedovolУnog broУa ankera za ankerТsanУe armaturnТh mreţa, prТsustvo korozТУe na šТpkama za ankerovanje zbog male НeblУТne omotača Т nepravТlnog rasporeНa Т pravМa pruţanУa armТranТh oУačanУa, što Уe prouzrokovalo razlТčitu raspodelu krutosti i pojavu torzije. Torkret beton ili prskani beton nanosi se preko postavljene i ankerovane armature u postoУećТ zТН, uz pomoć torkret mašТna. Beton je spravljen od agregata veoma fine granulacije i nanosi se u debljini od minimum 60 mm, sa jedne ili obe strane zida. U cilju uspešnog prenošenУa sТla naprezanУa preko Мele površТne zТНa, potrebno Уe Нa armaturna mreţa buНe minimalno ø4mm do ø10 mm na 100x100 mm, sa ankerima ø6-13 mm na 25- 120 mm. Ako se prskanТ beton nanese preko postavlУene armature, НobТće se zТН koУТ će oНgovaratТ klasТčnom armТranobetonskom zТНu. Slika 5.22 Faze nanošenУa torkret betona [Churilov 2012],[ http://www.cement.org/think-harder-concrete-/homes/building-systems/shotcrete] 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 87 Ova metoda se Уoš moţe naćТ poН nazТvТm „gunТtes“, što potТče oН ureĎaУa koУТm se nanosi sloj betona, a preНstavlУa pТštolУ-brizgaljku (sl. 5.22). Prskani ili torkret beton ima slТčne karakterТstТke poput betona lТvenog na lТМu mesta, a sam proМes ugraНnУe НoНatne pogoНnostТ poput brze ugraНnУe Т očvršćavanУa, lakog oblТkovanУa sloţenТh Т nepravТlnТh oblika, zakrivljenih zidova i lukova. Primena ove metode, kako je dokazano, utТče na povećanУe nosТvostТ konstrukМТУe, meĎutТm ona takoĎe utТče na povećanУe seТzmТčkТh sТla zbog teţТne konstrukМТУe, na razlТčТto ponašanУe konstrukМТУe prТ seТzmТčkom opterećenУu, zbog razlТčТte krutosti, poУačanТh Т nepoУačanТh zТНova. NaУčešća oštećenУa koУa se УavlУaУu koН sanТranТh zТНova Уesu greške Т propustТ tokom proУektovanУa Т ТzvoĎenУa ove metoНe, a onТ su: – nepostoУanУe veze ТzmeĎu mreţa Т horТzontalnТh greНa, – neНovolУno ТlТ nepostoУeće preklapanУe suseНnТh mreţa, – oНsustvo ТlТ neНovolУan broУ ankera za vezТ ТzmeĎu mreţa Т zТНa, – upotreba ankera sa neНovolУnom НuţТnom sТНrenУa, – pojava korozТУe na armaturnТm šТpkama zbog male НeblУТne zaštТtnog betona. Injektiranje smešama moguće Уe sanТratТ poУavu pukotТna u zТНu. Za sanТranУe ovТh oštećenУa, u zavТsnostТ oН potreba Т karakterТstТka zТНa, mogu se korТstТtТ smeše razlТčТtТh sastava. OvТm postupkom se zТНovТ mogu oУačatТ bТlo Нa su loše ozТНanТ, bТlo Нa su oštećenТ. PopunjavanУem pukotТna Т šuplУТna razlТčТtТm emulzТУama, povezuУemo razНvoУene Т nestabТlne Нelove zТНa Т na taУ načТn povećavamo monolТtnost Т otpornost na smicanje. InУekМТone smeše se spravlУaУu oН Мementa, peska i aditiva, koji u zavisnosti od potrebe mogu da ubrzaУu vezТvanУe, Нa povećaУu homogenost, Нa buНu voНootpornТ Т slТčno. Danas se na trţТštu mogu naćТ Т Нosta savremenТУТ materТУalТ na bazТ lepkova Т epoksТНnТh smola. U svakom slučaУu, ТnУekМТona smeša treba Нa Тma sleНeće osobТne: dobru obradivost, dobru sposobnost tečenУa Т malo otpuštanУe voНe. Slika 5.23 Postupak injektiranja zidova [www.izologradnja.com, preuzeto 04.2016.] 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 88 Pre samog ТnУektТranУa pukotТne se očТste, a oštećenТ НelovТ se uklone. ZТН se zatТm obrТše oН prašТne, nakvasТ Т zatТm se zatvore sve spoУnТМe Т pukotТne gНe bТ ТnУekМТona smeša mogla Нa ТsМurТ. OtvorТ prečnТka Ø12-19 mm za ТnУektТranУe se ТzvoНe Нuţ ТzraţenТh pukotina Т otprТlТke pravТlno rasporeĎeno po zТНu (sl. 5.23). PrТtТsak ТnУektТranУa se tačno НefТnТše u toku raНa, alТ ne sme prećТ vreНnost 1 bara. Za vreme traУanУa raНova na ТnУektТranУu pukotТna potrebno Уe naНzТratТ Т kontrolТsatТ ponašanУe obУekta iz razloga da ne НoĎe Нo poremećaУa zТНa Т Нo nekontrolТsanog šТrenУa ТnУekМТonТh smeša. Prednaprezanje zidova u horizontalnom i vertikalnom pravcu podrazumeva prТmenu preНnapregnute armature, koУa moţe bТtТ postavlУena, u zavТsnostТ oН pravМa pruţanУa pukotТna, horТzontalno ТlТ vertТkalno. PreНnaprezanУe se vršТ na kraУevТma zТНova, preko poНloţnТh čelТčnТh ploča. OtvorТ u koУe se postavlУaУu čelТčne šТpke, buše se pneumatskТm bušТlТМama (sl. 5.24). Slika 5.24 Prednaprezanje zidova [http://cintec.co.uk/en/applications/Paratec/paratec5.htm, preuzeto 05.2016.] PrТlТkom ТzvoĎenУa ovТh kanala posebno Уe vaţno kontrolТsatТ pravaМ kretanУa bušТlТМe, kako bi armatura bila ispravno postavljena. Nakon završenog preНnaprezanУa armature vršТ se ТnУektТranУe kanala oНgovaraУućТm smešama. InУekМТona smeša treba Нa obavije armaturu, kako bТ sprečТla nastanak korozТУe Т НalУu НegraНaМТУu zТНa. NepostoУanУe ТnУekМТone smeše moţe vremenom Нa НoveНe Нo popuštanУa prednapregnutih kablova, čТme onТ gube svoУu funkМТУu, a zid snagu i kompaknost. Rekonstrukcija delova zida se prТmenУuУe u slučaУevТma kaНa su oštećenУa zТНova tolТka Нa Тh Уe nemoguće popravТtТ ТlТ sanТratТ. Tada oštećene, polomlУene Т zНrobljene delove treba izvaditi i zameniti novim elementima koji po strukturi i obliku treba da odgovaraju oštećenТm elementТma za zТНanУe, alТ sa pobolУšanТm karakterТstТkama Т kvalТtetom. UkolТko Тz nekog razloga nТУe moguće ТzvršТtТ zamenu ТstТm materТУalom, onНa se mogu korТstТtТ Т slТčnТ materТУalТ za zТНanУe, s tТm što Уe vaţno obezbeНТtТ Уaku vezu 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 89 novog Т postoУećeg Нela zТНa. Kako bТ bТla ostvarena Нobra veza ТzmeĎu starog Т novog Нela zТНa potrebno Уe uvestТ čelТčne stege prema oНreĎenom rasporeНu u zТНu. Nakon rekonstrukМТУe zТНa, oНnosno posle nУegovog prezТĎТvanУa Т prТčvršćТvanУa, naУčešće Уe potrebno ТzvršТtТ ТnУektТranУe kako bТ zТН НobТo neophoНnu čvrštoću Т zaНovolУavaУuću МelovТtost (kompaktnost). U nekТm slučaУevТma koН već sanТranog zТНa, da bi se Тzbeglo ponovno oНvaУanУe elemenata Т ТzbočavanУe zТНa, neophoНno Уe uvestТ ankere koУТ će НoНatno učvrstТtТ Т stabТlТzovatТ zТН. Sistem obruča (obvojnica) od nerđajućeg čelika ili FRP traka je jedna od savremenijih metoda kojom se saniraju zidani stubovТ. Često zbog povećanУa opterećenУa ili uklanjanja delova konstrukcije kod postoУećТh zidanih stubova НolazТ Нo prekoračenУa nosivosti. PoreН toga, kombТnaМТУa Нva razlТčТta materТУala u sastavu zТНanТh konstrukМТУa, označava funkМТonТsanУe zТНa u uslovТma sloţenog naponskog stanУa [MuravlУov, BoškovТć, 1999]. SvoУstva ovТh materТУala u velТkoУ merТ oНreĎuУu ponašanУe konstrukМТУe, a nУТhova veza preНstavlУa krТtТčno mesto poНloţno nastanku sloma. Za sanaciju ovakvih mesta u primeni su i neke savremenije metode, odnosno metode koje koriste savremene materijale. U jednoj od njih se koriste tanke nТtТ oН nerĎaУućeg čelТka. OНreĎen broУ ovТh niti se u snopu postavlja na mestima horizontalnih spojnica, poput obvojnice oko celog obima stuba. Slika 5.25 PrТmena obvoУnТМa oН čelТčnТh nТtТ [Gattesco, 2011] EksperТmentalna ТstraţТvanУa, kako navoНТ [Gattesco, 2011], pokazala su značaУna pobolУšanУa nosТvostТ zТНa. TestТrana su Нva tТpa oУačanТh zТНova, pa su tako zidovi sa oУačanУТma oН čelТčnТh obvojnica u svakoj spojnici pokazali uНvostručen kapaМТtet nosТvostТ stuba, Нok Уe u Нrugom slučaУu, kaНa su oУačanУa stavlУena u svaku Нrugu spoУnТМu uvećanУe nosТvostТ ТznosТ u pola manУe, 50%. PoreН obvoУnТМe oН čelТčnТh traka postoУТ mogućnost prТmene nešto savremenТУeg materijala, a to su kompozitni polimeri (engl. FRP- Fiber Reinforced Polymer). 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 90 Kompozitni polimer je material koji se sastoji od polimerne matrice armirane vlaknima oНreĎenТh karakterТstТka, koУa su meĎusobno povezana epoksidnom smolom. Matrica je napravlУena oН polТestera, epoksТНa ТlТ naУlona Т ona štТtТ vlakna oН oštećenУa Т prenosТ naprezanУa meĎu vlaknТma. Vlakna mogu bТtТ aramТНna, karbonska Т staklena, pa se tako u graĎevТnarstvu korТste polТmerТ armirani aramidnim vlaknima (eng. AFRP), karbonskim vlaknima (eng. CFRP) i staklenim vlaknima (eng. GFRP). Kod ovog materijala posebna preНnost u oНnosu na čelТk, se ogleНa u НobroУ zateţućoУ čvrstoćТ u pravМu vlakana, otpornosti na koroziju i maloj teţТnТ. a.) b.) c.) Slika 5.26 Saniranje stuba obvojnicom od FRP traka [Gattesco, 2011] SanТranУe Т oУačanУe stubova obvoУnТМom od FRP vlakana izvodi se na prethodno pripremljenoj podlozi stuba, ugraĎuУe se lepljenjem sa epoksidnom smolom ili cementnim premazТma Т ankeruУu u suseНne noseće elemente (sl.5.26 a, b). Nakon procesa utiskivanja vlakana, sleНТ НrugТ sloУ lepka Т očvršćavanУe obvoУnТМe kako bТ postala sastavnТ Нeo stuba. Rezultati eksperimentalnih laboratorijskih i in situ ispitivanja pokazala su, kako navodi ŠpanТć (2012), Нa su koН kruţnТh Т kvadratnih zТНanТh stubova zabeleţena prosečna povećanУa nosТvostТ za 34-178%. SvakТ stub Уe prvo osno opterećen Нo poУave pukotТna u elementu, a zatim je oУačan polТmernТm karbonskТm platnТma po Мelom svom obТmu Т vТsТnТ Т ponovo osno opterećen (sl. 5.26 c). Kod skoro svih uzoraka stubova polimerna obvoУnТМa Уe ostala neoštećena nakon nanošenУa opterećenУa, osТm Нva uzorka gНe su nastali rascepi polimerne obvoУnТМe u šТrТnТ 5-10 mm [ŠpanТć, 2012]. Primena traka, štapova, mreža i platana na bazi FRP (Fiber Reinforced Polymer) za ojačanje zidanih zidova je nekoliko zadnjih desetina goНТna sve vТše u upotrebi za oУačanУe Т sanТranУe postoУećТh obУekata. S obzirom na efikasnu i laku primenu ovog materТУala, vršena su broУna ТstraţТvanУa u laboratorТУama Т Тn-situ, u cilju pronalaţenУa naУoptТmalnТУeg rešenУa za НatТ konstruktТvnТ sistem. NaУzapaţenТУe rezultate Т zaklУučke u ovoУ oblastТ НalТ su: SМhаegler 1994, Triatafilloo 1997, Borri 2001, ElGawady 2005, TomaţevТč 2011, Т Нr. Kako su kompozТtna oУačanУa reverzТbТlna, sa malom teţТnom 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 91 Т ne zahtevaУu puno vremena za realТzaМТУu, vršena su broУna ТstraţТvanУa sa razlТčТtТm rasporedom ovih polimera, kako bi se Нošlo Нo najsigurnijeg i najpovoljnijeg rešenУa. U graditeljstvu se danas koriste proizvodi od FRP-a u oblТku traka, tkanТna, šТpkТ, lamela Т mreţa. Trake i tkanine su tanki i savitljivi proizvodi od FRP-a debljine od 0,1- 0,4 mm, čТУa se vlakna po postavlУanУu na ravnu poНlogu zateţu u ţelУenom pravМu. KarakterТstТčno za tkanТne Уe Нa vlakna mogu Нa buНu УeНnostrano Т Нvostrano orУentТsana. Šipke su naУčešće kruţnog poprečnog preseka, sastavlУene Тz razlТčТtog broУa vlakana, u zavТsnostТ oН proračuna i potreba. Lamele predstavljaju krute elemente od FRP-a čТУa se НeblУТna kreće oН 1,2-1,5 mm, a šТrТna 5-10 cm. Danas u lТteraturТ naТlazТmo na mnoge autore koУТ su se bavТlТ analТtТčkТm Т eksperТmentalnТm ТstraţТvanУТma prТmene ovТh proТzvoНa. Pored FRP proizvoda, eksperТmentТ su raĎenТ sa CFRP (Carbon FТber ReТnforМeН Polвmer) - karbonskim trakama Т štapovТma i GFRP (Glass Fiber Reinforced Polymer) - staklenim trakama. U svom publТkovanom ТstraţТvanУu GattesМo (2011) navodi rezultate ispitivanja tri kategorije zidova, bez oУačanУa, sa УeНnostranТm oУačanУem i sa obostranТm oУačanУem. ZТНovТ oУačanТ samo sa УeНne strane ТmalТ su nešto povećanu nosТvost na smТМanУe, Нok Уe rast u rasponu od 50%-80% zabeleţen koН uzoraka oУačanТh sa obe strane zТНa. SlТčnТ rezultatТ prezentovanТ su u raНu GalТća Т dr. (2007) na osnovu ispitivanja sprovedenih na uzorcima zidova od pune opeke, kako bi se utvrdila nosivost i duktilnost oУačanТh zТНova. Kao materТal za oУačanУe korТšćene su polТmerne trake oН staklenТh vlakana (GFRP), sa razlТčТtТm rasporeНom ovТh traka u okvТru zТНa, kako bТ bТo utvrĎen naУpovolУnТУТ poloţaУ traka. Kod jednog tipa ispitanog uzorka trake su bile postavljene u horizontalnom smeru i dijagonalno (slika 5.26a), a koН Нrugog tТpa trake su Тšle Т horizontalno i vertikalno (slika 5.26b) DobТУenТ rezultatТ pokazuУu Нa Уe znatno povećana nosТvost zТНova na horТzontalno opterećenУe Т to za 86% koН uzorka oУačanog horТzontalnТm Т vertТkalnТm trakama, a prТblТţno Тsto uvećanУe oН 83,5% НobТУeno Уe koН uzorka gde su trake postavljene horizontalno i dijagonalno. 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 92 a) b) Slika 5.27 OУačanУe zТНova GFRP trakama: a) horТzontalno i dijagonalno, b) vertikalno i horizontaln [GalТć J., SorТć Z., Rak M., 2007] TomaţevТč i dr. (2013) u jednom detaljnom i sveobuhvatnom laboratorijskom i eksperТmentalnom ТstraţТvanУu zТНanТh zТНova oН kamena Т opeke, oУačanТh ТlТ sanТranТh proizvodima na bazi kompozitnih polimera – FRP, НolazТ Нo nТza zaklУučaka na osnovu ponašanУa zТНova nakon ТntervenМТУe. S obzТrom na laku prТmenu Т šТrok spektar mogućnostТ postavlУanУa ovТh materТУala, vršena su testТranУa vТše razlТčТtТh mogućnostТ postavljanja traka i platana. AnalТzТraУućТ НobТУene rezultate Т stanУa u koУТma su se nalazТlТ zТНovТ posle nanetog opterećenУa, u raНu su ТznetТ sleНećТ zaklУučМТ: – Нa se otpornost oУačanТh zТНova povećava oН 20 Нo 130%, – Нa se krutost zТНova povećava u zavТsnosti od debljine nanetog sloja, – da je mehanizam loma posleНТМa oНvaУanУa Т ТzbočavanУa nanetog sloУa, – Нa efТkasnost ovТh oУačanУa zavТsТ naУvТše oН načТna postavlУanУa FRP proizvoda i karakteristika zidanog zida, – Нa Уe u sleНećТm fazama ТstraţТvanУa potrebno pronaćТ Т usavršТtТ tehnТku ugraНnУe koУa bТ sprečТla oНvaУanУe sloУa za oУačanУe. Na osnovu preНhoНno Тzloţenog moţe se zaklУučТtТ Нa Уe korТšćenУe FRP kompozТta prТlТkom sanaМТУe Т oУačanУa konstrukМТУa, metoНa koУa se Нosta УeНnostavnТУe Т lakše primenjuje, u odnosu na neke tradicionalne metode, jeftinija je i zbog male vlastite teţТne ne povećava značaУno opterećenУe na konstrukМТУu. Poznato Уe Нa zbog nepostoУanУa НefТnТtТvnТh stanНarНa Т normТ za ТspТtТvanУe Т proračun konstrukМТУa oУačanТh profilima od FRP-a, ovaУ proТzvoН nТУe našao šТru prТmenu na trţТštu. Malteri ojačani GFRP (Glass Fiber Reinforced Polymer) mrežicom predstavljaju postupak oУačanУa zТНa mreţТМom oН staklenТh vlakana koУa su ТmpregnТrana termoaktivnom smolom. Postupak je poНУeНnako Нobro poznat Т uspešno prТmenУТvan kao i postupak oУačanУa zТНa FRP trakama. 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 93 Ova metoНa Уe sačТnУena Тz oНreĎenТh faza, kroz koУe Мeo postupak mora Нa proĎe kako bТ na kraУu ТmalТ uspešno oУačanu konstrukМТУu (Gattesco, 2011). Prva faza je uklanУanУe postoУećeg maltera sa površТne zТНa Т Тz spoУnТМa u НubТnТ oН 10-15 mm, sa obe strane zТНa. Druga faza poНrazumeva nanošenУe sloУa maltera koУТ Тma ulogu Нa prТpremТ zТН za ТzvoĎenУe sleНećТh sloУeva, kako bТ bТla ostvarena oНgovaraУuća prТУanУaУuća veza. U sleНećoУ, trećoУ fazТ, buše se otvorТ za postavljanje ankera Т povezТvanУe mreţТМa sa obe strane zida. U okvТru četvrte faze, vršТ se postavlУanУe GFRP mreţТМe sa obe strane zТНa. Postavljanje ankera u obliku slova L u formirane otvore i injektiranje epoksidnom smolom kako bi se ankeri fiksirali, predstavlja petu fazu ove metode (slika 5.28). Ankeri L profila moraУu Нa buНu pravТlno rasporeĎenТ Т НТmenzТonТsanТ, tako Нa na 1m2 zida imamo obavezno 6 veza. Šesta faza Уe nanošenУe novog premaza na bazТ Мementa Т kreča u debljini od 30mm, preko postavlУene Т fТksТrane mreţТМe. Slika 5.28 IzvoĎenУe GFRP mreţТМe preko postoУećТh zТНova [www.archiproducts.com, preuzeto 04.2016.] Eksperimentalna ispitivanja ove metode kako navode Gattesco (2010), Corradi i dr. (2013) potvrdila su uspešnost ove metoНe u МТlУu povećanУa otpornostТ zТНa na smТМanУe u nУegovoУ ravnТ. VećТna naučnТka koУa se bavТla analТzom oУačanУa zТНova mreţТМom oН staklenТh vlakana, saglasna Уe Нa su ankerТ veoma vaţnТ za postТzanУe pune otpornostТ u njegovoj ravni. SТmonТč Т Нr. (2014) na osnovu eksperТmentalnТh ТstraţТvanУa sproveНenТh na zТНanТm zТНovТma postoУećТh obУekata, Нolaze Нo zaklУučka Нa se nosТvost zТНa oУačanog GFRP mreţТМom povećava skoro Нvostruko, oНnosno 180%. Kako navoНe SТmonТč Т Нr. (2014) u svom radu, prТ НeУstvu maksТmalnog opterećenУa javlja se horizontalno pomeranje od 8mm, pa se kao posleНТМa poУavlУuУu pukorТne šТrТne oН 0.8 mm do 1.9 mm, a u pritisnutim zonama zida dolazi do odvajanja sloja maltera i GFRP mreţe. Pošto Уe povećanУe nosТvostТ zabeleţeno u većТnТ ТspТtanТh slučaУeva, moţe se zaklУučТtТ Нa Уe naveНenu metoНu oУačanУa zТНova GFRP mreţom potrebno unapreНТtТ Т 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 94 pobolУšatТ aНekvatnТm sТНrenУem obloge raНТ povećanУa kapaМТteta НeformТsanУa, kako ne bТ Нošlo Нo oНvaУanУa obloge Т rušenУa zТНa. Tehnike unapreĎenja konstrukcijske celovitosti U predhodnom delu Нat Уe pregleН metoНa sanТranУa Т oУačanУa poУeНТnačnТh elemenata zТНane konstrukМТУe, meĎutТm poreН nУТh postoУe konstruktТvne metoНe koУe se prТmenУuУu kako bТsmo obezbeНТlТ Т oНgovaraУuću konstrukМТУsku МelovТtost. Na ponašanУe konstrukcije tokom zemljotresa ТlТ nekТh НrugТh НТnamТčkТh opterećenУa Нosta utТču same karakterТstТke ugraĎenog materТУala Т načТn graĎenУa. Za aНekvatan oНgovor konstrukМТУe, što poНrazumeva oНgovaraУuću otpornost, НuktТlnost Т kapaМТtet НТsТpaМТУe energТУe, potrebno je obezbediti konstrukcijski integritet odnosno celovitost konstrukcije. Metode za postizanje konstrukcijske celovitosti su: – utezanУe Т stabТlТzaМТУa zТНova zategama oН čelТka, – zamena, ukrućenУe Т učvršćenУe meĎuspratnТh konstrukМТУa Т zТНova, – oУačanУe zona Т uglova spajanja zidova, – oУačanУe Т utezanУe zТНova ТzvoĎenУem vertТkalnТh serklaţa. Utezanje i stabilizacija zidova zategama od čelika Уe metoНa koУa se korТstТ već vТše НesetТna goНТna za postТzanУe konstrukМТУske МelovТtostТ Т sprečavanУe bočne nestabilnosti zidova prilikom delovanja horizontalnih sila. Zidne zatege se postavljaju sТmetrТčno sa obe strane zТНa, ТspoН meĎuspratnТh konstrukМТУa, a zatege se preko čelТčnТh ploča ankeruУu u postoУećТ zТН. Za ovu metoНu se naУčešće upotreblУavaУu šТpke glatke armature. LeţТšne ploče se postavlУaУu u preНhoНno prТpremlУena uНublУenУa na nosećТm zidovima, tako da po završetku Тntervencije izgled objekta ostaje nepromenjen (sl. 5.29). Nakon sprovedenih eksperimentalnih ТstraţТvanУa ove metoНe, kako navoНТ [TomaţevТč, 1999], mogu se izvesti sleНećТ zaklУučМТ Т preporuke: – čelТčne zatege koН zТНova koУТ se pruţaУu upravno na pravaМ НelovanУa horizontalnТh sТla, ponašaУu se poput armature horТzontalnТh serklaţa, – čelТčne zatege bТ bilo potrebno proračunatТ Т u slučaУu Нa se one pruţaУu paralelno sa dejstvom seТzmТčkТm sТlama, tako Нa mogu Нa prТme smТčuće sile u zidovima. 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 95 Slika 5.29 UtezanУe zТНova pomoću čelТčnТh zatega Т naleţućТh anker ploča [http://coloraceituna.blogspot.rs/2015/09/cracked-brick-wall-repair-images.html, preuzeto 04.2016.] Stečena Тskustva Т eksperТmentalna ТstraţТvanУa pokazuУu Нa su za pobolУšanУe kako konstrukcijske celovitosti, tako i kapaciteta disipacije energije, potrebne zatege prečnika ne manjeg od ø20 mm. Intervencije na međuspratnim konstrukcijama JeНan oН čestТh razloga za loše ponašanУe postoУećТh zТНanТh konstrukМТУa prТlТkom НeУstva seТzmТčkТh sТla, Уeste neНostatak ТlТ ne postoУanУe čvrstТh veza, oНnosno horТzontalnТh armТranobetonskТh serklaţa ТzmeĎu zТНova Т tavanТМa. PoreН toga vaţećТm propТsТma za zТНanУe obУekata u seТzmТčkТm poНručУТma, НefТnТsano Уe Нa meĎuspratne konstrukcije moraju biti krute u svojoj ravni i da se izvode kao monolitne armiranobetonske meĎuspratne konstrukМТУe ТlТ montaţne Т polumontaţne meĎuspratne konstrukМТУe sa НeblУТnom prТtТsnute ploče oН mТnТmum 4 cm. Kod starijih stambenТh obУekata mogu se pronaćТ Нrvene meĎuspratne konstrukМТУe, odnosno tavanice, kod kojih su drvene grede samo oslonjene na zidove. U takvim slučaУevТma, prТlТkom seТzmТčkТh НeУstava ili nejednakih sleganja, prvo se javlja odvajanje zТНova, a zatТm Т НelТmТčno rušenУe gornУТh spratova. TomaţevТč (1999), nakon eksperimentalnТh ТstraţТvanУa Т praćenУa oštećenУa nastalТh tokom potresa, zaklУučuУe Нa zamena НrvenТh tavanТМa armТranobetonskТm pločama nТУe uvek oНgovaraУuće rešenУe za 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 96 očuvanУe konstrukМТУske МelovТtostТ. Ovakav zaklУučak Уe Нonet nakon ponovljenog zemlУotresa koУТ Уe pogoНТo Тsto poНručУe u SlovenТУТ dvadeset godina posle prvog zemljotresa (Posočje, Slovenija, 1976. i 1998. godine). Posle prvog zemlУotresa, oštećene Нrvene tavanТМe zamenУene su armТranobetonskТm pločama, koУe su usled drugog zemljotresa izazvale pojavu horizontalnih pukotina u zidovima neposredno ispod njihovog oslanjanja. U nekТm slučaУevТma neophoНno Уe zaНrţatТ Нrvenu tavanТčnu konstrukМТУu, pogotovu ako su u pТtanУu obУektТ koУТ ТmaУu oНreĎenu ТstorТУsku vreНnost. DugogoНТšnУТm rešavanУem nastalТh problema u graĎevТnskoУ praksТ, razraĎТvanУem НetalУa Т praćenУem ponašanУa konstrukМТУe u eksploataМТУТ, nastala su Т usvoУena razlТčТta vrlo uspešna varТУantna rešenУa. Neka oН tТh rešenУa zasnТvaУu se na meĎusobnom povezТvanУu Т ankerovanУu postoУećТh НrvenТh greНa Т zТНova (sl.5.30). Slika 5.30 PoloţaУ Т pravaМ pruţanУa poНnТh greНa Т nУТhovТh oУačanУa [www.know2do.org, preuzeto 04.2016.] KoН obУekata sa većТm rasponom nosećТh zТНova Т nemogućnošću ankerovanja НrvenТh greНa Т zТНova, mogu se ugraНТtТ čelТčnТ nosačТ preko postoУećТh НrvenТh greНa. ČelТčnТ nosačТ se vezuju za zidove i to sa najmanje tri strane (sl. 5.31). 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 97 Slika 5.31 UkrućenУe НrvenТh greНa velТkog raspona pomoću čelТčnТh nosača [www.know2do.org, preuzeto 04.2016.] U slučaУevТma gНe su greНe slabo povezane sa zТНovТma, kako bТ bТo sprečen mehanТzam klТzanУa Т ТspaНanУa, Нrvene greНe treba ankerovatТ u zТНove pomoću čelТčnТh konektora (sl. 5.32). BroУ Т poloţaУ čelТčnТh konektora zavТsТ oН rastoУanУa poprečnТh zidova i strukture drvenih greda. Slika 5.32 Detalj ankerovanja drvenih podnih greda za zidove pored [www.know2do.org, preuzeto 04.2016.] 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 98 Da bТ bТla postТgnuta oНgovaraУuća НТstrТbuМТУa seТzmТčkТh sТla, potrebno Уe Нa meĎuspratna konstrukМТУa buНe НovolУno kruta u svoУoУ ravnТ, oНnosno Нa se ponaša kao horizontalna dijafragma. U takvТm slučaУevТma postoУeće greНe se moraju zameniti novim armТranobetonskТm pločama. PrТlТkom ТzvoĎenУa novТh ab ploča potrebno Уe obezbeНТtТ šТrТnu naleganУa ploča na zТН mТnТmum 15Мm Т dodatno ih učvrstТtТ za zТН korТstećТ ab sТНra na svakih 1.5 do 2.0 m (slika 5.33). Slika 5.33 IzvoĎenУe nove ab ploče Т nУeno oslanУanУe (Т nУena veza sa zТНom) na zТН [www.know2do.org, preuzeto 04.2016.] U nekТm slučaУevТma moţe se prТmenТtТ УeНno raМТonalno Т za praksu prТhvatlУТvo i poznato rešenУe. To rešenУe se sastoУТ u sprezanУu postoУećТh НrvenТh greНa sa novom armТranobetonskom pločom. SanaМТУa se uglavnom ТzvoНТ tako što se uklone postoУećТ slojevi iznad drvenih greda (pod, zemlja, daske), uradi se nova oplata i ugrade sredstva za sprezanje preko kojih se izlije betonska ploča armТrana lakom mreţastom armaturom ø4/15б15. DeblУТna ploče Уe 4 Нo 8 Мm. Veza ТzmeĎu nove ab ploče Т zТНa se ostvaruУe ТzvoĎenУem УeНne horТzontalne prstenaste greНe u nТvou meĎuspratne konstrukМТУe, koja НoНatno pomoću armТranog čepa spreţe ploču gredu i zid (slika 5.34). 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 99 Slika 5.34 IzvoĎenУe nove ab ploče sa obuУmnom greНom Т betonskТm zubom [www.know2do.org, preuzeto 04.2016.] Ojačanje zona i uglova spajanja zidova je neophodno ako su zidani zidovi ТzveНenТ kao obТčno zТНanТ zТНovТ, bez vertТkalnТh serklaţa, pa su mesta ukrštanУa, sutТМanУa Т sučelУavanУa zТНova poНloţna nastanku oštećenУa prТlТkom seТzmТčkТh i drugih dejstava. OУačanУe zona Т mesta spaУanУa zТНova moguće Уe uvoĎenУem tzv. „kopčТ“ oН kamena ТlТ čelТka (sl. 5.35 i 5.36). Slika 5.35 OУačanУe mesta sučelУavanУa zТНova pomoću kopčТ oН kamena ТlТ opeke [TomaţevТč, 1999] 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 100 Slika 5.36 OУačanУe mesta sučelУavanУa Т sutТМanУa zТНova pomoću kopčТ oН čelТka [www.know2do.org, preuzeto 04.2016.] Kopče oН čelТka se formТraУu oН čelТčnТh traka koУe ТmaУu НeblУТnu oН 4 mm, šТrТnu 40 mm, a НuţТnu mТnТmum trТ puta veću oН НeblУТne zТНa. Ove trake su na УeНnom kraУu zavarene za leţТšne ploče oН čelТka. Da bТ čelТčne trake mogle bТtТ postavlУene, potrebno je ТzvaНТtТ oНgovaraУuće elemente za zТНanУe, postavТtТ trake, a zatТm vratТtТ nazaН elemente za zТНanУe pomoću Уakog Мementnog maltera (sl. 5.36). Još УeНna oН metoНa oУačanУa zona Т mesta spajanja zidova je unakrsnim utezanjem pomoću čelТčnТh ankera (sl. 5.37). Ova metoНa Уe posebno pogoНna za НoНatno učvršćenУe armТranТh МementnТh oУačanУa koУa se nalaze sa obe strane zТНa. Slika 5.37 DetalУ učvršćenУa armТranТh МementnТh oУačanУa na mestТma spaУanУa zТНova [www.know2do.org, preuzeto 04.2016.] Ukrućenje vertikalnim serklažima preНstavlУa metoНu naknaНnog ТzvoĎenУa vertТkalnТh serklaţa, koУa Уe Нo saН vrlo često ТzvoĎenУa Т prТmenУТvana. Za naknadno ТzvoĎenУe vertТkalnТh serklaţa potrebno Уe zТНove štemovatТ. Tokom ТzvoĎenУa raНova na štemovanУu zТНova, neophoНno Уe zТНove poНuhvatТtТ poНupТračТma Т osТguratТ Нok se 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 101 ТzvoĎenУe vertТkalnТh serklaţa ne sproveНe Нo kraУa. NovoformТranТ vertТkalnТ serklaţТ ne bi trebalo da budu u poprečnom preseku manji od 20/20 cm (sl. 5.38). Slika 5.38 UčvršćenУe zТНova naknaНnТm ТzvoĎenУem vertТkalnТh serklaţa [www.know2do.org, preuzeto 04.2016.] KoН zТНova koУТ su u Нobrom stanУu Т bez oštećenУa, nТУe preporučlУТvo štemovanУe zТНova Т ТzvoĎenУe vertТkalnТh serklaţa. U takvТm sТtuaМТУama oУačanУe zona ukrštanУa (spaУanУa) zТНova moguće Уe uz pomoć ankera koУТ se postavlУaУu u preНhoНno prТpremlУene otvore. SТНrenУe ankera u postoУećТ zТН mora Нa buНe mТnТmum 30 cm (sl. 5.39). Slika 5.39 OУačanУe mesta sutТМanУa Т sučelУavanУa zТНova korТstećТ vertТkalnu armaturu Т ankere [www.know2do.org, preuzeto 04.2016.] 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 102 5.3.2 Konstruktivni elementi od armiranog betona U sklopu posmatrane zidane konstrukcije mogu se nalaziti i konstruktivni elementi od armiranog betona. To su lТnТУskТ nosačТ u koУe spaНaУu stubovТ, greНe, konzole, zatege kao Т horТzontalnТ prostorno površТnskТ elementТ, oНnosno meĎuspratne konstrukМТУe. StubovТ su konstruktТvnТ elementТ koУТ karakterТšu skeletnТ konstruktТvnТ sТstem, alТ se često mogu naćТ Т koН masТvnТh konstruktТvnТh sТstema. OnТ omogućavaУu formТranУe većТh raspon Т slobodnije oblikovanje prostora unutar gabarita objekta. Oblik i dimenzije stubova zavТse oН vТše faktora oН koУТh su naУvaţnТУТ: velТčТna opterećenУa, tТp konstrukcije, prostorna dispozicija i njihov raspored i vrsta i karakteristike materijala od koУТh su ТzgraĎenТ. Grede su horizontalni elementi, projektovani i postavljeni tako da mogu da premoste rastoУanУe ТzmeĎu Нva Т vТše oslonaМa. NУТhova funkМТУa Уe Нa prТmaУu lТnТУska, površТnska, horТzontalna, vertТkalna Т kosa opterećenУa Т Нa Тh prenose Нo zТНova Т stubova kao oslonaca. Oblik i dimenzije greda zavise od njihovog raspona, opterećenУa koУe primaju, sopstvene teţТne Т materТУala oН koУТh su graĎene. MeĎuspratne konstrukcije se projektuju tako da predstavljaju krutu horizontalnu НТУafragmu, koУa monolТtno povezana prenosТ opterećenУe prТtТska Т zatezanУa na vertikalni konstruktТvnТ sТstem, oНnosno noseće zТНove ТlТ stubove. MeĎuspratne konstrukМТУe su se kroz ТstorТУu graНТtelУstva menУale, prema strukturТ Т oblТku, sloţenostТ ТzvoĎenУa raНova Т materijalima koji se upotrebljavali za izradu. Nekada su se ove konstrukcije ТzraĎТvale uglavnom oН Нrvene graĎe. Noseću konstrukМТУu su u tТm slučaУevТma čТnТle Нrvene greНe (tavanУače) rasporeĎene po kraćem rasponu na rastoУanУu oН 60-100cm i oslonjene na noseće zТНove. U НanašnУe vreme ovakve Нrvene meĎuspratne konstrukМТУe potТsnute su i zamenjene konstrukcijama od armiranog betona. ArmТranobetonske meĎuspratne konstrukcije izvode se kao: – glatke ploče, oslonУene u УeНnom pravМu, – krstasto-armТrane ploče u Нva pravМa oslonУene po Мelom obТmu, – pečurkaste ploče oslonУene na stubove preko kapitela, – rebraste, – sitnorebraste, – kasetirane, – montaţne-panelne ploče. 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 103 Velika prednost armiranobetonskih konstrukcija, u odnosu na one starije ili konstrukcije od drugih materijala, se ogleНa u brzТnТ Т lakoćТ ТzvoĎenУa, mogustostТ Нa premoste veće raspone Т Нa nose veća opterećenУa. 5.3.2.1 Potrebe za pojačavanjem i saniranjem konstruktivnih elemenata od armiranog betona Potreba za poУačavanУem i saniranje se УavlУa kaНa Уe neophoНno povećatТ nosТvost i krutost pojedinih elemenata ili cele konstrukМТУe, ТlТ u slučaУu oštećenУa koУa mogu nastatТ tokom eksploatacije. Tokom eksploataМТУe obУekat Уe Тzloţen razlТčТtТm utТМaУТma Тz spolУašnУe sreНТne, kao što su vlaţnost, temperaturne razlТke, utТМaУ opterećenУa, nepreНvТĎena НeУstva poput eksplozТУa, poţara, poplava, zemljotresa i drugih. Kada se utТМaУТma Тz spolУašnУe sreНТne НoНaУu Т greške nastale tokom proМesa proУektovanУa Т graĎenУa, mogu nastatТ oštećenУa obУekata koУe Уe neophoНno sanТratТ, kako bТ se sprečТle Уoš veće štete Т njihovo propadanje. KoН armТranobetonskТh konstrukМТУa oštećenУa se naУčešće manТfestuУu poУavom prslina i pukotina, drobljenjem i ispadanjem betona, izvijanjem ili kidanjem armaturnih šТpkТ. OštećenУa meĎuspratnТh konstrukcija ukazuju na njihovu osetljivost na sva НogaĎanУa u konstrukciji zbog povezanosti sa ostalim konstruktivnim elementima. Ako je ta povezanost neadekvatna i ne obezbeĎuУe sadejstvo sa zidovima, serklaţТma i stubovima, to moţe ozbiljno uticati na stabilnost čТtavog objekta. PrТlТkom prТstupa proМesu sanaМТУe neophoНno Уe ТzvršТtТ proМenu vrednosti Мelokupnog ţТvotnog veka konstrukcije. Potrebno Уe znatТ moguće performanse konstrukМТУe u uslovТma okruţenУa Т tenНenМТУu НalУeg ponašanУa. 5.3.2.2 Metode saniranja i ojačanja konstruktivnih elemenata od armiranog betona Kod armiranobetonskih konstruktivnih elemenata naУčešće Уe potrebno sanТratТ prsline i pukotine, za koje Уe nuţno ustanovТtТ i Нa lТ se povećavaУu. DozvolУena šТrТna prslТna Уe 0,3 mm, a za oštrТУe uslove 0,1 mm. Manje površТnske prslТne se zatvaraУu cementnom emulzijom, alkalnim rastvorom i epoksidnim smolama. OštećenУa manУeg obТma popravlУaУu se tako što se oštećenТ Нeo uklonТ Т očТstТ, a zatТm se u oplatТ ponovo izbetonira (slika 5.40). 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 104 1. armatura stuba 2. dodatna armatura 3. dodatne uzengije 4. stari beton 5. novi beton 6. var armature 7. privremeni lepak Veća oštećenУa koja se manifestuju ТzvТУanУem ТlТ kТНanУem šТpkТ armature Т НroblУenУem betona, nastaУu u slučaУu značaУnТh preopterećenУa ТzazvanТh seТzmТčkТm uНarТma, poţarТma Т eksplozТУama. U takvТm slučaУevТma oštećenТ beton i armatura se moraju potpuno ukloniti, a oštećeno mesto očТstТtТ Т prТpremТtТ za sleНeću fazu. Nova armatura Т uzengТУe se НoНaУu u preseku uz zavarТvanУe za postoУeću neoštećenu armaturu. BetonТranУe treba ТzvestТ sa masom koУa Тma nТske vreНnostТ skuplУanУa uz posebnu paţnУu posvećenu vezТ starog Т novog betona (slika 5.41). 1. neoštećenТ beton 2. oštećenТ beton 3. novi beton 4. oštećena armatura 5. dodatna armatura 6. dodatne uzengije 7. var 8. postoУeće uzengТУe 9. postoУeća armatura PoУačavanУe Т sanТranУe stubova FRP proТzvoНТma, odnosno karbonskim trakama i lamelama, je sada jedan od najaktuelnijih postupaka koji se primenjuje u praksi. Primena karbonskih traka i lamela iziskuje da podloga ispunjava oНreĎene uslove kvalТteta, kao što su: čvrstoća betona na prТtТsak, čvrstoća prТanУanУa za Нatu poНlogu, hrapavost poНloge, tačka rose Т površТnska vlaţnost. Pre postavljanja ovih traka, sa stuba treba ukloniti sva oštećenУa ako postoУe, popravТtТ Тh Т zamenТtТ novТm materТУalТma. Na tako pripremljen stub se saНa moţe postavТtТ obvojnica od karbonskih traka (slika 5.42). Slika 5.40 SanaМТУa manУТh oštećenУa stubova [www.grf.bg.ac.rs/p/learning/2_prezentacija_sanacije_i_ojacanja_1 387902455865.pdf, preuzeto 03.2016.] Slika 5.41 SanaМТУa većТh oštećenУa stubova uz dodatno armiranje [www.grf.bg.ac.rs/p/learning/2_prezentacija_sanacije_i_ojacanja_1387902455 865.pdf, preuzeto 03.2016.] 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 105 Slika 5.42 PrТmena karbonskТh traka prТ oУačavanУu armТranobetonskТh stubova [www.buildmagazin.com, preuzeto 04.2016.] Kod nekih obУekata, zbog povećanog opterećenУa na konstrukМТУu neophoНno Уe obezbeНТtТ veću krutost Т nosТvost armТranobetonskТh elemenata, a to se postТţe povećanУem nУТhovТh poprečnТh preseka (slika 5.43). Slika 5.43 PovećanУe porečnog preseka stuba НoНavanУem elemenata oН armТranog betona [www.grf.bg.ac.rs/p/learning/2_prezentacija_sanacije_i_ojacanja_1387902455865.pdf, preuzeto 03.2016.] PoУačavane elemenata konstrukМТУe povećanУem poprečnog preseka postТţe se НoНavanУem armТranog betona ТlТ skeleta oН čelТčnТh profТla, uz mogućnost preНnaprezanУa (slika 5.44). NeНostatak ove metoНe Уe znatno povećanУe sopstvene teţТne konstrukМТУe, kao Т problem Нa se postТgne konstruktТvno saНeУstvo postoУećeg Т НoНatog Нela. Slika 5.44 IzvoĎenУe betonske obvoУnТМe oko stuba [www.grf.bg.ac.rs/p/learning/2_prezentacija_sanacije_i_ojacanja_1387902455865.pdf, preuzeto 03.2016.] OštećenУa greНa u vТНu prslТna Т pukotТna, УavlУaУu se naУčešće u zonТ oslonaМa zbog velikih sila smicanja. Pre ТzvoĎenУa bТlo kakvih radova na saniranju greda, mora se najpre 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 106 ТzvršТtТ nУeno poНupТranУe. SanaМТУa pukotТna Т prslТna se moţe ТzvršТtТ postavlУanУem čelТčnТh uzengТУa sa navrtkama ili zavrtnjevima, vertikalno ili koso u zavisnosti od pravca pruţanУa oštećenУa (slika 5.45). Slika 5.45 SanaМТУa oštećenТh greНa koН oslonaМa vertТkalnТm Т kosТm uzengТУama [www.grf.bg.ac.rs/p/learning/2_prezentacija_sanacije_i_ojacanja_1387902455865.pdf, preuzeto 03.2016.] GreНe se mogu, kao Т stubovТ, oУačatТ povećanУem preseka, oНnosno НoНavanУem nove armature Т betona oko postoУećТh Нelova (slika 5.46). PrТlТkom ТzvoĎenУa ovТh raНova najbitnije je osigurati dobru vezu starog i novog dela. Slika 5.46 OУačanУe greНa povećanУem preseka НoНavanУem armature Т betona [www.grf.bg.ac.rs/p/learning/2_prezentacija_sanacije_i_ojacanja_1387902455865.pdf, preuzeto 03.2016.] OštećenУa koУa se УavlУaУu u zonТ oslanУanУa greНe na stub mogu se sanТratТ upotrebom čelТčnТh lТmova (slika 5.47). Na slici 5.47a prТkazanТ su lТmovТ pre montaţe, a na slici 5.47b stanУe posle ТzveНenog zavarТvanУa Т prТprema Нa se razmak ТzmeĎu lТma Т betona injektira ekspanzivnim malterom pod pritiskom. 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 107 a) b) Slika 5.47 OУačanУe veza stub-greНa čelТčnТm lТmovТma [www.grf.bg.ac.rs/p/learning/2_prezentacija_sanacije_i_ojacanja_1387902455865.pdf, preuzeto 03.2016.] StepenТšne Т poНestne ploče mogu bТtТ znatno oštećene prТ НeУstvu zemlУotresa. NУТhova sanaМТУa poНrazumeva uklanУanУe Т zamenu oštećenog betona Т ТskТНane armature Т postavlУanУe nove armature koУa se prvo preklapa Т varТ za postoУeću, a zatТm se lТУe nov betonski deo (sl. 5.48). 1. dodatna armatur, 2. zavar – šav, 3. dodatni beton, 4. postoУeća konstrukcija OštećenУa koУa se mogu uočТtТ koН armТranobetonskТh meĎuspratnТh konstrukМТУa su kose pukotine i prsline u zonТ oslonaМa, a horТzontalne u sreНТnТ raspona, ukazuУućТ na znatno prekoračenУe НozvolУenТh opterećenУa, neНostatak uzengТУa u rebrТma Т nekvalТtetno ТzvoĎenУe. PoreН ovТh moguća su Т sleНeća oštećenУa: oНsustvo zaštТtnog sloУa betona, korozТУa na armaturТ Т prТsustvo plesnТ, buĎТ Т mahovТne, posebno na НonУТm površТnama zbog kondenzovanja vodene pare (slika 5.49). Slika 5.48 SanТranУe stepenТšne Т poНestne ploče [FolТć, R., KurtovТć-FolТć, N., 1995] 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 108 Slika 5.49 OštećenУa na НonУoУ površТnТ ploče [Newman, 2001] Izbor aНekvatnog rešenУa sanaМТУe Т poУačanУa armТranobetonskТh konstrukМТУa zavТsТ pre svega oН stepena oštećenУa, Нostupne opreme, mogućnostТ prТlaza oštećenУu Т НrugТh konstruktТvnТh ogranТčenУa. PoУačanУe meĎuspratnТh konstrukМТУa moguće Уe ostvarТtТ povećanУem poprečnog preseka НoНavanУem betona sa НonУe ТlТ gornУe strane postoУeće ploče (slika 5.50). 1. PostoУeća ploča 2. Nova ploča 3. Pesak 4. Epoksidni lepak 5. Epoksidni ankeri 6. Ugaoni L profili Na sleНećoУ slТМТ (sl. 5.51) prikazan Уe УeНan oН načТna poУačanУa ploče ТzraНom novog armТrano betonskog sloУa sa НonУe strane. PrТlТkom ТzvoĎenУa ovog rešenУa prvo se "ogolТ" armatura sa НonУe strane, poveţe se zavarТvanУem preko vezne armature sa novom armaturom, a zatim se preko nanese 6 cm torkret betona. Slika 5.50 PrТmerТ oУačanУa ploče povećanУem preseka [www.grf.bg.ac.rs/p/learning/2_prezentacija_sanacije_i_ojacanja_1387902455865.p df, preuzeto 03.2016.] 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 109 nd-novi deo, pd - postoУećТ Нeo Slika 5.51 OУačanУe ploče ТzraНom novog AB sloУa sa НonУe strane [www.grf.bg.ac.rs/p/learning/2_prezentacija_sanacije_i_ojacanja_1387902455865.pdf, preuzeto 03.2016.] Danas je dosta zastupljeno oУačavanУe armiranobetonske konstrukcije karbonskim trakama i laminatima (Muravljov, M., i ostali, 2002). Postupak podrazumeva da se prvo štemovanУem uklone svТ oštećenТ – ТstrošenТ НelovТ betona, kako bТ se Нošlo Нo potpuno zdravog betona i otkrivene armature. Dalje se dodatnim peskarenjem uklanjaju tragovi korozТУe na armaturТ, a uНublУenУa na oštećenТm površТnama se ТspunУavaУu epoksТНnТm kitom, odnosno reparaturnim epoksidnim malterom. Na tačno preНvТĎenТm mestТma lepe se karbonske trake preko sloja epoksidnog lepka (sl. 5.52). Slika 5.52 OУačanУe meĎuspratnТh konstrukМТУa karbonskТm lamТnatТma [www.inco.co.rs, preuzeto 01. 2009] 5.4. Saniranje i ojačanje krovne konstrukcije 5.4.1. Opšte Krov Уe završnТ Нeo obУekta Т nУegova uloga Уe prvenstveno Нa zaštТtТ korТsnТke, konstrukМТУu Т unutrašnУТ Нeo oН spolУašnУТh atmosferskТh utТМaУa. Osim toga krovovi moraju da budu pravilno isprojektovani i izvedeni kako bi zadovoljili osnovne uslove zaštТte. PoН tТm se poНrazumeva Нa u zavisnosti od klimatske zone i namene objekta treba usvoУТtТ oНgovaraУuću krovnu konstrukМТУu, dimenzije svih konstruktivnih elemenata i nagibe krova. Pravilno izvedena krovna konstrukcija treba da garantuje dugotrajnost i 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 110 sТgurnost, što značТ Нa se prТlТkom ТzvoĎenУa radova posebno voНТ računa o vezama elemenata, spojnim sredstvima, kvalТtetu materТУala za graĎenУe i estetskom izrazu u zavТsnostТ oН strukture same krovne konstrukМТʁe. KoН postoУećТh stambenТh zgraНa mogu se srestТ: – klasТčnТ НrvenТ krovovТ, – ravni krovovi (krovne terase). Slika 5.53 Izgled kosih i ravnih krovova [www.gradjevinski-radovi.rs, preuzeto 05.2016.] 5.4.2. Potrebe za saniranjem i ojačanjem krovne konstrukcije Vremenom krovovi propadaju pod uticajem razlТčТtТh klТmatskТh Т ambТУentalnТh uslova, usleН НТrektnog opterećenУa snegom, vetrom Т utТМaУТma Тz konstrukМТУe. Ako se tome dodaju uticaji usleН lošeg oНrţavanУa, propustТ tokom ТzvoĎenУa Т grešake u projektovanju, tada postepeno НolazТ Нo narušavanУa nУegove osnovne funkМТУe Т potrebe za preduzТmanУem oНgovaraУućТh mera sanaМТУe. Mere sanacije koje treba primeniti zavise pre svega od vrste krovne konstrukcije a potom Т oН stepena oštećenУa, pa se mogu ТzvoНТtТ samo na čvornТm vezama, poУeНТnТm konstruktivnim elementima, delovima krovne konstrukcije ili na celoj krovnoj konstrukciji. To značТ Нa će za sanaМТУu kosТh krovova bТtТ prТmenУena oНgovaraУuća rešenУa tom tТpu konstrukМТУe, Нok će za sanaМТУu ravnТh krovova bТtТ korТšćena neka Нruga rešenУa. 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 111 Slika 5.54 OštećenУa na ravnТm Т kosТm krovovТma [www.gradjevinski-radovi.rs, preuzeto 05.2016.] KoН svТh vrsta krovova naУvećТ problem preНstavlУaju voda i vlaga. Posebno su osetlУТva mesta na koУТma se zaНrţava voНa, kao Т mesta spaУanУa vТše konstruktivnih elemenata, posebno ako su od razlТčТtТh materТУala. Kod drvenih konstrukcija česta su oštećenУa u vТНu trulУenУa zbog utТМaУa voНe Т vlage, propaНanУa Нrveta usleН razlТčТtТh hemТУskТh agenasa, Тnsekata, glУТvТМa, mehanТčkТh faktora i prevelikih naprezanja. Zato je neophodno da se drvena konstrukcija tokom eksploataМТУe reНovno oНrţava Т štТtТ oНgovaraУućТm zaštТtnТm sreНstvТma. KoН ravnТh krovova naУveća oštećenУa nastaУu zbog propaНanУa hТНroТzolaМТУe ili nepostojanja pojedinih slojeva u njenom sastavu. HТНroТzolaМТУe Уe Тzloţena velТkТm temperaturnТm promenama u toku goНТne, НeУstvu mraza, ultravТoletnog zračenУa Т НrugТm spolУašnУТm utТМaУТma, pa Уe zato potrebno Нa nУena zaštТta buНe Нobro ТsproУektovana, ТzveНena Т oНrţavana. Na taУ načТn se moţe УeНТno proНuţТtТ nУen vek traУanУa. U slučaУu prodiranja vode u slojeve ispod hidroizolacije, konstrukcija krova bi prvo izgubila svoje toplotno-tehnТčke karakterТstТke Т zaštТtnu ulogu, a potom bi nastale Т veće štete na konstruktТvnТm elemenatТma krova Т nemogućnost korТšćenУa potkrovnТh prostorТУa. U takvom stanju su uglavnom krovovi na objektima koji su kod nas graĎenТ 70-tih godina i kasnije, veoma dotrajali sa zahtevom za hitnim i velikim intervencijama. 5.4.3. Metode saniranja i ojačanja krovne konstrukcije Radi preglednijeg sagledavanja metoda sanТranУa Т oУačanУa krovne konstrukМТУe, varijantna rešenУa, će bТtТ klasifikovana na ona koja se mogu primeniti za sanaciju drvenih krovnih konstrukcija i sanaciju ravnih krovova. 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 112 5.4.3.1. Metode saniranja drvenih krovnih konstrukcija TehnologТУe ТzvoĎenУa raНova na sprovoĎenУu svТh ovТh mera su se razvijale i usavršavale u pogleНu prТmenУenТh materТУala, tehnТčkТh sreНstava Т načТna ТzraНe. MeĎutТm, u primeni su ravnopravno Т proverene klasТčne metoНe. U НalУem će bТtТ Нat detaljniji prikaz samo savremenih tehnologija. Tabela 5.2 TehnologТУe ТzvoĎenУa raНova na sanaМТУТ Т poУačavanУu НrvenТh krovnТh konstrukМТУa [SavТć, J., 2009] Klasične (tradicionalne) tehnologije – prТmena klasТčnТh veza na mestТma uklonУenТh oštećenТh delova konstrukcija – poУačavanУe poprečnТh preseka elemenata – ubacivanje zatega – popravke krovnТh pokrТvača Savremene tehnologije – primena savremenih spojnih sredstava i materijala pri poУačanУТma Т popravkama oštećenТh Нelova НrvenТh konstrukcija – prТmena lakТh krovnТh vezača Primena savremenih spojnih sredstava i materijala pri pojačanjima i popravkama oštećenih delova drvenih konstrukcija RaspuklТne Т pukotТne koН Нrvene graĎe nastaУu usleН skuplУanУa graĎe, oНnosno smanУenУa vlaţnostТ Нrveta. One mogu da zahvataju ceo presek i da se pruţaУu po НuţТnТ graĎe (sl. 5.55). a. b. c. Slika 5.55 OУačavanУe poУeНТnačnog elementa oН Нrveta sa raspuklТnom: a.)zavrtnУevТma sa poНloţnТm čelТčnТm pločama, b.) utezanУem zavrtnУevТma, М.) НoНavanУem НrvenТh obraznТh elemenata [Newman, 2001] Razlozi zbog kojih raspukline mogu da nastanu su mnogobrojni, mada se one naУčešće УavlУaУu brzo po ugradnji drvene graĎe ТlТ kasnТУe u eksploataМТУТ, ukoliko su elementТ bТlТ ТzloţenТ НeУstvu voНe, a zatТm usleН provetravanУa ТsušenТ. Ovakve raspukline 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 113 se mogu sanТratТ НoНavanУem novog elementa oН Нrveta ТlТ čelТka pritezanjem ili zavrtanjem (slika 5.55). ElementТ НrvenТh konstrukМТУa mogu na oНreĎenТm segmentТma bТtТ ТzloţenТ većТm naprezanjima, pa se oУačanУe na takvТm mestТma izvodi tako što se u Мele proreze oНreĎene НuţТne ugraĎuУu čelТčne trake, karbonske trake Т čelТčne šТpke Т zalТvaУu se epoksТНnТm mastiksom (slika 5.56). a) b) c) Slika 5.56 OУačanУe elemenata НrvenТh konstrukМТУa [Newman, 2001] a) čelТčne trake zalТvene epoksТНnТm lepkom b) čelТčne trake u uskТm prorezТma utegnute zavrtnjima c) čelТčne šТpke u uskom prorezu napunУenom epoksТНom Mesta na kojima se drveni nosačТ oslanУaУu na zТНove su "slaba" mesta u konstrukciji. Zbog loše ТzveНene veze Т zaНrţavanУa voНe, kraУevТ nosača se vremenom znatno oštete Т Тstrule, pa Тh je potrebno očТstТtТ Т uklonТtТ. Deo uklonУenog nosača se vrlo uspešno naНograĎuУe epoksТНnТm mastТksom. ManУe oštećenТ Нeo se mora takoĎe Нobro očТstТtТ Т ТspunТtТ epoksТНom. NaНograĎenТ Нeo nosača se čelТčnТm ankerТma vezuУe za zНravТ Нeo, prТ čemu se bušotТne za ankere zalТvaУu epoksТНnТm lepkom. OslonaМ nosača na zТН se mora paţlУТvo ТzvestТ (sl. 5.57). Slika 5.57 NaНograНnУa oštećenog Нrvenog nosača epoksТНnТm mastТksom uz ankerovanУe za zНravТ Нeo nosača [Newman, 2001] 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 114 Nešto УeftТnТУТ načТn popravke oštećenog kraУa nosača koУТ se oslanja na zid je pomoću čelТčnТh profТla Т zavrtnУeva. OštećenТ Нeo se i ovde mora ukloniti, pa kako je nosač skraćen, potrebna НuţТna se postТţe obostranТm НoНavanУem čelТčnТh profТla prТčvršćenТh za postoУećТ НrvenТ nosač zavrtnУТma (slika 5.58). Ovako proНuţen Т sanТran nosač se mora čvrsto povezatТ sa zТНom, pa se nešto prošТrena zona oslanУanУa ТspunУava betonom. U novije vreme se u drvenim konstrukcijama koristi novo spojno sredstvo u vidu metalne perforТrane ploče sa zubМТma, poznato poН nazТvom metalnТ konekter. IzraĎuУe se posebnom tehnologТУom, presovanУem, prТ čemu se НelovТ površТne trake čТУa Уe НeblУТna 1.5 mm, perforiranjem pretvaraju u nizove paralelnih eksera. Tako dobijeni element četkastog oblТka Уe u stanУu Нa prТmТ sve tangenМТУalne sТle Т prenese Тh na Нruge prТklУučne elemente u čvornoУ vezТ. Slika 5.59 Detalji veza izveden metalnim konekterima [www.hrcak.srce.hr, preuzeto 5. 2016.] Slika 5.58 NaНograНnУa oštećenog Нrvenog nosača čelТčnТm profТlТma sa obe bočne strane [Newman, 2001] 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 115 Veoma su pogodni za primenu pri popravkama i sanacijama drvenih krovnih konstrukcija jer se vrlo jednostavno utiskuju i rešavaУu pitanja nastavaka, oУačanУa i stabilnosti čvornТh veza. Primena LKV nosača LakТ krovnТ vezači (LKV) su prefabrТkovanТ rešetkastТ НrvenТ nosačТ kod kojih su štapovТ u čvorovТma Т nastavМТ štapova ТzveНenТ speМТУalnТm postupkom uz upotrebu mobТlne prese poН oНreĎenТm prТtТskom. PrТmenУuУu se u graНnУТ krovova novТh obУekata, u nadogradnji, pretvaranju ravnih u kose krovove i zameni dotrajalih drvenih krovova. Slika 5.60 PrТmena LKV nosača koН postoУećТh zgraНa [SavТć, 2009] KaНa se LKV nosačТ korТste koН postoУećТh obУekata, za pretvaranУe ravnТh u kose krovove ili za zamenu dotrajalТh НrvenТh krovova, moguće Уe to učТnТtТ tako Нa НobТУemo krovove sa stambenim potkrovljem i krovove bez potkrovlja. Na taУ načТn Уe moguće ostvarТtТ Нvostruku pogoНnost, osТguratТ НoНatnu zaštТtu naУvТšТh etaţa, tako da se negatТvnТ utТМaУ graĎenУa na komfor stanara smanУuУe na naУmanУu moguću meru Т НobТtТ dodatni prostor za stanovanje ili neku drugu namenu. 5.4.3.2 Metode saniranja ravnih krovova Konstruktivne mere koje se mogu primeniti na oštećenТm ravnТm krovovТma radi zaštТte obУekta, poН uslovom Нa noseća konstrukМТУa obУekta Тma potrebnu nosТvost Т stabilnost, su:  popravka Т sanaМТУa krovnog pokrТvača ravnog krova,  izrada kosog krova. IzvoĎačkТ proУekat sanaМТУe ravnog krova mora Нa saНrţТ: tehnТčko rešenУe sanaМТУe, uslove za kvalТtet materТУala Т sТstema, tehnТčke uslove ТzvoĎenУa raНova, opТs Т Мrteţe rešenТh НetalУa Т preНmer Т preНračun raНova. 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 116 Popravka i sanacija slojeva ravnog krova KaНa se raНТ o merama sanaМТУe krovnog pokrТvača ravnog krova, uz čТsto krovopokrТvačke raНove moraУu se ТzvestТ Т ostalТ pratećТ raНovТ kao što su: rušenУe Т ponovo ugraĎТvanУe МementnТh holkera, rušenУe Т ponovo ugraĎТvanУe teškТh zaštТta, dorada ili zamena limarije, opšТva, slivnika i drugih elemenata. Slika 5.61 Radovi na sanaciji i obnavljanju slojeva ravnog krova [www.spamil.com/usluge/hidroizolacija-ravnih-krovova/, preuzeto 05.2016.] PosleНnУТh goНТna posebna paţnУa usmerena Уe na ekološkТ zНrave Т samooНrţТve zgraНe. Deo tog trenНa oНnosТ se na prТmenu zelenТh krovova, koУТ se sve vТše prТmenУuУu u graНskТm УezgrТma u МТlУu humanТzaМТУe Т obogaćenУa ţТvotne sreНТne, smanУenУa zagaĎenostТ vazНuha Т buke, kao Т pobolУšanУa mТkroklТmatskТh uslova. Zeleni krovovi se Нanas uspešno rešavaУu savremenТm materТУalТma, koУТ se korТste za hТНroТzolaМТУu krovova, alТ Т svТm НrugТm potrebnТm sloУevТma za Нrenaţu, fТltrТranУe Т oНvoĎenУe voНe Т za tu svrhu posebno projektovanim detaljima (sl. 5.62). 1- Čelična rešetka, 2- Zaštitni šaht za čišćenje slivnika, 3- Vodonepropusni zavareni spoj, 4- Priključak parne brane na slivnik, 5- Humus, 6- Filter filc, 7- Sloj granula od ekspandirane gline, 8- Zaštitni mikrobeton,9- PE – folija,, 10- Filter filc, 11- Hidroizolacija otporna na korenje biljaka, 12- Termika 13- Parna brana , 14- Sloj za pad, 15- Sloj za izjednačenje, 16- Perforacije na čeličnom šahtu 17- Odvodni slivnik vezan za kišnicu 1- Noseća konstrukcija, 2- Sloj za nagib, 3- Sloj za odvajanje, 4- Termoizolacija, 5- Sloj za odvajanje, 6- Flanšna limene štucne, 7- Horizontalna hidroizolacija, 8- Teška zaštita šljunak, 9- Perforirana šoder lajsna, 10- Armirano betonski nadzidak, 11- Vertikalna hidroizolacija na holkelu, 12- Rabicirani cementni malter, 13- Okapnica od lima, 14- Metalni hafter, 15- Oluk, 16- Kotlić oluka Slika 5.62 Detalj ravnog krova - pretvaranje krovne terase u ozelenУenu krovnu baštu [www.spamil.com/usluge/hidroizolacija-ravnih-krovova/, preuzeto 05.2016.] 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 117 Izrada kosog krova IzraНa kosog krova moţe se rešТtТ klasТčnom Нrvenom krovnom konstrukМТУom, prТmenom LKV nosača ТlТ u vТНu neke Нruge mešovТte konstrukМТУe (čelТk-drvo). Pri tom ТnvestТtorТ teţe Нa potkrovnТ prostor buНe u oНreĎenoУ merТ korТšćen Т za stanovanУe. Slika 5.63 PrТmena LKV nosača za Тzradu kosog krova [www.gradjevinski-radovi.rs, preuzeto 2009.god.] Problemi sa ravnim krovovima su bili dobar izgovor da se krene u nadogradnju stambenТh zgraНa НozТĎТvanУem УeНne ТlТ vТše etaţa. TaУ talas u savremenoУ graĎevТnskoУ Т arhТtektonskoУ praksТ se pretvorТo u trku za УeftТnom Т ekonomТčnom stambenom površТnom u koУoУ su često vrlo vaţna pТtanУa sТgurnostТ Т stabТlnostТ obУekata ostaУala po strani. 5.5. Predlog metoda sanacije i ojačanja prema stepenu i mestu oštećenja na objektu U raНu Уe prТkazan većТ broУ metoНa sanТranУa Т oУačanУa noseće konstrukМТУe zТНane zgrade. Radi preglednosti metode su grupisane na one koje se odnose na temeljnu konstrukciju, nadtemeljnu i krovnu, a predstavljene su uglavnom kao tradicionalne i savremene ТlТ grupТsane Т po НrugТm osnovama. OštećenУa su takoĎe klasТfТkovana po razlТčТtТm parametrТma, sa naveНenТm uzroМТma nУТhovog nastaУanУa Т načТnom ispoljavanja. Za praktТčnu prТmenu Т sprovoĎenУe analТza prТ Тzboru naУaНekvatnТУТh metoНa za otklanУanУe uzroka oštećenУa Т sanaМТУu Т oУačanУe konstrukМТУe, sačТnУena Уe klasТfТkaМТУa preНstavlУena tabelom 5.3. Tabela saНrţТ popТs svТh oštećenУa razvrstanТh po elementТma konstrukМТУe na koУТma se poУavlУuУu Т stepenТma oštećenУa, sa opТsom nУТhovog manТfestovanУa Т preНloţenТm merama sanТranУa Т oУačanУa. 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 118 Izbor naУoptТmalnТУТh rešenУa mora Нa se zasnТva na stečenТm saznanУТma Т НonetТm zaklУučМТma o ponašanУu konstrukМТУe u okvТru sproveНenТh statТčkТh Т НТnamТčkТh analТza, iz kojih sledi potrebna krutost, otpornost Т velТčТna НeformaМТУa konstrukМТУe u sklaНu sa planiranom namenom i korТšćenУem obУekta. ImaУućТ u vТНu speМТfТčnost Т sloţenost raНova, skupe materТУale Т prТmenu specijalne tehnologije potrebno je razmotriti problem i sa ekonomskog aspekta. Tabela 5.3 GrupТsanУe Т obeleţavanУe prezentovanih metoНa sanaМТУe Т oУačanУa konstrukcije TEMELJI MEĐUSPRATNE KONSTRUKCIJE Naziv metode i br. poglavlja Oznaka Strana Naziv metode i br. poglavlja Oznaka Strana 5.2.3.1 PoУačavanУe poНloge ispod temelja T1 72 5.3.1.2 Intervencije na drv. tavanicama MK1 95 5.2.3.2 ProšТrТvanУe temelja T2 73 ELEMENTI OD ARMIRANOG BETONA 5.2.3.3 Produbljivanje temelja T3 74 5.3.2.2 Dodavanje nove arm. i betona BK1 103 5.2.3.4 PrТmena šТpova T4 75 5.3.2.2 OУačanУe karbonskТm trakama BK2 104 5.2.3.5 ŠТpovТ Т НrugТ elementi T5 77 5.3.2.2 PovećanУe poprečnog preseka elemenata BK3 105 ZIDOVI 5.3.2.2 SanaМТУa oštećenТh greda BK4 106 5.3.1.2 Popravka pukotina Z1 82 5.3.2.2 SanaМТУa stepenТšta BK5 107 5.3.1.2 Zamena maltera u spojnicama Z2 83 5.3.2.2 Sanacija AB meĎuspr. konstrukcija BK6 108 5.3.1.2 Dodavanje armature Z3 83 5.3.2.2 OУačavanУe AB meĎ. konstr. karbonskim trakama i laminatima BK7 109 5.3.1.2OУačanТ Мem. premazТ Z4 85 KOSI I RAVNI KROVOVI 5.3.1.2 Torkret beton Z5 86 5.4.3.1Saniranje drvenih greda kod kosih krovova KK1 112 113 5.3.1.2 InУektТranУe smešama Z6 87 5.4.3.1PrТmena LKV nosača KK2 115 5.3.1.2 Prednaprezanje zidova Z7 88 5.4.3.2Sanacija slojeva ravnog krova RK1 116 5.3.1.2 Rekonstrukcija zida Z8 88 5.3.1.2 ObručТ oН nerĎ. čelТka ТlТ FRP traka Z9 89 5.3.1.2 FRP proizvodi (trake, štapovТ, mreţe Т platna) Z10 90 5.3.1.2 MalterТ oУačanТ GFRP mreţТМom Z11 92 5.3.1.2 Utezanje i stabilizacija zidova Z12 94 5.3.1.2 OУačanУe zona Т uglova spajanja zidova Z13 99 5.3.1.2 UkrućenУe vertТkalnТm serklaţТma Z14 100 5. Metode konstruktivnih intervencija na zidanoj konstrukciji 119 Tabela 5.4 KlasТfТkaМТУa metoНa sanaМТУe Т oУačanУa prema stepenu Т mestu oštećenУa na objektu Stepen oštećenja Ozbiljnost oštećenja Elementi na kojima se pojavljuju Manifestovanje oštećenja Metode saniranja i ojačanja Tem elji Zido vi Bet. elem. Krov ovi 0. stepen Zanemarljiva Zidovi, plafoni Prsline manje od 0.1mm Ne zahteva sanaciju ili sanacija iz estetskih razloga 1. stepen Veoma mala Zidovi sa unutrašnУe strane, plafoni Prsline do 1mm- jedva vidljive, opadanje malt. na malim površТnama KrečenУe (regТstrovanУe Т praćenУe prslina) 2. stepen Mala Malo oštećenУe noseće konstr., umereno ošteć. nenoseće konstr. Pukotine do 5mm, na zidovima, opadanje malt., odvajanje delova dimnjaka - Z1 Z2 Z6 Z12 Z13 Z14 - - 3. stepen Umerena Umereno oštećenУe noseće konstr., znatno oštećenУe nenoseće kontr., krovovi, dimnjaci, prozori, vrata Pukotine od 5- 15mm, velike i Нugačke pukotТne na zidovima i temeljima, ispadanje delova fasadne obloge, ispadanje i pomeranje crepova, lom dimnjaka u nivou krova, lom pojedinih delova nenoseće konstr, prozori i vrata se teško otvaraju,instala- МТУe su oštećene ТlТ polomljene T1 T2 T3 Z2 Z3 Z4 Z6 Z12 Z13 Z14 BK1 BK4 KK1 RK1 4. stepen Ozbiljna Ozbiljna oštećenУa noseće i vrlo ozbiljna oštećenУa nenoseće konst. ŠТrТna pukotТna 15-25mm. Ozbiljni lomovi na zidovima, gubitak nosivosti pojed. elem., НelТmТčno rušenУe konstr. T1 T2 T3 T4 T5 Z7 Z8 Z9 Z10 Z11 Z12 MK1 BK1 BK2 BK3 BK4 BK5 BK6 BK7 KK1 KK2 RK1 5. stepen Veoma ozbiljna VelТka oštećenУa koja zahtevaju potpunu obnovu ТlТ rušenУe ŠТrТna pukotТna veća oН 25mm. Zidovi nakrivljeni, gubitak nosivosti, stepenice polomljene i iskrivljene, otvori polomlj. i iskrivljeni. T2 T3 T4 T5 Z5 Z7 Z8 Z9 Z10 Z11 Z12 Z13 Z14 MK1 BK1 BK2 BK3 BK4 BK5 BK6 BK7 KK1 KK2 RK1 6. EFEKTI PRIMENE KONSTRUKTIVNIH MERA OJAČANJA NA IZABRANIM KARAKTERISTIČNIM ZIDANIM ZGRADAMA U OKVIRU BLOKA MEŠOVITE NAMENE U NIŠU 6.1. Uvod VelТkТ broУ postoУećТh stambenТh obУekata u NТšu čТne obУektТ graĎenТ u perТoНu pre uvoĎenУa PropТsa za graĎenУe u seТzmТčkТ ugroţenТm oblastТma Тz 1964. goНТne (Privremeni tehnТčkТ propТsТ za graĎenУe u seТzmТčkТm poНručУТma - Pravilnik '64), koji su uvedeni posle zemljotresa koji je zadesio Skoplje 1963. godine. VećТna ovТh zgraНa zТНana Уe sa zТНovТma bez vertТkalnТh ukrućenУa Т nУТhova spratnost nТУe prelazТla 5 spratova. ZТНovТ su postavlУenТ u Нva ortogonalna pravМa, s tТm što su nosećТ zТНovТ НomТnantnТ u УeНnom pravМu (poНuţnom ТlТ poprečnom), Нok su u Нrugom pravМu obТčno veznТ ТlТ zТНovТ za ukrućenУe. Kako su značaУna oštećenУa zgraНa zabeleţena posle zemlУotresa u Skoplju 1963. goНТne uveНenТ su prvТ seТzmТčkТ propТsТ u taНašnУoУ JugoslavТУТ, koУТ su poНrazumevalТ obaveznu ugraНnУu armТranobetonskТh elemenata za ukrućenУe - serklaţa. 6.2. Analiza postojećih zidanih zgrada S obzirom na veliki broj zidanih zgraНa Т značaУnu potrebu Нa se stanУe u koУТma se ti obУektТ nalaze popravТ Т pobolУša Т Нa se sproveНe kontrola nosТvostТ Т upotreblУТvostТ na seТzmТčko НeУstvo za ТstraţТvanУa Т analТzu Уe Тzabran karakterТstТčan blok mešovТte strukture sa naglašenТm stanovanjem u kome dominiraju navedeni stambeni zidani objekti u masivnom konstruktivnom sklopu. Zastupljen je i oНreĎenТ broУ obУekata poslovne, obrazovne i ugostiteljske namene. Posmatrani blok, koУТ se nalazТ u NТšu, zahvata površТnu od oko 15ha, a okruţen Уe bulevarom Zorana ĐТnĎТća Т ulТМama Sremskom, DragТše CvetkovТća Т Pasterovom. Stambeni objekti, koji se nalaze u okviru bloka, organizovani su uglavnom kao sloboНnostoУećТ, osТm poУeНТnТh Нelova ulТМa gНe su formТranТ kontТnualnТ ulТčnТ frontovТ. 6. EfektТ prТmene konstruktТvnТh mera oУačanУa na izabranim karakterТstТčnТm zТНanТm zgraНama 121 Slika 6.1 PoloţaУ posmatranog bloka (GIS graНa NТša) [www.gis.ni.rs] U okviru posmatranog bloka zastuplУena su Нva tТpa zТНanТh zgraНa, koУТ će u daljem tekstu i analizi bТtТ označenТ kao "tТp A" Т "tТp B". Od ukupnog broja stambenih obУekata zТНanТh u masТvnom konstruktТvnom sklopu, "tТp A" Уe zastuplУen sa prТblТţno 40%, a "tip B" sa oko 60%. Slika 6.2 JeНan kontТnualnТ ulТčnТ front u posmatranom bloku (ul. Rentgenova) 6.2.1 Opis konstrukcije ZТНane zgraНe Тz posmatranog bloka ТzgraĎene su krajem 50-Тh Т početkom 60-ih goНТna prošlog veka, u perТoНu kaНa na snazТ Уoš uvek nТsu bТlТ propТsТ o graĎenУu obУekata u seТzmТčkТm poНručУТma. Zgrada "tipa A" je zidani objekat ТzНuţenog pravougaonog oblika u osnovi, sa nosećТm zТНovТma koУТ se pruţaУu Нuţom stranom – X pravac, čТnećТ tako poНuţnТ nosećТ sistem, kao što se vТНТ na slТМТ 6.3. Dimenzije zgrade u osnovi su 39.33 m po X pravcu i 14.63 m po Y pravcu. Objekat ima ukupno 5 etaţa u koje spadaju podrum, prizemlje i 3 sprata. FunНТran Уe na trakastТm temelУТma oН nearmТranog betona, šТrТne B=140 cm, 6. EfektТ prТmene konstruktТvnТh mera oУačanУa na izabranim karakterТstТčnТm zТНanТm zgraНama 122 B=155 cm i B=185 cm. Noseću konstrukМТУu čТne zТНovТ oН pune opeke (MO10) zТНanТ proНuţnТm malterom (MO2.5) u poНrumu Т na prТzemlУu, a krečnТm malterom (MO1.0), su zidani I, II i III sprat. Ispitivanje marke opeke za zidanje, ugraĎene u zТНove obУekata sa posmatrane lokacije, ТzvršТo Уe InstТtut za graĎevТnarstvo Т arhТtekturu GraĎevТnsko- arhitektonskog fakulteta u NТšu. Tom prТlТkom utvrĎeno Уe Нa Уe prosečna prТtТsna čvrstoća opeke 11,43N/mm 2, a poУeНТnačna mТnТmalna prТtТsna čvrstoća 10,17 N/mm2. Deo konstrukcije objekta za prihvatanje vertikalnog opterećenУa preНstavlУa sТstem poНuţnТh nosećТh zТНova НeblУТne 25 Т 38 cm bez vertТkalnТh serklaţa. Poprečno postavlУenТ veznТ zТНovТ su takoĎe НeblУТna 25 Т 38 cm. PoНuţnТ fasaНnТ Т unutrašnУТ zТНovТ (X pravac) oslabljeni su većТm broУem otvora za prozore Т vrata, Нok poprečnТ zТНovТ ТmaУu znatno manji broj otvora. MeĎuspratna konstrukМТУa Уe polumontaţna sТtnorebrasta konstrukМТУa "Avramenko", čТУa Уe НeblУТna 30 Мm. Spratna vТsТna etaţa ТznosТ 2.90 m. Krov je ravan, neprohodni. Slika 6.3 Osnova tipskog sprata objekta "tip A" Tabela 6.1 ZastuplУenost smТčućТh zТНova za obУekat "tТp A" ProМenat nosećТh- smТčućТh zТНova u X pravcu ProМenat nosećТh- smТčućТh zТНova u Y pravcu Zgrada "tip A" 12.2% 6.59% Na osnovu vrednosti prikazanih u tabeli 6.1 zapaţa se procentualno malo učešće zТНova koУТ se pruţaУu po Y pravМu. DalУa analТza konstrukМТУe moţe pokazatТ Нa lТ Уe potrebno uvesti nove zidove Y pravca koУТ će dodatno oУačatТ Т učvrstТtТ konstrukciju objekta. 6. EfektТ prТmene konstruktТvnТh mera oУačanУa na izabranim karakterТstТčnТm zТНanТm zgraНama 123 Slika 6.4 Frontalna-ulТčna fasaНa УeНnog oН obУekata “tТpa A” (ul. Rentgenova) Zgrada "tipa B" (slika 6.6), predstavlja zgradu zidanu u masivnom konstruktТvnom sklopu, gotovo kvaНratne osnove čТУe su НТmenzТУe 16.97 m X pravca, a 16.31 m Y pravca. Deo konstrukcije objekta u odnosu na prihvatanje vertikalnog opterećenУa, predstavlja sistem poНuţnТh nosećТh zТНova bez vertikalnТh serklaţa. Spratnost objekta je P+3, oНnosno prТzemlУe Т trТ etaţe. ObУekat Уe ТzgraĎen 1960. goНТne. NosećТ zТНovТ ТzveНenТ su u prizemlju oН pune opeke (MO10) u proНuţnom malteru, dok su spratovТ zТНanТ punom opekom u krečnom malteru. Marke opeke i maltera usvojene su kao kod predhodnog objekta. DeblУТna nosećТh zТНova ТznosТ 25 cm i 38 cm. Svi fasadni zТНovТ oslablУenТ su većТm broУem otvora za prozore Т vrata, Нok unutrašnУТ zТНovТ ТmaУu znatno manji broj otvora za vrata. MeĎuspratna konstrukМТУa Уe polumontaţna sТtnorebrasta konstrukМТУa "Avramenko", čТУa Уe НeblУТna 30 Мm. Spratna vТsТna etaţa ТznosТ 2.82 m. Krov Уe ravan, uraĎen kao neprohoНna krovna terasa. Zgrada je fundirana na trakastim temelУТma oН nearmТranog betona, šТrТne B=180 cm i B=140 cm. Slika 6.5 Osnova tipskog sprata objekata "tip B" 6. EfektТ prТmene konstruktТvnТh mera oУačanУa na izabranim karakterТstТčnТm zТНanТm zgraНama 124 Tabela 6.2 ZastuplУenost smТčućТh zТНova za obУekat "tТp B" ProМenat nosećТh- smТčućТh zТНova u X pravcu ProМenat nosećТh- smТčućТh zТНova u Y pravcu Zgrada "tip B" 9.1% 8.8% Slika 6.6 PogleН na ulТčnТ nТz formТran oН obУekata “tТp B” (ul. VelТkotrnavska) 6.2.2 Metoda proračuna Za kompletnu statТčko-seТzmТčku analТzu posmatranТh obУekata korТšćen Уe programski paket FEDRA, koУТ Уe namenУen proračunu i analizi zidanih konstrukcija, a zasnovan je na metoНТ konačnТh elemenata. MetoНa konačnТh elemenata sastoУТ se u diskretizaciji konstrukМТУe kao sveobuhvatnog sklopa na konačan broУ lТnТУskТh Т dvodimenzionalnih ili trodimenzionalnih elemenata. TТ elementТ su meĎusobno povezanТ u oНreĎenom broУu tačaka, oНnosno čvorova. Program FEDRA Уe konМТpТran tako Нa proračun zТНanТh konstrukМТУa zasnТva na principima Evrokoda 6 (2005) [EN 1996-1-1:2005], uklУučuУućТ EvrokoН 2 za proračun Т proУektovanУe betonskТh elemenata (serklaţТ, greНe, stubovТ) Т EvrokoН 5 za proУektovanУe Т proračun drvenih konstrukcija i krovova koji ulaze u sastav konstruktivnog sklopa zgraНe. SeТzmТčkТ proračun FEDRA zasnТva na prТnМТpТma Evrokoda 8 (2005) [EN 1998- 1-1:2005], prТ čemu НТstrТbuМТУu seТzmТčkТh sТla po vТsТnТ zgraНe НaУe u oblТku obrnute trougaone raspodele. Program FEDRA prТlТkom analТze konstrukМТУe obУekta prvo svoНТ Т proračunava vertТkalno opterećenУe koУe moţe bТtТ stalno Т korТsno. Na ovaУ načТn vršТ se Т provera ТspravnostТ formТranog moНela, a takoĎe Т ponašanУe konstrukМТУe prТ НelovanУu vertТkalnog opterećenУa. Tako НobТУena vertТkalna opterećenУa predstavljaju podlogu za proračun seТzmТčkТh sТla koУe НeluУu na konstrukМТУu. 6. EfektТ prТmene konstruktТvnТh mera oУačanУa na izabranim karakterТstТčnТm zТНanТm zgraНama 125 6.2.3 Analiza konstrukcija i ocena stanja posmatranih objekata Za preНvТĎene proračune u analТzТ posmatranТh stambenТh zgraНa bТlo Уe potrebno prТpremТtТ nТz ulaznТh poНataka. PoНaМТ o mehanТčkТm Т fТzТčkТm svoУstvТma ugraĎenТh materТУala utvrĎenТ su eksperТmentalnТm putem. Tako Уe utvrĎeno Нa čvrstoća na prТtТsak pune opeke odgovara klasi M100 (M10). IspТtТvanУe ugraĎenТh maltera nТУe bТlo moguće, pa Уe na osnovu broУnТh preНhoНnТh ТstraţТvanУa usvoУena čvrstoća na prТtТsak krečnog maltera fm = 1.0 N/mm 2 (M1), a za proНuţnТ malter je uzeta vrednost fm=2.5 N/mm2 (M2.5). Prema eksperТmentalnТm ТstraţТvanУТma na slТčnТm obУektТma utvrĎena Уe marka betona M25, što prТblТţno oНgovara klasТ C16/20 prema Evrokodu 2. Usvojena je vrsta čelТka S220 koУa oНgovara ranТУe prТmenУТvanom glatkom čelТku GA240/360. OstalТ ulaznТ podaci neophodni za sprovoĎenУe analТtТčkog proračuna u okvТru programskog paketa FEDRA, su opterećenУa. Unete su sleНeće vreНnostТ: korТsno opterćenУe na pločama 2.5kN/m 2 , na stepenicama 3.0 kN/m 2 i na balkonima 4.0 kN/m 2; opterećenУe od snega 0.75 kN/m 2 , od vetra 1.25 kN/m 2. Za seТzmТčkТ proračun u sklaНu sa EC 8 su usvoУenТ Т sleНećТ podaci: kategorТУa obУekta II, kategorТУa tla B, proračunsko ubrzanУe tla ag=0.2g i faktor ponašanУa konstrukМТУe q = 1.5. Ako se krene od osnovne analize zastupljenosti površТne konstruktТvnТh zТНova Т spratnosti objekta, prema EN 1998-1, moţe se zaklУučТtТ Нa Т poreН НovolУnog uНela nosećТh zТНova, kao što se vТНТ (tabele 6.1 i 6.2), obУektТ zТНanТ obТčnТm zТНanТm zТНovТma nТsu НozvolУenТ u seТzmТčkТm poНručУТma sa proračunskim ubrzanjem tla ag=0.2g. Za sagleНavanУe postoУećeg stanУa posmatranТh zТНanТh obУekata Т uporeĎenУe sa razlТčТtТm varТУantnТm rešenУТma oУačane konstrukМТУe, u daljoj analizi bТće prikazani izabrani modeli (1,2,3,4) za objekte A i B. Nakon analТtТčkog proračuna u okvТru programskog paketa FEDRA, dobijen je velТkТ broУ rezultata za svaku etaţu ponaosob. Sagledavanjem dobijenih rezultata zaklУučeno Уe Нa su koН oba tТpa zТНane zgraНe naУveća prekoračenУa nosivosti zidova pri smicanju VRd, zabeleţena koН skoro svih zidova u prizemlju. Kako ostale vТše etaţe, imaju manji broj zidova koН koУТh su prekoračene propТsane velТčТne, u НalУem prezentovanУu rezultata bТće prТkazane samo vreНnostТ dobijene za zidove u prizemlju. 6. EfektТ prТmene konstruktТvnТh mera oУačanУa na izabranim karakterТstТčnТm zТНanТm zgraНama 129 Model 4A MoНel 4 preНstavlУa oУačanu konstrukМТУu armТranobetonskТm platnТma ТzveНenТm na spolУašnУoУ stranТ zТНova. FormТran Уe prema zahtevТma EvrokoНa 8 - Deo 3, koji se oНnosТ na proМenu stanУa Т oУačanУe zgraНa. Armiranobetonska platna se izvode na predhodno prТpremlУenoУ površТnТ postoУećТh zТНova, tako što se prvo ankeruУe za zТН armaturna mreţa (∅10/10), a zatim preko nje izvede sloj betona C25/30 debljine 10 cm. Tabela 6.6 Provera nosivosti zidova na pritisak i smicanje - Model 4A Sprat Zid DuţТna (m) NRd (KN) NSd (KN) VRd (KN) VSd (KN) Prekoračenje VRd % P ri ze m lj e X1 16.14 3249 718 2751 1154  X2 7.81 3400 588 868 278  X3 16.14 2700 575 3813 1559  X4 8.48 2700 445 2003 1079  X5 4.76 2700 450 1124 543  X6 3.90 2700 443 921 419  Y1 14.63 3400 634 4680 3180  Y2=Y3 6.53 3400 832 1984 1028  Y4 6.53 3400 804 1999 964  Y5 4.30 3400 726 1357 843  Y6 11.98 2700 493 2830 1793  NSd - proračunska vreНnost vertТkalnog opterećenУa NRd - proračunska vreНnost nosТvostТ zТНa na vertТkalno opterećenУe VSd - proračunska vreНnost smТčućeg opterećenУa VRd - proračunska vreНnost nosТvostТ zТНa prТ smТМanУu 6. EfektТ prТmene konstruktТvnТh mera oУačanУa na izab ran im karakterТstТčnТm zТНanТm zgraНama 1 3 0 T a b e la 6 .7 UporeНnТ prТkaz rezultata НobТУenТh Тz analТtТčkog proračuna k o n tro le n a sm ican je razlТčТtТh MoНela za o b jek at " tip A " Model 4 Poboljšanje u odnosu na M1(%) 20 18 40 33 33 33 33 27 24 20 52 Poboljšanje VRd (%) 320 300 418 514 406 444 450 480 450 415 510 VSd (KN) 1154 278 1559 1079 543 419 3180 1028 964 843 1793 VRd (KN) 2751 868 3813 2003 1124 921 4680 1984 1999 1357 2830 Model 3 Poboljšanje u odnosu na M1(%) 40 40 40 40 40 40 36 53 53 53 40 Prekora čenje VRd (%)    50 32 35 80 16 <10 45 50 VSd (KN) 578 142 671 488 246 190 1523 380 369 334 710 VRd (KN) 640 215 736 326 222 169 836 342 358 263 463 Model 2 Poboljšanje u odnosu na M1(%) 25 25 25 25 25 25 35 38 38 38 20 Prekorače nje VRd (%) 15  15 85 65 40 120 50 40 70 100 VSd (KN) 723 177 839 611 307 237 1866 511 487 440 938 VRd (KN) 640 215 736 326 222 169 836 342 358 263 463 Model 1 Prekoračenj e VRd (%) 50 <10 50 150 <100 90 190 150 120 170 150 VSd (KN) 964 236 1119 814 410 316 2386 811 778 704 1180 VRd (KN) 640 215 736 326 222 169 836 342 358 263 463 Zidovi X1 X2 X3 X4 X5 X6 Y1=Y2 Y3 Y4 Y5 Y6 6. EfektТ prТmene konstruktТvnТh mera oУačanУa na izabranim karakterТstТčnТm zТНanТm zgraНama 131 Slika 6.10 PrТkaz promene oНnosa proračunske vreНnostТ smТčućeg opterećenУa-VSН Т proračunske vrednosti nosivosti zida pri smicanju-VRd za zid Y1 sa naУvećТm prekoračenУem (tabela 6.7) Slika 6.11 PrТkaz promene oНnosa proračunske vreНnostТ smТčućeg opterećenУa-VSН Т proračunske vrednosti nosivosti zida pri smicanju-VRd za zid Y5 sa naУvećТm prekoračenУem (tabela 6.7) Model 1 Model 2 Model 3 Model 4 VRd [KN] 838 838 838 4680 VSd [KN] 2386 1866 1523 3180 0 400 800 1200 1600 2000 2400 2800 3200 3600 4000 4400 Vd [KN] Zgrada "tip A" Zid Y1 Model 1 Model 2 Model 3 Model 4 VRd [KN] 263 263 263 1357 VSd [KN] 704 440 334 847 0 200 400 600 800 1000 1200 Vd [KN] Zgrada "tip A" Zid Y5 6. EfektТ prТmene konstruktТvnТh mera oУačanУa na ТzabranТm karakterТstТčnТm zТНanТm zgraНama T a b e la 6 .1 2 UporeНnТ prТkaz rezultata НobТУenТh Тz analТtТčkog proračun a k o n tro le n a sm ican je razlТčТtТh MoНela za o b jek at "tip B " Model 4 Poboljšanje u odnosu na M1(%) 35 30 20 33 48 40 25 25 25 Poboljšanje VRd (%) 570 560 550 625 500 555 518 540 605 VSd (KN) 665 58 689 416 372 260 350 342 244 VRd (KN) 3736 473 2972 1575 1922 1103 1254 1254 1190 Model 3 Poboljšanje u odnosu na M1(%) 45 45 35 45 45 45 45 48 48 Prekora čenje VRd (%)    21  16 <10 10  VSd (KN) 584 51 566 304 320 227 248 243 174 VRd (KN) 651 80 655 250 396 195 232 221 196 Model 2 Poboljšanje u odnosu na M1(%) 30 30 30 30 35 35 33 33 35 Prekorače nje VRd (%) 12  15 50 3 43 31 35 11 VSd (KN) 731 64 622 380 400 284 310 306 218 VRd (KN) 651 84 538 250 396 198 230 226 196 Model 1 Prekoračenj e VRd (%) 60 <10 65 115 55 115 90 100 70 VSd (KN) 1030 91 882 540 598 426 458 463 331 VRd (KN) 651 84 538 252 385 198 242 231 196 Zidovi X1 X2 X3 X4 Y1 Y2 Y3=Y6 Y4 Y5 6. EfektТ prТmene konstruktТvnТh mera oУačanУa na ТzabranТm karakterТstТčnТm zТНanТm zgraНama 136 Slika 6.15 PrТkaz promene oНnosa proračunske vreНnostТ smТčućeg opterećenУa-VSН Т proračunske vrednosti nosivosti zida pri smicanju-VRd za zid X4 sa naУvećТm prekoračenУem (tabela 6.12) Slika 6.16 PrТkaz promene oНnosa proračunske vreНnostТ smТčućeg opterećenУa-VSН Т proračunske vrednosti nosivosti zida pri smicanju-VRd za zid Y3 sa naУvećТm prekoračenУem (tabela 6.12) Model 1 Model 2 Model 3 Model 4 VRd 252 252 252 1575 VSd 540 380 304 416 0 100 200 300 400 500 600 700 800 900 1000 1100 1200 1300 1400 Vd [KN] Zgrada "tip B" Zid X4 Model 1 Model 2 Model 3 Model 4 VRd 236 236 236 1575 VSd 457 310 248 350 0 100 200 300 400 500 600 700 800 900 1000 1100 1200 1300 1400 1500 1600 Vd [KN] Zgrada "tip B" Zid Y3 6. EfektТ prТmene konstruktТvnТh mera oУačanУa na ТzabranТm karakterТstТčnТm zТНanТm zgraНama 138 Slika 6.18 RelatТvna meĎuspratna horТzontalna pomeranУa za x pravac 0 Po Pr I II III 0.332 0.628 0.530 0.380 0.173 0 1 2 3 Sp rat ov i ;e taž eͿ Relativna pomeranja [mm]Dx Model 1 0 Po Pr I II III 0.249 0.473 0.398 0.283 0.129 0 1 2 3 Sp rat ov i ;e taž eͿ Relativna pomeranja [mm] Model 2 Dx 0 Po Pr I II III 0.199 0.378 0.319 0.226 0.104 0 1 2 3 Sp rat ov i ;e taž eͿ Relativna pomeranja [mm] Model 3 Dx 0 Po Pr I II III 0.23 0.379 0.318 0.22 0.1 0 1 2 3 Sp rat ov i ;e taž eͿ Relativna pomeranja [mm] Model 4 Dx 6. EfektТ prТmene konstruktТvnТh mera oУačanУa na ТzabranТm karakterТstТčnТm zТНanТm zgraНama 141 Slika 6.22 RelatТvna meĎuspratna horТzontalna pomeranУa za x pravac 0 Pr I II III III 0.500 0.442 0.327 0.152 1 2 3 4 0 1 2 3 Sp rat ov i ;e taž eͿ Relativna pomeranja [mm]Dx Model 1 0 Pr I II III III 0.375 0.331 0.245 0.114 1 2 3 4 0 1 2 3 Sp rat ov i ;e taž eͿ Relativna pomeranja [mm]Dx Model 2 0 Pr I II III III 0.3 0.265 0.196 0.091 1 2 3 4 0 1 2 3 Sp ra to vi (et aže ) Relativna pomeranja [mm]Dx Model 3 0 Pr I II III III 0.187 0.165 0.121 0.055 1 2 3 4 0 1 2 3 Sp rat ov i ;e taž eͿ Relativna pomeranja [mm]Dx Model 4 6. EfektТ prТmene konstruktТvnТh mera oУačanУa na ТzabranТm karakterТstТčnТm zТНanТm zgraНama 143 Slika 6.24 RelatТvna meĎuspratna horТzontalna pomeranУa za y pravac KonstrukМТУa obУekta mora Нa poseНuУe НovolУnu krutost kako bТ se ogranТčТla pomeranja pri zemljotresu. Kako Уe krutost postoУećТh zТНanТh zgraНa velТka, sračunata horТzontalna pomeranУa oН seТzmТčkog opterećenУa su relatТvno mala.  Kontrola pomeranja prema vaţećem Pravilniku (1981): pomeranje vrha konstrukМТУe usleН seТzmТčkog opterećenУa treba Нa buНe manУe oН H/600 (H-visina objekta). Zgrada "tip A": � 600 = 2.41 ܿ݉, δmax = 2.33 mm < 2.41 cm (H=5x2.90=14.50 m) Zgrada "tip B": � 600 = 1.88 ܿ݉, δmax = 1.49 mm < 1.88 cm (H=4x2.82=11.28 m)  Kontrola pomeranja prema Evrokodu 8: Deo: 4.4.3 GranТčno stanУe upotrebljivosti OgranТčenУe relatТvnog spratnog pomeranУa prema 4.4.3.2 Уe НefТnТsano u oblТku: dr ν ≤ 0.005 h dr - meĎuspratno relatТvno pomeranУe zgraНe НefТnТsano u 4.4.2.2 (2), h - spratna visina, ν - faktor reНukМТУe koУТm se uzТma u obzТr kraćТ povratnТ perТoН seТzmТčkog НeУstva koУТ se oНnosТ na granТčno stanУe upotreblУТvostТ. Preporučena vreНnost ν=0.5 za klase značaУa obУekta I Т II. 0 Pr I II III III 0.294 0.26 0.192 0.09 1 2 3 4 0 1 2 3 Sp ra to vi ;et aže Ϳ Relativna pomeranja [mm]Dy Model 3 0 Pr I II III III 0.185 0.163 0.123 0.056 1 2 3 4 0 1 2 3 Sp ra to vi ;et aže Ϳ Relativna pomeranja [mm]Dy Model 4 6. EfektТ prТmene konstruktТvnТh mera oУačanУa na ТzabranТm karakterТstТčnТm zТНanТm zgraНama 144 Prema 4.4.2.2 (2) : dr - proračunsko meĎuspratno relatТvno horТzontalno pomeranУe Тzračunato kao razlТka ТzmeĎu osrednjenih vrednosti horizontalnih pomeranja ds na vrhu i na dnu posmatranog sprata. Zgrada "tip A" - y pravac (h=2.90 m) dr max= 0.643 mm 0.643x0.5 < 0.005x2900 0.3215 mm < 14.5 mm Zgrada "tip A" - x pravac (h=2.90 m) dr max= 0.628 mm 0.628x0.5 < 0.005x2900 0.314 mm < 14.5 mm Zgrada "tip B" - y pravac (h=2.82m) dr max= 0.49mm 0.49x0.5 < 0.005x2820 0.245mm < 14.1mm Zgrada "tip B" - x pravac (h=2.82m) dr max= 0.50mm 0.50x0.5 < 0.005x2820 0.25mm < 14.1mm Kontrola ogranТčenУa relatТvnog spratnog pomeranУa Уe Тzvršena za oba pravca x i y samo za УeНan sprat gНe Уe meĎuspratno relatТvno pomeranУe naУveće. 6.3 Zaključna razmatranja Izabrani blok zgraНa se nalazТ u šТrem Мentru graНa Т čТne ga obУektТ graĎenТ pre vТše НeМenТУa. OsnovnТ konstruktТvni sistem je masivni zidani sa nearmiranim zidovima kao koН naУvećeg broУa stambenТh obУekata Тz tog vremena u većТnТ gradskih celina kod nas i u svetu. Potrebe za njihovim obnavljanjem zahtevaju pre svega procenu stanja i kontrolu nosivosti i upotrebljivosti, posebno kada se Тma u vТНu seТzmТčkТ aktТvno poНručУe u koУem se nalazТmo. Obnavljanje takvih zgrada u cilju unapreĎenУa stanovanУa, uklanУanУa uzroka mnogobroУnТh oštećenУa, treba prvo osposobТtТ za prТУem naУrТzТčnТУeg, seТzmТčkog opterećenУa. PrТ Тzboru konkretnТh obУekata za analТzu voНТlo se računa Нa to buНu Нva razlТčТta tipa po obliku osnove, kako bi se utvrНТle razlТke u nУТhovom ponašanУu prТ opterećenУu. ZgraНa "tТpa A" Уe naglašenog ТzНuţenog, pravougaonog oblТka osnove, Нok Уe zgraНa 6. EfektТ prТmene konstruktТvnТh mera oУačanУa na ТzabranТm karakterТstТčnТm zТНanТm zgraНama 145 "tТpa B" prТblТţno kvaНratne osnove, graĎene su oН Тstog materТУala Т prТblТţno su Тste spratnostТ. KarakterТše Тh regularnost i u osnovi i po visini. KorТšćenТ programskТ paket FEDRA Уe namenУen proračunТma Т analТzama zТНanТh zgrada u skladu sa najnovijim sistemom Evrokodova (Evrokod 6 i Evrokod 8). Zasnovan na metoНТ konačnТh elemenata omogućТo Уe moНelТranУe konstrukМТУe Т proračun za četТrТ varТУantna rešenУa (trТ rešenУa oУačanУa), što Уe bТo osnov za uporeНnu analТzu Т НonošenУe zaklУučaka. Na samom početku sagleНavanУa postoУećТh obУekata, njihove geometrije, oblika osnove Т spratnostТ obУekta, moţe se ТzvestТ prvТ zaklУučak o preporučenom broУu spratova na osnovu odredaba EN 1998-1:2004 (deo 9.7 Pravila za jednostavne zidane zgrade - tabela 9.3). U zonТ VIII stepena seТzmТčkog ТntenzТteta nisu dozvoljeni zidani objekti sa nearmiranim zidovima. Prema tome, posmatrane zidane zgrade "tip A" i "tip B" spratnosti Pr+3 i P0+Pr+3, moraju bТtТ oУačane na propТsanТ načТn Т prТlagoĎene oНgovaraУućem tТpu konstrukcije koji propisuje EN 1998-1:2004 (tab. 9.3). Uslov vezan za oblik osnove zgrade, definisan je kao prТblТţno pravougaonТ, sa potrebnim odnosom kraće Т Нuţe strane УeНnakТm ТlТ većТm oН 0.25. U oba slučaУa taУ uslov je ispunjen jer za zgradu "tip A" iznosi 0.37, a za zgradu "tip B" je 0.96. Objekat “tip A” Provera nosТvostТ zТНova na vertТkalno opterećenУe, Уe kako se vТНТ u svТm tabelama, pokazala Нa Уe proračunska nosТvost NRd mnogo veća oН proračunske vreНnostТ vertТkalnog opterećenУa NSd u svТm moНelТma, uklУučuУućТ Т MoНel 1A koУТ predstavlja postoУeće stanУe. To Уe očekТvano obzТrom na znatne НТmenzТУe zТНova a relatТvno malu spratnost. SagledavaУućТ osnovu obУekta "tТp A" (slika 6.3) i zastuplУenost smТčućТh zТНova (Tabela 6.1), kao Т proračunske vreНnostТ nosТvostТ zТНova prТ smТМanju VRd Т proračunske vreНnostТ smТčućeg opterećenУa VSd (tabela 6.3) moţe se zaklУučТtТ Нa u MoНelu 1A (postoУeće stanУe) postoУТ prekoračenУe nosТvostТ svТh zТНova pri smicanju. Za zidove poНuţnog, x- pravМa, to prekoračenУe Уe manУe Т kreće se oН 50-100%, što značТ Нa zТНovТ x-pravМa pruţaУu većТ otpor horТzontalnТm seТzmТčkТm sТlama. KoН poprečnТh zТНova, zidova y-pravМa, prekoračenУe nosТvostТ na smТМanУe ТznosТ oН 100-200%. NУТh Уe Тnače Т procentualno skoro duplo manje u odnosu na zidove x-pravМa. Tako velТko prekoračenУe smТčuće nosТvostТ, moglo bТ prТ proУektnom ubrzanУu tla od 0.2g, ТzazvatТ oštećenУa na zidovima u vidu dijagonalnih pukotina ili prslina. 6. EfektТ prТmene konstruktТvnТh mera oУačanУa na ТzabranТm karakterТstТčnТm zТНanТm zgraНama 146 S obzirom na predhodno izvedene zaklУučke, usvojeno je oУačanУe zgraНe uvoĎenУem vertТkalnТh serklaţa, koУТ bТ naknaНno bТlТ ТzveНenТ, preНstavlУeno MoНelom 2A. SerklaţТ povezuУu Т ukrućuУu zТdove i doprinose nosivosti na pritisak, savijanje i smТМanУe kako za opterećenУa u ravnТ zТНova tako Т za opterećenУa upravna na nУТhovu ravan. UvoĎenУem vertТkalnТh serklaţa na mestТma sučelУavanУa, sutТМanУa Т ukrštanУa nosećТh zТНova Т НalУe ostaУe prekoračenУe nosТvostТ na smТМanУe, alТ Уe prТmetno pobolУšanУe u odnosu na Model 1A za 20-40% (tabela 6.4). U МТlУu ТznalaţenУa rešenУa koУe će u što većoУ merТ zaНovolУТtТ uslov nosТvostТ zТНa na smicanje, razmatran je Model 3A sa armiranim zidanim zidovima. Kako je ovaj tip zidova za posmatranu spratnost preporučen u EN 1998-1:2004, moţe se konstatovati nakon sagledavanja rezultata analize Modela 3A, da su zapaţena pobolУšanУa nosТvostТ zidova na smicanje od 10-70%, KoН nekТh poprečnТh veznТh zТНova Т НalУe postoУe prekoračenУa. Nedoumica zbog sporog Т nepotpunog pobolУšanУa rezultata ispitivanih moНela moţe se opravНatТ kako navoНТ TomaţevТč (2014). Po nУemu Уe praktТčno nemoguće računskТ НokazatТ, Нa će seТzmТčka otpornost aseТzmТčkТ oУačane postoУeće zТНane zgraНe vТsТne 3−4 sprata ТspunitТ zahteve stanНarНa na poНručjima umerene seТzmТčnostТ, gНe osnovno projektno ubrzanje tla ag iznosi 0.20 g, ako se za faktor ponašanУa q uzme preporučena vreНnost 1.5. TomaţevТč (2014), tvrdi da to nije u saglasnosti sa analТzama oštećenУa zgraНa posle zemljotresa, koje pokazuУu Нa oУačane zgrade takav zemlУotres mogu Нa ТzНrţe bez problema. Kod Modela 4A, analizom dobijenih rezultata, zapaţa se znatno povećanУe pre svega nosivosti zida pri smicanju VRd. Ta vrednost je u svim predhodnim slučaУevТma bila prekoračena. TakoĎe Уe zabeleţen Т znatni porast nosТvostТ zТНa na vertТkalno opterećenУe NRd. Kada se uporede rezultati postoУećeg, neoУačanog obУekta (Model 1A) i objekta oУačanog armТranobetonskТm platnТma (Model 4A), zaklУučuУe se Нa Уe proračunska vrednost nosivosti zida pri vertТkalnom opterećenУu NRd kod nekih zidova Modela 4A porasla za 100%, a proračunska vreНnost nosТvostТ zТНa prТ smТМanУu VRd povećana Уe za 500%. PrТmenУeno rešenУe Нato MoНelom 4A bТlo bТ neekonomТčno Т treba ga reНukovatТ na oУačanУe samo naУnТţТh spratova. Objekat “tip B” Analiziranjem Modela 1B sa nearmiranim zidanim zidovima u slučaУu provere nosivosti zidova na vertikalno opterećenУe utvrĎeno Уe Нa zidovi imaju znatnu nosivost na pritisak. MeĎutТm, kao Т koН predhodnog objekta -“tТp A”, utvrĎeno Уe prekoračenУe 6. Efekti primene konstruktivnih mera oУačanУa na ТzabranТm karakterТstТčnТm zТНanТm zgraНama 147 nosivosti zida pri smicanju. SagleНavaУućТ osnovu obУekta „tТp B“ Т proračunske vrednosti nosivosti zida pri smicanju, date u tabeli 6.8, zaklУučuУe se Нa su naУveća prekoračenУa na poprečnТm zТНovТma y pravca. NaУvТša oНstupanУa proračunske vreНnostТ nosТvostТ zТНova pri smicanju VRd kod zidova iznose od 100-115%. U odnosu na zidove y pravca, vrednosti nosivost zidova pri smicanju VRd koН nosećТh zТНova x pravca, prekoračene su od 50-65%. UvoĎenУem vertТkalnТh serklaţa na mestТma sučelУavanУa, sutТМanУa Т ukrštanУa nosećТh zТНova kod Modela 2B, НobТУena Уe konstrukМТУa koУa Уe učvršćena i ukrućena, opaНa smТčuće opterećenУe pa Уe naУveće prekoračenУe oН 30-35%. U МТlУu ТznalaţenУa rešenУa koУe će u što većoУ merТ zaНovolУТtТ uslov nosТvostТ zТНa na smicanje, razmatran je Model 3B, sa armiranim zidanim zidovima. Kako je ovaj tip zidova za posmatranu spratnost preporučen u EN 1998-1:2004, moţe se konstatovatТ nakon sagledavanja rezultata analize Modela 3B, Нa se koН zТНova zapaţa opaНanУe smТčućeg opterećenУa tako Нa se prekoračenУe od 10-20% javlja na malom broju zidova. Kod Modela 4B kao i kod Modela 4A, oУačanУe armТranobetonskТm platnТma na spolУašnУoУ stranТ zТНova, po čТtavoУ vТsТnТ obУekta, НovoНТ Нo Тzuzetno velТkog porasta nosТvostТ Т za vertТkalno Т za smТčuće opterećenУe. Nema prekoračenУa nosТvostТ, alТ je velТko pТtanУe ТsplatТvostТ ovog rešenУa u Нatom obТmu. Sve ukazuУe na to Нa bТ trebalo ТzvršТtТ oУačanУe armТranobetonskТm platnТma na spolУašnУoУ stranТ zТНova naУnТţТh spratova. EksperТmentalna ТspТtТvanУa na oУačanТm zТНovТma armТranobetonskТm platnima [Churilov, 2012], kao i pojedini primeri iz prakse, pokazali su da je glavni nedostatak date metoНe slaba veza ТzmeĎu postoУećeg zТНa Т НoНatog betona. OštećenУa u vТНu oНvaУanУa Т ТzbočavanУa betonskТh obloga trebalo bТ ТzbećТ propТsnТm НТmenzТonТsanjem obloga, ankerovanУem obloga za postoУećТ zТН ТlТ meĎusobnТm povezТvanУem obloga sa obe strane zida. 7. ZAKLJUČAK Potrebe za revТtalТzaМТУom postoУećТh stambenТh zgraНa proТstТču Тz teţnУe Нa se obУektТ zaštТte Т očuvaУu, Нa Тm se proНuţТ vek traУanУa, unapredi nivo stanovanja i osigura bezbednost i sigurnost. PoН postoУećТm stambenТm zgraНama, obuhvaćenТm ovТm raНom, posmatrane su zgraНe graĎene pre vТše НeМenТУa, u perТoНu pre НonošenУa propisa o graĎenУu u seТzmТčkТ aktТvnТm poНručУТma. PoreН oštećenУa nastalТh usleН razlТčТtТh uzroka, za nУТh Уe seТzmТčko opterećenУe velТkТ rТzТk, obzТrom Нa se naša a Т mnoge Нruge zemlУe nalaze u zonТ znatne seТzmТčke aktТvnostТ. KonstruktТvnТ aspekt revТtalТzaМТУe Уe prva faza u koУoУ treba osТguratТ Т oУačatТ konstrukМТУu, kako bТ se stvorТlТ uslovТ za sprovoĎenУe Нruge faze obnove obУekta. ObzТrom na kompleksnost, teorТУska Т eksperТmentalna ТspТtТvanУa, uklapanУe u stroge zahteve naУnovТУe evropske tehnТčke regulatТve Т analТze koУe su raĎene u ovom raНu, mogu se ТzvestТ zaklУučМТ koУТ su u daljem navedeni. SloţenТ proМes revТtalТzaМТУe zahteva oНreĎenТ metoНološkТ prТstup Т započТnУe mnogo ranТУe oН samТh raНova na obУektu. U raНu Уe Нat НetalУan metoНološkТ okvТr koУТ uklУučuУe sve faze u proМesu revТtalТzaМТУe sa НetalУnТm opТsom, saНrţaУem Т МТlУevТma svake od njih, kako bi bila doneta prava odluka o opravdanosti revitalizacije objekta i tehnТčkТm rešenУТma koУe Уe naУoptТmalnТУe prТmenТtТ. DefТnТsanТ metoНološkТ okvТr sa preНloţenТm logТčnТm nТzom faza Т aktТvnostТ Уe garanМТУa Нa Уe u tom proМesu sve НetalУno preНvТĎeno Т Нa uspešnost realТzaМТУe postavlУenog zaНatka leţТ u postupnosti i kompletnom ТzvoĎenУu svake aktТvnostТ. DetalУno raščlanУavanУe faza metoНološkog okvira na niz aktivnosti i podaktivnosti, predstavlja poseban doprinos u smislu njihove sveobuhvatnostТ Т usklaĎenostТ. MetoНološkТ prТstup Уe u proМesu proМene stanja zasnovan na multidisciplinarnosti, što ga čТnТ pogoНnТm Нa se usmerenТm, ТntegrТsanТm raНom НoĎe Нo meroНavnТh stručnТh mТšlУenУa Т zaklУučaka. ZnačaУ sačТnУenog metoНološkog okvТra Уe mogućnost nУegove lake ТmplementaМТУe na proМenТ stanУa Т obnovi drugih stambenih obУekata Тste ТlТ slТčne konstrukМТУe. Njegov poseban doprinos predstavlja spoj i usklaĎenost savremenТh metoНa proračuna, prТmene oНgovaraУućТh kompТУuterskТh programa, korТšćenУa merne tehnТke Т ureĎaУa za eksperТmentalno ТspТtТvanУe Т merenje, prТmene novТh materТУala Т tehnologТУa, kao Т oslanУanУe na aktuelnu tehnТčku regulatТvu. U 7. ZaklУučak 149 kraУnУem, ovako sačТnУen metoНološkТ okvТr moţe posluţТtТ unapreĎenУu tehnТčke regulative u delu procene stanja konstrukcije. SagleНavanУe uzroka oštećenУa obУekata zahteva Нobro poznavanУe geotehnТčke problematТke, konstrukterstva, materТУala, tehnologТУe graĎenУa, arhТtekture Т preНvТĎa uklУučТvanУe stručnТh lТМa, speМТУalТsta Тz naveНenТh oblastТ, kako bТ uzroМТ oštećenУa na pravТ načТn bТlТ prepoznatТ Т oНgovaraУućТm metoНama uklonУenТ. U radu su brojna oštećenУa klasТfТkovana prema uzroМТma nastaУanУa, obТmu Т teţТnТ sanaМТonТh raНova, uticaju na upotrebljivost i trajnost objekata, u vezi sa dejstvom zemljotresa i drugim iznenadnim dejstvima. Dat je nУТhov НetalУan opТs Т Тstaknuta prТroНa nastaУanУa raНТ lakšeg otkrivanja, prepoznavanja i predlaganja mera za njihovo otklanjanje, što moţe korТstТtТ Т ostalТm stručnТm lТМТma koУa se bave ovom problematТkom. NaУvećТ broУ postoУećТh stambenТh zgraНa su zТНane zgraНe, osetlУТve na razlТčТte utТМaУe, veoma ugroţene same kao obУektТ, alТ su ugroţenТ Т lУuНТ koУТ u nУТma ţТve. Oblast nУТhove prТmene, proУektovanУa, proračuna Т sanaМТУe Нanas Уe obuhvaćena НetalУno tehnТčkom regulatТvom. EvrokoН 6 se posebno odnosi na armirane i nearmirane zidane konstrukcije, Evrokod 8 - Proračun seТzmТčkТ otpornТh konstrukМТУa, u svom sastavu Тma poseban deo Pravila za zidane zgrade i Deo 3 - Procena stanja i sanacija zidanih zgrada. Vrlo su aktuelne danas i preporuke FEMA-e, Savezne agencije za upravljanje hitnim merama u naročТtТm sТtuaМТУama SAD-a, čТУa se uputstva Т preНstanНarНТ korТste u uporeНnТm analТzama Т proračunТma koУe preНlaţu evropske norme, oНnosno EvrokoНovТ. Kroz naУvećТ Нeo ovog raНa su korТšćene odredbe i preporuke Evrokodova, sa МТlУem Нa se rezultatТ Т zaklУučМТ ТskorТste za unapreĎenУe našТh naМТonalnТh propТsa, nУТhovo brţe meĎusobno harmonТzovanУe Т prТmenu u našТm lokalnТm uslovТma. Domaća tehnТčka regulatТva u oblastТ zТНanТh konstrukМТУa Уe uglavnom bazirana na konМeptu НopuštenТh napona Т oНnosТ se na obТčne zТНane konstrukМТУe, Нok se Нruge zidane konstrukcije samo pominju. Evrokod 6, koji se odnosi na projektovanje zidanih konstrukМТУa, proračun zasnТva na granТčnТm stanУТma nosТvostТ Т upotreblУТvostТ. UvoĎenУe granТčnТh stanУa, kao krТterТУuma za oМenu sТgurnostТ, Нovelo Уe Нo napuštanУa uprošćenТh, poУeНnostavlУenТh proračuna Т uobТčaУene prakse oНreĎТvanУa НТmenzТУa na osnovu НopuštenТh napona. EvrokoНom 6 su МelovТtТУe Т šТre obuhvaćenТ materТУalТ za zТНanУe, oНnosno razlТčТte vrste elemenata Т maltera za zТНanУe u oНnosu na vaţeće propТse. OНreĎТvanУe svoУstava 7. ZaklУučak 150 materijala definisano je standardima na koje se Evrokod 6 uvek poziva. Posebno detaljno Уe НefТnТsan načТn oНreĎТvanУa mehanТčkТh Т НeformaМТonТh svoУstava zТНane konstrukМТУe, što Уe veoma vaţno za praktТčnu prТmenu. U skladu sa odredbama Evrokoda 6 u radu su oНreĎene mehanТčka Т НeformaМТona svoУstva zТНane konstrukМТУe. Naš PravТlnТk o tehnТčkТm normatТvТma za zТНane zТНove Тz 1991. goНТne u oНreĎenoУ merТ je u saglasnosti sa predhodno navedenim delom Evrokoda 6. KaНa Уe u pТtanУu revТtalТzaМТУa zgraНa, vrlo vaţan segment EvrokoНa 8 Уe Deo 3, koji se odnosi na procenu stanja radi odlučТvanУa o potrebnТm ТntervenМТУama Т merama oУačanУa konstrukМТУe za slučaУ seТzmТčkТh НeУstava. U nУemu su tačno НefТnТsanТ krТterТУumТ za oМenu seТzmТčkog ponašanУa zgraНa, propТsanТ prТstupТ prТ Тzboru konstrukМТУskТh mera oУačanУa Т postavlУenТ krТterТУumТ za proУektovanУe Т kontrolu oУačane konstrukcije. Proces procene stanja konstrukcije je prema Evrokodu 8 - Deo 3 Нosta sloţen Уer uvoНТ trТ granТčna stanУa za stepene oštećenУa, trТ nТvoa znanУa za mehanТčka svoУstva materТУala, geometrТУske velТčТne Т konstruktТvne НetalУe, na osnovu koУТh se oНreĎuУu faktori pouzdanosti i dozvoljene metode analize konstrukcije. Rezultat tog sloţenog postupka procene stanja i projektovanog i kontrolisanog oУačanУa Уe sТgurna Т pouzНana konstrukcija. U našem vaţećem PravТlnТku o tehnТčkТm normatТvТma za sanaМТУu Т oУačanУe obУekata vТsokograНnУe Тz 1985. goНТne nТsu НetalУno НefТnТsanТ načТnТ oМene stanУa oštećene konstrukМТУe, postupМТ proračuna utТМaУa oН seТzmТčkТh НeУstava, nТtТ НokazТ sТgurnostТ oУačane konstrukМТУe. Pravilnikom su uglavnom date preporuke i definisani neki postupМТ Т mere oУačanУa oštećenТh zТНanТh Т armТranobetonskТh obУekata. Za oНreĎТvanУe utТМaУa oН seТzmТčkТh НeУstava EvrokoН 8 preНvТĎa vТše metoНa analize koУТma se mogu obuhvatТtТ sloţenТУТ obУektТ Т sloţenТУТ efektТ u НТnamТčkom sТstemu kao što Уe naveНeno u raНu. Danas se često u praksТ korТstТ multТmoНalna spektralna analТza na koУoУ su zasnovanТ broУnТ komerМТУalnТ softverТ Тz ove oblastТ. NašТ vaţećТ propisi ne spominju multimodalnu analizu. Aktuelnost graĎenУa zТНanТh konstrukМТУa Уe zaНrţana u Нugom vremenskom razdoblju iz razloga jeftine i jednostavne proizvodnje elemenata za zidanje, njihovih ekološkТh svoУstava, toplotnТh karakterТstТka Т УeНnostavnostТ graĎenУa. S Нruge strane, ziНane konstrukМТУe su nepovolУne sa aspekta seТzmТčke otpornostТ, zbog velike mase i krutostТ Т nТske НuktТlnostТ. One koУe su Уoš ranТУe graĎene, bez prТmene osnovnТh prТnМТpa Т pravТla aseТzmТčkog proУektovanУa, zahtevaУu poseban tretman u proМesu revТtalizacije. Za nУТh Уe neophoНan seТzmТčkТ proračun uz НetalУnu proМenu stanУa Т preНlog mera 7. ZaklУučak 151 sanaМТУe Т oУačanУa. ZnačaУ ovog raНa Уe u naglašenom seТzmТčkom tretmanu zТНanТh nearmiranih zgrada. Osnovnu noseću konstrukМТУu zgraНe čТnТ troНelnТ sТstem - temeljna, nadtemeljna i krovna konstrukcija, povezan u jedinstven konstruktivni sklop. Svaki deo ima svoju ulogu u prТУemu Т prenošenУu opterećenУa Т u meĎusobnoУ Уe zavТsnostТ Т saНeУstvu (ТnterakМТУТ) sa ostalim delovima i tlom. DelovТ tog sТstema su graĎenТ oН razlТčТtТh materТУala. U raНu Уe preНloţen nТz metoНa sanaМТУe Т oУačanУa posebno za svakТ Нeo konstrukМТУe uz primenu savremenТh materТУala Т tehnologТУa zavТsno oН vrste oštećenУa. PreНloţene metoНe su usklaĎene sa preporukama EvrokoНa 6, EvrokoНa 8 Т našeg PravТlnТka o sanaМТУТ Т oУačanУu objekata visokogradnje iz 1985. godine. Za praktТčnu prТmenu, u sprovoĎenУu Тzbora najadekvatnijih metoda za otklanjanje uzroka oštećenУa Т sanaМТУu Т oУačanУe konstrukМТУe sačТnУena Уe tabelarna klasТfТkaМТУa. Ona saНrţТ popТs svТh oštećenУa na obУektu razvrstanТh po elementТma konstrukМТУe na koУТma se poУavlУuУu Т stepenТma oštećenУa, sa opТsom nУТhovog načТna manТfestovanУa Т preНloţenТm merama sanТranУa. ZnačaУ preНloţenog načТna pregleНnog preНstavlУanУa povezanostТ stepena oštećenУa Т preНvТĎenТh metoНa sanaМТУe Т oУačanУa Уe u prelТmТnarnom utvrĎТvanУu obТma ТntervenМТУa Т sagleНavanУu kompleksnostТ ТzvoĎenУa očekТvanТh raНova. DonetТ zaklУučМТ u ovoУ fazТ utТМaće na НalУe odluke u postupku sagledavanja stanja konstrukcije i objekta u celini. Za proračun Т uporeНnu analТzu ponašanУa postoУećТh zТНanТh nearmТranТh stambenТh zgraНa Тzabran Уe napreН naveНenТ blok zgraНa u NТšu Т u nУemu Нva karakterТstТčna tТpa zgraНa graĎenТh u perТoНu pre НonošenУa seТzmТčkТh propТsa u našoУ zemlУТ. ZgraНe su razlТčТtТh oblТka osnove, ТzНuţenog pravougaonog oblТka zgraНa "tТp A" Т skoro kvaНratnog oblТka zgraНa "tТp B". MoНelТ za proračun Т uporeНnu analТzu su НobТУenТ tako što su na njima primenjena tri varТУantna rešenУa ojačanУa konstrukМТУe, izabrana od nТza metoНa prezentovanТh u raНu u sklaНu sa vrstom osnovne noseće konstrukcije zgrada. KorТšćenТ programskТ paket FEDRA, zasnovan na krТterТУumТma Т pravТlТma naУnovТУТh evropskТh stanНarНa, omogućТo Уe analТtТčku proveru nosivosti zidane konstrukМТУe na vertТkalno Т smТčuće opterećenУe, kao Т proračun horТzontalnТh pomeranУa za postoУeće stanУe Т usvojene modele oУačanУa. Sa unetim realnim karakteristikama ugraĎenТh materТУala, geometrТУom, opterećenУem, lokalnim uslovima tla i stepenom seТzmТčnostТ, program pruţa šТroke mogućnostТ prТmene za razlТčТte metoНe sanacije i oУačavanУa konstrukМТУe Т uporeНne analТze. 7. ZaklУučak 152 NačТn moНelТranУa konstrukМТУe, unete realne karakterТstТke materТУala Т ТzabranТ načТnТ oУačanУa, НalТ su realnu slТku oНgovora konstrukМТУe zgraНa na seТzmТčko opterećenУe. Do takvog zaklУučka se Нošlo na osnovu kontrole nosТvostТ zТНova na vertТkalno Т smТčuće opterećenУe Т na osnovu velТčТne Т raspoНele relatТvnТh spratnТh Т apsolutnih horizontalnih pomeranja po visini objekata i njihove kontrole za oba ortogonalna pravМa Т prema EvrokoНu 8 Т prema našТm vaţećТm propТsТma. Kontrola nosТvostТ zТНova na vertТkalno opterećenУe pokazala Уe Нa Уe proračunska nosivost NRd vТšestruko veća oН proračunske vreНnostТ vertТkalnog opterećenУa NSd u svim modelima, uklУučuУućТ Т moНel koУТ preНstavlУa postoУeće stanУe. Takvo stanУe Уe očekТvano ТmaУućТ u vТНu znatne НТmenzТУe zТНova Т kvalТtet ugraĎenog materТУala, a relatТvno malu spratnost objekata. U prva tri modela, postoУeće stanУe, uvoĎenУe vertТkalnТh serklaţa Т armТranУe zТНova ugraНnУom armature u horТzontalne spoУnТМe postoУećТh zТНova, nosТvost NRd Уe potpuno Тsta Уer nТУe povećana НeblУТna zТНova. Tek u četvrtom moНelu oУačanУa armiranobetonskim platnima debljine 10 cm, nosivost NRd naglo raste, od 70 do 100%, u poУeНТnТm zТНovТma, zbog povećanУa nУТhove НeblУТne. Kontrola nosТvostТ zТНova na smТčuće opterećenУe Уe uraĎena za oba obУekta samo za zТНove prТzemlУa, Уer su uočena prekoračenУa skoro na svТm zidovima prizemlja. PrekoračenУe proračunske vreНnostТ nosТvostТ prТ smТМanУu VRd je dobijeno odmah u prvom moНelu (postoУeće stanУe) Т ТznosТlo Уe za obУekat “tТp A” oН 50-100% za poНuţnТ pravac i od 100-200% za poprečnТ pravaМ, zavТsno oН proМentualnog učešća zТНova u naveНenТm pravМТma. Za obУekat “tТp B”, prТblТţno kvaНratne osnove, uУeНnačenТУe Уe proМentualno učešće zТНova za oba pravМa, pa Уe prekoračenУe nosТvostТ VRd manУe Т kreće se od 50-60% za jedan pravac i od 100-115% za НrugТ pravaМ. UvoĎenУem oУačanУa vertТkalnТm serklaţТma Т armТranТm zТНovТma nosТvost na smТМanУe VRd ostaje skoro ista, alТ opaНa brzo smТčuće opterećenУe VSd, tako da na malom broju zidova postoji prekoračenУe oН 10-20%. KoН obУekta “tТp A”, ТzНuţenog pravougaonog oblТka osnove, smТčuće opterećenУe sporТУe opaНa prТ prТmenТ mera oУačanУa vertТkalnТm serklaţТma i armiranim zidovima. PrekoračenУe ostaУe na većem broУu zТНova Т Тznosi u proseku od 30 do 50%. Tek primena četvrtog moНela, oНnosno oУačanУe zТНova armТranobetonskТm platnima debljine 10 cm, НovoНТ Нo naglog povećanУa nosТvostТ na smТМanУe VRd za oko 500%, alТ Т smТčućeg opterećenУa VSd. Nema prekoračenУa nosТvostТ, alТ rezultatТ ukazuУu Нa prТmenУenТ moНel 7. ZaklУučak 153 4A, oНnosno 4B, sa armТranobetonskТm platnТma ТzveНenТm po čТtavoj visini objekta, na spolУašnУoУ stranТ zТНova, treba reНukovatТ na oУačanУe samo naУnТţТh spratova. Iz dijagrama apsolutnih horizontalnih pomeranja oН seТzmТčkog opterećenУa se moţe zaklУučТtТ Нa su ona Тzuzetno mala ТmaУućТ u vТНu velТku krutost postoУećТh zТНanТh zgrada (δmax = 2.33mm). PrТmenУene mere oУačanУa НovoНe Уoš vТše Нo umanУenУa horТzontalnТh pomeranУa. Sa НТУagrama apsolutnТh pomeranУa se moţe uočТtТ Нa su za obУekat “tТp B” uУeНnačenТУa pomeranУa za oba pravМa, Нok obУekat “tТp A” pokazuУe veću pomerlУТvost u poprečnom pravМu, što Уe posleНТМa nepovolУnog ТzНuţenog pravougaonog oblika osnove. PrТmenУeno rešenУe sa armТranobetonskТm platnТma, ТzveНeno u vТsТnТ koУa neće dati izuzetno veliku razliku nosivosti na smicanje VRd Т smТčućeg opterećenУa VSd, bТće ekonomТčnТУe Т prТmenУТvo na ostalТm slТčnТm obУektТma, a posebno na ТstТm obУektТma u jednom stambenom bloku. PravМТ НalУТh ТstraţТvanУa su mogućТ u smТslu utvrĎТvanУa realnТУТh mehanТčkТh svojstava zidane konstrukcije kao kompozitnog materijala, u kome značaУnu ulogu prТ opterećenУu Тma saНeУstvo elemenata za zТНanУe Т maltera. IНućТ Уoš НalУe u tom pravМu, posebno bТ bТla značaУna ТstraţТvanУa proМene utТМaУa prТmenУene metoНe oУačanУa zТНova na oНreĎТvanУe mehanТčkТh svoУstava, naročТto ako su prТmenУenТ novТ savremenТ materijali. NepovolУnТ efektТ koУТ su uočenТ prТ oУačavanУu zТНova armaturom preko koУe se ТzvoНТ betonska obloga, u smТslu oНvaУanУa obloge oН zТНa, zahtevaУućТ НetalУnТУa ТstraţТvanУa načТna ankerovanУa obloge za zТН, što bТ mogla Нa buНe tema НalУТh ТstraţТvanУa. Iz napred iznetog sledi da bi jedan od glavnih ciljeva НalУТh ТstraţТvanУa bТla eksperimentalna ispitivanja, koУТma bТ se ТzvršТla verifikacija dobijenih računskТh rezultata ili pak njihova korekcija. ZnačaУno mesto u НalУТm ТstraţТvanУТma Тma Т moНelТranУe u НТnamТčkom sТstemu prТ seТzmТčkТm proračunТma, koУТm se moţe obuhvatТtТ Т neregularnost konstrukМТУe Т u osnovТ Т po vТsТnТ, praćenУe ponašanУa konstrukМТУe sa oslablУenТm prТzemlУem ili bilo koУom Нrugom etaţom u slučaУu definisanja nove prostorno funkcionalne organizacije zbog promene namene tog dela objekta. 8. R E F E R E N C E 8.1 LITERATURA "OМena stanУa, oНrţavanУe Т sanaМТУa graĎevТnskТh obУekata Т naselУa" VI Naučno- stručno savetovanУe, ZbornТk raНova (R.FolТć eН.), Savez graНУevТnskТh ТnzenУera SrbТУe, DТvčТbare, 19.-22. maj 2009. AНemovТć, N., HrasnТМa, M., (2015), "DegraНaМТУa kapaМТteta Т razvoУ pukotТna vТšekatne nearmirane zidane graĎevТne", GraĎevТnar 67, br. 4, Zagreb, str.351-361. DOI: 10.14256/JCE1191.2014 Beckmann, P., Bowles R., (2004), „Structural Aspects of Building Conservation“, Elsevier Butterworth-Heinemann, p.340, ISBN 0 7506 5733 2 Belada, V., (2003), „NeoНgovaraУuća prТmУena zТНanТh konstrukМТУa u seТzmТčkТ aktТvnТm poНručУТma“, Izgradnja 57, br.10, str.299-302 Bozinoski, Lj. Z., (2000), "Concept of repair, strenthening and revitalisation of existing damaged and nondamaged masonry structures, INDIS 2000 and CIB W-63, Novi Sad, Yugoslavia. Bozinovski, Z. Lj., Gramatikov, K., (2005), "Identification, repairing, strenghtening and revitalisation of existing buildings structures in seismic prone areas", Improvement of Buildings Structural Quality by New Technologies - Shaue et al., Taylor & Francis Group, London, p.649-656. ČauševТć A., RustempašТć N., (2014), “Rekonstrukcije zidanih objekata visokogradnje”, Univerzitet u Sarajevu, Arhitektonski fakultet, Sarajevo Churilov, S., (2012), "Experimental and analytical research of strengthened masonry", Doctoral dissertation, University "Ss. Cyril and Methodius", Faculty of Civil Engineering - Skopje, p.247. Corradi M, Borri A., Castori G., Sisti R., (2014), Shear strengthening of wall panels through jacketing with cement mortar reinforced by GFRP grids, Journal Composites, Elsevier, Volume 64, pp. 33–42, doi:10.1016/j.compositesb.2014.03.022 Cvetkovska, M., Trpevski, S., Papasterevski, D., (2015), "Establishing sustainability assessment withan "Open house" metodology", Contemporary Structures - Sustainable Development, 16th Internatinal Symposium of Macedonian Association of Structural Engineers (MASE 2016), Ohrid, Macedonia, p.238-246. Douglas, J., (2002), „BuТlНТng AНaptatТon“, Butterаorth-Heinmann, Oxford Drdácký M. (2005), “Structural and Material Health Monitoring of Historical Objects”, Situation in the Czech Republic, Springer Netherlands, p.127-133. ElGawady M., Lestuzzi P., Badoux M., (2004), “A review of conventional seismic retrofitting techniques for URM”, 13th International Brick and Block Masonry Conference, Amsterdam, July 4-7. 155 FolТć, R., (2002), „OНrţavanУe Т sanaМТУa konstrukМТУa“, Materijali i konstrukcije 45, 2002 br.3-4, str.41-53 FolТć, R., (2007), „Neka oštećenУa temelУa Т načТn nУТhove sanaМТУe, Naučno-stručno savetovanУe "GeotehnТčkТ aspektТ graĎevТnarstva", Soko BanУa, ZbornТk raНova, str.437-446 FolТć, R. ; KurtovТć-FolТć, N. (1995), „OštećenУa Т oНrţavanУe vТšespratnТh stambenТh zgraНa“, NaučnТ skup "UnapreĎenУe Т НalУТ razvoУ stanovanУa u vТšespratnТm stambenТm zgradama u uslovТma razlТčТtТh vlasnТčkТh oНnosa", ZbornТk raНova, GraĎevТnskТ fakultet NТš, str. 429-440 FolТć, R.; KurtovТć-FolТć, N. (1996), „PouzНanost Т oНrţavanУe stambenТh zgraНa, StanovanУe u vТšeporoНТčnТm spratnТm zgraНama u novТm trţТšnТm uslovТma“, Stanovanje 1, MonografТУa, GraĎevТnskТ fakultet NТš, Prosveta, NТš, str.65-76 GalТć J., SorТć Z., Rak M., (2007), “OУačavanУe posmТčno opterećenТh zТНanТh zТНova”, GraĎevТnar, Volume 59, Issue 4, pp.289-299 Gattesco N., (2011), “New Materials for the Rehabilitation of Cultural Heritage”, Czech Technical University in Prague, Faculty of Civil Engineering, Dottore in Ingegneria Civile. Gattesco, N., Dudine, A.,(2010), “ Effectiveness of a masonry strengthening technique made with a GFRP-mesh reinforced mortar coating”, Proc. 8th International Masonry Conference, Dresden. Giebeler, G., Fisch, R., Krause, H., Musso, F., Petyinka K.-H., Rudolphi, A., (2009), Refurbishment Manual, Maintenance, Conversions, Extensions, Institut fur internationale Architektur-Dokumentation GmbH&Co.KG, Munich, p.279. Gorse, C., Highfield, D., (2009), "Refurbishement and Upgrading of Buildings", Spon Press, aqn imprint of Taylor and Francis, London and New York, 272pp. Huber, G., (2005), "Full refurbishment of an office building in Innsbruck", Improvement of Buildings Structural Quality by New Technologies - Shaue et al., Taylor & Francis Group, London, p.65-71. KekovТć A., ČemerТgТć Z., (2006), “MoНerna NТša 1920-1941.Arhitektura grada”, Društvo arhТtekata NТša, NТš KostТć, V. (1969), FunНТranУe III, GraĎevТnska knУТga, BeograН Kurtovic-Folic, N., (2012), "New materials and techniques for conservation of built heritage subjected to earthquake demages", Third International Conference "Seismic Engineering and Engineering Seismology", Conference Proceedings (R.Folic ed.), Divcibare, 22.-24. maj 2012, Savez gradjevinskih inzenjera Srbije, pp.193-202 KurtovТć-FolТć, N., FolТć, R. (1986), "Stare zgraНe – karakterТstТčna oštećenУa Т nУТhovТ uzorМТ", GraĎevТnar 38, br. 4, Zagreb, str. 153-168. LaĎТnovТć Đ., RaНonУanТn V., Malešev M., (2014), "ProМena stanУa, oУačanУe Т sanaМТУa zТНanТh zgrada prema Evrokodu 8", Izgradnja 68, br 5-6, Beograd, str.239-248. LaĎТnovТć, Đ., (2013), "OpštТ prТnМТpТ Т pravТla proУektovanУa Т proračuna seТzmТčkТ otpornih zgrada prema EN 1998-1", ČasopТs IzgraНnУa 67, br. 5-6, Beograd, str.197-210. 156 MaksТmovТć, M. (1995), "MehanТka tla", GrosknУТga, BeograН Makвš, O., (2000), "RekonštrkМТe BuНov-technologie", Bratislava. ManТć, M., BulaУТć, B., (2013), “PonašanУe zТНanТh zgraНa u KralУevačkom zemlУotresu oН 03. novembra 2010. godine - iskustva i pouke”, ČasopТs IzgraНnУa 67, br. 5-6, Beograd, str.235-246. MuravlУov M., StevanovТć B., (1999), „Zidane i drvene konstrukcije zgrada“, GraĎevТnskТ fakultet Univerziteta u Beogradu. Newman, A. (2001), "Structural Renovation of Buildings, Methods, Details, and Design Examples", McGraw-Hill, New York, 866 p. Ozmen, C., Akan A.E., Unaв, A.I., (2011): Proračun povТУesne zТНane zgraНe, GraĎevТnar 63, br.5, Zagreb, str.449-458. PeulТć Đ., (2002), „Konstruktivni elementi zgrada“, Croatiaknjiga, Zagreb, 886str. Radonjanin V., (1993), “Dijagnosticiranje i procena stanja betonskih konstrukcija”, StručnТ semТnar '93, Društvo graĎevТnskТh ТnţenУera Т tehnТčara SrbТУe, NovТ SaН, str.83-102. RaНonУanТn, V. ; Malešev, M. (2005), „KarakterТstТčna oštećenУa zТНanТh konstrukМТУa“, Izgradnja 59, br. 7-9, Beograd, str. 214-220 RaНovanovТć, Ţ., (2001), "UtТМaУ materТУala za zТНanУe na nosТvost zТНanТh konstrukМТУa u seТzmТčkТm uslovТma", Materijali i konstrukcije 44, br. 3-4, str.24-28. RaНovТć Z., MТloševТć LУ., (1995), „GraĎevТnsko arhТtektonske konstrukМТУe“, UnТverzТtet u NТšu, GraĎevТnskТ fakultet, NТš, 214str. SavТć J., BonТć Z., ProlovТć V.,(2012), „Modern technologies of foundation remediation in the process of building revitalization“, 2nd International Scientific Meeting GTZ 2012&GEO-EXPO 2012, Faculty of Mining, Geology and Civil Engineering, University of Tuzla in co-operation with Geotechnical Society in Bosnia and Herzegovina, Tuzla, str.615-622. SavТć, J., (2009), „ZnačaУ konstruktТvno arhТtektonskТh mera u proМesu revТtalТzaМТУe stambenТh zgrada“, MagТstarskТ raН, UnТverzТtet u NТšu, GraĎevТnsko-arhitektonski fakultet, str.140. Schwegler, G. (1994), “Masonrв Мonstruction strengthened with fiber composites in seismically enНangereН zones”, ProМeeНТngs of 10th European ConferenМe on Earthquake Engineering, Vienna, Austria. SТmonТč У. M., GostТč S., BosТlУkov V., ŢarnТć R., (2014), "Testing and analysis of walls strengthened with FRP", GRAĐEVINAR 66, Issue 6, pp. 533-548. ŠpanТć M., HaНzТma-Nвarko M., MorТć D., (2012), "OУačanУe povТУesnТh graĎevТna kompozТtnТm polimerima", Journal e-GFOS, vol. 3, Тssue 5, GraĎevТnskТ fakultet OsТУek, p. 74-85. StanТšТć G., KurtovТć FolТć N, (2015), “MetoНe oНreĎТvanУa potenМТУala za revТtalТzaМТУu graНТtelУskog nasleĎa - Pouke grada Berna”, Materijali i konstrukcije vol.58, iss.1, str. 25-57 157 StevanovТć, B., (2005), "ZТНane konstrukМТУe", MaterТУalТ Т KonstrukМТУe 48, br. 4, BeograН, str. 50- 56. StevanovТć, B., LaĎТnovТć, Đ., (2013), OsnovnТ prТnМТpТ Т pravТla proУektovanУa, proračuna Т izgradnje zidanih zgrada prema EC 6 i EC 8, ČasopТs IzgraНnУa 67, br. 5-6, Beograd, str. 211-220. Štraus, I., (1991), Arhitektura Jugoslavije 1945-1990, Svetlost, Sarajevo TomaţevТč M., (2014), "Obnova postoУećТh zТНanТh zgraНa u seТzmТčkТm poНručУТma: Тskustva Т pravТla", ČasopТs IzgraНnУa 68, br.5-6, Beograd, str. 193-208. TomaţevТč, M., (1999), "Earthquake - Resistant Design of Masonry Buildings", Series on Innovation in Structures and Construction - Vol. 1, Imperial College Press. TomaţevТč, M., (2000), "Protupotresna obnova postoУećТh zТНanТh graĎevТna", GraĎevТnar 52, br.11, Zagreb, str. 683-693. TomaţevТč, M., Gams, M., Berset, T.,(2013), "SeТsmТМ strengthenТng of hТstorТМ masonrв аalls аТth МomposТtes: an eбperТmental stuНв", GraĎevТnskТ materТУalТ Т konstrukМТУe 56, 2, Beograd, str. 3-18. TrТantafТllou, T. C. anН FarНТs, M. N. (1997), “StrengthenТng of hТstorТМ masonrв struМtures аТth МomposТte materТals”, MaterТals anН StruМtures, 1997, 30, p.486-496. VuksanovТć MaМura Zlata, (2011), "Socijalni stanovi Beograda u prvoj polovini 20. veka", SpomenТčko nasleĎe, ČasopТs NasleĎe br. XII, ZavoН za zaštТtu spomenТka kulture grada Beograda - ustanova kulture oН naМТonalnog značaУa, str.65-89. Watt, D., (2007), "Building Pathology, Principles and Practice", Blackwell Publishing Ltd. Oxford, United Kingdom, p.305. Wenk, T., (2008), „SeТsmТМ retrofТttТng of struМtures. StrategТes anН МolleМtТon of eбamples Тn Switzerland. Environmental, Bern. 84pp. ŢegaraМ, B. (1989), „Tehnika graĎenУa i evolucija zamisli o organizaciji stanovanja u graНu“, Arhitektonika, Arhitektonski fakultet Beograd. 8.2 PRAVILNICI PravТlnТk o prТvremenТm tehnТčkТm propТsТma za graĎenУe u seТzmТčkТm poНručУТma „SluţbenТ lТst SFRJ", br. 39, 1964. PravТlnТk o tehnТčkТm normatТvТma za ТzgraНnУu obУekata vТsokogradnУe u seТzmТčkТm poНručУТma, SluţbenТ list SFRJ, br.31, 1981. PravТlnТk o tehnТčkТm normatТvТma za sanaqМТУu, oУačanУe Т rekonstrukМТУu obУekata vТsokograНnУe oštećenТh zemlУotresom Т za rekonstrukМТУu Т revТtalТzaМТУu obУekata vТsokograНnУe, SluţbenТ list SFRJ, br.52, 1985. PravТlnТk o tehnТčkТm normatТvТma za zТНane zТНove, SluţbenТ list SFRJ br.87, 1991 PravТlnТk o tehnТčkТm merama Т uslovТma za toplotnu energТУu u zgraНama ’’SluţbenТ lТst SFRJ’’ br. 28/70 158 Pravilnik o jugoslovenskim standardima za toplotnu tehnТku u graĎevТnarstvu ’’SluţbenТ lТst SFRJ’’ br. 3/80 PravТlnТk o УugoslovenskТm stanНarНТma za toplotnu tehnТku u graĎevТnarstvu ’’SluţbenТ lТst SFRJ’’ br. 10/87 PravТlnТk o УugoslovenskТm stanНarНТma za toplotnu tehnТku u graĎevТnarstvu ’’SluţbenТ lТst SFRJ’’ br. 6/2-02-1/10 1998. EC 6 - Projektovanje zidanih konstrukcija-deo1-1: Opšta pravТla za armТrane Т nearmТrane zidane konstrukcije, SRPS EN 1996-1-1:2005 EC 8 - Proračun seТzmТčkТ otpornТh konstrukМТУa - Deo 1: Opšta pravТla, seТzmТčka Нejstva i pravila za zgrade, EN 1998-1:2004 EC 8 - Proračun seТzmТčkТ otpornТh konstrukМТУa - Deo 3: OМena stanУa Т oУačanУe postoУećТh zgrada, EN 1998-3:2005 FEMA-172, NEHRP Handbook for Seismic Rehabilitation of Existing Buildings, Fema Washington, D.C., June 1992. FEMA- 454, NEHRP Risk Management Series, Design for Eatrthquakes, A Manual for Architects, Fema Washington, D.C., December 2006. BS EN 1052-2:1999 MetoНe testТranУa zТНanТh konstrukМТУa. OНreĎТvanУe čvrstoće na zatezanУe 8.3 INTERNET ADRESE 1. WТenerberger proТzvoĎač opeke http://wienerberger.hr 2. Insulated Concrete Forms (ICFs) www.rastra.com 3. OštećenУa zТНova oН opeke http://www.pinterest.com /cracked brick wall 4. Cantey Foundation Specialists www.canteycanfixit.com 5. Hidroizolacija spoljnih zidova http://www.podovi.org/hidroizolacija-spoljnih-zidova/ 6. Building Science Corporation http://buildingscience.com/project/masonry-retrofit-project 7. MeračТ vlage http://www.rovex.rs/meraci/pdf/BM12-uputstvo-srpski.pdf 8. Radiografska kontrola - Wikipedija https://sh.wikipedia.org/wiki/Radiografska_kontrola 9. EnНoskopskТ meračТ http://www.hr.pce-group.com/tehnicki-podaci/EndoskopV210V220.htm 10. "Flat Jacks" oprema za nedestruktivno ispitivanje http://www.hr.pce-group.com/tehnicki-podaci/EndoskopV210V220.htm 11. Sklerometar - Wikipedija hr.wikipedia.org 159 12. Termografija - Energovizija www.energovizija.si 13. Data logger - Wikipedia en.wikipedia.org 14. UzroМТ oštećenУa temelУa http://www.acculevel.com/foundation-repair/causes-foundation-settlement/ 15. Foundation worx-oУačanУe temelУa www.foundation-worx.com/atlas-piers/ 16. Hayward Baker Geotehnical Construction http://www.haywardbaker.com/WhatWeDo/Techniques/Grouting/CompactionGrouting/de faude.aspx 17. Novkol – preНuzeće za geotehnТčke raНove www.novkol.co.rs 18. OštećenУa zТНova www.constructionphotography.com 19. Saniranje zidova http://coloraceituna.blogspot.rs/2015/09/cracked-brick-wall-repair-images.html 20. Saniranje zidova rebrastom armaturom www.skilledbuild.co.uk 21. IzvoĎenУe torkret betona http://www.cement.org/think-harder-concrete-/homes/building-systems/shotcrete 22. Injektiranje - Izologradnja www.izologradnja.com 23. Prednaprezanje zidova http://cintec.co.uk/en/applications/Paratec/paratec5.htm 24. GFRP mreţТМe www.archiproducts.com 25. Mere oУačanУa zТНova www.know2do.org 26. OštećenУa AB konstrukМТУa - predavanje www.grf.bg.ac.rs/p/learning/2_prezentacija_sanacije_i_ojacanja_1387902455865.pdf 27. Sanacija betona i betonskih konstrukcija torkretiranjem ... www.buildmagazin.com 28. SpeМТУalТstТčkТ raНovТ u graĎevТnarstvu www.inco.co.rs 29. www.gradjevinski-radovi.rs 30. Konektori za drvo www.hrcak.srce.hr 31. Hidroizolacija ravnih krovova www.spamil.com/usluge/hidroizolacija-ravnih-krovova/ 32. GIS GRADA NIŠA www.gis.ni.rs 33. http://www.travel.rs/sr/srbija/gradovi/nis) 34. http://www.blic.rs/vesti/srbija/uredenje-fasada-u-obrenovicevoj/e1tsnw3, 35. http://www.trekearth.com/gallery/Europe/Serbia/North/Serbia/Nis/photo503236.htm; 36. http://arte-historia.com/le-corbusier-arquitectura-moderna 160 8.4 SPISAK SLIKA SlТka 1.1 Plan Т fasaНa opštТnskТh stanova u DrТnčТćevoУ ulТМТ u BeograНu ,1922–1924. [VuksanovТć MaМura, Z.,2011] ............................................................................................. 6 SlТka 1.2 Palata u pešačkoУ zonТ NТša, УeНno oН naУznačaУnТУТh Нela..................................... 7 Slika 1.3 Pogled na objekte iz starog gradskog jezgra .......................................................... 8 Slika 1.4 StambenТ obУektТ graĎenТ „IMS-ŢeţelУ“-ovim sistemom ...................................... 9 SlТka 1.5 Brzom graНnУom vТšespratnТМa prefabrТkovanТm elementТma ............................. 10 SlТka 2.1 PoНuţnТ masТvnТ konstruktТvnТ sklop [PeulТć Đ., 2002] ...................................... 14 SlТka 2.2 PoprečnТ masТvnТ konstruktТvnТ sklop [PeulТć Đ., 2002] ..................................... 14 SlТka 2.4 KonstruktТvnТ sТstem zgraНe sa kombТnaМТУom poНuţnТh Т poprečnТh nosećТh zidova .................................................................................................................................. 15 SlТka 2.3 UkrštenТ masТvnТ konstruktТvnТ sklop [PeulТć Đ., 2002] ..................................... 15 SlТka 2.5 KonstruktТvnТ sТstem zgraНe sa kombТnaМТУom lТnТУskТh Т površТnskТh elemenata ............................................................................................................................................. 16 SlТka 2.6 PrТmerТ kombТnovanog konstruktТvnog sТstema [TomaţevТč, 1999] ................... 16 SlТka 2.7 PreporučlУТva geometrТУa osnova zТНanТh zgraНa [TomaţevТč, 1999] .................. 20 Slika 2.8 ZgraНe rastavlУene НТlataМТonТm razНelnТМama [TomaţevТč, 1999] ..................... 20 SlТka 2.9 UtТМaУ momenta torzТУe koН nesТmetrТčne osnove [FEMA- 454, 2006] ............... 21 SlТka 2.10 TТpovТ УeНnosloУnТh nosećТh zТНova ................................................................... 23 Slika 2.11 Zidanje nearminih zidova .................................................................................. 24 SlТka 2.12 ZТНovТ sa vertТkalnТm serklaţima ....................................................................... 24 Slika 2.13 Primeri postavljanja armature u zidove ............................................................. 26 Slika 2.14 Izgled RASTRA kompozitnih izolovanih blokova ............................................ 27 SlТka 2.15 RavnТ loma zТНane konstrukМТУe Тzloţene savТУanУu [EN 1996-1:2004]............. 30 Slika 2.16 Veza napon-dilatacija [EN1996:2005] ............................................................. 30 Slika 2.17 Radni dijagram krtog i duktilnog materijala [EN1996:2005] ............................ 31 SlТka 3.1 PrТmer stanУa stambenog graНТtelУskog nasleĎa (NТš-centar grada) ..................... 35 SlТka 3.2 PoУava prslТna u zТНovТma usleН razlТčТtТh utТМaУa ............................................... 37 Slika 3.3 Pojava prslina i pukotina na fasadama ................................................................. 40 SlТka 3.4 Nastanak oštećenУa zТНova usleН kapТlarnog penУanУa voНe ................................ 42 SlТka 3.5 OštećenУa fasaНa obУekata .................................................................................... 42 SlТka 3.6 Loše ТzveНenТ НetalУТ oНvoНnУavanУa sa obУekata [Neаman, 2001] ..................... 44 Slika 4.1 Vizuelni pregled objekta ...................................................................................... 48 161 Slika 4.2 Instrumenti za merenje: a) vlage u konstrukciji i b) relativne vlaţnostТ .............. 50 SlТka 4.3 NačТn raНa raНТografske kontrole ......................................................................... 51 Slika 4.4 Oprema za endoskopska ispitivanja ..................................................................... 51 Slika 4.5 "Flat Jacks" ispitivanje stanja naprezanja u zidu ................................................. 52 Slika 4.6 Merenje sklerometrom ......................................................................................... 53 Slika 4.7 Izgled i prikaz snimka savremene IC termografske kamere ................................ 53 Slika 4.8 Mali logeri sa integrisanim senzorima za merenje temperature, pritiska, vlaţnostТ, osvetlУenУa [en.wikipedia.org, preuzeto 04.2016.] .............................................. 55 Slika 4.9 Prezentacija rezultata u vidu grafikona, dijagrama ili tabela ............................... 55 SlТka 5.1 Noseća konstrukМТУa obУekta poНelУena u trТ МelТne.............................................. 65 SlТka 5.2 SanТranУe Т poУačanУe temelУnТh stopa oštećenТh usleН agresТvnog НeУstva podzemne voНe [FolТć R., 2007] ......................................................................................... 68 Slika 5.3 Potisak tla usled dejstva mraza kao posledica male dubine fundiranja [http://www.acculevel.com/foundation-repair/causes-foundation-settlement, preuzeto 01.2016.] ............................................................................................................................. 69 SlТka 5.4 TemelУenУe suseНnТh obУekata sa razlТčТtom НubТnom temeljenja........................ 70 Slika 5.5 Uzroci propadanja temelja ................................................................................... 70 SlТka 5.6 UtТМaУ vegetaМТУe na НeformaМТУu Т oštećenУe temelУa ........................................... 71 SlТka 5.7 StabТlТzaМТУa tla ТspoН postoУećТh temelУa ТnУektТranУem (Novkol) ....................... 73 SlТka 5.8 ProšТrТvanУe temelУa НobetonТravanУem Нelova sa strane Т ................................... 74 Slika 5.9 ProНublУТvanУe postoУećeg temelУa ....................................................................... 75 Slika 5.10 a) Postupak utiskТvanУa mega šТpova, ................................................................ 76 SlТka 5.11 OУačanУe temelУa prТmenom mТkrošТpova bušenТh kroz stopu ........................... 77 SlТka 5.12 OУačanУe temelУa prТmenom greНa Т šТpova [SavТć Т Нr., 2013] .......................... 77 SlТka 5.13 OУačanУe temelУa konzolnТm kreНama Т parom šТpova ....................................... 78 Slika 5.14 Pojava dijagonalnih pukotina u zidovima .......................................................... 80 SlТka 5.15 OštećenУa zТНova nastala usleН utТМaУa spolУašnУe sreНТne ................................. 80 SlТka 5.16 Loše НeУstvo voНe Т mraza na fasadnu opeku [Newman, 2001] ........................ 81 SlТka 5.17 SanaМТУa većТh pukotТna prТmenom armaturnТh МementnТh premaza ................. 83 SlТka 5.18 Zamena maltera u spoУnТМama zТНova [TomaţevТč, 1999] ................................ 83 Slika 5.19 Ubacivanje armature u horizontalne spojnice .................................................... 84 SlТka 5.20 Centralno ugraĎТvanУe armature kroz bušene kanale [Neаman,2001] .............. 85 SlТka 5.21 OУačanУe zТНa armТranТm МementnТm premazТma [TomaţevТč, 1999] ............... 85 162 SlТka 5.22 Faze nanošenУa torkret betona ............................................................................ 86 Slika 5.23 Postupak injektiranja zidova .............................................................................. 87 Slika 5.24 Prednaprezanje zidova ....................................................................................... 88 SlТka 5.25 PrТmena obvoУnТМa oН čelТčnТh nТtТ [GattesМo, 2011] ......................................... 89 Slika 5.26 Saniranje stuba obvojnicom od FRP traka [Gattesco, 2011] ............................. 90 SlТka 5.27 OУačanУe zТНova GFRP trakama: a) horТzontalno Т НТУagonalno, ....................... 92 SlТka 5.28 IzvoĎenУe GFRP mreţТМe preko postoУećТh zТНova ............................................ 93 SlТka 5.29 UtezanУe zТНova pomoću čelТčnТh zatega Т naleţućТh anker ploča ..................... 95 SlТka 5.30 PoloţaУ Т pravaМ pruţanУa poНnТh greНa Т nУТhovТh oУačanУa .............................. 96 SlТka 5.31 UkrućenУe НrvenТh greНa velТkog raspona pomoću čelТčnТh nosača .................. 97 Slika 5.32 Detalj ankerovanja drvenih podnih greda za zidove pored ................................ 97 SlТka 5.33 IzvoĎenУe nove ab ploče Т nУeno oslanjanje (i njena veza sa zidom) na zid ...... 98 SlТka 5.34 IzvoĎenУe nove ab ploče sa obuУmnom greНom Т betonskТm zubom ................. 99 SlТka 5.35 OУačanУe mesta sučelУavanУa zТНova pomoću kopčТ oН kamena ТlТ opeke ......... 99 SlТka 5.36 OУačanУe mesta sučelУavanУa Т sutТМanУa zТНova pomoću kopčТ oН čelТka ........ 100 SlТka 5.37 DetalУ učvršćenУa armТranТh МementnТh oУačanУa na mestТma spaУanУa zТНova 100 SlТka 5.38 UčvršćenУe zТНova naknaНnТm ТzvoĎenУem vertТkalnТh serklaţa ..................... 101 SlТka 5.39 OУačanУe mesta sutТМanУa Т sučelУavanУa zТНova korТstećТ vertТkalnu armaturu Т ankere ................................................................................................................................ 101 SlТka 5.40 SanaМТУa manУТh oštećenУa stubova................................................................... 104 SlТka 5.41 SanaМТУa većТh oštećenУa stubova uz НoНatno armТranУe [www.grf.bg.ac.rs/p/learning/2_prezentacija_sanacije_i_ojacanja_1387902455865.pdf.] ........................................................................................................................................... 104 SlТka 5.42 PrТmena karbonskТh traka prТ oУačavanУu armТranobetonskТh stubova ............ 105 SlТka 5.43 PovećanУe porečnog preseka stuba НoНavanУem elemenata oН armТranog betona ........................................................................................................................................... 105 SlТka 5.44 IzvoĎenУe betonske obvoУnТМe oko stuba ......................................................... 105 SlТka 5.45 SanaМТУa oštećenТh greНa koН oslonaМa vertikalnim i kosim uzengijama [www.grf.bg.ac.rs/p/learning/2_prezentacija_sanacije_i_ojacanja_1387902455865.pdf.] ........................................................................................................................................... 106 Slika 5.46 OУačanУe greНa povećanУem preseka НoНavanУem armature Т betona .............. 106 SlТka 5.47 OУačanУe veza stub-greНa čelТčnТm lТmovТma .................................................. 107 SlТka 5.48 SanТranУe stepenТšne Т poНestne ploče [FolТć, R., KurtovТć-FolТć, N., 1995] .. 107 163 SlТka 5.49 OštećenУa na НonУoУ površТnТ ploče [Neаman, 2001] ...................................... 108 SlТka 5.50 PrТmerТ oУačanУa ploče povećanУem preseka .................................................... 108 SlТka 5.51 OУačanУe ploče ТzraНom novog AB sloУa sa НonУe strane ................................. 109 SlТka 5.52 OУačanУe meĎuspratnТh konstrukМТУa karbonskТm lamТnatТma ......................... 109 Slika 5.53 Izgled kosih i ravnih krovova .......................................................................... 110 SlТka 5.54 OštećenУa na ravnТm Т kosТm krovovТma ......................................................... 111 SlТka 5.55 OУačavanУe poУeНТnačnog elementa oН Нrveta sa raspuklТnom: a.)zavrtnУevТma sa poНloţnТm čelТčnТm pločama, b.) utezanУem zavrtnУevТma, М.) НoНavanУem НrvenТh obraznih elemenata [Newman, 2001] .............................................................................. 112 SlТka 5.56 OУačanУe elemenata НrvenТh konstrukМТУa [Neаman, 2001] ............................ 113 SlТka 5.57 NaНograНnУa oštećenog Нrvenog nosača epoksТНnТm mastТksom uz ankerovanje za zdravТ Нeo nosača [Neаman, 2001] ....................................................... 113 Slika 5.59 Detalji veza izveden metalnim konekterima ................................................... 114 Slika 5.58 NaНograНnУa oštećenog Нrvenog nosača čelТčnТm profТlТma sa obe bočne strane [Newman, 2001] ................................................................................................................ 114 SlТka 5.60 PrТmena LKV nosača koН postoУećТh zgraНa [SavТć, 2009] ............................ 115 Slika 5.61 Radovi na sanaciji i obnavljanju slojeva ravnog krova ................................... 116 Slika 5.62 Detalj ravnog krova - pretvaranУe krovne terase u ozelenУenu krovnu baštu ... 116 SlТka 5.63 PrТmena LKV nosača za ТzraНu kosog krova ................................................... 117 Slika 6.1 PoloţaУ posmatranog bloka (GIS graНa NТša) .................................................... 121 SlТka 6.2 JeНan kontТnualnТ ulТčnТ front u posmatranom bloku (ul. Rentgenova) ............ 121 Slika 6.3 Osnova tipskog sprata objekta "tip A" ............................................................... 122 Slika 6.4 Frontalna-ulТčna fasaНa УeНnog oН obУekata “tТpa A” (ul. Rentgenova) ............ 123 Slika 6.5 Osnova tipskog sprata objekata "tip B" ............................................................. 123 SlТka 6.6 PogleН na ulТčnТ nТz formТran oН obУekata “tТp B” (ul. VelТkotrnavska) ........... 124 SlТka 6.7 PrТkaz prekoračenУa nosТvostТ zТНova prТ smТМanУu u prТzemlУu obУekta "tТp A" (Model 1A) ........................................................................................................................ 126 SlТka 6.8 PrТkaz prekoračenУa nosТvostТ zТНova prТ smТМanУu u prТzemlУu obУekta "tТp A" (Model 2A) ........................................................................................................................ 127 SlТka 6.9 PrТkaz prekoračenУa nosТvostТ zТНova prТ smТМanУu u prТzemlУu obУekta "tТp A" (Model 3A) ........................................................................................................................ 128 164 SlТka 6.10 PrТkaz promene oНnosa proračunske vreНnostТ smТčućeg opterećenУa-VSd i proračunske vreНnostТ nosТvostТ zТНa prТ smТМanУu-VRН za zТН Y1 sa naУvećТm prekoračenУem (Tabela 6.7) .............................................................................................. 131 SlТka 6.11PrТkaz promene oНnosa proračunske vreНnostТ smТčućeg opterećenУa-VSd i proračunske vreНnostТ nosivosti zida pri smicanju-VRН za zТН Y5 sa naУvećТm prekoračenУem (Tabela 6.7) .............................................................................................. 131 SlТka 6.12 PrТkaz prekoračenУa nosТvostТ zТНova pri smicanju u prizemlju objekta "tip B" (Model 1B) ........................................................................................................................ 132 SlТka 6.13 PrТkaz prekoračenУa nosТvostТ zТНova prТ smТМanУu u prizemlju objekta "tip B" (Model 2B) ........................................................................................................................ 133 SlТka 6.14 PrТkaz prekoračenУa nosТvostТ zТНova prТ smТМanУu u prТzemlУu obУekta "tТp B" (Model 3B) ........................................................................................................................ 134 SlТka 6.15 PrТkaz promene oНnosa proračunske vreНnostТ smТčućeg opterećenУa-VSd i proračunske vreНnostТ nosТvostТ zТda pri smicanju-VRН za zТН X4 sa naУvećТm prekoračenУem (Tabela 6.12) ............................................................................................ 136 SlТka 6.16 PrТkaz promene oНnosa proračunske vreНnostТ smТčućeg opterećenУa-VSd i proračunske vreНnostТ nosТvostТ zТНa prТ smТМanУu-VRН za zТН Y3 sa naУvećТm prekoračenУem (Tabela 6.12) ............................................................................................ 136 Slika 6.17 Apsolutna pomeranja x - pravca za objekat "tip A" ........................................ 137 SlТka 6.18 RelatТvna meĎuspratna horТzontalna pomeranУa za б - pravac ........................ 138 Slika 6.19 Apsolutna pomeranja y- pravca za objekat "tip A" ......................................... 139 SlТka 6.20 RelatТvna meĎuspratna horТzontalna pomeranУa za в - pravac ........................ 140 Slika 6.21Apsolutna pomeranja x- pravca za objekat "tip B" ........................................... 140 SlТka 6.22 RelatТvna meĎuspratna horТzontalna pomeranja za x - pravac ........................ 141 Slika 6.23 Apsolutna pomeranja y- pravca za objekat "tip B" .......................................... 142 SlТka 6.24 RelatТvna meĎuspratna horТzontalna pomeranУa za в- pravac ......................... 143 8.5 SPISAK TABELA Tabela 2.1 PreporučenТ broУ spratova Т mТnТmalnТ proМenat smТčućТh zТНova koН ............. 22 Tabela 2.2 PreporučenТ geometrТУskТ zahtevТ za smТčuće zТНove [EN1998-1:2004] .......... 23 Tabela 3.1 Kategorizacija oštećenУa zТНova prema ozbТlУnostТ sanaМТУe [TomaţevТč, 1999] ............................................................................................................................................. 38 165 Tabela 3.2 PoНela oštećenУa prema uzroМТma nastaУanУa [KurtovТć-FolТć, N., FolТć, R. 1986] ................................................................................................................................... 38 Tabela 3.3 OsnovnТ parametrТ klasТfТkaМТУe Т prТroНa oštećenУa [FolТć, R, KurtovТć-FolТć, N., 1995] ............................................................................................................................. 39 Tabela 3.4 KlasТfТkaМТУa oštećenУa prema utТМaУu na upotreblУТvost Т traУnost [FolТć R., KurtovТć-FolТć N., 1995] ..................................................................................................... 40 Tabela 3.5 KlasТfТkaМТУa oštećenУa prouzrokovana НeУstvom zemlУotresa [SavТć J., 2009] 43 Tabela 3.6 Klasifikacija tla [EC8:2005].............................................................................. 43 Tabela 4.1 PreНloţenТ metoНološkТ okvТr proМesa proМene stanja i obnove konstrukcije .. 47 Tabela 4.2 NТvoТ znanУa Т oНgovaraУuće metoНe analТza konstrukМТУe [EN 1998-3:2005] . 61 Tabela 4.3 Vrednosti karakteristika materijala i kriterijumi za analizu i dokaz sigurnosti . 63 Tabela 5.1 Metode intervencija na zidovima ...................................................................... 82 Tabela 5.2 TehnologТУe ТzvoĎenУa raНova na sanaМТУТ Т poУačavanУu НrvenТh .......................... krovnТh konstrukМТУa [SavТć, J., 2009] ............................................................................. 112 Tabela 6.1 ZastuplУenost smТčućТh zТНova za obУekat "tТp A" .......................................... 122 Tabela 6.2 ZastuplУenost smТčućТh zТНova za obУekat "tТp B" ........................................... 124 Tabela 6.3 Provera nosivosti zidova na pritisak i smicanje - Model 1A........................... 126 Tabela 6.4 Provera nosivosti zidova na pritisak i smicanje - Model 2A........................... 127 Tabela 6.5 Provera nosivosti zidova na pritisak i smicanje - Model 3A........................... 128 Tabela 6.6 Provera nosivosti zidova na pritisak i smicanje - Model 4A........................... 129 Tabela 6.7 UporeНnТ prТkaz rezultata НobТУenТh Тz analТtТčkog proračuna kontrole na smТМanУe razlТčТtТh MoНela za obУekat "tip A" .................................................................. 130 Tabela 6.8 Provera nosivosti zidova na pritisak i smicanje - Model 1B ........................... 132 Tabela 6.9 Provera nosivosti zidova na pritisak i smicanje - Model 2B ........................... 133 Tabela 6.10 Provera nosivosti zidova na pritisak i smicanje - Model 3B ......................... 134 Tabela 6.11 Provera nosivosti zidova na pritisak i smicanje - Model 4B ......................... 134 Tabela 6.12 UporeНnТ prТkaz rezultata НobТУenТh Тz analТtТčkog proračuna kontrole na smТМanУe razlТčТtТh MoНela za obУekat "tТp B" .................................................................. 135 167 168 170 Rezultati proračuna (deo izveštaja) Objekat "tip A" Model 1A 171 172 173 174 Objekat "tip B" Model 1 175 176 177 178 179 B I O G R A F I J A Mr Jelena SavТć, roĎena Уe 19.03.1978. godine u NТšu, gde Уe završТla osnovnu školu Т GТmnazТУu prirodno-matematТčkog smera ''Bora StankovТć''. Školske 1997/98. godine upisala je GraĎevТnsko-arhitektonski fakultet u NТšu, Arhitektonski odsek. Diplomirala je 25.11.2003.godine sa ocenom 10 (deset) i prosečnom ocenom tokom studija 9,21. Diplomski rad je radila iz predmeta Projektovanje stambenih zgrada. U toku studija Уe nagraĎТvana vТše puta za postignute naНprosečne rezultate (knjigom i poveljom GraĎevТnsko-arhitektonskog fakulteta u NТšu za šk. 1997/1998 goН. Т šk.1999/2000 ). Sa radovima iz oblasti projektovanja učestvovala je u toku studija na vТše ТzloţbТ u kategoriji studentskih radova: - 2000. godine – Izloţba konkursnih radova u okviru predmeta Projektovanje НruštvenТh zgrada za idejno rešenУe ureĎenУa ''Cvetne pijace'' u NТšu. Rad je nagraĎen kao izuzetno uspelo rešenУe od strane JKP ''TrţnТМa''-NТš, - 2002. godine – Izloţba radova iz predmeta Teorija arhitekture, - 2001 i 2002. godine – Na Тzloţbama ''Dani arhitekture NТša'' u kategoriji studentskih radova učestvovala sa radovima iz predmeta Projektovanje stambenih zgrada. - 2006. godine - Na trijenalu arhitekture ''Dani arhitekture NТša 2006'' u kategoriji idejnih radova učestvovala sa dva projekta. U toku studija, u školskoУ 2001/02 i 2002/03 bila je angaţovana kao student demonstrator na predmetu GraĎevТnske konstrukМТУe sa tehnТčkТm МrtanУem. Nakon diplomiranja je decembra 2003. godine postala stipendista Ministarstva za nauku i zaštitu životne sredine Republike Srbije za period od 2003 do 2006 godine. Februara 2004. godine je upisala poslediplomske studije na GraĎevТnsko-arhitektonskom fakultetu u NТšu – oblast Arhitektura sa usmerenjem Stambene zgrade. Istovremeno je angaţovana kao saradnik za ТzvoĎenУe veţbТ na predmetima NaМrtna geometrТУa, GraĎevТnske konstrukМТУe sa tehnТčkТm МrtanУem, GraĎevТnske konstrukcije I, GraĎevТnske konstrukМТУe II, Arhitektonske konstrukcije 2. Februara 2007. godine izabrana je za saradnika u nastavi za uţu naučnu oblast Vizuelizacija i materijalizacija u arhitekturi od kada je zaНuţena НrţanУem veţbТ iz vТše predmeta navedene uţe naučne oblasti (NaМrtna geometrТУa, GraĎevТnske konstrukМТУe I, GraĎevТnske konstrukМТУe II, Elementi projektovanja i Uvod u arhitektonske konstrukcije). 180 Juna 2008. godine nakon poloţenТh svТh ТspТta (pr. oМena 9,86) preНvТĎenТh nastavnim planom magistarskih studija, prijavila je magistarsku tezu pod nazivom: "ZnačaУ konstruktТvno-arhitektonskih mera u procesu revitalizacije stambenih zgrada", koju je odobrilo Nastavno-naučno veće GraĎevТnsko-arhitektonskog fakulteta u NТšu. Magistarsku tezu odbranila je februara 2009. godine. Avgusta 2009. godine prijavila je doktorsu tezu pod nazivom „RevТtalТzaМТУa stambenТh zgraНa u konstruktТvnom kontekstu“, koju je odobrilo Nastavno-naučno veće GraĎevТnsko-arhitektonskog fakulteta. Naučno-stručno veće za tehnološke nauke Univerziteta u NТšu, 26.10.2009. godine dalo je saglasnost o usvajanju teme doktorske disertacije. Uporedo sa radom u nastavi i na poslediplomskim studijama, doktorand Jelena SavТć se uklУučТla u naučnТ i stručnТ rad. Kao projektant saradnik učestvovala je u izradi vТše projekata u okviru projektantskih biroa ''Koneski'' i ''Naisprojekt'', kao i u okviru InstТtuta GraĎevТnsko-arhitektonskog fakulteta. Autor Уe Т koautor vТše raНova publТkovanТh na naМТonalnТm Т ТnternaМТonalnТm konferenМТУama, u НomaćТm Т ТnostranТm časopТsТma. Učešće na nacionalnim naučnТm proУektТma:  ''Razvoj fasadnog termoizolacionog sistema'' (EE819-156B), u periodu od 2003 do 2005. godine, rukovoНТlaМ proУekta prof. Нr VelТborka BogНanovТć, GraĎevТnsko-arhТtektonskТ fakultet NТš,  ''IstraţТvanУe savremenТh kompozТtnТh materТУala, tehnologТУa Т proТzvoНa na bazТ НomaćТh sТrovТna sa mogućnostТma nУТhove prТmene u našem graĎevТnarstvu''(6503), u periodu od 2005 do 2006. godine, rukovodilac proУekta prof. Нr Zoran GrНТć, GraĎevТnsko-arhТtektonskТ fakultet NТš,  “Рɚɡɜɨʁ ɢ ɭɧɚɩɪɟђɟʃɟ ɦɟɬɨɞɚ вɚ ɚɧɚɥɢɡɭ ɢɧɬɟɪɚɤɰɢʁɟ ɤɨɧɫɬɪɭɤɰɢʁɟ ɢ ɬɥɚ ɧɚ ɨɫɧɨɜɭ ɬɟɨɪɢʁɫɤɢɯ ɢ ɟɤɫɩɟɪɢɦɟɧɬɚɥɧɢɯ ɢɫɬɪɚɠɢɜɚʃɚ” (TR 36028), u periodu od 2013-2016. goНТne, rukovoНТlaМ proУekta prof. Нr Verka ProlovТć, GraĎevТnsko-arhТtektonskТ fakultet NТš. U prТУavТ, mr Jelena SavТć, НТpl.Тnţ.arh. Уe navela Нobro poznavanУe engleskog jezika, kao Т poznavanУe osnova nemačkog Т francuskog jezika. Kada je u pitanju 181 poznavanУe raНa na računaru Т korТšćenje brojnih programskih paketa, kroz НosaНašnУТ raН doktorand Уe potvrНТo nУТhovo poznavanУe Т korТšćenУe (Microsoft Office, Photoshop, Auto CAD, Lightscape, Ilustrator, FEDRA i dr.).