UNIVERZITET U BEOGRADU FILOZOFSKI FAКULTET U BEOGRADU Mirjana М. RASEVIC DEMOGRAFSKI I DRUSТVENI ASPEKTI NAМERNOG PREKI DA TRUDNOCE Doktorska disertacija Beograd, 1992 . 1 Mentor: Profesor dr Ru~a PETROVIC Filozofski fakultet u Beogradu Clanovi Komisije : Datum odbrane doktorske disertacije: Datum promocije doktorske disertacije: Doktorat nauka 2 DEМOGRAFSKI I DRUSТVENI ASPEKTI NAМERNOG PREKIDA TRUDNOCE (Rezime) Namerni prekid trudnoce је istorijska kategorija . U Srbiji bez pokrajina on је dugi niz godina bio dominantari metod kontrole radjanja . Као i u vecini drugih zemalja, tranzicija fertiliteta bila bi neostvariva bez ovog grubog vida ~ovekove intervencije . Medjutim, i pored toga sto је moderna nauka pru~ila nove metode i sredstva kontrole radjanja, koja su sa zdravstvenog i li~nog stanovista prihvatljivija, broj namernih prekida trudnoce је u Srbiji veliki i dana s i to u toj meri da se mo~e govoriti о e pidemioloskim razmerama njegove rasprostranjenosti . U ovom radu autor је razrnotrio demografska i socijalna pitanja abortusa sa posebnim naglaskom na istra~ivanja njegovih determinanata. U torn srnislu obuhvacena su teorijska znanja о narnernorn prekidu trudnoce, pravni aspekt i politika , tendencije i osobine abortusa u Srbiji bez pokrajina i rezultati dubinske ankete о abortusu sprovedene za potrebe ovog rada . Nalazi ovoga rada otkrili su bitne elernente slo~ene osnove velikog broja abortusa u Srbiji bez pokrajina . То su nedovoljno znanje ~ena о fiziologiji prokreacije, rizicirna narnernog prekida trudnoce i osobinarna kontracepcije, nizak opsti, zdravstveni i seksoloski kulturni nivo оЬа partnera, psiholoske barijere upotrebi kontracepcije, nezadovoljavajuci stav rnuskarca prerna kontroli radjanja i nedostatak institucionalizovanog, savremenog koncepta planiranja porodice. Kjucne rec i: abortus, znanje, stavovi, ponasanje, fertilitet, kontrola radjanja, planiranje porodice, stanovnistvo. з DEMOGRAPHIC AND SOCIAL ASPECTS OF INDUCED AВORTION (Summary) Induced abortion is а historical category. AЬortion has been а prevailing method of birth control in Serbia Proper for а long per i od. Like elsewhere, the fertility transition could not have occurred without use of abortion as а crude mean of intervention . Although, today other family planning means are availaЬle, which are more acceptaЬle from the health and individual point of view, the numЬer of induced abortions in Serbia is so large that we can speak of its epidemiological magnitude. In this work the author has considered demographic and social aspects of induced abortion in order to estaЬlish its determinants. I n this sense, theoretical knowledge about induced abortion, legal aspect and policy , trends and characteristics of induced abortions i n Serbia Proper, as well as the results of profound survey were discussed. The findings of this work point out the main causes for abortion prevalence in Serbia Proper. There are insufficient knowledge about physiology of procreation, the risks of induced abortion and characteristics of contraception, low level of health, sex and general culture of both partners, psychological barriers, unsatisfactory male atti tude toward contraception and lack of i n s titutionalized family planning services which would include mod e rn concepts and operational programs. Кеу words: abortion, knowl edge, attitudes, prac tice, fertil i ty, birth control, family planning, popula tion. В А D R Z А Ј DEMOGRAFSKI I DRUSTVENI ASPEKTI NAМERNOG PREKIDA TRUDNOCE I NAМERNI PREKID TRUDNOCE КАО METOD KONTROLE RADJANJA MORALNE OSNOVE NAМERNOG PREКIDA TRUDNOCE ZAКONSKE OSNOVE NAМERNOG PREKI DA TRUDNOCE REPRODUКTIVNO PONASANJE I NAМERNI PREKID TRUDNOCE POSLEDICE NAМERNOG PREKIDA TRUDNOCE II PRAVNI ASPEKT NAМERNOG PREKIDA TRUDNOCE U SRBIJI 5 8 15 22 28 48 62 III TENDENCIJE I OSOBINE NAМERNOG PREKIDA TRUDNOCE U SRBIJI 73 VRSTA PREKIDA TRUDNOCE 85 STAROST ZENE 87 BRACNI STATUS 93 PARITET 94 PONOVLJENI ABORTUS 97 GESTACIONA STAROST 101 KOМPLIКACIJE I SEКVELE 104 MORTALITET 111 IV ZNANJE, STAVOVI I PONASANJE ZENA RELEVANТNI ZA NAМERNI PREKID TRUDNOCE (Rezultati anketnog istra~ivanj a) METODOLOSКA PITANJA ZNANJE STAVOVI PONASANJE KONTRACEPTIVNO PONASANJE ABORTUS КАО МЕТОD KONTROLE RADJANJA NAKNADNI RAZGOVOR SA ZENAМA КОЈЕ SU PREKINULE TRUDNOCU V ZAКLJUCNA RAZМATRANJA LITERATURA 115 115 136 157 181 182 212 220 232 24 0 DEИOGRAFSKI I DRUSТVEНI ASPEKTI liiAИВRIIOG PREЖIDA ТRUDRoCE Namerni prekid trudnoce је istorijska kategorija koja jos traje u svetu. u nasoj sredini on је dugi niz godina bio dominantan metod kontrole radjanja. Као i u vecini drugih zemalja, tranzicija fertiliteta bila bi neostvariva bez ovog grubog vida ~ovekove i ntervencije . Medjutim, i pored toga sto је moderna nauka pru~ila nove metode i sredstva kontrole radjanja, koja su sa zdravstvenog i li~nog stanovista prihvatljivija, broj namernih prekida trudnoce ј е u Srbiji veliki i danas i to u toj meri da se mo~e govoriti о epidemioloskim razmerama njegove rasprostranjenosti. otuda, је broj ~ namernih prekida trudnoce dv~ puta veci od broja ~ivo~odjene dece na podru~ju Srbije bez pokrajina odnosno jedan i ро put u Voj vodini. Jedina razvijena zemlja koja ima visu stopu abortusa, i to ubedljivo, је SSSR, dok sve ostale evropske zemlje imaju u ~~ manjoj ili vecoj meri ni~e stope. O~igledno, Srbija sledi razvijene zemlje samo u pogledu reproduktivnog ponasanja, ali ne i kada је re~ о izboru racionalnog metoda kontrole radjanja. Zbog veli~ine proЬlema ovaj fenomen је privla~io pa~nju istra~iva~a raznih disciplina, posebno demografije, medicine, soc iologije i 6 psihologije. No i pored toga istra~ivanja su ostala uglavnom parcijalna. Ona su se koncentrisala na rasprostranjenost abortusa i njegove osobine, zatim na pravni aspekt i politiku abor.tusa u okvirи planiranja porodice. Uzroci, kao centralno pitanje ove teme, sи samo delimicno istra~ivani, tako da sи objasnjena uopstena i svode se na obrazovne , psiholoske , socijalne i drиge karasteristike ~ena koje pribegavajи abortиsи. Otиda sи izostali odgovori na mnoga va~na pitanja. Cilj ovog rada је da utvrdi rasprostranjenost, tendencije i osobine -namernog prekida trudnoce и Srbiji, ispita medjиsobni odnos namernog prekida trиdnoce i kon tracepcije и regиlisanjи radjanja, istra~i иzroke namernog prekida trudnoce i predlo~i moguca resenja za efikasno иЬla~avanje ovog krиpnog socijalnog i zdravstvenog proЬlema . Sagla sno ov om сiји osnovna h ipoteza rada је da rasprostranjenost namernog prekida trиdnoce nastaje иsled nesklada izmedjи shvatanja о potrebi regиlisanja radjanja i nacina na koji ono t reba da se ostvari. Uzroci nesklada sи nedovoljno znanje о modernoj kontracepciji, psiholoske barijere, nedovoljni kиltиrni nivo (opsti, zdravstveni, seksoloski) stanovnistva i nedostatak institиcionalizovanog, savremenog koncepta planiranja porodice . U prvom delи rada razmotrena sи teorijska znanja о namernom prekidи trиdnoce. Као okvir u tom smislи poslu~ila је osnovna teorijska pretpostavka da је abortиs rezиltanta usvojenih reprodиktivnih normi i ostvarenih ljudskih prava na jednoj strani i ogranicenja kontracepcije i osobina savremene ~ene i mиskarca kao reprodиkti vnih sиЬј ekata na drugoj strani. Pored иzroka, razmotrene sи i potencijalne posledice koje abortиs , kao slo~en fenomen, nosi и vise oЬlasti koje se ticи i individиe i drиstva. Zakonodavstvo i politika pre.ma namernom prekidи trиdnoce и Srbij i 7 i Jugoslaviji 1 је predmet drugog dela rada. тreci deo rada obuhvata nekoliko tema Ьitnih za razumevanje proЬlema namernog prekida trudnoce u Srbij i bez pokraj ina. J~rva se odnosi na obim abortusa, tendencije u posleratnom razdoЬlju i prostornu rasprostranjenost. Druga tema obuhvata osobine abortusa ~ i karakteristike ~ena koje k·oriste namerni prekid trudnoce (starost, bra~ni status, skolska sprema, broj ~ivorodjene dece, broj prethodnih abortusa, gestaciona starost i druge). I na kraj \l razmatrane su posledice abortusa. U okviru ~etvrtog dela izlo~eni su rezultati dubinske ankete koja је sprovedena za potrebe ovog ra·da. Istra~ivanje је koncentrisano na Beograd u kojem је proЬlem ·namernog prekida trudnoce vrlo akutan. U analizi su razmotrene demografske, socijalne, medicinske, ekonomske i kulturne karakteristike ~ena koje namerno prekidaju trudnocu, njihova znanja о fiziologiji reprodukcije, na~inu regulisanja radjanja i obnavljanja stanovnistva, stavovi о namernom prekidu trudnoce, kontracepciji i va~nim demografskim pitanjima kao i prosla, Time је sadasnja i buduca ponasanja u regulaciji fertiliteta. u predmet analize uklju~eno nekoliko va~nih pitanja socijalnog i medicinskog sadr~aja sa ciljem da se potpunije shvate uzroci i posledice namernog prekida trudnoce kao metoda kontrole radjanja . U zavrsnom poglavlju razmatrani su osnovni nalazi rada i pitanja koja oni postavljaju. 1 U ovoa radu Jugoslavija је tretirana kao po1iticka za)ednica iest repuЬlika, s obziroa da su podaci koriiceni zakljueno sa 1988. godinoa. I NAМERNI PREKID TRUDNOCE КАО METOD KONТROLE RADJANJA Reprodukcija stanovnistva nikada nije bila animalna, ona је uvek humana i drustvena, oplemenjena ljudskim vrednostima i ciljevima. Covek, na svakom stepenu svog razvitka, nezavisno od na~ina na koji је organizovana zajednica u kojoj је ~iveo, morao se susretati sa proЬlemima odr~avanja ~ivota i opstanka (uklju~ujuci i dva populaciona proЬlema: da se u drustvu radja dovoljan broj dece i da se ne radja i ne podi~e prev ise dece) , zauzimati stav i tra~iti puteve za njihovo resavanje. Socioloske i antropoloske studije, istra~ivanja u okviru istorij ske demografije kao i prou~avanje primitivnih zajednica koje ~ive danas u izolovanim delovima sveta govore da su i najstarije ljudske populaci j e bile svesne mogucnosti regulisanja · svoje plodnosti. Otuda odgovor na pitanje kada fertilitet po~inje da se kontrolise је da se on uvek kontrolisao . Uvek је bilo drustava ili grupa u okviru njega koje su imale razloga u nekom periodu istorije da ograni~avaju svoj bioloski potencij al. То zna~i da је kontrola radjanja stara koliko i ljudska vrsta. Norman Himes u svojoj pionirskoj studiji "А Medical History of Contraception" zaklju~uje da " ~elja za kontrolom radjanja nije ni vremenski ni prostorno ograni~ena. Ona је univerzalna karakteristika ~ivota u grupi11 • 1 xoraa.n В. lli.8es, А lledical Нistory of Contraception, Williaas and Wilkins, вalti8ore, 1936. 9 Jedan od najstarijih metoda kontrole radjanja koji se odr~ao do danasnjih dana је namerni prekid trudnoce. Nema podataka niti istorijskih dokumenata kada namerni prekid trudnoce po~inje da se primenjuje u regulisanju fertiliteta. U najstarijim ljudskim zajednicama kao sto је bio Lepenski Vir (VII- VIII. milenijum р . n. е . ) bili su poznati samo metod izlaganj а dece nepovoljnim klimatskim uslovima i gladi i ~edomorstvo. 2 Generalno је prihvacena procena da је infanticid u " zajednicama koje su se bavili lovom i sakupljanjem plodova iznosio 15 do 50% svih ~ivorodjenja". 3 Abortus verovatno nastaje kao rezultat ~ovekovog tragan ja za humanijim resenjem , njegove invencije·, hrabrosti, ali i znanja о fiziologij i ljudske reprodukcije . Bez obzira sto је to bilo na primitivnom nivou i sto је moralo da ima teske posledice ро ~enino zdravlje i ~ivot predstavljalo је napredak . о abortusu se razmisljalo u starim civilizacijama, Kineskoj, Egipatskoj, Gr~koj, Rimskoj, mada ostaje nepoznat o koliko је on bio rasprostranjen . Prvi pisani dokument о nekom metodu kontrole r adjanja је star i kineski medicinski tekst pisan za vreme vladavine Shen Nunga 2 737 - 2 696. godine pre nase ere u kome se preporu~uje ~ivo srebro kao oralni abortificijent. Egiptski Ebers Papirus star oko 4 о оо . godina sadr~i i recept (komЬinacija urme, luka i odredjene vrste voca potopljena u med i putem vate stavljena u vulvu) za izvodjenje namernog prekida t r udnoce . 4 Godine 1922 . objavljena је studija о staro gr~kim medicinskim tekstovima koji su diskutovali proЬlem izvodjenja namernog prekida trudnoce uklju~ujuci i dvanaest strana nabrajanja tehnika i abortificijenata. Hipokrat u svojim spisima 2 nragos1av Srejovic, Lepensk.i Vir, вeograd, 1969. 3 Тh011a.s llc lteovn, Тhе Мodern Ri.se о~ Populati on, Вdvard Arno1d, London, 1977. 4 "Pregnancy Terai.nation", Population Reports, Series F , Jfu.Ьer 7, Ju1y, 1980. lO kao savet za izvodjenje abortusa navodi intenzivno skakanj e. 5 Kada Platon izla~e shvatanje о konceptu dr~avnog uredjenja on se zala~e i za ~edomorstvo i za namerni prekid trudno6e . 6 Pored medicinskih i filozofskih tekstova u anti~kom Rimu abortus se pominje i u istorijskim zabeleskama. Tako, Amianus Marcelinus, istori~ar iz ~etvrtog veka, pise da ј е ~ena cara Konstantina dala aborti vno sredstvo svojoj rivalki da bi rodila dete pre nje. 7 Studirajuci primitivne zajednice koje ~ive izolovano antropolozi kao sto је Zor~ Devero su u mogucnosti da objasne ponasanje ljudi koji su ~iveli pre pisane istorije uklju~ujuci i motive za abortus. Zene prvobitne zajednice su pribegavale namernom prekidu trudnoce u slu~aju silovanja, incesta, ako nisu bile udate za оса buduceg deteta, usled nedostatka hrane ili opsteg siromastva . Zene pripadnice nordijskih plemena koje su se plasile da bi u slu~aju trudnoce bile ostavljene kao i one koje su bile svesne da ne mogu putovati sa puno dece prekidale su trudnocu . Bilo је uobi~ajeno da se prekine trudnoca da bi se dete spaslo ropstva . Udate ~ene su se odlu~ivale na abortus i kada bi bile nezadovoljne odnosom sa mu~em . 8 Moderna ~ena se oslanja na namerni prekid trudnoce i pored toga sto јој је nauka pru~ila nove nietode i sredstva kontrole radjanja. Cvrst stav о niskim reproduktivnim normama, nepostojanje kontraceptivnog sredstva koje bi zadovoljilo sve zahteve i ~itav niz specificnih razloga uslovljavaju prihvatanje abortusa . otuda i veliki broj motiva za prekidanje trudnoce . Jednu od najpotpunijih lista motiva za abortus ponudili su Svedjani. Njihov komitet za 5 Angus Мс Laren, А Bist:orт о~ contraception - Froa Antiqui.ty to the Present Day, Вasi~ B~ackwe~~. Oxford, CaaЬridge Center, 1990 . 6 Platon, Dr:i'ava, BIGZ, Вeograd, 1983. 1 Angus МС Laren, А Bistory о~ COntraception ... ", ор . cit. 8 George Devereux, А Study о~ AЬortion in Priaitive Societies, Julian, :Неw Yor.k, 1955. 11 abortuse nakon obavljenog istra~ivanja sastavio је listu od 46 rnotiva . 9 Ona је sadr~avala sledece: 1 . Fizi~ka bolest i/ili slabost pre trudnoce. 2 . Fizi~ka bolest ijili slabost koja se duguje ili је u vezi sa trudnocorn . з . Zabrinutost stvorena stavom lekara protiv velikog broja trudnoca . 4 . Teskoce trudnoce (ekstremna nausea) . 5 . Mentalna bolest ili slabost pre trudnoce. б. Mentalna bolest ili slabost koja se duguje ili је u vezi sa trudnocom. 7 . Ekstremna averzija prerna deci (patoloske prirode). 8 . suvise umorna, iscrpljena, ne rno~e se suo~avati sa proЬlernima vezanim za odgajanje dece . 9 . Suvise kratak vremenski period izrnedju dve sukcesivne trudnoce. 10 . suvise mnogo trudnoca . l1 . suvise mnogo dece . 12 . Bolest, povrede ili druge muke sa ranijorn decorn. 13 . Smrt prethodnog deteta . 14 . Strah od spontanog роЬа~аја. 15 . Strah od ostecenog fetusa. 16. Strah od porodjaja. 17. suvise stara . 18 . suvise mlada . 19 . Humanitarni razlozi (stara ispod 15 godina, ~rtva kriminalnog 1 prestupa, silovanje, incest). 20 . Iskustvo silovanja. 21. Postojanje nasledne bolesti u porodici. 22 . Bezbo~nost. 23. Ozbiljna ugro~enost karijere (studija). 9 ltita L.i.l.jestra., А Stud y о~ AЬortion in Sveden , Royal. llini.s tary For Foreign A~~airs, Stockhola, 1974 . 12 24 . Konvencionalni razlozi (sramota). 25. Socijalni razlozi: stanovanje . 26 . Socijalni razlozi: finansijski (nezaposlenost, nizak dohodak) . 27. Status irnigranta ili izbeglice. 28. "Ne ~eli decu" - bez davanja razloga 29 . Nepoznat partner 30 . Nekoliko partnera . 31. Napustena od mu~a ili partnera. 32 . Slaba veza sa rnu~ern ili partnerom . 33. Mu~ odnosno partner insistira na abortusu . 34 . Nedostatak podrske od rnu~a ili partnera. 35. Mu~ ili partner alkoholicar, krirninalac ili rnentalno bolestan. 36 . Mu~ ili partner ozbiljno fizicki bolestan ijili slab . 37 . Mu~ ili partner stranac. 38 . Mu~ ili partner druge rase . 39. Mu~ ili partner pripadaju drugoj kulturi, drugoj religiji ili drugorn tipu porodice. 40. Losa veza izrnedju roditelja. 41 . Roditelji insistiraju na abortusu. 42. Nedostatak podrske od strane roditelja . 43. Mentalno ili socijalno neadaptirani roditelji. 44. Partner se o~enio drugom. 45 . Neudata 46. Ostali rnotivi. Tokorn vrernena, uprkos suprostavljanja vecine religija, rnedicine i dr~ave, narnerni prekid trudnoce postaje centralni rnetod kontrole radjanja . Zajedno sa tranzicijom fertiliteta i razvojern kontracepcije nastao је odredjen odnos izrnedju ova tri fenornena. Imajuci u vidu razlicite nivoe svakog od njih u toku dernografskog razvitka Kristofer Tice razlikuje tri stepena ove veze (grafikon 1} . Pre dernografske tranzicije natalitet је bio visok, а kontrola radjanja је bila neznatna, s tirn sto је namerni prekid trudnoce bio znatno rasprostranjeniji od kontracepcije. U prvoj fazi dernografske 13 tranzicije fertilitet је lagano opadao, broj abortusa је ubrzano rastao, dok se kontracepcija samo neznatno sirila . U drugoj fazi tranzicije fert ilit e t је nastavio da opada, abortus se jos jedno krace vreme sirio, а zat im је росео da opada pod uticajem sve vece rasprostranjenosti kontracepcije . U trecoj fazi, fertilitet se TRA NZIClJA FERT ILIТETA : OONOS l:zt..IEDJU RODJE NJA, KONТRACEPT. PRAKSE 1 ABORТUSд VISOK - -- PROМENE U FERТILIТETU ---- N!ZAK stabilizovao na niskom nivou, prekidi trudnoce su nastavili da opadaju, а kontracepcija da se siri . Na k.raju demografske tran zicije i u njenoj posttran zicionoj fazi kontracepcija је postala dominantan metod kontrole radj anj а, dok namerni prekid trudnoce daleko zaostaje za njom sa neznatnim ucescem . 10 Ticeov model је opsti i odnos i se na najrazvijenije zemlje danas. Moguce је da i med ju njima postoje razlike, ali su one manjeg stepena. Sigurno је medjutim da postoji znatna ра i velika razlika izmedju Ticeovog modela i odnosa ova tri fenomena u zemljama u razvoju pogotovo u onima u koj ima se sprovodi antinatalitetne populaciona politika (Kina) . 10predgovor Itristofera Ticea u Jmji.zi Jean Van der Tak , AЬortion, Ferti.li.ty and Chanqi.nq Leqislati on: А International Revi ew, Lexi.nqton Вooks , Lexi.nqton, 1974. 14 Ta~an broj indukovanih abort usa је nepoznat u svetu. Uklju~ujuci procene о broju neregistrovanih legalnih abortusa u zemljama ~iji su izvest aji nepot puni (na primer Indija) i u zemljama koje ne puЬlikuju podatke (Turska , Koreja) procena ukupnog broja legalnih abort usa 11 iznosila ~i godisnje najmanje 26 а najvise 31 milion. Doda juci ov om broju procenjen broj ilegalnih abor tusa ukupan broj abortusa u svet u iznosi izmedju 35 i 55 miliona godisnje . 12 Zbog veli~ine i trajanja proЬlema kao i znacaja koji ovaj f enomen ima i za pojedinca i za drustvo prekid t rudnoce nije prestajao da zaokuplj а ~ovekovu misao od anti ck og vremena do danas . U tom pogledu karakteristi~na sџ dva stava . Pre os amdeset godina Sigmund Frojd је razmislja juci о t emi k ontrole radjanja napisao : " Ne mo~e se poreci da kontraceptivne mere postaju neophodne u braku i t eor ijski posma t r ano , bio bi to j edan od najvecih uspeha covecanstva ako bi bilo moguce da se akt prokre acije podigne na nivo voljnog i namer nog akta i da se oslobodi veze sa neophodnim zadovoljenjem prirodne ~elje 11 • 13 Savremenim metodama kontracepcije omoguceno је odvajan je seksa od prokreacije i s t vorena је mogucnost da bioloska reprodukcija postane voljni i namerni akt ~oveka о kome govori Frojd. Medjutim, ро misljenju Меја odvajanje seksa od reprodukcij e "mo~e da poveca ambivalenciju ljudi. Takodje, postoji i dilema li~ne odgovornosti od slobode da se bira da se ima dete ili nema .. . ... Nikada nismo prihvatili psiholosku i li~nu odgovornost za t o ..... • jer vise nije bog koji odlu~uje da li cemo 11 вrој ilega1nih aЬortusa se .aze proceniti preko Ьolnickih podataka о broj u inkoapletni.h i septicki.h aЬortusa, na osnovu priznanj а zena i/ ili izvrsioca prekida trudnoce i oslanjajuci se na aisljenje lokal.nih autoriteta (Stanley Benshaw, "Induced AЬortion: А World Perspective", Internati onal Faa.i.ly Planninq Perspec t i v es, Voluaen 13, MuaЬer 1, 1987) . 12s t anley It . Benshaw, Вvelyn llorrow , Induced AЬortion : А World Review 1990 Suppleaent, Тhе Alan Gattaacher Institute, Mew York, 1990. 13 Sigaund Freud, Sexuality in the etioloqy o:f the neuros es, Colle c ted Papers , Me w Yor k , 1959. (Mavedeno preaa Mila ltapor-Stanul.oviC, Psiholoqija roditelj s tva , Molit, 1985) . 15 imati decu ili ne, mi odlucujemo. Nova sloboda ma koliko se ~elela otvara puteve novim dilemama i savremenim anksioznostima". 14 No i pored toga , sto је namerni prekid trudnoce privlacio pa~nju istra~ivaca r aznih disciplina posebno demografije, medicine, sociologije i psihologije, fenomen abortusa nedovoljno је istra~en i otuda mnoga va~na pitanja su ostala bez odgovora . ИORALNE OSNOVE NAМERNOG PREKIDA ~RUDNOCE Pitanje moralnosti abortusa nije novo pitanje . Razmisljajuci о moralnom konfliktu koji prati namerni prekid trudnoce Mor podseca da је on predmet debate najmanje 5 000 godina . 15 Debata о moralnim dilemama vezanim za indukovani abortus, koja se vodi u okviru filozofije, teologije , medicine , sociologije , zakonodavstva, pokusava da odgovori na niz pitanja . Centralno pitanje је da li је fetu s ljudsko bice а ako jeste da li on postaje ljudsko bice zacecem, implantacijom, posle odredjenog broja nedelja, sticanjem sposobnosti pre~ivljavanja ili rodjenjem? Odgovor na ovo pitanje se menjao kroz ljudsku istoriju. U ranoj grckoj i rimskoj civilizaciji fetus је uporedjivan sa "vocem koje је plod na drvetu dok ne sazri i ne padne na zemlju". 16 Platon је, 14 R. Nay, Love and Will, Мorthon, Xev York, 1969. (Xavedeno preaa Xi1a Жapor-Stanulovic, Psihologija roditeljstva, Мolit, 1985). 15 Jaaes с. Мohr, AЬortion in Aaerica: Тhе Oriqins о~ and Rvaluation о~ Xational Policy 1800-1900, Ox%ord University Press, 1978. 16 Angus ИcLaren, А Bistory ~roa Contraception ... , ор. cit. 16 takodje, smatrao da ljudski ~ivot pocinje rodjenjem. 17 Aristotel, pak, u svojoj knjizi "History of Animals" iznosi uverenje da racionalan ~ivot muski fetus pocinje da poseduje cetrdesetog dana а ~enski fetus devedesetog dana p osle zaceca. "Do tada se emЬrion mo~e uporedj ivati sa biljkom" , smatra Aristotel . 18 Numericko vrednovanje pocetka ~ivota u toku devetomesecnog perioda gestacije postaje jako va~no sa r azvojem hriscanske religije . No ni ona ne nudi jasan odgovor . Sveti Gregorije u cetvrtom veku pise da dusa ulazi u telo pri zacecu . Prihvatajuci ovakav stav sveti Avgustin u petom veku uporedj u je abortus sa ubistvom . Ali Sveti Toma Akvinski veruje da se abortus za vreme ranog perioda gest acije mo~e dozvoliti jer fetus dobija dusu tek kada је razvijen . Dugo u okviru Katolicke crkve misljenje Tome Akvinskog preovladava. Рара Gregorije IX (1227-1241) i рара Gregorije XIV (1588) dozvoljavaju abortus u prvih cetrdeset dana gestacije verujuci da fetus posta je ljudsko Ьiсе kada ~ena oseti pokrete ploda . Tek Рара Pius 1869. godine revitalizuje stav dvanaest Apostola "Ne vrsi abortus" presudjujuci da zacecem fetus stice dusu . Suprotna su uverenja nekih drugih religija . Jevrejski teolozi smatraju da је fetus deo majke i da licnost postaje rodjenjem. Identican stav zastupa i japanska Sinto religija. U Islamu preovladava misljenje da fetus nema dusu u prvih stodvadeset dana. 19 Potpun , jedinstven odgovor na pitanje da li је i kada fetus postaje ljudsko bice nije dat ni danas. Zbog njegove kornpleksnosti ili zbog 17Les1ie A1dridge WestoEE, Char1es WestoEE, Fro8 ВО. to Zero - Fertility, Contraception and AЬortion in Aaerica, Litt1e, Brovn and Coapany, Вoston , Тoronto, 1971. 18David GranEield, Тhе AЬortion Decision, DouЬleday and Collpany, Rew York, 1969 . 19 Вaily СварЬеll Мoore-Cavar, International Inventory оЕ InEoraation on Induced ЛЬortion, International Institute Eor the Study of Buaan Reproduction, Jlew York, 1974; David c;ranEield, Тhе AЬortion Decision, ор. cit; Leslie Aldridge Westoff, Charles Westoff, Fro8 AЬortion to Zero • •• , ор. cit. 17 naseg nedovoljnog znanja. Nude se razliciti odgovori ukljucujuci i ekstrernne . Striktni sledbenici empirizma srnatraju da fetus nije ljudsko bice jer se vizuelno ne moze poistovetiti sa covekom. Fetus, takodje, nije ljudsko bice ni za sledbenike Dekarta . Stravson podvlaci da је za rnnoge ljude svest identifikaciona karakteristika ljudskog bica . Ро Fleceru fet us nije ljudsko bice jer ne poseduje funkcije cer ebralnog korteksa kao sto su " svest о sebi, racionalnost, sposobnost da izaber e ciljeve i sredstva kao i znanje11 • 20 Drug i, pak, veruj u da pocetak ljudskog zivota treba odrediti putem genetskog kriterijuma . On glasi da ako је neko zacet od roditelja koji s u ljudska bica onda је i on automatski ljudsko Ьiсе . Мnogi rnislioci veruju u takozvani razvojni kriterijurn . ProЬlern nasta je kada treba da se odredi na liniji razvoja t acka posle koje fetus mora da se srnat ra ljudskorn jedinkorn. Tice је odredj e n . On kao biolog srnatra da s t a t us ljudskog bica fetus dobija u v r erne kada је sposoban da prezivi izvan materice majke bez vecih defekat a . 21 Nek oliko protivargumenata ovom misljenju se cesto navode u diskusiji . Posto od stepena razvoja medicinske nauke zavisi sposobnost prezivljavan ja fetusa, prvi protivargurnenat је da ne rnoz e t ehnick i cinilac odredjivati rnoralni status fetusa . Zat irn, i pre irnplantacije u uterus fertilno јаје sadrzi potpuni genetski kod koj i deterrninise razvoj ljudske jedinke ра је otuda vestacko post avljanje bilo koje granice posle koje се se fetus vrednovati kao ljudska jedinka . Mnogi, pak, ne vide bitnu razliku izrnedju identifikovanja ljudskih karakteristika fetusa kao sto su, na prirner, otkucaj i srca koj i se mogu registrovati ultrazvukorn u desetoj nedelji а neki vitalni organi i ranije tokorn gestacije i 20nonald De llarc o , AЬortion in Perspecti ve, Вil tz and Rayes PuЬlishing Со . , Ohi o , 1974. 21 cristopher Tietze, "Иuaan Rights in Relations hi p to Induced AЬortion", in Fertility Requlation and the Puhlic Иealth, edited Ьу Sarah L . Tietze and Richard LincolD, Springer-Verlang, Jlev Yor.k, 1987 . 1 8 njegove sposobnosti pre~ivlj avanja. Psiholozi su skloni da ernotivnorn kriterijurnu daju prednost u razresenju osnovnog rnoralnog pitanja. Oni polaze od prernise da ~ena ne oseca trudnocu, nezavisno sto је racionalno prihvata, pre nego sto oseti pokrete ploda. Otuda svest, osecaj ~ene da u njenorn telu ~ivi novo bice odredjuje ljudski status tog novog bica . Odbacujuci optu~be kojirna је zajednicko da u njihovorn razrnisljanju nedostaje cvrst logicki koncept, pobornici ove ideje tvrde da је "ono sto rnislirno deterrninisano onirn sto osecamo. Logika ј е izvan svega toga. Lakse је ~iveti sa izvesnom dozom konfuzije i ambivalentnosti nego sa logicki uterneljenim stavovima 11 • 22 Postoji, takodje, misljenje da u odgovoru na osnovno moralno pitanje socijalni kriterijumi, socijalne konsekvence rnoraju da se uva~avaju. Oni kojima је ovakav stav Ьlizak veruju da odgovor na pitanje da li је zigot, embrion ili fetus ljudsko bice zavisi da li majka ~eli dete ili ne. Za njih nije bitno u kojoj tacci, Х ili У, pocinje ljudski ~ivot jer ne osecaju da ga treba i vrednovati od te tacke. Bitno је, srnatraju zastupnici ove teorije da је socijalno zlo sadr~ano u forsiranju trudnoce protiv volje majke mnogo vece zlo od moguceg zla nastalog usled unistenja fetusa. 2·3 Danijel Kalahan је definisao jednu vrstu kompromisnog pogleda na proЬlem rnoralne prihvatljivosti abortusa smatrajuci da је genetski koncept uzan а siroka i opasna definicija hurnanog. On је tvorac "tissue" teorije ро kojoj fetus irna izvestan moralni status verujuci da ova teorija postuje i ljudski ~ivot i bioloske 22Ju1iet Cheethaa, Unwanted pregnancy and counsellinq, Routledge and ltegan Paul, London, 1977. 2~aniel Ca11ahan, AЬortion Low, Choice and Мortality, Мacai11an PuЬ1ishing Со., Mew York, 1970. 19 zakonitosti. On se ne zala~e za puni moralni status fetusa niti misli da је fetus li~nost. Fetus kao "va~na i vredna forma ljudskog ~ivota" ima neku vrstu parcijalnog moralnog statusa ро Danijelu Kalahanu. 24 Postoji jos niz otvorenih pitanja vezanih za fetus koja su bitna pri razmatranju moralnog aspekta abortusa. Koji nivo ostecenja fetusa anulira pitanje njegovog moralnog statusa? Uzimajuci u obzir mogucnost da fetus mo~e osecati bol, da li anestezirati fetus pre prekida trudnoce? Ako је prekinuta trudnoca а fetus pokazuje znake ~ivota, da li treba ulo~iti napore da se njegov ~ivot spase uprkos riziku ozbiljnih ostecenja? Da li se mogu i pod koj im uslovima vrsiti eksperimenti na fetusu u uterusu? Pitanje moralnosti abortusa mora da se posmatra i iz drugog ugla . Iz ugla ~ene koja је trudna. Da li ~ena ima moralno pravo da prekine trudnocu? А ako ima, kada to pravo prestaje - krajem prvog semestra, sa sposobnoscu pre~ivljavanja fetusa ili porodjajem? Bitan moralni princip је autonomnost . Ljudska sloboda је, pre svega, prirodno pravo ~oveka da sam sebi odredjuje merila na osnovu kojih се donositi odluke i delovati ne sukoЬljavajuci se sa slobodom .drugih. Prirodno pravo na slobodu izbora, је najva~nije medju svim prirodnim pravima . Jedan filozof је rekao : "Ako postoji jedno moralno pravo za sve , to је pre svega prirodno pravo, jednako pravo za sve ljude da budu slobodni" . 25 А tvorac egzistencijalizma, Zan Pol Sartr, da se ~ovek definise i dosti~e sustinu preko slobode 24 Daniel. Cal.l.ahan, •AЬortion Decisions: Personal. lloral.i~y·, in SOCial. Ethics, edi~ed Ьу ть.о.аs llappes апd Jane Zе.Ьа~у, МcGra-Иil.l. ВООk eo.pany, llev York, 1.987. 25 Ruth llackl.in, •LiЬerty, u~.il.i~y and jus~ice: an ethical. approach ~о unwan~ed pregшmcy•, in Wo8en • s Beal.th i.n the Тhird Worl.d: Тhе IJ!J)ac~ о~ Unwan~ed Pregnancy, edi~ed Ьу А. Rosen~iel.d and и. Р. Pathal.l.a, El.sevier, llev York, 1.989. 20 i nj enog autenti~nog izraza kao sto ј е sloboda izbora. 26 u pluralistiskom drustvu svako је slobodan da bira izmedju razli~itih religioznih , filozofskih, ideoloskih, politi~kih opcija uklju~ujuci i opcije vezane za reprodukciju i kontrolu reprodukcije . Moralni princip, autonomnost podrazumeva da svaka ~ena odlu~uje da li је i iz kojih razloga namerni prekid trudnoce moralno prihvatlj iv za nju. otuda pojedine indikacije ili motivi za abortus nemaju niti moraju imati istu vrednost za sve ~ene . U kontekstu ne~eljene trudnpce dilerne nastaju pri interpretaciji moralnog principa indi vidualne slobode . Da li se pravo ~ene na namerni prekid trudnoce sukoЫ ј ava sa pravirna drug ih . Prvo , sa analognim pravorn ~eninog partnera . I drugo, s pravom na ~ivot fetusa. Cinjenica da је fetus deo tela ~ene i da је ~enino Ьiolosko, psiholosko i socijalno ulaganje u roditeljstvo veliko su osnove koje njoj, а ne rnuskarcu, daju rnoralno pravo da definitivnu odluku о narnernorn prekidu trudnoce donosi ona . Napred је vec raspravljano о mora l nom statusu fetusa. Ovde treba podvuci da, nezavisno od argumenata na kojirna se zasnivaju, dva razmisljanja preovladjuju. Fetus ima moralno pravo na ~ivot ali је ono manje vredno nego isto pravo nezavisnog bica i manje vredno u odnosu na pravo ~ene na slobodu izbora . I fetus se ne rno~e srnatrati li~noscu do rodjenja ili pre nego sto dostigne odredjen stepen razvoja ра postoji period tokorn gestacije kada ne dolazi do sukoba prava ~ene i prava fetusa . Teorijsko, hipoteti~ko razmatranje moralnog konflikta u okviru narnernog prekida trudnoce је svakako va~no za prepoznavanje bazi~nih ljudskih prava, kreiranje javnog rnnjenja i resavanje legalnih pitanja koje indukovani abortus pokrece . Medjutim, rezultati nekoliko psiholoskih studija su pokazali da је ovakav na~in tretiranja moralnih dilerna vezanih za namerno prekidanje 26Dona1d De llarc o , AЬortion in Pers pecti• e, ор . cit . 21 trиdnoce samo jedan od mogиcih puteva za njihovo razresenje. Mnoge ~ene abortиsne dileme do~ivljavajи na drиgi na~in. Umesto postavljanja pitanja о ljиdskim pravima i po~etkи ~ivota razmislja se и okvirи koncepta ljиdskih odnosa, odgovornosti i brige. Zene ne trvrde da fetиs nije li~nost . Naprotiv, ali to nije dovoljno da res~ njihove moralne dileme . One proЬlem do~ivljavajи mnogo k ompleksnije. Fetиs је, ~а njih, jedan deo и mre~i ljиdskih odnosa а one оsесаји odgovornost za sve ljиde sebi Ьliske и.klju~иjиci i vremensku dimenzijи . Da li се moje dete imati оса? Kakav kvalitet ~ivota mogu da mи prи~im? sta је sa mojom odgovornoscи prema vec rodjenoj deci? Da li ја! treba da imam odgovornost i prema sebi, svom ~ivotи i svojoj bиdJcnosnosti? То su neka od pitanja koje ~ene sebi postavljajи pri razresavanjи moralnih dilema vezanih za prekid ne~eljene trиdnoce. Pokazano је, takodj e, da se· moralni koncept - sta је ispravno а sta pogresno - vise formira pod uticajem Ьliskih prijatelja nego putem skolovanja, javnog mnjenja ili zakona . 27 Ljudska sloboda, kolektivno dobro i pravda su tri moralne pretpostavke nase civilizacije. 28 Princip ljиdske slobode је pravo na slobodu delovanja. Pr1~cip kolektivnog dobra podrazumeva moralna pravila koja се obezbediti najvece dobro za pripad.nike jedne zajednice а princip pravde da svaki ~lan drustva ima pravo na jednaku sansu ostvarivanja neophodnih dobara . Primenjeni na pitanje prekida ne~eljene trudnoce ovi moralni principi nam omogucavaju da zaklju~imo da svaka ~ena ima prirodno pravo, pravo ~iji је izvor priroda, Bog ili racio, da prekine trudnocu i socijalno pravo, istorijski izboreno pravo, na planiranje porodice i institucije za abortus. Ostvarivanje prirodnih i socijalnih prava podrazumeva postojanje liberalnog zakona о abortusu u jednom drustvu. u odredjenjim situacijama kao sto је prevelik broj abortиsa koji 27 кristina Иo18gren, Swedish eYidence aЬout decision aaki.nq i.n respect to aЬortion, Stockho1a, 1988. 28Ruth llack.1i.n, LiЬerty, utility and justice ••• , ор. cit. 22 иgro~avajи zdravlje stanovnistva ili njegov bioloski opstanak, drиstvo ima moralno pravo da ne dovodeci и pitanje liberalan zakon о abortиsи predиzima odgovarajиce aktivnosti .delovanjem na svest: pr eko informisanja, savetovanja , etickog i drиgog vaspitanja. ZAKONSKE OSNOVE NAМERNOG PREKIDA TRUDNOCE Ljиdska prava, kao fиndamentalna prava bit na za odnos pojedinica i grиpe ljиdi s jedne s t rane i dr~ave s drиge s t r ane , os nova sи zakonskih resenja о namernom prekidи trиdnoce . Zakon о abortиsи је r eakcija na prepoznavanje nи~nosti postoj a nja namernog prekida trиdnoce i stepe n prihvatanja njegove prakse и jednoj zaj e dn ici . Danas и svetи zakon о abortиsи var ira medjи zemljama pocev od njegov e potpиne zabrane ра do dozvole kao prava trиdne ~ene . Pocetkom 1990 . godine 25% svetskog stanovnist va ~ivi и zemljama и kojima је abortиs potpиno zabr anjen ili dozvoljen samo kada је и pitanjи ~ivot trиdne ~ene . Bli~e r eceno , vecina mиslimanskih zemalja Azije , dve trecine zemalja Latinske Amerike, polovina zemalja Afrike i dve zemlje Evrope (Irska i Malta) zastиpajи restriktivnи politikи prema prekidи trиdnoce . RepиЫika Irska је иnela amandman и svoj Ustav koj im zasticиj е "pravo na ~ i vot" nerodjenom detetи . То је bio povod da Evropska i Medjиamericka komisija za ljиdska prava razmotre temи о " zastiti ~ivota" i zakljиce da se to pravo ne odnosi na embrion . 29 Vecina svetskog stanovnistva (75%) ~ivi и zemljama gde је indиkovan 29 Christopher Tietze, Stanley Иenshaw, Induced AЬortion: А World Revi ew 1986, Тће Alan Guttaac her Institute, Иеw York, 1986. 23 aborus legalan, najmanje zbog siroko definisanih medicinskih razloga. Oko 12% svetskog stanovnistva ~ivi u zemljama cij im zakonom је dozvoljen abortus r adi :zastite zdravlja а ne samo ~ivota ~ene i u nek im slucajevima usled eugenickih ind ikacija (dokazanog gentskog ili drugog ostecenja fetusa, procenjenog velikog rizika za t akvo ostecenje) ili pravnih -indikacija kao s t o su silovanje i incest. То је slucaj i u Albaniji, Spaniji , Port ugaliji, svajcarskoj, polovini africkih zema1ja , u trecini zemalja Latinske Amerike . Got ovo jedna cetvrti na r stanovnist va (23%} ~ivi u zemljama gde se socijalni fakt ori (neadekvatan dohodak, losi uslovi stanovanja, ne zaposlenost, neresen bracni status) uzimaju u razmatranje kao moguci uzroci pogor sanja zdravst venog stanja ~ene ( t akozvane socijalno- medicinske indikacije) ili gde su samo socijalni razlozi p r iznati kao dovoljni za p r ekid trudnoce. Na osnovu ovako definisanih indikacija dozvoljava se prekid trudnoce i u Nemackoj, Ve likoj Britaniji , Poljskoj , Madjarskoj, Australiji, Indiji, Japanu . Dvadeset tri zemlje imaju najmanje restriktivne pravne normative jer dozvoljavaju abor tus na zahtev trudne ~ene . U ovoj grupi zemalja , koje ucest vuju sa 40% u svetskom stanovnistvu, nalaze se i neke od najmnogoljudnijih (Kina, Sovjetski Savez, Sjedinjene Americke Dr~ave), kao i polovina evropskih zemalja. Jedno od ogranicenja је gestaciona starost. U vecini zakona prekid ne~eljene trudnoce ј е ogranicen na prvi trimestar. 30 Kina је izuzetak . U okviru antinatalit etne politike u Kini је koriscen abortus kao jedno od sredstava s tim sto је dozvoljavan prekid trudnoce 30 stan1ey Jt. ИensЬav, Вve1yn Иorrov, Induced AЬortion: А Wor1d Reviev 1990 Supple.ent, Тhе A1an Guttaacher Institute , Xev York , 1990; •speci a1 Feature: AЬortion•, Planned Parenthod in Вurope , Vo1uaen 18, Xu.Ьer 1 , 1989; AЬortion Researc h Xotes, Volu.ea 19, XuaЬer 1- 2 , 1990. 24 nezavisno od gestacione starosti. То је tipi~an primer forsiranja mere u prilog cilja. Naj~esca ostala ograni~enja su odobrenje rodit elja za prekid trudnoce adolescenat a, nu~an period ~ekanja izmedju potvrde о trudnoci i njenog prekida, upucivanje u savetovalist e kao i snosenje dela materijalnih t r oskova abortusa . 31 Ograni~enja druge prirode odnose se na nedostatak medicinskog osoЬlja, opreme, konzervativne stavove lekara i bolnicke administracije kao i nedostatak informacija о mogucnosti i dozvoli za vrsenj е abortusa u zdravs t venim ust anovama . Tako liberalna zakonska resen ja mogu biti u manjoj ili vecoj mer i neutralizovana nepostojanjem uslova za njihovo sprovodjenje. Status abortusa u praksi ne zavisi samo od postojeceg zakona vec i od zvanicne interpretacije vladinih autoriteta . Tako, na primer u zemljama Latinske Amerike post oje klinike koje vrse prekide trudnoce uprkos ~injenici da је t o ilegalan ~in . Vlade u Banglade su i Indonezij i podr~avaju post ojanje takozvanih klinika za menstrualnu regulaciju (jedna varijanta sukcione kireta~e koja se mora uraditi u prve dve nedelje posle izostanka menstruacije kada se trudnoca ne mo~e utvrdit i palpacijom) mada zakon odobrava abor tus samo kada је ugro~en ~ivot trudne ~ene . 32 Liberalno zakonodavstvo о namernom prekidu trudnoce bilo је nepoznato u skoroj proslosti . Sredinom XIX veka mnoge zapadne zemlje unele su u svoje pravne propise zabr anu vrsenja prekida trudnoce . Glavni razlog је Ьiо postojanje velikog rizika od komplikacija koje prate abortus, ali је na te odlu.ke sigurno uticala i crkva odnosno one su bile inspirisane pronatalitetnim 31вans Georg Jtoch, lt. lfe.aan, R.eтi- о~ t he aЬortion legislation in Вurope: an analysis о~ the "de jure" and "de ~acto" s i tuation vith regard to aЬortion in Вurope, UlfFPA, wво, IPPF Con~erence Froa aЬortion to contraception, ТЬilisi, 10- 13 October 1990. 3 2 stanley lt . Иenshav, Вve1in llorrov, I nduced AЬortion ... , ор. cit. 25 stavovima vecine vlada . Po~etkom ХХ v eka abortus је bio ilegalan u vecini regiona u svetu . Pravna resenja vezana za prekid trudnoce u Afr ici , Aziji i Latinskoj Ame rici su preuzimana iz zakona Evrope i Severne Amerike . Prva zemlja koja је promenila zakon о abortusu bio је SSSR 1920 . godine . Sovj e tska vlada је uvela punu liberalizaciju abortusa, bez ikakve restrikcije u prvih dvanaest nedelja trudnoce . Tako је usvojen Le njinov stav da su " rest riktivn i zakoni о abortusu najbolji dok az hipokrizije v ladajuce klase . Li~na је stvar pojedinca da li се radjat i decu ili ne" . 33 s ciljem da zastite zdr avlje i ~ivot ~ene nekoliko skandinavskih zemalja (Island, Svedska , Danska) menja svoja normativna akta о abortusu pre drugog svetskog rat a 34 i Japan 1948 . 35 Sredinom pede setih godina tada socijalisti~ke zemlje isto~ne i centralne Evrope p r iznaju legalitet abortusu tokom prvog trimestr a t r udnoce . Ovaj t rend liberalizacije zakona о abortusu s l edi vecina razvijen ih zemalja ali i zemlje u razvoju. Nar odna RepuЬlika Kina је 1957. godine , mnogo pre proklamovanja vladine te~nje za ograni~avanjem populacionog rasta, omogucila svakoj ~eni da prekine trudnocu u prvih deset nedelja gestacije . Druga zemlja u razvoju ро broju stanovnika, Indija , 1971 . godine је donela zakon о abortusu, ро kome se ~eni dozvolj ava da prekine ne~eljenu trudnocu kada ona pretstavlja rizik za njeno fizi~ko i menralno zdravlje kao i kada је trudnoca posledica kontraceptivne greske . Tunis је prva muslimanska zemlja koja је 1965 . godine potpuno liberalizovala abortus . 36 33 Иепrу David (editor), AЬortio:n Research: Internati.onal Experience , Transnationa1 l"a.ai.ly Researc.h Inst.itute, Lexington Вooks, Washington D.C., 1974. 34cristopher Ti etze , •кeport о~ the SWedish AЬortion eo.aittee•, Studies in l"a.ai.1y P1an.ninq, Vo1uae З , MU8Ьer 2, l"eЬruary 1972. 35тraditiona1 AЬortion Practices, Тhree Studies of I11eqa1 AЬortion in the Deve1opinq WOr1d, Research Triang1e Park, Jfort Cвroline, 1981. 36 Stan1ey Иenshaw, •xnduc ed AЬortion• , Internationa1 l"a.ai.1y Planninq Perspectives, Vo1uaen 13, MU8Ьer 1, 1987. 26 Postojalo је vise razloga za liberalizaciju abortusa nazvanu socijalna revolucija za razliku od tehnoloske revolucije u sferi kontracepcije. Izrnenjena socijalna svest reflektuje nu~nost postojanja abortusa kao rnetoda kontrole radjanja prihvatajuci realnost. Visok rnortalitet i rnorbiditet koji se duguju ilegalnorn abortusu su naj sna~nij i argurnenti za legalizaciju prekida trudnoce. Takodje, ~elja da se i siromasnirn ~enama ornoguci prekidanje ne~eljene trudnoce u bezbednim uslovirna је bitan faktor. Mada veci broj ljudskih prava podr~ava liberalan stav prema prekidu trudnoce, ljudsko pravo koje је direktna osnova је pravo ~ene da slobodno raspola~e svojim telorn odlu~ujuci о sopstvenoj reprodukciji. Utvrdjena је negativna korelativna veza izrnedju stepena socijalne i ekonomske razlike u statusu ~ene i muskarca i stepena 1-iberalizacije abortusa u jednoj sredini. 37 Potreba о kontroli populacionog rasta, pogotovo u zernljarna gde је on sputavao ekonornski i socijalni razvoj, bila је jedan od razloga zamene restriktivnih zakona u Kini, Singapuru, Tunisu i drugirn zemljarna. Pozitivni zdravstveni efekti liberalizacije abortusa su evidentni. Prvo, drasti~an pad rnortaliteta koji prati i posledica је narnernog prekida trudnoce. Najraniji nacionalni podaci о rnortalitetu nastalorn usled legalnog abortusa poti~u iz zernalja severne Evrope koje su u tridesetirn godinarna po~eli prornenu zakonodavstva vezanog za narnerni prekid trudnoce. Tako u Svedskoj rno~erno konstatovati drasti~an pad rnortaliteta koji prati i posledica је abortusa u poslednje ~etiri decenije od 250 umrlih na 100 000 legalnih abortusa u periodu 1946-1948. godina na 0,4 na 100 000 u godinama 1980-1987. 38 U Rumuniji, pak, u vrerne kada је liberalan zakon о abortusu zamenjen restriktivnijim resenjirna doslo је do velikog 37 Nariano Requena-Bichet, "Тhе Prob1ea of Indu.ced AЬortion froa the Standpoint of Иuaan Rights", in Popu1a-tion and Иuaan Riqhts, United lfations, lfew York, 1990 . 38 Christopher Tietze, Stan1ey Иenshaw, Induced AЬortion: А Wor1d Review ... , ор. cit. i Stan1ey Иenshaw, Вve1yn Мorrow, Induced AЬortion ... , ор. cit. 27 porasta smrtnosti koja se duguje prekidu trudnoce. Stopa mortaliteta vezanog za namerne prekide trudnoce izar~ena na 100 ооо ~ivorodjenih porasla је od 27,8 u 1965 . na 129,3 u 1984 . godini . 39 Drugo, ~ene sa medicinskim kontraindikacijama, specijalno siromasne ~ene i adolescenti imaju daleko vecu sansu da legalno prekinu trudnocu . Tice је pokazao da је danas u SAD broj terapeutskih abortusa dvostruko visi iako su kriterijumi striktnije definisani nego u doba restriktivnog zakona . 40 Treci pozitivni efekat liberalizacije abortusa је sprecavanje radjanja dece sa velikim fizickim i mentalnim defektom . Smatra se da је zakon о abortusu glavni razlog vrlo visoke s t ope incidencije spine bifide i drugih defekata neuralne tube u Irskoj. 41 Opste је pravilo da liberalizaciju abortusa prati povecanje broja namernih prekida trudnoce . То se duguje u velikoj meri prelasku ilegalnih abortusa u kategoriju legalnih . Tice i Bogart su pokazali da је cak 70% porasta indukovanog abortusa u Njujorku u toku prve dve godine primenjivanja novog zakona pretstavljalo ustvari zamenu ilegalnih prekida trudnoce . 42 Porast broja abortusa direktno zavisi od s tepena liberalizacije i dostupnosti abortusnih servisa. Du~ina trajanja tendencije porasta је, pak, u velikoj meri determinisana fazom kontrole fertiliteta u kojoj је doslo do zamene restruktivnog liberalnim zakonom о abortusu . U Istocnoj Evropi i Japanu do liberalizacije је doslo u vreme pada nataliteta koji је ostvarivan pre nego sto је moderna kontracepcija bila dostupna . Otuda је porast legalnih abortusa bio visi i du~e је trajao nego u SAD i 39 •Rо-еп;а: on the road to success•, Sa~e Иotherhood, Ju1y-october 1990. 40eьris~opher Tie~ze , •тье PuЬlic Bealth B~~ec~s о~ Legal AЬo~ion in the Uni~ed States•, in Fe~ility Regu!ation and the PuЬlic Bealth, ор. cit. 41 •:tnternational TriЬunal on AЬo~ion in Jforthea :treland•, Planned Parenthood in Europe, Voluaen 16, KUIIЬer 2, 1987. 42 Cris~opher Tiet:ze, John Вongaa~s, •ue.ographic e~~ect о~ :Induced AЬo~ion•, in Fe~ili~y Regulation and the PuЬlic Bealth, ор. cit. 28 Velikoj Britaniji, na primer, gde је liberalizacija abortusa ostvarena u kvalitativno drиga~ijim иslovima (nizak natalitet, ef i kasna kont racepcija siroko rasprostranjena medju иdatim ~enama) . Ine rcija је bitan faktor ponasanja i и kontroli radjanja. Pilula, spirala, sterilizacija se te~e prihvatajи и sredini gde је sloboda pristupa abortusи dиgo egzistirala . Nasuprot opstem trendu zamene restriktivnih zakona sa progresivnijim i sir im tиma~enjem prava ~ene na prekid trиdnoce, Ьilo је i sиprotnih pokиsaja и novije vreme . U nastojanjи da podignи stopи natalit eta Rиmиnija и dva maha 1966. i ponovo 1984- 1989 . godine, Bиgarska, Cehoslova~ka i Madjarska и periodи od 1961- 1974 . godine odlu~ile sи se na manje ili vise res triktivnu politiku prema abortиsи . 43 Drиgi motiv , religioznog kar a ktera, bio је и osnovi zamene liberalnog zakona о abortиsи jednim od najrestriktivnijih и svetи od strane sadasnje iranske vlade . 44 Isti motiv је rиkovodio novu vladи Poljske da s e и 1990 . opredeli za restriktivnija zakonska resenja. 45 Takodje, neke dr~ave и okviru SAD иpravo razmatrajи nova zakonska resenja о abortиsи koja se zala~и za zastitи ~ivota nerodjenom detetи nasиprot zast iti prava ~ene na izbo r kao sto је bio slu~aj do sada . REPRODUKTIVNO PONASANJE I NAМERNI PREKID TRUDNOCE Ograni~avanje radjanja је istorijska kategorija . Ono, pak, sto 4 3 cristopher Tietze, Stanley Иenshaw, Induc ed AЬortion . . . , op.cit. 44s t .anle y Иenshaw, Induced AЬortion .. . , ор. c i t. 4 5 Re ed Вoland, wAЬortion r ights unde r threat in Вastern Вuropew, People, Voluaen 18 , Иu.Ьеr 1 , 1991. 29 danas obele~ava fertilitet stanovnistva u razvijenim zemljama је intenzivno ograni~avanje radjanja. Nasuprot o~ekivanjima, fertilitet nastavlja da opada ne obezbedjujuci u najvecem broju zemalja prosto obnavljanje stanovnistva. U okviru razvijenih zemalja i medju njima doslo је do hegemonizacije reproduktivnih normi 46 na niskom nivou . Norme stanovnistva о idealnom broju dece u porodici se krecu izmedju dvoje i troje 47 а stvarno radjanje i ispod tog nivoa. Hautorn је, na osnovu sli~nog trenda fertiliteta u zemljama severne i zapadne Evrope i SAD, zaklju~io da је fertilitet postao zavistan od zajedni~kih normi ~ija је ~vrstina i jedinstvo bez presedana ; u ljudskoj ist oriji . "Predindustrijska porodica је vrsila izbor u okru~enju u kome је ~esto izgledalo da objektivno mo~e veoma malo da se bira. Porodica kasno-industrijskog doba progresivno bira jos manje u okru~enju u kome na izgled ima veoma mnogo mogucnosti za izbor". 48 А Rasevic smatra da su niske reproduktivne norme duboko zakonite i da kao takve spadaju u kategoriju dugoro~nih fenomena. 49 Klike razmislja о transferu normi sa individualnog na genetski nivo. 50 Ne postoji jedna jedinstvena teorija о deterministi~koj osnovi niskih reproduktivnih normi. Mnogobrojni psiholoski, socijalni i ekonomski faktori se isti~u kao bitni . Jedna od njihovih osnovnih 46вenri Leridon, •overiew•, iD Deterw;nants of Fertility Trends: Тheories re-exaained, edited Ьу Charlotte Bohn and Rainer llackensen, IUSSP; ordina editions, Liege, 1980. 47eouncil of вurope, Иxcanqe of Views on Opinions and лttitudes with Reqard t o De8ographic ProЬl88S iD the Jle8Ьer States of the Council of ВUrope, Strasburg-, 1986. 48 G. Иawthorn, •И1е Paradox of the llodern: Deterwinants of Fertility iD Кorthern and Western ВUrope since 1950•, iD Deterwi nants of l"ertility Тrends ••• , ор. cit. 49 lli.roslaY Raie.ic, •Jiere u priloq radjanja•, u ProЬleai politi.ke oЬnaYljanja si:anoYDiit:Ya, urednik llilos llacura, suu, Вeograd, 1989. 5Dн.oЬert Cliquet, Attitudes on values and norws with respect to faai.ly si::ze Yariation, C.B.G.S. - -rkdocuaenta~ nr. 42, 1987. з о zajedni~kih karakteristika је da deluju, kao kornpleks ~inioca, usled tesne povezanosti, uzajarnnih uticaja i rnedjusobne zavisnost i. 51 Druga је, da razli~iti psiholoski i socijalni faktori deluju u okviru Ьioloski postavljene gornje granice plodnosti а nasuprot i/ili u okviru rnehanizarna koji le~e u osnovi ~elje za radjanjern. Priroda i poreklo ~elje za detetorn se razli~ito turna~e . Као urodjena potreba, kornpenzacija za kastracioni kornpleks (Frojd), fizioloski determinisana plus instiktivne te~nje (rnoderna psihoanaliti~ka skola}, rezultat u~enja odrastanjern u socijalnoj sredini (teorija socijalnog u~enja), ili, pak , kao zadovoljenje nekih pot reba (ро Rabinu to su ~etiri kategori je potreba : altrusti~ki, fatalisti~ki, narcisti~ki i instrurnentalni rnotivi) . 52 Treca zajedni~ka karakteristika faktora koji ~ine deterrninisti~ku osnovu niskih reproduktivnih norrni је da su oni proizvod rnodernog drustva. Modernizacija је donela fundarnentalne prornene u uslovirna ~ivota i filozofiji ~ivljenja izrnenivsi bitno i ~oveka i porodicu. Bazi~ne potrebe ~oveka koji ~ivi u sadasnjirn uslovirna su i rnnogobrojnije i na visern nivou postavljene u odnosu na preindustrijsko doba . Takodje, sa tehnoloskirn i socijalnirn razvojern izbor strernljenja individue i rnogucnosti za njihovo ostvarivanje su velike. Sarnirn tim su veliki i zahetvi koji individua sebi postavlja . Pored te~nji vezanih za individualni razvoj i sarnoostvarivanje , javljaju se i hedonisti~ke te~nje i okretanje rnaterijalnirn vrednostirna . Individua se oslobadja tradicionalnih i religijskih pritisaka ali је pod uticajern pritisaka druge prirode. Uspesnost u rnnogirn sferarna ~ivota, koja podrazurneva i kornpeticiju 5 1 Иiroslav Raie.~c, •вioloiki faktor~ u istraz~vanju fert~l~teta•, Stat~stiёka revija, broj 3-4, 1981. 52 Jaaes l"avcet, Psycholoqy and Populat~on, Тhе Population Counc~l, Bew York, 1970. 31 i izbegavanje rizika, је jedan od njih. Strah od moguceg gubitka s ansi i gubitka statusa le~e u osnovi "nove senzibilnosti". 53 Izmenjene potrebe, mnogobrojne aspirac1Je i razli~iti pritisci ~ivota u savremenom drustvu se postavljaju i pred ~enu i pred muskarca i t o manje ili vise ravnopravno. Jedna od najbitnijih kulturnih promena modernog drustva је emancipaci j a ~ene i promene njenog polo~aja i uloge u porodici i drustvu. Obrazovanje, zaposlenje, status u drustvu, visok ~ivotni standard, mobilnost, aktivno u~esce u d.rustvenom ~ivotu, su neke od ~ivotnih opcija kojima te~e i ~ene. Jedna od opcija је s vakako stvaranje porodice i radjanje dece . U novom sistemu vrednosti ~ivot u zajednici i rodite ljstvo su zadr~ali visoko mesto ali ne ono koje su imali u tradicionalnoj kulturi . 54 Pre socijalnog i tehnoloskog razvoja indiv idua је bila upucena na ~ivot u porodici jer је to zna~ilo zadovoljenje najveceg broja njen ih potreba od egzistencijaln ih, preko edukativnih i statusnih do osecanja sigurnosti i pripadnosti zajednici. Brak, kao racionalni individualni i kolektivni interes, pod uticajem tradicije i religije, bio је univerzalan i stabilan i rano se u brak stupalo. Veliki broj dece Ьiо је i potreba i osnovni cilj braka . Moderno drustvo sa sVOJlm socijalnim mehanizmima је pr euzelo vecinu f unkcija porodice . Emocije su glavna osnova na kojima po~iva porodica . Samim tim brak vise ni j e univerzalan, ni stabilan а muskarac i ~ena kasnije zasnivaju bra~nu zajednic u. Moderan brak је 53 nragana АУrа.от, Тranzicija ~ertil.it:et:a i popul.acione pol.it:i.JI:e u В...ropi, dokt:orska disertacija, Fil.ozo~ski ~akul.t:et:, Uni•erzit:et: u Вeogxadu, 1.990. 54мi.rosl.aт Raieтic, •Ant:ropol.oiki i Yrednosni cinioci Dedovol.jne pl.odnost:i st:anoтniit:тa• , Bkonoaski zЬornik, knjiga 1, 1982. "okrilje zajednicu ciljeve . 32 individualizma" 55 мuskarac i ~ena zasnivaju bra~nu unoseci u Nezavisnost nju svoje prilikom ambicije, aspiracije, ostvarivanja ciljeva zahteve, stimulise preokupiranost vlastitim zahtevima i stvara otpor prema preuzimanju dugoro~nih obaveza. 56 Izmenjeni porodi~ni odnosi su na izvestan na~in " inkopatibilni sa radj a njem velikog br oja dece". 57 Sustina vrednosti koju deca p r ed stavlju za rodit elje se izmenila . Bulato 58 , ~ak , smatra da tranzicija u poimanju vrednosti dece prati tranziciju fertiliteta . Prema njegovoj semi u savremenim uslovima ekonomska vrednost dec e i vrednost de c e za u~vrscivanje rodbinskih veza i statusnog polo~aja post aje zanemarljiva . Psihiloski i emotivni aspekt vrednosne dimenzije deteta је dominantan. Neegzistencijalna osnova vrednosti deteta је bitan faktor niskih reproduktivnih normi . Psiholoske potrebe koje se zadovoljavaju dobijanjem pot omstva (~ivljenj e kroz decu, osecaj odgovornost i, ispunjen ja i s vrsishodnosti , pods t rek da se ostvari uspeh) i obogacivanje emotivnog ~ivota roditelja (dru~enje, ljubav , igranje, zabava, poja~anje bra~ne veze) se mogu ostvariti sa jednim i dvoje dece . Pogotovo u uslovima diferenciranih ciljeva i u uslovima kada su "gubici " vezani za decu veliki . U modernom drustvu ekonomsko ulaganje u decu (t roskovi obrazovanja i d r ugi t r oskovi) је veliko . Por ed toga bit ni su i " cena maj~inog vremena " , naro~ito u prvim god inama ~ivota i "psiholoski trosak" 55 Jean Иorsa, •socio- econoaic Factors A~~ec~ing Fe~ility and Иotivation ~or Parenthood•, PopuJ.ati on Studies, lluaЬer 3, 1979. S6Ron Lesthaeghe, •А Centry о~ D -graphic and CuJ.~ural Change in Western Вurope•, Popul.ati.oll and Deve1oJ]8e!!t Review, •u.Ьer З , 1983. S 7 Jean Иorsa, •soci o-econoaic Factors • • • • , ор . ci~ . 58 Rodo1~o Bulatao, •тье Transi~ion in the Value о~ Chi.ldren and the Fe~ility Transi~i.on•, in Detera:inants о~ Fe~ili.ty Trends .•• •, ор. c i.t . i. •eontent and proc ess in ~e~i.li.ty deci.si.ons : а psychosoci.al pers pec ti.ve•, Fe~i1ity and Faaily, Proceedings о~ the Bxpert Group on Fe~ility and Faaily, •ew Delhi., S- 11 January, Uni.ted •ati.ons, •ew York, 1984. 33 vezan za proЬleme i og ranicenja koja prate radjanje, podizanje i odgajanje dece kao i konflikti i traume usled teskoca uskladjivanja razlicit ih aspir aci ja i pot reba i roditeljstva . ~ Znacajno ekonomsko i psiholosko invest iranje u decu ilustr uje insistiranje roditelja danas na " kvalitet u " 60 detet a umesto na kvantitetu. Stavise , r a d j anje malog · b r oja dece је ро Klike u najracionaln iji kompr omis izmedju pr edndsti i mana r adjanja d e teta. 61 Као s t o је radjan ja v e likog b r oja clece pr edst avljalo osiguranje od rizika u predindust risko doba , t~ko је danas neradjanje vise od j e dnog ili dva deteta, takodje , vid izbegavanja rizika. Socijalne , kulturne i ekьnomske p r omene su oslobodile i forsirale individualizam. Pojedina c ne razmislja ijili ne uva~ava drustve ne potr ebe ukljucujuci i pdtrebe vezane za Ьiolosku reprodukciju drustva . Moderno dr ustvo, pak, u uslovima kada је radjanje oslobodj e no moralnog i egzistencijalnog pritiska post alo stvar slobodnog izbora pojedinca nl.Je svojim mehanizmima omogucilo da ravnopravna ~ivotna opcija bude radjanje troje , cetvoro ili vise dece . 62 Efikasna k ont racepcija (pilula , spirala, ster iliza cija) ј е p roizvod modernog doba. Sa ot krivanjem pilule pocet kom sezdesetih pocinje takozvana sekundarn a kontraceptivna revolucija . Liberalan zakon о abortusu је , takodj e , vezan za moderno drustvo i socijalne promene koje su u njemu ostvarene. Mada saznanje о dostupnosti efikasne 59 Gordana иatkovic, "Deterajoante fertiliteta u posttranzicionoj fazi r azvija stanovnistva", Bkona.ska ais ao , broj З, 1991. 60иein МOOrs, Attitudes ТOWards De8ographic Trends and Population Policy Acceptance in an International Pers pective, Interuniversity Centre of Postgraduate studies, De8ographic Тrend and Population Policy, DuЬrovniJt, 5-11 June , 1989 . 61иоЬеrt Cliquet, "Attitudes on values and noras .. . . . , ор. cit • 62Robert Cliquet, "Тhе :second de.ographic trans ition: fact or ficti on? ", Population studies, Xu.Ьer 23 , 1991. 34 kontrole radjanja verovatno ucestvuje kao jedan od elemenata pri stvaranju reproduktivnih motiva, stavova i normi, kontrola radjanja ne predstavlja bitan faktor deterministicke osnove niskih reprodukti vnih normi. Nj ena uloga ј е prvenstveno "instrumentale prirode". 63 I moderna kontracepcija i legalni abortus omogucavaju ostvarivanje niskih reproduktivnih normi. Za intenzivnu primenu kontrole radjanja Ьilo је potrebno "stvaranje uslova koji uticu na motive planiranja porodice".ы Svaka ~ena, kada је rec о ogranicavanju radjanja, mo~e slediti nekoliko -modela ~ivljenja: а) stalna upotreba kontracepcije а u slucaju kontraceptivne greske radjanje; Ь) stalna upotreba kontracepcije а u slucaju kontraceptivne greske pribegavanje namernom prekidu trudnoce; с) u pocetku seksualnog ~ivota upotreba kontracepcije а zatim prelazak na abortus kao vid kontrole radjanja; d) posle iskustva sa jednim ili vise namernih abortusa stalna upotreba kontracepcije; е) oslanjanje na namerni prekid trudnoce kao jedini vid kontrole radjanja; f) stalno menjanje odluke i naizmenicna upotreba namernog prekida trudnoce i kontracepcije. Pored niza mogucih kombinacija i razlicitih medjusobnih odnosa, abortus i kontracepcija su, u osnovi, dva alternativna resenja. Medjutim, ova dva vida kontrole radjanja se cesto u praksi dopunjuju jer ne postoji idealna konracepcija tako da se namerni prekid trudnoce pojavljuje kao realna potreba. Mnoge ~ene veruju da nema kontraceptivnog metoda ili sredstva koje bi ih potpuno zadovoljilo. Nema kontracepcije koja bi ispunila sve njihove va~ne kriterijume. Naime, sumirano idealno kontraceptivno sredstvo ili metod bi trebalo da bude lako dostupno, univerzalno primenljivo, jednostavno za upotrebu, dugotrajno efikasno, 64 Иiroslav Rasevic, Deterwinante fertiliteta stanovnistva Jugosalvije, Institut drustvenih nauka, Centar za de.ografska istrazivanja, вeograd, 1971. 35 apsolutno bez propratnih ·efekata, potpuno reverzibilno i jefti no. Takodje, idealna kontracepcija ne bi trebalo da interferira sa seksualnim akt om i seksualnim zadovoljstvom, kao ni sa religioznim i kulturnim senzibi l itetom sredine u kojoj se primenjuje . Puno se zahteva od kontracepcije jer se polazi od tri bitna elementa n j ene uloge . Kontracepcija ne , treba samo da prevenira za~e6e ve6 kao zdravst vena mera d a preyenira namerni prekid trudno6e kao i da oslobodi seks straha . Razlicit i elementi kontr aceptivne uloge su razli~ito vrednovani u rijenog abortusa nisu samo psiholoske prirode. Naime ~elja ili potreba da kod ~ena kojima је iz razlicitih razloga abortusa u zdravstvenoj ustanovi је tako se prekine trudnoca odbijeno izvrsenje jaka da one cesto pribegavaju ilegalnom abortusu izlagajuci se svim njegovim 12~0, Induced AЬortion, Technical Report Ио. 623, Geneve, 1978. 12~avedeno preaa Sheeran Patrick, Woaen, society .•. •, ор. cit. 12\..ana Вeraan, "'Supposing it hurt ае too?"', Faail.y Planned Parent.hood in Europe, Иuaher З, 1986. 12~. Spinelli, I. Figa-Talaaanca, Psychosocial e~~ects о~ early and l.ate aЬortion, WIIO, UМFPA, IPPF Con~erence Froa aЬortion to contraception, ТЬilisi, 10-13 October 1990. • 59 rizicima. То је dokumentovalo jedno istra~ivanje sprovedeno и Svedskoj ро kome је 34,7% ~ena kojima је prvobitno odbijen abortиs saopstilo da је "spontano" prekinиlo istи trиdnocи. 125 Istra~ivanja koja sи se bavila psihickim i socijalnim posledicama za dete rodjeno iz trudnoce kоји је majka ~elela da prekine ali јој nije odobreno sи potvrdila pocetnи hipotezи da se ne~eljena deca potencijalno podi~u и manje optimalnim psiholoskim i socijalnim иslovima od ~eljene. Tako sи nalazi longitиdinalne stиdije sprovedene и Pragи otkrile da rodjeno ne~eljeno dete mo~e patiti do zrelosti. Ovaj zakljиcak је иsvojen na osnovи rezиltata razvoja 110 devojcica i 110 decaka rodjenih od ~ena kojima је dva риtа odbijen abortиs . U devetoj godini ~ivota ova deca sи imala vеси incidencijи bolesti i hospitalizacije od dece и kontrolnoj grиpi. Ona sи , zatim, imala slabiji иspeh u skoli i pokazivala sи preteranи osetljivost i agresivnost kao i manji stepen integracije и svojoj sredini. U starosti od 14-16 . godina manji broj ove dece је pohadjao srednjи skolи и odnosи na kontrolnи grири а vise ih је imalo potrebи da se zbog poremecaja ponasanja konsиltиje sa psihijatrom. U adolescencij i emocionalni razlaz izmedjи decaka rodjenih iz ne~eljene trиdnoce i njihovih majki dolazio је do pиnog izra~aja. Oni sи sebe do~ivljavali kao zapostavljenje ili cak odЬacene od majki verиjиci da nisи zadovoljili ocekivanja . Opisivali sи se kao osobe koje imajи vise zajednickih licnih osobina sa ocem. Svoj odnos sa ocem sи najcesce kvalifikovali kao topao . Nasиprot, devojcice rodjene iz ne~eljene trиdnoce sи svoj odnos sa majkom opisivale na isti nacin kao i devojcice и kontrolnoj grиpi. U odnosи na kontrolnи grири ne~eljena deca и vecoj meri sи izra~avala i konzervativne stavove ро mnogim pitanjima . Takodje, sи bili i manje informisani о seksиalnosti i 125xьid. 6 0 pitanjima vezanim za nju . 1u * * * Abortus ako kategorija i pojava ima svoje teorijske interpretacije mada ne ni potpune ni konacne. Namerni prekid trudnoce је realna potreba uslovljena velikim brojem faktora razlicite vrste. Medju njima posebno mesto imaju istorijski koreni, moralni principi nase civilizacije, ogran icavanje r adjanja narocito intezivna kont rola Ьioloskog potencijala , objektivna ogranicenja kontracepcije i njihovo subjektivno do~ivljavanje kao i osoЬine ~ene i muskar ca , pre svega , psiholoske i socijalne vrste . Vekovno koriscenje abortusa ako metode kontrole radjanja dobilo је cvrstu socijalnu potvrdu . Osnovna ljudska prava obezbeduju slobodan izbor i u sferi kontrole radjanja ukljucujuci i pravo na abortus . Zakonodavstvo i politika prema namernom prekidu t r udnoce su jedna od determinanti kontrole radjanja . Niske reproduktivne norme, r ano stupanje u seksualne odnose, rasprostranjenost kohaЬitacionih veza i drugi savremeni oЬlici u ~ivotu ~ene i muskarca zahtevaju intenzivnu kontrolu radjanja . Ogranicenja kontracepcije le~e pre svega u samoj prirodi njenih metoda i sredstava . Otpornost prema kontracepciji kao neprirodnom cinu, nepoverenje i strah prema modernoj kontracepciji, priprema koju iziskuju pojedina sredstva i metode, manja ili veca neefikasnost kontacepcije uopste, stalna upotreba kontracepcije koja је nu~na i drugo . I na kraju , citav niz karakteristika ~ene i muskarca kao sto su opsta i posebna znanja , odnos medju partnerima, odgovornost za sopstveni ~ivot i kontrolu ~ivota, sposobnost individualne kontrole, do~ivljavanje seksualnosti, postojanost u sprovodjenj u dugorocnih ciljeva i 126иenry David , Zdenek Dytrych, ldeenk Кatejcek, Vratislav Schull er, Вorn unvant ed: Develo'J)8e ntal B~~ects о~ Deni ed AЬortion , Springer PuЬlishing eo.pany, Avicenua lledical Pre ss, Bev York, Prague, 1988. 61 donosenje seksualnih odluka . Abortus, kao slo~en fenomen, nosi potenci jalne posledice u vise oЬlasti koje se ticu i individue i drustva. U dernografskoj sferi, abortus direktno utice na srnanjene fertiliteta i reproduktivnog potencijala stanovnistva (sirenje steriliteta, porast spontanih abortusa, prevrernenih porodjaja i niske te~ine novorodjencadi) а direktno i indirektno deluje preko rnortaliteta ~enskog stanovnistva. Glavne medicinske kornplikacije i sekvele abortusa odnose se na reproduktivni sistern ~ene . Abortus, takodje , kao stresogeno stanje irna rizik za mentalni porernecaj . U socialnoj sferi posledice abortusa se ticu odnosa medju partnerima . II PRAVNI ASPEKT NAМERNOG PREKIDA TRUDNOCE U SRBIJI Jugoslavija је, kao i mnoge zemlje, zbog va~nosti abortusa pravno regulisala brojna pitanja koja se ticu ovog fenomena . Istorijski posmatrano zakonska resenj a vezana za kontrol u rad j anja imala su u manjoj ili vec oj meri iste karakteristike kao sto је to bio slucaj i u drugim zemljama koje su se na slican nacin pravno odredile prema proЬlemu abortusa . Pritom se pre svega misli na postupnost ostvariv'anja puta od potpune zabrane ра do njegove dozvole kao prava ~ene, kao i na dileme, razloge i otpore koji su se javljali. sva pravna resenja koja su se donosila na nivou zemlje va~ila su za sve njene delove do sedamdesetih godina kada repuЬlike pocinju da tra~e individualna resenja u okviru datog pravnog okvira. U drugoj polovini XIX veka krivicno-pravni propisi u svim jugoslovenskim krajevima, koji su kasnije usli u sastav Kraljevine, su tretirali prekid trudnoce kao kriminalni akt koji povlaci za sobom kaznu kako za ~enu koja se odlucila da namerno prekine 1 Вeri.slav Вeri.c u zakonodavnoa odredjenju preaa proЬleau preki.da trudnoCe u nasoj sredi.ni. razli.kuje tri. peri.oda: period zakonske i.ntolerancije do 1952. godi.ne, P!'riod zakonske tolerancije (1952-1959.) i period zakonske liheralizaci.je koji. poei.nje 1960. goctine ("Pobacaji kao dina•; c ka ~unkcija socijalno-ekonoaskog i. bioloskog kretanja", ZЬornik radova, Deveta qi.nekolosko-akusersk.a nedelja , Srpsko lekarsko druitvo, Вeograd, 1965). 63 trudnocu tako i za izvrsioca . Glavni razlog bio је postojanje velikog rizika od komp likacija koje prate abortus, ali је na te odluke sigurno uticala i crkva, odnosno one su bile inspirisane pronatalitetnim stavovima tadasnjih vlada. U praksi, medjutim, kao posledica nepodudarnost i izmedju individualnih ~elja i mogucnosti da se te ~elje ostvare na drustveno i medicinski prihvatljiv nacin, dominirao је abortus koji su tajno v r sila najcesce nestrucna lica . Zbog toga је Kraljevina Jugoslavije donoseci 1929 . godine Krivicni zakon 2 unela posebnu odredbu kojom је dozvolila p r ekid trudnoce samo iz medicins kih raz loga to jest kada је ~ivot ~ene ugro~en i to ро odobrenju s pecijalne komisije . Istovremeno bila је zabranjena prodaja sredstava za vrsenje prekida trudnoce i odred jen e su stroge kazne za sve akt ere , 3 koje su podrazumevale i zatvor u visini od З-5 . godina . Uvedena је i obaveza prijavljivanja zapocetog prekida trudnoce . Posle drugog svetskog rata broj ilegalnih abortusa bio је veliki i u porastu, ра је dr~ava ponovo intervenisala 1951 . godine u Krivicnom zakonu 4 и kojem s u bitna dva stava. AЬortus se dozvoljavao kada se na drugi nacin ne mo~e spasiti ~ivot ili 2 lledici.Dski qodii njak Jtraljevi.De Juqoslavije, Jugorellaa lt.A., Вeograd, 1933. 3 ltrivic ni :zakon Jtraljevi.De jugoslavije је :zadriao represivni karakter i p reaa i:zvriiocu prekida ~rudnoCe i рrеав ieni koj a se odluc ila na ahortus i pored anogih suprotnih :zalaganja. Tako је llilan Jovanovic ва~u~ 1928. godine podneo pred1og, koji su po~pisali i ugledni srpski gi.Dekolo:zi, G1aV11011 sani~e~skoa save~u Jugoslavije da se u ~ada novopriprewanoa :zakonu о prekidu ~rudnoC:e ne izjednac avaju to jes~ ne kainjavaju '":za ahortus podjedn•ko i cini1ac i .... irtva, ito је pre sveqa bioloiki neopravdano•. Takodje, iene okupljene oko •ienskog lis~a· u Sloveniji podstak1e su da se na skupoviaa iena usvoji Re:zolucija koja se :zalagala :za nekainjavanje iena (Вerislav Вeric, •pri 1og istoriji akuierstva i gi.Dekologije u Srbij i 1914-1945•, ZЬornik radova, Trideset druga gi.Dekoloi ko-akui erska nedelja, Srpsko lekarsko drui~vo, Вeograd, 1989; А. lli1ojkovic, G. iarkovic, к. Diuahur, •Istorija~ liЬerali:zaci.je роЬасаја u Jugos1aviji• , u I:zqradnja drui~venih s~avova о planiranju porodice, Savet :za planiranje porodice, Вeograd, 1975). 4 SluiЬeni lis~ FIIRJ, broj 13/1951.. 64 otkloniti ugro~eno zdravlje ~ene za vreme trudnoce, ali i iz drugih opravdanih razloga. Takodje, bila је normirana krivicna odgovornost za osobu koja izvrsi роЬасај u drugim zakonom nepredvidjenim slucajevima. Gornje odredbe su bile razradjene u "Uredbi о postupku za vrsenje dozvoljenog роЬасаја " iz 1952. godine. 5 Ova Uredba је prvi potpun zakonski akt koji је preciziro indikacije, uslove i mesto gde se mo~e vrsiti prekid ne~eljene trudnoce. Prekid trudnoce se dozvoljavao u slucaju medicinskih, eugenicnih, pravno-etickih (silovanje, oЬljuba nad maloletnom osobom, oЬljuba zloupotrebom polo~aja, zavodjenje i incest) i socijalno- medicinskih indikacija ( " kada se mo~e ocekivati da se usled trudnoce u nepovoljnim socijalnim prilikama pogorsa zdravlje ~ene") do kraja treceg lunarnog meseca trudnoce. Zakonom nije bilo predvidjeno ogranicenje gestacione starosti kada su и pitanju medicinski razlozi vrsenj a abortusa. Takodje, је bilo propisano i da se prekid trudnoce mo~e vrsiti samo u zdravstvenim ustanovama i to ро odobrenju komisije sastavljene od ginekologa, interniste i socijalnog radnika. Glavni cilj ovog zakonskog akta bio је da se ~eni omoguci, ako vec ne ~eli trudnocu, abortus u najpovoljnijim uslovima. Usled nedovoljno precizno formulisanih socijalno-medicinskih indikacija i razlicitih kriterijuma koje su primenjivale komisije, primeceno је da је u slucajevima kada su njihove odluke Ьile stroge i formalne veliki broj ~ena tra~io pomoc kod nestrucnih lica. Otuda se uz porast legalnih, povecavao i broj ilegalnih abortusa. Posto glavni cilj nije bio postignut, donet је drugi zakonski akt "Uredba о uslovima i postupku za dopustanje роЬасаја" 1960. 5 S1.u:iheni 1.ist l'!fRJ, broj 4/1952. 65 godine. 6 Osnovna razlika bila је u jasnom odredjenju socijalno- medicinskih indikacija. Novom Uredbom su priznavani socijalni razlozi za prekid trudnoce jer se abortus dozvoljavao "kada se mo~e osnovano ocekivati da bi bremenita ~ena zbog rodjenja deteta dosla u teske licne, porodicne ili materijalne prilike". U ovaj zakonski akt unet је jos jedan znacajan clan, kojim se predvidjalo da clanovi komisije bremenitu ~enu upozore na stetnost abortusa ро njeno zdravlje i upoznaju је kako mo~e ubuduce da spreci trudnocu, upucujuci је za sva obavestenja u savetovaliste za kontracepciju . Primena Uredbe prouzrokovala је siroko koriscenje socijalnih indikacija kao razloga za prekid trudnoce , а samim tim abortus ali sada legalni postao је dominantan metod kontrole radjanja. Posle vise godina primenjivanja ove Uredbe (1960- 1969 . ) ispostavilo se da proЬlem kontrole radjanja nije resen na zadovoljavajuci nacin . Zbog toga је Savezna s~upstina 1969 . godine usvojila "Rezoluciju о planiranju porodice". 7 U ovom dokumentu su precizirani politicki stavovi о savremenom konceptu planiranja porodice . Оп је polazio od principa da је "ostvarivanje mogucnosti roditelja da sami odredjuju broj dece i vremenski razmak izmedju porodjaja, jedno od osnovnih ljudskih prava i du~nosti". Ostvarivanje ovog prava podrazumevalo је da dr~ava obezbedi roditeljima uslove za sticanje znanja i obezbedi kontraceptivna sredstva . U tom smislu u Rezoluciji su Ьili formulisani zadaci vaspitnih, obrazovnih, zdravstvenih, informativnih, naucnih , drustvenih i drugih institucija za resavanje proЬlema planiranja porodice. Rezolucija је sadr~ala nekoliko va~nih opredeljenja о prekidu 6 S~u:Љeni ~ist 1'IIRJ, broj 9/ ~960 . 1 S~u:Љeni ~ist Sl'RJ, broj 20/19 69. 66 trudnoce. Istaknuto је da је prekid trudnoce najnepo~eljniji vid regulisanja radjanja i da treba da predstavlja samo krajnje sredstvo. Takodje, bila је naglasena potreba prevencije odnosno kontracepcije а "ukoliko ~ena zahteva da prekine ne~eljenu trudnocu prekid се se izvrsiti samo ako је to u skladu sa propisanim medicinskim i drugim uslovima". Uporedo sa ovom Rezolucijom bio је usvojen i "Opsti zakon о prekidu trudnoce". 8 ovaj zakon је imao samo deset clanova i postavljao је opste principe. Indikacije za prekid trudnice i mesto njegovog izvrsenja ostale su iste kao i u Zakonu iz 1960. godine. Istovremeno bila је istaknuta potreba zdravstveno- prosvetnog rada u pravcu prevencije ne~eljene trudnoce time sto se izricito ka~e da su "vaspitno-obrazovne ustanove du~ne da u svoj vaspitno- obrazovni rad ukljuce seksualno vaspitanje i obrazovanje omladine а zdravstvene ustanove da upozore bremenitu ~enu i bracnog druga na stetnost prekida trudnoce ро zdravlje ~ene i upoznaju ih sa mogucnostima i metodama sprecavanja ne~eljene trudnoce" . Razrada ovih principa u smislu pokretanja zahteva za dozvolu za prekid trudnoce, obrazovanja i sastava komisija, potrebnih medicinskih uslova u zdravstvenim ustanovama koje vrse abortuse ostavljena је za resavanje posebnim zakonskim propisima repuЬlikama i pokrajinama. Rezolucija је podstakla i doprinela da se u Ustavu Jugoslavije 1974 . godine, kao jedno od osnovnih ljudskih prava, definise da је "pravo је coveka 9 da slobodno odlucuje о radjanju dece . то se 8 Slu:iheni list Sl"RJ, broj 20/1969. 9 utvrdjujuci sloЬodno rodi.te~jst•o kao ustavno pravo Usta• Jugoslavije Dije preci:ano de~inisao cije је to pravo? UpotreЬljava se neutral.na ~oX'8Ulacija da је to •pravo соvеь·. u ra:aa.iSljanji.aa pravnih teoreticara Jtao titular prava navode se saaa iena, ausJtarac Jtao i dvojni suЬjeJtt - i ausJtarac i iena. sa ra:alogoa se, taJtodje, istic e da i Ьuduce dete 80ie b iti suЬjeJtt prava sloЬodnog roditeljstva. llai.8e, pravo је deteta da bude rodjeno ieljeno. lleresiva tesJtoea u ostvarivanju 67 pravo mo~e ograni~iti samo radi zastite zdravlja". 10 Ova odredba ~lana 191 . је imala zna~enje novog ustavnog na~ela i obavezivala је zakonodavstvo da se konkretnim pravnim merama omogиci ostvarivanje ovog prava. Iako је иnosenje ovog ~lana predstavljalo nesporno napredak и jиgoslovenskom zakonodavstvu, njegov ozbiljan nedostatak ј е sto nije naglasena odgovornost pojedinca i dr~ave. Ona bi, medjиtim, iziskivala stvaranje uslova koji bi omogиcili pojedincima da donose odlи.ke о sopst venoj reprodukciji svesni drиstvenih potreba . Sve federalne jedinice sи и planiranjи por odice koj i ј е svoje ustave ukljи~ile identi~an sa odgovarajucim ~lan о ~lanom saveznog Ust ava . Izиzetno је Slovenija p r osirila ovaj ~lan dopиnivsi ga sa obavezom drиstva da obezbedi иslove za ostvarenje prava na slobodno odlи~ivanje о radjanjи . Sag lasno ovom prosirenjи Skиpstina Slovenije ј е iste godine usvojila i "Rezolиcijи о planiranjи por odice i drustvenom zalaganjи za njeno formiranje i sigurnost" . 11 Saglasno иstavnom pr avu na slobodno odlи~ivanje о radjanjи dece javila se potr eba da se i pravo na prekid trudnoce regиlise na novim osnovama . Zakonsko иredjenje tog prava nakon 1974 . godine bila је isklj u~iva dи~nost repuЬlika i pokrajina , tako da sи do 1979 . godine svi dot adasnji propisi zamenjeni novim repuЬli~kim i prava deteta је ito ovo pravo ne .oie prat~ti pravna aaitita. Rikakvia pravnia sredstviaa se ne .oie spreeiti da se radjaju neie~jena deca poito od аасееа do rodjenja deteta ne postoji suЬjekt prava (Radoje коrас, "Reki pravni aspekt~ p~aniranja porodice", u Aktue~na pitanja u oЬlasti adravstva na stvaranju us~ova sa ostvarivanje ustavuoq prava coveka da s~oЬodno od~ucuje о radjanju dece, Savet аа p~aniranje porodice, Вeograd , 1980; Мarko М1adenovic, "Zakonodavni proЬ~e.i p~aniranja porodice", ZЬornik radova, VII konqres ~ekara, Srpsko lekarsko druitvo, Вeograd, 1976; Olga CYeji.c-Janc ic, "Legalni aspekti planiranja porod~ce", u Prirodni priraitaj u SAP Vojvodi.ni i faktori koji na njega utic u, Nedici.nski faku~tet, :8ovi Sad, ~988). 10s~uiЬeni list SFRJ, broj 9/1974. ~~Uradni list SR Sloveni je, broj 18/1974. 68 pokrajinskim zakonima koji i danas va~e. 12 Njima је u vecini slu~ajeva regulisano samo pravo na prekid trudnoce, а jedino su u Slovenij i i Hrvatskoj pravno normirana neka medicinska pitanja koja se odnose na pravo ~oveka da slobodn o odlu~uje о radjanju dece (sterilizacija, vesta~ko oplodjivanje i drugo) . U p ogledu prava na prekid trudnoce svi zakonski tekstovi se sla~u da se prekid trudnoce vrsi na zahtev t rudne ~ene do ist eka deset nedelja od za~eca , osim ako је to stetno za zdravstve no stanje ~ene . Jedino u zakonu о prekidu trudnoce Makedonije postoji dodatno ograni~enje da se prekid trudnoce ne mo~e izvrsit i ako od p r ethodnog abortusa nije prosla jedna godina . Svi ov i propisi sadr~e i odredbe о podnosiocu zahteva za namer ni prekid trudnoce . То је gravidna ~ena osim u slu~ajevima kada је ona maloletna , nesposobna za rasud jivanje i l i sena poslovne sposobnost i (zakon i Makedonije i Bosne i Hercegovine) . Razli~ita su pravna resenja vezana za osetljivo pitanje p r ekida t r udnoce maloletne osobe. Postoje pr op isi koji odredjuju da zahtev podnosi odnosno daje saglasnost za abor tus roditelj ili staratelj trudne malolet nice (Srbija , Kosovo i Metohija , Makedon ija i Crna Gor a) . Irna i prirner a da је zdravstvena organizacija koja vrsi namerni prekid trudnoce du~na da о intervenciji obavesti roditelja odnosno staratelja osirn ako је trudnica pre rnaloletnosti stekla potpunu poslovnu sposobnost (Slovenija) . Starost i maloletne trudnice је dato specifi~no pravno zna~enje и tri propisa . Prema odgovarajucern Zakonu u Hrvatskoj uz zahtev za prekid trudnoce koji 12 zakon za prekinuvanje na bre.enoвta (S1uihen vesni k na SR Кakedonija, broj 19/1977.); Zakon о zdravstvenih ukrepih p r i uresnic evanju pravice do svoЬodnog od1oeenja о rojstvu otrok (Uradni 1ist SR S1ovenije, broj 11/1977.); Zakon о us1ovi.aa i postupku za preki.d trudnoee (S1uiheni q1asnik SR SrЬije, broj 2 6/1977 . ); Zakon о us1ovi.aa i poвtupku za prekid trudnoce (S1uiheni 1ist SR Вosne i Berceqovine, broj 29/1977.); Zakon о uslovi:aa i postupku za odobravanje prekida trudnoee (Sluihen.i list SAP Жosova, broj 47/1977.); Zakon о zdravstvenia aeraaa za ostvarivanje prava na s1oЬodno od1uc ivanj e о radjanju dece (Xarodne novine SR Brvatske , broj 18/1978.); Zakon о us1ovi.aa i poвtupku za odobrenje prekida trudnoee (Sluiheni 1 i st SAP Voj vodine, broj 26/1978.). 69 podnosi maloletnica koja nije navrsila 16 godina ~ivota potreban је pristanak roditelja ili staratelja . Za maloletnice koje su navrsile 16 godina ~ivota а nisu zaklju~ile brak odnosi se norma ро kojoj se njeni roditelji odnosno staratelji obavestavaju u slu~aju kada је isteklo vise od deset nedelja od dana za~eca ili kada se zaklju~i da bi prekid trudnoce mogao te~e narusiti zdravlje maloletnice. Saglasnost roditelja odnosno staratelja potrebna је za prekid trudnoce kod trudnica mladjih od 16 godina i u Vojvodini. Najspecifi~nija је u tom pogledu odredba ~lana З Zakona о uslovima i postupku za prekid trudnoce Bosne i Hercegovine, prema kojoj zahtev podnosi roditelj odnosno staratelj , s tim sto se maloletnoj trudnici ne mo~e izvrsiti prekid trudnoce bez njene saglasnosti . Izuzetno maloletnoj osobi starijoj od 16 godina omogucava se da sama podnese zahtev za prekid trudnoce ako ostvaruje sredstva za ~ivot . Postupak za prekid trudnoce svodi se na norme koje omogucavaju trudnoj ~eni da se sa zahtevom obrati ovlascenoj zdravstvenoj organizaciji . Du~nost је lekara da pre intervencije trudnu ~enu obavesti о mogucim stetnim posledicama abortusa, naro~i to kod prekida prve trudnoce i ponovljenih prekida trudnoce i da јој da savet о sredstvima i metodama kontracepcije. U Srbiji i na Kosovu i Metohiji zakonodavac је predvideo da lekar uputi ~enu na razgovor sa socijalnim radnikom i/ili psihologom. Prekid trudnoce cije t rajanje prelazi deset nedelja od dana za~eca mo~e se izvrsiti samo na osnovu odobrenja specijalih komisija . Gornja vremenska granica trajanja trudnoce nakon koje ni komisija ne mo~e odobriti abortus је odredjena u Srbiji, Kosovu i Metohiji i Bosni i Hercegovini i iznosi navrsenih dvadeset nedelja od dana za~eca . Propisane su i indikacije koje komisija treba da razmotri pre odobravanja zahteva. То su medicinske indikacije (trudnoca 70 predstavlja opasnost za ~ivot ~ene ili mo~e tesko narusiti zdravlje ~ene za vreme trudnoce, porodjaja odnosno nakon porodjaja), moralno-pravni razlozi (za~ece nastalo usled krivi~nog dela), kao i saznanje о mogucnosti rodjenja detete s teskim telesnim ili dusevnim manama. Zakoni Srbije, Kosova i Metohije i Makedonije uva~avaju i teske li~ne, materijalne i porodi~ne prilike u koje bi trudna ~ena mogla doci u toku trudnoce ili posle porodjaja. Umesto propisivanja slu~ajeva kada mo~e komisija odobriti prekid trudnoce koja traje du~e od deset nedelja u zakonu Slovenije dat је kriterijum da је opasnost za ~ivot i zdravlje trudne ~ene kao i za njena buduca materinstva manja od opasnosti koja preti trudnoj ~eni ili detetu zbog nastavljanja trudnoce i zbog porodjaja. U svim zakonskim propisima utvrdjeni su sastav komisije, njeni osniva~i, mogucnost ~albe, vremenski rokovi za odlu~i vanj е, kao i sastav drugostepene komisije. Svi propisi obavezuju zdravstvene organizacije da о izvrsenim prekidima trudnoce, dovrsenim prekidima trudnoce i svakoj fetalnoj smrti obaveste nadle~ne organe. Nakon izvrsenog prekida trudnoce propisi pojedinih repuЬlika i pokraj ina obavezuju da se ~eni obezbedi medicinski nadzor u trajanju od 24 ~asa (Vojvodina) ili tri dana (Makedonija) odnosno ne precizira se (Srbija i Hrvatska). Usled zna~aja i nezadovoljavajuce prakse, planiranje porodice је uneto kao va~an zadatak populacione politike u "Osnove zajedni~ke politike dugoro~nog razvoja SFRJ do 1985. godine", 13 koje је Skupstina Jugoslavije donela 1975. godine. U ovom dokumentu isti~e se da је za ostvarenje osnova populacione politike bitno dosledno sprovoditi Rezoluciju о planiranju porodice iz 1969. godine. 13 s1uiЬeni 1ist SFRJ, broj 51/1975. 71 кrajem sedamdesetih а posebno u osamdesetim godinama stavovi prema populacionoj politici se menjaju. Postaje jasno da sa usvojenim konceptom о planiranju porodice kao slobodnoj odluci pojedinca о prokreaciji demografski aspekt regulisanja radjanja nije resen. zato је najpre Skupstina Vojvodine 1977. godine usvojila "Rezoluciju о planiranju porodice" 14 , Skupstina Srbije 1983. godine "Rezoluciju о politici obnavljanja stanovnistva"15 , 1987. godine Skupstina Makedonije "Rezoluciju о populacionoj politici" 16 а aprila 1989. godine i Skupstina Jugoslavije "Rezoluciju о osnovama politike razvoja stanovnistva i planiranju porodice". 17 U ovim dokumentima insistira se na sveukupnom drustvenom delovanju koje izmedju ostalog treba da pobolj sa polo~aj porodice u drustvu i intenzivira makr o a ktivnosti planiranja porodice . Pri oceni stanja u oЬlasti razvoj а stanovnistva i planiranj а porodice navodi se ''masovnost abortusa" kao jedan od akutnih proЬlema, а " smanjenje broja namernih prekida trudno6e na najmanju meru" isti~e se kao jedan od zadataka. Poseban akcenat, u okviru mera populacione politike , dat је vaspitanju i obrazovanju odnosno preventivnim merama zdravstvene zastite kao sto su sistematsko zdravstveno vaspitanje, poboljsavanje rada savetovalista za planiranje porodice u svim sredinama, dostupnost sredstava za kontracepciju, njihovo besplatno koris6enje i drugo. Saveznom Rezolucijom su bile obavezane sve repuЬlike· i pokrajine da donesu rezolucije о razvoju stanovnistva i planiranju porodice. U Srbiji је u pokrenuto pitanje donosenja Rezolucije о osnovama 14s1uiЬeni lis~ SAP Vojvodine, broj 2/1977 . 15 s1uiЬeni glas ni k SR SrЬije , broj 53/1983. 16s1uiЬen vesni k SR иakedooije, b roj 48/1987. 17s1uiЬeni 1is~ SFRJ, broj 27/ 1989. 72 jedinstvene politike obnavljanja stanovnistva i Zakona о planiranju porodice . U predlogu Rezolucije se insistira na donosenju prograrna za planiranje porodice kao i na stvaranju mre~e centara za planiranje porodice. U predlogu Zakona se, pak, ро prvi put pravna regulativa ne svodi sarno na resenja vezana za narnerni prekid trudnoce i kontracepciju vec obuhvata i niz bitnih pitanja planiranja porodice kao sto su sterilizacija, vesta~ka oplodnja, preventivna zdravstvena zastita, podizanje zdravstvene kulture i rad ustanova za planiranje porodice. Bitno је istaci da је pravna regulativa abortusa gotovo identi~na dosadasnjoj. * * * Materija о prekidu trudnoce sa pravnog gledista је u rnanjoj ili vecoj rneri zadovoljavajuce regulisana. Pravni dokurnenti, о kojirna је bila re~, postavili su osnove za liberalizaciju abortusa , forrnulisalilr progresivna na~ela uklju~ujuci i na~elo о slobodnom roditeljstvu i doneli niz konkretnih kurativnih i opstih preventivnih mera . Medjutim, za razliku od mnogih zemalja, 18 pravnu regulaciju kontracepcije i namernog prekida trudnoce nisu pratili odgovarajuci programi za planiranje porodice . Nijedan zakonski akt nije predvidjao obavezno donosenje programa za planiranje porodice и kojima bi pored ciljeva i mera bili utvrdjeni nosioci aktivnosti i ekonomski i drugi neophodni uslovi za njegovo ostvarivanje. 18 Кi.ros1av Raievic, •skorainji razvoj popu1acione po1itike u svetu•, Stanovniitvo, broj 1-4, 1984-1985. III TENDENCIJE I OSOBINE NAМERNOG PREKIDA TRUDNOCE U SRBIJI Prekid trudnoce је dugi niz god ina prisutan kao dominantan met od kontrole radjanja u Srbiji bez pokrajina . -Na~alost ne raspola~e s e potpunim podacima о broju izvrsenih prekida trudnoc e u daljoj proslosti, kako bi se mogao pratiti razvoj ove pojave u dugom vremenskom razdoЬlju . Zbog toga је analiza о obimu i tendencijama prekida trudnoce u ovom radu prvenstveno ograni~ena na period od 1969 . do 1988 . godine, u kojem su posredstvom Saveznog zavoda za zdravstvenu zastitu prikupljeni podaci о broju preki da trudnoce izvrsenih u zdravstvenim ustanovama . Potrebno је naglasiti da su u ovom periodu u punoj meri uporedivi podaci , jer је 1969 . godina po~etka pune liberalizacije abor tusa .u celoj. zemlji . Sve do 1969 . godine odredjen broj abortusa vrs e n је_ izvan zdravstvenih ustanova . Ova kat egorija tak ozvanih ilegalnih pr ekida trudnoce, . iz razumljiv ih razloga , nije statisti~ki r egistrovana . Zato se u ovom radu nije moglo govoriti о relacij i izmedju legalnih i ilegalnih a bortusa . Procene ilegalnih a bortusa nisu vrsene na osnovu autenti~nih metoda . А ako im ј е i p r istupano, onda је to ~inj eno globalno. Procenjivan је samo ukupan broj abortusa, а procene su zasnovane na indicijama kao i p r etpostavkama pojedinih autora . I zmedju dva svetska r ata, broj abortusa u Jugoslavij i Ыо је veliki . Statisti~ki poda ci ne postoje, ali је ova ocena Ьila prihvacena od stru~nih krugova, а potvrdjena је od Glavnog 74 sanitetskog saveta na XVII . Kongr esu jugoslovenskih lekara odr~anom 1935. godine u Beogradu . Ovo telo је procenilo da ukupan broj abortusa (legalnih i ilegalnih) u Jugoslaviji iznosi oko 300 000 godisnje. 1 Ocene о broju namernih prekida trudnoce za Srbiju bez pokrajina u ovom vr emenskom razdoЬlju ne postoje ali se rno~e pretpostaviti na osnovu procene za celu zernlju da је abortus bio masovno prihvacen . u razdoЬlju posle II svetskog rata 1 prvi razpolo~ivi podaci о prekidima trudnoce izvrsenirn u zdravstvenim ustanovarna odnose se na Srbiju kao celinu i dostupni su za 1948 . 1 1949. 1 1950. 1 1951 . i 1952. godinu . U ovim godinarna broj prekida trudnoce iznosio је 10 399 1 11 787 1 12 080 1 13 442 i 14 1s2·. 2 Ovi podaci pokazuju porast broja abortusa izvrsenih u zdravstvenirn ustanovarna 1 ali su u to vreme o~igledno dorninirali ilegalni prekidi trudnoce. Na to ukazuje zapa~en porast inkompletnih роЬа~аја (zapo~etih ali nedovr senih prekida trudnoce 1 provociranih od samih ~ena 1 nestru~nih ili ~ak stru~nih lica) . Oni su zatim zbog krvarenja 1 bolova i .znakova zapaljenja zavrsavani u zdravstvenim ustanovama . Njihov broj 1 uz stalan porast 1 znatno је prevazilazio u literaturi prihvacen udeo spontanih роЬа~аја u poznatirn trudnocama . Podaci о broju izvrsenih prekida trudnoce u 1960. 1 1961 . i 1967 . godini su nepotpuni3 1 ali i kao takvi pokazuju da se veliki broj prekida trudnoce (57 871 u 1960 . 1 65 458 u 1961 . godini i 120 388 1 Franc lfovak i saradnici, "Prob~ea neieljene trudnoee", ZЬornik radova, у konqres qinekoloqa opsteticara Juqos1avije 1 Sarajevo, 1964. 2 Pavle Lunac ek, "AЬortus artificialis" , ZЬornik radova, II konqres qinekoloqa-akuiera Juqoslavije, Вeograd, 1953 . 3 u 1960. godini 65% zdravstvenih ustanova iz Jugoslavije, u kojiaa su se obavljali prekidi trudnoee , је dostaYilo odgovarajuce podatke Saveznoa zavodu :ка zdravstvenu zaititu. U 1967 . godini nisu evidentirani prekidi trudnoc e u аап.јеа broju zdravstvenih ustanova. Jravedeno preaa radu Angeline Иојiс "Planiranje porodice u JugoslaYiji", u Fertilit et stanoYnistva u Juqoslaviji, Institut druitvenih nauka, Centar za d880grafska i straiivanja, Вeograd, 1982 . · 75 u 1967. godini) vrsi u zdravstvenim ustanovama Srbije bez pokraj ina. То ј е posledica sirenj а mre~e zdravstvenih ustanova osposoЬljenih za vrsenje ove vrste intervencija i postupne liberalizacije prava za vrsenje prekida trudnoce . Ovu drugu konstataciju је potvrdila anketa Saveznog zavoda za zdravstvenu zastitu iz tog perioda pr ema ~ijim rezultatima preko 95% dozvoljenih роЬа~аја vrseno је na osnovu socijalnih indikacija, а samo 5% na osnovu medicinskih i pravno-eti~kih indikacija . 4 ТаЬе l а 1 1 1 1 Broj prekida trudnoce u Srbiji bez pokrajina Jugoslaviji, 1969-1988. God i na Ukupno prekida trudnoёe Broj prekida trudnoce Na 100 zivorodjenja Na 100 poznat in trudnoёa S R В Ј А В Е Z Р О К R А Ј 1 N А 1969 1975 1980 1983 1984 1985 1986 1987 1988 1969 1975 1980 1983 1984 1985 1986 1987 1988 119879 130347 152382 155828 160995 162688 161481 153634 145632 151,8 154,5 188,3 193,9 203,2 215,2 218,2 210,2 200,5 60,4 60,5 65,2 65,8 66,9 68,1 68,6 67,6 66,6 Ј U G О S L А V 1 Ј А 253530 293219 356431 372559 384862 388933 388855 391688 367814 66,2 75,6 93,3 99,5 102,0 106,1 108, 1 109,0 103,2 40,0 42,9 48,4 49,5 50,7 51,7 51,9 52,0 51 ,4 Na 1000 zena starin 15-49 godina 82,1 87,8 103,7 108,2 112,5 114,4 114, о 108,9 103,4 47,0 51,8 60,9 64,6 66,6 67,2 67,0 67,3 62,9 lzvor: Savezni zavod za zdravstvenu zastitu, Statistiёki godisnjak о Ьolniёkom morbiditetu u Jugoslaviji 1983., Beograd, 1985., (za 1969. i 1983. godinu) i neobjavljena dokumentacija (za 1975., 1980., 1984., 1985., 1986., 1987. i 1988. godinu>; Savezni zavod za statistiku, Demografska statistika (za odgovarajuce godine). 4 Ange1.ina Иојiс, •AnJteta о pos1.edic aaa роЬасаја • , Иed.icinski g1.asnik, broj S-6, 1967 . 76 Za razlikи od ranijih godina, podaci о izvrsenim prekidima trudnoce od 1969. godine smatrajи se potpunim, iako se pretpostavlja da se neznatan broj abortиsa obavlja izvan zdravstvenih иstanova . Polazeci od ove cinjenice, na osnovи podataka (tabela III 1) mo~e se konstatovati da је broj izvrsenih prekida trudnoce u Srbiji bez pokrajina bio и stalnom porastи do 1985 . godine. On se povecao od 119 879 и 1969. na 162 688 u 1985. godini ili za jednи trecinи (indeks 135). Treba podvuci da је u ovom periodи broj prekida trиdnoce rastao znatno br~e do 1980. godine. Podaci za 1986., 1987 . i 1988 . godinи pokazuju postepeno smanjivanje apsolиtnog broja abortиsa и Srbiji bez pokrajina . Izra~eni и relativnom smislu namerni prekidi trиdnoce pokazиju istи tendencijи. Evidentan је i relativan porast abortиsa do 1985. ili 1986. godine kada pocinje da opada broj abortиsa meren na ~ivorodjenи decu, poznate trudnoce i broj ~ena и fertilnom periodu . Broj abortиsa meren na 100 ~ivorodjene dece u 1969 . godini iznosio је 151,8, u 1986 . 218,2 а u 1988 . godini 200,5 . Istи tendencijи, mada sporijи zbog prirode mer~, otkrivaju podaci о исеsси abortиsa na 100 poznatih trudnoca5 : бО, 4 u 1969., 68, б u 198б . i 6б, б u 1988. godini. Stope abortusa pokazuju da је и 19б9. godini svaka dvanaesta ~ena и reproduktivnom dobu ~ivota imala prekid trudnoce, и 1985 . svaka deveta а u 1988 . godini svaka deseta. Tokom posmatranog vremenskog perioda ( 19б9 -1988 . ) natalitet је lagano opadao i samim tim kontrola radjanja se sirila . Razlika и trendи namernog prekida trиdnoce pokazиje da је do 1985-198б . godine abortиs bio centralan metod kontrole radjanja . Ako se kontracepcija i sirila abortиs se ро svemи sиdeci br~e sirio . Od 1985-198б. godine abortиs је росео da opada pod иticajem sve vece rasprostranjenosti kontracepcije cij i је znacaj kao metode kontrole 5 Poznat.e t.rudnoc e obuhvat.a j u aЬort.use (u t.ekuc o j g odini.), art.vorodj enja i. zivorodje n ja (od 1. jul.a t.ekuce do зо . juna naredne godine). 77 radjanja rastao poslednjih godina. ova је pozitivna tendencija ali apsolиtni broj prekida trиdnoce od oko 150 000 godisnje kao i podatak da svaka deseta ~ena и fertilnom dоЬи prekida trиdnocи и jednoj kalendarskoj godini pokazиje da se veliki broj stanovnika jos иvek oslanja na ovaj metod kontrole radjanja и nasoj sredini . Imajиci и vidи njegove nepovoljne medicinske, demografske, ekonomske, psiholoske i drиge posledice o~igledno је da postoji nesklad izmedju potrebe da se regulise radjanje i na~ina na koji se to ~ini . Tesko је odgovoriti na pitanje ko, ima veci demografski uticaj danas - kontracepcija ili namerni prekid trиdnoce. Zbog razli~ite prirode delovanja ove dve metode kontrole radjanja ( kontracepcija prevenira trиdnocи а abortиs spre~ava da se data trиdnoca realizиje rodjenjem) Kristofer Tice njih ove demogr afske efekte meri na sledeci na~in . 6 Demografski efekat kontracepcije izra~иnava poredjenjem smanjenog broja trиnoca (razlika и Ьrоји trиdnoca koje bi se realizovale и odsustvu abortusa kao metode kontrole radjanja i broja trиdnoca koje sи se zavrsile ~ivorodjenjem и jednoj populaciji) sa brojem trиdnoca koje bi s e ostvarile и odsиstvu kontr acepcije . А kao meru demografskog efekta namernog prekida trиdnoce иzima njihovo u~esce и aktuelnim trudnocama . Primenjиjиci ove mere na podru~je Srbije bez pokrajina (tabela broj III 2) mo~e se zakljи~iti da је demografski efekat kontracepcije priЬli~no jednak и nasoj sredini . Naime, kont racepcija prevenira 67,1% hipoteti~kih trudnoca а abortus prevenira 65,2 % aktиelnih trиdnoca koj e bi rezultirale radjanjem . 6 Christ opher Tietze, John ВOngaarts, "De80graphic B:f:fects o:f Induced AЬortion", in Ferti1ity Regu1ati on and PuЬ1ic Hea1th, ор . c it. Veliki 78 ТаЬеlа 111 2. Procena hipotetiёke stope ukupnog fertiliteta na 1000 zena u odsustvu aЬortusa i procena hipotetiёke stope ukupnog fertiliteta na 1000 zena u odsustvu kontracepcije, SrЫja Ьеz pokrajina, 1988. Stopa ukupnog fertiliteta А 1830 Stopa ukupnog aЬoгtusa в 3438 Вгој abortusa potгeЬnih da zameni jedno zivorodjenje pri koгiscenju kontracepci је с 1,6 Hipotetiёna stopa ukupnog fertilitet a u odsustvu aЬortusa о 3979 Broj aЬoгtusa potreЬnih da zameni jedno zivorodjenje u odsustvu kontracepci је Е 2,5 Hipotetiёna stopa ukupnog fertili teta u odsustvu kontracepcije F 3205 Aktuelne trudnoce G 5268 lzvor: Vidi taЬetu 111 1. С, Е, Procena na osnovu sledecih etemenata: lnterval izmedju dve sukcesivne trudnoce ima tri komponente: trudnocu samu za sеЬе, postpartum steriLitet i ovuLacijski period za vreme koga је verovat noca zаёеса veca od nuLe. lndukovani aЬortus skracuje trajanje prve komponente sa devet na tri meseca, skracuje postgestacioni anovuLa- cijski period, dok ne utiёe na period moguceg zаёеса. U sLucaju umerenog trajanja dojenja i neupotreЬe kontracepcije potreЬna su dva do tri aЬor­ tusa da spreёe jedno z ivorodjenje. Ako se upotreЫjava efikasna kontrac- epcija, ovulacijski period је reaLtivno prosiren u odnosu na druga dva segmenta intervala izmedju dve sukcesivne trudnoce, potreЬno је maLo vise od jednog aЬortusa da spreёi jedno radjanje (WHO, Spontaneous and lnduced AЬort i on, TechnicaL report No. 461, Geneva, 1970). О = А+ В С С=1,6 F = А + В Е E=2,S G = А + В broj namernih prekida trudnoce postoji u Srbiji bez pokrajina i pored toga sto је moderna nauka pru~ila nove metode i sredstva kontrole radjanja, koja su sa zdravstvenog i licnog 79 stanovista mnogo prihvatljivija. Ova ~injenica ukazuje na protivre~nu situaciju i postavlja vise pitanja, medju kojima је osnovno zasto se stavovi ~ena о izboru metoda i sredstava kontrole radjanja ne oslanjaju na savremena nau~na znanja? I pored sprovedenih istra~ivanja, odgovori na ovo pitanje nisu potpuni . Jedno od retkih reprezentativnih istra~ivanja, putem kojih se mogu Ыi~е objasniti razlozi velikog broja abortusa u Srbiji bez pokrajina, bile su ankete о fertilitetu udatih ~ena i planiranju porodice. 7 Njih је sproveo Centar za demografska istra~ivanja 1970 .i 1976. godine. Rezultati ovih istra~ivanja, pored ostalog, pokazali su sledece: prvo, 83 ,5% udatih ~ena u је za postojanje nekog od za~ece . s obzirom da 1970 . , odnosno 93,3% u 1976. godini znalo sredstava i metoda kojim se mo~e spre~iti је u pitanju samo elementarno znanje, uklju~ujuci poznavanje sredstava i metoda koja su vec dugo poznata u narodu, visina udela је samo na izgled zadovoljavajuca . То najbolje ilustruju podaci о poznavanju modernih kontraceptivnih sredstava . Nesto manje od polovine anketiranih ~ena 1976 . godine је znalo za postojanje pilule . Obavestenost о spirali је jos manje zadovoljavajuca (33,1%); drugo, samo nesto vise od polovine udatih ~ena u fertilnom periodu је primenjivalo kontracepciju u vreme sprovodjenja оЬе ankete; trece, medju ~enama koje nisu primenjivale kontracepciju dve 7 Insti.tut druitvenih nauka, Centar :ка de.ografska i.straii.vanja, Ferti.1i.tet stanovni.itva i. p1ani.ranje porodice u Jugos1avi.ji., Вeograd, 1980; Stanovni.i tvo, broj 3-4, 1971; lli.ros1av Raievi.c, "Bfi.kasnost Jtontracepci.je i. stavovi. udatih iena о ovoa pi.tanju", Stanovni.stvo, broj 3 - 4/1974 i. 1-2/1975; Insti.tut druitveni.h nauka, centar :ка de.ografsJta i.straii.vanja, Ci.ni.oci. odr:iavanja ferti.1i.teta i.:anad, odnosno oko ni.voa obnav1janja stanovni.itva u SR S1oveni.ji., вeograd, 1984. 80 tre6ine n~Je imalo potrebu da to ~ini (zbog sterilnosti, zbog toga sto su bile trudne u momentu sprovodjenja ankete ili su ~elele da radjaju), а jedna tre6ina ~ena to nije ~inila iako је imala potrebu za kontrolom radjanja. Ve6ina medju njima је izjavila da nije prihvatila kontracepciju iz nepoverenja ili straha prema n joj, zbog religije, protivljenja supruga ili zbog toga sto nije ~ula za kontracepciju, sto nema kome da se obrati za savet i sli~no. Svi ovi razlozi pokazuju da kontracepcija kao moderan fenomen kontrole reproduktivnih procesa nije prodrla u nasu sredinu ili jos nije u potpunosti shva6ena njena prednost nad abortusom; ~etvrto, klasi~ni kontraceptivni metodi su bili znatno rasprostanjeniji nego savremena sredstva protiv za~e6a. Oko dve tre6ine (68,1 odnosno 63,9%} udatih ~ena u Srbiji bez pokrajina primenjivalo је coitus interruptus kao isklju~iv metod kontrole radjanja u 1970. odnosno 1976. godini. Efikasna kontraceptivna sredstva (pilulu i intrauterini ulo~ak) koristilo је samo 4,6% , odnosno 1,4% ~ena u vreme sprovodjenja ankete ; peto, od ukupnog broja udatih ~ena starih od 15 do 49 godina koje su u Srbiji bez pokrajina primenjivale kontracepciju, vise od jedne tre6ine ~ena (39, 7%) је imalo jednu ili vise neplaniranih trudno6a . Pretpostavlja se da је glavni razlog prete~no koriscenje coitusa interruptusa, kontraceptivne metode nezadovoljavajuce efikasnosti. Mogu6e је, takodje, da izvesnu ulogu imaju i drugi uzroci, kao sto su stavovi ~enskog i muskog stanovnistva о kontracepciji, znanje о primeni pojedinih sredstava i metoda, intenzitet motiva za kontrolu plodnosti, itd.; sesto, samo oko 40% udatih ~ena prema anketi iz 1976. godine је odlazilo u zdravstvene ustanove radi saveta za izbor kontraceptivnih metoda i sredstava i uputstva za njihovo koriscenje; 81 sedrno, vecina anketiranih ~ena bila је za dozvolu vrsenja abortusa ( 66,3% и 1976. godini) s tirn sto rnedjи njirna jedna trecina srnatra da prekid trиdnoce treba omoguciti "иvek kada to ~ena ~eli " . Ostale kao dovoljan razlog za indukovani abortus navode veliki broj dece (18,4%), иgro~eno ~enino zdravlje (11,8}, lose rnaterijalne i socijalne uslove (8,3} i drugo . U иslovirna ~ivljenja sa dostignиtirn pravorn na narnerni prekid trиdnoce bez ogranicenja tesko је objasniti zasto је mnogo ~ena apriori protiv abortиsa kao i da sarno jedna trecina ~ena koja је za dozvolu vrsenja narnernog prekida trиdnoce odobrava njegovu pиnu liberalizaciju . Diskrepancija izrnedjи individualnog i opsteg stava, saznanje о stetnosti abortиsa, sopstveno lose iskиstvo sa kornplikaci ј orn narnernog prekida trudnoce su neki od rnogucih razloga za ·ovakav stav . Od poslednje ankete је proslo petnaest godina . U rnedjиvrernenu је izvrseno vise parcijalnih istra~ivanja . sva su u rnanjoj ili vecoj meri potvrdila navedene rezultate ankete iz 1970 . i 1976 . godine . Broj prekida trudnoca rastao је na svirn velikirn podrиcjima и Jugoslaviji, posrnatran u dve vrernenske tacke, 1969. i 1988. (tabela III З}. ovaj rast је bio razlicit, s tirn sto је on bio иpadljivo br~i u rnanje razvijenirn nego u razvijenirn podrиcjirna . Tako је porast abortusa bio najbr~i и Bosni i Hercegovini (index 391}, na Kosovu i Metohiji {208) i u Makedoniji (188}, а najspor1J1 и Hrvatskoj i Srbiji bez pokrajina (ро 121} i narocito и Vojvodini (99). Preostale dve repuЬlike predstavljajи delirnicne izиzetke, posto је u razvijenoj Sloveniji porast abortusa bio gotovo jednak (165) porastи prekida trиdnoce u nerazvijenoj Crnoj Gori (169} . Na ovako kretanje abortusa и znatnoj rneri delovao је razlicit i ntezitet sirenja kontrole radjanja, prouzrokovan trendovima fertiliteta u repuЬlikama i pokrajinarna u razdoЬljи od 1969. do 1988. · godine . U ovom periodu, fertilitet stanovnistva је br~e opadao и rnanje razvijenim podrucjima nego u ostalirn, и kojima је vec Ьiо na niskorn nivoи . 82 ТаЬеlа 111 3. Вгој prekida trudnoee ро repuЫi kama i pokrajinama, 1969 i 1988. Вгој pгekida tгudnoce Godina Ukupno prekida Na 100 Na 100 Na 1000 trudnoce Zivorodjenja poznat ih zena starih t rudnoea 15-49 godina Srbl ја 1969 162643 107,0 51,8 72,2 1988 193558 125,9 55,6 82,4 Srblja Ьеz 1969 119879 151,8 60,4 82,1 pokrajina 1988 145632 200,5 66,6 103,1 Kosovo i 1969 5086 10,5 9,9 19,5 Metohi ја 1988 10600 18,8 15,8 23,9 Vojvodina 1969 37678 142,3 59 , 0 70,8 1988 37326 150,2 59,9 75,2 Bosna i 1969 17352 19,8 17, 1 17,9 Heгcegovina 1988 67769 95,8 48, 8 57,5 Crna Gora 1969 4740 42. 1 30,1 35,9 1988 8028 78,8 44, 0 49,4 Hrvatska 1969 41999 66,0 40,0 35,5 1988 50967 87,1 46,4 44,9 Hakedon ija 1969 14431 35,8 26,7 35,2 1988 27089 71,5 41,5 50,7 Slovenija 1969 12365 44,4 30,7 27,6 1988 20403 80,9 44,6 42,0 lzvor: Vidi taЬelu 111 1 • Izra~eni и relativnom smislи prekidi trиdnoce sи, takodje , razli~i ti ро repиЫikama i P7, 1 11,1 Hakedonija 1969 35,2 13,3 51,6 52, 1 9,6 1988 50,7 11 ,4 73,9 72,9 13,7 Slovenija 1969 27,6 25,6 45,0 33,0 4,8 1988 42,0 19,5 69,9 49,4 11 , 8 Jugoslavija 1969 47,0 14,0 76,0 67,9 13,1 1988 62,9 14,2 92,3 90,5 17,2 l zvor: Vidi taЬetu 1. Stope abortusa ро starosti ~ena u 1988 . godini, takodje, otkrivaju elemente normalne distribucije i u ost alim velikim podrucjima u 11 savet za plaпiranje porodice Jugoslavije, Savezna kon~erencija SSRNJ, Dosadainji rezultati na unosenju sadrzaja о huaanizaciji odnosa aedju poloviaa u nastavne prograae na svia nivoiaa s kolovanja dece i oaladine, Вeograd, 1983. 90 Jugoslaviji. Medjutim 1 razlike u osobinama distribucije su naglasene. u podru~jirna sa najrasprostranjenijorn kontrolorn radjanja 1 kao i u Srbiji Ьеz pokrajina 1 najvise stope su u starosnoj grupi od 20- 29 godina 1 а u repuЫikarna i pokrajini Kosovo u kojirna је tranzicija fertiliteta u toku najvise stope su u starosnoj grupi od 30- 39 godina . Sern toga 1 najvece razlike u visini stopa abortusa javljaju se u starosnoj grupi ~ena od 15-19 godina koje se krecu od 2 1 З na Kosovu do 24 1 6 u Vojvodini . I u ovom slu~aju podru~ja se grupisu ро stepenu razvijenosti - ni~e stope su u manje razvijenirn 1 а vise u razvijenirn podru~jirna . Najmanje su razlike u visini stopa abortusa u starosnoj grupi ~ena od 40- 49 godina 1 ali је izguЫjena pravilnost u podeli podru~ja ро stepenu razvijenosti (Crna Gora irna visu stopu od Slovenije i Hrvatske) . Sve ove razlike nije moguce objasniti bez dubinskih istra~ivanja . Za neke 1 pak 1 razlike rnoguce је dati verovatne hipoteze . Najvise stope abortusa u starosnoj grupi od 30- 39 godina u nerazvijenim 1 odnosno najvise stope abortusa u starosnoj grupi od 20-29 godina u razvijenim podru~jima trebalo Ьi interpretirati razli~itom visinom usvojenih reproduktivnih normi . Upadljivo ni~e stope abortusa ~ena starih od 15-19 godina u nerazvijenirn nego u razvijenim podru~jima mogle bi se objasniti razli~itim statusom adolescenata . Najni~e stope abortusa u starosnoj grupi ~ena od 40-49 godina u Sloveniji i Hrvatskoj moguce је da se duguju sterilizaciji koja jedino u ovim podru~jima ima legalan status . Starosni model stopa abortusa ро repuЫikama i pokrajinama u 1969 . godini u rnanjoj ili vecoj rneri deli karakteristike modela u 1988 . godini . Uo~ljiv је rast stopa abortusa u svim starosnirn grupama ( izuzetak abortusi adolescenata u Slovenij i) . Treba naglasi ti izuzetno veliki porast abortusnih stopa ро starosti ~ene u Bosni i Hercegovini. One su udvostrucene ili ~ak utrostru~ene. Ovako brz rast stopa odra~ava prornene koje su se zbile u statusu i ~ene i muskarca i mladih i starijih. Oni su se u ovoj RepuЬlici br~e nego 91 и drиgim nerazvijenim podrи~jima nasli na raskrsnici modernog i tradicionalnog prihvatajиci nove obrasce ponasanja и seksиalnoj aktivnosti i kontroli radjanja koji nisи praceni и istoj meri mnogim va~nim civilizacijskim vrednostima. Starosni model abortиsa и Srbiji bez pokrajina ima iste karakteristike kao i odgovarajиci model и razvijenim podrи~jima jиgoslovenskog prostora. Jedina razlika је и visini abortиsnih stopa . One sи najvise и Jиgoslaviji za sve starosne grиpe osim za adolescente ~ija је stopa drиga ро visini (visa је и Vojvodini) . Nekoriscenje kontracepcije i koriscenje nedovoljno efikasne kontracepcije sи osnovni razlog visokih abortиsnih stopa и svim starosnim grиpama. Jиgoslavija spada и red zemalja kao sto sи Ceskoslova~ka i Madjarska koje karakterise dvojna иpotreba abortиsa to jest namernom prekidи trиdnoce se pribegava i da bi se isplanirao razmak izmedjи dece ili ograni~ilo radjanje ali i da bi se radjanje prvog deteta odlo~ilo . Abortиsne stope adolescenata sи и Jиgoslaviji ni~e od citiranih zemalja (14,2 prema 22,5 i 26,1) ali sи vise za starosne grиpe 20- 29 i 30- 39 godina (92,3 i 90,5 и Jиgoslaviji prema 68,4 za 20- 24, 73,1 za 25 - 29 , 60,2 za 30- 34 i 39,4 za 35- 39 godina и Ceskoslova~koj i 45, О, 46,6, 46,5 i 41, З и Madjarskoj respektivno . 12 Starosni model abortиsa и ostalim evropskim zemljama је razli~it . Njega karakterisи najvise stope abortusa и starosnoj grupi od 15- 19 godina jer namernom prekidи trиdnoce kao metodi kontrole radjanja pribegavajи, pre svega, mlade neиdate ~ene. Starosna strиktиra ~ena koje sи prekinиle trиdnocи u Srbiji bez pokrajina u 1988. godini otkriva da је vise od 90,0% ~ena bilo staro od 20 - 39 godina (tabela III 6). Ovakva strиktura је odredjena 12stanl.ey ][ . Иenshaw, ВVelyn Jlor row, Induced AЬorti.on .. • , ор. ci.t. 92 prvenstveno seksualnom aktivnoscu, visinom reproduktivnih normi i na~inom kontrole fertiliteta. Skrecu jos pa~nju relativno " nerasprostranjeni " prekidi trudnoce medju adolescentima, koji u strukturi u~estvuju sa 2,7% U 1969 . godini struktura abortusa prema starosti ~ena razlikuje se utoliko sto је udeo ~ena starih do 19 godina Ьiо upola veci (4,2%) . ТаЬеtа 111 6. Stгuktuгa pгekida tгudnoce ргеmа staгosti zena; 1988. S t г u k t u r а р г е m а starosti i е n а (u%) do 14 15·16 17-19 20-29 30-39 40-49 50+ nepoznato Sгbl ја 0,0 0,2 2,8 43,3 46,6 6,5 0,0 0,6 Sгbl ја Ьеz pokгajina 0,0 о, 1 2,6 43,5 47,0 6, 1 0,7 Kosovo 0,0 о, 1 21 1 37,7 49,9 9,8 0,2 0,3 Vo jvodina 0,0 0,4 3,8 44,0 44,5 7,2 о 1 1 Bosna i Heгcegovina 0,0 0,2 2,5 47,2 43,3 6,0 о' 1 0,7 Сгnа Gога 0,0 о, 1 1 '7 40,2 49,9 8,0 0,0 Hгvatska 0,0 0,4 4,3 48,2 40,3 6,2 о, 1 0,5 Makedonija 0,3 0,4 3,2 47,1 42,8 5,8 0,4 stovenija 0,0 0,6 5,9 48,9 37,6 6,9 0,0 Jugostavija 0,0 0,3 31 1 45,2 44,4 6,4 0,0 0,5 Izvoг: Vidi taЬetu 111 1. Analiziranje starosne strukture ~ena koje su imale prekid trudnoce u ostalim repuЬlikama i u оЬе pokrajine, takodje, otkriva daleko najveci udeo abortusa medju mladjim sredove~nim ~enama, zatim rnedju ~enama starim 40 i ~ise godina а najmanje medji adolescentima . Medjutim, u odnosu na odgovarajucu strukturu Srbije bez pokrajina namecu se i dve razlike. Prva, u Sloveniji је daleko vise relativno u~esce adolescenata (6,5%). Objasnjenje treba tra~iti i u ~injenici da је manji broj abortusa medju ~enama starim od 20-39 godina 93 (usled koriscenj a efikasne kontracepcije) uticao na vise udele a bortusa medju adolescentnima (koji jos ne koriste kontracepciju, ne upotreЬljavaju modernu kontracepciju ili efikasno ne upotreЬljavaju izabrano kontraceptivno sredstvo) . Druga, Kosovo i мetohija imaju upadljivo vise u~esce ~ena starijih od 40 godina (10,0%) na sta је uticala postojeca faza tranzicije fertiliteta . Nizak udeo adolescenata (З, 4) u starosnoj strukturi ~ena koje prekidaju trudnocu i ~ak njegov pad u odnosu na godinu pune l iberalizacije abortusa (udeo adolescenata је 1969 . godine iznosio 5 , 2) izdvaja Jugoslaviju od razvijenih zemalja . Procenat a dolescenatnih ne~eljenih trudлoca koje su zavrsene abortusom i znosio је, na primer, u SAD 26,2; Engleskoj i Velsu 24,9 ; Norveskoj 23,3; SR Nema~koj 13 , 5; Madjarskoj 11,0; Francuskoj 10,3 ; Bugarskoj 7,8; Ceskoslovacka 7,7 krajem osamdesetih godina. 13 Niska kontraceptivna prevalencija i odsustvo sterilizacije medju udatim ~enama u Jugoslaviji objasnjava ovu razliku. BRACNI STATUS Podaci о bra~noj strukturi ~ena koje su prekinule trudnocu u Srbiji bez pokrajina u 1988 . godini otkrivaju vrlo visok udeo udatih ~ena (93,4) . То је bi slu~aj i u 1969 . godini (89,0) . I u ostalim repuЬlikama kao i pokraj inama dominantan је udeo udatih ~ena . Regionalne razlike u okviru ove strukture na nivou Jugoslavije nisu izrazite . Najvece su izmedju Srbi j e bez pokrajina s jedne i Vojvodine i Hrvatske sa druge strane (udeo udatih ~ena u Vojvodini iznosi 88,6 а u Hrvatskoj 89,2) . Visok udeo (91,6) ~ena u braku 13stanley :к:. Benshaw, Evelyn Мorrow, Induced AЬortion ... , ор. cit. 94 koje namerno prekidaju trudnocu (koji se cak povecao u 1988. godini) izdvaja Jugoslaviju od drugih evropskih zemalja (najni~i udeo udatih ~ena registrovan је u Engleskoj i Velsu 24,8 а najvisi 78, З u Bugarskoj) . 14 То је jos jedan dokaz о sirokoj r asprostranjenosti abortusa kao metoda kontrole radjanja u nasoj sredini. PARITET struktura ~ena sa izvrsenim prekidom trudnoce prema broju ~ive dece, izmedju ostalog, indirektno pokazuje uticaj stavova о broju dece u porodici na vrsenje abortusa . Podaci za 1988 . godinu otkrivaju da је u Srbiji bez pokrajina u momentu vrsenja prekida trudnoce 79,8% ~ena ima jedno ili dva ~iva deteta (tabela III 7) . Zene koje imaju troje i vise dece ucestvuju u ovoj strukturi u neznatnom broju (10,5) . Ovakva distribucija ~ena odra~ava pre svega niske reproduktivne norme koje је usvojilo stanovnistvo Srbije bez pokrajina. Iako razlika u ucescu ~ena sa jednim detetom (20,1) i sa dvoje dece (59,7) izgleda upadljiva ona se pre svega duguje razlicitoj starosnoj strukturi . Upravo zahvaljujuci starosnoj strukturi krace vreme izlaganja riziku abort usa karakterise ~ene sa jednim detetom koje su mladje . Takodje , na ove razlike је uticao znatno manji broj ~ena sa jednim detetom nego sa dvoje dece . Sem toga, ima razloga da se pretpostavi da mladje ~ene u vecoj meri koriste efikasna kontraceptivna sredstva. Jos skrece pa~nju cinjenica da svaka jedanaesta ~ena (9,2%) koja је imala abortus u 1988. godini bila bez dece . Najverovatnije da u ovu grupu ~ena spadaju one koje nisu u braku, ili koje odla~u ucesce u 14stan1e y к . Benshaw, Вvelyn llorrow, Induced AЬortion ... , ор. c it . 95 reprodukciji zbog toga ito nemaju ispunjene sve prethodne uslove (zaposlenje, stan i sli~no). U svakom slu~aju relativno visok udeo ~ena koje prvo za~ece, uslovno re~eno zavrsava sa vesta~kim prekidom trudnoce predstavlja nepovoljnu pojavu i ~itav proЬlem vezan za prekide trudnoce u SrЬiji bez pokrajina ~ini joi slo~enijim i sa medicinskog i sa demografskog stanoviita. ТаЬеlа 111 7. Struktura prekida tгudnoce ргеmа broju zive dece; 1988. Struktura prema broju zive dece о 2 3 4+ nepoznato SгЬi ја 10, 1 19,9 56,4 8,8 4,3 0,5 SrЬi ја Ьеz pokrajina 9,2 20,1 59,7 8, 1 2,4 0,4 Kosovo 14,0 6,3 22,0 17,9 35,6 4,2 Vojvodina 12,4 23,1 53,2 8,9 2,5 0,0 Bosna i Hercegovina 11,5 22,3 48,1 13,0 5,0 0,0 Crna Gora ,, ,8 11,0 37,5 25,2 14,5 Hrvatska 15,0 23,5 39,1 7,9 2,4 12,1 Makedonija 11 ,4 11,2 51,9 16,4 9,0 Slovenija 22,0 26,9 40,7 8,3 2, 1 Jugoslavija 11,8 20,4 50,9 10,4 4,6 2,0 lzvor: Vidi taЬeLu 111 1. I u ostalim podru~jima u Jugoslaviji sa niskim natalitetom najvec~ broj ~ena sa izvrsenim abortusom u 1988. godini imao је jedno ili dva deteta (Vojvodina 76,3; Bosna i Hercegovina 70,4; Slovenija 67,6 ; Hrvatska 62 , 6). U Makedoniji i Crnoj Gori koje imaju umereno nizak natalitet najveci је broj ~ena koje su u momentu prekida trudnoce imale dva ili tri ~iva deteta (68,3 odnosno 62,7). Na Kosovu i Metohiji koje se izdvaja sa umereno visokim natalitetom, najveci broj ~ena u momentu kada su izvriile prekid trudnoce imao 96 је ~etvoro i vise dece (35,6). u odnosu na Srbiju bez pokrajina u ostalim repuЬlikama i u оЬе pokrajine је veci broj ~ena bez ~ive dece koje sи se odlu~ile na abortиs. Daleko ih је najvise u Sloveniji (22,0) . Na visinи ovog иdela је uticalo neiskиstvo i nekoriscenje efikasne kontracepcije mladih ~ena ali i oslanjanje na modernu kontracepcijи ~ena и brakи. ProЬlem o~igledno postoji i u ovoj RepuЬlici, ali је on svakako Ьla~i nego sto proizilazi iz veli~ine udela zbog toga sto је иkupan broj abortиsa и Slovenij i relati vno mali . Na ostalim velikim podrи~jima visina ovog иdela se krece izmedjи 15,0% и Hrvatskoj i 11,4% u Makedoniji . Podatak da svaka sedma ~ena koja је prekinula trudnocи na Kosovu i Metohiji nema dete kao da је nagovestaj po~etka drиgoja~ije kontrole radjanja и ovoj Pokrajini. Veza izmedjи prekida trиdnoce i pariteta na nivoи Jиgoslavije kao celine је odraz ~elje za malom porodicom и nasoj sredini ali i siroke prihvacenosti abortusa kao metode kontrole radjanja иdatih ~ena. Za razlikи od odgovarajиce strиktиre и zemljama sa иsvojenim niskim reprodukt~vnim normama (distribиcija ~ena sa izvrsenim prekidom trиdnoce bez dece, sa jednim i sa dva deteta) koja ima silazni trend ili oЬlik obrnute "Ј" krive , u Jugoslaviji (i Ceskoslova~koj) registruje se uzlazna pиtanja. Tako, na primer , u Engleskoj i Velsи 59,7% ~ena bez dece, 14,3 sa jednim i 16,0% sa dvoje dece se odlи~ilo da prekine t rudnocu u 1987 . godini. U SR Nema~koj odgovarajиci иdeli iznose 47,4, 20,3 i 20,9 . 15 Nasиprot, и Jugoslaviji svaka osma ~ena koja prekida trudnocи nema dete, svaka peta ima ј edno а svaka druga dvoj е dece . Presudan uticaj na ovakvu strukturu su imale Srbi j a bez pokrajina i Vojvodina , sredine sa najvecim brojem namernih prekida trиdnoce, gde је abortиs metod kontrole radjanja udatih ~ena . 15 stan1e y Jt . Beushaw, ВYelyn Иorrow, Induced AЬortion ... , o p . cit . 97 PONOVLJENI AВORTUS Podaci koji se odnose na ponovljeni abortus u Srbiji bez pokrajina dostupni su samo za nekoliko poslednjih godina (od 1983. do 1988 . godine) . Pri njihovom tumacenju bitno је naglasiti da se informacija о broju prethodnih prekida trudnoce dobija od ~ena neposredno pre prekida tekuce trudnoce . Zbog ove okolnosti ocenjuje se da ova vrsta podataka nije potpuno pouzdana . Potrebno је jos naglasiti da se pri obradi podataka ne pravi razlika izmedju prethodnog namernog i prethodnog spontanog abortusa . I pored ovih ogr ada 1 podaci govor e da oko 80% ~ena - koje su se odlucile da prekinu trudnocu u svakoj od posmatranih godina vec imalo prekid trudnoce . Ili 1 vise od 100 о оо abortusa godisnj е su ponovlj eni abortus (u 1988 1 na primer 1 117 469 prekida trudnoce su abortusi prvog ili viseg reda) . Uz veliki broj abortusa 1 ovo је izrazito nepovoljna karakteristika kontrole reprodukcije u Srbiji bez pokrajina . Ona је dokaz izbora i oslanjanja ~ena na krajnje neracionalan metod kontrole radjanja 1 odnosno upotrebe manje efikasne kontracepcije ili nebri~ljive upotrebe izabranog kontraceptivnog sredstva . То је neprihvatljivo 1 jer је sigurno da se moguci negativni efekti abortusa na zdravlje ~ene ili ishod kasnijih trudnoca kumuliraju sa pribegavanjem vecem broju abortusa . s obzirom na kratku vremensku seriju ne zna se da li је fenomen ponovljenih abortusa dostigao svoj eventualni maksimum . Iskustvo . drugih zemalja pokazuje da udeo ponovljenih abortusa raste dugi niz godina posle liberalizacije. 16 Kristofer Tice 1 na primer 1 smatra da је rizik za ponovljeni abortus mnogo veci nego rizik za prvi 16Patricia G. Steinhoff et al ., "Woaen Who Obtain Repeat AЬortions: А Study Вased on Record Linkage", Faai ly Pl anning Perspectives, Voluae 11, lfuaЬer 1 , January/FeЬruary 1979. 98 abortus iz najrnanje pet razloga . Prvi је starost. Medju ~enarna koje su irnale najmanje jedan abortus, najveci broj njih је u seksualno na j akt ivnijern reproduktivnorn dobu (25 do 29 godina) . Drugo, sve ~ ene koje su irnale narnerni prekid trudnoce u reproduktivnoj istoriji bile su seksualno aktivne i rno~e se pretpostaviti da се one nastaviti da budu seksualno aktivne i pos l e abortusa . Trece, sve ~ene sa abortusnirn iskustvorn se rnogu srnat rati fertilne jer је verovatnoca postabort usnog steriliteta mala а steri l izacija posle abortusa retka . Cetvrto, sve ~ene koje su irnale narnerni prekid trudnoce su vec najrnanje jednorn prihvatile da na ovaj nacin sprece ne~eljeno radjanje . Na kraju, vrlo rnalo ~ena ~eli da se iskljucivo oslanja na abortus ali veci broj ~ena nalazi da је tesko kontinuirano i efikasno upotreЬljavati " kontracepciju. 17 Neki psihijatri i socijalni radnici veruju da postoji i sindrorn koji oni zovu "voljno izlaganje ne~eljenoj t rudnoci " ili "neur oticni recidi vizarn ponovljenih abortusa ". Oni nairne srnat raju da neuroticna potreba da se testira sposobnost zaceca posle abortusa ili nesvesna ~elja da se irna dete uprkos svernu, kao i nacin da se prevlada traurnaticno iskustvo prvog abortusa su osnova za novi abortus . 18 Tice је izracunao i procenat zena koji se ocekuje da се irnati najrnanje jedan narnerni preki d trudnoce za razlicite vrernenske per iode ро prvorn abortusu . U prvoj godini ро narnernorn prekidu trudnoce taj se procenat krece izrnedju · 2,7 i 12 , 7 pri upotreЬi 99% odnosno 95% efikasne kontracepcije . Cetiri godine posle prvog narner nog prekida trudnoce p r ocenat ~ena koji se ocekuje da се irnati drugi abortus penje se па 12,6 pri upotreЬi 99% efikasne kontracepcije odnosno 49,3 pri upotreЬi 95% efikasne 17 Chri.stopher Tietze, "Repeat AЬortions - Why 80re? , Faai.ly Planni.ng Pe rspecti.ves, Vo1uae 10, RuaЬer 5 , SepteaЬerfOCtober, 1978. 1Виаnсу Иоwе11 Lee, Тhе Sea.rch ~or an AЬorti.nist, Тhе Uni.versi.ty о~ Chi.cago Pr e s s, Chi.c ago , London, 1969. 99 kontracepcij е. 19 strиktиra ~ena koje sи irnale abortиs и 1988. godini и Srbiji bez pokrajina prerna Ьrоји ranijih prekida trиdnoce је gotovo иjedna~ena (tabela III 8) . Svaka peta ~ena је bez p r ethodnog abortиsa (18 , 9%), sa jedn irn (18,6) ili sa dva prekida trиdnoce ( 22,6%) . Nesto је vise ~ena sa ~etiri i vise abortиsa (23,7%) а najmanje sa tri abortиsa и reprodиktivnoj istoriji (15,7). U poredjenjи sa region irna и Jugoslaviji, istи karakteristikи strиktиre irna i Vojvodina , podrи~je sa , takodje, velikim brojem abortиsa . Na drugoj strani је Sl ovenija, и ~ijoj struktиri vise od jedne polovine ~ena nij e imalo ni jedan abortus, vise od jedne ~etvrtine је irnalo j eda n abortиs а samo 2 , 6% ~ena је i rnalo ~etiri i vise abortиsa . O~igledno је da sи stavovi prema abortиsи i ponasanj e и ovim razvijenirn podrи~j irna rangirani od izbora abortиsa и posebnim sitиacijarna na prirner za prekid vanbra~ne trиdnoce i u slи~аји greske efikasne kontracepcije (Slovenija) do prihva t a n ja abortиsa kao domina ntnog rnetoda kont role radjanja (Srbija bez pokrajina i Vojvodina) . Izrnedjи ova dva krajnja oЬlika nalaze se strиktиre ~ena pr erna Ьrоји ranijih prekida trudnoce ostalih repиЬlika i Pokrajine Kosovo i Metohija . Podaci za Jugoslavijи pokazuju da u ukupnorn broju abortusa ponovljeni abortusi и~estvujи sa nesto vise od 70%. Najveci је broj ~ena bez ijednog abortиsa (28,1) i sa jednirn prekidorn t rudnoce (22 , 9%) . Ova tendencija opadanja udela ~ena nastavlja se sa r astorn broja abortиsa. Ро svernu sudeci, vel iki br oj ~ena u Jugoslaviji tek posle nekoliko abortиsa po~inje ozbiljnije da shvata neprihvatljivost pr ekida trиdnoce kao rnetode kontrole radjanja i po~inje da prirnenjuje efikasnijи kontracepcijи. Medjutirn, treba naglasiti da је svaka sesta ~ena koja је prekinula trudnocu u 1988 . 19 Christopher Tietze, •тье Problea of Repeat AЬortions• , Faaily Planning Perspectiтes, Vol\188 10, llu8Ьer З, Кay/June, 1974. 100 godini imala ~etiri i vise prekida trudnoce. То jest, relativno veliki broj ~ena prihvata abortus kao resenje kontrole radjanja а ne samo za posebne situacije. Jedan od razloga ovako visokog udela ~ena koje su imale ~etiri i vise prekida trudnoce је odsustvo sterilizacije, koja је u Jugoslaviji tek u za~etku. ТаЬеlа 111 8. Struktura prekida trudnoCe ргета broju ranijih prekida trudnoce; 1988. Struktura prema broju ranijih prekida trudnoce (u Х> о 2 3 4+ nepoznato Srbl ја 21,2 19,4 21,7 14,9 22,2 0,7 Srbl ја Ьеz pokrajina 18,9 18,6 22,6 15' 7 23,7 0,5 Kosovo 45,6 19,6 13' 1 8,3 6,4 7,0 Vojvodina 23,4 22,3 20,2 13,5 20,5 0,0 Bosna i Hercegovina 28,8 26,2 19,7 11 ,4 13,9 0,0 Crna Gora 34,3 25,7 18,2 10,8 11 ,о Hrvatska 31.,7 26,6 15,3 6,3 4,5 12,6 Hakedonija 41,7 28,4 17,7 7,6 4,5 Slovenija 53,8 27,2 11,9 4,5 2,6 Jugoslavija 28,1 22,9 19,5 11 ,8 15,5 2,2 lzvor: Vidi taЬelu 111 1. Na kraju, treba podvuci da medju petnaest zemalja u svetu za koje su dostupni podaci koj i se odnose na distribuciju legalnog abortusa prema broju ranijih prekida trudnoce Jugoslavija ima neuporedivo najlosiju strukturu. U Jugoslaviji је upadljivo visi i udeo ponovljenih abortusa i udeo abortusa v1seg reda. Na primer , procentualna distribucija legalnih abortusa prema broju prethodnih namernih prekida trudnoce u Ceskoslova~koj iznosi 57,8% za nultni prekid trudnoce, 27,9% za jedan, 10,3% za dva i 4,1 za tri i vise 101 indukovanih abortusa, u Finskoj 74,4, 19,9, 4,2 i 1,5% а u Francuskoj 81,0, 15,3, 2,8 i 0,9% respektivno. 20 GESTACIONA STAROST Jedan od najva~nijih faktora abortusa, koji direktno uti~e na mortalitet i morbiditet, је period gestacije u kojem је trudnoca prekinuta . Istra~ivanja su pokazala da se rizik, broj i te~ina kornplikacija kao i srnrtnost povecavaju sa svakorn nedeljorn gestacije . 21 Pored toga kasniji abortusi prouzrokuju vece eti~ke dilerne i ernocionalne konflikte, kako za ~ene koje prekidaju trudnocu tako i za lekare koji vrse abortus . U Srbiji bez pokrajina, podaci о gestacionoj starosti u rnornentu prekida trudnoce (tabela III 9) pokazuju da ogrornna vecina ~ena (98 ,6%) prekida trudnocu do 10. nedelje, odnosno preko 99% abortusa је izvrseno и prvom trirnestru trudnoce u 1988 . godini. Struktura је prakti~no bila ista i pre devetnaest godina, sto potvrdjuju podaci za 1969 . godinu. Ovakvo stanje је pozitivno i u odredjenoj rneri uЬla~ava ~itav proЬlern abortusa u Srbiji. Ono se duguje pre svega zakonskoj regulativi, а verovatno reflektuje i rasireno shvatanje rnedju ~enarna da је abortus manje opasan kada se izvrsi ranije, kao i rasprostranjenost zdravstvenih ustanova i jednostavnost procedure za prekidanje trudnoce. Udeli abortusa sa gestacionom staroscu od 13. do 16. i od 17 . do 28. nedelje su rninimalni. Medjutim, oni se 20stan1ey к:. Иenshaw, Вve1yn Jlorrov, rnduced AЬortion ... , op.cit. 21 rz str ane 1iterature је poznato, naia.1ost ai. newawo siste8Atski.h istraiiтanja iz оте oЫasti, da worta1itet raste oko 20' sa sтaka. nedeljoa gestacije iz•edju а. i 15. nedelje а .uogo brie iz8edju 15. i 20 . nedelje. 1 02 ne mogu potpuno izbeci. То se posebno odnosi na kategoriju od 17 . do 28. nedelje gestacione starosti jer se putem prenatalne dijagnostik e, koja se sve vise primenjuje u nasoj sredini, kao s t o је poznato, spre~ava radjanje dece sa velikim fizi~kim i mentaln im defektom . Na primer, na ovaj na~in је moguce detektovati Downov sindrom, Тау sachsovu bolest , srpastu anemiju, anencefaliju, spinu bifidu i drugo . Prenatalna dijagnostika је retko moguca pre 16 . nedelje gestacije а u nekim slu~ajevima definitivno odredjivanje је moguce tek posle 22 . ili 24 . nedelje . 22 ТаЬеlа 111 9. Struktura prekida trudnoce prema gestacionoj starosti; 1988. St ruktura prema gestacionoj starosti (u %) do 10 11-12 13-16 17-28 nepoznato nedelja nedelja nedel ја nedel ja SrЬi ја 98,3 0,7 0,3 0,4 0,2 SrЬi ја Ьеz pokrajina 98,6 0,6 0,3 0, 5 Kosovo 95,5 1.7 0,5 0,3 2,0 Vojvodina 97,8 0,9 0,3 0,5 0,6 Bosna i Hercegovina 96,6 1, 2 1, 1 0,7 0,4 Crna Gora 97,8 1,1 0,6 0,5 Hrvatska 82,9 3,8 1,0 1,5 10,8 Makedonija 91.,2 4,7 0,3 0,6 0,2 Sloveni ја 84,4 11,4 2,9 1,3 Jugoslavija 94,8 2. 1 0,7 0,7 1, 7 l zvor: Vidi taЬelu 111 1 • 22 Broj aЬortusa bazi.ran na prenatalnoj di.jagnosti.ci. је sasvi.a aali. ukJ.j u c ujuc i. i razvi.jene zealje. Jtri.sto~er Ti.c e ј е proceni.o da udeo aЬortusa 'koji. se godi.i nje i.zvrsi. u SAD 'kao rezultat p r enatalne di.jagnosti.'ke i.znosi. deseti. deo j ednog procenta (Patri.c'k Sheeran, W088n, s oci.ety, the state and aЬorti.on, Praeqer PuЬli.shers , Rew Yor'k, 1987). 103 Ukrsteni podaci о gestacionoj starosti i starosti ~ene u momentu prekida trudnoce otkrivaju da ~esce prekidaju trudnocu posle 10. nedelje ~ene stare do 19 godina. Tako је, u 1988 . godini, udeo adolescentkinja koje su prekinule trudnocu posle zakonski odredjene gornje granice visi gotovo ~etiri puta (5,3) od odgovarajuceg udela ~ena svih starosti (1,4) . Objasnjenje treba prvenstveno tra~iti u strahu od suo~avanja sa realnoscu . Mlade devojke odla~u odlazak kod lekara na vreme zbog straha od reakcije roditelja, partnera ili lekara а ~esto i zbog iracionalnih razloga. Ovim razlozima treba dodati i one koji su povezani sa neurednoscu menstrualnog ciklusa, nepoznavanjem zakonskih propisa kao i neupucenost u rizike kasnih abortusa . Takodje, ~esce prekidaju trudnocu posle desete nedelje ~ene starije od 50 godina (1,6%) u odnosu na ~ene stare izmedju 40 i 49 godina (1,0) usled pogresne interpretacije izostanka menstruacije. One amenoreju usled trudnoce zamenjuju sa menopauzom. Struktura abortusa prema gestacionoj starosti u ostalim repuЬlikama i u оЬе pokrajine u 1988 . godini ne pokazuje bitne razlike, jer , takodje, u svakoj od njih upadljivo dominira prekid trudnoce do 10 . nedelje . One, pak, razlike koje skrecu pa~nju j avljaju se u Hrvatskoj i Sloveniji. U svakom od ovih podru~ja udeo abortusa do 10. nedelje gestacije је znatno ni~i nego u drugim repuЬlikama. Slovenija se jos izdvaja relativno visokim udelom abortusa sa gestacionom staroscu od 13 i vise nedelja (4,2%) . sve ove razlike tesko је objasniti bez posebnih istra~ivanja . Medjutim, na njih је s vakako uticao apsolutni broj abortusa koji је daleko veci u Srbiji bez pokrajina nego u Sloveniji i Hrvatskoj. Pri njihovoj interpretaciji treba imati u vidu razlike u nepoznatoj gestacionoj starosti koja је naro~ito visoka u Hrvatskoj (10,8%). Poredjenje du~ine gestacije u momentu prekida trudnoce medju zemljama је ote~ano zbog razlika u merenju gestaci one starosti i razlikama u programu obrade ove karakteristike . I pored toga mo~e se zaklju~iti da Jugoslavaja svakako spada u red zemalja sa 104 najv~s~m udelom legalnih abortusa izvrsenih u granici koja је medicinski prihvatlj i va . I ova razlika se dobrim delom duguj е masovnom abortusu u Jugoslaviji . Jer u zemljarna sa malim brojern abortusa daleko је vise " iznudjenih abortusa" objektivno uzrokovanih. Nairne , prekidi t rudnoce gestacione starosti 13 i vise nedelja u strukturi abortusa u Jugoslaviji u~estvuju sa 1,4% dok su ti udeli u vecini razvijenih zemalja upadljivo visi. Na primer, u Japanu 6,5; Holandiji 8,7; SAD 8,9; Engleskoj i Velsu 1З,о . 23 KOMPLIКACIJE I SEКVELE Razmatranje komplikacija narnernog p r ekida trudnoce u Jugoslaviji i Srbiji se oslanja na parcijalna istra~ivanja jednog b r oja ginekologa, kao i nekoliko studija koje su se kompleksnije bavile ovim proЬlemom . Na~alost , reprezentativn ih istra~ivanja nije bilo , niti zdravstvena s t atistika u svom programu obuhvata komplikacije abortusa . Ovi razlozi ograni~avaju analizu, ali је gradja iako skrornna koriscena zbog va~nosti teme . Komplikacije posle namernog ilegalnog p r ekida tudnoce s u najbrojnije i najte~e, posebno kada prekid trudnoce obavljaju nestrucna lica u nesterilnirn uslovirna . Sredinorn pedeset ih godina ovaj oЬlik abortusa bio је veorna zastupljen u nasoj sredini, tek је nastupala antibiotska era i Ьitne posledice ро svorn znacaju u vidu peritonitisa, septi kernije i sepse cesto se navode u literaturi 23 s t an1ey к. Иenshaw, ВVe1yn Мorrow, I nduced AЬortion ... , o p . cit. 105 (procenat varira od 2 , 2-5,0 kod razlicitih autora) 24 kao razlog dolaska u zdravstvenu ustanovu ~ena posle kriminalnog abortusa . ougotrajne komplikacije ilegalnih abortusa su retko ista~ivane . мasic је , na primer, utvrdio jasnu vezu izmedju ektopicne trudnoce i ilegalnog abortusa . ~ U sezdesetim godinama raste broj abortusa u zdravstvenim ustanovama, ali tu tendenciju ne prati odgovara j uci porast broja lekara akusera, tako da se tada perforacija uterusa kao komplikacija prekida trudnoce javlja kao proЬlem. Ucestalost ove komplikacije bila је relativno visoka . Skurina navodi podatak о j ednoj perforaciji na 407 роЬасаја u Ginekolosko- akuserskoj k l inici u Beogradu uporedjujuci ovaj podatak sa reiacij om koju navode drugi a utori : Popovic 1 : 128, Dekarijus 1 : 330, Pruden 1 : 351, Novak 1 : 449, Mladenovic 1 : 464 , Kostic 1 : 475 . 26 Savezni zavod za zdravstvenu zastitu је sprovodeci 1964 . godine anketu о posledicama роЬасаја u c etrnaest ustanova u Jugoslaviji, kojom је Ьilo obuhvaceno 6 440 ~ena, utvrdio da је frekvencija javljanja ove najteze neposredne k omplikacije 1 : 498 . и Perforacija uterusa znacajna је jer dovodi do traumatskog soka , ako se brzo ne intervenise bolesnica mo~e da i zgubi zivot usled iskrvavljenja ili infekcije а borba za ocuvanje u terusa је uvek neizvesna. Svaka dalja intervencija u slucaju ocuvanja uterusa kod kasnijih porodjaja ili роЬасаја predstavlja 24 Ј. Восеv, "Jieposredni i rani koa pli.k.acijii ро a.Ьortus arti~icijalis", ZЬornik radova, II konqres qinekoloqa i akus era Juqoslavij e, вeograd, 1972; Р. Paunovic, "Di~uzni peritonitis posle septic kog роЬасаја", XII qineko1oiko- akuserska nedelja, Srpsko lekarsko drus tvo, 8eograd, 1968; в. Stanojlovic, D. Stepanovic, "Di~uzni gnojavi peritoniti porekla kriainalni.h роЬасаја", XII q inekolosko-akui erska nedelja, Srpsko lekarsko drustvo, Вeograd, 1968. 25 v. Nasic , "Ilegalni nestrucni a.Ьortus kao doainantan etioloski ~aktor v anaateric ne trudnoee", Medicinski Arhi v, broj 26, Sarajevo, 1972. 26т. Skurina i s .aradnici , "Per~oracija uterusa legalnog a.Ьortusa", ZЬornik radova, v konqres qineko1oqa i opsteticara Juqoslavije, Sarajevo, 1964. 27Angelina МОјiс, РоЬасај i requl.isanje zaceca, Medicinska kпjiga, Вeograd, 1967. 106 veliku opasnost za ~еnи ра је prema t ome i njena generativna sposobnost smanjena. Istovremeno је saopsteno da је svaka peta ~ena ili 21,7% imala nekи od neposrednih ili odlozenih ranih komplikacija namernog prekida trиdnoce . Najcesce postabortиsno krvarenje, produ~etak trиdnoce i endometritis . Sedamdesetih godina ne prestaje interes ginekologa za proЬlematikи komplikacija posle роЬасаја . u stиdiji Ginekolosko-akиserske klinike и Beogradи, kojom је obиhvaceno 2 359 zena и Srbiji, иtvrdjeno је da se rane komplikacije namernog prekida trиdnoce javljajи и 21,3% slиcajeva, kao i da sи prisиtne velike regionalne razlike . Svaki deseti abortиs и Vojvodini, svaki peti u Beogradи, odnosno skoro svaki treci и Srbiji bez pokrajina (izиzimajиci Beograd) је pracen komplikacijom.u Jedna od, takodje, zapazenih studija о konsekvencama namernog abortиsa је takozvana LjиЬljanska stиdija . Njom је obиhvaceno 4 733 ~ena и Sloveniji . Utvrdjena иcestalost ranih komplikacija kretala se izmedjи 8, 8% za 7-8 . nedeljи gestacije do 14,2% za 11-12 . nedeljи . Ispitivane sи i komparativno dve metode artificijalnog abortиsa и odnosи na rane komplikacije, Rh senzibilizacijи, cervikoistmicnи inkopetenciju i ekstrauterini graviditet . Glavni nalaz bio је da vakииm aspiracija ima prednost и odnosи na klasicnu metodи kireta~om jer је operacija br~a, redja је perforacija иterusa (0,0% za vakииm aspiracijи prema О, 6% za dilatacijи i kireta~и), manji је gиbitak krvi (signifikantno veci broj ~ena је zahtevao dodatnu intervencijи иterotonicima da bi se kontrolisalo krvavljenje tokom dilatacije i kiretaze - 6,0% и odnosи na 3,9% pri vakиum aspiraciji) i redje sи pelvicne infekcije koje zahtevajи ponovnи hospitalizacijи (0,6% u grиpi vakuиm aspiracije prema 1,2% и grиpi dilatacije i kiretaze) . Vakииm aspiracijи treba vrsiti do 10. nedelje graviditeta, jer se 2 8 Vojin Sulovic, Obnav1janje s t anovnis tva pos aat rano sa s tanovista r eproduktivne :fi z i o1ogije , Srpska akadea:ij a nauka i 1Dietnosti, Prob1eai popu1acione po1itike u Srbij i , 9 :feЬruar 1988, Вeograd. 107 posle tog vremena роЬа~ај mora zavrsiti i kiretom. Preporu~uj e se da v anje Rh D anti imunoglobulina nakon abortusa kod Rh negati vnih ~ena. Rezultati ispitivanja nisu isli u prilog hipotezi da је rizik za vanmateri~nu trudnocu povecan posle artificijalnog abortusa. Cak ј е rizik Ьiо i manji kod ~ena koje su imale visestruki prekid trudnoce . Takodje је, bitan nalaz relativno visokog procenta inkopetencide cervikalnog kanala i uterinih sinehija kod primipara i nuligravida . 29 Posle ove studije nije bilo vise dilema oko metode izbora za prekid t r udnoce do 10 . nedelje gestaci j e i od tada se klasi~an metod kiretom sve manje upotreЫjava u Jugoslaviji. Danas se mnogi aut ori sla~u da su sledece neposredne i odlo~ene rane komplikacije aЬortusa moguce : atonija uterusa, krvarenje, sok, kolaps , povrede genitalnih o r gana uklju~ujuci i perforaciju uterusa, rezidua decidue , zatim razne infekcije, alergijske reakcije, tromboflebitisi i druge. Ozbiljne rane komplikacije su retke. Na primer, perforacija uterusa se javlja na 665 abortusa (Bocev) , na 705 (De~ulovic), na 1 200 (Burdjelas) , na 2 331 abortus (Kupresanin ) . Kireta~e је pratio GruЬisic dugi niz godina i nasao је da је svake godine bilo oko 1,1% rezidua postabortum. 30 • 31 Najv eci broj ran i h komplikacija se danas odgovarajucom terapijom le~i i ne ostavlja t rajne posledice . Medjutim, rane komplikacije роЬа~аја ne retko su uzrok poznih komplikacija koje mogu postati hroni~ne, odnosno mogu poprimiti trajni karakter . То је posebno bit no za ~ene koje nemaju decu а ~ele da prekinu prvu trudnocu i za 29 Li.dija Ando1iek (ed.i.tor), Тhе LjuЬ1jana AЬorti.on Study 1971- 1973, Rati.ona1 Insti.tuteв о~ Rea1th Center ~or Popu1ati.on Research, Nd., LjuЬ1jana, 1974 . 3О LjuЬollir Ant:oaovsk:i, • llectic:i..ns k:i aspekt arti.~i.ci.j a1nog aЬortusa u Jugos1avi.ji .. , u Ferti.1i.tet stanovuis tva i. planiranj e porodi.ce u Juqos1avi.ji., ор . c i.t . 3 1 Ri.zik za per~oraci.ju uterusa i. rek:iretai u је i.ako n i.zak vi.ii. u nai o j s redi.n.i. u poredjenju ва ucesta1oieu j av1janja ove dve Jtoap1ikaci.je u SAD (0,03% z a per~oraciju uterusa, 0,101 za ponavlj anje aЬortusa preaa i.zveitaj u za 1987 . godi.nu Rati.ona1 AЬortion Federati.on). 108 ~ene koje su se odlucile na abortus а nemaju ~eljeni broj dece . Indirektno о komplikacijama abort usa mo~emo saznati iz podataka о broju registrovanih inflamatorni h oboljenja genitalnih organa ~ene koji su raspolo~ivi samo za Jugoslaviju . Njih је u 1969 . godini bilo 270 697, а u 1983 . godini 681 806 . Udeo u s t rukturi ukupno registrovanih oboljenja u dispanzerima za ~ene koji pripadaju ovoj kategoriji povecao se od 24,1% na 27,2% . Inflamatorna oboljenja unutrasnjih genitalnih organa mogu biti u zrok steriliteta ~ene . U periodu 1969-1983 . godine broj registrovanog steriliteta u dispanzerima za ~ene povecao se od 37 902 na 68 819, а broj ~ena koji se lecio od sterilite~a u bolnici povecan је od 10 039 na 19 323 . Na osnovu ovih podataka mo~emo osnovano pretpostaviti da је sterilitet u populaciji ~ena fert ilnog doba u Jugoslaviji u p orastu i da је usko povezan sa por ast om namernih prekida trudnoce . 32 Direktnije о proЬlemu abortusa kao uzroku steriliteta mo~e se sudit i na osnovu r ezultata pomenute studije Ginekolosko- akuserske klinike u Beogradu . Test irajuci 21 socio- ekonomsku, demogr afsku i medicinsku varijaЬlu autori su utvrdili da namerni prekid trudnoce i broj namernih prekida trudnoce imaju stat ist icki znaca j na faktorska opter ecenja (0 , 459 i 0 ,4 40) sto ih svrstava u va~ne d iskriminatore neplodnosti . n Posebno је va~an sterilitet koji је posledica prekida trudnoce kod nuligravida. Mojsilovic i Stefanovic utvrdili su 14,4% sekundarnog steriliteta kod ove kategorije ~ena, bez obzira sto је interve ncij a izvrsena pod optimalnim medici nskim uslovima. Oni nav ode da su 3 2 LjuЬi.ca Вasta, Anali.za kretanja роЬасаја u Sl"RJ, SayezDi. zayocl •• zdraYstYenu zaiti.tu, Вeograd, (U8Dozeno). 33 Draien llalaci.c , lledi.ci.nski. i. soci.jalni. asoe.kti. proЬle~~a h118o!U1• reprodukc i.je u SR Srbi.ji., doktorska di.sertaci.ja, Ned.i.ci.nski. fa~tet, вeograd. 1983 . 109 drugi autori utvrdili veci procenat (Mladenovic i Zivanovic 22%) . 34 Mada ovi rezultati izgledaju vrlo visoki, oni skrecu pa~nju na postojanje proЬlema . Zna~ajne komplikacije abortusa su i insuficijencija unutrasnjeg usca materice i rascepi na grlicu materice, koji su uzrok spontanih роЬа~аја kao i prevremenih porodjaja. Vec је naveden podatak da је u poslednjih dvadesetak godina incidencija spontanih abortusa na 100 poznatih trudnoca povecana i u Srbij i i u Jugoslavij i . u studiji Ginekolosko- akuserske klinike iz Beograda multivarijant na diskriminat orna anal iza је pokazala da su najva~niji faktori - diskriminator i ispitanica s a i bez spontanog роЬа~аја namerni роЬа~ај (faktorsko opterecenje 0,486) kao i broj namernih роЬа~аја (0 ,443) od ukupno 21 ispitivanog socio- ekonomskog, demografskog i medicinskog pokazat elja . Na isti na~in је tra~ena veza izmedju abortusa i p r evremenog por od j a ja . Zaklju~eno је da је namern i prekid trudnoce va~an pr edikator prevremenih porodjaja (faktorsk o opterecenje 0 , 145) i da zauzima sesto mesto od ispitivan i h faktora. 35 Ovaj zaklju~ak nije potvrdjen u jednom istra~ivanju u Sloveniji u kojem је konstatovano da namerni abortus ne uti~e na ishod sledece trudnoce , tj . ne povecava rizik za spontani abortus, prevremeni porodjaj niti za nisku te~inu novorodjen~eta. 36 Psihi~ke sekvele i ndukovanog abortusa, t akod je , su istra~ivane . Jedan broj jugoslovenskih autora , medju kojima su bili i psihij atri, zastupao је misljenje da је svaki abortus stresogeno iskustvo i rizik za mentalni poremecaj . Simic је, na primer, utvrdio da 40% ~ena godinu dana ро p~ekidu prve trudnoce ispoljava 3 4L . __ .,._.: •-t: .._ . .. ... ~ . . .... .: " . t J~r au onoтs~~~ RCU~c~s~ ••• 1 ор. с~ • 35nraien Иilacic 1 Nedicinski i socijalni ••• 1 ор. cit. 36кarija Po8p8-Taniek i saradnici 1 "Uticaj arti~icijalnog aЬortusa na tok i ishod sledece trudnoee" 1 Juqoslovensk.a ginekoloqija i opstetricija1 voluaen 22, broj 5-61 1982 . 110 neuroti~ne reakcije (za 20% vise nego pre prve trudnoce а za 30% manje nego za vreme ne~eljene trudnoce) kao sto sи stalno sni~eno raspolo~enje, gubitak poverenja и sopst vene snage, nedostat ak spontanosti u afektivnim reagovanjima, poremecaj sna, osecaj иmora , smanjena radna sposobnost . 37 Takodje, istra~ivanje sprovedeno u Institutu za zdravstvenи zastitи majke i deteta Srbije је pokazalo da је za 11% adolescentkinja abortиs predstavljao te~ak emocionalni s t res i bio neposredni иzrok dep resiji. 38 Drugi, pak, smatrajи d a је nepovoljna psiholoska reakcija na ne~eljenи trиdпоси mnogo ozbiljnija nego nepovoljna reakcija zbog abortusa i isti~u prakti~nи vrednost abortusa kao na~ina da se izadje iz stresogene situacije. Tako , и jednom istra~ivanjи koje је obavila Nila Kapor- Stanulovic , 1972 . godine, procedura prekida trиdnoce podeljena ј е па tri dela : period pre, sama intervencija i period posle prekida tru dnoce . Ovakva podela је omogиcila detaljno analiziranje reakcije na abortиs. Utvrdjeno ја da је za vecinи ~ena (60%) najte~i period bio prekid t rudnoce koga karakterisu nervoza, napetost, neraspolo~enje , svadljivost, revoltiranost, teskoce sa koncentracijom, kao i sukobi sa partnerom. Ukazano је, takodje , d a ov a razli~ita psiholoska ispoljavanja, koja su r ezultat reakcije na neplaniranu trиdnocu, trиdnocu koja se ne ~eli i ne mo~e p r ihvat iti , ~esto zamenjuje osecaj olaksanja nakon izvrsenog p r ekida trиdnoce. 39 Mora da se napomene da sи ovi rezultati dobi ј eni u sredini gde ј е abortиs vec dugo dominantan metod kontrole fertiliteta . 37 s. Siaic , R. Вokonjic , Р . Itonstatinovic, '"Psihicki pore.aec aji nakOD arti~icijal.noq prekida р~е trudnoee•, ZЬornik radova, Peti konqres qinekoloq! opsteticara Juqoslavije, Sarajevo, 1964 . 38s . Кi1ojevic , v. Dra.uiic, Lj. Кilosavljevic, '"Psihic ki pore.aeeaji kaO pos1edica legalnoq prekida trudnoce kod 8aloletni ca• , IЬornik radova, VII kongre!! qinekologa opstetic ara Juqoslavi je, Вeograd, 1972. 39x i la Itapor- st.anulovic , Psihologi j a rod.i t e ljstva, Jlolit , Вeograd, 1985. 111 MORTALITET Podaci о mortalitetu koji prati i posledica је abortusa i pored toga sto su bazirani na vitalnoj statistici nedovoljno su pouzdani u pogledu obuhvata i kvaliteta . Sumnju о nepotpunom obuhvatu najbolje ilustruju varijacije broja urnrlih usled prekida trudnoce u Srbij i bez pokraj ina i razlike medju repuЬlikama. Tako је u Srbiji bez pokrajina u razdoЬlju od 1983-1987. godine registrovano tri slu~aja umrlih od abortusa а u 1988. godini sedam. Sa druge strane , u istom periodu u Sloveniji је bilo dvostruko vise umrlih nego u Crnoj Gori (tabela III 10}. Izvore nedovoljne pouzdanosti podataka tesko је objasniti . Jedna od pretpostavki је da uzrok smrti od abortusa nije identifikovan kao takav i da је svrstan u kategoriju nepoznatog uzroka, koja је ina~e visoka i u Srbiji bez pokrajina i u Jugoslaviji (u 1988. godini је iznosila 7,5% odnosno 7 , 4%) . 40 Sem toga, obuhvaceni su smrtni slu~aj evi koj i su vezani za neposrednu medicinsku intervenciju i rane komplikacije, а ne i smrtni slu~ajevi koji su nastali kao kasna komplikacija izvrsenog abortusa . Jedan od va~nih nedostaka је sto se nista ne zna о bitnim faktorima za duЬlje razumevanje ovog proЬlema kao sto su vrste abortusa, trajanje trudnoce u momentu prekida , vrsta medicinske intervencij e, tip anestezije, Statisti~ka signifikantnost је, frekvencija um.rlih vrlo niska . odnosno neposredan uzrok smrti. takodje, upitna s obzirom da је No, i pored sumnje u pouzdanost podataka oni otkrivaju jasnu tendenciju smanjivanja rnortaliteta usled abortusa . То је vidljivo na nivou svih velikih podru~ja jugoslovenskog prostora. U Srbiji bez pokrajina broj umrlih ~ena smanjen је od 34 u 1969 . godini na 40sayezni zavod :za statistiltu, De8oqrafska statistika 1989, Вeograd, 1991. 112 ТаЬеlа 111 10. Mortalitet usled prekida trudnoce; 1969-1988. 1969 1971 1975 1980 1983 1984 1985 1986 1987 1988 в r о ј u т г l i h z е n а Sгbl ја 49 37 17 3 2 2 2 3 10 Sгbl ја Ьеz роkгај ina 34 27 10 1 2 7 Kosovo 10 3 3 2 1 2 Vojvodina 5 7 4 1 2 1 Bosna i Heгcegovina 25 25 7 11 8 10 6 5 3 Сгnа Gога 2 1 Hгvatska 10 7 6 2 2 Makedoni ја 5 6 1 2 2 3 Slovenija 2 4 2 1 3 Jugoslavija 91 79 31 15 16 17 8 12 8 14 S t о р а m о г t а l t е t а n а 100 000 abo r tusa Sгbl ја 30,1 23, 7 9,7 1,5 1,0 0,9 0, 9 1,5 5,2 Sгbl ја Ьеz pokгajina 28,4 22,6 7,7 0,7 0,6 1,3 4,8 Kosovo 196,6 73,4 38,7 12,0 16,3 8,1 18,9 Vojvodina 13,3 21,6 10,6 2,3 2,3 4,7 2,7 Bosna i Heгcegovina 144, 1 107,9 19, 1 23,5 15,9 18,4 10,2 8,2 4,4 1, 5 Сгnа Gога 28,2 12,4 Hrvatska 23,8 16, 1 13,5 2,0 3,6 . 3 , 7 Makedonija 34,6 39,8 5,7 6, 7 6,7 3,4 3,1 11,1 Slovenija 16,2 33,2 8,8 4,4 4,5 13 ,5 Jugoslavija 35,9 31 ,о 10,6 4,2 4,3 4,4 2, 1 3,1 2,0 3,8 lzvoг: Savezni zavod za statistiku, Demogaгfska statistika, (odgovaгajuce godine). 7 u 1988 . g od i n i, odnosno stop a mortaliteta 41 u ovorn devetnaest og od i§njern period u sni~ena је od 28 ,4 na 4,8 . I u ostalirn 41вrој uarlih iena usled prekida trudnoee na 1.00 000 aЬortusa . 11З repuЬlikarna kao i pokrajinarna zapa~ena је ista tendencija rnortaliteta. Regionalne razlike rnortaliteta usled prekida trudnoce forrnalno gledano su ostale velike . Razlike u pouzdanosti podataka razurnljivo ogranicavaju analizu. Najnepovoljnije stanje (ili jedno od najnepovoljnijih zavisno od kvaliteta podataka) је na Kosovu i Metohiji i u Makedoniji u kojirna је stopa jos uvek relativno visoka krajern osarndesetih godina. U istorn pogledu skrece pa~nju i podatak za Jugoslaviju kao celinu. Pored evidentnog sni~enja srnrtnosti usled abortusa u periodu od pune liberalizacije do danas za gotovo deset puta, u poredjenju sa razvijenirn zernljarna u svetu rizik srnrti od abortusa urnereno visok. Mortalitet na 100 . 000 abortusa iznosio (1987) ; Kanadi 0,2 (1980- 1987) i Cehoslovackoj 0,4 је jos uvek је u SAD 0,0 (1976-198З); Danskoj 0,7 (1976-1987); Madjarskoj 0,8 (1980- 1987); Engleskoj i Velsu 1, З ( 1980-1987) i Bugarskoj 1, з (prosek za 1980, 1984, 198 7) . 42 Upadljivo srnanjenje rnortaliteta u Jugoslaviji duguje se pre svega liberalizaciji i legalizaciji роЬасаја, ali i razvoju rnedicinske nauke (prirnena vakuurn aspiracije ) odnosno sirenju rnre~e zdravstvenih ustanova i visern stepenu zdravstvene kul ture . Presudan uticaj је nesurnnjivo irnalo zakonodavstvo. То najbolje potvrdjuje sledeci prirner. U vrerne delimicne liberalizacije abortusa u Jugoslaviji, stopa rnortaliteta od legalnog роЬасаја iznosila је З,6 u 1960. odnosno 4,8 u 1961 . godini. Istovrerneno stopa rnortaliteta od ilegalno zapocetih ali dovrsenih роЬасаја u zdravstvenirn 42 Stan.ley Иenshaw , В.e1.in llor row, Indu c ed AЬortion . . . , ор . c it. 114 organizacijarna iznosila је 137" 9 i 150,4. 43 , 44 Slicno iskustvo irnali su i drugi . u svirn zernljarna u kojirna је prekid trudnoce potpuno liberalizovan, uz porast broja роЬасаја, doslo је do opadanja srnrtnih slucajeva usled prirnene ovog rnetoda kontrole radjanja. * * * U celini gledano, fenornen narnernih prekida trudnoce u Srbiji bez pokrajina predstavlja ozbiljan drustveni proЬlern. on se rnanifestuj e u postojanju velikog broja abortusa i sto је niz kvalitativnih svojstava abortusa nezadovoljava juci . То se posebno odnosi na relativno visoku s t opu abortusa rnedju adolescentirna, visoko ucesce ~ena bez dece i ~ena sa cetiri i vise prekida trudnoce, porast spontanih abortusa i steriliteta kao i nezadovoljavajuci nivo mortaliteta u odnosu na razvijene zernlje . Valja, pak, naglasiti da proЬlem abortusa u Srbiji bez pokrajina uЬla~ava pocetak tendencije opadanja broja namernih prekida trudnoce, dominantno prisustvo legalnih abortusa kao i visoko ucesce abortusa u prihvatljivoj gestacionoj starosti . 43Angelina Мојiс, •Legalizacija роЬасаја i kontracepcija•, ZЬornik radova, VII ginekoloiko-akuierska nedelja, вeograd, 1956. 44 U Institutu za sudsku aedicinu је veri~ikovano 27 sartn.i.h slucaja od koaplikacija kriainalnog роЬасаја u 1960. godini na teritoriji Вeograda. као neposredni uzroci sarti utvrdjeni su: sepsa (20 iena), peritonit.is (4), tetanus (1), eaЬolija pluene arterije (1) i koaplikacije na aozgu (1 iena). Per~oracija uterusa, koapletna ili nekoapletna, је veri~ikovana u 13 slucajeva (LjuЬica иristic-Sojic, llil.an Тоаiс, иarta Doder, •JCriainalni роЬасај sa sartni.a ishodoa na teritoriji Deograda•, ZЬornik radova, V kongres ginekologa opsteticara, Sarajevo, 1964). IV ZNANJE, STAVOVI I PONASANJE ZENA RELEVANTNI ZA NAМERNI PREKID TRUDNOCE (Rezultati anketnog istra~ivanja) METODOLOSКA PITANJA U poslednjih nekoliko decenija ispitivanje abortusa putern anketa bilo је rasprostranjeno u Jugoslaviji i Srbiji, ali i pored toga ostalo је parcijalno. Ono је bilo koncentrisano na rasprostranjenost prekida trudnoce i njegove osobine, zatirn na pravni aspekt i pol itiku abortusa u okviru planiranja porodice . Uzroci, kao centralno pitanje ove terne, nisu si~e istra~ivani bez obz ira sto su u anketarna bila pokrenuta pitanja kao sto su obrazovne, psiholoske, socijalne i druge karakteristike ~ena koje pribegavaju abortusu kao rnetodu kontrole reprodukcije. Otuda postoj i potreba da se istra~e uzroci abortusa kako bi se sto potpunije shvatio ovaj va~an , zdravstveni i dernografski, proЬlem ~ija је rasprostranjenost dobila velike razrnere . Istra~ivanje narnernog prekida trudnoce za potrebe ovog rada ograni~ilo se na podru~je Beograda. То је uslovljeno iz vise razloga. Prvo, proЬlern prekida trudnoce u Beogradu је najakutniji jer se prose~no godisnje izvrsi oko 45 000 ili gotovo 1/3 ukupnog broja abortusa na podrucju Srbije van pokrajina. Drugo, veliki broj indukovanih abortusa postoji u Beogradu i pored bolje obrazovne llб strukture, vece informisanosti, nesumnjivog toka emancipacije i ~ene i muskarca, viseg kulturnog nivoa stanovnistva, kao i razvijenije mre~e savetovalista za kontracepciju i kontinuirane snabdevenosti tr~ista sredstvima za kontracepciju . Zatim, osnovne distribucije ~ena koje prekidaju trudnocu u Beogradu i na podru~ju Srbije bez pokrajina statisticki se signifakntno ne razlikuju . Sem toga, valja naglasiti da nisu postojali materijalni, kadrovski ni organizacioni uslovi da se istra~ivanje obavi na teritoriji RepuЬlike. u istra~ivanju se poslo od osnovne hipoteze da је rasprostranjenost namernog prekida trudnoce nastala usled 1 nesklada izmedju shvatanja о potrebi regulisanja radjanja i na~ina na koji ono treba da se ostvari. Uzr~ci nesklada su nedovoljno znanje о modernoj kontracepciji, psiholoske barijere, nedovoljni kulturni nivo (opsti, zdravstveni, seksoloski) stanovnistva i nedostatak institucionalizovanog, savremenog koncepta planiranja porodice. \ Saglasno ovoj hipotezi, cilj istra~ivanja bio је razmatranje demografskih, socijalnih, medicinskih, ekonomskih i kulturnih karakteristika ~ena koje pribegavaju namernom prekidu trudnoce, \ njihovih znanja о fiziologiji r eprodukcije, na~inu regulisanja radjanja i obnavljanju stanovnistva, zatim stavova о namernom prekidu trudnoce, kontracepci ј i i va~nim demografskim pi tanj ima kao i proslih, sadasnjih i buducih ponasanja u regulisanju fertiliteta . Dobijeni rezultati bi trebalo da poslu~e kao osnova za formulisanje predloga mera za efikasno uЬla~avanje ovog krupnog drustvenog proЬlema. Postavljene hipoteze i cilj istra~ivanja su uslovili da upitnik bude takozvanog КАР tipa. On omogucava da se utvrdi stepen znanja, stavovi i ponasanje и oЬlasti planiranja porodice, obezbede informacije za odgovarajuca programska resenja kao i osnova za 117 merenje efekata odredjenog programa planiranja porodice u kasnijim istra~ivanjima . Upitnik ј е izradjen za potrebe ovog istra~ivanja na osnovu teorijskih znanja о namernom prekidu trudnoce, vlastitih iskustava ste~enih kroz ambulantni rad i sadr~aja upitnika koriscenih u drugim istra~ivanjima о fertilitetu i reproduktivnom ponasanju . 1 Upitnik је sadr~ao 48 pitanja sa vise potpitanja za osnovni razgovor i 4 p itanja za ponovni telefonski razgovor odnosno pismom uspostavljeni kontakt . Mnoga pitanja, naro~ito ona koja su se odnosila na ocene, stavove i namere ispitanica pru~ala su punu slobodu odgovora . Sve sto је ispitanica ~elela da ka~e potstaknuta pitanjem је zabele~eno . Sadr~aj upitnika је dat na kraju ove glave. Osnovni skup za izbor uzorka u ovom slu~aju bio је specifi~an u tom smislu sto nije bio unapred dat vec su u njega ulazile sve ~ene koje su se odlu~ile da izvrse namerni prekid trudnoce u Institutu za zdravstvenu zastitu majke i deteta SR Srbije u periodu sprovodjenja istra~ivanja (prva polovina 1990. godine) . Izbor ~ena koje korist e namerni prekid trudnoce vrsen је slu~ajno i to na osnovu spiska ~ena koje su se odlu~ile za abortus а koji se 1 вa.i.ly СзарЬеll lloore-Cavar, International Inventory о~ In~oraation on Induced AЬortion, International Insti.tute ~or Тhе Study о~ Buaan Reproduct.ion, ColuaЬia University, Jlew York, 1974; Petronila Iapor-Stanulovic, Ponaianje u requlaciji huaane reprodukcije, doktorska disertacija, Filo:ao~ski ~akul.tet, Univer:aitet u Бeogradu, 1975; Draien llilacHc , lledicinski i socijalni aspekti proЬleaa huaane reprodukcije u SR SrЬiji, doktorska disertacija, lledicinski ~akultet, Univer:aitet u Вeogradu, 1983; Bllen Freeaan, •AЬortion: SuЬjective Attitudes and Feelings•, Faaily Planninq Perspectives, Voluae 10, JluaЬer З, Мa.y/June, 1978; United Jlations, VariaЫes and Ouestionnaire ~or Coaparative Fertility Surveys, Jlew York, 1970; Charles Westo~, Jloraan Ryder, Reproduction in the United States 1965, Princeton, Jlew Jersey, 1971; •ADJteta о ~ertilitetu udatih iena 1970 goctine•, Stanovniitvo, broj 3-4, Вeograd, 1971; lU.i.nika :аа ginekologiju i akuierstvo Jlovi Sad, Centar :аа de80CJra~ska istraiivanja, VarijaЬle niskoq ~ertiuliteta i naaern.i aЬortusi u SAP Vojvodini, 1978; 118 hronoloski vodi u ovoj zdravstvenoj ustanovi. Iz spiska se birala , polazeci od slu~ajnog po~etka odredjenog dana koji је utvrdjen kao prvi dan sprovodjenja istra~ivanja (15. januar 1990.godine) , sistematski, metodom koraka, svaka treca ~ena dok se nije doslo do broja ~etiri stotine. Dan izbora ~etiri stote ~ene је bio poslednji dan sprovodjenja istra~ivanja (20 . juni 1990 . godine). Da bi se obezbedili pouzdani podaci intervjuisanje ~ena vrsilo se na dan zakazivanja namernog prekida trudnoce uz objasnjenje svakoj ~eni о svrsi istra~ivanja i anoninimnosti u~esca . Pre po~etka rada obavljeno је probno istra~ivanje radi provere upitnika i tehnike izvodjenja ankete . Probno istra~ivanje је pokazalo da, pored jasno definisanih pitanja, postoji prostor i za Ьli~i kontakt sa ispitanicom u kojem ona podstaknuta pitanjem spontano, sire razmislja. Na ovaj na~in su obezbedjene pored osnovnih podataka о znanju, stavovima i ponasanju i dragocene informacije koje ih upotpunjuju. Razgovor sa ~enama izabranim u uzorak obavio је sam autor uz puno postovanje li~nosti, njenih stavova, sistema vrednosti , nekomentarisuci neznanje i neispravljajuci kontradiktornost i nelogi~nost odgovora, objasnjenja i pravdanja ispitanika . Du~ina razgovora nije bila unapred utvrdjena. Prose~no је razgovor trajao 60 minuta. Minimalno 45 minuta а maksimalno tri casa. Na kraju razgovora svakoj ~eni је omoguceno da postavi jedno ili vise pitanja ispitiva~u. Takodje, ispitanicama је upucena molba da ostave broj telefona uz ime ili u slu~aju da nemaju telefon adresu kako bi se mogao uspostaviti jos jedan kontakt uz puno objasnjenje njegovog sadr~aja i cilja . Od cetiri stotine ~ena, njih 361 је pristalo da ucestvuje u follow-up istra~ivanju. Ponovni kontakt i dodatni razgovor radi dobijanja odgovora о eventualnim komplikacijama namernog prekida trudnoce, pocetku primene kontracepcije i emotivnoj percepciji abortusnog dogadjaja је posle dva meseca nakon izvrsene intervencije obavljen sa 328 ~ena. 119 Nijedna ~ena sa kojom ј е obavljen naknadni razgovor ni je odustala od zakazanog namernog prekida trudnoce. Odbijan je naknadnog razgovora se mo~e oceniti kao relativno retko s obzirom na temu . То odЬijanje је naj~esce b ilo spontano obrazlo~eno stidom i strahom od reagovanja okoline. Navescemo nekoliko karakteristi~nih : "Ne mogu da Vam dam adres u, plasim se da се okolina saznati " , (tekstilna radnica, 20 godina , prvi abortus) . "Ubili bi me roditelji da saznaju", (los student prava, 20 godina, prvi abortus ) . "Mo~da moj otac nesto na sluti ako r azgovaram sa Vama telefonom" , (u~enica, 18 godina, drugi abortus). "Jako se stidim. Nemojte da se ljutite . Doci cu kod Vas ра me pitajte sve to" , (knjigovezac, 22 godine, drugi abortus) . " Nemojte molim Vas. Necu niko da sazna . Ni mu~, ni moja majka, ni deca, ni koleginice , niko ~ivi ", (konobarica, 37 godina, deseti abortus). Ispitivanjem је obuhvaceno ~etiri stotine ~ena, sto predstavlja 1,04% beogradske populacije ~ena koje su u 1989 . godini 2 imale legalni prekid trudnoce . S obzir om na broj jedinica u osnovnom skupu, ocenjuje se da је veli~ina uzorka zadovoljavajuca. Jedna od dilema bi tnih za reprezentat i vnost uzorka bila ј е da li uzorak formirati od ~ena koje prekidaju trudnocu u Institutu za zdravstvenu zastitu majke i deteta SR Srbije ili u svim zdravstvenim organizaC1Jama koje vrse ovu delatnost u Beogradu . I pored toga sto је na po~etku izgledalo da prednost treba dati drugom resenju, mi smo se odlu~ili da se anketa izvrsi u Institutu za zdravstvenu zastitu majke i deteta. Osnovni razlog zbog ~ega је 2 U nedostatku podataka za 1990 . godi.nu Jtoriiceni. su podaci za 1989. godi..nu, poito s e pretpostaYlja da nisu .og1e da nastanu b i tne razli Jte u osnovnoa skupu . 120 to ucinjeno је sto је veoma razlicit broj ~ena koje vrse prekid trudnoce u razlicitim zdravstvenim ustanovama u Beogradu. Otuda bi pojedini subuzorci bili mali . То bi iziskivalo da stope izbora ~ena u subuzorke budu razlicite, sto bi s obzirom na nepoznate razloge selektivnosti komplikovalo ocene о reprezentativnosti celog uzorka . Medjutim, prihvaceno resenje је sigurno imalo uticaja na reprezentativnost uzorka о cemu је tesko suditi. ТаЬеlа IV 1. DistriЬucija zena ро starosti, bracnom stanju, broju ranijih prekida trudnoce i broju zive dece u uzorku i beogradskoj populaciji zena koje su imale prekid trudnoce Starost zene do 16 17·19 20·24 25·34 35·44 45 i vise nepoznato Bracno stanje u braku van braka В го ј rani ј ih prekida tгudnoce о 1 2 3 4 i vise nepoznato В го ј zive dece о 1 2 3 4 i vise nepoznato Uzorak (1990. godina) 0,2 5,3 22,5 45,5 26,0 0,5 64,0 36,0 35,0 18,5 16,7 10,3 19,5 32,3 21,5 41,5 4,0 0,7 Beogradska populacija ( 1989. godi na) 0,2 3,0 16,9 48,7 29,7 0,4 1 • 1 84,7 15,3 26,8 21,7 19,3 13,8 17,2 1,2 18,4 22,5 49,8 6,7 1,5 1,2 lzvor: Podaci о prekidu trudnoCe u Beogradu za 1989. godinu dobijeni su od RepuЬLickog zavoda za zdravstvenu zastitu. 121 Jedan od posrednih dokaza о reprezentativnosti uzorka је uporedjenje osnovnih distribucija anketiranih ~ena sa odgovarajucim distribucijama ~ena koje su imale abortus u Beogradu u 1989. godini (tabela IV 1). Izbor obele~ja za komparaciju izvrsen је na osnovu programa obr ade podataka u RepuЬli~kom zavodu za zdravstvenu zastitu . Osnovne distribucije u uzorku i beogradskoj populaciji pokazuju, u osnovi, istu tendenciju . Razlike koje se javljaju najkarakteristi~nije su u dist ribuciji ~ena ро starosti а posebno u starosnoj g r upi od 20 . do 24 . godine (22,5 и uzor ku odnosno 16,9% u beogradskoj populaciji) . Razl ike u starosnoj strukturi prenose se i na ostala posmat rana obele~ja . То је pre svega slu~aj u distribucij i ~ena prema bracnom stan ju (u braku 64, О% u uzorku prema 84 , 7% u beogradsoj populaciji) i u distribuciji ~ena prema broju ~ive dece (bez dece i sa jednim detetom 53,8 u uzorku odnosno 40,9% u beogradskoj populacij i) . Najmanja razlika se javlja u distribuciji ~ena prema broju ranijih prekida trudnoce (bez abortusa i sa jednim abortusom 53,5% u uzorku prema 48 , 5 u beogr adskoj populaciji) . Osnovna razlika izmedju uzorka i skupa ~ena koje su prekinule trudnocu u 1989 . godini је veca zastupljenost u nasem istra~ivanju mladje populacije . Iz razumljivih razloga, bez posebnih istra~ivanja nije moguce dati objasnjenje о uzroku ovih razlika . Jedan od mogucih uzroka је odsustvo hospitalizacije posle prekida trudnoce koja је u nekim drugim klinikama u Beogradu obavezna . Izlo~ene razlike se, t akodje, mogu objasniti razlicitim stepenom puzdanosti podataka dobivenih registracijom 3 i iz uzorka . 3 Pouzdanost podataka adravstvene s t atistike se s vreaena na vr888 pokrece u literaturi kao vaino pitanje koje aas lui uje da 8U se posveti pai nja. Tako u radu .. Vali dnost zdravstveno- statistickih podataka.. ( Statisticar, goctina :Z:I, broj 14, 1989) Stanojevic konstatuje da је ~detaljna analiza vali dnosti pokaaatelj a u zdr avstvu ukazala na velike varijacije u pouzdanosti podataka.. ocenjujuc i .. da је s tanje u ovoa da.enu nezadovolj avaj uce ... Autor c lanka је nac elnik Odeljenj a zdravstvene statistike u Savodu za za&titu adravlja SrЬije . 122 Ne postoje nikakve zakonske i administrativne prepreke za registraciju prekida trudnoce. Naprotiv. Prepreke su, pre svega, organizacione prirode. Zdravstvena statistika је samostalno organizovana i otuda nije u sastavu sistema Saveznog zavoda za statistiku. Zdravstveni radnici, neposredno ukljuceni u proces registracije, ne pridaju statistici odgovarajucu va~nost. Verovatno је to posledica neadekvatnog statistickog znanja dobijenog u toku redovnih studija. Tako da prva karika u lancu dobijanja tacnih podataka, medicinska sestra odnosno lekar, cesto popunjavanje obrazaca do~ivljavaju kao nepotrebnu, nametnutu, dodatnu obavezu, neosecajuci smisao i neshvatajuci znacaj podatka kao takvog . Odgovornost u sklopu takvog nacina razmisljanja је formalna. Informacija о nekim bitnim pitanjima (kao sto su bracni status, broj dece i broj prethodnih abortusa) koja zalaze u privatnost ~ene dobija se neposredno pre prekida trudnoce, nije anonirnna i odvija se u atrnosferi koja је daleko od uzajamnog poverenja i uva~avanja . S druge strane, anketni podaci se dobijaju u drugacijirn uslovima i atmosferi. Medjutim, greske su moguce. Jedan od Ьitnih izvora greske u ovom slucaju nije postojao. Naime, slicna istra~ivanja su pokazala da razlicitom stepenu pouzdanosti podataka doprinose i razlike u licnostima, ponasanju, iskustvu i obrazovanju ljudi koji vode intervju. 4 Uniforrnnost pristupa је u ovorn istra~ivanju bila obezbedjena time sto је bio samo jedan ispitivac. Takodje, nlJe neva~na cinjenica da је ispitivac bila ~ena, lekar, koja ро prirodi svog posla i iskustva ima manje proЬlema da savlada teskoce koje se javljaju prilikom intervjuisanja о ovako osetljivim pitanjima i koja ume da pitanja ko ja zalaze u intimu svake ~ene rutinski postavlja. 4но~ Ryder, Charles Westo~~. Reproduction in Тhе United States ... , ор. cit. 123 Drиgi izvor greske vezan је za ispitanika 5 иklји~ијисi i odnos svesti i stvarnosti 1 greske secanja 1 anksioznost 1 socijalnи po~eljnost odgovora kao i s t epen otvorenosti li~nosti. Da bi se ovo иЬla~ilo razgovor је obavljen na dan zakazivanja prekida trиdnoce 1 odnosno dva meseca kasnije. Namera је bila da se ispitivanje obavi и sitиacijama kada sи proЬlemi regиlisanja radjanja aktиelni 1 to jest и momentи donosenja odlиka . o~ekivalo se da се se и takvoj situaciji dobiti jasan odnos p rema ispitivanom proЬlemи 1 jasan na~in resavanja proЬlema 1 ja~ina konflikta i obim posledica takve stresne situacije kao sto је namerni prekid trиdnoce . 6 О pouzdanosti dobijenih podata~a риnо govori i atmosfera и kojoj је razgovor vodjen . Sve ~ene izabr ane и иzorak sи rado pristale na razgovor . Same sи sirile teme (mиskarci 1 politi~ka sitиacija и zemlji 1 vrednosti u ~ivotи 1 proЫemi naseg zdravstva 1 patrijahalno vaspitanje i drиge) . Evidentno је da је vecina ~ena osecala potrebu da razgovara i da ih је razgovor opиstio . Li~an иtisak ispitiva~a је da је uspeo da ost vari prisan kontakt i da omogиci otvoren razgovor i prirodno ponasanje ~ena . Navescemo nekoliko primera koji ilustruju atmosferu poverenja и k ojoj је razgovor obavljen . "Pokusala sam da pobacim p ijuci kиvano vino i biber ali nista 1 vreteno nisam srnela da иpotrebirn" 1 (sprerna~ica 1 33 godine 1 prvi abortus) . " Nikada ni s kirn n isarn ovako razgovarala . Hvala Vam" 1 (student sociolog~je 1 23 godine 1 p r vi abor tus) . " Sigurno niste ni s kirn ovako prirnitivnirn razgovarali . Da znate da mi је sada posle razgovora sa Vama lakse . Izjadala sam Varn se" 1 (asistent Ekonomskog fakиlteta 1 36 godina 1 treci abortиs) . " Fino је to sto nas pitate da i mi malo razmislimo о torne sta 5 Кi.odrag Mikol.ic, •Jietodol.ogija i st:raiivanj a i bal.it:et: st:at:ist:ickih podat:aka•, St:at:i st:icar, broj 14, godina XI, 1989. 6 Petronila xapor-Stanul.ovic, Ponas anje u regul.aci j i ... , op.cit:. 124 radimo i sto ~inimo od svog ~ivota" 1 (administrativan slu~benik 1 37 godina 1 treci abortus). "Da Vam ka~em iskreno 1 prekidam trudnocu jer је ona posledica izleta van braka" 1 (slu~benik u banci 1 32 godine 1 peti abortus) . "Da li moj mu~ mo~e da oseti da imam spiralu. Kakav је primitivac ubio bi me " 1 (konobar 1 37 godina 1 deseti abortus) . "Vi ste prvi lekar koj i ume da slusa. Bilo bi dobro da rezultate istra~ivanja objavite u nekom ~enskom ~asopisu " 1 (student sociologije 1 23 godine 1 prvi abortus) . "Osecam se tako ј adno kada razgovaramo о ovim temama . I uplaseno. Mislim da је to zbog vaspitanja koje sam dobila" 1 (kroja~ica, 33 godine 1 prvi abortus) . Dokaz opustenosti i otvorenosti koja је vladala tokom razgovora su i dva pitanja koja је vecina ~ena postavljala 1 na kraju 1 kada im је to omoguceno : " Sta Vi koristite za kontracepciju" 1 odnosno " Da li mogu da dodjem kod Vas u amЬulantu ро savet" . о usamljenosti i potrebi ~ena da razgovaraju kada se nadju u stresnoj situaciji kakva је i ne~eljena trudnoca govori i spremnost ~ena da daju broj telefona odnosno adresu . Neka pisma 1 kao odgovori 1 su stizala i ekspres postom а na mnogima је ime i prezime bilo nazna~eno na koverti 1 iako to nije tra~eno . Jedan od elemenata koji se, takodje, mo~e uzeti kao indikacija reprezentativnosti је da su u uzorak usle ne samo ~ene iz gradskih vec i iz prigradskih naselja. Pisma su stuzali i iz Mirijeva , Kaludjerice 1 Batajnice 1 Zemin Polja 1 Obrenovca 1 Jajinaca , Dobanovaca 1 Boljevca, Resnika i Pazove. Na osnovu izlo~enog mo~e se zaklju~iti da је uzorak zadovolj io zahteve reprezentativnosti i da su dobijeni podaci pouzdani. Na to posebno ukazuje veli~ina uzorka 1 uslovi u kojima је ostvaren razgovor sa anketiranim ~enama i rezultati о osnovnim demografskim strukturama dobivenim u uzorku i tekucoj statistici abortusa . 125 ostaje otvoreno pitanje da li је i и kojoj rneri na reprezentativnost иzorka иticala ~injenica da је izvrseno sarno и jednoj zdravstvenoj иstanovi. istra:Hvanje osnovne dernografske i drиstvene karakteristike ~ena koje pribegavajи narnernorn prekidи trиdnoce 1 kao rnetodи kontrole radjanja 1 ироtриnјији predstavи о иzorkи koji је predrnet istra~ivanj a . Меdји n jirna, nekoliko njih skrece pa~nju sa zdravstvenog 1 dernografskog, drustvenog i drugih aspekata . starosna strиktura anketiranih ~ena otkriva gotovo ujedna~enu distribиcijи ~ena starih od 20 . do 39 . godine (za starosnи grupи 20-24 godine 22,5; 25-29 godine 23,5; 30-34 godine 22 1 0 i 35- 39 godine starosti 19 1 5%) . U~esce marginalnih starosnih grupa је иpadljivo ni~e (adolescentkinja 5 1 3 а ~ena starih 40 i vise godina 7 1 О%) • Najvise anketiranih ~ena је ц brakи, gotovo dve trecine. Na drиgorn rnestи sи neudate ~ene 31 1 3% . Neznatan је broj razvedenih ~ena (4 1 7%) а иdovice nisи zastиpljene и иzorkи. U strиktиri anketiranih ~ena prema Ьrоји dece najvise је onih koje su rodile dva deteta (41,5%) 1 zatirn onih bez dece (32 1 3) i sa ј ednirn detetorn ( 21 1 5) . Zene ko ј е sи rodile troj е i vise dece u~estvuju u ovoj struktиri sa 4,7% . Valja jos naglasiti da su u anketi u~estvovale sarno tri ~ene koje su rodile ~etvoro dece а da nije registrovana ni jedna ~ena koja је rodila vise od ~etvoro dece . Vise od jedne trecine ~ena izabranih u иzorak nije ~elelo ili nije rnoglo da prihvati svojи prvu trиdnocu (ili 35 1 0%). s drиge strane 1 gotovo jedna trecina ~ena {29 1 8%) odlu~ila se da prekine trudnocи а to јој је bio ~etvrti 1 peti ili abortus viseg reda а ~ak је bilo 3 1 3% ~ena koje sи imale 8-10 abortиsa i 1 1 7% ~ena koje sи imale 126 jedanaest i vise abortusa. Zastupljenost ~ena sa jednim i dva abortиsa iznosila је 18 1 5 odnosno 16 1 7% Gotovo dve trecine anketiranih ~ena ima zavrsenи srednjи stru<::nи skolU 1 gimnazijи ili skolu za kvalifikovane radnike ( 49 1 З% sa srednjom stru<::nom skolom i gimnazijom а 12,0% sa skolom za kvalifikovane radnike) . Ucesce ~ena sa nezavrsenim osmogodisnjim i osmogodisnj im obrazovanj em ( 2 о 1 4%) gotovo ј е ј ednako ucescи ~ena sa visom i visokom skolskom spremom (1813%) . U иzorkи sи zastиpljene ~ene svih grupa zanimanja . Medju njima dominiraju slu~benice (45,2%). Svaka peta anketirana ~ena је иcenica ili studentkinja (19,5%) . Gotovo је jednako ucesce radnica (19, О%). Ekonomski neaktivne ~ene (domacice, nezaposlene) zastupljene su sa relativno malim brojem и struktиri (9,8 odnosno 6' 5%) . Oko jedne trecine anketiranih ~ena је rodjeno и Beogradи (34,5%) . Nesto manje od jedne <::etvrtine је doslo u Beograd iz grada sa preko 20 000 stanovnika i to 13,8% pre а 8,2% posle 20 . godine starosti . Iz ostalih naselja su u Beograd dosle 174 ~ene (ili 43,5%). U poslednjoj grupi ucesce ~ena koje su u Beograd dosle pre odnosno posle 20. godine iznosi 56,3 i 43,7% respektivno. Najveci broj ~ena su Srpkinje ро nacionalnosti (66,3%). Ostale ~ene izabrane и uzorak su se deklarisale kao Jugoslovenke ( 22 , о) , Crnogorke (3 1 0), Slovakinje (2,8), Hvatice (2,8} 1 Romkinje (1,5), Makedonke (1,5) i Rumunke (0,2%). Distribucija anketiranih ~ena prema osnovnim demografskim i drиstvenim obele~jima i pored izvesnih osobenosti struktura (иjednacena starosna struktura, dominacija ~ena sa srednjim obrazovanjem i slu~benica 1 odsustvo udovica) pokazuju logicnu zastиpljenost modaliteta ovih obele~ja. Mada ne postoji mogиcnost 127 poredjenja sa istim strukturama ukupnog broja ~ena, ovaj podatak indirektno ukazuje na reprezentativnost istra~ ivanja. ANKETA О ZENAМA КОЈЕ SU PREKINULE TRUDNOCU UPITNIK 1 . Kada ste rodjeni? (dan, mesec, godina) 2 . Gde ste rodjeni? (mesto, opstina, repuЬlika) ----------------------- 3 . Kada i odakle ste dosli u Beograd? (za ~ene koje nisu rodjene u Beogradu) 4. Које је vase bracno stanje? UDATA NEUDATA RAZVEDENA UDOVICA Brak ро redu? S .Koji је najvisi stepen skole koju ste zavrsili? б . Koju vrstu posla obavljate? (zanimanje) 7 . Da li imate reseno stamЬeno pitanje? DA NE zasto? МALI STAN PODSTANAR ZIVI SA RODITELJIМA ------- 8 . Кој е ste narodnosti? ------------------------------------------------ 9 . Da li ste religiozni? DA NE 10 . Da li verujete da su va~ni dogadjaji u vasem ~ivotu predodredjeni sudbinom ili su rezultat vasih nastojanja i odluka? 11 . Ро vasem misljenju, koji је i dealan broj dece u porodici kada Ьi Ьili ispunjeni svi uslovi za nj ihovo podizanje? ------------------- 128 12. Koliko vi imate dece? ----------------------- 13. Da li cete da radjate u buducnosti? DA NE koliko? JEDNO DETE DVOJE DECE TROJE I VISE Da li postoji mogucnost da promenite misljenje i rodite jos jedno dete? DA NE zasto? ____________ _ 14. Ako ~ena dobija menstruaciju na svakih 28 dana, da li znate kojim danima ona ima najvecu sansu da ostane u drugom stanju, ra~unajuci od prvog dana mestracije? -------------------- 15. Ро Vasem misljenju, mo~e li ~ena ostati и drиgom stanju dok doji? DA Мо~е li ~ena zatrudneti pre nego sto dobije ponovo menstruacijи ili tek posto је dobije? PRE POSLE NE Ako ~ena nastavi da doji dete i posle dobijanja menstruacije da li tada mo~e da ostane и drиgom stanju? ONA MOZE DA ZATRUDNI ONA NE MOZE DA ZATRUDNI 16. Da li је prekinиt snosaj sigurna metoda regulisanja radjanja? SIGURNA NESIGURNA 17. Da li znate kako pilиla spre~ava za~ece? -------------- 18. А spirala? -------------------------------- 19. Koji је bio prvi izvor vasih saznanja о kontracepciji i koliko ste tada imali godina? 129 20 . Da li је u vasoj roditeljskoj kuci razgovarano radi sti c a n j a znan j a о: sek s ualnim odnosima NE a bortusu NE kontracepci j i NE DA kako DA kako DA kako DELIMICNO CELOVITO DELIMICNO CELOVITO DELIMICNO CELOVITO 21 . Koji bi od sledecih faktora izdvojili kao najva~nij i da bi Vi ostvarili uspesan kontakt sa Savetovalistem za planiranje porodice? LEKAR KOJI RADI U SAVETOVALISTU ЈЕ ZENA LEКAR PACIJENTU POSVECUJE VISE VREМENA I STRPLJENJA КRАТАК BORAVAК U CEКAONICI RAZGOVOR LEКARA О BITNIM ТЕМАМА IZ OVE OBLASTI SA МАNЈОМ GRUPOM ZENA 22. Da li biste ~eleli da steknete potpunija znanja о modernoj kontracepciji? DA NE Na koji nacin? 23. Navedite koje ste prvo kontraceptivno sredstvo ili metod primenjivali? 24 . Da li ste pre upotrebe prvog kontraceptivnog sredstva ili metoda imali neki namerni prekid trudnoce? DA Koliko? ------- NE 25 . Koliko ste imali dece kad ste poceli da primenjujete prvi put ne ko kontraceptivno sredstvo? NIJEDNO DETE JEDNO DETE DVOJE DECE TROJE I VISE 130 26. Navedite sva kontraceptivna sredstva i metode koje ste ikada upotreЫjavali: 27. Које ste kontraceptivno sredstvo ili metod najdu~e koristili? 28. Ako ste koristili prezervativ, а vise ga ne upotreЫjavate, navedite razlog: 29. Ako ste koristili dijafragmu, а vise to ne ~inite, navedite razlog: 30. Ako ste koristili hemijska kontraceptivna sredstva, а vise ih ne upotreЬljavate, navedite razlog: ----------------- 31. Ako ste koristili kontraceptivne pilule, а vise to ne ~inite, molimo Vas da odgovorite na sledeca pitanja : а) Koliko ste ih dugo upotreЫjavali? ---------------- Ь) Zasto ste prestali da ih upotreЫjavate? ------------- с) Naj~esce se navode sledeci razlozi za odustajanje od upotrebe pilule . Da li је neki od njih odlu~ivao i u Vasem slu~aju? GLAVOBOLJA PUSENJE DOBITAК U TEZINI МUКА, POVRACANJE NAPETOST U GRUDIМA KRVARENJE МALJAVOST STRAH DA IZAZIVAJU RАК NEREDOVNA UPOTREBA, ZABORAVNOST d) Da li ste nekada ostali u drugom stanju, а redovno ste koristili kontraceptivnu pilulu? 32 . Ako ste nekada upotreЬljavali spiralu, а vise to nije slu~aj, molimo Vas odgovorite na sledeca pitanja: а) Koliko ste se dugo stitili na ovaj na~in? -------------- Ь) Zbog ~ega ste odustali? ----------------------- 131 с) Da li ste nekada ostali u drugom stanju, а upotreЬljavali ste spiralu? 33 . Neke ~ene koriste sterilizaciju (podvezivanje jajovoda) kao method kontrole radjanja . Da li biste se Vi podvrgli sterilizaciji posto rodite ~eljeni broj dece i kada bi bil i uvereni da sterilizacija ne uti~e na zdravlje, niti na sposobnost seksualnog opsten ja? DA NE 34 . Da li Vas partner prihvata upotrebu kontracepcije? DA koju kontracepciju? NEZAINTERESOVAN NISU RAZGOVARALI NE zasto? 35 . Kako је Vase iskustvo о u~escu Vaseg partnera u spre~avanju ne~eljene trudnoce? (za ~ene koje su odgovorile sa "da" na pitanje 34 .) POZITIVNO, AКTIVNO SARADJUJE NEGATIVNO, ODBIJA SARADNJU SARADJUJE NEDOSLEDNO 36 . Koliko је ро Vasem misljenju abortus : neprijatno i skustvo МNOGO МАLО NIМALO stetan ро zdravlje МNOGO МАLО NIМALO uzrok sukoba sa partnerom МNOGO МАLО NIМALO komplikovano ostvariti МNOGO МАLО NIМALO moralno uznemiravajuci МNOGO МАLО NIМALO 37 . Koliko је ро Vasem misljenju kontracepcija: neprijatno iskustvo МNOGO МАLО NIМALO stetna ро zdravlje МNOGO МАLО NIМALO uzrok sukoba sa partnerom МNOGO МАLО NIМALO komplikovano ostvariva МNOGO МАLО NIМALO moralno uznemiravajuca МNOGO МАLО NIМALO 1 32 38. Da li namerni prekid trudnoce mogu pratiti komplikacije? DA koje? NE SLEDECA PITANJA U ANKETNOM UPITNIKU ODNOSE SE NA ISPITANICE КОЈЕ SU VEC IМALE NAМERNI PREKID TRUDNOCE 39. Koliko ste puta do sada namerno prekidali trudnocu? 40. Kako taj broj do~ivljavate? -------------------- 41. Da li ste imali komplikacija posle nekog od prethodnih namernih prekida trudnoce? DA NE koje? Da li ste pritom le~ali u bolnici? DA NE 41. DA li Vam је prilikom Vaseg poslednjeg namernog prekida trudnoce lekar savetovao koj е kontracepti vno sredstvo da upotreЬljavate? DA NE 43. Koliko је proteklo meseci od Vaseg poslednjeg namernog prekida trudnoce? 44. Sa koliko ste godina imali prvi abortus? 45. Koliko ste dece imali kada ste se odlucili da prvi put prekinete trudnocu? 1 33 46 . Da li ste ~eleli u rnomentu za~eca ovu trudnocu? DA Zaito ste se odlu~ili da је prekinete? ZDRAVSTVENI RAZLOZI (koji?) OSTECENJE PLODA (koje?) IZMENJENI EKONOMSKI USLOVI (koji?) IZMENJENI ODNOSI SA PARTNEROM OSTALI RAZLOZI (koji?) NE Da li ste koristili neko kontraceptivno sredstvo ili metodu? Iz kojih razloga niste ~eleli trudnocu? NE NALAZI SE U BRAКU RODILA ZELJENI BROJ DECE ZELI DA OSTVARITE RАZМАК IZMEDJU DECE DA koje? NE zasto? IМALA ODNOS NEOCEKIVANO MISLILA DA ЈЕ STERILNA MISLILA DA ЈЕ NEPLODAN DAN NEМARNOST PARTNERA ZAВORAVILA DA UPOTREBI IZABRANO KONTRACEPTIVNO SREDSTVO KORISTI РОВАСАЈ PROTIVIO SE PARTNER DRUGI RAZLOG SKOLUJE SE NЕМА RESENO STAМBENO PITANJE LOSE МATERIJALNO STOJI NEZAPOSLENA PREZAPOSLENA BOLESNA IМА STRAН OD PORODJAJA VEZA SA PARTNEROM NIJE STAВILNA DRUGI RAZLOG --- ---- 47 . Da li nameravate ubuduce da se ~uvate od ne~eljene trudnoce primenom nekog kontraceptivnog sredstva ili metoda? DA Kako? NE 1 34 48. Koliko stanovnika irna u~a Srbija? ---------------- 49. Kako se obnavlja stanovnistvo u~e Srbije? NEDOVOLJNO PREOBILNO Da li rnislite da је to veci proЬlern od lose ekonornske situacije, zagadjenja ~ovekove okoline i sli~no? DA NE U DOVOLJNOJ MERI Sa obirn pitanjern zavrsili srno intervju . Da li Vi imate neko pitanje za mene? * Mi cemo Vas mo~da pozvati telefonorn posle dva rneseca da saznamo kako se osecate i da li ste imali neke komplikacije posle prekida trudnoce . Da li bi ste ~eleli da nam date Vase irne i neki broj telefona gde Vas mo~erno naci? Ako nernate telefon da li ste saglasni da nam date adresu da Vam se pisrneno obratimo? Sadr~aj pisrna odnosno telefonskog kontakta : Molimo Vas da nam odgovorite na sledeca pitanja: 1. Da li ste posle narnernog prekida trudnoce u nasern institutu irnali neku kornplikaciju? Ako da, koju? 2 . Proslo је dva rneseca . Da li ste po~eli da upotreЬljavate neko kontraceptivno sredstvo? Ako da, koje? -------------------------------- Ako ne, zasto? ------------------------------- З. Da li Varn је neposredno posle abortusa stavljena spirala? Ako 135 da, da li ste imali nekih proЬlema? 4. Na kraju kakvo је to bilo za vas iskustvo? - Tesko iskustvo ali sam nau~ila mnogo. - Tesko iskustvo . Nisam rnau~ila nista. - То је Ьilo obi~no iskustvo. - Iskustvo је za mene jos uvek bolno, ~esto mislim о tome. - Iskustvo је bilo uznemiravajuce, ne ~elim da mislim о tome. - Drugo ________________________________________________________________ _ Hvala vam. dr Rasevic Mirjana 1 36 ZNANJE Znanje је nesumnjivo zna~ajan ~inilac pri uspostavljanju odredjenog sistema vrednosti, formiranju stavova, stvaranju motivacije kao i va~an faktor u procesu odlu~ivanja u razli~itim oЬlastima ~ivota uklju~ujuci i kontrolu radjanja i reproduktivno ponasanje. Sticanje znanja, kao osnovnog elementa svesti, mo~e izmeniti filozofij u ~ivljenja а samim tim i stavove, poglede, uverenja, volju. I to znanja shvacenog u sirem smislu, sa uklju~enom socijalnom i psiholoskom dimenzijom. 7 Socijalna dimenzija odra~ava uverenje individue da је ono о ~emu sti~e znanje provereno od drugih i da mu se mo~e verovati . Psiholoska dimenzija, pak, podrazumeva emocionalnu prihvatljivost pojave ili nekog njenog elementa koji se saznaje . Psihi~ko sazrevanje li~nosti је, takodje, povezano sa znanjem. Tako, prema Pia~eovoj teoriji razvoja li~nosti bez znanja iz jedne oЬlasti nije moguce d ostici formalno operacioni nivo , najvisi nivo razmisljanja . 8 Osnovno pitanje, pri razmartanju kontrole radjanja i reproduktivnog ponasanja, jeste koliko se zna о anatomiji i fiziologij i 7 R. L. C1iquet, R. Schoenaaeckers, Froa incidenta1 to p1anned parenthood, rnteruniversity De8ographic Institute, Popu1ation and Faai1y Study Centre, Leiden, 1976. 8 lteith Jan Pearce, '"Psycho1ogica1 Factors and Unwanted Preguancy•, in AЬortion: Readings and Research, Buttenюrths, Тoronto, 1981. 1 37 r e produkcije, prednostima i manama razl i citih kontrace ptivnih metoda i sredstava, mehanizmima delovanja moderne kontracepcije, s tetnosti namernog prekida trudnoce kao i kolika је upucenost u proЬleme bioloskog obnavljanja stanovnistva. U istra~ivanjima obavl j enim u nasoj zemlji uglavnom se ispitivanje znan j a ~ena koje prekidaju trudnocu svodilo na anal i ziran j e dva elementa: da li ~ene znaju da postoj i mogucnost da se spreci ne~eljena trudnoca i za koje kontraceptivne metode i sredstva su cule. Utvrdilo se da velika vecina ~ena zna za kontracepciju kao metod kontrole radjanja i da nabroji gotovo sva moderna i klasicna s redstva i metode. Medjutim, ovim putem se mo~e dobiti slika о i nformisanosti ~ena koje koriste abortus а ne о nivou njihovog znanja kao elementu koji, u sadejstvu sa drugim faktorima, determinise odluku о vidu kontrole radjanj a . Znanje ~ena о sansama zaceca Utvrdjivanje znanja vezanog za Ьioloski cinilac koncepcije - period na j vece sanse zaceca u ovulatornom ciklusu - mo~e se uzeti kao opsti indikator znanja о fiziologiji reprodukcije, jer ukljucuje poznavanje procesa oplodjenja, sustine ovulacije kao i du~ine ~ ivota spermatozoida u telu ~ene odnosno du~ine ~ivota jajne celije . Da Ьi se utvrdila ova vrsta znanj a, kao tacan odgovor na pitanje broj 14, prihvacen је jedino odgovor da је najveca sansa da ~ena ostane u drugom stanju period izmedju devetog i osa mnaestog dana datog (hipotetickog) menstrualnog ciklusa. Na osnovu ovako striktne definicije tacnog odgovora samo је svaka deseta ~ena izabrana u uzorak znala da odredi plodne dane (tabela IV 2 ). Mala је razlika u znanju izmedju anketiranih ~ena starih do 29 godina (8,7 %) i 30 i vise godi na s tarosti ( 10,3%) . Nes t o bolju 138 informisanost о ovom pitan ju, koje bi trebalo da bude Ьlisko svakoj ~eni, pokazale su ~ene sa visom i visokom skolskom spremom (12,3% zna da odredi period najvece verovatnoce za~eca) i srednjeg obrazovanja (10,6) u odnosu na ~ene sa nezavrsenom i zavrsenom osnovnom skolom (3 , 7%) . Analizirani su i odgovori na postavljeno pitanje u takozvanoj " kvalifikovanoj " grupi . Ta~an odgovor ј е dalo samo 17,7% ~ena . Ovaj subuzorak ~ine 54 ~ene medicinskog obrazovanja (35 medicinskih sestara, jedan student medicin e trece godine , jedan lekar , jedan stomatolog i dva veterinara), bioloskog obrazovanj а (ро ј edan biolog, mikrobiolog, farmaceut i farmaceutski tehni~ar, dva biohemi~ara, dve ~ene sa zavrsenom srednjom hemijskom skolom i jedna sa s r ednjeskolskim obrazovanjem- bioloski smer) i u~iteljskog obrazov a n ja (pet anketiranih ~ena) . ТаЬеtа IV 2. Znanje zena о sansama zaceca u ovutatornom ciktusu Svega Zna Ne zna Broj zena 400 38 362 ро starosti do 29 godina 206 18 188 30 i vise godina 194 20 174 ро obrazovanju nezavrsena i zavrsena osnovna 82 3 79 srednja 245 26 219 viSa i vi solca 73 9 64 Strulctura (u Х) 100,0 9,5 90,5 ро starosti do 29 godina 100,0 8,7 91,3 30 i vise godina 100,0 10,3 89,7 ро obrazovanju nezavrsena i zavrsena osnovna 100,0 3,7 96,3 srednja 100,0 10,6 89,4 visa i visolca 100,0 12,3 87,7 139 ovi rezultati pokazuju da jedan relativno jednostavan elemenat znanja nije poznat velikom broju ~ena koje prekidaju trudnocu, ukljucujuci ne samo one sa naj v isom skolskom spremom vec i ~ene u c ije obrazovanje ро prirodi stvari spada i ova vrsta znanja . Najcesci net acni odgovori bili su od 7 - 14 . , 12-16 . dana menstrualnog ciklusa, u sredini ciklusa kao i samo cetrnaesti dan, j edino petnaesti odnosno jedino sesnaesti dan racunajuci od prvog dana menstruacije . Takodje, dosta anketiranih ~ena nije ni pokusavalo da izracuna plodne dane vec је odmah na postavljeno pitanje odgovaralo sa " ne znam". Navescemo neke odgovore kao i lustraciju : " Najopasnije је za vreme menzesa" , (sobarica , 36 godina, prvi a bortus). " Samo 11 . dan " , (sef ekspoziture banke, 26 godina, cetvrti abortus). " Samo 12 . dan'', (slu~benik osiguravajuceg drustva, 31 godina , prvi abortus). " Samo 25 . dan" , (elektrozavarivac, 27 godina, treci abortus) . " Od 20 . do 25 . dana " (tr govac , 29 godina, sesti abortus) . " Svaki dan је plodan, znam iz iskustva '', (radnica u fabrici obuce, 34 godine , sedmi abortus) . "То zavisi od ~ene. Nekoj su opasni dani na pocetku а nekoj na kraju" , (radnica u prehrambenoj industriji, 35 godina, prvi a bortus) . " Sedam dana pre i sedam dana posle menzesa, ра ti racunaj " , ( spremacica, 38 godina, sesti abortus). "Osam dana pre menzesa i osam dana posle su valjda plodni dani" , (krojacica, 31 godina, drugi abortus) . "Prvih deset dana i od 18. dana do pocetka menstruacije" , (likvidator , 29 godina , treci abortus). " Negde pocetkom se mo~e to desiti" , (referent smestaja, 39 godina, cetvrti abortus) . 140 "Najopasnije је pred kraj ", (domacica, 40 godina, sedamnaesti abortus). "Posle zavrsetka menstruacije prvi dan је najopasniji", (mikrobiolog, 33 godine, drugi abortus). "Odmah posle krvarenja, dva dana otprilike", (radnica u labaratoriji, 29 godina, ~etvrti abortus). Analiza neta~nih odgovora pokazuje u nekim slu~ajevima potpuno neznanje, jer se oplodnja ne vezuje ni orijentaciono za sredinu ciklusa . U drugim odgovorima se poistovecuju plodni dani i ovulacija i otuda uverenje da је za~ece moguce samo jedan, dva ili nekoliko dana u menstrualnom ciklusu. Neke su, pak, ~ene o~igledno nau~ivsi napamet, bez razumevanja, koji su plodni dani dale potpuno suprotne odgovore, to jest dane najvece verovatnoce za~eca su zamenile sa danima najmanje verovatnoce. Dalje, postoje i odgovori koj i su verovatno posledica negati vnog iskustva sa ovom kontraceptivnom metodom i otuda generalizacija da је u svakom danu menstrualnog ciklusa jednaka sansa oplodnje. Takodje, jedan od izvora greske је i zabuna vezana za odredj ivanje prvog dana menstrualnog ciklusa . То jest uzimanje zavrsetka menstruacije umesto po~etka kao prvog dana narednog menstrualnog ciklusa . Znanje о coitus interruptusu Znanje о utvrdjivanju plodnih dana u menstrualnom ciklusu је jedan od preduslova za uspesno koriscenje periodi~ne apstinencije kao i za povecanje efikasnosti coitus interruptusa kombinovanjem s a mehani~kim ili hemiskim kontraceptivnim sredstvom. Isto tako, poznavanje stepena sigurnosti kontraceptivnih sredstava i metoda је jedan od osnovnih elemenata u procesu odlu~ivanja о vidu zastite . То је bio razlog da utvrdimo koliko ~ena koja prekida trudnocu zna da је prekinut snosaj nesigurna metoda kontrole radjanja (pitanje 141 broj 16}. Gotovo jedna trecina anketiranih ~ena misli da ј е prekinut snosaj sigurna metoda, to jest ne zna ni ono sto bi treba l o da se primi pasivno, kao kolektivno iskustvo . St a r osne razlike nisu izrazite. Mladje ~ene su neta~no odgovorile u 27,2 % slu~aj eva а starije od 30 godina u 32,5% . Medjut im, razlike u odnosu na obrazovanje su j asne . Dok gotovo jedna polovina anketiranih ~ena sa najni~im obrazovanjem rnisli da је coitus interruptus siguran vid zastite, dotle j e dna trecina sa zavrsenom srednjorn skolom, girnnazijom il i s kolom za kvalifikovane radnike odnosno samo 13,7% ~ena sa visokim obrazovanjern ne zna za neefikasnost ove rnetode . Va~no је jos naglasit i da је sarno pet od ~etiri stotine anketiran ih ~ena odgovor ilo da " ne zna " da li је prekinut snosaj siguran ili nesiguran metod kontrole radjanja . Sirnptornati~na је visoka odredjenost ~ena u odnosu na efikasnost ove metode . Da li је t o posledica li~nog iskustva (rnada razli~itog u pogledu efikasnosti) ili је u pitanju prihvaceno misljen je drugih (lekara, okoline)? Znanje о rnodernoj kontr acepciji Poznavanje modernih kont raceptivnih sredstava је, takodje, bilo predmet istra~ivanja u anketi (pitanja broj 17 i 18) . Znanje о mehanizmu delovanj a pilule је veoma skromno . Svaka sedrna ( ili 14,5%) anketirana ~ena zna da pilula spre~ava ovulaciju. Ostale, naj~esce odgovoraju "ne znarn" ili mogu samo da pilulu klasifikuju kao hemijsko ili hormonsko sredstvo . Takodje, veliki bro j ~ena opisujuci na~in delovanja kontraceptivne pilule upotreЬljava re~i kao sto su uЬij a, razara, remeti, unistava , umrtvljuje, u sledecem kont ekstu : 142 " Unistava spermu", (student matematike, 24 godine, prvi abortus; daktilograf, 35 godina, treci abortus; nezaposleni ekonomista, 23 godine, drugi abortus). "Ubija muske celije", (s·tudent vise medicinske skole, 20 godina, prvi abortus; in~injer saobracaja, 39 godina, prvi abortus ; direktor banke, 37 godina, treci abortus; masinista, 40 godina, trinaesti abortus) . "Rastvara muske polne celije", godina, peti abortus) . (bankarski slu~benik, 39 "Umrtvljuje muske polne celije", (prodavac, 29 godina, treci abortus) . " Stvori takvu hemijsku sredinu и telи da spermatozoidi иginи ~im иdju", (bankarski slи~benik , 34 godine, drugi abortus) . "Ubija hormone", (trgovac, 26 godina, drиgi abortus) . " Unistava progesteron", (sef banke, 32 godine, ~etvrti abortиs ; student stomatologije, 19 godina, prvi abortus) . "Unistava mиske celije i jajnu celiju" , (komercijalista, 32 godine, ~etvrti abortиs; profesor filozofije, 34 godine, peti abortus). "Unistava hormon za~eca ", (sef ra~иnovodstva, 32 godine, peti abortus) . "Razara орnи jajne celije", (domacica, 37 godina, ~etvrti abortus) . "Remeti ciklиs i ne krvaris", (elektroni~ar, 30 godina, prvi abortus). Moguce је da izneta, kao i druga sli~na, shvatanja mnogih anketiranih ~ena о destruktivnom delovanju pilиle и telu ~ene podsvesno иti~u na neprihvatanje ovog kontraceptivnog sredstva . Ili је, pak, iracionalno neprihvatanje pilиle u nedostatku znanja osnov za ovakvo tuma~enje sa negativnim prizvukom. Navescemo i neke odgovore koji zadivljujи mastom ali su i odraz ne poznavanja ne samo mehanizma delovanja pilиle vec i anatomije 143 ~enskog reprodukti vnog sistema, f iz iologij е za~eca, trudnoce i menstrualnog ciklusa : " Spre~ava oplodnju u plodnim danima", (student stomatologije, 23 godine, prvi abortиs) . "Uti~e da se plod ne oformi i ne razvije", (bankarski slu~benik, 36 godina, treci abortus). "Као da si stalno u drugom stanju ра nema oplodnje", (umetnik, 36 godina, drugi abortus). "OЬlo~i jajnike", (knjigovodja , 35 godina, peti abortus) . " Izvla~i te~nost koja оЬlа~е matericи '' , (radnica u mesari, 27 godina, prvi abortиs) . " Skиplja matericu", (radnica u poslasti~arnici, 31 godina, ~etvrti abortus) . " Ubrzava dobijanje menstrиacije, ра nema trиdnoce " , (profesor hemije na visoj pedagoskoj skoli , 41 godina, sesti abortиs). "Materica postane bazna ра se ne mo~e odigrati za~ece", (profesor marksizma , 34 godine , peti abortиs): " Stvori se smesa koja zatvori jajovode tokom 21 dana koliko se рiји taЬlete . Onda se jajovodi otvore i javi se krvarenje" , (radnica , 23 godine, drugi abortus). Razlika izmedju mladjih i starijih anketiranih ~ena и poznavanju mehanizma delovanja pilиle је иpadljiva. Svaka deseta ~ena (ili 9,7%) stara do 29 godina zna kako pilиla spre~ava za~ece . Svaka peta ~ena (ili 19,6%) stara 30 i vise godina је informisana о ovom pitanju . Objasnjenje delimi~no treba tra~iti i и ~injenici da sи saznanja starijih ~ena о piluli formirana sa otkrivanjem pilule i po~ecima njene sire иpotrebe u nasoj sredini koje је bilo praceno i raznim diskusijama u mas medijima. Ustanovljena је i pozitivna korelativna veza izmedjи nivoa obrazovanja i znanja о na~inи ostvarivanja kontraceptivne uloge pilиle. Samo 2,4% ~ena sa osnovnim i ni~im obrazovanjem zna kako pilиla deluje kao sredstvo kontrole radjanja . То zna 13,5% ~ena sa srednjim obrazovanjem, 144 22, 2% ~ena u takozvanoj "kvalifikovanoj " grupi, odnosno З 1, 5% ~ena sa visom i visokom skolskom spremom. Analiza је i ovde potvrdila da obrazovanje jeste faktor koji determinise razlike ali ne u onoj meri u kojoj bi to mogao da ~ini. Vise anketiranih ~ena koje је koristilo ili koristi kontraceptivnu pilulu је ta~no odgovorilo na postavljeno pitanje (25,0%) u odnosu na ~ene koje nemaju iskustvo sa ovim sredstvom kontrole radjanja (~0,2}. Daleko manje anketiranih ~ena poznaje mehanizam delovanja spirale kao kontraceptivnog sredstva. Samo 1,2% ili pet ~ena izabranih u uzorak zna da spirala spre~ava nidaciju oplodjene jajne celije . Ovo znanje је ~esce zastupljeno kod ~ena starih 30 i vise godina, viseg i visokog obrazovanja kao i kod ~ena koje su upotreЬljavale spiralu, mada valja naglasiti da ne postoji statisti~ka signifikantnost ovih rezultata . Ostale odgovore na ovo pitanje mo~emo klasifikovati u vise kategorija : "ne znam", spre~ava kontakt spermatozoida i jaj ne celije ne doti~uci Ьli~e na~in na koji to spirala ~ini, zamisljanje spirale kao brane, membrane, kape, pregrade u uterusnom kanalu, grlicu materice, na jajniku ili jajovodu kao i percepiranje spirale kao sredstva koje lepi ili sakuplja spermatozoide u svoje krugove . Zajedni~ki elemenat za poslednje tri grupe odgovora је da su oni nadgradnja, u nedostatku znanja, informacije da је spirala mehani~ko kontraceptivno sredstvo. Nasuprot njima, nalaze se razli~ita razmisljanja koja ne pripadaju ni jednoj od pomenutih grupa . Ona su, pre svega, proizvod potpunog nepoznavanja spirale kao kontraceptivnog sredstva i takve su prirode da se nu~no namece pitanje о izvoru informacije, jer ove ~ene o~igledno nisu svesne svog neznanja. Citiracemo neka razmisljana koja ne pripadaju ni jednoj od pomenutih grupa: "Deluje kao povratna sprega, kao antigen u organizmu", (medicinska sestra, 20 godina, prvi abortus). 145 "Promeni polo~aj mat"erice", cetvrti abortus) . (komerci j alista, 32 godine, "Procisti matericu i ostru~e trudnocu", (radnica u fabrici ko~e, 29 godina, cetvrti abortus). " Isisa tecnost iz sperme", (domacica, 23 godine, treci a bortus) . "Menja kiselinu u materici", (umetnik, 36 godina, drugi abortus). " Seta ро materici i vreba spermatozoide", (trgovac, 36 godina, sesti abortus) . " Otekne citava materica kao kada ti trn udje u saku ра se sve zacrveni i otekne" , (ekonomista, 30 godina, cetvrti abortus) . "Stvara vibracije i spermatozoidi uopste ne udju u telo ~ene" , (slu~benik u racunovodstvu, cetvrti abortus). "Stvori tumor u materici i onda nema t rudnoce", (tekstilna radnica, 36 godina, cetvrti abortus). Retki su odgovori odbranaske prirode ("Ne znaju ni doktori", knjigovodja, 30 godina, peti abortus) kao i odgovori u kojima su pomesani mehanizmi delovanj а spirale i pilule ( "Sprecava da se stvori jajna celija", slu~benik u banci, 41 godina, peti abortus) . Izneti rezultati kao i citirani odgovori na pitanja о mehanizmu delovanja pilule i spirale jasno pokazuju da vecina anketiranih ~ena ne zna nista Ьli~e о modernoj kontracepciji. Malo znaju i starije ~ene i mladje ~ene, malo znaju i one koje su koristile pilulu i one sa najvisim obrazovanjem kao i one ~ene cija је priroda obrazovanja takva da Ьi to morale da znaju . Znanje о zastitnoj ulozi dojenja Laktaciona amenoreja је pre upotrebe moderne kontracepcije imala ~46 va~nu ulogu u kontroli fertiliteta stanovnistva produ~avajuci interval izmedju radjanja dece. Ovaj efekat је bio otkriven u tradicionalnim drustvima pre vise hiljada godina. Sava Milosavljevic navodi, kao jadan od obi~aja srpskog naroda iz homoljskog kraja, da "Omoljka doji dete dve , tri, ра i ~etiri godine jer veruje da ne mo~e zatrudneti". 9 Rasireno shvatanje u nasem narodu da ~ena koja doji ne mo~e dobiti menstruaciju sadr~ano ј е i u izreci "Dok beli ne rumeni". 10 Danas, moderna tehnologij а је, pored novih kontraceptivnih sredstava, pru~ila i dodatno mleko i hranu za odoj~ad koja se uz dojenje vrlo rano uvodi u ishranu. То је, uz eliminaciju malnutricije majki i smanjenje frekvencije i du~ine dojenja skratilo period posleporodjajne ovulacije i u~inilo da ova ne mnogo sigurna metoda kontrole radjanja postane jos nesigurnija. Upravo zbog toga jedan od indikatora znanja iz oЬlasti planiranja porodice је i merenje stepena uverenja о dojenju kao metodi koja obezbedjuje zastitu od trudnoce. U ispi ti vanom uzorku vise od ј edne ~etvrtine ~ena koj е su se opredelile da prekinu trudnocu veruje da dojenje mo~e spreciti za~ece ~ak i ро dobijanju menstruacije (pitanje broj 15) . Dalje, oko 40,0% ~ena veruje u protektivnu ulogu laktacije pre ali ne i posle uspostavljanja menstruacionog ciklusa. Odgovora na ovo pitanje nije bilo u 12,5% slu~ajeva. Bez obzira na razli~ite nivoe neznanja, sumiranjem se dobija da је oko 80,0% ~ena netacno odgovorilo na set postavljenih pitanja о ulozi dojenja u spre~avanju trudnoce (tabela IV З) . U osnovi visokog neznanja le~e jos uvek jaka tradicionalna verovanja, nenadomestena savremenim znanjima. 9 Sava lli.losavljevic, •oьieaji srpskog naroda iz sreza ho110ljskog•, Srpski etnoqra~ski zhornik, knjiga tri, 1913. 10Gordana ltacanski, Вatutova istra:iivanja о planiranju porodi.ce u Srbiji i zvrsena krajea 19 veka, u.noieno, 1989. 147 ТаЬеlа IV 3. Znanje iena о zastitno j ulozi dojenja SVega Таёnо Netaёno moie i moie ne moze ne zna pre prve posle menst. prve menst. Broj iena t.OO 87 158 105 50 ро s tarosti do 29 godina 206 22 78 62 44 30 i vise godina 19t. 65 80 t.3 6 ро obrazovanju nezavrsena i zavrsena osnovna 82 14 35 26 7 srednja 245 42 95 74 34 visa ; visoka 73 31 28 5 9 ро broju dece Ьеz dece 129 t. 37 38 50 1 i vise 271 83 121 67 Struktura (u Х> 100,0 21,7 39,5 26,3 12,5 ро s tarosti do 29 godina 100,0 10,7 37,9 30,1 21,4 30 i vise godina 100,0 33,5 41,3 22,2 3,1 ро obrazovanju nezavrsena i zavrsena osnovna 100,0 17' 1 42,7 31,7 8,5 srednja 100,0 17' 1 38,8 30,2 13,9 visa i visoka 100,0 42,5 38,t. 6,8 12,3 ро broju dece Ьеz dece 100,0 3' 1 28,7 29,4 38,8 1 i vi se dece 100,0 30,6 t.4,7 24,7 Medju ~елаmа koje su zлale da dојелје леmа protektivлu ulogu ~ak i pre dobijaлja prve meлstruacije је utvrdjeлa visoka pozitivлa korelativлa veza izmedju starosti, obrazovaлja i pariteta kao лezavisлih varijaЬli i ispitivanog zлалја. Tri puta vise о ulozi ove metode u koлtroli radjaлja znaju ~еле stare 30 i vise godiлa u odлosu ла mladju populaciju ~ела. Dva i ро puta vise ~еле visokog obrazovaлj a u odnosu ла anketirane ~ела sa лezavrseлom i zavrseлom osлovnom skolom i deset puta vise ~еле koje su rad j ale u odлosu ла ~еле bez dece . Dobijeлi rezultati daju osлovu da se postavi pitaлje 148 о torne koliko је lose, negativno iskustvo doprinelo da se razurne protektivna uloga laktacije . Va~no је jos istaci, da bez obzira sto su utvrdjeni neki od faktora koji deterrninisu razlike, da је relativni broj ~ena koji zna odgovor na postavljeno pitanje mali u odnosu na svako od posmatranih obele~ja. Znanje о stetnosti abortusa Ispitivano је i znanje о stetnosti namernog prekida trudnoce, odnosno о vrsti kornplikacija i posledica ~iji је on uzrok (pitanje broj 38) . Svaka peta ~ena (20,9% u starosnom dobu do 29 godine i 19,6% ~ena sa 30 i vise godina) izabrana u uzorak ne dovodi u vezu abortus i kornplikacije koje on mo~e prouzrokovati а odlu~ila se da prekine tekucu trudnocu . Tesko је poverovati da је to posledica nezainteresovanosti sto је mo~da slu~aj za neke druge teme u okviru planiranja porodice. Verovatnije је da је strah taj elemenat koji izvestan broj li~nosti Ьlokira da to pitanje postavi lekaru. Moguce objasnjenje za jedan broj ~ena је da su one svedok velikog napretka rnedicine u operativnom smislu а informisane da hospitalizacija posle prekida trudnoce nije obavezna uopste ne razrnisljaju о mogucnosti nastajanja komplikacija i posledica abortusa. O~igledno је i da lekar ne objasni svakoj ~eni koja mu se obrati sa ~eljom da prekine trudnocu rizik intervencije za koju se odlu~ila. Za raz 1 iku od starosti, obrazovanj е ~ene ј е faktor koj i deterrninise upadjlive razlike kada је rec о znanju vezanom za stetnost namernog prekida trudnoce . Tako, ~ene sa nezavrsenom i zavrsenom osnovnom skolom ne dovode u vezu abortus i komplikacije koje оп mo.~e prouzrokovati sest puta ~esce nego ~ene sa visim i visokim obrazovanjem. Nasuprot njima, ~ene koje znaju da namerni prekid trudnoce mogu 149 pratiti komplikacije naj~esce navode sterilitet (vise od jedne polovine anketiranih ~ena), krvarenje (vise od jedne ~etvrtine) i infekciju (gotovo jedna trecina). о ostalim komplikacijama se razmislja u daleko manjoj mer i. Navode se i razli~ita ostecenja mat erice (12 , 5%) , revizija odnosno rezidua (8,5), miom i carcinom (4,4), psihi~ke posledice (3,5%), u oko 2% smrt i u zanemarljivom postotku niz drugih stanja kao sto su na prirner spontani abortus, hormonski porernecaj, bol, sida . Bitno је istaci da cesce ( 1 ,5 put) rnladje ~ene razmisljaju о neplodnosti kao rnogucoJ posledici, verovatno u strahu da im se to i ne dogodi . Vecina anketiranih ~ena veruje da sterilitet mo~e biti posledica samo prekida prve trudnoce . kao i da to, pre svega , zavisi od znanja i vestine lekara . ovako cesto navodjenje steriliteta је razumnjivo , jer је to u emotivnom smislu najte~a moguca komplikacija namernog prekida trudnoce . Za razliku od mladjih ~ena starije od 30 i vise godina ~esce znaju za rane komplikacije abortusa kao sto su krvarenje i infekcija i ~esce razmisljaju о abortusu kao uzro~niku tumora u t erusa . navedene komplikacije i posledice su moguce osirn abortusa i miorna i karcinoma uterusa . Visoka је Got ovo sve povezivanja u~estalost navodjenja krvarenja kao jedne od nebitnih komplikacija u rnedicinskorn smislu . Verovatno је njen psiholoski do~ivljaj visok . Znanje о stanovnistvu U anketi su postavljena i dva pitanja о stanovnistvu kao indikatori opsteg znanja ali i znanja vezanog za biolosko obnavljanje stanovnistva (pitanja broj 48 i 49) . Ogrornna vecina anketiranih ~ena ne zna kolko iznosi ni priЬli~no ta~an broj stanovnika u~e Srbije (97,2%) . Gotovo dve trecine ~ena na postavljeno pitanje odgovarilo је sa " ne znarn" , nesto vise od 9% ~ena је potcenilo а jedna ~etvrtina је precenila broj stanovnika. 150 Samo jedanaest ~ena ili 2, 8% znalo ј е da se broj stanovnika orijentaciono krece u intervalu izmedju 5,6 i 6,5 miliona (tabela IV 4). Isto tako, ~ene svih obrazovnih kategorija u malom broju znaju koliki је priЬli~no ta~an broj stanovnika, s tim sto је udeo ~ena viseg i visokog obrazovanja znatno veci u odnosu na udeo ~ena sa ni~im obrazovanjem. Medjutim, za razliku od broja stanovnika vecina ~ena је upoznata sa demografskim proЬlemima sredine u kojoj ~ivi. Naime, gotovo 80 ,0% ~ena izabranih u uzorak zna da se stanovnistvo Srbije bez pokrajina nedovoljno obnavlja (tabela IV 5) . Jedna petina anketiranih ~ena misli da је to u dovoljnoj meri, ni jedna ne govori о preobilnom obnavljanju stanovnistva а za razliku od ranijih pitanja gde је relativno ~est odgovor bio "ne znam•• ovde је to registrovano samo u ~etiri slu~aja. ТаЬеtа IV 4. Znanje zena о broju stanovnika u uioj Srbiji Svega Вгој zena 400 ne zna 251 do 4,5 mitiona 11 4,6·5,5 mit iona 26 5,6·6,5 mi t iona 11 6,6·7,5 mit iona 43 7,6 i vise mit. 58 Struktura (u Х) 100,0 ne zna 62,7 do 4, 5 mi t i ona 2,8 4,6·5, 5 mitiona 6,5 5,6·6,5 mi t iona 2,8 6,6·7,5 mit iona 10,7 7,6 i vise mit. 14,5 nezavrsena i zavrsena osnovna 82 63 о 7 1 4 7 100,0 77,1 о 8,4 1, 2 4,8 8,4 ~kotska sprema srednja 245 158 7 15 5 25 35 100,0 64,5 2,9 6,1 2,0 10,2 14,3 visa i visoka 73 30 4 4 5 14 16 100,0 41,1 5,5 5,5 6,8 19,2 21,9 151 U odnosu na skolsku spremu anketiranih ~ena utvrdjene su znacajne razlike . Preko 90,0% ~ena sa visim i visokim obrazovanjem zna da se stanovnistvo nedovoljno obnavljavlja, nasuprot 77,6% ~ena sa zavrsenom srednjom skolom i dve trecine sa nezavrsenom i zavrsenom osnovnom skolom. Takodje, vecina anketiranih ~ena koja zna kako se obnavlja stanovnistvo Srbije bez pokrajina misli da је to vrlo ozbiljan proЬlem (83,9%) . Obrazovanje u vrednovanju proЬlema obnavlj anj а stanovnistva ne determinise razlike . U istoj meri i ~ene sa najvisim i one sa najni~im obrazovanjem ocenjuju da је nedovolj no obnavljanje stanovnistva ozbiljniji proЬlem od ekonomskih i ekoloskih proЬlema u nasoj sredini. ТаЬеlа IV S. Znanje zena о nivou гepгodukcije stanovnistva uze Srbije Svega Вгој iena 400 ne zna 4 nedovoljno 310 u dovoljnoj meгi 86 ргеоЬl lno Stгuktuгa (u %> 100,0 ne zna 1,0 nedovoljno 77,5 u dovoljnoj meri 21,5 preobl lno nezavгsena i zavгsena osnovna 82 2 53 27 100,0 2,4 64,6 33,0 ~kolska spгema sгednja 245 2 190 53 100,0 0,8 77,6 21,6 visa i visoka 73 о 67 6 100,0 0,0 91,8 8,2 Vecina anketiranih ~ena, podstaknuta pitanjem oseca potrebu da iznese svoje misljenje, objasni uzroke ili posledice, koristeci pritom termine kao sto su natalitet i bela kuga i isticuci primer Vojvodine kao sredine gde је ovaj prolem jos te~i. Izdvojili smo 152 karakteristi~na razrnisljanja: " Da, proЬlern broj jedan" , (kafe kuvarica, 35 godina , devetnaesti abortus). " Bice jos te~i proЬlern uskoro" , (trgovac, 22 godine, prvi abortus) . "Kako da nije proЬlern. Vidite koliki је natalitet na Kosovu" , (radnica u livnici, 37 godina, peti abortus) . "Te~ak proЬlern ali pre svega zbog Siptara" , ( student rnedicine , 21 godina, prvi abortus) . " Psuje rnajku Siptarirna . Nj ih је sve ро desetoro " , (dornacica , 44 godine, trinaesti abortus). "Najte~i proЬlern . Opkolili nas svi " , (krojat::;ica, 33 godine , prvi abortus) . " Grozan proЬlern, ugusice nas Siptari", (ekonornista , 35 godina , drugi abortus) . " Da, te~ak је to proЬlern gledajuci Kosovo" , (student istorije , 26 godina, treci abortus) . " Pojedose nas Siptari . Kako da nije proЬlern" , (bankarski slu~benik, 36 godina , treci abortus ) . " Da, nas sve rnanje а Siptara sve vise" , (daktilograf , 39 godina, sesti abortus) . " Kod nas bela kuga а na Kosovu natali tet najveci u Evropi . Kako da nije najte~i rnoguci proЬlern" , (gradjevinski tehni~ar, 35 godina, prvi abortus). " Da, naravno da ј е te~i proЬlern od ostalih . Albanci ро dvanestoro dece а rni ро jedno" , (kuvarica, 39 godina, peti abortus) . " Grozan proЬlern u ovoj politi~koj situaciji" , (sekretar, 35 godina, treci abortus). " Sve sarni starci ostadose u Srbij i ", ( sprerna~ica, 33 godina , treci abortus) . "Najte~i proЬlern . Starirno kao narod, izurnrecerno", (tehni~ki sekretar, 35 godina, treci abortus). 153 "Као Hazari cemo nestati. Nema nam buducnosti" 1 (bankarski slu~benik 1 39 godina 1 peti abortus). "Da 1 najveci proЬlem. Nacija odumire" 1 ( tka~ na razboju 1 39 godina 1 ~etvrti abortus). "Da 1 ali је to ekonomski proЬlem 1 Da ima para bilo bi i dece" 1 ( laborant 1 37 godina 1 osmi abortus). "Da 1 ali ako uopste opravdanja ima onda su to uslovi ~ivota u kojima ~ivimo" 1 (slu~benik 1 29 godina 1 prvi abortus) . " Samo drustvo је krivo. Ја bih 1 na primer 1 rodila ovo dete kada bi porodiljsko odsustvo trajalo dve godine. Ovako ne mogu. Vec sam roditeljima uvalila da mi ~uvaju dete od godinu dana" 1 (novinar 1 34 godine 1 ~etvrti abortus). " Ovo drustvo nece resiti ni jedan proЬlem ра ni ovaj koji је i najte~e resiti" 1 (ekonomista 1 32 godine 1 prvi abortus). "То ti је dete sve drustvo krivo" 1 (trgovac 1 38 godina 1 drugi abortus). " Nisam imala posao kad sam trebala da rodim trece dete sad је kasno" , (knjigovodja , 40 godina, prvi abortus) . " Drustvo ako hoce da opstane treba da potpomogne resavanje . ovog proЬlema " , (medicinska sestra, 39 godina, sesti abortus). " Drustvo ni~im ne stimulise ~enu da radja. Najgore је naci nekog da ti ~uva dete. Za decu је sve skupo. Porodiljsku platu dobijas neredovno i to prosek od prosle godine", (ekonomski referent, 32 godine, drugi abortus). " Ovo је drustvo u~asno . Ја sam ро ~etiri meseca ~ekala da dobijem novac dok sam bila na porodiljskom odsustvu а za to vreme te niko ne pita ~ime se hranis i ti i dete" , (komercijalista, 32 godine, ~etvrti abortus) . " Svemu је kriv socijalizam. Nemas stan , nemas posao, nemas ni ~elju da stvaras porodicu u takvim uslovima 1 ustvari nemas ~elju da ista radis i stvaras" 1 (nezaposleni hemi~ar 1 27 godina, prvi abortus) . " Drustvo је pre svega krivo. Zaposlis se kasno а stan dobijes s a 50 godina'', (bankarski slu~benik, 31 godina, prvi abortus). 154 "Uslovi su u~asni. De~iji dodatak је toliki da nemam ni za patike 1 stan placam 200 maraka а jos radim preko studentske zadruge" , (prodavacl 41 godinal sesti abortus) . "ProЬlem је veliki. Najveci. Ali kakvi su ekonomski uslovi i ovo је dece dosta " 1 (student medicine, 18 godina 1 prvi abortus) . "Trudni~ka plata mi је bila manja od svih mojih koleginica. Ра posle radjaj decu" 1 (medicinska sestra 1 35 godina 1 drugi abortus) . " Uslovi su takvi da se jednostavno ne mo~e roditi trece dete " 1 (Ьlagajnik 1 27 godina, treci abortus) . " Drustvo nista ne ~ini . Zena sve proЬleme u ovom drustvu treba sama da resi " 1 (daktilograf 1 30 godina, prvi abortus). "O~igledno su ekonomski r a zlozi ja~i od nacionalnih" , (profesor 1 37 godina 1 peti abortus) . "Drustvo је p r e svega krivo . Ја imam troje dece а jed nosoban stan . Plazma keks kost a 20 miliona . Doprineo је sigurno dosta i nas mentalitet . Dete mor a sve da ima sto i njegovi drugovi . Razne Masterse i Barbike s v i kupujemo deci . Takodje 1 i egoizam ~ene ј е va~an faktor . Svim moj im drugaricama је najva~nija karijera" 1 (asistent Ekonomskog fakulteta , 36 godina 1 treci abortus) . " Dr~ava је kriva . Ljudi nemaju uslova da zarade" 1 (ekonomista 1 30 godina, ~etvrti a bortus) . "Rodicu trece dete jer hocu nesto da u~inim za Srbiju" 1 (filmski operater l 30 godinal sesti abortus) . "Jeste ozbiljan proЬlem ali је to tendencija u celom razvijenom svetu" 1 (student sociologije 1 23 godine 1 prvi abortus) . "Ја bih uvela na Kosovu prinudnu sterilizaciju za sve ~ene koje imaju dvoje dece i resila bih proЬlem i nj ihov i nas " 1 (student defektologije, 20 godina 1 prvi abortus). " ProЬlem је tako ozbiljan da treba zabraniti abortus svim mladim ~enama" , (ekonomista 1 47 godina, peti abortus) . Nema sumnje da је velika vecina anketiranih ~ena svesna da se stanovnistvo Srbije bez pokrajina obnavlja ispod nivoa potrebnog za prostu biolosku reprodukciju . Iz zabele~enih razmisljanja se vidi 155 da ~ene ovu pojavu vrednuju kao proЬlern i to te~ak proЬlern, te~i od e konomskih i ekoloskih proЬlema svoje sredine, iz dva razloga. J edan је osecanje nacionalne ugro~enosti usled visokog nataliteta па Kosovu. Drugi је sto su im jasne dugoro~ne posledice sadasnjeg reproduktivnog modela (prekomerno starenje, depopulacija). Neke ~ene su podstaknute pitanjem koje o~igledno smatraju va~nim i znosile i uzroke takvog stanja zadr~avajuci se na li~nim razlozima neradjanja drugog ili treceg deteta ili sire osvetl javaj uci ovaj proЬlem. U razmisljanjima о nastanku proЬlema vezanog za biolosko obnavljanje stanovnistva ekonomski faktori dominiraju. ovo ohrabruje jer se ~ini da to pru~a osnove za sprovodjenje stimulativnih mera populacione politike . Neke od mera ~ene i same predla~u, indirektno ili direktno . Malo је ekstremnih stavova kao s to su prinudna sterilizacija na Kosovu i zabrana abortusa. Bitno ј е jos istaci da vecina anketiranih ~ena koje su se odlu~ile da prekinu sadasnju trudnocu ne vidi svoju ulogu u resavanju proЬlema koga identifikuju kao te~ak . Drustvo је to od koga se puno o~ekuje sto је verovatno uslovljeno i vrednosnim sistemom koji је s ocijalizam razvijao . Samo је jedna ~ena izabrana u uzorak izrazila s premnost da rodi trece dete, istakavsi da to ~ini za Srbiju . * * * Nivo znanja ~ena koje prekidaju trudnocu о anatomiji i fiziologiji reprodukcije kao i karakteristikarna sredstava i metoda kontrole radjanja se mo~e oceniti kao nizak, ~ak izuzetno nizak za neka pitanja . Ovo se mo~e konstatovati ne samo na osnovu datih odgovora vec i na osnovu pokazane duЬine neznanja. Malo znaju о ovim temama s ve ~ena nezavisno od starosti i obrazovanja bez obzira na razlike koje u tom pogledu postoje . Nu~no se namece razmisljanje о uzrocima ~56 ovakvog stanja. Da li је u pitanju los kvalitet obrazovanja 11 ili prepustanje spontanom interesu ~ene za ove teme а ne sistematskom obrazovanju i obavezi lekara opste prakse i/ili ginekologa ili se odnos prema seksualnosti u nasem drustvu nalazi u jednom vakumu izmedju tradicionalnog i savremenog? Utvrdjen nezadovoljavajuci nivo znanja bitno se razlikuje od generalnog trenda u razvijenom svetu о kome govore mnogi autori . Tako Rudolf Andorka smatra da za razliku od proslosti, znanje о kontroli radjanja te~i da postane univerzalno i da ono nije faktor koji uzrokuje razli~ito reproduktivno ponasanje u razvijenim sredinama . 12 11 ltva1i.tet seksual.nog obrazovanja ra:z.atra1i. su naii. autori.. Вeri.c i. Stanul.ovi.c su ana1i.zi.ra1i. nastavu na ~akul.tet:iaa Uni.verzi.teta u Jfovoa Sadu а sta.par na veci.ni. aedi.ci.nski.h fakul.teta u Jugoslavi.ji. zakljuci.vsi. da ni. obi.8oa ni. sadriajea ni.je zadovoljavajuca. 12 Rudol~ A.a.d.orka, "Lessons froa Studi.es on Di.fferenti.al Ferti.J.i.ty i.n Advanced Soci.eti.es" , i.n Deterwinants о% Ferti.li.ty ••• , ор. ci.t. 157 STAVOVI Stavovi vezani za reprodukciju , reproduktivno ponasanje i kontrolu radjanja su, pored znanja i ponasanja, bili predmet anketnog istra~ivanja. Vise r azloga је uslovilo u t vrdjivanje stavova . Pre svega , stavovi su sinteti~ka kategorija . Oni suЬlimiraju sva verovanja fokusirana na jedan, specifi~an objekat ili situaciju ali su i odraz individualnog sistema vrednosti . 13 Stavovi su, takodje , jedna od najva~nijih varijaЬli ponasanja. Utvrdjivanjem stavova se mo~e objasniti ne samo verovatnocom predvideti sadasnje buduci ponasanje vec i izbori i akcije . sa vecom Medjutim, utvrdjivanje stavova ne zna~i i direktno dobijanje informacij e о ponasanju . Svaka i ndividua se razlikuje ро stepenu u kojem је psiholoski organizovana da stav kao verbalnu ekspresiju preto~i u ponasanje . 14 Otuda ј е izvla~enje zaklju~aka iz u t vrdjenih stavova vrlo osetljivo . Potrebno је nag lasiti da su mnogi stavovi samo racionalizacije s tvorene da bi se sopstveno ponasanje opravdalo . Pravi stav је u tom slu~aju pr ikriven. Bitno је istaci da su stavovi varijaЬle koje su podlo~ne promeni . Naro~ito stavovi, koji uklju~uju razgovor ili bar r azmisljanje о vrlo intimnim pitanjima dvoje ljudi . Utvrdjivan je stavova mo~e biti osnova za preduzimanje 13 Jii.1ton Rokeach, 'l'he llature o:f Bu.an Va1ues, 'l'he Free Press, llev York, Co11.ier llacai.11an PuЬ1.ishers, London, 1.973 . 14 x.i1a Xapor stanu1o•ic, Psiho1oq.ija rodite1jst•a, ор. cit. 158 akcije о njihovom menjanju, utvrdjivanje odredjenih sirenjem znanja na primer. Na kraju, stavova u metodoloskom smislu је jednostavnije od merenja vrednosti ili verovanja, jer stav uklju~uje i vrednosti i ,,erovanja, а s druge strane na povrsini је , vise otkriven, lakse dostupan . Stav о idealnom broju dece Uobi~ajeno је da se u anketama о fertilitetu i reproduktivnom ponasanju postavi pitanje о idealnom broju dece . Namera је da se otkriju norme za koje bi se o~ekivalo da ih individua prihvati ako bi ekonomski, socijalni i drugi uslovi dozvoljavali da se odluka о broju dece donosi slobodno . Ograni~avajuci faktor u analizi rezultata је sto se s jedne strane tra~i egzaktan , konkretan Tabela IV 6. Stavovi zena о idealnom broju dece Ро starosti Svega do 29 30 i vise godina godina Вгој zena 400 206 194 jedno 6 5 1 dva 170 91 79 tri 182 91 91 cetiri i vise 42 19 23 Struktura (u %) 100,0 100,0 100,0 jedno 1,5 2,4 0,5 dva 42,5 44,2 40,7 tri 45,5 44,2 46,9 cetiгi vise 10,5 9,2 11,9 odgovor numeri~ke prirode а s druge strane on uklju~uje 159 pretpost avku (ver ovatnocu) sa kojom jedinka nema iskustva . Medjutim, stav о idea lnom broju dece omogucava da se s t e kne predstava о broju dece koji bi zadovoljio potrebu za potomstvom i roditeljstvom. Stavovi anketiranih ~ena о idealnom broj u dece (pitanje broj 11, t abela IV 6 ) odra~avaj u, pre svega, usvojene n i s ke reprodukti vne norme u nasoj sredini . I u idealnim uslovima ~ ene ~ ele da u ve liko j meri kontrolisu svoj fertilitet (bioloski potenci j al) . Tako, ~ak kada bi bili svi uslovi zadovoljeni , v ise od dvoje dece ne bi ~elelo da ima 42,5% ~ena izabr anih u uzorak . za 45 ,5% anketiranih ~ ena idealan broj је troje dece . Tek svaka deseta ~ena smatra i dealnom porodicu sa ~etvoro i vise dece . Bitno је istaci da nije r egistr ovan ni jeda n stav da је idealno nernati decu . Takodje , izuzetno mali broj ~ena smatr a d a је jedno dete ideal kome treba te~iti (1,5%) . Razlike u ispitivanom stavu prema starosti ~ene su male, kao da ostvareno reproduktivno ponasanje nema uticaja . Mo~da jedino zaslu~uje pa~nju podatak da је jedno dete kao idealan broj u vecoj meri zast up ljen kod mladjih ~ena (2,4) nego ~ena starih зо i vise godina (0,5%) . Prose~an idealan br oj dece је 2,70 . Val j a naglasiti da је prose~an i dealan br oj dece anketiranih ~ena zna tno iznad nivoa potrebnog za prosto obnavljanje stanovnistva (oko 2 ,10) а takodje i iznad nivoa r eprodukcije (oko 2 , 50) koji treba da ostvare plodne ~ene da bi nadoknadile gubit ke zbog fizioloskog i sociolos kog steriliteta . Utvrdjen idealan broj dece је v isi ј е nego s t o registrovano u anketi о fertilitetu udatih ~ena u Srbiji bez pokrajina 1970 . i 1976 . godine (2,27 odnosno 2 , 21) . 15 Pozitivna promena је svakako posledica druga~ije demografske k lime poslednj ih godina . Pokazano је , vec, da s u anketirane ~ene u veliko j vecini svesne proЬlema 15 Gorda.na Тodorovic , "Stavovi stanovni.stv a о velici.ni porodic e i о AЬortusu", Stanovnistvo, broj 3-4/1976 . godina i 1-4/1977 . godina. 160 obnavljanja stanovnistva uklju~ujuci i dugoro~ne posledice depopulacije. Dobijeni rezultata о prose~nom idealnom broju dece otvaraju prostor za populacionu politiku u oЬlasti reprodukcije stanovnistva. Stav ~ena о buducem u~escu u repr odukciji Pitanje о buducem u~escu ~ena u r eprodukciji (pitanje broj 13) је pru~ilo sasvim jednu drugu sliku , manje optimisti~ku, od one koja se dobila na osnovu stavova ~ena о idealnom broju dece . Jer, samo 46,8% anketiranih ~ena је izjavilo da се radjati u buducnosti . Svaka deseta anketirana ~ena је misljenja da nece radjati u buducnosti ali da postoj i sansa da tu svoju odluku promeni ( 10 , 5%) . Cak 42,7% ~ena ne ~eli vise da radja . One svoj stav da nece u~estvovati u reprodukci ji u buducnosti vrednuju kao definitivan . Daleko naj~esce kao razlog ~ene navode ostvaren ~eljeni broj dece (43,9%). Na drugom mestu, ~ene svoje godine ili godine dece isti~u kao odlu~ujuce (15,2 odnosno 3,0%) . Losi rnaterijalni uslovi {14 , 0) i nemanje stana (5,8%) se relativno ~esto navode kao glavni razlog neradjanja u buducnosti. svaka dvadeseta ~ena (5,3%) је izjavila da psihi~ki ne mo~e da podnese podizanje dece. Bolest se retko navodi (3,5 %) kao i neresen bra~ni status (2,3%) i strah od porodjaja (2,3%) . U prvi plan tri ~ene isti~u proЬlem sa ~uvanjem dece , dve zategnutu politi~ku situaciju, takodje dve ~ene srnrt deteta od kongenitalne mane а samo jedna ~ena stav mu~a о neradjanju u buducnosti. Kada se posrnatra buduce u~esce ~ena u reprodukciji u odnosu na broj dece koje irnaju, u negativnorn srnislu skrecu pa~nju sledeci rezultati. Samo nesto vise od jedne polovine ~ena sa jednirn detetom u~estvovace u reprodukciji (56,9%). Vec ovaj podatak pokazuje da 161 ostvarenje izra~enog stava ne mo~e da obezbedi prosto obnavljanje stanovnistva . То takodje, ali jos drasticnije, potvrdjuju stavovi ~ena sa dvoje dece (6,6%) kao i podatak da nijedna ~ena sa troje ili vise dece nema nameru vise da radja. Ovi rezultati, mo~da jos u vecoj meri nego rezultati о idealnom broju dece, govore о neophodnosti uvodjenja populacione politike i sprovodjenja stimulativnih mera radjanja koje се obezbediti prosto obnavljanje stanovnistva. Stav о najva~nijem faktoru za ostvarivanje uspesnog kontakta sa savetovalistem za kontracepciju Pored pitanja о obnavljanju stanovnistva u~e Srbije, pitanje koje је najvise podstaklo anketirane ~ene da iznose svoja razmisljanja i komentare ali i da se " isprazne" bilo је pitanje о izdvajanju najva~nijeg faktora za ostvarivanje uspesnog kontakta sa savetovalistem za kontracepciju (pitanje broj 21) . Tema, shvacena kao va~na, је otvorila ispitanice iz najmanje dva razloga . Vecina ispitanica oseca da proЬlem na relaciji ona savetovaliste postoji. Takodje, razgovor је vodjen neposredno posle posete savetovalistu i konflikt је ponovo identifikovan. Gotovo polovina ispitanica istice osobine i ponasanje lekara sa kojim se susrece u savetovalistu za kontracepciju kao najva~niji faktor uspesnog kontakta (45,0%) . Razlike u vrednovanju ovog faktora izmedju anketiranih ~ena starih do 29 godina i 30 i vise godina su male (47,6% prema 42,3%) . Nijedna ispitanica ponasanje i osobine medicinskih sestara ne istice kao bitne. Citiracemo karakteristicna razmisljanja i obrazlo~enja izdvajanja lekara kao bitnog faktora: 162 " Da se razumemo dok pri~amo ја i lekar" 1 gimnazijalac 1 prvi abortus) . (nezaposleni " Lekar koji hoce da razgovara i sve objasni" 1 (domacica 1 24 godine 1 drugi abortus). " Da је ginekolog pre svega ~ovek. То JOS nisam do~ivela " 1 (medicinska sestra 1 30 godina, drugi abortus) . "Najva~nije је da imate utisak da lekara interesujete kao li~nost. Ја to iskustvo nemam" , (student sociologije, 23 godine , prvi abortus). " Lekar koji hoce da te slusa kad mu se obracas za savet ili muku, (prodavac, 30 godina, drugi abortus). "Ljudski kontakt da mogu da ostvarim sa lekarom" , (ekonomista , 23 godine, prvi abor tus) . " Lekar koji је strpljiv" , (student fizike, 25 godina, prvi abortus) . "Dobar ~ovek koji bi me sasl usao makar moj proЬlem bio i glup" 1 (frizer, 22 godine 1 drugi abortus) . "Lekar koji pri~a а ne dere se" , (daktilograf, 28 godina, prvi abortus) . " Lekar koji ne cuti kao mula " , (prodava~ica, 36 godina, peti abortus) . "Korektan lekar ako takav uopste postoji " 1 stomatolog, 28 godina, prvi abortus). (nezaposlen "Lekar koji је normalan. Da ti pru~i dobru re~ samo 1 nista vise" , (veserka, 29 godina, sesti abortus) . " Lekar koj i hoce da porazgovaramo о svemu sto me tisti", (prodavac, 29 godina 1 treci abortus). "Da imas utisak makar la~an da lekara interesuje t voj proЫem" , (sef ekspoziture banke, 32 godine, ~etvrti abortus) . " Bitno је da lekar hoce da se pozabavi pacijentom а ne samo da gleda u karton i kroz pacijenta 11 1 (knjigovodja, 34 godine 1 ~etvrti abortus). " Da te lekar ne grdi ~im udjes na vrata" 1 (snajderka, 27 godina 1 treci abortus). 163 "Da lekar obavi pravi indi vidualan razgovor, koj i traj е koliko је potrebno. Mo~da је privatna praksa jedino resenje", (slu~benik u racunovodstvu, 29 godina, cetvrti abortus). Kroz ton, razmisljanja i nacin formulacije stava kao odgovor na ovo pitanje kao i visok udeo ~ena koji lekara isticu u prvi plan u prisustvu lekara koji vodi razgovor u zdravstvenoj ustanovi u kojoj се se izvrsiti prekid trudnoce provejava lose sopstveno iskustvo i optu~ba lekara. U prvi plan ~ene kao va~no ne isticu strucnost lekara, to niko i ne pominje, vec tra~e razgovor . I to sadr~ajan, otvoren , dvosmeran, topao , ljudski bez grdnje i straha od reakcije. Razgovor koji се biti okrenut nJlma, kao posebnoj individui, njihovim proЬlemima , n jihovim strahovima, njihovim vrednostima umest o formalnog kontakta izmedju lekara i pacijenta . Jedna trecina a nket iranih ~ena kao najbitniji faktor za ostvarivanje uspesnog kontakta sa savetovalistem za kontracepciju navodi kraci bor avak u cekaonici (31,2%). Pri tom se iznosi niz primera cekanja na red ро nekoliko sati, cekanja u hladnim prostorijama , cekanja stojeci , cekanja zajedno sa ~enama koje imaju druge cak i suprotne r azloge dolaska kod ginekologa kao i donosenje knji~ice ujutru, pr e posla , da bi se zauzeo red za posle podne i slicno . Zakazivanje t elefonom se cesto navodi kao jedno od resenja . Cekanje је drugi ро va~nosti faktor, gotovo jednako va~an kao i faktor lekar za ~ene s t are 30 i vise godina (39,7%) . Za mladje anketirane ~ene ovaj faktor se n alazi na t recem mestu ро va~nosti . Daleko rnanje ~ena do 29 godin a starosti ga је izdvojilo kao najbitniji (23,3%) . Anketirane ~ene se zala~u i da ginekolog u savetovalistu za kontacepciju bude ~ena (18 , 0%). Retko postoji potreba da se izdvajanje ovog faktora objasni . Ako se to cini onda se pre svega istice ocekivanje boljeg r azumevanja od ~ene ginekologa jer su irn proЬlerni, izbor resenja kao i reakcije zajednicke . Sustinu 164 ocekivanja najbolje ilustruje sledeci odgovor " Zena sve oseti, ne moras јој objasnjavati" , (in~injer gradjevine, 31. godina, treci abortus) . Takodje, navodi se kao razlog da је osecaj stida daleko manji u prisustvu ~ene. Verovatno osecaj stida i nelagodnosti uslovljava _da u daleko vecem broju mladje ~ene (25,2%) u odnosu na ~ene stare 30 i vise godina (10,3%) izdvajaju prisustvo ~ene ginekologa kao najbitniji faktor za ostvarivanje uspesnog kontakta sa savetovalistem za kontracepciju . Izuzetno retko anketirane ~ene vide licni faktor kao najbitniji faktor uspesnog kontakta (5,5%) . Mladje ~ene jos redje ovaj faktor vrednuju u odnosu na ~ene stare 30 i vise godina (3,4% prema 7,7%) . Bitno је istaci da ovaj modalitet nije bio unapred dat. Odgovore i objasnjenja mo~emo klasifikovati u dve grupe . s jedne strane, nalaze se ~ene koje promene u sopstvenoj licnosti, sistemu vrednosti i ponasanju isticu kao bitne . Na primer : "Kad bi mi neko promenio svest", (turisticka radnica, 27 godina, treci abortus) . " Da ја nisam budala . Idem kod ginekologa samo kada sam trudna", (bilansista , 30 godina , treci abortus) ; (frizer, 34 godine, sesti abor tus) . "Ја sam kriva. Idem samo kad me stisne muka" , (hemijski tehnicar, 36 godina, treci abortus) . " Sve to zavisi od mene . Na ~alost, ја idem samo kad moram", (konobar, 36 godina, treci abortus) . S druge strane, pak, neke od anketiranih ~ena idu korak dalje , proЬlem pokusavaju da generalizuju , tra~e uzroke i nude resenja za ostvarivanje uspesnog kontakta sa savetovalistem za kontracepciju . Na primer : " Zene su pre svega lenje d.a idu u savetovaliste", 165 (adrninistrativni slu~benik, 36 godina, treci abortus). " Zene i:dи kod lekara sarno kad morajи", (likvidator, 29 godina, treci abortиs) . "Najva~nije је pravilno vaspitanje" , (laborant, 24 godine, prvi abortиs) . " Pre svega bi u skolи trebalo иvesti seksиalno vaspitanje" , (dornacica, 27 godina, drиgi abortиs). Za razlikи od suЬjektivnog faktora koji nije bio dat а neke ~ene sи ga navele kao najbitniji , rnodalitet "rad и rnaloj grиpi " је bio ponиdjen . Sarno ga је jedna ~ena vrednovala kao va~an faktor иspesnog kontakta. Diskиsija о proЬlernirna vezanirn za kontrolи radjanja, gde svaki ucesnik и razgovorи iznosi svoja vidjenja, iskиstva, dilerne, shvatanja, postavlja pitanja је priznat kao jedan od rnetoda rada и savetovalistи za kontracepcijи и svetи. Moguce је da је ovaj nacin r ada nasoj ~eni nepoznat ра usled toga i neprihvatljiv ili se t erne о kojima se ~eli razgovor u savetovalistи do~ivljavaju kao suvise intirnne i otuda otpor. Stav о sticanju novih znanja о modernoj kontracepciji Vise od jedne trecine anketiranih ~ena (37,5%) ne ~eli da nista naиci о rnodernoj kontracepciji (pitanje br oj 22}. Tesko је s hvatljivo kod ovako velikog broja ~ena odsustvo ~elje da se vise i duЬlje sazna о piluli i spir ali, visoko efikasnirn kontraceptivnirn rnetodarna koje sи predrnet stalne provere i иsavrsavanja, и rnornentu kada se prekida trиdnoca koja se ne ~eli. Posebno је neshvatljivo s to sи ispitanice podstaknute pitanjirna о rnehanizrnи delovanja pilиle i spirale rnogle da razrnisle о svorne znanjи . Da li su one nesvesn e svoga neznan ja ili njegove иloge и bиducern reproduktivnorn ponasanju ili је njihova odlиka о vidи kontrole radjanja koji iskljиcuje rnodernи kontracepcijи cvrsta il i postoji konfuzija i 166 razo~aranost u ranije pokusaje da se otvorena pitanja i dileme vezane za modernu kontracepciju razrese? Daleko vise ~ena је otvoreno za nova saznanja о modernoj kontracepciji (62, 5%) . Zelja rnladjih ~ena је daleko izrazitija (80,1%) nego s t arih 30 i vise godina (43,8). ove razlike u ispitivanom stavu se prenose i u odnosu na broj prethodnih abortusa . Potvrdno na ovo pitanje је odgovorilo 70,6% ~ena bez i sa jednim prekidorn trudnoce, 56,5% ~ena sa dva i tri abortusa i 48,7% ~ena sa ~etiri i vise prekida trudnoce u reproduktivnoj istoriji . ovakav stav rnladjih ~ena i ~ena sa jednirn ili dva prekida trudnoce izgleda vrlo va~an za promenu buduceg reproduktivnog ponasanja , posebno ako ta mot ivisanost i ~elja za novim saznanjima budu osnova za duЬlju komunikacije izmedju lekara i ~ene. А da za to postoje realni zahtevi ~ena potvrdjuju njihovi odgovori о na~inu sticanja ovih znanja. Prema njima, ogromna vecina ~ena (77 , 6%} ~eli da neposredno od lekara doЬije sva Ьitna obavesetnja о pilulu i spirali . Od ostalih na~ina ~ene u nesto vecoj meri isti~u starnpu (12,0} i televiziju (6,8), а u sasvirn neznatnoj brosure (2,8) i drugu vrstu literature (2,4). Samo (1 , 2%) ~ena misli da na~in sticanja znanja nije Ьitan . Stav о sterilizaciji Dobrovoljna sterilizacija је najrasprostranjenija metoda kontracepcije . Procene broja parova u reproduktivnorn dobu koji su је prihvatili krecu se izmedju sto pedeset i sto sezdesetset miliona. 16 Takodje, procenjuje se da na sterilizaciju otpada jedna 16Вve1yu Landry, "Jiov and Why Woaen Choose Steri.li.zati.on: Results froa Si.s Follov- up Surveys " , Studi.e s i.n Faaily Planni ng, Voluae 21, BuaЬer З , Иay/June, 1990 . 167 trecina celokupne kontracepti vne prakse. 17 u poslednj ој decenij i broj sterilisanih ~ena i muskaraca је naglo porastao . u literaturi kao naj~esci razlozi sve sireg opredeljenja za ovu metodu navode se napredak u hiruskoj tehnici, promene u zakonskoj regulativi, povecan broj servisa, smanjenje troskova , bolja inforrnisanost stanovnistva о prednostima ovog kontraceptivnog rnetoda kao i promene u stavovima lekara prema sterilizaciji. Sto se ti~e pravne regulative sterilizacije, ne mali broj zemalja је dao prednost ovom oЫiku kontrole radjanja nad abortusom. Sterilizacija је postala i va~na mera programa za planiranje porodice u mnogim zemljama. U nerazvijenim zemljama ona se forsira kao mera antinatalisti~ke politike а u razvijenim delovima sveta је ovaj k ontraceptivni metod prihvacen zbog svoje efikasnosti i neskodljivosti . TuЬalna ligitacija izvrsena neposredno ро prekidu trudnoce se, takodje, sve vise koristi u svetu Jer su rezultati mnogih istra~ ivanja , uklju~ujuci i veliko istra~ivanje koje је organizovala Svet s ka zdravstvena organizacija, 18 pokazali da postabor tusna signifikantno sterilizacija nije pracena v isom stopom komplikacija nego sa statisti~ki sterilizacija i legalni abort us odvojeno izvrseni . Abortus se naj~esce kombinuje sa sterilizacijom u Ind iji i Singapuru, zatim u Skotskoj, Engleskoj i Velsu, SAD i Sveds koj а najredje u zemljama istocne Evrope . 19 Generalno se mo~e zaklju~iti da је visoka prevalencija postabortusne sterilizacije medju starijim udatim ~enama , ~enama sa 17xashwantale ChiЬalonza, Jane Вertrand , •Attitudes toward ТUЬаl Ligati on &80ng Acceptors, Potential Ca.ndidates , and Busbands in Zaire•, Studies in l'aai.l y Planning, Volu.e 20, Bu.Ьer 5, 1989. 18 •eoaplications of AЬortion in Deтeloping Countri es•, Popu1ati on Reports, Series l', BuaЬer 7, July 1980. 19 А. Ј. Chen, S.L. Ling et all, •x.egalized AЬortion: Тhе Singapore Bxperience•, Studies in l'aai.ly Pl anning , Voluae 16, BuaЬer З, Иay/June, 1985. 168 vecim brojem dece, sa ni~im socio-ekonomskim statusom, ~enarna sa medicinskim komplikacijama kao i ~enama koje prekidaju trudnocu u drugom trimestru. ~ Suprotno generalnom trendu sve vece rasirenosti ove metode u svetu, u Srbiji se sterilizacija kao kontraceptivna metoda uopste ne koristi. Nema ni osnovnog preduslova za prihvatanje ovog vida kontracepcije jer ni zakon to ne omogucava . S jedne strane, pravno odredjenje prema prekidu trudnoce је u osnovi krajnje liberalno а s druge strane, pravna regulativa sterilizacije kao kontraceptivne metode ne postoji . Tesko је reci zasto је to tako. Cini se da је pitanje sterilizacije poprimilo politi~ke i nacionalne elemente . Izmedju ostalog u neodobravanju ovog vida kontracepcije le~i strah da se nece postovati, najva~niji elernenat dobrovoljne sterilizacije, pravo ~oveka da slobodno i potpuno informisan bira ovaj metod. Jedan od razloga velikog broja abortusa а pre svega visokog udela ~ena sa ~etiri i vise abortusa u Srbiji је i odsustvo sterilizacije. Upravo zbog toga је jedan od ispitivanih stavova u anketi Ьiо i stav о sterilizaciji. Namera је Ьila da se utvrdi sta ~ene koje prekidaju trudnocu misle о ovoj metodi kontracepcije. Pitanje је glasilo : " Da li bi ste se Vi podvrgli sterilizaciji posto rodite ~eljeni broj dece i kada bi bili uvereni da sterilizacija ne uti~e na zdravlje, niti na sposobnost seksualnog opstenja". Sa ovako formulisanim pitanjem је pokusano da se unapred otklone dve naj~esce ograde za prihvatanje sterilizacije . Stav gotovo jedne trecine anketiranih ~ena (30 ,8 %) је da bi prihvatile sterilizaciju (tabela IV 7). Nasuprot njima, vecina ~ena (69,2%) ima negativan stav prema ovom kontraceptivnom metodu. 20Christopher Tietze, Induced AЬortion, Тhе Popu1ation Council, Xev York, 1975. 169 Sli~ne rezultate је dobio i Antonovski (71,8%), mada је pitanje bilo u~e postavljeno ( " Da li bi se Vi odlu~ili za sterilizaciju" ) anketirajuci ~ene koje prekidaju trudnocu na skopskoj klinici . 21 Potrebno је istaci da nije zabele~eno odsustvo stava u odnosu na ovo vrlo osetljivo pitanje , mo~da bas zbog na~ina na koji је postavljeno . Analiziranje stava prema sterilizaciji u odnosu na starost, broj dece, broj prethodnih abortusa i obrazovanje ~ena koje prekidaju - trudnocu nije pokazalo njihov veci uticaj na stavove о prihvatanju ove kontraceptivne metode . Naime, ~ene do 29 godine starosti su u 28,6% slu~aja potvrdno odgovorile na postavljeno pitanje а starije ~ene u 33,0% slu~aja. Udeo ~ena bez dece i sa jednim detetom koje bi hipoteti~ki pr ihvatile sterilizaciju (27,9%) se ne razlikuje bitno od udela ~ena sa dvoje i vise dece koje bi se na to odlu~ile (34,1%). Zene sa vecim brojem abortusa u reproduktivnoj istoriji imaj u u vecoj meri pozitivan stav prema ovorn pitanju ali ne u onoj meri koliko bi se to moglo o~ekivati (34,6% sa ~etiri i vise abortusa prema 28 , 0% do jednog prekida trudnoce) . Zene sa nezavrsenom i zavrsenom osnovnorn skolom su misljenja da bi prihvat ile sterilizaciju u vecoj meri (40,2%) u odnosu na ~ene sa srednjom skolom (28,2) i visim i visokim obrazovanjem (28,8%) . Pitanje је bilo tako forrnulisano da se razlog neprihvatanja sterilizacije kao definitivnog metoda kontracepcije nije tra~io . Medjutim, ovo pitanje је podstaklo neke ~ene da obrazlo~e svoj stav о prihvatanju drugih reverzibilnih metoda kontracepcije i abortusa radije nego tubalne ligitacije . Strah dominira u vecini razmisljanja. I to strah od moguce smrti dece, strah od operac1Je, strah od definitivnog guЬljenja ~enskog identiteta, strah od 21LjuЬoai.r Antonovsld , "ReproduktiYDo ponas anje urbane popu1acij e iena doi1ih na klini ku radi artificijelnog aЬortusa", Stanovniitvo, Broj 1- 4, 1984- 1985 . 170 gubitka seksualne privlacnosti kao i strah od definitivne vezanosti za mu~a . Va~no је naglasiti da nisu registrovani pronatalisticki razlozi kao objasnjenje neprihvatanja sterilizacije kao definitivne metode kontracepcije . Tabela IV 7. Stavovi zena о prihvatanju steril i zacije Svega О а Ne Broj zena 400 123 277 ро starosti do 29 godina 206 59 147 30 i vise godina 194 64 130 ро obrazovanju nezavrsena i zavrsena osnovna 82 33 49 srednja 245 69 176 visa i visolta 73 21 52 ро broju dece о i 1 215 60 155 2 i vise 185 63 122 ро broju aЬortusa о i 1 214 60 154 2 i 3 108 36 n 4 i vise 78 27 51 Struktura (U Х) ро starosti do 29 godina 100,0 28,6 71,4 30 i vise godina 100,0 33,0 67,0 ро obrazovanju nezavrsena i zavrsena osnovna 100,0 40,2 59,8 srednja 100,0 28,2 71,8 visa i visoka 100,0 28,8 71,2 ро broju dece о i 1 100,0 27,9 72,1 2 i vise 100,0 34,1 65,9 ро broju aЬortusa о 1 100,0 28,0 n,o 2 i 3 100,0 33,3 66,7 4 i vise 100,0 34,6 65,4 171 Stav mиskaraca о kontracepciji I z istoriske perspektive, coitиs interrиptиs i kondom, takozvana "mиska" kontracepcija је imala glavnи иlоgи и kontroli radjanja. Оо иvodjenja moderne kontracepcije, nekih 30 godina иnazad, ~ena је cesto bila ~rtva sopstvenog radjanj a kao i odluke i ponasanja partnera. sa pilиlom i spiralom uloge medjи polovima i и ovoj oЬlasti se menjajи . Novi metodi za razlikи od starih sи " ~enski " metodi i ~ena је и pozicij i da kontrolise sopstvenи plodnost i donosi sama odlukи о kontraceptivnom sredstvu koje се koristiti. U sиstini и vecini drustava nije izmenjen osnovni konflikt koji postoji и odnosи medjи polovima kada је rec о kontracepciji: za ~еnи је kontracepcija nacin da se sama zastiti od konsekvenci koje sa sobom nosi ne~eljena trиdnoca to jest da se zastiti od posledica namernog prekida trudnoce ili ne~eljenog radjanja, dok је za mиskarca kontracepcija nacin da se pobegne od posledica . Konflikt postoji, ~eni је data sansa da svoj stav о kontracepciji realizиje, ali da bi se donela prava odlиka о kontracepti vnim metodima i sredstvima koja се se koristiti i zatim se odlиka konzistentno i kontinиirano sprovodila neophodno је da ona odra~ava vrednosni sistem, verovanja, norme, ~elje, poglede, motive, odgovornost i muskarca i ~ene. Uspesna kontrola radjanja zahteva otvorenи komиnikacijи izmedju partnera i zato i muskarac i ~ena imaju podj ednako va~nu ulugu u ovoj oЬlasti. U tom smislu mogu se identifikovati tri nivoa putem kojih su muskarac i ~ena ukljuceni u upotrebu kontracepcije . Мо~е se n a praviti razlika izmedj u osobe koja daje inicijativu da se koristi odredjeno kontraceptivno sredstvo ili metod , osobe koja direktno koristi izabrani vid kontrole radjanja i osobe cija је pomoc neophodna da bi izabrano sredstvo ili metod Ьili efikasni. Na indirektan nacin, preko anketira nih ~ena smo pokusali da saznamo stav njihovih partnera о upotrebi kontracepcije (pitanje broj 34). ' 172 Gotovo polovina (48,8%) anketiranih ~ena је izjavila da је njihov partner za upotrebu kontracepcije. Distribucija kontraceptivnih sredstava i metoda za koje se njihovi partneri zala~u је sledeca: samo za modernu kontracepciju (59,0), iskljucivo za coitus interruptus {19,4%), samo za prezervativ {3,6%) kao i za bilo koje kontracepivno sredstvo ili metodu {18,0%) . Tesko је objasniti, bez dodatnog istra~ivanja, otkuda zalaganje u ovako visokom broju samo za pilulu i/ili spiralu . Da li u tom stavu preovladjuju objektivni faktori kao sto su visoka efikasnost ovih sredstava i nevezanost njihove aplikacije ili upotrebe za sam seksualni akt ili је psiholoska cena pilule i spirale kao " ~enskih 11 kontraceptivnih sredstava za muskarca nu~no ni~a . Na razmisljanje о ulozi psiholoske cene u zalaganju za upotrebu moderne kontracepcije upucuje i izuzetno nisko opredeljenje partnera anketiranih ~ena za prezervativ . Prezervativ је sredstvo koje ima niz prednosti kao sto su efikasnost, laka dostupnost i narocito odsustvo propratnih efekata. Takodje, otvoreno је pitanje koliko u prihvatanju jedne petine muskaraca samo prekinutog snosaja ima neupucenosti u d r uge metode i sredstva а koliko је coitus interruptus postao sinonim za seksualni akt za deo nase populacije . Gotovo jedna trecina anketiranih ~ena је saopstila da su njihovi partneri ili indiferentni prema upotrebi kontracepcije (25,7%) ili da sa njima о ovoj temi nisu ni razgovarali (6,2%). Ovaj podatak ukazuje da ne mali broj ne~eljenih ili neplaniranih trudnoca nastaje jer muskarci vise vole da ne ucestvuju u donosenju odlu.ke prepustajuci ~eni da је donese sto verovatno podrazumeva i da posledice te odluke sama snosi. Neiniciranj е i neprihvatanje razgovora о ovako va~nom pitanju је u stvari isto odluka, trenutno manje frustrirajuca i manje stresna da bi se posle kraceg ili du~eg perioda morala doneti jos va~nija odluka cija је cena sigurno veca . Blizu jedne petine ~ena (ili 19,3 %) је, pak, odgovorilo da је njen 173 .. partner protiv upotrebe kontracepcije. U obj asnjenjima, kao razlog i znesenog stava svog partnera, dominira misl j enje da је kontracepcija stetna za zdravlje (68,8%). Raz l og nije realan . on је pre svega racionalizacija neceg sto nece da se prizna. Svesna ili nesvesna. Racionalizacija muskarca ili ~ene ili оЬа partnera . u neprihvatanju kontracepcije jer је stetna za zdravlje sadr~ani su i ostali razlozi koji se daleko redje navode . Pre svih, strah da bi upotreba kontracepcije ~enu ohrabrila na neverstvo to jest kako same ~ene obrazla~u " ovako је siguran da ga ne varam" (11,7%). Takodje, neke muskarci (6,5%) kontracepciju do~ivljavaju kao tehnicku intervenciju u do~ivljaju koji је netehnicke prirode. Ovde se ogleda fundamentalan konflikt izmedju seksualnosti i tehnologije . Drugi, pak , svojim partnerkama za ovakav stav ne moraju da iznesu ni argument (6,5%). Kod mladjih, neo~enjenih muskaraca postoji i ~elja da se seksualni aspekt odnosa sakrije (3,9%) . Neki muskarci ~ele mnogo dece (2,6%). Koliko је to pronatalisticki stav а koliko dokaz sopstvene muskosti? Pitanje stava muskaraca о kontracepciji је takve prirode da bi moralo da se postavi i samom muskarcu. I to ne samo kao jedinki koja је najpre du~na da obrazlo~i sopstveni stav о upotrebi kontracepcije, vec kao jednom od partnera, ciji stav ne mo~e da bude potpuno nezavistan od ponasanja drugog partnera . Stav о abortusu i kontracepciji Abortus kao metod kontrole radjanja ima jasne prednosti. On је potpuno efikasan, jedini је metod koji omogucava da se prekine postojeca trudnoca i zasniva se na sigurnosti а ne na verovatnoci zaceca. Takodje, abortus је za razliku od vecine kontraceptivnih sredstava nezavisan od seksualnog akta, jednopotezna је intervencija, najcesce ne zavisi od pristanka muskog partnera i ne 174 podrazumeva pripremu i o~ekivanje seksualnog odnosa. Medjutim , generalno gledajuci, s medicinskog i socij alnog aspekta , kontracepcija se namece kao logi~no resenje dileme о vidu kontrole radjanja, ne izuzimajuci namerni prekid trudnoce u slu~aju kontraceptivne greske . Pojedinac, pak, vrseci izbor u uslovima podjednake dostupnosti 22 jednog od alternativnih resenja, subjektivno procenjuje ~itav niz relevantnih elemenata, ~esto i zajedni~kih elemenata, svakog od resenja. Osnova procene је mesavina afektivnog i racionalnog. Kada је re~ о abortusu i kontracepciji polazi se od osnovnih komponenata kao sto su neprijatno iskustvo, stetnost ро zdravlje, sukob sa partnerom, mogucnost ostvarenja, prihvatljivost sa moralnog gledista i drugo . Svaki od elemenata ima svoju psiholosku cenu , psiholosko opterecen je. Rezultanta ~itavog procesa је psiholosko opterecenje abortusom i psiholosko opterecenje kontracepcijom. Sto је psiholosko opterecenje jednim resenjem manje to је njegova prihvatljivost za jedinku veca i obrnuto . U ovom istra~ivanju ispitiavno је psiholosko opterecenje abortusom i psiholosko opterecenje kontracepcijom ( pitanja broj 36 i 37) . Za svaki od pet elemenata za koje se pretpostavilo da ulaze u procenu ponudjeno је tri odgovora . Na sledeci na~in је subjektivan do~ivljaj pretvoren u numeri~ke vrednosti : odgovo~ "mnogo" nosio је dva poena, odgovor "malo " jedan а odgovor " nimalo" nula poena . Zbirna suma koja p r edstavlja psiholosko opterecenje abortusom mogla је da ima vrednost od nula do deset poena. Takodje, zbirna suma koja predstavlja psiholosko opterecenje kontracepcijom mogla је da ima vrednost od nula do deset poena. Veca vrednost zbirne sume 22 Da bi izЬor iz.edju aЬortusa i kontracepcije bio uistinu s1oЬod•n nuino је da ne postoje zakonske prepreke pri8eni ni aЬortusa ni kontracepcije , zatia da triiste bude snaЬdeveno svi.a kontracepti vni.a sredstvi.aa, da ustanove koje vrse prek.i.d trudnoee i savetovaliita za kontracepciju budu podjed.nako zastuplj ena kao i da nivo in:forai.sanosti о osobi.na•a ova dva aetoda kontole radjanja bude zadovoljavajuci. 175 ukazuje na vece psiholosko opterecenje (tabela IV 8). Anketirane ~ene do~ivljavaju abortus kao neprijatno iskustvo u vecoj meri nego sto u tom smislu do~ivljavaju kontracepciju (574 poena prema 499 poena) . Razlika nije toliko velika u psiholoskom opterecenju ovog elementa koliko bi se moglo predpostaviti s obzirom da se razgovor vodio u ocekivanju namernog prekida trudnoce . ТаЬеlа IV 8. Psiholosko opterecenje aЬortusom i kontracepcijom Broj zena Broj poena rmogo malo nimalo Abortus neprijatno iskustvo 229 116 55 574 stetan ро zdravlje 52 232 116 336 uzrok sukoЬa sa partnerom 16 35 349 67 komplikovano ostvariti 27 114 259 168 moralno uznemiravajuci 1Z1 1SZ 1Z7 39lt ukupno 1539 Kontracepci ја neprijatno iskustvo 213 73 114 499 stetna ро zdravlje 294 67 39 655 uzrok sukoЬa sa partnerom 31. 36 330 104 komplikovano ostvariva 89 187 124 365 moralno uznemiravajuca 3 6 391 12 ukupno 1635 Podstaknute da procenjuju u kojoj је meri za njih abortus neprijatno iskustvo neke od anketiranih ~ena su svoj subjektivni do~ivljaj i obrazlagale . Mnoge ~ene podvlace da је za njih abortus psihicki mnogo vise nego fizicki neprijatno iskustvo. Takodje, vise ~ena је izjavilo da је za njih, pre svega ili jedino, prvi abortus bio neprijatno iskustvo ( " Prvi put је grozno. Posle vise nije jer znas sta t e ceka"; slu~benik u racunovodstvu, 29 godina, cetvrti abortus) . Za neke ~ene је abortus neprijatno iskustvo jer se 176 osecaju poni~eno ( "Pre svega је abortus poni~avajuce iskustvo . Cekas satima, onda te uvedu, sve ~ene zajedno i jedino sto ti ka~u ј е skidaj gace 11 , pravni sekretar, з 5 godina, treci abortus; 11 U~asno poni~avajuce . Poni~avaju te sestre i doktori а sam si kriv sto si u takvoj situaciji sto је, takodje, poni~avajuce 11 , medicinska sestra, 30 godina, drugi abortus) . Za druge, pak, abortus bi bio neprijatno iskustvo ako Ьi okolina to saznala ( 11 Neprijatno bi mi bilo da okolina sazna za moju odluku . Svi bi me osudj i vali . Naro~ito se plasim da moja cerka ne sazna 11 1 daktilograf 1 35 godina 1 treci abortus) . Bol ili strah od opste anestezije је osnovni razlog sto neke ~ene namerni prekid trudnoce do~ivljavaju kao neprijatan ( 11 Zbog bola је to neprijatno iskustvo а plasim se i opste anestez i ј е 11 , ekonomista -stru~ni saradnik 1 З 9 godina 1 treci abortus ; " Nimalo neprijatno iskustvo danas sa opstom anastezijom 1 nekad је sigurno bilo neprijatno11 1 laborant, 37 godina 1 osmi abortus) . Zene koje prihvataju abor tus upravo zbog toga sto је to jednopotezna intervencija iz tog ugla i cene neprijatnost ovog vida kontrole radjanja ( 11AЬortus nije svaki dan, jedanput godisnje pre~ivis i t u grozotu 1 slu~benik u turizmu, 25 godina, drugi abortus; 11Neprijatno је ali se brzo zaboravi 11 1 hemijski tehni~ar 1 33 godine 1 ~etvrti abortus). Na drugoj strani se nalaze razmisljanja ~ena koje abortus ne do~ivljavaju kao nesto neprijatno. Naj~esce se. razmislja da је lakse prekinuti trudnocu nego ici kod zubara ( " Idem radi ј е na kireta~u nego da vadim zub 11 1 slu~benik u ra~unovodstvu 1 29 godinal ~etvrti abortus; 11 Lakse mi ј е da prekinem trudnocu nego da odem kod zubara" 1 kuvarica 1 43 godine 1 dvadest prvi abortus) . Zene koje procenjuju kontracepciju kao neprijatnu naj~esce taj svoj subjektivni do~ivljaj obrazla~u time da је za njih kontracepcija obavezujuca, neprirodna, dosadna i zato neprijatna . stetnost ро zdravlje abortusa i stetnost ро zdravlje kontracepcije 177 se upadljivo razli~ito do~ivljavaj u. Psiholosko opterecenje stetnoscu kontracepcije је gotovo dva puta vece od psiholoskog opterecenja stetnoscu abortusa (ukupni skor za kontracepciju 655 а za abortus 336} . Navescemo karakteristi~na razmisljanja о stetnosti kontracepcije: " Sve је rnnogo stetno osirn prezervativa ali ~ensko si sta ces", (anesteziolog , 36 godina, treci abortus) . " Kontracepcija је rnnogo stetna hoce da nastane turnor" , (tekstilna radnica, 36 godina, ~etvrti abortus). " .Ni lekari ne preporu~uju kontracepciju . Ја sarn htela spiralu da stavirn. Мој ginekolog ka~e da spirala izaziva zapaljenja j ajnika, krvaris kada је stavis dugo i tako to " , (daktilograf, 33 godine , drugi abortus) . "Mnogo је to s tetno za zdravlje . sve hoce da oboli " , (konobar, 37 godina, deseti abortus) . " Spirala ј е strano telo, hemija је opasna, taЬlete izazivaju rak , rnehani~ka sredstva su neprijatna ра sta onda da radis", (profesor и srednjoj skoli, 40 godina , treci abortus). "Моја rnajka nije nikada nista upotreЬljavala. Zato је i do~ivela 70 godina" , (knjigovodja , 40 godina, drugi abortus) . Kada је, pak , re~ о abortusu i njegovoj stetnosti ро zdravlje vecina ~ena vidi direktnu i jedinu vezu izrnedju vestine operatora i komplikaci ja i posledica namernog prekida trudnoce . Puno anketiranih ~ena podvla~i da abortus nije stetan ро zdravlje ako је lekar dobar i d obro uradi intervenciju. Tra~ena је i procena koliko је abortus а koliko kontracepcija uzrok sukoba sa partnerorn. Psiholosko opterecenje ovom komponentom је upadljivo vece kada је re~ о kontracepciji ( 104 poena za kontracepci ju prema 67 poena za abortus) . Anketirane ~ene do~ivljavaju kontracepciju i kao r esenje koje је 178 neиporedivo komplikovanije ostvariti nego namerni prekid trиdnoce (365 poena prema 168). Moralnost jednog postиpka, dileme i pitanja koja pokrece sи, takodje, va~an elemenat psiholoskog opterecenja и smislи psiholoske cene njegove primene. Rezиltati роkаzији da је namerni prekid trиdnoce jedini vid kontrole radjanja koji moralno иznemirava ~ene (394 poena је psiholosko opterecenje za abortиs а 12 poena za kontracepcijи). Na pitanje da li ih i и kom stepenи moralno иznemirava abortиs , 121 anketirana ~ena је izjavila da је namerni prekid trиdnoce "mnogo" иznemirava, 152 ~ene da ih "malo " moralno иznemirava а 127 ~ena da ih ovaj vid kontrole radjanja иopste neиznemirava и moralnom pogledu . Bez obzira sto se mo~e predpostaviti da sи ~ene razresile moralne dileme koje abortиs pokrece, samim tim sto sи se odlиcile da prekinи trиdnocи, ostaje niz otvorenih pitanja . Cini se da se neka od osnovnih и tom smislи mogu postaviti: Da li је fetиs licnost? Kada fetиs postaje licnost? Da li је moralno roditi dete koje nece imati оса pored sebe? Da li imam pravo ·da rodim dete i time иgrozim egzistencijalna prava ostale vec rodjene dece? Sta је sa mojim moralnim pravima? Da li dete ima moralno pravo da se rodi ~eljeno? Navescemo neka razmisljanja anketiranih ~ena koja ilиstrиjи koliko se tesko mo~e do~ivljavati abortиs и moralnom smislи: "Ја sam pravi иЬiса " , (asistent na Tehnoloskom fakиltetи, 36 godina, treci abortus) . "Posle svakog abortиsa se grozno osecam. Tesko mi је na dusi . Razmisljam о sebi kao moralnoj nиli", (radnica, 31 godina, treci abortиs) . " Imala sam dva prekida trиdnoce kao stиdentkinja, pre nego sto sam rodila prvo dete . Tada nisam osecala da је to nesto lose, da је greh, nije me иopste moralno uznemiravalo . Sada kada imam dvoje dece i kada sam se odlиcila na prekid trиdnoce osecam se и~asno jer 179 s am sada svesna da unistavam svoje dete", (sef ekspoziture banke, 32 godine, treci abortus). "Greh је prekid trudnoce i to najveci. То mora da se plati. s tici се me kazna" , (frizer, 24 godine, prvi abortus). Ukupno utvrdjeno psiholosko opterecenj e, uzimajuci u obzir sve elemente kao celinu, pokazuje da manje ili vise ne postoji razlika i zmedju do~ivljaja koje u ovom smislu stvara kontracepcija odnosno primena abortusa . Ukupno psiholosko opterecenje abortusom је 1539 poena а kontracepcijom 1635 ili 6,2% vise. U okviru ovog sumarnog pogleda potrebno је istaci da је va~nost pojedinih komponenata psiholoskog opterecenja razli~ita. "Neprijatno iskustvo" ima upadljivo najveci uticaj na fonniranje psiholoskog opterecenja abortusom. Na drugom i trecem mestu sa priЬli~no istim brojem poena su moralna komponent a i stetnost ро zdravlje, na ~etvrtom mestu komplikovanost primene а na poslednjem mestu, sa najmanjim uticajem, sukob sa partnerom. Na drugoj strani , stetnost ро zdravlje је daleko najzna~ajnija komponenta koja deluje na formiran j e psiholoskog opterecenja kontracepcijom. Redosled ostalih komponenti је "neprijatno iskustvo", zatim komplikovanost primene, sukob sa partnerom а daleko na kraju moralna dilema ovog resenja. Anketirane ~ene o~igledno do~ivljavaju abortus kao ravnopravno resenje proЬlema kontrole radjanja koje ih ukupno gledajuci ~ak manje psiholoski opterecuje od kontracepcije. Osnovno је pitanje koliko se i na koji na~in objektivno mo~e delovati da se ovaj stav promeni . Rezultati ovog istra~i vanja u tom smislu ukazuju na najmanje dve mogucnosti . Jedna је, sirenje znanja, medicinski a rgumentovanog о stvarnoj stetnosti svakog kontraceptivnog s redstva. Drugi na~in је poboljsanje sistema usluga vezanih za kontracepciju postujuci potrebe ~ena. 1 80 * * * Rezultati testiranih stavova ~ena pru~aju mogucnost da se neka va~na pitanja determinacije abortusa potpunije shvate а samim tim da se odrede i pravci politike u ovoj oЬlasti. U tom smislu su najva~niji oni koji govore о stabilnosti niskih reproduktivnih normi i о postojanju velikog psiholoskog otpora ~ena prema kontracepciji. Muskarci su, takodje, u osnovi protiv kontracepcije bilo sto su direktno protiv nje, nezainteresovani za nju ili se zala~u samo za ~enska kontraceptivna sredstva . Kod relativno velikog broja ~ena konstantovano је odsustvo ~elje za sticanjem znanja о modernoj kontracepcij i. Lose iskustvo ~ena sa savetovalistem za kontracepciju, ро svemu sudeci jedan је od va~nih uzroka velikog broja abortusa. Spremnost prihvatanja sterilizacije od ne malog broja ~ena indirektno pokazuje da је odsustvo tubalne ligitacije jasan faktor, pre svega, abortusa viseg reda. 181 PONASANJE Ljudsko ponasanje је slo~en fenomen determinisan osobinama li~nosti, njenim znanjem , motivacijom i uslovima sredine u kojoj ~ivi . Jedan od najopstijih modela ponasanja dao је Fisbajn 23 razvijajuci Rozenbergovu teoriju kognitivnog ponasanja i Dilanovu teoriju propozicione kontrole . On razlikuje dve osnovne, odvojene komponente ponasanja . Jedna komponenta је individualan stav о odredjenom ponasanju ~ija је osnova verovanje u konsekvence specifi~nog ponasanja . Druga komponenta је drustveni i normativni uticaj na ponasanje koji svaka li~nost propustajuci kroz sopstvenu prizmu oboji stvarajuci subjektivne norme odredjenog ponasanja. Rezultanta ove dve komponente је nameravano ponasanje iz kojeg proizilazi dejstvo na odredjeno ponasanje . Ponasanje zatim ima povratno оЬе osnovne komponente koje ga uslovljavaju, to jest uti~e i na verovanje о posledicama specifi~nog ponasanja i na stvaranje odredjenih socijalnih normi. Otvoreno је pitanje stepena va~nosti ovih komponenata u svakom konkretnom tipu ponasanja kao i prirode veze izmedju nameravanog i stvarnog ponasanja. Vise autora је proveravalo izlo~en model u oЬlasti reproduktivnog 23 Lut z von Ros ensti es, Gunther Oppit z , llartin Ste n g e1 , "Иotivation о% reproductiv e behavi or: А theoreti ca1 c oncept and its a pp1icati on" , in Deter.inants of Ferti1ity Trends ... , ор. cit . 182 ponasanja, ukljucujuci i kontrolu radjanja putem pilule, utvrdjujuci visok stepen izmedju ovog oЬlika ponasanja i stavovne i normativne komponente. KONTRACEPTIVNO PONASANJE Anketa је· sadr~ala niz pitanja о kontracepciji kao formi ponasanja . Razmatrani su izvori saznanja za ovaj vid kontrole radjanja, uloga roditelja u kontraceptivnoj edukaciji, sva upotreЬljavana kontraceptivna sredstva i metode (prvo, najdu~e, ikada upotreЬljavano, zasticenost odnosa u momentu zaceca trudnoce koja se prekida), ukljucujuci razloge za odustajanje od pojedinih kontracepti vnih sredstava kao i buduce namere vezane za kontraceptivno ponasanje. Kontraceptivna edukacija Sa obrazovne tacke gledista roditelji i skola, а sa zdravstvene medicinska sestra, ginekolog, i/ili lekar opste prakse Ьi trebali da budu glavni izvor informacija о kontracepciji. Medjutim, realnost је drugacija. Anketirane ~ene retko navode kao izvor saznanja о kontracepciji (pitanje broj 19) roditelje (7,5%), skolu (8,8) i lekara ili medicinsku sestru (9,0%). Stampa i drugarica su daleko najznacajniji izvori (36,5 i 33 ,2 %). Literatura i partner se navode u 3,0 odnosno 2,0% slucaja. Anketirajuci ~ene koje prekidaju trudnocu u skopskoj klinici Antonovski је, takodje, utvrdio da su dva najcesca izvora informacija о kontracepciji mass mediji i 183 drugar ica. 24 I mladjim ~enama i ~enama starim зо i vise godina su glavni izvor saznanja о kontracepciji bili drugarica i stampa . Vi5'e od dve trecine ~ena (70,4% do 29 godi ne i 69,1% sa зо i vise godina) navode jedan od ova dva izvora. Skola i roditelji su bili dva puta ~esci izvor saznanja za ~ene do 29 godine starosti (21 ,4 %) nego za s tari je ~ene (10,8%). Nasuprot, lekar i medicinska sestra su bili tri puta ~esci izvor saznanj а о kontracepcij i za starij е nego mladje ~ene (13 , 4% prema 4, 9) sto је i razumljivo jer gotovo sve ~ene navodeci ovaj izvor isti~u da је do tog saznanja doslo posle porodjaja . U kvalitativnom smislu mesto odrastanja nije faktor koji determinise bitne razlike. То se naro~ito vidi kada је re~ о uticaju drugar ice i s t ampe kao izvora saznanja jer ga prakti~no podjednako navode i ~ene rodjene u Beogradu (68,9%) i ~ene koje su Beograd dosle iz gradskog naselja sa preko 20 ооо s t anovnika (67,0) i iz ostalih naselja (71,8%) . Medjutim, u r azvijenoj sredini prisutniji ј е uticaj skole i porodice (22 ,4 i 18,1%) u odnosu na manje razvijenu sredinи (10,4%). Naj~esce se saznanje о kont racepciji kao vidи kont role radjanja sti~e sa 15 i 16 godina starosti (32, О%) . Prve informacije о mogиcnosti spre~avanja trudnoce i na~inima ostvarenja te mogucnosti dobijajи se nesto r edje и dоЬи od 17- 18 godina (25, З%), sa 19 godina i vise (21,2) odnosno и starosti do 14 godina (21,5%) . Starosne razlike и odnosи na godine sticanja saznanja о kontracepciji su иpadljive . Mladje generaci je ~ena ranije saznajи za na~ine prevencije trиdnoce . Pre 16 godine starosti је za kontracepcijи saznalo gotovo dve trecine mladjih ~ena (64,6%) . 24LjuЬoair AntonoysJti., •кeproduktivno ponai anje ••• •, ор . c it. 184 PriЬli~no isti broj ~ena (58,2%) starih 30 i vise godina је росео da stice znanje о kontracepciji posle 16 godine starosti . Pored starosti faktor koji deterrni nise razlike је i rnesto ~ivljenja. Оо 16 godine starost i о k ontracepciji је nesto Ьli~e saznalo 69,6% ~ena rodjenih i odraslih u Beogradu, 61,3% ~ena koje su u Beograd dosle iz gradskog naselja sa preko 20 000 stanovnika i 36,7% ~ena doslih u glavni grad iz ostalih naselja. Porodica је izuzetno retko irnala ulogu u seksualnoj edukaciji ~ena koje su se odlucile da prekinu tekucu trudnocu (pitanje broj 20) . Gotovo 80,0% је izjavilo da se u njihovoj roditeljskoj kuci nije uopste razgovarano о seksualnirn odnosirna, abortusu i kontracepcij i . Dalje , 16 , 7% ~ena razrnatranje sa roditeljirna ovih terna ocenilo је kao delirnicno. Sarno 16 anketiranih ~ena (ili 4,0%) srnatra da је u njihovoj roditeljskoj kuci celovito razgovarano о seksualnirn odnosirna i kontroli radjanja . Mladje ~ene su tri puta cesce sticale seksualno obrazovanje u porodici (30,5%) nego ~ene stare 30 i vise godina (10,3%) . Takodje, utvrdjena је jasna korelativna veza izrnedju rnesta odrastanja anketiranih ~ena i seksualne edukacije. u porodici. S jedne strane, svaka treca ~ena rodjena u Beogradu је razgovarala sa roditeljirna о seksualnirn odnosima , abortusu i kontracepciji. s druge strane svaka peta anketirana ~ena koja је u Beograd dosla iz gradskog naselja sa preko 20 000 stanovnika i svaka deseta ~ena koja је iz ostalih naselja dosla u Beograd је pocela da stice inanje о bitnirn ternarna seksualnog ~ivota u okviru svoje porodice. Rezultati ankete pokazuju da u nasoj sredini seksualna edukacij a nije sastavni deo najva~nijih socijalnih institucija. U skoli, terne vezane za seksualni ~ivot i kontrolu radjanja se otvoreno i sisternatski ne diskutuju . Urnesto razgovora u ranorn dobu ~ivota u porodici se bitne terne seksualnog obrazovanja ne pokrecu . 185 Zapostavljanje zna~aja seksualnog vaspitanja 1 uverenje о seksualnoj edukaciji kao podstreka~u seksualne aktivnosti mladih 1 pasivnost, stid 1 konzervativizam kao i sopstveno nedovoljno znanje su osnovni razlozi sto su ulogu skole i r~oditelja u seksualnoj edukacij i preuzeli stampa (ро pravilu "~uta'' ) i razgovor medju drugaricama. Proslo , sadasnje i budu6e kontraceptivno ponasanje Coitus interruptus је za gotovo tri ~etvrtine anketiranih ~ena bio prvi kontraceptivni metod koji su koristili (pitanje broj 23 1 tabela IV 9) . Daleko zaostaju6i za ovim najstarijim vidom kontracepcije, kao prvo kontraceptivno sredstvo koris6eni su prezervativ (8 1 5%) 1 pilula (7 1 8) i hemijska kontraceptivna sredstva (7 1 2%) . Izuzetno retko su se anketirane ~ene opredeljivale na po~etku upotrebe kontracepcije za metod plodnih dana, С film i spiralu. Nema velikih generaciskih razlika u opredeljenju za prvo kontraceptivno sredstvo. I mladje ~ene i anketirane ~ene sa 30 i vise godina su se upadljivo naj~es6e opredeljivale za coitus interruptus kao prvi metod kontrole radjanja . Mladj e ~ene 1 ~ak 1 u nesto ve6em broju (74 1 7% prema 69, 1%). Takodje 1 mladje ~ene su ~es6e birale kao prvo kontraceptivno sredstvo prezervativ (10,2% prema 6,7%) . Pilulu i hemijska kontraceptivna sredstva 1 moderna kontraceptivna sredstva 1 su ~es6e 1 pak 1 kao prvo kontraceptivno sredstvo koristile ~ene sa 30 i vise godina (10,8 i 9 1 3 prema 4 1 9 i 5,3%) . Faktor koji jasno determinise izbor prvog kontraceptivnog sredstva је obrazovanje 1 mada је u ovom slu~aju veza posredna s obzirom da nije poznat nivo obrazovanja u vreme po~etka koris6enja kontracepcije . Coitus interruptus је bio prvi vid kontracepcije za koji su se opredelile gotovo sve ~ene sa nezavrsenom i zavrsenom osnovnom skolom 1 vise od dve tre6ine ~ena srednjeg obrazovanja а 186 polovina ~ena viseg i visokog obrazovanja. Suprotan је trend kada је re~ о efikasnoj kontracepciji. Zene sa visom i visokom skolskom spremorn su deset puta ~esce Ьirale pilulu kao prvo kontraceptivno sredstvo, sest puta ~esce prezervativ i pet puta ~esce hernijska kontraceptivna sredstva u odnosu na anketirane ~ene sa nezavrsenom i zavrsenorn osnovnom skolom. ТаЬеlа IV 9. Prvo upotreЬljeno kontraceptivno sredstvo ili metoda Staгost Svega do 29 30 i vise godina godina Broj zena 400 206 194 coi tus interruptus 288 154 134 metod ri tma 9 4 5 prezervativ 34 21 13 hemijska k.s. 29 11 18 pilula 31 10 21 с fi lm 1 1 spirala 1 1 nije upotreb. 7 5 2 Struktura 100,0 100,0 100,0 coi tus interruptus 72,0 74,7 69,1 metod ri tma 2,2 1,9 2,6 prezervativ 8,5 10,2 6,7 hemijska k.s. 7,2 5,3 9,3 pi lul а 7,8 4,9 10,8 с film 0,3 0,5 spirala 0,3 0,5 nije upotreb. 1, 7 2,4 1, о ~kolska sprema nezavrsena srednja visa i i zavrsena vi soka osnovna 82 245 73 7S 177 36 7 2 2 21 11 3 12 14 1 21 9 1 1 5 100,0 100,0 100,0 91,4 72,2 49,4 2,9 2,7 2,4 8,6 15,1 3,7 4,9 19,2 1, 2 8,6 12,3 0,4 0,4 1, 2 2,0 1,4 Bitno је, jos, istaci da su gotovo sve anketirane ~ene prvi put razresujuci dilemu о dva alterat ivna resenja kontrole radjanja izabrale kontracepciju. Naime, 98, з % ~ena nije imalo naroerni prekid trudnoce pre upotrebe prvog kontraceptivnog sredstva ili 187 metode (pitanje broj 24). Takodje, odluka о prevenciji trudnoce se naj~esce donosi pre u~esca u reprodukciji (pitanje broj 25). Vise od dve trecine ~ena (71,8%) је po~elo da koristi kontracepciju pre radjanja prvog deteta . Struktura upotrebe prvog kontraceptivnog sredstva i metoda i struktura najdu~e koriscenog kontraceptivnog sredstva i metoda su gotovo uniformne (tabela IV 10) . Vise od dve trecine ~ena (69,4%) је ~eleci da prevenira trudnocu najdu~e koristilo coitus interruptus . Drugo mesto u strukturi dele prezervativ i pilula (ро 8%) . Samo је 19 ~ena (ili 4,8%) najdu~e koristilo spiralu, kontraceptivno sredstvo ~ija је velika prednost sto jednom stavlj eno mo~e niz godina da prevenira trudnocu . Udeo metode plodnih dana, toliko razli~ite metode i ро prirodi i ро efikasnosti od spirale, је sli~an (4,0%) . Jedna ~ena је najdu~e koristila с film. Mlade ~ene ~esce i kao prvu i kao najdu~e upotreЬljavanu kontracepciju navode coitus interruptus i prezervativ а ~ene stare 30 i vise godina pilulu i spiralu. Korelativna veza izmedju obrazovanja anketiranih ~ena i najdu~e koriscenog kontraceptivnog sredtva i metoda је samo jasna kada је re~ о tri vida kontracepcije . Zene sa visim i visokim obrazovanjem redje, iako dominantno , navode coitus interruptus kao najdu~e upotreЬljavanu kontracepcij u u odnosu na ~ene srednjeg i osnovnog obrazovanja (48 , 0 prema 73,5 i 76,9%) . Spiralu, pak , ~ene sa zavrsenom visom i visokom skolskom spremom su dva puta odnosno pet puta ~esce najdu~e upotrЬljavale u odnosu na ~ene sa osnovnim i srednjim obrazovanjem. Razlike su jos izrazitije kada је re~ о prezervativu . Ovo sredstvo kao najdu~e upotreЬljavanu kontracepciju је navelo 15,1% ~ena sa visim i visokom obrazovanjem, 8,2% ~ena sa srednjim i 1,2% ~ena sa osnovnim i ni~im obrazovanjem. 188 ТаЬеlа IV 10. Na jduze upotreЫ javano kontraceptivno sredstvo ili metod Svega Broj iena 400 coitus interruptus 278 metod ritma 16 prezeгvativ 32 hemijska k. s . 15 pilula 32 с fi lm 1 spiгala 19 nije upotreb. 7 Stгuktura (u%) 100,0 coi t us interruptus 69,4 metod ri tma 4,0 pгezervat iv 8,0 hemijska k. s. 3,8 pi lula 8,0 с fi lm 0,3 spirala 4,8 nije upotreb. 1 '7 do 29 godina 206 148 8 19 9 12 1 4 5 100,0 71,9 3,9 9,2 4,4 5,8 0, 5 1 '9 2,4 Starost 30 i vise godina 194 130 8 13 6 20 15 2 100,0 67,1 4, 1 6,7 3,1 10,3 7,7 1,0 ~kolska sprema nezavrsena srednja visa i i zavrsena visoka osnovna 82 245 73 63 180 35 11 5 1 20 11 6 5 4 7 17 8 1 4 6 9 1 5 1 100,0 100,0 100,0 76,9 73,5 48,0 4,0 6,9 1, 2 8,2 15, 1 7,3 2,0 5,5 8,5 6,9 10,9 0,4 4,9 2,5 12,3 1,2 2,0 1, 4 Anketiranim ~enama је postavljeno i pitanje da spontano nabroje sva kontraceptivna sredstva i metode koje su upotreЫjavale (pitanje broj 26) . Posto su odgovori na niz pitanja о kontraceptivnom ponasanju mogli da poslu~e kao dopuna i korektiv, sto је i u~injeno , odustalo se pri postavljanju ovog pitanja od ~itanja spiska svih kontraceptivnih sredstava i metoda. Iz dva razloga . Jedan је faktor vremena а drugi psihi~ki zamor. Pri t im smo se oslanjali na rezultate istra~ivanja 25 ~iji је cilj bio da se 25Char1es Westo:f:f, Jloreen Go1daa.n, Lorenzo Иoreno, •eo11ection o:f Survey on Contraception: An Eva1uati on o:f on Bzperiaent in Peru•, Studies in Paai1y P1anninq, Vo1uaen 20, XuaЬer З, 1989. 189 otkrije najbolji na~in postavljanja pitanja о ikada upotreЬljavanoj kontracepciji . Oni su pokazali da је bitan i redosled citanja kontraceptivnih sredstava i metoda. Naime jednolicnost pitanja је izazivala dosadu i gubitak interesovanja ра su dobijeni razliciti odgovori о upotrebi istog kontraceptivnog sredstva kada је procitano kao prvo ili kao zadnje . Za svaki metod i sredstvo је odvojeno, imajuci u vidu broj ~ena koje su ga navele, izracunata frekvenca . Za svaki metod i sredstvo ј е odvoj eno izracunata frekvencija s obzirom da su ~ene navodile vise vidova kontracepcije. Bitno је , pre svega, istaci da su prakticno sve ~ene (98,З%) upotreЬljavale neki vid kontr acepcije . Gotovo sve ~ene navode coitus interruptus (94 , 0%) . Oko 40% ~ena ima iskustva sa prezervativorn . Gotovo svaka treca ~ena је koristila pilulu (29,0) . Hemijska kontracept ivna sredst va је, takodje, upotreЬljavala svaka treca ~ena (З1,З%) . Jedna cetvrtina ~ena (2З , 8%) је navela metod plodnih dana . Svaka sedma ~ena је koristila spiralu ( 14, З%). Zanemarljiv broj ~ena је upotreЬljavao С filter (1,0%) i dijafragmu (О,З). Mladje anketirane ~ene u odnosu na ~ene stare ЗО i vise godina upadlj i vo cesce navode upotrebu samo klasicnih 26 metoda ( 56, 8 prema З 8, 7) . Obrnuto, i klasicna i moderna sredstva cesce su upotreЬljavale starije ~ene (57,7 prerna З9,8). Retko anketirane ~ene, nezavisno od starosti i nivoa obrazovanja, imaju iskustva sarno sa rnodernirn sredstvirna za kontracepciju. Udeo · upotrebe samo klasicnih metoda i udeo i klasicne i rnoderne kontracepcije gotovo ј е ј ednak kod ~ ena sa osnovn im i sredn ј irn obr а z ovan ј em ( 5 6, 1% 26u k1asieuu kontracepcij u sYrstani. s u coit us interruptus, dojenje, ~~etod p1odnih dana i prezerYati Y а u 80derna kontracepti...na sredst va pi1u.1a, spira1a , С fi1a , dijafragaa i heaijska kontracepti...na sredstva. Pode1a је us1o...na jer 1111oga ".Юerna" sredstva i.8aju dugu i s t o riju , kao i to је i prezerYatiY drugaciji danas u kva1i tati ...no• s8is1u. 190 prema 40,2 i 51,4 prema 45,7) . Medjutim, kada је rec о ~enama sa visim obrazovanjem udeo klasicnih kontraceptivnih metoda је upadljivo ni~i (27,4 %) u odnosu na udeo i klasicne i moderne kontracepcije (67,1). Gotovo trecina ~ena (30,%) је upotreЬljavala samo jedan vid kontracepcije . Medju njima, gotovo sve ~ene (92,7%) su iskljucivo koristile coitus interruptus u cilju prevencije trudnoce . Polovina anketiranih ~ena (48,5) odgovarajuci na ovo pitanje navodi dva i tri sredstva i metoda . Manji broj ~ena је lutao birajuci kontraceptivno sredstvo koje mu odgovara . Naime, jedna petina ~ena је koristila cetiri i vise sredstava . Zene koje imaju iskustva sa vise sredstava i metoda najcesce su koristile ili i klasicnu i modernu kontracepciju (71,8) ili samo klasicne metode (26 , 7%) . Izuzetno su se ~ene oslanjale samo na moderna sredstva (1,5%) . U momentu zaceca dve trecine ank·etiranih ~ena је koristilo neko kontraceptivno sredstvo ili metod а svaka treca ~ena (33,7 %) nije pokusala da prevenira trudnocu mada је nije ~elela . Medju onim ~enama koje su koristile kontracepciju, samo 3,2% ~ena је upotreЬljavalo sredstva najvece efikasnosti (pilulu 0,8 i spiralu 2,4%) , svaka deseta ~ena је koristila ostala efikasna sredstva (hemijska kontraceptivna sredst va 6,3%, prezervativ 4,0 i с film 0,4%) dok se ogromna vecina ~ena ((86,1%) oslanjala na klasicne, najmanje efikasne metode (coitus interruptus 50 , 4, metod plodnih dana 32,5 i laktacija 3,2%) . Vec cinjenice о strukturi koriscenih metoda i sredstava kontracepcije kao i okolnost da jedna trecina ~ena nije ni pokusala prevenciju trudnoce jasno indicira na osnovne uzroke ne~eljene trudnoce koja је zavrsena abortusom . Ovo dobrim delom potvrdjuju i odgovori ~ena na pitanje о razlogu nezasticenosti odnosa. Tako је gotovo polovina ~ena ne~eljenu trudnocu pripisala nemarnost i partnera (46,1%). Jedna cetvrtina ~ena је smatrala da је osnovni 191 razlog "neo~ekivan odnos". Oko 14% ~ena је pretpostavilo da је sterilno usled svojih godina, t ek izvadjene spirale ili zapaljenja jajnika . Samo 4,7% ~ena izjavljuje da se opredelilo za abortus kao vid kontrole radjanja . Mali broj ~ena је naveo protivljenje partnera upotrebi kontracepcije (3,9%), zaboravnost upotrebe kontraceptivnog s r edstva (0,6%), oslanjanje na srecu (1,7%) odnosno pr ihvatanje pasivnog stava (2,8%) . Analizirajuci kontraceptivno ponasanje anketiranih ~ena mo~e se zaklju~iti da је prekid t rudnoce rezultat odredjenog izbora p r eventivnih mera а ne opredeljenje za abortus kao vid kontrole radjanja . Velika vecina ~ena pokusava da prevenira t r udnocu putem coitusa i nerrupt usa . То је kontracept ivan metod sa kojim mn ogo ~ena po~inje zastitu u fertilnom dobu i koji nastavlja da koristi najveci deo tog per ioda . Takodje , se mo~e reci da је ova na jst arij a, neefikasna metoda kontrole radjanja u velikoj meri inkorporirana u sist em vrednosti i normi . Coitus i ntrruptus је postao prirodni, normalni deo seksuanog odnosa, ~ak mnogim parovima sinon im za seksualn i ak t . Rezultati ovog istra~ivanja daju jedan deo odgovora na pitan je zasto se nase ~ene u tolikoj meri oslanjaju na vid kontracepcije koja se danas i u razvijenim i u zemljama u razvoju r etko koristi . п .. Jedan od uzroka је u t vrdjeno nisko znanje ~ena о anatomiji i fiziologiji repr odukcije, moder noj kontracepciji kao i efikasnosti ove metode . Izbor coitus interruptusa kao kontraceptivnog metoda odra~ava i jos uvek tradicionalno shvatanje оЬа pola ' da је muskarac taj koj i treba da ima dominantnu i akti vnu ulogu u celokupnoj seksualnoj aktivnosti uklju~ujuci i kontracepciju . Takodje, 27 Redos1ed kontraceptivnih sredst:ava i aetoda na o snovu frekvenc ije upotreЬe poka:auje da coit:us interruptus deli poslednje aesto sa aetodoa plodnib dana u aanje ra:avijenia :aealjaaa odnosno da se u vise ra:avijenia :а881јааа nala:ai na c etvrtoa aestu daleko zaostajuc i za pil u.loa, pre:aervativoa i sterili:aacijoa ( Sheldon Ј. Segal, w. Parker Jlauldin, • pre valenc e of Contraceptive Use: Trends and Issues•, Studies in Faaily Planninq , Voluae 19, RuaЬer 6/Part I, 1988) . 192 . psiholosko opterecenje stetnoscu ро zdravlje moderne kontracepcije је veliko . Coitus interruptus је metod za koji se veruje da nema nusefekata . О anksioznosti i frigidnosti, mogucim posledicama dugotrajne upotrebe ove metode se malo zna. Velika је prednost coitus interruptusa sto kontakt sa lekarom, pregled i razgovor nisu preduslovi njegovog koriscenja. Mnoge anketirane ~ene konvencionalnost medicinskog osoЬlja u savetovalistu za kontracepciju obeshrabruje . U nasoj sredini ne postoji sistematska seksualna edukacija ni jasno definisan program planiranja porodice . Na kraju, treba jos jednom naglasiti da izbor coitus interruptusa kao metoda kontracepcije ne znaci odsustvo racionalnog sa licnog stanovista . Opredeljenje za coitus interruptus је, pre svega, posledica slabe seksualne edukacije Ьitnog uslova objektivnog racionalnog ponasanja u oЬlasti . kontrole radjanja . U anketi је Ьilo zastupljeno i pitanje о planovima ~ena za upotrebu kontracepcije u buducnosti (pitanje broj 47). Razlike izmedju stavova о buducoj upotreЬi kontracepcije i upotreЬi kontracepcije u momentu zaceca trudnoce su jasne . Osnovna је da veci broj ~ena (92,7%) ~eli da ubuduce prevenira trudnocu. Drugojaciji је i to u velikoj meri izbor buduceg kontraceptivnog sredstva . Klasicne metode mnogo manje figuriraju u buducim planovima (coitus interruptus 18,6%, metod plodnih dana 1,6, prezervativ 3 , 5%) . ~ene ~ele u vecoj meri da koriste pilulu ( 6 , 5) а naroci to spiralu;, (27,0%). Ostala kontraceptivna sredstva se retko pominju u buducim planovima (hemijska kontraceptivna sredstva 3,5, dijafragma 0,8%) . Jedna ~ena navodi i sterilizaciju. Bitno је istaci da vise od jedne trecine anketiranih ~ena (38,8%) ~eli ubuduce da prevenira trudnocu ali nema jasan stav koje се kontraceptivno sredstvo ili metod koristiti. Antonovski је anketirajuci ~ene koje prekidaju trudnocu na skopskoj klinici о izboru buduceg kontracepti vnog sredstva utvrdio neuporedivo vecu opredeljenost za kontraceptivnu pilulu • 193 ( oko 5 О, О%) . 28 Dobijeni rezultati su jos jedna potvrda о najvecoj spremnosti ~ene da promeni kontraceptivno ponasanje neposredno posle prekida trudnoce . Razgovor i savet dat ~eni и tom momentu је najpotrebniji i najefikasniji . Naime, neposredno pred abortus ~ije se priЬli~avanje tesko do~ivljava javlja se svest о potrebi promene ponasanja . Medjutim , takva vrst a svesti је ро svemu sudeci slabasna da i stvarno promeni situaciju u neposrednoj buducnosti, pogotovo sto t r eba o~ekivati spore promene u seksualnoj edukaciji i stavovima partnera . Razlozi za odustajanje od upotrebe kontracepcije Р r е z е r v а t i v Prezervativ је jedno od najstarijih kontraceptivnih sredstava . Pravljen od lanenog platna koristio se i kao zastita od sifilisa . Prototip modernog kondoma, kondom napravljen od ~ivotinjskog creva pojavio se u Evropi u 16 . veku . 29 Danas se procenjuje da Ьlizu 40 miliona parova upotreЬljava prezervativ (oko 10 miliona u Japanu, vise od polovine u razvijenim zemljama i Kini) . 30 U razVlJenim zemljama upotreba pilule, prezervativa i sterilizacije је priЬli~no jednaka . u zemljama u razvoju ovo kontraceptivno sredstvo se daleko manje' upotreЬljava . Poslednje reprezentativno istra~ivanje obavljeno na nivou cele 28LjuЬoair Antooovslt.i, •иeproduktivno pon.aianje . . . . , ор. cit • 29Р. Buekens et: а1., •в1ооd t:estinq before prescriЬing ora1 cont:racepti on in A~rica•, Lance t:, 2, 1200-1201, 1988. 30Ахе1 Mundigo, •eondoa pro80tion and use•, IPPP Medical Bu.lletin, Voluae 23, MuaЬer 6, 1989. 194 zemlje је pokazalo da prezervativ u strukturi kontracepcije u~estvuje sa 4,0% u Jugoslaviji odnosno 4,2% u u~oj Srbiji . 31 Na§e istra~ivanje је pokazalo da mali broj ~ena koje prekidaju trudnocu koristi prezervativ kao i da је iznenadjujuce mali broj ~ena imao iskustva sa ovim kontraceptivnim sredstvom duge istorije ali i sredstvom koje se i danas puno koristi u razvijenom svetu . Anketirane ~ene navode u 4,5% slu~aja da је kondom kontracepcija koju koriste §to ne zna~i da ga redovno koriste а posebno ne zna~i da је odnos koji је rezultirao trudnocom Ьiо tako za§ticen . Svaka treca ~ena (34 , 5%) је koristila prezervativ u pro§losti ali је definitivno odust ala od ovog vida kontracepcije. Tabeta IV 11. Raztozi odustajanja od prezrvativa Вгој zena ро starosti do 29 godina 30 i vise godina ро obrazovanju nezavrsena i zavrsena osnovna srednja visa i visoka Struktura (u%) ро starosti do 29 godina 30 i vise godina ро obrazovanju nezavrsena i zavrsena osnovna srednja visa i visoka Svega 138 69 69 12 90 36 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 proьtem naЬavke 8 3 5 6 2 5,8 4,3 7,2 6,7 5,5 nepr ihvatL jiv za- partnera 44 24 20 4 25 15 31,9 34,8 29,0 33,3 27,8 41,7 neprihvatLjiv nije efikasno za zenu sredstvo 61 25 34 8 27 17 7 1 39 20 15 4 44,2 18, 1 49,3 1, ,6 39,2 24,6 58,3 8,3 43,3 22,2 41,7 11 '1 31Xilica sentic, •xontracepcija i njeni de.ogтa~ski aspekti•, u Fertilitet s tanovnistva i planiranje porodice u Juqoslaviji, ор. cit. 195 Analiza razloga koje ~ene pri tom navode (pitanje broj 28, tabela IV 11) pokazuje da prezervativ nije samo neprihvatljiv za muskarca. то jeste ~est razlog (31,9%) ali и vecoj meri ~ene sopstvenи neprihvatljivost prezervativa stavljajи u prvi plan (44,2) . Obi~no se nije ulazilo и Ьli~e objasnjenje zasto је prezervativ neprihvatljiv za partnera. Ako se to i ~inilo 1 onda su se muskarci 1 pre svega 1 optu~ivani za egoizam 1 lenjost i primitivizam. Medjutim, ~ene su sa puno ~estine 1 koristeci neuobi~ajene izraze iznosile svoj e negativne percepcije i asocijacije vezane za prezervativ . One prezervativ do~ivljavaju kao kontraceptivno sredstvo koje gusi spontanost, tra~i pripremu 1 direktno smanjuje u~ivanje и seksualnim odnosima, ali i kao strano telo, fizi~ku barijeru izmedju muskarca i ~ene 1 ~ak i kao bolno kontraceptivno sredstvo. Za neke ~ene је on neprihvatljiv upravo zato sto tako kontolu nad sopstvenom plodnoscu prepustaju partneru . Druge, pak 1 ~ene ne vide potrebu da koriste kondom ako imaju stalnog partnera ili se ne plase SIDE i veneri~nih bolesti. Navescemo neka od razmisl janja koja ilustruju taj veliki otpror ~ena prema prezervativu : "Gadi mi se", (student biologije 1 21 godina, prvi abortus); "U~asava me sama pomisao na prezervativ", (trgovac, 27 godina, treci abortus) ; "Ја to zovem seks u rukavici", (prodavac, 29 godina 1 treci abortus) ; "Stiti od polnih bolesti ali seks nije seks" , (prehrambeni tehni~ar, 28 godina, treci abortus); " Boli i ре~е" , (referent, 39 godina, ~etvrti a·ьortus); " Dibidus gnjava~a 11 1 (filmski operater, 30 godina, sesti abortus); " Ne dopada mi se da vesta~ka materija bude u dodiru sa mnom", (slu~benik и turizmu 1 32 godine 1 drugi abortus). "То је primitivan na~in zastite za savremenи ~enu. Da dopustim mиskarcu da brine о meni u 20 veku" 1 (frizer 1 24 godine 1 drugi abortus); 196 " Do~ivljaj nije potpun", (ucenica, 16 godina, treci abortus) ; "Treba da mislis na kondom pre seksa, tokom seksa i posle seksa", (bankarski slu~benik, 39 godina, peti abortus); "Strava, ne mogu da do~ivim orgazam" , (bankarski slu~benik , 34 godine, drugi abortus); " Prekidas seks ра ga stavljas . Gde је tu spontanost", (anesteziolog, 36 godina, treci abortus); "Moras da se pripremis za seks. Kako onda da u~ivas u seksu, da ti to bude zadovoljstvo" , (student defektologije , 20 godi na, drugi abortus) ; "Nisu svi muskarci zarazni " , (ekonomista, 30 godina, cetvrti abortus) ; " Odvratan је , imam osecaj da се ostati unutra", (trgovac, 31 godina, peti abortus); "Као da vodim ljubav sa g inekologom", (bankarski slu~benik , 37 godina, treci abortus). Као razlog odustajanja od prezervativa se navodi i uverenje da је prezervati v neefikasno sredstvo za kontracepciju ( 18, 1%) . Predimenzioniraju se mogucnosti spadanja i pucanja prezervativa obicno potkrepljene nizom primera iz okoline. Jedna ~ena ovako razmislja : " Nije efikasan ра sto da se mucim" , (sef banke , 32 godine, cetvrti abortus) . Najredje ~ene, kao osnovni razlog, isticu proЬlem nabavke prezervativa: "ProЬlem је u tome sto kondom domace proizvodnje nista ne valja а uvozni se tesko nadje . Obilazis apoteke i . nerviras se" , (hemicar, 27 godina, prvi abortus) . "Moga mu~a ј е sramota da tra~ i prezervati v u apoteci. U inostranstvu postoje lepo aparati za kupovinu prezervativa", (terapeut, 34 godine, cetvrti abortus); "Treba da se redovno kupuje. Мој mu~ obicno zaboravi da ga nabavi ра se ја usred seksa nerviram i sve propadne" , (slu~benik u banci, 41 godina, prvi abortus). 197 Prezervativ kao kontraceptivno sredstvo su podjednako koristile i mladje i aketirane ~ene stare 30 i vise godina (39,8% prema 38,2 %) . Zanemarljivo ~esce su starije ~ene odustajale od ovog vida kontracepcije . Isto је i rangiranje razloga odustajanja ро u~estalosti navodjenja. Anketirane ~ene do 29 godine starosti ~esce navode da је prezervativ neprihvatljiv za njih odnosno n jihovog partnera . Starije, pak, dva puta ~esce iznose uverenje о neefikasnosti prezervativa i gotovo dva puta ~esce isti~u proЬlem nabavke ovog kontraceptivnog sredstva. Utvrdjena је jasna korelativna veza izmedju upotrebe prezervativa i obrazovanja anketiranih ~ena. Prezervativ је kao kontraceptivno sredstvo koristilo vise od polovine ~ena sa visim i visokim obrazovanj em (54,8%) , vise od trecine ~ena sa srednjim obrazovanjem (42,0) а samo svaka sedma ~ena sa nezavrsenom i zavrsenom osnovnom skolom (15,8%) . Medjutim, gotovo sve ~ene nezavisno od obrazovanja si i odust ale od ovog vida kontracepcije. Subjektivni raz lozi (neprihvatljivost prezervativa za jednog od partnera) se dominantno navode kao razlozi odustajanja ali је bitno istaci da su oni ~esce zastupljeni kod ~ena najni~eg obrazovanja . Nasuprot, objektivne razloge (proЬlem nabavke, nepotpuna efikasnost) ~esce navode ~ene s a zavrsenom srednjom, visom ili visokom skolom. Н е m i ј s k а k о n t r а с е р t i v n а s r е d s t v а Hemijska kontraceptivna sredstva imaju dugu istoriju . Nekoliko egipatskih papirusa (papirusi Ebers, Kahum, Ramesseum) sadr~i recepte za pravljenje vaginalnih supozitorija od meda, smol e, bagrema i krokodilskog izmeta. U anti~koj Gr~koj ~ene su radi prevencije za~eca stavljale u vaginu bobice od smreke . Tertullian (155- 220 godina nase ere) је pisao da su Rimljanke koristile kao kontraceptivno sredstvo vaginalne tampone na~injene od nane, smole 198 kedra, gline i meda . 2 Danas su hemijska kontraceptivna sredstva najredje koriscena kontracepcija i u vise razvijenim i u manje razvijenim zemljama . Procenjuje se da se oko sest miliona parova u svetu oslanja na ovaj vid kontracepcije . n Poslednji dostupn i podaci pokazuju da 5 , 7% ~ena u Jugoslavij i i 6, З % ~ena u u~oj Srbiji prevenira trudnocu putem hemijskih kontraceptivnih sredst ava. 34 Rezultati ankete о beogradskoj populacij i ~ena koje prekidaju trudnocu, takodje , pokazuju da se izuzet no retko ~ene oslanjaju na hemijska kont raceptivna sredstva u prevenciji t rudnoce kao i da mali broj ~ena ima iskustva sa ovim vidom kontracepcije . Samo sesna est ~ena ili 4 , 0% koristi hemijska kontraceptivna sredstva . Svaka <::etvrta ~ena i h је upotreЫjavala ali је definitivno odustala od ovog na<::ina prevenci je trudnoce (26,5%) . Medju njima , vise od polovine ~ena navodi da hemijska kontraceptivna sredstva do~ivljava kao neprijatna i da ј е t o glavni razlog sto ne ~ele vise da ih upotreЬljavaju (pitanje broj 29 , tabela IV 12) . Neke od njih i ne pokusavaju da Ьli~e objasne ovaj osecaj vec govore о hemijskim kontraceptivnim sredst vima s odvratnoscu . Druge ~ene, pak, sasvim jasno definisu s voj otpor . Nj ima smeta jak miris ovih kontraceptivnih sredst av a, toplota i vla~nost koju proizvode odnosno hemijska kontraceptivna sredstva ih ~are, stipaju, peku . Jedna ~ena ovako razmislja : " Seks sa hemijskim kontraceptivnim sredstvom nije nista drugo nego seks u Ьlatu" , (22 godine, slu~benica u posti, treci abortus) . Drugi razlog odustajanja od upotrebe hemijskih kontraceptivnih 32Angus ИcLaren, А ll.istory о~ COntracepti on ~roa Antique • •• , ор. c it. 33 she1don Ј. sega1, w. Parker xau1din, "Preva 1ence о~ contraceptive ор. cit. 34Иi1ica Sentic, "SDntracepci ja - . . . , ор . cit. " . . . , 199 sredstava ро u~estalosti navodjenja је stav о neprakti~nosti ovih sredstava. Svaka ~etvrta ~ena srnatra da је za nju neprihvatljiva priprerna pre i/ili procedura posle seksualnog odnosa koju zahteva ova kontracepcija . Bitno је istaci da za njih hernijska kontraceptivna sredstva nisu neprakti~na sredstva u tehni~korn vec u psiholoskorn srnislu . Jedna jedina ~ena podvla~i da nerna uslova za priprernu . Ostale, pre svega, psihi~ki iritira priprerna za seksualni odnos . Seksualni odnos sa hernijskirn kontraceptivnirn sredstvorn ove ~ene do~ivljavaju kao vesta~ki, izprograrniran, planiran i kao takav neprihvatljiv . "Stavis ра ~ekas deset rninuta. Sve ро protokolu" , (in~injer rudarstva, 41 godina, sesti abortus); " Priprerna је tako neprijatna da rni posle nije ni do ~ega" , (student rnedicine, 21 godina, prvi abortus); " Nernarn ti ј а nerava za tu gnj ava~u pre odnosa" , ( stru~ni saradnik , 39 godina , treci abortus). Takodje , pranje koje zahtevaju hernijska kontraceptivna sredstva se do~ivljava tesko, pre svega, u psiholoskorn srnislu na sta ukazuje predirnenzioniranje ove procedure ( "satirna se perern", "celu пос se perem" , ili "tri dana se perem" ) . Као razlog odustajanja od hemijskih kontraceptivnih sredstava se navodi i uverenje о njihovoj neefikasnosti (14,2%). Najredje ~ene, kao osnovni razlog, isti~u da su hemijska kontraceptivna sredstva neprihvatl jiva za partnera odnosno da su stetna za -zdravlje. Iskustva sa hernijskirn kontraceptivnim sredstvima ima svaka ~etvrta ~ena do 29 godina starosti (27,2%) i svaka treca iznad 30 godina (34,0) . Medjutim, gotovo sve ~ene, i mladje i starije, su odustale od upotrebe ovog na~ina prevencije trudnoce. Redosled razloga odustajanja od upotrebe hemijskih kontraceptivnih sredstava ро u~estalosti navodjenja је isti za rnladje ~ene i ~ene starije 30 i 200 Tabeta IV 12. Raztozi odustajanja od hemijskih kontraceptivnih sгedstava вгој zena ро starosti do 29 godina 30 i vise godina ро obгazovanju nezavгsena i zavrsena osnovna srednja visa i visoka Struktura (U%) ро starosti do 29 godina 30 i vise godina ро obгazovanju nezavгsena i zavгsena osnovna sгednja visa i visoka vise godina. Svega 106 47 59 16 57 33 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 neprakticna neprijatna neefikasna nepгihvat lji va k.s. k.s. k.s. za partneгa 30 55 15 5 12 28 5 2 18 27 10 3 3 9 4 17 31 7 2 10 15 4 3 28,3 51,9 14,2 4,7 25,4 59,6 10,6 4,3 30,5 45,8 17' о 5,1 18,8 56,3 25,0 29,8 54,4 12,3 3,5 30,3 45,5 12,1 911 stetna k.s. 0,9 1,7 3,0 Medjutim, mladje ~ene ~esce do~ivljavaju hemijska kontraceptivna sredstva kao neprijatna а starije ~esce razmisljaju о hemijskim kontraceptivnim sredstvima kao neprakti~nim i neefikasnim. Svaka druga anketirana ~ena (49,3%} sa visim i visokim obrazovanjem, а svaka ~etvrta ~ena sa srednjom skolom (27,0} i svaka ~etvrta ~ena sa nezavrsenom i zavrsenom osnovnom skolom (24,4%} је koristila hemijska kontraceptivna sredstva. Nezavisno od obrazovanja ogromna vecina ~ena је odustala od upotrebe ove vrste kontracepcije. Zene sa najni~im obrazovanjem dva puta ~esce, nego ~ene ostalih obrazovnih kategorija, navode kao glavni razlog odustajanja od hemijskih kontraceptivnih sredstava uverenje da su ona neefikasna. Takodje, one ~esce do~ivljavaju hemijska 201. kontraceptivna sredstva kao neprijatna sredstva u odnosu na ~ene sa srednjirn 1 obrazovanjern 1 kontraceptivnih partnera . visim i visokirn obrazovanjem. Zene sa visim pak 1 ~esce navode neprakti~nost hemijskih sredstava i nepr ihvatlj i vost ovih sredstava za К о n t r а с е р t i v n а р i l u 1 а Krajem 19. veka nau~nici su utvrdili da se folikuli ovarijurna ne razvijaju tokorn trudnoce. Fiziolog Ludwig Haberlandt је prvi sugerisao 1.921. . godine da se ekstrat ovarijurna rno~e upotrebiti kao oralna kontracepcija . 1959 . godine је napravljena prva kontraceptivna pilula . Od tada se ona stalno usavrsava u srnislu sve manje upotrebe i estrogena i progesterona . 35 Oko 61 milion ~ena upotreЬljava kontraceptivnu pilulu (35 rniliona u rnanje razvijenim i 26 miliona u vise razvijenim zemljarna). 36 Zastupljenost pilule u strukturi kontracepcije veoma rnnogo varira izrnedju zernalja 1 od ispod 1% u Japanu do preko 40% u Holandiji . 37 Sredinom osamdesetih godina 7 1 7% ~ena је preveniralo trudnocu putem kontraceptivne pilule u Jugoslaviji i 4 1 6% u Srbiji . 38 Rezultati ankete о beogradskoj populaciji ~ena koje namerno prekidaju trudnocu i ndirektno potvrdj uju da pilula 1 rnada visoko efikasno kontraceptivno sredstvol nije siroko prihvacena u nasoj sredini . Dve ~ene su u momentu intervjua upotreЬljavale pilulu. Svaka ~etvrta ~ena ( 28 1 З%) је koristila pilulu ali ј· е prestala sa ЗSRonald L. К1einwan, Faaily Planninq ••• , ор . cit. 36sheldon Ј. Sega1, w. Parker Кauldin, •preYalence о~ Contracepti ve ор. cit. . . . . , 37 Ronald L. К1еi na.an, Faaily Planninq Ba.ndЬook ~or Doctors, IPPF lledica1 PuЬlications, London, 1988. 3811ilica sentic, •кantracepcija i njeni de.ogra~ski aspekti•, ор. cit. 20 2 njenom upotrebom. Naj~esce se odustaje od kontraceptivne pilule posle vise od godinu dana koriscenja (46,9%) i posle upotrebe ovog kontraceptivnog sredstva do tri meseca (32,7). Tek је svaka peta ~ena odustala od prevencije trudnoce putem pilule koristeci је ~etiri do sest (10,6%) i sedam do dvanaest meseci (9,7%). Zene stare 30 i vise godina su ~esce odustajale od pilule posle godinu dana i posle nekoliko meseci upotrebe u odnosu na mladje ~ene (52,7 i 35,2% prema 35,9 i 28,2%) . Starije ~ene kao da su manje tolerantne na prve nusefekte. Ako taj period adaptacije prebrode one su manje istrajne u du~em koriscenju pilule. Mo~da jer osecaju da је rizik za~eca manj i i manje ozbiljan ili ne ~ele da propratne efekte pilule du~e tolerisu usled pozitivnih iskustava sa drugim vidovima kontrole radjanja. Za razliku od starosti obrazovanje nije faktor koji uti~e na odustajanje od pilule u prva tri meseca upotrebe . U podjednakoj meri su od kontraceptivne pilule posle nekoliko meseci upotrebe odustajale ~ene i sa najni~im i sa najvisim obrazovanjem (29,3% ~ena sa nezavrsenorn i zavrsenorn osnovnom skolom i 29,0 % ~ena sa visim i visokim obrazovanjem) . Medjutim , polovina ~ene sa osnovnirn i srednjim obrazovanjem је odustala od pilule posle du~eg koriscenja od godinu dana а to је u~inila tek svaka treca visoko obrazovana ~ena (38,7%) . Nalaz је u suprotnosti sa rnisljenjem da su ~ene sa ni~im obrazovanj 'em manje motivisane da koriste efikasnu kontracepciju, da vise lutaju birajuci odgovarajuce sredstvo i da su u manjoj meri sklone planiranju uopste . I u slu~aju kontraceptivne pilule u anketi је postavljeno pitanje о razlozima koji su rukovodili ~enu da prestane sa njenom upotrebom. То је u~injeno zbog toga sto је pilula mada visoko efikasno sredstvo malo prihvacena u nasoj sredini i sto se od uvodjenja pilule razrnislja о mogucirn konsekvencama hormonske kontracepcije. Zabele~en је svaki razlog koji је ~ena spontano navela ili posle ~itanja razloga odustajanja poznatih iz literature 2 0 3 (pitanje broj 31). U slicaju kada su ~ene u odgovoru na ovo pitanje navele vise razloga u obradi је svaki razlog registrovan onoliko puta koliko је puta naveden. Fizioloski propratni efekti pilule su glavni razlog odustajanja od prevencije zaceca putem ovog kontraceptivnog sredstva (tabela IV 13) . Najcesce ~ene navode simptome nalik na trudnocu (povecana te~ina, muka, povracanje, napetost u grudima). Zalbe na glavobolju i nervozu su, takodje, ceste . Pod nervozom ~ene podrazumevaju i preosetljivost, napetost, uznemirenost. Simptomi depresije kao sto su stalno plakanje, izra~eno slaЬljenje apetita, gubitak volje za rad, odsustvo seksualne ~elje nedefinisan strah od ~ivota, nesanica se nesto redje navode. Malo ~ena kao bitne nusefekte pilule navodi poremecaje menstrualnog ciklusa (tackasta krvarenja, i regularnost, hipomenoreju) i pojacanu maljavost. Svaka treca ~ena koja је odustala od upotrebe kontraceptivne pilule navodi strah od mogucih stetnih efekata pilule . Dva straha su dominantna . Strah od kanceroqenog dejstva hormonske pilule i strah da ovo kontraceptivno sredstvo negativno utice na zdravlje u celini. Svaka sesta ~ena је navela kao razlog odustajanja druge, tehnicke proЬleme vezane za upotrebu pilule koji se nemogu podvesti pod kategoriju nusefekata ni straha od mogucih nusefekata. То su pre svega preporucena pauza upotrebe, nu~nost da se ide kod lekara ро recept, zaboravljanje da se pilula popije, kao i strah da се roditelji ili partner otkriti da se koristi ovo kontraceptivno sredstvo . U osnovi odustajanja u ovako velikoj meri od upotrebe kontraceptivne pilule zbog njenih propratnih efekata ili straha od mogucih konsekvenci le~e mnogi uzroci. Vecina nabrojanih propratnih efekata se ne mo~e objektivizirati. Oni mogu biti realni ili 2 0 4 imaginarni. Lista simptoma sadr~i mnoge koji mogu Ьiti placebo reakcija kao sto su glavobolja, muka i povracanje, nervoza, nasvestica. Postoje ~ene koje su dovoljno sugestiЬilne da veruju da imaju odredjene simptome za koje su ~ule (mass mediji, iskustvo okoline) da se dovode u vezu sa kontraceptivnom pilulom. Cesto se u okviru informacije о ovom kontraceptivnom sredstvu velika pa~nja poklanja fizioloskim, propratnim efektima pilиle . Nezavisno da li је izvor inforrnacije lekar ili stampa . Strah, Ьila ~ena njega svesna ili ne, је sigurno ~est uzrok psihosomatskih propratnih efekata pilиle. Toliko prisиtan strah od mogucih dиgotrajnih negativnih efekata pilule se ne mo~e objasniti samo preteranom brigom za svoje zdravlje (~eljom da se zdravo ~ivi) . Informacije о pilиli su иglavnom nepotpиne i fokusirane na rizicima . Pilиla је i novo kontraceptivno sredstvo iza koga ne stoji dugotrajna socijalna provera . Cesto su citirani simptomi i maska amЬivalentnosti vezane za seksualni identitet, seksиalnи potencijи, seksualne ~elje i zahteve, kao reprodиkciji . i nedefinisana osecanja i stavovi о sopstvenoj Takodje, seksиalni konflikti medjи partnerima sи izra~eniji kada se иpotreЬljava efikasna kontracepcija . Be~anje и simptome bolesti i odиstajanje od kontraceptivne pilule је za neke ~ene риt da se izbegne resavanje svih ovih dilema . Naravno da је mogиca i koincidencija izmedjи pojave nekog simptoma i иpotrebe pilиle . Medjutim, ~ene sи oЬi~no ~vrsto uverene da је pilиla иzrok odredjenog poremecaja zdravlja . Navescemo dva primera koji ilиstruju duЬinu tog иbedjenja : "Sedam dana sam samo koristila pilиlи. Stalno sam povracala . Mutilo mi se pred o~ima . Toliko mi је Ьilo lose da sam zvala hitnи pomoc . Lekar se izvikao na mene", (pravnik, 31 godina, ~etvrti abortus); " Jedan dan sam samo pila taЬlete. Glava mi је рисаlа. Mislila sam da си da иmrem" , (trgovac, 37 godina, sesti abortus). 205 Tabela IV 13. Razloz i* odusta janja od kontracept ivne pilule Staros t Skol ska spгema Ukupno do 29 30 i vise nezavrsena sredn ja vi sa i godina godina i zavrsena visoka osnovna Bro j zena 113 39 74 16 66 31 propratni efekt i : glavoЬolja 22 7 15 4 13 5 povecan je tezine 26 6 20 3 14 9 muka, povracanje 22 6 16 1 12 9 napetost u grudima 5 1 4 3 2 nesvestica 6 3 3 2 1 2 neгvoza 25 15 10 4 15 6 depгes i ja 13 5 8 1 6 6 poremecaj menst .cik. 9 3 6 3 2 4 ројаёаnа maljavost 7 5 2 3 4 ostal i 11 3 8 9 1 strah od mogucih propratnih efekata: s trah od carcinoma 22 6 16 2 13 7 strah od hormonskog disbalansa 3 1 2 2 1 strah za zdravl j e 13 7 6 7 6 drugi proЫemi vezani za upotreЬu pilule 18 4 14 4 11 3 zel ela trudnocu 6 1 5 1 4 1 nije imata potreЬu za kontracepci jom 6 6 5 Struktura (U%) 100 ,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 propratni efekti: g LavoЬoLja 19,5 17,9 2013 25, 0 19,7 16,1 povecanje tezine 23,0 1514 27,0 18,8 21,2 29,0 muka1 povracanje 19,5 15 , 4 2116 6,3 18,2 2910 napetost u grudima 414 216 514 4,5 615 nesvestica 5,3 717 41 1 1215 115 615 nervoza 2211 38,5 1315 251 0 2217 1914 depгesija 1 1, 5 1218 1018 613 9,1 1914 poremecaj menst.cik . 810 7,7 81 1 1818 3,0 12,9 ројаёаnа maLjavos t 6,2 12,8 217 4,5 12,9 ostaLi 917 7,7 10,8 6,3 13,6 312 strah od moguc ih propratnih efekata : strah od caгcinoma 19,5 1514 21 ,6 1215 1917 2216 strah od hoгmonskog disbaLansa 2,7 2,6 2,7 3,0 312 strah za zdravLje 11 15 171 9 811 10,6 1914 drugi proЫemi vezani za upotreЬu piLute 15,9 1012 19,0 25,0 1617 917 ze leLa trudnocu 513 216 618 613 611 3,2 nij e imala potreЬu za kontracepcijom 5,3 811 6,3 7,6 * Svak i razlog ј е registrovan onol iko puta koL iko је puta naveden u odgovoгu. 206 Neki od nabrojanih razloga odustajanja govore da је osoba bila pogresno izabrana za ovo kontraceptivno sredstvo. Ne treba zaboraviti ni da је prag tolerancije za propratne efekte razlicit za razlicite licnosti. Dva puta vise ~ena starih 30 i vise godina је koristilo kontraceptivnu pilulu u odnosu na mladje anketirane ~ene {38,1% prema 18,9%) . ova naizgled paradoksalnost da starije ~ene imaju vise iskustva sa jednim modernim kontraceptivnim sredstvom mo~e se objasniti cinjenicom da su one stupale u seksualni ~ivot uporedo sa uvodjenjern kontraceptivne pilule . U drugoj polovini sedamdesetih godina о kontraceptivnoj piluli se mnogo pisalo, razgovaralo , ona је bila jedan od simЬola feminizma i kontraceptivno sredstvo u trendu . Medjutim, sve starije ~ene i gotovo sve mladje ~ene su odustale od prevencije trudnoce putem pilule . Postoje starosne razlike u navodjenju razloga odustajanja od kontraceptivne pilule . Starije anketirane ~ene cesce u prvi plan stavljaju simptome slicne trudnoci kao propratne efekte pilule . Mladje ~ene, pak, cesce navode nervozu, nesvesticu i pojacanu maljavost . Kod starijih ~ena dominira strah od mogucih kancerogenih efekata pilule . Mladje ~ene se plase u podjednakoj meri maligniteta i stetnosti pilule za celokupno zdravlje . Zene stare 30 i vise godina tehnicke proЬleme vezane za upotrebu ovog kontraceptivnog sredstva navode dva puta cesce kao razlog koji је odlucio ili doprineo da odustanu od pilule. Utvrdjena је jasna korelativna veza izmedju obrazovanja anketiranih ~ena i koriscenja kontraceptivne pilule. Gotovo svaka druga ~ena sa najvisim obrazovanjem ( 42, 5%), svaka cetvrta ~ena sa zavrsenom srednjom skolom (26,9) i svaka peta ~ena sa nezavrsenom i zavrsenom osnovnom skolom (19,5%) ima iskustva sa ovim kontraceptivnim sredstvom. Gotovo sve ~ene su odustale od prevencije trudnoce putem pilule nezavisno od obrazovanja. 207 Sa porastom obrazovanja ~ene kao razlog odustajanj a od upotrebe kontraceptivne pilule redje navode propratne efekte kao sto su glavobolja, nesvestica, nervoza, porernecaj rnenstrualnog ciklusa а ~esce proprat ne simptorne sli~ne trudnoci i depresiju. Bitno је naro~ito istaci da tri puta ~esce isti~u strah od rnogucih negativnih efekata pilule ~ene sa srednjirn, visim i visokorn obrazovanjern u odnosu па ~ene sa nezavrsenorn i zavrsenorn osnovnom skol orn . Nasuprot, sa vis irn stepenorn skolske spreme redj е se navode tehni~ki proЬlemi vezani za upot rebu kontraceptivne pilule . S р i r а 1 а Ideja о ulaganju stranog tela u rnatericu radi spre~avanja za~eca poti~e jos od starih Egipcana . I Hipokrat је razmisljao na sli~an na~in . 39 Grafenberg је objavio 1929 . godine u Berlinu da se u vecini slu~ajeva trudnoca rno~e prevenirati stavljanjern u rnatericu srebrnog prstena veli~ine 17,5 milirnetara u pre~niku . Tridesetak godina kasnije ponovo ideja о interuterinom ulosku postaje aktuelna . Od tada se stalno eksperirnentise sa novirn rnaterijalima i nov irn oЬlicirna . 40 Danas postoji sedarndesetak razli~itih t ipova spirale . 41 Mereno brojem korisnika spirala se u svetu nalazi na drugorn rnestu rnedju upotreЬljavanim kontraceptivnirn sredstvirna i rnetodarna posle sterilizacije. Medjutim, to se duguje pre svega velikirn brojern korisnika IUU u Kini gde 58 rniliona ~ena prevenira trudnocu putern spirale . Izuzirnajuci Kinu 14 rniliona ~ena u rnanje razvijenirn i 8 39Ljilj ana Randic , Lidij a Andolsek, Planiranje o bitel ji, oto.kar Itreiovani , Rijeka, 1984. 40аау О Greep, BUI8all P'ertility and Population ProЬleas, Sche n.Jrwan PuЬlisinq Coapany, caaьridqe, Nassachuse tts , 1969. 41Ronal d L . К1ej nwan, Faaily p l anning .. . , ор . cit. 208 miliona u vise razvijenim zemljama koristi spiralu . Zemlje sa visokom proporcijom parova koji se oslanjaju na spiralu su Kuba, Tunis, Indonezija, zeml je severne Evrope i Cehoslovacka . 42 u Jugoslaviji kao i u~oj Srbiji ~ene se izuzetno retko odlucuju za spiralu . Poslednje anket no istra~ivanje је pokazalo da 3 , 1% ~ena u Jugoslaviji i 1,4% ~ena u u~oj Srbiji prevenira trudnocu koristeci spiralu . 43 Tabela IV 14. Razlozi odustajanja od spirale Svega Broj zena 52 obilne ilj ceste menstruacije 22 ekspulzija 5 pelvicna infekcija 2 trudnoca 4 ze lela trudnocu 6 strah od carcinoma 4 pauza 3 fik t ivni razlozi 6 Struktura (u%) 100,0 krvavl jenje 42,3 ekspulzija 9,6 pelvicna infekcija 3,9 trudnoca 7,7 zelela trudnocu 1 1. 5 strah od carcinoma 7,7 pauza 5,7 fi ktivni razlozi 11,5 Starost ~kolska sprema do29 30 ј v1se nezavrsena srednja visa i godina godina ј zavrsena visoka osnovna 15 37 10 23 19 9 13 3 13 6 1 4 3 2 2 2 4 1 2 1 2 4 2 2 2 2 2 1 3 3 1 1 1 5 3 1 2 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 60,0 35,1 30,0 56,5 31,6 6,7 10,8 13. 1 10,5 5,4 10,5 10,8 10,0 8,7 5,3 13,3 10,8 20,0 8,7 10,5 13,3 5,4 4,3 15,8 8,1 10,0 4,3 5,3 6,7 13,5 30,0 4,3 10,5 4 2 w. Parker Кaul.din, Sheldon Ј. Segal, •Prevalence of Contracepti ve ор. cit . 4 3 Xilica sentic, ·xontracepcija . . . . , ор . cit . . . . . , 209 Rezultati istra~ivanja о beogradskoj populaciji ~ena koje namerno prekidaju trudnocu, takodje, pokazuju da se spirala jos uvek retko koristi u nasoj sredini . U vreme intervjua 1,5% ~ena ju је koristilo а 13,0% ~ena је upotreЬljavalo spiralu ali је odustalo od prevencije trudnoce putem ovog kontraceptivnog sredstva. Tesko је objasniti zasto tek svaka sedma anketirana ima iskustva sa spiralom s obzirom na njene velike prednosti. Spirala је posle pilule najefikasnije kontraceptivno sredstvo. Spirala kao i pilula nije vezana za seksualni akt ali је njena velika prednost sto jednom stavljena prevenira trudnocu vise godina. Takodje, sumnje i dileme vezane za hemijsku i hormonsku kontracepciju ne postoje kada se kor isti ovo mehani~ko kontracept·i vno sredstvo . Gotovo polovina ~ena је odustala od spirale usled krvavljenja (pitanje broj 32, tabela IV 14) . Isuvise veliki broj ~ena navodi ovaj razlog da bi se on mogao prihvatiti kao objektivan. Krvavljenje koje se javlja odmah posle insercije IUU, ta~kasto krvavljenje u sredini menstrualnog ciklusa kao i obilnije ijili dugotrajnije menstruacije nisu medicinska indikacija za vadjenje spirale osim u slu~aju prouzrokovane anemije. U literaturi se ~esto podvla~i da informacija data ~eni pre i posle insercije IUU о o~ekivanom krvavljenju povecava toleranciju ~ene na ovaj simptom. Trebalo bi u narednim istra~ivanjima proveriti da li ovu vrstu informacije lekari saopstavaju ~eni u nasoj sredini. Upola manje ~ena (21,2%) , kao razlog odustajanja od ovog kontraceptivnog sredstva, navodi jasne komplikacije spirale shvacene u sirem smislu, kao sto su njena ekspulzija, trudnoca i pelvi~na infekcija. svaka deseta ~ena је odustala od upotrebe spirale navodeci kao razlog komplikacije koje se ne mogu povezati sa spiralom. Nabrojacemo ih: bol pri odnosu, mu~u smetao konac, glavobolja, izgubila ~ivce, oboleo bubreg 1 poja~ana maljavost. Osnova navodjenja i ovakvih razloga verovatno su iracionalno ne prihvatanje ovog kontraceptivnog sredstva, spekulacije о mogucim propratnim efektima i ne poznavanje mehanizma delovanja spirale . 210 Takodje, svaka deseta ~ena је odustala od spirale jer је ~elela trudnocu. Redje ~ene razmisljaju о spirali kao mogucem uzroku carcinoma uterusa (7,7%) . Cudi da se preporuka lekara о pravl jenju ?auze izmedju dve spirale navodi kao jedan od razloga (5,5%) . Naime, utvrdjeno је da pauza izmedju dve spirale da bi se sluzoko~a uterusa obnovila ne daje pozitivne zdravstvene efekte. Starost је faktor koji determinise jasne razlike kada ј е rec о iskustvu sa spiralom kao kontracepti vnim sredstvom . Tri puta vise ~ena starih 30 i vise godina је koristilo spiralu u odnosu na mladje anketirane ~ene (21,7% prema 7,7%) . То је razumljivo s obzirom da se spirala ne preporucuje ~enama koje nisu radj a le . Medjutim, bitno је istaci da se ~ene retko opredeljuju za spiralu i da uglavnom sve i odustaju od ove kontracepcije nezavisno od starosti . Mladje ~ene gotovo dva puta cesce navode kao razlog odustajanja od spirale krvavljenje i strah od moguceg kancerogenog dejstva spirale . Starije, pak, ~ene cesce navode ostale poznate komplikacije spirale kao i komplikacije spirale koje to nisu. Cesce su spiralu koristile ~ene sa visim i visokim obrazovanjem u odnosu na ~ene sa srednjom, nezavrsenom i zavrsenom osnovnom skolom (28,7 prema 10,2 i 14,6%) . Nezavisno od obrazovanja, gotovo sve ~ene su odustale od koriscenja spirale . Као razlog odusta janja, ~ene sa najvisim obrazovanj e m cesce navode poznate komplikacije ovog kontraceptivnog sredstva а ~ene sa nezavrsenom i zavrsenom osnovnom skolom cesce komplikacije koje se ne mogu dovesti u vezi sa spiralom. Takodje, razlika koj a skrece pa~nj u је d a је svaka sesta ~ena odustajanja sa od visim i spirale visokom navela obrazovanj em kao strah od carcinoma ucinila nijedna ~ena sa najni~im obrazovanjem. glavni razlog dok to nije Gotovo svaka cetvrta ~ena је odustala od spirale u prva tri meseca upotrebe. То је period adaptacije uterusa i upravo su za nega u najvecoj meri vezane komplikaci je kao sto su ekspulzija spirale , 211 trudnoca i krvavljenje. Medjutim, svaka peta ~ena је odustala od prevencije trudnoce putem spirale koristeci је ~etiri do sest meseci (9,6%) i sedam do dvanaest meseci (11 , 5%) . Vise od polovine ~ena (55,8%) је koristilo spiralu du~e od godinu dana oslanjajuci se na glavnu prednost ovog kontraceptivnog sredstva. Od spirale u periodu adaptacije odustala је gotovo svaka druga ~ena stara do 29 godina (46,7 %) i gotovo svaka druga ~ena sa srednjom skolom (43,5%). Nasuprot, du~e od godinu dana spiralu su koristile, pre svega, ~ene stare 30 i vise godina (64,9%), ~ena sa nezavrsenom i zavrsenom osnovnom skolom (90,0) kao i visoko obrazovane ~ene (63,2%). * * * Kontraceptivno ponasanje beogradske populacije ~ena koje prekidaju trudnocu је daleko od zadovoljavajuceg . Ne samo na osnovu vrste kontracepcije koja se koristi i koja se koristila vec i na osnovu razloga koji su dovela do odustajanja od pojedinih kontraceptivnih sredstava kao i du~ine upotrebe. Izuzetno mali broj ~ena koristi kontraceptivna sredstva i relativno mali broj ~ena ima iskustva sa prezervativom, hemijskim kontraceptivnim sredstvima, pilulom i spiralom. Starost i obrazovanje ~ena determinisu razlike u tom smislu da su starije i visoko obrazovane ~ene daleko cesce kor istile pojedina kontraceptivna sredstva. Medjutim, nezavisno od s t arosti i obrazovanja gotovo sve ~ene su odustale od prevencije trudnoce putem kontraceptivnih sredstava . Vecina nabrojanih razloga koji ~ene isti~u kao bitne za odustajanje od razli~itih kontracepti vnih sredstava govore о velikom psiholoskom otporu. Psiholoski se ne prihvataju i moderna sredstva i sredstva duge tradicije, i efikasna i manje efikasna sredstva, i mehani~ka i hemijska sredstva. Zene koje su dosle u situaciju da prekinu trudnocu kao da insistiraju na idealnoj kontracepciji, bez rizika i drugih nedostataka Ьilo koje vrste. Medjutim, sve one posto su ostale u drugom stanju prihvatile su abortus kao resenje а da 212 pri tom nisu uzele u obzir nj egove realne rizike. O~igledno se prednost daje ~vrstom stavu о broju dece koji se ~eli odnosno okolnostima zbog koj ih se ne moze prihvati ti rodj enj е deteta а pritom је zanemarena preventiva za~eca i rizik prekida trudnoce. ABORTUS КАО METOD KONTROLE RADJ~~JA Vecina zena koja se odlu~ila da prekine tekucu trudnocu је imala indukovani abortus u proslosti. Jedna trecina ~ena nije imala iskustvo sa namernim prekidom trudnoce а dve trecine ј е imalo (tabela IV 15) . Najvise је bilo ~ena sa jednim (18,5%) i dva (16,7%) abortusa . Svaka deseta zena је imala tri а svaka sedma izmedju ~etiri i sest namernih prekida trudnoce . I pored toga sto је relativno malo ~ena imalo sedam i vise abortusa, ~injenica da 5% ~ena veoma ~esto pribegava abortusu govori da se ovaj metod kontrole radjanja jos pojavljuje kao dominantan ili ~ak isklju~iv . Nisu izostali ni ekstremni slu~ajevi. Jedna ~ena је imala sesnaest, jedna osamnaest а jedna dvadeset namernih prekida trudnoce. Razlike ро starosti su razumljivo upadljive. Sa staroscu se povecava broj prethodnih prekida trudnoce . То је sigurno posledica vremenskog faktora а moguce је da njih determinisu i razlike u prihvatanju abortusa kao rnetode kontrole radjanja izmedju mladjih i starijih generacija zena. Nezavisno od ovih razloga skrece paznju podatak da abortus koriste i adolescenti а da је rnedju zenarna starim ~etrdeset i vise godina on veorna rasprostranjen . Nairne, gotovo svaka ~etvrta adolescentkinja koja se odlu~ila da prekine trudnocu irnala је vec jedan ili dva narnerna prekida trudnoce а ~ak polovina zena pri kraju ferti lnog perioda је imala pet i vise indukovanih abortusa ra~unaj uci i prekid tekuce trudnoce. 213 ТаЬеlа IV 15. Zene prema bro ju prethodnih namernih prekida trudnoce starosti Starost zene Svega do 19 20·24 25·29 30·39 40 i vise godina godina Broj zena 400 22 90 94 166 28 Ьеz abortusa 140 17 57 38 25 3 1 74 3 22 21 27 1 2 67 2 7 17 35 6 3 41 2 9 26 4 4-6 58 2 6 41 9 7-9 13 2 9 2 10-15 4 2 2 16+ 3 1 1 Struktura (u%) 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 Ьеz aЬortusa 35,0 77,3 63,3 40,4 15,1 10,7 1 18,5 13,6 24,4 22,3 16,3 3,6 2 16,7 9' 1 7,8 18,1 21' 1 21,4 3 10,3 2,2 9,6 15,7 14,3 4-6 14,5 2,2 6,4 24,7 32, 1 7-9 3,3 2, 1 5,4 7, 1 10-15 1,0 1 '2 7' 1 16+ 0,7 1, 1 0,6 3,6 u anketi је ispitivan uticaj vise socijalnih, ekonomskih i drugih faktor a koji mogu uticati na p r osecan broj prethodnih, namernih abortusa (tabela IV 16) . Starost ~ene koja prekida trudnocu је fakt or ciji је uticaj sam ро sebi r azumljiv . Prosecan broj abortus a za mladje ~ene је 1 , 0 а za ~ene stare зо i vise godina tri puta veci . Takodje, potvrdjeno је da i drugi faktori u vecoj ili manjoj meri u t icu na prosecan broj abortusa . Тај uticaj је jasan kada је rec о starosti pri prvom namernom prekidu trudnoce, skolskoj spremi ~ene, njenom zanimanju, mestu odakle su dosle и Beograd, edukativnoj ulozi roditelja i stavu о sudbini . Najjasnija је veza izmedju prosecnog broja abortusa i godina 214 Tabela IV 16. Prosecan broj prethodnih namernih prekida trudnoce zena prema socijalnim, ekonomskim i drugim indikatorima Zene stare Zene stare 15·49 godina 30 i vise godina broj prosecan broj proseёan zena broj aЬortusa zena broj aЬortusa Ukupno 400 2,1 194 3,2 ~kolska sprema nezavrsena i zavrsena osnovna 82 3,3 45 4,2 sгednja 245 1,6 96 3. 1 visa i visoka 73 2,1 53 2,6 Zanimanje гadni k 76 3,3 41 4,4 sluzЬen ik 181 2,2 132 2,6 domacica 39 3. 1 20 4,8 ucenik, student 78 0,3 nezaposlen 26 1 • 1 Odakle ste dosli u Beogгad rodjeni u Beogradu 138 1, 5 45 2,8 iz gгada preko 20 000 stanovni ka 88 1,4 35 2,7 iz ostal ih naselja 174 2,8 114 3,5 Rel igioznost da 130 2,9 71 4,3 ne 270 1. 6 123 2,6 Stav о sudЬini da 204 2,4 101 3,6 ne 196 1, 6 93 2,7 Izvor saznanja о kontгacepci ј i roditelj 30 1,2 10 2,1 skola 35 1, 2 11 2,8 drugarica, partner 141 2,6 74 3,7 lekaг 36 2,9 26 3,5 stampa 158 1, 7 73 2,8 Razgovor u roditeLjskoj kuci о aЬoгtusu da 83 1. 2 20 2,4 ne 317 2,3 164 3,5 Najduze upotreЬljavana kontracepci ја nije upotreЬljavala 7 0,4 2 1,0 coitus interruptus 278 2, 1 130 3,2 metod ritma 16 2,3 8 2,9 prezervativ 33 1,4 13 2,9 hemijska k. s . 15 2,0 6 3,5 spiгaLa, pilula 51 2,6 35 3,4 Staгost ргi prvom namernom abortusu do 19 54 2,6 14 6,3 20·24 192 2,3 77 4. 1 25·29 102 1,7 51 3,0 30 i vi se 52 1, 2 52 1 ,2 215 starosti pri prvom namernom prekidu trudnoce. Za starije ~ene је gotovo sest puta veci prosecan broj abortusa ako su prvi namerni prekid trudnoce imale kao adolescentkinje nego sa 30 i vise godina. Uticaj skolske spreme је, takodje, jasan i njena veza sa prosecnim brojem prethodnih, namernih abortusa је naravno negativna. Valja jos naglasiti da је ona izrazitija kod ~ena sa 30 i vise godina neko kod mladj ih ~ena . Slicni rezultati su dobijeni о uticaju zanimanja na prosecan broj abortusa . Najveci prosecan broj prethodnih, namernih abortusa imaju domacice i radnice ; za ~ene stare 30 i vise godina gotovo је dva puta veci u odnosu na prosecan broj abortusa slu~benica. ~ene rodjene u Beogradu i ~ene koje su dosle u Beograd iz grada sa preko 20 000 stanovnika imaju isti prosecan broj abortusa. Nasuprot njima, ~ene koje su dosle u Beograd iz ostalih naselja imaju upadljivo veci prosecan broj abortusa. Razgovor u roditeljskoj kuci о abortusu nezavisno od njegovog kvaliteta i svrhe је faktor koji utice na prosecan broj abortusa . Ako razgovor nije vodjen, nezavisno od starosti ~ene, prosecan broj abortusa је veci u odnosu na ~ene u cijoj porodici је postojala ova vrsta edukacije. ~ene koje veruju da su vazni dogadjaji u njihovom zivotu predodredjeni sudbinom (pitanje broj 10) imaju veci prosecan broj abortusa u odnosu na zene koje veruju da su ti dogadjaji rezultat nj ihovih nastojanja i odluka (odgovarajuci podaci о prosecnom broju abortusa su 2,4 i 1,6 za sve zene а 3,6 i 2,7 za ~ene stare 30 i vise godina) . 216 Oobijeni rezultat i su potvrda da је stepen li~ne efikasnosti 44 ~ene jedan od va~nih faktora abortиsa. Koriscenje modernih sredstava za kontracepcijи zna~i da је ta ~ena preuzela aktivnи иlоgи и oЫasti seksиalnih odnosa i reprodиktivnog ponasanja, to jest da preuzima inicijative и odredjenim aktivnostima ~ivota i da је sposobna da upr avlja tokom dogadjaja . Ovakav stav и ~ivotu imajи ~ene sa visokom skorom na skali li~ne efikasnosti . Upravo to ne odgovara ~enama ~ij i ј е stav pasi van, sиbmisi van i vise stav is~ekivanja i prepиstanja, sto sи karakteristike ~ena sa niskim skorom na skali li~ne efikasnosti . One pиtem neefikasnih metoda kontracepcije i abortusa kontrolisи svojи plodnost . 45 Utvrdjeni rezиltati о иticaju religioznosti na prose~an broj prethodnih , namernih abortusa sи neo~ekivani . Iz demografske literature је poznato da је religijski faktor povezan sa reproduktivnim ponasanjem stanovnistva i sa stavovima о prekidu trudnoce. Medjutim, rezultati ove ankete sи pokazali da ~ene koje sebe do~ivljavaju kao religiozne osobe (p itanje broj 9) imaju veci prose~an broj abortusa i u slи~аји kada se starost kontrolise . U anketi nije ni pokusano da se Ьli~e verifikuje vrsta i stepen religioznosti (sta stvarno zna~i izjava ~ene da је religiozna) sto ote~ava tuma~enje dobijen ih rezultata. Моgисе је da objasnjenje treba tra~iti u ~injenici da vecina ~ena pripada pravoslavnoj crkvi. Ova crkva se smatra najliberalnijom иopste i najliberalnijom prema proЬlemima planiranja porodice . Gardasevic odnos stanovnistva u~e Srbije prema religioznosti definise kao "vise pobo~an а manje 44Lic na e:f.ikasnost је onaj aspekt ps.iholoikog funkc.ion.isanja l.icnost.i Jtoj.i se odnos.i na procenu odnosa snaga .iz88dj u coveka .i njegove okol.ine а poseЬno na verovanje c oveka u Jtoa stepenu on .aie da ut.ice na s voju soc.ijalnu .i f.iz.icku sred.inu (Jaaes Fawc:ett, Psychological "Oerspect.ives o n popu~ation, вas.ic ВОоk, Jlew York, 1973). 45 U to• s8.islu је sl.icne rezultate objasn.ila .i Jl.ila кapor-sta.nulov.ic (Psiholog.ija rod.iteljst?a , ор. c.it). 217 crkven" . 46 U grupu neo~ekivanih rezultata, takodje, spadaju i uticaji najdu~e upotreЬlj avanog kontracepti vnog sredstva i metode i izvora saznanj а о kontracepciji na prose~an broj prethodnih, namernih abortusa . Ako se izuzmu zbog malog broja ~ene koje nisu nista korist i le za kontracepciju i ~ene koje su naj du~e upotreЬljavale hemijska kontraceptivna sredstva, razlike и prose~nom broj u abortusa i zmedj u ~ena koje su navele da su najdu~e upotreЬljavale najmanje efikasne kontraceptivne metode, manje efikasna kontr aceptivna sredstva kao i pilulu i spiralu su relativno male. То је tesko objasniti pogotovo sto najveci prose~ni broj abortusa imaju ~ene koje su najdu~e koristile najefikasnija sredstva za kontracepciju . Moguce је da ~ena u odgovoru na pitanje "о najdu~e upotreЬljavanoj kontracepciji " nije mogla da kontrolise vremensku komponentu ili је, pak, dosla do izra~aja relativnost du~ine upotrebe kontracepcije . Isto tako nije moguce objasniti dobijene rezultate о ut icaju pojedinih izvora saznanja о kontracepciji na prose~an broj abortusa . Najmanji prose~an broj prethodnih, namernih prekida trudnoce su imale ~ene kojima su roditelji bili izvor saznanja о kontracepciji , on је veci kada su skola ili stampa preuzeli tu ulogu а najveci kada su izvor saznanja bili drugarica ili lekar. Gotovo svaka peta ~ena је imala iskustva sa nekom od komplikacija namernog prekida trudnoce (pitanje broj 41) . Uglavnom su to bile rane, odlo~ene komplikacije kao sto su postabortusno krvavljenje ( 25 , О%) , endometri tis ( 29, 2) i rezidua ( 29, 2%) . Jedna ~ena је navela i najte~u neposrednu komplikaciju prekida trudnoce- perforaciju uterusa. Kasne komplikacije abortusa se retko navode 46xavedeno preaa Drai en Мi.laci.c , Xedi.ci.ns k i. i s o ci.ja lni aspekti • •• , ор. ci.t. 218 (6,3 %) sto је razumljivo jer su one takve prirode da direktno uticu na plodnost ili ih ~ena ne povezuje sa prethodnim abortusom . Bitno је ista6i da ~ene u odgovoru na ovo pitanje navode i psihicke sekvele indukovanog abortusa (8, З%). Iskustvo sa komplikacijom prekida trudno6e od kojih је ve6ina bila ozbiljna jer је zahtevala bolnicko lecenje (56,3%) kao da nije odlucuju6i faktor za jedan broj ~ena da se ponovo ne izloze riziku komplikacije abortusa. Veliku vecinu ~ena (80,8%) prilikom poslednjeg namernog prekida trudno6e ginekolog nije savetovao koje kontraceptivno sredstvo da upotreЬljava sto је bila njegova profesionalna, eticka i zakonska obaveza (pitanje broj 42) . Nedostatak komunikacije i razumevanja izmedju ~ene koja prekida trudno6u i lekara је jedan od osnovnih uzroka velikog broja abortusa u nasoj sredini . Kada se posmatra reproduktivna istorija anketiranih ~ena u negativnom smislu skrecu pa~nju i sledeci rezultati . Gotovo polovina ~ena (44,3%) nije imala dece kada se prvi put odlucila da prekine trudno6u . Svaka cetvrta ~ena (ili 28,1%) i gotovo svaka tre6a ~ena (30,0%) prekida trudnocu а od prethodnog indukovanog abortusa је proslo manje od godinu dana odnosno manje od dve godine. Svi ovi podaci pokazuju da se prekid trudno6e prihvata i rano i cesto i kada vrsenje reproduktivne funkcije nije otpocelo . Takvo ponasanje nosi potencijalne rizike i ne moze da ne ostavi traga na zdravlje i psihu ~ene а, takodje, i na njeno ucesce u reprodukciji stanovnistva. * * * Analiza о vezi izmedju abortusa kao metoda kontrole radjanja i socijalnih, ekonomskih, psiholoskih i drugih faktora otkrila је razliciti stepen zavisnosti. Jedan broj rezultata је ocekivan i potvrdio је polazne pretpostavke u tom smislu. То se posebno odnosi na vezu izmedju abortusa s jedne strane i skolske spreme ~ene, 219 njenog migracionog statusa, uticaja rodietlja na seksualno obrazovan je, s t arosti pri prvom abortusu i stepena li~ne efikasnosti ~ene s druge strane . Medjutim, u nekoliko slu~ajeva rezultati su neo~ekivani . Na primer, veza izmedju religioznosti i abortusa је pozitivna . Isto tako ostaje neobjasnjivo da su najveci broj abor tusa imale ~ene ~iji је izvor saznanja о kontracepciji bio lekar . Ро svemu sudeci istra~ivanja ove vrste treba nastaviti . 220 NAКNA.DNI RAZGOVOR SA ZENAМA КОЈЕ SU PREKINULE TRUDNOCU Ponovni kontakt uspostavljen је sa 328 zena, jedan do dva meseca pos le prekida trudnoce . Као sto ј е napred re