UNIVERZITET U NI U MEDICINSKI FAKULTET Sne ana J. Risti PREVALENCIJA I FAKTORI RIZIKA ZA NASTANAK POREME AJA GOVORA KOD U ENIKA PRVOG RAZREDA OSNOVNIH KOLA NI AVSKOG OKRUGA -DOKTORSKA DISERTACIJA- NI 2014. UNIVERSITY OF NIS FACULTY OF MEDICINE Sne ana J. Risti THE PREVALENCE AND RISK FACTORS FOR THE DEVELOPMENT OF SPEECH DISORDERS PUPILS IN THE FIRST CLASS ELEMENTARY SCHOOL CITY OF NIS AND THE SURROUNDING Ph. D. THESIS NI 2014. Komisija za ocenu i odbranu doktorske disertacije Prof. dr Branislav Petrovi , predsednik Medicinski fakultet, Univerziteta u Ni u Prof. dr Biljana Koci , mentor i lan - Medicinski fakultet, Univerziteta u Ni u Prof. dr Bojana Dimitrijevi , lan - Filozofski fakultet, Univerziteta u Ni u Prof. dr Mi ko ivi , lan - Medicinski fakultet, Univerziteta u Ni u Prof. dr Milan Stankovi , lan - Medicinski fakultet, Univerziteta u Ni u Datum odbrane: 10.07.2014. Skra enice SLP - Speech Language Pathology Govorno jezi ka patologija UHL - Unilateral Hearing Loss Jednostrani gubitak sluha BHL - Bilateral Hearing Loss - Obostrani gubitak sluha OM - Otitis Media Zapaljenje srednjeg uva OME - Otitis Media whith Efussion Otitis media sa izlivanjem SNHL - Sensorineural Hearing Loss - Senzorineuralno o te enje sluha ADHD - Attention deficit hyperactivity disorder Hiperaktivni poreme aj i nedostatak pa nje HL - Hearing loss Gubitak sluha DCM IV - Communication Disorders - Poreme aji komunikacije ICD-10 - International Communication Disorders - Specific Developmental Disorders of Speech-Specifi ni razvojni poreme aji govora i jezika MKB - Me unarodna klasifikacija bolesti Fo - Fundamentalni osnovni laringealni ton ASHA - American Speech-Language-Hearing Association- Ameri ko udru enje za govor, jezik i sluh LD - Learning Disabilities- Jezi ki nedostaci OCI - Oral Communication Impairment O te enja oralne komunikacije NHIS - National Health Interview Surveys Nacionalna anketa zdravlja NHS - National Health Survey Nacionalno istra ivanje zdravlja NIH - National Institutes of Health Nacionalni Institut zdravlja SZO - Svetska Zdravstvena Organizacija UNICEF - United Nations International Children's Emergency Fund Me unarodni fond za decu i omladinu MICS - Multiple Indicator Cluster Survey Istra ivanje vi estukih pokazatelja Sadr aj 1 Uvod................................................................................................................................. 1 1.1 Razvoj govora ............................................................................................................ 4 1.2 Poreme aji govora...................................................................................................... 6 2 Ciljevi rada.................................................................................................................... 16 3 Hipoteze......................................................................................................................... 16 4 Materijali i metod......................................................................................................... 17 4.1 Statisti ke metode .................................................................................................... 19 5 Rezultati ........................................................................................................................ 20 5.1 Prevalencija .............................................................................................................. 20 5.2 Faktori rizika ............................................................................................................ 23 6 Diskusija ........................................................................................................................ 60 6.1 Prevalencija .............................................................................................................. 60 6.2 Faktori rizika ............................................................................................................ 74 7 Zaklju ak ...................................................................................................................... 86 8 Literatura ...................................................................................................................... 87 9 Prilozi........................................................................................................................... 107 1 1 UVOD Govor, kao vid komunikacije me u ljudima je toliko sastavni deo na eg ivota, da je jedva primetan i nedovoljno cenjen kao ve tina, osim ako je izgubljen ili se nije razvio adekvatno (1). Poreme aji u govoru predstavljaju zna ajan problem javnog zdravlja za 21. vek (2). Ovi poreme aji su jedan od naj e ih invaliditeta iz detinjstva u zapadnom svetu (3-6). Prema proceni Svetske zdravstvene organizacije u svetu ima oko 11% dece sa razli itim oblicima psihofiziolo kih poreme aja uklju uju i i govornu patologiju (7). Studija iz 2008. ukazuje da su u estalost i rasprostranjenost poreme aja komunikacije i gubitak sluha, naj e i invaliditeti kod dece u Sjedinjenim Ameri kim Dr avama (8). Govorna patologija dece, predstavlja globalan problem, posebno u zemljama u tranziciji. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije ovi poreme aji su u sve ve em porastu. Iako nema preciznih epidemiolo kih podataka, procenjuje se da oko 20-30% populacije de ijeg uzrasta u na oj sredini ima neki oblik psihofiziolo kog i govornog poreme aja. Ako se tome dodaju i podaci o ste enim poreme ajima koji se mogu javiti kod dece nakon perioda usvajanja govora, onda je procenat sa psihofizi kim i govornim poreme ajima znatno ve i (7). Poreme aji govora kod dece su aktuelan problem kod nas i u zemljama irom sveta i predstavljaju izazov u epidemiolo kim istra ivanjima. Deskriptivna epidemiologija ima za cilj da pru i informacije o rasprostranjenosti problema, dugoro nim ishodima, sagledavanju perspektive, mogu im odrednicama i strategijama, udru enjima i svim zdravstvenim doga ajima od interesa za aktuelan problem (9). Epidemiolo ko sagledavanje poreme aja govora se bavi slede im pitanjima: Rasprostranjenost - koliki je broj dece sa ovim problemom? Perspektiva - kakav je oporavak ove dece? Koji su ivotni ishodi dece sa poreme ajem u govoru? Komorbiditet - da li su poreme aji u govoru izolovani ili se javljaju sa drugim zdravstvenim i razvojnim problemima? Faktori rizika - koji su poznati faktori rizika povezani sa poreme ajima u govoru? Le enje, habilitacija - koji su obrasci za pru anje usluga ovoj deci? Informacije koje pru a deskriptivna epidemiologija se koriste za planiranje pru anja usluga, uklju uju i i specifi ne strategije, promocije zdravlja, skrining-e i programe intervencije (10). 2 Carla Johnson sa Univerziteta iz Toronta zaklju uje da je procena prevalencije va na za prikupljanje podataka o poreme ajima govora u detinjstvu. Ovi podaci su bitni za razumevanje prirodne istorije i prognozu ovih poreme aja. Tako e, oni omogu avaju procenu mogu ih rizika i za titnih faktora (11). esdesetih godina pro log veka Miodrag Mati , za etnik istra ivanja govorne patologije u Hrvatskoj, nalazi da u pred kolskom uzrastu ima 30-60% govorne patologije, me u u enicima prvog razreda osnovnih kola 20-52%, a u specijalnim kolama 45% dece sa dijagnostikovanom patologijom govora (12). Velika studija na podru ju Vojvodine: Novi Sad, Sremska Mitrovica, Zrenjanin, Sombor i Ruma, ukazuje na stopu od 37, 44% dece prvog razreda osnovnih kola sa prisutnim poreme ajima govora (13). Retrospektivna vi egodi nja studija sprovedena kod dece uzrasta od 6 do 7 godina u regionu srednjeg Banata ukazuje da je artikulacija glasova kod posmatrane grupe ispitanika u 41, 3% bila nedovoljno razvijena za uzrast (14). Istra ivanje govorno-jezi kih poreme aja kod dece uzrasta od 9 i 10 godina, koje je sprovedeno na severu Kosova i Metohije u op tinama: Kosovska Mitrovica, Leposavi , Zve an i Zubin potok, pokazuje stopu zastupljenosti od 29, 81% (15). Na podru ju jugoisto ne Srbije ne postoje zvani ni podaci epidemiolo kih istra ivanja patolo kih stanja govora kod dece. Za istra ivanje i detaljno sagledavanje patolo kih stanja komunikacijskih ve tina vrlo je va no poznavanje etiologije i faktora rizika poreme aja govora. Brojne studije ukazuju da istra ivanje etiologije poreme aja govora zahteva veliku pa nju i detaljan pristup (16,17). Postoji veliki broj modela za ispitivanje faktora rizika za nastanak poreme aja govora. Ameri ka asocijacija za govor, jezik i sluh (ASHA) je odredila determinante za poreme aje govora i podelila faktore rizika na ve utvr ene: biolo ke i faktore sredine (18). Autori su pokrenuli diskusiju na ovu temu kada su rezultati pokazali da utvr eni faktori rizika obja njavaju samo mali procenat poreme aja govora u op toj populaciji (16). Na eno je da deca sa utvr enim rizikom za razvijanje poreme aja govora imaju dijagnozu medicinskih oboljenja poznate etiologije, koja imaju dobro poznata o ekivanja i ishode u govoru. Ovo mo e uklju ivati genetske sindrome i hromozomske aberacije, to ini mali procenat faktora rizika kod dece (18). Naj e i rizici za nastanak o te enja govora su senzorna o te enja sluha i kognitivno o te enje. Nemogu nost deteta da uje govor e imati sna an uticaj na njegovo razvijanje komunikativnih sposobnosti (19). Zbog bliske povezanosti sluha sa razvojem govora, 3 zapaljensko stanje uva (Otitis media with effusion-OME), prele ano u detinjstvu, mo e dovesti do fluktuiraju eg gubitka sluha, kao osnovna determinanta za faktore rizika poreme aja govora. Me utim, ve ina istra iva a se sada sla u da sluh, iako mo e doprineti poreme aju govora, retko je jedini uzrok (20-26). Kompleksniji na in tuma enja faktora rizika obuhvata i tvrdnju da deca sa kognitivnim i intelektualnim o te enjem imaju e e poreme aje u govoru. Kognicija ili saznajni procesi mogu uticati na razvoj govora i jezika i obrnuto. Kona no, sposobnost deteta da razvije efikasne komunikacione ve tine e uticati na njegovu sposobnost da funkcioni e i radi kad odraste (27). Iako su autori do li do razli itih faktora rizika za poreme aje govora, uglavnom se svi sla u da oni poti u od biolo kih (genetski, prenatalni i perinatalni) i faktora ivotne sredine. Svi ovi faktori, udru eni ili pojedina no pod odre enim ivotnim okolnostima mogu dovesti do razli itih oblika poreme aja govora. U estalost psihofiziolo kih i govornih poreme aja zavisi od biolo kih, psiholo kih i socio ekonomskih faktora. Mogu i uzroci psihofiziolo kih i govornih poreme aja su razli ita patolo ka stanja u trudno i, pri ro enju i nakon ro enja, socijalna deprivacija i psihogeni faktori (7). Nasuprot popularnom verovanju, ovi poreme aji nisu kratkotrajni i bezna ajni, koji se re avaju sami od sebe. Postoje i podaci ukazuju da se mnogi od tih poreme aja nastavljaju tokom celog ivota (28-32). Uticaj ovih poreme aja je razli it i zna ajno doprinosi u emocionalnom, socijalnom i psiholo kom razvoju (33). Adekvatne komunikacijske ve tine omogu avaju da se izraze stavovi, verovanja, ose anja i uzme u e e u razli itim dru tvenim oblastima (34). S obzirom da je govor sastavni deo komunikacije i interakcije sa svetom, poreme aji u ovoj sferi imaju veliki uticaj na pojedinca. Nije iznena uju e to podaci pokazuju da deca sa ovim poreme ajima esto imaju lo ije rezultate od svojih vr njaka u socijalnim, emocionalnim i obrazovnim domenima (28-30,34-36). Mnoga deca sa poreme ajem komunikacije su u opasnosti da se ,,ne uklapaju ili pozitivno ne doprinose dru tvu, koje se sve vi e bazira na poznavanju i upotrebi komunikacijskih ve tina (19). Ukupan uspeh i budu nost deteta mo e biti znatno pobolj ana kod rane identifikacije komunikacionih poreme aja, otkrivanju njihovih uzroka i pravovremene i adekvatne intervencije. Jezi ke poreme aje koji su identifikovani u pred kolskom i kasnijem uzrastu pokazuju visoke stope upornosti (37-39). Deca sa ovim poreme ajima su u visokom riziku za dugoro ne negativne ishode, uklju uju i itanje i druge akademske pote ko e (40,41) i psihosocijalne probleme (42,43). 4 Ruben je istra ivao stopu nezaposlenosti kod ljudi koji imaju neki poreme aj govora i do ao do zna ajnog podatka od 75,6%; tro kovi dr ave za le enje komunikacionih poreme aja u SAD, po njemu e biti izme u 2,5% i 3% od bruto nacionalnog prihoda ,,komunikacija zavisi od ekonomije" (2). Od 2009. godine kod nas postoji Nacionalni Program zdravstvene za tite ena, dece i omladine (44) i Program za prevenciju i le enje psihofiziolo kih poreme aja i govorne patologije (7) koji je u skladu sa preporukama Svetske zdravstvene organizacije iji je cilj rano otkrivanje i adekvatna dijagnostika i terapija sa ciljem smanjenja psihofiziolo kih i govornih poreme aja i pobolj anja kvaliteta ivota ovih osoba i njihovih porodica. Uredbom o nacionalnom programu preventivne zdravstvene za tite dece sa psihofiziolo kim poreme ajima i govornom patologijom predvi a se razvijanje savetovali nog rada za otkrivanje i otklanjanje faktora rizika za nastanak poreme aja psihomotornog i psihosocijalnog razvoja i pra enje zdravstvenog stanja dece sa problemima u razvoju kroz razvijanje timova za rad sa decom sa problemima u razvoju. Ova aktivnost e kao rezultat imati ve i obuhvat dece sa faktorima rizika po razvoj i poreme ajima psihomotornog i psihosocijalnog razvoja (7). Razna patolo ka stanja govora, kao i poreme aji u izgovoru glasova kod dece ranog kolskog uzrasta ukazuju na stanja koja su trajna u njihovom uzrasnom periodu i uti u u daljem vaspitno - obrazovnom procesu, a na koja se jo uvek mo e uticati u cilju re avanja problema. Ukoliko se zadr e patolo ka stanja govora i izgovaranja kod dece ovog uzrasta, posledice su vi estruke, kako u njihovom socio emocionalnom sazrevanju, tako i u ograni avanju njihovog daljeg obrazovanja. Da bi se ova problematika kompletno sagledala, neophodno je upoznati se sa procesom razvoja, etiologijom i manifestacijom poreme aja govora. 1.1 Razvoj govora Prvi kontakt sa spoljnim svetom na ro enju se ostvaruje kroz krik. Spektralna analiza prvog krika novoro en eta pokazuje da su u njemu prisutni svi elementi akusti ko-fonatorne strukture. Tonalna karakteristika prvog krika kre e se u govornom frekventnom podru ju od 20-5500 Hz, a dinamika intenzitetnog variranja akusti kih elemenata je 30-40 dB, to odgovara rasponu intenziteta izgovornih glasova. Trajanje prvog krika (ekspiratorni krak), kre e se od 1,25 - 1,84 sec., to se poklapa sa trajanjem slo ene re enice koja se formira sinhronizacijom mi i a larinksa i rezonatornog prostora. Ovo pokazuje da su op te govorne 5 predispozicije prisutne u prvom kriku i u zavisnosti od govora sredine, dete mo e da razvije bilo koji jezik (45). Analizom osnovnog laringealnog glasa (fundamentalna frekvenca ili osnovni laringealni ton - Fo) pla a uo avaju se zna ajne kvalitativne i kvantitativne razlike izme u dece sa o te enim i dece sa normalnim sluhom, to zna i da sluh od prvog dana po ro enju ima svoju ulogu u razvoju govora kroz ,,auto feedback kontrolu - ,,sluh-Fo (46). Sposobnost ljudskog glasanja i govora kao fiziolo ka, sociolo ka, kulturolo ka pojava, koja nas prati od prvog dana ro enja, je kompleksna i neophodna funkcija ljudskog organizma koja zaslu uje veliku pa nju i razumevanje. Da bismo shvatili razvoj i poreme aje govora kod dece uzrasta od sedam godina nekog regiona, potrebno je obuhvatiti mnogo faktora. Mora se uzeti u obzir anatomo- fiziolo ka struktura normalnog razvoja govora, da se razmotre faktori rizika, ste eni uslovi i razli ita patolo ka stanja svakog pojedinca koja mogu dovesti do poreme aja u govoru, kao i da se razmotre socio-ekonomska i kulturolo ka obele ja odre enog regiona. Razvoj govora ima prelingvalnu fazu, koja obuhvata period gukanja i brbljanja i fazu progovaranja, koja nastaje sa navr enih godinu dana detetovog ivota. Od druge polovine prvog meseca, zapo inje prvi period vokalizacije (gukanje). To je period kada dete svojim glasanjem, kroz pla ili gukanje "saop tava" okolini svoje psihofiziolo ko stanje, istovremeno razvijaju i ose anja pozitivnog i negativnog emocionalnog do ivljaja iji je uzrok vezan za njegove psihofiziolo ke potrebe. Gukanje nije suprotnost pla u, ve ih treba posmatrati kao kontinuirani razvoj verbalne komunikacije. Kako se gukanje razvija i kod te ko slu no o te ene dece, mo e se pretpostaviti da je njegovo pojavljivanje predominantno vezano za biolo ku strukturu govora, analogno generalizovanim pokretima ruku i nogu, tj. sinhronizacija fonacije i igre govornim organima rezultuje pojavom gukanja. Podr ka takvoj hipotezi je i injenica da se u periodu gukanja prvo pojavljuju uobli enije forme budu ih izgovornih glasova fonema vokala A, E, U (46). U periodu progovaranja postoje razli ite razvojne faze deteta vezane za psihofizi ki razvoj i neuro - lingvisti ko sazrevanje. Dete sa navr enih pet godina bi trebalo da: potpuno razume govor okru enja; izvr ava tri uzastopna zahteva data verbalno; mo e da ponovi 4-5 besmislenih slogova; govor je u potpunosti gramati an; prepri ava i du e pri e koje je ulo; mo e da defini e jednostavne re i; u izgovoru pravilno koristi svih 30 glasova srpskog jezika; broji do 10 i vi e i ima brojne predstave za 3 ili 4. Posle perioda intenzivnog razvoja re nika, oko este godine dolazi do njegovog su avnja. Sposobnost kori enja figurativnih izraza i 6 uo avanja dvostrukih zna enja, razvija se uglavnom posle este godine. Ne to pre polaska u kolu, javlja se period stvarala tva u jeziku. Sedam godina je period polaska u kolu kada re enica deteta dosti e nivo razvijenosti re enice odraslih sa svim re eni nim oblicima, iako esto nema svoju du inu i raznovrsnost. U potpunosti je ovladalo vremenima. Dete prakti no koristi sve vrste re i, ali su najfrekventnije imenice i glagoli. Slike opisuje slo enim pojmovima. Mo e da prepri a ispri anu pri u sa bogatijim sadr ajem. Zna da imenuje godi nja doba i objasni razliku izme u njih. Vr i analizu i sintezu re i od 4-5 glasova. Zna da broji do 20 unapred i unazad. Mada je dete u ovoj fazi dostiglo re eni ni oblik odraslih, njegov put jezi kog razvoja nije jo zavr en. Dinamika pravilnog razvoja govora i jezika individualna je za svako dete, prve re i se kod neke dece javljaju oko devetog meseca, a kod neke tek oko 15. ili 16. meseca. Individualne razlike se mogu tolerisati samo u slu aju kada je re o detetu koje nije bilo optere eno nekim od faktora rizika tokom trudno e, na poro aju i u prvim mesecima ivota. Smatra se da je dete progovorilo kada prvi put svesno upotrebi re koja ima zna enje (47). Faktori rizika koji mogu da uzrokuju poreme aje u razvoju sluha, govora i jezika dece povezani su sa trudno om, samim inom ro enja i prvim godinama ivota. Uzroci zastoja ili poreme aja u razvoju govora i jezika su: neurolo ki, anatomski, genetski, kognitivni, motorni, psihogeni, emocionalni i faktori sredine. Kada su sposobnosti deteta da razume ili produkuje govor znatno ispod o ekivanog nivoa za njegov mentalni uzrast, radi se o ka njenju govora koje mo e da bude razli itog stepena. Poslednjih godina sredinski faktori, sami ili udru eni sa nekim od pomenutih, zna ajno doprinose nastanku patologije govora. Pre svega negativan uticaj medija, neadekvatan govorni uzor, vi ejezi nost, roditeljski perfekcionizam ili nedovoljna komunikacija sa detetom. 1.2 Poreme aji govora Definisanje i opisivanje poreme aja govora jo uvek je neprecizno. U nauci nedostaju jasne i empirijski dobijene definicije i klasifikacioni sistemi. To je rezultiralo siroma nom bazom podataka na kojoj se baziraju identifikacija i upravljanje komunikacionim poreme ajima (48). Autori svojim nau no-istra iva kim radom, kao i dosada nja iskustva u praksi, doprinose preradi i proveri standarda i mera koje se koriste za identifikaciju dece sa ovim poreme ajem (49). Slobodni standardi i prihva ene definicije nisu dovoljni za preciznu 7 procenu rasprostranjenosti govora i jezi kih poreme aja. Svi autori se sla u da je najbolje identifikovati rane pokazatelje pojedinih dugoro nih ishoda (50). Ovi napori mogu onda da dovedu do boljih strategija za prevenciju i upravljanje ovim poreme ajima (11). U dijagnostikovanju poreme aja govora se ve du e vremena u svetu i kod nas koristi klasifikacija ICD-10 i MKB-IV. Dijagnosti ke smernice za Posebne razvojne poreme aje govora i jezika (ICD-10) i Poreme aje komunikacije (DCM-IV), su sli ne sa ekspresivnim, perceptivnim i artikulacionim poreme ajima u govoru (51). Kod nas se, izme u ostalih, koristi klasifikacija poreme aja govora prema Spaseniji Vladisavljevi , koja nije pretrpela velike promene do danas. ,,Patologija verbalne komunikacije uzrokuje pojavu logopatije odnosno govorno- jezi ki poreme aj. Patolo ki govor je onaj koji fonolo ki, leksi ki, sintaksi ki i smisaono ne odgovara uzrastu pacijenta i govorno-jezi kim normama njegove sredine. (52). Govorno-jezi ki poreme aji manifestuju se u pet osnovnih vidova: 1. Fonolo ko-artikulacioni su najbrojniji i podrazumevaju nepravilan izgovor glasova, odnosno poreme aj artikulacije (Dyslalia). U proseku ve ina dece je polaskom u kolu u stanju da izgovara svih na ih 30 glasova. Ukoliko to neka nisu, za njih se ka e da su artikulaciono nezrela, odnosno da imaju poreme enu artikulaciju. Za izgovor glasova postoje fiziolo ke norme koje diferenciraju patolo ki razvoj od normalnog izgovora. Individualna pomeranja mogu postojati u oba pravca, to zna i da ima dece koja ve sa tri godine raspola u svim glasovima, dok druga kasne po godinu-dve dana. Dislaliju karakteri e: - distorzija glasova, koja ozna ava postojanje izgovornog glasa ali njegov kvalitet ne odgovara zahtevima pravilnog izgovora. Naj e i tipovi distorzovanih glasova su: - interdentalni sigmatizam (vrskanje) koji predstavlja me usobno izbacivanje jezika za vreme izgovora odre enih grupa glasova, - lateralizacija glasova ( u kanje) koja nastaje usled bo nog usmeravanja vazdu ne struje za one glasove za koje je neophodno da vazduh struji uzdu sredine gornje povr ine jezika, - nazalizacija (unjkanje) nastaje ako vazdu na struja prolazi kroz nos prilikom izgovaranja nekih ili svih glasova osim glasova m, n i nj, za koje je nosni tok vazdu ne struje neophodan, - nedefinisana distorzija koja se naj e e ispoljava kao kombinacija sigmatizma i lateralizacije, ili sigmatizma i nazalizacije, 8 - supstitucija ozna ava patolo ku pojavu na kolskom uzrastu koja se ogleda zamenom onih glasova koje deca ne mogu da izgovore glasovima koje ve izgovaraju, - omisija predstavlja potpuno izostavljanje nepoznatih glasova, naj e e u glasovnim grupama. Kod dece u osnovnoj koli esto se sre u: - rotacizam (nedostatak glasa r- pored omitovanja on mo e biti supstituisan ili distorzovan kao meko nep ano francusko, resi no, nevibratorno, grleno. . .), - lambdacizam (poreme aj izgovora glasa l) kao i - problemi sa izgovorom afrikata (artikulaciono pomeranje unazad odnosno unapred, sa imanje glasova u jedan glas, supstitucija i variranje odnosno njihov pravilan izgovor u nekim, a nepravilna upotreba u drugim re ima kao i sigmatizam, lateralizacija, nazalizacija). Ve ina artikulacionih poreme aja se ogleda u dva vida: - nepravilna artikulacija i - poreme aj auditivne percepcije (problem diskriminacije fonema) Diskriminacija fonema. Me u glasovima postoji akusti ka sli nost i akusti ka razlika. Dete koje zamenjuje glasove ne uvi a razliku izme u njih (audio-motorna predstava glasova je neizdiferencirana). Auditivna percepcija se razvija zavisno od spoljnih uticaja-ako su oni dobri i njen razvoj je dobar. Faze audio-perceptivnog razvoja su: - uvi anje uop te, - uvi anje similariteta, - uvi anje distinktivnih razlika (diskriminacija) Izgovor glasova zavisi od izgra enih auditivnih predstava glasova, tako da do formiranja pogre nog izgovora dolazi po to su i predstave o tim glasovima pogre ne. Izme u auditivnih predstava o glasu i artikulaciono-motornih ostvarenja postoji tesna veza, tako da se mora govoriti o audio-motornoj predstavi glasova. Artikulacioni poreme aji su naj e e sastavni deo slede ih odstupanja: - rinolalije - disfazije - afazije - mucanja - tahifemije - nekih dizartrija 9 2. Jezi ki poreme aji se ogledaju kao potpuno odsustvo govora ili kao prelazni oblici nedovoljne razvijenosti jezi kih oblika i struktura. Ako se na jezik gleda kao na sposobnost razumevanja i sposobnost izra avanja, onda se jezi ki poreme aji mogu ispoljiti kao: - nesposobnost razumevanja govora, - nesposobnost izra avanja govorom, - nesposobnost razumevanja i izra avanja govorom Jezi ki problemi se ispoljavaju kod dece sa: - nedovoljno razvijenim kognitivnm sposobnostima, - o te enjem sluha, - zakasnelim jezi kim razvojem, - neurolo kim promenama, - te ko ama nastalim ivotom u subkulturnim sredinama (nedovoljni podsticaji) Mogu a su odstupanja u raznim oblastima jezika: - artikulacija - ne mora biti izraz jezi ke insuficijentnosti, ali je kod te ih jezi kih nedostataka uvek o te ena - vrste re i - re i koje izra avaju apstrakciju i koje su retko u upotrebi, mogu svojim zna enjem biti potpuno nepoznate deci. Nedostatak mo e postojati u: - prilozima, - predlozima, - veznicima, - imenicama, - glagolima. - Semantika - re i imaju ono zna enje koje su deca upoznala u konkretnoj situaciji. Da re mo e imati vi e zna enja ova deca otkrivaju postepeno uz este gre ke u govoru. Naro ito su nesposobna da grade nove re i sa prefiksom i sufiksom i da otkrivaju nova zna enja. - Morfologija - nedostatak nije toliko izra en u vrstama re i, koliko u siroma tvu njihovih oblika. Kod imenica se ne koriste svi pade i, mnogi oblici zamenica su strani, ne gradi se budu e vreme, nepravilno koriste pomo ne glagole i glagolske nastavke, oznaku lica, oblici prisvojnih zamenica i gradivnih prideva su esto nepravilni. - Sintaksa - elementarna re enica je dobra, ali nedostaju pro irene re enice, dok su slo ene suvi e komplikovane. Vladaju isklju ivo stereotipnim redom re i, sintaksi ki redosled re i im je stran. Nepravilno grade upitno-odre ne re enice, pogodben na in i zavisne 10 re enice su van njihovog jezi kog iskustva. Veliki je raskorak izme u unutra njeg jezika deteta i verbalizovanog iskaza. Naj e i jezi ki poreme aji su: - alalija (Alalia) - nerazvijen govor. U zavisnosti od toga koje su sposobnosti vi e o te ene mo e se govoriti o senzornoj i ekspresivnoj alaliji. - razvojna disfazija - patolo ki govor koji kasno zapo inje, sporo se i nepravilno razvija, ispoljava se u vidu nemogu nosti sklapanja re enice i upotrebe gramati kih oblika, pade a, vremena, priloga, predloga i sveza, u oskudnom re niku i ograni enom broju apstraktnih pojmova. Postoji slaba sposobnost razlikovanja glasova, njihovo izostavljanje, zamenjivanje i pogre an izgovor. Ona je esto pra ena, pored jezi kih i drugim perceptivnim i motornim simptomima. - afazija (Aphasia) - potpuni ili delimi ni gubitak jezi kih sposobnosti, usled traume i oboljenja govornih oblasti mo dane kore, u osoba koje su pre toga imale normalan govor. Gubitak jezi kih sposobnosti ogleda se u te ko ama prise anja i pam enja re i, u te ko ama njihovog izgovaranja i povezivanja u ve e misaone celine. Ako je prete no o te en senzorni put, govori se vi e o senzornoj afaziji, a ako obolela osoba ima ve e te ko e sa ispoljavanjem govora onda o motornoj afaziji. U praksi su retki isti tipovi, naj e e prete e jedan ili drugi oblik. 3. Poreme aji govornog ritma i tempa ote avaju realizaciju govornog iskaza u vidu o te enja suprasegmentne strukture govora. Oni dovode u pitanje govornu fluentnost i mogu nost normalne komunikacije. U poreme aje govornog ritma i tempa ubrajaju se: - Razni tipovi mucanja (Dysarthria spastica): - Fiziolo ko - nepatolo ko, kroz koje prolaze mnoga mala deca dok su u govornom razvoju. Ona zastaju, zate u, e e ponavljaju re i i fraze. Vezano je isklju ivo za period govornog razvoja, odnosno za uzrast izme u 2-5 godina ivota. Smatra se da je ta pojava jedna od faza jezi kog razvoja deteta, koja i ezava ako je pravilan stav roditelja i svih lica koja dolaze u dodir sa detetom. - Primarno - jo nije pravo mucanje, iako takav govor ve privla i pa nju slu aoca. Zastoji u govoru su e i, e e se ponavljaju glasovi i slogovi, prisutni gr evi su kloni nog tipa tako da dete bez ikakvog napora ponavlja elemente govora. Dete sa primarnim mucanjem treba uklju iti u indirektnu terapiju preko roditelja. - Tranzijentno predstavlja prelazni oblik izme u primarnog i sekundarnog mucanja. Mucanje je u estalije i napornije, kloni ni gr evi se me aju sa toni nim, dete pokazuje znake naprezanja kako bi savladalo gr eve i postaje svesno svojih govornih te ko a. Tranzijentno 11 mucanje nije konstantno, javljaju se periodi dobrog govora, pa ak i povremeno i ezavanje svih simptoma. Ako se tranzijentno mucanje javi, treba odmah pristupiti govornoj korekciji. - Sekundarno pravo mucanje sa op tom napeto u muskulature celog tela, strahom od govora i govornih situacija, tikovima i odbrambenim mehanizmima. Neophodno je odmah tra iti pomo stru njaka. - Abruptno mucanje nagla pojava mucanja, kao rezultat patolo ki povi ene emocionalne reakcije li nosti na fizi ku i psihi ku traumu. Uzrok je skoro uvek poznat. Potrebno je da se to pre pristupi govornoj korekciji. - Patolo ki ubrzan govor sa ozbiljnim o te enjem glasova, slogova, pa i re i, zbog brzopletog, nepreciznog izgovaranja (Tachylalia), - Spor govor (Bradylalia). 4. Poreme aji glasa (Dysphonia), predstavljaju razna odstupanja osnovnog laringealnog glasa. Ova odstupanja se mogu odnositi na: - visinu, - ja inu, - brzinu, - kvalitet. Visina osnovnog glasa zavisi od du ine glasnica i veli ine laringealnog prostora. Du e glasnice proizvode dublje glasove, a kra e vi e, sli no violinskim icama. Do promene glasa u pubertetu dolazi usled naglog irenja larinksa i produ avanja glasnica i ta pojava se smatra normalnom razvojnom fazom, a ne patolo kim procesom. Individualna variranja visine glasa zavise od akcenta re i, melodije re enice i zna enja koje se daje iskazu. Normalna vokalizacija treba da se odvija bez napora i da odgovara uzrastu, polu i situaciji. U dece i omladine esto dolazi do o te enja glasa usled nedostatka kontrole i nepravilne upotrebe glasa. 5. Poreme aji itanja i pisanja (Dyslexia i Dysgraphia), su prvenstveno izazvani smetnjama u samom detetu, a utoliko su ozbiljniji ukoliko se vi e upli u i negativni spoljni faktori. Zajedno sa poreme ajima ra unanja i ostalih psihomotornih funkcija prate i su simptomi afazija, razvojnih disfazija, dislalija i minimalne cerebralne disfunkcije. Nedostaci jezi ke strukture odra avaju se na itanje i pisanje, ali problemi itanja i pisanja se mogu javiti i onda kada je jezi ka osnova normalna i dobro razvijena. Potrebno je jo , povu i razliku izme u nesavladane tehnike itanja i pisanja, koja je obi no rezultat spoljnih okolnosti, od onih za koje postoje objektivne smetnje u de ijoj neurolo koj strukturi. Simptomatolo ka slika disleksije i disgrafije se ogleda kroz: 12 - izostavljanje i zamenu glasova, - inverzije, rotacije i metateze glasova, katkad i slogova, - asocijacione te ko e (prelaz sa glasa na glas), - preskakanje kra ih re i (pomo nih glagola, zamenica, predloga, sveza), - nedostatak audiovizuelne memorije, - nekonsekventan tip gre aka (svaki put se gre i na drugi na in), - pisanje s desna u levo, - ortografske gre ke, - te ko e sa odr anjem reda i prelazom iz reda u red, - te ko e koordinacije fine motorike ruke i pokreta o iju, - promene disanja i brzine usled unutra nje napetosti. Tipovi disleksije: - razvojne i - specifi ne disleksije. Tipovi disgrafije: - auditivno-fonemske, - motorne, - vizuelne i prostorno-orijentacione, - jezi ko-gramati ke disgrafije Spasenija Vladisavljevi , jedan od profesora koji su postavili temelje nauke o govoru na na im prostorima, je 1977. godine objavila ovu detaljnu i sveobuhvatnu podelu u svojoj knjizi ,,Poreme aji govora u kolske i pred kolske dece , koja se do danas nije promenila i ima svoju primenjivost u praksi. Definicija poreme aja govora Nacionalnog Instituta zdravlja SAD (National Institutes of Healt- NIH) ukazuje na nekoliko uslova u kojima osoba mo e imati probleme u stvaranju ili formiranju govora potrebnog za komunikaciju sa drugima (53). Tu spadaju: - Poreme aji artikulacije - Disfluentnost - Poreme aji glasa NIH odvaja poreme aje jezika, koji se odnose na: - Poreme aje ekspresivnog jezika (sposobnost preno enja poruke drugima) - Poreme aj receptivnog jezika (sposobnost razumevanja poruke drugih) - Me oviti poreme aji jezika (prisutna oba uslova) 13 Za ve inu odoj adi i dece, razvijanje jezika po inje na ro enju. Za razvijanje jezika ,,dete mora biti u stanju da uje, vidi, razume i zapamti . Deca moraju imati fizi ku sposobnost da formiraju govor (54). Jedno na svakih dvadeset deteta ima simptome poreme aja jezika. Kada je uzrok nepoznat, radi se o razvojnim poreme ajima. Problemi sa receptivnim jezi kim ve tinama obi no po inju pre 4. godine. Neki me oviti poreme aji jezika su izazvani povredom mozga, a oni se ponekad pogre no dijagnostikuju i me aju sa smetnjama u razvoju. Jezi ki poreme aji se mogu javiti kod dece sa drugim razvojnim problemima, kao to su: spektar autisti nih poreme aja, gubitak sluha, te ko e u u enju. Poreme aj jezika mo e tako e biti izazvan o te enjem centralnog nervnog sistema - afazija. Poreme aji jezika su retko izazvani nedostatkom inteligencije. Jezi ki poreme aji su druga iji nego ka njenje jezika. Kod ka njenja jezika, dete razvija govor i jezik na isti na in kao i druga deca, ali kasnije. Kod jezi kih poreme aja, govor i jezik se ne razvijaju normalno. Dete mo e imati razvijene neke jezi ke ve tine, ali neke mogu zaostati ili ,,na in na koji razvijaju ove ve tine e biti druga iji nego to je uobi ajeno (55). Dete sa poreme ajem jezika mo e imati jedan, dva ili vi e prisutnih simptoma, a i simptomi mogu da variraju od blagih do ozbiljnih. Deca sa poreme ajem receptivnog jezika te e razumeju druge, a deca sa poreme ajem ekspresivnog jezika imaju probleme da izraze ono to misle ili to im treba. Zbog problema u kori enju jezika, ova deca mogu imati pote ko a u dru tvenim kontaktima. Poreme aji jezika mogu biti deo uzroka ozbiljnih problema u pona anju (56). Medicinska istorija mo e otkriti da dete ima bliske ro ake koji su tako e imali probleme govora i jezika. U estalost u porodicama sa istorijom govorno jezi kih poreme aja se procenjuje na 20% - 40% (57). Da bi se isklju ila gluvo a, to je jedan od naj e ih uzroka poreme aja jezika, potrebno je uraditi kompletnu dijagnostiku za detekciju o te enja sluha. Mnoga deca koja imaju poreme aje jezika tokom pred kolskog i rano kolskog uzrasta tako e e imati neke probleme jezika ili pote ko e u u enju kasnije tokom odrastanja. Oni tako e mogu imati poreme aje itanja. Poreme aji govora i jezika imaju prevalenciju od oko 7% kod dece koja polaze u kolu i imaju te ko e u u enju da itaju (8). Te ko e razumevanja i kori enja jezika, deci mogu da izazovu probleme u dru tvenim interakcijama i sposobnost da samostalno funkcioni u kao odrasle osobe. Disleksija (poreme aji itanja) ih mo e osujetiti u obrazovnom procesu. Poreme aji jezika mogu uzrokovati depresiju, anksioznost i druge emocionalne probleme (54-56). 14 ASHA (American Speech-Language-Hearing Association 2008) isti e klasifikaciju poreme aja govora vezanu za o te enje artikulacije, fluentnosti, govornih zvukova i/ili glasova (58). Zakon o obrazovanju u SAD iz 2005. je obuhvatio 6, 068, 802 deteta sa smetnjama u razvoju (u 50 dr ava i okolnim podru jima). Od te dece, 1,460,583 (24,1%) je primilo usluge za govor ili jezi ke poreme aje. Ova procena nije obuhvatila decu koja su imala problem sa govorom i jezikom kao sekundarne poreme aje (59). Anamnesti ki podaci esto otkrivaju pozitivnu porodi nu istoriju poreme aja komunikacije. Izme u 28% i 60% dece sa deficitom govora i jezika imaju sestru i / ili roditelje koji su tako e pogo eni (60). Poreme aje fluentnosti (te nosti u govoru) karakteri u odstupanja u kontinuitetu, ritmu ili naporu (fonolo ki, morfolo ki, leksi ki i sintaksi ki) koji se ula e u govoru (61). U estalost mucanja je najve a izme u drugog i etvrtog ro endana deteta i uti e na 4% do 5% populacije (62, 63). U Rokvilu (SAD) 2006. je skoro 69 % dece sa poreme ajem fluentnosti primilo usluge govorno-jezi kih patologa u kolama (64). Poreme aje glasa karakteri e abnormalna proizvodnja glasa ili odsustvo vokalnih kvaliteta, glasno e i rezonance, u odnosu na uzrast ili pol pojedinca (65). Rana identifikacija poreme aja glasa je preporu ljiva jer ovi poreme aji mogu napredovati do ozbiljnih komunikativnih o te enja ako se ne le e (66). Vokalni poreme aji kod dece su iznena uju e esti. Dete koje ima promuklost zahteva brzu i temeljnu procenu (67). Prijavljena je pojava promuklosti kod dece kolskog uzrasta u rasponu od 6% do 23% (68). U 2006, oko 29% dece sa poreme ajem glasa i rezonatora je zatra ilo usluge govorno- jezi kih patologa (64). Jezi ki poreme aji su povezani sa auditivnom percepcijom. Umerene do ozbiljne te ko e u jeziku kod dece, posebno one koje uti u na shvatanje jezika, su intuitivni dugoro ni problemi koji uti u na u enje, kolski uspeh i pona anje (69,70). Ve ina dece sa te im jezi kim te ko ama su verovatno identifikovani pre nego to krenu u kolu, ali mnogi ne mogu da se identifikuju sve dok ne po nu formalno obrazovanje (69). U 2006, oko 61% dece sa poreme ajem jezika potra ilo je pomo od govorno-jezi kih patologa (64). Fonolo ki poreme aji imaju veze sa sluhom i razumevanjem zvu nog sistema jezika i sistema koji reguli u zvu ne kombinacije. Za 80% dece sa fonolo kim smetnjama, poreme aji su dovoljno veliki da zahtevaju klini ki tretman. Postoji veza izme u ranih 15 fonolo kih poreme aja i kasnijeg itanja, pisanja, pravopisa i matemati ke sposobnosti (71). U 2006, skoro 91% dece sa fonolo ko - artikulacijskim poreme ajima su potra ili pomo govorno-jezi kih patologa u kolama (64). Poreme aj sluha je posledica poreme ene auditivne osetljivosti fiziolo kog slu nog sistema koja mo e da ograni i razvoj, razumevanje, proizvodnju i odr avanje govora i jezika. Broj dece sa smetnjama u razvoju, uzrasta od 3-21 godine, u javnim kolama 2005. je bio 6,068,802. Od te dece, 79,522 (1,3%) je primilo usluge za sluh. Me utim, broj dece sa gubitkom sluha i gluvo om je nesumnjivo ve i, jer mnogi od ovih u enika su imali i druge smetnje (59). Otitis media (OM) je infekcija srednjeg uva. OM je naj e e dijagnostikovana bolest kod odoj adi i male dece (72). Deca sa teku om ili du om bolesti srednjeg uva tokom prvih pet godina ivota imaju tendenciju da budu pod ve im rizikom za odlo eno itanje nego vr njaci koji nemaju prethodne bolesti srednjeg uva (73). Prema nekim studijama, pedijatri se ne sla u da OM ima uticaj na razvoj govora, jezika i sluha, ali ve ina smatra da rana dijagnoza OM (od ro enja do druge godine ivotne dobi) ima uticaja na spre avanje poreme aja govora. Pedijatri tako e izve tavaju da roditelji i okru enje deteta mogu ubla iti lo efekat OM. Oni tvrde da je mogu uticaj OM na sluh, ali se ne sla u da je prisustvo OM u istoriji, bitan preduslov za audiolo ka testiranja (74). iroka problematika patolojije govorno-jezi kih i audiolo kih stanja, sadr i razli ite, esto i suprotne stavove o poreme ajima komunikacije. Nakon osnivanja programa za re avanje razli itih invaliditeta, postalo je o igledno da se mnoga deca sa posebnim potrebama ne uklapaju u tradicionalne kategorije za hendikepirane (75). Nacionalna Zajedni ka komisija za u enje osoba sa invaliditetom (National Joint Committee on Learning Disabilities- LD) defini e LD kao "op ti pojam koji se odnosi na heterogenu grupu poreme aja, koji se manifestuju zna ajnim te ko ama u sticanju i kori enju slu anja, govora, itanja, pisanja, rasu ivanja- usvajanja matemati kih ve tina" (76). Svi ovi rezultati, kao i podaci dobijeni u ovom istra ivanju, navode da na polju poreme aja govora kod dece i njihove kategorizacije, iako je dosta toga ura eno, ima jo mnogo nere enih pitanja i definicija. 16 2 CILJEVI RADA: Glavni cilj istra ivanja je bio da se utvrdi prevalencija poreme aja govora kod u enika prvog razreda osnovnih kola Ni avskog okruga. Pored glavnog, postavljeni su i dodatni ciljevi istra ivanja: Da se utvrdi koja vrsta poreme aja je najzastupljenija Da se utvrdi koliki je uticaj socio-ekonomskih faktora Da se utvrdi uticaj genetskih, prenatalnih i postnatalnih faktora Da se utvrdi zastupljenost fiziolo kih faktora Da se utvrdi zastupljenost kognitivno-emocionalnih faktora 3 HIPOTEZE: Na osnovu postavljenih ciljeva definisane su i hipoteze istra ivanja: Postoji statisti ki zna ajna zastupljenost poreme aja govora kod u enika prvog razreda osnovnih kola Ni avskog okruga Postoji korelacija izmedju odredjenih socio-ekonomskih faktora i poreme aja govora Postoji korelacija nekih genetskih faktora i poreme aja govora Postoji korelacija izme u nekih fiziolo kih faktora i poreme aja govora Postoji korelacija izme u kognitivno-emocionalnih faktora i poreme aja govora 17 4 MATERIJALI I METOD Istra ivanje predstavlja studiju preseka ispitivane dece uzrasta od 7 godina (generacija 2012 / 2013), u enika prvog razreda osnovnih kola Ni avskog okruga. Obuhva ene su sve 33 kole iz 5 op ina, i to: 9 kola iz Op tine Medijana, 3 kole iz Op tine Ni ka Banja, 7 kola iz Op tine Palilula, 7 kola iz Op tine Pantelej i 7 kola iz Op tine Crveni Krst. Od ukupnog broja, 20 kola je iz gradskih i 13 iz prigradskih naselja. 1522 upitnika je podeljeno roditeljima svih u enika prvih razreda ovih kola, a za 1030 u enika su ovi upitnici i popunjeni, tako da je procenat odaziva roditelja iznosio 67, 7%. U svim kolama je dobijeno odobrenje od direktora i svim roditeljima je obja njena svrha istra ivanja i tra en njihov pismeni pristanak. Istra ivanje je odobreno od Eti kog Komiteta Medicinskog fakulteta u Ni u. Istra ivanje predstavlja neeksperimentalnu eksplorativnu i korelativnu studiju jer se bavi utvr ivanjem prevalencije i faktora rizika za poreme aje govora, bez sprovo enja eksperimentalnih tretmana. Istra ivanje predstavlja kombinaciju terenske i klini ke studije jer je sprovo eno i u kolama i na ORL klinici Klini kog centra Ni . U odnosu na vreme istra ivanja studija je transferzalna, odnosno studija preseka. Kori eni instrumenti, procedure i testovi: 1. Upitnici za roditelje 2. Intervju sa roditeljima 3. Intervju sa pedagozima 4. Pregled dece sa poreme ajem govora 5. Globalni artikulacioni test 6. Test auditivne percepcije 7. Test oralne praksije Kod dece sa prisutnom patologijom govora kori ena je medicinska dokumentacija koju poseduju i konsultacije sa timom stru njaka, koji su inili: pedijatri (uklju uju i neonatologa), otorinolaringolozi (uklju uju i audiologa), stomatolozi (uklju uju i ortodonta, maksilo-facijalnog hirurga i de ijeg preventivnog stomatologa), de iji psihijatri, psiholozi i pedagozi. Upitnik je formiran oslanjaju i se na ,,Risk factor categories suggested by Shriberg's classification system (77) i OCI (Oral Communication Impairment) identifikaciju (10). Pitanja iz upitnika PF-28 su modifikovana i prilago ena na im uslovima i populaciji. 18 Upitnik PF-28 sadr i pitanja sa socio-demografskim karakteristikama, obuhvata zdravlje i uslove za razvoj, kori enje dostupnih usluga i posebno formirana pitanja u vezi sa patolo kim stanjima govora (10). Pouzdanost upitnika PF 28 je procenjena na vi e na ina: retestiranjem i upore ivanjem rezultata dobijenih od roditelja i pedagoga (vaspitno-obrazovnog kadra). Slaganje je u preko 75% slu ajeva. Validnost je procenjena upore ivanjem procene roditelja i evaluacije stru njaka za patologiju govora. Oba roditelja i pedago ki kadar imaju tendenciju da vi e i ranije identifikuju problem i smatra se da je njihova procena ,,zlatni standard za poreme aje komunikacije kod dece (10). Procena stru njaka za patologiju govora je bila zna ajnija kod komorbiditeta (postojanje dva ili vi e poreme aja kod iste osobe, bez obzira na redosled njihove pojave). Za mnoge autore najbolje rezultate je dao metod OCI identifikacije poreme aji oralne komunikacije (10). Bitni kriterijumi za izbor metode su bili: da ona obuhvati zdravlje dece u porodicama koje trpe sve promene dana njeg modernog dru tva, sa posebnim osvrtom na poreme aje u govoru, kao i da se metod upotrebljava dovoljno dugo za dokazivanje pouzdanosti i validanosti. Metod OCI Identification, Child Health Questionnaire (PF-28) je usvojen 2002. kao proizvod svih dotada njih upitnika za ova ispitivanja prilagodjenih dru tvenim promenama sa minimiziranjem artefakta. Rezultat je studije sprovedene u regionalnom Centru Kvinslend, Australija. Obuhvatio je 898 deteta uzrasta od 3 do 7 godina, to je tada bilo 42% ukupne populacije tog uzrasta (10). U ovoj studiji ispitivanje se sastojalo iz dva dela. Prvi deo je upitnik koji sadr i op ta pitanja o porodici (broj lanova, srodstvo), roditeljima (starost, stepen obrazovanja, zanimanje, zaposlenost) i pitanja o govornom statusu, sluhu i savladavanju kolskih ve tina njihove dece (Prilog 1). Drugi deo su pitanja koja ispituju porodi nu istoriju, vrstu poreme aja, uticaj socio- ekonomskih, biolo kih, fiziolo kih i kognitivno-emocionalnih faktora (Prilog 2). Izjave na pitanja o biolo kim (prenatalnim, perinatalnim i postnatalnim) faktorima su potvr ivane medicinskom dokumentacijom za usluge zatra ene od drugih stru njaka (neonatologa, audiologa i stru njaka za patologiju govora - kod pozitivne porodi ne istorije). Razredni nastavnici i pedago ki tim kole su se izja njavali o svakom detetu posebno. Pregledavana su ona deca kod koje su se roditelji i nastavnici izjasnili da postoje izvesne nepravilnosi u govoru. Sa njima je ra en artikulacioni test (Prilog 3), auditivni test percepcije 19 (Prilog 4), test oralne praksije (Prilog 5), po potrebi audiometrija, pregled govornih organa i vo en poseban razgovor sa roditeljima. 4.1 Statisti ke metode Kvantitativna statisti ka analiza je sprovedena na ra unaru. Za upisivanje, rangiranje, grupisanje, tabelarno i grafi ko prikazivanje podataka kori en je Excel program iz Microsoft Office 2003 programskog paketa. Statisti ka analiza je vr ena kori enjem SPSS programa u verziji 10.0. Prikazivani su slede i statisti ki parametri: aritmeti ka sredina (Xsr), standardna devijacija (SD) i indeks strukture u procentima. Pore enje srednjih vrednosti numeri kih obele ja izme u dve grupe ispitanika vr eno je Student-ovim t testom. Pore enje u estalosti atributivnih obele ja izme u grupa vr eno je Mantel-Hencelovim Hi kvadrat testom (Mantel-Haenszel Chi square test) ili Fi erovim testom egzaktne verovatno e nulte hipoteze (Fisher exact test) u slu ajevima kada je neka od o ekivanih frekvencija obele ja bila ni a od pet. Odre ivanje zna ajnih prediktora poreme aja govora kod dece vr eno je logisti kom regresionom analizom. Izra unavane su vrednosti aproksimativnog relativnog rizika (odds ratio - OR) i njihovih 95% intervala poverenja. Procena statisti ke zna ajnosti vrednosti OR vr ena je izra unavanjem Vald (Wald) vrednosti. Faktori za koju je univarijantna logisti ka regresija pokazala da predstavljaju zna ajne prediktore poreme aja govora uklju ivani su u multivarijantne regresione modele. Primenom metode korak po korak unazad (Backward: Wald) iz multivarijantnih modela su isklju ivani svi oni faktori ija statisti ka zna ajnost nije potvr ena. Kao prag statisti ke zna ajnosti u zaklju ivanju kori en je nivo gre ke procene manji od 5% (p<0. 05). Rezultati statisti ke analize prikazani su tabelarno i grafi ki. 20 5 REZULTATI 5.1 Prevalencija Mu ki pol 51,0% enski pol 49,0% Grafikon 1. Struktura ispitanika po polu Tabela 1. Socio - ekonomski faktori kod svih ispitanika ukupno i po polu Pol Karakteristika Mu ki (n=525) enski (n=505) Ukupno Pore enje (p vrednost) kola Prigradska 296 (56, 4%) 297 (58, 8%) 593 (57, 6%) Gradska 229 (43, 6%) 208 (41, 2%) 437 (42, 4%) 0, 430 starost majke 35, 48±5, 17 35, 54±5, 28 35, 51±5, 22 0, 843 starost oca 39, 14±5, 79 39, 18±5, 32 39, 16±5, 56 0, 912 Obrazovanje majke osnovna kola 29 (5, 6%) 31 (6, 2%) 60 (5, 9%) 0, 674 Srednja kola 332 (64, 2%) 307 (61, 4%) 639 (62, 8%) 0, 419 vi a kola 41 (7, 9%) 44 (8, 8%) 85 (8, 4%) 0, 598 Visoka kola 112 (21, 7%) 112 (22, 4%) 224 (22, 0%) 0, 742 Drugo 3 (0, 6%) 6 (1, 2%) 9 (0, 9%) 0, 288 Obrazovanje oca osnovna kola 20 (4, 0%) 24 (4, 9%) 44 (4, 4%) 0, 454 Srednja kola 332 (65, 7%) 324 (66, 0%) 656 (65, 9%) 0, 759 vi a kola 50 (9, 9%) 44 (9, 0%) 94 (9, 4%) 0, 651 Visoka kola 101 (20, 0%) 96 (19, 6%) 197 (19, 8%) 0, 926 Drugo 2 (0, 4%) 3 (0, 6%) 5 (0, 5%) 0, 623 Radni odnos majke ne radi 280 (54, 1%) 265 (52, 9%) 545 (53, 5%) 0, 783 Radi 238 (45, 9%) 235 (46, 9%) 473 (46, 4%) 0, 699 Penzioner - 1 (0, 2%) 1 (0, 1%) 0, 308 Radni odnos oca ne radi 180 (35, 6%) 173 (35, 4%) 353 (35, 5%) 0, 992 Radi 322 (63, 6%) 311 (63, 6%) 633 (63, 6%) 0, 934 Penzioner 4 (0, 8%) 5 (1, 0%) 9 (0, 9%) 0, 694 Broj lanova porodice 4, 46±1, 18 4, 46±1, 18 4, 46±1, 18 0, 901 M2 stambenog prostora po lanu 18, 47±6, 36 19, 36±6, 97 18, 89±6, 66 0, 137 21 Ispitivano je ukupno 1030 deteta, 525 (51, 0%) mu kog i 505 (49, 0%) enskog pola. Iz prigradskih kola je ispitivano 593 (57, 6%) deteta, a iz gradskih 437 (42, 4%). Prose na starost majki ispitivane dece je iznosila 35, 51±5, 22 godina, a o eva 39, 16±5, 56 godina. Najve i procenat majki je bio sa srednjom kolom, njih 639 (62, 8%), a slede one sa visokom (224; 22, 0%) i vi om (85; 8, 4%) kolskom spremom. I kod o eva ispitivane dece predominira srednja kolska sprema, kod njih 656 (65, 9%), a slede oni sa visokom (197; 19, 8%) i vi om (94; 9, 4%) kolskom spremom. U radnom odnosu je bilo 473 (46, 4%) majki, njih 545 (53, 5%) nije radilo, a samo jedna (0, 1%) je bila penzioner. Od o eva je u radnom odnosu bilo njih 633 (63, 6%), nije radilo 353 (35, 5%), a penzionera je bilo 9 (0, 9%). Prose an broj lanova doma instva je bio 4, 46±1, 18, a prose an stambeni prostor po lanu doma instva je iznosio 18, 89±6, 66 m2. Sve navedene karakteristike nisu se zna ajno razlikovale izme u ispitivanih de aka i devoj ica. Tabela 2. Genetski, prenatalni i postnatalni faktori kod svih ispitanika ukupno i po polu Pol Karakteristika Mu ki (n=525) enski (n=505) Ukupno (n=1030) Pore enje (p vrednost) Genetsko optere enje 31 (11, 7%) 21 (8, 9%) 52 (10, 4%) 0, 306 prevremeno rodjeno 21 (8, 0%) 13 (5, 5%) 34 (6, 8%) 0, 284 Pu enje majke u trudno i 33 (12, 5%) 28 (12, 0%) 61 (12, 3%) 0, 858 konzumiranje alkohola u trudno i 7 (2, 7%) 3 (1, 3%) 10 (2, 0%) 0, 277 konzumiranje lekova u trudno i 20 (7, 6%) 20 (8, 6%) 40 (8, 1%) 0, 689 radiolo ke procedure u trudno i 6 (2, 3%) 5 (2, 1%) 11 (2, 2%) 0, 919 Toksi ne supstance 6 (2, 3%) 4 (1, 7%) 10 (2, 0%) 0, 655 Komplikacije na rodjenju 14 (5, 3%) 12 (5, 2%) 26 (5, 2%) 0, 931 upale uva 6-18 meseci 28 (10, 6%) 13 (5, 6%) 41 (8, 3%) 0, 041 Genetsko optere enje je evidentirano za 52 (10, 4%) ispitivana deteta, a prevremeno je ro eno njih 34 (6, 8%). Majke su u trudno i pu ile u 61 (12, 3%) slu aju, konzumirale alkohol u 10 (2, 0%), a lekove u 40 (8, 1%) slu ajeva. Njih 11 (2, 2%) je imalo radiolo ke procedure za vreme trudno e, a u dodir sa toksi nim materijama dolazilo je njih 10 (2, 0%). Komplikacije na ro enju evidentirane su za 26 (5, 2%) deteta. Ove karakteristike se nisu zna ajno razlikovale izme u ispitivanih de aka i devoj ica. De aci su u zna ajno ve em procentu imali upale uva u periodu od 6 do 18 meseci starosti (10, 6: 5, 6%; Hi kvadrat test: p<0, 05). 22 Tabela 3. Anatomo fiziolo ki faktori kod svih ispitanika ukupno i po polu Pol Karakteristika Mu ki (n=525) enski (n=505) Ukupno Pore enje (p vrednost) Problem sa sluhom 12 (4, 6%) 4 (1, 7%) 16 (3, 2%) 0, 073 Problem sa zagrizajem 5 (1, 9%) 6 (2, 6%) 11 (2, 2%) 0, 611 Problem sa zubima 19 (7, 2%) 18 (7, 7%) 37 (7, 5%) 0, 832 Problem sa nepcem 9 (3, 4%) - 9 (1, 8%) 0, 004 Problemi sa sluhom javljali su se kod 16 (3, 2%), sa zagrizajem kod 11 (2, 2%), a sa zubima kod njih 37 (7, 5%). Ove karakteristike se nisu zna ajno razlikovale izme u ispitivanih de aka i devoj ica. De aci su u zna ajno ve em procentu imali probleme sa nepcem (3, 4: 0, 0%; Fi erov test: p<0, 01). Tabela 4. Kognitivno emocionalni faktori kod svih ispitanika ukupno i po polu Pol Karakteristika Mu ki (n=525) enski (n=505) Ukupno Pore enje (p vrednost) ruka koju koristi Desna 452 (86, 1%) 440 (87, 3%) 892 (86, 7%) 0, 626 Leva 48 (9, 1%) 37 (7, 3%) 85 (8, 3%) 0, 290 Obe 25 (4, 8%) 27 (5, 4%) 52 (5, 1%) 0, 668 Stru na pomo 133 (25, 3%) 79 (15, 7%) 212 (20, 6%) <0, 001 Poreme aj pa nje kod deteta 42 (15, 9%) 21 (8, 9%) 63 (12, 6%) 0, 019 Stresne situacije 24 (9, 1%) 12 (5, 1%) 36 (7, 2%) 0, 086 Desna ruka je bila dominantna kod 892 (86, 7%) ispitivana deteta, leva kod 85 (8, 3%), a 52 (5, 1%) deteta je podjednako koristilo obe ruke, dok su stresne situacije evidentirane u 36 (7, 2%) slu ajeva. U distribuciji ovih karakteristika nije bilo zna ajne razlike izme u ispitivanih de aka i devoj ica. Stru na pomo je tra ena za 212 (20, 6%) deteta, zna ajno e e za de ake nego za devoj ice (25, 3: 15, 7%; Hi kvadrat test: p<0, 001). De aci su u zna ajno ve em procentu imali poreme aj pa nje (15, 9: 8, 9%; Hi kvadrat test: p<0, 05). 23 10,6% 5,6% 3,4% 0,0% 15,9% 8,9% Upale uva 6-18 meseci Problem sa nepcem Poremecaj pa nje kod deteta Mu ki pol enski pol Grafikon 2. Zastupljenost karakteristika za koje su potvr ene zna ajne razlike izme u ispitivanih devoj ica i de aka 5.2 Faktori rizika Tabela 5. Patologija govora kod svih ispitanika ukupno i po polu Pol Karakteristika Mu ki (n=525) enski (n=505) Ukupno Pore enje (p vrednost) Patologija govora deteta 122 (23, 2%) 80 (15, 8%) 202 (19, 6%) 0, 003 Kasnije progovaranje 20 (3, 8%) 9 (1, 8%) 29 (2, 8%) 0, 049 nepravilno izgovaranje vi e od 10 glasova 41 (7, 8%) 33 (6, 5%) 74 (7, 2%) 0, 428 nepravilno izgovaranje do 10 glasova 85 (16, 2%) 50 (9, 9%) 135 (13, 1%) 0, 003 Mucanje 17 (3, 2%) 12 (2, 4%) 29 (2, 8%) 0, 403 Drugi poreme aj 6 (1, 1%) 2 (0, 4%) 8 (0, 8%) 0, 172 Smetnje u itanju 8 (1, 6%) 8 (1, 6%) 16 (1, 6%) 0, 990 Patologija govora evidentirana je kod 202 (19, 6%) deteta, i to zna ajno e e kod de aka (23, 2: 15, 8%; Hi kvadrat test: p<0, 01). Kasnije je progovorilo 29 (2, 8%) deteta, nepravilno je izgovaralo vi e od 10 glasova njih 74 (7, 2%), do 10 glasova njih 135 (13, 1%), mucanje je evidentirano kod 29 (2, 8%) deteta, drugi poreme aji kod 8 (0, 8%), a smetnje u itanju je imalo njih 16 (1, 6%). Pri tome su kasnije progovaranje i nepravilno izgovaranje do 10 glasova zna ajno e e evidentirani kod de aka (3, 8: 1, 8%; Hi kvadrat test: p<0, 05 i 16, 2: 9, 9%; Hi kvadrat test: p<0, 01). 24 19,6% 2,8% 7,2% 13,1% 2,8% 0,8% 1,6% Patologija govora deteta Kasnije progovaranje Nepravilno izgovaranje vi e od 10 glasova Nepravilno izgovaranje do 10 glasova Mucanje Drugi poremecaj Smetnje u citanju Grafikon 3. Zastupljenost patologije govora u ispitivanom uzorku 23,2% 15,8% 3,8% 1,8% 16,2% 9,9% Patologija govora Kasnije progovaranje Nepravilno izgovaranje do 10 glas ova Mu ki pol enski pol Grafikon 4. Zna ajne razlike u zastupljenosti patologije govora izme u ispitivanih devoj ica i de aka Prose na starost majki ispitivane dece iz gradskih kola je bila zna ajno ve a (37, 17±4, 67: 34, 24±5, 26 godina; t test: p<0, 001), kao i o eva (40, 40±5, 40: 38, 21±5, 51 godina; t test: p<0, 001). Majke ispitivane dece iz prigradskih kola su u zna ajno ve em procentu imale zavr enu osnovnu (9, 9: 0, 2%; Fi erov test: p<0, 001) ili srednju kolu (69, 5: 51, 9%; Hi kvadrat test: p<0, 001), dok su u zna ajno ni em procentu imale zavr enu vi u (6, 4: 10, 8%; Hi kvadrat test: p<0, 05) ili visoku kolu (11, 6: 35, 5%; Hi kvadrat test: p<0, 001). I o evi ispitivane dece iz prigradskih kola su u zna ajno ve em procentu imali zavr enu osnovnu (6, 9: 0, 7%; Fi erov test: p<0, 001) ili srednju kolu (70, 0: 55, 1%; Hi kvadrat test: p<0, 001), dok su u zna ajno ni em procentu imali zavr enu vi u (7, 6: 11, 2%; Hi kvadrat test: p<0, 05) ili visoku kolu (10, 5: 30, 9%; Hi kvadrat test: p<0, 001). 25 Majke ispitivane dece iz prigradskih kola u zna ajno ve em procentu nisu bile u radnom odnosu (64, 4: 37, 3%; Hi kvadrat test: p<0, 001), kao i o evi (38, 8: 28, 1%; Hi kvadrat test: p<0, 001). Ispitivana deca iz prigradskih kola su ivela u doma instvima sa zna ajno ve im prose nim brojem lanova (4, 74±1, 30: 4, 08±0, 86; t test: p<0, 001). Tabela 6. Socio - ekonomski faktori kod ispitanika u odnosu na kolu koju poha aju kola Karakteristika Prigradska (n=593) Gradska (n=437) Pore enje (p vrednost) Pol Mu ki 296 (49, 9%) 229 (52, 4%) enski 297 (50, 1%) 208 (47, 6%) 0, 430 Starost majke 34, 24±5, 26 37, 17±4, 67 <0, 001 Starost oca 38, 21±5, 51 40, 40±5, 40 <0, 001 obrazovanje majke osnovna kola 59 (9, 9%) 1 (0, 2%) <0, 001 Srednja kola 412 (69, 5%) 227 (51, 9%) <0, 001 vi a kola 38 (6, 4%) 47 (10, 8%) 0, 012 Visoka kola 69 (11, 6%) 155 (35, 5%) <0, 001 Drugo 3 (0, 5%) 6 (1, 4%) 0, 139 obrazovanje oca osnovna kola 41 (6, 9%) 3 (0, 7%) <0, 001 Srednja kola 415 (70, 0%) 241 (55, 1%) <0, 001 vi a kola 45 (7, 6%) 49 (11, 2%) 0, 046 Visoka kola 62 (10, 5%) 135 (30, 9%) <0, 001 Drugo 2 (0, 3%) 3 (0, 7%) 0, 425 radni odnos majke ne radi 382 (64, 4%) 163 (37, 3%) <0, 001 Radi 201 (33, 9%) 272 (62, 2%) <0, 001 Penzioner - 1 (0, 2%) 0, 244 radni odnos oca ne radi 230 (38, 8%) 123 (28, 1%) <0, 001 Radi 331 (55, 8%) 302 (69, 1%) <0, 001 Penzioner 5 (0, 8%) 4 (0, 9%) 0, 902 broj lanova porodice 4, 74±1, 30 4, 08±0, 86 <0, 001 M2 stambenog prostora po lanu 18, 26±5, 06 19, 18±7, 27 0, 149 26 0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 Starost majke Starost oca St ar o s (go di n e) Prigradske kole Gradske kole Grafikon 5. Prose na starost majki i o eva ispitivane dece iz gradskih i prigradskih kola 9,9% 69,5% 6,4% 11,6% 0,5% 0,2% 51,9% 10,8% 35,5% 1,4% 6,9% 70,0% 7,6% 10,5% 0,3% 0,7% 55,1% 11,2% 30,9% 0,7% Prigradske kole Gradske kole Prigradske kole Gradske kole Majka Otac drugo visoka kola vi a kola srednja kola osnovna kola Grafikon 6. Obrazovanje majki i o eva ispitivane dece iz gradskih i prigradskih kola 27 64,4% 33,9% 37,3% 62,2% 0,2% 38,8% 55,8% 0,8% 28,1% 69,1% 0,9% Prigradske kole Gradske kole Prigradske kole Gradske kole Majka Otac penzioner radi ne radi Grafikon 7. Radni status majki i o eva ispitivane dece iz gradskih i prigradskih kola 0 1 2 3 4 5 6 7 Prig rad s ke ko le Gra ds ke kole B ro j c la n o v a p o ro di c e . Grafikon 8. Broj lanova porodice ispitivane dece iz gradskih i prigradskih kola 28 Tabela 7. Genetski, prenatalni i postnatalni faktori kod ispitanika u odnosu na kolu koju poha aju kola Karakteristika Prigradska (n=593) Gradska (n=437) Pore enje (p vrednost) Genetsko optere enje 14 (8, 9%) 38 (11, 1%) 0, 438 prevremeno rodjeno 8 (5, 1%) 26 (7, 6%) 0, 291 pu enje majke u trudno i 11 (7, 0%) 50 (14, 8%) 0, 013 Konzumiranje alkohola u trudno i 1 (0, 6%) 9 (2, 7%) 0, 134 Konzumiranje lekova u trudno i 7 (4, 4%) 33 (9, 8%) 0, 042 radiolo ke procedure u trudno i 4 (2, 5%) 7 (2, 1%) 0, 745 toksi ne supstance 3 (1, 9%) 7 (2, 1%) 0, 899 komplikacije na rodjenju 7 (4, 4%) 19 (5, 6%) 0, 579 upale uva 6-18 meseci 9 (5, 7%) 32 (9, 5%) 0, 155 Majke ispitivane dece iz gradskih kola su u zna ajno ve em procentu pu ile (14, 8: 7, 0%; Hi kvadrat test: p<0, 05) i konzumirale lekove u trudno i (9, 8: 4, 4%; Hi kvadrat test: p<0, 05). Ostale karakteristike nisu se zna ajno razlikovale izme u ispitivane dece iz gradskih i prigradskih kola. Tabela 8. Anatomo fiziolo ki faktori kod ispitanika u odnosu na kolu koju poha aju kola Karakteristika Prigradska (n=593) Gradska (n=437) Pore enje (p vrednost) problem sa sluhom 3 (1, 9%) 13 (3, 8%) 0, 253 problem sa zagrizajem 3 (1, 9%) 8 (2, 4%) 0, 742 problem sa zubima 6 (3, 8%) 31 (9, 2%) 0, 034 problem sa nepcem 3 (1, 9%) 6 (1, 8%) 0, 923 Kod dece iz gradskih kola su u zna ajno ve em procentu evidentirani problemi sa sluhom (9, 2: 3, 8%; Hi kvadrat test: p<0, 05). Ostale karakteristike nisu se zna ajno razlikovale izme u ispitivane dece iz gradskih i prigradskih kola. 29 7,0% 14,8% 4,4% 9,8% 3,8% 9,2% 3,8% 8,8% pu enje majke u trudnoci konzumiranje lekova u trudnoci problem sa zubima stresne situacije Prigradske kole Gradske kole Grafikon 9. Zastupljenost karakteristika za koje su potvr ene zna ajne razlike izme u ispitivane dece iz gradskih i prigradskih kola Tabela 9. Kognitivno emocionalni faktori kod ispitanika u odnosu na kolu koju poha aju kola Karakteristika Prigradska (n=593) Gradska (n=437) Pore enje (p vrednost) ruka koju koristi Desna 514 (86, 7%) 378 (86, 5%) 0, 934 Leva 41 (6, 9%) 44 (10, 1%) 0, 069 Obe 37 (6, 2%) 15 (3, 4%) 0, 042 stru na pomo 86 (14, 5%) 126 (28, 8%) <0, 001 poreme aj pa nje kod deteta 14 (8, 9%) 49 (14, 4%) 0, 085 stresne situacije 6 (3, 8%) 30 (8, 8%) 0, 045 Deca iz prigradskih kola su u zna ajno ve em procentu podjednako koristila obe ruke (6, 2: 3, 4%; Hi kvadrat test: p<0, 05). Stru na pomo je zna ajno e e tra ena za decu iz gradskih kola (28, 8: 14, 5%; Hi kvadrat test: p<0, 001). Kod dece iz gradskih kola su u zna ajno ve em procentu evidentirane stresne situacije (8, 8: 3, 8%; Hi kvadrat test: p<0, 05). 30 86,7% 6,9% 6,2% 86,5% 10,1% 3,4% Prigradske kole Gradske kole obe leva des na Grafikon 10. Dominantna ruka kod ispitivane dece iz gradskih i prigradskih kola Tabela 10. Patologija govora kod ispitanika u odnosu na kolu koju poha aju kola Karakteristika Prigradska (n=593) Gradska (n=437) Pore enje (p vrednost) Patologija govora deteta 61 (10, 3%) 141 (32, 3%) <0, 001 kasnije progovaranje 8 (1, 3%) 21 (4, 8%) 0, 001 nepravilno izgovaranje vi e od 10 glasova 25 (4, 2%) 49 (11, 2%) <0, 001 nepravilno izgovaranje do 10 glasova 36 (6, 1%) 99 (22, 7%) <0, 001 Mucanje 11 (1, 9%) 18 (4, 1%) 0, 030 drugi poreme aj 3 (0, 5%) 5 (1, 1%) 0, 249 smetnje u itanju 5 (0, 8%) 11 (2, 2%) 0, 971 Patologija govora je zna ajno e e bila zastupljena kod dece iz gradskih kola (32, 3: 10, 3%; Hi kvadrat test: p<0, 001). Pri tome su kod ove dece zna ajno e e bili zastupljeni: kasnije progovaranje (4, 8: 1, 3%; Hi kvadrat test: p<0, 01), nepravilno izgovaranje vi e od 10 glasova (11, 2: 4, 2%; Hi kvadrat test: p<0, 001), do 10 glasova (22, 7: 6, 1%; Hi kvadrat test: p<0, 001) i mucanje (4, 1: 1, 9%; Hi kvadrat test: p<0, 05). 31 1 0,3 % 32,3% 1,3% 4 ,8 % 4 ,2 % 11,2% 6,1 % 22 ,7% 1,9% 4,1% patologija govora deteta kasnije progovaranje n epravilno izgo varanje vi e o d 10 glas ova neprav ilno izgov aranje do 10 glas ova mucanje Prig radske ko le Grads ke kole Grafikon 11. Zna ajne razlike u zastupljenosti patologije govora izme u ispitivane dece iz gradskih i prigradskih kola Deca sa ispoljenom patologijom govora bila su zna ajno e e mu kog pola (60, 4: 48, 7%; Hi kvadrat test: p<0, 01) i evidentirana su zna ajno e e u gradskim kolama (69, 8: 35, 7%; Hi kvadrat test: p<0, 001) nego deca bez patologije govora. Prose na starost majki dece sa ispoljenom patologijom govora bila je ve a (36, 57±5, 23: 35, 25±5, 19 godina; t test: p<0, 01), kao i o eva (40, 31±5, 85: 38, 87±5, 46 godina; t test: p<0, 01). Majke ispitivane dece sa ispoljenom patologijom govora su u zna ajno manjem procentu imale zavr enu osnovnu (2, 0: 6, 8%; Fi erov test: p<0, 01) ili srednju kolu (55, 4: 63, 6%; Hi kvadrat test: p<0, 05), dok su u zna ajno ve em procentu imale zavr enu vi u (12, 9: 7, 1%; Hi kvadrat test: p<0, 01) ili visoku kolu (28, 2: 20, 2%; Hi kvadrat test: p<0, 05) nego majke dece bez patologije govora. I o evi ispitivane dece sa ispoljenom patologijom govora su u zna ajno manjem procentu imali zavr enu osnovnu (0, 0: 5, 3%; Fi erov test: p<0, 01), a u zna ajno ve em procentu visoku kolu (24, 3: 17, 9%; Hi kvadrat test: p<0, 05) nego o evi dece bez patologije govora. Majke ispitivane dece sa ispoljenom patologijom govora su u zna ajno ve em procentu bile u radnom odnosu (57, 9: 43, 0%; Hi kvadrat test: p<0, 001) nego majke dece bez patologije govora. 32 Prose an broj lanova doma instva dece sa patologijom govora je bio zna ajno manji (4, 27±1, 05: 4, 51±1, 20; t test: p<0, 05), kao i prose an stambeni prostor po lanu doma instva (15, 25±3, 59: 21, 37±7, 12 m2; t test: p<0, 001) nego kod dece bez patologije govora. Tabela 11. Socio - ekonomski faktori kod ispitanika sa i bez patologije govora Patologija govora Karakteristika Ne Da Pore enje (p vrednost) Pol Mu ki 403 (48, 7%) 122 (60, 4%) enski 425 (51, 3%) 80 (39, 6%) 0, 003 kola Prigradska 532 (64, 3%) 61 (30, 2%) Gradska 296 (35, 7%) 141 (69, 8%) <0, 001 starost majke 35, 25±5, 19 36, 57±5, 23 0, 001 starost oca 38, 87±5, 46 40, 31±5, 85 0, 001 obrazovanje majke osnovna kola 56 (6, 8%) 4 (2, 0%) 0, 009 srednja kola 527 (63, 6%) 112 (55, 4%) 0, 031 vi a kola 59 (7, 1%) 26 (12, 9%) 0, 008 visoka kola 167 (20, 2%) 57 (28, 2%) 0, 013 Drugo 8 (1, 0%) 1 (0, 5%) 0, 519 obrazovanje oca osnovna kola 44 (5, 3%) - 0, 001 srednja kola 530 (64, 0%) 126 (62, 4%) 0, 665 vi a kola 74 (8, 9%) 20 (9, 9%) 0, 670 visoka kola 148 (17, 9%) 49 (24, 3%) 0, 039 Drugo 5 (0, 6%) - 0, 268 Radni odnos majke ne radi 462 (55, 8%) 83 (41, 1%) <0, 001 Radi 356 (43, 0%) 117 (57, 9%) <0, 001 Penzioner 1 (0, 1%) - 0, 621 Radni odnos oca ne radi 291 (35, 1%) 62 (30, 7%) 0, 232 Radi 502 (60, 6%) 131 (64, 9%) 0, 269 Penzioner 7 (0, 8%) 2 (1, 0%) 0, 843 broj lanova porodice 4, 51±1, 20 4, 27±1, 05 0, 010 M2 stambenog prostora po lanu 21, 37±7, 12 15, 25±3, 59 <0, 001 33 0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 Starost majke Starost oca S ta ro s (g o di n e) Bez patolog ije go vora Sa p ato log ijom go vora Grafikon 12. Prose na starost majki i o eva ispitivane dece sa i bez patologije govora 6,8% 63,6% 7,1% 20,2% 1,0% 2,0% 55,4% 12,9% 28,2% 0,5% 5,3% 64,0% 8,9% 17,9% 0,6% 62,4% 9,9% 24,3% Bez patologije govora Sa patologijom govora Bez patologije govora Sa patologijom govora Majka Otac drugo visoka kola vi a kola srednja kola osnovna kola Grafikon 13. Obrazovanje majki i o eva ispitivane dece sa i bez patologije govora 34 55,8% 43,0% 0,1% 41 ,1 % 57 ,9 % 35,1% 60,6% 0 ,8% 30,7% 64,9% 1,0% Bez pato lo gije govora Sa patologijom gov ora Bez patologije g ovora Sa patolog ijom govora Majka Otac penzio ner radi ne rad i Grafikon 14. Radni status majki i o eva ispitivane dece sa i bez patologije govora 0 1 2 3 4 5 6 Bez patologije govora Sa patologijom govora B ro j c la n o v a po ro di c e . Grafikon 15. Broj lanova porodice ispitivane dece sa i bez patologije govora 35 0 5 10 15 20 25 30 Bez patologije govora Sa patologijom govora St a m be n i p ro st o r po cl an u (m2 ) Grafikon 16. Prose an stambeni prostor po lanu porodice kod ispitivane dece sa i bez patologije govora Tabela 12. Genetski, prenatalni i postnatalni faktori kod ispitanika sa i bez patologije govora Patologija govora Karakteristika Ne Da Pore enje (p vrednost) genetsko optere enje 22 (7, 4%) 30 (14, 9%) 0, 008 prevremeno rodjeno 12 (4, 0%) 22 (10, 9%) 0, 003 pu enje majke u trudno i 17 (5, 8%) 44 (21, 8%) <0, 001 konzumiranje alkohola u trudno i - 10 (5, 0%) <0, 001 konzumiranje lekova u trudno i 16 (5, 4%) 24 (11, 9%) 0, 010 radiolo ke procedure u trudno i 1 (0, 3%) 10 (5, 0%) 0, 001 toksi ne supstance - 10 (5, 0%) <0, 001 Komplikacije na rodjenju 3 (1, 0%) 23 (11, 4%) <0, 001 upale uva 6-18 meseci 10 (3, 4%) 31 (15, 3%) <0, 001 Kod dece sa ispoljenom patologijom govora su zna ajno e e nego kod dece bez patologije govora bili zastupljeni: genetsko optere enje (14, 9: 7, 4%; Hi kvadrat test: p<0, 01), prevremeno ro enje (10, 9: 4, 0%; Hi kvadrat test: p<0, 01), pu enje majki u trudno i (21, 8: 5, 8%; Hi kvadrat test: p<0, 001), konzumiranje alkohola u trudno i (5, 0: 0, 0%; Fi erov test: p<0, 001), konzumiranje lekova u trudno i (11, 9: 5, 4%; Hi kvadrat test: p<0,05), radiolo ke procedure za vreme trudno e (5, 0: 0, 3%; Fi erov test: p<0, 01) i dodir sa toksi nim materijama (5, 0: 0, 0%; Fi erov test: p<0, 001). 36 Kod dece sa ispoljenom patologijom govora su zna ajno e e nego kod dece bez patologije govora bili zastupljeni i komplikacije na ro enju (11, 4: 1, 0%; Fi erov test: p<0, 001), kao i upale uva u periodu od 6 do 18 meseci starosti (15, 3: 3, 4%; Hi kvadrat test: p<0, 001). Tabela 13. Anatomo fiziolo ki faktori kod ispitanika sa i bez patologije govora Patologija govora Karakteristika Ne Da Pore enje (p vrednost) problem sa sluhom 3 (1, 0%) 13 (6, 4%) <0, 001 problem sa zagrizajem 1 (0, 3%) 10 (5, 0%) <0, 001 problem sa zubima 10 (3, 4%) 27 (13, 4%) <0, 001 problem sa nepcem 1 (0, 3%) 8 (4, 0%) 0, 003 Kod dece sa ispoljenom patologijom govora su zna ajno e e nego kod dece bez patologije govora bili zastupljeni: problemi sa sluhom (6, 4: 1, 0%; Hi kvadrat test: p<0, 001), problemi sa zagri ajem (5, 0: 0, 3%; Fi erov test: p<0, 001), problemi sa zubima (13, 4: 3, 4%; Hi kvadrat test: p<0, 001) i problemi sa nepcem (4, 0: 0, 3%; Fi erov test: p<0, 01). Tabela 14. Kognitivno emocionalni faktori kod ispitanika sa i bez patologije govora Patologija govora Karakteristika Ne Da Pore enje (p vrednost) ruka koju koristi Desna 711 (85, 9%) 181 (89, 6%) 0, 162 Leva 73 (8, 8%) 12 (5, 9%) 0, 183 Obe 43 (5, 2%) 9 (4, 5%) 0, 668 poreme aj pa nje kod deteta 10 (3, 4%) 53 (26, 2%) <0, 001 stresne situacije 7 (2, 4%) 29 (14, 4%) <0, 001 Kod dece sa ispoljenom patologijom govora su zna ajno e e nego kod dece bez patologije govora bili zastupljeni poreme aj pa nje (26, 2: 3, 4%; Hi kvadrat test: p<0, 001) i stresne situacije (14, 4: 2, 4%; Hi kvadrat test: p<0, 001). 37 7,4% 14,9% 4,0% 10,9% 5,8% 21,8% 0,0% 5,0%5,4% 11,9% 0,3% 5,0% 0,0% 5,0% 1,0% 11,4% 3,4% 16,3% 1,0% 6,4% 0,3% 5,0% 3,4% 13,4% 0,3% 4,0%3,4% 26,2% 2,4% 14,4% ge ne tsk o op ter ec en je pre vr em en o ro dje no pu en je m ajk e u tru dn oc i ko nz um ira nje alk oh ola u tru dn oc i ko nz um ira nje lek ov a u tru dn oc i ra dio lo ke pro ce du re u tru dn oc i tok sic ne su pst an ce ko m pli ka cije na ro dje nju up ale uv a 6-1 8 m es ec i pro ble m sa slu ho m pro ble m sa za gri za jem pr ob lem sa zu bim a pro ble m sa n epc em po re m ec aj p a nje str es ne situ ac ije Bez patologije govora Sa patologijom govora Grafikon 17. Zastupljenost karakteristika za koje su potvr ene zna ajne razlike izme u ispitivane dece sa i bez patologije govora 38 Tabela 15. Procena povezanosti ispitivanih faktora i patologije govora, rezultati univarijantne logisti ke regresione analize Granice 95% IP za ORFaktor OR Donja Gornja p vrednost enski pol 1, 000 0, 671 1, 490 0, 999 Gradska kola 1, 000 0, 654 1, 529 0, 999 Starost majke 1, 005 0, 966 1, 045 0, 821 Starost oca 1, 011 0, 976 1, 047 0, 534 majka sa osnovnom kolom 2, 020 0, 366 11, 155 0, 420 majka sa srednjom kolom 0, 833 0, 561 1, 237 0, 365 majka sa vi om kolom 1, 608 0, 843 3, 065 0, 149 majka sa visokom kolom 1, 000 0, 648 1, 542 0, 999 majka sa drugim obrazovanjem 0, 498 0, 045 5, 531 0, 570 otac sa osnovnom kolom 1, 000 0, 062 16, 680 0, 990 otac sa srednjom kolom 1, 110 0, 744 1, 656 0, 610 otac sa vi om kolom 0, 815 0, 435 1, 528 0, 523 otac sa visokom kolom 0, 974 0, 619 1, 532 0, 908 otac sa drugim obrazovanjem 1, 000 0, 062 16, 680 0, 990 majka ne radi 0, 886 0, 597 1, 314 0, 546 majka radi 1, 151 0, 777 1, 706 0, 483 majka penzioner 1, 000 0, 062 16, 680 0, 990 otac ne radi 1, 073 0, 701 1, 643 0, 745 otac radi 0, 916 0, 607 1, 382 0, 675 otac penzioner 1, 000 0, 139 7, 169 0, 999 broj lanova porodice 1, 031 0, 850 1, 249 0, 759 M2 stambenog prostora po lanu 0, 827 0, 782 0, 875 <0, 001 dominantna ruka desna 1, 273 0, 691 2, 346 0, 439 dominantna ruka leva 0, 608 0, 287 1, 289 0, 194 Koristi podjednako obe ruke 1, 299 0, 474 3, 558 0, 611 genetsko optere enje 2, 536 1, 281 5, 019 0, 008 prevremeno rodjeno 2, 964 1, 287 6, 826 0, 011 Pu enje majke u trudno i 3, 416 1, 831 6, 372 <0, 001 konzumiranje alkohola u trudno i 1, 365 0, 314 8, 742 0, 526 konzumiranje lekova u trudno i 1, 929 0, 953 3, 906 0, 068 radiolo ke procedure u trudno i 1, 365 0, 314 8, 742 0, 526 toksi ne supstance 1, 365 0, 314 8, 742 0, 526 komplikacije na rodjenju 12, 656 2, 942 54, 444 0, 001 upale uva 6-18 meseci 4, 328 1, 937 9, 673 <0, 001 problem sa sluhom 4, 494 1, 261 16, 021 0, 021 problem sa zagrizajem 10, 312 1, 308 81, 333 0, 027 problem sa zubima 3, 684 1, 630 8, 323 0, 002 problem sa nepcem 8, 165 1, 012 65, 898 0, 049 poreme aj pa nje kod deteta 7, 628 3, 646 15, 959 <0, 001 stresne situacije 6, 605 2, 502 17, 437 <0, 001 39 Univarijantna logisti ka regresiona analiza je potvrdila da je svako pove anje prose nog stambenog prostora po lanu doma instva za 1 m2 povezano sa umanjenjem rizika za nastanak patologije govora za 17, 3% (od 12, 5 do 21, 8%; p<0, 001). Rizik za nastanak patologije govora je zna ajno pove an kod dece kod koje su zastupljeni: genetsko optere enje (2, 536 puta, od 1, 281 do 5, 019 puta; p<0, 01), prevremeno ro enje (2, 964 puta, od 1, 287 do 6, 826 puta; p<0, 05), pu enje majki u trudno i (3, 416 puta, od 1, 831 do 6, 372 puta; p<0, 001), komplikacije na ro enju (12, 656 puta, od 2, 942 do 54, 444 puta; p<0, 01), upale uva u periodu od 6 do 18 meseci starosti (4, 328 puta, od 1, 937 do 9, 673 puta; p<0, 001), problemi sa sluhom (4, 494 puta, od 1, 261 do 16, 021 puta; p<0, 05), problemi sa zagrizajem (10, 312 puta, od 1, 308 do 81, 333 puta; p<0, 05), problemi sa zubima (3, 684 puta, od 1, 630 do 8, 323 puta; p<0, 01), problemi sa nepcem (8, 165 puta, od 1, 012 do 65, 898 puta; p<0, 05), poreme aj pa nje (7, 628 puta, od 3, 646 do 15, 959 puta; p<0, 001) i stresne situacije (6, 605 puta, od 2, 502 do 17, 437 puta; p<0, 001). Tabela 16. Procena povezanosti ispitivanih faktora i patologije govora, rezultati multivarijantne logisti ke regresione analize Granice 95% IP za ORFaktor OR Donja Gornja p vrednost M2 stambenog prostora po lanu 0, 853 0, 803 0, 906 <0, 001 prevremeno rodjeno 2, 781 1, 033 7, 491 0, 043 pu enje majke u trudno i 2, 671 1, 308 5, 455 0, 007 komplikacije na rodjenju 9, 276 2, 029 42, 398 0, 004 Upale uva 6-18 meseci 2, 843 1, 145 7, 061 0, 024 problem sa zubima 3, 908 1, 569 9, 731 0, 003 poreme aj pa nje kod deteta 4, 393 1, 944 9, 930 <0, 001 stresne situacije 4, 331 1, 485 12, 630 0, 007 Konstanta 6, 647 <0, 001 Multivarijantna logisti ka regresiona analiza je kao najva nije faktore povezane sa nastankom patologije govora u ispitivanom uzorku izdvojila: prose an stambeni prostora po lanu doma instva, prevremeno ro enje, pu enje majki u trudno i, komplikacije na ro enju, upale uva u periodu od 6 do 18 meseci starosti, probleme sa zubima, poreme aj pa nje i stresne situacije u porodici. Svako pove anje prose nog stambenog prostora po lanu doma instva za 1 m2 povezano je sa umanjenjem rizika za nastanak patologije govora za 16, 7% (od 9, 4 do 19, 7%; p<0, 001). 40 Rizik za nastanak patologije govora je zna ajno pove an kod dece kod koje su zastupljeni: prevremeno ro enje (2, 781 puta, od 1, 033 do 7, 491 puta; p<0, 05), pu enje majki u trudno i (2, 671 puta, od 1, 308 do 5, 455 puta; p<0, 01), komplikacije na ro enju (9, 276 puta, od 2, 029 do 42, 398 puta; p<0, 01), upale uva u periodu od 6 do 18 meseci starosti (2, 843 puta, od 1, 145 do 7, 061 puta; p<0, 05), problemi sa zubima (3, 908 puta, od 1, 569 do 9, 731 puta; p<0, 01), poreme aj pa nje (4, 393 puta, od 1, 944 do 9, 930 puta; p<0, 001) i stresne situacije (4, 331 puta, od 1, 485 do 12, 630 puta; p<0, 01). Regresioni model koji sadr i navedene faktore i konstantu regresije obja njava 38, 2% varijabiliteta rizika za nastanak patologije govora u ispitivanom uzorku (koeficijent determinacije R2=0, 382). 0,1 1 10 100 st am be n i p ro sto r ge n et sk o o pt er ec en je pr ev re m en o ro dje n o pu en je u tru dn o ci ko m pl ik ac ije n a ro dje n ju u pa le u v a 6- 18 m es ec i pr o bl em sa slu ho m pr o ble m sa za gr iza jem pr o bl em sa zu bi m a pr o ble m sa n ep ce m po re m ec aj pa n je st re sn e sit u ac ije st am be n i p ro st o r pr ev re m en o ro dje n o pu en je u tru dn o ci ko m pl ik ac ije n a ro dje n ju u pa le u v a 6- 18 m es ec i pr o bl em sa zu bi m a po re m ec aj pa n je st re sn e sit u ac ije Univarijantna analiza Multivarijantna analiza Grafikon 18. Vrednosti OR i njihovih 95% IP za procenu povezanosti ispitivanih faktora i patologije govora 41 Tabela 17. Procena povezanosti ispitivanih faktora i kasnijeg progovaranja, rezultati univarijantne logisti ke regresione analize Granice 95% IP za ORFaktor OR Donja Gornja p vrednost enski pol 0, 668 0, 296 1, 506 0, 330 gradska kola 1, 147 0, 493 2, 665 0, 751 Starost majke 1, 024 0, 949 1, 105 0, 538 Starost oca 1, 049 0, 985 1, 118 0, 140 Majka sa osnovnom kolom 2, 643 0, 298 23, 406 0, 382 Majka sa srednjom kolom 1, 218 0, 560 2, 650 0, 619 Majka sa vi om kolom 0, 966 0, 280 3, 337 0, 957 Majka sa visokom kolom 0, 645 0, 256 1, 628 0, 353 Majka sa drugim obrazovanjem 4, 429 0, 446 43, 974 0, 204 otac sa osnovnom kolom 1, 357 0, 814 21, 277 0, 069 otac sa srednjom kolom 1, 449 0, 642 3, 268 0, 372 otac sa vi om kolom 0, 276 0, 037 2, 078 0, 211 otac sa visokom kolom 0, 791 0, 313 2, 002 0, 621 otac sa drugim obrazovanjem 6, 661 0, 586 75, 733 0, 126 Majka ne radi 0, 585 0, 260 1, 319 0, 196 Majka radi 1, 525 0, 691 3, 369 0, 296 Majka penzioner 1, 357 0, 814 21, 277 0, 069 otac ne radi 1, 057 0, 467 2, 393 0, 895 otac radi 0, 717 0, 332 1, 547 0, 396 otac penzioner 4, 429 0, 446 43, 974 0, 204 broj lanova porodice 1, 097 0, 766 1, 569 0, 614 M2 stambenog prostora po lanu 0, 851 0, 759 0, 953 0, 005 dominantna ruka desna 0, 809 0, 269 2, 437 0, 707 dominantna ruka leva 0, 411 0, 054 3, 125 0, 390 koristi podjednako obe ruke 3, 213 0, 861 11, 991 0, 082 genetsko optere enje 2, 383 0, 912 6, 227 0, 076 prevremeno rodjeno 2, 148 0, 695 6, 636 0, 184 pu enje majke u trudno i 1, 958 0, 796 4, 814 0, 143 konzumiranje alkohola u trudno i 1, 175 0, 146 9, 435 0, 879 konzumiranje lekova u trudno i 2, 870 1, 087 7, 576 0, 033 radiolo ke procedure u trudno i 1, 175 0, 146 9, 435 0, 879 toksi ne supstance 4, 667 0, 191 18, 289 0, 427 komplikacije na rodjenju 0, 518 0, 068 3, 971 0, 527 upale uva 6-18 meseci 1, 541 0, 507 4, 681 0, 446 problem sa sluhom 3, 186 0, 854 11, 892 0, 085 problem sa zagrizajem 1, 293 0, 160 10, 466 0, 810 problem sa zubima 1, 760 0, 576 5, 382 0, 322 problem sa nepcem 1, 625 0, 196 13, 458 0, 653 poreme aj pa nje kod deteta 5, 406 2, 451 11, 923 <0, 001 Stresne situacije 3, 233 1, 216 8, 593 0, 019 Univarijantna logisti ka regresiona analiza je potvrdila da je svako pove anje prose nog stambenog prostora po lanu doma instva za 1 m2 povezano sa umanjenjem rizika za kasnije progovaranje za 14, 9% (od 4, 7 do 24, 1%; p<0, 01). 42 Rizik za kasnije progovaranje je zna ajno pove an kod dece kod koje su zastupljeni: konzumiranje lekova od strane majki u trudno i (2, 870 puta, od 1, 087 do 7, 576 puta; p<0, 05), poreme aj pa nje (5, 406 puta, od 2, 451 do 11, 923 puta; p<0, 001) i stresne situacije (3, 233 puta, od 1, 216 do 8, 593 puta; p<0, 05). Tabela 18. Karakteristike za koje su potvr ene zna ajne razlike izme u ispitivane dece sa i bez kasnijeg progovaranja Kasnije progovaranje Karakteristika Ne Da Pore enje (p vrednost) M2 stambenog prostora po lanu 16, 97±4, 37 14, 59±3, 93 0, 005 konzumiranje lekova u trudno i 31 (8, 3%) 6 (20, 7%) 0, 027 poreme aj pa nje kod deteta 49 (13, 1%) 13 (44, 8%) <0, 001 stresne situacije 28 (7, 5%) 6 (20, 7%) 0, 013 Prose an stambeni prostor po lanu doma instva kod dece koja su kasnije progovorila je bio zna ajno manji (14, 59±3, 93: 16, 97±4, 37; t test: p<0, 01) nego kod dece koja su progovorila na vreme. Kod dece koja su kasnije progovorila su zna ajno e e nego kod dece koja su progovorila na vreme bili zastupljeni konzumiranje lekova od strane majke u trudno i (20, 7: 8, 3%; Hi kvadrat test: p<0, 05), poreme aj pa nje (44, 8: 13, 1%; Hi kvadrat test: p<0, 001) i stresne situacije (20, 7: 7, 5%; Hi kvadrat test: p=0, 013). Tabela 19. Procena povezanosti ispitivanih faktora i kasnijeg progovaranja, rezultati multivarijantne logisti ke regresione analize Granice 95% IP za ORFaktor OR Donja Gornja p vrednost M2 stambenog prostora po lanu 0, 875 0, 777 0, 985 0, 027 stresne situacije 4, 394 1, 962 9, 841 <0, 001 Konstanta 0, 426 0, 369 Multivarijantna logisti ka regresiona analiza je kao najva nije faktore povezane sa kasnijim progovaranjem u ispitivanom uzorku izdvojila: prose an stambeni prostora po lanu doma instva i stresne situacije. Svako pove anje prose nog stambenog prostora po lanu doma instva za 1 m2 povezano je sa umanjenjem rizika za kasnije progovaranje za 12, 5% (od 1, 5 do 22, 3%; p<0, 05). 43 Rizik za kasnije progovaranje je zna ajno pove an kod dece kod koje su zastupljene stresne situacije i to 4, 394 puta (od 1, 962 do 9, 841 puta; p<0, 001). Regresioni model koji sadr i navedene faktore i konstantu regresije obja njava 12, 8% varijabiliteta rizika za kasnije progovaranje u ispitivanom uzorku (koeficijent determinacije R2=0, 128). 0,1 1 10 100 stambeni prostor lekovi u trudnoci poremecaj pa nje stresne situacije stambeni prostor stresne situacije Univarijantna analiza Multivarijantna analiza Grafikon 19. Vrednosti OR i njihovih 95% IP za procenu povezanosti ispitivanih faktora i kasnijeg progovaranja 44 Tabela 20. Procena povezanosti ispitivanih faktora i nepravilnog izgovaranja vi e od 10 glasova, rezultati univarijantne logisti ke regresione analize Granice 95% IP za ORFaktor OR Donja Gornja p vrednost enski pol 1, 287 0, 773 2, 141 0, 332 gradska kola 0, 816 0, 477 1, 396 0, 458 Starost majke 1, 001 0, 951 1, 053 0, 972 Starost oca 0, 996 0, 951 1, 042 0, 850 majka sa osnovnom kolom 0, 890 0, 102 7, 736 0, 916 majka sa srednjom kolom 0, 955 0, 574 1, 589 0, 860 majka sa vi om kolom 0, 699 0, 284 1, 722 0, 436 majka sa visokom kolom 1, 094 0, 629 1, 904 0, 749 majka sa drugim obrazovanjem 1, 901 0, 925 13, 592 0, 124 Otac sa osnovnom kolom 2, 247 0, 201 25, 109 0, 511 Otac sa srednjom kolom 0, 983 0, 587 1, 648 0, 949 Otac sa vi om kolom 1, 167 0, 535 2, 546 0, 698 Otac sa visokom kolom 0, 988 0, 549 1, 778 0, 968 Otac sa drugim obrazovanjem 2, 247 0, 201 25, 109 0, 511 majka ne radi 1, 351 0, 815 2, 241 0, 243 majka radi 0, 737 0, 445 1, 221 0, 236 majka penzioner 2, 247 0, 201 25, 109 0, 511 Otac ne radi 0, 648 0, 360 1, 168 0, 149 Otac radi 1, 386 0, 797 2, 411 0, 247 Otac penzioner 4, 556 0, 631 32, 879 0, 133 Broj lanova porodice 1, 108 0, 869 1, 413 0, 407 m 2 stambenog prostora po lanu 0, 864 0, 803 0, 929 <0, 001 dominantna ruka desna 0, 940 0, 433 2, 039 0, 875 dominantna ruka leva 0, 847 0, 314 2, 285 0, 743 Koristi podjednako obe ruke 1, 514 0, 474 4, 834 0, 484 genetsko optere enje 2, 742 1, 380 5, 447 0, 004 prevremeno rodjeno 3, 355 1, 538 7, 316 0, 002 pu enje majke u trudno i 2, 024 1, 077 3, 804 0, 029 konzumiranje alkohola u trudno i 2, 286 0, 670 7, 803 0, 187 konzumiranje lekova u trudno i 2, 691 1, 298 5, 577 0, 008 radiolo ke procedure u trudno i 1, 498 0, 395 5, 672 0, 552 toksi ne supstance 0, 883 0, 189 4, 119 0, 875 komplikacije na rodjenju 3, 250 1, 397 7, 559 0, 006 upale uva 6-18 meseci 3, 646 1, 816 7, 321 <0, 001 problem sa sluhom 3, 692 1, 328 10, 261 0, 012 problem sa zagrizajem 13, 091 3, 383 50, 651 <0, 001 problem sa zubima 3, 400 1, 637 7, 060 0, 001 problem sa nepcem 3, 680 0, 964 14, 053 0, 057 poreme aj pa nje kod deteta 5, 299 2, 941 9, 548 <0, 001 stresne situacije 2, 710 1, 274 5, 762 0, 010 Svako pove anje prose nog stambenog prostora po lanu doma instva za 1 m2 povezano je sa zna ajnim umanjenjem rizika za nepravilno izgovaranje vi e od 10 glasova za 13, 6% (od 7, 1 do 19, 7%; p<0, 001). 45 Rizik za nepravilno izgovaranje vi e od 10 glasova je zna ajno pove an kod dece kod koje su zastupljeni: genetsko optere enje (2, 742 puta, od 1, 380 do 5, 447 puta; p<0, 01), prevremeno ro enje (3, 355 puta, od 1, 538 do 7, 316 puta; p<0, 01), pu enje majki u trudno i (2, 024 puta, od 1, 077 do 3, 804 puta; p<0, 05), konzumiranje lekova od strane majki u trudno i (2, 691 puta, od 1, 298 do 5, 577 puta; p<0, 01), komplikacije na ro enju (3, 250 puta, od 1, 397 do 7, 559 puta; p<0, 01), upale uva u periodu od 6 do 18 meseci starosti (3, 646 puta, od 1, 816 do 7, 321 puta; p<0, 001), problemi sa sluhom (3, 692 puta, od 1, 328 do 10, 261 puta; p<0, 05), problemi sa zagrizajem (13, 091 puta, od 3, 383 do 50, 651 puta; p<0, 001), problemi sa zubima (3, 400 puta, od 1, 637 do 7, 060 puta; p<0, 01), poreme aj pa nje (5, 299 puta, od 2, 941 do 9, 548 puta; p<0, 001) i stresne situacije (2, 710 puta, od 1, 274 do 5, 762 puta; p<0, 05). Tabela 21. Karakteristike za koje su potvr ene zna ajne razlike izme u dece koja nepravilno izgovaraju vi e od 10 glasova i ostale ispitivane dece Nepravilno izgovaranje vi e od 10 glasova Karakteristika Ne Da Pore enje (p vrednost) M2 stambenog prostora po lanu 17, 22±4, 50 14, 95±3, 19 <0, 001 genetsko optere enje 28 (8, 5%) 15 (20, 3%) 0, 003 prevremeno rodjeno 18 (5, 5%) 12 (16, 2%) 0, 001 pu enje majke u trudno i 42 (12, 8%) 17 (23, 0%) 0, 026 konzumiranje lekova u trudno i 24 (7, 3%) 13 (17, 6%) 0, 006 komplikacije na rodjenju 15 (4, 6%) 10 (13, 5%) 0, 004 upale uva 6-18 meseci 23 (7, 0%) 16 (21, 6%) <0, 001 problem sa sluhom 9 (2, 8%) 7 (9, 5%) 0, 008 problem sa zagrizajem 3 (0, 9%) 8 (10, 8%) <0, 001 problem sa zubima 21 (6, 4%) 14 (18, 9%) 0, 001 poreme aj pa nje kod deteta 34 (10, 3%) 28 (37, 8%) <0, 001 stresne situacije 22 (6, 7%) 12 (16, 2%) 0, 007 Prose an stambeni prostor po lanu doma instva kod dece koja nepravilno izgovaraju vi e od 10 glasova je bio zna ajno manji (14, 95±3, 19: 17, 22±4, 50; t test: p<0, 01) nego kod ostale ispitivane dece. Kod dece koja nepravilno izgovaraju vi e od 10 glasova su zna ajno e e bili zastupljeni: genetsko optere enje (20, 3: 8, 5%; Hi kvadrat test: p<0, 001), prevremeno ro enje (16, 2: 5, 5%; Hi kvadrat test: p<0, 01), pu enje majki u trudno i (23, 0: 12, 8%; Hi kvadrat test: p<0, 05), konzumiranje lekova od strane majki u trudno i (17, 6: 7, 3%; Hi kvadrat test: p<0, 01), komplikacije na ro enju (13, 5: 4, 6%; Hi kvadrat test: p<0, 01), upale uva u periodu od 6 do 18 meseci starosti (21, 6: 7, 0%; Hi kvadrat test: p<0, 001), 46 problemi sa sluhom (9, 5: 2, 8%; Hi kvadrat test: p<0, 01), problemi sa zagrizajem (10, 8: 0, 9%; Fi erov test: p<0, 001), problemi sa zubima (18, 9: 6, 4%; Hi kvadrat test: p<0, 01), poreme aj pa nje (37, 8: 10, 3%; Hi kvadrat test: p<0, 001) i stresne situacije (16, 2: 6, 7%; Hi kvadrat test: p<0, 01). Tabela 22. Procena povezanosti ispitivanih faktora i nepravilnog izgovaranja vi e od 10 glasova, rezultati multivarijantne logisti ke regresione analize Granice 95% IP za OR Faktor OR Donja Gornja p vrednost M2 stambenog prostora po lanu 0, 880 0, 812 0, 955 0, 002 prevremeno rodjeno 3, 501 1, 449 8, 462 0, 005 upale uva 6-18 meseci 3, 173 1, 465 6, 875 0, 003 problem sa zagrizajem 10, 222 2, 357 44, 341 0, 002 problem sa zubima 3, 416 1, 434 8, 136 0, 006 poreme aj pa nje kod deteta 3, 875 2, 026 7, 411 <0, 001 Konstanta 0, 755 0, 676 Multivarijantna logisti ka regresiona analiza je kao najva nije faktore povezane sa nepravilnim izgovaranjem vi e od 10 glasova u ispitivanom uzorku izdvojila: prose an stambeni prostora po lanu doma instva, prevremeno ro enje, upale uva u periodu od 6 do 18 meseci starosti, probleme sa zagrizajem, probleme sa zubima i poreme aj pa nje. Svako pove anje prose nog stambenog prostora po lanu doma instva za 1 m2 povezano je sa umanjenjem rizika za nepravilno izgovaranje vi e od 10 glasova za 12, 0% (od 4, 5 do 18, 8%; p<0, 01). Rizik za nepravilno izgovaranje vi e od 10 glasova je zna ajno pove an kod dece kod koje su zastupljeni: prevremeno ro enje (3, 501 puta, od 1, 449 do 8, 462 puta; p<0, 01), upale uva u periodu od 6 do 18 meseci starosti (3, 173 puta, od 1, 465 do 6, 875 puta; p<0, 01), problemi sa zagrizajem (10, 222 puta, od 2, 357 do 44, 341 puta; p<0, 01), problemi sa zubima (3, 416 puta, od 1, 434 do 8, 136 puta; p<0, 01) i poreme aj pa nje (3, 875 puta, od 2, 026 do 7, 411 puta; p<0, 001). 47 Regresioni model koji sadr i navedene faktore i konstantu regresije obja njava 28, 2% varijabiliteta rizika za nepravilno izgovaranje vi e od 10 glasova u ispitivanom uzorku (koeficijent determinacije R2=0, 282). 0,1 1 10 100 st am be n i p ro st o r ge n et sk o op te re ce n je pr ev re m en o ro dje n o pu en je u tr u dn o ci le ko v i u tr u dn oc i ko m pl ik ac ije n a ro dje n ju u pa le u v a 6- 18 m es ec i pr o bl em sa sl u ho m pr o bl em sa za gr iz aje m pr o bl em sa z u bi m a po re m ec aj pa n je st re sn e si tu ac ije st am be n i p ro st o r pr ev re m en o ro dje n o u pa le u v a 6- 18 m es ec i pr o bl em sa z ag riz aje m pr o bl em sa z u bi m a po re m ec aj pa n je Univarijantna analiza M ultivarijantna analiza Grafikon 20. Vrednosti OR i njihovih 95% IP za procenu povezanosti ispitivanih faktora i nepravilnog izgovaranja vi e od 10 glasova 48 Tabela 23. Procena povezanosti ispitivanih faktora i nepravilnog izgovaranja do 10 glasova, rezultati univarijantne logisti ke regresione analize Granice 95% IP za ORFaktor OR Donja Gornja p vrednost enski pol 0, 841 0, 548 1, 289 0, 427 gradska kola 1, 253 0, 791 1, 984 0, 337 starost majke 1, 004 0, 962 1, 046 0, 867 starost oca 1, 009 0, 973 1, 047 0, 631 Majka sa osnovnom kolom 2, 062 0, 410 10, 354 0, 380 Majka sa srednjom kolom 0, 771 0, 507 1, 171 0, 222 Majka sa vi om kolom 1, 715 0, 903 3, 258 0, 099 Majka sa visokom kolom 1, 026 0, 648 1, 626 0, 912 Majka sa drugim obrazovanjem 0, 506 0, 056 4, 569 0, 544 otac sa osnovnom kolom 1, 019 0, 092 11, 339 0, 988 otac sa srednjom kolom 1, 191 0, 776 1, 830 0, 424 otac sa vi om kolom 0, 650 0, 318 1, 331 0, 239 otac sa visokom kolom 0, 965 0, 595 1, 565 0, 884 otac sa drugim obrazovanjem 1, 019 0, 092 11, 339 0, 988 Majka ne radi 0, 669 0, 437 1, 026 0, 065 Majka radi 1, 464 0, 958 2, 238 0, 078 Majka penzioner 1, 019 0, 092 11, 339 0, 988 otac ne radi 1, 455 0, 933 2, 270 0, 098 otac radi 0, 690 0, 448 1, 062 0, 092 otac penzioner 0, 677 0, 070 6, 569 0, 736 broj lanova porodice 0, 982 0, 800 1, 205 0, 862 M2 stambenog prostora po lanu 0, 898 0, 850 0, 948 <0, 001 dominantna ruka desna 1, 179 0, 607 2, 287 0, 627 dominantna ruka leva 0, 821 0, 367 1, 837 0, 632 koristi podjednako obe ruke 0, 923 0, 314 2, 714 0, 885 genetsko optere enje 1, 103 0, 568 2, 144 0, 772 prevremeno rodjeno 1, 196 0, 552 2, 592 0, 650 pu enje majke u trudno i 2, 039 1, 164 3, 570 0, 013 konzumiranje alkohola u trudno i 2, 933 0, 913 9, 424 0, 071 konzumiranje lekova u trudno i 0, 964 0, 468 1, 984 0, 921 radiolo ke procedure u trudno i 4, 240 1, 253 14, 346 0, 020 toksi ne supstance 6, 435 1, 712 24, 185 0, 006 komplikacije na rodjenju 2, 311 1, 024 5, 216 0, 044 upale uva 6-18 meseci 1, 639 0, 838 3, 203 0, 149 problem sa sluhom 2, 706 0, 985 7, 435 0, 054 problem sa zagrizajem 0, 439 0, 094 2, 063 0, 297 problem sa zubima 1, 792 0, 890 3, 610 0, 103 problem sa nepcem 1, 008 0, 248 4, 094 0, 991 poreme aj pa nje kod deteta 1, 350 0, 772 2, 362 0, 293 stresne situacije 1, 922 0, 947 3, 902 0, 071 Svako pove anje prose nog stambenog prostora po lanu doma instva za 1 m2 povezano je sa zna ajnim umanjenjem rizika za nepravilno izgovaranje do 10 glasova i to za 10, 2% (od 5, 2 do 15, 0%; p<0, 001). 49 Rizik za nepravilno izgovaranje do 10 glasova je zna ajno pove an kod dece kod koje su zastupljeni: radiolo ke procedure kod majki u trudno i (4, 240 puta, od 1, 253 do 14, 346 puta; p<0, 05), izlaganje toksi nim supstancama majki u trudno i (6, 435 puta, od 1, 712 do 24, 185 puta; p<0, 01) i komplikacije na ro enju (2, 311 puta, od 1, 024 do 5, 216 puta; p<0, 05). Tabela 24. Karakteristike za koje su potvr ene zna ajne razlike izme u dece koja nepravilno izgovaraju do 10 glasova i ostale ispitivane dece Nepravilno izgovaranje do 10 glasova Karakteristika Ne Da Pore enje (p vrednost) M2 stambenog prostora po lanu 17, 41±4, 50 15, 56±3, 84 <0, 001 pu enje majke u trudno i 31 (11, 6%) 28 (21, 1%) 0, 012 radiolo ke procedure u trudno i 3 (1, 1%) 8 (6, 0%) 0, 005 toksi ne supstance 2 (0, 7%) 9 (6, 8%) <0, 001 Komplikacije na rodjenju 12 (4, 5%) 13 (9, 8%) 0, 039 Prose an stambeni prostor po lanu doma instva kod dece koja nepravilno izgovaraju do 10 glasova je bio zna ajno manji (15, 56±3, 84: 17, 41±4, 50; t test: p<0, 001) nego kod ostale ispitivane dece. Kod dece koja nepravilno izgovaraju do 10 glasova su zna ajno e e bili zastupljeni: pu enje majki u trudno i (21, 1: 11, 6%; Hi kvadrat test: p<0, 05), radiolo ke procedure u trudno i (6, 0: 1, 1%; Fi erov test: p<0, 01), izlaganje toksi nim supstancama (6, 8: 0, 7%; Fi erov test: p<0, 001) i komplikacije na ro enju (9, 8: 4, 5%; Hi kvadrat test: p<0, 05). Tabela 25. Procena povezanosti ispitivanih faktora i nepravilnog izgovaranja do 10 glasova, rezultati multivarijantne logisti ke regresione analize Granice 95% IP za ORFaktor OR Donja Gornja p vrednost M2 stambenog prostora po lanu 0, 905 0, 856 0, 956 <0, 001 radiolo ke procedure u trudno i 4, 406 1, 119 17, 356 0, 034 toksi ne supstance 8, 558 1, 788 40, 952 0, 007 Konstanta 2, 312 0, 073 Multivarijantna logisti ka regresiona analiza je kao najva nije faktore povezane sa nepravilnim izgovaranjem do 10 glasova u ispitivanom uzorku izdvojila: prose an stambeni prostora po lanu doma instva, radolo ke procedure kod majki u trudno i i izlaganje toksi nim supstancama majki u trudno i. 50 Svako pove anje prose nog stambenog prostora po lanu doma instva za 1 m2 povezano je sa zna ajnim umanjenjem rizika za nepravilno izgovaranje do 10 glasova i to za 9, 5% (od 4, 4 do 14, 4%; p<0, 001). Rizik za nepravilno izgovaranje do 10 glasova je zna ajno pove an kod dece kod koje su zastupljene radolo ke procedure kod majki u trudno i (4, 406 puta, od 1, 119 do 17, 356 puta; p<0, 05), kao i izlaganje toksi nim supstancama majki u trudno i (8, 558 puta, od 1, 788 do 40, 952 puta; p<0, 01). Regresioni model koji sadr i navedene faktore i konstantu regresije obja njava 10, 6% varijabiliteta rizika za nepravilno izgovaranje do 10 glasova u ispitivanom uzorku (koeficijent determinacije R2=0, 106). 0,1 1 10 100 stambeni prostor pu enje u trudnoci RO p rocedure u trudnoci toksicne supstance komplikacije na rodjenju stambeni p rostor RO p rocedure u trudnoci toksicne supstance Univarijantna analiza M ultivarijantna analiza Grafikon 21. Vrednosti OR i njihovih 95% IP za procenu povezanosti ispitivanih faktora i nepravilnog izgovaranja do 10 glasova 51 Tabela 26. Procena povezanosti ispitivanih faktora i mucanja, rezultati univarijantne logisti ke regresione analize Granice 95% IP za ORFaktor OR Donja Gornja p vrednost enski pol 1, 083 0, 503 2, 332 0, 839 gradska kola 0, 688 0, 315 1, 504 0, 349 starost majke 1, 009 0, 935 1, 089 0, 822 starost oca 1, 028 0, 963 1, 097 0, 412 Majka sa osnovnom kolom 2, 643 0, 298 23, 406 0, 382 Majka sa srednjom kolom 0, 772 0, 362 1, 644 0, 502 Majka sa vi om kolom 2, 383 0, 912 6, 227 0, 076 Majka sa visokom kolom 0, 508 0, 189 1, 367 0, 180 Majka sa drugim obrazovanjem 2, 519 0, 442 13, 529 0, 401 otac sa osnovnom kolom 6, 661 0, 586 75, 733 0, 126 otac sa srednjom kolom 2, 095 0, 873 5, 028 0, 098 otac sa vi om kolom 0, 276 0, 037 2, 078 0, 211 otac sa visokom kolom 0, 472 0, 160 1, 390 0, 173 otac sa drugim obrazovanjem 6, 661 0, 586 75, 733 0, 126 Majka ne radi 1, 728 0, 808 3, 695 0, 159 Majka radi 0, 525 0, 244 1, 131 0, 100 Majka penzioner 6, 661 0, 586 75, 733 0, 126 otac ne radi 1, 057 0, 467 2, 393 0, 895 otac radi 0, 615 0, 287 1, 319 0, 212 otac penzioner 2, 815 1, 072 8, 926 0, 015 broj lanova porodice 0, 917 0, 624 1, 346 0, 657 m 2 stambenog prostora po lanu 0, 932 0, 846 1, 027 0, 157 dominantna ruka desna 1, 152 0, 335 3, 964 0, 822 dominantna ruka leva 0, 411 0, 054 3, 125 0, 390 koristi podjednako obe ruke 1, 910 0, 413 8, 842 0, 408 genetsko optere enje 2, 996 1, 197 7, 498 0, 019 prevremeno rodjeno 1, 487 0, 423 5, 230 0, 536 pu enje majke u trudno i 0, 922 0, 309 2, 753 0, 885 konzumiranje alkohola u trudno i 1, 175 0, 146 9, 435 0, 879 konzumiranje lekova u trudno i 2, 214 0, 791 6, 197 0, 130 radiolo ke procedure u trudno i 2, 689 0, 561 12, 895 0, 216 toksi ne supstance 2, 689 0, 561 12, 895 0, 216 komplikacije na rodjenju 2, 674 0, 852 8, 392 0, 092 upale uva 6-18 meseci 2, 071 0, 742 5, 778 0, 164 problem sa sluhom 6, 837 2, 198 21, 271 0, 001 problem sa zagrizajem 1, 293 0, 160 10, 466 0, 810 problem sa zubima 0, 355 0, 047 2, 691 0, 316 problem sa nepcem 1, 440 0, 176 11, 780 0, 734 poreme aj pa nje kod deteta 3, 269 1, 440 7, 421 0, 005 stresne situacije 4, 101 1, 608 10, 460 0, 003 52 Univarijantna logisti ka regresiona analiza je potvrdila da je rizik za mucanje zna ajno pove an kod dece iji je otac penzioner (2, 815 puta, od 1, 072 do 8, 926 puta; p<0, 05), kao i kod dece kod koje su zastupljeni: genetsko optere enje (2, 996 puta, od 1, 197 do 7, 498 puta; p<0, 05), problemi sa sluhom (6, 837 puta, od 2, 198 do 21, 271 puta; p<0, 01), poreme aj pa nje (3, 269 puta, od 1, 440 do 7, 421 puta; p<0, 01) i stresne situacije (4, 101 puta, od 1, 608 do 10, 460 puta; p<0, 01). Tabela 27. Karakteristike za koje su potvr ene zna ajne razlike izme u ispitivane dece sa i bez mucanja Mucanje Karakteristika Ne Da Pore enje (p vrednost) otac penzioner 2 (0, 5%) 2 (6, 9%) 0, 001 genetsko optere enje 36 (9, 6%) 7 (24, 1%) 0, 014 problem sa sluhom 11 (3, 0%) 5 (17, 2%) <0, 001 Poreme aj pa nje kod deteta 52 (13, 9%) 10 (34, 5%) 0, 003 stresne situacije 27 (7, 2%) 7 (24, 1%) 0, 002 Kod dece koja mucaju su zna ajno e e bili zastupljeni: otac penzioner (6, 9: 0, 5%; Fi erov test: p<0, 01), genetsko optere enje (24, 1: 9, 6%; Hi kvadrat test: p<0, 05), problemi sa sluhom (17, 2: 3, 0%; Hi kvadrat test: p<0, 001), poreme aj pa nje (34, 5: 13, 9%; Hi kvadrat test: p<0, 01) i stresne situacije (24, 1: 7, 2%; Hi kvadrat test: p<0, 01). Tabela 28. Procena povezanosti ispitivanih faktora i mucanja, rezultati multivarijantne logisti ke regresione analize Granice 95% IP za ORFaktor OR Donja Gornja p vrednost Genetsko optere enje 3, 700 1, 396 9, 807 0, 009 Problem sa sluhom 6, 261 1, 797 21, 812 0, 004 stresne situacije 4, 788 1, 778 12, 889 0, 002 Konstanta 0, 038 0, 001 Multivarijantna logisti ka regresiona analiza je kao najva nije faktore povezane sa mucanjem u ispitivanom uzorku izdvojila: genetsko optere enje, probleme sa sluhom i stresne situacije. 53 Rizik za mucanje je zna ajno pove an kod dece kod koje su zastupljeni ovi faktori i to: genetsko optere enje 3, 700 puta (od 1, 396 do 9, 807 puta; p<0, 01), problemi sa sluhom 6, 261 puta (od 1, 797 do 21, 812 puta; p<0, 01), a stresne situacije 4, 101 puta (od 1, 608 do 10, 460 puta; p<0, 01). Regresioni model koji sadr i navedene faktore i konstantu regresije obja njava 18, 2% varijabiliteta rizika za mucanje u ispitivanom uzorku (koeficijent determinacije R2=0, 182). 1 10 100 otac penzioner genetsko op terecenje problem sa sluhom poremecaj pa nje st resne situacije genet sko opterecenje problem sa sluhom st resne situacije Univarijantna analiza Mult ivarijantna analiza Grafikon 22. Vrednosti OR i njihovih 95% IP za procenu povezanosti ispitivanih faktora i nepravilnog izgovaranja do 10 glasova 54 Tabela 29. Procena povezanosti ispitivanih faktora i drugih poreme aja govora, rezultati univarijantne logisti ke regresione analize Granice 95% IP za ORFaktor OR Donja Gornja p vrednost enski pol 0, 502 0, 100 2, 519 0, 402 gradska kola 0, 716 0, 168 3, 044 0, 651 Starost majke 1, 015 0, 884 1, 166 0, 835 Starost oca 0, 967 0, 848 1, 103 0, 615 majka sa osnovnom kolom 0, 000 0, 000 . . . 0, 999 majka sa srednjom kolom 0, 729 0, 180 2, 958 0, 659 majka sa vi om kolom 2, 886 0, 564 14, 770 0, 203 majka sa visokom kolom 0, 845 0, 168 4, 251 0, 838 majka sa drugim obrazovanjem 0, 000 0, 000 . . . 0, 999 otac sa osnovnom kolom 0, 000 0, 000 . . . 0, 999 otac sa srednjom kolom 1, 061 0, 250 4, 501 0, 936 otac sa vi om kolom 2, 810 0, 549 14, 368 0, 215 otac sa visokom kolom 0, 434 0, 053 3, 575 0, 438 otac sa drugim obrazovanjem 0, 000 0, 000 . . . 0, 999 majka ne radi 0, 806 0, 190 3, 419 0, 770 majka radi 1, 306 0, 308 5, 541 0, 717 majka penzioner 0, 000 0, 000 . . . 0, 999 otac ne radi 0, 776 0, 154 3, 900 0, 758 otac radi 1, 569 0, 313 7, 880 0, 584 otac penzioner 0, 000 0, 000 . . . 0, 999 broj lanova porodice 0, 875 0, 424 1, 808 0, 718 m 2 stambenog prostora po lanu 0, 764 0, 598 0, 978 0, 032 dominantna ruka desna 0, 920 0, 111 7, 647 0, 938 dominantna ruka leva 0, 000 0, 000 . . . 0, 998 Koristi podjednako obe ruke 3, 629 0, 419 31, 397 0, 242 genetsko optere enje 5, 340 1, 230 23, 183 0, 025 prevremeno rodjeno 1, 808 0, 215 15, 200 0, 586 pu enje majke u trudno i 1, 965 0, 387 9, 976 0, 415 konzumiranje alkohola u trudno i 0, 000 0, 000 . . . 0, 999 konzumiranje lekova u trudno i 1, 417 0, 170 11, 840 0, 748 radiolo ke procedure u trudno i 0, 000 0, 000 . . . 0, 999 toksi ne supstance 0, 000 0, 000 . . . 0, 999 Komplikacije na rodjenju 2, 196 0, 260 18, 586 0, 470 upale uva 6-18 meseci 3, 207 0, 625 16, 463 0, 163 problem sa sluhom 9, 024 1, 670 48, 751 0, 011 problem sa zagrizajem 5, 471 0, 614 48, 758 0, 128 problem sa zubima 0, 000 0, 000 . . . 0, 998 problem sa nepcem 0, 000 0, 000 . . . 0, 999 poreme aj pa nje kod deteta 18, 214 3, 586 92, 507 <0, 001 stresne situacije 3, 792 0, 735 19, 558 0, 111 55 Drugi poreme aji govora se odnose na patolo ka stanja govora udru ena sa drugim nedostacima ili bolestima (na primer, kod hroni nih stanja). Rizik za ispoljavanje drugih poreme aja govora je zna ajno pove an kod dece kod koje su zastupljeni: genetsko optere enje (5, 340 puta, od 1, 230 do 23, 183 puta; p<0, 05), problemi sa sluhom (9, 024 puta, od 1, 670 do 48, 751 puta; p<0, 05) i poreme aj pa nje (18, 214 puta, od 3, 586 do 92, 507 puta; p<0, 001). Tabela 30. Karakteristike za koje su potvr ene zna ajne razlike izme u ispitivane dece sa i bez drugih poreme aja govora Drugi poreme aji govora Karakteristika Ne Da Pore enje (p vrednost) Genetsko optere enje 40 (10, 1%) 3 (37, 5%) 0, 013 Problem sa sluhom 14 (3, 6%) 2 (25, 0%) 0, 002 Poreme aj pa nje kod deteta 56 (14, 1%) 6 (75, 0%) <0, 001 Kod dece sa drugim poreme ajima govora su zna ajno e e bili zastupljeni: genetsko optere enje (37, 5: 10, 1%; Fi erov test: p<0, 05), problemi sa sluhom (25, 0: 3, 6%; Fi erov test: p<0, 01) i poreme aj pa nje (75, 0: 14, 1%; Hi kvadrat test: p<0, 001). Tabela 31. Procena povezanosti ispitivanih faktora i drugih poreme aja govora, rezultati multivarijantne logisti ke regresione analize Granice 95% IP za ORFaktor OR Donja Gornja p Vrednost problem sa sluhom 6, 087 1, 003 38, 173 0, 049 poreme aj pa nje kod deteta 16, 091 3, 111 83, 212 0, 001 Konstanta 0, 005 0, 001 56 Multivarijantna logisti ka regresiona analiza je kao najva nije faktore povezane sa drugim poreme ajima govora u ispitivanom uzorku izdvojila: probleme sa sluhom i poreme aj pa nje. Rizik za ispoljavanje drugih poreme aja govora kod dece koja imaju probleme sa sluhom ve i je 6, 087 puta (od 1, 003 do 38, 173 puta; p<0, 05), a kod dece sa poreme ajem pa nje 16, 091 puta (od 3, 111 do 83, 212 puta; p<0, 001). Regresioni model koji sadr i navedene faktore i konstantu regresije obja njava 24, 1% varijabiliteta rizika za druge poreme aje govora u ispitivanom uzorku (koeficijent determinacije R2=0, 241). 1 10 100 genetsko opterecenje p roblem sa sluhom poremecaj pa nje problem sa sluhom poremecaj pa nje Univarijantna analiza M ultivarijantna analiza Grafikon 23. Vrednosti OR i njihovih 95% IP za procenu povezanosti ispitivanih faktora i drugih poreme aja govora 57 Tabela 32. Procena povezanosti ispitivanih faktora i smetnji u itanju, rezultati univarijantne logisti ke regresione analize Granice 95% IP za ORFaktor OR Donja Gornja p vrednost enski pol 1, 553 0, 571 4, 225 0, 389 gradska kola 0, 950 0, 323 2, 794 0, 925 Starost majke 0, 984 0, 890 1, 088 0, 754 Starost oca 0, 928 0, 838 1, 028 0, 153 majka sa osnovnom kolom 4, 244 0, 480 37, 509 0, 193 majka sa srednjom kolom 0, 941 0, 344 2, 579 0, 906 majka sa vi om kolom 1, 209 0, 265 5, 509 0, 806 majka sa visokom kolom 0, 842 0, 266 2, 668 0, 771 majka sa drugim obrazovanjem 0, 000 0, 000 . . . 0, 999 otac sa osnovnom kolom 0, 000 0, 000 . . . 0, 999 otac sa srednjom kolom 10, 086 1, 319 77, 135 0, 026 otac sa vi om kolom 0, 535 0, 069 4, 150 0, 549 otac sa visokom kolom 0, 000 0, 000 . . . 0, 996 otac sa drugim obrazovanjem 0, 000 0, 000 . . . 0, 999 majka ne radi 1, 775 0, 648 4, 863 0, 265 majka radi 0, 594 0, 217 1, 627 0, 311 majka penzioner 0, 000 0, 000 . . . 0, 999 otac ne radi 1, 424 0, 506 4, 011 0, 503 otac radi 0, 859 0, 306 2, 416 0, 774 otac penzioner 0, 000 0, 000 . . . 0, 999 broj lanova porodice 1, 252 0, 804 1, 949 0, 321 M2 stambenog prostora po lanu 0, 909 0, 795 1, 041 0, 167 dominantna ruka desna 0, 554 0, 152 2, 022 0, 371 dominantna ruka leva 1, 768 0, 383 8, 160 0, 465 Koristi podjednako obe ruke 1, 658 0, 205 13, 390 0, 635 genetsko optere enje 1, 209 0, 265 5, 509 0, 806 prevremeno rodjeno 0, 000 0, 000 . 0, 998 pu enje majke u trudno i 3, 758 1, 312 10, 771 0, 014 konzumiranje alkohola u trudno i 2, 273 0, 275 18, 768 0, 446 konzumiranje lekova u trudno i 2, 382 0, 647 8, 775 0, 192 radiolo ke procedure u trudno i 2, 273 0, 275 18, 768 0, 446 toksi ne supstance 0, 000 0, 000 . . . 0, 999 komplikacije na rodjenju 1, 003 0, 127 7, 915 0, 998 upale uva 6-18 meseci 1, 344 0, 294 6, 143 0, 703 problem sa sluhom 0, 000 0, 000 . . . 0, 999 problem sa zagrizajem 2, 500 0, 300 20, 816 0, 397 problem sa zubima 1, 524 0, 332 6, 995 0, 588 problem sa nepcem 2, 785 0, 331 23, 424 0, 346 poreme aj pa nje kod deteta 14, 537 4, 852 43, 558 <0, 001 stresne situacije 0, 717 0, 092 5, 601 0, 751 58 Univarijantna logisti ka regresiona analiza je potvrdila da je rizik za smetnje u itanju zna ajno pove an kod dece iji otac ima zavr enu srednju kolu (10, 086 puta, od 1, 319 do 77, 135 puta; p<0, 05), kod dece ije su majke pu ile u trudno i (3, 758 puta, od 1, 312 do 10, 771 puta; p<0, 05), kao i kod dece sa poreme ajem pa nje (14, 537 puta, od 4, 852 do 43, 558 puta; p<0, 001). Tabela 33. Karakteristike za koje su potvr ene zna ajne razlike izme u ispitivane dece sa i bez smetnji u itanju Smetnje u itanju Karakteristika Ne Da Pore enje (p vrednost) otac sa srednjom kolom 232 (59, 8%) 15 (93, 8%) 0, 006 pu enje majke u trudno i 53 (13, 8%) 6 (37, 5%) 0, 009 poreme aj pa nje kod deteta 51 (13, 1%) 11 (68, 8%) <0, 001 Kod dece sa smetnjama u itanju su zna ajno e e nego kod ostale ispitivane dece bili zastupljeni: otac sa srednjom kolskom spremom (93, 8: 59, 8%; Hi kvadrat test: p<0, 01), pu enje majke u trudno i (37, 5: 13, 8%; Hi kvadrat test: p<0, 01) i poreme aj pa nje (68, 8: 13, 1%; Hi kvadrat test: p<0, 001). Tabela 34. Procena povezanosti ispitivanih faktora i smetnji u itanju, rezultati multivarijantne logisti ke regresione analize Granice 95% IP za ORFaktor OR Donja Gornja p Vrednost Otac sa srednjom kolom 9, 502 1, 211 74, 548 0, 032 poreme aj pa nje kod deteta 13, 880 4, 556 42, 285 <0, 001 Konstanta 0, 002 0, 001 59 Multivarijantna logisti ka regresiona analiza je kao najva nije faktore povezane sa smetnjama u itanju u ispitivanom uzorku izdvojila srednju stru nu spremu kod o eva i poreme aj pa nje kod deteta. Rizik za smetnje u itanju je zna ajno pove an kod dece iji otac ima zavr enu srednju kolu i to 9, 502 puta (od 1, 2011 do 74, 548 puta; p<0, 05), a kod dece sa poreme ajem pa nje 13, 880 puta (od 4, 556 do 42, 285 puta; p<0, 001). Regresioni model koji sadr i navedene faktore i konstantu regresije obja njava 27, 4% varijabiliteta rizika za druge poreme aje govora u ispitivanom uzorku (koeficijent determinacije R2=0, 274). 1 10 100 otac sa srednjom kolom pu enje u trudnoci poremecaj pa nje otac sa srednjom kolom poremecaj pa nje Univarijantna analiza Multivarijantna analiza Grafikon 24. Vrednosti OR i njihovih 95% IP za procenu povezanosti ispitivanih faktora i smetnji u itanju 60 6 DISKUSIJA 6.1 Prevalencija Ovo istra ivanje, sprovedeno u Ni u i Ni kom regionu je obuhvatilo 1030 deteta prvog razreda osnovnih kola u gradskoj i prigradskoj jednojezi noj sredini, prose nog dru tveno ekonomskog statusa. Rezultati su pokazali da je od ukupno 1030 deteta, 525 (51, 0%) mu kog i 505 (49, 0%) enskog pola. Iz prigradskih kola je ispitivano 593 (57, 6%) deteta, a iz gradskih 437 (42, 4%). Prose na starost majki ispitivane dece je iznosila 35, 51±5, 22 godina, a o eva 39, 16±5, 56 godina. Najve i procenat majki je bio sa srednjom kolom, njih 639 (62, 8%), a slede one sa visokom (224; 22, 0%) i vi om (85; 8, 4%) kolskom spremom. I kod o eva ispitivane dece predominira srednja kolska sprema, kod njih 656 (65, 9%), a slede oni sa visokom (197; 19, 8%) i vi om (94; 9, 4%) kolskom spremom. U radnom odnosu je bilo 473 (46, 4%) majki, njih 545 (53, 5%) nije radilo, a samo jedna (0, 1%) je bila penzioner. Od o eva je u radnom odnosu bilo njih 633 (63, 6%), nije radilo 353 (35, 5%), a penzionera je bilo 9 (0, 9%). Prose an broj lanova doma instva je bio 4, 46±1, 18, a prose an stambeni prostor po lanu doma instva je iznosio 18, 89±6, 66 m2. Sve navedene karakteristike nisu se zna ajno razlikovale izme u ispitivanih de aka i devoj ica (Tabela 1). Patologija govora evidentirana je kod 202 (19,6%) deteta i to zna ajno e e kod de aka (23,2:15,8%;Hi kvadrat test:p<0,01), to obja njavamo kao posledicu ve e popustljivosti prema mu koj deci u na oj sredini (Tabela 5). Patologija govora je zna ajno e e bila zastupljena kod dece iz gradskih kola (32,3:10,3%; Hi kvadrat test: p<0,001), to obja njavamo kao posledicu modernijeg na ina ivota i nedostatka vremena za decu (Tabela 10). U ovom istra ivanju rezultati su pokazali da su deca sa ispoljenom patologijom govora bila zna ajno e e mu kog pola (60,4:48,7%; Hi kvadrat test: p<0, 01) i evidentirana su zna ajno e e u gradskim kolama (69, 8:35,7%; Hi kvadrat test: p<0, 001) nego deca bez patologije govora. Po ukupnoj prevalenciji rezultati studija variraju, ali uglavnom ukazuju na visoku zastupljenost poreme aja govora kod dece, to potvr uje i ovo istra ivanje. Tako e, podatak da je poreme aj komunikacije zastupljeniji kod mu kog pola u odnosu na enski se poklapa sa ve inom drugih studija. 61 Jednu od studija sa najve im uzorkom su objavili Tomblin, Records i sar. (1997), koji su istra ivali 7844 deteta uzrasta od 6 godina. Istra iva i su koristili stratifikovan klaster uzorak u obdani tima gde je u upotrebi engleski jezik u tri naseljena centra SAD. Procenjivali su ih govorni patolozi u desetominutnoj proceduri. Kod 26% dece nije uspeo skrining. Dobili su podatak od 7, 4% ukupne prevalencije poreme aja govora i jezika (78). Jedna od najcitiranijih studija koja obra uje ovu problematiku je studija autora Beitchman, Nair, Clegg, and Patel, u kojoj istra uju prevalenciju govora i jezi kih poreme aja kod petogodi nje dece u Otavi- Karlton regionu Kanade. Populacija koja je bila obuhva ena studijom, uglavnom je govorila engleski, srednje ili vi e klase i uglavnom su sa decom bila prisutna oba roditelja. Kori en je stratifikovan slu ajni metod uzorkovanja kola i dobijeno 1655 deteta za u e e u istra ivanju. Skrining je trajao 30min, to je detaljnije od studije Tomblin i Records (1997). Ukupna prevalencija govora i jezi kih poreme aja je na ena u 19%, i to: poreme aji govora 6,4%, poreme aji jezika 8% i kombinovani poreme aji govora i jezika kod 4, 6% dece (79). Ovo istra ivanje, u kome je skrining trajao od 30 do 40 minuta, je pokazalo sli ne rezultate kao studija sprovedena kod dece uzrasta od 5 godina iz Otave- Karlton, na regionu Kanade. Ukupna prevalencija je na ena 19, 8%; i to: disfazije (uklju uje poreme aje govora i jezika) 15, 4%, dislalije 28, 8%, mucanje (uklju uje poreme aje fluentnosti) 6 %, disleksije 3 % (Tabela 5). Studija, koja je tako e izazvala polemiku je prevalencija govorno - jezi kih poreme aja u Australiji. Harasty i Reed su sproveli istra ivanje u dve kole u Sidneju. Deca su bila po etnog kolskog uzrasta, srednjeg dru tveno - ekonomskog statusa. Autori su ostvarili stopu u e a od 97% u jednoj koli i 89% na ukupnom uzorku od 437 dece. Kao i prethodne dve studije, istra ivanje je obuhvatilo dve faze procesa procene koje su vr ili govorni patolozi. Kriterijumi za poreme aje govora su odre ivani na osnovu standardne devijacije iz normi dijagnosti kih testova i klini ke procene mucanja i drugih patolo kih stanja govora. Dobijeni su slede i rezultati prevalencije: poreme aji govora 15,3%, 62 poreme aji jezika 20,6%, poreme aji fluentnosti 5,3% i mucanje 1,8%. Ukupna stopa prevalencije je 33,2% (80). Ova studija je, za razliku od prethodne dve, imala uklju eno veliki broj dece sa razli itog govornog podru ja, za razliku od studija Tomblin, Records (78) i Beitchman, Nair, Clegg, and Patel (79). Me utim, Harasty i Reed (80) tvrde da njihov uzorak vernije predstavlja populaciju koja nije etni ki ista. Iako se prevalencija, donekle razlikuje u ovim studijama, u nekoliko bitnih ta aka se ipak poklapaju. Svi autori diskutuju o te ko ama u definisanju poreme aja govora i klasifikaciji ovih poreme aja kod dece. Jo uvek se vodi rasprava gde ta no treba povu i liniju. Harasty i Reed predla u da kriterijumi ne treba da budu previ e strogi za decu koja nemaju primetne poreme aje u govoru i da mogu da se klasifikuju kao blage te ko e na struktuiranim testovima. Svi autori opisuju posebnu potrebu da se razumeju ovi problemi koji evidentno imaju uticaja na decu i njihove porodice, kao i potrebu da se odredi koja e deca imati koristi od tretmana (78,79,80). Iz ovog istra ivanja se name e mi ljenje koje se poklapa sa njihovim da poreme aji govora kod dece imaju uticaja na kvalitet njihovog ivota, kao i na ivot njihovih porodica, ali je iskustvo pokazalo da svaku nepravilnost u govoru treba dijagnostikovati kao poreme aj i da svako dete sa takvom dijagnozom treba uklju iti u tretman i tek kada se sigurno utvrdi da isti ne daje pobolj anje u govoru, mo e se prekinuti sa tretiranjem nekog od oblika patolo kog stanja govora. Hall je standardizovanim testovima na uzorku ispitanika starosti od 5 do 16 godina na ao ukupnu stopu prevalencije od 31,6% (81). Mansson je ispitivao prevalenciju mucanja kod dece uzrasta od 3 godine i na ao stopu od 4, 9% (82). Harasty i Reed su, tako e, klini kim skriningom ispitivali prevalenciju poreme aja govora, glasa i fluentnosti kod dece uzrasta od 10 do 13 godina i dobli stopu od 17% (80). Tomblin je u svom istra ivanju na stratifikovanom uzorku od 6000 dece u jednojezi nim obdani tima tri op tinska podru ja dr ave Ajova, obuhvatio ispitivanje poreme aja govora kod dece iz urbane, prigradske i ruralne sredine, prevalenciju poreme aja 63 govora kod ispitanika mu kog i enskog pola i vrste fonolo kih poreme aja. Rezultati su pokazali da je obuhva eno 2149 deteta iz prigradskih naselja i 2712 deteta iz urbane sredine i da 54, 6% de aka i 45, 4% devoj ica ima poreme aje u govoru (83). U ovom istra ivanju rezultati se poklapaju sa njegovom studijom iz 2010.godine u pogledu prevalencije u odnosu na pol, gde je ukupna prevalencija kod de aka 23, 2%, a kod devoj ica 15, 8%, s tim to je u ovoj studiji u estvovalo 57, 6% ispitanika iz prigradskih naselja i 42, 4% iz gradske sredine (Tabela 5, 6). U zajedni koj studiji autora Horvitz, Irvin, Brigs-Gauan, Heenen, Mendoza i Carteet su procenili prevalenciju poreme aja ekspresivnog jezika kod male dece od 18 do 39 meseci starosti. Prevalencija je bila 13, 5% za 18 do 23 meseca, 15% za 24 do 29 meseci i 18% za uzrast od 30-39 meseci (84). Kembel sa sar. je dobio prevalenciju od 15, 6% za poreme aje govora i sluha kod dece uzrasta 3 godine u velikom raznolikom uzorku (85). Shriberg, Tomblin i McSveeni su dobili prevalenciju od 3, 8%, za decu 6 godina starosti (86). Autori McKinnon, McLeod i Reilli su koristili konzervativni identifikacioni postupak kojim su dobili ukupnu zastupljenost 1, 06% za poreme aje govora i sluha u 10.425 australijske kolske dece iz vrti a do estog razreda (90). Ni e stope prevalencije u starijim godinama su u skladu sa dokazima koji idu u prilog teoriji da se poreme aji govora i sluha re avaju spontano tokom vremena (87). Patolo ka stanja govora su u ovoj studiji evidentirana kod 202 (19, 6%) deteta, i to zna ajno e e kod de aka (23, 2: 15, 8%; Hi kvadrat test: p<0, 01). Ka njenje u govoru je imalo 29 (2, 8%) deteta, disfaziju-nepravilno izgovaranje vi e od 10 glasova, njih 74 (7, 2%), dislaliju-nepravilno izgovaranje do 10 glasova, njih 135 (13, 1%), mucanje-poreme aji fluentnosti je evidentirano kod 29 (2, 8%) deteta, o te enje govora udru eno sa drugim poreme ajima kod 8 (0, 8%), a smetnje u itanju je imalo njih 16 (1, 6%). Pri tome su ka njenje u govoru i nepravilno izgovaranje do 10 glasova zna ajno e e evidentirani kod de aka (3, 8: 1, 8%; Hi kvadrat test: p<0, 05 i 16, 2: 9, 9%; Hi kvadrat test: p<0, 01). Shriberg, Tomblin i McSveeni, tako e, u svojoj studiji na podru ju Wisconsin (Madison) ukazuju na prevalenciju ka njenja u govoru kod dece uzrasta 6 godina od 3, 8%, 64 oko 1, 5 puta e e kod de aka (4, 5%) nego devoj ica (3, 1%). Rezultati su jo pokazali da je komorbiditet ka njenja govora 1, 3%, da je 11-15% dece sa ka njenjem u govoru imalo poreme aje u govorno-jezi kom razvoju i da je 5-8% dece sa poreme ajima govora imalo ka njenje u govoru (86). Sli ni rezultati su na eni u ovoj studiji u pogledu pola i zastupljenosti, a u odnosu na sredinske uslove, podaci za ka njenje u govoru su pokazali stopu od 1, 3% u prigradskoj i 4, 8% u gradskoj sredini (Tabela 10), to se mo e pripisati ve oj toleranciji za ka njenje u govoru u prigradskoj sredini. Campbell sa sar., tako e, u studiji u kojoj je ispitivao faktore rizika za poreme aje govora kod dece, isti e da kod dece nisko obrazovanih majki, mu kog pola i pozitivne porodi ne istorije, 7, 71 puta je verovatnije da e se javiti ka njenje govora u odnosu na decu bez bilo kog od ovih faktora (85). U ovoj studiji je ispitivana zastupljenost mucanja kod dece uzrasta od 7 godina. Rezultati su pokazali 3, 2% kod dece mu kog pola i 2, 4% kod dece enskog pola. Ukupna stopa zastupljenosti mucanja u ovom istra ivanju je 2, 8% (Tabela 5). Kreg i sar. su procenili prevalenciju mucanja u velikom uzorku od 4, 689 australijskih doma instava koja su uklju ivala 12. 131 osobu svih uzrasta (88). Ukupna prevalencija mucanja u celom uzorku je bila manja od 1% (0, 72%), to je pribli no rezultatima Bloodsteina-a (89). Ipak, prevalenijca varira sa uzrastom, od visoke od oko 1, 4% za decu od 2 do 10 godina i niske oko 0, 37% za odrasle uzrasta od 51 godine ili starije. McKinnon i sar. 2007 godine u svojoj studiji su imali ne to ni u procenu od 0, 33% za mucanje kod dece od obdani ta do 6. razreda (90). Visoke stope izme u pojave mucanja, i poreme aja govora i jezika su prijavljene u nekim klini kim populacijama (81, 91). Ove rezultate, me utim, treba oprezno tuma iti, jer nijedna zajedni ka studija nije jo uvek na raspolaganju (92). Mucanje se esto razvija u pred kolskom uzrastu i mo e se spontano re iti, ali tako e mo e trajati i tokom celog ivotnog veka. Kod pojedinaca, mucanje mo e biti predmet negativnih stereotipa, koje ih ograni ava u dru tvenoj i stru noj delatnosti (87). 65 U ovom istra ivanju rezultati za u estalost mucanja u odnosu na sredinske faktore pokazuju stopu od 1, 9% za prigradsku i 4, 1% za gradsku sredinu (Tabela 10). Podaci ukazuju na dosta ve u zastupljenost mucanja kod dece koja ive u gradskoj sredini, to name e zaklju ak da ubrzan na in ivota u urbanoj sredini i manje provedenog vremena ostalih lanova porodice sa decom, nosi ve i rizik za pojavu mucanja kod njih. Studije koje su privukle pa nju i izazvale polemiku poslednjih godina su, svakako, ne samo one koje se bave poreme ajem govora, jezika, glasa i svih komunikacijskih ve tina, ve i one koje se bave razvojem deteta u celini. Veliki zna aj su dobile i studije gde u estvuju roditelji i pedago ko vaspitni kadar (93-97). Stokes je ispitivao slaganje odgovora roditelja sa klini kom skrining procenom i na ao poklapanje 89% sa ,,Zlatnim standardom , to ukazuje da je mi ljenje roditelja pouzdana metoda (98). Whitworth i sar. su ispitivali stariju grupu dece i upore ivali izve taje izme u roditelja i nastavnika, gde su dobili stopu podudarnosti od 96% (99). Burden i sar. su upitnicima za roditelje ispitivali prevalenciju jezi kih poreme aja dece i dobili ukupnu stopu od 18, 2% (100). Klee i sar. su 1998 godine upitnikom za roditelje ispitivali prevalenciju jezi kih poreme aja kod dece starosti 2 godine i dobili ukupnu stopu od 15% (101). Stokes je 1997 godine upitnikom za roditelje ispitivao jezi ke poreme aje dece uzrasta od 3 godine i dobio stopu od 19, 6% (98). Whitworth i sar. su 1993 godine koriste i upitnike za roditelje i nastavnike istra ivali prevalenciju govorno jezi kih poreme aja dece uzrasta izme u 4 i 5 godina i dobili stopu od 8, 8% za nastavnike i 6% za procenu roditelja (99). Wong i sar. su 1992 godine primenjuju i inervju roditelja ispitivali prevalenciju jezi ke kompresije i ekspresije i dobili stopu od 4% za kompresivni, 2, 8% ekspresivni razvoj i 3, 3% za oba podru ja (102). 66 Rezultati longitudinalne studije Australijske dece (Australian Institute of Famili Studies, 2007-2010.) uzrasta od 4 i 5 godina su dobijeni putem razgovora i upitnika za roditelje, upitnikom za nastavnike i direktnom procenom. Roditelji su prijavili prevalenciju od 25, 2%, a nastavnici od 22, 3%. Autori zaklju uju da su vi estruki pokazatelji za poreme aje govora i jezika potvrdili visoku zastupljenost ovog stanja u ranom detinjstvu i da se istovremeno pokazala potreba za intervencijom govorno-jezi kih patologa (103). Rezultati u ovom istra ivanju su dobijeni standardizovanim i modifikovanim upitnicima za roditelje, intervjuima sa nastavnicima, dijagnosti kim testovima i direktnom procenom stru njaka. Na eno je da su rezultati procene roditelja i nastavnika imali zanemarljiva odstupanja i svi oni kod kojih je postojalo neslaganje u proceni nisu uzeti u obzir. Na osnovu ovog i svih drugih istra ivanja name u se kao vrlo bitni, izbor upitnika i strategija celokupne metodologije. Veliki broj autora smatra da izve taji roditelja mogu biti va an deo u prikupljanju epidemiolo kih podataka (78, 104). Kriterijumi i ankete standardizovane od Nacionalne ankete o zdravlju (National Health Interview Surveys -NHIS) dizajnirane su da prikupe informacije o zdravstvenom statusu i kori enju zdravstvene za tite stanovni tva od strane dr ave (105). Newacheck i Taylor su 1992 godine koristili set podataka NHIS za ispitivanje prevalencije hroni nih bolesti u detinjstvu na uzorku od 17110 deteta. Istra ivanje je kao posebnu stavku imalo ispitivanje poreme aja govora. Podaci su se odnosili na govor, zvuk, glas i te ko e u fluentnosti. Autor je utvrdio da 31% dece ispod 18 godina ima jedno ili vi e hroni nih stanja. Naj e e su respiratorne alergije i infekcije uva, koje spadaju u faktore rizika za poreme aje govora. Patolo ka stanja govora su ocenjena kao dosta esta, uz ekcem, astmu i este, jake glavobolje. Prevalencija porememe aja govora je bila 3, 16% za decu do 10 godina i 1, 89% za decu preko 10 godina (106). Boyle i sar. su 1994 godine koristili istu bazu podataka za ispitivanje smetnji u razvoju, koje uklju uju poreme aje govora. Autori su izdvojili prevalenciju mucanja (1, 89%) 67 od ostalih poreme aja govora (2, 65%). Problemi u govoru su predstavljeni, vrlo esto, kao zajedni ki problemi sa drugim smetnjama. Njihova studija je ukazala da deca sa govornim poreme ajima imaju jednu od najni ih stopa kori enja zdravstvene za tite u odnosu na druge razvojne poreme aje i imaju tendenciju zadr avanja (4). Prema analizi raspolo ivih podataka NHS (Australian National Health Survey 1995) prevalencija poreme aja govora je bila 1, 7% za decu do 14 godina., i to: najve a stopa prevalencije 7, 5% kod ispitanika mu kog pola uzrasta od 5 godina i 6, 6% kod enskog pola ovog uzrasta (107). Leske je 1981 godine, prema podacima NHIS USA 1971. i 1977. na uzorku ispitanika do 17 godina dobio prevalenciju za 1971. 1, 5% i za 1977. 1, 5% (108). Shewan i Malm su 1990 godine, prema podacima NHIS USA 1998. na uzorku uzrasta do 18 godina dobili prevalenciju poreme aja govora od 1, 8% (109). Zajedni ko za sve studije je da, bez obzira na rezultate i metodologiju, poreme aji govora u detinjstvu predstavljaju zajedni ki problem ire dru tvene zajednice. Variranje rezultata prevalencije mo e da pomogne razumevanju rasprostranjenosti poreme aja u razli itim populacijama. Me utim, ono to svuda nedostaje je nivo zabrinutosti zajednice o ovom problemu i u estvovanje u aktivnostima koje se bave ovim pitanjem. Ovakva istra ivanja bi trebalo podsta i dru tvene zajednice, kako uop te, tako i u Republici Srbiji da se vi e bavi ovim problemom i zala e za realizaciju odrednica Uredbe o Nacionalnom programu zdravstvene za tite ena, dece i omladine - ,,Sl. Glasnik RS , br. 28/2009 (44). Uredba predvi a da zdravlje dece, omladine i ena tokom trudno e, poro aja i materinstva, jeste jedan od prioriteta sistema zdravstvene za tite Republike Srbije. Briga o majci i detetu i mere u korist ovih populacionih grupacija ostvaruju se saradnjom sektora zdravlja, obrazovanja i socijalne za tite. Prema popisu stanovni tva iz 2002. godine od ukupno 7. 498. 001 stanovnika u Republici Srbiji, 24% ine ene fertilnog doba, deca uzrasta od 0 do est godina 6, 9% i od 68 sedam do 19 godina 14, 8% ili ukupno deca do 19 godina ine 21, 7%. Mladi posle punoletstva tj. osobe uzrasta od 20 do 24 godine, u 2002. godini, ine 6, 8% ukupnog stanovni tva, a uzrasta od 25 do 29 godina 6, 7% ukupnog stanovni tva. Stopa ukupnog fertiliteta opada, te je sa 1, 72 u 1991 opala na 1, 42 u 2007. godini. Prose na starost stanovnika Republike Srbije 1991. godine bila je 35, 0 (osoba mu kog pola-33, 9 i enskog- 36, 0), a prema podacima za 2007. godinu iznosi 40, 9 godina, (osoba mu kog pola-39, 6 i enskog-42, 2). Od 1991. do 2007. godine bele i se stalno smanjenje stope ra anja i porast op te stope smrtnosti. Op ta stopa smrtnosti (na 1000 stanovnika) porasla je sa 12, 9 u 1997. godini na 13, 9 u 2007. godini, a stopa nataliteta opala sa 10, 5 na 9, 2 na 1000 stanovnika. Navedena demografska kretanja u Republici Srbiji uzrokuju smanjenje prirodnog prira taja sa vredno u od oko minus etiri na 1000 stanovnika u poslednjoj posmatranoj godini (44). Pra enje pokazatelja zdravlja najosetljivijih populacionih grupacija daje najbolji presek njihovog sada njeg zdravstvenog stanja, i omogu ava predvi anja njihovog zdravlja u budu nosti. Zdravlje majke i deteta, posebno odoj adi i dece do pet godina, ukazuje na zdravlje cele populacije, stepen razvijenosti zdravstvene slu be, kao i razvijenost dru tva u celini, te se pri definisanju nacionalnih ciljeva u oblasti zdravlja naj e e koriste pokazatelji njihovog zdravstvenog stanja. Deca i mladi imaju razli ite potrebe i specifi nosti u kori enju zdravstvene slu be, koje proisti u iz osnovnih karakteristika ivotnog doba (rast i razvoj), kao i zavisnosti od roditelja, porodice, vaspita a i vr njaka. Deca ne mogu sama sebe da zastupaju i ne mogu da se staraju o sebi, ali imaju prava da izra avaju svoje mi ljenje u vezi sa zdravljem. U skladu sa Konvencijom o pravima deteta, detetom se smatra osoba koja se nalazi u ivotnom periodu od ro enja do navr enih 18 godina ivota, pri emu su sa stanovi ta potreba za zdravstvenom za titom, posebno zna ajni uzrast novoro en eta i odoj eta i adolescencija. U periodu od 2002. do 2007. godine ostvaren je najve i napredak u izgradnji integrisanog nacionalnog sistema brige o pravima deteta, sa te i tem aktivnosti na za titi prava deteta. Formiran je Savet za prava deteta Vlade Srbije (2002) i usvojen Nacionalni plan 69 akcije za decu (2004), a Vlada je utvrdila Predlog zakona koji je upu en Narodnoj Skup tini na razmatranje. U Narodnoj skup tini Republike Srbije obrazovan je i Odbor za zdravlje i porodicu. Strategijom "Bolje zdravlje za sve u tre em milenijumu" (2003) i posebno Zakonom o zdravstvenoj za titi ("Slu beni glasnik RS", broj 107/05 - u daljem tekstu: Zakon) bli e su definisana prava dece na zdravstvenu za titu. Po prvi put Zakonom su definisana prava deteta na izra avanje sopstvenog mi ljenja u vezi svog zdravlja, kao i pravo da se to mi ljenje usvoji u zavisnosti od stepena razvoja i zrelosti deteta. Pro irena su prava najugro enijih populacionih grupacija u zemlji. Koncepcijski se daje prioritet javnom zdravlju i prevenciji oboljenja (44). Me u najzna ajnijim me unarodnim dokumentima koji su ugra eni u nacionalnu politiku u oblasti zdravstvene za tite ena, dece i omladine, a na koje se Program oslanja, ubrajaju se: Konvencija o pravima deteta, usvojena u Generalnoj skup tini UN (1989); Deklaracija o opstanku, za titi i razvoju dece i Plan akcije za sprovo enje ove deklaracije (Svetski samit za decu, 1990); Zdravlje za sve u 21. veku - okvir za Evropski region (1999); Evropska strategija SZO "Regionalno zdravlje - 21 cilj za 21. vek" (1999); Milenijumska deklaracija sa milenijumskim ciljevima razvoja UN (2000). Nacionalna strate ka dokumenta na koje se Program oslanja jesu: Strategija reforme sistema zdravstvene za tite do 2015. godine sa Akcionim planom (2003); Strategija za smanjenje siroma tva (2003); Nacionalni plan akcije za decu (2004); Akcioni plan za zdravlje Roma u okviru Strategije za integraciju i davanje novih ovla enja Romima (nacrt). Deklaracije, ciljevi i programi akcija, definisani u me unarodnim dokumentima, prihva eni su i usvojeni od strane na e zemlje (Program akcije Pete svetske konferencije o stanovni tvu i razvoju, Konvencija o pravima deteta, "Svet po meri dece", "Zdravlje za sve u 21. veku - Politika za 21 vek", "Zdravlje 21 - 21 cilj za 21 vek"). U izradi ovog programa uva avani su i principi i ciljevi slede ih dokumenata: Strategije unapre enja polo aja osoba sa invaliditetom u Republici Srbiji (2006); Nacionalnih 70 milenijumskih ciljeva razvoja (2006); Strategije razvoja i zdravlja mladih (2006); Nacionalne strategije za mlade (2008) sa Akcionim planom (2009); Strategije razvoja mentalnog zdravlja (2007); Strategije za podsticanje ra anja (2008); Nacionalne strategije za prevenciju i za titu dece od nasilja (2008); Nacionalnog programa preventivne zdravstvene za tite dece sa psihofiziolo kim poreme ajima i govornom patologijom. Prema proceni stanovni tva za 2007. godinu u uzrastu od pet do devet godina, koji je obuhva en ovom programskom celinom, bilo je 405. 427 dece ili 5, 5% populacije. Kod nas je od 2009. godine na snazi Uredba o Nacionalnom programu preventivne zdravstvene za tite dece sa psihofiziolo kim poreme ajima i govornom patologijom ( Sl. glasnik RS , br. 15/2009) (7). Ovaj program treba da omogu i skrining, odnosno rano otkrivanje psihofiziolo kih poreme aja i govorne patologije kod dece u na oj zemlji. Kod nas postoji problem i nedostatka kadra za dijagnostikovanje i rehabilitaciju poreme aja govora. Po Nacionalnom programu uvo enjem organizovanog skrininga izvr i e se i delimi na transformacija organizacije zdravstvene slu be po ugledu na zemlje koje su uspe no sprovele ovaj skrining. Prema istra ivanju UNICEF-a i Republi kog zavoda za statistiku "MICS" za period 2005-2006. godine (anketiranje majki, ija su deca starosti od dve do devet godina), 11, 3% dece ima bar jedan oblik invalidnosti (o te enje sluha, vida i ote an govor) (7). Podaci Ministarstva rada i socijalne politike za 2006. godinu ukazuju da je u ustanovama socijalne za tite sme teno 3. 538 dece i mladih ometenih u razvoju. O te enje govora i sluha predstavljaju naj e e oblike psihofiziolo kih poreme aja. Poreme aji govora javljaju se kako kod dece sa navedenim oblicima ometenosti, tako i kod dece op te populacije (7). Treba napomenuti i to da se iz godine u godinu bele i zna ajan porast broja dece sa smetnjama u razvoju. O tome govore podaci Zdravstveno-statisti kog godi njaka Republike Srbije iz 2006. godine prema kojem je od broja ivoro ene dece u toj godini, 17. 974 imalo 71 neki oblik patolo kog stanja pri ro enju, to iznosi 25% populacije ivoro ene dece. Izradom i implementacijom Nacionalnog programa zna ajno bi se smanjio broj dece sa psihofiziolo kim poreme ajima i govornom patologijom i dostigao broj kao u razvijenim zemljama oko 7%. Ovim programom prevencije smanjio bi se i broj dece koja imaju potrebu za obi no dugotrajnim i skupim le enjem (7). Ovim programom se obrazuje Registar dece sa smetnjama u razvoju, unapre uje kvalitet ivota dece i porodica u kojima oni ive, a smanjuje broj dece sme tene u ustanove socijalne za tite (7). Izradom Nacionalnog programa zna ajno bi se smanjio broj dece sa psihofiziolo kim i govornim poreme ajima. Jedna od preventivnih mera jeste rano otkrivanje i blagovremena dijagnostika i terapija dece sa smetnjama u razvoju. Nacionalni program je predvideo i prioritetne probleme koje treba re iti: 1. Visoka stopa incidencije patolo kih stanja pri ro enju. 2. Neblagovremeno otkrivanje psihofiziolo kih i govornih poreme aja. 3. Nedovoljna informisanost roditelja o merama prevencije i ranog prepoznavanja smetnji u razvoju. 4. Nizak obuhvat ciljne populacije dece sa smetnjama u razvoju redovnim sistematskim pregledima (pedijatara i logopeda). 5. Neuvr tavanje prevencije psihofiziolo kih poreme aja i govorne patologije me u prioritetne javno-zdravstvene probleme u Republici Srbiji. 6. Neuskla enost redosleda kori enja usluga na razli itim nivoima zdravstvene za tite u Republici Srbiji. 7. Nedovoljna obu enost postoje eg kadra za sprovo enje skrininga. 8. Nedostatak potrebne opreme i prostora. 9. Nepostojanje informacionog sistema za podr ku implementaciji Nacionalnog programa. 72 10. Nedovoljna uklju enost lokalne zajednice u aktivnosti za unapre enje zdravlja dece i pobolj anja kvaliteta ivota dece sa smetnjama u razvoju. 11. Nedostatak sredstava za finansiranje organizovanog skrininga u okviru Nacionalnog programa ( Sl. glasnik RS , br. 15/2009) (7). Jedan od vrlo bitnih aspekata kojim se bavi epidemiolo ko istra ivanje je perspektiva osoba sa odre enim patolo kim stanjem. Tako i u ve ini studija postoji mi ljenje da je vrlo va no ispitati kako poreme aji govora uti u na decu tokom ivota - ,,Life course . ,,Life course se bavi prou avanjem zdravlja i blagostanja tokom ivotnog doba osobe, kao i pitanjem kako problemi u ranom detinjstvu uti u na kasnije ishode u ivotu (110). Ova oblast je va na u epidemiolo kom istra ivanju poreme aja govora, jer ukoliko su problemi kratkotrajni i ne uti u na dete u budu nosti, onda mo da, posmatranje problema iz perspektive javnog zdravlja nije opravdano. Jedan od razloga zbog ega je u ovom istra ivanju obuhva ena uzrasna grupa ispitanika od sedam godina, je taj to se tada zavr ava period kada se razvojni disharmoni ni proces spontano uskla uje. Dijagnostikovanje poreme aja govora u ovom uzrastu ukazuje na postojanje trajnog problema, a s obzirom na zavr avanje formiranja anatomo-fiziolo kih funkcija govornog aparata, poslednji je momenat kada se habilitacionim tretmanima mo e posti i maksimalna korekcija. Rezultati habilitacionih tretmana dece, koja su obuhva ena ovom studijom ispitivanja poreme aja govora, bi e predmet budu ih istra ivanja. Da bi se od dru tvene zajednice o ekivalo to vi e anga ovanja u re avanju ovog problema, potrebno je obratiti pa nju na jedno pitanje. Koliko se deci sa poreme ajem u govoru mo e pomo i? Prirodna istorija se odnosi na prognozu stanja bez intervencije (104). Prirodna istorija je posebno va na u prou avanju poreme aja govora kod dece jer je poznato da se ve tine govora i komunikacije uop te, razvijaju tokom ivota i sasvim je verovatno da e se neki poreme aji promeniti tokom njihovog sazrevanja (111). Me utim, prirodnu istoriju je te ko 73 odrediti jer e ve ina dece sa poreme ajem govora primiti neki vid intervencije, jednostavno ulaskom u sistem obrazovanja (104). Relevantnost prirodne istorije istra ivali su Law et al. Autori su pregledali studije izme u 1967. i 1997. godine i fokusirali se na one, gde ispitanici nisu dobili nikakav tretman u toku perioda pra enja. Isklju ene su neke va ne prospektivne studije gde je makar jedan deo uzorka primio neki vid intervencije. Autori zaklju uju da je kod dece od 2 i 3 godine, gde je do lo do ka njenja u razvoju govora, uglavnom do lo do spontanog oporavka, dok su starija deca sa poreme ajem govora i jezika imala e e i trajnije probleme (104, 112). Ovakve studije su korisne za odre ivanje strategija prevencije i habilitacije poreme aja govora i zaslu uju da budu predmet budu ih istra ivanja. Ispitivanje ivotnih ishoda podrazumeva merenje socijalnih, obrazovnih i profesionalnih faktora kod osoba sa istorijom poreme aja govora i upore ivanje sa vr njacima koji nemaju ovakva o te enja. Razumevanje ta su ivotni ishodi od klju nog je zna aja za re avanje potreba stanovni tva i dece sa poreme ajem govora i spre avanje negativnih dugoro nih sekvela. U literaturi se pojavljuje vrlo aktuelno pitanje za autore: ta su ivotni ishodi dece sa istorijom poreme aja govora? Istra ivanja su pokazala da je kod dece koja imaju poreme aje govora u pred kolskom uzrastu, to samo po etak dugoro nih pote ko a, sa posledicama u akademskoj i socijalnoj sferi, koje esto prate ovaj problem (113). Ovakvi nalazi ukazuju da je neophodno razmotriti alternativne i preventivne strategije za re avanje ovog problema. U Srbiji postoji Republi ka stru na komisija, koju je osnovalo Ministarstvo zdravlja, za prevenciju i le enje psihofiziolo kih poreme aja, u okviru koje je posebna radna grupa izradila Predlog nacionalnog programa preventivne zdravstvene za tite dece sa psihofiziolo kim poreme ajima i govornom patologijom ( Sl. glasnik RS , br. 15/2009) (7). Kad se ispituje prevalencija poreme aja govora, neophodno je uzeti u obzir da su ovi problemi esto udru eni sa drugim smetnjama u detinjstvu. Zato je shvatanje komorbiditeta od klju nog zna aja za prou avanje epidemiologije poreme aja govora i razumevanje potreba 74 ove dece (114). Komorbiditet se odnosi na dva ili vi e poreme aja prisutna kod jednog deteta (115). Kod dece sa poreme ajem govora, komorbiditet mo e biti i factor rizika, na pr. o te enje sluha. Sa na eg aspekta je va no ispitati sve mogu e uslove koji mogu imati uticaja za nastanak poreme aja govora kod dece. Epidemiolo ka perspektiva se ogleda u uslovima od interesa, koji se esto ili obi no de avaju. Uslovi od interesa naj e e se javljaju u detinjstvu: emocionalni ili bihejvioralni problemi, smetnje motorike, poreme aji govora i jezika, pismenosti i u enja, uop te (116). O te enje sluha, kao uslov, mo e da ima visok komorbiditet sa poreme ajem govora, ali signifikantna o te enja sluha nisu est uslov u pedijatrijskoj populaciji (117). esto se za izolovane poreme aje govora misli da su manjeg intenziteta i da ih deca tokom razvoja nadrastaju. Epidemiolo ki dokazi do sada pokazuju da to nije slu aj. Deca sa poreme ajem govora esto imaju dugoro ne i kompleksne razvojne potrebe i ivotne ishode koji uti u na obrazovni, psihosocijalni i profesionalni uspeh. Sa takvim dokazima uticaja poreme aja govora, moraju se razmotriti i uzroci za nastanak ovih problema. Postavlja se pitanje: da li je mogu e odrediti faktore rizika, tako da se ovi problemi mogu spre iti ili minimizirati? 6.2 Faktori rizika Govor i jezik predstavljaju va nu oblast de ijeg razvoja i na njih mogu uticati vi estruki faktori. Prevremeno ro ena deca su u velikoj meri izlo ena uticajima koji su negativni po govorno jezi ki razvoj. Neonatalni mortalitet ima tendenciju smanjivanja, ali sa brojem prevremeno ro ene dece pove avaju se i poreme aji u njihovom razvoju. U ovoj studiji je na eno da je na ukupan broj dece, koja su obuhva ena istra ivanjem prevremeno ro eno njih 34 (6, 8%) (Tabela 2). Od tog broja 8 (5, 1%) u prigradskoj i 26 (7, 6%) u gradskoj sredini (Tabela 7). Bez patologije govora je bilo 12 (4%), a 22 (10, 9) je imalo poreme aje govora (p=0, 003) (Tabela 12). To ukazuje na visoku zastupljenost poereme aja govora kod ove dece i pokazuje da je prevremeno ro enje faktor rizika za nastanak poreme aja govora u ispitivanoj populaciji, naro ito u gradskoj sredini. 75 Prevremeno ro ena deca, sa veoma malom masom na ro enju, imaju visok rizik od vi estrukih oboljenja, uklju uju i bronhopulmonalnu displaziju, duktus arteriosis perzistens, sepsu, nekroti ni enterokolitis, intraventrikularnu hemoragiju i retinopatiju. Ova stanja mogu uticati na pove an rizik za uredan mo dani razvoj, neurosenzorna oboljenja i usporen govorno jezi ki razvoj (118). Niska te ina na rodenju predstavlja rizik za nastanak neurolo kih disfunkcija kao to su cerebralna paraliza i mentalna retardacija. Limitiranost inteligencije, te ko e govora i jezika, nespretnost, poreme aji pa nje i pona anja, svaka za sebe predstavlja uzrok ote anog funkcionisanja. Zna ajni neurosenzorni problemi obi no se otkrivaju ranije, a problem predstavljaju diskretnija o te enja i poreme aji koji se otkrivaju tek u pred kolskom uzrastu (119). Prevremeno ro ena deca predstavljaju rizi nu grupu, posebno jer ih karakteri e visoka neonatalna nezrelost sa malom masom na ro enju i malom gestacijskom staro cu. Kod tipi nog toka gestacije, auditivne i govorno-jezi ke sposobnosti se razvijaju ve u akusti koj, ritmi noj okolini u uterusu. Karakteristi ne su niske frekvencije u pozadini, otkucaji maj inog srca i umovi tela i zvuci visoke frekvencije, koje ine prozodijski kvaliteti sa odgovaraju om intonacijom i ritmom govora majke i drugi spolja nji akusti ki stimulusi. Mo e se pretpostaviti da deca rodena pre 31-32 nedelje gestacije imaju vi e te ko a u diskriminaciji i u enju akusti kih i govornih stimulusa jer te sposobnosti razvijaju u okru enju kakva je neonatalna intenzivna nega. Sve to uti e na usporen razvoj u vi e aspekata tokom prve godine ivota a postavlja se i pitanje perzistiranja ovakvog razvoja u du em vremenskom periodu (120). Jedna od najsveobuhvatnijih i najtrajnijih posledica kod prevremeno ro ene dece je usporen razvoj govora i jezika. Mentalni i psihi ki razvoj postepeno se pobolj ava, ipak sporiji govorno jezi ki razvoj perzistira tokom ranog detinjstva. Govor i jezik se u e kao i svako drugo pona anje. Govorni poreme aji onemogu avaju deci da artikuli u jasno, razumljivo i te no i da komuniciraju sa spoljnim svetom (121). 76 Kod prevremeno ro ene dece faktori rizika za nastanak poreme aja govora su mala prose na gestacijska starost (oko 30 nedelja), respiratorni distres sindrom i asfiksija. Poreme aji artikulacije glasova su statisti ki zna ajno e i kod prevremeno ro ene dece u odnosu na decu ro enu u terminu. Iz ovih razloga prevremeno ro ena deca zahtevaju kontinuirano pra enje u toku svog razvoja (122). Prospektivna studija sprovedena na Klinici za de iju habilitaciju i rehabilitaciju, Instituta za zdravstvenu za titu dece i omladine Vojvodine u Novom Sadu, ukazuje da su potencijalni faktori rizika za nastanak poreme aja govora, kao i poreme aji artikulacije glasova, statisti ki zna ajno e i kod prevremeno ro ene dece u odnosu na decu ro enu u terminu (123). U ovoj studiji rezultati su pokazali da je genetski faktor (pozitivna porodi na istorija) na ukupan uzorak 10, 4%; 8, 8% za devoj ice i 11, 7% za de ake (Tabela 2). Ukupna stopa za ka njenje u govoru je 2, 8%; 1, 8% za devoj ice i 3, 8% za de ake, a za poreme aje artikulacije 13, 1%; 9, 9% za devoj ice i 16, 2% za de ake (Tabela 5). Rezultati ove studije ukazuju na visoku zastupljenost ka njenja u govoru (p=0, 049) i poreme aja artikulacije (p=0, 003). Weindrich i sar. su 1998 godine u okviru velikog projekta ,,Manhajn studija dece sa rizikom , ispitivali korelaciju jezi kih poreme aja dece pred kolskog uzrasta koja su ro ena sa rizikom. Primenili su me unarodne dijagnosti ke kriterijume MKB-10, modifikovan ICD- 10 (Specific Developmental Disorders of Speech) i DSM IV (Communication Disorders). Dobijena je u estalost izme u 4% i 7%, u zavisnosti od uzrasta i vrste poreme aja. Ukupna stopa za ka njenje u govoru je bila 6, 2%; 4, 2% za devoj ice, 8, 2% za de ake, a za poreme aje artikulacije 7, 1%; 3, 6% za devoj ice i 10, 8% za de ake (124). U ovom istra ivanju u odnosu na faktore rizika kod prevremeno ro ene dece dobijeni su rezultati od 2, 2% za ekspresivni govor i 1, 3% za poreme aje artikulacije; kod niskog obrazovnog statusa roditelja 2, 0% za ekspresiju i 0, 8% za artikulaciju; za lo e ivotne 77 uslove 4, 6% za ekspresiju i 0, 9% za artikulaciju i za stresne situacije 3, 1% za ekspresiju i 0, 9% za artikulaciju (p=0, 043) (Tabela 16). U ovoj studiji rezultati za patolo ka stanja govora kod prevremeno ro ene dece ukazuju na ukupnu stopu od 10, 9%, to ini visoku zastupljenost (p=0, 003), (Tabela 12). U istra ivanju su se srednji obrazovni status majke, nezaposlenost majke, vi e lanova porodice i manje kvadrata po lanu doma instva, pojavili kao protektivni faktor (Tabela 11). Ovakvi rezultati ukazuju da se poreme aji govora manje javljaju kod dece koja vi e vremena provode sa majkom i gde su u ku nim uslovima vi e usmerena na ostale lanove familije, u odnosu na decu koja vi e vremena provode sami. to se ti e dece koja su imala stresnih situacija u porodici, na ena je visoka zastupljenost patologije govora od 14, 4% (p=0, 001), (Tabela 14). Weindrich sa sar. je 2000 godine nastavio istra ivanja u pravcu ispitivanja uticaja psihosocijalnih i biolo kih faktora rizika na razvijanje jezi kih sposobnosti (125). Prospektivnom longitudinalnom studijom ispitivao je 320 deteta uzrasta 4, 5 i 8 godina. Zastupljenost u populaciji dece sa rizikom je bila 0, 6% do 3, 7% u zavisnosti od uzrasta i vrste poreme aja. Organski faktori rizika su imali vi e uticaja na jezi ke sposobnosti kod dece od 4, 5 godina, a psihosocijalni kod dece od 8 godina (125). Naj e i rizici za nastanak poreme aja govora su senzorna o te enja sluha i kognitivno o te enje. Nemogu nost deteta da uje govor e imati sna an uticaj na njegovo razvijanje komunikativnih sposobnosti (126). U ovoj studiji rezultati su ukazali na dosta faktora koji su imali uticaja na poreme aje govora kod dece, koji su dijagnostikovani u prvom razredu osnovne kole. Statisti ka zna ajnost je bila kod dece mu kog pola, kod starijih majki i o eva, kod zapo ljenih majki i kod pozitivne porodi ne istorije. Naro itu zna ajnost su pokazala deca koja ive na manjem stambenom prostoru po lanu doma instva (OR=0. 792, 95% CI=0. 749-0. 836) i deca koja su prele ala sekretorni otitis od 6. do 18. meseca hronolo kog uzrasta (OR=3. 914, 95% CI=1. 623-9. 438). Kod nas su rezultati bili dosta jasni bez 78 nekih zna ajnih dilema, za razliku od drugih autora koji su se bavili ovom problematikom. Za A. V. Fox et al. diskusije na ovu temu tek po inju (127). Za Dobi RA, rane dijagnosti ke metode, kao i adekvatni rehabilitacioni tretmani mogu spre iti porememe aje govora u kasnijem uzrastu (128). Po autorima Bishop i Edmundson, sekretorni otitis nema uticaja na kasnije poreme aje govora, ima samo u korelaciji sa perinatalnim uzrocima, ali i to je, po njima, predmet budu ih istra ivanja (129). Po Lawrence D. Shriberg rezultati pokazuju da je sekretorni otitis u periodu od 12 do 18 meseci hronolo kog uzrasta deteta zna ajno povezan sa ka njenjem govora i niskim fondom glasova, dijagnostikovanih u 3. godini detetovog ivota (130). U istra ivanju uticaja prele anog OM u periodu formiranja govornih i jezi kih sposobnosti na razvoj govora, rezultati ukazuju da OM mo e imati uticaja na nastanak poreme aja govora, ali uvek udru en sa jo nekim faktorima i pod uticajem razli itih karakteristika koje su vezane za odre ena dru tva i podneblja. Na eno je i da je uticaj roditelja u rehabilitacionom tretmanu dece sa prele anim OM veoma veliki (131). Deca koja su u riziku od biolo kih faktora za nastanak poreme aja govora, su ona ija genetska, prenatalna, perinatalna i rano razvojna istorija ukazuju na razlike u biolo koj gra i koje pove avaju verovatno u za razvoj poreme aja govora (132). Dosta autora je na lo blisku vezu izme u porodi ne istorije i prisustva poreme aja govora kod dece (133-139). Kod nekih autora vi e od polovine dece sa poreme ajem govora su imala pozitivnu porodi nu istoriju kod lana u e porodice (140-147). Ovo su potvrdile i studije koje su ispitivale bra u i sestre subjekata sa poreme ajem govora (148, 149). U nekim istra ivanjima na ena je bliska veza poreme aja govora sa prevremenim ro enjem, a postoje studije gde je visoka korelacija poreme aja govora sa prenatalnim izlaganjem tetnim materijama (150). 79 Postoje studije koje su ispitivale nisku telesnu masu na ro enju i prematuritet i nisu na le blisku povezanost sa poreme ajem govora (151-157). U ovom istra ivanju kod ispitivanja uticaja genetskih (porodi na istorija), prenatalnih i perinatalnih faktora rezultati su pokazali zastupljenost patolo kih stanja govora kod: porodi ne istorije (14, 9%, p=008), prevremeno ro ene dece (10, 9%, p=0, 003); kod dece ije su majke u trudno i: pu ile (21, 8%, p<0, 001), konzumirale alkohol (5, 0%, p<0, 001), koristile lekove (11, 9%, p=0, 010), bile izlo ene radiolo koj proceduri (5, 0%, p=0, 001), toksi nim supstancama (5, 0%, p<0, 001); kod dece kod kojih je bilo komplikacija na ro enju (11, 4%, p<0, 01) i kod dece koja su imala zapaljenski proces uva (OME), (15, 3%, p<0, 01), (Tabela 12). Lee i Barratt su 1993 godine ispitivali decu sa niskom poro ajnom te inom i prevremenim ro enjem do 7 godina starosti i primetili da deca prevazi u uticaj perinatalnog rizika do sedme godine. Time mo emo objasniti ne toliko veliku povezanost perinatalnih faktora rizika u istra ivanju sprovedenom u Ni u i Ni avskom okrugu, koje je obuhvatilo decu uzrasta od 7 godina. Ovi autori smatraju da do tog doba faktori sredine postaju dominantniji, to je pozitivno gledi te za ishode poreme aja govora, jer se na faktore sredine pravilnom strategijom mo e uticati (158). Ova oblast zahteva dalja istra ivanja da bi se utvrdili faktori koji su zajedni ki za decu, koja zahtevaju intezivnu negu na ro enju. Jedan od prenatalnih faktora rizika je izlo enost ploda toksinima tokom trudno e (konzumiranje alkohola, upotreba cigareta). Deca koja su prenatalno bila izlo ena velikim konzumiranjem alkohola esto imaju fetalni alkoholni sindrom (FAS). Jedna od uobi ajenih te ko a kod FAS je o te enje govora, posebno kod onih koji su povezani sa uro enim abnormalnostima u iju i nepca ili o te enjem kognitivnih sposobnosti (159-165). U ovoj studiji rezultati ukazuju na uticaj konzumiranja alkohola u trudno i na razvoj jezi kih sposobnosti, ali su, kao i kod Greene i sar. (1990), ja i prediktor za nastanak poreme aja govora, kvalitet nege deteta i faktori sredine, od konzumiranja alkohola (165). 80 Kori enje cigareta u trudno i, kao faktor rizika za nastanak poreme aja govora, je izazvalo polemiku kod vi e autora. Fried et al., (1992); Fried, Watkinson, & Siegel, (1997), su utvrdili da i kod kontrolisanih socio-demografskih varijabli postoji zna ajna veza izme u izlo enosti duvanu i poreme aju govora (166, 167). Me utim, Tomblin, Scheffner Hammer, i Zhang su 1998 godine utvrdili da kontrola varijable obrazovanosti majke, rezultira gubitkom zna aja odnosa izme u izlaganja cigaretama i razvoju govora (168). Stanton je 1994 godine, u velikom uzorku populacije, utvrdio da nepovoljna vaspitna praksa ima vi e uticaja na nastanak poreme aja govora kod dece, nego potro nja cigareta (169). U zaklju ku dela o biolo kim faktorima rizika mo e se re i da se rezultati ove studije sla u sa rezultatima ve ine autora, pogotovu u tome da je od biolo kih faktora, pozitivna porodi na istorija najve i faktor rizika za nastanak poreme aja govora kod dece. Faktori rizika ivotne sredine obuhvataju aspekte okru enja deteta za o uvanje fizi kog i psihosocijalnog integriteta, koji uti u na razvoj govornih sposobnosti i ve tina komunikacije, uop te. Prona eno je, da su kod dece iz ni eg socio-ekonomskog okru enja vi e zastupljeni poreme aji govora (170-171). Sugerisano je da nedostatak sagovornika ili ograni ene mogu nosti za komunikacijsku interakciju, mo e biti determinanta za poreme aje govora i socio-ekonomskog statusa (172- 174). Nema ka studija sprovedena na deci ro enoj izme u 1986 i 1988, pra enoj od ranog detinjstva do kolskog uzrasta, ukazuje da su psihosocijalni aspekti okru enja deteta u odnosu na kasnije nastale komplikacije, bolji prediktori za poreme aje govora i jezika (175). 81 Neki autori smatraju da roditelji dece koja imaju smetnje u govoru manje imaju komunikacijsku interakciju sa svojom decom, manje sa njima razgovaraju o doga ajima i ose anjima, a vi e forsiraju strog stav u pogledu u enja gradiva iz knjiga (176). Rezultati istra ivanja odnosa roditelja prema deci sa poreme ajem govora, pokazuju da stavovi roditelja zna ajno uti u na habilitacioni proces dece sa o te enim sluhom i govornim poreme ajima (131). Generalno, postoje dve pretpostavke o uticaju roditelja na nastanak poreme aja govora. Prva: da roditelji imaju lo komunikativni stil ili veoma ograni enu interakciju sa svojom decom. To podr avaju studije koje isti u da kasnije dobijanje deteta u porodici mo e biti prediktor za nastajanje poreme aja govora (176). Rezultati ovog istra ivanja podr avaju ovaj stav jer je prose na starost majki dece sa ispoljenom patologijom govora bila ve a (36, 57±5, 23: 35, 25±5, 19 godina; t test: p<0, 01), kao i o eva (40, 31±5, 85: 38, 87±5, 46 godina; t test: p<0, 01), (Tabela 6). Adams sa sar. 1997 godine isti e da roditelji imaju manje vremena za mla u decu, a postoji i mogu nost da sami roditelji imaju komunikacijskih problema, pa ne mogu da se uklju e u obrazovni proces svoje dece (16). Druga pretpostavka: da roditelji menjaju svoje pona anje u odnosu na detetove govorne sposobnosti. Na eno je da majke menjaju svoj stav, ukoliko govorne sposobnosti deteta zaostaju, u smeru davanja podr ke i vi e se anga uju da nadoknade zaostajanje u govornom razvoju (176). Mo e se zaklju iti da, bez obzira koja pretpostavka da je istinita, na in komunikacije u okru enju gde dete odrasta ima progresivan i kumulativan efekat na razvijanje govornih ve tina. Poznavanje faktora rizika za nastanak poreme aja govora je vrlo va no radi ostvarivanja ciljeva prevencije i promocije zdravlja. 82 Pitanje od interesa za decu sa poreme ajem govora je: da li su roditelji potra ili pomo stru njaka? Odgovor na ovo pitanje zavisi od mnogo faktora: svesnosti problema od strane roditelja, realnosti u identifikaciji poreme aja, informisanosti roditelja i okoline, mogu nost dostupnih i raspolo ivih stru njaka. Profesionalci za pru anje zdravstvenih usluga deci i kriterijumi za anga ovanje stru njaka variraju u razli itim zemljama, ak i u sli nim oblastima (177, 178). Enderby isti e da usluge imaju tendenciju da se razvijaju na osnovu lokalnih potreba stanovni tva, a ne za potrebe istra ivanja (177). Ve ina pedijatrijskih govornih patologa u Australiji imaju duge liste ekanja (179). Studije iz ove oblasti ukazuju da odluke roditelja da potra e pomo za svoju decu mogu biti samo delimi no opravdane (180, 181, 5, 182, 183). Kod nekih autora varijable kao to su obrazovanje o eva i socijalno- ekonomski status, nemaju nekog uticaja, ali drugi faktori, kao to su odabir zanimanja (184, 185) i roditeljska percepcija problema (184, 185, 186, 187) imaju blisku povezanost. Rezultati u ovom istra ivanja u pogledu tra enja stru ne pomo i ukazuju na ukupnu stopu od 20, 6%, (p=0, 001), (Tabela 4), to ukazuje na relativnu svesnost i informisanost roditelja. Studije kori enja usluga u oblasti komunikacionih ve tina esto su nusprodukt epidemiolo kih istra ivanja. Me utim, ova informacija mo e da bude od koristi roditeljima i deci sa poreme ajem govora. U studiji autora Johnston et al. (1999), su ispitivana deca koja su u estvovala u 14-godi njoj longitudinalnoj epidemiolo koj studiji. Ustanovili su da je samo 50% dece sa poreme ajem govora dobilo stru nu pomo u tom periodu od 14 godina. Ovo je uprkos injenici da roditelji ove dece nisu dobili informacije o tome kako i gde da tra e pomo . Autor isti e da roditelji nisu smatrali da je taj problem zna ajan faktor u obrazovanju deteta, pa nisu tra ili dalje savete. Ovakva ispitivanja doprinose razumevanju razloga za to su neki roditelji dece sa poreme ajem govora potra ili pomo , a neki ne. Istra ivanja u ovoj oblasti i 83 dobijanje ovakvih podataka mogu doprineti svakoj lokalnoj zajednici da se suzbije ovaj problem i pru i adekvatna pomo deci koja imaju poreme aje u govoru (188). Interesovanje za istra ivanje patolo kih stanja govora se mo e videti kroz studije sprovedene na velikom broju ispitanika. vajcarska studija koja je koristila veliku bazu podataka rezultate ispitivanja 11.905 vajcarskih regruta, istra ivala je faktore rizika za nastanak mucanja. Logisti kom regresijom su utvr eni faktori rizika: prevremeno ro enje, ADHD sindrom (Attention deficit hyperactivity disorder), zloupotreba alkohola od strane roditelja, opsesivno-kompulzivni poreme aj roditelja i bli e rodbine, kao i du i boravak majke na ve oj udaljenosti od deteta (189). Rezultati ovog istra ivanja, sprovedenog kod 1030 u enika, ukazali su uniivarijantnom logisti kom regresionom analizom na slede e faktore rizika: pozitivna porodi na istorija, poreme aj sluha, otac penzioner i stresne situacije u porodici, to se poklapa sa drugim istra ivanjima koja ukazuju na uticaj mentalnog stanja roditelja i bli e familije i poreme aj pa nje, to se, tako e, poklapa sa studijama koje ukazuju na hiperaktivnost i ADHD sindrom, kao faktor rizika za nastanak mucanja kod dece (Tabela 27). Dosta autora je ispitivalo poreme aje govora sa smetnjama u itanju. U ovom istra ivanju smetnje u itanju su se u ve em procentu javile kod dece iz gradskih kola, a multivarijantnom logisti kom regresionom analizom su se kao najva niji faktori povezani sa smetnjama u itanju u ispitivanom uzorku izdvojili: srednja stru na sprema kod o eva i poreme aj pa nje kod deteta (Tabela 34). D ejson Entoni u svojoj studiji ukazuje da deca sa umerenim patolo kim stanjem govora imaju smanjenu fonolo ku percepciju teksta i samim tim poreme aje u razvijanju sposobnosti itanja (190). Do istog zaklju ka su do li Bird et al, 1995; Carroll & Snovling 2004; Raitano et al, 2004; Rvachev & Gravburg, 2006; Gernand i Moran 2007 (191). 84 Uticaj sredinskih faktora je, tako e, privukao veliku pa nju autora. Autori Manso i saradnici su ispitivali uticaj sredinskih i psiholo kih faktora i ponudili program govorno- jezi ke stimulacije za roditelje i decu zlostavljane u porodici (192). Sylvestre i Merete su sproveli studiju na deci sa ka njenjem u govora koja su bila sme tena u domu za nezbrinutu decu u Kvebeku, Kanada, da bi utvrdili da li je ve i genetski ili sredinski faktor rizika za razvoj govora. Rezultati su pokazali visoku prevalenciju ka njenja govora kod dece koja su rasla bez roditeljske nege, to ukazuje na visoku stopu povezanosti psiholo kih i sredinskih faktora sa ka njenjem u govoru (193). Novije studije ukazuju na povezanost o te enja sluha i poreme aje govora. Da je veliki uticaj o te enja sluha na komunikacijske ve tine ukazuje i Judith Lieu (SAD), koja je sprovela istra ivanje sa 74 deteta uzrasta od 6 do 12 godina sa unilateralnim o te enjem sluha i kontrolnom grupom dece istog uzrasta bez o te enja sluha. Sva deca su bila upisana u regularne osnovne kole. Rezultati su pokazali da su deca sa UHL (Unilateral Hearing Loss) imala znatno lo ije shvatanje jezika, usmeno izra avanje i oralnu praksiju od dece iz kontrolne grupe sa normalnim sluhom (194). Na osnovu ovakvih i rezultata ovog istra ivanja izvodi se zaklju ak da deca sa poreme ajem govora kao posledica UHL i OME mogu poha ati regularne kole, ali im je oralna ve tina oskudnija i kvalitet ivota mnogo manji. Bielecki i sar. nalaze da su faktori rizika za nastanak poreme aja sluha: upotreba ototoksi nih lekova (33, 13 %), prevremeno ro enje (16. 21 %), niska poro ajna te ina (12. 04 %); intenzivna nega vi e od 7 dana (10. 64 %) (195). Deca iz neonatalne intezivne nege su u ve em riziku za nastanak o te enja sluha, koji uslovljava i poreme aje u razvoju govora (71%) (196). Po Konradu i sar. kod novoro en adi u intezivnoj nezi, skrining program treba fokusirati na dijagnostikovanju slu nih poreme aja jer oni mogu da izazovu dugoro ne probleme u razvoju govora i jezika (197). 85 Novije studije dosta potenciraju uticaj gena na poreme aje sluha i govora. Smith, Bale i White ukazuju na gen GJB2, koji je povezan sa senzorineuralnim o te enjem sluha, koji je jedan od glavnih faktora rizika za nastanak poreme aja govora (198). Po Kate Nation postoje jasni dokazi da su odre eni jezi ki poreme aji (Klasifikacija - DSM-IV, ICD-10) neurorazvojni poreme aji i da se genetski prenose. Ona isti e da su obrasci nasle ivanja kompleksni i da su molekularne studije ukazale na potencijalne regione od interesa na hromozomima 16, 19, 13, i 3, zajedno sa vi estrukim faktorima rizika ivotne sredine jedne porodice sa jednim dominantnim genom nasle ivanja obrasca o te enja govora i jezika. Na ena je pogo enost gena FOKSP2 na dugom kraku hromozoma 7. Va no je napomenuti netipi nost. Otkri e gena FOKSP2 je va an korak zato to je prvi gen koji se identifikuje u razvoju govora i jezika (199). Nedavna studija genomskog razvoja i poreme aja govora i jezika obja njava razlog za to sva deca ne razvijaju jezi ke ve tine istom brzinom. Graham i Fisher ukazuju da je uzrok u izolovanom genu FOKSP2, koji nosi rizik za poreme aje u govoru. Deca uzrasta od 5 i 6 godina mogu biti pogo ena i do 7%, to se mo e manifestovati kroz razna patolo ka stanja govora, jezika i usvajanja sposobnosti itanja (200). Ovakve i sli ne studije otvaraju put novim istra ivanjima prevalencije i faktora rizika za nastanak poreme aja govora kod dece. 86 7 Zaklju ak 1. Prevalencija poreme aja govora kod dece prvog razreda osnovnih kola Ni avskog okruga je 19, 6%, to se poklapa sa rezultatima ve ine studija i ukazuje na opravdanost istra ivanja i zna aj u dru tvenoj, zdravstvenoj i vaspitno-obrazovnoj komponenti detetovog ivota. 2. Rezultati su potvrdili da na patologiju govora dece uti u socio-ekonomski faktori, na taj na in to poreme aje govora imaju: deca ija je prose na starost majki bila ve a, kao i o eva; deca ija su oba roditelja imala ve e obrazovanje; deca ije su majke u zna ajno ve em procentu bile u radnom odnosu; deca iji je prose an broj lanova doma instva bio zna ajno manji, kao i prose an stambeni prostor po lanu doma instva. 3. Rezultati su potvrdili da na poreme aje govora uti u genetski faktori tako to su oni bili zastupljeni kod dece sa porodi nom istorijom; kod dece prevremeno ro ene; dece ije su majke pu ile, konzumirale alkohol i lekove u trudno i; dece ije su majke u toku trudno e bile izlo ene radiolo kim procedurama i dejstvu toksi nih materija; dece kod koje su bile zastupljene komplikacije na ro enju i kod dece koja su imala upale uva u periodu od 6 do 18 meseci starosti. 4. Anatomo-fiziolo ki faktori su imali uticaja na nastanak poreme aja govora kod dece sa uro enim o te enjem sluha i kod dece koja su imala probleme sa zagri ajem, zubima i nepcem. 5. Kognitivno-emocionalni faktori su imali uticaj na nastanak poreme aja govora kod dece sa poreme ajem pa nje i kod dece koja su e e bila izlo ena stresnim situacijama u porodici. 6. Istra ivanje je ukazalo na potrebu za podizanjem svesti roditelja o zna aju redovnih pregleda dece i ranog otkrivanja smetnji u razvoju i informisanje o zna aju skrininga. 7. Istra ivanje je ukazalo na neophodnost timskog pristupa i saradnje stru njaka razli itog profila. 8. Istra ivanje ukazuje da je neophodno uklju ivanje dru tvenih institucija da u estvuju u re avanju ovog problema, pogotovu to je to obuhva eno Nacionalnim programom dr ave. Anga ovanja u re avanju ovog problema nisu toliko velika, ni nemogu a, a rezultati su ogromni, pogotovu za mlade ljude koji se spremaju da zakora e u ivot. Komunikacijske ve tine su neophodne deci u toku vaspitno obrazovnog procesa i uklju ivanja u dru tvenu sredinu. Istra ivanje je odobreno od Eti kog komiteta Medicinskog fakulteta Univerziteta u Ni u, na sednici odr anoj 01. 04. 2013. godine, pod brojem: 01-2113-11 87 8 Literatura 1. Palmer JM, Yantis PA. Survey of Communication Disorders. Baltimore: Williams & Wilkins 1990. 2. Ruben RJ. Redefining the survival of the fittest: Communication disorders in the 21st century. Laryngoscope 2000; 110: 241-245 3. Bendel J, Palti H, Winter S, Ornoy A. Prevalence of disabilities in a national sample of 3-year-old Israeli children. Israeli Journal of Medical Science 1989; 25: 264-270. 4. Boyle CA, Decoufle P, Yeargin-Allsop M. Prevalence and health impact of developmental disabilities in U. S. children. Pediatrics 1994; 93: 399-403. 5. Newacheck PW, Halfon N. Prevalence and impact of disabling chronic conditions in childhood. American Journal of Public Health 1998; 88: 610- 617. 6. Palti H, Bendel J, Ornoy A. Prevalence of disabilities in a national sample of 7-year-old Israeli children. Israeli Journal of Medical Science 1992; 28: 435- 441. 7. Uredba o nacionalnom programu preventivne zdravstvene za tite dece sa psihofiziolo kim poreme ajima i govornom patologijom. ,,Sl. glasnik RS br 15/2009. 8. American Speech-Language-Hearing Association. Incidence and Prevalence of Communication Disorders and Hearing Loss in Children- 2008Edition. ASHA Journals 2008. 9. Last JM. A Dictionary of Epidemiology (3rd ed.). New York: Oxford University Press 1995. 10. Keating DP, SpThy B. The development of a community based survey methodology for use with children with oral communication impairment. Centre for Public Health Research Queensland 2002. 11. Johnson CJ. Prevalence of Speech and Language Disorders in Children. Encyclopedia of Language and Literacy Development 2007. 88 12. Mati M. Kako otklanjati de je govorne nedostatke i poreme aje, Sav. def. Jugoslavije, Beograd 1968. 13. Majdevac , Aleksi M, Lekovi V, Kuki Z, Jak i H, Mumovi G, Popov- Dragin O. Epidemiologija patologije govora u dece. XVIII Kongres Unije evropskih fonijatara 1987. 14. Kuki Z. U estalost govornih poreme aja kod dece uzrasta od 6 do 7 godina u regionu srednjeg Banata. Centar za kontinuiranu edukaciju u zdravstvu, Novi Sad 2009. 15. Ne i B, Mini J, Jak i A. Rasprostranjenost govorno-jezi kih poreme aja kod dece na severu Kosova i Metohije, Zbornik radova Filozofskog fakulteta XLI/2011. 16. Adams C, Brown BB, Edwards M. Developmental Disorders of Language London 1997. 17. Bishop DVM, Edmundson A. Specific language impairment as a maturational lag: Evidence from longitudinal data on language and motor development. Developmental Medicine and Child Neurology 1987b; 29: 442-459. 18. American Speech-Language-Hearing Association. The Need for Subject Descriptors in learning Disabilities Research: Preschool Through High School Years 1991. www. asha. org/policy/ 19. Ruben RJ. Communication disorders in children: A challenge for health care. Preventative Medicine 1993; 22: 585-588. 20. Abraham SS, Wallace IF, Gravel JS. Early otitis media and phonological development at age 2 years. Laryngoscope 1996; 106: 727-732. 21. Bradford A, Dodd B. Do all speech-disordered children have motor deficits? Clinical Linguistics & Phonetics 1996; 10 (2): 77-101. 22. Casby MW. Otitis media and language development: A meta-analysis. American Journal of Speech-Language Pathology 2001; 10: 65-80. 89 23. Paul R, Lynn TF, Lohr-Flanders M. History of middle ear involvement and speech/language development in late talkers. Journal of Speech and Hearing Research 1993; 36: 1055-1062. 24. Roberts JE, Burchinal MR, Davis BP, Collier AM, Henderson FW. Otitis media in early childhood and later language. Journal of Speech and Hearing Research 1991; 34: 1158-1168. 25. Roberts JE, Burchinal MR, Jackson SC, Hooper SR, Roush J, Mundy M, Neebe EC, Zeisel SA. Otitis media in early childhood in relation to preschool language and school readiness skills among black children. Pediatrics 2000; 106: 725-735. 26. Shriberg LD, Flipsen P, Thielke H, Kwiatkowski J, Kertoy MK, Katcher ML, Nellis RA, Block MG. Risk for speech disorder associated with early recurrent otitis media with effusion: Two retrospective studies. Journal of Speech, Language, and Hearing Research 2000; 43: 79-99. 27. Bernstein DK, Tiegerman-Farber E. Language and Communication Disorders in Children. Boston: Alyn & Bacon 1997. 28. Felsenfeld S, Broen PA, McGue M. A 28-year follow-up of adults with a history of moderate phonological disorder: Linguistic and personality results. Journal of Speech & Hearing Research 1992; 35: 1114-1125. 29. Felsenfeld S, Broen PA, McGue M. A 28 -year follow-up of adults with a history of moderate phonological disorder: Educational and occupational results. Journal of Speech and Hearing Research 1994; 37: 1341-1353. 30. Johnson CJ, Beitchman JH, Young A, Escobar M, Atkinson L, Wilson B, Brownlie EB, Douglas L, Taback N, Lam I, Wang M. Fourteen-year follow- up of children with and without speech/language impairments: Speech/language stability and outcomes. Journal of Speech, Language, and Hearing Research 1999; 42: 744-760. 31. King RR, Jones C, Lasky E. In retrospect: A fifteen-year follow-up report of speech-language disordered children. Language, Speech and Hearing Services in Schools 1982; 13: 24-32. 90 32. Lewis B. A, Freebairn L. Residual effects of preschool phonology disorders in grade school, adolescence and adulthood. Journal of Speech and Hearing Research 1992; 35: 819-831. 33. Syder D. An Introduction to Communication Disorders. London: Chapman & Hall 1992. 34. Bashir AS, Scavuzo A. Children with language disorders: Natural history and academic success. Journal of Learning Disabilities 1992; 25 (1): 53-65. 35. Snowling MJ, Adams JW, Bishop DVM, Stothard SE. Educational attainments of school leavers with a preschool history of speechlanguage impairments. International Journal of Language and Communication Disorders 2001; 36 (2): 173-183. 36. Stothard SE, Snowling MJ, Bishop DV, Chipchase BB, Kaplan CA. Language-impaired preschoolers: a follow-up into adolescence. Journal of Speech, Language, & Hearing Research 1998; 41 (2): 407-418. 37. Beitchman JH, Wilson B, Brownlie EB, Walters H, Lancee W. Long-term consistency in speech/language profiles: I. Developmental and academic outcomes. Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry 1996; 35: 804-824. 38. Law J, Boyle J, Harris F, Harkness A, Nye C. The feasibility of universal screening for primary speech and language delay: Findings from a systematic review of the literature. Developmental Medicine and Child Neurology 2000a 42:190-200. 39. Tomblin JB, Zhang, XY, Buckwalter P, O Brien M. The stability of language disorder: Four years after kindergarten diagnosis. Journal of Speech, Language, and Hearing Research 2003; 46:1283-1296. 40. Catts HW, Fey ME, Tomblin JB, Zhang XY. A longitudinal investigation of reading outcomes in children with language impairments. Journal of Speech, Language, and Hearing Research 2002; 45:1142-1157. 91 41. Tomblin JB, Zhang XY, Buckwalter P, Catts H. The association of reading disability, behavioral disorders, and language impairment among second- grade children. Journal of Child Psychology and Psychiatry and Allied Disciplines 2000; 41:473-482. 42. Young A, Beitchman JH, Johnson CJ, Atkinson L, Escobar M, Douglas L, Wilson B. Young adult academic outcomes in a longitudinal sample of speech/language impaired and control children. Journal of Child Psychology and Psychiatry and Allied Disciplines 2002; 43: 635-645. 43. Beitchman JH, Wilson B, Johnson CJ, Atkinson L, Young A, Adlaf E, Escobar M, Douglas L. Fourteen-year follow-up of speech/language impaired and control children: Psychiatric outcome. Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry 2001; 40:75-82. 44. Uredba o Nacionalnom Programu zdravstvene za tite ena, dece i omladine. Srbija. Sl. Glasnik RS br 28/2009. 45. Kosti . Akusti ka analiza krika. Institut za eksperimentalnu fonetiku i patologiju govora 1964. Beograd. 46. Kosti . Cooing and babbling. Beograd: Institut za eksperimentalnu fonetiku i patologiju govora 1991. Beograd. 47. Murphy LB. Development in the first year of life: Ego and drive development in relation to the motherinfant tie-the competent child. London, itd: Tavistock Publications 1973. 48. Reilly S, Douglas J, Oates J. Future directions. In S. Reilly, J. Douglas, J. Oates (Eds.) Evidence Based Practice in Speech Pathology 2004. London: Whurr Publishers 49. International Classification of Functioning, Disability, and Health 2009, Geneva (Switzerland): World Health Organization. http: //www. who. int/classifications/icfbrowser/ 50. Nelson HD, Nygren P, Walker M, Panoscha R. Screening for speech and language delay in preschool children: Systematic evidence review for the US Preventative Services Task Force. Pediatrics 2006; 117: 298-319. 92 51. Weindrich D, Jennen-Steinmetz C, Laucht M., Schmidt MH. At riskfor language disorders? Correlates and course of language disorders in preschool children born at risk. Acta Paediatrica 1998; 87: 1288-1294. 52. Vladisavljevi S. Poreme aji govora u kolske i pred kolske dece. Savez dru tava defektologa Srbije 1977, Beograd 53. National Library of Medicine NIH National Institutes of Healt; Medline Plus 2006. 54. Sharp HM, Hillenbrand K. Speech and language development and disorders in children. Pediatr Clin North Am 2008; 55: 1159-1173. [PubMed] 55. Simms MD. Language disorders in children: classification and clinical syndromes. Pediatr Clin North Am 2007; 54: 437-467. [PubMed] 56. Simms MD, Schum RL. Language development and communication disorders, In: Kliegman RM, Behrman RE, Jenson HB, Stanton BF, eds. Nelson Textbook of Pediatrics. 19th ed. Philadelphia, Pa: Saunders Elsevier 2011: chap32. 57. Choudhury N, Benasich A. A family aggregation study: The influence of family history and other risk factors on language development. Journal of Speech, Language and Hearing Research 2003; 46: 261-272. 58. Bartlett CW, Flax JF, Logue MW, Vieland VJ, Bassett AS, Tallal P, Brzustowicz LM. A Major Susceptibility Locus for Specific Language Impairment. ScienceDirect Publication: AJHG 2002. 59. ASHA Ad Hoc Committee on Service Delivery in the Schools. Definitions of communication disorders and variations. Asha 1993; 35: 40 41. 60. U. S. Department of Education 2005. To assure the free appropriate public education of all Americans: Twenty-seventh annual report to Congress on the implementation of the Individuals with Disabilities Education Act. Accessed 2008 //www. ed. gov/about/reports/annual/osep/2005/index. html 61. Fox AV, Dodd B, Howard D. Risk factors for speech disorders in children. International Journal of Language & Communication Disorders 2002; 37 (2): 117 131. 93 62. American Speech-Language-Hearing Association Special Interest Division 4: Fluency and Fluency Disorders. Terminology pertaining to fluency and fluency disorders: Guidelines. Asha 1999; 41: 29 36. 63. Andrews G. The epidemiology of stuttering. In R. F. Curlee & W. H. Perkins Nature and treatment of stuttering: New directions. San Diego, CA: College- Hill Press 1984. 64. Zebrowski PM. Developmental stuttering. Pediatric Annals 2003; 32 (7): 453 458. 65. ASHA. 2006 Schools Survey report: Caseload characteristics. Rockville, MD: Author, 2006. 66. Baker BM, Blackwell PB. Identification and remediation of pediatric fluency and voice disorders. Journal of Pediatric Health Care 2004; 18 (2): 87 94. 67. McMurray JS. Disorders of phonation in children. Pediatric Clinics of North America 2003; 50 (2): 363 380. 68. Faust RA. Childhood voice disorders: Ambulatory evaluation and operative diagnosis. Clinical Pediatrics 2003; 42: 1 9. 69. Laing GJ, Law J, Levin A, et. al. Evaluation of a structured test and a parent led method for screening for speech and language problems: Prospective population based study. British Medical Journal 2002; 325: 1152 1156. 70. Chaimay B, Thinkhamrop B, Thinkhamrop K. Risk factors associated with language development problems in childhood A literature review. Journal of the Medical Association of Thailand 2006; 89 (7): 1080 1086. 71. Gierut JA. Treatment efficacy: Functional phonological disorders in children. Journal of Speech, Language, and Hearing Research 41, 1998; S85 S100. 72. Dhooge IJ. Risk factors for the development of otitis media. Current Allergy and Asthma Reports 2003; 3: 321 325. 73. Golz A, Netzer A, Westerman ST. Reading performance in children with otitis media. Otolaryngology Head & Neck Surgery 2005; 132 (3): 495 499. 94 74. Sonnenschein E, Cascella PW. Pediatricians' opinions about otitis media and speech-language-hearing development. Journal of Communication Disorders 2004; 37 (4): 313 323. 75. ASHA. Learning disabilities. Asha 1976; 18, 282 290. 76. National Joint Committee on Learning Disabilities. Learning disabilities: Issues on definition. In Collective Perspectives on Issues Affecting Learning Disabilities: Position Paper and Statements 1990/94 (pp. 61 66). Austin, TX: Pro-Ed. 77. Shriberg LD, Austin D, Lewis BA, McSweeny JL, Wilson DL. The Speech Disorders Classification System (SDCS) Extensions and Lifespan Reference Data. Journal of Speech, Language, and Hearing Research 1997; 40: 723- 740. 78. Tomblin JB, Records NL, Buckwater P, Zhang X, Smith E, O'Brien M. Prevalence of specific language impairment in kindergarten children. Journal of Speech, Language and Hearing Research 1997; 40: 1245-1260. 79. Beitchman JH, Nair R, Clegg M, Patel PG. Prevalence of speech and language disorders in 5-year-old kindergarten children in the Ottawa- Carleton Region. Journal of Speech and Hearing Disorders 1986; 51: 98-110. 80. Harasty J, Reed VA. The prevalence of speech and language impairment in two Sydney metropolitan schools. Australian Journal of Human Communication Disorders 1994; 22 (1): 1-23. 81. Hall, DMB. Health for all children' and language testing. Health Visitor 1989; 62: 306. 82. Mansson H. Childhood stuttering: Incidence and development. Journal of Fluency Disorders 2000; 25: 47-57. 83. Tomblin JB. The EpiSLI Database: A Publicly Available Database on Speech and Language. American Speech- Language- Hearing Association 2010; 41: 108-117 95 84. Horwitz SM, Irwin JR, Briggs-Gowan MJ, Heenen JMB, Mendoza J, Carter AS. Language delay in a community cohort of young children. Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry 2003: 42 (8): 932- 940. 85. Campbell TF, Dollaghan CA, Rockette HE, Paradise JL, Feldman HM, Shriberg LD. et al. Risk factors for speech delay of unknown origin in 3- year-old children. Child Development 2003; 74: 346-357. 86. Shriberg LD, Tomblin JB, McSweeney JL. Prevalence of speech delay in 6- year-old children and comorbidity with language impairment. Journal of Speech, Language and Hearing Research 1999; 42: 1461-1481. 87. Shriberg LD, Gruber FA, Kwiatowski J. Developmental phonological disorders III: Long-term speech sound normalization. Journal of Speech and Hearing Research 1994; 37: 1151-1177. 88. Craig A, Hancock K, Tran Y, Craig M., Peters K. Epidemiology of stuttering in the community across the entire lifespan. Journal of Speech, Language, and Hearing Research 2002; 45: 1097-1105. 89. Bloodstein A. Handbook on stuttering, 5th ed. 1995, San Diego, CA: Singular. 90. McKinnon DH, McLeod S, Reilly S. The prevalence of stuttering, voice, and speech-sound disorders in primary school students in Australia. Language, Speech, and Hearing Services in Schools 2007; 38: 5-15. 91. Arndt J, Healey EC. Concomitant disorders in school-age children who stutter. Language, Speech, and Hearing Services in Schools 2001; 32: 68-78. 92. Nippold MA. Phonological and language disorders in children who stutter: Impact on treatment recommendations. Clinical Linguistics & Phonetics 2004; 18: 145-159. 93. Dale PS. The validity of a parent report measure of vocabulary and syntax at 24 months. Journal of Speech and Hearing Research 1991; 34: 565-571. 96 94. Diamond KE, Squires J. The role of parental report in the screening and assessment of young children. Journal of Early Intervention 1993; 17 (2): 107-115. 95. Glascoe FP. The value of parents' concerns to detect and address developmental and behavioural problems. Journal of Paediatrics and Child Health 1999; 35: 1-8. 96. Glascoe FP, Dworkin PH. The role of parents in the detection of developmental and behavioral problems. Pediatrics 1995; 95: 829-836. 97. Thal DJ, O'Hanlon L, Clemmons M, Fralin L. Validity of a parent report measure of vocabulary and syntax for preschool children with language impairment. Journal of Speech, Language and Hearing Research 1999; 42: 482-496. 98. Stokes SF. Secondary prevention of paediatric language disability: a comparison of parents and nurses as screening agents. European Journal of Disorders of Communication 1997; 32: 139-158. 99. Whitworth A, Davies C, Stokes S, Blain T. Identification of communication impairment in preschoolers. Australian Journal of Human Communication Disorders 1993; 21: 112-133. 100. Burden V, Stott CM, Forge J, Goodyer I. The Cambridge language and speech project (CLASP). 1. Detection of language diffiuclties at 36 to 39 months. Developmental Medicine and Child Neurology 1996; 38: 613-631. 101. Klee T, Carson DK, Gavin WJ, Hall l, Kent A, Reece S. Concurrent predictive validity of an early language screening program. Journal of Speech, Language and Hearing Research 1998; 41: 627-641. 102. Wong V, Lee PWH, Lieh-Mak F, Yeung CY, Leung PWL, Luk SL, Yiu E. . Language screening in preschool Chinese children. European Journal of Disorders of Communication 1992; 27: 247-264. 97 103. Harrison LJ, McLeod S. Risk and protective factors associated with speech and language impairment in a Nationally representative sample of 4- to 5- year old children. Journal of Speech, Language, and Hearing Research 2010; 53: 508 529. 104. Law J, Boyle J, Harris F, Harkness A, Nye C. Prevalence and natural history of primary speech and language delay: Findings from a systematic review of the literature. International Journal of Language and Communication Disorders 2000 (b); 35: 165-188. 105. De Bruin A, Picavet HSJ, Nossikov A. Health Interwie surveys: towards international harmonization of methods and instruments. WHO regional publications; Europen series No 58. www. euro. who. int 106. Newacheck PW, Taylor WR. Childhood chronic illness: Prevalence, severity and impact. American Journal of Public Health 1992; 82: 364-371. 107. Australian National Health Survey 1995. (NHS). www. abs. gov. au 108. Leske MC. Prevalence estimates of communicative disorders in the U. S.: Speech disorders. ASHA 1981; 23: 217-225. 109. Shewan CM, Malm KE. The prevalence of speech and languag impairments. ASHA 1990; 30: 108. 110. Wadsworth MEJ. Health Inequalities in the life course perspective. Social Sciences in Medicine 1997; 44: 859-869. 111. Enderby P. Epidemiology of communication disorders and service planning. Disorders of Communication London 1995: 30-43). 112. Law J, Boyle J, Harris F, Harkness A, Nye C. Screening for speech and language delay: a systematic review of the literature. Health Technology Assessment 1998; 2: 1-183. 113. Aram DM, Ekelman BL, Nation JE. Preschoolers with language disorders: 10 years later. Journal of Speech and Hearing Research 1984; 27: 232-244. 114. Lubker BB, Tomblin JB. Epidemiology: Informing clinical practice and research on language disorders of children. Topics in Language Disorders 1998; 19: 1-26. 98 115. Giddan JJ, Milling L. Comorbidity of psychiatric and communication disorders in children. Child and Adolescent Psychiatric Clinics of North America 1999; 8: 19-36. 116. Simeonsson RJ. Toward an epidemiology of developmental, educational and social problems of childhood. In R. J. Simeonsson (Ed.), Risk, Resilience and Prevention 1994: 13-31. 117. NHS Centre for Reviews and Dissemination. Pre-school hearing, speech, language and vision screening. Effective Health Care 1998; 4: 1-12. 118. National Institute of Child Health and Human Development Early Child Care Research Network. Multiple pathways to early academic achievement. Harvard Educational Review 2004; 74: 1 29. 119. Australian Institute of Family Studies. Growing up in Australia: The Longitudinal Study of Australian Children. Retrieved June 29, 2007 from www. aifs. gov. au/growingup/home. html. 120. Dollaghan CA, Campbell TF. How well do poor language scores at ages 3 and 4 predict poor language scores at age 6? International Journal of Speech- Language Pathology 2009; 11: 358 365. 121. Desmarais C, Sylvestre A, Meyer F, Bairati I, Rouleau N. Systematic review of the literature on characteristics of late-talking toddlers. International Journal of Language and Communication Disorders 2008; 43: 361 389. 122. King TM, Rosenberg LA, Fuddy L, McFarlane E, Sia C, Duggan AK. Prevalence and early identification of language delays among at-risk three year olds. Journal of Developmental and Behavioral Pediatrics 2005; 26: 293. 123. Milankov V, Mikov A. Faktori rizika za nastanak govornih poreme aja kod prematurusa. Medicina danas 2009; 8: 330-339. 124. Weindrich D, et al. At risk for language disorders? Correlates and course of language disorders in preschool children born at risk. Acta Pædiatr 1998; 87: 1288 94. 99 125. Weindrich D, Steinmetz J. Ch, Laucht M, Schmidt M. H. Epidemiology and prognosis of specific disorders of language and scholastic skills. European Child & Adolescent Psyhiatry 2000; 9: 3. 126. Esther Sonnenschein, Paul W. Cascella; Pediatricians opinions about otitis media and speech-language-hearing development; Journal of Communication Disorders 37, 2004. 127. Fox AV et al. Risk factors for speech disorders in children. International Journal of Language & Communication Disorders 2010. 128. Dobie RA et al. Influence of otitis media on hearing and development, Journal Article, Case Reports, Research Support, U. S. Gov't, P. H. S. 1979. 129. Bishop DVM, et al. Is otitis media a major cause of specific developmental language disorders? ; University of Manchester, ManchesterMI3 9PL, United Kingdom 1986. 130. Lawrence D, Shriberg, et al. Otitis Media, Fluctuant Hearing Loss, and Speech- Language Outcomes. Journal of Speech, Language, and Hearing Research 2000; 43: 100-120. 131. Ristic S, Koci B, Milo evi Z. The effect of parental attitudes on habilitation of hearing impaired children. Vojnosanit Pregl 2013; 70: 363 367. 132. Regina M. Cusson. Factors Influencing Language Development in Preterm Infants. JOGNN 2003; 32: 402-09. 133. Nelson HD, Nygren P, Walker M., Panoscha R. Screening for speech and language delay in preschool children: Systematic evidence review for the U. S. PreventiveServices Task Force. Pediatrics 2006; 117: e298 e319. 134. Beitchman JH, Adlaf EM, Douglas L, Atkinson L, Young A, Johnson CJ, Escobar M., Wilson B. Comorbidity of psychiatric and substance use disorders in late adolescence: A cluster analytic approach. American Journal of Drug and Alcohol Abuse 2001; 27: 421-440. 100 135. Felsenfeld S, Plomin R. Epidemiological and offspring analyses of developmental speech disorders using data from the Colorado Adoption Project. Journal of Speech, Language and Hearing Research 1997; 40: 778- 791. 136. Lahey M, Edwards J. Specific language impairment: preliminary investigation of factors associated with family history and patterns of language performance. Journal of Speech and Hearing Research 1995; 38: 642-657. 137. Maas, W. Early detection of speech and language delays in the Netherlands.The case for integrating primary and secondary prevention. Child: Care, Health and Development 2000; 26: 150-162. 138. Neils J, Aram, DM. Family history of children with developmental language disorders. Perceptual and Motor Skills 1986; 63: 655-658. 139. Tallal P, Townsend J, Curtiss S, Wulfeck B. Phenotypic profiles of language-impaired children based on genetic/family history. Brain and Language 1991; 41: 81-95. 140. Spitz RV, Tallal P, Flax J, Benasich AA. Look who's talking: A prospective study of familial transmission of language impairments. Journal of Speech, Language and Hearing Research 1997; 40: 990-1001. 141. Felsenfeld S, McGue M, Broen P. Familial aggregation of phonological disorders: Results from a 28-year follow-up. Journal of Speech and Hearing Research 1995; 38: 1091-1107. 142. Trauner D, Wulfeck B, Tallal P, Hesselink J. Neurological and MRI profiles of children with developmental language impairment. Child Neurology 2000; 42: 470-475. 143. Thal D, Tobais S, Morrison D. Language and gesture in late talkers: A 1-year follow up. Journal of Speech and Hearing Research 1991; 34: 604-612. 144. Tallal P, Ross R, Curtiss S. Familial aggregation in specific languageimpairment. Journal of Speech and Hearing Disorders 1989; 54: 167-173. 101 145. To T, Cadarette SM, Liu Y. Biological, social and environmental correlates of preschool development. Child: Care, Health and Development 2001; 27: 187-200. 146. Tomblin JB. Familial concentration of developmental language impairment. Journal of Speech and Hearing Disorders 1989; 54: 287-295. 147. Beitchma JH, Wilson B, Brownlie EB, Walters H, Inglis A, Lancee W. Long-term consistency in speech/language profiles: II. Behavioral, emotional, and social outcomes. Journal of the American Academy of Child & Adolescent Psychiatry 1996; 35: 815-825. 148. Fischel JE, Whitehurst GJ, Caulfield MB, DeBaryshe B. Language growth in children with expressive language delay. Pediatrics 1989; 82: 218-227. 149. Fazio BB, Naremore RC., Connell PJ. Tracking children from poverty at risk for specific language impairment: A 3-year longitudinal study. Journal of Speech and Hearing Research 1996; 39: 611-624. 150. American Speech-Language-Hearing Association. The prevention of communication disorders tutorial. ASHA 1991; 33: 15-41. 151. Aram DM, Hack M, Hawkins S, Weissman BM, Borawski-Clark E. Very- low- birthweight children and speech and language development. Journal of Speech and Hearing Research 1991; 34: 1169-1179. 152. Jennische M, Sedin G. Speech and language skills in children who required neonatal intensive care. I. spontaneous speech at 6. 5 years of age. Acta Paediatrica 1998; 87: 654-666. 153. Jennische M, Sedin G. Speech and language skills in children who required neonatal intensive care: Evaluation at 6. 5 years of age based on interviews with parents. Acta Paediatrica 1999a; 8: 975-982. 154. Tomblin JB, Hardy JC, Hein HA. Predicting poor-communication status in preschool children using risk factors present at birth. Journal of Speech and Hearing Research 1991; 34: 1096-1105. 102 155. Tomblin JB, Smit E, Zhang X. Epidemiology of specific language impairment: Prenatal and perinatal risk factors. Journal of Communication Disorders 1997; 30: 325-342. 156. Weindrich D, Jennen-Steinmetz C, Laucht M, Esser G, Schmidt MH. Epidemiology and prognosis of specific disorders of language and scholastic skills. European Child and Adolescent Psychiatry 2000; 9: 186-194. 157. Wevrick P, Mervyn J. Natural histories in preschool children who stutter. Journal of Speech-Language Pathology and Audiology 1999; 23: 173-183. 158. Lee H, Barratt MS. Cognitive development of preterm low birth weight children at 5 to 8 years. Developmental and Behavioral Pediatrics 1993; 14: 242-249. 159. Abkarian GG. Communication effects of prenatal alcohol exposure. Journal of Communication Disorders 1992; 25: 221-240. 160. Becker M, Warr-Leeper GA, Leeper HA. Fetal alcohol syndrome: A description of oral motor, articulatory, short-term memory, grammatical, and semantic abilities. Journal of Communication Disorders 1990; 23: 97-124. 161. Church MW, Abel EL. Fetal alcohol syndrome: Hearing, speech, language, and vestibular disorders. Obstetrics and Gynecology Clinics of North America 1998; 25: 85-97. 162. Church MW, Eldis F, Blakley BW, Bawle EV. Hearing, language, speech, vestibular, and dentofacial disorders in fetal alcohol syndrome. Alcoholism: Clinical and Experimental Research 1997; 21: 227-237. 163. Church MW, Kaltenbach JA. Hearing, speech, language, and vestibular disorders in the Fetal Alcohol Syndrome: A literature review. Alcoholism: Clinical and Experimental Research 1997; 21: 495-512. 164. Gentry B, Griffith L, Dancer J, Davis P, Eaton B, Schultz E. Prenatal alcohol exposure and communication, behaviour and non-verbal intelligence of 3 school aged children. Perceptual and Motor Skills 1998; 86: 1089-1090. 103 165. Greene T, Ernhart C, Martier S, Sokol R, Ager J. Prenatal alcohol exposure and language development. Alcoholism: Clinical and Experimental Research 1990; 14: 937-945. 166. Fried PA, O'Connell CM, Watkinson B. 60- and 72-month follow-up of children prenatally exposed to marijuana, cigarettes and alcohol: Cognitive and language assessment. Developmental and Behavioral Pediatrics 1992; 13: 383-391. 167. Fried PA, Watkinson B, Siegel LS. Reading and language in 9- to 12-year olds prenatally exposed to cigarettes and marijuana. Neurotoxicology and Teratology 1997; 19: 171-183. 168. Tomblin JB, Scheffner Hammer C, Zhang X. The association of parental tobacco use and SLI. International Journal of Language and Communication Disorders 1998; 33: 357-368. 169. McGee R, Stanton WR. Smoking in pregnancy and child development to age 9 years. Journal of Pediatrics and Child Helth 1994; 30:263-268. 170. Hoff-Ginsberg E. The relation of birth order and socioeconomic status to children's language experience and language development. Applied Psycholinguistics 1998; 19: 603-629. 171. Zhang X, Tomblin JB. The association of intervention receipt with speech- language profiles and social-demographic variables. American Journal of Speech-Language Pathology 2000; 9: 345-357. 172. Law J, Durkin C, Sargent J, Hanrahan D. Beyond early language unit provision: linguistic, developmental and behavioural outcomes. Child Language Teaching and Therapy 1999; 15: 93-111. 173. McGee R, Partridge F, Williams S, Silva PA. A twelve-year followup of preschool hyperactive children. Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry 1991; 30: 224-232. 174. Walker D, Greenwood C, Hart B, Carta J. Prediction of school outcomes based on early language production and socioeconomic factors. Child Development 1994; 65: 606-621. 104 175. Werner EE. Risk, resilience, and recovery: Perspectives from the Kauai longitudinal study. Development and Psychopathology 1993; 5: 503-515. 176. Scheffner Hammer C, Tomblin JB, Zhang X, Weiss AL. Relationship between parenting behaviours and specific language impairment in children. International Journal of Language and Communication Disorders 2001; 36: 185-205. 177. Enderby P, Petheram B. An analysis of referrals to speech and language therapy in 11 centres, 1987-95. International Journal of Language and Communication Disorders 2000; 35: 137-146. 178. McDowell M. Eclecticism in health services for developmental disorders. Journal of Paediatrics and Child Health 2000; 36: 205-207. 179. Keating D, Syrmis M., Hamilton L, McMahon S. Survey of Australian paediatric speech pathologists, part 1: Demography. Asia Pacific Journal of Speech, Language and Hearing 1999; 4: 131-140. 180. Fergusson DM, Dimond ME, Horwood LJ, Shannon FT. The utilisation of preschool health and education services. Social Sciences in Medicine 1984; 19: 1173-1180. 181. McCormick MC, Kass B, Elihauser A, Thompson J, Simpson, L. Annual report on access to and utilization of health care for children and youth in the United States 1999; Pediatrics 2000; 105: 219-230. 182. Riley AW, Finney JW, Mellitis ED, Starfield B, Kidwell S, Quaskey S, Cataldo MF, Filipp L, & Shematek JP. Determinants of children's health care use: An investigation of psychosocial factors 1993; Medical Care 1996; 31: 767-783. 183. Ward A, & Pratt C. Psychosocial influences on the use of health care by Children 1996. Australian and New Zealand Journal of Public Health 1996; 20: 309-316. 184. John LH, Offord DR, Boyle MH, Racine YA. Factors predicting use of mental health and social services by children 6-16 years old: Findings from the Ontario child health study. American Journal of Orthopsychiatrics 1995. 105 185. Verhulst FC, Van der Ende J. Factors associated with child mental health service use in the community. Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry 1997; 37: 901-908. 186. Cunningham PJ, Freiman MP. Determinants of ambulatory mental health services use for school-age children and adolescents. Health Services Research 1996; 31: 409-427. 187. Zahner GEP, Pawelkiewicz W, DeFrancesco JJ, Adnpoz J. Children's mental health service needs and utilization patterns in an urban community: An epidemiological assessment. Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry 1992; 31: 951-960. 188. Johnston JR. Cognitive deficits in specific language impairment: Decision in spite of uncertainty. Journal of Speech-Language Pathology and Audiology 1999; 23: 165-172. 189. Vladeta Ajdacic-Gross, Stefan Vetter, Mario Muller, Wolfram Kawohl, Franz Frey, Gianpiero Lupi, Anja Blechschmidt, Claudia Born, Beatrix Latal, Wulf Rossler. Risk factors for stuttering: a secondary analysis of a large data base. Eur Arch Psychiatry Clin Neurosci 2010; 260: 279 286. 190. Jason L, Anthony R, Greenblatt A, Martha J, Dunkelberger TI, Jeffrey M, Zhou Zhanga. What Factors Place Children WithSpeech Sound Disorders at Risk for Reading Problems? American Journal of Speech-Language Pathology AJSLP 2011; 20: 146 160. 191. Gernand KL, Moran, MJ. Phonological awareness abilities of 6-year-old children with mild to moderate phonological impairments. Communication Disorders Quarterly 2007; 28: 206 215. 192. Manso JMM, García-Baamonde ME, Blázquez Alonso M. Design of a language stimulation program for children suffering abuse. Children and Youth Services Review 2011; 33: 1325 1331. 193. Audette Sylvestre i Chantal Mérette. Language delay in severely neglected children: A cumulative or speci c effect of risk factors? Child Abuse & Neglect 2010; 34: 414 428. 106 194. Lieu CJ, Tye-Murray N, Karzon RK, Piccirillo JF. Unilateral Hearing Loss is Associated with Worse Speech language Scores in Children: A Case-Control Study. Pediatrics 2010; 125: 1348 1355. 195. Ireneusz Bielecki, Anna Horbulewicz, Teresa Wolan. Risk factors associated with hearing loss in infants: An analysis of 5282 Referred neonates. International Journal of Pediatric Otorhinolaryngology 2011; 75: 925 930. 196. Ingrid L. Holster, MD, Lambertus J. Hoeve, MD, PhD, Marian H. Wieringa, PhD, Rose M. S. Willis-Lorrier, and Henriette H. W. de Gier, MD. Evaluation of Hearing Loss after Failed Neonatal Hearing Screening. Journal of Pediatrics 2009: 155-165. www. jpeds. com 197. Coenraad S, Goedegebure A, Van Goudoever JB, Hoeve LJ. Risk factors for sensorineural hearing loss in NICU infants compared to normal hearing NICU controls. International Journal of Pediatric Otorhinolaryngology 2010; 74: 999 1002. www. elsevier. com 198. Richard JH Smith, James F Bale Jr, Karl R White. Sensorineural hearing loss in children. Lancet 2005; 365: 879 890. www. thelancet. com 199. Kate Nation. Developmental language disorders. Elsevier Ltd. Psychiatry 2008; 7: 6 200. Sarah A Graham and Simon E Fisher. Decoding the genetics of speech and language Graham and Fisher. Current Opinion in Neurobiology. Neurogenetics 2013; 23: 43 51. www. sciencedirect. com 107 9 PRILOZI 108 Popunjava jedan od roditelja ili staratelja deteta Upitnik je napravljen u svrhu istra ivanja, a sa ciljem da se utvrdi da li kod deteta postoji neka smetnja u govorno - jezi kom razvoju, kako bi se na vreme preduzele potrebne mere i spre ile posledice. Istra ivanje se sprovodi u osnovnim kolama Ni avskog okruga i po potrebi u Klini kom Centru Ni . IME I PREZIME DETETA : __________________________________________ DATUM I MESTO RODJENJA : __________________________________________ IME KOLE I ODELJENJE : __________________________________________ ADRESA STANOVANJA : __________________________________________ LANOVI PORODICE SA KOJIMA DETE IVI U ISTOM DOMACINSTVU a) majka b) otac c) sestra ___ d) brat ___ ___ ___ e) baka ___ f) deka ___ g) rodjak ___ h) drugo ____ ___ ___ ___ ____ (Zaokru ite sve odgovarajaju e od ponudjenog i dopi ite godine za c), d), e), f), g), h) ukoliko ih ima) Upitnik popunio Datum _______________________ _______________ 109 Podaci o roditeljima Majka Otac IME I PREZIME : ________________________ ________________________ BROJ TELEFONA : ________________________ ________________________ E-MAIL : ________________________ ________________________ DATUM I MESTO RODJENJA : ________________________ ________________________ STEPEN OBRAZOVANJA : a) srednji a) srednji b) vi i b) vi i c) visoki c) visoki d) drugo d) drugo ________ ________ STALNI RADNI ODNOS DA NE DA NE ZANIMANJE _________________ ________________ (Zaokru ite odgovaraju e i dopi ite po potrebi) DA LI VA E DETE IMA NEKE NEPRAVILNOSTI U GOVORU ? a) Nerazumljivost b) Mucanje c) Ubrzan govor d) Ponavljanje re i e) Promena u boji glasa f) Drugo______ (Ukoliko ima zaokru ite odgovaraju e, u suprotnom, predjite na slede e pitanje) 110 DA NE PONEKAD DA LI VA E DETE NE IZGOVARA NEKE GLASOVE ? DA LI VA E DETE NEPRAVILNO IZGOVARA NEKE GLASOVE ? DA LI VA E DETE ZAMENJUJE NEKE GLASOVE ? DA LI VA E DETE IMA POTE KO A U ITANJU I PISANJU ? DA LI STE PRIMETILI DA NE UJE DOVOLJNO ? DA LI STE PRIMETILI DA NE RAZUME DOVOLJNO ? DA LI STE PRIMETILI DA U BILO KOM SEGMENTU RAZVOJA ZAOSTAJE ZA SVOJIM VR NJACIMA ? DA LI STE PRIMETILI DA U BILO KOM SEGMENTU RAZVOJA PREDNJA I NAD SVOJIM VR NJACIMA ? DA LI IMA POTREBE DA NOSI PROTEZU ? DA LI STE PRIMETILI DA NEKADA NEMA DOVOLJNO PA NJE ? DA LI NEKI LAN VA E PORODICE IMA NEKI POREME AJ U GOVORU ILI NE IZGOVARA PRAVILNO NEKE GLASOVE ? -------------------------------------------- (Obele ite u kvadrati ima odgovaraju u tvrdnju) (Ako je na poslednje pitanje odgovor DA navedite ko ima i koje poreme aje) 111 KOJA RUKA JE DOMINANTNIJA KOD VA EG DETETA ? LEVA DESNA OBE (Zaokru ite adekvatan odgovor i ako smatrate potrebnim dodajte komentar) DA LI STE IMALI POTREBE DA ZA VA E DETE TRA ITE MI LJENJE STRU NJAKA ZA GOVOR, GLAS, SLUH I PSIHOMOTORNI RAZVOJ (neurolog, de ji psihijatar, psiholog, logoped, ortodont, audiolog, surdoaudiolog, spec.medic.rehabilitacije sluha i govora)? DA NE (Ako ste zaokru ili ,,DA ,navedite kod koga ste bili i zbog ega) ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ _______________________________________________________________ DA LI BI NE TO DODALI TO JE VEZANO ZA GOVOR I PSIHOMOTORNI RAZVOJ VA EG DETETA, A DA NIJE VE SPOMENUTO ? HVALA NA SARADNJI 112 UPITNIK II Ovaj upitnik je nastavak istra ivanja sa kojim ste se ve upoznali i ima za cilj da otkrije koji su faktori koji doprinose nastanku poreme aja govora kod dece. Popunjava ga jedan od roditelja ili staratelj deteta. Namenjen je odredjenom detetu i molimo Vas da ga ta no popunite bez obzira da li Va e dete ima ili nema neku smetnju u govoru. Zahvaljujemo Vam se na saradnji, jer bez Va eg u e a ne bismo raspolagali najta nijim podacima. Ime i prezime deteta : ________________________________________ kola i odeljenje :____________________________________________ 1. Da li je neko od roditelja, brata ili sestre imao (ili jo uvek ima) neku od navedenih smetnji ? Otac Majka Brat Sestra - kasnije progovaranje (u koliko godina) __ __ __ __ - nepravilno izgovaranje vi e od 10 glasova - nepravilno izgovaranje nekih glasova (do 10) - mucanje - drugi poreme aji u govoru (navedite koje) _____ _____ _____ _____ - smetnje u itanju Ukoliko se neka tvrdnja odnosi na vas obele ite u kvadratima, ako ne, pre ite na slede e pitanje. 2. Da li je dete prevremeno ro eno ? NE DA_______ Zaokru ite odgovaraju i odgovor. Ukoliko je odgovor DA navedite u kojoj nedelji trudno e. 3. Da li je majka pu ila u trudno i ? NE DA________ Zaokru ite odgovaraju i odgovor. Ukoliko je odgovor DA navedite pribli no koliko cigareta (vi e ili manje od 10 cigareta dnevno) 113 4. Da li je majka konzumirala alkohol u trudno i ? NE DA________ Zaokru ite odgovaraju i odgovor. Ukoliko je odgovor DA navedite u kojim koli inama (jednu ili vi e a a estokog pi a dnevno) 5. Da li je majka uzimala neke lekove u prva tri meseca trudno e ? NE DA________________________ _________________________ Zaokru ite odgovaraju i odgovor. Ukoliko je odgovor DA navedite koje i iz kojih raloga 6. Da li je majka bila izlo ena radijaciji u trudno i ili bilo kakvoj radiolo koj proceduri ? NE DA (Zaokru ite odgovaraju i odgovor) 7. Da li je majka bila izlo ena toksi nim supstancama u trudno i (trovanje hranom, pi em, lekovima, gasovima, nekim hemijskim supstancama) ? NE DA (Zaokru ite odgovaraju i odgovor) 8. Da li je bilo nekih komplikacija na ro enju deteta: asfiksija, reanimacija, hiperbilirubinemija, intrakranijalna hemoragija ? NE DA (Zaokru ite odgovaraju i odgovor) Ukoliko je odgovor DA zaokru ite koja: a) asfiksija(nedostatak kiseonika) b) reanimacija(o ivljavanje) c) hiperbilirubinemija( utica) d) intrakranijalna hemoragija(mo dana krvarenja) 9. Da li je va e dete imalo upalu uva (le enu antibioticima) u uzrastu od 6. do 18. meseca ? NE DA (Zaokru ite odgovaraju i odgovor) 10. Da li va e dete ima (ili je imalo) problema sa sluhom ? NE DA_________ Zaokru ite odgovaraju i odgovor. Ukoliko je odgovor DA navedite u kom uzrastu. 114 11. Da li va e dete ima (ili je imalo) problema sa zagri ajem: otvoreni ili ukr teni zagri aj, izba ena gornja ili donja vilica ? NE DA (Zaokru ite odgovaraju i odgovor) Ukoliko je odgovor DA zaokru ite koje : a) otvoreni zagri aj b) ukr teni zagri aj c) izba ena gornja vilica d) izba ena donja vilica 12. Da li va e dete ima (ili je imalo) probleme sa zubima: nedostatak zuba, veliki razmak izme u zuba, nepravilan raspored, deformitete zuba ? NE DA (Zaokru ite odgovaraju i odgovor) Ukoliko je odgovor DA navedite koje : a) nedostatak zuba b) veliki razmak izme u zuba c) nepravilan raspored d) deformiteti zuba 13. Da li va e dete ima (ili je imalo) probleme sa nepcem: visoko nepce, spu teno nepce, nepravilno nepce, rascep nepca ? NE DA (Zaokru ite odgovaraju i odgovor) Ukoliko je odgovor DA navedite koje : a) visoko nepce b) spu teno nepce c) nepravilno nepce d) rascep nepca 14. Da li va e dete ima (ili je imalo) neke od poreme aja: poreme aj pa nje, razvojni hiperkineti ki sindrom, disharmoni ni razvoj, razvojni pervazivni poreme aj ? NE DA (Zaokru ite odgovaraju i odgovor) Ukoliko je odgovor DA navedite koje : a) poreme aj pa nje b) razvojni hiperkineti ki sindrom c) disharmoni ni razvoj d) razvojni pervazivni poreme aj 15. Da li je va e dete bilo izlo eno konfliktnim i stresnim situacijama u toku odrastanja (svadje, fizi ki obra un, razvod, smrt lana porodice) ? NE DA (Zaokru ite odgovaraju i odgovor) 115 16. Koliko kvadrata stambenog prostora imate po lanu doma instva ? ________ (Kvadratura stambenog prostora podeljena sa brojem lanova porodice) 17. Da li va e dete ima (ili je imalo) ne to od navedenog ? NE DA - kasnije progovaranje (u koliko godina) __ - nepravilno izgovaranje vi e od 10 glasova - nepravilno izgovoranje nekih glasova (do 10) - mucanje - drugi poreme aji u govoru (navedite koje) __________ - smetnje u itanju U kvadrati ima obele ite odgovaraju e i dopi ite po potrebi. Potpis roditelja (staratelja) Datum _________________________ _____________ HVALA ! 116 TRIJA NI ARTIKULACIONI TEST ( . Kosti , S. Vladisavljevi ) 117 *Betty Van Witsen (sa engleskog prevela: Stana trk). 118 119 Rezime PREVALENCIJA I FAKTORI RIZIKA ZA NASTANAK POREME AJA GOVORA KOD U ENIKA PRVOG RAZREDA OSNOVNIH KOLA NI AVSKOG OKRUGA Uvod detaljno obja njava faze razvoja govora i op te prihva ene klasifikacije poreme aja govora. Autor predstavlja rezultate epidemiolo kih studija, kao i faktore rizika iz prethodnih istra ivanja u oblasti govora i govornih poreme aja. Cilj ovog istra ivanja bio je da se utvrdi rasprostranjenost i faktori rizika za nastanak poreme aja govora u enika prvog razreda osnovnih kola Ni a i Ni avskog okruga. Materijali i metod. Istra ivanje je studija preseka i uklju uje 1030 u enika (starosti od 7 godina) osnovnih kola Ni a i Ni avskog okruga ( generacija 2012 i 2013). U istra ivanju su kori eni: upitnici za roditelje, intervjui roditelja i nastavnika, pregled dece sa poreme ajem govora, po potrebi ispitivanje sluha, globalni artikulacioni test, test auditivne percepcije i test oralne prakse. Rezultati Rezultati istra ivanja prikazani su po redosledu sprovo enja, brojnim odgovaraju im tabelama i grafikonima i u potpunosti proizilaze iz primenjene metodologije istra ivanja. Patolo ka stanja govora su bila evidentirana kod 202 u enika (19,6%). Na eno je da je najzastupljeniji poreme aj govora kod dece dislalija, koja je obuhvatila decu sa nepravilnim izgovaranjem do deset glasova. U diskusiji je odgovoreno na pitanja koja su postavljena u ciljevima disertacije. Zaklju ak daje re enja postavljenih nau nih ciljeva i podsti e na dalje istra ivanje u estalosti i faktora rizika za nastanak poreme aja govora, kako bi se preventivno delovalo i blagovremeno pristupilo sprovo enju habilitacionih tretmana, a sve u srhu pobolj anja kvaliteta ivota dece sa ovim poreme ajima i olak avanju njihovog uklju ivanja u vaspitno obrazovnu i socijalnu sredinu. Nau ni doprinos. Ova studija preseka iz oblasti javnog zdravlja je originalan i samostalan rad autora. Epidemiolo ka studija prevalencije i faktora rizika nije do sada sprovedena na prostoru jugoisto ne Srbije. Primenom savremene literature, metode istra ivanja kao i nau no validne statisti ke obrade podataka dobijeni su rezultati primenjivi za klini ku praksu. Saznanje da su u prvom razredu osnovnih kola zastupljena patolo ka stanja govora dozvoljava preporuku autora da se to ranije rade procene govora kod dece, jer ukupan uspeh i budu nost deteta mo e biti znatno pobolj ana kod rane identifikacije komunikacionih poreme aja, otkrivanju njihovih uzroka i pravovremene i adekvatne intervencije. Rezultati se mogu koristiti kako u nau ne svrhe, tako i za sprovo enje Nacionalnog programa i organizovanja stru nih timova za suzbijanje i le enje nastalih poreme aja. Tako e se mogu koristiti za promociju preventivnih mera, kao i edukaciju roditelja da maksimalno u estvuju u zdravstvenoj za titi svoje dece. Klju ne re i: poreme aji govora, deca prvog razreda osnovnih kola, prevalencija, faktori rizika 120 Summary THE PREVALENCE AND RISK FACTORS FOR THE DEVELOPMENT OF SPEECH DISORDERS PUPILS IN THE FIRST CLASS ELEMENTARY SCHOOL CITY OF NIS AND THE SURROUNDING Introduction explains in detail the stages of development of speech and generally accepted classification of speech disorders. The author presents the results of epidemiological studies, as well as the risk factors of previous research in the field of speech and voice disorders. The aim of this study was to determine the prevalence and risk factors for speech disorders in first grade pupils of elementary schools city of Nis and its surrounding. Materials and method. The research is sectional study and included 1030 pupils (aged 7 years) of elementary schools city of Nis and its surrounding (generations 2012 and 2013). The survey used: questionnaires for parents, parent and teacher interviews, examination of children with disorders of speech, hearing test in children with disorders of speech, global articulation test, a test of auditory perception and test of oral praxis. Results of the research presented in the order of implementation, a number of relevant tables and graphs and fully derived from applied research methodology. Pathological conditions were recorded with 202 pupils (19. 6%). It was found that the most common speech disorder in children dyslalia which included children with irregular saying to ten votes. The discussion was posted on the issues raised in the objectives of the dissertation. Conclusion provides a solution set of scientific goals and encourages further investigation of the prevalence and risk factors for disorders of speech, for preventive action and timely implementation habilitacionih treatment, with the purpose of being improving the quality of life of children with these disorders and facilitate their involvement in the educational and social environment. Scientific contributions. This cross sectional study in the field of public health is an original and independent scientific work of the author. Epidemiological studies has not been conducted in Southeast Serbia. Application of modern literature, research methods and scientifically valid statistical data processing obtained results are applicable to clinical practice. Knowing that there are in the first grade of elementary schools represented pathological conditions allow authors recommend for early assessment of speech disorders in children, because the overall success and future of a child can be significantly improved by early identification of communication disorders, their causes, detection and timely and appropriate intervention. Results can be used for scientific purposes, and for the implementation of the National Programme and organization of professional teams for the control and treatment of these disturbances. They can also be used to promote prevention, as well as education of parents to participate fully in the health care of their children. Key words: speech disorders, children of the first grade, prevalence, risk factors 121 122 123