UNIVERZIТET U BEOGRADU FILOZOFSIO FAКULTET v v , LILIJANA М. CICКARIC DRUSTVENA TRANZICIJA 1 ULOGA PORODICE v U PROCESU POLITICКE SOCIJALIZACIJE - INTERGENERACIJSКA STUDIJA U SRВIЛ - - Doktorska disertacija- Beograd,2004 Mentor: Clanovi komisije: Datum odbrane: Datum promocije: Prof. Dr Andjelk.a Milic Filozofski fakultet, Beograd Prof. Dr Andjelka Milic Filozofski fakultet, Beograd Doc. Dr Smiljka Tomanovic Filozofski fakultet, Beograd Prof. Dr Dragan Popadic Filozofski fakultet, Beograd Prof. Dr Milovan Mitrovic Pravni fakultet, Beograd 2 DRUSTVENA TRANZICIJA 1 ULOGA PORODICE U PROCESU POLITICКE SOCIJALIZACIJE - INTERGENERACIJSКA STUDIJA U SRВIЛ - Apstrakt Osnovni cilj istra.Zivanja је bio da se osvetle fundamentalni proЬlemi vezani za proces politicke socijalizac~e и porodici, odnosno da se odgovori na pitanja, kolik.i је intenzitet иticaja porodice na proces politicke socijalizacije, kojim mehanizmima porodica иtice na fonniranje politickog identiteta pojedinca i da li је и vreme radikalnih druStvenih promena doslo do (dis)kontinuiteta и vrednosnim orijentacijama i politickoj kulturi starije i mladje generacije? Rezultatri istraZivanja potvrdjиjи vec ustanovljene nalze и prethodnim istraZivanjima kod nas i и svetu, da је specificna politicka atmosfera glavni mehanizam posredstvom koga se vrsi transfer politicke kuJture sa jedne na drugu generacijи. U porodicama gde је politicka atmosfera razvijenija, transfer politickog znanja i iskustva sa roditelja na decu је uspesniji. Sto је odnos roditelja prema polirici aktivniji, to sи i afmitet prema politickom aktivizmu i politickoj particjpaciji, politicka kompetencija i politicka eШcasnost vise izraieni kod adolescenata. з Zainteresovanost za politku i politicku participaciju је i u tesnoj vezi sa kulturnim i socijalnim kapitalom porodice, koji ukljиcuje obrazovne karakteristike roditelja, njihovo poreklo, socijalni status, rnrefu druStvenih kontakata i veza. Adolescenti koji poticu iz porodica sa niiim kultumim i socijalnim kapitalom, imaju manje mogиcnosti da se иspesno politick.i obrazuju, socijalizuju i kasnije integrisи и politick.i zivot. Rezultati istra.Zivanja nedvosmisleno ukazuju da је i organizacija porodicnog Zivota jedan od veoma va.Znih mehanizama za stvaranje specificne politicke atшosfere. Porodice u kojima vlada veca autonomija i participacija clanova u donosenju odluka, gde је labavija struktura i u kojima sи odnosi egalitarniji i demokraticniji, predstavljaju pogodnije tlo za razvoj socijalne odgvomosti, vece politiCke kompetencije, efik.asnosti i vece politicke participacije. Юј ucne reci: Porodica, politicka socijalizacija, generacijsk.i transfer, politick.i identitet SOCIAL TRANSITION AND ТНЕ ROLE OF FAMILY IN POLITICAL SOCIALIZA TION PROCESS -INTERGENERA TIONAL STUDY IN SERBIA - Abstract 4 The key issue of the study is to examine the fundamental proЬlems of political socialization in the family, to measure the intensity of the family impact on this process, to detect mechanisms used for political identity formation and to answer the question, have radical social, political and historical changes effected the value system, producing discontinwty in political culture of two generзtions. The research results proved conclusions found in previous studies that specific political atmosphere is one of the chief mechanisms for generational transfer of political culture. In the families with developed political atmosphere, parents-offspring transfer of political knowledge and experience is more successful. When perents have more active attitudes towards poLitics and social participation, adolescents' behaviour is more politicaly competent and effective. Interest for politics and political participation is closely connected to social and cultural capital ofthe family which involves parents' education, social status, profession, background, social networks. Adolescents fi'om farnilies with lower level of social and cultural capital have less chances for successful sociэJization and integration in political life. Adolescents whose parents have higher education level, good sociaJ and economic background and developed sociaJ ties and contacts, demonstrate greater interest in politics and higher level of social responsiЬility. Researh results show that organization and structure ofthe farnily life is another important mechanism for developing of poJtjcaJ atmosphere. Families with larger personal autonomy oftheir members and higher participation in decision making processes, with slack structure and more egaJitarian and democratic relations, represent fertil ground for development of sociaJ responsiЬility, political competence, political eficasy and higher political participation. Кеу Words: Family, politicaJ socialization, generational transfer, politicaJ identity. ..., SADRZAJ UVOD 1. Dinamika procesa politicke socijalizacije 1.1. Defmicija koncepta politicke socijalizacije 1.1.1. Pojmovno odredjenje 1.1.2. Faze procesa politicke socijalizacij е 1.2. RazliCiti pristupi u proueavanju politicke socijalizacije 1.2.1. Sistemski, individualisticki i interaktivni pristup 1.2.2. Socijalno-psiholoske, socioloske i kulturoloske teorije 1.3. Razvoj politickog identiteta u porodici 1.3. 1. Pregled rezultata relevantnih istraZivanja 1.3.2. Faktori politicke socijalizacije i porodicna organizacija 2. Drustvena konstrukcija politickog identiteta 2.1. Identitet u postmodernom kontekstu 2.1.1. Makrostrukturalni faktori i izbor paradigme odrastanja 2.1.2. Globalizacija i "strukturisana" individualizacija 2.2. Socijalizacijski okvir tranzicijskih drustava 2.2.1. "Glokalizacija" i tranzicija 2.2.2. Rekonstrukcija vrednosnog sistema 2.3 Socijalna i politicka participacija 2.3.1. Dva tipa socijalnog aktivizma 2.3.2. Participacija и druStvenim promenama 3. Politika iz generacijske perspektive 3.1 Interakcjja socijalizacijske ј generacijske hipoteze З .1.1. Generacijaka paradigma 3.1.2. Socijalno, istorijsko i zivotno vreme 3.2. Politicki identitet u Srblji devedesetih 3.2.1. Kontekstualni faktori politicke socijalizacije 3.2.2. Generacija "istorijske nade" 3.3. Porodjcna socijalizacija ј politika 3.3.1. Vaspitna praksa roditelja 3.3.2. Transfer politicke kulture 8 12 12 12 15 18 18 21 25 25 29 34 34 34 36 41 41 47 49 49 53 57 57 57 59 65 65 69 74 74 76 5 4. Intergeneracijska studija politicke socijalizacije 4.1. Teorijsko-hipoteti~ki okvir istra.Zivanja 4.1.1. Predmet i ciljevi istraZivanja 4.1 .2. Нipoteze istraiivanja 4.1.3. Kontekstualizacija proЫema 4.2. Metod istraiivanja 4.2.1. Tehnike i instrumenti istraiivanja 4.2.2. Dizajn uzorka 4.2.3. ProЬlemi ј te~koce 5. Socijalni i kulturni identitet porodica 5.1. Osnovne karakteristike ispitanika 5.1.1. Socijalna jdentifikacija 5.1.2. Obrazovna ј profesjonalna struktura 5.2. Drustveni status porodica 5.2.1. Generacjjska reprodukcjja siroma5tva 5.2.2. Licna ј cl.rШtvena perspektiva 5.3. Kultura porodicnog iivota 5.3.1. DoZivljaj porodice 5.3.2. Vaspitni stil i tip porodicne organizacije 6. Politicki relevantno znanje i iskustvo 6.1. Zainteresovanost za polШku 6.1.1. v 1ф'lost ј znaeaj poljtike 6.1.2. Uticaj rane politicke socijalizacije 6.2. Informisanost i komunikвcija о politici 6.2.1 Obim i nacin obave§tavanja 6.2.2. Razgovori о politici u porodici 6.3. Poznavanje politi~kih sadriaja 6.3. 1. Razumevanje i tumacenje politickih pojmova 6.3 .2. Procena aktuelne situacije u cl.rШtvu 7. Politicke vrednosti i ideoloski stavovi 7.1. Vrednosne preferencije 7.1.1. Tolerancija i socijalna distanca 7 .1.2. Tradicionalizam versus modernizarn 7.1.3 . Grupna identifikacija 79 79 79 83 86 92 92 94 95 98 98 98 101 107 107 1 1 1 1 14 114 117 122 124 124 129 130 130 134 138 138 142 147 148 148 150 155 6 7.2. Jdeolo§ki profil ispitanika 7 .2.1. Politi~k.a orinetзcija 7.2.2. Poverenje u institucije drZave i druStva 7.2.3. CЩevi i pravci razvoja druStva 8. Participativna kultura u porodici 8.1. Politi~ki aktivizam 8.1. Ј. Poliblko pona.Sanje i kultura и tranziciji 8.1.2. Odnos prema politiCkom delovanju 8.1.3. Politi~k.a efikasnost i kompetencija 8.2. Politi~ka participacija 8.2. 1. Protestno pona.Sanje 8.2.2. Glasanje na izborima 8.2.3. Politicko organizovanje 9. Politicki identitet iz rodne perspektive 9.1. Zene izmedju tradicije i transformacije 9.1.1. Rodna socijalizacija i politik.a 9.1.2. Zenski identitet u tranziciji 9.2. Drustvena konstrukcija roda 9 .2.1. Socijalni identitet ispitanica 9.2.2. Transfer modela rod.nih uloga 9.3. Segregirani obrazac politicke socijalizacije 9.3.1. Odnos prema politici 9 .З .2. Politi~k.a participacija ZAКLJUCAK PRILOZI LITERAТURA 158 158 1610 164 167 167 167 169 174 178 178 181 184 189 189 189 192 196 196 198 201 201 205 210 218 231 7 Uvod Lilijana Cickaric UVOD lstraiivanje procesa politicke socijalizacije је relativno nova oЬlast u druStvenim naukama. PoslednjiЬ decenija dvadesetog vekaje poraslo interesovanje za ispitivanje ovog fenomena, najpre na zapadu, а zatim ј u zemljam.a u t:ranz.icjjj. Pjtanja od kojiЬ polaze mnoga, te i ovo istraiivanje, vezana sи za enigmu, .zaSto sи odredjeni ljиdi zainteresovani za politiku, а drugi ne? Кој ј sи izvori takvih stavova i poпaSanja? Каdа se i na koji nacin oni manifestujи ј pod k.akvim uslovima? Ovaj rad је и tom smislи samo ma}j doprinos pokuSaju da se odgovori na ova i d.ruga pitanja vezana za proces poJjticke socijalizacije u porodici. Cilj је bio i da se ukaie na znacajnu ulogu kоји paradigma politicke socijalizacUe ima u tekucim procesirna transformacije druStva и SrЬijj devedesetih. Proиeavanje uloge politicke socijalizacije nikad nije Ьiо adekvatno zastupljen pred.met empirijskog istraiivanja kod nas. Takva situacija se moze objasniti nedostatkom interesovanja ak.ademske javnosti, koja је tokorn socijalistickog perioda Ьila motjvisana prevashodno ideoloskim razlozima, а kasnije и postsocijalistickom periodu, nedostatkom materijalnih sredstava. Drugi znacajan razlogje sto ne postoje specificni istraiivacki centri i timovi strucnja.ka и druStvenirn naukama, koji bi se posebno bavili proЬlematikom omladine, te i pitanjima vezanim za njhov haЬitus. Najcesce se posredno i fragmentarno prikиpljala gradja vezane za ovaj proЬlem i to и okviru siroko koncipiraniЬ ternatskih projekata. Vec dugo је prisиtna potreba za jednirn serioznim, sistematicnim, longitudinalnim socioloskirn istraiivanjem politicke socijalizacije и kontek.stu turbulentnih tranzicijskih procesa u SrЬiji . Uvid и rezultate takvog istraiivanja pedstavljao Ьi i dragocen doprinos u turnacenju od.redjenih druStvenih pojava koje sи pratile dezintegrativne procese i transformacijи drustava и balkanskom regionи. Mogli Ьi se lakSe protumaciti uzroci i posledica nacionalistickih sukoba, opstanka aиtoritarnib refuna na vlasti u vecini zemalja i razaranja drиStvenih institucija. 8 lstraiivanje procesa politicke socijalizacije se mora posmatrati u kontek.stu razvoja sociologije i druStvenih nauka u SrЬiji. Tokom sedamdesetih, u d.rugacijem socijalnom i politickom kontek.stu, istraZivanja su Ьila orijentisana na makro, sistemski, institucionalni pristup u proиcavanju fenomena politicke socijalizacije. Tokom osamdesetiЬ i devedesetih, sa ~ promenom istorijskiЬ okolnosti, razvija se novi mik.ro pristup, vise orijentisan na socijalne i kultume karakteristike procesa socijalizacije tokom tranzicije druStva. Jedna grupa sociologa ј Uvod Lilij ana Cick.aric 9 psihologa koja је osamdesetih godina proиeavala omladinsku populaciju, njen vrednosni sistem i promene orijentacija, ostvarila је zna.Cajne poduhvate koji se mogu smatrati dragocenim doprinosom razvojи istra.Zivaeke agende politicke socijalizacije kod nas rv asovic, 1982; 1989; U1e, 1986; 1988; Vrcan, 1986; Мilic, Joksimovic, Maric, Popadic, 1986; Milic, 1984; 1986; 1987; 1988; Pantic, 1990; Мihajlovic, 1988; 1990; 1994; Kuzmanovic, 1994). Каkо jos иvek nisи razvijeni nezavisni teorijski modelj za proиeavanje fenomena politicke socijali.zacije и zemljama и tranziciji, и istraZivanjima se uglavnom primenjиjи teorijski ј metodoloski pristupi iz fiшdusa ~tvenih nauka Zapadne Evrope i Severne Amerike, modifikovani ј prilagodjeni kontekstu zemalja lstocne Evrope. Ist:ra.Zivanja politicke socijalizacije kod nas sи se uglavnom zasnivala na iskustvu politicke psihologije i politickih nauka, а manje na teorijskoj i metodoloskoj tradiciji sociologije. Stoga, jedinstven doprinos proucavanjи politicke socijalizacije sa stanovista sociologije ostvarila је profesorka Andjelka Milic, koja se godinama kontinuirano bavila ovom temom. U novijoj 1iteraturi iz ove oЬlasti primetan је nedostatak, kako komparativnih istraijvanja и istocnoevropskim zemljama, tako i onih koja ироrеdјији efekte procesa socijali.zacije и razvijenim ј tranzicijakim druStvima. Proиcavanje procesa politicke socijalizacije kao slozenog fenomena zahteva interdisciplinaran pristup i podrazumeva istra.Zivanja i и primenj.enim i и bezicnirn podrucjima drustvenih nauka. Stoga sam kao glavni teorijsko-metodoloski model izabrala interaktivni pristup koji objedinjиje makro, mezo i mikro nivo proueavanja politicke socijalizacije. Promene ekonomskog, kulturnog i politickog amЬijenta devedesetih godina и SrЬiji i njihov иticaj na transformacijи porodicnih odnosa ј svakodnevni zivot pojedinca, и velikoj meri sи determinisalj konacni teorijsko-hipoteticki okvir istraZivanja. Posla sam od namere da, sto је moguee Ьоlје, sagledam ulogu procesa politicke socijalizacije и porodicnom ok:ruZenjи i njegov znacaj и foпniranjи politickog identiteta ј politicke kulture pojedinca. Pri tom sam nastojala da izbegnem predimenzioniranje uticaja roditelja na formiranje politickog identiteta i kulture dece, vec da, uzimajиci и obzir interaktivno dejstvo razlicitih agensa politicke socijalizacije, и prvom redи faktora epohe i zn.aCajnih ~tveno-istorijskih dogadjaja, иtvrdim na koji nacin, kojim procesima i mebanizmima i kroz koje sadrZaje se vтSi prenosenje politickog iskustva s jedne na drugu generaciju. Виdисi da је porodica vaian agens politicke socijalizacije, kako и vertikalnoj, tako i и horizontalnoj ~tvenoj strukturi, и istraiivanjи sam priЬegla analizi intergeneracijskih odnosa kroz иvid и neku vrstu porodicnih "politickih istorija" ispitanika. _u_v_od _______________________________________________ L_il~u_м_a_C_i_~~--·_c __ 10 Sa promenama и druStvu nufno dolazi do prilagodjavanja porodice i menjanja njene unutraSnje strukture i organizяcije interpersonalnih odnosa. Каkо kvalitet porodicnog zivota ne ukljucuje samo zivotni standard, vec i sistem vrednosti koji zastupaju оЬа roditelja, specificna porodicna kulturaje ta koja direktno i u znacajnoj meri utice na formiranje i razvijanje politickog identiteta. R.adikalne strukturalne promene u tranziciji drustva ne menjaju samo institucije vec i individualne zivotne istorije i Ьiografije. Stil Zivota omladinske kulture reflektuje znaeajne promene u socijalnom, ekonomskom i kultumom haЬitusu roditeljske kulture. Мladi kroz svoju kulturu iskazuju proЫeme roditeljske kulture. Ti proЫemi su и druStvu и tranziciji prevashodno vezani za ekonomsku depriviranost, siromзStvo, nezaposlenost, politizacijи svakodnevnog zivota, posve neizvesnu bиdиcnost i ЬоrЬи za pronalaienje odgovarajucih strategija za njihovo prevazilaienje. Promena socijalnih i politiCkih institucija druStva nije garancija da се se automatski promeniti i stavovi, vrednosti sistem, svest i politicka kuJtura pojedinca. Pojedinci socijalizovani и odredjenom politickom sistemu nemaju identicnu strukturu politickog rnisljenja, ali se moze reci da specificnu strukturu misljenja, posredovanu odredenim tipom politicke socijalizacije, ima vecina pripadnika tog sistema. Kada se politicki sistem menja, menja se ј nacin na kojj gradani percipirajи totalitet politike i drustva. Medjиtim, promena politickog rnisljenja nije nuZa.n uslov za sprovodenje pravnih, politickih ј instjtucionalnih promena. Razlozi leze, pre svega, и prirodi socijalizacije, jer ono sto se prvo naиci, najЬolje је nauceno, najdu:Ze ostaje u pamcenjи i strukturira kasnija znanja. Bиduci da tranzicjja namece sasvim nova pravila igre za sve agense polШcke socijalizacjje, pre svega za porodicu, skolu i medije, dolazi do znacajnih promena и njihovoj strukturi, organizaciji, delovanju i komunikaciji. Rekonstrukcija institucionalnog, normativnog i vrednosnog sistema druStva podstiee i stvara иslove za procese politicke resocijalizacije. Najsporije promene do:livljavaju "meki" elementi politickog sistema, politicka kultura, sistem vrednosti, stavovi i ponaSaпje pojedinaca. Pitanje dislkontinuiteta и procesu politicke socijalizacije se prelama kroz odnos izmedju politicke tradicije i mogucnosti njene transfonnacije. Diskontinuitet politickih kultura direktno је povezan sa proЫemom transfera drustvenih i politickih vrednosti i obrazaca ponзSanja sa jedne па drugu generaciju. Stoga, ovo istra.Zivanje predstavlja i pokuSaj da se ponovo postavi generacijsko pitanje и centar interesovanja socioloske teorije i prakse. ~U_v~od _______________________________________________ L_i~JU~м_a_C~i~c~юm~·c ___ 11 1 u svojim prethodnim radovima bavila sam se pitanjem "postsocijalisticke generacije" i njenim mestom i ulogom и transformacijskim procesima и ~tvu. Socijalni i istorijski kontekst unutar koga se razvijala omladinska kultura tokom devedesetih, Ьiо је obojen sna.Znom ј destruktivnom politizacjjom. Traumatizovano ratno iskustvo ih razlikиje od prethodnih generacija za koje је jpak postojala nada i saznanje sta hoee od Z.ivota i za.Sto to hoce da postignu. Osecanja beznadja, bezperspektivnosti i dezorijentacije proizvode duboku krizu identiteta mlade populacije. Ova generacija se sиocava sa velikim teskocama dиple tranzjcjje, socjjalne i individualne. Promene dru.Stvenog i poJjtickog sistema strukturisu proces odrastanja. Transformacija d.ruStva generise veloo rizik i nesigumost и realizaciji Zivotnih ciljeva i planova. Drustveni polofaj mladih se rapidno pogorsavao ј oni u Jjteraturi ugJavnom Ьivаји portretisani kao "izguЬljena generacija" i "ratna generacija". Nezaposlenost, potreba za prekvalifikacijom, dodatnim usavrSэ.vanjem, promenom mesta boravka ј prihvatanjem privremenih poslova, prekida i menja иоЬiсајеnе zivotne puteve ka socijalnoj promociji i stvaranjи karijere. Obrazovaniji mladi ljиdi и шbanim sredinama, viseg socijalnog statusa, imaju znatno veee Saпse da se Ьezbolnije i uspesnije socijalizujи и takvim uslovima. Na krajи, ipak, felim da naglasim da pod иtjcajem nemimovnih procesa gJobalizacije i indjvjdualizacije, slicnosti izmedjи modela odrastanja и SrЬiji ј drugim zernljama и tranziciji. ра i и razvijenim zapadnim droStvima postajи iz dana и dan sve vece. Mladi se sve vise orijentisи ka stvaranjи profesionalnih Ьiografija zasnovanih na vestinama koje se lako transferisи, kojima se lako manipulise i zamenjиje linearno nasledje porodjce. Posredstvom strukturalnih promena koje se nemjnovno odvijajи ј и na5em d.ruStvu, moze da se ocekuje da се budиce generacjje sve vjse Ыti и priljci da se lakSe adaptiraju na nove uslove, jer се posedovati atribиte kao sto sи neophodno znanje, informacije, konkurentnost i indjvidualnost. Тај fenomenje slikovjto opisala hrvatska spisateJjjca Dubravka Ugresjc, objзSnjavajuci Zivotnu filozofiju mladih emigranata iz svih delova Ьivse Jиgoslavije "MoZda su samo mladj emigranti, djeca Intemeta, kojoj nista ne prornice, zadrZali vlastiti identitet, jer nisu Ьili prisiljeni da Jafu ј nisи bili izlofeni represjvnom ideoloskom ispiranjи mozga na svim stranama и Ыvsoj im domovini. Ono sto ih cini zrelim, jeste borba za opstanak и straпoj sredini, obrazovanost, moralna osjetljjvost i mogucnost poredenja izmedи Zivota koji sи Zivjeli ј kojj sada Zive" (lntervjи listu Danas, ј u1 2002). Dinamika procesa politi~ke socijaJizacije Li\Uana Cickaric 12 1. DINAМIКA PROCESA POLIТICКE SOCIJALIZACIJE 1.1. Definicija koncepta politicke socijalizacije 1.1.1. Pojmovno odredjenje Koncept politicke socijalizacije је intenzivno росео da se razvija sredinom dvadesetog veka sa pojavom interesovanja za proиeavanje porekla staЬilnosti demokratskili politickih sistema (Almond, Verba, 1965; Easton, Dennis, 1969; Jennings & Niem.i, 1974). Pod иticajem turbиlentnih druStvenih procesa и razvijenim dru.Stvima krajem sezdesetih godina, umnol.ava se broj empirijskili istra.Zivanja koja se fokusirajи na prornene vrednosnog sistema na intergeneracijskom nivoи i jspitjvanje stavova studentske ј omladinske popиlacije (Keniston, 1968; Langton, 1969; Davies, 1970; Braungart, 1971 ). Tokom sedamdesetih razvijajи se razljciti teorijski modeli i metodoloski pristupi koji и prvj plan postavljajи pitanje interaktivnog odnosa izmedjи politickog sistema, agensa politicke socijalizacije i socijalizanata (Schwartz, Schwartz, 1975; Dawson, Prewitt, 1977; Pawelka, 1977). Osarndesetih ј devedesetih godina se proces politicke socijalizacije dovodi u vezu sa paradigmom novih druStvenih pokreta i teorijom kolektivne akcije. Dolazi do preispitivanja koncepta politicke socijalizacije u kontekstu razvoja postmoderne teorije i paradigme globalizacije. Koncept svoje teorijsko uporiste sve vise dobija u teorijama socijalnog kapitala, socijalnog identiteta i socijalnih mrel.a (Putnam, 1995; Melucci, 1996; Castel1s, 1997; Flanagan, 1997; Furlong, Cartmel, Chisholm, 1997; Сбtе, 1996). Pojedini autori smatraj.u da је razvoj interesovanja i povezanosti za politiku kljиcni aspekt и procesu formiranja jdentiteta kod adolescenata, unutar kd'ga oni nastoje da sagledajи svoje rnesto i polol.aj и datom druStvenom ј istorijskom okruienjи (Erikson, 1968). 1 U najsirem smislи politicka socjjalizacija se definise kao razvojni proces posredstvom kojeg pojedjnac usvaja odredjene poJjticke orijentacije i obrasce ponзSanja (Easton, Dennis, 1969:7). Ul.a defmicija politjcke socjjalizacije se temelji na objзSnjenju daje to proces kojim se uce odredjena pravila, norme i vrednosti и politjckom zjvotu ј sticu saznanja i stavovi о politick.im dogadjajima, institutcijama ј idejama jednog druStva (Adler, Harrington, 1970:4). Тај proces se odvija posredstvom agensa koji vrse transmisiju odredjenih politickih sadrZaja, а pojedinci ih na razlicite naeine prihvatajи i арsоrЬији. Pod primarnim agensima se smatrajи porodica ј 1 Pojedinac mou Ьitj povezan sa poJjtikom na retiri Шina. On mou imati razvijen interes za poJitj&e saddaje, zatim pridavati poseban zna~j odredjenoj politi~koj odlucj, mou da stelme infonnacjje ј neophodno znanje о poljticj ј na kraju, mou Ьiti aktjvan u dono~nju odredjenih poJjtj~kih odluka {Dahl, 1971). Dinamika procesa politicke socijalizacije Lilijana Cickaric 1 З ~ola, а sekundarnim, vrsnjaci, mediji, religija, posao, istorijski dogadjaji, politicke organizacije i udru.Zenja, odnosno politicki, ekonomski ј kulturni podsistemi drustva. Iz generacijske perspektive, politjcka socijalizacija se definise kao nacin na koji druStvo perpetuira svoju politicku kulturu u procesu transmisije s jedne na drugu generaciju (Langton, 1969). То је dinamjcan, interaktivan, viseznacan ј sJozen proces putem kojeg mladje generacije usvajaju drugacije poljticke stavove ј vrednosti u odnosu na starije. То ne znacj da su oni neadekvatno socijalizovani, vee da su socijalizovani na drugacjjj nacin. U osnovj ovog tumaeenja је stanovjste da se svaki clan d.ru.Stvene zajednice socijaljzuje na odredjeni i samo seЬi svojstven nacin. Medjutim, ne ucj samo starija generacija mladju kako funkcjonise politicki sjstem, vet је ј mladja generacija znacajan akter u procesu poljtjcke socijaJizacije. Proces poliblke socijaJizacjje је borizontalno i vertikalno usmeren. Vertikalnom socijalizacijom starija generacija prenosi iskustvo na mladju, а horizontalnom se politicke vrednosti integrisu unutar jedne generacije. Rec је о stalnoj interakcijj intrageneracijkog i intergeneracijskog oblika politiCke socijalizacije. Za razumevanje i turnaeenje fenomena politicke socijalizacjje vafua је distinkcjja na direktni i jndirektni, latentni i manifestvni, odnosno na intencionalni i neintencionalni , planirani ј nepJanirani oblik tog procesa. Direktna politjcka socUalizacija ukljucuje usvajanje specifnog znanja vezanog za politiku, а ne i generaJne stгvove kojj imaju posredujucu ulogu u formiranju poljtjckog iskustva. Indirektna socijaJjzacija involvira znanje, stavove i pona.Sanje koje nije striktno poljtjcki usmereno. Smatra se daje prvi korak u socjjaljzaciji prihvatanje ovih generaJnih stavova i znanja, а drugi је primena tih znanja i shvatanja ла konkretne politicke objekte i sadrZaje. 2 lntencionalna poljticka socijalizacija obuhvata nastojanje jednog aktera da utiee na politicko znanje, rnisljenje, stavove ј ponaSaпje drugog aktera, dok neintencionalna politicka socijaJizacija predstavlja proces kojije podstaknut od strane aktera koji zapravo nije imao cilj ј narneru da se time konkretno bavi. Jos uvek nije potpuno 2 U teoriji politi~ke socijaJizacije utemeljena su ni konc.epta indirektne politi~ke socijalizacije: interpersonalni transfer, ueenje i generalizacija. lnterpersonalni transfer se uglavnom vezuje za obj~njenje procesa prihvatanja i razvoja odлosa prema autoritetu. Ul:enje se oc!Dosi na ргосеs usvajanja nepoliti~kih znanja i stavova koja se kasnije koriste u odredjenom politi~kom kontekstu. Generalizacijom se usvajaju od.redjene d.rШtvene vrednosti koje se kasnije primenjuju na odredjene polititke objekte (Dawson, 1977: 104 ). Dinamika procesa politicke socijalizacije Lilijana Cickaric 14 utvrdjeno koja fonna politicke socijalizacije ima veej ili najvecj uticaj, а}ј је poznato da se odredjeni sadr:Zaji bolje usvajaju nedirektnim politickim ucenjem. 3 Poljticka socijalizacjja ј politjcka kuJtura su dva kljucna koncepta koja u interakciji sa vladajucim poljtjckim podsistemom igraju podjednaku ulogu u procesu fonniranja politickog identiteta pojedinca. Posredstvom procesa politicke socijalizacije odvija se transmisija politicke kuJture ј to putem interaktivnog delovanja eetiri simultana procesa. То su izloienost pojedinca odredjenim informacijama, modelima ј preferencijama, zatim edukacija putem razlicitih agensa socijalizacije, potom emulacija koja obuhvata imitiranje odredjenih uloga i modela i na kraju iskustvo koje poma.Ze u priЬvatanju odredjenih ideja ј sagledavanja njihovog znaeaja u odnosu na realnost. Prema politikolo~kim teorijama politicku kulturu cine poljticki sistem kao glavni objekat, zatim input objekti, output objekti ј pojedinac kao aktivni ueesnik (Almond, Verba, 1989). Kulturolofu pristup u proueavanju procesa politicke socUaljzacije pojam politicke kulture defшise kao produkt procesa poljtjcke socijaljzacije ј mrefu individualnih orijentacija i stavova prip.adnika jedne zajednice prema politickom sistemu. Та shvatanja i orijentacije predstavljaju bazicne kategorije koje prethode zauzurnanju odredjenih stavova prema znacajnim drustvenim pjtanjima i politickim proЬiemima i prenose se sa generacije na generaciju. Treba na kraju dodati, da је u proueavanju procesa poJjticke socijalizacjje neophodno orijentisati se ka istra.Zivanju prirode i pravaca povezanosti pojedinca sa politikom. De~ava se da se prilikom merenja stavova ne pravi razlika izmedju tri tipa poJjticke lojalnosti. Politicku podr~ku pojedinac iskazuje kako prema drZavnoj zajednici (nacijj ili gradjanima), tako prema rezimu (politickom sistemu) i prema vlasti (vladajucoj gamituri) (Easton, 1967:38). Od tipa politicke podrske zavisice i priroda vezanosti pojedinca za politiku. 3 Rezultati vecine istra.tivanja na Zapadu potvrdjuju da se identifikacija sa odredjenom politi~kom partijom direktno prenosi kroz porodicu i pripadnost odredjenoj dru~tvenoj kJas~ dok odredjene predispozicije kao ~to su politi~ko poverenje, politi~ka kompetencija, spremnost i efikasnost mogu da rezultiraju iz indirektnih oЬiika poLiti~ke socijalizacije (Dawson, 1977:97). Dinamika procesa politicke socijalizacije Lilijana Cick.aric 15 1.1.2. Faze procesa politifke socijalizacije Pojedini autori smatrajи da se promene и politickoj kulturi prvo manifestujи medjи mladjom generacijom kod koje nije neophodno slomiti orpore prethodnog, ranijeg иееnја. Oni tvrde da se politicke kulture menjajи posredstvom smene genaracijskih koborti, а vrlo malo preobracenjem, resocjjalizacjjom vee odraslih pojedinaca (Inglehart, 1990). Stoga је jedan od glavnih proЫema и okviru teorije politjcke socijalizacije pitanje vaZ:nosti иticaja ranijeg politickog иееnја na k.asnije politicko sbvatanje i ponaSa.nje. Na makro planи proЫem se vezuje za dislkontinuitet politickih kultura i povezan sa pitanjem dru~tvenih promena. Osnovno pitanje је da li sи politicki stavovi i pon~anje determinisani prethodnim iskustvom ili su samo pod njihovim uticajem. Ovde se posebno stavlja akcenat na one agense socijalizacije koji se najranije aktiviraju, poroclicu, roditelje i skolu, tj. primame agense koji deluju na fonnativni period razvoja pojeclinca, sveprisиtni sи и zivotu vecine, ostvarujи najduij ј naintezivnijj иtјсај, imajи vecu legjtimnи moc, uspostavljaju prve modele aиtoriteta ј strukture moci (centralni pojmovi politike) i uticи na izbor svih drugih agensa politicke socijalizacije. Neki aиtori smatraju da је period izmedju 14 i 25 godine najznacajniji za formiranje politickog identiteta, jer se pojedinac nalazi и dоЬи tranzkije ka odraslosti koji karakterise najvisi stepen otvorenosti i fleksib:ilnosti prema spolj~njem svetu. Ро vecini aиtora, najprihvatljivije stanovi~te и teoriji politicke socijalizacije је ono ро kome se politicki stavovi i pona.Sa.nje oblikuju gotovo tokom celog zivota, na osnovu rane politjcke socijalizacije u detinstvu, politicke socjjalizacije u adolescentnom dobu i na osщ>vu kasnijeg postsocijalizacjjskog iskustva kod odraslih osoba. Ј о~ znaeajnija је cinjenica da i politicko i nepoliticko iskustvo imajи gotovo podjednak znacaj na formiranje politickih identiteta i pon~anja (Almond, Verba, 1989:301 ). Posredstvom kumulativnog efekta, nepoliticko iskustvo kreira predispozicije za politicko. "Motivacija i kapacitet da se иcestvuje и politici imajи svoje korene u fundamentalnim ne-politickim institucijama sa kojimaje pojedinac povezan и tokи svog zivota" (Verba., Scblozman, Brady, 1995:8). Unиtar savremene teorije politicke socijalizacije formulisana su eetiri medjusobno komplementarna modela (Dawson, 1977) (Dijagram 1.). Prvi је princip primamosti (primacy principle), а drugi princip strukturisanja (structuring principle) иnиtar kojih se stvara iskиstvo detinjstva i rane adolescencije. ОЬа se sma.tщju znaeajnijim za stvaranje fundamentalne politicke lojalnosti, jdentifikacije sa politickim simЬolima ј aиtoritetom ј fundamentalne Dinamika procesa politicke socUalizacUe Lilijaлa Cickaric 16 politicke spoznaje. Treci princip se vezuje za doba kasne adolescencije (intermediate principle) ј znaeajanje za usvajanje znanja о poliblkoj strukturi i procesima, za usvajanje specjficnijih politickih stavova i kristalizaciju rano usvojenih orijentacija. Cetvrti је princip skora5njosti (recency principle) vezan za doba rane mladosti k.ada se VI'Se kon.kretni politicki izbori ј odlucivanje о tekucim politicki.m proЬlemima i dogadjajima. Svaki model sadrfj odredjeni tip strategije u sprovodjenju procesa politizacije, odredjene nacine prihvatanja, promene i stabilizacije politicki.h stavova. Da Ьi se razumela specificna priroda i dinamika procesa politicke socijalizacije neopbodno је u ist:raZivanju kombinovati sva cetiri modela. Dijagram Ј. - Cetiri modela ро/Шсkе socijalizacije SKORA$NJOST PRIМARNOST INТERMEDIJARNOST (Jzvor: Dawson, R Е. , Prewill, К, Dawson, KS. (Eds.)(J977) Politica/ Socialization: An Analytic Study, Boston: Little Brown and Со.) Politjcka socijalizacjja је proces kojj traje kontinuirano tokom citavog zivota i moze se recj da politicko znanje, stavovj i ponaSaпje adolescenata nisu determinisani prethodnim jskustvom, ali su pod njegovim vjdnirn uticajem. Fundamentalnije ј amorfuije politicke orijentacjje usvajaju se u ranijim fazama zivotnog ciklusa, а one specificnije spoznaje su pod vecim uticajem skora$njeg jskustva i kasnijeg zjvotnog ueenja (tabela 1.). Diлamik.a procesa politi~ke socijalizacije Lilijana Ci~karic 17 Tabela Ј. Faze procesa politicke socijalizacije tokom iivota . - .. ----'•."' -- • _.ј ь.. 1' ,:., . •• - .• , ~ ,,.,~:7'~:' •. •• • =' .. ZivOТNO DOBA - UZRA.SТ FAZE PRE-NATALNO +О preduslovi za strah ili ISKUSТVO smirenost RODJENJE о trauma RANO DETINJSТVO О- 2 godine sigumost i poverenje u dru~e Jjude КASNO 3-4 godine autoritarnost DETINJSТVO PREDSKOLSКJ 5- 8 godine poverenje ј sjgumost u UZRAST zajednjcu RANA 9-12godine apstraktna racjonalnost ADOLESCENCIJA КASNA 13-16 godine usvajanje ideala ADOLESCENCIJA MLADOST 17 - 32 godine poJjticka efikasnost ODRASLOST 33 - 64 godine manipulacija jnteresima STAROST 65 + bjJans pozitjvnih ј negatjvnih rezultata Tokom fivotnog ciklиsa postoje periodi kada dolazi do promena и stavovima i pona5anjи pojedinca i иglavnom sи vezani za znacajne zivotne dogadjaje рориt napиstanja roditeljskog doma, zaposlenja, nezaposlenosti, braka, doЬijanja dece, razvoda, ozbiljnih bolesti, iznenadne smrti clana porodice, zavгSetka radnog veka. Takodje postoje istorijski periodi kada druStvo priprema nove generacije za politicko delovanje. То mogu Ьiti i nagle promene и socijalnom, ekonomskom i politickom okruZenju, pad Zivotnog standarda, siroma5tvo, gradjanski ratovi, revolиcije ili promene sistema и celini. Uzrast predstavlja samo jedan od faktora koji, povezan sa drugim varijaЬlama, individualnim karakteristika pojedinca, moralnim i kognitivnim razvojem, socijalnim statusom, obrazovanjem, specificnim politickim iskustvom i karakteristikama odredjene epohe, delиje и procesи sticanja politickog identieta. Jedan od najvetih metodoloskih proЫema и proиcavanjи procesa politicke socijalizacije је cinjenica da nije moguce izolovano, odvojeno posmatrati delovanje i efekte brojnih agensa Dinamika procesa politicke socUaliza.cUe Lilijana Cickaric 18 politicke socijalizacije. Oni deluju simultano, konkurentno, interaktivno, medjusobno su cvrsto povezani, uticu jedni па druge i funkcionisu u razlicitim dru.Stvenim i politiCkim strukturama i procesima. Postoji sna.Zna tenzija izmedju formalnog (skolsk.i sistem) i neformalnog (porodica, roditelji, vrsnjaci, med]ji, organizacije i udruZenja) obrazovanja za politicke saclrZaje i delovanje. Isti stepen izJozenosti od.redjenom agensu mol.e dovesti do razlicitih reakcija kod pojedinaca, sto u velikoj meri zavisi od interakcije sa drugim agensima politiCke socijalizacije. U novije vreme, usled ~irenja procesa globalizacije, standardizacije, individualizacije i razvoja novih informacionih tehnologija, sve vise raste tenzija izmedju takozvanih "tvrdih" (porodica, skola, crkva, d.rZavne i politicke institutcije) i "mekili" socijalizanata (televizijska i filmska produkcija, literatura, lntemet, muzicka, multimedijalna i industrija kompjuterskih igara). 1.2. Razliciti pristupi u proucavanju politicke socijalizacije 1.2.1. Sistemski, indivivdualisti.lki i interaktivni pristup Istraiivanja procesa politicke socijalizacije se uglavnom baziraju s jedne strane na pokusaju da se utvrdi kako politick.i sistemi funkcionisu i razvijaju se i sa druge, kako pojedinci prihvataju od.redjene politicke vrednosti i orijentacije i na koji naciл se formira njihov politicki identitet. U prvom slueaju politick.i sistem је sredisnja tacka od koje se polazi и procesu istral.ivanja, а politicka socijalizacija se definjse kao sredstvo i mehanizam koji podstiee reprodukciju postojeeeg politickog sistema. Dinamika politicke kulture se svodi na kulturnu transmisiju, na politicko nasledje, а politicka socijalizacija se posmatra iskljucivo kao staЬilizirajuci dru.Stveni i politicki mehanizam. Politicka socijalizacija se prema ovom pristupu sastoji iz od.rZavanja, transformacije i kreacije politicke kulture. "Nacije ovekovecuju svoje politicke standarde uvodjenjem novih generacija u vec utvrdjene oЬlike misljenja putem kojih se oЬlikuje politicki identitet individua" (Dawson., Prewitt, 1972: 17). U okviru ove teorije proces politicke socijalizacije se tumaci i kao sredstvo za oclrZavanje hegemonije. Politick.i efekat socijalizacije se bazira na cinjenici da politicka moc nije podjednako distribuirana i da se zahtevi artikulisu ро volji vladajuee politicke elite. Tako velik.i broj ljudi prihvata dru.Stveni i polit icki poredak iako on nije u skladu sa njihovim interesima i potrebama. Proces socijalizacije pruZ.a pojedincu predispozicije za akciju i od.redjene oblike ponaSaпja u politickom zivotu koji doprinose efikasnosti politickog sistema (Dawson, 1977). Dinamika procesa politicke socijalizacije Lilijana ёickaric 19 Ova sistemska, makro perspek:tiva је rasprostranjena uglavnom medjи ~liti.kolozima i istraZ.ivacima politickih sistema. Utemeljjva.Ci ovakvog pristipa и teoriji politicke socijalizacije, lston i Denis, polaze od cinjenice da politicki sistem konvertuje input druStvene zajednice и odredjeni output. lnput sи zahtevi i podrska, а output aиtoritativne akcije i odluke. Izmedjи politick:ih zahteva i odluka postoji velili rascep kojj proizvodi razlicite vrste napetosti koje opet poHticki sistem cine manje efikasnim. Identifikovane sи tri vrste napetosti. Prva nastaje kada politicke odluke ne mogu da vefu gradjanina za sistem. Druga se odnosi na zahteve ј prevaziJazi se tako sto se gradjani edukujи da odustanи od pokuSaja da druStvene potrebe transformisи и politicke zahteve. Treea vrsta napetosti bazirana је na cinjenici da politicki sistem mora da stvori prioritete da Ьi Ьiо и stanjи da zadovolji sve narastajиce potreЬe. Iz ovoga proizilazi da politjcka socijalizacija ima zadatke da osjgura da aиtoritativne odluke obave:Zu gradjane, da ogran.icj obim i varijetet poljtickih zahteva, da pripremi clanove druStva da obavljajи one иloge koje sи od znacaja za odrZavanje postojeeeg sistema ј da generise pozjtivnи podrSku bazicnim politickirn objektima Ьеz kojiЬ ni jedan sjstem ne Ьi funkcjonisao (Easton, Dennis, 1969). Drugi istra.Zivacki pristup se temelji se na sjturianjи pojedinca и srediste proиcavanja politjcke socijaljzacjje, а sam koncept poljticke socjjalizacije se tumaci kao proces pиtem koga pojedinac usvaja odredjene politicke orijentacjj e, znanja, oseeanja ј sjstem vrednostj unиtar njegovog vJastitog politickog iskustva (Dawson, 1977:33). Na ovom individualnom, mikro nivoи proиeavanja, centraJna pjtanja oko kojih se koncentrise analiza sи kada, kako i zbog cega pojedinci prihvatajи odredjena poHticke infonnacjje, znanja, shvatanja, vestine ј oЬlike ponзSanja. Ovaj jstra.Zivacki pristup se temelji na utvrdjjvanju efekata poljticke socijalizacjje i najzastupljeniji је medjи psiholoskim, socioloskim ј antropoloskim krugovima unиtar druStrenih nauka. Iako se sistemski i individualisticki pristup razlikujи и saznajnom pogledи, njihovi socijetalni ciljevi su identicni i usmereru ka uspostavljanjи sto efikasnijeg i uspesnijeg procesa politicke socijalizacjje и drustvu. Na treeoj strani imamo najkompletnijj ј najekstenzivnijj savremeni teorijsko-metodoloski pristup u proиcavanjи poljtjcke socijalzacije kojj pociva na analizi cetiri medjusobno komplementarna faktora ј njihovog kontinuiranom medjиdejstva (Pawelka, 1977; Dekker, MeyenЬerg, 1991 ). Те faktore cini pojedinac koji se socjjalizuje, zatim agensj socjjalizacjje ј socjjalizanti, dominantni druStveno-politjcki podsistem i periferni drustveni podsisterni (dijagram 2.). Ovaj teorijski model objedinjиje i analitiCki i kriticki pristup и proиeavanjи Dinamika procesa politicke socijalizacije Lilijana Cickaric 20 politicke socijalizacije i usmeren је istovremeno, ka proucavanju procesa stvaranja i razvijanja legitimacije politickog sistema i ka suprotnom procesu putem koga ljudi postaju svesni da sistem njima manipulise na stetu ili и korist vlastitih interesa. U glavnom је najcesce koriscen u analizi politickih i socijalnih kategorija poput druStvene moci i druStvene alijenacije. Dijagram 2. - Interaktivni model politic"ke socijalizacije Individua Agensi politicke socijalizacije i Socij alizanti - podsistemi · -po1iticki sistem Perifemi druStveni • Dominantni dru.fureno 1 '--·--·-·--·-·----·-·-·-·- ~·--·--·-·-·--·- - ·· !·-----·----------·-· (lzvor: Deklrer, Н. , Meyenberg, R. (Eds.} (1991) Politics and the European Younger Generation, Politics Socia/ization in Eastem, Central and Western Europe, European Studies Ј, BiЬliotheks und lnformationssysrem der Universitat Oldenburg Glavna prednost ovog pristupa је sto zastupa shvatanje politicke socijalizacije kao dinarnicnog procesa i to kroz proucavanje uzaj.amnog dejstva i veze izmedju malao, mezo i mikro strukturnog nivoa analize. lnteraktivni model se bazira na proucavanju korelacije izmedju druStveno-politickog sistema i politicke socijalizacije, korelacije izmedju politicke socijalizacije i onih koji se socijalizuju, samog procesa politicke socijalizacije, agensa politicke socijalizacije i socijalizanta i efekata politicke socijalizacije. Prva kornponenta ovog modela ukljucuje politicko znanje, shvatanja, rnisljenje, stavove, iskustvo i pona5anje pojedinca i odnos ovih elemenata i njegovih personalnih karakteristika: pola, starosti, obrazovanja, zdravlja, kognitivnog i moralnog stanja i rnotivacije. Drugu komponentu cine strukture i procesi unutar druStva koji imaju socijalizacijski znacaj , а to su razliciti agensi socijalizacije i socijalizanti - licnosti, grupe, kategorije, institucije, organizacije, objekti i dogadjaji. Treea komponenta obuhvata dominatno dru§tveno-politicko okruZenje, s1rukturu vlasti, centre politicke moci i politicku opoziciju. Cetvrtu komponentu predstavlja v]adajuea Dinamika procesa politicke socUalizacije Lilijana Cickaric 21 politicka kultura koja kao perifemi pod-sistem deluje interaktivno sa procesom politicke socijalizacije. 1.2.2. Socijalno-psiholoske, socioloske i ku/Juroloske teorije Odgovor na pitanje kako Jjudi usvajaju odredjeno politicko znanje, vestine i iskustvo pokuSavale su da pru.Ze i razlicite socijalпo-psiholoske teorije poput teorije psihoanaJjze, personalпe teorije, razvojne teorije, teorije ucenja, teorije igre, teorije uloga i teorije raspolozivih resursa. Medjutim, osnovna zamerka ovim pristupima је pre svega u insistiranju na psiho-socijalnim, а zanemarivanju socijalпo-ekonomskih i socio-kulturnih faktora u formiranju politickog identiteta. Prednost teorije raspolozivih resll!sa u odnosu na ostale gore navedene је u tome sto ukazuje na znaCaj cinjenice da ljudi iz razlicitih druStvenih sredina, razlicitog druStveno-ekonomskog statusa i obrazovanja imaju i razlicit pristup sredstvima za usvajanje odredjenih politickih sadrZaja, znanja i pribvatanje odredjene politicke prakse. Medjutim, ovde је naglasak na ulozi agensa socijalizacije dok se socjjaJizant opa.Za kao pasivni primalac sadrZaja. U ovim teorijama politjcka socijalizacija se posmatra kao postepen i kontinuiran proces pozitivnih promena u toku kojeg novopridosli pojedinci, odnosno nove generacije, usvajaju norme i oЬlike politickog ponaSa.nja kojj preovladjuju u datom druStvu. Uspeh politicke socijalizacije meri se stepenom podudarnosti usvojenih politickih orijentacija sa vrednosnim obrascima ј Ьihejvioralnim karakteristjkama koje nude agensi (Schwartz, Schwartz, 1975). Medjutim, ovaj mikro pristup u proucavanju politicke socijalizacije karakterise "metodoloski iлdividualizam" gde se pojedinac uzima kao osnovnajedinica analize, а odnos prema politickom sistemu kao jedan od produkata individualлog iskustva (Cook, Scioli, 1972: 155). Politcka socijalizacija se shvata siroko kao celokupno politicko ucenj e, formalлo i neformalno, namemo i neplanirano, na Ьilo kom stepenu ljudskog zjvota, eksplicitino ј nominalno nepoliticko. Ovakav pristup stavlja naglasak na procese, а ne na efekte procesa poljticke socijalizacije. Pojedini teoretjcari podjednako kritikuju i koncepte proistekle iz politjckih nauka i iz domena razvojne psihologije, smatтajuci da ove teorije operisu suvise usko shvaeenim politickim pojmovima i promovisu jednosmerni model razvoja politickih stavova (Fianagan, Gallay, Dinamika procesa politicke socijalizacije Lilijaлa Cickaric 22 1995). Proиcavanje procesa socijaliza.cije zahteva pristup koji podrazumeva dinamizam razvoja i stoga је teorija razvoja socijalnog identieta adekvatn.iji pristup. Protagomsti ove teorije fokusi.rajи pa.Znjи na istra.Zivanje kako participacija и druStvenim aktivnostima иtice na razvoj identiteta., stavova i promisljanja mladiЬ о d.ruStvemm pitanjima, odnosno na razvoj individнalnih i socijalnih identiteta pojedinaca i grupa (У ates, Youniss, 1998). U klasicnoj sociologiji jedan od prvih pokuSaja Ьila је teorija socijalizacije drustvenih noлni Emila Dirkema, koja pociva па sbvatanjи da su socijetalne norme deo moralnog sistema koji egzisti.ra nezavisno od pojedinca. Vezanost za odredjene norme је rezultat socijalizacijskog procesa pиtem koga se socijetalne norrne sa makro nivoa prenose na unиtra5nji zivot individиe. Socijalne norme koje podsticи prosocijalno ponaSaпje sи druStvena odgovornost, altrcizam i korektnost. Od stepena prisustva ovih normi u svesti individиe zavisi i stepen njene integracije u druStvene grupe (Durkheim, 1963). Talkot Parsons takodje konstatuje da se ljudi razlikuju ро tome koliko su te norme prisutne и njihovoj svesti. Uslovi и kojima se mladi socijalizuju, posebno и adolescentskom periodu, direktno odredjиju stepen internalizacije tih normi. Proces socijalizacije se sbvata kao "generator socijalne saglasnosti aktera u interakciji, а kao socijalm mehanizam ima tezinu i znacaj globalnog reprodukcijskog procesa sistema. Iz perspektive sistema licnosti socijalizacija se pojavljuje kao internalizacija vrednosnih obrazaca sistema и motivacijski sistem licnosti" (Мilic, 1990: 134). U okviru modeme socioloske teorije dиgo sи dominirala dva pristupa, strukturalno- funkcionalistick.i i interakcionisticki, kqji sи manje ili vise bili uspesm u poku.Saju tumacenja procesa politicke socijalizacije. Strukturalno-fшikciorialist.i.cki pristup је insistirao na staticnoj koncepciji politicke socijalizacije, odnosno na tumacenjи da pojedinac pasivno prihvata druStvene uloge, pona5a se onako kako druStvena zajednica od njega ocekuje i sarnim tim predstavlja Ьitnи kariku и odrZavanju staЬilnosti postojeceg poretka. Licnost pojedincaje determinisana vladajucom kulturom i predstavlja lik и ogledalи postojeceg drustvenog sistema. Osnovna primedba ovakvom pristupи је u tome da druStvene uloge nisu tako pouzdano i nedvosmisleno normirane i definisane i da pojedinac ni и kom slucaju ne prihvata pofeUne obrasce pona5anja saobrazno zahtevima funkcionisanja sistema. Sociolosk.i funkcionalizam је neprihvatljiv i zЬog toga sto и njemи Ш је Ьilo mesta za sиbjektivno iskustvo pojedinaca koji hoce i koji Ьiraju. U takvoj teoriji nema prostora za objesnjenje promena. S druge strane, interakcionisti aktivno иklјисији pojedinca u proces formiranja vlastitog identiteta, balansirajиci izmedju ocekivanja od strane d.ru.Stvene sredine i ielje da se Dinamik.a procesa politi~ke socijaJizacije Lilijana Cickaric 23 ne odgovori u potpunosti njenim zahtevima. Uvek postoji mogucnost konfrontacjje sa divergentnim i konfliktnim ulogama kao i mogucnost distanciranja od odredjenih d.ruStvenih oeekivanja. Ovaj pristup relativizuje tezu о reprodukciji vladajuceg poljtickog sjstema posredstvom procesa poljticke socijalizacije, а sam proces poljticke socjja]jzacije posmatra kao dinamicku ј interaktivnu kategoriju. U novije vreme sve vi~e se za razurnevanje i tumacenje procesa politicke socjjaJizacije vezuju teorija d.ruStvenog kapjtala (sociaJ capjtaJ theory) ј jst:raZivanje d.ruStvenih mreZз (sociaJ networks research), koje na odredjeni nacin dopunjuju teoriju politicke socjjaJizacije, posebno u svetlu paradigme razvoja postrnodemog dru.Stva. Koncept socijalnog kapitala defшise se kao mreZз socijalnih veza, odnosa., normi, investi~ija, medjusobnih usluga i koriseenja resursa koji ola.k.Savaju koordinacjju i kooperaciju uz uzajamnu korist i dobroЬit C.lanova jednog druStva (Coleman, 1988; Putnam, 1995). Та socijalna mreta koja se dobrim delom ostvaruje i kroz porodicne odnose, poznanstva i prijateljstva pomai.e mladima da eflkasnije razvijaju stavove i orijentacije prema politickom ј druStvenom Zivotu. Кljucne varijaЫe socijalnog kapitaJa su roditeljske, porodjcne, familijame i prijateljske nefonnalne veze ј kontaktj, zatim crkvene ј religijske aktivnosti, vanskolske aktivnostj ј rad u omladinskim, nevladinim i volonterskim organizacijama. Rezultati novijih istraiivanja su potvrdili da ove varijaЫe ostvaruju znacajan uticaj na motivacjju mladih ljudj za cjvjlno i politjcko delovanje (Smith, 1999:28). U savremenom kontekstu globalnih drustvenih promena, јаеа treci sektor i «socijalna ekonomija» jer konpenzuje nedostatke javnog i privatnog sektora druStva. Buduee generacije се sve vise particjpirati u tom sektoru te su promene u procesu politicke socijaJizacije i politickog obrazovanja neminovne. Pojedini istrai.ivacj poseban akcenat stavljaju na utjcaj dru.Stvene klase ј porekla na proces politicke socijalizacije. Participativna politicka orijentacija је uslovljena konceptom shvatanja gradjanskih dufnosti, prava i obaveza, а on varira u zavjsnosti od pripadnosti odredjenim druStvenoj klasi. Vjsi ekonomski polol.aj i socjjalni kapitaJ sa njim povezan, znacajni su predikori socijalne ј politicke participacije (Verba, Scblozrnan, Brady, 1995). 4 lntergeneracjjski kontinuitet medju gornjom srednjom klasom pokazuje da se pravila i norme bavljenja politikom i shvatanje ucesea u politici prenose sa roditelja na decu. Rezultati 4 Pripadnici rШе ldase gradjanina najre~ee percepiraju kao pasivnog ~inioca politi~kog sistema, dok pripadnici vi~e klase smatraju da gradjanin treba da se aktivno angafuje u radu vlade Jcroz politi~ku participaciju. Za njih је gradjanin aktivni uresnik u poslovima drtave i c!J-Шtva (Sherkat, Blocker, 1994:826). Dinamika procesa politicke socijalizacije Lilijana Cickaric 24 istraZivanja socijalnog identiteta omladine и Poljskoj krajem osamdesetih sи takodje potvrdili da najniZi stepen politizovanosti ј najveci stepen podr§ke vladajucem autoritarnom sistemu pokazujи deca iz rura1nih sredina cije su porodjce niieg obrazovnog ј socijalnog st.atusa, dok su deca iz poroclica srednje klase vise izpolitizovana i u mnogo manjoj meri podrZavajи postojeei sistem (Fratczak-Rudnicka, 1991). U istraZ:ivanjima koja sи za predmet imala ispitivanje aktivist.a studentskiЬ pokret.a sezdesetih godina na Zapadu, иtvrdjeno је da mladi, kojj poticи iz visih srednjih slojeva, pokazujи vecu socijalnu motivacjju i spremnost da se poJjtickj angafujи (Кeniston, 1971; Braungart, 1971 ; К.lineberg, 1979). I rezultati istrafjvanja obavljenog u SrЬiji na popuJacijj studenata и protestu 1996/97. godine, pokazuju da su najaktivniji studentj, organizatori ј prot.agorusti, Ьilj oni kojj poticи iz porodica koje pripadaju srednjoj klasi, gde su оЬа roditelja visokoobrazovana i urbanog porekla (Мilic, Cickaric, 1998). 1 nalazi novjjih istraZivanja potvrdjujи da sи deca iz porodica koje pripadajи srednjoj klasj vise podstjcana od strane roditelja da kreirajи ј da jskafu sopstveno misljenje, makar to znacilo ј neslaganje sa misljenjem odraslih. U osлovi ovakve prakse stoji иverenje da је fundament demokratskog sistema gradjanstvo koje neguje nezavjsno misljenje ј neslaganje sa pomodnim cjvjlnim anga.Zmanom. Suprotno prethodnom misljenju, neki zagovorruci kulturoloskog pristupa u proucavanju poJjticke socijaljzacije smatraju da su varijaЬle obrazovanja ј informjsanosti sna.Zn.iji prediktori politicke participacije od idnikatora klasne pripadnosti, socijalnog st.atusa i zanimanja (Руе, 1965; Inglehart, 1990:338). Politjcko ponaSaпje ljиdi ruje samo pod иticajem neposredne socijalne ј ekonomske sjtuacije, direktnЉ prenosioca poruka ili indivИualnih karakteristika, vec i trajnih kuJturalno specificnih razlika и socijalnom ucenju. U prilog ovoj tezi idи rezultati nekih novijih istraZivanja od kojih jedno na primer potvrdjuje da је prosocijalna orijentacija pojedinca и direktnoj vezi sa njegovim religijskim opredeljenjem (Bekker, 2002). Povlacenje religije izjavne sfere ide pod ruku sa erozijom morala i opadanjem altruistickih i prosocjjalnih vrednosti kod pojedinaca. Dinarnika procesa politi~ke socijalizacije Lilijaлa Cickaric 25 1.3. Razvoj politickog identiteta u porodici 1.3.1. Pregled rezultata relevanthih istraiivanja Politicka socijalizacija pociva na pozitivnom odnosu pojedinca prema politici koji se ostvaruje onda kada porodica pru.Zi priliku da se razvije interes prema poljtici i formulisu politiCki stavovi i pon~je kroz specificne лaeine interakcije unutar i izvan porodicne sredine (Мilic, 1986Ь:202). Da li се se taj interes dalje razvitj u aktivni drustveni i poНticki angaZ:man u velikoj meri zavisi ј od vladajucih strukturalnih odnosa i institucionalniЬ mehanizarna u druStvu. Pojedini autori smatraj u da agensi socijalizacije kao sto su obrazovni sistem, mediji i efekat kljucnih istorijskih dogadjaja, mogu da razviju interes i aktivisticJci odnos prema politici kod one dece koja su vec u sopstvenoj porodici ostvarila takav odnos. U istoriji ispjtivanja porodjcne socijalizacije istraiivaci starije generacije su tvrdili da porodica, kao primarni agens politiCke socjjaJizacije, irna presudan uticaj u oЬ!ikovanju buducih politiCkih stavova i ponaSaлja pojedinca (Maлnheirn, 1952; Hyman 1959; Greeлstein 1965). Ovakva shvataлja pocivaju na danas prevazidjenoj teorijskoj orijeлtacijj da su stavovj kojj se kod dece forrniraju u ranom detinjstvu i adolescenciji zлacajniji od onih koji se forrniraju u kasnijem razvoju pod uticajem drugih agensa politiCke socjjalizacUe. Funkcionalisti su porodicu videli kao jedino i poslednje utociste koje pojedincu prиZa sigurnost i z.aStitu и odnosu na fragmentirano, forrnalizovano i racionalizovaлo druStvo (Eisenstadt, 1956; Parsons, 1955). Pripadnici klasicne strukturalisticke i psihoaлaliticke orijentacije porodicu shvataju kao instituciju drustvenog sistema koja irna represivnu i otudjenu moc koja gиSj autonomiju pojedinca (Aithusser, 1984; Roszak, 1969; Cooper, 1983). Jedna grupa teoretjeara u srediste razmatranja stavlja generacjjsJci jaz kojj karakterise porodicne odnose ј predstavlja temeljno strukturalno oЬelezje savremenih druStava (Feuer, 1969; Davis, 1976). Sva ova stanovista pocivaju na tezi da porodica irna staЬilizirajucu ulogu u odrZavanju postojeceg politickog sjstema. Osnovni nedostatak ovakvih pristupaje suvise pojednostavljeno posmatranje druStvene stvamostj, ignorisanje izvora drustvenih protjvurecnostj i sukoba ј mogucnostj drustvene promene. Oni ј druStvo ј sam proces socijalizacjje posmatraju statjcno, prevjdjajuci da "dinamika elemenata unutar sjstema u odredjenim vremenskirn ra.zmacima dovodj do prest:rukturalizacjje odnosa izmedju ovih podsjstema" (МјЈјс, 1986:60). Dinamika procesa politi~ke socijalizacije Lilijana CiCkaric 26 Zastupnici teorije politi~ke socijalizacije ukazuju na ve6i indirektan uticaj porodice u procesu sticanja politi~kog identiteta i tvrde da se pre moze govoriti о svojevrsnom diskontinuitetu u procesu politicke socijalizacije u porodici. Porodica i roditelji participiraju u politi~koj socijalizaciji na tri na~ina (Нess, Tomey, 1970: 124). Najpre, ро modelu akumulacije, porodica prenosi stavove za koje smatra da su zna~ajni za dete, zatim prenosi stavove koji se ne razJikuju od opsteg misljenja zajednice i kona~no, prenosi idiosinkreticne stavove koji ne korespondiraju ni sa jednom druStveno priznatom grupom ili zajednicom. Р о modelu identifl.kacije, porodica predstavlja primer koji dete sledi i tako nasledjuje odredjene vrednosti. Ро interpersonalnom transfer modelu, ocekivanja koja se formiraju posredstvom porodicnih odnosa se kasnije generalizuju, uopstavaju u odnosu na ·politicke objekte. Na primer, porodica pru.ia prvi susret sa odnosima hijerarhije. Stru.ktura moCi u porodici utice na kasniji odnos deteta prema klasnim razlikama.i sistemu moci u druStvu. Pojedini autori insistiraju na cinjenici da је uticaj primarnih agensa i porodice na politi~ko znanje, stavove, misljenje о politi~kim proЬlemima i politicko ponaSaпje vrlo ogranieen. Svedski sociolog Jakobson је posao od hipoteze da roditelji imaju mali uticaj na razvoj politickog identiteta ј kulture svoje dece. On је primenio jedan inovativan ј zanimljiv metodoloski pristup u ispitavamju transfera stavova sa jedne na drugu generaciju. Rezultati istraZivanja stavova parova "stvamih" roditelja i njihove dece pokazuju da је veza medju njima veoma slaЬa i da nije ustanovljenjasan obrazac razlicitog uticaja koji ostvaruju pojedina~no otac i majka u procesu socijalizacije. U drugoj fazi istraZivanja simulirana је kontrolna grupa tako sto su svakom detetu dodeljeni <rШtvena konstrukcija politickog ideotiteta Lilijana Cickaric 40 lшlmjnaciju ostvaruje u nordjjskim zemljama, а postepeno se siri ј na srednjeevropke drZave. Tradicionalna koncepcija porodice danas dozivljava velike strukturne pr~mene, sto znacajno utiee na izbor obrazaca odrastanja. 6 TrZiste rada, socijalni ј obrazovni sistem se takodje intenzivno rekonstruisu, а veliki znacaj u socUalizacjji i formiranju identjteta dobija potrosacka kultura, povecana mobilnost i izuzetno brza razmena ideja i informacija. Odrastanje u drustvu znanja postaje kJjucni koncept u istrafivanju savremenih omJadinskih struktura. Као konsekvenca navedenih procesa nastaje komplek.san, amЬivalentan, difuzan i kontradiktoran socijalni jdentitet podloian konstantnim promenama. Ne postoji neki predvjdiv nacin razvoja i odrastanja, vec mnostvo razlicitih zivotnih puteva kojj nastaju inteakcijom socijalnog konteksta i p<)jedinca. U savremenoj teoriji је sve vise u upotreЬi termin "postadolescencija" koji podrazumeva pluralitet mogucnostj u uslovima Zivljenja, zaposljavanju, stvaranju socjjalnih veza i kontakata i viSe se vezuje za drustva koja su u manjem oЬimu modemizovana (Cavalli, 1985). Pojedini teoreticari nagla8avaju da u savremenom drustvu omladina postaje socjjaJno nevjdljiva kategorija, "vise statisticka pojava nego grupa koja uiiva beneficije specificne druStvene politike", odnosno da dolazi do dekonstrukcije omJadjne kao socijalne kategorije (Wallace, 1998). Мladj nisu u stanju da predvide buducnost, insistiraju na zivotu u sada.Snjosti ј bez vecih zivotnih planova. Zivot vise dozjvJjavaju kao splet slueajnih epozoda, nego kao skup medjusobno povezanih dogadjaja. IOentiШcacija i ekspresija identiteta se odvija sve vise kroz kibernetski prostor (cyberspace), а socijalna komunikacija na mrezj (lnternet) . Preko 500 miljona·ljudi korisб ovaj medjj kojj је potpuno transformisao ekonomiju globalne komunikacUe. Kontekst zivljenja poprima oЬeleZja virtuelne zajednice koja postaje znacajna arena za istraZivanje ј testiranje novih dimenzija licnosti. PoliticsOnLine predstavlja novi vjd politicke komunikacije i socijalizacije. 6 Glavne promene u strukturi porordjce se ti~u porasta razvoda brakova, porasta jednoroditeljskih porodjca, porasta broja vanbra~nih zajednica ј vanbra~ne dece. Tokom proteklih deset godina saroo u Nema~koj је za 63 % povetan broj porodica u kojima se samo otac stara о dec~ dok је za 31 % sko~io broj saroohranih majki. Od 1965. godine u Francuskoj se udvostru~io broj razvoda brakova, dok је u ltaliji povecan za ~ 30% u odnosu na 1990. godinu. U skandinavskim zemljama oko polovina dece rada se izvan braka. Porastu neformalne bra~ne strukture doprinelj su zakoni koji su u tjm zemljama veoma naklonjenj netradicionaJnjm porodjcama. Takodje ј broj dece rodene izvan braka se u nekim Ьiv~im zemljarna isto~nog Ьloka, na primer u Poljskoj, udvostru~io u poredenju sa situacijom od pre 20 godina, dok је broj sklopljenih brakova u Ce~koj smanjen za 23 % (Gender in Transition. 2002, World Bank Eastem Europe and Central Asia Region Report). Dru~tvena konstrukcija politi~kog identiteta Lilijana Ci~karic 41 MoZda је ispravnije, umesto Turenovog koncepta depolitizacije i desocijalizacije, govoriti о resocijalizaciji i repolitizaciji u globalnom d.ruStvu rizika. Eklatantan primer su novi antiglobalistick.i, anarhistick.i i levicarsk.i pokreti mladih ј obrazovanih ljudi srednje klase u razvijenim zemljama. Oni su produkt druStvene konstru.kcije i rezultat ciklicniЬ istorijskih promena. Globalno prisustvo savremeniЬ omJadinskih pokreta revitalizuje u pra.ksj znacaj stare teorije о generacjjskoj politici i vraca proЬlem generacijske svesti u Ziiu interesovanja. Sve је vidljivijj medjugeneracijski sukob u savremenom druStvu, koji se manifestuje kroz cinjenicu da starije generacjje dиZe Zive, uiivaju socjjalne beneficije i postaju seЬicnije , ~to iziskuje sve veci broj pripadnika mladje radne snage. Da Ьi te privilegije uiivalj Ьiо је potreban vecj broj potoma.ka nego ~to su oni realno ostvarili. Iracionalan autoritet baziran na moci blva zamenjen autoritetom koji је racionalan i pocjva na znanju. Na taj nacin se produЬljuje generacijski jaz ј otvara prostor za sukoЬe ј razJabavljavanje paternalistjckih odnosa. Roditelji su primorani da nova znanja i vestine sticu od dobro obucene i u tom pogledu superiornije dece. Medjutim, taj proces ima i negativne konsekvence. Porast agresije, svojevrsne brutalizacije i primjtivizacije u pona5anju mladih, dovodi do naгuSavanja harmonije u porodicnim odnosima. Porodica sve vise pociva na eroziji autoriteta starijih i ekspresiji autoriteta mladjih u oЬliku fizicke sile. Tome u prilog govori porast nasilja u porodjcnoj sredini, u skolsk.im institucijama, medju navijacima na sporskim takmicenjima, pripadncima omladinskih potkultura i desniearski orijentisanom omladinskim pokretirna. 2.2. Socijalizacijski okvir tгanzicijskih drustava 2.2.1. "Glokalizacija" i tranzicija Drustvene posledice procesa globalizacije znatno su slounije u postkomunistickim zemJjama Istocne Evrope, u kojima procesi modernizacije i integracije koincidiraju sa radikalnom transfonnacijom ekonomskog i politickog sistema. Tranzicija se u ovim druStvima javlja kao sastavni deo procesa globalizacije. Simbolicko jedinstvo ova dva znacajna transfonnacjjska procesaje otpocelo 1989. godine kadaje sгuSen Berlinski zid u Nemackoj i kadaje Tim Bemers-Li svetu predstavio World Wide Web. Ovi istorijsk.i dogadjaji su oЬelezili konture budueeg globalnog razvoja sveta ј posluiili kao katalizatori za intenziviranje procesa globalizacije i u istocnoevropskom regionu. Dru5tvena konstrukcija politickog identiteta Lilijana Cickaric 42 Najeesce se kao glavno ekonomsko obelezje fenomena globalizacije uzima stvaranje novog medjunarodnog sistema u kome domin.iraju velike privredne korporacije, а ne drZave-nacije. ProЬlem, medjutim, nastaje u tome Sto se g]obalizacija u gotovo svim postkomunistick.im zemljama dofivljava kroz prizmu kontroverze lstok - Zapad, kao svojevrsna "amerkanazacija'~, "novi svetski poredak", kao vrsta hegemonizacije ili kolonijalizacije tih dll.lStava od strane razvijenih zemalja, u prvom redu Amerike. Otpor spram tog procesa је vrlo ostar i snaZ.an, iako se to na prvi pogled ne primecuje. Каkо se pravne, politicke, ekonomske i socijalne barijere neminovno vremenom smanjuju, tako se upliv informacija, znanja, tehnologija, vrednosti i obrazaca ponaSa.nja sa Zapada na lstok sve vise povecava i dozivljava kao svojevrsni napad na vlastiti regionalni, nacionalni i lokalni kulturni identitet. U drustvirna u tanziciji aktuelizuju se koncepti periferije, polu-periferije i regiona, kao neminovne posledice delovanja paradigme globalizacije. Su.Stinski paradoks tih procesa је u tome sto oni istovremeno vode ka stvaranju globalne nezavisne zajednice, ali i podsticu zahteve za autonomijom i razlicitoscu identeta na lokalno i nacionalnom nivou. Kako istice Darendorf "globalizacija mora postati glokalizacija .... jer dokazuje do izvesne mere da sigurnost moze Ьiti oЬezbedena bez guЬitka sloЬode" (Danas, Ziveti s nesigurniscu, 26.04.2004). U novijim komparativnim istrзZivanjima ustanovljeno је, da se i u zemljama u tranziciji i u razvijenim drustvima, poloZзj rnlade generacije paradoksalno ogleda u cinjenici da је ona fizicki, socijalno i politicki zrelija, ali jos uvek materijalno zavisna od svojih roditelja. Prolongirana ekonomska zavisnost predstavlja svojevrsnu "infantilizaciju" procesa odrastanja i primorava mlade Jjude da pribegnu razlicitim strategijama preZivljavanja. Ovo је ipak, posebno naglзSeno u zernljama u tranziciji gde drustvene promene, s jedne strane, otvaraju prostor za vece mogucnosti, ali s druge strane, stvaraju uslove za njihov marginalizovan poloZзj i socijalnu iskljueenost МJadi se u literaturi istocnoevropskih autora najcesce nazivaju "potrosenom generacijom" ili "izgubljenom generacijom", а kod nas i "ratnom generacijom". Su.Stinsko pitanje је na koji nacin druStvene institucije, modeli rnisljenja i pojedinci koji cine javni diskurs, pozicioniraju rnlade ljude unutar druStva u tranziciji. Rezultati empirijskih istraZivanja su potvrdili odredjene slicnosti, ali i razlike izmedju centralnoevropskih i drugih istocnoevropskih zemalja, u pogledu nacina i puteva odrastanja. Vecina autora smatra da su centralnoevropske zemlje Ьile uspesnije u transformaciji i da se u ovom regionu taj model priЬliZзva modelu tranzicije ka odraslosti u razvijenirn zapadnoevropsk.im druStvima. Karakterise ga snaZпa diversifikacija, individualizacija i samo- Dru§tvena konstrukcija politickog identiteta Lilijana CickariC. 43 refleksivnost (Wallace, Kovatcbeva, 1998, RoЬerts, 2000). U Rusiji i Jugoistocnoj Evropi, и zemljama koje sи sиoeene sa nшogo teZim posledicama transformacije ekonomskog i poljtickog sistema (gradjanski ratovi, siroma.Stvo, siva ekonomija, nezaposlenost, kriminal i korupcija), paradigmи odrastanja karakterise veca ekonomska depriviranost, socijalno marginalizovanost i moralna i eticka dezOijentacjja. U ovim sredinama dolazj do promene znacenja same paradjgme omladine tako sto ona postaje drustveno zavjsna grupa koja zahteva socijalnи za.Stitu (Pilkington, 1996:3). Efektivno socijalno angэZovanje pojedinaca је danas, nakon nove tehnoloske i digitalne revolucije, u tesnoj vezi sa znanjem, infonnacionirn ј komunikacionirn resursima. Stoga је ekspanzija obrazovanja rnladih podjednako znacajan fenomen и svim druStvima. Ako ' konsultujemo podatke doЬijene и komparativnirn istraZivanjima pojedinih medjunarodnih organizacija иocicemo interesantne nalaze. U Rumuniji је izmedju 1989. i 1995. godine za 1 55% porastao broj studenata, dok se od 1985. do danas u Rusiji broj univerziteta stalno povecava. Medjиtim, Cak 2/3 rnladih misli da obrazovanje koje sticи и skolama ne odgovara i ne prati zahteve i promene na triistu rada (Young People in Changing Societies, Report No.7, UNICEF, 2000). Mladi smatraju da dobra infonnisanost, zatjm talenat i intelekt predstavljajи najznacajniji pocetni kapital za ostvarivanje иspeha. Medjutim, cak 68 о/о mladih Ьi se odreklo mogucnosti da stekne najbolje moguce obrazovanje ako Ьi kroz neki posao dostigli zeljeni zivotni standard. Aspiracjje prema visokom Zivotnom standardи sи nшogo prisиtnije medjи musкorn mladjom populacijom i to sa nizim obrazovanjem, dokje zainteresovanost za dobijanje sto boljeg obrazovanja prisиtnija kod zenske mladje populacije i studenata. Sve veca djversifikacija i fleksiЬiJjzacija nastavnih ј obrazovnih programa otvara nove mogucnosti za mlade ljude и procesu sticanja obrazovanja. Prema rezultatima izvestaja Evropske komisije iz 2000. godine, u istocnoevropskim zemljama sи prisиtna dva modela participacije mladih и obrazovnom sitemu. Zemlje kao sto sи Ceska, Slovacka, Madjarska, Poljska i Slovenija, koje se 2004. godine pridruZujи Evropskoj Uniji, odlikuje nisk.i procenat ueesca mladih и visokom obrazovanjи ali, visoka stopa иееsса и specijalizovanim srednj im Skolama. S druge strane, istocnoevropske manje razvijene zemlje, Bиgarska, Rumunija, Rusija i SrЬija imajи nizak procenat исеsса и srednjem profesionalnom obrazovanju, ali visoku stopи ucesca и visokoobrazovnim institucijarna, koja је inace Ьila glavna karakteristika svih Ьivsih socijalistickih druStava. Posebno su iene profitirale od ekspanzije visokog obrazovanja. Medjиtirn, iako је broj studentk.inja znatno porastao, njih i dalje и vecini Dru§tvena konstrokcija politickog identiteta Lilijaлa Cickaric istocnoevropskih zemalja ima manje nego muSkaraca. Ovi podaci potvrdjuju da su ova d.I-Шtva jos uvek siroтaSna, na niZem stupnju diversifl.kacije i profesionalizacije, sa slabo razvijenim trZistem rada i jos uvek neregulisanim sistemom visokog obrazovanja koje је i dalje dostupno najsirim d.I-Шtvenim slojevima. 44 Jedan od gorucih proЬiema sa kojima se suocavaju mladi u svim tranzicijskim drustvimaje rapidan porast nezposlenosti. Prosecna stopa ueesea mJadih u nezaposlenoj populaciji u svetu је 40%, u zapadnoj Evropj oko 20%, а u Jugoslavjji i Makedoniji Cak 60% (taЬela 4.) Takodje raste i trend produietka trajanja nezaposlenosti. Prema podacima iz izveZtaja Saveta Evrope iz 1 998. godine, priЬJjfuo deset miliona m.ladih ljudi iz Istocne Evrope se nije nalazilo na trZ.istu rada, а vecinaje Ьila izjugojstocnih zemalja (European Yo!.!th Trends, Council ofEurope Report, 1998:13). Opsta stopa nezaposlenosti u Jugoslavijije u 2001. godini iznosila 29%, ali ako se uzmu u obzir oni koji su fiktivno zaposleni, odnosno primaju minimalne dohotke ј na "prinudnom su odmoru", onda dostiie 50%. Od petooktobarskih promena и SrЬijj i otpocinjanja "prave" tranzicije stopa nezaposlenosti i dalje raste, te је prema najnovijirn podacima iz 2004. godine oko milion ljиdj bez posla, sto predstavlja najvecи stopи nezaposlenosti и Evropi. Cetiri sи znaeajna procesa vezana za odrastanje u uslovima transfonnacije drustva. Mogucnosti zaposlenja se prenose iz javnog u privatni sektor, ekonomska aktivnost prelazi u neformalne vode (sjva ekonomija), odlaie se zaposljavanje ј produi.ava skolovanje i konacno, sa proizvodnog se prelezj na potrosacki mentalitet (Wallace, 1996Ь:4). Ovj procesi sи glavn.i generatori stvaranja kontrastnih socijalnih kategorija doЬitnika 1 guЬi~ika. Usled svojjnskog prestrukturiranja privrede ј znatno sи ote:lane okolnostj pod kojima se doJazj do posla, sto iziskuje nova znanja i strategije prilagodjavanja drugacjjim uslovima rada. Mogиcnost zaposlenja raste u "sjvoj ekonomiji", sto dodatno otei.ava poloi.aj mladih. Procenjиje se da desetine hiljada mladih na ovaj nacin ostvaruje dobjt, pri eemu su liseni osnovnih prava iz radnog odnosa ј izlozeni eksploatacijj, Мnogi mladi sи zbog siroma5tva u porodicj prinudeni da pocnu ranije da rade, а ta okolnost ima veliki utjcaj na njihovo dalje obrazovanje ј karijeru. S druge strane, znacajan deo rnladih, usled nedostatka izbora, odlucuje da nastavi skolovanje i to sa znaeajnim odlaganjem, sto predstavlja dodatni namet na porodjcu i drustvo. Porodica postaje jedina institucija koja snaЬdeva mlade ljude neophodnim materijalnim, socijalnim i emocionalnim resursima. Drostvena konstrukcija politickog idenriteta Lilijana Cickaric Tabela 4. Nezaposlenost medju mladima od 15-24 godine i opsta nezaposlenost и zemljama и tranziciji 1998. (и procentima) . .- S8opa ~posleiiOiti Oplta.topa . ZEМLJA '1:' • - llll8dih (%) 'elt08ti (%) Ceska 6.9 4.2 Slovacka 20.4 11.1 Poljska 23.3 Ј0.6 Madjarska 13.5 7.8 Slovenija Ј 7.4 7. Ј Нrvatska 31.4 9.9 BJR Makedonija 70.9 34.4 FR Ju2oslavija 61.1 18.5 Bu~arska 32.2 Ј4.0 Rumunija Ј 8.3 6.3 Estoniia Ј 5.7 9.9 Latviia 25.5 13.8 Litvanija 22.2 13.3 Rusija 26.8 13.3 Gruzija 27.5 14.3 Azerbejd.Z.an 46.4 23.3 Kirgistan 37.3 27.2 Tad!ekistan 33.2 19.6 Nemacka Ј 0.7 9.9 Francuska 29.0 Ј2.6 ltalija 33.6 Ј 2.4 Spanija 39.2 20.9 UK Ј 3.6 7. Ј CEE/CIS (18) 29.5 14.4 EU (15) 21.2 10.8 45 (lzvor: MONEE Project, Eurostat(1998), Young People in Changing Societies, Regional Monitoring Report No. 7, UNJCEF, 2000) U tranzicijskim zemljamase ubrzano prelazi sa proizvodnog na potro5acki mentalitet, ~to posebno pogadja mlade ljude, jer је potrosnja sиStinsko obeleZje njihovog stila Zivota. Usled pada Zivotnog standarda, siroma5tva i nezaposlenosti s jedne strane, i naraslih potreba i aspiracija sa druge strane, razvija se nezadovoljstvo naeinom Zivota i dolazi do porasta interesovanja za odlaskom iz zemlje. Emigracija mladih, posebno visokoobrazovanih ljudi, је vec decenijama jedna od najteZih posledica tranzicije. U Sloveniji, jednoj od najuspe~nijih zemalja, 1995.godiлe је Cak 70% mladih izraZa.valo zelju da napusti zemlju. U poslednjoj DruStvena konstrukcija politickog identiteta Lilijana Cickaric 46 dekadi proslog vek.a Нrvatsku је napustilo oko 140 000 visokoobrazovanih, а prema najnovijim istrafivanjima preko 40% Ьi zemlju napustilo na dиZe, oko 22% zauvek, а svega 12,6% ne Ьi otislo (Stimac Radin, 2002). U SrЬijijos uvek nije utvrdjen taean broj ernigranata, ali se na osnovu popisa stanovnistva 2002. godine, kao i na osnovu dokumentacije zemalja od kojih su na8j gradjani dobili iseljenicke vize, moie pretpostavitj da је oko 400.000 ljudi napustilo SrЬiju, od kojihje cak 40.000 visokoobrazovanih. Prema analizi lnstjtuta za medjunarodnu politiku ј privredu iz Beograda, za skolovanje jednog strucnjaka dru§tvo је ulo:Zilo oko 300.000 dolara, а "odliv mozgova" kostajugoslovensku privredu oko 4 milijarde dolara. 7 Na osnovu podataka doЬijenih u socioloskom istraiivanju dru§tvenih promena i svakodnevnog zivota stanovnika SrЬije poeetkom devedesetih, takodje је potvrdjeno da је emigraciji narocito Ьila sklona urbana ј visokoobrazovana rnlada populacija. Preko 70% osoba uzrasta do 30 godina imalo је namere da ode u inostranstvo (Вolcic, 1995:99). U drugom istraz.ivanju sprovedenom krajem devedesetih, ustanovljen је dalji porast broja potencijalnih rnigranata. Onih koji su otisli na du2e u inostranstvo, а rodjeni su posle 1960. godine, Ьilo је cak 63% (Вolcic, 2002:161 ). Prema popisu stanovnistva iz 1991. godine, SrЬijaje imala 6% visokoobrazovanog stanovnistva, dok 2001. godine taj broj opada na 3%. SrЬijaje tokom devedesetih izguЬila znatan deo svoje najkvalitetnije radne snage. Iseljavanje u sadejstvu sa opadajucim prirodnim priraStajem је Ьitno na.ruSilo kvalitet ljudskog kapitala neophodnog za buduee procese u transformaciji privrede i druStva. 7 Podaci iz popisa stanovni~tva sprovedenog 1991. godine, govore da је vee tada samo u Srblji evidentiraлo 202.850 Iica na privremenom radu u inostranstvu. Ako se obrati pamja na strukturu njihove strucne spreme i uporedi sa podacima popisa iz 1971. i 1981. godine, vidi se da se medu onima koj i su otШi iz zemlje povecao procenat lica sa visokom i vi~om strucnom spremom i to sa Ј ,8 odsto 197 Ј. na 6,2 od.sto 1991, dok opada broj onih sa ni.tim obrazovanjem. Imajuci u vidu sve dogadaje, politicko-ekonomsko-kultume procese koji su usledili posle 1991, prema procenama nekЉ analitiCara, koji su pratili ovaj proces, broj onih koji su oti~Jj iz zemlje se udesetostrucio. Dru~tvena konstrukcija politi~kog ident:i:teta Lilijana Ci~karic 47 2.2.2. Rekonstrukcija vrednosnog sistema Rezultati istraiivanja vrednosnog sistema и zapadnoevropskim zemljama pokazujи da sи medjи mladjom popиlacijom najzastupljeniji individualisti, konformisti i neo-konzervativaci, dok sи post-materijalisti ј tradicionalisti и manjini (Young Europeans, Eurobarometar, 1991 ; 1997; 2002). Zapravo, vecina mladih se opredeljиje za kombinovanи varijantu, mesavinu materijalistickih i pos1materijalistickih vrednosnih prioriteta u lnglhartovom smislu. Osim nordijskih zemalja i Nemacke, porodica se и svim drugim evropskim zemljama jos uvek visoko kotira na lestvicj prioriteta mJadih ljudi. Prema rezultatima jst:raZivanja oko 65% mladih zapadnoevropljana od 20-24 godine ј dalje Zivj sa roditeljima, oko 58% do 25 godina studira, а 28% radi (Young People оп the Treshold ofthe Year 2000, Eurobarometer, 1997). Paradoksalno је da, iako autoritetтoditelja slaЬi, а autonomija·mladih raste, oni ipak sve vise zavise od porodice. То је posebno karakteristicno za porodice srednje klase gde deca uglavnom ne иeestvuju u porodjcnom bud.Zetu, imaju dobre uslove ј prostor za relativno samostalan zivot, tako da se ne odlucuju da se odvoje od roditelja, jer Ьi na taj naciл иgrozili zivotni standard. Podrska kulturnog i socijalлog kapitala porodice postaje posebno znacajna u zemljama и traлziciji gde su materijalni resursi i socijalne rnreze kojima roditelji raspolaiu od presudne vainosti za egzjstencjju, pronalaienje posla ј karijeru mladih ljudi. Ako pogledamo strukturu vrednosnog sistema mlad.ih u postkomunistickim zemljama, primetno је da se ona nakon decenije traлzicije priЬli:lava vrednosnoj mapi mladib u razvijenim d.ru.Stvima. Na osnovu re~tata istraiivanja vrednosnih preferencija mo.Ze se konstatovati da su globalna (.Zivotлa sredina, rnir ј zdrav.lje), reproduktjvna (partJ?er, porodjca, deca) i bedonisticka orijentacjja (ljubav, prijateljstvo, hoЬi) na samom vrhu Jestvice druStvenih vrednostj. Sredisnjj deo okupiraju profesjonalni razvoj (obrazovanje, zanimJjjv posao, profesionalni uspeh), liЬeralna orijentacija (sloЬoda, demokratija i privatni posao) i materijalisticke vrednosti (zarada, svojina, d.ru.Stveni prestiz). Na zaeelju lestivice su socjjalna ј poljticka orijentacija (poJjticki angaiman, rad za dobroЬit druStva, korisnost za druge ljude). Djstribucija vrednosti ima generacijski karakter, te sa godinama raste porodicna, socjjalлa i politjcka, а opada hedonisticka ј globalisticka orijentacija (Sak, 1998 :4). Evidentno је da је za mlade ј u zapadnim zemljama ј u zemljama u tranzicjji karakteristicna izvesna staЬilizacija privatno-iлdjvidualisticke orijentacjje. Prema rezultatima istra:livanje javnog mnenja и vecini istocnoevropskih zemalja (Ceska, Poljska, Rumunija, Bugarska), Dru5tvena konstrukcija politi~kog identiteta Lilijana Ci~karic 48 novac је za preko 70% mladih k.ljиc uspeha, а zatim porodica, talenat, dobro obrazovanje. То potvrdjиje cinjenicи daje orijentacija na materijalisticke vrednosti, dobar standard i иdoban privatan Zivot na vrhи sk.ale vrednosti. Interesantan posao, profesija, Ьogatstvo, slava, ugled i prestii sи za mlade iz istocnih zernalja jos иvek atraktivne vrednosti. Rad za dobrobit drugih, interes za zivotnи sredinu, kvalitet Zivota, zdravlje i postovanje ljиdskili prava se znatno bolje kotirajи na listj pririteta mladih и zapadnim d.ru.Stvima, posebno skandinavskim zemljama (Helve, 1993; Inglehart, 1997). Medиtim, rezultati poslednjeg ist:raz.jvanja omladinske popuJacije и Srbiji 2002. godine, koje је sproveo UNICEF, potvrdjиjи da se i kod nas situacija menja. Zdravlje i kvalitet Zivota postajи sve prisиtnije kategorije na vrednosnoj skali mladih ljиdi. U druStvima и tranziciji mladi imajи jos иvek instrumentalistick.i pristup radи. Rezultati longitudinalnog ist:raZivanja omladine koje је sprovela Ruska Akademija Nauka pokazujи da sи mladi 1990. stavljali profesionalizam na d.rugo mesto na skali faktora zivotnog postignиca, а 1997. na sesto mesto (European Youth Trends, Councjl ofEurope Report, 1998:7). Visj rang se daje korisnim licnim kontaktima i vezama i porodicnom poreklи. Ovo pomeranje и vrednosnom sistemи se moze objasniti procesom socijalizacije mladЉ kroz angaiovanje и "sivoj ekonomiji" cjjije иdео и nacionalnoj ekonorniji Rusije oko 40%. Kako tranzjcijski procesi odmicu, uJoga porodice ј njenog socijalnog kapitala и obrazovanjи opada za 20% , а uJoga individualnih kvaliteta и trZisnoj utakmici znacajno raste. Prema izvestajи UNICEF-a oko trecine mladih и istocnoevropskim zemljamaje zaposleno иglavnom и privatnom sektoru gde njihova fleksiЬilnost i mobilnost posebno dolazi do izraiaja (Young people in Changing Societies, Regjonal Monitoring Report, No.7, 2000:21). Iako sи plaeeni manje od odraslih, razlika nije toliko velika, а ponekad је ј manja nego и zapadnoevropskim zemljama (mladi dobijajи oko 86% plate odraslih и Poljskoj ili Bиgarskoj, а и Nemackoj ili Norveskoj oko 67%). Мladi и zemljama и tranzicijj radije prihvatajи razne dodatne obuke, treninge i programe za samozaposljavanje. Posebno sи mlade zene и zemljama и tranziciji и nepovoljnom poloi.aju na trZistu rada. Cesce ostajи bez posla, teze se zaposljavaju, dоЬiјаји manje placene poslove sa niZim kvalifikacija, ostarujи manje zarade, redje sи uk.ljиcene и programe samozaposljavanja ј manje sи prisиtne mеји poslodavcima i menadZerima. Dru5tvena konstrukcija politickog identiteta Lilijana Cickaric 49 U uslovima socijalne deprivacije i nedostatka perspektive mladi se okrecu ilegalnirn oЬiicima rada, crnom t:rZistu i prilivataju "simЬolicku delikventsku kulturu". Nju k.arakterise urbano nasilje ј glorifi.kovanje kriminalnog pona.Sanja. Indikativan primer је podatak da је medju ispitivanom omladinom u Rusijj 1997. godine Cak vise od eetvrtine sedamnaestogodjsnjaka smatralo daje prilivatljivo krSenje zakona da Ы se zaradio novac (Young People in Changing Societies, UNICEF, Report No.7, 2000:25). Ovakav modelje Ьiо dominantan i u kulturi zivljenja u SrЬiji devedesetih. Od strane vladajuce ideologije godinama је podsticala "ratna kultura", primjtivizacija, ruralizacija i provincijalizacjja druStva. Nove generacije su odrastale u ratnom okruZenju, u izolovanom, ekonomski devastiranom i duЬoko kriminalizovanom ј korumpiranom drustvu, u kulturi Ьеdе ј sjroma5tva. Socijalizacija u takvim uslovima се trajno obeleZiti formiranje socijalnog ј kulturnog identieta nekoliko generacjja mJadih ljudi. 2.3. Socijalna i politicka participacija 2.3.1. Dva tipa socijalnog aktivizma DruStveni aktjvizam utiee dvojako na proces foпnjranja i oblikovanja politickog identjta. Кroz drustvenu participacjju se jstovremeno odvjja ј proces identifikacije i proces ekspresije jdentiteta, odnosno proces samoidentifikacije pojedinca. Korisnu tipologiju drustvene participacije ponudjo је Hartman u nastojanju da pokaie daje stepen samoodredjenja pojedinca u direktnoj vezi sa stepenom ukljueenostj u druStvene asocjjacije, organizacjje i aktivnosti (Нartman, Trnka, 1986) (tabela 5.). Prema njegovom tumacenju, vjsok stepen samoidentifikacije је u pozjtivnoj korelaciji sa visokim stepenom ukljucenosti u drustvene organizacije i aktivnosti. Osrednjj stepen samoidentШkacjje vezanje za razlicite oЬlike kalkulativnog aktivizma, dok је nizak stepen samodredjenja vezan za za normativno-prinudnu participacjju. Visok stepen samojdentifikacije usko је povezan sa sa dobrovoljnim i humanitarnim radom i razvija demokratsku partjcipativnu kulturu kod pojedinca. DruStvena konstrukcija politickog identiteta Lilijana Cickaric Tabela 5. Razliciti modeli dru.Stvene participacije :sтEPEN SТEPEN 1JКLJUCENOSП U ASOCUACIJE 1 SAМOODREDJENJA ORGANIZACDE 1 SOCLJALNE AК11VNOSП N"IZak Osrednji Visok Vasok DoЬrovoljna Povremena Demokratska Neparticipacija participacija participacija Osrednj i Кalkulativna Remunerativna Кalkulativna Neparticipacija participacija participacija Ni.zak Prinudna Normativna Prinudna Neparticipacija participacija. participacija (lzvor: Hartmann, Ј., Tmka, S. (1986) Democratic Youth Participation in Society- А Concept Revised, Upsala: Upsala University Press) 50 U dizajniranjи polirickog jdentiteta mladih ј u razvjjenim zemljama ј и zemljama и tranzjcjji postoje zapai.ene slicnosti i razlike. Generalno, na svim prostorima, mladje generacije pokazajи ograniceno znanje о politici ј nezainteresovanost za politicku participacijи, ali se shvatanje koncepta politike i bavljenja ovom delatno§Cи razljcito definise. Ро misljenjи vecine aиtora, individualizacija је glavni k:rivac za slaЫjenje interesa za politiku ј иopste za institucionalnи participacijи. U zemljama и tranzjciji mladi politiku najcesce identifikиjи sa integracjjom и Evropsku zajednicи ј uk.Jjиcenjem и drиge medjunarodne organizacije, te standardizacjjom kоји ti procesj sa sobom nose. U razvijenim druStvima se politika иglavnom jdentifikuje sa procesom donosenja odluka, а manje sa raznim prakticnim resenjima koja nиde vladajиce strukture. Prema razultatima longitutidalnih jstraz.ivanja evropske organizacije za omladinи и okviru Evropskog saveta, mladj iskazиjи vеси politjcku apatijи, niii stepen politicke efik.asnosti, pad poverenja и politicke institucije, aиtoritete, lidere, izrazitu politickи alijenacijи, nedostatak poljtjckih iluzija, politicki cinizam, nizak nivo izlaska na izbore i nizak nivo participacije и oficijelnim politickim struktura.ma i profesionalnoj politici. U vecini zapadnoevropskih zemalja samo 6% mladih i 11% odraslih smatra da је ро!Шkа va.Zna ј da ima odredjeni znacaj и njhovom zjvotu (Abrwnson, Inglehart, 1997). Мnogi teoreticari razlog za takvo pona5anje vide и procesima monetarizacije, komercijalizacjje, privatizacije i individualizacije svakodnevnog Zivota (RoЬerts, 2000; SorЬom, 2001). Ako i Drustvena konstrukcija polirickog identiteta Lilijana Cickaric 51 postoji zainteresovanost za politiku onda је to nefonnalni aktivizam, razni oЬlici nekonvencionalnog politickog delovanja, poput participacije и razlicitim asocijacijama, nevladinim organizacijama i druStvenim pokretirna. Ovakav vid participacije је izuzetno razvijen и skandinavskim zemljama gde је vecina mladih и clanstvu bar jednog udru.Zenja ili asocijacije. U ovim d.ruStvirna clanstvo и asocijalcijamaje sna.Zno podrZano od strane welfare sistema i predstavlja deo d.ruStvenog иgovora. Da Ьi gradjani иopste mogli da obavljajи razne aktivnosti oni prethodno treba da participirajи u radи иdruZenja. U nekim Nordijskim zemljama clanstvo и sindikalnim organizacijama predstavlja preduslov za doЬijanje zaposlenja. U Danskoj cak 82,8% , а и Svedskoj 77,2% mJadih иcestvuje и radи nevladinih organizacija, dok ih и sindikatima, politickim partijama i pokretima ima oko cetvrtine (Eurobarometar, 1997). Rezultati socioloskih istraZivanja stavova srednjoskolske i studentske popиlacije и zemljama и tranziciji pokazujи da svaka druga od tri mlade оsоЬе irna izuzetno negativan odnos prema svim institucijama politickog sistema (Roberts, 2001 :21) (ТаЬеlа 6.). Tabela 6. Politicki stavovi mladih и nekim zemljama Jsrocne Evrope POI.JТICКI ST А VOVI GRUZIJA, RUSIJA% POUSКA % JERМENIJA UКRAJINA % Preferencije Triisna ekonomija 83 95 -- Stari sistem 10 5 -- Slaie se/ veoma se slaie Zivot је tezi nego sto је Ьiо pre 70 41 65 reformi Zivot је Ьolji od kako su poeele 17 14 23 reforme Reforme su p;reska 39 26 17 Nije Ьitno koji politicari su na vlasti 37 7 20 Politiari su vi~ zainteresovani za 80 64 78 sebe nego za dobrobit zemlje (lzvor: Roberts, К et al. (2001 а) Тhе Monetarisation and Privatisation ој Daily Life and the Depo/iticisation ој Youth in Former Communist Countries, University ој Liverpool) Dru§tvena konstrukcija politi~kog identiteta Lilijana ёi~karic 52 Oni politieare doZivljavaju kao ljude najvise sldone hipokriziji, koji.ma se najmanje mou verovati. Medjutim, i pored toga, mladi sи u ovi.m zemljama и najveeem stepenu demokratsld nastrojeni deo populacije i u najvet.em procentu podr.lavaju funkcionisanje novih demokratskih institucija. lako se globalno иdaljavajи od politike, ipak sи zainteresovani za znacajne politicke dogadjaje, za druStvenи situacijи u zemlji, а u izvesnom procentu i za rad vlade i parlarnenta. v eeina mladih podrZava ekonomske reforme i daje prednost trZisnoj ekonomiji i privatizaciji. Prema rezultatima novijeg komparativnog istrafivanja omladinske populacije и evropskim zemljarna, jedva 10% mladih razgovara о politici sa svojim prijateljima, oko cetvrtine cak nije u stanjи da formulise svoju politjcku orijntaciju i odredi svojи poziciju na skali politicke levjce-desnice (Study оп the State ој Уоипg People апd Youth Policy iп Europe, E U Youth Programme, lARD, 200 l ). Мnogi istra.Zivaci se slafu da savremeni koncept gradjanina pod kojim se podrazumevaju odredjena gradjanska, politicka i socijalna prava i obaveze, nije adekvatno predstavljen i priЬliZen mladim ljudima kako od strane porodice, tako i od strane formalnog obrazovnog sistema i odgovarajиcih oficijelnih drZavniЬ institucija i organizacija. Mladi vise nauce izvan institucija, и neformalnim i altemativnim kanalima politickog obrazovanja i delovanja. Stoga, u analizi politicke participacije mlade populacije uvek treba imati u vidu prisustvo dva tipa socijalnog aktivizma, uces6e u oficijelnim politickim strukturarna i angaZ.man u vaninstitucionalnim ј neformalnim delatnostima. Resursi mladih za uspesno particjpiranje и drustvenom zivotu zavise u velikoj meri od kooperacjje omladinskih organizacija i grupa sa znacajnim sferama иticaja kao sto sи drZavne strukture, nevladine organizacije, mediji i javnost. Uloga druStvenog kapitala ј njegove intergeneracijske transmisije је znacajan predjktor socijalnog a.ktivizma. Medjиtim, u oficjjelnim politickim strukturama ј institucijama mladi su podzastupljeni. U Svajcarskoj је, od svih kandidata za Nacjonalni Savet, u 199 1. godini Ьilo 1 7% mladih ispod 30 godina, alj nijedan nije izabran. U Svedskoj samo l% mJadih od 18-35 godinaje prisиtno u vladinim slufbama. Oko 44% rnladih Evropljana smatra da se politicari bave tim poslom iskljucivo iz vlastitih interesa, zbog velik:ih doЬiti i beneficija (Europeaп Youth Treпds, Council ofEurope Report: 1998:27). Od svih politickih institucija mladi и razvijenm zemljama najveci legitimitet dаји nacionalnim parlamentima, dok u legalni sistem, crkvu i medije imaju znatno manje poverenja (Study оп the State ofYouпg People and Youth Policy iп Europe, EU Youth Programme, IARD, 2001). DruStvena konstrukcija politickog identiteta Lilijana Cickaric 53 Otudjenost od konvencionalnih, oficijelnih politi~kih procesa је samo posledica opste alijenacije od tradicionalnih druStvenih i politickih vrednosti. IskljucenoSt mladje populacije iz postojeeih etabliranih politickih struktura govori о prekoj potreЬi za preispitivanjem starih oblika druStvene participacije i pronalaienjem novih atraktivnih za mJade generacije. Postmodemo dru.Stvo implicira novi, drugaciji, "post-po}jticki" model participacije koji se vezuje za savremene ekspresivne, esteticke, virtualne oЫike kulturne participacije. Savremeni diskurs vee odavno obele:lavaju novj koncepti: cyber gradjanin, virtuelna zajednica, cyberspace demokratija, on-line aktivizam, elektronska agora. Kako konstatuje antropoloskinja Meri Daglas "globalizacjja nат је vec иSia и kucu" ј socjjalne promene kreiraju novi kontekst globalnog drustvenog vтemena ј prostora koji reprodukuje post- modeme forrne druStvene participacije. Nova sredstva komunikacije sa globalnom publikom promovisu novu interaktivnu politjcku kulturu i stvaraju novu druStvenu paradigmu network society. Dok је oficijelna, institucionalna ili sistemska politika jos uvek vezana za paternalisticki model komunikacije i generise veliko nezadovoljstvo medju mladjom populacijom, elektronske mreze i simbolicka politika predstavljaju pravi izazov, omogucujuci pariticipaciju и raznim on-line debatama i diskusijama. МJadi danas politiku ne shvataju kao sredstvo za realizaciju kolektivnih ciljeva, vec kao nacin implementacije njihovih individualnih zivotniЪ projekata. Simbolicku politiku cine framgmenti razJicitib fluktuirajucih grupa, pokreta i virtuelnih zajednica koje preuzimaju ulogu pregovaraca, dok politiCari postaju puko tehnicko osobUe. Razvoj novih inforrnacionih tehnologija је generisao generacijski jaz na socijetalnom nivou. Novi politicki kod produbljuje gen.eracijske sukobe. Mladi ljudi dominiraju и vodecim profesijama koje su pre svega vezane za transmisiju znanja i informacija (berzanski poslovi, multimedija, kompjuterska i softverska industrija, dizajn ј komunikacija). One predstavljaju katalizator njihovog delovanja na polju simbolicke politicke prakse. 2.3.2. Participacija и drиStvenim promenama U gotovo svim socijalistickim drиStvima dominantni oblik omJadinskog aktivizma Ьila је kalkulativna participacija od strane omladinskih lidera, koji su је koristili za promociju u partijskirn i drZavnim strukturama. Pored nje postojala је i prinudna particjpacija mladih koji su se konformisticki odnosilj prema pritisku dr:lavnog aparata (Кovatcheva, 1999: 19-23). Sa Drustvena konstrukcija politi~kog identiteta Lilijana Ci~kaтic 54 otpocinjanjem procesa tranzicije ovakve masovne omladinske organizacije, koje su imale svrbu da kontroliSu i socijalizuju omladinu u cilju prezervacije socijalistickog sistema, nestaju ili Ьivaju zamenjene razlicitim nevladinim organizacijama i udrui.enjima, koja predstavljaju sastavni deo strukture demokratskog gradjaskog druStva. Pod utjcajem specificnih istorijskih dogadjaja, rnlade generacije u svim istocnoevropskim zemljama postaju aktivni ucesnici u druStvenim promenama ( demonstracije studenata u Temisvarskom skveru u Rumuniji, zaposedanj e zgrade i ~trajk studenata univerziteta u Bugarskoj , protest studenata Univerziteta u Beogradu, "pliSзna revolucija" u Ceskoj). U prvim godinama tranzicije, mJadje generacjje Ьivaju izrazito politicki anga2ovane, kriticni nastrojene prema poretku, pokazavsi visok stepen nepoverenja u postojete institucij e, visok stepen poJjticke autonomije ј pragmatjcnosti (Мitev, Ј 996; Kovatcbeva, 1 998; Stojanovic 1 995; Мilic, Cickaric, 1997; Ј 998; Ku.zmanovjc, Popadic, 1992; 1 998). Prepoznavanje mladih u postkomunistickim zemJjama kao posebne "politicke generacije" zahteva rekonceptualizaciju pojma omladine ј drugaCijj pristup njegovom proucavanju. Konstrukcija svojevrsne "generacijske politike" pocjva na pretpostavci da druStvo normira Zivot mladih, ali da istovremeno i mladi projzvode nove vrednostj aktjvnom participacijom u drustvenom zivotu. Tokom devedesetiЬ u SrЫji konstantno raste socijalni aktivizam srednjoskolaca i studenata. Sa deziпtegracijom jugoslovenskog prostora i uspostavljanjem rezima SJobodana MiJosevica, svaka nova generacjjaje imala aktivnu ulogu na druStvenoj sceni, participjrajuci u · antireZimskim protestima 1991-92, 1996-97, Ћ 999-2000. godine. Efekat te participacUe је Ьila svojevrsna druStvena inovacija, ЫЈо da је to animiranje javnosti ј sirenje slobode javnog diskursa, ј}ј sirenje kuJture otpora ј slobode politjckog delovanja gradjana, sto је rezultiralo konaenim svrgavanjem nedemokratskog reZima. Omladinski i studentsk.i protesti u SrЫji su predstavljali autentiean oЫik i sredstvo politjcke socijalizacije. Paralelno se odvijao i proces resocijalizacije, odnosno rekonstituisanja vrednosnog ј institucjonaJnog sistema i pripreme amЫjenta za druStvene promene. Као sto proces politicke socijalizacije reflektuje kontinuitet druStvene reprodukcije, tako i proces resocijalizacije oznacava njegov diskontinuitet. Jedan od vodecih politikologa danзSnjice u svom osvrtu na dogadjaje posle pada Berlinskog zida konstatuje: "Stariji su izguЬili apetit posle dogadja 1956. i 1968. godine ј drugih manjih sporadicnih protesta, а mladi, ne znajuci da rezim ne moze da se okrene naglavaeke, sada Dru~tvena konstrukcija politickog idenriteta Lilijana Cickaric 55 pokuSavaju to da ucine" (Dahrendorf, 1990: 19). lzgledalo је da је postkomurusticko d.ruStvo postalo "postomladinsko" ~tvo (Кovatcheva, 2001:50). Medjutim, nakon eksplozije socijalnog aktivizma u prvim godinama tranzicije, registrovan је postepen pad interesovanja mladih za politiku i politicko delovanje. lnteresovanje је и zemljama и tranziciji opalo na nivo Cak i niZi od nivoa u razvijenirn evropskim dru.Stvima. Prema rezultatima istrafivanja politickog haЬitusa mladih u Evropi u drugoj polovini devedesetih godina, svega 17% mladih iz istocne Evrope i 25% njihovih vrsnjaka iz zapadne Evrope је pokazlo veCi interes za politicko delovanje i politiku uopste (Politicallnterest ој Youths: Оп the Rise in the West, Decreasing in the East, DЛ, 1997). Каkо turbulentni istorijski i politicki procesi i promene .. postepeno Ьivaju zamenjeni ustaljenim obrascima politickog i ekonomskog zivota kara.kteristicnog za razvijenija druStva, tako se m.Jadi vise okretи materijalistickim vrednostima, potrosackoj kuJturi i njenim simbolima i vrednostima. Pad zainteresovanosti m.Jadill za politicki aktivizarn postaje karakteristika i n~eg drustva nakon petooktobraskih promena 2000. godine. Мladi potpuno nestajи sa politicke scene, napиStajиci tradiciju studentskih i omladinskih pokreta tokom devedesetih. Dolazi do pacifi.kacije i slaЬljenja aktivistickog potencijala svih druStvenih grupa, posebno do sekularizacije mesijanske uJoge mJadih и druStvи i depolitizacije njihovog drиStvenog angaimana. Oni postajи sve manje politicka, а sve vise ekonomska kategorija karakteristicna za postmodemo druStvo globalnog rizika. Јеdал od glavnih razloga treba tzrafiti u negativnim efektima tranzicijskih procesa. Mladi se sиосаvаји sa velikirn rizikom ј neizvesnoscu u pogledu izЬora kvaliteta obrazovanja i zaposljavanja. Oslobadjajи se od patemalistickog od.nosa dr:Zave i njene kontrole i prepustaju se vecoj slobodi izbora. Sve vise se usmeravajи ka konzumeristickoj kulturi kao novoj "simЬolickoj produkciji", sto neminovno dovodi i do promena и politickom aktivizmu. Dolazi do krize aktivnog исеsса и tradicionalnoj politici, gubitka interesovanja za glasanje na izborima i izrazito visokog stepena nepoverenja prema novim demokratskim institucjjama ј aktjvnostima vladajиcih politickih partija. 8 8 U Poljskoj 1992. godine, Ј ОО/о mladih је Ьilo utlanjeno u neku sportsku ili kuJturno-:zabavnu organizaciju, 8% u politi~ku, 2% u omladinsku, а svega 0.5% u neku volontersku organi:zaciju. U Madjarskoj је izmedju 1988- 1993. godine procenat mlad.ih u organizacijarna орао sa Ј 3% na 5 %. U Bugarskoj 2000. godine samo 8% mladih је Ьilo utlanjeno u neku omladinsku organizaciju, а samo 3% u neku politi~ku organizaciju ( Young Реор/е in Changing Societies, Regional Monitoring Report, UNJCEF, 2000: Ј 1 0). Unicefovi istrafivati u Srblji su do~li su do poda1aka daje 7% mJadih tlaл neke muzi~ke grupe, 5% ide u sponske kJuЬove, 4% sЈоЬоdло vreme provodi u reJigioznim grupama, 3% u politi~kim organiz.acijama ili plesnim klubovima, 2% pripada umetni~k.im grupama, а svega 1% volonterskim organizacijama (Hrabra nova generacija, UNJCEF, 2002). DroStvena konstrukcija poli6ckog identiteta Lilijana Cickaric 56 Мladi se suo~vaju sa dvojakom ulogom u druStvu. Istovremeno su i akteri u reformama i najveee :Zrtve tranzicije. Danas se о njihovim proЬiemima uopste ne raspravlja u oficijelnoj politici i vrlo retko participiraju u politickim institucijama. Skoro sve politicke partije imaju svoje podmlatke, ali samo mali broj clanova ucestvuje aktivno и politici. Nasuprot tome, mladi su znatno aktivniji u trecem sektoru i nevladinirn organizзcijarna, koje predstavljaju novi oЬiik poljticke socijaljzacjje. GuЬitak poljtjcke sarnouverenostj ј rezigniranost mJade generacije se mote tumaciti ј nedostatkom informacjja, nedovoljno transparentnim poljtick.im aktivnostima, nezadovoljavajucom komunikacijom izmedju vlasti ј gradjana, nepostojanjem grupa za pritisak koje Ьi u parlarnentu loЬirale za za§tjtu interesa mladih ljudi, odvojeno od interesa dece ј odraslih. Reforme u procesima tranzicije su nedovoljno zahvatile oЬlast rekonstrukcije medjugeneracijskih odnosa._ Ova drиStva ј dalje kaiakterisu zatvorena gerontokratska struktura ј patemalistick.i obrasci generacijskih odnosa. PoJjtika iz genera.cijske perspektive Lilijana Ci~karic 57 3. POLIТIКA IZ GENERACIJSКE PERSPEKTIVE 3.1. Interakcija socijalizacijske i generacijske hipoteze 3.1.1. Generacijska paradigma Pored koncept.a poijticke socjjalizacije ovo istraZ.ivanje se и svom teorijskom delи fokusjra ј na pojam generacjje kao socjoioske paradigme. Generacjja se najcesce odredjиje kao druStvena grupa koja nast.aje na osnovu zajednickog iskustva odredjenog druStvenog perioda ј faze zjvotnog ciklusa. Pokazalo se daje koncept generacije koristan и druStvenoj nаисј и ciljи obja5njenja i turnacenja kljиcnih druStveno-istorijskih procesa, posebno onih kojj beleze kontinиjtet odnosno diskontinиjtet sa odredjenirn vrednostima ј norm~a. Vrednostj jedne generacije nast.ajи и specjficnim socijalnim, politjckim ј ekonomskim okolnostima и kojima ona odrast.a i sazreva, sto implicira da medjи generacijskim grupama postoje znacajne razlike i da se иverenja menjajи smenom generacija. Postoje periodj и razvojи drustva kada ono intenzivno priprema Ьиdи6е generacije za politicko delovanje (Njemj, Hepbum, 1 995; Nelson, 1992; Pilcher, 1994). Teorije generacija su se razvijale pod uticajem znaeajnih istorijskih dogadjaja dvadesetog veka. Najpre nast.ajи dvadesetih godina, posle 1 svetskog rat.a (Ratna generacjja), da Ьi se revitalizovale posle 11 svetskog rata (Protestna generacija) i kasnije 50tih godjna (ВаЬу Boom generacija). Medjиtirn, vec narednoj generaciji kоји cine rodjenj posle 1960. godjne (Х generacjja) ј koja је tokom osamdesetih godina stupala na drustvenи scenи, nedost.ajjli sи epohalni istorijski dogadjajj koji Ьi fokиsirali i integrisali njeno delovanje, polarizovali svest mladih oko pojedinih znacajвih socjjalnih pit.anja ј stvorili politicku generacijи . Zato se ova generacjja cesto naziva izgиЬ!jenom, seЬicnom, apoliticnom, а akcije su usmerene иglavnom na indivjdиalnи borbu, bez mobilizacije generacijskih pripadnika i Ьеz vecjm masovnih pokret.a. Tokorn devedesetih, pod uticajem telшoloSke ј infoпnatjcke revolиcjje, sire se procesj globalizacjje, uniflkacjje i st.andardizacjje, ali ј fragment.acjje, diversjfikacjje ј individualizacjje, sto znaeajno utice na иdaljavanje mladih od politike. u jstocnoevropsk.im zemljama se istovrerneno sa globalizacijskim odvjjajи i procesi tranzicjje post-kornunistickih drust.ava, sto posebno podstiёe aktivizam i moЬilise mlade generacjje za poJjticko delovanje. Dolazi do fonniranja nove "generacijske svesti" usmerene na Ьorbu oko preraspodele druStvenih resursa i radik.alne promene u druStvu. Politika iz generacyske perspektive Lilijana Cickaric 58 Ako se osvrnemo dиЬlје и istoriju, jos је italijanski politiear Djuzepe Ferari primetio da se politi~ka slika druStva menja svakih tridesetak godina, na sta odlи~иjиci.uticaj ima generacija. Prema zakonи politi~ke sukcesije generacije redom prolaze kroz faze pripreme, revolucionarnosti, reakcionarnosti i pomirljivosti. Nema~k.i istoricar kulture Vilhelrn Diltaj dvadesetih godina proslog veka иvocli pojam "socijalne generacije" kojaje definisana istorijskim razlikama i druStvenom promenom. Fransoa Mentr zakljucuje da је generacijsk.i diskontinuitet pravilo, а kontinuitet izuzetak, dok је Hoze Ortega i Gaset smatrao da generacijи vise oЫikuje intelektualna misao nego istorijski dogadjaji, jer ekonomske i politicke promene zavise od promena ideja i morala. Doba akurnulacije, odnosno skJada medjи generacijama se smenjиje dobom eliminacije, kada su na delи polemike i pobune izmedjи mladih i starih. Tokom eliminativnih istorijskih razdoЬlja, generacije znacajno иtiси na strukturu i smer druStvene i politicke promene i na politicki stil i model ponзSanja karakteristiCa.Ii za to vreme. Tako tridesetih godina dvadesetog veka Citav jedan segment americke srednje klase gиЬi svoja obeleZja, а studentSki pokret nastaje kao posledica tog procesa (Вraungart, 1984:52). RudolfHeberle је objaSnjavajuci drиStvene pokrete iskoristio primer nacistickog pokreta и Nemackoj koji su vodile osobe rodjene izmedjи 1885 -1900. godine, а koje su па kraju 1 svetskog rata imale 18-З 5 godina. Odlucujиci uticaj na formiranj е politickih shvatanja ovih mladih Nemaca imalo је iskustvo rata i ratnih posledica. UpadJjivo su se razlikovali od predratne generacije i postali su veoma podlozru nacizmи. Takodje i teoretiear Marvin Rintala podvlaci kJjucni иticaj istorijskiЬ cinilaca na formiranje aktivne politicke generacije, а umanjuje иticaj faktora uzrasta. Osobe Cija se forrnativna iskustva sиStinski razlikиjи, ne pripadaju istoj generaciji, bez obzira sto vremenski koegzistirajи. On to objasnjava na primeru mladih Evropljana iz razdoblja 1914 -1918. gorine na koje је ratno iskustvo veoma иticalo, ali na razlicite nacine. Tako su nastale tri posebne generacijske jedinice: oni koji se od rata nikada nisи oporavili i koji sи se povukli iz politike, zatim oni koji sи se uk.ljuCili и politikи reseni da spreee sve Ьиdисе ratove i oni koji "nikada nisu napustili Ьојnо polje" i и politici su nastavili rat drugim sredstvima (Braungart, 1984). Manhajm је generacijи defmisao kao starosnи grupи smestenи и istorijsko-socijalni proces sa kojim ona ostvaruje fresh contact. Proces druStvene promene odvaja jednи generacijи od druge, а sto је promena brfa to sи veei izgledi da generacijske grupe stvarajи sopstveni stil. Generacijske jedinice sи razlicite podgrupe unutar iste generacije koje materijal zajed.nickog Politika iz generacijske perspektive Lilijana Cickaric 59 iskustva obradjuju na razlicite naeine. Broj generacijskih jedinica koje se mogu javiti u jednoj politickoj generaciji је neogranieen. One mogu Ьiti proaktivne - odbacuju status quo i usmerene su ka promenama; zatim reaktivne - koje se zala.Zu za povratak na staro i aktivne - koje zastupaju postojeee stanje ili umerene ideoloske orijentacije. Kohortna grupa se preobrзZava u generaciju kada su njeni pripadnici svesni svoje jedinstvenosti, kada osecaju solidarnost i ud.ruZuju se kako Ьi postali aktivna snaga druStvene i politicke promene (Мannheim, 1952). Kada su ciljevi ј aktivnostj jedne generacije usmereni ka posebnoj politjckoj prorneni, onda nastaje ono sto Braungart nazjva "politickom generacijorn". Fenornen svojevrsne "generacjjske svesti" stoji u osnovj prepoznavanja "politicke ge~eracije". Mlada generacija "razvla.Scuje" stariju ј "ovla.Scuje" svoje pripadnike nastojeci da preuzme kontrolu nad resursima i promeni politicki kurs u druStvu (Braungart, 1984:56). 9 Prema generacijskim teorijama, mogucnostj proistekle iz ekonomske situacije i institucionalnog ok.ruZenja u odredjenom istorijskom periodu, zajedno sa socio-ekonomskim karakteristikama pojedinca, vremenski i sad.rZajno oЬiikuju fazu tranzicije ka odraslosti i proces poJjticke socijalizacije. Na pragu 21. veka generacijske razlike se ponovo zaostravaju ј postaju vidJjjvije u svim druStvima. S jed.ne strane, suoeavamo se sa antirezimskih ј prodemokratski orijentisanim reformskim pokretima mladiЬ u istocnoevroskim tranzicijskim zemlja, а sa druge, sa sve brojnijim antiglobalistickim, antimonopolitickim, antiratnim pokretima mJade populacije u razvijenim zapadnim druStvima. 3.1.2. Socijalno, istorijsko i zivotno vreme Мnogj teoreticari se slaiu da faza rnladosti podrazumeva novu politicku svest koju obeleiava svojevrsni idealizam, cinizam, pesimizam i pragmatizam. Vec decenijama se u empirijskim istraz.ivanjima ponavlja isti obrazac iJj model politicke identifikacije. Mladi ljudj ces6e podrZavaju JiЬeralne i demokratske politicke orijentacije, dok Jjudi srednjih godina i stariji pokazuju veee sklonosti ka konzervativizmu. VaZni istorijski dogadjaji kao sto su ratovi, ekonomske depresije, migracije, revolucionarni prevrati, nacionalnbi pokreti i tehnoloska 9 U novijoj svetskoj istoriji takvi su Ьili pokreti "Mlade Evrope" u Nematkoj, Francuskoj, ltaliji i Rusiji Ј 9. veka, zatim omladinsk.i pokreti za vreme depresjje tridesetih godina 20. veka u Americj ј Evropj ј konatno, studentski pokretj ~ezdesetih godjna ~irom sveta. Politika iz generacijske perspektive Lilijana Ci~karic 60 revolucUa nisu ma.Cajni per se, vee su to faktori koji oblikuju specifi~ne obrasce misljenja i pona.Sanja koji se k.ao posledica tih dogadjaja fonniraju unutar svake koЬorte. Brz naucni ј tehnicki progres i razvoj druStva u drugoj polovini 20. veka, doveo је do drasticnih podela i razlika medju generacjjama. Znanje i iskustvo roditelja vise nije dovoljno za modeliranje uloga mladih u druStvu. Roditeljj su primorani da se resocijalizuju ј da u~e od svoje dece. Jedan od najveeih zagovornika kobortno-jstorijske argumentacije је Ronald lnglhart koji је otkrio zn~ajne razlike u vrednosnim orijentacUama starijih i mladjih koborti u komparativnom empirijskom ist:raZ.ivanju u velikom broju zemalja sirom sveta (lnglebart, 1977; 1981; 1990). Drustveno izobilje ј napredak posle drugog svetskog rata su pospesilj prelazak sa materijaljstickih na postmaterijalisticke vrednostj, а specjficne generacjje postaju nosjoci kulturnih i drustvenih-promenЭ.. Koborte se vezuju ~ odredjene dtuStvene dogadjaje i okolnostj koje opet oЬlikuju njihove Ьiografije ј sudbinu citavog druStva. Ро njegovom misljenju vafno је da sa stanovista socjologije bude definisan znacaj "nosioca" i "pratioca" promena и drustvu- generacjja ili drugih socjjalnih entiteta kojj aktivno ucestvuju u tekucim procesima rekonstru.kcije vrednosno-normativnog okvira druStva. Priljkom tumaeenja razvoja ј promena politickih stavova ist:raZ.ivacj su naj~esce suprotstavljalj generacjjsku hipotezu Ьipotezi zivottюg ciklusa. Medjutim, bra~ni par Braungart (1984; 1986; 1991; 1993) integrise koncept iivotnog ciklusa ј generacijsku perspektivu u proucavanju uticaja poljti~kog kontek.sta na individualni razvoj pojedinca. Нipoteza zivotnog cikJusa nagla$ava vaZ.nost pojedinih perioda u toku Z.ivotnog ciklusa, а razlike izmedju generacija se tumace razlikama u odredjenom dobu zjvotnog cikJusa pojedinca, ра tako u procesu starenja mladje generacije postajи slicnije starijima i dovode do ujednacavanja ј kontinuiteta na generacijskom nivou. Medjиtim, stanoviste Zivotnog ciklusa ili maturaciono stanoviste se usredsredjuje na razvojne procese i promene unutar indivjdиe, dok kohortna politika nagla§ava ulogu politickih dogadjaja ј jstorijskih okolnosti и vreme stasavanja mladih и druStvu. Model zjvotnog ciklusa Ьi mogao da ima vecu primenu и druStvima koja se sporije menjaju dok Ьi model koborte Ьiо znafujnijj za ona druStva koja su jskusjJa brze promene i narocjto stvaranje novih instjtucija. Jedno novije istraZ:ivanje uticaja socjjalizacije ј Z.ivotnog cikJusa na razvoj prosocijalne orijentacije starije i rnladje populacije и Holandiji potvrdjlo је da prvi faktor deluje kod 85% jspjtanika, а drugi kod svega 15% (Bekker, 2002:1). Generacijska Politika iz generacijske perspektive Lilijana Cickaric 61 politika uzima и obzir faktore koji minimizirajи efekte Zivotnog ciklusa. То sи efekti epohe, unutar uzrasna varijabilnost i genealoSki efekti ili efekti politicke socijalizacije. Dramaticna druStvena zЬivanja kao St:o sи gradjanski ratovi, ekonomske depresije, politicki skandali ili prevrati, predstavljajи iskustvo koje podspesиje politicku saglasnost medjи starosnim grupama. lzvesna politick.a zЬivanja, medjutim, mogu da uticи na stavove novih kohorti koje ulaze и biracko telo, aJi ne i na stavove starijih kohorti. Studije lng1harta i Braungarta sи na osnovu anaJize Zivotn.ih istorija ispitanika pokazale da stavovi i pona.Sanje mJadih tokom vremena varirajи i da intenzitet politickih pogleda unиtar svake starosne grupe takodje mote da varira, и zavisnosti od konkretnog proЬlema ili od vremena, odnosno efekta epohe. Ovaj model poma.Ze da se definise raskid и sukcesiji kohorti, tako sto се se dokazati da vrednosno- normativni okvir od.raslih ne moze jednostavno i lako Ьiti transponovan na rnlade generacije. "Ciklusi medjиgeneracijskog i unиtargeneracijskog konflikta predstavljajи barometar socijalne i politicke promene i cesto sи и tesnoj vezi sa lokalnim, nacionalnim i globalnim borbama" (Вraungart, 1984:78). DгuStvena иloga prenosenja politickih vrednosti i ponaSaпja sa roditeUa na dеси је ono sto genealoskoj analizi k.ao procesи politicke socijalizacije daje poseban znacaj . Rezultati istra.Zivanja pokazujи da transrnisija politickih stavova, vrednosti i pona.Sanja sa roditelja na decu, s jedne strane, pospesиje drustvenu staЬilnost, а sa druge strane, implicira da ima prostora za promenи politike mladih ljudi. Neki istra.Zivaei sи ustanovili daje korelacija izmedjи politike roditelja i dece и najboljem slucajи osrednja (Cиtler, 1977; Stacey, 1978). Bracni par Braungart је proucavajиci zivotne istorije pripadnika studentskog pokreta sezdesetih и Americi, ustanovio da је politika roditelja иsmerila politicko pona.Sanje aktivista pokreta, tako sto oni uglavnom poticu iz porodica gde sи оЬа ili bar jedan od roditelja Ьili politicki aktivni. Ustanovljeno је da vrednosti sistem i politicki angaiman roditelja imaju veCi direktni uticaj na decu od njihovih politickih иverenja. Recimo od.redjeni eticki standardi - postenje, Zгtvovanje za od.redjene principe i pomaganje drugim ljиdima, zatim religijski odgoj i иverenja, predstavljaju znacajnije prediktore od politickih stavova. Oni sи takodje иtvrdili da је generacijska transrnisija Ьila i obmuta- aktivisti sи uticali na roditelje da se vise zainteresuju za politiku (Вraungart, Braungart, 1993). Znaeajno је da se и pomenutom istra.Zivanjи pkazalo da је uloga majke Ьila izuzetno vaZ.na za politicko delovanje. Demokratski orijentisani aktivisti poticali su iz porodica gde sи majke radile, Ьile nezavisne materijalno i cak feministicki nastrojene. AnalizirajuCi porodicnи Politika iz genera.cijske perspektive LiJijana Cickaric 62 istoriju Braungartovi su utvrdili da su pored roditelja znaeajnи ulogu imali i drugi clanovi familije, dede, ЬаЬе, te daje radikalizam porodicno nasledjen, preko rodjaka i starijih generacija koje su ucestvovale и raznirn druStveni.m dogadjajima. lako sи delili politicka uverenja svojih roditelja ipak sи radili za novu politiku, politiku koja se razlikuje od politike prethodnih generacua. Aktuelizovali sи ј artikulisalj ono sto sи naucili u porodici ali su ј harmonizovali svoja shvatanja ј poпaSanje u generacijskim ј omladinskim grupama. Odbacjlj sи proslost, bili protiv status quo politike, na celu politickih konflikata, kreirali novu svest i autorizovali pripadnike svoje generacije da se moЬilisи и ЬоrЬi za druStvene i politicke promene. Aиtori dalje zak:Jjиcuju da na osnovu sistema vrednosti i politickih orijentacija koje su steklj u porodici, aktivjsti selektivno posmatrajи i odgovarajи na izazove sveta oko sеЬе, na iskustva vezana za odrastannje i na efekte socijalnih dogadjaja. Fundamentalni principi se razvijajи ranije u detinjstvu, pod uticajem roditelja, а kasnije, tokom mJadosti se kroz kompeticijи sa generacijsk.i.m jedinicama profiblu. Efekti rane socijalizacije se modjfikujи generacijsk.im povezivanjem i uticajem Zivotnog toka. Aиtori tvrde da generacijska i socijalizacijska teorija nisи kontradiktome vee operisи zajedno u razlicjtim fazama Zivotnog ciklusa и proizvodjenjи poljtjckog aktivizma. Svi aktivisti sи nastavili tokom Zivota da neguju svoja uverenja stecena и detinjstvu ј mladosti. Politicke generacjje n..isи rezultat razvojnih potreba mladih ljиdi, zelje da se vefu za savremenike ј potreЬe za druStvernm promenama, vec svoje duboke korene imajи и socijalizacijskom iskustvu koje ih је usmerilo ka odredjenom politickom aktivizmи . Razlog nastajanja politickih generacija leZi и odredjenom istorijskom obrtu, istorijskom periodu kada mladi imaju retku priliku da budu nosioci poljtickih promena. Ovo neoЬicno iskustvo ostro kristalizuje politicke norme i polarizuje shvatanja tako da i posle rnnogo godina aktivisti generacijske jedinice tesko mogu da se odreknи onoga sto sи naucili и detinjstu ј za sta sи se borili u mladosti. U savremenoj teoriji generacijska perspektiva postaje ponovo aktuelna kao posledica prekomponovanja klasne stratifikacjje druStva krajem dvadesetog veka. Generacijska perspektiva је jedan od naeina da se predstavi "strukturalna istorija" kako to Burdje navodi u svojoj epistemoloskoj kritici tretmana omladine kao trans-klasne kategorije (Вourdieu, 1981 :260). Radj se о objedinjavanjи pojedinacne istorije ј drиStvene strukture. Nova socijalizacjjsk.a iskustva sи produkt kolektivne istorije politickog sjstema i zivotnih istorija clanova tog sistema (Inglehart, 1977). "Generacijska analiza" unutar koje se poljticki stavovj ј Lilijana Cickaric 63 pona5anja sagledavaju kao funkcija vremenskog, istorijskog ј socio-kulturnog konteksta sugerise razmatranje individualnih, intergeneracijskih, intrageneracijskih ј geneaoloskih razlika(Cutler, 1977;Milic, 1984; 1987; 1998). Tojesvojevrsnasintezarazlicitihaspekata odnosa generacije i poljtike, odnosno, multidisciplinarnog - antropoloskog, psiholoskog, socjoJoskog, politikoloskog ј jstorijskog- pristupa generacijskoj paradigroi. u druStvima u tranziciji omladinska populacija је cesto posmatrana iz generacijske perspektive. Mesijanska ј prometejska misija koje su pripisivane mladim generacijama, posebno studentskoj populaciji, potvrdjuju njihovu jstorijsku dimenziju. Drustvene promene se predstavljaju kao generacijske promene, а mladi postaju njihova metafora. U literaturi se mladja generacija opisuje kao protagonist mimih revolucija i politicki alcter koji је generisao uslove za demokratizaciju postkomunistickih druStava (Rose, Carnaghan, 1994; Mitev, 1996; Wallace, Kovatcheva, 1998; Milic, Cickaric, 1997; 1998). Svojim masovnim uceseem u druStvenim protestima protiv rezima u gotovo svim zemljama Istocne Evrope, omladinska populacija se potvrdila kao strukturalni cinilac procesa demokratizacije tih drustava. Aktivitet mladih, posebno studenata, objedinjavao је dve dimezije: kritiku vladajueeg normativnog sistema i institucija d.rZave i druStva i proces racionalizacije politicke komunikacije i sirenje protstora slobode javnog diskursa. U svom magistarskom radu о studentkom pokretu 1991/92 i kasnijem ist:ra.Zivanju studentske populacije u protestu 1997/98, detaljno sam se bavila karakteristikama ovih fenomena i zakljucila daje generacijska politika duboko utemeljena u socijalnom, politickom i istorijskom prostoru SrЬije devedesetih. "PliS.ana (r)evolucija", kako su studenti nazvali svoj protest marta 1991. godine и Beogradu, neocekivano је izЬio na drustvenu scenu nakon eskalacije sukoba izmedju opozicionih snaga i snaga poretka. On predstavlja odgovor na brutalno ispoljenu represiju nad gradjanima od strane d.rZavnih organa, na Ьlokadu i instrumentalizaciju informativnog sistema, na jacanje politickog autoritarizma. Studentski protest је tada reagovao na brojne negativne socijalne pojave - nepostojanje pravne drZ.ave, gradjanskog druStva, ugro2avanje Jjudskih prava i sloЬoda, jspoljavanje politicke represije. Uvodjenje sankcija SrЬiji i Crnoj Gori maja 1992. godine rezolucijom 757 Generalne skupstine Ujedinjenih Nacija, te ekonomska, politicka i kulturna izolacija koja је potom usledila, predstavljaju neposredni povod da studenti, nakon inicijativa opozicionih partija i drugih kulturnih i druStvenih institucija, ponovo organizovano nastupe i deluju. Deklaracija Nastavno-naucnog veca Beogradskog univerziteta, gde se kriticki progovara о aktuelnoj Politika iz generacijske perspektive Lilijana Cickaric 64 politici, zahteva formiranje koncentracione vlade ј inicirajи prevremeni izЬori, prethodjJa је odlиcj studenata da organi.zujи ~trajk ј zatvore se и prostorije fakulteta. Studentima sa Beogradskog univerziteta иbrzo sи se pridruiilj ј studenti sa drugih univerziteta и Srbijj. Studentki protest 1996/97 је nastao kao reakcija na poni~tavanje izЬornih rezultata od strane vlasti ј postizbornи krizu koja је potom usledila. То је Ьiо moralno иtemeljen protest koji је na druStvenи scenи stupjo kao altemativa, izmedjи opozjcioniЬ snaga ј snaga poretka, promovi~иcj novi jezik, kodove novog doba, novu poljticku kulturu. Та nova "generacijska politika" imala је obeleZje svojevrsnog "kultumog raskida" sa tradicjonalnim individualлim i kolektivnim vrednostima ј ciljevima ј dиЬоkо је eticki иtemeljena. Svakodnevna okupljanja studenata i demonstriranje radj odbrane prava glasa simЬolizujи taj preJaz ka 'novoj' politici koja se koncentri~e na оdЬrали temeljniЬ politjckih vrednosti demokratskog druStva, pravde, slobode, ljudskih ј gradjanskih prava. Istra.Zjvanja sи pokazala da и zatvorenim, aиtokratskim drustvima, individualitet guЬi svoju snagu, razlike izmedjи mladjih i starijih generacija пisu otvoreno sukoЬljene i росјvаји na odredjenoj ravnotezi. Dok и periodima kada radikalne promene ј dogadjaji stupe na scenu, doJazi do sukoba generacija sa potpuno razlicitim paradigmama poljtickog delovanja. Studentski protesti Ьi se и tom smislи mogli tumaciti i kao svojevrsni 'antigerontokratski' revolt, protiv paternalistickog odnosa starije generacije, roditelja, profesora i politickih lidera. Medjиtim, interesantno је da rezultati gotovo svih ist:raiivanja studentskih protesta и SrЬiji devedesetih, potvrdjиju da su roditelji и veeini podrZavali zahteve studenata, te da generacijski jaz nije Ьiо prodиbljen (Djordjevic, Dukic, 1992; Kuzmanovic, Popadic, 1992; Stojanovic, 1995; 1996; 1997; Milic, Cickaric, Jojic, 1997; Milic, Cickaric, 1998). Iako sa razlicitih pozicija, dve generacije su se ujedi.nile pred opstim socijalnim determinantama, strahom, nesigurno~cu, иgroieno~cu, anomijom, besperspektivno~cи, beznadjem i siromзStvom. Nalazi ovih istraZivanja potvrdjujи da u osnovi motivacije studenata za politicko delovanje i masovno исеsсе u drиStvenim protestima nije Ьiо primaran genealoski efekat, konflikt izmedju roditelja ј dece, vec је to njihov problematican druStveni poloiaj ј neizvesna perspektiva и uslovirna tranzicije ј institucionalnog razaranja druStva. Politika iz generacijske perspektive Lilijaлa Cickaric 65 3.2. Politicki identitet u Srblji devedesetih 3.2.1. Kontekstualnifaktori politilke socijalizacije Кruti centralizovani i birokratizovani socUalisticki sistem u SFRJ је u znaeajnoj meri kontrolisao i usmeravao procese i agense politicke socijalizacije. Rezultati istral.ivanja omJadinske populacije tokom 80-tib godina ukazuju na cinjenicu da је dominantna posledica politicke socijalizacije u takvom sistemu Ьila otudjenost ј distanciranje rnladib od politike (Vrcan, 1986; Мihailovic, 1988; Pantic, 1990). Starije generacije su priЬvatale "precutni dogovor" sa zvanicnom politikom koja irn је garantovala sloЬodu u privatnoj sferi i populistickoj kulturi, dok su mladi postajali sve vise "institucjonalno nevidljivi" pripadnici marginalizovaniЬ socijalnih grupa. Fonnalni agensj socijalizacije, skola, mediji ј ornladinske organizacije, nisu vise biJj u stanju da pru.Ze odgovarajuce identifikacione modele, te је poljticka socjjalizacija sve vjse postajala kontradiktoran ј dualisticki proces, prevashodno oslonjen na mre:Zu vaninstitucionalnih kanala. Na taj nacin su nefoлnalni oЬlici politicke socijalizacije postali transrniteri vrednosti potisnutiЬ od strane oficijelnog politjckog sistema. Neformalne ornladinske grupe i drugi vidovi spontanog okupljanja u potkulturama i alternativnim drustvenim pokretima postaju sve prisutniji oblik socijalnog delovanja mladih и osamdesetim godinama. Na osnovu rezultata istraZivanja pripadnika neformalnih grupa u Beogradu, moze se zakljucitj da su oni, ipak, pretel.no Ьilj deo dominantne kulture, dok su elementi kontrakulturnog delovanja generalno Ьilj znatno manje zastupljeni medju mladom populacijom (Jok~imovic, Milj6, Maric, Popadic, 1988). Clanovi ~spitivaniЬ neformalniЬ grupa su najcesce priЬvatalj socijalni stй zivota, zatiin stvarala~ki. utilitarni t"hedonisticki, dok је na pretposlednjem i poslednjem mestu Ьiо prometejski stil i orijentacija ka moti i ugledu. Mala prilivacenost prometejskog stila kojj podrazumeva aktivan odnos prema drustvu ј orijentaciju ka menjanju postojeceg stanja i odnosa, govori о indivjdualistickom, pasjvistickom ј antipolitickom usmerenju rnladih, sto је u skladu sa naJazima ranijih jstral.ivanja daje socijalni aktivizam mladih и osamdesetim godinama Ьiо u stalnom opadanju. Nakon pada berlinskog zjda tranzicija u vecini jstocnoevropskih d.ruStava poprima antimodemizacijski karakter.U novostvorenim nacjona)njm d.rZavama politicke promene nisu sinhronizovano tekle sa ekonomskim i kultu.mim promenama i uglavnom su pracene snaZnim otporom staroreZimskih struktura (SzaЬo, 1989:233). Retrogradni procesi su zaЬvatili i Ьivsu Politika iz generacijske perspektive Lilijana Cickaric 66 Jugoslaviju (SFRJ) kojaje imala znatno visj stepen demokraticnosti, niZi stepen partijske kontrole ј veej unutarpartijski plura)jzяm, za razliku od ostalih istocnoe~opskih zemaJja (Famen, German, 1993). Medjutim, neobican konglomerat od sest repuЬlika, dve pokrajine, pet nacija, cetiri jezika, tri religije, nekoljko pisama i mnostva politickih organizacija i partijskiЬ oligarhija se brutalno raspao na maJe, autarhicne, nacjonalne zajednice. Destruktivni etnicki konflikti poprimaju najtezi oblik kroz nacionaJistjcke ј gradjanske ratove, devastiraju6j jnstjtucjonalnu strukturu ј dobar deo kulturnog ј socjjalnog kapjtaJa u citavom regjonu. Ratovi postaju glavno oЬeleZje tranzicjje ј globaJizacjje skoro svih zemaJja u baJkanskom regionu. Koncept cjvilnog druStva ј gradjansk.ih prava Ьiva potisnut ј supstituisan pojmovima nacjje ј nacjonalne drZave. Вlokira se proces razvoja indivjdualnosti, а status gradjanina nikada ne doЬija potpunu politjcku ј ideolosku potporu. Dominacija nacjonalistickih ideologjja, posredstvom procesa etnicke homogenizacjje, potiskuje sve demokratske forme izgradnje gradjanskog identiteta. Osipanje srednje klase kao potencijalne baze za konsoljdovanje gradjanskog druStvajedanje od kljucnih strukturalnih faktora zaustavljena procesa modernizacjje. Pitanje druStvene integracjje se povezuje sa etnickim stereotipima ј nacjonalnim predrasudama. Razvjjaju se ј jaeaju pseudo-jstorijske, retrogradne, anahrone, tradicjonalnalisticke strukture koje sprecavaju razvoj modernih institucijadrZave i druStva. Мnogj teoretiCari nagla.Savaju da је za vitaJnost liЬeralnih ekonomskih i politjckili institucija od velikog znacaja postojanje zdravog i dinarnicnog civilnog drustva. Civilno druStvo kao· slozen lanac posrednickih institUcija kojj ukljucuje dobrovoljne asocijacije, orbrazovne organizacije, klubove, sindikate, crkve, poCiva na porodici, pomocu koje ljudj Ьivaju integrisani u svoju kulturu, sticu navike koje im omogucuju da Zive u siroj zajednicj ј pomocu koje vrednosti ј znanje Ьivaju prenoseni sa generacije na generacUu (Fukujama, 1 997Ь:14). U SrЬiji kao izrazjto familijaristickom druStvu, koje nije sklono spontanoj socijaЬilnosti ј dobrovoljnom udruiivanju i gde је stepen nepoverenja ljudi prema drugima ј prema institucjjama izrazito veliki, civjlno druStvo је Ьilo ј jos uvek је slabo razvijeno. Тај socijaJni kapitaJ koji је kljuean za poverenje prema druStvu svoje korene ima u kulturi, shva6enoj kao nasledjeni eticki kod. SocijaJisticki sistem је razvjo specificnu kulturu koju karakterise preterana zavisnost od drZave, redukcjja preduzetnicke energije, nesposobnost za kompromis, nesklonost ka dobrovoljnoj sard.dnjj, а to predstavlja direktnu kocnicu za modernizaciju druStva i ucvтScivanje trZisne ekonomije i demokratije (Fukujama, 1997Ь ). Politika iz generacij ske perspektive Lilijana Cickaric 67 Кljucni socio-kultumi faktori koji su kocili modernizaciju i demokratizaciju SrЬije su siroko rasprostranjen sindrom autoritamosti i porast nacionalistickih i tradicionalistickih shvatanja kod vecine stanovnistva. Medjutim, analiza rezultata najvaZnijiЬ istrafivanja sprovedenih tokom devedesetih godina, kako na opStoj populaciji, tako i na omladinskoj i studentskoj, pokazuje da mJadi, kada је rec о autoritamosti, tradicionalizmu i nacionalizmu, ispoljavaju uvek ispodprosecno prihvatanje ovih vrednosti. Rezultati ist:raZivanja d.ruStvene svesti kod popu1acije u Srbiji u prvoj polovini devedesetih godina, potvrdjuju da su navedene crte druStvenog karaktera generacijsk.i uslovljene i da variraju sa staroscu (GoluЬovic, Kuzmanovic, У asovic, 1995). Autoritamost је poeela da se siri istovremeno sa procesom dezintegracije Ьivse Jugoslavije. Nesto manje od jedne cetvrtine mladih ( do 25 godina ) i vise od polovine starijih (preko 59 godina) ispoljavalo је visok stepen autoritarnosti (Кuzmanovic, 1994: 164). Oko 27% mladih i samo 4,1 % starijih pokazivalo је izrazitu ne-autoritarnost. Generacijske razlike se duguju razlicitim istorijskim uslovima i uticaju epohe na proces politicke socijalizacije. U istra.Zivanju autoritarnosti kod studentske populaciju u protestи 1996/97 doЬijen jedan od najnizih proseka koj i је kod nas utvrdjen, 1 4 ,09, na skali od 6 do 30 (Кuzmanovic, 1 997:54). Aиtoritarnost ili "reaktivna aиtoritamost" је и visokoj korelaciji sa tradicionalizmom, kolektivizom, nacionalizmom i visokom socijalnom distancom prema pripadnicima drugih rasnih, versk.ih i etnickih grupa. U svim istra.Zivanjirna, studentska populacija је pokazivala najnizi stepen netrpeJjivosti prema manjinama. Posle pedesete godine starosti, u dvotreCinskoj veeini, preovladjuje netolerancija i animozitet prema manjinskim i marginalizovanim grupama (Кuzmanovic, 1 995). Pocetkom devedesetiЬ godina registrovanje i skok u ispoUavanju religioznosti sa 26% (1989) na 42% (1993) kod omJadinske popиlacije, iako је medjи njima najzastuppljeniji stav Ьiо «da ne treba uvoditi veronaиku и skole», da «crkva treba da Ьиdе odvojena od driave» i «da se ne mesa и poliliku» (Pantic, 1993). Cinjenica је da и rnnogim istocno-evropskim zemljama, и pocetku tranzicije, religijska socijalizacija postaje visoko vrednovana od strane oficijelne politike (nakon petooktobarskih promena i u SrЬiji dolazi do uvodjenja veronauke и osnovnu i srednju skolu). Na taj nacin religiji se pridaje status ideologije i ona sиpstituise sve do tad napиStene ideoloske orijentacije, а narocito plodno tle nalazi kod etnick.i homogenizovanih naroda. lzjednacavanje pravoslavlja i srpske nacionalnosti tokom surovih ratnih sukoba i raspirivanja etnicke rnrZn.je i netrpeljivosti izrnedju svih naroda na Balkanи, postaje domnantni oЬlik socijalne identifikacije. Na nacionalnistickom fonu se aktivira uticaj skrivenih ili potisnutih vrednosti, poput "duhovne obnove", "nacionalnog ponosa" i Politika iz generacijske perspektive Lilij ana Cickaric 68 "postovanja istorijske tradicije" i revitalizacije predrasuda i stereotipa utemeljenih u tzv. "kolektivnoj svesti ili secanju naroda". Nalazi ist:raZivanja ipak potvrdjuju daje visoko vrednovanje pro~losti i istorije svog naroda na u.Strb sadaSnjosti, Ьilo ispodprosecno zastupljeno kod studentske popuJacije (GoluЬovic, 1995). "Bиdjenje nacionalne svesti" је treci znacajan faktor koji definise kontekst politicke socijalizacije и Srbijj devedesetih. Nacjonalizam u svim bivsim repuЬlikama SFRJ postaje zvanicna politika, а nacjonaljsticki ј populisticki pokretj preuzimajи uJogu faktora dezintegracije i kreatora etnickiЬ sukoba i ratne politike. Nacionalisticka retorika је neminovno prodirala i u diskurs rnladih koji su odrast.ali pod uticajem "ratne kulture" и medijima i и svakodnevnom zjvotu. Prema rezult.atjma istraZivanja, medjи mladima је jedna petina Ьila nacjonaljsticki opredeljena, dokje medjи starijima, Cakjedna polovina ispoljavala takav st.av (Golиbovic, 1995: 159). Меdји studentskom populacjjom и protestu 1996/97 godine, iako najmanje sklonoj nacjonalizmu, cak 42% ispitanika se slozilo sa tvrdnjom da «prema drugim nacijama treba Ьiti oprezan i suzdrian, cak i kada su пат prijatelji;;. Vise od trteeine se zalaie za ukidanje svake aиtonomije kadaje rec о resenjи kosovskog pitanja, iako u velikom procentu podriavajи otvorenost prema svetu (Кuzmanovic, 1997:59-61 ). lndikativno је, medjиtjщ, da је otpocinjanjem etnickih sukoba 1991. godine oko 200.000 mladih odЬilo da ode и rat, а 40.000 moЬilisanih је иcestvovalo u raznim pobunaшa и vojsci, odЬivsi da ratuje ("lzgnanstvo jz normalnog zivota, drama rnladostj и SrЬiji", Politika, februar 2002). Veej deo omladinske popuJacjje nije иcestvovao и promovisanju jdeje nacionaljzma, sovinizma, ksenofobUe ј и ratno-huskackoj poJjtici. Za razliku od svojih roditelja, pokazali su visi stepen poljcke zrelosti, samopouzdanja, pragmaticnosti i eflkasnosti, kritikujиCi parohijalni i podanicki ment.alitet i promovisиci vrednosti imanentne shvatanjи da mali pojedinac treba da kontrolise rad institucija i da иtice na dru.Stvene procese. Na skali grupne identiflkacije kod rnladih se tokom devedesetih godina na prvom mestи nalazila nacija, а zatim porodica i religija. Profesija, socijalna ili generacijska pripadnost su potpuno marginalizovane kategorije (V asovic, 1995: 173-178). Prisustvo ovakvog rasporeda vrednosnih pririteta govori о иtiсаји retradicionalizacije i repatrijarhalizacije na formiranje socijalnog identieta. Interesatno је uociti promene na vrednosnoj skali rnladih poredjenjem ovih rezultata sa rezultatima ist:raZivanja identitet.a mlade generacije dесеШји ranije. Primarne osnove identitetajugoslovenske ornladine osamdesetih Ьile su socijalna stratifikacija (profesija, obrazovanje, sloj , socijalno poreklo) i generacijska pripadnost. Nacijaje и to vreme Politika iz generacUske perspektive Lilijana Cickaric 69 Ьila na devetom, а porodica na eetvrtom mestu. Мladi osamdesetih su najvi~e Ьili zainteresovani za privatan Zivot. prijateljstva, zabavu, seks, posao, ~kolti, а tek u drugoj fazi za sport. nauku, kulturu, umetnost. terhniku i politiku. Poslednja tri mesta zauzimala su vojska, nacionalna istorija i versk..i Zivot. upravo one vrednosti koje su se devedesetih godina пaSle na prvim mestuima na skali pririteta (Мihailovic, Pantic, 1990). I nakon petooktobarskih promena, sa otpocinjanjem "prave" tranzicije u SrЬiji, obnova nacionalistickih i tradicionalistickih vrednosti ne jenjava. Promene u ekonomskom i politickom amЬijentu nisu praeene odgovarajueom rekonstrukcojom vrednosnog i normativnog okvira, ~to dalje intenzivira i produbUuje zaostajanje srЬijanskog ~tva. 3.2.2. Generacija "istorijske nade" Rezultati ist:raiivanja ideoloskih orijentacija mJade generacije u gotovo svim dru~tvima u tranziciji potvrdjuju da su oni najsnatnije podrZali ekonomske i politicke reforme (Кovacheva, Wallace, 1999; Macek, 1998; Kuzmanovic, 1997; Stojanovic, 1995; Мilic, Cickaric, 1998). 10 Ро praviJu, visoko obrazovano, mladje, urbano stanovni~tvo privatizaciju ekonomije i demokratizaciju institucija dozivljava kao pozi6vne procese i podrZava one politicke organizacije koje propagiraju takve programe. U SrЬiji је u strukturi birackog tela partija SPS i JUL (koje su do petooktobarskih promena ЬiЈе na vlasti) uvek preovladavala najstarija populacija, dok su mladji Ьili uglavnom najvise neopredeljeni, indiferentni ili opoziciono orijentisani. Р о. pitanju uvodjenja sankcija SrЬiji od strane medjunarodne zajednce, mladi su znatno cesce od starijih krivili rezirn SloЬodana Milosevica (50% /17%), а SloЬodana Milosevicaje svega 8,6% ispitanika u kategoriji do 25 godina ceniJo kao driavnika i politieara (Кuzrnanovic, 1993 :258-278). Мladja populacija se znatno eesce opredeljuje za privatizaciju (49% 1 13%), za dominaciju strucnjaka u resavanju kljucnih drustvenih pitanja, za slaЬljenje uticaja drZave u privrednoj sferi (62% Ј 32%), za dorninaciju poJiticke slobode nad ekonomkskom jednakoscu i egalitarizmom. KoJektivizam kao vrednosna orijentacija 10 Mladj ј u Bugarskoj ј u Ce~koj smatraju da 6е se jnd jvjdualna injcijatjva jsplatitj, dok se mladj u Madjarskoj, koja in1a najdufe iskustvo sa trn~nom ekonomjjom sa tim ne slafu. Ova orijentacijaje generacjjski uslovljena. U svin1 zemljarna sa staro~cu raste ј skeptjcizam prema iJJdjvjdualnoj incjjativj. Ona је povezaлa ј sa JiЬerlnim vrednosnim stavovima. Mladi sa IЉeralnim shvatanjima poddavaju efikasnost indjviduaJjstj~kih napora ј predanog rada, sroatrajuci da ј gubjtnici ј dobltnicj doЬijaju ono ~to zaslufuju (Масеk, 1998). Politika iz generacijske perspekrive Lilijana Cickaric 70 raste sa staroscu, ali је iznenadjujuee da individualizam najmladja populacija prihvata redje nego sto se oeekuje (Vasovic, 1 995). Ovo se najpre moie objasniti prisuStvom nag1a8enog patemalizma nastalog kao posledica intezivne repatrijarhalizacije druStva tokom devedesetih. Proces individualizacije nije imao prostora za implementaciju u ekonomski i kultumo devastiranom, izolovanom, autarh.icnom, anahronom, autoritarnom druStvu, ratnom ok.ruZ.enju i siroma8tvu. Generacije koje su odrastale u postkomunistickim zemljama tokom devedesetih cesto se и literaturi nazivaju «generacijama istorijske nade», Ьиdисi da tragajuci za sopstvenim identitetom i prelaskom и svet odraslih, istovremeno i participirajи и rekonstrukciji vrednosnog, normativnog i instituciona1nog okvira druStva. Za razliku od drugih istocnoevropskih zemalja, koje su pocetkom devedesetih krenиle putem konstituisanja liЬeralne trZisne ekonomije i demokratskih institucija, ра shodno tome i imale odgovarajиci procesa resocijalizacije, kod nas је nastupio period "ratne tranzicije". Milosevicev retrogradni poredak je vise od decenije, posredstvom kic-patriotizma, "pink i palma kulture", turbo-fo1k muzike, podsticao i negovao model po1iticke socjjalizacije orijentisan ka pasivizaciji, paciflkaciji, udaljavanjи i isk.ljиcivanjи mlade generacije iz politike i drustvenog zivota. Na sreeu, vecina mladih nije pristajala da se integrise и dominantnи jdeolosku ј kиltumи matricu, iako ime је ona oЬecavala slavu, novac i moc. 1 svesno i namemo је forsirana marginalizacija popиlarnih kultura i popularizacija margina1nih kultura (Gordi, 2001:1 37). Sa ratovima su nestali faktori koji sи podriavali aиtonomne rok kulture и jиgoslovenskim graaovima, komunikacjja ј kontaktj jzmedjи urbanih centara ј brojne mlade pиЬlike Negovanje glamour-a, luksuza i "dobrog zivota kako ga zamisljaju seljaci" је Ьilo usmereno na odvlacenje осiји i иSiји javnosti od aktuelne turobne situacjje и kojoj је zjvela ve6jna stanovnistva. Mladima sи se kao uzori nametalj pripadnici kriminogene sredine, paravojnih formacija, razni proroci i vidovnjaci, ljиdi sшnnjivog porekJa i morala. Glavna strategija preZivljavanja promovjsana od strane dominatne kulture Ьila је orijentacija ka ilegalnim oЬlicima privredjivanja i "sto lakSem nacinu sticanja sto vise novca za sto krace vreme". Као identiflkacjoni modeli nиdjene sи negativne Ьiografije­ protivzakoniti poslovi, siva ekonomija, kriminalci, uЬice ili pozitivne Ьiografije- pevaci i pevacice turЬo fo1k muzike, manekenke, fotomodeli, estrada, sportisti. SimЬioza nove kriminogene elite, nacjonalizma ј turbo-fo1k kulture kulminirala је и specificnom oЬliku Politika iz generacijske perspektive Lilijana Cickaric 71 "etno-tehno" kulture, dok је rock'n 'ro/l kao autenticna omladinska subkuJtura ј simЬol kosmopolitizma, ljcne autonomije, zd.rave kuJturne razmene potpuno nestao (Gordi, 2001). Interesantno је uporediti rezultate istra.Zivanja о identifikacij i mlade populacije 1988., 1994. i 2002. godine. Od ueenika osmog razreda osnovnih Skola u SrЬiji је t:raZeno da napi§u imena najvi§e tri njima poznate licnosti, Ьilo savremene, bilo iz pro§losti, koje su im uzor i na koje Ьi voleli da Jiee. Те 1988. godine }jsta uzoraje izgledala ovako: Dragan Stojkovic Piksi, Slobodan Milo§evic, Josip Broz Tito, Nikola Tesla, Bora f>ordevic, Vlade Divac, Majkl DZekson, Vuk Karadfic, Patrik Svejzi i Madona. Sest godina kasnije, ucenici su pokazali da za razliku od svojih pretЬodnika, vise ne cene politicare i naucnike. Ubedljivo prvo mesto osvojila је americka manekenka Sindi Кraford, а zatim slede Monika Sele§, Zan КЈоd van Dam, Dejan Savicevic, Anica Dobra, Majkl DZorda.n, Tom Кruz, Arnold Svarceneger ј Branka Katic. Pocetkom novog rnilenijuma, istraiivaci navode da је prisutna veoma velika nespremnost mladih da nekoga uopste, proglase uzorom. Nikoga nije navelo cak 41 % anketiranih. Oni koji su pak, rekli da imaju uzor, u 30 % slueajeva navelo је licnost iz sveta estrade, 19 % iz kuJturno-jstorijskog i 18 % iz sportskog miljea. Razocaranje mladih u svet politiCara, dгZavnika, istorijskih i javnih licnosti, dovelo је do potpunog odbacivanja ovakvih figura kao mogucih idola i okretanje ka svetu zaЬave, muzike i sporta (Ist:ra.Z.ivanje Iлstituta za psihologiju Filozofskog fakulteta i Мinistrarstva za omladinu i sport RepuЬJike Srbije, 2002). "Milo§eviceva generacija" stasava и ekonomski, politicki i kuJturno izolovanom i devastiranom drustvu ј pod stalnim pritiskom intenzivne politizacije svakodnevnog zivota. "Biti mlad i Ьiti SrЬin daпas је najgora stvar па svetu"- opominjuce su reci jednog srednjo§kolaca, anketiranog za potrebe ovog istraZivanja. Ovakvi istorijski uslovi determinisu specifican model represivne politicke socijalizacije koji stvara novu generaciju koja se ро svojim politick.im stavovima, vrednosnim orijentacijama i ponзSanju znatno razlikuje od predhodnika. Suocavaju se sa civilizacijskim posrnucem, guЬljenjem identiteta i raspadanjem starog sistema vrednosti. Pojediлi autori smatraju da је Мilosevieev rezim "svesno iskoristio duЬoki jaz izmedju generacija, izmedju ruralnog i urbanog i obrazovanog i neobrazovanog stanovnistva" (Gordi, 2001). Jedna od strategija opstanka tog rezimaje Ьila u "razaranju alternativa". Vodio se tihi i dugi "rat drZave protiv dru§tva". Kulturni konflikt izrnedju starije i mladje generacije, urbanog i ruralnog pogleda na svet, otvorene kosmopolitske i zatvorene nacionalisticke orijentacije su glavni mehanizmi procesa razaranja alternativa. Politika iz generacijske perspektive Lilijana Cickaric 72 Sve generacijske studije nagla5avaju aktivnu ulogu pojedinih generacijskih kohorti kao socijalnili kategorija koje ueestvuju u odredjenim druStvenim kretanjimЗ:. Мlada generacija reflektuje prilike i moguenosti koje pruZa. odredjeni druStveni kontekst ј razlicito reaguje na proroene u druStvenom okruZenju. Jedni su kao strategiju preZivljavanja izaЬrali emigracjju, drugi su se pak, prik1onili antisocijalnim i devijantnim oЫicima pona5anja. Jedan deo mlade populacije prihva model integrisanja u socijalne institucije posredstvom mehanizama koje је osiroma5eno, kriminalizovano, korumpirano i primitivizovano d.ruStvo nudiJo. Za razliku od njih, drugi deo mladih se samoiskljucivao iz za njih nepovoljne d.ruStvene zbilje, povlacio u privatan Zivot, u.nutar uskog porodicnog okruZenja. Tako izolovani, bjvali su marginalizovani i iskljueeni iz politicke arene. Ostajali su "izvan vremenskog rasporeda drugih ljudj" i nisu ni pokuSavali da utjcu na zbivanja u druStvu. Njihov zivotni stil se odlikuje socijalnom neodgovornoscu ј insistiranjem na fatalizrou kao kljucnoj kategorijj za razumevanje promena koje ih ok.ruZuju. Sudbina jedne druStvene zajednice dobrim delom zavisi od broja gradjana koji su iskljuceni i udaljeni iz njenog politickog zjvota (Daglas, 2000). Jedan deo mladih, posebno studentske populacije, iako pripada generacijskoj jedinici socijalizovanoj u jstim druStvenim i istorijskim okolnosti, demonstrira potpuno suprotno politicko pona5anje. Njihov nacin sazrevanja, stjcanja identieta i tranzicjje ka odraslosti Ьiva oznaeen izrazitim prosocjjalnim angaZтanom, а koreni takvog oЫika maturacije se mogu locirati pre svega u specificnostima porodicne kulture i dru.Stvenog ј istorijskog amЬijenta. То u velikoj meri potvrdjuju nalazi empirijskog istrafivanja Studentskog protesta 96/97, koje је iroalo za cilj da utvrdi u kojoj meri porodicna socijalizacija utice na prosocijalni aktivizam ucesnika (Milic, Cjckaric, Jojic, 1997; Milic, Cickaric, 1998). Anketnim istra.Zivanjem su Ьile obuЬvaeeni organizatori i protagonisti protesta, zatiro obicni ueesnicj ј studenti koji nisu ueestvovali u protestu. Zapaiena је znatno veea zastupljenost mladjih studenata medju ucesniciroa protesta i veci broj starijih studenata medju neueesniciroa. Najaktivniji ucesnicj protesta su Ьilj studenti koji pretefuo poticu iz porodica gde su оЬа rodjtelja viskokoobrazovana, urbanog porekla i viseg socijalnog statusa. Autoritami stil vaspitanja је Ьiо dvostruko manje prisutan u grupi protagonista u odnosu na grupu neucesnika protesta. U oviro porodicama zadrZali su se oЫici patrijarhalnog nasledja, "tvrdi" autoritarni obrazac kod oceva, segregirani ~oditeljski obrazac prema polu, permisivnost оЬа roditelja, veci broj sukoba. s druge strane, odnosj vecjne porodica protagonista su se zasruvali na uzajarnnom poverenju i interakcjjj clanova, koji su omogucavali da ispitanici steknu veeu sigurnost, stabilnost i samopouzdanje. Kod veeine protagonista bilo је prisutno kontinuirano UCeSCe u Politika iz genera.cijske perspektive Lilijana Cickaric 73 dru.Stvenim protesti.ma, dok neueesnicj pokazuju doslednost u pasjvnom odnosu prema socijalnom ј poljti~kom angaimanu. Osnovni zak.Jju~ak је da politi~Ю stavovi ј opredeljenja nisu dominantan faktor kojj determiniSe (ne)ucesce studenata u protestu, vec је (ne)zainteresovanost za prosocjjalnu aktivnost posledica modela politi~ke socjjalizacije, intenziteta politi~ke atmosfere ј kvaliteta politjcke kulture u porodjci. Protesti studenata tokom devedesesetili (1991/92, 1996/97, 1999/2000) su odigrali znacajnu ulogu u njhovom procesu politicke socija1izacije i uticalj na oЬlikovanje poljtj~kog, socjjalnog i kulturnog identitet ueesnika. Protagonisti su svoj angaiman u protestima videli kao ucesce u sirem druStvenom pokretu za demokratizaciju SrЬije, cime njihova aktivnost zaista doЬija obelezje svojevrsne "politicke misije", brige za opstj interes i posve6enost zajednickim cjJjevima. Socijalni protesti su ponudili ·nove i altemativne druStvene uloge i obrasce politickog ponaSaпja. U autarhicnom, autoritamom ј anahronom druStvenom poretku, vaninstitucionalni i nenasilni protesti studenata, srednjoskolaca, pripadnka razlicitih nevladinih organizacija, gradjanskih udruZenja ј pokreta, uspevaju da prute praktjcno utemeljenje grass-roots teorijj demokratizacije dгuStva. 1 u svrgavanju Mjlosevicevog rezjma 5. oktobra 2000. godine zapaienu ulogu irnalaje organizacjja OTPOR kojaje izrasla iz jednog oЬlika studentskog pokreta nastalog 1998. godine nakon uvodjenja zloglasnih Zakona о Univerzitetu i Zakona о lnfonnisanju. 11 Mladja generacija је Ьila predvodnik starijoj u pokretanju tranzjcijskih procesa u Srblji, cirne se potvrdila teza о dejstvu istorijskog iskusrva na proces generacijskog samoosvescjvanja i stvaranje generacijske poJjtike. 11 lme simЬolizuje otpOr MjJo~evjeevom refunu, а Шtitnj mak је uz.djgnuta zatvorena pesnjca. Organizacjja nema jednog lidera, vec jezgro od 20 aktivista ј stalno smenjujucih portparola.Odluke se donose kolektjvno, а postojj ј PoJjti~ko vece koga ~inj 35 ugledniЬ Jjudj - profesora, nau~nika ј novinara . CJanovi su razli~ito poJirj~k:i ј jdeolo~ki orijentjsani, ali su moЬilisanj oko zajednj~k.ih ciljeva- da se opozicjja ujedjnj ј da se Miblevjc ukJoni sa vlastj. Organizacjjaje ~irom Srblje ulotjJa ogroman napor, hrabrost i ve~tinu da anjmjra stanovni~tvo, posebno mladju generacjju, da u ~to vecem broju izadje na izbore. Samo 20% populacjje od 1 8-25 godina је glasalo 1996. godine. Na izЬore 2000. trebalo је da izadje ј prvi put glasa 600.000 mladih ljudi. Organizacjja је takodje ulofila veJikj trud da ujedffij sve opozjcjone poLjti~ke subjekte da istraju u zajedni~kim cjljevima do izЬora 24.09.2000. godine. PoJitika iz generacijske perspektive Lilijana Ci~karic 7 4 3.3. Porodicna socijalizacija i politika 3.3.1. Vaspitna praksa rodiJelja Roditelji predstavljaju prve i najzn.aCajnije uzore koji nude referentne modele pona.Sanja za mJade ljude. Proces identifikacije predstavlja jedan od glavnih mehanizama procesa politi~ke socijalizacije. Prema nalazima istrafivanja, u uslovima "ratne tranzicije" u SrЬiji devedesetih, roditelji, optereeeni svakodnevnim proЫemima ј drustvenom sjtuacijom, pokazuju visok stepen dezorijentacije, rezigniranosti, apatije ј nezainteresovanosti za resavanje proЫema i uopste bavljenje potornstvom. Rezultati istra.Zivanja Pedago~kog isntituta u Beogradu iz 1999. godine, potvrdili su da su deca и velikoj meri zeljna razgovora sa roditeljima, da su poremecaji u komunikaciji i interakciji clanova porodice veliki, te daje prisutan nedostatak zelje roditelja da иsled optereeenosti proЫemima saslиSajи decu. 1 rezultati istraZivanja Instuta za sociologiju Filozofskog fakulteta potvrdjиjи da sи glavne teme razgovora u porodici novac ј zdravlje, а rnnogo redje kvalitet odnosa medju clanovima. Utvrdjeno је da је zajednistvo medju ~lanovima porodice vise instrumentalizovano, stvoreno prema potreЬi , formalizovano i pasivno, nego sto ga ~lanovi porodice percepiraju kao vrednost (Tomanovjc, 1999:1 02). Pod иticajem tekucih procesa u druStvu razvШ neki specificni mehanizmi u vaspitnoj praksi и porodjci, poput veceg samoZrtvovanja i vece popustljivosti roditelja prema deci (Tomanovic, 1999). Eticko-moralni kodeks ili pravilnik ponaSa.nja koji obuhvata norme dozvoljenog i nedozvoljenog, vaspitanog i nevaspitanog, pozeljnog i nepozeljnogje u prilicnoj meri izmenjen ј rekonstruisan u negatjvnorri smislti. То је neminovn.a posledica jdentjcnog procesa koji se dogadja sa normativnim ј vrednosnim sistemom na globalnom nivou. Razlike u nacjnu i stilu podizanja i vaspitanja dece zavise u velikoj meri od klasnog poloiaja porodice, odnosno obrazovnog nivoa roditelja i socijalno-ekonomkog statusa u dтuStvu. Sto је klasa viSa, favorizuje se autonomija u odnosu na poslusnost, demokraticnost u odnosu na autoritamost, aktivnost u odnosu na pasivnost, sto sve zajedno generise znaeajne razJike u socijalnom poпaSanju pojedinca (Мilic, Cickaric, 1998; Мilic, 2000). Usled drasti~nog pada Zivotnog standarda i kvaliteta zivota, materijalne i egzistencjjalne funk:cije porodice Ьivaju ugro2ene ј ona vise nije u stanju da omoguci uoЬicajeni intergeneracijski transfer socjjalnog kapitala ј dola2enje potomaka do odredjenog drustvenog poloiaja. Tu funk:cjju ponekad preuzimaju deca Ьirajuci neregularne strategije opstanka (problem "sponzorиSa", maloletnog kriminala, ра Cak ј uz odobravanje takvog ponaSaпja od strane roditelja). Erozija roditeljskog Politika iz generacijske perspekrive Lilijana Cickaric 75 autoriteta postaje jedan od kljucniЬ faktora u procesu socijalizacije. lscrpljeni u potrazi za razlicitim strategijama preZivljavanja, roditelji gube autoritet, а njihovu dezorijentaciju deca doZivljavaju kao mirenje sa sudblnom, bespomocnost i guЬitak mogucnosti da kontrolisu ј pobolj§aju situaciju. Roditelji bez posla ili sa nedovoljnim prihodima, ne mogu d.a realizuju neki drugi oЬlik autoriteta osim flZickog. Rezultatj istraZivanja pokazuju da је za vecinu porodjca dominantna strategija opstan.ka u tranziciji odricanje ј li§avanje od zadovoljavanja razlicitih potreba (letovanje, zimovanje, kupovina automoЬila, namestaja, socijalne i kulturne potrebe) (Strategije opstanka domaeinstva, Centar za proucavanje alternativa, 2002). Roditelji nastoje da decj omoguce zadovoljavanje tih potreba, ali kako se oni sve vise "samoZrtvuju" za decu, tako njihov autoritet sve vise slaЬi. Postaju zbunjeni, nesigumi, odrZavaju jednosmemu komunikaciju, jer ле :Zele i ле mogu da se suoee sa proЬlemima, pribegavaju igлorisanju. S druge strane, roditelji koji ostvaruju autoritet kod dece nisu oni sa cvrstim moralnim krediЬilitetom koji mogu da preлesu eticke лorme i pravila pona5anja kroz proces socijalizacije, vec oni koji uz pomoc nelegalnih poslova, "sive" ekonomije i rada "ла cmo" obezbedjuju deci materijalnu sigumost bez obzira ла селu koju placaju. Na 1ај nacin "kupuju" njihovo poverenje i ла socijalлo nepriЬvatljiv nacin socijalizaciju decu. U vaspitnoj praksi porodice kod nas dominira kombinacija "zanemarujuceg" i "Zrtvиjuceg" stila koja formira "raspиStenu" decu, koja se ne uce obavezama, ni prema seЬi ni prema drugima. Posto se od лjih ne ocekuje da dopriлesu porodicnom Zivotu, formiraju se socijalno· neodgovomi pojedinci . u svakodnevnom zivotu pada u oci velika koliciлa slobode koju deca u:livaju "gluvareei" ро ulicama. Infantilizacija mladih, koja pociva na produ:lenoj zavisлosti od roditelja, podstice ј licnu i druStvenu лeodgovomost. Jedna od karakteristika porodicлog zivota u tranziciji је ј produЬljivanje geлeracij skog jaza ј zaostravaje sukoba medju geлeracijama pod uticajem лegativnih posledica druStveniЬ promena. Patrijarhalni autoritarni obrasci od.nosa prema deci zamenjeni su patemalistickim, sto doprinosi traumatizaciji generacijskih odnosa (Milic, 1994:1 05). Roditelji cesto u kriznim situacijama pribegavaju rigidnoj koлtroli лаd decom, ispoljavanju brige i igranju uloge Zrtve, sto dovodi do sindroma prezзSticeлosti, stvaranju oseeaja teskobe i nesamostalnosti kod dece (Мilic, 2002: 13). То prouzrokuje nezahvalnost, netrpeljivost, лedostatak razumevanja ј empatije kod dece i u velikoj meri је poduprto narиSenim roditeljskim autoritetom. Ovakvi odnosi izmedju roditelja Politika iz generacijske perspektive Lilijana Cickaric 7 6 i dece podsticu razvoj specificnog tipa licnosti koji karakterise ambivalentnost, kontradiktomost i nedostatak socijalne odgovomosti. Jedan broj istraZivaca porodicnog zivota u d.ruStvima u tranziciji ukazuje na va.Znost procesa intenziviranja i odr:Zavanja medjugeneracijskih veza ј kontakata. Kako se zavjsnost izmedju roditelja ј dece produ.Zava, fundament intergeneracijskih odnosa predstavlja transfer privatnili i javnih resursa. Porodica utice na sirenje formalnih i neformalnih veza i socijalnih kontakata. Roditelji koriste sve raspolozjve resurse da obezbede deci mesto u skoli, na fakultetu, u leeenju, u pronalatenju posla j}i reSзvanju stamЬenog pitanja. 1 kad se mladi odvoje ili se oformi nova porodica, oni i dalje Ьivaju zavisni od roditelja, jer starije generacije jos uvek raspolafu rezervnim resursima. U tranzicjjskirn zemljama, socjijalni kapital, shvacen kao investiranje u mrezи socijalnih veza za razmenjjvanje usluga i resursa kako Ьi se ostvarila obostrana doЬit, postaje vaZniji faktor za opstanak porodice od ekonomskog kapitala. 3.3.2. Transfer politicke kulture Uzimajuci u obzir fundamentalnu uJogu koju porodica ima и podsticanju socijalne odgovornosti, istra.Zivaci u istocnoevropskim zemljama u tranziciji su skJoni da tvrde da је porodjca dobrim delom izvor antipoJjtjckog raspoloi.enja, nezainteresovanosti za politiku i politicke apatije. Oni smatraju da porodjca i civilno druStvo predstavljaju "najslaЬije" i "najtanje" agense poljticke socijalizacije (Stumpf, 1993:184). Cak tvrde daje porodica sredstvo reprodukcije nedemokratskih rezima. Defanzivni stav prema politici postaje dominantna karakteristika porodicne socijalizacije u tranzioiji. Komunikacjja u porodici naglo opada, а orijentacjja na privatno-svojinske odnose ј potroSзcki mentaJjtet produkuje anti- poJjticki vrednosni sistem. Porodica postaje kontraproduktivna u politjckom obrazovanju i glavni izvor politicke pasjvnosti mladih. Postavlja se pitanje .kakvaje uloga porodice и reprodukovanju autoritarnog politickog sistema kod nas? Neki autori naglзSavaju znacaj autoritarnog sindroma rasprostranjenog kod ve6ine popuJacije u SrЬijj , kojj pored nacjonalisticke, kolektivisticke i egalitaristicke svesti predstavlja kljucni faktor u oЬlikovanju politickog identeta na ovim prostorima Politika iz generacijske perspektive Lilijana Cickaric 77 (Golubovic,l995). 12 Smatra se da patrijarhalni, autokratski i hijerarhijski od.nosj u porodici ј izvan nje stvaraju novog autoritarnog clana tako ~to on prelazi iz podredj'enog poloiaja zavisnosti od roditelja u poloiaj onoga od koga dalje zavise drugj u drustvu. Stтah, apatija ј autoritarni mentaJni sklop predstavljaju glavne kocnice za slobod.no, otvoreno i kriticko promisljanje stvarnosti. U istraz.jvanju druStvenog karaktera ј druStvenih promena u SrЬijj u prvoj polovini devedesetih, ustanovljeno је da је oko 41 ,5% mJadjih ispitanika smatralo da su njihovj roditelji i autoritarni i popustljivi, "postavljali su neke zabrane i ograniёenja, ali su i umeli tШ progletШju kroz prste" (Кuzmanovic, 1995:84). Cetvnina је smatraJa da su roditelji autoritarni, jer su u "porodicama postojala stroga pravila !соја su morala da se postuju". Svega 8,3%је procenilo da su roditelji bili "meki" i da "nisu insistirali па utvrdjenim pravilima". Medju onima koji su svoje roditelje dozjvJjavaJi kao stroge najvise је autoritamih ispitanika, Cak 60%. Treba napomenuti da se ovakva jstfafivanja uvek srecu sa metodoloSkirn proЫemom idealizovanja roditelja od strane ispitanika kao dobrih, moralnih ј poZтtvovanih osoba i potiskivanjem nezadovoljstva prema njima, te rezultate treba prihvatatj sa rezervom. Medjutim, teza о stvaranju autoritarnog pojedinca u porodici је samo deJimjcno tacna. Prema rezultatima socioloskih istraiivanja, prisustvo autoritarnog i represivnog modela vaspitanja nije dominantno u savremenoj srbjjanskoj porodicj, ali zajedno sa permisivnim stilom ima prevagu nad autoritatjvnim modelom koji se smatra najadekvatnijim ј najefikasnijim tipom vaspitne prakse u porodjci (Milic, 2000). U borЬi za opstanak, porodica se ј ekonomski i psiholoski iscrpljuje ј sve је manje u stanju da pru.Zj podrsku potomstvu u stvaranju profesionalne karijere ј ispunjavanju Zivotnih planova. Као posledicajavlja se sistematsko na.ruSavanje autonomjje pojedinaca. Autonom:ija podrazumeva .. pravo na prostornu, vremensku, socijalnu i Jicnu mogucnost izbora i zavisi od kvantiteta i kvaliteta kompetencjja koje roditelji priznaju deci. Roditeljj cesto umanjuju znacaj participacije dece u donosenju znacajnih odluka, ne pjtaju ih za misljenje о proЫemima, pribegavaju strategjji 12 Prema utemeljivatu teorije о autoritamoj Jj~nosti (Adomo) takvu osobu karak:teri~e submjsjvan ј jdolopoklonj~ki stav prema autoritetu, krutost u mШjenju, konzervativnost, konvencjonalnost, destruktjvnost, ciniz.am ј sklonost potiskivanju i projekciji vlastitih nagona. Autoritamo-podani~ka Ji~nost se obrazuje u porodici koju karak:teri~e stroga hijerarhijska struktura, nedemokratska atmosfera, nepo~tovanje lil!nosti deteta, strogo vaspitanje, l!esta flzil!ka ka.tnjavanja i Ьespogovoma poslШnost.Takve lil!nosti vlastitu agresivnost usmerenu na roditelje potiskuju i kasnije ispoljavaju prema slabijima, nemoenima, а to su najreш etni~ke, rasne i polne manjinske gтupe u drШtvu. Neki autori idu јо~ dalje ј zasnivaju јо~ op~tije teorije о poliri&oj kulturi kod nas, smatrajuci da odredjene etno-psiholo~ke karakteristike koje se odnose na op~tu populaciju predstavljaju predispoziciju za postojanje autoritame i podanil!ke politi~ke kulute.Тako se smatra da su brzo padanje ujarost, ljutnja, Ьеs, violentnost, neracionalnost, narcisoidnost, netolerantnost i podani~ki mentalitet glavne karakteristike tipa Ii~nosti vezane za balkansko geografsko podrul!je (Trebje~in, 2000). Politika iz generacijske perspektive Lilijana Cickaric 78 preza5ticivanja ј patemalizma. То su procesi koji zajedno sa atomizacjjom druStvenih odnosa ј njihovim limitiranjem na usko poroclicno ok:ru.Zenje, defшi~и uslove za ·samoiskljucivanja mladih iz socjjalnog Zivota. Oni podsticu pasivnost, nedostatak samovrednovanja, samopouzdanja ј socjjalne odgovomosti. RocliteJjj sи danas znatno spremniji da prihvate jdeje mladje generacije, dece i unuka, nego sto је to bio slucaj u ranijim istorijskim okolnostima. Tacno је i da је odnos izmedju roditelja i dece sve manje odnos sukoba ј antagonizama, а sve vjse odnos medjugeneracjjske saradnje i svojevrsni dogovor о pojedinim druStverum pitanjima i proЫemima (Acock, 1983). U prilog ovome је i podatak da је u ist:raZivanjima и t:ranzicijskim zemljama ustanovljena velika slicnost и politickim stavovima starije i rnladje generacije. Razlike u ideoloskirn i vredn<:>snim orijentacijama i pona§anju unutar porodice sи mnogo ve6e na individualnom, nego na generacijskom planи. Porodice iz urbanih sredina, koje pripadajи srednjoj klasi i sloju inteligencije najefikasnije sи u prenosenjи politickog iskustva na potomke (Fratczak- Rudnicka, 1991; Mitev,J 996; Milic, Cickaric, Jojic, 1997; Miljc, Cjckaric, 1998). Kod nas је иtvrdjeno da је medjи vodjama Studetskog protesta 1996/97 najvise Ьilo pojedinaca koji poticи iz porodica koje pripadajи srednjoj klasi. Za ovu populaciju studenata karakteristicanje visi socijalni polofaj roditelja, njihov nadprosecni obrazovni nivo, visi materijalni standard, urbano poreklo, egalitamija poroclicna stru.ktura, veea tolerantnost и odnosima izmedjи polova i generacija, demok.raticniji tip vaspitavanja, visi nivo poverenja i konsenzus medju clanovima porodice. Ovakva obelezja porodicne kulture predstavljajи jedan od kljиcnih faktora za formiranje licnosti kоји karakterise socijalna odgovornost, aktivisticki potencijal i participativna politicka kultura. Кlјисnа rnarkaciona linija izmedjи generacija danas и SrЫji је potreba za radikalnim preispitivanjem nasledjenog ideoloskog modela ј k:ritickom rekonstrukcijom vrednosno- normativnog sjstema drustva. Petool.'1obarskirn promenama 2000. godine, generacijski sukob је privremeno Ьiо potjsnut, а izvesna generacjjska saglasnost ili saradnja је uspostavljena radj postizanja konkretnih politickih cjljeva. Medjutim, stupanjem na scenu negativnih efekata strukturalnih promena u druStvu, ponovo oZivljavajи i generacijski konflikti. ProduЬljivanjem socijalih razlika, sirenjem siroma5tva ј nezaposlenosrti, mladja populacUa postaje sve vi~e Zrtva tranzicije. Stvara se pogodno tle za reaktiviranje potisnutih sukoba i sirenje medjиgeneracijskog antagonizma, kako и porodicnoj sredini i privatnom Zivotu, tako i u institucijama dru~tva. Intergeneracijska studija politicke socUalizacije Lilijana Cickaric 79 4. INТERGENERACIJSКA SТUDIJA POLffiCКE SOCIJALIZACIJE 4.1. Teorijsko-hipoteticki okvir istraZivanja 4.1.1. Predmet i ciljevi istraiivanja Politicku socijalizaciju kao slozen proces determinise cjtav niz cinilaca vezanih za druStveno- istorijski kontekst. Mocne prediktore procesa politicke socijalizacije predstavljaju brzina druStvenih promena, slorenost druStvene struk:ture, stepen kulturne integracije, druStvena pokretljivost, priroda socijalizacijskog odnosa, polni, etnicki i religijski identitet, obrazovanje i socijalno-ekonomski status, struktura i organizacija porodice, stil vaspitanja, komunikacjja i interakcija u porodici. Posto se radi о izuzetno dinamicnom i interaktivnom procesu, namera rni је Ьila da politicku socijalizaciju u porodicii istraZ.im i sa· sisteщskog i sa individualnog aspekta. Na makro ruvou, istra.Zivacki koncept se temeJjj na ispitivanju uticaja politickog sjstema i druStvenih promena u procesu tranzicije na porodicu i kroz porodjcu na pojedinca, Cime se gradi referentni okvir za razumevanje transmisije politickih vrednosti ј kulture sa jedne na drugu generaciju. Na mikro nivou, jspitjvan је direktan i indirektan uticaj kojj roditelji i porodicna sredina ostvaruju na socjjaJizante kroz analizu njiЬoviЬ socijalniЬ ј kultumih karakteristika, politicke atmosfere i porodicne organizacije, kako Ьi se utvrdio kvalitet transfera politickih stavova i vrednostЁ sa roditelja na decu. Osnovni cilj jstrafivanja је Ьiо da se, koliko је to moguce, priЬlize ј osvetle, buduci da ih је tesko objasnitj u potpunosti, fundamentalni proЬlemi vezani za mehanzme procesa poJjticke socijalizacjje и porodici. Operacionalizacija tih proЬlema obuhvata tri glavna pjtanja: • Koliki је intenzitet uticaja porodjce na proces politicke so~ijalizacije? • Kojim mebanjzmjma porodica utice na taj proces? Posebni ciljevi su vezani za kontekstualizaciju i konkretizaciju proЬlema i obuhvataju sledeca pitanja: • Za.Sto transfer politjckih stavova, rnisljenja ј pona5anja sa roditelja na decu nije podjednako efektivan kod svih porodica i koji faktori tome doprinose? • Da li socijalni i kulturni kapital porodice ima veci uticaj na formiranje poljtickog identiteta i kulture od generacijskog efekta? • Da li је u vreme radikalniЬ druStvenih promena doslo do ( dis )kontinuiteta u vrednosnim orijentacijama i politickoj kulturi starije i mladje generacije? lntergeneracijska studija politi~ke socijalizacije Lilijana Ci~karic 80 Rezultati brojnih ist:raZivanja su potvrdili da u vreme bumih socijalnih previranja uticaj konfliktnih faktora unutar i izvan porodice ја.Са. 13 Svaka dru.Stvena kriza reaktivira tenzije unutar porodice i podriva ulogu autoriteta koju roditelji imaju kao nosioci socio-ekonomskih funkcija. Medjutim, ODO ~to је znacajnije је cinjemca da radikalne dru.Stvene promene deluju dvojako na porodicni Zivot. Оле jstovremeno nastoje i da integrisu ј da dezintegrisu porodicu. Unutar poroclicne arene razvijaju se dve kontradiktome poljtizirajuee funkcjje. S jedne strane, porodjca nastoji da zaStitj pojedinca od spolja5njih udara kojj ugrol.avaju ne sarno njene tradicionalne uloge vec i integritet ј autonomiju. U tom slueaju dolazi do redukovanja uticaja porodice kao agensa politicke socijalizacije i Cak smanjeлe podlomosti uticajima drugih agensa, do socijalnog pasiviziranja i otklona od bilo kog vida zainteresovanosti i bav]jenja politikom. S druge strane, ako se te spoljne promene ne dozivUavaju kao pretnja vec kao izazov i prilika za delovanje, uloga porodice u politizacjjj se intenzivira i interaktivлo dopunjuje uticajima drugih agensa politicke socjjalizacije, skole, vrsnjaka, medija, ornladinskih i politickih organizacijarna i udruienja. Stalлe promene u strukturi savremene porodice namecu potrebu za rekoлceptualizacijom te institucije u skladu sa aktuelnim oЫicima Zivljenja. То podrazumeva da koncept porodice mora da odral.ava zivotnost i realno stanje u kome se porodica danas nalazi. Na Jestvici vrednosti i Zivotnih oeekivanja adolescenata u zernljama u tranziciji, porodica је jos uvek visoko kotirana, iako ona, za njihove VI'Snjake u razvijerllт dru.Stvima, vec dиZe vreme ne predstavlja "svetinju". Razlika izmedju onoga kakva porodicajeste u stvamosti i kakva Ы trebala da bude је velika. М1adi su vise zainteresovani za kvalitet emocjonalnih odnosa medju clanovima, а manje za materijalnu podrsku koju porodica moze da obezbedi. Smatraju da su uzajamno poverenje clanova, zahvalnost, odgovornost, afinnacija, dиZnost, ljubav i staЫlnost, idealne i pofeljne osobine na kojima pociva porodjcan zivot. Medjutim, savremena, realлa porodica, u skladu sa istorijskim razvojem ј trendovima, postrnodernim indivjduaJistickim modelom zivljenja, sve vise favorizuje pravo izЬora, fleksiЫlnost, individualnost. Onaje podloZnija promenama, prolagodljivija, viSe usmerena na pojedinca, manje se oslanja na kvalitet emocionalnoib odлosa, а vise na donosenje racionalmh, pragmaticnih odluka. Sa antropoloskog stanovista ova dva koncepta porodice su u osnovi amЫvalentna. Pozeljna ili idealna porodica sadrZi upravo one karaktereistike koje savremenoj poroclici nedostaju. 13 О rezultatima pomenutih istrafivanja videti detaljnije u odeljku "Razvoj politi~kog identiteta u porodici". Intergeneracijsk.a studUa politicke socijalizacije Lilijana Cickaric 81 Uloga socjjalnog kapjtala porodice doЬija posebnu te:linu ј znaeaj u d.ruStvima u tranziciji. U tim zemljama institucjje ne raspolafu adekvatnim instrumentima kojima Ьј podrtali mlade ljude u nastojanju da realizuju svoje Zivotne ciljeve ј projekte. ОШ se nalaze u strukturalnom i socjo-politiCkom vakuumu ј prinudjeni su da se oslanjaju na mrefu neformalniЬ socijalnih veza i podrSke koju za njih stvara i pruia porodica. Тај socijalni kapitaJ oЬezЬedjuje odgovarajucj kontekst unutar koga se odvija odrastanje, sazrevanje i osamostaJjivanje pojedinca, napu§tanje privatn.ih odnosa, upoznavanje sa javnom sferom, formalnim odnosima na tr:li§tu rada, znanja i kapitaJa kao i integracija u razlicite oblike dru§tvenog organizovanja i delovanja. Као najadekvatniji toerijsko-metodoloski okvir za istra.Zivanje politicke socijalizacije u porodici u Srbiji devedesetih izabrala sam interaktivШ model politicke socjjaJjzacije, pre svega zbog njegove sveobuhvatnosti, strukturalne persperktive ј. interdisciplinarnog pristupa proЬlemu. Ova teorija poljticke socijalizacije pociva na anaJizj interaktjvne veze izmedju cetiri komplementarna faktora: pojedinca koji se socijalizuje, agensa socijalizacije i socijalizanata, dominantnog druStveno-politickog sistema ј perifernih druStvenih podsistema (Pawelka, 1 977; Dekker, MeyenЬerg, 1991 ). 14 Prednost ovog pristupa је u tome sto se podjednaka paZn.ja poklanja proucavanju korelacije izmedju makro, mezo i mik:ro nivoa druStvene stvarnosti. Struktura istra.Zivanja obuhvata tri dimenzjje proЬlema: socijalno- istorijski kontekst koji је definisan konturama tranzjcijskog dru§tva, zatirn ulogu porodice u procesu politicke socijalizacije i konaeno efekte koje proces politicke socijalizacije ostvaruje u oЬljkovanju politickog identiteta i kulture pojedinca u porodicnoj sredini. Dru§tveno-istorijski kontekst istraiivanja obuhvata promene ekonomskog, kulturnog i politickog amЬijenta, kao i porodicne klirne u kojoj mladi ljudi odrastaju i pocinju da se takmice sa prethodnim generacijama oko redristribucije socijalnih resursa. Specificnost tranzicije u SrЬiji oЬelel.avaju nacionalisticki sukoЬi i gradjanski ratovi, medjunarodna izolacija, drasticno osiroma5enje stanovrustva, "osipanje" srednjih slojeva, "razaranje'" dru§tveruh institucija, autoritarna, autarhicna i anahrona struktura vlasti, poljtjcka represija i raspad sistema vrednosti. Svi ovi procesi su se duboko reflektovali na svakodnevШ zivot pojedinca, kako kroz porodicno okruZenje, tako i na globalnom nivou. 14 О interaktivnom modelu politi~ke socijalizacije videti detaljnije u odeljku "Razli~iti pristupi u proutavanju politi~ke socijalizacije". Intergeneracijska studija politi~ke socijalizacije Lilijana Cickaric 82 Analiza socio-demografsk.ih i socio-kultumih karakteristika clanova porodice ukljucuje varijaЫe kao S1o su starost, pol, ekonomski status, urbano/ruralno poreldo, nivo obrazovanja, zaposlenost, profesionalni status, nacionalnost ј reJjgijska pripadnost i rodjtelja i adolescenata. Proucavanje efekata politicke socjjalizacije obuhvata transfer elemenata politicke kulture sa starije na mladju generaciju posredstvom tri komponente. Kognitivne, koja ukljucuje politicki relevantno znanje, misljenje ј jskustvo i roditelja ј dece, vrednosne, koja se odnosi na jdeoloske i politicke orijentacije ј bihejvjoralne, koja ukljucuje politicki relevantno pona5anje socjjaJjzяnata i njihovih roditelja. Da Ьi se stekao kompletniji uvid u intenzitet poljticke atrnosfere u porodici, merew su indikatori poput stepena zainteresovanosti za politiku, informisanosti о politici, politicke komunikacije, poverenja u poljticke institutcije, stepena poljticke participacije, odnosa prema dru.Stveni.m promenama ј znacajnirn socijalnim proЬJemima. Dodatna pa.Znjaje usmerena na proveru stepena prisustva vrednosnih dihotomija u iskazima ispitanika poput tradicionalizmalmodernizma i autoritarnosti/demokraticnosti. Drugj teorijsko-metodoloski pristup koji koristim u ovom jst:raZ.ivanju ukljucuje ispitjvanje interaktjvnog dejstva generacjjskog efekta, efekta epohe ј efekta Zivotnog ciklusa (Braungart, Braungart, 1989; Bengtson, Achenbaum 1993; Rose, Camaghan, 1994). 15 Ova teorjja pociva na stanovistu da medjusobno dejstvo pomenutih efekata znatno poma.Ze u odredjivanju jstorijskih perioda u politickom Zivotu dru.Stava obelezenih aktivnostima odredjenih generacija. On nastojj da prepozna svojevrsne generacijske razlike u politickim stavovima, orijentacjjama, poпaSanju i kulturi. Ima za cilj da najpre identifikuje, а zatim i protumaci postojanje i delovanje svojevrsne ge~e~acijske politike i da definise raskid u sukcesjjj kohortj, tako sto се se dokazati da vrednosno-normativni okvir odraslih ne moze jednostavno i lako Ьiti transponovan na rnlade generacije. Osnovna prednost ovog teorijsko-metodoloskog pristupa је tome sto uzima u obzir medjusobno dejstvo socijalnog vremena - efekat generacije, istorijskog vremena - efekat ероЬе ј iivotnog vremena - efekat zivotnog cikJusa. Ovaj model је vrlo kompleksan i obuhvata analizu individнalnih, intergeneracjjskih, intrageneracijskih ј geneaoloskih razlika. Jedan od glavnih ciljeva jstraZ.ivanja је pokuSaj da se odgonetnu teorijske ј empjrijske irnlikacije ponovnog postavljanja generacijskog pitanja u centar socioloskog istraiivanja. 15 О teoriji generacijske politike videti detaJjnije u odeljku «Politika iz generacijske perspektive». lntergeneracijska studija politi~ke socijalizacije Lilijana Ci~karic 83 Diskusija oko politi~ke socijalizacije dana.Snje mlade generacije kod nas pod.razumeva i sagledavanje istorije politi~ke socijalizacije prethod.nih generacija. Razlicite generacije ulaze и politicki Zivot и razli~itim momentima. Istorija politi~ke socijalizacije svake generacije utiee na generacijи koja dolazi, ali ova potonja svakako nije njen kontinuirani nasled.nik. Socijalizacijska uloga roditelja nije nuZ:no и visokoj korelaciji sa Ьronoloskim uzrastom i stoga је tesko govoriti о generaciji roditelja и smisJи zivotnog cik.lusa ili koborte. Geneaoloski efekat, odnosi i veze izmedjи roditelja i dece, mogu da иЬlаfе politicke razljke medjи generacijama. Modeli dijade roditeljj-deca predstavljajи odredjenи istorijsku konstrukcijи i promenljivi sи kao i ocekivanja i zadacj koje dru.Stvo pred njiЬ postavlja. Odredjeni istorijski dogadjaji Ьivаји praceni smenom generacija i obrnиto, odredjene generacije Ьivaju pripremane da izvedи drustvene promene. 4.1.2. Hipoteze istraiivanja Glavna pretpostavka od koje sam posla је da objedinjavanje generacijske politike i genealoske politike predstavlja pravi kljuc za razumevanje procesa politicke socijalizacije u dru.Stvima u tranziciji.Uticaj fonnativnog delovanja druStvene krize i zna~ajnih politickih i istorijskih dogadjaja је izuzetno veliki, te se moze sa sigurnoscu reci da su generacijski efekat i efekat epohe zna~ajniji faktori politicke socijalizacije od efekta Zivotnog ciklusa. Druga opsta pretpostavka је da је и tranzicijskom drustvu, proces formiranja politickih stavova, vrednosnih orijentacija i pona.Sanja mladje generacije vise uslovljen aktuelnim sociajlnim i politickim kontekstom, nego sto је pod uticajem nekada.Snjeg formativnog iskustva roditelja. Poslednjih godina dvadesetog veka paradigma omladine ponovo postaje generacijsko pitanje i vraca se u zifu interesovanja teoreticara savremenih druStava. Ponovo se aktuelizuje pitanje о drиStvenoj konstrukciji omladinskih struktura na globalnom nivou (Мilic, 1987). U vreme radikalnih druStveniЬ promena koje se ciklicno ponavljaju и istoriji, omladina se uvek iznova vraea na politi~ku scenu. Ucesce mladih u d.ruStvenim promenama u jsto~noj Evropi na nајЬоЈјј nacjn revalorizuje Braungartovu tezu da "cik.lusi medjugeneracjjskog ј unutargeneracUskog konflikta predstavljaju barometar socijalne ј politicke promene, i eesto su u tesnoj vezi sa Jokalnim, nacionalnim i globalnim Ьorbama" (Braungart, 1984:78). Razlog za nastajanja takvih politickih generacija lezi u odredjenom istorijskom obrtu, kada rnladi doЬijaju retku priliku da budu nosioci politickiЬ promena. Ovo neoЬicno iskustvo ostro Intergeneracijska studija politi~ke socijalizacije Lilijana Ci~karic 84 kristalizuje politicke norme i polarizuje shvatanja tako dз i posle mnogo godina aktivisti generacijske jedinice ne mogu dз se odreknu onoga §to su naucili u detirijstvu i rnladosti. Dru.Stvene promene menjaju kvalitet integeneracijskih odnosa, kako na individualnom planu, u porodici i partnerskim odosima, tako i na koJektivnom i u javnoj sferi, u skoli, na radnom mestu, u politici i druSt"enim institucijama. Medjugeneracijska komuni.kacija i drustveni dogovor se u tranziciji menjaju. Kontekstualni faktori generisu generacijske razlike na socijetalnom nivou. Generacijski kriterijum postaje jedan od najvaZnijih u proceni buducih izgledз tranzicijskih druStava. Poveeane mogucnosti za ekonomsku inicijativu koje nudi trZi§na ekonoinija prve се iskoristiti mladje generacije, dok се starije generacije pJatiti visoku cenu tranzicije. Stoga је opravdano govoriti о zaostravanju generacijskih razlika, ра cak i о sukobu i antagonizmu medju generacijama u tranzicijskom druStvu. Мnogi teoretiCari govore о postojanju reverzЉilnog procesa posredstvom koga mladje generacije ucestvuju u procesu politicke resocijalizacije i politickom prevaspitavaju starijih. Medjutim, teza о relativnoj politickoj saglasnosti roditelja i dece u datom istorijskom kontekstu, koja је bila aktuelna u gotovo svim istocnoevropskim zernljama u pocetku tranzicijskih procesa, nije primenjiva u na.Sim uslovima. Pretpostavkaje da su u Srbiji generacijske razlike znatno izo§trenije pod uticajem struJ....'1Uralnih faktora, u prvom redu, jaeanja tradicionalistickih, paternalistickih, patrijarhalnih i familijaristick.iЬ odnosa (Мilic, 2002). Ako se posmatra prisustvo tradicionalnih, odnosno, modernih politickib vrednosti, shvatanja i pona.Sanja kod roditelja i dece, moze se zakljuciti da је drиStvo polarizovano na ideoloskom, politickom i generacijskom planu.. Paternalisticki odnosi koji su jos uvek duboko ukorenjeni u svim druStverum sferarna, determinisu sam proces politicke socijalizacije. U na5im uslovima dominiraju dva tipa druStvene hijerarhije, generacijska i polna. One generisu velike socijalne razlike i determinisu proces fonniranja politickog identeta pojedinca. Danas је u tranzicijskim drustvima na delu specifiean proces strukturisane individualizacije koja pociva na cinjenici da polna, klasna, etnicka i regionalna pripadnost jos uvek posreduju u procesu socijalizacije, izbora modela obrazovanja, stila zivota, potrosnje i provodjenja sloЬodnog vremena ( Evans, 1997; Wallace, Hearpfer, 1998Ь ). Za tranzicijske uslove karakteristicna је paradigma nesinhronizovane mladosti koju odredjuje manje ili uopste sadrZajno nekoordinisano preuzimanje odredjenih socijalnih uloga od odraslih. Kontekst odrastanja i maturacije adolescenata obeleiavaju znaeajru procesi u ekonomskoj sferi . Intergeneracijska studija politicke socijalizacije Lilijana Cickaric 85 Mogucnosti zapo~Uavanja se pomera и privatni sektor, ekonomska aktivnost se odvija nefonnalnim kanalima (siva ekonomija), produZ.ava se ~kolovanje i odlaie tranzicija ka odraslosti i prelezi se intezivno na potroSзcki mentalitet. Ovim procesima se mogu pridodati јо~ dva fenomena iz politicke sfere d.ruStvenog zivota, а to sи desocijalizacija, nestanak dru.Stvenih uloga, normi i vrednosti i depolitizacija, nesposobnost politickog иstrojstva da determinise socijalni sistem. Ovi procesi znaeajno оЫikији specifican d.ruStveni kontekst u kome se defini~u obrasci i clizajniraju modeli politicke socijalizacije. Pored pomenиtih kontekstualnih faktora na sistemskom nivou, opsta atmosfera u poroclici, koja ukljиcиje tip porodicne organizacije, strukturu odnosa i model vaspitanja dece, drugi је znacajan faktor, koji odredjиje tip politicke socijalizacije. Tokom devedesetih godina, иsled traclicionalizacije i repatrijarhizacije d.ruStva, dolazi do stvaranja specificnog vida represivne socijalizacije u porodici, koji karakterisu patemalisticki odnosi, erozija autoriteta roditelja i nestajanje autoritativnih obrazaca vaspitanja dece. Takav model socijalizacije gиsi i spиtava razvoj aиtonomije, individualizma, samopouzdanja ј efikasnosti kod dece, kljucnih vrednosti za razvoj socijalne odgovomosti ј participativne kulture, а podstice konfonnizam, apatiju, manipulaЬilnost i pasivnost, predispozicije za razvoj podanicke i autoritarne politicke kulture. U brojnim istraiivanj ima kod nas i u svetu potvrdjena је teza da porodica ima fundamentalnu ulogu и podsticanju socijalne odgovomosti pojedinca (Flanagan, 1998). Oseeaj dru.Stvene odgovomosti, empatija i altruizam su јасе razvijeni kod one dece koja sи u porodici imala mogucnost da ove vrednosti naslede od svojih roditelja i dalje ih instrumentalizujи u svom odnosи prema dru~tvu i politici. Porodicna etika i kultura koja se temelji na cinjenici da deca prihvatajи i dozivljavajи javne dru~tvene interese kao svoje zivotne ciljeve, predstavlja okvir koji podstiee d.ruStvenи odgovomost i drustvene investicije. Jedan od glavnih mehanizama porodicne socijalizacije koji razvija zainteresovanost za politicka i druStvena pitanjaje participacija unиtar porodice и donosenjи znacajnih odluka i resavanju znacajnih proЫema. Ukoliko је sиbjektaivna participacija и porodici veea, utoliko је i participativna kultura, odnosno oseeanje politicke kompetencije i politicke efikasnosti vece (Almond, Verba, 1989). Zainteresovanost za politku i politicku participaciju u tesnoj је vezi sa kulturnim i socijalnim kapitalom porodice koji ukljиcиje obrazovanje roditelja, poreklo, socijalni status, zanimanje, mrefu druStvenih kontakata i veza. Od ovih karakteristika direktno zavisi i intenzitet politicke atmosfere i politicke kulture u porodici. Mladi koji poticu iz porodica sa niiim kultumim i Intergeneracijska studija politi~ke socijalizacije Lilijana Ci~karic 86 socijalnim kapitalom, imajи manje mogucnosti da se uspesno politicki socijalizujи i kasnije integrisи и druStveni i politicki Zivot. Za njihje karak:teristican niZi stepen politicke kompetencije, politicke efikasnosti i politiCke participacije. S druge strane, roditelji kojj poticи iz urbanih sredina, koji pripadajи visim druStvenim slojevima, ј kojj sи obrazovaniji, istovremeno sи i efikasniji sи и prenosenjи politickog jskustva na svoje potomke. lnteres za poljtiku, stepen ј nacin informisanosti о poljtjci, intenzitet razgovora uлиtar porodice о politickim temama i poznavanje politickih sadrZaja, predstavljajи znaeajne prediktore politicke atmosfere и porodicj. Direktan иticaj roditeljskih stavova i pona5anja na razvoj interesovanja za politiku i politickog pona5anja је znatno veti, nego kada је rec о transferu odredjenih poljtjckih vrednosti i ideoloskih stavova. Ти sи razlike jzmedjи dve generacije znatno prisиtnije. Nalazi prethodnih istraijvanja, potvrdjиjи da porodica nema veliki иticaj na stavove dece о druStvenim i politickim pjtanjima, ali znaeajno иtјее na prenosenje klasnog jdentiteta, partijske pripadnosti ј poljticke aktivnosti па potomstvo (Almond, Verba, 1970; Billjg, Cochrane, 1984; Мiljc, 1984; 1986; 1988; Milic, Cjckaric, Јој је, 1997; Milic, Cjckaric, 1998). Transmisij а politjcke kulture sa roditelja na dеси se ostvaruje prenosenjem modela participacije kao sto sи glasanje na izborima, clanstvo и druStvenim organizacijama i иdruienjima, protestno delovanje, partijska pripadnost. Тај иticaj roditelja sa godinama ј uz prisиstvo drugih agensa socjjaJjzacije slabj, alj nikad ne nestaje. Posmatrano iz rodne perspektjve, razljke и pogledи poljticke socijalizacije zenske i mиSke dece и porodici i efekata kojj se ostvarujи и formiraпjи politickog jdentiteta sи izrazjto nagla5ene. Polazna hipoteza jstra2ivanjaje da emancjpacija zena prvenstveno pocjva na modelu porodicne socjjalizacjje. Тај proces predstavlja kljиcni mehanizam za redefmisanje rodnog identiteta. Transfer obrazaca polnih иloga sa majke na cerku i sa оса na sina uslovljen је jos иvek patrijarhalnim ј tradjcjonalnim sistemom vrednosi. DrиStveni polo2aj ј samojdentifikacija zene, balans jzmedjи rodnih иЈоgа ј organizacjje ј strukture odnosa и domacinstvu је jos иvek nepromenjen. Socijalni status, obrazovni nivo ј zaposlenost majki znacajno odredjиjи karak:ter i ulogu politicke socijalizacije kcerk.i. Posmatrano iz generacijske perspektive, strategije prilagodjavanja starijh i rnladjih tena, se dosta razlikujи и uslovima drustvene tranzicije. Novina и odnosи na socijalizacijsko iskustvo majkije и tome sto devojke radije birajи model balansa izmedju profesije i porodice, nego konflikt ili potpuлo iskJjucivanje ovih uloga. Intergeneracijska studija politicke socijaJizacije Lilijana Ciёk.aric 87 4.1.3. KontekstualiZDcija рrоЫетл Specjficnost tranzicije u SrЬijj devedesetihje u tome sto ona imala sva obelezja "Ьlokirane", "obrnute" ili "odJozene" tranzicije ј sto је to Ьiо retrogradan proces suprotan istorijskom trendu razvoja u zemljama Istocne Evrope nakon pada Berslinskog zida 1989. godine. Та specificna tranzicija је posve izmenila socijalnu strukturu i nacin funkcionisanja srЬijanskog drustva, te је ono, ро svoji.m sistemskim promenama, postalo zaseban slucaj medju drugim postsocijalistickim zemljama. Struk:turalne promene u istocnoevropskim druStvima su tek.Je sinhronizovano u vise pravaca. lstovremeno su se odvijali procesj transformacjje druStva ka uspostavljanju liЬeralne trZisne ekonornije ј demokratskog politickog ustrojstva i procesi ubrzane moderniza.cije ј globalizacije. Medjutim, "prava" tranzicjja i modemizacija u SrЬiji Ьivaju zaustavljene raspadom Jugoslavije, praeenim nacionalistickim, etnickih i religijskim sukoЬima. Zemljaje skoro citavu deceniju u potpunoj izolaciji, pod san.kcijama UjedinjeniЬ Nacija, da Ьi konaeno Ьila i bombardovana 1 999.godine od strane NATO-a, uz odobrenje medjunarodne zajednice. Svi ovi procesj su Ьili podupirani autarrucnim, anahronim, autoritarni.m ј represivnim politickim refimom SloЬodana MIIosevica i vice versa. Antimodernizacijska i anticivjlizacijska priroda "ratne tranzicjje" i brzina ј duЬina negatjvnih promena proizvele su decenijsko nazadovanje ј devastiranje svih drustvenih resursa. Da Ьih ilustrovala "vreme ludila i zla" 16 kroz koje је prolazilo srЬijansko drustvo tokom devedesetih, poslШicu se kratkim izvodom iz knjjge jedne grupe eksperata objavljene pred izЬore 2000. godine, koja sadrfi relevantne statisticke pokazatelje. "Preko 800.000 izbeglica pristiglo и Srbijи iz ratom zahvaceпih podruCja и Hrvatskoj, Bosпi i па Kosovu; od Ј 992. konstaпtaп пegativaп prirodпi priraslaj; и odnosи па Ј 987. godiпи za јеdпи cetvrtiпи manje sklopljeпih brakova; па Ј О mladjih od Ј 9 godina dolazi cak 9 osoba preko 60 godina; porast broja иЫstava i samoиЬislava; drиstveпi proizvod Srbije pada sa Ј ОО роепа 1987. godiпe па 16 "Vec је samo ро seЬi Judilo to ~to su uЬistva ~injena svuda oko nas. Pucnji u tami, eksplozije svevjdecih projektila, seja~j straha, ko~mar. Posmatraлje Ьombardovanja ј jgranke na mostovima. Beg u iлostranstvo ili opasnost vojrutke unjforme. (Мladic koji nikad nije Ьiо u sukobu sa zakonom, poteo је da se рЈмј milicije - "mani~na depresija s elementima agresjje" - ~im ugleda plavu uniformu). Ulicama kora~aju ljudi koji pri~aju sami sa sobom, mJadj naglo gube kosu, sredov~nj su sve ~~6е bolesni, stariji izmШjaju neverovatne pri~e. ko је za koga, kada се i da li се plata, penzjja, о socijalnom da ne govorjmo, koliko djJeri danas daju za marku ... Onaj vara na kantaru, oni oteli novac, deviznu Шtec1evinu i Zajam za Srblju. Dafшa ј Jezda s gomilama рага nadohvat oЬi~nih rulщ podela ЫеЬа u Кnez-Mihajlovoj, invaJjdj ј prosjaci, kontejneri, zapШtene gradske fasade ј seoska domacinstva, daci ne jdu u ~kolu i vn.e mobilne, а deca рШе marihuanu; radnicj na jvici, пшоgi direktori Ьlizu 'marice' ... То је vreme uliziva~a i profitera, vreme u kome se ne veruje nikome, kada se ljudi povla~e u sebe iii porodjcu (ako је ostala). Traumaje bila sveop~ta, ali su godiлe "raspleta" i Ьeznada psihi~ki najte!e uticale na - izЬeglice, adolescente ј starija lica. Kod njiЬ је zaЬeleten najveci broj samoublstava zbog nemocj da se Ьilo ~ta promeni" ( Mentalno stanje SrЬa na smeni milenijuma- sti!e ra~un iz devedesetih, Po/itika, februar, 2002). lntergeneracijska studija politicke socijalizacUe Lilijana Cickaric 88 40 poena Ј 999.; krajem devedesetih и Srbiji se gradilo oko Ј О. 000 stanova godisnje, sto је cak pet риtа тrшпје и odnosи па broj izgradjenih stanova osamdesetih; sjюljni dиg driave godisnje raste za oko 750 miliona dolara, а dиg driave ро osnovu stare devizne stednje gracljana је veti od 7 milijardi nemaCkih maraka; krajem osamdesetih odnos zaposlenih i penzioneraje 3:Ј, da Ьi taj odnos рао па oko Ј, 7 zaposlenih najednogpenzionera krajem devedesetih; Jиgoslavija је najgore plasirana evropska zemlja ро indeksи korиpcije па osnovu istraiivanja organizacije Transparency Jnternational; и decembrи Ј993. godine proseёna p/ata је Ьila 2 Ј DM; и јапиаrи 1994. ро stopi injlacije Ьili smo prva zem/ja и svetи, dnevni rast cena Ьiо је preko 60% па sat, izdata је novcanica od najvece nominalne vrednosti 500.000.000.000, svakog meseca sи emitovane 4 nove novёanice i"Ьili smo treCi и svetu ро ukupnom trajanju injlacije od 24 meseca; steta od NATO bombardovanja 1999. је iznosila 29.608,6 miliona dolara11 (Веlа knjiga, Republicki zavod za statistiku ј 017+, 2000). Medjutjm, poka.zalo se daje porodjcajedini i glavru preostali resurs koji "uspeva da prezervira ostatke druStvenosti 11 (Мilic, 1995: 140). Porodica funkcionise i onda kada se sve druStvene institucije dezorganizuju i retko dolazi do njenog raspada usled teskih drиStveruh okolnosti. Sukobi i proЬlemi se konzerviraju, а ~lanovi porodjce se reorganuzuju i adaptiraju na novu situaciju. Raste briga i staranje jednih za druge, kao ј ЬоrЬа za opstanak i integritet porodice. Porodjca moze veoma brzo da reaguje na spoljne i unutrэ.Snje udare ј potrese i upotreЬi mehanizrne koji се apsorbovati posledice, kompenzovati ostecenja, razvjjanjem novih i d.rugacijih odnosa medju ~lanovirna. 11Porodjca uspeva da se prilagodj ј efi.kasno deluje zЬog svoje antinomi~nosti i protivrecnosti kao grupe i druStvene institucjje. Njena sposobnost da se odrZj i prezivi najvise se duguje njenoj unutraSnjoj amЬivalentnosti" (Milic, 1995: 160). Posto је porodica pre svega neforrnalna grupa, lakse је izvestj "prekomponovanje pozicija, uloga, obrazaca i aktivnosti ~lanova, nego sto је to slueaj u nekoj formalnoj hijerarhiji 11 (Мilic, 1995:161). Period propadanja i razaranja druStva је Ьiо suvise dug i bremen.it najteZim socjjaJnim lomovima (ratovi, sankcije, siroma5tvo, bombardovanje, izbeglistvo ), te је porodica u toj 11socijalnoj vrteski 11 ipak tesko opstajala kao 11normalna" jnstitucjja. Cena је Ьila previsoka, jer su psiholoske, ekonomske i politi~ke posledice razaranja druStva trajno oЬelezile proces odrastanja nekoliko generacija. Porodica se kao ј druge institucije i druStvene grupe suo~jJa sa znaeajnim strukturalnirn promenama, sto је rezultiralo odredjenim guЬicirna ј doЬicima u tranzjcijj. Мnogi pojedinci su promenili dr:lavu, posao, bracne partnere, prijatelje i to za samo Intergeneracijska studija politicke socijaJizacUe Lilijana Cickaric 89 nekoliko godina. Svaka porodica i svaka generacjja је imala neku tesku pricu о gubitku. Deca rodena u vreme ratova, sankcija, hiperinflacije, Ьombardovanja imaju 5аШе da izrastu u normalne osobe u onoj meri u kojoj porodica uspeva da im pru.Zi podrsku za prevazilзZenje tog Ьolnog i stresnog iskustva. U tom psiholoSkom procesu uspostavljanja emocionalnog balansa porodjca moze da igra ulogu kako pozitivnog, tako ј negativnog aktera. То pre svega zavisj od njene mogucnosti ј spremnosti da amortizuje pritiske koje trpi na egzistencijalnom, ekonomskom i psiholoskom planu. Као direktni rezu1tat tog procesa prilagodjavanja javlja se cinjenica da su "na svetlost dana iza§Je mnoge nove, inovativne i imaginativne porodicne i individualne strategije preZivljavanja" (Мilic, 2002: 12). Pogodjenost porodice stresogenim ciniocima ј е bila izuzetno siroko rasprostranjena i uslovljena razlicitim faktorima. U istra.Zivanju porodice u stanju intenzivnog stresa Andjelka Milic је analizirala porodicne bilanse preko pet glavnih funkcjonalnih oЬJasti delovanja: Ьioreproduktivne, egzistencijalne, materijalne, psiholoske i socijalne. Rezultati dva socioloska istra.Zivanja sprovedena prema istom metodoloSkom "scenariju" 1995. i 2000. godine, potvrdjuju da је saldo doЬitnika i guЬitnika dao pouzdanи meru иgrozenosti kako pojedinaca tako i citavog druStva. Treba imati и vidu da је rec о procesи akumulacije guЬitaka tokom citave prethodne decenije, а ne о pojedinacnim, jednokratnim gиЬicirna. Rezultati potvrdjиjи da su u SrЬiji tokom devedesetih na delи Ьili negativni Ьio-reproduktivni procesi, nagli porast vitalnih guЬitaka, posebno stope smrtnosti medju clanovima porodica. Pojave smrti, bolesti, napиStanja porodice zbog ernigracije su cesee od pozitivnih inpиta, sklapanja novih bracnih veza i radjanja (44.8%/29.7%) (Мilic, 1995:161-177). Postotak porodica koje su Ьile zahvacene pojavom odJaska clanova и inostranstvo se sa 9% 1995. рорео na 15% 2000. (Milic, 2002:259). Oko dve trecine porodica је Ьilo sиoceno sa egzistencijalnom ugrozenoscu, ј materijalnom (siromзStvo) i fizickom (ratovi, nasilje, izbegbltvo ). Primetan је i porast odlaska clanova porodica u penzijи i na prinudne odmore, sto se negativno odrazilo na njihovu materijalnи situaciju. Zabeleren је veliki skok na planu imovinskih guЬitaka, sa 11% и prvoj polovini, na cak 44% и drugoj polovini prethodne decenije (Мilic, 20002:265). Dve trecine porodica је Ьilo zahvaceno psiholosko- interakcionim poreme6ajima, а svaka sedma porodica sukoЬima, sto svedocj о zabrinjavajucem nivou traumatizovanosti stanovnistva. Dolazi do skoka broja porodica rastraza.nih sukobima sa 15% 1995. na 23% 2000. godine (Miljc, 2002:262). Najиgrozenija starosna grupa koja se suoeava sa "konfliktnom atmosferom" и porodici је srednja generacija Intergeneracijska srudija poHticke socijalizacije Lilijana Cickaric 90 ( 41-50 godina) i to posebno zene na koje је рао najveei teret opstanka i staranje о tri generacije u porodici. Jedini od analiziranih indek.sa koji ima pozitivan Saldo za оЬа posmatrana perioda је profesionalno-karijerni i iznosi 30%. Broj porodica koje Ьeleze pozjtivna deSэ.vanja u ovoj oЫastj se рорео sa 40% na 60% (МiЈјс, 2002:263). Znacajna psiholoska dimenzija porodicnog Zivota koja utice na formiranje poljtickog identeta је mreZз emocionalnih odnosa i podrska koju pтuZaju ostali clanovi porodjce. Ovi faktori direktno oЬlikuju odnos dece prema drugim ljudima. Cesto se kao posledica neresenih emocjonalnih odnosa u porodicj javlja guЬitak poverenja u ljude, sto s jedne strane, predstavlja predispoziciju za ksenofoЬiju i nacionalizam, а sa druge strane, prepreku za sticanje samopouzdanja, za uspesnu samorealizacjju i razvjjanje interesa za socijalnu participaciju. Rezultati istraz.ivanja razliCitih agencjja na opstoj populacjjj kod nas pokazuju daje stepen poverenja u druge ljude izuzetno nizak, najnizj u poredjenju sa drugirn zemljama u tranzjciji. Iznenadjujuci је podatak da gradjani SrЬije imaju malo poverenja u rodjake (31 %), za raziku od Rumunije (86%), Bugarske (71 %) i SJovacke (94%) (Centar za proucavanje alternativa, 2001 ). GuЬitak poverenja u ljude i opadanje osecanja zajednistva ј soljdarnostj faktori su koji utjcu na povecanje poJjtjcke pasjvnosti ј apatije. U osnovj takvog stanovjstaje shvatanje da "malj pojedinac" ne moze da utiee na globalnu poJjtiku, cemu se zdиSno suprotstavio americki socjoJog Dejvid Patnam raspravljajuci о uzrocima opadanja particjpativne kulture i socijalnog kapjtala kod americke populacije krajem dvadesetog veka (Putnam, 1995). Medjutim, prema nalazima novjjih istraZivanja javnog mnenja, uocen је Ыаgј porast poverenja u Ыi:Znje i to kod najmladje populacije (18-24 godine), iako је taj procenat ., .. jos uvek visok i iznosj oko 30% (Strateski marketing; 2001 ). · Promene u porodicnirn strukturama ј odnosima tokom devedesetih u SrЬiji ukazuju na "ozjvJjavanje elemenata tradicjonalne patrijarhalne oЬicajnostj ј osecajnosti" (MiJjc, 2002: 12). Uprkos raznim oЬlicima moderne porodice koji se ј kod nas sve vise pojavljuju (razvedeni roditelji, samohrane majke, oeevi sa decom, porodice sa drugim roditeljima), porodica i dalje lntergeneracijska studija politicke socijaJizacije Lilijana Cickaric 91 Ьiva definisana na tradicjonalan naein. kao gnezdo iz koga pojedincj odlaze u svet. 17 Mladi porodicu i dalje doZivljavajи kao mesto koje prиZa ljиbav ј poverenje, aii ј sve manje ocekuju da to vecno traje. Roditeljj, pak, vise nego deca, porodicu doZivljavaju kao utociste u kome treba da nadju m.ir od tegobne svakodnevice (Тomanovic, 2002). Kako је porodjca postala centar drustvenog Zivota, tako i institucjja braka i deca doЬijaju jos veci znacaj za njen opstanak. Pokaza1o se i da bracna zajednica и drustvenoj Jcrizj opstaje. SupruZnicj sи prinudjeni da iz finansjjskih, ра i psiЬoloSkih raz1oga Zive zajedno, dok Ьi se и normalnim okolnostima brte razisli. Medjиtim, i pored zЬliZavanja i inteziviranja odnosa u porodjcj и иslovima materijalne i egzjstencjjalne ugrotenostj, eesto dolazi do situacjje da poj~ci bivajи preplavljeni strahovjma, postaju agresivniji, sto za soЬom povlaci i potrebи za destruktivnim i autodestruktivnim pona§anjem. Prema rezultatimajednog novjjeg istraijvanja omladine "negativnи energiju" (zabrinиtost, strah, iznerviranost, tugu. .. ) "emituje" cak 56 % ispitanika (Centar za proucavanje altemativa, 2002). Pod vecim pritiskom porodice laЬilniji pojedinci lakse "pucaju" (porast nasilja и porodjci, иЬistava ј samouЬistava). GuЬitnicka atmosfera, duЬoki, realno doZivljeni nihilizam ј potpuno oЬesmisljavanje svega stvorili su vakuum u svesti pojedinca koji Cak i porodica tesko uspeva adekvatno da popuni . U uslovima "ratne tranzjcije" javlja se specjfiean vid represivne socijalizacije koju karakterise nemogucnost da se komunicira, nemogucnost da se nosi sa stresom i nemogucnost kreiranja zdravih socijalnih mreta i odnosa. Rezultat takve socijalizacije је depresjja, koja pocinje u kucj, а siri se izvan nje, na poslu i и bliiem okruZenju i konaeno stvara Ьolesno druStvo. Ove pojave rezultiraju velikim porastom alkoholizma i nasjJja и porodici, kako prema partnerima, tako i prema deci , roditeljima i starim licima. Posebno zabrinjava porast tolerancije pojedinaca i citavog drustva prema ovim patoloskim pojavama, sto је direktna posledjca dиgogodisnjeg represivnog jskustva ј institucionalnog vakuuma koji vlada и drиstvu. 17 1 rezultati istrafivanja Centta za prou~vanje altemativa potvrdjuju prisustvo sindroma infantilizacije i nesinhronizovane mladosti koja је јо~ uvek karakteristi~na za jufuoevropske zemlje. Osamostaljivanje u odnosu па roditelje је vrlo retko (tek 90/о mШkaraca od 16 do 25 godina). Istrafivanje pokazuje da Ьi tak ~etiri petine mladih ulelo dз fivi odvojeno, samostalno, u sopstvenom stanu. Porodi~ni odnosi nisu posebno restriktivni: polovina ispitanika odgovara da rodjteJji, odnosno rod:aci, skoro nikadз ne odreduju pravila pon~ja ( Omladina Srblje pred izazovima buducnosti, Мinistarstvo prosvete SrЬije, Centar za prou~vanje altemativa i lnstitut za socijalлo obrazovanje iz ~vedske PRONJ, 2002). lntergeneracijska studija politi~ke socijalizacUe Lilijana Ci~karic 92 Mou se zaklj~iti da porodi~nu dinamiku u tranziciji oЬeleZэ.vaju dva paralelna procesa koja doprinose njenoj amЬivalentnosti. S jedne st:rane, traumatizovano iskustVo deluje na rastak.anje, razзranje i destaЬilizovanje porodice, а sa druge, zatvaranje ~lanova domacinstva u porodicu, dovodi do izolacije i ogradjivanja porodice od spolja.Snje sredine. Porodica nastojj da simulira ј supstituise ~itav spolja.Snji svet, pri ~emu nosi nesrazmerno velik.i ekonomski i psiholoski teret. Porodica i privatan zjvot postaju "sjgurna luka" u kojoj se pojedinac oseca mocno i ЬezЬedno. Pri tome, svojevrsna atomizacija sukoba postaje Ыtno oЬeleZje interakcije u takvoj porodici. "Podgreva" se intimnija atmosfera i stvara veca "privjdna" Ыiskost medju generacijama. Medjutim, to prikrivanje i potiskivanje sukoba i nesuglasica medju partnerima i generacijama u porodici rezuJtifa guЬitkom kontrole, povecanom anksioznoscu ј porastom agresivnog pona.Sanja i nasilja u porodici. 4.2. Metod istrazivanja IstraZ.ivacki zadatak koji је postavljen u ovom projektu i teorijsk.i modeli na koje se oslanja zahtevali su primenu integeneracijskog pristupa u proueavanju fenomena politicke socijalizacije. U istra.Zivanju se pored efekata polit1cke socijalizacije u porodici ispituje i odnos izmedju starosnih grupa, te је kao metodolosk.i okvir izabran pristup koji komЬinuje uzrasno, generacijsko i vremensko merenje stavova. Primena ovog modela је izazvala velike rasprave u metodoloskoj Jjteraturi zbog cinjenice da se radi о intergeneracijskoj interakciji, а ne о prostom zbrajanju efekata politi~ke socijalizacije (Вraugart, 1984). Za potrebe istraZ.ivanja prikupljena је empirijska gradja koja se bazira na podacima doЬijenim od dve grupe ispitanika, adolescenata i njihovih roditelja. IstraZ.ivanje је imalo dva metodoloska cilja. Prvi se odnosjo na deskriptivni nivo posmatranja pojave sa intencijom da se opisu stavovi i praksa adolescenata i njihovih roditelja. Drugi cilj је eksplorativni i temeUi se na nastojanju da se utvrde karakteristike ј mehanizmi procesa politi~ke socjjalizacije u porodicj ј prisustvo intergeneracij skog (dis)kontinuiteta u staovima ј pona.Sanju ispitanika. 4.2.1. Tehnike i instrumenti istraiivanj a IstraZ.ivanje se naslanja na tradiciju prethodniЬ empirijskih poduhvata u ovoj oЫastj. Za osnovni izvor podataka koristjla sam rezultate anketnog ispitivanja sprovedenog na osnovu IDt.ergeneracijska studija politicke socijalizacije Lilijana Cickaric 93 posebno konstruisanog, standardizovanog obrasca, odnosno dve vrste upitnika, za adolescente i za roditelje. 18 Anketiranje је obavljeno licnim intervjuisanjem od strarie autora istra.Zivanja u proleee 2000. godine, na teritoriji grada Beograda. lako primena ove tehnike omogucuje doЬijanje "socijalno pozeljnih odgovora", onaje jzabrana zЬog svoje ekonomicnostj i zato §to oЬezbedjuje ujednaeene uslove, standardnu formuJaciju pitanja i garantuje anonimnost ispitanika. Ocekivala sam da 6е odgovori ј sve ono §to ispitan.ici kaiu tokom ank.etiranja Ьiti ipak priblimo onome ~to oni zaista i zastupaju realno u svojirn shvatanji.ma. Tehnika ank.etnog ispitivanja se do sada pokazala kao jedna od najpogodnijih i nezamenljjvi.h metoda za jstraZivanje stavova koji se odnose na slozen proces politjcke socijalizacije. Sekundarne izvore podataka u istra.Zivanju cinila је analiza sadrZaja teorijskih studija koje se bave problemom politicke socijalizacije kod nas i u svetu, zatim sistematicna analiza rezultata dosadaSnjih empirijskih istra.Zivanja, analiza sadrZaja napisa u dnevnoj ј periodicnoj stampi i analiza sad.r.laja gradje koja se moze naci na lnternet prezentacijama. Posto su jspitanici pripadali dvema razlicitim starosnim grupama neophodno је Ьilo konstruisati dva ins1rumenta za anketno ispitivanje koja su sadriala odredjeni broj jstih pjtanja ј pitanja prilagodjena posebno adolescenti.ma i posebno rodjteljima. Za izradu upitnika koris6ena su sva raspoloZiva teorijska i empirijska saznanja kao ј modeJj primenjeni u nekirn prethodnim istra.Zivanjima (Мihailovic, 1988; Joksimovic, Мiljc, Popadic, Maric, 1988; Pantic, 1990; Lazic, 1994; GoluЬovic, Kuzmanovic, V asovic, 1 995; Milic, Cickaric, 1998). U konstrukciji pitanja rukovodila sam se principima izrade socjoJoskih mernih jnstrumenata koji zahtevaju primenu adekvatnih i raznovrsnih tipova pjtanja kao vaZпog garanta validnosti i objektivnosti prikupljenih podataka. Veei broj pitanjaje zatvorenog tipa, prisilnog ili altematjvnog izbora, ali koriscena su i otvorena pjtanja sto је kasnije u kvaljtativnoj analizi posluZilo za doЬijanje sto preciznije informacije о predmetu istra.Zivanja. Popunjavanje upjtnika od strane jspjtanika је prosecno trajalo oko 45 minuta ili jedan skolski cas koliko је Ьilo potrebno ueenicima da odgovore na pjtanja uz odredjene dodatne informacUe anketara. Adolescenti su upjtnike popunjavalj na casovima, а roditelji ili u skoli, na roditeljskim sastancima, ili kod ku6e, ра ih potom vraeali anketaru. Veliku zahvalnost dugujem profesorima srednjih skola koji su mi izaSli u susret i svesrdno pomogli oko anketiranja. 11 Upimici za roditelje i adolescente su dari u prilogu. Intergeneracijska studija poliHcke socijalizacije Lilijaлa Cickaric 94 Upitnici su podeljeni na tri logjcko-psiholoske celine. Prva је obuhvatila pitanja koja se odnose na nezavisne varijaЬle, demografske i socio-ekonomske karaktenstike pojedinca. Druga celina se odnosila na karakteristike porodicnog zivota, licni doZivljaj porodice, stil vaspjtanja, tip ј strukturu porodicne organizacije i kvalitet emocjonalnili odnosa, stepen komun.ikacije i opstu porodicnu atmosferu. Treci deo upjtnika cinile su varijaЬle politicke atmosfere i politicke kulture ispitanika. Vrednosne ј jdeoloske orijentacije su ispitjvane primenom sumacionih skala Likertovog tipa. Sve skale se sastoje od pet diskriminativnih tvrdnji i odabrane su od prethodno konstruisanih ј proverenih skala u brojnim istraz.jvanjjma ovog tipa kod nas. Za kvantitativnu obradu prikupljenih podataka koriscen је statisticki kompjuterski program SPSS, а kvalitatjvna analiza је uradjena na osnovu podataka doЬijenih u pjtanjima koja su se pretefuo odnosila na proveru znanja, opjsivanje i tumacenje odredjenih politickih pojava. Analiza i interpretacija rezu1tata је dopunjena podacima doЬijenim na osnovu posmatranja i vodjenja dnevnika autora istraZivanja. 4.2.2. Dizajn uzorka Prvi segment terenskog dela istraiivanja је uklju~io ispitivanje stavova adolescenata u trecem i eetvrtom razredu srednje skole. Uzorkomje obuhvaceno 300 slucajno odabranih ucenika, 155 devojaka i 145 decaka iz vise razlicitih srednjih skola na teritorijj Beograda, druStvenog, tehnickog i prirodnog smera (tabela 7.). Ucenuci su izabrani ро slucajnom izboru iz dva odeljenja iz svake od sledeeih srednjih skola: Pete i Druge beogradske gimnazije, srednje trgovacke skole, srednje elektrotehnicke skole, srednje graficke skole i srednje medicinske skole. Drugi segment istra:livanja ukljucio је ispitivanje stavova roditelja"iiЪ i~tih ucenika. Uzorkomje obuhvaeeno 250 roditelja, 120 oeeva i 130 majki ispitaniЪ adolescenata. Zastupljenost оЬа pola i mesovita ekonomska i socijalna struktura ispitanika koji zive kako u centru, tako i na periferiji Beograda, zadovoljilaje sve kriterijume reprezentativnosti uzorka. PrvoЬitno је planirano da budu ispitana оЬа roditelja istog adolescenta, ali је ta ideja ubrzo napиStena zbog visokog stepena odЬijanja ucesca оЬа roditzelja u anketi i stvarnog odsustva jednog od roditelja. Takav metod Ьi iziskivao znatno vise vremena i sredstava za terenski deo istra:livanja. Stoga је biran samo ро jedan roditelj ispitanog adolescenta pri cemu se vodilo raeuna da se ne narиSi zeljena polna struktura ispitanika. DoЬijeni podaci su predstavljali adekvatnu gradju koja zadovoljava osnovne kriterijume postavljene и metodoloskom nacrtu istra:livanja. lntergeneracijska studija politicke socijaJizacije Lilijana Cickaric 95 Tabela 7. Starosno i polno stтuktura ispitanika prema pripadnosti srednjim skolama !{! 11 :. RОD1т.ЁLЛ z ~ ~% . N % Peta gjmnazija 21 23 14,8 17 19 14,6 23 16,2 Trgovacka ikola 25 15,4 27 16,9 1: Elektrotehnicka ikola 27 18,6 28 18,1 21 17,5 25 19,2 25"""':" 17,2 26 16,7 21 17,5 23 17,7 UКUPNO 145 100 155 100 120 100 130 100 4.2.3. ProЬ/emi i te1koce Uticaj istorijskih okolnosti i kontekstualnih fak:tora na empirijska istraiivanja u dru§tvenim nau.kama predstavljajed.no od krucijalnih proЫema sa kojim se suocio i ovaj projekat. Ekonomsk.i kolaps i eskalacija politicke represije u Srbiji 2000. godine, kadaje uradjen terensk.i deo istraiivanja, dvojako su se odrazili na nacin i tok realizacije projekta. S jedne strane, Ьila је prisutna izrazita apatija, rezignacija, antipoliticnost i izbegavanje ucesca u politici kod znatnog dela populacije. То su ljudi koji su se usled opsteg siroma5tva i poliHckog prШska orijentisala па zadovoljavanje egzistencijalnih potreba i licnih interesa, potpuno zapostavljajuci dru§tveni anga.Zman. Oni su uglavnom odЬijali da ucestvuju u anketiranju sto је u odredjenoj meri produiilo tok istraZivanja (procenat odЬijenih upitnika Ьiо је 20%). S druge strane, kod jednog dela ispitanika manifestovala se potreba za aktiviranjem politickog potencijala i oslobadjanje energije kumuiirane dugotrajnim nezadovoljstvom. On.i su se pokazaii nadproseeno angaiovanje u anketiranju. Uticaj ovih faktora sam uzela u obzir, kako kod terenskog prikupljanja podataka, logicke provere i finalne obrade, tako i kod interpretacije i tumacenja rezuitata. Intergeneracijska studija politicke socijalizacUe Lilij ana Cickaric 96 Jedan od najvecih proЫema u istra.Zivanjuje Ьiо nedostatak empirijske gradje iz oЫasti proueavanja polititke socijalizacije kod nas. Jedini svetao primer su izuZetno znacajni radovi profesorke Filozofskog fakulteta u Beogreadu Andjelke Мi1ic iz oblasti polititke socijalizacije u porodici, posebno u na5i.m uslovi.ma (1984; 1986; 1987; 1988; 1995; 1997; 1998; 2000; 2002). OstaJa istraZ.ivanja su Ьila uglavnom fragmentarna, sporadicno uklopljena u sire teorijski i prakticno koncipirane projekte vezane za ispitivanje drugib druStveniЬ fenomena. U tom smislu ovo istraiivanje predstavlja jos jedan pokиSaj da se fenomen politicke socijalizacije u porodici empirijski neposredno istrafi. Drugi metodoloski problem sa kojim se suoeavaju gotovo sva istra.Zivanja politicke socijalizacije, ра i ovo, је nemogucnost da se izolovano posmatraju i ispituju uticaji razliblib agensa politicke socijalizacije. Oni su medjusobno izuzetno tesno povezani i deluju si.multano i konkurentno, te је vrlo tesko razluciti kada deluju pojedini faktori vezani za odredjene agense. Sledeca teskoca na koju sam naislaje cinjenica daje uticaj bilo kog agensa vrlo tesko izmerljiv koriscenjem postojeeih metoda i tehnika u istraiivanji.ma drustvenih nauka. Zato sam da bi stekla sto sveobuhvatniju i pouzdaniju sliku о procesu politicke socijalizacije u porodici i formirala sto sistematicniju bazu podataka, odabrala metod prikupljanja gradje koji pociva na istraiivanju pojedinacnih stavova. Stariji adolescenti, pripadnici treceg i cetvrtog razreda srednje skole, su posebno izabra.rll jer se na osnovu dosada5njeg iskustva pokazalo da su u poredjenju sa mladji.m adolescentima, vise orijentisa.rll ла opste drustvene, nego na individualne potrebe. Stariji biraju drugaCije zato sto drugacije rezonuju, dok је kod mladjЉ izbor prilicno ujednacen. Stariji adolescenti takodje JakSe pribvataju apstraktne pojmove u politici. Stariji adolescenti se nalaze u fazi tranzicije ka odraslosti kada је proces sazrevanja u zavrsnoj fazi i kada pored porodice i drugi agensi socijalizacUe vrse jak uticaj, sto је takodje od znacaja za istra.Zivanje procesa politicke socijalizacije. Potvrdjenaje pretpostavka da adolescenti u uzrastu od sedamnaest godina postaju svesni svog socijalnog statusa, znaeaja odredjenog dru.Stvenog trenutka, znaju da vrednuju odredjene politicke dogadjaje. Socioloska istraiivanja politickih i ideoloskih orijentacija kod mladih tokom devedesetih godina u SrЬiji potvrdila su da se ucenici srednjih skola najcesce si.mЬolicki identifikuju sa druStveni.m sistemom, imaju razvijen unutraSnji lokus kontrole i visu politicku potentnost (Кuzmanov:ic, Popadic, 1997). 1 pored problema u relaizaciji adolescenti su u vecini slucajeva isk.reno odgovarali na pitaцja, tra.Zeci ponekad dodatna obja5njenja. Iznenadila је njihova informisanost i spremnost da ucestvuju u istraiivanju, iako Intergeneracijska studija politicke socijalizacije Lilijana Cickaric 97 је opsta atmosfera и druStvu Ьila izuzetno nepovoljna, opterecena visokim emocionalnim naЬojem i strahom. U obrazovnom sistemи је vladala specificna atmosferu. Ose6anje "opsteg rasuJa" је dominiralo i и skolskom okru.Zenjи i medjи nastavnicima. Casovi sи иg]avnom Ьili skraceni, trajali sи ро trideset m.inиta. Zbog stalnih strajkova profesora kvalitet nastave је Ьiо izuzetno nizak, а pojedini profesori sи cak i odbljali da drZe nastavu и skoli. u takvim uslovima se sa pravom moze postaviti pitanje verodostojnosti odgovora ispitanika. Upotrebom dve vrste иpitnika, deca nisu morala da pretpostavljajи kakvo је misljenje roditelja о pojedinim pitanjima i obrnиto, pri cemu se izЬegla mogucnost dobljanja proizvoljne rekonstrukcije na osnovu procene samo jedne ispitivane strane. Na osnovu poredjenja iskaza mogli sи se izvuci pouzdaniji i relevantniji zakljиcci о slaganju, odnosno, neslaganjи roditelja i dece oko odredjenih pitanja, kao i doblti potpunija slika о intenzitetu transfera stavova sa roditelja na dеси. Nastojala sam da izbegnem metodoloski proЬiem koji se cesto javlja kod ovakve vrste istraz.ivanja, а odnosi se na cinjenicu da deca pribegavajи nekoj vrsti idealizovanja roditelja, potiskivanjem nezadovoljstva prema njima. I od dece i od roditelja је tra.Zeno da navedи dosta informacija vezanih za odnos prema drugoj strani, tako da sи se podaci mogli иporedjivati, mogle sи se otklanjati eventualne nelogicnosti i Jakse pronalaziti greske и odgovorima. Odgovori ispitanika sи refleksija istorijskih dogadjaja, ali to је i potvrda jedne od poJaznih hipoteza istraZivanja, da је znaeaj иticaja epohe i istorijskih dogadjaja na stavove ispitanika veliki i da predstavljajedan od kJjиcnih faktora politicke socijalizacije. Sve vreme sam Ьila svesna teskih okolnosti u kojimaje radjeno istral.ivanje i negativnih efekata koje one nose, ali sam stoga nastojala da sa vise kriticnosti analiziram dobljene rezultate i da ih interpretiram sto objektivnije i sa stO manje pristrasnosti. Iako sam i sama иcestvovala и dogadjajima koji sи se odvijali tih dana i godina и drиStvu, i na neki nacin identifikovala sa akterima mnogih od njih, nastojala sam da sa sto manje skrupula pristupim posmatranjи i analizi rezultata istraZivanja. Socijalni i kuJturni identitet porodica Lilijana Ci~karic 98 --~--------------~--------------------------------~----------- 5. SOCIJALNI 1 КULТURNI ШЕNТIТЕТ PORODICA 5.1. Osnovne karakteristike ispitanika 5.1.1. Socijalna identiflkacija U ovom ist:raZjvanju ispjtivani su stavovi adolescenata koji pripadaju generaciji rodjenoj 1 982/83 godine. Та generacija odrasta u uslovima duЬoke krize u dru.Stvu i globalnili istorijskih promena, kako u istocnoevropskom regionu, tako i u svetu. Ranu mladost i sazrevanje docekuje u ratnom ok:ruZenju, izolovanoj, osiromзSenoj ј institucionalno razorenoj zemljj. Odrastanje u te~k.im uslovirna iziskivalo је veliku podrSku porodice i to kroz angзZovanje svih njenih raspoloZivih materijalnih, socijalnih i emocjonalnih resursa. Madi su se obreli istovremeno u vrtlogu dvostruke tranzicije, na nivou promena dru.Stvenog sistema i na nivou procesa maturacjje i ulaska u svet odraslih. Stoga, ova generacija u ranoj fazi svog Zivotnog ciklusa ima prilike da deli sudbinu istovremeno ј "privilegovane" grupe koja ucestvuje u stvaranju instjtucionalnog okvira dru~tva, ali ј jedne od najvecih "Z:rtava" i "guЬitnika" u transfon:nacijskim procesima. VeCina ispitanih roditelja pripada generaciji rodjenoj pedesetih godina ХХ veka, odrasJoj i socijalizovanoj u socijalistickom dru.Stvu gde su se opsta sigurnost, bezbednost i zivotni standard (sigurno obrazovanje, posao, stanovanje, socijalno ј zdravstveno osjguranje, mogucnost putovanja) odri.avalj na zadovoljavaju6em nivou, znatno vi~em nego u drugim istocnoevropskim zemljama. Odluke о obrazovanju, sticanju karijere ј роrофсе donosili su shodno socijalizacijskom iskustva u takvom o.krui.enju. Ispjtivani roditeljj su porodice uglavnom osnivali k:rajem sedamdesetih i pocetkom osamdesetih godina kada su ј о§ uvek postojali "ka.kvi takvi" uslovi za "normalan" zivot, madaje dru.Stvo vec uveliko Ьilo rastrzano ekonomskim i politickim lomovima. Kumulirano socijalizacijsko iskustvo iz socjjaJjstickog periodaje znaeajno uticalo na njihovu percepciju druStvenih promena u SrЬiji devedesetih. Rezultati komparativnog istrai.ivanja politicke kulture u jstocnoevropskim zemljama pokazuju da su gradjani, koji su u najvecem broju odbacilj vrednosti prethodnog socijalistickog refuna, ipak, u izvesnoj meri, zadrZaJj odredjena shvatanja koja se tjcu pre svega egaJjtarizma i socijalne sigurnosti koju garantuje drZava u sferi rada, stanovanja, obrazovnog i zdravstvenog sistema (Вruszt, Simon, 1991 ). Tako se moglo desiti da u vreme kada ratovi, strukturalni procesi ј promene zahvataju Citav balkansk.i prostor, srednja generacija zauzima preteino Socijalni i kultumi identitet porodica Lilijana Ci~karic amЬivalentan odnos prema ldjucnim druStvenim proЬlemima i politickim dogadjajima. Konfuzija, dezorijentisanost i oseCan.je "izguЬljenosti" su osnovne karak'teristike njhovog po~anja i dozivljaja stvarnosti. ОЬа generacija placa najvecu cenu tranzicije, pritisnuta teretom odgovomosti za Ьiolosku i materijalnu egzistenciju porodice i pretivljavanje najmladje i najstarije generacije njenih clanova. 99 Nacionalna struk:tura ispitanih porodicaje izrazito homogena. Velika veeina ispitanika, priЬlimo 84 % roditelja i 87 % adolescenata, se izjasnila da su srpske nacionalnosti. Ova strukturaje identЊш sa religijskom identifik.acijom ispitanika. Velika veeinaje pravoslavne veroispovesti, а nesto manje od dve trecine se smatra religioznirn osobama (60-65%). Prisutan је i visok stepen bra.Cne homogamije prema et:rllckim, konfesionalnim i religijskirn opredeljenjima ispitanika. Ovi nalazi su posledica istorijskih okolnosti, odnosno "budjenja nacionalne i religijske svesti" tokom devedesetih и SrЬiji. Rezultati brojnih istrativanja potvdjuju da su ovi procesi duЬoko utemeljeni и aиtoritamoj strukturi svesti koja jos uvek dominira kod vecine stanovnistva. Analiza podataka о poverenju gradana Srbije u institucije sistema pokazuje da oko 80 % stanovnistva najvise veruje crkvi, vojsci, policiji i predsedniku drZave, ustanovama koje predstavljaju fundamentalne institucije za ucvгScivanje autoritamog rezima (Institut druStvenih nauka, 2002). Legitimitet pociva na dve represivne institucUe, na jednoj tradicionalnoj i konzervativnoj i najednoj personalnoj. Ovakve pojave su zabelezene u gotovo svim postkomunistickim zernljama nakon otpocinjanja tranzicijskih procesa, kada dolazi do revitalizacije tradicionalistickih vrednosti i obrazaca ponaSaпja, delimincno ili potpuno potisnutih u prethodnim sistemima. Ako se detaljnije pogleda struktura religijske identifikacije situacijaje nesto drugacija. Redovna religijska praksaje zastupljena kod oko 20% ispitanika. Kadaje rec о najveeirn verskim praznicima, Bozicu i Usk.rsu koji su postali drZavni praznici, i porodicnim slavama, preko dve trecine ispitanika ih redovno obeleiava. Oko eetvrtine ispitanika pravoslavnu religiju shvata kao deo nacionalne istorije ili porodicne tradicije. Roditelji ipak vise vrednuju verske оЬiсаје i crkvene obrede, dok kod оЬе generacije dominiraju ispitanici (oko 30%) koji religiju shvataju kao prihvatanje i sprovodjenje odredjenih moralnih naeela i stavova. Mu5karci и nesto veeem broju pa.Znju poklanjaju verskim oЬieajima i obredima koji se mnogo eesee slave nego ranije. Socijalni i kultumi identitet porodica LiJUana Cickaric 100 Bracni staus roditelja i struktura domatinstva predstavljaju zna&ijne faktore koji odredjuju opstu porodicnu atmosferu i uticu na proces odrastanja. PrisustVo оЬа ili jednog od roditelja ili prisustvo vise generacija u porodicnoj zajedn.ici fonniraju specificnu klimu za socijalizaciju i vaspitavanje dece. Prema ovim obelezjima nisu primecena neka znacajna odstupanja od vec utvrdjenih nalaza u prethodnim istraZivanjima (Milic, Cickaric, 1 998). Oko 70% roditelja iz оЬа uzorka Zivi u legalnoj prvoj bracnoj zajednici. Vise је majki medju razvedenim roditeljima (12.3%) ј oceva medju onim roditeljima koji su zasnovali drugu bra.Cnu zajednicu (7.5%). Dominira nukleama porodica kod vise od dve trecine ispitanih i adolescenata i roditelja. V anbracne zajednice, razvedeni roditelji, guЬitak jednog od partnera ili drugj brak sa macehom ili ocuЬom, nisu u veeem procentu zastupljeni, sto govori о tradicionalnom tipu porodicne strukture i odsustvu modernijih oЬlika organizovanja porodicnog Zivota. Broj jednoroditeljskih porodica је nesto niZi od proseka za grad Beograd (koji iznosi 13% prema popisu stanovnistva iz 1991. godine ), dok је broj prosirenih porodica visi i iznosi oko 16%. Roditelji ispitanih adolescenata pripadaju generaciji kojaje vreme za zasnivanje porodice docekala u dru.Stvu vec duboko z.aSlom u kriщ te su imali manje mogucnosti da zasnuju domaeinstvo odvojeno od roditelja. ZЬog stambene oskudice, drasticnog pada standarda i pogodjenosti stresovima, doslo је do izvesne familijarizacije i zatvaranja u uskoporodicne okvire. u takvim porodicama zivi vise generacija u domacinstvu, kako Ьi se koriscenjem zd.ruZenih raspolozivih resursa uzajamno pomagali (cuvanje dece, nabavka, rad u domacinstvu, siva ekonomija) u prevazilal.enju egzistencijalne, materijalne i psiholoske ugrozenosti. Medjutim, ovaj tradicionalni obrazac zivota predstavlja potencijalnu opasnost za normalno funkcionisanje i interakciju u porodici. Porast medjugeneracijskih i bracnih sukoba u velikoj meri se duguje takvoj strukturi porodice i specificnim odnosima koji se и takvim uslovima stvaraju. lako red rodjenja ima individualni karakter, ovo oЬelezje odredjuje pozicijи deteta и porodici, njegove prednosti ili nedostatke u odnosu na pol, posledice razlicitog odnosa majke i оса и vaspitavanju, razljcite izglede za buduCi razvoj ј odrastanje. Za proces politicke socijaljzacije vrlo је vafna tradicija koja se prenosi preko vrednosne i simЬolicke komunikacije sa decom, razlicitog pola i uzrasta. lskustvo najstarijeg muskog deteta u velikoj meri odredjuje njegovo politicld identitet, odnos prema autoritetu, moci i privilegijama u dru.Stvu. S druge strane, Socijalni i kulturni identitet porodica Lilijana Cickaric 101 preza§tjcenost, preveli.ka pafnja ј "razmaienost" koja је karakteristicna za najmladju decu ilj Zensku decu, takodje doprinosi speci.ficnom odnosu prema c:irШtvenom okruZenju od koga se ocekuje, u najmnanju ruku, slican odnos, ј formiranju egocentricnog, nesamost.alnog ј slabije prilagodljivog pojedinca dru.Stvenoj sredini. Medju ispitanim adolescentima dominira model porodice sa dva deteta (preko 75% ). Broj jedinaca, odnosno jedinica, је tri puta veci od broja porodica sa troje i vise dece (1 6.4% 1 5.6%) ј potvrdjuje trend prisutan poslednjih decenija, о cemu govore i podaci najnovijeg popisa stanovnista SrЬije 2001 . 19 Rodne razlike nisu nagla5ene, osim sto medju srednjom odnosno najstarijom kategorijom ima vise zenske, а medju najmladjom vise muSke dece. Prema najnovijem popisu stanovnistva, domacinstvo u Srbljj u proseku ima 2.86 clana dokje pre 11 godina imalo 3.12 clanova. Ova pojava se obja§njava kako padom Zivotnog standarda ј lcvaljteta Zivota, tako ј nekim savremenim trendovima u razvoju modemog c:irШtva ј porodjce (indjvidualizacija i promena strukture porodjce- porast jednoroditeljskih porodica i vanbracnih zajednica). Tokom devedesetih u Srbiji se konstantno pogorsavao kvalitet stanovnistva. Negativni prirodni prira5taj i selektivnost emigranata, jer је iz zemlje odlazila skolovana, mlada i imucnija populacija, doveli su ne samo do odliva "mozgova" vee i do odliva buducih roditelja. 5.1.2. Obrazovna i profesionalna struktura ispitanika Buduci da su uzorak saCinjavali pretefuo urbani delovi stanovnistva, obrazovna struktura i struknu-a zanimanja roditelja odstupa od prosecne slike karakteristicne za opstu populaciju. Dominiraju roditeJjj sa srednjom strucnom spremom, oko. dve trecine, dok је oko cetvrtine sa visom ј}ј visokom skolom, odnosno fakultetom (graflkoni 1. ј 2.). u profesionalnoj strukturi najvise је slиZЬenika, dok jednu trecinu ispitanika cine pripadnici radnickih zanimanja. Homogamija roditelja prema obrazovanju i zanimanju prisutna је u visokom stepenu i to 19 Prema podacima RepuЬiil!kog zavoda za statistiku, Ъrој novih brakova u Srbiji iz godine u godinu se smanjuje. U 2000. godini sldopljena su samo 54.452 braka, а 1999. tek 27.165. Razvodi su, medutim, u porastu. U centralnoj SrЬiji na hj(jadu sklopljenih brakova dolazi 200 razvedeniЬ. Prosetno trajanje bracne zajednice pre razvodaje svega 12 godina, а pomerenaje i starosna granica sklapanja braka sa 2Ј na skoro 27 godina. U centralnoj SrЬiji Ј 990. prirodni p~taj је Ьiо Ј ,2, а za 2000. - minus 3,3 оsоЬе na 1.000 stanovnika. U Vojvodini su ti podaci ј о~ alarmantniji- pre 12 godina. na 1.000 stanovnika Ьilo је 1,1 manje rodjenih nego umrlih, dokje deset godina kasnije broj porastao na Cak- 5,8. Socijalni i kultw'Ill identitet porodica Lilijana Cickaric 1 02 najvise kada је rec о visokom obra.zovanju i о radnickim zanimanjima. Medju nezaposlenima, znзtno је viSe iene, kao i medju sluZ.Ьenicima, ali ihje manje medju stn.icnjacima i radnicima. Grafikon Ј . Obrazovno struktura roditelja Osnovna skola Srednja skola ViSa i visoka skola о 20 40 60 80 1 О Ocevi О Majke 1 Grafikon 2. Struktura zanimanja roditelja 45 40 35 30 25 20 N 15 10 u. 10 5 о Stru~njak SluZЬe niklca Radniklca 1 О Ocevi О Majke 1 100 120 140 -с.. Nezaposlen/a Socijalni i kulturni identitet porodica LiJtiana ёickaric 1 оз Devalvirзnje duhovnili, moralnili i etickih vrednosti drasticno se ispoljilo kroz proЬlem ulaganja u resurse znanja, obrazovanja, kvaliflkacija i strucnog osposobijavanja. Мladi su se tokom devedesetih uglavnom odlucivali za specifican obrazac sticanja profesije, birajuci ona zanimanja koja izislruju minimalna ulaganja, а obezЬedjuju veeu doblt. llegalni poslovi, rad na cmo i u sivoj ekonomiji smatrani su prihvatljivim aktivnostima za obezЬedjivanje egzistencije. Jedan od ispitanika, navodeci nezaposlenost kao najveci druStveni proЬlem, kaie: "lnvestiranje и sopstveno obrazovanje nije isplativo jer se и ovom drиstvu to ne ceni", dok drugi navodi da "siromasno drиStvo ne moie adekvatno da nagradi takve investicije". Ovi iskazi potvrdjuju cnjenicи da sи adolescenti rano postali svesni propadanja drustva u kome zive i sposobni da realno procenjиju situacijи uz oeekivano visok nivo pesimistickog raspolorenja. Sa petooktobarskim promenama 2000. godine, dolazi do Ьlagog porasta optimizma и pogledи mogucnosti za realizacijи Zivotnih projekata, sto se pozitivno reflektuje na promene и vladajucem sistemи vrednosti. Medjиtim, mladi se i dalje intenzivno suocavajи sa negativnim posledicama tranzicije, te sи zanimanja sa smanjenim investicijama i rizikom и zaposljavanju i dalje najpopula.лllja. 20 Kadaje rec о izboru usmerenja koje pohadjaju и skoli i Ьиdиее profesije, prihvatanje sugestija od strane roditeljaje иоЬiсајеnо za taj UZiast, Ьиdисi da porodica predstavlja glavni referentni okvir kada је rec о donosenjи znacajni.h Zivotnih odluka. Medjutim, oko trecine adolescenata је pokazalo visok stepen samostalnosti i izjasnilo se da sami odlucиju kоји се skolи upisati prema svojim afmitetima. Svega 21.6% adolescenata se konsultovalo sa roditeljima oko odabira Ьиdисеg zanimanja. lnteresantan је podatak da se znatan broj adolescenata u poslednjem trenutlru odlucuje koju skolu da upise (18%), а neocekivano mali broj izbor skole prilagodjava mogucnostima doЬijanja zaposlenja (11.6%). То se mote, sajedne strane, tumaCiti kao pozitivna karakterisitka, и smislu vece samostalnosti, autonomije u odlucivanju i ranijeg sazrevanja u odnosu na roditelje. Sa druge strane, to govori i о svojvrsnoj neodgovomosti, odnosno nedostatku realisticnog i pragmaticnog pristupa и odJueavanju о jednom od najva.Znijih Zivotnih pitanja. Previdja se znacaj koji izЬor profesije ima za sticanje 20 Rezultati najnovjjeg istrafivanja Odeljenja za profesjonalnu orijentacjju Republi~kog Zavoda za trti~e rada (2002) otkrivaju da se sve veea prednost daje ulaganjima u resurs znanja. Ekonomskj tehni~ar је ј dalje najpouljnija struka, а posle nje sledj gimnazjja, koja је jedno vreme bila potisnuta u drugi plan.Na trecem mestu ove liste је automehani~ar, ра fiizer, elektrotehniШ, medicinsk:a sestra, medicinski tehni~ar, prodavac. I na listi moriva srednjo~olacaje do~lo do pomeranja. Siguran posao је sa treeeg dospeo na drugo mesto, а na prvom mestu је i dalje sklad izmedu sposobnosti ј interesovanja. fu 95% srednjo~olaca uli da nastavi ~kolovanje na fa.kultetu ili nekoj vi~oj specijalizovanoj ~koli . Socijalni i kultиrill identitet porodica Lilijana Cickaric 104 statusa u druStvu u tranziciji. Jos uvek је prisut:no shvatanje, karakteristicno za nekadaSnje socijalisticko dru.Stvo, da se pri izЬoru budueeg zanimanja ne uzimaju u ·obzir uslovi koje diktira trZiSte rada kroz koje se reflektuju stvarne potreЬe druStva. Za na5e drustvo karakteristicno је nepostojanje korelacije izmedju trZista obrazovanja i trZista rada i niska stopa profesionalne pokretljivosti radne snage. То је rezultiraJo izuzet:no visokom stopom nezaposlenosti medju mladjom populacijom koja iznosi 60 %, u poredjenju sa opstom stopom nezaposJenosti. Rezultati istraZ:ivanja u razvijenim drustvima potvrdjuju cinjerucu da veza izmedju zanimanja roditelja i dece sve vise slaЬi . Uovom istraiivanju је utvrdjeno da, medju ucenicima koji pohadjaju strucne sko]e kao sto su graficka, trgovacka ili medicinska, ima znat:no vise roditelja sa radnickim zanimanjima nego sto је to slucaj sa ostalim srtednjim skoJama, posebno ginшazijama. Zanimanje roditelja, pored obrazovanja, i dalje predstavlja znacajan prediktor profesionalne orijentacije dece. Utvrdjen је i visok stepen koreJacije izmedju nivoa obrazovanja оЬа roditelja i planova adolescenata za buducnost u pogledu obrazovnog profiJa (grafikon 3.). Grafikon З. Planovi adolescenata i obrazovna strukJura roditelja Nema planova Da ode u ioostrastvo Da se zaposli Da studira О% 20% 40% 60% 80% О ОЬа roditelja sa visom i visokom skolom о Jedao roditelj sa visom ili visokom skolom О ОЬа roditelja sa srednjom skolom 100% Socijalni i kultшni identitet porodica Lilijana Cickaric 1 os Меdји adolescentima koji sи se izjasnili da imajи nameru dalje da upi§и fakultet i studirajи dominirajи roditelji sa visok.im obrazovanjem (31.3%), dok medjи oninia koji zele da se zaposle preovladjuju roditelji sa sred.njom skolom. Меdји adolescentima koji pohadjajи gimnazije veei је procenat roditelja sa visokom ili visom spremom nego medju ueenicima srednjih strucnih skola. Adolescenti koji sи se izjasnili da zele da idи u inostranstvo, takodje poticи и vecem broju iz porodjca gde sи оЬа (39.3%) јЈј bar jedan roditelj sa visom skolom ili fakultetom (37.6%), а znatno manje iz porodica sa sred.njom skolom (21 %). Medju roditeljima koji sи se izjasnili da Ьi feleli da im deca и bиdиcnostj Zive, skolиju se ili rade u inostran.stvu, znatno је vise visokoobrazovanih, nego sa srednjom ј osnovnom skolom. Cetvrtina adolescenata Ьi volela da nastavi skolovanje i ode na studije, 16% zeJj da pronadje zaposlenje, dok oko 25% adolescenata nema nikakve planove posle zavrsetka srednje skole. Dezorijentacjja ј nedostatak konkretnЉ Zivotnih projekata i celjeva је delimicno karakteristika adolescentske faze и zivotnorn ciklusu, ali је takodje i direktna posledica teskih socijalnih ј okolnosti koje prate njhovo odrastanje. Nezadovoljstvo druStvenom sjtuacijom unиtar koje sи sanse za realizaciju Zivotnih planova svedene na minimum, manifestuje se cesto kao svojevrsno bekstvo od stvarnosti, te samim tim i od borbe za samoostvarivanjem. Stepen obrazovanja mladjh и najvecoj meri zavisj od fmansijske situacije i socijalnog statusa porodjca. Sto је visi nivo obrazovanja to је zavisnost od materijalne sjtuacije roditelja veea. U savremenom druStvu, da Ьi stekli kvalitetno profesjonalno obrazovanje, bolje zaposlenje i druStveni status, mladi moraju da pored formalne diplome роsеdији i obиcenost za rad na . racunaru, pristup Internetu, poznavanje stranih jezika, da borave na strucnom usavrsavanjи и inostranstvu. Takav kvalitet obrazovanja zahteva veca finansijska ulaganja i samim tom Ьоlји pozicijи porodice и drstvenoj strukturi. Као posledica rastuceg nezadovoljstva, kako opstom sjtuacijom и druStvu, tako i nemogucnoscи realizovanja planova u pogledи skolovanja, javlj a se podatak da se veliki broj adolescenata izjasnio da zeli da napusti zernlju, oko jedne trecine, sto је znatno vise od broja onih kojj fele da studiraju. Broj roditelja koji Ьi zeleli da im deca zive, studiraju ili rade и inostranstvu takodje ruje zanemarljiv (30%). Cak polovina roditelja kojj tako misle kao najveei razlog za migraciju navode mogucnost lakSeg doЬijanja posla u inostranstvu (15.2%). Sticanje kvalitetnog znanja i mogucnost lakSeg zasnivanja porodice se redje percipiraju kao razlozi za odlazak iz zemlje. Jedna od glavnih k.arakteristika savrernenog d.rustva је ogrornan tehrllcki i tehnoloski progres kojj doprinosi da forrnalno obrazovanje postaje sve manje adekvatno, Cak ј nedovoljno, te Socijalni i kulturni identitet porodica Lilijana Cickaric 106 mora Ьiti potkrepljeno specijalizovanim znanjima kao sto su poznavanje rada na kompjuteru, koriseenje Jnterneta, poznavanje bar dva strana jezika i pohadjanje raznih strucnih kurseva ј tren.i.nga. Ocekivano је da adolescentkinje posti.ZU ЬоЈјј uspeh u skolj ј Ьоlје poznaju strane jezike od svojih vr5njaka, ali kada је ree о koriscenju kompjutera dominiraju adolescenti. Pored ovih rodnih razlika, pora.Zavajuca је cinjenica da samo 19 % anketiranih adolescenata ima kompjuter u kuci, а samo 1 О % redovno koristi Jnternet. Medju korisnicima dominiraju ucenici tehnick.ih usmerenja ј gimnazija i oni jz porodica gde је bar jedan roditelj sa fakultetskim obrazovanjem. Nedeljno provode prosecno oko 15 sati na Jnternetu i to najcesce uz sadrZaje zabavnog karaktera а redje u sticanju infonnacija ј znanja. 21 Jedna od najtezih posledica kojaje pogodila posebno "Мilosevieevu generacjju" је nemogucnost putovanja u jnostranstvo ј upoznavanja i druZenja sa razljcitim kulturama. Vise od polovine adolescenata nikada nisu Ьili u inostranstvu, ni na k:racem putovanju, dokje na dиZem Ьoravku Ьilo svega njih 7.3 %. Putovanja i upoznavanje drugih ј drugacijih kultura rezultiraju smanjenjem streotipa i predrasuda prema strancima i ljudima koji drugacije Zive, razvjjaju toleranciju i srnanjuju predispozicije za razvoj nacionalisticke orijentacije. Р о ovom pjtanju generacjjske razlike su izrazito nagla5ene (grafikon 4.). Rodjteljj su odrastali i zjveli u okolnostirna kadaje putovanje u inostranstvo Ьilo dostupno sirim drupstvenirn slojevima. Dve trecjne roditelja је boravilo u inostranstvu pre uvodjenja sankcija, dok је oko polovine Ьilo vise puta do deset dana. Jedna od ispitanica iz Druge Ьeogradske gimnazije vrlo slikovito opisuje taj proЬlem: "Nikado nisam blla и inostranstvи. Smeta mi sto moji da rade 24 casa dnevno, opet mi to ne mogu priиstiti. Ne mogu da vam opisem kako је to kada sa Ј 7 godina nisi video nista, а trebalo Ы do vidiS. Ја п е mogu da vidim ono sto sи vide/i moji otac i majka. Nisam blla ni и Hrvatskoj, Makedoniji, Bosni, Sloveniji". 21 Prema podacima lns6tuta ekooomskih nauka, u 2001. godinije Intemet u Jugoslaviji koristilo ~tiri odsto stanovnika starijih od 14 godina. U poredenju sa zemljama u tranziciji, nifi procenat imaju samo Rusija i Ukrajina, dok је u Sloveniji taj procenat 37 %. Dovoljno је da uporedirno tri miliona registrovaлih domena u Nema~koj i n~ih devet blljada ра da shvatirno kotiko kasnimo za svetom. Utvrden је i profil pros~oog korisnika lntemeta: r~ је о mШkarcu koji fivi u gradu (Вeogradu), sa visokom obrazovanjem, zaposlen i ima mалје od 34 godine. (Politika, 23/07/2002). Socijalni i kulturni identitet porodica Lilijana Ci~karic 107 Grafikon 4. Boravak и inostranstvu - Na duiem Ьoravku ~ '~ 1 ~ ј ; ..... Ј .... \С Vi.Se puta do 10 daoa - Jedoom do 10 dana 0'1 ~ 1 ~ Ј Nisu Ьili - 1 0'1 Ј • ос ..... 1 1 . о 50 100 150 200 250 1 О Adolescenti О Roditelji 1 5.2. Drustveni status porodica 5.2.1. Generacijska reprodukcija siroma.Stva U SrЬiji se tokom devedesetih rapidno odvijao proces ekonomske deprivacije veeeg deJa stanovnistva. DrиStveno bogatstvo је 2000. godine Ьilo tri puta manje nego pocetkom 90-tih. То је najveci ekonomski pad zaЬelezen u jednoj zemlji u 20. veku. 22 UЬrzano rasJojavanje i efekti strukturalnih promena vezanih za uvodjenje t:rZisne privrede produkuju visok stepen nezadovoljstva gradjana socijalnim poJoiajem. "Ratnu tranziciju" pratilo је istovremeno osipanje srednjih slojeva i stvaranje "novih ЬogataSa". Socijalne razlike pocinju sve vise da se zaostravaju, te samo 13 % ispitanika sebe smatra dobitnikom, а vise od 50% guЬitnikom u procesu tranzicije (lnstitut drиStvenih nauka, 2002) . U takvim ekonomskim okolnostima 22 Prema rezuJtatima jednog novijeg istrafivanja oko jedne tтeeine stanovni~tva SrЬije fivi ispod graлice sirom~tva, odnosno sa manje od 30 $ ро osobl mes~no, dok oko 40% porodica fivi na granici sirom~a. Oko polovina ugrounih porodica pripada radnitkoj klasi, dok tak 25 % dece tivi u takvirn porodicama (Socijalna slika i reforme и Srbiji, lzve~taj Ministarstva za socijalna pitanja RepuЬlike Srblje, 2002). Socijalni i kulturni identitet porodica Lilijana Cickaric 108 porodjce se bore da preZive ne birajиcj sredstva, te se sirom~tvo generacijski reprodukиje, а drustvo stagnira. 23 Rezultati empirijskih jstra.zivanja pokazujи da sи osnovne strategije opstanka domacinstava tokom devedesetih и Srbiji, redukcija potreba, socijalno umrezavanje ј strategija pronaJazenja dodatnog posla. Socijalne mrete postajи posebno vafne и "ekonomiji prezivljavanja" иsled porasta pripad.nika najиgrotenijih kategorija stanovnistva (izЬegljce, stari, Ьolesni, invalidi, deca). Veliki broj porodicaje bio u prilici da prihvati rodja.ke odbegle iz ratom zahvaeenih podrucja ili da SaJje fmansijsku ili robnu pomoc clanovima familije. Najveci broj tih socijalniЬ mrez.a nastajao је iz nui.de, kao mre.Ze opstanka ј razmene, а ne radi obogacjvanja kvaJjteta Zivota i ostvarivanje odredjenih koristi. KvaJitet ј kvantiet umretenosti и velikoj . meri zavisi od socijalnog statusa porodice. SocijaJno-ekonomski status porodica и ovom istra.zivanjи analiziran је ла osnovu mesta rodjenja, obrazovanja, zanimanja i sektora zaposlenja roditelja, mesecnog prihoda domacinstva i stambene siruacije. Na bazi ovih indikatora konstruisan је jndeks druStvenog poloz.aja porodica koji је posiU.Zio za merenje korelacjje sa svim znacajnim zavjsnim varijaЫama u istraZivanju. Na osnovu pokazatelja drustvenog statusa, porodice se mogu klasiflkovati u cetiri kategorije: Ј. Marginalni poloiaj- grupa kojoj pripadajи oni koji Zive и uslovima ispod praga siromaStva i kojima su mnoga dobra neophodna za svakodnevni Zivot nedostupna. 2. Niia klasa - oni kojj uspevaju da zadovolje samo osnovne sva.kodnevne potrebe, ali trajnija dobra za njih ostajи nedostupna. З. Srednja klasa - mogu povremeno da kupuju trajniju ј luksuznu rоЬи ј koriste razne vrste usluga. 4. Vi.Sa klasa - grupa koja irna olakSan pristup svim trajnijim ј luksuznim robama i uslugama ј nema nikakvih fшansijskih potesko6a. 23 Centar za proи~vanje altcmativa је и istrafivanjи о strategijama pre1ivljavanja u Srblji (2000) do~o do podataka da oko 22 % domacinstava ne р!аса redovno ra~иne za struju, telefon, grejanje i komuлaJije, 71 % ima frifider star vise od deset godina. Gotovo polovina porodica koristi hranи blijeg kvaliteta, а 38 % tro~i manje sredstava za li~nu higijenu nego ranije. Samo 6% domacinstava kupuje kvalitetnи odecu, dok 83 % pri kupovini nove odeee pazljivo vodi ~ила о nifoj ceni. J.znenadjujuCije podatak da tak 30% nepoljoprivrednih domacinstava delimi~no proizvodi hranu sa okucnice za sopstvene potreЬe. U Ј 7 % domacinstava deca и~е strani jezik, а и 5 % se оЬи~vаји za rad sa ra~arima. Socijalni i kultumi idenritet porodica Lilijana Ci~karic 1 09 Vi~e od dve trecine roditelja u ovom istraZivanju је urbanog porekla. Oko polovine potiee iz Beograd.a, а oko 18 % iz veeih gradova u SrЬiji. Preko 6 % roditelja је rodjeno u republikama Ьiv~e Jugoslavije i uglavnom pripada izbeglickoj populaciji. Vecina roditelja је zaposlena u drZavnom i me~ovitom sektoru. Uticaj polne strukture na sektor zanimanja је izrazito nagla5en. Majke su mnogo cesee od oceva zaposlene u drZavnom (39.2% /22.5 %) i me~ovitom sektoru (35.3 %/27.5 %), dok ocevi dominiraju u privatnom sektoru (49.2 %/ 23.8 %). То su uglavnom ocevi u onim porodicama koje zauzimaju visi status na druStvenoj Jestvici. Oko 70 % domacinstava је ostvarivao mesecni prihod od 2000 do 4000 dinara, sto predstavlja i neki prosek primanja na nivou zemlje u martu 2000. godine (kada је terenski deo ovog istrafivanja obavljen prose~na plata u SrЬiji i.znosilaje 80 ЬМ). Medjutim, broj onih cija su primanja do 2000 dinara је cak 22 %. Ova domacinstava nisu mogla ukupnim priћodima da zadovolje ono sto prepoznaju kao osnovne zivotne potrebe i spadaju u kategorijи siroma5nih. Manji broj porodica se izjasnio da sи im primanja veca od 6000 dinara, ~to potvrdjuje daje opsti standard izuzetno nizak. Oko 40% adolescenata i oko dve treeine roditelja nije Ьilo na letovanjи ili zimovanju и prethodnoj godini. Korelacija sa pripadnoscи odredjenoj druStvenoj klasi najbolje ilustruje cinjenicu da vecina stanovnistva, ne samo pripadnici nize klase, nije u stanjи da priиSti putovanje za sve clanove porodice. 24 Vise od polovine porodica zivi u stanovima u vlasaistvu, dok oko 11% nema reseno stambeno pitanje. Oko 12% poseduje kuee.u vlasnistvu. Proseena velicina stana и kojima zivi veeina porodica је oko 60m2. Medjutim, znatan broj porodica је verti.kalno prosiren i cine domacinstva sa tri generacije (17%). Roditelji nisu uspeli da tokom osamdesetih dоЬiји "drиStvene stanove", te sи bili prinudjeni da u domacinstvu sa roditeljima zasnuju nove porodice. Muzicke instrumente, ЬiЫioteku ili sportsku opremu poseduje mali broj ispitanika, а racunar oko 10%. Oko petine porodica ne poseduje ni automoЬil (24%). Luksuzna i trajnija potrosna dobra su jos иvek nedostupna vecini ispitanik.a. Rezultati pokazuju da је razlika izmedju subjektivnog doZivljaja i objektivnog siroma5tva znaeajna. Каdа se pogleda subjektivni stav ispitanika prema mestu koje zauzimaju и 24 Prema anketi objavljenoj u jednom nedeljniku, tak 3 7 % gradзna је posled.nji put Ьilo na moru pre deset i vi~e godina, а 17,5 % gradana nikada u svom 1ivotu nije videlo rnore (NJN, jul 2002). Socijalni i kulturni identitet porodica Lilijana Ci~karic 11 О socijalnoj strukturi, Cak vise od polovine roditelja i adolescenata smatra da njihova poroclica zauzuma niZi materijalni polotaj , а 5,7% visok.. Srednjoj klasi pripada oko trecine poroclica. Medjиtim na osnovu objektivnih pokazatelja dobijenih na bazi indeksa socijalno-ekonomskog polotaja porodica, doЬija se nesto drugaCija slika (grafikon 5.). Visoj klasi pripada oko 7 % porodica. То је veci broj od proseka na nivoи zemlje i mote se objasniti cinjenicom daje istraZivanje radjeno na teritoriji razvijenih beogradskih opstina gde је procenat stanovnistva sa visim primanjima veei nego и drugim regionima. Oko 57 % porodica zauzima niZi druStveni polotaj, oko cetvrtine srednji, dok vise od 1 О% pripada marginalnim slojevima. Grafikon 5. Subjektivni i objektivni poloiaj porodica Visa klasa Srednja klasa Niia klasa о 20 40 60 80 100 120 ј О Subjektivni О Objektivni 1 Prema objektivnim pokazateljima, znatno veei broj porodica pripada marginalcima, а da sebe ta.ko ne doZivljava, i znatno manji broj pripada srednjoj klasi iako na taj nacin percepira svoje mesto и drиStvи. Sиbjektivna procena pripadnika niZe klase је najpriЬli.Z:nija objektivnoj. Manji broj ispitanika sеЬе smatra pripadnicima vise klase, iako to objektivno prema svojim socijalnim i ekonomskim karakteristikama jeste. Ovde је mozda ро srecli i greska metodoloske prirode. Виdисi da је се! о ist:rativanje radjeno и teskim druStvenim okolnostirna (prolece pre 5. oktobrea 2000), kadaje strah Ыо siroko rasprostranjen, i kadaje stanovnistzvo Socijalni i kulturni identitet porodica Lilijaлa Ci~karic 111 trpelo veliki poliricki i ekonomski pritisak, postojala је objektivna tesko6a da ispitanici prиZe iskrene odgovore koji odgovaraju realnoj situaciji. Usled rapidnog raslojavanja i osiroma§enja stanovnistva ne cudi da se vecina ispitanika identifikuje sa kategorijom niie druStvene kJase od one kojoj realno i pripada u druStvenoj hijerarhiji. Porodice ciji su ocevi zaposelni u privatnom sektoru i ро zanimanju su strucnjaci uglavnom pripadaju visoj i srednjoj kJasi, dok porodice intelektualaca, radnika i srednjeobrazovanih zauzirnaju niZe polol.aje u druStvenoj hijerarhiji. Ovi rezultati se poklapaju sa nalazima prethodnog istraiivanja d.ruStvene strukture koji potvrdjuju da "visestruki guЬitnici" poticu iz marginalizovanih gradskih slojeva, srednjih slojeva, koji naseyavaju centralne gradske zone (Мilic, 1995: 178). "Visestruki doЬitnici" su mladji Uudi , novi preduzetnici, koji "guЬitke nadok.nadjuju mladoscu". DoЬitnici su locirani Ьlize periferiji d.ruStveno-politickog Zivota, а gubltni Ьlize centralnim zonama, sto potvrdju]e postojanje "provincijalizacije" druStvenog Zivota. Jedna od najizral.enijih strategija prezivljavanja, koja је prisutna medju svim druStvenim slojevima, је dodatna aktivnost najcesee locirana u podrucje "sive ekonomije" . Iako se nakon promene Milosevicevog rezima uocava opadajuci trend ove delatnosti, jos uvek "nelegalna ekonomija" za veliki broj ljudi predstavlja znacajno sredstvo sticanja materijalnih sredstava za Zivot. 25 U ovom istraiivanju prihode od dodatnog rada ostvaruje preko 26 % porodica, dok cak 43% domacinstava, koja pripadaju srednjoj klasi, zaradjuje na ovaj nacin. Egzistencija ispitivanih ueenika и potpunosti zavisi od materijalne situacije njihovih porodica. Ipak, oko 15% ucenika, i to preteZлo iz radnickib porodica, obavya neki privremeni posao za vreme raspusta ili vikenda da Ьi sebi obezЬedio d.Zeparac (u kioslщ kaficu, butilщ na benzinskoj purnpi). Razliciti obrasci transfera socijalnog kapitala medju generacijama su istorijski uslovljeni. U specificnoj tranziciji kakva se kod nas odvija, intergeneracijski transfer privatnih i javnih resursa se sprovodi u oteZanim uslovirna, а porodica је pod stalnom tenzijom i stresom. Roditelji koriste raspoloZivi socijalni kapital da pomognu potomstvu da sto lakse prebrodi 25 Prema rezultatima istrafivanja Ekonomskog instituta, u periodu od 1991. do 1997. godine siva ekonomija је l!inila vi~e od trecine bruto ~tvenog proizvoda, а 1993. godine l!a.k oko 54,4%. U odnosu na ukupne ekonomske aktivnosri udeo sive ekonomjje se kretao od 24 do 35,2 %. Prema anketi sprovedenoj u decembru 2000. gоШле, oko 30% radno aktivnog stanovni~tva bavi se nekim oЬlikom sive ekonomije, odnosno najmanje milion ljudi. Prema procenama sindik.alлih organizacija u 2002. godini oko 2,8 miliona stanovnika SrЬije uspeva da prefivi samo zahvaljujuci razlil!itim vidovim util!ne trgovine i prodaje robe koja nema poreklo. Socijalni i kulturni identitet porodica Lilijana Cickaric 112 posledice tranzicije. U nedostatku ekonomskog kapitala, investira se u mrefu dru.Stvenih veza i odnosa. Porodica siri formalne ј neformalne kanale ј veze da obezbedi.deci mesto u skolj, na fakultetu, na Jecenju, и pronalafenju posla ili тesavanjи stambenog pjtanja. 5.2.2. Licna i druJtvena perspektiva Osiroma.Senje ј pad potro5aekog standarda sи se posebno odrazili na socjjalnи segregacijи и pogledи naeina provodjenja sloЬodnog vтemena. Каkо sи mladj najvise zainteresovaru za sadriaje kojima jspunjavajи svojи dokolicu, oni sи kao konzumenti najvise pogodjeni nemogucnoscи da ostvare svoje telje i potrebe. Adolescenti se najcesce izja.Snjavajи da provode slobodno vтeme sa prijateljima ј to vise kod kuce ili и okolini, "sa druStvom iz kraja". Zatirn najcesee gledaju ТV i сјtаји magazine. Na tтeCem mestu sи odlasci и diskoteku ј)ј kafic. Produkti masovne potrosnje ј industrije zabave (video, igrice, muzika) predstavljaju eestu aJctjvnost kojom mladj jspunjavajи slobodno vтeme. Bavljenje sportom је tek na sestom mestu, а)ј se cesce иprainjava od konzumiranja kиlturnih dobara (cjtanje knjjga, prisustvovanje muzick:im koncertirna). Poraiavajи6a је cinjenica da eetvrtina mladih navodi da slobodno vтeme provodi iskljucivo и pasivnom odmoru. Generacije koje dolaze sи lisene nerealnih ј naivnih ocekivanja о socijalnoj pravdj pred surovim svetom k:oji im otkriva pravila igre znatno ranije nego sto је to bio slиeaj kada sи odrastali njihovj roditelji, alj se ne more reci da ne prepoznaju prave vтednosti . Moguce је da rezultati istraZ.ivanja и izvesnoj meri odstupaju od realne sjtuacije и druStvu. То se иglavnom mo:l.e pripisati teskocama i proЫemima tehnicke i metodoloske prirode kod ispitivanja ovakve vтste socijalnih fenomena, gde "zgusnиta" druStvena zЬivanja иtiси na oblikovanje slik:e stvarnosti, а samirn tim i na oscilacije u stavovima prema znaeajnim socijalnim pitanjima i proЫemima. U pogledи Zivotnih prspektjva ј mogиcnostj realizovanja vlastitih planova и bиdиcnosti, 22% adolescenata veruje da moze da realjzuje sve svoje zjvotne projekte, dok: vise od polovine mo:l.e da ostvari samo neke od aspiracjja. Generalno, mladi sи optimjstj, ј to ve6i od svojih rodjtelja, sto је ј ocekivano, jer se nalaze и fazi Zivotnog cik:Jusa kada је proces sazrevanja pracen velik:im oeekivanjirna. Medjиtim, trenиtnи druStvenu situacijи i perspektivu и druStvu rnladj осеnјији sa mnogo manje optimizma. Trecjna mislj da pripada "izguЫjenoj generaciji", а vise od 40%је optirnista kojj misle "da се Ziveti Ьоlје od svojih roditelja" . Socijalлi i kulturni identitet porodica Lilijana Ci~kari6 113 Adolescentkinje su znatno manje pesimisticki nastrojene od svojih VI'Snjaka, ali su i duplo vise skepticne u proceni postoje6e situacije u druStvu. Veliko nezadovoljstvo opstom druStvenom situacijom i materijalnim situacijom porodice (znatno nifi skorovi na skali u odnosu na druge pokazatelje) је oeekivano i opravdano (gтafikon 6.). Roditelji su mnogo veci pesimisti i vise kriticki nastrojeni od adolescenata u svim posmatranim kategorijama. Medjutim, stepen nezadovoljstva kvalitetom medjuljudskiЬ odnosa i kod adolescenata i kod strarijih је veliki i zabrinjava. То potvrdjuje cinjenicu da posebno u urbanim sredinama raste otudjenost ljudi i sve је prisutnija poremecenost socijalnih kontakata i na.ruSavanje komunikacije medju polovima i generacijama. Ovi fenomeni praceni su jos radikalnijim socijalnim pojavarna kao sto su porast medjugeneracijskiЬ sukoba i izraziti porast agтesivnosti i nasilja u porodici, us.merenЉ posebno prema zenama, deci i starijim c}anovima. Grafikon 6. Zadovoljstvo ispitanika licnom iivotom i drиStvenom situacijom (prosecne ocene) - Licni Zivot ~ 1 ~ 1 "., \о ~ - ~ w 1 w 1 - Оо ~ Odnos sa dгugim ljudima - ~ ; 1 N 1 ,,_, :... .. , iQ Slobodno vгeme - w -1 N 1 ~ Materijalna situacjja - N ' 1" - , ~ 1 - - u. ·- Dгustvena situacija ' ' ' ' ' ' ' о 1 2 3 4 5 6 7 1 О Adolescenti О Roditelj i 1 ' 8 Generacijske razlike su posebno nagla5ene kada је rec о zadovoljstvu sopstvenim Zivotom i nacinom provodjenja slobodnog vremena. S jedne strane, veCi optimizam је svojstven Socijalni i kultumi identitet porodica Lilijana Ci~karic 114 fivotnom dobu rastereeenom velikih odgovomosti i orijentisanom na dokolicu i zabavu. S druge strane, velikз zavisnost i oslonac na porodicu, patemalisticki nacin vaspitavanja, i vladajuca "kultura siroma§tva" dodatno potkrepljuju osecaj "socijalne bezbriZпosti" i nedostatka odgovornosti za zivotne ј druStvene proЬJeme. Porodjca na taj nacin mladima uljva laZni optjmizam umesto da ih intenzivno priprema za sposobnost suocavanja sa realnom situacjjom ј pronalafenjem adekvatnih strategjja opstanka. 5.3. Kultura porodicnog zivota 5.3.1. Dotivljaj porodice Produ:len Zivot sa roditeljirna svakako da vodi ote:Zanom osamostaljjvanju, ali takav nacin zivota pokazuje i svoje pozitivne strane, narocito u vremenima druStveniЬ kriza kada porodica irna funkciju da amortizuje negativne drиStvene uticaje i kada na sеЬе preuzima i one funkcije koje Ьi trebaJo da vrse druge drиStvene institucije. Porodica se i dalje do:livljava kao kohezivna i suportivna primarna grupa. Pokazuje se da trecina adolescenata racuna na razumevanje, dobru komunikaciju i svakodnevno bavljenje njima u krugu porodice. Brigu i za.Stitu porodice, od.nosno da im roditelji prиZaju toplinu, painju i emotivnu podrsku ocekuje skoro polovina adolescenata. Nesto manje od polovine takodje smatra materijalnu podrsku i spremnost da im roditelji finansijski pomognu veoma znacajnom ftшkcijorn porodice. Sna:lna veianost i zavisnost mladih od porodice najbolje је ilustrovana odgovorirna na pitanje: "da Ii irn porodica u resavanju problema poma:le ili ocekuju da се im pru:liti pornoc?" (graflkon 7.). Najveci broj, oko tri cetvrtine, se izjasnio da im porodica najvise poma:le pri dono8enju znaeajnih zivotnih odluka i u savladavanju razlicjtih Zivotnih problema. Ocjgled.no da emocionalna i psiholoska podrska ј oslonac na rodjtelje, bracu ilj sestre predstavljaju primarnu funkciju porodice. Adolescenti veliki znacaj pridaju shvatanju porodice kao Socijalni i kultumi identitet porodica Lilijaлa Cickaric 115 Grajikon 7. Vrsta ocekivane podrske porodice Pomoc u savladjivanju ~kolskЉ obavezз Pomoc pri pronalafenju posla Pomoc pr i izboru profesije Pomoc u re!avanju fivotnih proЫema Pomoc pri doooseoju zoaeajoih odluka 0.0% 20.0% 40.0% 60.0% 80.0% rezervoara emocija u teskirn vremenima. Porodica se kroz kontinuirano ekonomsko propadanje sve vjse materijalno iscrpljivala i sve је vise rasla njena emocjonalna ј psiholoska funkcjja. Materijalna funkcija је vaina, ali је adolescenti smatraju manje znacajnom. Oko polovine adolescenata smata da im porodica moze pomoci oko pronalaienja posla, а nesto manje od dve trecine oko izЬpra budu6e profesije. Adolescenti realno procenjuju drustvenu situaciju i svojim rezonovanjem potvrdjuju cinjenicu da socijalni kapital porodice u zemljama u tranziciji ima velik.i znaeaj za socijalizaciju i integi'aciju mladih u druStvo. Pomenuti rezultati su jos znacajniji ako se analiziraju odgovori adolescenata na pjtanje koje su realne pretpostavke za ostvarivanje zivotnog uspeba (grafikon 8.). NajveCi broj ј adolescenata i adolescentkinja navodi dobro obrazovanje, dobro porodjcno poreklo i licne amЬicjje (oko 15%). Sliku о seЬi i vlastjtom uspehu mladj izgradjuju na osnovu realnog Socijalni i kulturni identit.et porodica Grafilron 8. Pretpostavke za uspeh и iivotu I~jaitalel& Itliti&e Wle ~raitdji NmJЛJakafit Oatstm u 1Ј1.'Щ Щ?*iьriji ~mv> Ј. ____ ј 59'/о s-~1. 1 . 10..3% Lilijana Cickaric 116 0.00/о 200/о 4.00/о 6.00/о &ОО/о 10.00/о 1200/о 14.00/о 16.00/о Ј&О% i pragmaticnog procenjivanja uslova u kojima zive. Sreta, uloten rad i marljivost su podjednako vrednovani (12%), dok su inteligencija i talenat rangirani podjednako kao i druStveni kontakti, roditeljske veze i poznanstva, koje oni koriste za resavanje znacajnih zivotnih pitanja (oko 10%). Kada se saberu pretpostavke za uspeh u Zivotu koje proisticu direktno iz porodicnog okruienja, vidi se daje porodicajos uvek glavni resurs koji snabdeva pojedinca mehanizmima neophodnim za ekonюmski opstanak, socijalnu integraciju i napredovanje u druStvu. Kada se opredeljuju za odgovor "dobro porodicno poreklo" ili "veze i poznanstva", adolescenti se zapravo opredeljuju za materijalne, socijalne i emocionalne resurse kojima raspola.Ze porodica u trenutku kada se odvija njiliova tranzicija ka odraslosti. Faktor obrazovanja roditelja tu igra vrlo znaeajnu reproduktivnu ulogu. Каdа је rec о komunikaciji u porodici, koja predstavlja jedan od vainih faktora opste porodicne atrnosfere, vecina i roditelja i adolescenata је odgovorila da se porodica povremeno Socijalni i kultumi identitet porodica Li1ijana Cickaric 117 okuplja. i to kada su clanovi raspolol.eni i kad.a imaju vremena za druge (68.6 %). Vecina odgovara da ne postoji neki stalan ugovoreni termin kada provode sloЬodno vreme zajedno. Medjutim, ve6ina ispitanika takve tтenutke ka.da ih ima dozivljava kao prijatne (59%) i to govori о njihovoj potreЬi za intenzivnijom komunikacijom unutar porodice. Posebno је interesantan sadrZaj komunikacije. I roditelji i adolescenti su odgovorilj da najeesce razgovarajju о porodicnim proЬlemima i о politickim temama podjednako ( 49.6% ), а znatno manje о svojjm Jjcnim odnosima sa drugim ljudima, devojkom/momkom, vrsnjacima ili seksualnjm proЫemima (28%). То s jedne strane, govori о opterecenosti porodice borbom za opstanak, а sa druge, о fenomenu intenzivne politizacije svakodnevnog Zivota ј svojevrsnog "trovanja" porodicnog zivota poljtikom. Razgovori о privatnirn i licnim temama se potiskuju u drugi plan, ignoriSu ili Cak, poput razgovora о seksualnim pitanjima, jos uvek predstavljaju tabu temu. OcigJedno је da se u porodicnom Zivotujos uvek neguju patrijarhalni i patemalisticki obrasci socijalizacije ј daje primetno odsustvo "prave" komuniakcije i interakcije medju clanovima (Мilic, 2002; Tomanovic, 2002). 5.3.2. Vaspitni stil i tip porodiCne organizacije Vaspitni stil i tjp organizacije i struktura porodicnih odnosa su glavni faktori opste atmosfere u porodici koji u znacajnoj meri odredjuju model socijalizacije. U izja5njavanju о nacinu vaspitanja roditelji Ьlagu prednost daju autoritarnom stilu u odлosu na adolescente (13%/11%), dok vise od poJovine i starijih i mJadjih ispitanika smatra daje popustljiv pristup dominantan obrazac vaspitavanja u njihovoj porodici (grafLkon 9.). Vecina adoJescenata odлose u porodici ne smatra restriktivnim, vet potvrdjuje da roditelji ne ogranicavaju i ne odredjuju pravila njihovog pona5anja, odnosno da su popustljivi. Oko trecine i roditelja i adolescenata se odlucuje za mesoviti stil kojj ·uJdjucuje kombinovanje ј restriktivnih ј perrnisivnih metoda u vaspitavanju. Manji broj adolescenata smatra da njihovi roditelji primenjuju autoritarne obrasce vaspitanja, da namecu svoja shvatanja, primenjuju silu i kaZnjavanje и vaspitanju. Socijalni i kulturni identitet porodica Grajikon 9. Vaspitni stil prema proceni adolescenata i roditelja Ne moie da proceni ~ - Komblnovani - Autoritaran ~ l _'.t' · Ј - Permisivan о 20 -~ 1 40 -~ 1 1 60 80 1 О R()ditelji О Adolescenti 1 Lilijana Cickaric 118 1 100 120 NaJazi jednog prethodnog jstтa.Zjvanja medjи studentskom popиlacijom sи potvrdjJj da oko 16% studenata smatra da је vaspjtni stil rodjtelja aиtoritaran, а 26% popиstljiv, sto govori о veJikom skoku и korist permisivnog vaspjtnog modela roditelja kojj је zaЬelezen и ovom istra.Zivanjи (МiЈјс, Cickaric, 1998: 159). I drugi jstra.Zivaci sи dosli do slicnih rezultata, da aиtoritaran stil n.ije zastupljen и veJikoj meri, aJi da popustJjjvost i povJadjivanje postajи dominantni obrasci porodicne socijalizacije, sto dovodi do negativnih posledica и razvojи socijaJnog identiteta dece (Tomanovic, 2002). Rapidno osiromзSenje i opadanja potrosackog standarda tokom devedesetih је иticalo na sve veei rast nezadovoljstva kvaJitetom zivota. То је dovelo do svojevrsne atomizacije dru.Stvenih odnosa ј njihovog limitiranja na usko porodjcлo okruienje. Funkcija porodice se modofikovaJa tako sto је ona, pritisnиta Ьorbom za bioloski opstanak. "zbila" i "zamrzla" odnose sa Ьlil.njima (Мilic, 1995). Porodica u tranziciji postaje centar druStvenih zЬivanja. Najcesci model strukture porodicnog zjvota podrazumeva da sи clanovi vise nego ikad prisiljen.i da se osJanjajи ј podrZavajи jedni druge, а mladi viSe ириееni da provode vreme sa roditeljima nego njihovi vrsnjaci и zapadnim zemljama. Medjиtim, ta iscrpljиjuca borbaje Socijalni i kulturni idenritet porodica Lilijana Ci~karic 119 imala za posledicи sistematsko ugrotavanje autonomije pojedinaca i samoiskljиcivanje mladih iz socijalnog Zivota, St.o је и velikoj meri oЬeletilo proces socija.lizacije. lzrazito rasprostranjena infantilizacija i ra5irena strategija "Zrtvovanja" roditelja и procesи socijalizacije и porodici predstavljava osnovu traclicionalistickog i patemalistickog tipa vaspitavanja dece (Мilic, 2002; Tomanovic, 2002). Roditelji priЬegabvajи uskracivanjи i zanernarivanjи cak i svojih osnovnih potreba., da Ьi se deci omogutilo zadovoljavanje najraznovrsnijih probteva i relja. Deca se udaljavajи od obaveza, briga poslova u porodici i time se sniZava prag njihove socijalne osetljivosti i druStvene odgovomosti. Erozija roditeljskog aиtoriteta postaje jedan od kljиcnih faktora и procesи socijalizacije. StimuШe se nekompetentnost и donosenjи znaeajnih zivotnih odluka, ogranicava autonomija i samostalnost i и krajnjoj liniji minimizjra znaeaj aktivistickog odnosa prema Zivotu. Uvid и strukturu i organizacijи porodicnih odnosa ispitanika pokuSala sam da ostvarim kroz merenje prisutnosti odredjenih obelezja, pre svega, vezanih za uredjenje odnosa clanova porodice, intenzitet komunikacjje ј interakcije, nacin socijalizacije i odnos prema spolja5njem svetu. Ispitanicima sи ponиdjena cetiri modela organizacije porodicnog Zivota, pri сети sи trebali da se odlиce samo zajedan oЬlik koji ро njihovom misljenju preovladjиje. Tipologija је preuzeta iz klasifikacije porodicne organizacije teoreticarke Meri Daglas, kоји је ona konstruisala ujednoj od svojih stиcliji о odnosи pojedinca i druStva. Onaje posebno modifikovana za potreЬe ovog istraZivanja. Svaki od idealnih tipova organizacije sи prisиtni и strukturi svake porodice, alijedanje иvek dominantan и odnosu na ostale oЬ!ike uredjenja porodicnih odnosa (grafikon 1 0.). Na osnovu odgovora jspitanika saeinjena је klasifikacjja porodicne organizacjje koja se sastoji od cetiri grupe и koje sи razvrstani rodjtelji ј adolescenti prema licnom dozivljajи i percepcijj Zivota и vlastitoj porodici. SocijalШ i kultumi identitet porodica Lilijana Ci~karic 120 Gra.fikon Ј О. Тiр strukiwe i organizacija porodicnog iivota Neopredeljeni lzolacionisticki 1(' - ~ ~ ... ~ t• ~-· };~·."'.:,_.;. ~ . lndividualisticki EgaJitaristicki r ~ "" • ' ' L -~.~ : • ... ... < _: ,.. - -~-. Tradicionalisticki о 10 20 30 40 50 60 70 80 1 О Roditelji 1!1 Adolescenti 1 Tradicionalisticki fip- Oko 16% roditelja i nesto manje adolescenata se izjasnilo da njihove porodice posedujи cvrstu strukturu, sa hijerarhijski uredjenirn odnosima, sa иtvrdjenim pravilima i nonnama koje se tesko menjajи. U takvim porodica.IJ?a clanovi u velikoj meri postujи tradiciju, оЬiсаје, ustaljene standarde i poredak stvari. u ovakvoj porodici nemaju svi jednako pravo odlucivanja. Otac је najznaeajnija figura. Ovakav aиtoritaran i tradicionalan model organizacije odnosa и porodlci uslovljava njiЬov odnos prema spoljзSnjem svetu i druStvu, te Ьi se za ove porodice uslovno moglo reci da njiЬove clanove karakterise tradicionalan i patrijarhalan nacin misljenja. lndividualisticki tip - Oko petine porodica kod rodltelja i nesto vise kod adolescenata, posedиje Jabavijи strukturu odnosa medjи clanovima., и kojoj pojedinci nisu cvrsto povezani i zavisni jedni od drugiЬ. U takvim porodicama se stimulise aиtonomnija pojedinca, samostalnost u odlиcivanju i veea participacija u donosenju znaeajnili odluka. Razvija se indvividualizam, takmiearski duh i kompeticija kako u porodlci, tako i van nje. Relativno mali broj ovakvih porodlca и uzorku potvrdjиje da u nзSem druStvu jos иvek nije razvijen proces Socijalni i kultumi identitet porodica Lilijana Citkaric 121 individнaljzяcije i da је preterano nagla.Sen patemaljzam u odnosu na mladju generaciju. Porodica u savremenim razvijenim d.ruStvima predstavlja glavno ok.rilje ·individualizma. Kod nas se sa transformacijom druStva oeekuje ј ja.Canje individualisticke vrednosne orijentacije, sto se vec odavno dogod.ilo u svim istocnoevropskim zemljama u tranziciji. Egalitaristicki tip - Oko trecine roditelja ј 36% adolescenata se izja.Snjava da njihove porodice odlikuje cvrsto povezana zajednica, relativno zatvorena u odnosu na spolja.Snji svet, koja podstice jednakost, egalitarne odnose i zajednistvo. Za ovakve porodice karakteristicna је veee sloЬoda i autonornija pojedinca, VeCa demokraticnost i stepen UCeSCa njenih clanova u donosenju znacajnih odluka. Ovakva organizacija pridaje poseban znacaj moralnom i etickom vaspitanju i odredjenom kodeksu pona.Sanja i time pokazuje veliku slicnost sa sektama ili socijalnim enklavama. Ono sto је Ьitno za politicku socijalizaciju је sklonost ovakvih porodica da participiraju u druStvenim aktivnostima, da podsticu d.ruStvenu odgovomost, posebno pobunjenicko i protestno pona.Sanje svojih clanova. U tom smislu, ovakav tip porodjcne organizяcije је koristan jer generise uslove za razvoj socijalne odgovomosti socijalne participacije pojedinca. Jzolacionisticki tip - Oko cetvrtine adolescenata i nesto vise roditelja smatra da su odnosi u njihovoj porodjci labavo strukturisani, ali slozeni i da је ona dobro izolovana od spolja.Snjeg sveta. Unutar takve porodice razvija se pojediлac dobrovoljno ili prinudno iskljucen iz druStvene zajednice, nezainteresovan za druStvena zЬivanja i socijalno nepredvidlj iva osoba sklona fatalizmu. Ovakve porod.ice podrZavaju eklekticne vrednosti, potiskuju ind.ividualizam, ne postuju tradiciju, proizvode nepoverenje u druge ljude, sklonost ka povlacenju, nesigumost, smanjuju oseeanje efikasnosti i kompetencije pojedinca. Kod njih је prisutan nizi stepen participacije clanova u donosenju odluka. Gotovo podjednako prisustvo ovakvih porodica sa egalitaristickirn porodicama u uzorku poklapa se ј sa prethodnom podelom dorninantnih obrazaca vaspitnih stilova u ispitivanim porodkama. PoJitjcki relevantno znanje ј iskustvo Lilijana Cickaric 122 6. POLПICIO RELEV ANТNO ZNANJE 1 ISКUSTVO Jedna od polaznih pretpostavki istrafivanja је da model porodjcne socijalizacije ima centralno mesto u motivaciji mladih ljudj da se zainteresuju za politiku i da participiraju u dru~tvenom ј politickom zivotu. Ova pretpostavka se temeJjj na shvatanju daje primarna socijalna funkcija porodice da razvjja oseeaj za zajednjcu, pruia infonnacije о mogucnostima saradnje ј partjcjpacije u dru~tvu i da opskrЫjuje pojedinca razlicitim resursima (vreme, novac, znanje, iskustvo ). Porodica је najzasluZпija za razvijanje specificne poJjticke kulture ј etjckih nacela koja stimuli~u razvoj socijalne odgovomosti kod mladjih clanova. Pored op~te atmosfere u porodici, za to је odgovorna ј specificna politicka atmosfera koja ima presudnu ulogu u procesu politicke socijalizacije i oblikovanju politickog identieta pojedinca (Milic, 1984; 1986; 1987; 1988; Milic, Cickaric, 1997; 1998). Tu atmosferu cine razeit i faktori posredstvom kojih porodica ucestvuje u politickoj socijalizaciji. Proces obave~tavanja i sticanja informacija о politjcj podrazumeva citanje stampe, gledanje infonnativnih ТУ programa, slu~je radUa, ј to posebno politickih sadгZaja. Politjcka komunikacija u porodjci podrazumeva razmenjivanje informacija, znanja i iskustva koje se odnosi na odredjene politicke teme i sadrZaje. Stepen informisanosti ј intenzitet politicke komunikacije u porodici u dobroj meri zavise od zainteresovanosti roditelja za poJjtiku ј od nivoa poznavanja odredjenih politickih sadriaja. Vaian element politicke atnosfere је paricipatjvna kultura koja ukljucuje uce~ee u dru~tvenim i politickim organjzacijama ј udru.Zenjima, formaJnjm i. neformaJnjm oblicjma poJjtjckog delovanja, odnosno jnstjtucionalnoj ј vaninstitucionalnoj politjcj. Ovim specificnim mehanizmima vr$j se transfer politicke kulture sa roditelja na decu, odnosno sa starjje na mladju generaciju. Posredstvom procesa transmisije politickih vrednosti ј stavova sa roditelja na decu, u poJjtickoj kulturi dve generacije generj~u se izvesne sijcnosti, ali i znaeajne razlike. Faktori epohe ј tekucj dru~tveni i politicki dogadjaji uticu vrlo mnogo na stvaranje razlicitih perspektiva u odnosu prema politjci, poijtickim shvatanjima i politickom pon~ju. Stogaje Ьilo neophodno da se ovo istrafjvanje fokusira na dva njvoa proueavanja efekata politicke socjjalizacjje u porodjcj. S jedne strane, na transfer politjcke kulture sa rodjtelja na decu, ј sa druge, na analizu kontjnu jteta, odnosno diskontinuiteta u poljtjckoj kulturi dve generacije. AnaJjzirane su trj glavne dimenzjje Politjtkj relevantno znanje ј iskustvo LiJjjana Cjckaric 123 efekata poJitjcke socijalizacjje. Prva је usmerena na kognjtivnu komponentu koja obuhvata zainteresovanost ј informisanost jspitanika о politjcj, politickj relevantno znanje, mШjenje ј jskustvo dve generacije. Ispitjvan је stepen poznavanja odredjenih termina kojj su cesto u dnevnopolitickoj upotreЬi. То su relativno novj pojmovj u politjckoj kulturi postsocjjaJjstjckog drиStva (gradjanin, ljudska prava, demokratski sistem, pravna drZava, cjvilno drustvo). Drugj nivo analize fokusiran је na vrednosnu dimenziju poJjticke socijalizacije koja obuhvata slicnosti ј razlike izmedju ideoloskih ј politjckih orijentacija dve generacjje. Cilj је Ьiо da se utvrdi da Ј ј postojj generacjjski kontinиitet odnosno diskontinuitet и prihvatanju odredjenih drustvenih i politickih vrednosti. Razmatrani sи stavovi roditelja i adolescenata о vrednosnim kategorijama kao sto sи: otvorenost/zatvorenost, socijalna tolerancjja, bazjcno poverenje u druge ljиde, tradjcionalizam/modem izam, grupna jdentifikacjja, poverenje и drustvene institucije i politicka i ideoloska иverenja. Treea jspjtivana dimenzija obuhvatjJa је Ьihejvioralnи komponentu роЈ jticke socijalizacije и odkviru koje је analizirana potreba za politjtkim aktjvizmom, motivacjja za delovanjem, odnosno aktjvjsticki potencijal, politicka particjpacija, odnosno glasanje na izborjma, исеsее u protestima, clanstvo и partijama, participacjja drustvenim organizacijama ј udrиzenjjma. Posebno је razmatran uticaj nezavjsnih varijabli, poput polne i obrazovne strukture ispitanika, socijalnog statusa, vaspitnog stila roditelja i tjpa organizacije porodicnog zivota, na odnos ispitanika prema poJjtici, na njihove vrednosne stavove i politicko ponзSanje. Da Ьih ilustrovala politicku atmosferu kakva је vladala uoci ј za vreme izvodjenja terenskog dela jstraiivanja navodim reci jedriog od nastavnika u srednjoj skoJj u kojoj sи anketirani ucenicj . "Za ili protiv Milosevica, DOS i sulwЫ и njemu, najnoviji politicki skandali, predmet su rasprava и slwlskim Jclupama. Deca su tolilw jasno izraiavala svoje politiclw opredeljenje, bez ikakve sumnje neposredno povezano sa opredeljenjem roditelja, da је mogla bez gre§ke da se "pogodi" ka се za lwga glasati". Konzistentnost izmedju vladajuee politjcke ј jdeoloske atmosfere i procesa politjcke socijaJjzacjje и porodjcj koji indukиje promene и shvatanjima i politickom ponзSanju је ocigledna. Pretpostavka od koje sam posla је da је иticaj istorijskih okolnosti nadvladao genealoske razlike. То se prakticno manifestuje kroz neиoЬicajeno visok stepen socijalnog aktivizma ј kod starije ј kod mladje generacije i posebno kroz veliki znacaj koji ispitanici pridajи opstem drustvenom interesи kao svom licnom cjJju. Kod оЬе generacije је postojalo cvrsto uverenje da је vaino da se nesto uradi za dobroЬit zemlje i drustvene zajednice. Politicki relevantno znanje i iskustvo 6.1. Zainteresovanost za politiku 6.1.1. Vatnost i znacaj politike Lilijana Cickaric 124 Prema nalazima komparativnog istraZivanja о odnosu mladih prema poljtjcj u zapadnoevropskjm zemljama poslednjih dvadeset godjлa, zajnteresovanost za poJjtjku najvjse opada kod najmladje uzrastne grupe od 15 do 20 godjna. Broj onih kojj pokazuju odijum prema politicj ј poljtjcarima, ј Ј ј onih za koje је politika malo va.Zna, је porastao sa 27% 1983. godjne na Cak 44% 2000. godjne ( Giovani е Politica, IARD, 2001 ). У eejna jstra:Zjvaca omladjne smatra da је takvo pona5anje posledica dominacije izrazito individualistickog sjstema vrednostj, alijenacije i potrosackog mentaljteta u savremenom drustvu. Ovjm razlozima treba pridodatj ј nedodovoljno razumevanje poJjtjckih sadrZ.aja, jzrazjto vjsok stepen nepoverenja u politicke instjrucjje ј prjsustvo negativnih percepcjja aJctjvnostj poJjtjeara na vlasti. Mladi najeesce ocenjuju rad po!jtjcara tako sto ih smatraju korumpiraлjm ј sebjcnjm pojedincjma orjjentjsanim ka Ьeneficjjama ј Jjcnom bogacenju. Suprotno ovjm nalazima, mlada populacjja kod nas је pokazala jzuzetno visok njvo socjjalnog aktivjzma ј zajnteresovanostj za turbulentna poJjtjcka zЬivanja tokom devedesetih godjna. Medjutim, na5a zemlja tek uJazj u proces tranzjcjje, te се se procesj individualizacjje, monetarizacjje i konzumerjzma tek jmplementirati u dominantni vrednosni sistem, i odrazitj na pad zajnteresovanosti mladih za politjku. U jednom od retkih jst:raZjvanja koja su se kod nas bavila jspjtjvanjem politjcke socjjaJjzacjje u porodjcj, Aлdjelka МјЈјс konstrujse poseban indeks za merenje politjcke atmosfere kojj је obuhvatjo sledete indjkatore: razgovore ukucana о politjckjm temama, informisanost posredstvom medija, negovanje ргјеа jz proslostj koje se dotjcu znaeajnih drustvenih dogadjaja ј ueesea uku6ana u njima, odnos rodjtelja prema drustveno-politjckom angaZтanu, clanstvo rodjtelja u partiji, drustveno-politicke funkcije rodjtelja, reJjgjjsku tradicjju ј ueesce rodjtelja u ratu (МЈјс, 1988:80-83). Najvjsj diskrimjnativni raлg su pokazale varjaЬie vezane za poljticku komunjkaciju u porodicj, drustvenu ј politicku participaciju roditelja i c1anstvo rodjtelja u partjjj Za petinu mladih ispjtanjka Ьiо је karakteristiean visok indeks politjcke atmosfere, а za treeinu srednjj. Takodje је za petinu Ьiо karakteristjcan nizak nivo, а za 10% ј vrlo vjsok i vrlo njzak. Ovaj indeks је statistickj Ьјо znacajno povezan sa drustvenim polol.ajem porodjce, obrazovanjem ј zanimanjem оса. Takodje је Ьiо znaeajno povezan ј sa opstom atmosferom u porodjcj, odnosno Politi~ki relevantno znanje ј iskustvo Lilijana Cjckaric 125 ukupnom unutra§njom klimom koja је obuhvataJa emotivnj dozjv!jaj porodjce, stepen otvorenosti ј ЬJjskostj ~lanova, druZenje ј komunikaciju medju ukueanima. Dru~tvenj kontekst u kome se SrЬjja пaSla 2000. godine је umnogome doprineo da iskustvena evjdencjja u ovom jstгaZjvanju poprimi specificna oЬelezja. Napetз politj~ka sjtuacija u zemlji је izuzetno snafno uticala na opredeljenja i stavove jspitanika, posebno one vezene za odnos prema politjci i politj~kom delovanju. Na osnovu rezultata dobljenih u direktnim odgovorima na pitanje о zainteresovanostj za poljtiku, mogla sam da jdentjfikujem pet razli~itih grupa ispjtanika prema stepenu zajnteresovanostj ј na~inu na koji manifestuju svoj interes (grafikon 1 1. ). Grafikon 11. Zainteresovanosl za politiku roditelja i adolescenata lndiferentni Cini~n i Selektivni Pasivni Aktivni о 10 20 30 40 50 60 70 1 О Roditelji О Adolescenti 1 Politjcki relevantno znanje ј jskustVo Lilijana Cjckaric 126 1. lndiferentni- 15,4% adolescenata ј 11,2% roditelja- potpuno nezainteresovanj, ne vole politiku, jzbegavaju је. 2. Cinicni - 17,8% adolescenata i 1 4,~/о rodjtelja - svesnj su znaeaja kojj poJjtika jma u drustvu, ali namerno izЬegavaju da se interesuju za nju. З . Selektivno zainJeresovani- 20% adolescenata ј 23,4% rodjtelja - delimicno zainteresovanj ј to samo onda kadaje u optjcaju neko pjtanje od neposrednog jnteresa za njih. 4. Pasivni posmatraCi - 27,9% adolescenata ј 35,2% roditelja -vrlo ih interesuje sta se desava u drustvu, ali ne zele da se neposredno i aktivnije angafuju. 5. Aktivno zainteresovani- 19,2% adolescenata i 15,3% roditelja - potpuno zainteresovani, vrlo vezanj za politjcke sadrfaje ј aktivnj ucesnjcj u poJjtjckom zivotu. Adolescenti su pokazali jstovremeno ј vjsoku zainteresovanost (veeu od proseene u zemljama Zapadne ј Istocne Evrope), aJi i ne tako nizak stepen nezainteresovanostj za politiku (takodje veeu od oeekivane). Tecinaje odgovorila da ih poJjtika ili ne zanima, ili su jspoljili svojevrsni c jnizam time sto su svesnj znacaja politike u drustvu, ali uprkos tome ne zele da se vise zainteresuju za nju. Potpunu zajnteresovanost za politiku је pokazalo oko petine adolescenata, dok delimicno zainteresovani ј pasivnj posmatraei cjne skoro polovjnu jspitanih. Sa rodjteJjjma је sjtuacjja nesto drugacija. Medju njima је manje jndiferentnih, cjnicnih i aktivno zainteresovan ih, ali је znatno vise onjh koji prate politicku sjtuacjju, dovoljno su jnformisani, ali ne smatraju da treba da se aktivnije ukljuce u politjcka zЬivanja. Ovi rezultati potvrdjuju da starija ј inladja generacija razlicito percepira poJjtiku. RoditeJjj su pokazali da su vise optereeeni aktuelnim politickim dogadjajjma, vise prate tekuca zЬivanja, ali su pasivnijj. Kod adolescenata se odnos prema poJjticj manifestuju dvojako. Ili kroz vecj otklon ј odЬojnost prema po!itjcj i okupjranost drugim oЬiastima ј sadnajima dгuStvenog zivota, ј} ј kroz nadproseenu zainteresovanost ј vetj aktivisticki odnos, nego sto је slucaj sa rodjteJjjma. Ovakav prjstup је donekle u skladu ј sa procesom njihovog odrastanja, sazrevanja ј pronalafenja socjjalnog jdentjeta. Ilustratjvan је primer jednog ucenjka Elektrotehnjcke skole kojj је za vreme anketiranja izjavjo: "Nisam zainteresovan za politiku, poslo imam neke druge prioritete. Smatram bavljenje politikom, kao i gledanje informativnih TV emisija, za gubljenje vremena. Ne znam Politj~ki relevantno znanje ј iskustvo Lilijana Cj~karic 127 lcolilco је mladih zastupljeno и politic'1rom iivotu. Poznato mi је da postoje partije sa omladinskim filijalama, ali njih sustinski nigde пета, пета efekta пjihovog delovaпja". Stepen koreJacjje izmedju njvoa obrazovanja rodjtelja ј zainteresovanosti za politku је visok (grafikon 12.). RodjteJji sa vj~im ј visokim obrazovanjem, kao ј adolescentj koji poticu iz porodica gde su оЬа ili jedan od roditelja sa visokom Skolom, pokazuju veee interesovanje za politiku od ostalih ispjtaпjka. Trj putaje vise roditelja sa vi~im ј visokim obrazovanjem (1 8,4%) od onih sa osnovnim obrazovanjem (6,4%), koji su aktivno zaiлteresovani za poljtiku. Medju jndjferentnimaje najvj~e njzeobrazovanih (9%}. Stepen korelacije izmedju socijalnog statusa jspitanika ј zainteresovanostj za poljtiku је takodje statisticki znaeajan. Ј rodjtelji i adolescenti iz bolje stojecih porodjca pokazuju veci interes Za politicke sadriaje. Ako pogledamo profesjonalnu strukturu ј poreklo rodjtelja., za poljtiku su najvi~e zainteresovanj strucnjaci svih profila ј roditelji poreklom iz Beograda. Grafilcoп 12. Obrazovaпje roditelja i zainteresovaпost za politiku 20 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0+-~--~~--~,_~--~~--~-.~--~~--~~ Zainteresovani Delimicno zainteresovani Nezainteresovani Politi~ki relevantno znanje i iskustvo Lilijana Ci~karic 128 Korelacija izmedju vaspitnog stila roditelja i zainteresovanosti za politiku је znacajna i pokazuje da vecu aktivnu i pasivnu zainteresovanost iskazuju oni adolescenti koji smatraju da su njihovi roditelji uglavnom ili popustljivi u vaspitavanju (13,5%), ili neguju komblnovani stil (Ј 8,9%) (grafikon 13.). Srednjo§kolci kojj su se izjasnili da poticu iz porodjca cijj su odnosi preteZлo organizovani ро princjpu zajedni§tva i jednakosti, uz veei stepen autonomije ј subjektjvne participacije и dono§enju odluka, pokazuju veei interes za politiku od ostalih. s druge strane, adolescenti koji se izja.Snjavaju da njihove porodice neguju autoritarnu strukturu pridaju znatno manji znaeaj politici, jer medju njima njima ima najvj§e indiferentnih ispitanika (Ј 0%). Grafikon Ј З. Vaspitni sti/ i zainteresovanost za politiku kod adolescenata Nezainteresovani Delimi~no zainteresovani Zainteresovani о -.. '\о 10 20 30 40 so О Peгmisivni stil О Komblnovani stil О Autoгitarni stil 60 Rezultati nedvosmisleno ukazuju da zajnteresovanost za politku u velikoj meri zavisj od kultumog i socijalnog kapitala porodice i da је u tesnoj vezi sa kulturom i organizacijom porodj~nog zivota. Mladj koji poti~u iz porodica а nizjm obrazovanjem ј socijaJnjm starusom Politickj relevantno znanje i iskustvo Lilijana Cickaric 129 roditelja, imajи manje mogucnosti ј sredstava da steknu veei interes za politiku ј da se uspesno politjckj socijalizuju. S druge strane, porodjcna atmosfera и kojoj vlada veca demokraticnost odnosa, veea particjpoacjja и odlucivanjи, gde se neguje individualnost ј aиtonomija clanova, direktno је odgovoma za stvaranje specificne politicke atmosfere koja proizvodj vecj interes za politikи . 6.1.2. Uticaj rane politicke socijalizacije Stepen zajnteresovanostj za poJitjcke sadriaje zavjsi, izmedju ostalog ј od momenta kada dete и porodici stiee priJjkи da se prvi риt sretne sЗ komentarima i razgovorima о poljticj ј od intenziteta i иcestalostj tih razgovora. Ро teoreticarima lstonи i Denisи, vec u cetvrtoj godjnj deca pocinju da se orijentjsu prema politici pиtem emocionalne jdentiflkacije sa centralnim politickim simbolima i posredstvom vjsokog stepena personalizacije politicke vlastj. Do sedme godine formira se bazicnj politickj identjtet ј emocionalna vezanost za poJjtiCke simbole. Izmedju sedme ј trinaeste godine pocjnje proces saznavanja apstraktnijjh pojmova (Podиnavac, Enciklopedija politicke kulture, 1993:1093-1097). Znaei u periodu od 6-11 godine dete stiee poverenje ј sigиmost u zajednicu, sa politickjm sadriijama se srece usput ј oЬicno о njimajos uvek nista ne zna. Od 12- 16 godine usvaja neka znanja i odredjene idealisticke predstave о pojedinim politickim pojmovima. Smatra se da uzrast predstavlja samo jedan od posreduj ucih faktora politickog ucenja koji је povezan i sa drugim varijaЬiama kao sto su individualne osobenosti moralnog i kognitivnog razvoja, socijalni status i specifiCna politicka i ideoloska jskustva (Vasovic, 1997: 157). 26 Na pitanje kada ste prvj put saznali nesto о politici, manje od dve trecine adolescentataje odgovorilo u jntervalu od 12-15 godine, dok eetvrtina misli daje to Ьilo znatno ranije, od 6-11 godine. U specificnim istorijskim okolnostima u kakvima se naSз zemlja nalazila (raspad Jugoslavije, gradjanski ratovi, sankcije, bombardovanje, izbeglistvo), deca su znatno ranije od 26 Pojedini autori tvrde da se politi~ka socijalizacija moie smatrati kontinuiranim procesom onda kada rana socijalizacijska islrustva uspe~no prenose informacije, norme i stavove koje su odgovarajuce za politi~ld Zivot. U suprotnom, kada s!Шne orijentacije nisu u skJadu sa retno~cu politi~kog Zivota, politi~ko \Юеnје је diskontinuirano (Dawson, Prewitt, 1969). Poljtjcki relevantno znanje ј iskustvo Lilijana Cjckaric 1 зо svojih vrsnjaka u stablJnjm razvUenim drustvjma Ьila primorana da, kako u kuci, tako ј u skoli, stjcu prva saznanja о politjci. То su najeesee Ьile jnformacije sa negatjvnim sadrZ.ajem ј tumacenja koja su obllovala emociona1nim nabojem i iracionalnjm nacjnom prosudjjvanja. Prema svedoeenjjma mnogih nastavnika u skolama, komunikacjja dece, vec od 12 godjna ра navjse, posebno u prvoj polovjnj devedesetih, dok su trajali ratovj u Bosni ј Нrvatskoj, obllovalaje poJjtjckim ј jdeoloskim sadd.ajjma neprimerenim tom uzrastu. Onj su najcesce Ьili naciona)jstjkj ј ksenofoblcno obojenj, preplavljenj velikim brojem predrasuda koje su deca stjcala najpre u porodici, а zatjm kroz ratno-huskaCku propagaлdu u medjjama ј u skoJj. U ranoj adolescencjjj deca vjse uee od rodjtelja, аЈј u kasnoj adolescencjjj rodjteJjj ј sami prihvataju odredjene promene u stavovima ј misljenju koje su prouzrokovane interaktjvnim dejstvom u procesu socjjaJjzacjje vlastjte dece. lmplikativno је zapa.Zanje jednog adolescenta iz Pete Ьeogradske gjmnazjje: "Моја politicka ili drustvena svest росе/а је da se budi tek s nekih Ј 6 godina. Dotad sam, slusajuti sta to moji roditelji pricaju ili kako razmi.§ljaju, uglavnom sledio njihovo mi.§ljenje, mada nisam znao sta sledim. А moram priznati da su i oni neko vreme blli deo mase koju је neko pogresno vodio. Ј onda se nekako s builenjem тој е svesti desio apsolutni prevrat i kod njih". Ovde је, s jedne strane, naglзSen uticaj roditeljskog jskustva na stavove ј odnos dece prema politjcj, а sa druge strane, povratni uticaj socjjalizacjjskog jskustva dece na stavove ј mjsljenje rodjtelja. Mnogi teoretjearj smatraju da su se u turbulentnim procesima transformacije istocnoevropskih zemalja odvijala dva paralelna procesa. Socjjalizacija mladih ј resocjjalizacjja starijih generacija. Ј rodjtelji i deca su kontjnujrano ucili i menjalj svoje stavove pod uticajem jstorUskih dogadjaja ј strukturalnЉ promena- u tranziciji drustva. 6.2. Informisanost i komunikacija о politici 6.2.1. Oblm i nacin obaveitavanja lnformisanost је jedan od vaZпih preduslova za politjcku kompetentnost ј efikasnost, odnosno za sticanje znanja ј jskustva neophodnog za sposobnost da se poJitjcki rasudjuje ј deluje. Obavestenostje u tesnoj vezj sa zainteresovanoscu za poJjtjku, alj zavjsi ј od drugih faktora, persona1ne (роЈ, obrazovanje), socijalne (dostupnost medjja) ј poJitjcke prirode (utjcaj aktuelnih Politicki relevantno znanje i iskustvo Lilijana Cickaric 131 politickih dogadjaja). Cak oko dve treeine adolescenata i znatno vise od polovine roditelja smatra da su uglavnom nedovoljno ili potpuno neinformisanj о politici i drustvenoj situaciji. Manje od cetvrtine roditelja ј 16.5% adolescenata raspolaie sa dovoljno informacija о svemu sto se desava u politjckom i dru.Stvenom zjvotu kod nas i u svetu. Medju potpuno informisanima prednjace roditelji, dok medju neinformisanima ј deJjmicno informjsanima dominiraju mladji ispitaпjci (grafikon 14.). Grafikon 14. lnjormisanost roditelja i adolescenata о politickim sadriajima Neinformisani Delimi~no informisani Dobro informisani о 20 40 60 80 100 120 1 О Adolescenti О Roditelji 1 Ovde treba napomenutj daje и vreme realizacije jstrafivanja u MjJievjeevom rezimu vladala veJjka "medijska hajka" ј poJjticka represjja (posebno је RTS zloupotreЬ!jen za prljavu ideolosku i ratnu propagandu tokom devedesetih godina), da је postojao zloglasni zakon о medijarna, da se medijarna manipulisalo ј da su se cak desavala ј uЬistva novinara ј poJjtieara. Posredstvom vecine medija, sem pojedinih opozicjonih (radio В92, Radio lлdex, Vreme, Danas) gradjani nisu mogli Politicki relevantno znanje i iskustvo Lilijana Cickaric 1 32 da se objektjvno informisu о trenutnim dogadjajima, sto se u znatnoj meri odrazilo i na kvalitet ј intenzitet obavestenosti ispitanika. Oni su uglavnom pokazaJi izrazito nepoverenje u medije. Stepen informisanosti ispitanik.aje u direktnoj korelaciji sa stepenom zainteresovanosti za politiku i politick.a zblvanja. Oni ispitanici koji pok.azuju veci interes za politicke teme, pokazuju ј Ьolju obavestenost о aktuelnim druStvenim ј poJjtickim dogadjaima. Stepen zainteresovanosti i informisanosti raste sa staroscu. RoditeJjj pokazuju veee zanimanje ј Ьolju obavestenost od adolescenata, аЈј је medju njjma manje aktivno zajnteresovanih. Obrazovanje roditelja jgra znacajnu ulogu u intenzitetu ј kvaljtetu infonnjsanostj jspjtanika (grafikon Ј 5.). Rodjtelji sa visokom ј vjsom skolom pokazuju visi stepen potpune informjsanostj (11%), dokje cetvrtjna delimicno jnformisana о politickim temama. Oko 11,5% roditelja sa osnovnom skolom i svega 3,6% visokoobrazovanih је potpuno neinfoпnisano о politickim sadnajima. Roditelji koji pripadaju nizim slojevima losije su informisani kao i deca koja poticu iz t.akvih porodica. Za politjku su najmanje zainteresovani i najslablje su obavesteni pripadnici nizih slojeva, radnici , ispitanicj sa osnovnom skolom i eesee majke nego ocevi. Grafikon 15. Obrazovanje roditeђ"a i informisanost о politici 30 25 20 15 10 5 0+-~~~L--L_,~--~~~--г-~~~--~ Informisani Delimicno informisani Neiformisani О ViJa i visolut §kola О Srednja §kola О Osnovna §kola Politicki relevantno znanje i iskustvo Lilijana Cickaric 1 33 Ispitarnci se najce~te infonnisu putem televizijskih vesti, zatim putem ~tampe, dok znatno manje sluSзju infonnativne radio programe. Medjutim. zЬog specificnih okolnosti u medijskoj sferi kod nas, radio Ьiо znatno sluSaпiji i to odredjene beogradske stanice. Tako 14% adolescenata ј 29% roditelja jnfonnacjje stice putem gledanja TV infonnatjvnih programa, oko petjne adolescenata i 22.5% roditelja putem dnevne i nedeljne stampe ј skoro polovina adolescenata i 36% rodjtelja sluSa radjo vestj ј emisije sa poljtjck.im sadrZajem. Ovde su naglзSene generacjjske razJjke kada је ree о jzЬoru medija za obavestavanje ј duguju se cisto situacionim faktorjma. Preko 40% adolescenata ka.Ze da ne gleda televiziju, а preko 30% da ne sluSa radio ј ne cjta novine. TV infonnativnj programi za stariju generaciju predstavljaju najcesci vjd obavestavanja (grafikon 16.). Grafilwn 16. Naёin informisanja adolescenata i rodite/ja 50 40 30 20 10 о TV Stampa Rad io Internet Drugi izvori 1 О Adolescenti О Roditelji 1 Politickj relevantno znanje ј iskustvo Lilijana Cickarjc 1 34 Каdа је ree о jnfonnisanostj preko lnterneta, dobjjenj su nesto drugacjjj rezultatj od oeekivanih. lako је mlada generacija pravi vesnik tehnoloskog progresa, svega 5,7% jspjtanih adolescenata se obavestavalo preko svetske elektronske mreze. Porazavajuee је da је broj korisnika novih tehnologjja u sticanju jnfonnacija ј znanja toliko malj (znatno manjj nego u zemljama u okruZenju, jedjno jos Belorusjja i Rusija imaju manji broj korisnika lлtemeta). То potvrdjuje veliku tehnolosku zaostaJost ј sjroma.Stvu u SrЬiji. Paradoksalno је da је intemet jos uvek najnedostupnjjj vjd komunjkacije ј obavestavanja omladine koja Ьi trebalo da predstavlja nadolazeeu "lntemet generaciju ". 6.2.2. Razgovori о politici и porodici Znaeajan faktor poJjtjcke annosfere је stepen zastupljenostj komunikacjje u porodicj о poJitjckim temama, aktueJnjm drustvenim dogadjajima јЈј opstim drustvenjm pjtanjjma. Treba naglasjtj da ueestaJj razgovori о dnevnoj politici u porodicj mogu da jzazovu dvojaku reakciju kod dece. Najeesce se dogadja da oni pojaeaju interes ј razvjju senzjЬiJnost za politjku medju clanovima porodice, ali desava se da mogu da jsprovocjraju ј odredjenu dozu netrpeJjjvostj ј odijuma prema poJjtjckim sadrtajjma. Kod nas је tokom devedesetih najeesce Ьiо prisutan model intezjvne politicke komunjkacije u porodicj kojj је dobrim delom odredjjvao politicke stavove ј pona.Sanje mladjih clanova. Medjutim, kao ј u drugjm tranzicijskim zemljama, nakon petooktobrarskog prevrata 2000. godjne, postepeno jenjava jnteres za poJjtjku, doJazj do prezasicenja i razvija se odbojnost prema politickoj elitj, usled razocaranostj tempom ј jntenzitetom drustvenjh promena i stepenom poboljsanja ekonomskogstandarda ј kvaliteta zjvota. Porodjca se sve vise okrece proЫemjma ekonomske ј psiholoske prirode u borЬi za opstanak u uslovima tranzicjje. DoЬijenj rezultatj predstavljaju odraz raspoloi.enja rodjtelja ј adolescenata uocj pomenutih promena u drustvu, te na taj nacin treba shvatiti i izuzetno veljkj broj pozitivnih odgovora na pjtanje "Da li se u porodjcj komentarisu aktuelnj drustvenj ј poljtjcki dogadjajj kod nas i u svetu?". Skoro dve treeine adolescenata i roditelja је odgovorjJo da se to vrlo eesto dogadja. Ako ove rezultate uporedimo sa nalazima u istraiivanju politicke komunikacjje u porodicj medju mladima osamdesetih godina, videeemo da Cak i do 70% omladinaca nikad njje razgovaralo sa roditeljima i u krugu porodjce о politickim temama (Joksjmovic, Milic, Maric, Popadic, Politicki relevantno znanje i iskustvo Lilijana Cickaric 1 35 1988: 119). U razvijenim zapadnim zemljama svega 1 1% mladih smatra da је politika vaina i da ima odredjeni znaeaj u njihovom .Z.ivotu ( Abramson, lnglehart, 1997). Ovo samo potkrepljuje tezu da se cu vanrednim politickim okolnostima, kada se dru~tvo nalazi na istorijskoj prekretnici, odvija intezivna politizacija svakodnevnog .Z.ivota koja zahvata sve segmenta dru~tva. Politicki dogadjaji postaju toliko zgusnuti i obllиju teskim posledicama (politicke afere, ublstva, hapsenja, medijska represija, propaganda), da ih ni jedan pojedinac nije mogao izbeei. Politika иlazi и sve domove i postaje sastavni deo redovne, svakodnevne porodicne komunikacije, potiskujиci druge primerenije sadrZaje. Da је ovaj fenomen u znatnoj meri ugrozio kvalitet intepersonalnih odnosa u porodici, dokиazujи nalazi istraiivanja da se и porodici podjednako razgovaralo i о politici i о porodicnim proЫemima (donosenje zna.Cajnih odluka, licna razpolozenja, odnosi sa ljudima izvan porodice). Takvo misljenje iskazalo је oko polovine ispitanih roditelja i adolescenata. Oko petine adolescenata razgovara sa roditeljima eesto о politici, а treeina ponekad razmeni misljenje о takvim temama. Ovako intenzivan politicki diskurs u porodici је morao da se odrazi na motivaciju i vezanost clanova za politiku. То najbolje ilustruje zapaianje jednog ucenika u Drugoj Ьeogradskoj gimnaziji , kadaje pokusao da objasni odnos prema politici svog najboljeg druga: "Milanov otac је (smeje se) zavisnik od vesti. Zi:zto se оп, za razliku od vecine vrsnjaka, moie svrstati и kategoriju zainteresovanih mladih koji koliko-toliko poznaju nasu politicku scenu i imaju neki sud о п јој". Jedna od glavnih pretpostavki u istraiivanjи polazi od misljenja da kontekstualni faktori generisu zaostravanje generacijskih razlika n.a socijetalnom nivou. Generacijska i polna hijerarhija su glavne ose oko kojih se vrsi polarizacija i gener isu nejednakosti u drustvu. То potvrdjuju i odgovori ispitanika, koji kada se povedu razgovori о politickim temama, izjavljajuju da vrlo cesto dolazi do generacijskih razlika u misljenjima. Za manje od polovine adolescenata to је cesta., а za eetvrtinи redovna svakodnevna pojava. Znaci sukob misljenja postoji i borba oko stare i nove politicke paradigme se intezivno vodi u porodicama. Interesantno је da znatan broj srednjoskolaca и tim situacijama prihvata neke od iznetih stavova roditelja (24%), dok manji broj nastoji da nametne svoje misljenje (15.7%). Stice se utisak da su razlike и stavovima evidentne, ali da је uticaj roditelja u adolescentskoj fazi jos uvek znaeajno prisutan, cak podjednako egzistira sa uticajem drugih agensa politicke socijalizacije znaeajnih za taj period odrastanja (mediji, skola, vrsnjaci). Roditelji irnaju sasvim drugacije misljenje о ovom proЬiemu Politjcki relevantno znanje ј iskustvo Lilijana Cjckaric 1 36 ј najees6e se izja.Snjavaju da ostaju ро strani (З 1 %) ili da ne namecu svoje mi§ljenje deci u ve6em obimu (22.7%). OcjgJedno da roditelji ne smatraju medjugeneracijske nesuglasice toliko znacajnim, dok su one za adolescente vrlo primetne ј vзZne. Oko cetvrtine adolescenata redovno iJj cesto razgovara о politici sa sa vгSnjacima, а 27% sa nastavnicima u skoli (grafikon 17.). 1 ovde је evidentno da su politicki sadiaji zastupljeni jznad oeekjvanja u svakodnevnoj komunkaciji adolescenata, posebno sa vгSnjacima, sa kojima Ьi u nekjm drugim "normalnijim" drustvenim okolnostima, razgovarali о generacijskj znacajnijim temama. lntenzivna politizacija svakodnevnog zivota neminovno dovodi i do nagla.Sene politizacjje u porodjcnoj ј rodjteljkoj kulturi. NajЬolja ilustracjja takve situacije је odgovor jednog od anketiran ueenika u Trgovackoj skolj, koji је prokomentarisao: "S drugovima ne razgovaram previse о politici, eventualno kad se desi "nesto nesvakida$nje". О Arkanovom ublstvu, па primer, raspravljali smo danima. О Evropskom prvenstvu ufudbalu- nedeljama" . Grafikon 17. Razgovori о politiёkim sadriajima (adolescenti) 50.0% 40.0% 30.0% 20.0% 10.0% Sa nastavnivicima Sa roditeljima Sa vrsnjacima Politjckj relevantno znanje i iskustvo Lilijana Cjckaric 1 37 U veeini slucajeva srednjoskoJcj nisu zadovoljni kolicinom informacjja ј znanja о politjcj ј aktuelnim d.rustvenim dogadjajima koja doЬijaju od svojih nastavnika u skoli (57.8%). 1 ovde se pokazuje da stepen obrazovanija roditelja znaeajno utjce na spremnost da diskutuju о politici sa svojim ukuCaпima. Preko eetvrtine roditelja sa visjm ј vjsokim obrazovanje redovno ili povremeno razgovora о poJjtici sa ukueanima., dok to cini svega 10% nizeobrazovanih. S druge straлe, svega 5% roditelja sa visokom ј vjS<>m skolom i Cak 23% njzeobrazovanih uopste ne diskutuje о politici u krugu porodice. Takodje se potvrdilo da adolescenti koji poticu iz porodica koje neguju pretezno permisivni i komЬinovani stil vaspjtanja cesce sa roditeljima razgovaraju о politickim temama. Kada јес rec о tipu porodicne organizacije, adolescenti koji dolaze iz porodica cjji se odnosi zasnivaju na veeoj jednakosti i participaciji u odlucivanju, gde roditelj i vise insistiraju na autonomiji i individualnosti, eesee sa roditeljima i ukucanjma diskutuju о aktuelnim politickim dogadjajima (7,5% i 7,8%) (grafikon 18.). Grafikon Ј 8. Tip porodicne organizacije i politiclш komunikacija 20 15 10 Cesto Ponekad О Trailicionalisticki О Egalitaristicki О Individualisti& О lzolacionistick.i Nikad Politicki relevantno znanje i iskиstvo Lilijana Cickaric 1 38 Srednjoskolci ciji roditelji vise negujи autoritame obrasce misljenja ј ponaSa.nja, gde se vise postuje tradicija ј hijerarhijskj odnosj и porodici, ili pak, gde sи pojedincj иglavnom distanciranj od procesa odlucjvanja и porodicj ј zive zatvoreno i izolovano od spoljзSnje zajednice, и najveeem procentи navode da nikad ne razgovaraju sa roditeljima о politicj (1 2,2% , odnosno 17% ). Ovim se potvrdjиje teza da model иredjenja porodicnih odnosa kojj podstice aиtonomijи, kompetentnost, socijalnи odgovomost i individualnost pojedinca unutar porodicnog okruzenja, u znacajnoj meri kreira uslove za mogucnost razvoja interesa potomstVa za politiku. То danlje proizvodi иslove za Ьоlји informisanost, kvaJjtetnjju poJjticku komиnikaciju, i rezиltira, sto cemo vjdeti u daljoj interpretaciji rezиltata, Ьoljim poznavanjem politickih sadr:laja i vecom mogucnoscu pojedinca za politjcko delovanje. 6.3. Poznavanje politickih sadrfaja 6.3.1. Razumevanje i tumacenje politickih pojmova Iakoje utvrdjeno daje u nekim porodicama politicka komunikacija vrlo razvijena, generalno i starjja ј mladja generacija pokazuje osrednje poznavanje opstih politjckih pojmova. Mladja generacjja је nesto vise medijski pjsmena, sto и jzvesnoj merj utice ј na stepen politicke pismenostj ј kulture. Sudeei prema odgovorima jspjtanika koji su ЬiЈј otvorenog tipa, gde su mogli slobodno da jznose svoje stavove bez sugerisanja, opste poJjticko znanje ispitanka је osrednje i oni rupe popunjavaju konstrukcijama svoje formalne strukture misljenja, koja, pokazalo se presudno иtiee na razumevanje politike, а samjm tim ј na odnos prema njoj . Da Ьi se proverio stepen poznavanja opstjh pojmova iz politike, od ispitanjka је tгaZeno da definisu koncepte iz savremene politicke teorije kao sto sи: gradjanjnfka, demokratija, ljudska prava, pravna driava, civjJno drustvo. Ukиpno posmatrano poznavanje ovih tenninaje osrednje. То se moze objasnjti cinjenjcom da se SrЬija tek nalazi na pocetku procesa transformacjje u modemo demokratsko liЬeralno trfjsno drustvo, te је potrebno dosta vremena da novi procesj ј pojave zafjve и svakodnevnoj praksi ј da ih gradjanj иsvoje. Terminj koji su koriscenj za ispitjvanje znanja о po\itjci su univerzaJnj, ali treba jmatj и vidи cjnjenicи da nj roditelji, nj deca, nisu и mogиcnosti da se adekvatno ироznаји sa njihovim Politjcki relevantno znanje i jskustvo Lilijana Cickaric 139 sadrZajem, kako u porodici, tako u skoli, na radnom mestu, u medijima, u politickim jпstitucijama. Oni praktjcno jos nigde nisu u prilici da steknu odgovaгajuee politicko obrazovanje da Ьi mogli aktivno da jsprate promene u po\jtickoj kulturi. Posle petooktobarskog prevrata doslo је do pozjtivnih pomaka u sistemu skolstva ј odredjeni nastavni programj su uvrstili u svoj sadгZaj i specjficno politicko obrazovanje neophodno za razvoj gradjanskog demokratskog drustva. Medjutim, efekti tih reformi sistema obrazovanja se tek mogu ocekivati onda kada nove generacjje koje se sada skoluju budu stasale da se aktivno ukljuee u drustvenj ј poJjticki zivot. Stepen prihvatanja ј usvajanja novjh politickih s.adriaja zavjsi pre svega od zajnteresovanostj za poJjtku, zatim od stepena obrazovanja ispjtanika ј njihove pripadnostj odredjenom drustvenom sloju. Tako rodjteljj koji su bolje obrazovaru ј prjpadaju vjsem socijalnom statusu, pokazuju ј bolje razumevanje sadriaja vezanih za demokratsku proceduru, par\amentarni sistem i civjJno drustvo. Na generacjjskom njvou postoje znacajne razlike u shvatanju ј tumacenju pojedinih termina. Adolescenti bolje shvataju sadгZaj pojmova demokratjja ј ljudska prava, dok roditelji bolje poznaju koncept gradjanjnafke. Pojmove pravne driave ј civjJnog drustva оЬе generacijske skupine slablje definisu i razumeju. Kada opisuju pojam gradjaninalke, poznaju samo odredjena prava, ali ne ј obaveze prema dгZavi i drustvu koje se vezuju za ovaj koncept Najeesee se ovaj termin definise kao pravo da se izrazj "svest о odredjenim poijtjckim interesima", da se "sprovede cjvHna kontrola vlasti" da se "deluje u razlicitim udruzenjima i organjzacijama". Kadaje rec о dufnostima, najcesce se ovaj termin percepira kao obaveza da se glasa na izborjma, аЈј pomjnje se ј "postovanje zakona", "placanje poreza" ili "postovanje privatne jmovine". Ucesce na jzborima se vise percepira kao obaveza, а manje kao gradjansko pravo ј mogucnost artjkulisanja sopstvenog interesa. Takodje se, participacija u vanparlamentarnim ј vanjnstitucionalnim protestima ј demonstracijama cesto dozivljava kao duznost, а ne kao pravo koje proistice jz statusa gradjanina/ke. Pojedini ispitanici su koncept gradjanina veziva!j za "patriotizarn" Ш "pevanje nacionalne himne", sto govori о njihovom uskom, pojednostavljenom i vise ideoJoski usmerenom pristupu ovom proЬiemu. Ovako polovicna i nepotpuna tumaeenja se mogu objasniti kao posJedjca konfuzije nastale usled cestih drustvenih potresa i nemogucnosti gradjana da ih adekvatno razumeju usled nedostaka odgovarajuceg politickog obrazovanja. Politicka edukacija о pravilima i procedurama vezanim za Politicki relevantrю znanje ј iskustvo Lilijana Cjckarjc 140 demok.ratski parlamentarnj politickj sistem i prava gтadjana u tom sistemu је nedovoljno zastupljena u progтamu delovanja svih agensa politicke socijalizacije, formalnog ј neformalnog sjstema obrazovanja, medija ј politjckih ј sindikalnih organizacjja. Ljudska prava su bolje definjsana od strane mladje generacjje, medjutim, oko treCine ispitanjka ne raspolaie preciznim i kompletnim znanjem о Jjudskim pravima. Medju onima koji poseduju odredjeno znanje Jjudska prava se najee~ee tumace kao politicka prava ј to "pravo slobode govora", "pravo udrиZjvanja" "pravo protest~ :<§ ~ ~ . "'~ ... ~ ... ~ "q,; (}~' • t,lli ~,.,., ~,.,.,~ ~i>" ~ §' ~q; ~~ $" v"' "'" ;(> .. ~ .. +"'f.)~ ·~ "'~ ~ ;(.q,; ·# ~ <:;~ :Srq,; ~ -() .q!~ 1 О Roditelji О Adol~centi 1 Politi~ke vrednosti i ideolo~ki stavovi Lilijana CiCakaric 159 Generacijske razlike su najprimetnije k.ada је rec о centru i umerenoj desnici, gde prednjaee mJadji ispitanici, i rad.ikalnoj desnici, gde је vise roditelja, sto govori о vecem prisustvu sirnpatizera vladajucih stranaka medju starijom populacijom. Као i kod adolescenata, veoma mali broj roditelja se izj~njava za radikalnu levicu (3%). Samo 1,6% u~enika i 4,3% roditelja nisu mogli da odrede svoju politicku opciju, sto је u poredjenju sa rezultatima drugih istra.Zivanja, daleko manji broj od oeekivanog. Ovde svakako treba uzeti u obzir vanredne okolnosti pod kojima је realizovan empirijsk.i deo istraiivanja, jer su podaci prikupljani uoci septembarskih izЬora i petooktobarskih promena 2000. godine. То је u znacajnoj meri opredelilo odgovore ispitanika i uticalo na njihovu verodostojnost. Medju ni!e obrazovanim roditeljima dominir;:tju orijentisani prema radikalnoj desnici, umerenoj Jevici i radikalnoj levici. Pripadnici ni!eg socijaliюg statusa se takodje ~esce izja5njavaju za ove opcije. Srednje i visokoobrazovani su vise oijentisani ka centralnim opcijama i umerenoj desnici. Ako analiziramo odnos roditelja i srednjoskolac prema politickoj orijentaciji i prema zainteresovanosti za politiku, pokazuje se da oni ispitanici koji su Ыiii radikalno levim i desnim opcijama i umereno Jevim opcijama, nisu zainteresovani za politiku i slaЬije poznaju politike sadriaje. Medju ispitanicirna koji su orijentisani prema centralnim opcijama i umerenoj desnici, znatno је vise onih koji su aktivno zainteresovani za politicka zЬivanja, raspolafu sa vise informacija i imaju razvijeniju politicku komunikaciju и porodici. Kada se razmotri veza izmedju tipa porodicne organizacije i politicke orijentacije ipsitanika, pokazuje se da srednjoskolci u cijoj se porodici neguje veci stepen participacije u donosenju odluka, stimulise individualnost i autonomija, Ьiraju ~esce umerenu desnicu i centar kao politicke opcije. Kvalitativna analiza odgovora vezanih za obja5njenje vlastite politicke orijentacije оЬе grupe ispitanika generalno svedoci о nedovoljno jasnom tuma~ennju politiCkih i ideoloskih termina i prisustvu pojmovne konfuzije oko osnovne podele na Jevicu, desnicu i centar. Izdvajanjem samo onih odgovora koji u potpunosti zadovoljavaju kriterijuje u pogledu saddinske vrednosti i preciznosti, pokuSala sam steknem odredjeni uvid u deolo~o-politick.i profil starije i rnladje generacije ispitanika. Radikalna levica је najmanje prihvatljiva opcija za veeinu ispitanika i tumaei se kao "visoka svest ljudi na vlasti da ne budu lopovi vec samo da sprovode komнni12m", ili kao "anarhizam, antiklerikalizam" Нi ''jaka socUalna ~tita, visoko izdvajanje za zdravstvo i socijalnu ~itu", "casne namere", "postizanje ravnopravnosti medju ljudima". Umerenu levicu ispitanici najeesce vezuju za socijalno-demokratsku orijentaciju i Politi~ke vrednosti i ideolo~ki stavovi Lilijana Ci~akaric 160 opisujuje kao "koncept d.rZave Ьlagostanja kao Svedska, Nema~ka Кanada", "socijalna pravda, jednakost Ьеz obzi.ra na nacionalnu i versku pripadnost", "~vedska levica", "ЬоrЬа za jednake ~е demokratskim metodama", "najidealniji socijalni program", "Ьеz lopovluka, pravedno, mirno, uz uva.Zavanje nacionalnosti i mogucnosti zaposlenja i Zivljenja od svog rada", "re~enje sojalnog statusa gradjana", "u svetuje ovaj model pokazao najvi~e uspeha", "zivela socijalna pravda". Centar, i levi i desni, ispitaruci uglavnom tuma~e kao orijentaciju ka gradjanskoj i pravnoj d.rZavi i obja5njavaju ih kao "dobar ekonomski program", "zlatna sredina", "jer su ne~to izmedju", "gradjanska d.rZava gde svi imaju ista prava, gde nema nacionalizma", "slobodni mediji, razgovori sa svim politickim strankama", "pkazaJo se da takva orijentacija daje najbolje rezultate", "izbegavanje krajnosti svake vrste u politici", "pravna drZava bez lopovluka", "najbolje resenje za napredak", "centar nudi relativno skladno drustvo, Ьеz vecih trzavica i kontradikcija", "gradjanska opcija najbolja za SrЬiju" , "vi~epartijsko dru§tvo gde parlament ima ulogu centra moci i odlucivanja". Umerena desnicaje vezivana za re~avanje nacionalnog pitanja, uvodjenje demokratije, liЬeralizrna i za prihvatanje tradicionalnih i konzervativnih vrednosti. Ispitanici su ponudili sledeee komentare: "podelu povezujem sa nacionalnim pitanjem", "~to se tice ekonomskog programa i uredjenja dru§tva protiv sam levo orijentisanih partija", "levih mi је stvarno dosta, а radikali su suvi~e radikalni za mene", "uvodjenje kapitalizrna", "zЬog odrZanja nacije", "najadekvatnija је za prelazak u kapitalizam koji smatram adekvatnim dru§tvenirn uredjenjem za na5u zemlju", "pruza najoptimalnija resenja za iz)azak iz krize u kojoj se nalazi ~а zemlja", "treba se vratiti trajnim vrednostma". "podrazumeva parlamentarizam, zalaganje za nacionalna i istorijska prava Srba, i istovremeno postuje (prava manjina", "slobodan prostor za kreativnost sa Ьlagim nacionalnim opredeljenjem", "ne volim radikalne rezove", "zbog dernokratije i kapitalizma", "demokratsko uredjenje sa tradicionalistickom orijentacijom", "podrZava liЬeralizam ј elitizam", "porodicna tradicija", "zbog vrednostj poremecnih komunistickom vladavinom", "parlamentarna monarhija", "bez tradicije nema buducnosti", "privatna svojina osnova dru§tva, liЬeralizam, individualizam", "objedinjuje nacionalnu odgovomost i demokratiju", "umerenostje va.Zna u svemu", "Ьlago sam konzervativan, alj sam ј kosmopolita uz osvrt na tradiciju", "koliko ko radi toliko zaradjuje, ko ne radi ne treba da ima", "Zivot u socijalizmu mi se nije svideo". Radikalnu desnicu ispitanici opisuju na sledeci nacin: ''jedino radikalna resenja mogu da dovedu do pobo~sanja uslova zivota", "volim rad, red i mir, а druStvo је rulja kojoj se pиSta Politi~ke vrednosti i ideoloSki stavovi Lilijana CiCakaric 161 na voljи", "pokazalo se da smo narod kome treba ~vsta ruka", "zala.Zem se za nacionalno pitanje", "samo tako moiemo da se ocиvamo kao narod, vera i drZava";"smatram da sve iz korena treba izmeniti", "radikalne promene и svim strukturama Zivota", ''јаеа nacionalna identiflkacija dru§tva". Oni koji nisи mogli da se odlиce ni za jednи орсiји najcesce sи kao razloge navodili nepoverenje и politieare i partije, konfuzijи na politickoj sceni i nedefinisanи ideolosku podelи medjи partijama. Oni zakljucиjи: "tesko је и ovoj zemlji Ьiti politicki orijentisanjer sи mnogi pravci iskrivljeni", "nisam zainteresovan za politicku orijentacijи vec za visok standard i sloЬodan zivot", "niko mi ne uliva poverenje", "poremeeeni druStveni odnosi i sistem vrednosti", "ne verujem postojeeim strankama, usko stranacki interesi, nedoslednost, neuravnotezenost", "vise sam za ideologijи koja razmisya о opstanku паSе planete", "vise ne znam staje levo, sta desno а sta centar", "nemam dovoljno iskustva da odredim tako nesto", "ni jedna orijentacija mi ne nudi k:rajnja resenja za ovaj opsti haos","nije jasna politicka i ideoloska podela и zernlji, svi lafu, mnogo pricajи а nista ne rade", "smatram da ne zivimo и savremenom drustvu". 7.2.2. Poverenje и institucije driave i drиStva Poverenje u finkcionisanje dru§tvenih institucija је jedan od najznaeajnih indikatora legitimnosti postojeceg politickog sistema i fiшkcionise kao vaZaп faktor politicke socijalizacije. Prema rezultatima istгaZivanja, stepen poverenja и institucije i drfave i drustva је rapidno opadao tokom devedesetih godina. Ј~е institucije koje su zadrtavale visok rejting na skali legitimiteta su vojska i crkva. Mesto ostalih ustanovaje variralo је u zavisnosti od polit.ickih okolnosti. Каdа se осеnјије poverenje u institucije vгSi se istovremno i valorizacija glavnih aktera na politickoj sceni. Ilustrativan primer је institucija predsednika koja је danas jaka, а tokom Мilosevi6eve vladзvine је doZivela najveei pad. Slicna sudbina zadesilaje i druge politicke ustanove, poHticke partije, vladu i parlament, koje su, medjutim, i danas zadrZale nizak rejting. Visepartijiski parlamentarni sistem је od svog иvodjenja 1990. godine vise predstavljao mimikriju i kvazi sistem nego sto је pavilno i zakonito funkcionisao. Proces raza.ranja drZavnih i dru§tvenih institucija u SrЬiji se odvijao vrlo temeljito, tako da odlaskom Milo5eviea sa vlasti, nova poHticka garnitura Ьiva suo~na sa Cinjenicom da gotovo nijedna ustanova ne funkcionise. Poliri~ke vrednosti i ideoloSki stavovi Lilijana CiCakaric 162 Prema rezultatima najnovijiЬ istrafivanja, insritucije kojima gradjani najvise verujи sи vojska, crkva i predsednik d.rZave, sto govori о stepenи aиtoritarne i tradicionaiDe svesti jos иvek vrlo prisutne kod nas (Institut druStveniЬ nauka, 2002). Poverenje gradjana и novi poredak ј u vladajucu garnituru politiCa.ra nakon petooktobarskih promena је izuzetno nisko, ј krece se negde oko nivoa iz 1997. godine kada је legitimitet Мilo5evi6evog reZima Ьiо na najnirem stupnju. Nepoverenje u druStvene institucije kod nas ima dugu tradicjjи ј datira jos iz perioda pre drugog svetskog rata i kasnije iz socijalisti~kog sistema, kadaje postojaJa oligarskijska struktura politicke vlasti, а monopolska politicka partija sama donosila odluke, ne rukovodeci se principima zakonitosti vee "revolucionarnom pravdom" (Goati, 1998:97). Tako se и socijaJizmи i kasnije, u postsocjjaJjsti~kom periodu, razvijaJa politicka kultura kоји karakterise nepoverenje gradjana и politicke institucije, inertno politjcko pona5anje i netrpeJjjvost prema politickim neistimisljenicima. Nepoverenje u institucije i politicki sistem и celini, podstjce i guЬitak poverenja u mogucnost vlastitog delovanja i organizovanja и druStvu, sto proizvodi neparticipatjvnu politicku kulturu i vrlo nepovoljnu klimu za politiku socijaJizaciju. Medjutiщ sa krizom legitimiteta politickog sistema sиoejle su se sve postkomunisticke zernlje и tranziciji, jer sи moraJe da pribegnu socijalnom in.Zenjeringu i redizajniranju institucjja ј ustanova poretka. 28 Poverenje и instjrucjje је и ovom istra.tivanju mereno pomocu Likertove skale od devet kategorija, gde su jspitanici davaJj ocene od 1-5, od potpunog nepoverenja, preko delimicnog poverenja, neиtralnog stava, do deJimjcnog poverenja i potpunog poverenja. Racunanjem srednjih vrednosti za оЬе grupe ispitanika doЬijeni su indeksj poverenja kojj su posluZili za merenje koeficjjenata korelacije sa drugim varijablama - politickom orijentacijom, vrednosnim preferencijama, vezanoscu za poljtikи, obrazovanjem, socijalnim statusom, vaspitnim stilom ј strukturom porodicne organizacije. Generalno posmatrano, mladja generacija ima manje poverenja u drиStvene i poJjticke institucUe od starijih (grafikon 26.). Nepoverenje и vecinu ustanova је toliko veliko da Cak preko 90% adolescenata ј roditelja ne veruje u politicke strank:e, vladи, parlament, predsednika, medije i sudstvo. То su institucije koje su naj~esce Ьile uzurpirane od strane autoritamog rezima i koje su funkcionisale kao 28 Slovenatki nedeljnilc Мladina sproveo је 2002. godine opsefuo istrafivanje raspolorenja medu Slovencima izmedu 16 ј 29 godina, gde је ustanovljeno da, jako је Slovenjja kao najnaprednija od svih tranzicjjskiЬ zemalja zamjla sa transformacjjom privrede ј drШtva ј pridrufila se Evropskoj Unjji, ј dalje omladina nema poverenje u poljtitkj sjtem u ce!inj. Polititkim strankama ne veruje 79,8% ispjtanih, vodecim politi~arima ne veruje 74,4%, sve~tenjcima ј crkvi ne veruje 62,3%, а onih koji nisu reljgjomj је tak 52,7%. Slovenatkoj vojsci ne veruje 34%, medijima ne veruje 38,4%, NA TO-u ne veruje 41 ,6%, а Evropskoj unijj ne veruje 41 ,5% mladih. Konstatacjju "Svi polititari su isti" kao tatnu је ocenila polovina ispitanih, а sa njom se ne slaie treeina. Politicke vrednosti i ideoloslci stavovi Lilijana CiCakaric 163 lcvazi institucije. Najveti legitimitet ufivaju vojska i crlcva, jer se smatra da su kako tako odolele razaranjи zahvaljиjuci cvrstoj strukturi i hijerarhijskoj prirodi odnosa. Grafikon 26. Poverenje и institucije adolescenata i roditelja (srednje vrednosti) - Predsednik i: , .,~ 1 - Politicke stranke i: lt: 1 - . Parlament IL:~ - Vlada li:: и: 1 - Mediji i:li: 1 - Sudstvo ~ 1 .::: 1 - Policija .:.::; 1 i: 1 - Crkva {.. 1 -,л"·h "· .:::; ·- -'-· ., 1 - Vojska t: 1 :р . ' "t:: ·" 1 . ' ' 0,0 Ј ,О 2,0 3,0 4,0 5,0 6,0 ј О Adolescenti О Roditelji ј Sa porastom obrazovanja i socijalnog statusa ispitanika opada poverenje и legitimitet institucija. Najvise poverenja u vojsku, politicke partije i policiju iskazujи najni.Ze obrazovani roditelji i oni koji koji pripadajи nizem socijalnom statusи. Тiр porodicne organizacije је u maeajnoj korelaciji sa 1egitimnoscи postojeteg sistema. Veee subjektivno ucesce clanova porodice и dono5enjи znaeajnih odluka, demokraticnost i individualnost, proizvode veti stepen nepoverenja и drustvene i drZavne institucije. Dok tradicionalisticlci i izolacionisticlci model porodicnih odnosa generisи visi stepen institucionalnog poverenja. I odnos ispitanika prema politici је и obmutoj korelacij i sa poverenjem и druStveni sistem. Oni ispitanici koji imajи najvise poverenja и vojsku, crkvu, medije i sиdstvo, pokazujи izuzetno nizak stepen Politi~ke vrednosti i ideoloski stavovi Lilijana CiCakaric 164 interesovanja za politiku i poznavanje politickih sadrZaja. Rezultati brojnih ist:raiivanja iz ove oЫasti pokazuju da је u razvijenim demokratskim druStvima situacija obmuta. Labavija struk:tura odnosa i participativna kultura u porodici doprinose razvoju pozitivnog odnosa prema postojeeem demok:ratskom politickom sistemu i proizvode veei stepen identifi.kacije sa institucijama ~tva i drZave (Easton, Dennis, 1989). Nalazi ovog istra.Zivanja potvrdjuju tezu da tip politickog i d.ruStvenog sistema, odnosno ideoloski faktori , umanjuju znaeaj tipa organizacije i opste atmosfere u porodici za generisanje modela politicke socijalizacije. Uticaj ideoloskih faktora је veci, jer od prirode druStvenog sistema u velikoj meri zavisi model porodicne socijalizacije i stepen identifikacUe pojediлca sa sistemom. 7.2.3. Ciljevi i pravci razvoja drиStva ОЬе generacije iskazuju podjednako nezadovoljstvo pravcem kojim se razvija srbijansko druStvo. Na pitanje "Da li se situacija u Srbiji i Jugoslaviji odvija u dobrom ili losem pravcu ?", oko dve treeine adolescenata i preko polovine roditelja odgovaraju negativno (56.3о/о/62.6%), а nesto manje od treeine adolescenata i cetvrtine roditelja nije u stanju da oceni pravac kretanja, ili nije zainteresovana ili ne razmislja о tome. Medju ovim ispitanicima se takodje nalaze oni koji su nezadovoljni. То se naslucuje ро tome sto vecina ispitanika smatra da za sudbinu zemlje nije kriva medjunarodna zajednica, svega petina i adolescenata ј roditelja misli dajeste, niti susedne zemlje i narodi (12% /16.8%), nego pre svega vlast u SrЬiji (62,8%/59%). Medjutim, poraiavajuca је cinjenica da svaki peti adolescent ј svaki cetvrti roditelj sebe smatra odgovomim za tu situaciju. Za adolescente је to prihvatljjvo, jer pripadaju generaciji koja nije Ьila u prilici da odlucuje ni о cemu, da glasa na izborima ili da u~stvuje u protestima. Medjutim, kod starije generacjje se prepoznaje potpuno odsustvo odgovomosti za d.ruStvena zЬivanja, odsustvo svesti о njenom udelu u kreiranju razarajuce politike i propadanju institucija druStva. Zabrinjava odsustvo druStvene odgovomosti kod roditelja i uticaj tog faktora na socijalizaciju mladje generacije. Medju srednje i visoko obrazovanim roditeljima је najvi5e onih koji se izjзSnjavaju za kritiku postojeee vlasti. lspitanici sa osnovnom skolom i niieg socijalnog statusa, eesee pom.inju druge narode u susedstvu i posebno medjunarodnu zajednicu kao glavne krivce teske situacije u kojoj se nalazimo. Takvi ispitanici su istovremeno i oni koji su nezainteresovani za politiJru i politicka zЫvanja. Politi~ke vrednosti i ideolo~ki stavovi Lilijana CiCakaric 165 Onos prema prioritet:nim ciljevi.ma druSt:va ispitivan је kao znaeajan element ideolo~ke orijentacije i jedan od glavnih indik.atora demokraticnosti politi~k:ih stavova ispitanika. Od ispitanika је t.raZeno da vrednuju jedanaest d.ruStvenili ciljeva na skali od 1-5, kao vrlo vaZ.ne, srednje vaZ.ne, malo vaZ.ne i nimalo va.Zne, а postojala је mogucnost i da ne odgovore. I~unavanjem srednje vrednosti za svak:u tvrdnju dobijena је rang lista prema stepenu va.Znosti ciljeva za ispitanike (grafikon 27.). Grafikon 27. Glavni ciljevi drиStva и buducnosti (rang) - - Postovanje ljudskih prava i,._ 1 ~ 1 - Naciooaloo pitaoje ""1":. 1 -::: 1 - SloЬoda miSijenja i izraiavanja - . ~ 1 ~-:; . 1 - Ubпavanje procesa privatizacije ' ::· 1 ~ 1 - Nepaoslenost ~-r: 1 ~ 1 - Borba protiv korupcije i kriminaJa .;:;. 1 ~ Ј - Saradoja sa svetom • 1 • 1 - Visok Zivotni standard ,о .. 1' • 1 - Demokratizacija politickog sistema · ~ '1'1 i: 1 - Pravoa drfava ' -с ~ 1 .;: 1 - Jaka i zdrava privreda .;: 1 i: 1 ' ' ' . ' о 2 4 6 8 10 / О Rodirtelji О Adolescenti / Rangiranje jake i zdrave privrede, demokratizacije politi~kog sistema i pravne dr~ave na prva tri mesta na skali ~tvenili ciljeva govori о podjednakom znaeaju koji ispitanici оЬе grupe pridaju ekonomskim, politi~kim i pravnim aspektima ~enog razvoja. Orijentacija prema Politi~ke vrednosti i ideolo~ki stavovi Lilijana Ciblcaric 166 sva tri ciljaje nesto poieljnija za mladjи nego za starijи generaciju. Demok:ratizacijи sistema kao prioritet је vise zastupljena medjи visoko i srednje obrazovanim roditeUima, pripadnicima visih slojeva i zaposlenima и privatnom sektoru. Ispjta.Шci koji sи aktivno zainteresovani za politiku ј Ьоlје poznajи poljti~ke sadrZaje, takodje, visoko rangirajи ovaj drustveni cilj. Drugu grupи prioritenih ciljeva ~ini saradnja sa svetom, visok iivotni standard i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala. Roditeljj svih obrazovnih i socjjalnih profila pokazujи istu zainteresovanost za ovakve druStvene proЬleme. Interesantno је da sи skorovo za оЬе grupe ispitanika isti, odnosno da иopste nema generacijskih razlika и stavovima. Medjutim, primetne sи neke druge naznake. Na primer, ispita.Шcj koji sи vise aиtoritamo i tradicionalisti~ki nastrojeni, и veeoj meri podrZ.avajи obracun sa k.riminalom ј korupcijom. Zatim, roditelji i adolescenti koji pokazuju veei stepen socijalne tolerancije prema drugim druStvenim grupama, posebno prema drugim narodima i konfesijama, и vecem procentu se izja§njavajи da је postovanje ljudsk.ih prava i prava manjina jedan od prioritetnih ciljeva druStva. Interesantno је da је vecina ispitanika ukidanje sankcija i otvaranje zemlje prema svetи prihvatilo kao prioritetniji cilj od resavanja nacionalnog pitanja. VarijaЬle obrazovanja i socijalnog statusa sи и pozitivnoj korelaciji sa ovim ciljem, kao i stepen zainteresovanosti za politiku i poznavanja politickih sadr.laja. Nacionalno pitanje је rangirano na pretposlednje mesto, sto govori da ispita.ruci resavanje tog pitanja tumaee na drugaciji nacin, nego sto је to Ьilo prethodnih godina.. SlaЬija podrska kоји ispitaruci daju ciljи иbrzзne privatizacije vezana је za prihvatanje koncepta liЬeralne t:rZisne ekonornije. Implementacija tih novih ekonomskih vrednosti и postsocijalistickom druStvu proizvodi dugotrajne konflikte. Као i и drugim istocnoevropskim zernljama, prestrukturiranje privrede podrazumeva otpиstanje viska radne snage, stvaranje pravog t:rZista rada, promenи obrazovne i profesionalne strukture radne snage, drugacjji odnos prema radu, kao i potrebи za jakim sindikal.nim organizacijama и borЬi za zaZtitu prava radnika. ZЬog ovakvih tшbulencija, uocljiv је amЬivalentan odnos ispitanika prema privatizaciji i shodno tome, manji stepen podrSke. Pozitivniji odnos prema ovom ciljи imajи vise, visoko ј srednje obrazovani roditelji, oni koji sи viseg socijalnog statusa ј strucnjaci. То sи ispitanicj kojj Ьi se uslovno mogli nazvati "doЬitnicima" и tranzicjjj. Rangiranje postovanja ljиdskih prava i sloЬode misljenja i i.zraZavanja na poslednja mesta skale prioriteta govori о odsustvu svesti о znaeajи ovih vrednosti za razvoj particjpativne politicke kulture ispitanika. Participativna kultura u porodici Lilijana Cickaric 167 8. PARПCIPATIVNA КULТURA U PORODICI 8.1. Politicki aktivizam 8.1.1. PolitiCko ропаЈапје i ku/Jura и tranziciji Politicko ponзSanje је usko povezano sa Citavim spektrom faktora politicke socijalizacije od kojih su najvaZ.niji i najeesee ispitivani, politicka komunikacija i infonnisanost, poznavanje politickih pojmova i procesa, poverenje u politicke institucije i politic}ci sistem i aktivnost u drШtvenim organizacijama i udruZenjima. U literaturi su vee opisane i obja.Snjene razHcite tipologije politickog pona.Sanja. Ono moze Ьiti direktno ili indirektno, konvencionalno ili nekonvencionalno, formalno ili neformalno, institucionalno ili vaninstitucionalno i konzervativno, odnosno altemativno. Politicka participacija kao oЬlik politickog ponaSaпja је najodgovornija za stvranje pojedinca kao politickog Ьiса, za razvoj politicke kompetentnosti i efikasnosti, za formiranje politickog i ideolo~kog pogleda na svet i konacno na zaokruZivanje njegovog politickog identiteta i politicke kulture. Sklonost ka politickom delovanju је velikim delom povezana sa poverenjem koje gradjani iskazuju prema postojecem politickom sisternu. U razvijenim demokratskim drustvima oni koji najvise veruju u legitimitet postojeceg sistema, najvi§e su skloni da smatraju da је politicka aktivnost za njih vaZпa i da mogu svojim delovanjem da uticu na izvesne korekcije u politickim procesima. Politicki neaktivni gradjani, koji Cak i ne glasaju, iskazuju izrazito nepoverenje prema politickim institucijama, dok trecoj grupi pripadaju pojedinci koji iskazuju izvestan stepen poverenja, ali smatraju i da oni licno nemaju uticaj na drШtvena kretanja. Njima nedostaje politicko samopouzdanje i clrШtvena refleksivnost. Ova tipologija nije primenjiva na autoritarna, nedemokratska, represivna drШtva, gde је poverenje koje gradjani iskazuju u legitimitet sistema u obrnutoj korelaciji sa stepenom njihove politicke efikasnosti i participacije. Rezu1tati istra.Zivanja politickog identiteta om1adine u Poljskoj potvrdjuju d.a najniZi stepen politizovanosti i najveci stepen podrske vladajueem autoritarnom sistemu pokazuju deca iz ruralniЬ sredina, cije su porodice niZeg obrazovnog i socijalnog statusa, dok su deca iz porodica srednje klase vise politicld aktivna i znatno manje podrZavaju postojeci sistem (Fratczak-Rudnicka, 1991). Do slicniЬ rezultata doslo se i u istraz.ivanju studentske populacije kod nas, gde је ustanovljeno da su najaktivniji clanovi, organizatori i protagonisti studentkog protesta protiv rezima Slobodana Milosevica 1996/97, Ьili mladi Jjudi koji poticu Participativna kultura u porodici Lilijana Cickaric 168 iz porodica srednje klase, gde su roditelji urbanog porekla, visokog obrazovanja, strucnjaci i intelektua1ci (Мilic, Cickaric, Jojic, 1997; Мilic, Cickaric, 1998). Prema mШjenju mnogih teoreticara participativna orijentacija u politickom pona5anju је uslovljena konceptom gradjanina koji varira u zavisnosti od pripa.danja odredjenoj druStvenoj klasi. Rezultati brojnih istraiivanja su potvrdili da klasna pripadnost utice na politicku participaciju preko procesa socijalizacije za politicko delovanje. Papripadnici odredjene klase imaju i odredjeni koncept politicke socijalizacije. Dok niZe klase gradjanina vide kao pasivnog cinioca politickog sistema, viSe klase eesce smatraju da gradjanin treba da se aktivno angafuje kroz politicku participaciju. Noлne participativnog politickog pona5anja se prenose sa roditelja na decu. D~a iz porodica koje pripadaju srednjoj klasi su vise podsticana unutar porodice da kreiraju i da isk.aiu sopstveno misljenje, makar to macilo i neslaganje sa misljenjem odraslih (Flanagщ 1998). Ovo је posebno karakteristicno za razvijena, demokratska druStva, gde vec postoji odredjeni kontinuitet u aktivnom politickoj partjcipaciji medju generacijama koje pripadaju srednjoj vi5oj klasi. Buduci da је politicka kultura skup predstava о politickom poretku, pojedini autori nagla5avaju da se primer politicke kulture zajednice koja pociva na organskom jedinstvu druStva i drZave, upravo moze naci u Srbiji. Takva politicka zajednicaje uvek pracenajed.nim tipom patemalisticke politicke kulture koja se zasniva na ideji da је drZava glavni depoziter ljudskih sloЬoda, prava i imovine (Podunavac, 1998:30). Paternalizam uvek pocjva na atornizovanoj i bespomoenoj masi, а takva politicka zajednicaje uvek bojailjiva i zatvorena prema okolini, ali iskazuje sposobnost da sacuva identiet ј u situacijama najtezih socijalniЬ i politjckih kataklizmi. Medjutim, taj snaZni i trajni identitet se placa snizenim kapacitetom za socjjalne ј politicke promene Za razliku od poljticke kulture razvjjenih demokratskih druStava ang\osaksonskog ili kontinentalnog tipa, u SrЬiji nije jos uvek i:zvrSen proces racionalizacije ј modernizacije poljtickog zivota. Као i cjtavo druStvo ј poljtjcka kultura је u tranzicjji ј prate је jdenticni efekti procesa retradicionalizacije i repatrijarbalizacije. Za vitalnost politickih i druStvenih institucija od velikog macaja је postojanje zdravog i dinamicnog civilnog druStva koje obuhvata razne vrste dobrovoljnih asocijacija, organizacija, kluЬova, sindikate, crkvene i bumanitarne organizacije. Nivo druStvenog kapitaJa jedne zernlje meri se stepenom socijalnog poverenja u druStvene institucije, anga.Zmanom u gradjanskom Zivotu, povezanoscu sa zajednicom, clanstvom u vladinim i nevladinim Participativna kultura u porodici Lilijana Ci~k.aric 169 organizэcijama i glasanjem na izЬorima. То su kljи~ni elementi civilnog Zivota kroz koje se ostvaruje neposredan politi~k.i interes i zadovoljavajи socijalne potrebe jюjedinca ili odredjene druStvene grupe. Civilno dru.Stvo dobrim delom ~iva ј na porodici, jer pomocu nje pojedinci Ьivaju integrisani u dru.Stvo, sti~u norme i obrasce ponaSa.nja, odredjene vrednosti i znanje koje se prenose sa generacije na generacijи. Politi~ko pon.aSanje u ovom segmentu ist:raiivanja analizirano је na osnovu izjзSnjavanja ispitanika о odnosu prema politi~kom delovanju (aktivizam), spremnosti da se politi~k.i aktiviraju i иkljиre u dru.Stveni Zivot ( efikasnost ј kompetencjja), ucescu и formalni.m i neformalnim oЫicima politi~ke particjpacije, odnosno aktivnosti и politick.im organizacijama ј иdru.Zenjima (participacija). Ove varijaЬle su potom posmatrane и korelaciji sa stepenom obrazovanja, socijalnim statusom ј tipom porodicne organizacije, kako Ьi se formirala sto preciznija slika о politickom ропаSаnји ј prisustvu participativnog modela politicke kulture kod оЬе generacjje. 8.1.2. Odnos prema politickom delovanju Jedan od glavnih indikatora politickog ponзS.anja је odnos prema Ьilo kojoj vrsti politickog angai:mana. Motjvacjja za politicko delovanje u prvom redu zavisi od procene sopstvene spremnosti za akcijи i verovanja и mogucnost da se tom akcijom mogu ostvariti odredjene promene u dru.Stvenom Zivotu. Ove kategorije, pak, po~jvaju na raspolaganju odredje~ politi~kim znanjem i iskustvom, odnosno specificnim poljtickim vrednostima i stavovima. Drugi motjvacioni faktor poljtiCkog delovanja је odnos prema vladajиcem poJjtickom sistemu, kojj је najres6e obojen cinizmom, skepticizmom, negatjvizmom i kritickim stavom prema poJjtici kao delatnosti i politiCarima kao glavnim akterima na politickoj sceni . Pojaean socijalni aktivizam devedesetih godma и SrЬiji, posebno kod mladje popиlacije, је posledica intenzivne politizacije svakodnevnog Zivota i sazrevanja и uslovima krize i tranzicjje druStva. Ako иporedimo podatke iz istra.Zivanja omladinske popиlacUe u svetu tokom poslednjih nekoliko decenija, moze se uoCiti da је stav prema druStvenom angai:manu varirao od visoke potrebe za aktivitetom tokom ј nakon studentske pobune 1968. godine, do opadanja prosocijalne motivacije m.Iadih sedamdesetih i osamdesetih godina, da Ьi poretkom devedesetih ponovo doslo do svojevrsnogjacanja politiCkog i socijalnog aktivizma, posebno studenata i mladih, Part.icipativna kultura u porodici Lilijana Cickaric 170 obrazovanih pripadnika srednje klase. Za omJadinslcu populaciju posebno postaje interesantno uce§ce u neformalnim ј vaninstitucjonalnjm oЬljcima politickog delovanja, а to podrazumeva anga.Zman u novim druStvenim pokretima, ekolo§kim, mirovnim, feministickim, antiglobalistickim i antimonopolistickim. Sldonost ka ovakvim oЬljcima politickog delovanja Ьila је uvek prisutna ј kod na§e omJadine, sto potvrdjuju i rezultati istraiivanju Zivota neformalnih grupa u Beogradu osamdesetih godina, gde se preko polovine anketiranih omladinaca izjasnilo da Ьi ucestvovalo u demonstracijama ј Strajkovima (Joksimovic, Milic, Maric, Popadic, 1988). Ј u jednom drugom istrafivanju, ustanovljeno је da bi se 70% m1adih ispitanika anga.Zovalo u akcijama koje doprinose druStvenim promenama. Fokus politicke akcije i pona§anja mJadih kretao se od perifemih ka centralnim druStvenim pitanjima, od sekundamog ka primarnom druStvenom uticaju i od institucionalne ka vaninstitucionalnoj formi aktiviteta (Мihailovic, 1990). Uticaj roditeljske politicke aktivnosti na adolescente se ostvaruje direktno ј indirektno. Kako је vec u ovom ist:raZivanju ustanovljen veliki uticaj roditelja na odnos prema politici i politicko znanje i islcustvo, u ovom poglavlju se analizira proces putem kojeg se prenose odredjene participatorske norme ј standardi politickog pona§anja sa starije na mladju generacjju. Preko polovine i roditelja i adolescenata su iskazali pozitivan stav prema politickom delovanju, odgovorivsi d.aje to "dobar naein d.a se nesto promeni u druStvu" (grafikon 28.). Ovakav aktivisticki potencijal је znatno visj od oeekivanog, ali gaje relativno jednostavno objasniti. Empirijski deo istraZivanja obavljenje u vreme velikih tenzjja oko predstojeeih izЬora i rastuee represije Мilosevieevog reima 2000 godine. U to vreme aktivisticki potencijal stanovnistvaje Ьiо u konstantnom usponu. Delovanje pokreta Otpor, opozicionih partija, medija i nevladinih organizacija podsticalo је motivaciju gradjana za druStvenim anga.Zmanom, te se moglo ocekivati da се vecina ispitanika biti pozitivno orijentisana prema politickom delovanju, koje se u prvom redu shvatalo kao doprinos u svrgavanju autoritamog i destruktivnog re:Z.ima SloЬodana Мilosevica. Participativna kultura u porodici Graftkon 28. Odnos prema politickom de/ovanju Ne treba se me5ati Da se iskaiu liCiri kvaliteti Napredovanje u drustvu Gubltak vremena Dobar nacin da se izvedu promeoe о 20 40 60 80 1 О Roditelji О Adolesceoti 1 Lilijana Cickaric 171 100 120 Oko petine i adolescenatз i rodjtelja su poJjtjcki neaktivni ј jskazuju izraziti pesjmizam и pogledи mogucnostj da se njbovim poljtickim anga.Zovanjem ne~to promeni и druStvu, izja5njavajиcj se najeesce daje "to gubirak vr~mena". Svakj deseti roditelj, odлosno osrni adolescent politicko delovanje posmatra iskljucivo kroz иtjJjtarnи funkciju, kao nacjn da se ostvare odredjene beneficije, napredиje и karijeri ј u druStvu. Oko 11% adolescenatз ј 13% rodjtelja pripada grupi indiferent:nih, koji smatrajи da se "ne treba uop~te mesati u poljtiku". Vrlo mali broj srednjoskolaca i roditelja sbvata polticki anga.Zman kao kreativan cin ј mogucnost da se "iska.Zu vlastite sposobnosti i licni kvaliteti". Ovo sи retki ispjtanicj koji politiku kao delatnost tuma.Ce pozitivno i koji predstavljajи potencijalne aktiviste. Generalno posmatrano, oko treeine pripadnika оЬе starosne grupe је iskazalo nespremnost, а preko polovine bi aktivno uk:ljublo u teku6a poljticka zbivanja. Generacijske razlike nisu posebno izra.Zene kada је rec о odnosu prema politickom delovanju. Ј stariji i mJadji ispitanici u velikom broju podrZavaju aktivni odnos prema poljtickoj participaciji. То је potvrda teze о uticajи istorijskih okolnosti i situacionih faktora na porast Participativna k:ultura u porodici Lilijana Ci~karic 172 aktivizma, ali је istovremeno i dokaz о izvesnom uticajи koji roditelji svojim politi~kim iskustvom ostvaruju na mladjи generacijи. Nalazi brojniЬ istra.Zivanja su potvrdili da је odnos roditelja prema druStvenom i politi~kom anga:Zmanи jedan od najvaZnijih faktora u politi~koj socijalizaciji (Вraungart, 1975; 1984; 1994; Мilic, 1984; 1986; 1988; Sberkat, Blocker, 1994:830; Milic, Cickaric, 1998). Dokazano је da ukoliko roditelji pokazujи afinitet prema aktivnom politi~kom delovanju, povetava se mogucnost da i deca zastupajи isti takav odnos. Medjиtim, to ne znaei da negativan odnos roditelja prema politickom angaZтanu nиZno prouzrokuje i isti takav odnos deteta prema tom pitanjи. U ist:ra.Zivanjи omladinske populacije osamdesetih godi.na, Andjelka Milic је utvrdila pozitivnи vezu izmedjи intenziteta politicke atmosfere и porodici i odnosa omladinaca prema politi~kom aktivitetu. u porodicama gde је иtvrdjena slaba politi~ka atmosfera, cak 35% mladih smatra daje politi~ko angaZ.ovanje guЬJjenje vremena, а 11% odbija svaku pomisao ла takvu vrstu aktivnosti. U porodicama и kojima preovladjиje jaka politi~ka atmosfera, Cak 80% omladinaca ima pozitivan odnos prema ovoj vrsti angaZ.ovanja, dok 28% smatra da takvo angaZ.ovanje omogucava iskazivanje individualniЬ potreba, vrednosti i sposobnosti. (Milic, 1988:84). I и istraiivanjи studentske populacije и protestu 1996/97. godine, potvrdjeno је da је kontinilltet poljtjckog delovanja и porodici jedan od najznaeajnijih faktora za generisanje prosocijalne motivacije kod studenata. Vise od trecine rodjtelja aktivnih иcesnika studentskog protesta sи иcestvovalj stиdentskoj pobuni 1968. godine. Takodje, veliki broj rodjteUa studenata aktivista sи redovno иcestvovali и gradjanskim protestima tokom devedesetih. Cak vise od polovine protagonista i organizatora protestaje odgovorilo da njihovi roditelji potpuno ј aktivno podr.lavajи studentski protest, sto potvrdjиje da protest nije nastao kao jzraz generacijskog konflikta i antagonizma izmedjи roditelja i dece, vec је Ьiо manifestacija radjanja nove politicke paradigme (Мilic, Cjckaric, 1998:191 ). Rezultati pokazujи da је intenzitet politicke atrnosfere и porodici usko povezan sa socio- ekonomskim obelezjima roditelja. Srednjoskolcj ciji roditelji imajи visoko ili vise obrazovanje, koji pripadajи visim slojevima ј strucnjacj sи i intelektualci, cesee prihvataju aktivisti~ki odnos prema politickom delovanju ј obmиto, adolescenti ciji sи roditelji niie obrazovani, pripadaju radnickim zanimanjima ј niiim slojevima, najeesce smatrajи da se "ne treba meSati и politiku" i "daje to guЬitak vremena". Participativna kultura u porodici LiЩana Cickaric 173 Grajikon 29. Tip porodicne organizacije i odnos adolescenata prema po/itic"kom delovanju lndife re ntan Utilitaran Aktivan 0% 20% 40% 60% 80% 100% о Tradiciooalis ticki о Egalitaris ticki О lndividualisticki о lzolacionis ticki Pokazalo se, takodje, da tip porodicne organizacije i op~ta atmosfera и porodici znacajno иtiси na aktivisticki odnos prema politickom delovanjи (grafikon 29.). Srednjoskolci koji Zive и porodicama и kojima vlada veeajednakost, sajaee izraienom aиtonomijom pojedinca i veeim иcescem и odlиcivanju, pokazujи pozitivniji odnos prema politickom delovanjи (1 0%- 16% ). S druge strane, ispitanici iz tradcionalistickili porodica, gde se retko иeestvuje и dono5enjи odluka i gde је aиtonomija pojedinca ogranieena, redje prihvatajи aktivnи politick.'U participacijи (4%-8%). Zainteresovanost za politiku i intenzivna politicka komunikacija unиtar porodice sи faktori od velikog znacaja za odnos prema politickom aktivizmи. Cak 27% adolescenata koji sи se izjasnili da sи роtршю indiferentni prema politickom angaZтanu, nikad sa roditeljima ne razgovara о politici. Меdји onima koji eesto razgovaraju, najvise је oniЬ srednjoskolaca koji zastupajи aktivisticki stav, smatrajиci da је politicki angaZтan dobar nacin da se izvedи promene и druStvu (12%) (grafilшn 30.). Ovakvi nalazi jos jednom potvrdjиjи polaznu hipotezu da od intenziteta politicke atmosfere и porodici direktno zavisi odnos prema politickoj participaciji i daje politicki aktivizam adolescenata usko povezan sa roditeljskim iskustvom. Participativna kultura u porodici Lilijana Ci~karic 174 Grafikon 30. Politic'ka komun.ilшcija и porodici i odnos prema politickom de/ovanju lndiferentan ~ Utilitaran е - .:с N 1 ~ Ъ.:=Ј ~ - .~ Aktivan 0% 20% .W% 60% 80% 1 ОО% 1 О Cesto razgovaraju О Ponekad D Nikad 1 8.1.3. Politicka efikasnost i kompetencija U pozadilli odnosa prema socijalnom i politickom angaimanu nalazi se pitanje procene mogucnosti vlastitog uticaja na dono~enje znacajnih odluka, kako u porodici, tako i u siroj okolini i drustvu. Participacija u donosenjи zna~jnih odluka и porodici је jedan od kljи~niЬ faktora za razvoj socijalne odgovornosti i svesti о neophodnosti aktivisti~kog politickog ponМanja (Alrnond, Verba, 1989). Uticaj na donosenje zna~ajnih odluka и porodici podstice socijalnи odgovornost, poverenje и institucije drustva i sistem kao celinu, te predstavlja predispozicijи za potencijalni politicki angaZшan. Samopozdanje i vera и vlastitu moc da se иtiee na dru.Stvena zЬivanja predstavlja bazicnи predpostavkи politicke efikasnosti i politicke komnpetencije, najva.Znijih indikatora participativne politicke kulture. Na pitanje "Da li mozete da иtiee na donosenje va.Znih odluka и sredilli и kojoj zivite?", ispitanici sи se izj~njavali и modalitetima na skali od 1-5, odlиcivsi se za kategorije nimaJo, malo, srednje, mnogo i ne mogu da procenim. Sumarno posmatrano, vecina ispitanikaje odgovorila da najvise uticaja ima и svojoj porodici (adolescenti 3,8, а roditelji 4,1), а tek onda u k.rugu prijatelja (3,3/2,8), na poslи (2,5), и udruZenjima i organizacijama (1 ,9) i иopste u drufuiu (1,9/ 1,7). Ро njiЬovom misljenju, иticaj na donosenje m~jnih odluka и dru.Stvиje minimalan (graflkon 31. ). Participativna kultura u porodici Lilijana Cickaric 17 5 Grafikon 31. Uticaj и donosenju znaeajnih odluka U dru~tvu U udru!enjima gradjana U organizacijama U krugu prijatelja о 2 4 6 8 10 / О Adolescenti О Roditelji 1 Dobijene srednje vrenosti pokazujи d.a generacijske razlike nisи previ§e izra.Zene. Moze se ipak primetiti, sto је bilo i oeekivano, d.a roditelji eesee smatraju d.a је njihov uticaj и porodici . veei, dok adolescenti rnisle d.a sи иticajniji medjи svojim prijateljima i vrsnjacima. Kada је rec о uticaju koji ostvarujи и druStYenim asocijacijarna i organizacija i druStvu kao celini, ocene za оЬе grupe ispitanika sи niske i identicne. Istovetnost и izja5njavanjи starije i mladje generacije potvrdjиje daje generalno nivo politicke kompetencije i politicke efikasnosti nizak i navodi nas na ishitren zakljиcak d.a veea participacija и porodici nije nu.Zno predиslov za Уееи politicku kompetentnost i efikasnost. Medjиtim treba imati и vidu jednи vrlo VaZnU cinjenicu. Politicka efikasnot ј kompetencija dobrim delom zaYise i od identifikacije ispitanika sa vladajucim politickim sistemom. Као sto se vidi na osnovu dobijenih rezultata, identifikacija ispitanika sa postojecim autoritarnim Miloeevieevirn reZimom i vladajucim politickim sistemom је и vreme istraZivanja 2000. godine bila minimalna, odnosno na najniiem nivoи od pocetk.a njegovog osnivanja. U privatnom Zivotu, unutar porodice i medju prijateljima ispitanici ostvarujи visok stepen participacije i veliki uticaj u odlucivanju, ali u javnom zivotu nivo исеsса i иticaja opad.a. То Participativna kultura u porodici Lilijana Cickaric 176 nedvosmjsJeno potvrdjuje da od stepena identifikacije sa politickim sistemom u velikoj meri zavisi i stav ispitanik.a о sopstvenom uticaju na dono5enje znaeajniЬ odluka u druStvu. Posebno posmatrajuci ispitanike koji imaju najviSe uticaja u donosenju odluka u porodici, ustanovila sam da su to istovremeno i oni koj i smatraju daje njihov uticaj u druStvu veCi. ОШ ispitaruci cije је ucesce u donosenju odluka u krugu porodice minimalno, cesce se izja.Snjavaju da је njihov uticaj u druStvu beznaeajan. Obrazovaruji roditelji i oni koji zauzimaju vise socijalne polo.taje i deca iz takvih porodica, cesce su skloru da tvrde da је njiЬov uticaj u udru.Zenjima i organizacijama veci i obmuto. Posebno upada u oci nalaz da model porodicne orgaruza.cije koji ukljucuje visi stepen subjektivne participacije u donosenju odluka predstavlja znacajan mebani72m za uspostavljanje vece politicke kompetencije i efikasnosti (grafikon 32.). Adolescenti koji poticu iz porodica u kojimaje razvijena autonorruja njenih clanova, gde se praktikuje veca subjektivna partjcipacija ј stimulise individualnost i kompeticjja, cesce smatraju daje njihov uticaj u druStvenim orgaruzacjjam ј udru.Zenjima veci (2, 1-2,5). Oru koji poticu iz porodica sa tradicionalnom, hijerarhijski uredjeoom strukturom, autoritarnim obrescima uredjenja odnosa, pokazuju nezainteresovanost za participacij u, kako u porodici, tako i u organizacijama i institucijama druStva (1, 1-1 ,9). Gra.fikon 32. Tip porodicne organizacije i uticaj adolescenata и donosenju odluka U dru§tvu U udruienjima U organizacijama Medju prijateljima U porodici 1% 21% 41% 61% 81% 101% О Tradicionaiisticki О Egalitaristicki О Individualisticld О Izolacionisticki Participativna kultura u porodici Lilijana Cickaric 177 Sa porastom vezanosti za politiku raste i politicka efikasnost ispitanika. Posmatranjem onih ispitanika koji su zainteresovani za politiku, Ьоlје informisani i bolje pomaju politicke sadr:Zaje, ustanovila sam da oni eesee smatraju da mogu da uticu na donosenje odJuka u druStvu. Ispitanici koji nezainteresovani za politiku, najeesce smatraju da је njiЬov uticaj na druStvena zЬivanja m.inimalan. Ј medju adolescentima koji u krugu porodice eesce diskutuju sa roditeljima о politickim temama, ima vise onih koji smatraju da је njihova moc u dono.5enju odluka, kako и porodici, tako medjи prijateljima, и druStvenim roganizacijama, asocijacijama znaeajna. Sklonost ka socijalnom aktivizmи је usko povezana sa shvatanjem da pojedinac ima vе6и moc da оdlисије и druStvu. lz interakcije ova dva faktora proistice veC.a poJiticka kompetencija i eflkasnost. RoditeJji koji ocenjuju politicki anga.Zman kao znacajan za sprovodjenje druStvenih promena, smatrajи da imaju i vise mogucnosti da иtiси na donosenje znacajnih odluka kako и udruienjima (2,5), tako i u poJitickim organizacijama (2,4), i sire u druStvu (2,1). Sdruge strane, roditelji koji smatraju daje politicki aktivizam nesvrsishodan ili ga ne prihvataju iz nekih drugiЬ razloga, smatrajи takodje da sи njihov uticaj u drustvu, odnosno politicka kompetentnost i eflkasnost na niskom nivou (graflkon 33.). Grafikon 33. Odnos prema polic1coj delatnosti i uticaj па donosenje odluka U dru§tvu U udгuienjima U organiz.acijama Medju prijateljima Na poslu U porodici 1 3 5 7 9 11 13 15 1 О Aktivan О Utilitaran О lndiferentan 1 Participativna kultura и poroclici Lilijana Cickaric 178 Na osnovu analize vrednosnog i ideolo~kog profila ispitanika i иticaja koji ostvaruju u druStvu. ustanovila sam da i ovi fak:tori igraju znacajnu ulogu и formiranjи poJjticke efikasnosti i kompetencije. Ispjtanici koji роkаzији vееи toleranciju prema drugim druStvenim grupama i imajи vece poverenje u druge ljude, iskazujи vi~i stepen иticaja u dru§tvenim organizacijama i ud.ru.Zenjima. S druge strane, vi~e aиtoritarno i traclicjonalno orijentjsani pojedincj najee~ee smatrajи daje njihov иticaj na donoSenje odluka u druStvu minimaJan. Ispitanici koji sи vi~e orijentisani ka demokratizacijj politickog ziovota, иspostavljanjи t:rii~ne privrede, ukidanjи sankcUa i integraciji Srbije. и Evropu, cesce su skloni da tvrde daje politjcki angaiman znaeajan za sprovodjenje druStvenih promena ј daje njihova moc odlиcivanja и organizacijama, ud.ru.Zenjima i dru§tvu kao celini veca. lz ovoga se moze zзk.ljиciti da mogucnost za ispoljavanje viseg stepena politjcke efikasnosti i kompetencije pocjva i na prisustvu spe.cificnih vre.dnosnih preferencija kod.ispitanika (otvorenost, tolerantnost, poverenje u druge ljиde) i odredjenih politickih i ideoloilih stavova (liЬeraJizam, trZisna privre.da, demokratizacija politickog zivota, integracija u EU). 8.2. Politicka participacija 8.2.1. Protestno ponaJanje Neformalna politika, koja izmedju ostalog ukljucuje i druStvene proteste ј pokrete и Jokalnoj sredini, ali poslednjih decenija sve vise i na globalnom njvoи, najcesci је vid politickog delovanja, posebno mladje generacije. Dru5tveni protesti kao vid nekonvencionalnog poJjtickog delovanja su bili najzastupljeniji oЪlik politickog pona5anja gradjana SrЬije krajem osamdesetih i tokom devedesetih godina. Najpre su to Ьili reZi.mski mitinzi "antjЬiroktatske revolиcije" na Kosovu, и Vojvodini, ро SrЬiji, kao podrSka Мilo§evicevoj ratnoj poljtjci. Кasnije su se javile prve antirezimske demonstracjje studenata i opozjcije 1991. godine, pracene kasnije nizom sporadicnih protesta. Najvecj protest gradjana i studenata se zblo 1996/97 zЬog kradje na Jokalnim izborima, а nakon Ьombardovanja zemlje od strane NA ТО-а 1999., kontinuirano su tekli protesti, sve do demonstracija nakon izbora 24. septembra, kada је do~lo do svrgavanja Milosevieevog re:Zima 5. oktobra 2000. godine. Rezultati mnogih istra:Zivanja omladinske populacije su potvrdili da је spremnost da se иeestvuje u neformalnim oЬlicima politicke participacije neuporedivo veca, nego kada је rec о Participativna kultura u porodicj Lilijana Cickaric 179 konvencionalrюj politici, glasanju na izЬorima, clanstvu u partijama i profesionalnirn politickim delatnostima (Мihailovic, 1988; 1990; 1994 ). Neformalni socijalni aktivizam mladiЬ је posebno Ьiо nagla.Sen u tranzicijskim d.ruStvima gde је Ьila neophodna moЬilizacija sto veeeg broja gradjana u akcijama za svrgavanje socjjalistickih reZi.ma. Rezultati istraZivanja studentske populacije kod nas u protestima 1991/92. godine pokazuju izrazito visok stepen zainteresovanosti ove kategorije rnladih za politicka zЬivanja., alj i izrazito nisku spremnost za angaiovanje u poJjtickim strankama i oficijelnoj politici (Stojanovic, 1995; Kuzmanovic, Popadic, 1992; Djordjevic, Dukic, 1992). Studenti su tada ispoljili veeu sklonost ka vaninstitucionalnim oblicima politickog delovanja i altemativnim oЬlicima organizovanja., koristeCi razlicjte vidove protestnih akcjja: strajkove, demonstracije, marseve, istupanja u medijima., puЬlikovanje pamfleta i informatora, organizovanje javnih triЬina ј okruglih stolova., potpisivanje peticija, pozivanje na gradjansku neposlиSnost. То је Ьiо svojevrsn.i zacetak organizovanog ј konitinuiranog otpora reZimu i pokuSaj stvaranja nove particjpatjvne politicke kulture na ovim prostorima. AngaZтan u nefonnalnoj i nekonvencionalnoj politici oduvekje Ьiо atraktivniji od oficijelne politike, clanstva u partijama., obavljanja politickih funkcUa i glasanja ла izЬorima. Ovo se posebno odnosi na mladju generaciju koja u svim sredjnama pokazuje sklonost ka tim aktivnostima., dok u mainstream poljtici gotovo ј ne ucestvuje. AngaZтan na lokalnom лjvou, u dobrovoljrum organizacijama ј druStven.im pokretima., oduvekje Ьiо privlacniji za mladje visokoobrazovane pripadnike srednje klase (Craig, Bennett, 1997). Medjutim, u svim tranzjcijsЮm d.ruStvima., nakon entuzijazma u prvim godinama, politicka protestna aktivnost mladih naglo opada. I kod nas se nakon petooktobarskih promena mJadi povlace sa drustvene i politicke scene. Sve su manje zainteresovani za poJjtiku, za participaciju u politickim organizacijama ili neformaln.im i vaninstitucionalcim delatnostima, sto ne znaei da ne prate aktuelana zЬivanja. Тај svojevrsn.i politicki cinizam rezultat је velikog nepoverenja u jos uvek krhke institucije demokratskog drustva i velikog nezadovoljstvajos uvek ruskim zivotnim standardom vecine gradjana. Ako pogledamo protestnu istoriju roditelja u ovom istraiivanju, odmah upada u oci da је izuzetno veliki broj ucestvovao u protestima tokorn devedesetih godina. Oko trecine је redovno, preko 40% је ponekad participiralo, а oko cetvrtine nije nikad uzelo ueesca u ovakvirn manifestacijama. Korelacija sa drugim varijablama otkriva znacajne detalje. Protestno orijentisani roditelji su uglavnom oni koji su srednje i visoko i vise obrazovani i Participativna kultura и porodici Lilijana Cickaric 180 uglavnom se izja§njavajи da pripadajи visim d.ru§tvenim slojevima. Roditelji koji и svojim porodicama razvijajи participativnи kulturu i demokraticne odnose, gde clanovi porodice podjednako ueestvuju и donosenjи z:naCajniЬ odluka, gde se forsira individualizam i kompeticija (individualisticki i egalitaristicki tip porodicne organizacije), najeesce se izja§njavajи da redovno participirajи u druStvenim protestima (15,6%) (grafikon 34.). Roditelji koji cesto иcestvujи и protestima sи иglavnom Ьоlје obavesteru pojedinci koji bolje poznajи politicke pojmove i sadr:Zaje, cesee diskutujи о politickim temama sa ukиcanima, te medjи onima koji redovno иeestvuju u protest ima 17% ima razvijenи politicku komunikaciju u porodici, dok 5% Шkad ne razgovara о politickim temama. Ovi roditeUi sи takodje и vecem procentu skloni da tvrde daje njihova politicka delatnost korisna za sprovodjenje druStvenih promena, te se mote tvrditi da ih karakterise visi s tepen politiCke eftkasnosti i kompetencije. Njihov vrednosni profil obeleiavajи veca otvorenost i tolerancija prema drugim drustvenirn grupama i veee bazicno poverenje и druge ljude. Grafikon 34. Struktura porodicne organizacije i uceste roditelja и protestima Nikad Pooekad Redovno о 10 20 30 40 50 О Tгadicionaiisticki О Egalitaristicki О IndividuaJisticki О lzolacionisticki Participativna kultura u poroclici Lilijana Cickaric 181 Vecina ј roclitelja ј adolescenata podr:Zava proteste srednjoskolaca ј aktivnosti organizacije Otpor (53о/о/61 %). Cak oko eetvrtine anketi.ranih srednjoSkolaca se izjascilo da ueestvuje u aktivnostima Otpora (clistribuira propagandni materijal i "vrbuje" nove clanove). Petina rodjtelja ne podrZ.ava proteste, ali ne Ы branili detetu da иcestvuje. Svega 9% roditelja ne dozvoljava deci da participiraju u ovakvim vrstama manifestacija.Veeina ј roclitelja i adolescenata (57%/55%) podrZ.ava i strajk prosvetnih radnika kojj је и to vreme bio aktuelan и osnovni.m i srednjim skolama. Na osnovu ovih rezultata se moze zakljuciti da је protestna kultura kod оЬе generacije izrazjto prisutna, ali da za protestnu kulturu adolescenata nije od presиdnog znaeaja odnos roclitelja prema ovom vidи politickog delovanja. NagJa5eno protestno pna5anje је pre svega posledica delovanja istorijskih ј poJjtickih okolnosti i faktora epohe na poljticku socijalizacijи pojedinca, te se protesti devedesetih s pravom tumace kao znaeajni agensi politicke socijalizacije i mladje ј starije generacije. 8.2.2. Glasanje па izborimл Izlazak i glasanje na jzborima је jos jedan od nacina da se izmeri politicka zainteresovanost i povezanost sa politikom. Мladi tradicionalno и svim politickim sistemima nisи posebno zainteresovani za g]asanje na izЬorima. Medjutim, njihov glas је иvek vrlo znacajan, јег se njihovi politicki interesi и velikoj meri razlikujи od interesa starijih i treba da Ьиdи podjednako zastupljeni. Glasanje predstavlja garancijи da svaka osoba ima istu mogucnost kao i drugj da utice na ishod izЬora. Glasanje na izЬorima је i vid исеsса и procesи eonosenja odluka, te se njime podstice socijalna odgovornost i kompetencija. Glasanjem se, takodje, promovise gradjanska svest ј razvija glasacka kultura и kasnijim Zivotnirn fazama, sto pomaie odrZ.avanjи demokratske procedure u druStvu. Rezultati mnogih istraZivanja и razvijenim, demokratskim druStvima pokazujи da porodjcne traclicije u glasanjи i izbomim orijentacijama u velikoj meri иtiси na odnos mladih prema ovom vjdи politjcke participacjje. Adolescenti koji sи obuhvaceni uzorkom predstavljaju grupи mladih koja tek stice pravo da prvi put izadje na izbore ј glasa za nekog politjckog kanclidata. Kod nas sи do sada srednjoskolci, koji prvj put glasaju, uglavnom u vrlo malom Ьrоји izlazili na izbore. Na izЬorima 1996. godine svega 23% mladih је iskoristilo svoje glasacko pravo. Medjutim, adolescenti и ovom istraiivanju sи se и preko 70% slиcajeva izjasnili da се glasati, sto је izrazito veliki broj, i to ne samo и odnosи na raniji period, vec i и poredjenju sa drugim Participativna kultura и porodici Lilijana Cickaric 182 tranzicijskim i razvijenim druStvima. Oko 7% је apstinenata, dok је njih 23% neodlиcno. Ovde treba opet uzeti и obzir uticaj situacionih faktora na okolnosti и kojimaje realizovano istra.Zivanje. То је Ьiо period иосi petooktobarskih promena kadaje bila izrazito povi§ena socijalna aktivnost ispitanika i kada se vodila velika kampanja od strane opozicionih partija, nevladinih organizacija i medija za §to vееи izlaznost gradjana za izЬore, jer se jedino na taj naein moglo postici da Milo§evicev protivkandidat za predsednika pobedi и prvom krugu. Odnos roditelja prema glasanjи је tak.odje vrlo pozitivan. Oko dve trecine је planiralo da glasa, dok је 13% apstinenata i oko petine neodlиcnih. Medjиtim, broj apstinenata је veci nego kod srednjo§kolaca. U odgovorima na pitanje "ZзSto se оdlисији da glasaju?", oko trecine i roditelja ј adolescenata smatra da је njihov glas znacajan i da је to efikasno sredstvo и borЬi za promene. То sи optimistickj nastrojeru jspjtanici. Njima se zatim pridruZujи realisti i pragmaticno nastrojeni, oko trecine, kojj smatrajи da је to njihova gradjanska dиZnost ј da "ako se ne glasa ne moie se ni kritikovati vlast ". SvaЮ jedanaesti roditelj i osmi adolescent zapaZ.a daje glasanje na izborima i njihovo gradjansko pravo. То sи politjckj najobrazovaniji ispjtanicj koji zastupajи i najaktivnijj odnos prema poljtickom delovanjи. Iako је tradjcionalno shvatanje procedure glasanja kao gradjanske du.Znostj dominantno medjи jspjtanicjma, faktor koji ih је najvise mobjJisao da ovog риtа glasajи је Ьila svest о neophodnosti promena и druStvu. Oru kojj sи se izjasnili da nece glasati na izborima sи pesircistj i ро pitanjи ishoda izbora i ро pjtanjи vlastitog иее§са и promena и druStvи. Najeesee sи navodjli da se "glasanjem nista nece promeniti" ( 35% roditelja i 29% adolescenata) ili da "im nijedna stranka ne odgovara" (23% roditelji i 26% adolescenti). Zatim su odgovarali da nisи imali dovoljno informacija, da "ne primecиju razlke medju kandidatima", а bjlo је i onih koji su rekli da "iz protesta neee glasati jer ne vole politiku". Korelacija sa drugim varijablama potvrdilaje da su apstinenti najcesce roditelji sa nifun obrazovanjem i socijalnim statusom. Uglavnom su to ispitanici nezainteresovani za politiku., nedovoljno infon:nisaci, koji retko razgovaraju о politickim temama и krugu porodice. Najcesce su politicЮ i jdeolo§kj neopredeljeni, skepticni su prema promenama u druStvu i zastupajи izrazito negativan odnos prema politici. Ako pogledamo istoriju glasanja rodjtelja, na prethodnim jzborimaje иvek (45%) ili ponekad (32%) glasala veeina. Medjutim, tek nesto vise onih kojj nikad ne glasaju ј oruh koji su neodlиcni planirajи da izadju na slede6e izbore. Pokazalo se da su vafn.i predikatorj glasackog Participativna kultura u porodici Lilijana Cickaric 183 ponaSaпja srednjoskolaca, obrazovanje i socijalni status roditelja, zainteresovanost za politiku, znanje, kompetentnost i efikasnost. Adolescenti ciji su roditeUi Ьоlје obiazovani pokazuju ve6e interesovanje da izadju na izЬore. Takodje i oni u cijim porodicama је razvijenija politicka atmosfera, od.nosno komunikacija i inforrnisanost о politici. Pokazuje se od.nos roditelja prema glasanju u znacajnoj meri definise glasacku kulturu dece. Srednjoskolci ciji roditelji uvek glasaju, u velikom broju odlucuju da glasaju na izЬorima 2000. godine (40%) (grafikon 35.). Medju adolescentima koji su se izjasnili da ne6e glasati, najvise је onih Ciji roditelji nikada ne glasaju, ne ucestvuju u protestima i zastupaju indiferentan odnos prema politici. Protestna kultura је jos jedan od faktora koji је u pozitivnoj korelaciji sa birackim pona.Sanjem. Roditelji koji su bili redovni ucesnici protesta tokom devedesetih, izrazili su veci interes da ucestvuju na predstoje6im izborima (33,7%). S druge strane, oni roditelji koji su povremeno, ili nikad nisu ueestvovali u protestima, cesee se izjaSnjavaju da neee glasati na slede6im izborima (11 %). Grajikon 35. Glasanje па izborima roditelja i adolescenata Neodlu~ni Ne glasaju Pone kad glasaju Uvek glasaju о 10 20 30 40 50 / О Glasate О Nete glasati О NeodJumi 1 Participativna kultura и porodicj Lilijana Cickaric 184 Ј о~ jedan faktor koji zna.Cajno opredeljuje glasaeko ponaЫmje је tip porodicne organizacije ј opsta atmosfera u porodici. Porodice koje karakterise veea ljcna autonomija njenih clanova i subjektivna participacija u odlucivanju, predstavlja pogodno tle za razvoj glasacke kulture kao oЫika politicke particjpacije kod ispitanika. Medju srednjo~kolcima kojj glasaju prednjace om koji poticu iz egalitaristicki (22,6%) ј individualisticki strukturisanih porodica (20%). Adolescenti kojj se odlucuju da nece glasati, najcesce poticu iz porodica sa tradicionalnom strukturom ј izolacjollistickim tjpom organizacije. Navedeni podacj nedvosmisleno sugerisu da jos jednom ustvrdimo da se transfer participativne kulture sa starije na mladju generaciju, odnosno sa roditlja na decu, odvija dvojako. Direktno, kroz prenos obrazaca protestnog i glasackog pona.Sanja i indirektno, kroz op~tu ј politicku atmosferu u porodicj. Struktura porodicnih odnosa sa vecom particjpacijom, autonomjjom ј demokraticmjim pona.Sanjem c)anova, i intenzivnija poljticka komunikacija., aktivisticki odnos prema poJjtjcj i vi~i stepen poljticke kompetencjje i efikasnosti kod roditelja., generisu intenzivan razvoj partjcipativne politjcke kulture kod potomstva. 8.2.3. Politicko organizovanje Ucesce u poJjtjckim i dru.Stvenim organizacijama i asocjjacjjama predstavljajedan od najznacajnih indikatora particjpativne poljticke kulture. Kadaje ova dimenzija и pitanju, situacijaje potpuno obmuta od one vezane za glasacko ј protestno pon~anje ispitanika. Na osnovu doЫjenih rezultata moie se zakljuCiti da foпnalna politicka participacija., u politickim organizacijama., udru.Zenjirna i sindikalnim organizacijama., ne okupira veliki interes anketiranih ucesnika. Participacjja u sportskim klubovima., reljgijskim, kulturnim, umetnickim i humanitarnim udruienjima, је nesto veca., ali jos uvek na mskom nivou. Ova pojava se moze tumacjti kao posledica izrazitog nepoverenja и poljticke ј dru.Stvene institucjje i odsustva drustvene soljdarnostj, tradjcije organizovanja i socijalne odgovomosti. Jedan od uzroka је svakako i patemalisticki odnos prema dr:Zavi ј drustvu, alj i izrazito merkantilisticka orijentacija, ~to је karakteristjcno za sva tranzicijska dru.Stva. Sa naglim porastom potroSa.ckog mentaliteta raste i potreba za sto vecim prihodima., tako da ekonmska aktivnost postaje glavni Participativna kultura u porodici Lilijana Cickaric 185 motiv delovanja, potiskujuci socijalne i politicke aktivnosti. Ovo se posebno odnosi na m1adju ul .. 29 рор ЗClJU. Svega 6% roditeUa se izjasnilo da је u clanstvu neke od politickih stranaka, dok oko 5% obavlja neku funkciju unutar partijske organizacije. Njih 7% је obavljalo neku funkciju u pro~losti, ali danas to vise ne cini. Ovi ispitanci uglavnom imaju srednje i visoko obrazovanje, najcesce su rukovodioci ili strucnjaci i pripadaju najcesce srednjem d.J"Шtvenom sloju. Pokazuju veci interes za politiku i dobro poznavanje politicke situacije. Oni cesce od ostalih ispitanika smatraju da politicko delovanje predstavlja dobar i koristan nacin da se izvedu - . c:iruStvene promene i u najvecem broju se izjзSnjavaju da uvek glasaju ј da се glasati na predstojeeim izЬorima. Niska paticipacija u politickim organizяcijama је karakteristicna za оЬе generacije ispitanika. Oko tri eetvrtine i roditelja ј adolescenataje izjavilo da nije zainteresovano za takve vrste d.J"Шtvenih aktivnosti (grafikon 36.). Grafikon 36. Ucesce и drustvenim organizacijama i udruienjima Udru!eoja gradjaoa Humaoitaroe Religijske Sportske Kulturoe, umetnicke Politicke о 5 10 15 20 25 30 1 О Adolesceoti О Roditelji / 29 Prema rezu!tatjma komparativnog jstrfivanja uc~e~Ca. mladih u politicj ј u zapadnoj ј u jstocnoj Evтopi, trenutno је indeks part:icipacije najnifi u zemljama jugoistotne Evrope, gde tak 93% mladih ne utestvuje ni u kakvim oЬJjcima polititkog organizovanja (Нearpfer, Wallace, Spannring, 2002). Participativna kultura u porodici Lilijana Cickaric 186 Каdа је ree о sportskim i kultumim aktivnostima situacija је drugacija. Najvise adolescenata је navelo sportske (19%), а zatim kulturne, umet:rllcke i zabavne ak:tivnosti (12%). Kod roditelja su religijske (6%) i sportske ak:tivnosti (6%) najprisut:rllje. Humanitarnim radom se bavi izuzetno mali broj ispitanil<.a (2,3% 1 4%), sto је i ocekivano, jer to Ш је delatnost koja ima tradiciju u civilnom angaimanu kod nas. Ucesce u razlicitim udru.Zenjima gradjanaje nesto prisut:rllje i kod starije i kod rnladje generacije, te је 7% adolescenata ј 5% roditelja ukljuceno u rad takvih asocijacija. Odustvo veeeg interesovanja za ueesce u dru.Stvenim organizacijama i udru.Zenjima kod ispitanika govori о nedostatku tradicije u negovanju ove vrste civilnog angaimana u nзSem dru.Stvu. Ovakvi rezultati Ьi nas mogli navesti na zakljuCak da је ova vrsta politickog ponaSaпja nedovoljno razvijen u samoj porodici. Medjutim, pзZljivijim uvidom u odnos roditelja i adolescenata prema organizovanju, moie se zakljuciti da roditelji koji raspola.Zu tradicijom ueestvovanja u dru.Stvenim organizacijama i udru.Zenjima, uspevaju da to nasledje preoesu па potomstvo. Adolesceoti koji poticu iz porodica gde su rodjtelji u vecem oЬimu ukljueern u ra.d dru.StvenЉ organizacija ј asocijacija, takodje pokazuju interes za takvom vrstom udru.Zivanja. Takodje i srednjoskolci ciji su roditelji viseg obrazovanja i u cjjim porodicama је vise razvijena autonomija, subjektivna participacija u donosenju odluka i individualnost i kompetjcija, pokazuju veeu naklonost prema dru.Stvenoj particjpacф . Osnovni razlozi zbog kojih vecina ispjtanika ne participira u organizacijama ј udruZ.enjima se mogu podelitj u dve grupe. 'prvu grupu cini skoro dve trecine adolescenata i preko polovine roditelja za koje је domjnantan razlog opste nepoverenje. Nepoverenje u funkciornsanje cjtavog politiCkog sistema, nepoverenje u institucije, nepoverenje u dru.Stvene organizacije i udru.Zenja, ј konacno nepoverenje u Jjcnu sposobnost da se politicki deluje i utiee na dru.Stvene promene. Takvi ispitanici smatraju da postojece organizacije i udru.Zenja ne mogu da zodovolje njihove interese i potrebe. Drugu grupu ispitanika cine оШ koji su nedovoljno informisani (oko 20%) iii оШ koji uopste ne pokazuju interes za politiku (oko 40%), koji su prvenstveno orijentisani na zadovoljenje individualnih i egzistencijalnih potreba porodice. Pafljivijom analizom rezultata moze se zakljuciti da ispitanici koji zastupaju ak:tivisticki odnos prema politickom delovanju, ueestvuju redovno u protestima, redovno glasaju i smatrasu da mogu da uticu na promene u dru.Stvu, ipak ne ispoljavaju i tako visok stepen partjcipacije u drustvenim organizacjjama ј udru.Zenjima. Medjutim, treba imati u vidu da Participativna kultura u porodici Lilijana Cickaric 187 formalna politicka participacija kroz insistucije, koja povlaei velike obaveze i resurse, uvek privlaei mali broj interesenata. Nedost.at.ak tradicije organizovanja na lokalnom nivou radi :z.aStite zajednickih interesa, takodje је kocnica razvoja participativne kulture kod nas. Ove nalaze potvrdjuju odgovori roditelja i adolescenata zbimo, na pitanje: "Кakva su oeekivanja od ucesca u d.ruStvenim organizacijama i udru.Zenjima?". Pokazuje se da su najveCi razlozi za socijalno organizovanje ispitanika pre svega licne i psiholoske prirode.To su zelja da se licno izraze, da napreduju, da steknu nova sa.zлanja i da rese neke svoje licne proЬleme. Socijalno-psiholoSku dimenziju koja ukljucuje mogucnost komunikacije i mogucnost da steknu novi prijatelji navodi od 8. 7% do 1 0% ispitanika. Cisto socijalni razlozi ili razlozi altruisticke prirode nisu primami, sto govori о nedostatku socUalne odgovomosti. I sama priroda druStvenih organizacija i asocijacija za koje su se najeesee odlucivali (sportske i kulturne), navodi na isti zakljuCak, da se ne udru.Zuju da Ьi delovali u cilju resavanja va.Znih druStvenih pitanja. Tek svaki deveti roditelj i adolescent smatra da је svrha organizovanja da se nekom pomogne ili resi neki znaeajni druStveni proЬlem (graflkon 37.). Grafikon 37. Ocekivanja od ucesca и drustvenim organizacijama i udruienjima Drugo Komunik.acija Pomoc drugima u nevolji Sticanje novih prijatelja Re!avanje licn.ih proЬlema Sticanje znanja Provod u sloЬodno vreme Licno napredovanje о 5 10 15 20 25 Participativna k:ultura u porodici Lilijana Cickaric 188 Za na5e druStvo karakteristiean је visok stepen atomizacije odnosa, kako u porodici, tako i van nje. Zatvaranje u usko porodicno okruZenje, familijarizacija i razvijanje socijalnih mrez.a radi reSavanja egzistencijalniЬ problema, rezuJtiraii su m.arginalizacijom politick.ih potreba pojedinca. U Srbiji kao izrazito familijaristickom d.ruStvu, koje nije sklono spontanoj socijaЬilnosti i dobrovoljnom udru.Zivanju i gde је stepen nepoverenja 1judi prema drugima ј prema druStvenim institucijama izrazito veliki, jos uvek ne postojj adekvatan socijalni kapita1 koji Ьi omogutio razvoj participatjvne politicke k:ulture.Takvo stanje korene ima u kulturi koju odli.kuje preterana zavisnost od d.rZ.ave, redukcija preduzetnicke energije, izostanak sklonosti ka kompromisu ј saradnji. То su faktori kojj koee razvoj aktivnog politickog pona.Sanja koje su u socioloskoj teoriji naziva druStvenom refleksivnoscu. Politi~ki identitet iz rodne perspektive Lilijana Ci~karic 1 89 9. POLinCIO ШEN'I1TET IZ RODNE PERSPEКТIVE 9.1. Zene izmedju tradicije i transfoгmacije 9.1.1. Rodna socijalizocija i politika ProЬiemu proucavanja politi~ke socijalizacije iz rodne perspektjve posveceno је izuzetno malo paZ.nje u teorijskom i praktj~nom fundusu druStvenih nauka. Gotovo svj toerjjski pravci kojj razmatraju odnos po\ jtike ј pojedinca su androcentricnj, dok iskustvo zena u politjckoj socijalizaciji predstavlja ist:raZjv~ku marginaliju. Vladajuci rodni poredak u savremenim drustvima, u kome је zena u podredjenom polo:l.aju spram muskarca, reflektuje se i na stanje u socjoJoskoj teoriji ј praksj. Dragocen ј redak primer u jstoriji socjoJogjje predstavlja studjja Morisa DiveгZea jz 1955. godine, koja obuhva prvo komparativno ј sjstematsko istra.Zivanje poJjtj~kog pona.Sanja zena. Uglavnom su stavovi iena jspitivanj ad hoc ili kao sastavni deo istra2ivanja glasackog pona.Sanja opste populacjje. U Jjteraturj је racionalno politjcko pona.Sanje definjsano prema modelu muskaraca. Ukoliko stavovi, pona.Sanje i preferencije zena ne odgovaraju ovjm st.andardima, onda se zene automatski progla$avaju apolitjcnim ili poJjticki naivnim indivjduama. Stereotipan image zena u nauci se koristi da Ьi se Jegitimizovala dominacija muskaraca. Najcesce mainstream ili malestream ist:raZivanja zenu oslikavaju kao manje zainteresovanu za politiku, slaЬije informisanu, manje politicki sofisticiranu (Price, 1989: Ј 33). Medjutim, rodne razlike u politi~koj partjcipacjji, koje reflektuju razlike u odgovoru instjtucija prema muskarcima i zenama, nikad nisu posebno razmatrane. Uglavnom se ignorise priroda politickog okruzenja koje је neprijateljski raspolozeno prema zenama, stavljajuci jm do znanja daje to "muski svet". Ekspanzija femjnjsti~ke teorije osamdesetih i devedesetih godjna dvadesetog veka је presudno utjca]a na sve eesce razmatranje zenskog pjtanja u akademskjm djscjp)jnama, а posebno је znacajno sto је podstaknula razvoj interdjsjpJinamog prjstupa u proueavanju pretpostavkj о poljtickim kapacitetjma .lena. Povezivanje poJjtjckih nauka, socjoJogjje ј femjnjstjcke teorije postao је proveren kljuc za svako serioznije proueavanje poJitjcke socjjalizacjje .lena. Rezultatj empjrijskih jst:raZivanja potvrdjuju da porodjca jma veci uticaj u procesu rodne Politjtkj jdentjtet iz rodne perspektjve LjJijana Cjckaric 190 socjjalizacije nego drugj agensi (Jones, Wallace, 1992:21 ;70;93). Medjutjm, pored porodjce, svakako treba uzetj u razmatranje ј uticaj skole ј medjja, posebno predstava о musko-zenskim odnosjma u ud.ZЬenicjma ј u TV programima, kojj u veJjkoj meri utjcu na oЬJjkovanje polnih ј rodnih uloga. Seksualne ј polne predrasude ј ponзSanje bazjrano na njjma, generisu se tipom rodne socjjalizacjje prvenstveno u porodjci, i to pre svega socjjaJnjm, а ne primarno Ьioloskjm ј gentskjm faktorjma. Neforn1alnj odnosj u porodjcj stvaraju kontekst u kome se oЬJjkuje odnos adolescenata prema rodnjm ulogama. U ovom jstraijvanju sam posla od opste hjpoteze da se ekonomska ј poJjtjcka emancipacjja zene najpre odvija u porodjc j, а potom ј sire u druStvu. Shodno tome, ona pociva prvenstveno na specjficnom modelu porodjcne socjjaJjzacije kao kljucnom mehanjzmu za definjsanje rodnog identjteta. U procesu socjjalizacjje krejraju se rodnj kodovj uz pomoc kojih se uspostavljaju kategorije maskuJjnjteta ј feminiteta, odredjuju granice i odnosi medju njjma. Domjnantnj ј podredjeni kodovi reflektuju i generisu Ьorbu izmedju "renskostj" ј "muskostj" na jdeoloskoj ravnj. Razljke u jskustvjma muskaraca ј zena na sjmЬoJjckom planu obuhvataju drugacjje obrasce ј modele znaeenja, stereotjpa, metafora ј djskursa. Dok devojke znatno eesce jspoljavaju brjgu za druge i podstjcu stvaranje ј razvijanje medjuljudskih veza, decacj su preokupjranj jndjvjduaJnjm pravjma ј apstraktnjm prjncjpjma pravednostj (Bojs-Reymond, 1993). U svojjm medjusobnim odnosjma, devojke nastoje da izЬegnu hjjerarhiju, konflikte i agresjju, jлsjstjrajuci na djnamici interakcije ј grupnoj harmoniji (Gilligan, 1982). U ovim rodnim razlikama sustinskj su perpetuirane ideoloske razlike sadгZane u Ьinamim dihotom ijama kao sto su javno/prjvatno, hjjerarhjjsko/jednako, kompetjtjvno/kooperativno, pojedjnacnO/zajednjcko. 30 U savremenjm patrjjarhalnim drustvima devojke sej dalje vaspjtavaju da se u svom razvoju orijentjsu na personalne, porodjcne proЫeme i privatan zjvot ј da se klone partjcjpacjje u javnim poslovjma ј vrsenja odredjenjh poJjtickih ј rukovodecih funkcjja. Kako su kategorije femjninjteta ј maskuljnjteta drustveno konstrujsane, deca se vec u porodici socjjalizuju da obavljaju takve uloge. Мlade zene se uee da prihvataju kontradiktome ј konzervatjvne androcentrjcne sjmboJjcke 30 Prema rezultatima novijih jstrafivanja medju evropskom mladom populacijom, veejna podrfava polnu ј rodnu jednakost, ali oko poloviлe ј dalje gaji rodne predrasude, posebno u Medjteranskim z.emljama, Belgjjj i Austrijj (Study оп the State ofYoung People and Youth Policy in Europe, IARD, 2001}. PoJitjckj jdentitet iz rodne perspektjve L jJ jjana Cjckaric 191 predstave, pri сети se maskиlinitet vezuje za dominacijи i agresiju, а femininitet za potcinjenost. Pojedjni autori smatraju da se moze govoriti i о pojavi "hegemonijskog maskuliniteta" kojj је utemeljen u ftzickom i ekonomskom nasjJjи savremenog patrjjarhalnog drustva (Connell, 2002:60). Oni opravdano tvrde da postoji tesna sprega i slaganje izmedju "hegemonjjskog maskuliniteta" i "nagla5enog femjninjteta". Medjutim, n-eba napomenuti da se danas polofaj une polako menja i da mlade 2ene ipak egzistiraju и novom haЬitusи rodnih odлosa unutar kojih su manje od muSkaraca vezane za tradicionalлe rodлe uloge (Вourdieи, 1984). Rodne razlike u politickoj socjjalizaciji pocivaju na tradjcionalnim patrijarhalnim kultumim obrascima ј rasprostranjenim predrasudama ј streotipjma ро kojjma se po)jtika ј javni zivot smatraju oЫastima rezervisanim za mu5karce, а kuea, deca, porodicni i privatni zivot "neprikosnovenim carstvom" 2ena. Porodjca ima veej ј znaeajnjjj udeo u sirenju takvih stereotipa od drugih agensa kojj deluju u procesu socijalizacjje. Jedan broj feministjcki orijentjsanih teoretjcarkj smatra da same zene putem socjjalizacije ј vaspjtanja dece odrZзvaju postojecj tradjcjonaJnj sistem vrednostj ј patrijarhalnj poredak. Na prjmer, cinjenica sto se podizanjem dece iskuljucjvo bave zene predstavlja psiholosku os.novu muske domjnacije (Chodorow, Ј 978). Odnos izmedju sfere javne politike ј privatnog sveta је djnamjcaл ј menjao se tokom istorjje (Pejtmen, 2001). Politicku moc koju sи pojedine iene u jstoriji jmale projzilazilaje iz njihovog poloZзja и porodici i familijj. 1 u modemo doba Zene sи jskljиeene iz jnstitucjja koje se bave j avnim poslovima. Zadatak muskarca је da stiti privatizovanu sveru zena od spolja5njeg sveta. Mиskarci su postali medjjatorj jzme~ju privatnog i javnog, jzmedju porodice ј poljtike. Za zene se, ј pored izvojevanog prava glasa i nekih drugih postign'uca u oblastj pravosudja, nista лјје sиstinski promenilo. ldeologija о pravjma zenaje ostala ista, kao sto је ј instjtucjja porodjce koja daje legjtjmjtet takvoj jdeologjjj nepromenjena. Porodica ј dalje predstavlja prvu kocnjcи ienjnom ulasku u javnи arenu. Druga kocnjca је savremena dгZava koja podstjce zavjsnost una od mиskarca. Кroz socijalne programe, zena unutar porodjce deluje kao agens dгZave, prjdгZavajucj se upиtstava kako treba da podjze dеси, brjne о suprugи i vodi domacjnstvo. Sve dok status zena ј njihove obaveze koje projsticu iz podele rada и porodjcj ostajи jstj, zensko pitanje се Ьitj uvek politickj relevantno. U svjm istocnoevropskim tranzicjjskjm drustvirna, te ј u SrЬijj devedesetih, ustanovljen је Politicki identitet iz rodne perspektjve Lilijana Cickaric 192 svojevrsni "povratзk porodjcj" i reprivatizacjja ј "re-patrjjarhalizacija predstava о u\ogama polova u druStvи ј porodicj" (Мilic, 2002: 13). Tradicionalna porodjcna reprezentacjja majke ј оса kao "domacjce" ј "domjnantnog muzjaka" predstavlja pratecu pojavu drustvene regresjje na sjmbolickom planu. Та repatrijarhaJjzacjjaje u veJjkoj merj potkopala nasledje iz socjjalistjckog sjstema u kome је postojao jzvestan stepen demokraticnosti rodnih odnosa. Izbljanje nacionalistjckih ratova, uvodjenje sankicja ј rasprostiranje siroma5tva dovodi do zaostravanja polne ј rodne segregacije, marginalizacije zena u svim oЫastima drustvenog zivota ј posebno, do §jrenja seksizma i mizoginjje na kultumom ј simЬolickom planu. Zene postaju institucionalno nevidljive ј izostaju jz politickog ј javnog z jvota. Efekte politicke socjjalizacije zena u aktuelnom kontekstu u Srbljj nastojala sam da jspjtam na osnovu analize odgovora ispjtanika оЬа pola. Ustanovljene su evidentne rodne razlike u stavovjma, znanju, jskustvu, vrednostima ј politjckom pona.Sanju. Rezultati potkrepljuju polaznu hjpotezu о postojanju segregjranog obresca politickog pona5anja ј starije ј mladje generacjje jspjtanjca. 9.1.2. Zenski identitet и tranziciji U zemljama u tranzjcjjj najeesce su empjrijskj istraijvane razlike medju muskarcima ј zenama u odnosu na mjsJjenje ј socUalno pona5anje u us\ovima drustveno-jstorijskih promena. Yrlo malo studijaje nacinjeno о posledicama tranzjcjje na ekonomskj ј politjcki poloZaj zena. u vecjni jstraijvanja zene su portretjsane kao glavnj guЬirnjcj u transformacjjskim procesjma. Njsu ucestvovale u politjci, marginalizovane su na trzjstu rada, vratile su se porodjcnjm obavezma i tradicionalnom nacjnu zjvota karakteristicnom za presocija\jstjcki period. Тај proces је najcesce opisjvan kao bacldashe, raskid sa totada5njim i povratak na prethodno stanje. Do\azi do promena obrazaca porodjcnog zivota, ekomskog pona.Sanja, zahteva u obrazovanju ј profes jonalnoj karijeri zena. Sve to је uzrokovalo ozbi\jne proЬieme sa kojima se suoeavaju zene na planu licnog jdentjeta. Rjzjk od negativnih efekata tranzjcjje njje podjednako djstribujran u drustvu, klasno је ј rodno uslovljen ј shodno tome, koncentrisan medju zenskom populacjjom, decom ј starima kao PoJjtickj jdentjtet iz rodne perspektive Lilijana Cjckaric 193 najugrozenijim dru~tvenim grupama. SiromзStvo i dru~tvena marginalizacija Z.ena idu pod ruku sз politickom pasivno~cu. Zene guЬitnice u tranziciji ne mogu uspe~no da se adaptiraju na nagle promene ј brzo usvoje nova neophodna znanja ј ve~tine. One pripadaju njzim dru~tvenjm slojevima, starijoj ј izЬeglickoj populacij i, koja је ро pravjJu nizeobrazovana, nezaposlena i "izvan sjstema". Ove l.ene uglavnom sеЬе dozivljavaju kao grupu izolovanu i odvojenu od drustvene zajednice, bez instjtucionalne podrske, marginalizovanu, sз dubokom krizom identieta. Jedjna efikasna strategija opstanka za njih su blle mrel.e neformalnih famjJijamih kontrakata. Buduci da su promene u tranziciji intenzivne i duboke, narusava se uspostavljeni balans izmedju mu~kih ј zenskih uloga. Drustvena definjcija i samoidentjfikacija .Zene, polne uloge i organizacija odnosз u domacjnstvu se menjaju u uslovima kontinujranog jnstjtucjonalnog propadanja ј osjroma5enja. Novi rodnj jdentjtet u tranzicjjskom drustvu generj~e nerazumevanje ј sukobe kako na partnerskom, tako ј na generacjjskom nivou. Odsustvo komunjkacjje medju polovjma i medju generacjjama postaje znacajnj prediktor tog nesporazuma. Okosnjcu mu~ko-l.enskih odnosa u tranzjcjjskom dru~tvu cinj јо~ intenzivnija dominacjja muskaraca ј kontrola ј potcjnjavanje zena, sto rezuJtjra pogo~jm socjjalnim poloiajem i nejednakom raspodelom najval.njjih dru~tvenih resursз: moci, bogatstva ј ugleda. Zene postaju najveee Zrtve јег moraju da se sr.araju о ёаk trj generacjje u domacjnstvu, trosecj nemjlosrdno sve raspolozive resurse (vreme, energjju, emocije). Ovaj model definjsan kao "samo-:lrtvujucj mikro-matrijarhat" pocjva па ekonomjji prezjvJjavanja i nije karakterjstjёan samo za agrama drustva i1i dru~tva u tranzjciji. Medjutjm, u takvjm drustvjma "Z.rtvovanje l.enaje funkcionalno, ideoloskj koherentno ј opravdano", dok se ne stvore bolji uslovj za prevazilaienje tog stanja {Biagojevjc, 2002:289). Usled "ratne kulture", "kulture Ьеdе", repatrjjarhalizacije ј reprjvatizacjje drustva doslo је ј do regresjje poJnjh jdentjeta ј disbalansa u vгSenju razliёjtih socjjaJnjh uloga kod l.ena. Jedan od vjdova te retrogradne prakse је cjnjenjca da su и teskim uslovjma iene pomalo odustajale od svojih vJastjtih zivota. Kada doblju decu cinj im se da su od tog trenutka samo rodjteJjj ј nista vj§e. Sve svoje potrebe ј jпterese potjskuju mjsJeei da na to vj~e nemaju pravo. ProЬJem nastaje kad deca odrastu ј kad su l.ene primorane da se suoee sa sobom. Postaju posesivne ј pasjvne, jer su sve svoje neostvarene zelje i snove projektovale kroz decu. Zanemarjvanje sopstvene licnostj u porodicnom z jvotu predstavlja predispoziciju za institucionalno samoiskljucivanje ј Politicki identitet iz rodne perspektive Ljlijana Cickarjc 194 "nevidJjjvost" una u javnom ј politjckom zivotu. Medjutim, modernizacijskj i globalizacjjski procesi i demokratizacija politickog zivota, nutno vode ka sve veeoj participaciji zena u javnom zivotu, institucionalnoj politici, rukovodecim mestima u privredi i dru~tvu. Vee sada se naziru medjugeneracijske razlike na tom planи, te se mladje i obrazovanije zene radjje odlucuju za strategiju balansa jzmedju profesjje ј porodice nego za konflikt иloga kao njihove majke. Generacijski pomak se moie oznaciti kao prelaz.ak od "samo-Zгtvujuce" и "samo-investirajuci" model ienskog identeta (Вiagojevic, 2002:296). Dru~tveni kontkest u tranzicjji је obelezen rodnom hijerarhijom i rodno segregiranom podelom rada i odgovornosti. Novi dru~tveni ugovor koji nastaje u takvom dru~tvu postavlja dodatne probleme za zenu. One ј о~ иvek ne mogu da uspostave Ьelans izmedju placenog posla i porodice, susrecu se sa vecom konkurencijom na tгZistu rada, nezaposleno~cu, prinudnim odmorima, erozijom socijalnog i zdravstvenog osiguranja i sistema Шtite ( bez pomoci u podjzanju dece, pomaganju starjm ј bolesnim osobama). Tranzjcjja uslovljava specjfican odnos zena prema promenama u dru~tvu. te nije te~ko predpostaviti kako se ona odraiava na stavove mladih devojaka danas. Rezultati empjrijskih studija pokazuju da su devojke senzitivnije u vrednovanjи socijalnim pitanja, nego sto su to mladici. Osetljivije su na poveeane socijalne razlike, ekonomski disparjtet ј efekte socijalne reforme, obaveze drZзve prema socjjalno ugrozenim kategorijama, posebno и sferi trZi~ta rada, socijalnog i zdravstvenog osigиranja (Масеk & Kostron, 1996; Jonsson, 1994). Mu~ka domjnacija na makro planu је ј dalje najvidljivjja u sferi upravljanja i javnog delovanja. Zene ostvaruju vrlo mali udeo u svim rukovodecim strukturama. Politickom scenom SrЬije dominiraju muskarcj, а u skup~tinama na svim njvoima broj zena и proseku ne prelazi 6%. 31 Osnovni razlog potrebe za vecom prisutnoscu zena u politici i na kljucnim i odgovornim mestima u rukovodjenju dгZavnim poslovima је u tome sto је to indikator stvarne polne jednakosti i ravnopravnosti u dru~tvu. Drugi razlogje gender-role model, uzor koji ohrabruje i podstice nove generacije mladih zena i stvara atmosferu da је zena u politici ј na odgovornim javnim 31 Na primer, u Нrvatskoj је broj l.ena u SaЬoru od 1990.godine sa poletnih 3,8% preko 5,8% i 7,9% porastao na 22,5%2002., ~to је oko evropskog proseka, ali daleko manje od skaлdinavskog (Ктиh i ruie, br. 17, 2002, Zenska infoteka, Zagreb, http://www.zinfo.hr). Politicki identitet iz rodne perspektive Lilijana Cjckarjc 195 funkcijama ne~to nonnalno i svakodenvno, а ne slueaj ili izuzetak. Ukljucivanjem vjse zena u poJjtiku Sзlje se poruka da i !ene odlucuju, а ne sarno da neko odlucuje u njihovo ime. Medjutim, postojj proЫem neadekvзtne percepcije zena koje su ukljueene u poJjtiku, kako od strane njihovih kolega poJjtiCara, tako i od javnosti, ј drugih !ena. Zenska rec u poJjtjci jos uvek nema onu tezinu koju jma muska, jer је nepoverenje prema !enama u poJitjcj jos uvek vrlo rasprostranjeno. То nepoverenje је prisutno ј kod veeine zena, а najeesci razlozi za to Jeze u prisustvu tradicionalnih obrazaca socijalizacije ј patrjjarhalnog modela porodicnog vaspjtanja. Devojke se vec u porodjcj srecu sa rзSirenim rodnjm predrasudama ј sa nedostatkom samopouzdanja ј politjcke efikasnosti ј kompetencjje. Socijainj status, stepen obrazovanja ј zaposlenost majki" znaeajno odredjuju karakter rodne socijalizacjje. Podjednako znacajnj faktori su i struktura i organizacjja porodjce, nacin odlucivanja, vaspitni stil, transfer uloga i organizacUa rada u domacinstvu. Posmatrano jz generacjjske perspektive, strategjje prilagodjavanja majkj i eerki se Ьitno raz)jkuju u uslovjma tranzjcjje.Vecj deo literature је koncentrisan na jstrafjvanje poloZaja staгjje generacjje zena, koja је odrastala ј socjjalizovala se pretezno u periodu trajanja socjjaJjstickog drustva, dok jspjtjvanje pozjcjje postsocijalisticke generacije mladih zena jos uvek nije dovoljno empirijskj istra:leno. Кljucni proЫem koji treba ispjtati је odnos mladih zena u tranzjcjjskim uslovima prema sticanju karijere ј porodjcnom zivotu ј uskladjivanje tih uloga. Rezultatj nekih jstra:ljvanja u istocnoevropskjm zemljama potvrdjuju da su daлas mlade !ene znatno amЬicioznjje ј vecu pзZnju posvecuju karijerj nego ~to је to Ьiо slucaj sa njihovjm majkama (Васоvа, Ј 999; Pilkington, 1996). Adolescentkjnje jska:zuju modemjji pogled na zjvot, zastupaju progresjvnije stavove ј uvjdjaju koliko strategjja rodne ravnopravnosti u svim oЬiastima drustva utjce na poboljSaпje kvaJjteta zjvota. Medjutjm, u poredjenju sa svojjm vr5njacjma, mlade !ene se ј dalje vjse jdentjfikuju sa porodjcom, susedjma, famjjiJijom ј vise vrednuju sjgumost kao drustveni cilj . Kada је rec о poloZaju zene u drustvu, adolescenti jos uvek zastupaju znatno konzervatjvnije stavove, smatrajuci ј dalje daje tradicionalna podela uloga u porodjci prihvatljiva ј opravdana. Poljtjckj jdentitet iz rodne perspektive Lilijana Cjckaric Ј 96 9.2. Drustvena konstrukcija roda 9.2.1. Socijalni identitet ispitanica GJavnj socijaJni i politicki faktori na makro nivou kojj oЫjkuju formiranje rodnog jdentiteta su jstorijskj uslovj, drustvene vrednosti ј norme i vladajuca poJjticka ideologjja. Prema mjsJjenju pojedinih istrafjvaea grupa kulturnih faktora, koja uk.ljucuje obrazovanje, strukturu ј organjzaciju porodicnih odnosa, vaspjtni stjJ ј porodicnu socjjalizacjju, predstavlja jacu determjnantu u formiranju rodnog identjteta. Rezultati pojedinih istrafivanja potvrdjuju da rodjteJjj iz raz)jcjtjh socjo-ekonomskih grupa primenjuju slicne modele ј obrasce pona5anja kada је ree о polnoj ј rodnoj socjjaljzacjji dece (МсRоЬЬiе, Nava, 1984; Peters, Ј 994, 1996; pjJkington, Ј 996). Stoga sam posla od pretpostavke da је najadekvatnjjj pгjstup u proueavanju modela rodne socjjaJjzacjje, jnteraktjvni modeJ koji objedjnjuje razmatranje delovanja i socijalnih i politickih ј kulturnih faktora. Drugj koncept na koji se oslanja istra!ivanje је jnterakcjja dve perspektive, generacijske ј rodne, u proucavanju poJjtjckog identjteta jpoJjtjcke kulture zena. SocjjaJnj status zena u SrЬijj se naglo pogoгSava tokom devedesetih godjna. 32 Rapjdnj pad standarda ј osjroma5enje stanovnjstva projzvelo је ј sve izraiajnije polne ј rodne razJike. Ј rezultati ovog jstra!ivanja potvrdjuju znatno Josiji socijalni polo!aj majkj u odnosu ла oceve. U strukturi obrazovanja ј zanjmanja roditelja raz)jke su evjdentne. Vise је oeeva sa vjsokom ј vjsom strucnom spremom (28.2% 122.6 %). Znatno је vjse i strucnjaka medju ocevima (2 Ј .5% 1 16 %) (grafikoni Ј. ј 2. u petom poglavlju). Medju nezaposlenirn jspitanjcjma domjniraju majke (13%/3%) i to najcesce sa visom skolom јЈј fakultetskjm obrazovanjem. Takodje ј medju jspjtanjcjma sa zavгSenom osnovnom skolom preovladjuju majke (Ј 2.3% 1 8.4%). Majke su mnogo cesee od oeeva zaposlene u driavnom (39.2% /22.5 %) ј mesovjtom sektoru (35.3 %/27.5 %), dok oeevj dominiraju u privatnom sektoru (49.2 %/ 23.8 %). То su uglavnom ocevi u porodicama koje zauzimaju vjsi status па drustvenoj Jestvjci. Rezultati nedovosmisleno potvrdjuju da su mu$karcj ekonomski najaktivnjji u porodjci, ЬоЈје su plaeenj za svoje poslove, pokazuju veeu fluktuaciju u zaposljavanju, skolonjji su ekoлomskom 32 Prema podacima RepuЫi~kog zavoda za t:rZi~e rada iz 2001. godine, od skoro 800.000 nezaposlenih Jica, bez posla је blla svak.a druga rena. Medu 24.441 nezaposlene osobe sa fakultetskom diplomom, vise od polovine su zene (1 4.066) (Danas, oktobar, 2001) Politicki identitet iz rodne perspektive Lilijana Cickaric 197 rizikи i daleko su prisиtniji na rukovodeeim mestima u privatnom sektoru. U svemи tome sи i institucionaJno podrZani. Zene sи ekonomski zavisnije, staticnije, manje prilagodljive t:rZistu rada, и veeem procentu nezaposlene i manje kompe6tivne и privatnom sektoru. Interesantna је izjava jedne adolescentkinje u istra.Zivanju koja oslikava porodicnu atmosferu koju karakterise tradicionaJnj obrazac braenih odnosa sa prisutnim sindromom "odsиtnog оса" : "Мој orac radi privatno. Vitlam ga samo пос и, јег је ро сео dan па poslu. Мата ne radi, па blrou је, iako је zavrsila Pravni fakultet" (ucenjca Trgovacke skole, 18 godina). Posveeenost decj i borba za opstanak porodice, postalaje prioritetan zivotni cilj vecine zena. 1 osvrt na srukturu ispitjvanjh porodjca potvrdjиje daje vise majk.i medjи razvedenim i oceva medju onim roditeljima koji sи zasnovali drugu bracnи zajednjcu. Ova pravjJnost је и skJadu је sa иoblcajenim segregiranjm obrascima porodicnog zjvota, gde zene, Ьilo da sи razvedene ili иdovjce, prihvatajи da podjzи dеси bez zasnivaja nove braene zajednjce, dok se muskarcj cesee odlucujи za drиgi brak. ReJigjoznost se u literaturi cesto navodi kao faktor kojj znacajno utice na formiranje rodnog i poJjtjckog jdentieta rena. Zene najeesce reJjgjju prihvataju kao postovanje Jjcnih moraJnjh stavova ј nacela ј vezuju је za privatan zivot u porodicj gde rodne uloge obJjkuju miseljenje i ponзSanje. I и ovom istrafjvanjи ј majke ј adolescentkjnje se и nesto vecem obimu jzjasnjavaju kao religiozne ј reJjgjju cesce tumace kao deo 1 jcnih moralnih principa i stavova (31.6% majki/25.8% ooeva). 1 starija ј mladja generacija zena otvorenije su prema reJjgjjskoj ј verskoj identjfikacjji od muskaraca, аЈј su manje sklone prihvatanju reljgijskih, verskih ј nacjonalnih predrasuda ј stereotipa. Pokazalo se da postojj visok stepen korelacije izmedju reJjgjoznosti i odnosa zena prema poJjtjckoj partjcipaciji. One zene koje su se izjasnile kao reJjgiozne, а njih је oko treeine, pokazuju ј znatno slablji jnteres za politjku. One su иglavnom nezainteresovane i za partjcipacjju и protestjma, glasanje na jzborima ј ucesee u organizacjjama ј udгuZenjima. Za njih је karakteristjCaл tradjcionalan obrazac drustvenog zjvota, koji podrazumeva orijentaciju na porodjcu i privatan Z.ivot. Politicki identitet iz rodne perspektive Lilijana Cickaric 198 9.2.2 .. Transfer modela rodnih uioga Organizacija porodicnog zivota i vaspitna praksa., dva su podjednako vaina faktora opste porodjcne atmosfere koja determinise obrasce rodne socijalizacije. Od adolescenata је traieno da ocene ulogu оса i majke u sopstvenoj porodjci. Prema dobljenim rezultatjma moze se zakljucjtj da је prisutan segregjranj obrazac podele porodjcnih uloga, kojj podrazumeva podelu zadufenja ј odgovomosti na tradjcjonalno "muske'' ј "zenske" ak1ivnosti (graflkon 38.). Utvrdjeno је da su majke vise popиstljive prema deci, nego ocevi ј da eesee negujи permjsivni stil vaspjtanja. Vise se vezuju za decu, vise se irtvuju za njih, odricu se svojih potreba ј povladjиjи im. Takodje је иstanovljeno da sи majke vise demokratjcno orijentisane и gradjenjи odnosa medju clanovima porodice i eesee forsiraju egalitarizam. Ocevi sи vise usmereni па razvjjanje kompetjtivnih i hjjerarhijskih odnosa u porodjcj. Oni su predstavljeni kao clanovi porodice koji insistirajи na disciplini dece, brinu se о izdr:Zavanjи clanova ј trиde se da deci prenesи znanje i iskиstvo. Majke forsirajи orvorenost porodice prema spolja5njem svetu, vise se zalaiи za formiranje ј odгZavanje socijalnih veza sa familijom, prijateljima, poznanicima. Evidentno је da majka ima mnogo vеси иlogu u razvjjanju vrednosti kao sto su ljubav, briga, pomoc ј poverenje. Majke eesee posreduju и resavanju sukoba и porodici (65.3%/40.5%) i adolescentj vise verujи njima, nego oeevima (97.3%/79.5%). Sa majkama sи clanovj porodjce najcesee ј najЬJjzi , sa njima lakse stupajи u komunjkaciju, јег su one bolj i slиsaocj ј otvorenjje su za razgovor. Model vaspitanja, tjp organjzacjje domacinstva ј proces odlиCivanja и porodjcj sи faktori kojj znacajno odredjuju formjranje rodnog identiteta. U porodicima u kojima se vise negиje aиtorjtaran vaspitni stjJ, prisиtnija su ј tradjcjonalna shvatanja о polol.ajи zena ј njihovoj иlozj u domacinstvu. Ovde је dobljen najnizi procenat majki koje su se jzjasnjJe da dele domace poslove i brigu oko dece sa partnerom. Medjutjm, treba naglasitj da ј и porodicama gde roditelji neguju permisivan ili komblnovani vaspitni stil, ima znatan broj ispitanica koje zastupajи tradicjonalna stanovista о polol.aju zena. Porodice koje vjse negujи individualisticki, Ш egalitaran tip organizacije, gde је veea participacija svih clanova u donosenjи odlиka, karakterise znatno manje prisиstvo rodnih predrasиda о podeli rada i obavezama и porodici. Politi~ki identitet iz rodne perspektive Lilijana Ci~karic 199 Grafikon 38. Uloga оса i majke и porodici prema осепата adolescenata lzdri.ava porodicu Deli dono~nje odluka sa partnerom Del.i oЬaveze u domatinstvu sa partnerom Deli poslove oko dece sa parnerom Posreduje i reSэva sukoЬe Prenosi znanje i isk ustvo Prufa podtiku i uliva poverenje о 20 40 60 80 1 оо 120 140 160 180 200 1 о Мајkе о Oeevi ј Kadaje rec о iskazima rodjtelja, oni se uglavnom drie tradicionalnih shvatanja о podeli uloga u porodici. Majke predstav!jaju u znatnoj veeoj meri centralnu figuru po.rodice, vise su orijentisane na podr5ku kao vaZ.nu funkciju porodice, dok ocevi manje insistiraju na potrebi za ukazivanjem pomoci ј uJjvanjem sjgumosti. Majke imaju primamu ulogu u posredovanju izmedju ~lanova porodjce ј kada је rec о postignucima dece znatno su amblcioznije od oceva. Modema uloga оса, koja podrazumeva da је aktivno ukljueen u poslove oko brige о detetu, da је ukljueen vise u poslove u domacinstvи i da deli donosenje odluka sa partnerkom, jos uvekje prisutna u manjoj meri. Svega 20% majki se izjasnilo da njihovi supruzi zastupaju ovakve stavove i pona5aju se shodno tome. Medjutim, uloga оса, gde on aktivno ueestvиje u ostvarivanju zarade i stvaranju materjjalnih uslova za izdrZavanje porodjce, Ьiva prihvaeena u velikom procentu od strane svih ispitanika, sto samo potvrdjuje dominaciju patrijarhalih odnosa u porodici. Politicki identitet iz rodne perspe\ctive Lilijana Cjckarjc 200 Oko 60% oceva zastupa tradjcionaJo stanoviSt:e kada je u pitanju domaci rad, odnosno obavljanje poslova u kuci (grafikon 39.). Medjutim, moze se recj da su adolescenti ipak pokazali da poseduju modernija shvatanja od svojih roditelja. Onj se vecinski ne slaiu daje zena samo majka ј domacjca, а ovakvo tumaeenje odobrava 13.5%. Vjse od polovine adolescenata smatra da veliki broj poslova odgovara podjednako ј muskarcirna ј zenama ј da poslodavci ne treba da prave razliku ро polu vee ро kvalifikacijama ј sposobnostima u zaposljavanju. Onj u velikom broju smatraju da i muskarci ј rene treba da budu podjednako plaeenj za svoj rad (75.2%). Medjutim kada је ree о vrstj zanimanja., tu је prisustvo segregjranog obrasca evidentno. Oko dve trecjne adolescenata se izjasnjava da Ьi radШ poslove kojj su tradjcionalno karakteristicni za muskarce, а isto toliko oceva da obavlja profesije koje su "tipicno muske". Grafikon 39. Procena musko-iensldh odnosa и Jшti i па poslu (adolescenti i ocevi) Obavljao Ы ili obavlja tipicoo mu§ki posao Zena treba da bude samo majka i domacica Mu§karci i ieoe treba da budu podjedoako placeoi Poslodavci ое treba da prave razliku ро polu Postoje tipicoo mu§ki i ienski poslovi u kuci - ..., 1 ~ 1 !" • -.... - t 1~ 1 - "' 1 ..., 1 .... pt о. .... - .... 1 ~ 1 со о. џ. - "' 1 .... 1 о ... .... -.... ' . о 20 40 60 80 100 120 140 160 1 О Ocevi О Adolescenti Ј Poljtickj jdentitet iz rodne perspektjve Lilijana Cickaric 20 Ј Nalazi istrafjvanja nedvosmisleno potvrdjиjи prisиstvo rodne hijerarhije u podeli rada, а zatjm da su generacjjske razlike и pogledи polnih ј rodnih predrasuda kod mu~kih ispitanika oeigledne. Medjиtjm, ј dalje adolescentj zastupajи konzervatjvnjje stavove od svojih mnjakinja, kao ј oeevj u odnosu na majke. Kada је rec о rasprostranjenostj rodnih predrasuda ј stereotjpa, oni su prjsutnj kod oko trecine jspjtanika ј mladje i starije generacije (grafikon 21. и sedmom poglavljи) . U poredjenju sa prethodnjm naJazima о stavovima adolescenata о mи~ko-Z.enskim odnosjma, iznenadjuje daje prisustvo shvatanja "da Z.ene ne treba da иeestvuju u poJjtjci" vrlo nagl~eno i kod njih. Znaci da tradicionalno patrijarhalno vidjenje uloge zene u javnom zjvotu jos uvek dominira i da се to Ьiti odlika shvatanja mnogih novih generacija. Cinjenjca da veliki Ьгој adolescenata, ј to priЫiZпo оЬа роЈ а, prihvata ovakvu tvrdnju, sugeri~e da је izuzetno te~ko eJjmjлisati utjcaj tradjcjje, ali ј opomjnje daje poJjtjcka socjjalizacjja u porodjcj kljucni faktor u tom procesu. Medjutim, rezultati ne potvrdjuju jaku vezu izmedju vaspjtnog stila, strukture porodjcnih odnosa i prisustva stereotipa ј predrasuda kod ispitanika. RoditeJjj kojj primenjuju ј autoritarne ј permjsivne obrasce vaspitanja pokazuju sliCaп stepen prihvatanja seksuaJnjh ј polnih predrasuda. Sjtuacjja је identjcna ј sa tipom porodicne orgnizacjje. Cak i ispitanicj iz porodica gde se negиje veea autonomija ј indjvidualizam, gde vladaju demokraticniji odnosj ј veca particjpacjja u odlucjvanju, pokazuju znaeajno prisustvo patrijarhalnih sbvatanja о ulozj zene u poJjtjcj ј javnom zjvotu. Nj korelacjja sa stepenom obrazovanja roditelja njje posebno nagl~ena. I kod obrazovanjjih jspitan'jka ј kod onih sa vi~jm socjjalnim statusom prisutnaje ova predrasuda gotovo u istom oЬimu kao ј kod nizeobrazovanih ј pripadnika nizih dru~tvenjh slojeva. 9.3. Segregirani obrazac poJiticke socijalizacije 9.3.1. Odnos prema politici Rezultati dosad~njih studija potvrdjuju da su !ene, zahvaljujucj drugacjjem tipu socijaJjzacije и porodici, generalno manje zajnteresovane za politiku od muskaraca. One, medjutim, роkаzији veei stepen empatjje i brige za op~te dru~tveno ·dobro, senziЬilnije su prema drugim ljиdima, te se najee~ce bave socijalnjm problemjma, рориt za.Stite Jjudskog zdravlja ј zjvotne sredjne PoJitjckj jdentitet iz rodne perspektjve LjJjjana Cjckaric 202 (Eisenberg, Mussen, 1989). Cesce su politicki orijentisane ka re~vanju ekonomskih pjtanja ј obavezama koje drfava treba da ispuni prema re~vanju proЫema porodjce, dece, bolesnih, hendjkepjranjh ј starih Iica (Flanagan, Macek, Ј 998). Manje su sklone rasnjm ј nacjonalnim predrasuda ј konfliktлjm sjtuacjjama kakve su ceste ј u poJitjckom ј u javnom zjvotu. Losjje su informjsane ј redje diskutuju о po!itjci u porodicj ј izvan nje. Zene koje su pak, aJctjvne u politicj eesce dolaze iz srednje i vise klase ј iz profesionalnih zanimanja. One se znatno vise od muskaraca oslanjaju na podrsku ј resurse svojih porodica (Price, 1989: 1 5 1 ). Svj ovj naJazj su samo potvrda marginalnog polofaju zena u javnom zivotu, gde vaii pravilo "tamo gde је moc, tamo nema zena". Pitanja koja se vezuju za zene u javnoj politici se postavljaju jskljucivo u kontekstu porodicnog insjtucionalnog okvjra. Muska predrasuda је da kada fene jstupaju u politickom zivotu, one treba da se bave samo zenskim i porodicnjm proЫemjma. Najcesee se ti zenskj interesi deklarisu kao nepoliticki. Medjutjm, sustinsko pitanje је da li se podzastupljenost fena u politjci moze jednostavno tumacitj njihovim nedostatkom jnteresa za politiku ili је pre rec о nastojanju muskaraca da ih na sve moguce nacjne spreee da u njoj ucestvuju? Ako se ukljuce u politiku zene se pojavljuju uvek na manje uticajnjm ј znacajnjm mestjma, pre na lokalnom ј regjonalnom, nego na nacjonalnom njovu i pre u savetnjckjm, nego u telima u kojjma se donose znacajne politicke odluke. Opadanje zajteresovanostj omladjnske ј zenske populacjje za poJjtiku karakteristicno је za sva, kako razvjjena, tako ј tranzjcijska evropska drustva. 33 Stoga је pretpostavka od koje sam posla da је socjjalizacijska paradjgma kljucni faktor u formjranju politickog identiteta zena. Koren njske poJjtjcke рагtјсјрасјје . . devojaka Jezi dobrim de\om ј u jzrazjto s\abom"politickom· identietu majki. Na osnovu uvjda u rezultate koji se odnose na zainteresovanost ispitanjka za poJjtiku, uocene su evidentne rodne raz\ike. I medju majkama ј medju adolescentkjnjamaje vise pasivnih ј jndiferentnih osoba, dok medju aktjvno zainteresovanima dominjraju muskarcj. Odnos ј stavove zena prema politicj determjnjsu pre svega, varijaЬle socjjalnog statusa i obrazovanja. Moze se zak.Jjuciti da devojke iz Ьоlје stojeeih porodjca, gde su оЬа ili bar jedan roditelj sa fakultetskim 33 Prema rezultatima istrafivanja Agencije za prou~vanje omladine u ltaliji (IARD), medju ispitanicima koji pok.azuju odijum prema politici dominiraju devojke. Ako se porede rezultati istrafivanja sprovedenih medju omladiпom J)OOekom i krajem devedesetih godiпa, evidentno је da је broj zainteresovanih mladih ljudi mШkog pola орао sa 29% па 190/о, а unskog sa 27% па tak 13% (IARD, 2002). Politicki identitet iz rodne perspektive Lilijana Cickaric 203 obrazovanjem, ее§се pokazuju VeCe interesovanje za politiku. Posebno one ispitanice cije su majke sa vi§om i visokom skolom (grafikon 40.). S druge strane, adolescentkinje iz porodica sa nizim socijalnim statusom, posebno niZim stepenom obrazovanja majki, najee§ce prihvataju tradicionalni obrazac koji podrazumeva otklon od politike i izbegavanje komunikacije о politici. Grafikon 40. Obrazovanje majld i stepen zainte.resovanosti adolescentldnja za politiku Zainte~tovane Delimil no w :иinte~sovane 1--'-"N.;.....J. ___ .-:.._....__;..._;;'--"..;._-L-..__:.c__J Nezainte~soYМnt о 35 40 О Osnovaa Jkola О S rednja §kola О ViJa i visoka Jkola Као posebno znacajan diskriminatomi faktor pokazala se zaposlednost majki. U onim porodicama gde su majke nezaposlene vise је srednjoskolki koje su indiferentne ili se pak cinicno odnose prema politici. То se posebno odnosi na majke koje su se izjasnile da su domacice, sa zavrsenom osnovnom ili srednjom skolom. Profesionalna pripadnost majki takodje igra zna~jnu ulogu u izgradjivanju odnosa prema politici. Medju ispitanicama koje poticu iz porodica cije su majke strucnjakinje, profesionalke ј) ј intelektualke, devojke pokazuju veci interes za politiku. Pailjivijim uvidom и rezultata mo.ie se Cak zakljuCiti da devojke, koje poticu iz jednoroditeljskih porodica, gde zive samo sa majkom koja ima vi§i stepen obrazovanja, pokazuju veci interes za politiku od onih adolescentkinja, koje zive u kompletnim porodicama, gde је samo otac sa vi§im stepenom obrazovanja. Politicki identitet iz rodne perspektive Lilij ana Cickaric 204 Ј о§ znaeajnijj nalaz је da adolescentkinje сјје majke pokazuju veee interesovanje za poJjtiku, i same zastupaju takav odnos prema politici (22,3%) (grafikon 41.). Djrektan uticaj roditeljske kulture, posebno ponШnja majke, ovde dolazi do izraZ.aja. Najvece slaganje postoj i kod onih adolescentkinja cije su majke visokoobrazovane, zaposlene ј pokazuju znatno vece jnteresovanje za poJjticke sadrZaje od drugih ispitanjca. S druge strane, kod majki koje su njzeobrazovane ј bave se radnjckjm zanimanjima ili su nezaposlene, identifikovan је najnizi stepen zainteresovanosti adolescentkinja za poJjtjku. Ovi naJazj su direktna potvrda polazne hipoteze jstrafjvanja daje politicko pona§anje rodjteljajedan od glavnih prediktora poJjtickog ponasanja dece i da је ono velikim delom uslovljeno obrazovnim ј socjjaJnjm karakteristikama оЬа rodjtelja. Gra.fikon 41. Zainteresovanost majki i adolescentkinja za politiku Delimi~oo zaioteresovane Nezaioteresovaoe majke о 10 20 30 40 50 О Nezainte re sovane cerke G De timi~no zainte resovane О ZAinteresovaoe Kada је ree о poljtjckoj komunikaciji, pripadnjce ј starije ј mladje generacjje znatno redje od mu§karaca upгaZnjavaju politjcku komunikaciju (46,6о/о/33,6%, odnosno 43, 1%/37.9%). Majke, ipak, eesce ueestvuju u takvim razgovorima nego cerke (grafikon 42.). То је direktna pos1edica socijalizacjjskog procesa u kome se zena uci da govori samo kroz usta drugih, odnosno svoj jh mu.Zeva ili oeeva. Тај obrazac se kontinuirano ugradjuje u proces formjranja poJjtjcke licnosti ј Poli6~ki jdentitet iz rodne perspektjve Lilijana Cjckarjc 205 pona§anja 2ene и porodjci, ~to za posledjcи irna nedostatak sposobnostj za razvjjanje djskиrsa pomocu koga Ьi zene Ьile и stanju da artjkuJj~u svoje mШjenje ј stavove. Grafikon 42. Politic1ra komunikacija и porodici Nikad Pouekad о so 100 lSO 200 ј D Ocevi D Sinovi О Majke О Cerke 1 Obrazovanje, profesjja, zaposlenost ј socjjaJnj staus majkj, predstavljaju glavne predjspozjcije ј za stjcanje odredjenog poJitjckog znanja i razvijanje pojmovnog aparata neophodnog za tumaeenje pojedinih politjckih sadгZaja. Poredjenjem rezultata majkj i oceva sa rezultatima adolescenata, uoceno је da srednjo~kolke сјје su majke obrazovanjje, zaposlene i strucnjakinje i koje su zainteresovane za poljtiku, pokazuju veeu politicku zrelost, Ьolju moc prosudjjvanja aktuelne politicke sjtuacjje i vecu zainteresovanost za politicka Ьivanja. 9.2.2. Politicka participacija U literaturi se, kada se govori о politickom identjetu zena, najcesce istice cinjenica da one generalno pokazuju nizi nivo politicke kompetencije i efikasnosti od mu~karaca (Acock, Clarke, 1990; Jennings, Njemj, l98l ). lako su zene tolerantnije, one se u poJjtjckoj participacij i manje Politi~ki identitet iz rodne perspektive Lilijaлa Ci~karic 206 rukovode racionalnim razlozima ј ne suprotstavljaju se eesto tradjcjonalnim autoritetima putem orgaлizovaлja u sjstemske kolektjvne akcije (Sberkat, Blocker, 1 994:826)0 Kada su u pjtaлju оЬЈјсј politickog delovaлja, fene su manje orijentisane prema kJasjcnoj oficjjelnoj politicj, odnosno u~e~cu u vlasti, politickim partijama i sindjkatima. Се~ее su spremne da participiraju u volonterskjm ј humaлjtaгnim aktjvnostima i redje se odlucuju da koriste svoje glasa~ko pravo na izborimao Gra.fikon 430 Odnos prema politickom delovanju Ne treba se mdati Napredovanje u dru§tvu Gubltak vremena Dobar nacin da se izvedu promene . о . 0% !8 l • !8 • ... SJf ... ~ ё.о - l ~ ~ ... • ;... ј , ~ -1 1 ... 1 -.. - 1 01 ;1 ~ N о 20% 40% 1 ... ... .. .. 1 • о. :... ... 1 ... о ... ~ 'N • l • ..... .... о. w ' 60% 80% 1 О Ocevi О Sinovi О Majke 0 -Cerke 1 Ј ј 1 100% Prema doЬijenjm rezultatima na ргvј pogled se mofe zakljucjti da nema rodлih razJjka u pogledu stepena poJitjckog aktivizma kod ispjtaJlika, јег se oko polovjne ј zena ј mu~karaca izja.Snjava "da је to dobar nacin da se jzvedu promene"o Medjutim, pa.Zijivijom aлalizom onjh ispjtanika kojj nisu iskazali aktivaл odnos prema politi~kom deJovanju, potvrdjuje se izneta pretpostavka da је aktivjsticki odnos prema politici manje prisutan kod zena nego kod mu~karaca. Zene se ~esce izja.Snjavaju da su indjferentлe prema politickom delovanju (oko 23%) ј da је to "gubltak PoJitjckj identjtet iz rodne perspektjve LjJjjana Cickaric 207 vremena" (21 %) ј redje tu aktivnost smatraju poreljnom ј utilitarnom (8%) (grafikon 43.). Nalazj nedvosmjsleno pokazuju da adolescentkinje zastupaju gotovo jdentjtcno shvatanje kao i njihove majke, Sto potvrdjuje cjnjenjcu da je obrazac poljtjckog aktivizma rodno ј generacjsjskj uslovljen. Utjcaj zena na dono§enje odluka, kako u porodjcj tako ј van nje, predstavlja sledeci va.Za.n faktor njihove politicke efikasnostj ј kompetencije. DoЬijeni rezultati pokazuju vrlo interesantnu sliku. Zene cesce od muskaraca smatraju da mogu da imaju uticaja u dono§enju odluka u porodici, а) ј su mnogo manje efikasne na poslu, u poJitjckjm organjzacijama, udruzenjima i u drustvu kao celini (grafikon 44.). Gra.fikon 44. Uticaj u donosenju znacajnЉ odluka - - l ~ Ј '(о ~ U d n.a§ tvu - ~ l 1-") Ј - ~ U udndenjima g гadjana - .... 1 - -1 '(о "(о U organizacijama . ~ 1 1-") 1 1и . 'Ьо U krugu prijate lja . Na poslu ~lt ·,;, t: lt --~ ''"''''ј . ~~ - ~ ј '. .. "":f({ 1 'Ьо - l-' у ::··-. -;.. U porodici ' 1 1 . о 2 4 6 8 10 1 О Ocevi О Sinovi 1:1 Majke 1:1 Cerke ј Cjnjenica da zene ne veruju da mogu uticu na sjtuaciju i dogadjaje van kuce ј poгodjcnog okruzenja, govori о stepenu njihove drustvene jskJjucenosti ј nevidJjjvostj u instjtucionalnom zjvotu. u veeini slucajeva, zene su tokom devedesetjh, u vreme turbulentnih dru§tvenih procesa, Politi~ki identitet iz rodne perspektive Lilijana Cickaric 208 ratova, sankcjja, bombardovanja ј siromaStva, prihvatale ovakvu podelu uloga ј obavljale sve duinostj ј obaveze u pozicjjj majke ј domaeice, Ьеz posebne Z.elje da se drufuleno aktjvjraju ј razviju svoj politi~kj potencjjal. Vecina zena, pored tereta kojj su nosile u porodjcj, njje imala vremena, snage, energjje, njti personaLne ј institucjonalne podгSke za takvu vrstu aktjvnostj . Tjme је njihov dru~tvenj polosaj jos vjse marginalizovan. Intezjvan proces repar.rijarhalizacjje, reprjvatizacije ј familijarizacije drustvenog zivota tokom devedesetjh vratio је zenskj jdentjet decenjjama unazad, odnosno anulirao је pozjtjvno socjjalizacjjsko jskustvo iz socjjalistjckog perjoda, koje је pocjvalo na jzvesnjm standardima rodne ravnopravnostj. Prema iskazjma jspitanjca о nefonnalnim oЬJjcima poljtickog angaiovanja, utvrdjen је vjsok stepen protestne kulture kod оЬе generacjje. Ovaj podatak njje iznenadjujuci је је partjcipacija zena Ьila vrlo zastupljena u drustvenim protestima u Srbljj devedesetih (Вiagojevic, 1 997). U tim protestima је ucestvovao velikj broj vjsokobrazovanih, zaposlenih zena, pripadnjca "srednje klase" ј jntelektuaJkj. Poznato је, takodje, da su u antiratnjm protestjma ueerstvovale jskljucjvo zene, malobrojne aktjvjstkjnje mjrovnog pokreta u SrЬijj. Medjutim, kada је rec о oficjj lnoj poJjtjcj, poJjtj~kjm partjjama ј organjzacjjma u kojjma su se dnosjJe vaine odluke ј upravljalo driavnjm poslovjma, ru је ucesce zena uvek Ьilo simЬolicno. Rezultatj jstraijvanja potvrdjuju jzrazjto njsko ucesce zena u politjckjm organjzacijama ( 1 .9%/ 1. 7%) (grafikon 45 .). Ј sta је sjtuacjja ј kada је re~ о ueescu u udruzenjjma gradjana, reljgjjskjm, sportskim j\i humanjtarnjm organjzacjjama, osjm kultumih i umetnjckjh, gde је participacjja ne~to veca. Najcescj razlozi koje zene navode za svoju odsustnost jz takvih oЬiika drustvenog organjzovanja, su "nemanje vremena" ј "nedostatak interesovanja". Razloge za postojanje tih organizacUa zene vjde na pragmati~an na~jn, u resavanju proЬ\ema gradjana. Pruianje pomoci u nevoljj i sjrenje komunikacjje, nefonnalnih veza i sticanje novih prijateljstava, su druga dva razloga koja govore о izrazitoj naklonosti Z.ena ka socjjalnoj i altruistickoj dimenziji politi~kog delovanja. Suprotno rezultatima prethodnih jst:raijvanja, naJazj pokazuju da su i majke i 6erke u neuobleajeno velikom broju jzrazile zelju da glasaju na izЬorima. Ovakva opredeljenja su prevashodлo posledjca jakog upljva spoljзSnjih socjjalnih ј jstorjjskih faktora na glasacku kulturu ispjtanika u momentu sprovodjenja jst:raiivanja, neposredno pred petooktobarkse promene. Politicki identitet iz rodne perspektive Lilijana Cickaric 209 Grafikon 45. Ucesce и druStvenim organizacijama i udruienjima 84~ Udruienja gradjana 1 t 1 ~~.з . -- 17 Bumanitarne ~5,5 organizacije з Religijske organizacije nt~,B Sportske organizacije t-----;::~~~-""7::~~---""'""""' .... 20,7 .. ------------------------------~118, 1 ~11 ,2 Kulturne i umetni~ke ~12,1 organizacije 1}.9·6 Politi~ke organizacije ~ 4,1 DCerke DMajke О Sinovi DOcevi Znacaj ni politicki dogadjaji i procesi dovodili su postepeno do rasta socijalnog aktivizma, protestne i glasacke kulture kod svih slojeva stanovnjstva; а posebno kod omladinske ј zenske populacije. Medjutim, i pored makro strukturalnih faktora, politjcku particjpaciju .Zena u najveeem oЬimu odredjuje model socijalizacije u porodi i obrazovanje, socijalni status, zanimanje i zaposlenost majkj. Pokazalo se da su eerke cije su majke visokoobrazovane, zaposlene, strucnjakinje ј}ј intelektualke, vise zainteresovane za politicku partcipaciju. Zatjm, da srednjoskolke cije majke participiraju u po!itickim organizacijarna i udrusenjima, iskazuju pozjtivan odnos prema ovoj vrsti politicke delatnosti. Sumiranjem ovih nalaza moie se zakljuciti da se obrasci politickog ponaSaлja linearno prenose sa majlci na cerke, јег su prisutna izvesna slaganja u politickom ponaSaлju starije ј mladje generacjje zena. ~Zak~u~·u_~~ _________________________________________ L_ili~м __ a_C_i~_k_an_·c_'~210 .., ZAКLJUCAК U zavгSnom razmatrмju јо~ jednom cu se osvmutj na osnovne ciljeve istra.Zivмja. Ono је prvenstveno Ьilo usmereno ka urvrdjjvмju stvarnog uticaja roditelja i porodicnog okruienja na proces politicke socijalizacije u uslovima tranzicije, а zatim i na identifikaciju mehмizama posredstvom kojih se vгSi transfer politicke kulture s jedne na drugu generaciju. Pitanje na koje је istrafivмje takodje trebalo da pгuZi odgovor је da li је u van.rednim d~tvenim okolnostima u SrЬiji devedesetih do~lo do diskontinuiteta u vrednostima i stavovima dve generacije? Do odgovora sam poku~Ja da dodjem kori~cenjem svojevrsne "generacijske мalize", pri cemuje ~cenat Ьiо na proucavмju skupa kvaliteta porodi~n!h-od.nosa, а ne na posmatrмju pojedinacnih parametara ispitanika. Stogaje predmet ist.raZivмja Ьilo interaktivno dejstvo generacijskog efekta, efekta epohe i efekta zivotnog ciklusa, k~o Ьi se odgonetnule teorijske i empjгjjske jmlikacije ponovnog postavljanja generacijskog pjtanja u centar socjoJo~kog proucavмja. Ucesce mlade generacije u drustvenim promenama u Istocnoj Evropi potvrdjuje Braungartovu tezu da ciklusj medjugeneracjjskog ј unutargeneracijskog konflikta predstavljaju barometar socjjaJnih promena, i cesto su u tesnoj vezi sa JokaJnjm, nacjonaJnjm ј globalnim borbama (Braungart, 1984). Dramatjcne ekonomske ј politjcke okolnosti i institucionalni vakuum nastao trмsformacijom drustvenog sistema, stvorili su povoljne uslove za formirмje politickih generacija. Intenzivno raste znacaj "generacijske politike", koja svoje uporiste nalazi u specificnom·socijalizacijskom iskusrvu, kako politickom, tako ј nepolitickom. Politiclci istorijski dogadjaji poput gradjмskjh ratova, sankcjja, jzolacjje zemlje, migracija i bombardovмja u SrЬiji devedesetih, predstavljaju klju~ne agense socjjalizacije za dolazece generacjje. fzuzetno visok stepen politjzacije svakodnevnog zivota i specifiean tip poJjticke kulture koji nastaje u uslovima jnstjtџcjonalnog raspadмja dru~tva, stvaraju takodje pogodno tle za uspon politickih generacija. То su generacijske kohorte koje rмije sazrevaju i prinudjene su da se intenzjvnjje Ьоrе za drustveno vreme ј prostor. То jm omogueava da se bolje adaptjraju na nove uslove, za razliku od roditelja сјје jskustvo postaje sve mмје upotreЬJjjv resurs u strukturalnim promenama. Medjutim, razarмje jnstjtucjonalnog, normatjvnog ј vrednosnog okvira dru~tva, nezaposlenost, sirom~tvo, nemogucnost reSзvмja stambenog pitanja i zasnivanja porodice, opsta bezperspektivnost, faktori su koji, s jedne strane, stjmulisu pojedjnce sposobne za _Zak~u~·u_~ _________________________________________ L_ili~j~ __ a_C_jc_юm~·c~· ~211 manevrisanje da "eksperimentj~u sadaSnjoscu", аЈј s druge strane, dovode do izolacjje, marginalizacije ј samoiskljucjvanja mJadih iz druStvenog ј politickog zjvota. U porodicnoj sredjnj razvijaju se kontradiktomi procesi. S јеdле strane, porodica nastojj da zastiti pojedinca od spolj~njih udara koji ugroiavaju ne samo njene tradicjonalne uloge vec ј jлtegritet i autonomiju. U tom slucaju dolazi do redukovanja uticaja porodice kao agensa poJjticke socijalizacjje ј cak smanjene podloZлosti uticajima drugih agensa, do socijalnog pasiviziraлja i otklona od Ьilo kog vjda zajnteresovanosti ј bavljenja politjkom. S druge strane, ukoliko se te spoljne promene ne dozjvljavaju kao pretnja vec kao izazov ј prilika za delovanje, uloga porodice u politizacjjj se intenzivjra ј jnteraktivno dopunjuje uticajima drugih agensa politicke socijaJjzacjje, ~kole, vr~njaka, medija, omladinskih organjzacjjama ј udruzenja. Rezultatj istrafivanja u istocnoevropskim zemljama u tranziciji pokazuju da је defanzjvni stav prema politjcj postao dominantna karakterjstika porodjcne socjjalizacjje u periodu transfonnacjje ka demokratskom, liЬeralnom t:rZisлom drustvu. Komunikacija u porodjci naglo opada, а orijentacija na prjvatno-svojinske odnose i potro5acki mentalitet produkuje "anti-poJjtjckj" vrednosni sistem. Porodjca postaje kontraproduk:tjvлa u poljtjckom obrazovanju ј glavnj jzvor poljticke pasjvлostj mladih (Szabo, Ј 989). Medjutjm, naJazj ovog jstrafivanja dokumentuju suprotno. U specificnim okolnostima koje su zahvatjJe SrЬiju devedesetih, kadaje do~lo do zastoja u modemjzacjji dru~tva ј tranzjcjji ka demokratskom poJjtickom sjstemu ј tr:Шnoj privredi, dolazj i do velikog porasta jdentjfikacije ј vezanostj za porodjcu kao primamu drustvenu grupu. Та jntenzivлa prjvatizacjja ј famjlijarizacija odnosa sa jedne strane ј snafna poljtizacjja svakodnevлog zivota sa druge, doveli su do promene uloge porodjce u procesu poJjtjcke socijaljzacije. Rezultati nedvosmisleno potvrdjuju daje uloga porodice u stvaranju specificne poJjtjcke atmosfere pojacana ј da је to svakako jedan od najvafnjjih mehanizama za razvoj politickog identieta i politjcke kulture pojedinca. U vecini porodica је prisutna atmosfera koju karak:terise pojaeano interesovanje za poJjtjku, svojvrsna radikalizacija poJitjckih stavova ј vredлosti ј poj aean interes za politjcku akcjju ј partjcjpacjju. NeuoЬicajeno vjsoko interesov~je za politicke teme, razvijena politicka komunjkacjja kod veejne jspjtanjka ј jzrazjto visok stepen participacjje u pojedinjm oЬiicima nefonnalnih i formalnih politjckih aktivnostj (protesti, glasanje), govori u prilog polazлoj pretpostavci -~--u~·u_c~ ________________________________________ L_ill~u~ __ a_C_jc_~ __ ic __ ~212 jst:raZjv~ja, da је u tranzicijskom dru5tvu, proces fonni~ja poJjtjckЉ stavova, vrednosnih orijentacija i ponaSaпja vi5e uslovljen aktuelnim socjajlnim ј politickim kontekstom, nego ~to је pod utjcajem nekada5njeg fonnatjvnog socjjaliza.cijskog jskustva. Prihvatanje odredjenih politickih stavova, vrednosnih orijentacija ј vrste poljtjckog ponas~ja u velikoj merj zavjsi od uticaja op~te atmosfere u porodici, uslova ј obrazaca socjjaJizacije, vaspjtav~ja ј edukacjje. PotvrdjJo se da organizacjja porodicnog zivota, struktura odлosa medju cl~ovima, particjpacija и odlucjv~ju, stjl vaspj~ja ј odлos prema spolja5njem svetu, predstavljaju vaZ.~ mehaлizam posredstvom koga se stvara ј razvija politicka atmosfera u porodjcj. Porodjce koje vecu paZпju posvecuju autonomijj pojedjnca, razvoju indjvidualnostj ј kompeticije, veeoj subjektivnoj partjcjpacjjj u donosenju odluka, koje jmaju labavjju strukturu ј egaJjtamjje ј demokratjcnije odnose, pгuZaju znatno bolje uslove ј veee mogucnostj za razvoj socjjalne odgvornosti, poJitjcke kompetencjje ј efikasnostj i partjcjpatjvne kulture kod mladih Jjudj. TradjcjonaJjstjckj model porodjcne organizacije, koji podrazumeva strogu hjjerarhiju uloga u porodici, autori~ stil vaspjtanja, postovanje oblcaja ј neprihvatanje promena, ili pak, jzolacjonaJistjckj tjp, kojj forsira zatvar~je porodice, atomizaciju sukoba, jskljueenost clanova jz procesa odlucivanja, generisu uslove za nastajanje socijalno neodgovornih pojedjnca, koji nisu sk!onj kritickom mjsJjenju, kojj su poljtjckj pasjvni i apaticnj. Takvj jspjtanici u krugu porodjce nisu opskrbljeni adekvatnim kategorijalnjm aparatom i vrednosnim sistemom posredstvom koga Ьi mogli kompetentno politjcki da rasuduju ј efikasno politicki da deluju. Rezultatj jstгafjvanja u razvjjenjm, demokratskjm drustvjma potvrdjuju da porodica ima fundarnentalnu ulogu u podstjcanju socijalne odgovornostj kao nonne gradj~skog demokratskog dгuStva (FJ~agan, 1998). Labavjja struktura odnosa ј particjpatjvna kultura u porodici doprinose razvoju pozjtivnog odnosa prema postojeeem demokratskom poJjtjckom sjstemu ј projzvode veci stepen identjfikacjje sa instjtucjjama drustva ј dгZave (Aimond, Verba, 1989). Naiazj ovog istrafjvanja sugerjsu da је kod nas situacjja obmuta. Ispjtanjci koji poticu porodjca kod kojjh је jnteres za poJitjku jzraienijj ј gde је razvjjenjja partjcjpatjvna poJjtjcka kultura, u najve6oj merj jspoljavaju kritjcnost prema vladajueem nedemokratskom sistemu ј autoritarnoj vlastj Slobodana Мiloeevica. Najnjzi stepen poJjtjzov~osti ј najvecj stepen podrske vladajucem autoritarnom sjstemu pokazuju ispi~ici jz ruralnih sredina, cije su porodjce nizeg obrazovnog i socjjalnog Zaklju~ak Lilijaлa Ci~karic 21 З ~~--------------------------------------------------~------------ statusa. Od prirode politi~kog sistema zavisi stepen indentifikacije i uloga porodjce u tom procesu. Zainteresovanost za poJjtku ј poJjticku partjcjpaciju је u tesnoj vezj sa kultumjm ј socjjalnim kapjtaJom porodice, kojj ukljucuje obrazovne karakteristike rodjtelja, poreklo, socjjalnj status, mrezu dru~tvenih veza. Mladj kojj potjcu iz porodjca sa niiim kulturnim ј socjjalnim kapjtaJom imaju mалје mogucnostj da se uspe~no politicki socjjalizuju ј kasnjje jntegrj~u u poJjtjcki zjvot. Za takve porodice .karakteristj~na је nerazvjjena politjcka atmosfera koja uklju~uje odsustvo razgovora ј djskusjja о poJjtj~kjm temama, slabu informjsanost ј odsustvo jnteresa za ucenje pojmova ј procesa iz oЬlastj politike. Shodno tome, njih odJjkuje njzj stepen poJjtjckog znanja, kompetencije, efikasnosti ј odsustvo potrebe za poJjtj~kom participac;!jom. S druge strane, rodjteJjj kojj poti~u jz urbaлih sredina, koji pripadaju vi~im dru§tvenim slojevima ј kojj su obrazovanjji, efikasnjjj su u preno~enju poJjrjckog iskustva na svoje potomke. U tjm porodjcama vlada razvjjenjja poJjtj~ka atтosfera i povoljnjji su uslovj za razvoj poJjti~kog jdentjeta. Uloga kultumog ј socijalnog kapjtaJa рогоdјсе postaje posebno znaeajna u uslovjma tranzjcjje. Prema mi~ljenju vetine jspjtanjka, porodica u uslovjma razorenih instjtucija dru§tva nosj glavnj teret materijalne, psiholo~ke, socjjalne egzjstencije i promocjje ј jntegracjje pojedinca u dru~tvo. Adolescenti u velikom broju smatraju da su "dobro porodjcno poreklo" ј "veze ј poznanstva", najvatnijj resursj kojima raspolafe porodica u trenutku kada treba da jm pomogne u tranziciji ka odraslostj. Glavni mehaлjzam posredstvom koga se vrsi transfer politicke kulture sa jedne na drugu generaciju Jezi u politjckoj atmosferi koja se neguje u porodi~noj sredinj (Milic, 1984; 1986; 1988). Kada u porodicj postoji razvijena politjcka atmosfera koja podrazumeva zainteresovanost za poJjtj~ke teme, dobru jnformisanost, razvijenu politjcku komunjkacjju ј razvjjenu poJitjcku participacjju, transfer poJitj~kog znaлja ј iskustva sa rodjtelja na decu је uspe§njjj. Sto је odnos roditelja prema poJjtjcj aktjvnjjj, to su ј afirntet prema politickom aktjvjzmu, poJjtjcka kompetencjja ј politjcka efikasnost vire izraienj kod adolescenata. Medjutjm, negativan odnos rodjteJja prema politickom angaZгnaлu ne znaci nиZno i jstj takav odnos deteta prema tom pjtaлju. Utjcaj rodjteljske poJjticke aktivnostj na adolescente se ostvaruje dvojako. Posredstvom odnosa koji roditelji zastupaju prema politicj ј putem prenosenja odredjenih partjcjpatorskih _Z_2_kl~ju_c_~ _________________________________________ L_i~Iu~·~ __ a_C_ic_k_м_ic_· __ ~214 nonni ј standмda poJitjckog pona.Sanja sa starije na mladju generaciju. Transfer participatjvne kulture se odvija direktno, posredstvom prenosa obrazaca protestnog ј glasaekog pona.Sanja ј politickog org~jzov~ja i indirektno, kroz opStu ј poJjtjcku atmosferu u porodicj. Na primer, medju aolescentima koji su se jzjasnili da nece glasatj na predstojecjm izborima 2000. godjne, najvise је srednjoskolaca cijj rodjteJjj nikada ne glasaju, ne ucestvuju u drustvenim protestjma i indiferentnj su prema ueescu u poJjticlcim organjzacjjama ј udruienjjma. То su porodjce kod kojih ne postojj interes za poJjrjku, gde participatjvna poJjticka kultura ne postojj ј gde mladja generacjja nije u priJicj da se politjckj edukuje ј socjjalizuje. Drustvene promene menjaju kvaJjtet jлtegeneracjjskih odnosa. KontekstuaJnj faktori kao sto su promena sjstema ј rekonstrukcjja vrednosnog ј nonnatjvnog okvjra drustva, generjsu socjjalne nejedn~ostj, te је opravdano govorjtj о zaostravanju generacjjskih razlika u tranzjcjjskjm drustvima. U Srblji su generacijske razlike znatno nagla.Sene pod uticajem sjrenja patrijмhalnih, paternalistjcJcih, familijaristjckjh ј oblcajnih odnosa. Drustvo se poJмjzuje na jdeoloskom ј politickom planu, а domjлantnj tjpovi drustvene hjjemhjje su generacjjska ј polna. Ovi procesj ј pojave koje se odvjjaju na makro njvou drustva detennjnjsu uslove za poljtjcku socjjaJjzacjju u porodicj i profiblu modele poljtickog identeta. Generacjjske razlike su znatno prjsutnije u domenu politiclcih ј jdeoloskih vrednosti, nego u poljtjckom pon~ju ispjtanjka. Kod mladje generacjje uocJjjvo је znatno vete bazjcno poverenje u ljude, ali ј jzrazito nizak stepen poverenja u sve drustvene jnstjtucije. Medjutim, socjjalna distanca prema drugim nacijama ј reJjgjjama је eak veca nego kod stзrijih jspjtanika. Autorjtarnost је znatno m~je jzra2ena kod adolescenata, nego kod rodjtelja, alj su tradjcjonalnj oЬiicj mШjenja neocelcivano prisutni u jstom obimu kao ј kod starije generacjje. Mladjj jspjtanjcj se znatno u vecem broju jdentifikuju sa generacjjskom ј lokalnom pripadnoscu, а zatim sa pripad~jem porodjcj ј Evropj. U svojjm politickjm opredeljenjjma vjse su orijentjsaлj ka desnjcj ј centru, а u pogledu jdeoloskih preferencija srednjoskoJcj mnogo veci znacaj pridaju demokratjzaciji drustva, privatjzacjjj, ljudslcim pravima i sloЬodi izrafavanja ј problemu nezaposlenosti kao gorucem u tranzjcjjskom drustvu. Ov~av vrednosno-jdeoloski profil adolescenata ukazuje da mladja generacjja, i pored izvesne konfuzjje nastale pod utjcajem tradicjonalnih elemenata u politjckom identietu, u znatno vecem procentu podгZava reforme i ZakljuCak Lilijana Cickaric 215 --~--------------------------------------------------~------------ transforrnaciju druStvenog sistema k.a liЬeralnom, demokratskom drustvu. Vecina daje prednost t:rZisnoj ekonomijj ј podrf.ava demokratjzaciju politickih institucjja. Ovim naJazjma se potvrdjuju rezultatj prethodnih istraZjvanja u kojima је ustanovljeno da porodjca ј rodjteljj nemaju velikj utjcaj na stavove dece о drustvenim ј politjckim pitanjima, poJjtickim st.avovima ј jdeoloskim preferencjjama, odnosno da se pogled na svet starije ј mladje generacjje Ьitno razlikuje (Вilljg, Cochrane, 1984; 1987; Roberts, Parcell, 1988~ Denver, Hands, 1991). Sukob nove ј stare paradjgme socijalnog, politjckog ј kulturnog delovanja karakteristican је za periode drustvenih prevjranja, kriza ј tranzicije, k.ada na drustvenu. scenu stupaju nove "politicke generacjje" koje se svesno samoidentjfikuju kao nosjoci poJjtickog preobraiaja drustva. Kada је rec о rodnoj perspektivj, rezultatj jstraijvanja su pokazal i da је socijalizacjjska paradjgma kljucni faktor и formjranju politjckog identjeta iena ј daje porodjca utjcajnija od drugih agensa u procesu rodne socijaljzacjje. U svim istocnoevropskim tranzicjjskim drustvima, te ј u Srblji devedesetih, doslo је do reprivatizacije i repatrijarhalizacjje predstava о rodnim ulogama. Drustveni kontkest u tranzjcjjj је obelezen rodnom hijerarhijom i rodno segregjranom podelom rada ј odgovomosti. Adolescentkinje se vec u porodicj srecu sa ra§irenim rodnim predrasudama ј sa nedostatkom samopouzdanja ј poJitjcke efikasnostj ј kompetencjje. Opstj zakljueak је da porodjce koje omogucuju veeu autonomuju pojedjnca, gde svj clanovj podjednako ueestvuju u donosenju odluk.a ј gde је labavjja ј demokratjcnjja struktura odnosa, beleZe manje prisustvo rodnih predrasuda, veee prisustvo muskih clanova u organizacjji ј podeJj rada u dornacjnstvu i vecu zainteresovanost zenskih clanova za poljtiku. Od socijalnog statusa, stepena obrazovanja i zaposlenost majkj u velikoj meri zavjsj karakter rodne socjjaJjzacije ј odnos cerki prema politjci i politjckom delovanju. Srednjoskolke koje potjcu jzjednorodjteljskih porodjca, gde zive samo sa majkom kojaje viseg obrazovanja, pokazuju vecj interes za poljtiku od onih adolescentkinja, koje zjve u porodicama sa оЬа rodjtelja, gde је samo otac sa visokom јЈј vjsom skolom. Ispjtaпjce eesee od muskaraca smatraju da mogu da imaju uticaja u donosenju odluka u porodici, ali su mnogo manje efikasne u odlucivanju na poslu, u politjckjm organjzacijama, udruzenjima i u drustvu kao celinj. Тај nedostatak poJjtjcke kompetencjje ј efikasnostj van porodice govori о vjsokom stepenu iskljucenosti zena jz drustvenog zjvota ј instjtucjonalnoj nevidljjvostj . Zakljutak Lilijana Cickaric 216 --~--------------------------------------------------~------------ Na kraju zelim da naglasim da је razvoj socjjalnog identiteta u drustvima u tranzjciji isao u pravcu razvijanjajednog specificnog procesa nazvanog "strukturisana individualizacija", koji pocjva na cinjenici da polna, klasna, etnjcka ј regionalna prjpadnostjos uvek posreduju u procesu socjjalizacije (izbor modela obrazovanja, stil zjvota, potrosnja i provodjenja slobodnog vremena) (Wallace, Hearpfer, l998b ). Za kontekst odrastaлja ј maturacije u tranzjcjji sve vjse postaju znacajnjjj procesj u ekonomskoj sferi drustva. Mogucnosti zaposljavanja se prenosi u privatni sektor, ekonomska aktjvnost se vezuje za neformalne oЫike ј sjvu ekonomjju, produZзva se skolovanje, odlзZe tranzicjja ka odraslosti ј forsira potroSзcki mentaljtet. Ovim procesima treba pridodati jos dva znacajna politicka fenomena, desocijalizaciju, nestajanje drustvenih uloga, normi i vrednostj ј depoljtizaciju, nesposobnost politickog da determinise socjjaJnj sistem. Ovj drustvenj procesj се u buducnosti definisati konture novog modela politicke socijalizacjje u srЬijanskom drustvu. UPITNICI Upltnlk za sr&dnjoikolce br. ------- lstraiivanje: PORODICA 1 POLITICКA SOCIALIZACIJA Cilj ovog istrafivanja је da prou~l uticaj porodice i roditelja na stvaranje i oЫikovanje politi~kih stavova i pollti~kog indentlteta pojedinca. Molimo te da svojim iskustvom i razmiiljanjima pomognei u prou~avanju ovih tema i da prl llkom popunjavanja upltnika budei lskren/a jer samo na taj na~ln се rezultati Ьiti verodostojni. Ova anketa је potpuno a.nonimna 1 svi podacl Ы6е korliceni isklju~lvo u nau~ne svrhe. Pol 1 .mu~ki 2.zenski Koliko imas godina? _____ (upisati broj) Naziv srednje skole koju pohadjas (smer) Razred: 1. 2. З. 4. Mesto rodjenja: 1.Beograd 2.veci grad u SRJ З.manji grad u SRJ 4.seosko naselje S.mesto u nekoj od Ыv~ih repuЬiika SFRJ 6.nesto drugo, sta --------- Zasto si upisao/la ovu srednju skolu? 1.oduvek sam zeleo/la tu skolu da z.avгSim 2.na sugestiju roditelja З.dа Ьi se lakse zaposlio/la 4.imaolla sam najbolje izglede da polozim prijemni ispit S.u poslednjem trenutku sam odlucio/la ' 6.opredelio/la sam se zЬog drustva 7.ne~to drugo, sta _________ _ ~ta nameravas da radi~ posle z.avr~tka srednje skole? 1.da upi~m visu skolu ili fakultet i studiram 2.da se zaposlim u Beogradu З.dа se z.aposlim u Ьilo kom gradu u SRJ 4.da odem u inostranstvo S.jos nemam planove о tome 6.nesto drugo, sta. _________ _ Da 11 se povremeno anga.Zujes ne nekom privremenom poslu da Ы obezbedio/la dieparac? 1.Ne 2.Da Koji posao obavljas? ------------ 218 Dosadasnji uspeh u skoli (proseena ocena): 1.dovoljan 2.dоЬэг З .vrlo doЬar 4.odliean Da li si ponovio/la neku godinu? 1.ne 2.da Које strane jezike poznajes? Da li koristis kompjuter? 1. ne 2.da Da li si korisnik/ca lnterneta? 1.ne 2.da Ako jesi, koliko nedeljno provodis vremena na lnternetu? _____ (Upisati broj sati) Uz koje sadr:Zaje najeesee provodis vreme na lnternetu? Da li povremeno radis (z.a vreme raspusta, vikendom) ili se bavis nekim dodatnim poslom pored skolovanja? 1.ne 2.da Ako radis povremeno, koji su to poslovi? Da li si Ьoravio/la u inostranstvu? 1.nisam Ыо/lа u inostranstvu 2 .Ыolla sam jednom na kta6em Ьoravku (do 1 О dana) З.ЫоЛа sam vi~ puta na kraeem Ьoravku 4 .Ыо/lа sam na duzem Ьoravku S.nesto drugo, sta ________ _ Sa kim si iSэo/la na letovanje ili zimovenje (prosle ili ove godine)? 1.nisam iSэo/la na letovanje ili zimovanje 2.samla З.sа drugovima/drugaricama (mladicem/devojkom) 4.sa roditeljima S.ne5to drugo, sta ------ Каkо provodis svoje slobodno vгeme? (Zaokruzi jedan od brojeva koji predstavljaju vrednosti: u druzenju sa prijateljima i poznanicima sa devojkomlmomkom u citanju knjiga, ЫЬiioteci u odlasku u Ыoskop u odlasku u pozoriste u odlasku na koncer1e u oЫiasku galerija i muzeja u bavljenju spor1om/ovima u bavljenje muzikomligrom, slikarstvom, pisanjem u doЬorovoljnom radu (u nekom klubu, udruzenju) retko povremeno cesto 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 з з з з з з з з з з u Ьavljenju nekim hobljem u zaradjivanju za dieparac u diskoteci, kafiCima u gledanju ТV u odmaranju 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 з з з з з оа li u tvom domaCinstvu postoji neki od dole navedenih uredjaja ili predmeta koje ti koristi~? ne da neki muzitki jnstrument 1 2 radio, kasetofon, СО plejer, muzicki stub 1 2 ТV aparat, video-rikorder 1 2 kolekcjja cd-ova, audio i video kaseta 1 2 ЬiЬitoteka 1 2 racunar, stampac 1 2 foto aparat, video kamera 1 2 moblJnj telefon 1 2 Ranqjraj sledeee vrednosti prema prioritetu: - dobro zdravlje 1 2 з 4 5 6 7 - puno novca 1 2 з 4 5 6 7 - velika ljuЬav 1 2 з 4 5 6 7 - srecna porodica 1 2 з 4 5 6 7 - dobro obrazovanje 1 2 з 4 5 6 7 - dоЬаг, interesantan posao 1 2 з 4 5 6 7 - velika slava i ugled 1 2 з 4 5 6 7 Koliko si ti licno zadovoljan/a sa: (Zaokrufi jedan od brojeva koji predstavljaju vrednosti: 1.potpuno nezadovoljan/a 2.uglavnom nezadovoljan/a З.uglavnom zadovoljan/a 4.veoma zadovoljan/a 5.ne mogu da procenjm) dru~tvom u kome zivis 1 2 з 4 5 materijalnom situacijom svoje porodice 1 2 з 4 5 nacinom na kojj provodis sloЬodno vreme 1 2 з 4 5 svojim odnosom sa drugim ljudima 1 2 з 4 5 svojim zivotom u celini 1 2 з 4 5 Da li mjsJis da ces usepetj da reaJjzujes svoje licne ciljeve ј zivotne planove? 1.ne 2.da, delimicno З.dа, u potpunosti Da Јј mjsJjs da 6es u ovom drustvu moej da ostvarjs svoje planove? 1. ne, pripadam jzguЫjenoj generacjji 2.da, alj tesko З.dа, ziveeu Ьоlје od s~ojih roditelja Каkо Ьi opjsao/la zjvot danas u Srblji? Којј је ро tvom misljenju najveci drustvenj proЫem? Које sj nacionalnostj? 1.Srbln/Srpkjnja 2. Crnogorac/Crnogorka З. Musljman/Musljmanka 4.n~to drugo, sta ------- Da Јј se smatra~ pripadnjkornlcom neke vere? 1.njsam reljgjozan/a 2.pravoslavne З .katolicke 4.islamske 5.neke druge, koje ______ ___ _ Ako se smatras religioznom osoЬom koje od sledecih tumaeenja religije је najЫize tvome? (Zмkruzjti samo jedan odgovor) 1.ne smatram se reljgjoznom osobom 2.prihvatam obrede ј оЬiеаје ali ne i sva religjozna uverenja 219 З . religiju prihvatam kao deo licnjh moralnih ј emocionalnih uverenja ј stavova 4.prihvatam reljgjju kao deo porodjene tradjcije 5.reljgjju jzjednaeavam sa nacjonalnom crkvom i jstorijom naroda kome prjpadam 6.nesto drugo, sta. ________ _ Кakav је bracn j staus tvojjh rodjtelja? 1.f ive zajedno u braku 2.razvedenj su З.jedan od roditelja njje zjv 4.five u drugom braku, ponovo udati/ozenjeni 5.neudatilneozenjenj Кakva је struktura porodice u kojoj Z.ivis? 1 .оЬа Ьioloska rodjtelja i deca 2.oeuh ili maceha sa decom З .jednorodjtejska porodica 4.rodjtelji,deca, ЬаЬе i dede 5.roditeljj sa ozenjenornludatom decom ј njihovjm porodjcama Red tvog rodjenja u porodici: 1.jedinaclca 2.najstarije dete З .srednje dete 4.najmladje dete S.bliznaci Koju su najvisu skolu zav~ili tvoji roditelji? (Staviti znak Х u odgovarajucu rubriku) 1 .Ьеz osnovne skole 2.osnovnu З .srednju 4.visu skolu ili fakultet Zanimanje tvojih roditelja: 60.otac 61 .majka 1-1 11-1 О Cl 1_1 1_1 62.otac 1.radniklca 1 1 2.sluzЬenjkJca (sa srednjom skolom) [1 63.majka З.struёnjak (vjsa ili visoka skola) 1_1 4.nezaposlen/a 1 _1 5. nesto drugo. sta 1_1 Sektor u kome su zaposlen j: 1.dr2:avnorn/javnom sektoru 2.prjvatnom sektoru З .mesovjtom sektoru 64.otac 1 1 1=1 1_1 Које nacionalnostj su tvojj rodjtelji? 66.otac 1.Srbln/Srpkinja 2. CrnogoracJCrnogorka З . Musliman/Muslimanka 4.neke druge, koje ___ _ Da li su tvoji roditelji religioznj? 1 1 ~ ~~ 1 1 [ 1 н Cl 65.majka 1 1 п IJ 67.majka 1_1 i=i 68.otac 69.majka 1.ne 1 1 2.da 1-1 З .neznam Cl 1_1 1 1 IJ Da li se u tvojoj porodicj obelezavaju religijski praznici (Siava, Воzјс, Uskrs)? 1 ne 2.da З .dа, alj ne oduvek Da li su tvoji roditeljj Ьoravjli u jnostranstvu? (Staviti znak Х u odgovarajucu rubriku) 1.nisu 2.da, samo na krace З .dа, na duze 71 .otac 72.majka 1_1 1=1 !=! Kako dozjvfjavas mesto svoje porodice u drustvu? 1.blize vrhu drustvene lestvjce 2.prrpada srednjoj klasi З. blize nizim slojevima 4.ima marginalni status u drustvu 5.ne mogu da procen jm 6.nesto drugo, Ма--------- Proseёnj meseёnj prihod tvog domacjnstva: 1.do ЗООО djn. 2.od ЗООО-6000 din. З.оd 6000-9000 din. 4.preko 9000 din. Кakva је stamЬena sjtuacija tvoje porodjce? 1.Ьеz stana/iznajmljen stan (kuea) 2.stan u vla.snistvu do 40 m2 З.stan u vlasnjstvu od 40-60 m2 4.stan u vlasnistvu od 60-80 m2 S.stan u vlasnistvu preko 80m2 6.kuea u vlasnjstvu 7.nesto drugo, sta ------ ----."..--- 220 Sta Шkujes od svoje porodjce?(Raлgiraj prema vaiлostj od 1 do З) 1.Paznju, topljnu ј emotivnu podrsku 2.Materijalnu pod~ku З.Razumevanje ј dobru komunikaciju Da li Шkujes pod~ku porodjce u sledecim stvarjma? (Rangiraj prema vatnosti od 1 do 5) 1.pomoe u savladavanju skolskjh obavez a 2.pomoe pri pronalaienju posla З.роmое pri izЬoru profesjje 4.pomoe u resavanju teskih zivotnih proЬJema S.pomoe pri donosenju znaёajnih odluka Које su ро tvom misljenju pretpostavke za ostvarivanje uspeha u zivotu? (Rangiraj ро vainosti od 1 do 12) 1. sto Ьоlје obrazovanje 2. dobro porodicno poreklo З. licna amblcija 4. sreea 5. veliki rad 6. veze i poznanstva 7. inteligencija ј talenat 8. politiёke veze 9. roditelji sa visokjm obrazovanjem 10.pripadnost odredjenom polu 11 .clanstvo u nekoj organjzэciji 12.nesto drugo, -------- Каkо Ьi opisao/la vaspitne postupke ј metode kojjma se sluze tvoji rodjteljj ? (lzaberi samo jedan od s ledeeih opisa kojj najЬolje prikazuje tvoju situaciju). 1.uglavnom savetuju, nastoje da koriguju pomoeu razgovora ј konkretnjh primera 2.uglavnom naredjuju, ponekad ј fiz.j~j kafnjavaju з.smatraju da ne treba mnogo da se meSзju u moj fivot, prepustajucj menj uglavnom da odlucujem, alj jpak fele da znaju ~ta hoeu da radjm ј kakvi su mj planovj 4.ne mogu da se opredelim 5.nesto drugo, sta --------- Каkо Ьi opjsao/la strukturu ј organizacjju odnosa u svojoj porodicj? (izabrati samo jedan primer) 1.Siabo povezana grupa sa izolovanjm ј slaЬo komunjkatjvnjm pojedjncima, kojj nisu zajnteresovanj da aktjvno ueestvuju u donosenju vafnih odluka 2.Siabo povezana grupa u kojoj su clanovj uglavnom nezavjsnj, jndjvjdualjstjckj nastrojenj ј gde svj ueestvuju u odlucivanju з .Cvrsto povezana grupa sa hjjerhjjskjm odnosjma medju clanovjma, gde se postuje tradjcjja ј zna se ko odlucuje 4. Cvsto povezana grupa, gde vladaju odnosj jednakosti, pojedjnac jma veёu autonomjju ј aktjvno ueestvuje u dono5enju odluka Каkо ti vicM ulogu оса ј majke u porodicj? (Rangjraj prema vafnosti od 1-7, posebno za оса ј posebno za majku) majka otac 1. Uvek mi pruza ljubav 2. lmam najvjse poverenja u nju (njega) З . Pomaze u reSзvanju proЫema 4. Pokazuje zabrinutost 5. Cesto razgovaramo i uvek me sasluSз 6. Kontroljse me ј nadgleda 7. Materijalno obezЬedjuje porodjcu Kako procenjujes musko-zenske odnose u kucj ј u profesjonalnom radu ? 1.Postoje tjpjcno muskj i tjpicno .tenskj poslovj u kuci 2. Poslodavci ne treba da prave razliku ро polu u zaposljavanju veC: ро kvalifikacjjam ј sposobnostjma З.Muskarcj i zene treba da budu podjednako plaeenj za svoj rad 4. Zena treba da bude samo majka ј domacica 5. Profesuonalno Ьih obavljao/la samo tjpjcno muskeJfenske poslove ne da ne da ne da ne da ne da Da fj postojj neki termjn kada se svj clanovj tvoje porodice okupe ј zajedno provode sloЬodno vreme? 1. uopste ne postojj takav termjn 2. postojj alj to zavjsj od priljka ј raspolozenja clanova porodjce З.postojj redovan termjn 221 Ako postojj okupljanje porod jce u sloЬodnom vremenu, kako fj dozjvljavas to vreme? 1.kao oЬзvezu koju Ьih rado izЬegao/la 2.kao ne~to sto је potrebno ali ne zadovoljava moja oeekivanja З.kао prijatno provedene ј korisne trenutke 4.ne~to drugo, sta ------- Da li о sedecjm temama razgovaras sa rodjteljjma? ne da о Jjcnjm raspolo.tenjjma ј doZjvfjajjma nekjh porodicnih situacija о odnosjma sa devojkom/momkom ј seksualnjm proЬiemjma о odnosjma ј dogadjajjma sa vгSnjacjma о proЬiemjma u porodjci о proЬiemjma izvan porodice, о drustvenjm ј pofjtjckjm temama 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 2 Da li sj zainteresovan/a ј kakav је tvoj odnos prema politicj? 1.njsam uopste zajnteresovan/a, politika је dosadna 2.politika nam kroji sudЬinu alj njsam zajnteresovan/a З ponekad se zajnteresujem kada је rec о pjtanj jma koja mene licno jnteresuju 4.jnteresuju me tekucj proЬiemj ј sjtuacija u drustvu 5.vrto sam zainteresovan/a i aktivan u politiёkom zivotu Каdа si prvi put saznao/la nesto о politjcj? --------- (upjsatj godjne starosti) Da li se u tvojoj porodjcj komentarisu aktuefnj drustvenj ј pofjtjckj dogadjajj kod nas ј u svetu? 1.njkad 2.ponekad З.eesto 4.redovno Da Јј tj ueestvujes u tim razgovorima? 1.njkad 2.ponekad З.eesto 4.redovno Каdа se povedu takvj razgovori da li jzmedju roditelja i tеЬе dolazi do razfjka u misljenjjma? 1.njkad 2.ponekad З.eesto 4.redovno Ako dolazj do razfjka u mjsfjenjjma, kako se ti ponasasu toj sjtuacjjj? 1.ne dolazj do razljka u mjsfjenjima 2.ostajem ро strani З.prjhvatam neke od iznetjh mjsfjenja 4.nastojjm da jmam svoje misljenje 5.nesto drugo, sta -------- Da lj sa svojim drugovjma/cama razgovaras о politiCkjm ј drustvenjm temama? 1.njkad 2.ponekad З.resto 4.redovno Da lj u tvojoj skolj nastavnjcj razgovaraju sa ueenjcima о aktuelnjm poljtjCkjm ј drustvenjm zblvanjjma? 1.njkad 2.ponekad З.resto 4.redovno Da \ ј zadovoljanla jnformacjjama ј znanjem о politjci ј aktulnjm drustvenjm dogadjajjma koja sj stekao/la u skoli? 1.ne 2.da З . ne mogu da procenim Da ij smatras da sj dovoljno obavestenla о svemu sto se desava na politjCkoj ј drustvenoj scenj Srblje? 1.da, potpuno sam obavesten/a 2.deljmjcno sam oЬavesten/a З.nе, njsam dovoljno obavesten/a 4.potpuno sam neoЬavestenla 5.ne mogu da procenjm Kako Ы ocenio/la odnos svojjh rodjtelja prema politjcj ј angaiovanju u reSэvanju politjCkjh ј drustvenjh proЫema kod nas? 1.smatraju da se ne treЬa me5atj u te stvari, jma ko о tome da brine 2.to је guЫjenje vremena јег malo sta moze da se promenj u drustvu na taj nacjn З.angazovanje u reSэvanju poljtickjh ј drustvenjh pjtanja је dobar nacjn da se nesto promenj u drustvu 4.drustveno-politjtko angaiovanje је dobar naёjn da se napreduje u drustvu 5.drustveno-poljtjtko angaiovanje је dobar nacjn da se iskaiu svoje sposobnostj ј vrednosti 6.ne mogu da ocenjm 7.nesto drugo, sta -------- Које od gore navedjh mjsljenja је najЬijze tvom stavu prema drustveno-poljfjckom angazovanju? Mjsljenje pod brojem ------ (upjsatj broj) Којј od sledecih izvora korjste clanovj tvoje porodjce da Ы se jnformjsalj о aktuelnjm poljtickjm ј drustvenjm Zblvanjjma? (Zaokruzj jedan od brojeva kojj predstavljaju vrednosti: 1.retko 2.povremno З.eesto). dnevna stampa nedeljna ј periodicna stampa radio televizija razgovori sa pгjjateljjma retko 1 1 1 1 1 povremeno 2 2 2 2 2 resto з з з з з 222 jntemet 2 з Da li su tvojj rodjteljj jmalj ili sada oЬavljaju neke funkcjje u politickim strankama? 1.nisu jmalj ј sada nemaju funkcjje 2.jmal j su ali sada nemaju funkcjje З.njsu jmalj ali sada imaju funkcjje 4.imalj su ј sada imaju funkcjje 5.neznam Da lj su rodjteljj ucestvovalj u demonstracjjama i protestjma opozjcjje ј gradjana 1991/92, 1996/97, 1999? 1. njkad 2.ponekad З .redovno Proceni koje Ьi od dole navedenjh ciljeva nase drustvo trebalo da ostvari u buducnostj? (Zaokruzi jedan od brojeva za svaku stavku koji predstavljaju vrednostj: 1.njmalo vaino 2.malo vaino З.srednje vazno 4. vrlo vazno 5.ne mogu da procenim) resavanje nacionalnog pjtanja 1 2 з 4 5 stvaranje pravne drfave 1 2 з 4 5 jaka ј zdrava prjvreda 1 2 з 4 5 ukidanje sankcjja i saradnja sa svetom 1 2 з 4 5 visok zjvotnj standard 1 2 з 4 5 ЬоrЬа prot jv korupcjje ј krimjnala 1 2 з 4 5 postovanje ljudskih prava ј prava manjjna 1 2 з 4 5 sloЬoda mjsljenja ј izraiavanja 1 2 з 4 5 ubrzavanje procesa privatizacije 1 2 з 4 5 resavanje proЬiema nezaposlenosti 1 2 з 4 5 demokratjzacjja politickog sistema 1 2 з 4 5 Da lj su ро tvom misljenju situacjja u SrЬjji ј Jugoslavjj j odvija u dobrom jii losem pravcu ? 1.u losem 2.u dobrom З.nе mogu da procenim Koga smatras odgovomim za takav razvoj? 1.medjunarodnu zajednicu 2. vladaju6e strukture з.susedne narode i dr7ave 4.svi smo za to krivi 5.ne mogu da procenim Koliko imas poverenja u postoje6e drustvene institucjje i grupe? (Zaokrufj jedan od brojeva za svaku stavku kojj predstavljaju vrednostj: 1.nimalo 2.malo з . srednje 4.mnogo 5.ne mogu da procenim) predsednik 1 2 з 4 5 vlada 1 2 з 4 5 skupstina 1 2 з 4 5 polititke partije 1 2 з 4 5 policija 1 2 з 4 5 vojska 1 2 з 4 5 sudovi 1 2 з 4 5 crkva 1 2 з 4 5 medjji 1 2 з 4 5 Koliko је svaka od sledecih pripadnosti za tеЬе vaina? (Zaokruzj jedan od brojeva za svaku stavku kojj predstavljaju vrednosti: 1.nimalo pripadnost porodici pripadnost generacjjj pripadnost profesiji pripadnostveri pripadnost klasj jlj sloju prjpadnost gradu pripadnost SrЬjji prjpadnost Evropj 2.malo З.srednje 4.mnogo 5.ne mogu da procenjm) 1 2 з 4 5 1 2 з 4 5 1 2 з 4 5 1 2 ~ 4 5 1 2 з 4 5 1 2 з 4 5 1 2 з 4 5 1 2 з 4 5 Nekj pojmovj se danas pogresno upotreЬijavaju jlj njsu dovoljno jasni svjm gradjanjma. Pokusajte ukratko, sa nekoljko retj, da objasnjte slede6e pojmove: Gradjanjnfka Ljudska prava Demokratjja Pravna dr7ava Civjlno drustvo Каdа Ьi Ьio/la u priljcj da lj Ьi se druzjo/la sa: ne osoЬom druge nacije 1 osoЬom druge vere 1 osoЬom druge rase 1 alkoholjtaremlkom 1 narkomanomlkom 1 osoЬom obolelom od side/HIV poz. 1 homoseksualcem/kom 1 Ьeskucnjkom/com 1 da 2 2 2 2 2 2 2 2 223 Da l j se slaies sa sledecim tvrdnjama? (Zaokruzj jedan od brojeva za svaku stavku kojj predstavljaju vrednosti: 1.njmalo se ne sla.Zem 2.uglavnom se ne slafem З.potpuno se sla.Zem 4.uglavnom se slaiem 5.ne mogu da procenjm) narod Ьеz vodje је kao tovek bez glave 1 2 з 4 5 zene ne Ьi trebalo da se bave poljtikom 1 2 з 4 5 narod koji ne neguje tradiciju zasluzuje da propadne 1 2 з 4 5 Ьеz materijalne jednakosti ne moze blti pravde 1 2 з 4 5 u strance se ne sme jmati previse poverenja 1 2 з 4 5 omladinj је potrebna stroga djscjpljna ј treba da ispunjavaju zadatke koje postavljaju drustveni autoriteti 1 2 з 4 5 uvek se treba ponasatj onako kako to okoljna oeekulje 1 2 з 4 5 ljudi se rukovode samo ljcnjm jnteresima ј ne moze im se verovati 1 2 З 4 5 Која od navedenjh orijentacija је najЫiZa tvojim pogledima na polititko uredjenje savremenog drustva? 1.radjkalna desnjca 2.umerena desnjca З.desnj centar 4.centar 5.1evj centar 6.umerena levica 7.radjkalna levjca 8.ne mogu da odred jm 9.ne prihvatam takve podele Objasnj svoj izЬor: Sa osamnaest godjna stiee se pravo glasanja na lokalnjm, saveznim i repuЫickjm jzboгjma . Da /ј ees glasatj na sledecjm izborima? 1.ne6u glasati 2.glasacu za З. tra.Zicu savet od rodjtelja 4.neodlueanla sam Ako odlucis da glasas, zasto mjslis da treba glasati? 1.to је moje gradjansko pravo 2. to је moja gradjanska duinost З . svaki glas је znaeajan u ЬоrЬј za promene 4.ako se ne glasa ne moze se kritjkovatj vlast 5.mojj roditelji uvek glasaju, ра cu ј ја б. nesto drugo, sta ------ Ako odlucis da ne glasas ј/ј se jos njsj opredeljofla, kojj od sledecjh opjsa najvjse odgovara tvom stavu? 1. nemam dovoljno jnformacjja 2.glasanjem se nista ne menja З. ni jedna stranka mi ne odgovara 4.iz protesta, јег ne volim politjku 5.nema razljka medju politjckim kandjdatjma б .moji rodjteljj njkad ne glasaju ра neeu nj ја 7.neMo drugo, sta ------ Da lj su tvojj roditeljj glasali na proslim izborjma? 1.nikad nisu glasalj 2.da, alj ne na svjm izЬorima З.glasal i su na svjm izЬorjma 4.ne znam Proceni koljko mozes da utiees na vaine odluke u sredjnj u kojoj zivjs? (Zaokruzi jedan od brojeva za svaku stavku koji predstavljaju vrednosti: 1.ne mogu da utjeem 2.malo mogu da utieem З. srednje mogu da utЮem 4.mnogo mogu da utieem 5.ne mogu da procenjm) u skolj u svojoj porodjcj u krugu vГSnjaka ј prijatelja u omladinskim grupama i udruzenjjma 1 2 1 2 1 2 1 2 з 4 5 з 4 5 з 4 5 з 4 5 u drustveno-poljtickjm organizacjjama 1 2 з 4 5 u drustvu 1 2 з 4 5 Da li ueestvujes u nekjm od dole navedenjh оЬ/јkа drustvenjh aktjvnosti? ne u radu neke omladinske organizacije (politiCke, kulturne, umetnicke, religijske) 1 u poseejvanju javnjh triblna ј strucnjh predavanja 1 u nekjm drustvenjm pokretjma ј udruienjjma u neformalnjm grupama (muziCkim, sportskjm isl.) 1 u dobrovoljnom i humanitarnom radu 1 u organizovanju nekjh posebnjh aktjvnostj u Skolj 1 Ako ne ueestvujes, kojj su osnovnj razlozj za to? 1.ne jnteresuje me ta vrsta aktivnostj 2.njko mj njje obavestio о tome da 2 2 2 2 2 2 З.nе verujem da se takvim aktjvnostima moze nesto ostvariti 4.ne mogu u takvjm aktjvnostjma da zadovoljjm svoje potreЬe 5.nesto drugo, sta -------- Ako ueestvujes, sta oeekujes od takvjh organizacjja ј udruzenja? 1.mogucnost da se licno jzrazim ј napredujem 2.mogucnost da steknem nova saznanja З.mogucnost da stekne prijatelje 4.mogucnost da nekom pomognem 5.mogucnost da komunjciram sa drugjma б .mogucnost da provedem slobodno vreme 7.mogucnost da resjm licne ргоЫеmе 8.nesto drugo, sta ------------- 224 Da fj ueestvuje5 u protestjma srednjjskolaca (maturanata) jfj pripadnjka organjzacjje Otpor? 1.ne 2. ne, alj podrtavam З.dа Ako ueestvujes jli podrtavas proteste ј aktivnosti Otpora kakav st.av о tome jmaju tvoji roditelji? 1.ne odobravaju ј brane mj da ueestvujem 2. vjse Ы voleJj da ne ueestvujem ali mj ne brane З.potpuno me podrtavaju Da lj podrtavas strajk nastavnjka ј profesora u osnovnjm ј srednjim skolama? 1.ne 2.da HVALA NA SARADNJII Upitnik za roditelje br. --------- IstraZivanje: PORODICA l POLIТICКA SOCIALIZACIJA CiJj ovog istranvanja је da prou~j uticэj porodjce ј rodjtelja na stvaranje ј oЫikovanje po(jti~kih st2vova ј poljti~kog jodentitetз pojedincэ. Molimo Vas da svojim iskustvom ј razmiJijanjima pomognete u prouЬtvanju ovih tema i da priJjkom popunjavanja upitnjka budete jskrenj јег samo na tзј nalin ее rezultзti Ьiti verodostojnL Ova anketз је potpuno anonimna ј svj podacj Ьiсе koriJceni iskljulivo u nau~ne svrbe. Pol l.mwki Godina rodjenja Mesto rodjenja: l.Beograd 2. veci grad u SRJ З.manji grad u SRJ 4.seosko naselje 2.unski S.mesto u nekoj od Ьiv~ih repuЬiika SFRJ 6.ne~to drugo, ~ta -------- Godina doseljenja u Beograd: ------ Obrazovanje/najvi~i stepen: 1. Ьеz osnovne ~kole 2.osnovna ~kola · З.srednja ~kola 4. vi~a ~kola, fakultet, akademija Zanimanje: l.radnik/ca 2.slufЬenik/ca ili tehniwlka (sa srednjom §kolom) З.slиZЬeniklca ili stru~njak (vi~a ili visoka §kola) 4.nezaposlen/a 5.ne~to drugo, ------------ Sektor u kome ste zaposleni: l.drШtveni/drZ.avnizjavni sektor 2.privatni sektor З.mcloviti sektor Da li se bavite nekim dodatnim poslom pored svog staJnog zaposlenja? l.ne 2.da, kojim ---------- Које ste nacionalnqsti? · l.SrЬin/Srpkinja 2.Cmogorac/Cmogorka З.Musliman!Мuslimanka 4.neke d.ruge, koje --------- Da li se smatrate pripadnikom/com neke vere? l.nisam religiozanla 2.da. pravoslavne З.dа. katoli~ke 4.da. islamske S.neke d.ruge, koje. ________ _ Ako ste religiozni koje od sledecih tuma~nja religije је najЬiite Vмem? (Zaokru.Ziti samo jedan odgovor) l.ne smatram se religioznom osoЬom 225 2.prihvatam religijske obrede i оЬi~је aJi ne ј uverenja З.religiju shvatam kao deo licnih moralnih ј emocjonalnih uverenja ј stavova 4.prihvatam reJjgiju kao deo porodicne tтadjcije S.religiju izjedna~vam sa nacjonalnom crkvom jstorijom naroda kome pripadam 6.ne~to drugo, §ta ________ _ Da li se u У мој ku6i obele:Zavaju religijski praznki (Siava, Bofic, Uskrs)? l.ne 2.da Ум bra~ni status је: Ј .ounjen /udata 2.razveden/na З.udovaclica З.dа. ali ne oduvek 4.otenjen/udata u drugom braku 5.neozenjen/neudata Red rodjenja Vмeg deteta koje је u srednjoj ~koJj: l.jedinac/ca 2.najstarije dete З.srednje dete 4.najmladje dete 5.Ьiiznaci Struktura porodice koja cini Уме domacjnstvo: l.оЬа Ьiolo§ka rodjtelja i deca 2.oeuh ili maceha sa decom З.jedлoroditejska porodica 4.roditelji,deca, ЬаЬе i dede 5.rodite\jj sa orenjenom/udatom decom ј njihovim porodicama Vjsjna prose6nih mesetnih prihoda domatjnstva: I.do 3000 djn. 2.od 3000-6000 din. 3.od 6000-9000 djn. 4.preko 9000 din. Kakva је st.amЬena sjruacija tvoje porodjce? I.Ьez stanaliznajmljen stan (kuea) 2.stan u vlasni~tvu do 40 m2 3.stan u v\asni~tvu od 40-60 m2 4.stan u vlasni§tvu od 60-80 m2 5.stan u v\asni§tvu preko 80m2 6.kuca u vlasni§tvu 7.ne§to drugo, §ta ----------- KoJjko sj tj Jj~no zadovoljan/a sa: (Zaok.rufj jedan od brojeva kojj predstav\jaju vrednosti: l.potpuno nezadovo\jan/a 2.ug\avnom nezadovoljan/a 3.ug\avnom zadovoljan/a 4. veoma zadovoljan/a 5.ne mogu da pгocenim) drШtvom u kome zjyj~ 1 2 3 4 5 materijalnom sjruacjjom svoje porodjce Ј 2 3 4 5 na~jnom na kojj provodi§ sloЬodno vreme 1 2 3 4 5 svojjm odnosom sa drugim ljudima 1 2 3 4 5 svojim zjvotom u ceJjni 1 2 3 4 5 Kako Ьi ste opjsaJj fivot danas u SrЬijj? Koji је ро Va§em mi§Jjenju najveti drШtvenj proЬJem? Kako Ьiste odredili mesto svoje porodjce u drШtvu? l.blire vrbu drШtvene Jestvjce 2.pripada srednjoj kJasj З.pripada nifim slojevima 4.marginalni status u drШtvu 5.ne mogu da procenim 6.ne§to drugo, §ta --------- Da li ste ЬoraviJj u inostranstvu? Ј .nisam nikad 2.da, jednom na kracem Ьoravku ( do Ј О dana) З.dа, vi~e puta na kraeem Ьoravku 4.da, na dufem Ьoravku 5.ne~to drugo, §ta. ________ _ Da li ste ЬiЈј na letovanju јЈј zimovenju pro§Je јЈј ove godjne? l.ne 2.da 226 Da Ј ј mjsJite daje za Va§e dete bolje da u buducnosti Zivi u jnostranstvu? l.ne reJjm da ode ni pod kojim usJovjma 2.da, јег tarno more steci znanje za kvaJjtetan rad З.dа, јег u ovoj zemJjj ne mol.e da se zaposli 4.da, јег се jmati ЬоЈје uslove da zasnuje porodjcu ј Zivi normalno od svog rada 5.trenutno ne razmi§Jjam о tome 6.ne~to drugo, ~ta -------- Kako Ьi ste opisalj posrupke ј metode kojima se sJu.Zite u vaspjtavanju dece ? (Izaberite samo jedan od sJedecjh opjsa kojj nајЬоЈје prikazuje Va§u situacjj u). l.ugJavnom savetujem, nastojjm da korigujem pomocu razgovora ј konkretnjh primera 2.uglavnom naredjujem ј resto fizicki kзZnjavam З.smatram da ne treba mnogo da se me~aam u njjhov Zivot, prepu§tam njima da odJucuju, aJi ipak l.e\jm da znam ~ta rade i kakvi su irn planovi 4.ne mogu da se opredelim 5.ne§to drugo, §ta --------- Kako Ьi ste opisali organizacjju ј strukturu odnosa u svojoj porodjci? (izabratj samo jedan primer) I.Siabo povezana grupa izoJovanih pojedinaca kojj nisu zainteresovani za participaciju u dono§enju odJuka 2.SiaЬo povezana grupa u kojoj su sve osobe nezavjsne, individua.Jjsticki nastrojene i aktjvno urestvuju u odlucjvanju З.Cvrsto povezana grupa koja po~tuje hijerarhiju, red ј tradjcjju ј gde se zna ko odlucuje 4. Cvsto povezana gropa koja po§tuje jednakost i autonomijи svih clanova koji aktjvno ueestvujи u dono~enjи odlu.k.a Kako Vi vidite svoju ulogu и porodici? (rangirati odgovore od 1-7) 1. PruZam p~ku, poma.Zem ј ulivarn sjgurnost 2. Prenosjm znanje ј jskustvo З.Posredujиem и odnosjma i r~avarn sukoЬe 4. DeJjm poslove oko dece sa partnerom 5. Delim obaveze и domacinstvu sa partnerom 6. DeJjm dono~enje odlиka sa partnerom 7. Doprinosjm jzdrZavanjи porodjce Kako procenjиjete mШko-:Zenske odnose и kucj i u profesjonalnom radu? 1.Postoje tipicno mШki i tipjcno l.enski poslovj u kисј 2.Poslodavci ne treba da prave razJiku ро polu u zaposljavanju, vec sarno ро kvaJjfikacijarn ј sposobnostjma З.МШkагсј ј l.ene treba da bиdu podjednako pla6eni za svoj rad 4. Zena treba da Ьиdе sarno majka ј domacjca 5. Profesjonalno obavljarn sarno tjpicno mШke /l.enske poslove ne da ne da ne da ne da ne da Da Јј postoji neki termin kada se svi clanovj Va$e porodjce okupe ј zajedno provode slobodno vreme? l.uopste ne postojj takav termin 2.postojj аЈј to zavisj od priJjka i raspolo:Zenja clanova porodice З.postojj redovan termin Ako postojj okupljanje porodice u s\oЬodnom vremenu., kako dozjvJjavate to vreme? l.kao obavezu koju Ьih rado jzЬegao/la 2.kao nesto sto је potrebno а} ј ne zadovoljava moja ocekivanja З.kао prijatno provedene ј korisne trenutke 4.nesto drugo, sta ___ ___ _ Da 1i о slede6jm temarna razgovarate sa detetom? ne da о licnjm raspolo:Zenjjma deteta ј dotivljajjma nekih porodjcnih sjtuacjja 2 о odnosjma sa devojkom/momkom ј seksualnim proЬiemjma deteta 2 о odnosima ј dogadjajjma deteta 227 sa vгSnjacima 1 2 о proЬJemima и porodicj Ј 2 о dogadjajjma van porodice, u druStvu, politickim temarna 1 2 о necem drugom, 1 2 Da Ј ј ste zainteresovanj ј kakav је va5 odnos prema poJjticj? 1.njsarn uopste zainteresovan/a, poljtjka је dosadna 2.poJjtika nат kroji sudЬinu alj nisarn zainteresovan/a З ponekad se zainteresujem kada је rec о pjtanjjma koja mene licno interesиjи 4.interesuju me tekucj problemi ј situacija u dгuStvu 5.vrlo sam zainteresovan/a ј aktivan u politjckom zjvotu Kada ste prvi put Va$e dete upoznali sa nekjm politickim sadгZajima? (upjsjte godiлe staгosti deteta) Da Јј sa clanovjma svoje porodjce komentarisete aktuelne drustvene ј poJjticke dogadjaje kod nas ј и svetu? 1.nikad 2. ponekad З.eesto 4. redovno Kada se povedu takvi razgovori da Ji jzmedju Vas ј deteta dolazi do razlika u misljenjjma? Ј .nikad 2.ponekad З.cesto 4.redovno Ako dolazi do razJjka u mШjenjjma, kako se Vi pona5ate u toj sjtиacijj? Ј .ne dolazi do razJjka u mjsJjenjjma 2.ostajem ро strani ј ne raspravljarn se З.prihvatam neka od iznetih misljenja deteta 4.nastojjm da nametnem detetu svoje mjsJjenje 5.smatrarn da svako treba da jma svoje misljenje 6.nesto drugo, sta ------- Kako Ьi procenili svoj odnos prema politjcj i anga.zovanju u resavanju politickih ј drШtvenih proЬiema kod nas? l.ne treba mesatj и te stvari, jma ko о tome da brine 2.to је guЬijenje vremena јег malo sta mo:Ze da se promenj и drШtvu na taj naCin З .anga.zovanje u resavanju politickih ј dгuStvenih pitanja је dobar nacjn da se nesto promeni u druStvu 4.dгuStveno-politicko angзZovanje је dobar nacin da se napreduje u drШtvu 5.druStveno-politicko angзZovanje је dobar nacin da se iskatu svoje sposobnostj ј vrednosti 6.nesto drugo, sta ------- Da Ji smatrate da ste dovoljno obave~teni о svemu fu) se de~ava na po1iti~koj i ~tvenoj sceni Srblje? 1.da, potpuno sam oЬave~ten/a 2.delimi~no sam obave~ten/a З.nе, nisam dovo1jno oЬave~ten/a 4.potpuno sam neobave~ten/a 5.ne mogu da procenim Koji od sledeeih izvora koristite_da Ьi se infonnisali о aktue1nim po1jti~kim ј ~tvenim zЬjvanjjma? (Zaokrufjtj jedan od brojeva kojj predstav1jaju vrednosti: 1.retko; 2.povremno; з.resto). retko povremeno ~esto dnevna ~tampa Ј nedeljna,periodj~na ~tampa Ј radjo 1 televizija 1 razgovori sa prijateJjjma Ј jntemet Ј 2 2 2 2 2 2 з з з з з з Da 1i ste jma1j ј1ј sada obav1jate neke funkcije u po1jti~kim strankama? 1.nisam jmao/Ja i sada nemam funkcije 2.imao/Ja sam ali sada nemam funkcije З.nisam imao/Ja аЈј sada imam funkcjje 4.imao/Ja sam i sada imam funkcjje Da li ste ucestvovali u opozicionim i gradjanskim demonstracijama ј protestima 1991/92, Ј 996/97, Ј 999? l.nisam 2.ponekad З.redovno Procenjte koje Ьi od dole navedenЉ ciljeva n~e ~tvo treba1o da ostvari u buducnosti? (Zaokru.Ziti jedan od brojeva za svaku stavku koji predstavljaju vrednosti: J.nimalo vзZno 2.vзZno З.srednje vaZ.no 4.vrlo vaZ.no 5.ne mogu da procenim) re~vanje nacjonalnog pitanja ] 2 з 4 5 stvaranje pravne drtave 1 2 з 4 5 jaka i zdrava privreda 2 з 4 5 ukidanje sankcija i saradnja sa svetom Ј 2 З 4 5 visok !ivotni standard 1 2 з 4 5 borba protjv korupcije i krimina1a 1 2 з 4 5 po~tovanje Jjudskih prava i prava manjina Ј 2 З 4 5 sloЬoda mШjenja i izraiavanja Ј 2 З 4 5 ubrzavanje procesa privatizacije Ј 2 З 4 5 re~avaлje proЬJema nezaposJenosti Ј 2 З 4 5 demokratizacija politi~kog sistema Ј 2 З 4 5 228 Da li su ро V~em mi~Jjenju situacija u Srbiji i JugosJaviji odvija u dobrom i1i 1osem pravcu ? 1.u 1o~em 2.u dobrom З.nе mogu da procenim Koga smatrate odgovomim za takav razvoj? J.medjunarodnu zajednicu 2.vladajuee strukture (v1ast) З.susedne narode i drtave 4.svi smo za to krivi 5.ne mogu da procenim Koliko imate poverenja u postojeee drЩtvene institucije i grupe? (Zaokru.Ziti jedan od brojeva za svaku stavku koji predstav1jaju vrednosti: J.nimalo 2.malo З.srednje 4.mnogo 5.ne mogu da procenim) predsednik v1ada skup~tina po1iti~ke partije po1icija vojska sudovi crkva medjjj 1 2 Ј 2 1 2 1 2 1 2 Ј 2 1 2 1 2 1 2 з 4 5 з 4 5 з 4 5 з 4 5 з 4 5 з 4 5 з 4 5 з 4 5 з 4 5 Koliko је svaka od sledeeih pripadnosti za Vas vaina? (Zaokrutitj jedan od brojeva za svaku stavku koji predstav1jaju vrednosti: 1.nimalo 2.malo З.sred.nje 4.mлogo 5.ne mogu da procenim) pripadnost porodici pripadnost generaciji pripadnost profesiji pripadnost veri pripadnost k.lasi ili sloju pripadnost gradu pripadnost SrЬiji pripadnost Evropi Ј 2 З 1 2 з Ј 2 З Ј 2 З Ј 2 З l 2 з Ј 2 З 1 2 з 4 5 4 5 4 5 4 5 4 5 4 5 4 5 4 5 Nelci pojmovi se danas pogre~no upotreЬJjavaju ili njsu dovoljno jasni svim gradjanima. PokиSajte ukratko, sa nekoliko reti, da objasrute sledece pojmove: Gradjaninlka Ljudska prava Demokratija Pravna driava Civilno drШtvo Kada Ьi Ьili u prilici da li bi se drutili sa: osoЬom druge nacionaJnosti osoЬom druge vere osoЬom druge rase alkoholitaremlkom narkomanomlkom osoЬom oЬolelom od side/НJV poz. homoseksualcem!kom Ьeskucrukom/com ne da Ј 2 1 2 1 2 1 2 1 2 1 2 l 2 Ј 2 Da li se slaZ.ete sa sledecim tvrdnjama? (ZaokruZiti jedan od brojeva za svaku stavku koji predstavljaju vred.nosti: l.rumalo se ne slaZ.em 2.uglavnom se ne slaZ.em З.uglavnom se slaZ.em 4.potpuno se slaiem 5.ne mogu da procenim) narod Ьеz vodje је kao tovek Ьеz glave Ј 2 З 4 5 fene ne Ы trebalo da se bave politikom Ј 2 З 4 5 narod koji ne neguje tradiciju zaslu2uje da propadne Ј 2 З 4 5 bez materijalne jednakosti ne more Ьiti pravde Ј 2 З 4 5 u strance se ne sme imati previ~e poverenja Ј 2 З 4 5 omladini је potrebna stroga disciplina i treba da ispunjavaju zadatke koje postavlja autoriteti Ј 2 З 4 5 uvek se treba ponэSati onako kako to okolina otekulje 1 2 з 4 5 229 Jjudi se rukovode samo litnim interesima i ne moze im se verovati Ј 2 З 4 5 Која od navedenih orijentacijaje najЬiita VзSim pogledima na polititko uredjenje drиStva? Ј .radikalna desruca 2.umerena desruca З.desru centar 4.centar 5.Jevi centar 6.umerena levica 7.radikalna Jevica 8.ne mogu da odredim 9.ne prihvatarn takve podele Objasrute svoj izЬor: Da li eete glasati na sledeeim izЬorima? Ј .necu glasati 2.glasacu za З.neodlutan/a sam Ako odlutite da glasate, wto mislite da treba glasati?(Zaokrttfite samo jedan odgovor) 1.10 је moje gradjansko pravo 2.to је moja gradjanska duZn.ost З.svaki glas је zna~jan u ЬоrЬi и promene 4.ako se ne glasa ne moz.e se kritikovati vlast S.ne~to drugo, ~ta _______ _ Ako odlu~ite da ne glasate ili se ј о~ niste opredelili, koja od sledetih opcija najvi~e odgovara Va.§em stavu? Ј .nemam dovoljno informacija 2.g]asanjem se ni~ta ne menja З.ni jedna stranka mi ne odgovara 4.iz protesta, јег ne volim politiku S.nema razlika medju politi~kim kandjdatima 6.ra2'.0Caran/a sam 7.ne~to drugo, ~ta ________ _ Da li ste glasali na proЊm izborima? Ј .nikad nisam glasao/la 2.da, ali ne na svim izЬorima З.glasaolla sam na svim izЬorima Da li ste utestvovali ili urestvujete u nekim od dole navedenih oЬiika ~tvenih aktivnosti? ne da u radu nekih politi~kih organiиcija u radu nekih kulturnih, umetni~kih, sportskih organiиcija u radu nekih religijskih organizacija u nekim dru§tvenim pokretima i udгuZenjima gradjana u dobrovoljnom radu ј humanjtarnim organiиcijama Ako ne utestvujete, zbog tega to ne 6nite? 1 .ne interesuje me ta vrsta aktivnostj 2.niko mi nije obavestio о tome 1 2 1 2 1 2 2 2 З.nе verujem da se takvim aktivnostjma mofe ne~to ostvaritj 4.ne mogu u takvim aktivnostima da иdovoljim svoje роtгеЬе 5.nemam vremena 6.ne~to drugo, ~ta -------- Ako ucestvujete, ~ta orekujete od takvih organiиcija i udrufenja? l.mogucnost da se Jicno izrazim i napredujem 2.mogucnost da steknem nova saznanja З.mogucnost da stekne prijate\je 4.mogucnost da nekom pomognem 5.mogucnost da komuniciram sa drugima 6.mogucnost da provedem sloЬodno vreme 7 .mogucnost da rclim litne proЫeme 8.n~to drugo, Ш----------- Procenite koliko mozete da utitete na vatne odluke u sredinj u kojoj Zivite? (ZaokruZiti jedan od brojeva и svaku stavku koji predstavljaju vrednostj: Ј .ne mogu da utirem 2.malo mogu da utirem З.srednje 4.mnogo 5.ne mogu da procenim) u porodici na poslu u krugu prijatelja u udrufenjima gradjana u drШtvenjm ј politickim organjиcijama u~tvu 1 2 Ј 2 Ј 2 Ј 2 1 2 Ј 2 з 4 5 3 4 5 з 4 5 з 4 5 з 4 5 з 4 5 Da Ј ј ste urestvovalj u protestjma Ј 991/92 ј 1996/97 ј 1999 godine? l.ne 2.da Ьа li podгZavate proteste srednji~kolaca (maturanata) ј aktivnostj omladinske organiиcjje Otpor? Ј .ne odobravam ј branjo/Ja Ьih detetu da urestvuje 2.vi~e Ьih voleo/la da ne urestvuje ali ne Ьih branio/la З.potpuno p<><:inavam proteste Da Ј ј podrtavate ~trajk prosvetnjh radnjka? Ј .ne 2.da НV ALA NA SARADNЛ! 230 Literatura Lilijana Cickaric 23 1 ~~----------------------------------------------~~----------- LIТERA ТURA: Abrams, Р. (Ј 982) Тhе Нistorical Sociology ој Jndividual.s: Jdentity and the ProЫem ој Geпera tions. Нistorical Sociology, Shepton Mallet: Open Books АСМ-YDC (1998) Youth and Developmeпt iп Central and Eastem Europe: Fiпdiпg Соттоп Approaches, Finalni izve~taj na medjunarodnom seminaru, 7-Ј2 Мај, Шieni, Romania Acock А. С., Bengtson V. L. (1978) On the ReJative lnfluence ofMothers and Fathers: А Covariance Analysis of Political and Religious Socialization, Journal ој MarFriage and the Family, Vo. 40:519-30 Acock А. С., Bengtson V. L. (1980) Socialization and Attribution Process Actual Versus Percivied Similarity Among Parents and Youth, Journal ој Marriage апd the Family, Уо. 42: 501-515 Acock А. С., C/arke, Н. D. (1990) Altemative Measures ofPolitical Efficacy: Models and Means, Quality and Quantity, 24:87-105 Adelson, Ј., O'Neil, R. Р. (1966) The Growth of Political Ideas in Adolescence: The Sense of Community, Journal ој Personality and Social Psychology, Yol.4, nо.З: 295-306 Adler, N., Harrington, Ch. ( eds) ( 1970а) Socializatioп оп Politics, А Reader, Glenview, fll. Scott, Foresman and Company Adler, N., Harrington, Ch. (eds) (1970Ь) Тhе Learning ој Political Behavior, Glenview, Ill. Scott, Foresman and Company А dnes, М. (200 1 ) У outh and Gender i n Post- communist Bulgaria, Journal ojYouth Studies, 4 (1): 25-40 Almond, G.A., УеrЬа, S. (1963, 1965, 1989) Тhе Civic Culture: Political Attitudes апd Democracy iп Five Nations, Princeton University Press, Princeton Almond, G. А. ( 1990) Politicka istrafivanja kulture, Treti program, 86/87, Beograd Angvik, М Yon Borries, В. (1997) Youth and History. А Comparative Europeaп Survey оп Historical Consciousпess апd Political Attitudes among Adokscents, Description KorЬer-Stiftung: Нamburgerlin Baeova, У., Ellis, Р. (1996) CulturaJ-PoliticaJ Differences in Perception ofEthnic Concepts in Centrai-Eastem and Westem Europe. lл: G. Breakwell, Lyons (Eds.), Changing European Jdentities, Oxford: Butterworth-Heinemann Baeova, У. (Ј 999) Ethnic/political identity and ЬeJiefs aЬout ethnicity among Academics in Slova.kia, Studia Psychologica, 41 (2): 15 Ј -166 Beck, Р. А., Bruner, Ј. W., Dobson, L. D. (1975) Political SocializaJioп Across the Geпerations, Washington, American Political Science Association Beck, Р. А. (Ј 977) The Role of Agents in PoliticaJ Socialization, in: Renshon, S. А. (ed.) Handbook ој Political Socialization, Тheory and Research, Free Press, New York Beck, U ., Giddens, А., Lash, S. ( 1994) Rejlexive Moderпizatioп: Politics, Traditioп апd Aesthetics in the Modern Social Order, Polity Press, Cambridge Beck, U. (1996) World Risk Society as Cosmopolitan Society, in: Тheory, Culture and Society, vo]. 13 (4): 1-32 Beck, U. (1997) Тhе Reinvention ој Politics: Rethinkiпg Modernity and the Global Social Order, Polity Press, Oxford Beck, U. (Ј 997а) Democratisation of the Family, Childhood 4, 2: 15 Ј-1 68 Beck, U. (1999) Dijalog: Promene u praksi i teoriji, RepuЬlika, Beograd, 228-229 Bek.ker, R. (2002) Developmeпt ojSocial Value Orientations: Socialization and Life-Cycle Effects, Resea.rch Note, Utrecht University Bell, Ch. G. (1973) Growth апd Cange: А Reader in Political Socializatioп, Dickenson Pub. Со. , Encino, Califomia Bengtson, V. L., Laufer, R. S. (Eds.) (1974) Youth, Generation, and Social Change: Part П, Joumal ој Literatura Li1ijaлa Citkaric 232 ~--------------------------------------------------~----------- Social lssues, Vol. 30, No.3 . Bengtson, V. L. (1975) Generation алd Family Effects in Value Socialization, American Sociological Review, 40:358-71 Bengtson, V. L., Troll, L. ( 1978) Youth алd Their parents: Feedback and lntergenerarionallnfluence in Sociali:zation, ln Lemer, R. М., G. В. Spannjer (Eds.) Child Jnfluences оп Marital and Family lnteraction, New York: Academic Press Bette1heim, В. (1963) The ProЫem of Generations, in Erikson, Е. (ed.) Youth: Change and Challenge, New York: Basic Books Billig, М., Cochrane, R. (1987) Adolescents in Politics, in: McGurk (ed) What Next?, ESCR Blagojevic, М. (1995) Svakodnevica iz ienske perspektive: samon-tvovaлje i Ьеg u privatnost, u: Bo1tic, S. (prir.) Srbija pocetkom devedesetih: DruJtvene promene i svakodnevni iivot, ISlFF, Beograd Blagojevic, М. (2002) Zene i mu~karci u SrЬiji 1990-2000: Urodnjavanje cene haosa, u: Bolcic, S., Milic, А. (prir.) Srbija krajem milenijuma, razaranje druJtva, promene i svakodnevni iivot, ISlFF, Beograd Bois-Reymond, M.du, Buchner, Р. , Кrilger, Н.Н. ( 1993а) Modem Family as Everyday Negotiation: Continuities алd Diseontinuities in Parent-Child Relationships, Childhood, vol.1: 87-99 Bois-Reymond, М. du, Chisholm, L. (1993Ь) Youth Transitions, Gender and Social Change, Sociology 27(2): 259-279 Bois-Reymond, М. du et al. (1994) Life-Course Transitions алd Future Orientations ofDutch Youth, Young, Vol.2, No.1 Bois-Reymond, М. du et а!. (Ј 995) Тhе Pшzle ој lntegration. European Yearbook ojYouth Policy and Youth Research, Berlin/New York, de Gruyter Bois-Reymond, М. du (Ј 998) '1 Don't Waлt to Commit MyselfYet': Young People's Life Concepts, Journal ojYouth Studies, l :63-79 Boltic, S, МiliC, А. (2002) Srblja krajem milenijuma: razaranje dru.Stva, promene i svakodnevni iivot, ISIFF, Beograd Botcheva, L. (Ј 996) Inter-Generational Relations Under Economic Hardship: Christian/Mu.slim Comparison in Bulgaria, 14th Biennial Meeting of the lntemational Society for the Study of Behavioral Development, QueЬec City, Салаdа Bourdieu, Р. (1981) Lajeunesse n'est qu'un mot, u: de Мinuit (Ed.) Questions de Sociologie, Paris Boudieu, Р. (1984) Distinction, London, New York, Routlage Brannen, Ј. , O'Вrien, М. (Eds.XJ 996) Children in Families: Research and Policy, London: Falmer Braungart R. G. ( 1971 а) Parental Identification and Student Politics, Sociology ojEducation, 64: 463- 473 Braungart R. G. (1971 Ь) Family Status, Sociali:zation and Student Politics: А Multivariate Analysis, American Joиrnal ој Sociology, 77:1 08- 130 Braungart, R. G. (1 974) Тhе Sociology of Generation and Student Politics: А Comparasion of Functionalist and Generational Unit Models, Journal ojSocia/Jssue, 30,2:31-54 Braungart, R. G., Braungart, М. М. (1975) Family, School, and Personal Political Factors in Student Politics: А Case Study ofthe 1972 Presidential Election, Journal ој Marriage and the Family, 37: 823-839 Braungart, R. G., Braungart, М. М. ( 1984) Generational Politics u: Long, S. (ed.) Political Behavior Annual, Westview Press, Boulder, Colorado Braungart, R. G., Braungart, М. М. (I 986) Life- Course and Generational Politics, Annual Review ој Sociology, Ј 2:205-231 Braungart, R.G., Braungart., М. М. (1989) Political Generations, Research in Political Sociology 4: 281 - 319 Literatиra Braungart, R. G., Braungart, М. М. (1994) The Childhood and Youth Experiences ofFonner Politic.al Activist Leaders From the 1960s, Young, No.2, No.4 Brocic, М. (1987) ProЬiemi politi~ke socijalizacije i subjektiviteta mJadih, Pogledi, 17, 1 (1987): 40-50 Bruszt, L., Simon, Ј. (1991) Po/itica/ Culture, Politica/ and Economic Orientations in Centra/ and Eastern Europe During the Transition to Democracy, Institute of Politic.al Science, Hungarian Academy of Science, Budapest Butler, Ј., Scott, J.W. (Eds) (1992)Feminist Тheorize the Poliiica/, New York; London : Routledge Butler, Ј. (2000) Nevolje s rodom : jeminizam i subverzija identiteta, Zagreb, Zensk.a infotek.a Bynner, Ј., Chisholm, L., Fur1ong, А. (Eds.) (1 997) Youth, Citizenship and Social Change in а European Context, Ashgate, London Bynner, Ј . (1997) Agenda for Youth Research in the Next Century: А British Perspective, Young, Vol.5, No. 4 Carle, Ј.(2000) Political Activity in the Context of Youth Unemployment. Experiences from Young People in Six Northem European Countries, Young, Vol. 8, No.4 CasteJis, М (1997) Тhе Power ој ldentety, Тhе Injormation Age: Есопоту, Society andCulture, Blackwell PuЬiishers Cavalli, А. ( \985) ( ed.) Л tempo dei giovani, Bologna: П Mu1ino CDEJ (Ј 990) Participation as а Means ој lntegrating Young Реор/е at Risk into Society, Strasbourg: Council ofEurope PuЬ!ishing CDEJ (1997) Тhе Participation ojYoung People, StrasЬourg: Council ofEurope PuЬ!ishing Chawla, L. (Ed.) (2002), Growing Up in an Urbanizing World, Earthscan!UNESCO Chisholm, L., BOchner, Р. , Krilger, Н.Н., du Bois- Reymond, М. (eds) (1995) Growing up in Europe: Lilijana Citkaric Contemporary Horizons in Childhood and Yoиth Studies, Ber!in: Walter de Gruyter 233 Chisholrn, L. (1997а) From Unequal Opportunities to Equal Lack of Opportunities? Gendered Dimensions of Social Change and У outh in Europe, Young, 5, З: 30- 43 Chisholm, L. ( 1997Ь) Building Citizenship with а European Dimension: Where are We Now? А Preliminary Analysis ој Young Europeans 1997, European Commission/DG x:xn, Brussels Chisholm, L., Kovacheva, S. (2002) Exploring the European Youth Mosaic: Тhе Social Situation ој Young People in Еиrоре, Council ofEurope Chuprov, V., ZuЬok, Ј. ( Ј 998) Russian Youth and Modernisation: Values and Participation, XTV World Congress of Sociology, July 26-August 1, Montтeal , Canada Clary, А. G., & Miller, Ј . (1986) Socialization and Situationallnfluences on Sustained Altтuism, Child Development, 57: 1358-1369. Claussen, В., Muller, Н . (eds.) ( 1990) Political Socialization ој the Young in East and West, Verlag Peter Lang, Frankfurt ат Main Cochrane, R., Billig, М. (1984) Youth and Politics in the Eighties, Youth and Po/ice, 2:31-34 Coleman, J.S. (1988) Social Capital in the Creation ofHuman Capital, American Journal ој Sociology 94: 95-120. Connel, В. (2002) Hegemonic Masculinity, u: Jackson, S., Scott, S. Gender, А Sociological Reader, Routledge Corrin, С. ( ed.) (1999) Gender and Jdentity in Central and Eastern Europe, London and Portland, OR: Frank Cass PuЬiishers Сбtе, Ј.Е. (1996). Sociologic.al Perspectives on Identity Fonnation: the Culture-ldentity Link and ldentity Capital, Journal ој Adolescence, 19, 417- 428 Сбtе, Ј.Е. (1997) An Empirical Test ofthe Identity Capital Model, Journal ој Adolescence, 20, 577- 597 ~L~i~~rnDE~ __ a ___________________________________________________ L_ii~U-~a_c~~~·c~k=aл~·c~'----234 Council ofEurope (2001 )Youth Research in Europe: Тhе Next Generation. Perspectives оп Transitions, Jdentities and Citizenship, СОЕ PuЬiishing, StтasЬourg Csepeli, G. (1990) Political SociaJization in Hungary, in: Claussen, В., Muller. Н. (eds) Politicai Socialization ој the Young in East and West, Verlag Peter Lang, Frankfurt ат Main Cutler, N. Е. (1977) PoliticaJ SociaJization Research as Generational Analysis: The Cohort Analysis Versus the Lineage Approach, ln: Renshon, S. А. ( ed.) Handbook ој Political Socialization, Тhе Free Press, New York Cutler, D., Frost, D. (2001 ) Taking the Jnitiative : Promoting Young People's Jnvoivement in РиЫiс Decision Maldng in the UК, The Carnegie Young People lnitiative, http://camegie.peasy.com/index Daglas, М. (200 Ј) Kako institucije misle, Samizdat FreeB92, Beograd Daglas, М, Nej, S. (2002) Osobe koje nedosraju, Samizdat FreeB92, Beograd Dahl, R. А. (1971) Poiyarchy: Participation and Opposition, New Haven: Yale University Press Dahrendorf, R. ( 1990) Rejlections оп the Revolution in Europe, New York: R~dom House Dalton, R. (1980) Reassessing Parental Socialization: lndicator Unrealiabllity Versus GenerationaJ Transfer, American Political Science Review, 74: 421-31 Davies, Ј. (1970) The Family's Role in Political Socialization, in: Adler, N., Harrington, Ch. (eds) Тhе Learning ој Political Behavior, Glenview, JJI. Scott, Foresm~ ~d Comp~y Dawson, R. Е., Prewitt, К., Dawson, К..S. (eds)(l977) Political Socialization: Ап Analytic Study, Little Brown ~d Со., Boston De Graaf, Р. М:, КaJmijn, М. (200 1 )Trends in the lntergenerationaJ Transmission ofCulturaJ ~d Economic Status, Acta Sociologica, 44: 5 Ј -66 Dekker, Н., MeyenЬerg, R. (eds) (1991)Politics and the European Younger Generation, Po/itics Socialization in Eastern, Cenrral and Western Europe, European Studies 1, BiЬiiotheks und lnformationssystem der Universitat 0\denburg Dennis, Ј. (ed.) (1973) Socialization to Politics: А Reader, Wiley, New York Denver, D., H~ds, G. (199 Ј) Political Socialization in the United Кingdom, in: Dekker, Н., Meyenberg, R. (Eds.) Politics and the European Younger Generation, Politics Socializarion in Eastern, Cenrral and Western Europe, European Studies Ј, BiЬiiotheks und lnformationssystem der Universitat Oldenburg De Martini, Ј. R. ( 1983) SociaJ Movement Participation, Political Socialization, GenarationaJ Consciusness ~d Lasting Effects, Youth and Society, 15:1 95-223 De Martini, Ј. R. (1985) Ch~ge Agents ~d GenerationaJ Relationships: А Reevaluation of M~eim's Problem ofGenerations, Social Forces, 64:1-16 Dimitriru, Ј. R. (1985) Ch~ge Agents ~d GenerationaJ Relationships: А re-evaluation of M~eim's Problem ofGenerations, Social Forces 64(1) Dowse, R., Hughes, Ј. (197 Ј ) The Family, the School and the PoliticaJ SociaJization Process, Sociology, Ј :2 Ј -45 Dunham, С., Bengst6n, V. (1992). The Long-term Effects ofPolitical Activism on Intergenerational Relations. Youth and Society, 24: 31-51 Durkheim, Е. (1963) Pravila socio/oske metode, Savremena ~kola, Beograd Easton, D., Dennis, Ј . (1967) The Child 's Acquisition ofRegime Norms: PoliticaJ Afficacy. American Polirical &ience Review, 61 : 25-38 Easton, D., Dennis, Ј. (1969) Children Јп the Political System: Origins OfPolitical Legitimacy, New York, McGraw-Нi\1 EisenЬerg, N., Mussen, Р. Н. (1 989). Тhе Roots ој Prosocia/ Behavior in Chi/dren, New York: Cambridge University Press ~L~ire=~~~~-----------------------------------------------=L~i!J~·j~~a~C~i~~k~an~·~c ____ 2ЗS Eisenst.adt, S. (1956) From GeneraJion to Generation. Age Groups and Social Structure, Glencoe, Тhе Free Press, New York Erikson, Е. Н. ( 1968) ldentity and the Life Сус/е, New York, Norton European Commission!INRA (1997) Young Europeans 1997 Eurobarometer47.2, DG Education, Trajning and Youth, Brussels European Commission!INRA (2001) Young European 2001 Eurobarometer 55.1, Brussels European Research Network оп Transitions in Youth (1998) Anлual Workshop Papers, 2 vols., Centre for EducationaJ Sociology: Edinburgh EUROSTAT/European Commission (1997) Youth in the European Union: From Edш:ation to Working Life, Office for Official PuЬiications ofthe European Communities: LuxemЬourg Evans, К., Furlong, А. (1997) Meшphors ofYouth T~sitions: Niches, Pathways, Trajectories ог Navigation. ln Bynner, Ј. Chisholщ L., Furlong, А. (Eds.). Youth, Citizenship and Social Change in а European Context , AJdershot, UК: Asbgate Farnen, R.F. (ed.XJ993) Reconceptualizing Politics, Socialization and Edш:ation, Jnternational Perspectivefor the 2/st Century, European Studies .1, BiЬiiotheks und Informationssystem der Universitat Oldenburg Farnen, R. F.; Dekker, Н; Germщ D. В.; MeyenЬerg, R. ( eds Х2000) Democracies in Transition, Political Culture and Socialization Transformed in West and East, Oldenburg : BIS- Verlag, CEU ~d Oxford University Press Featherstone, М. (Ed.) (Ј 995) GloЬal Modernities, London, SAGE Fendrich, Ј. М., Turner, R. W. (1989) Тhе Transition From Student to Adult Politics, Social Forces, 67:(4) FJ~agщ С. (1998а) Youth PoliticaJ Development: An lntroduction, Journal ofSocial Jssues, 54(3) FJ~agщ С. ( 1998Ь) Ties Тhat Bind: Correlates of Adolescents' Civic Comminnents in Seven Countries, Journal ofSocial lssues, 54(3) Fr~ce. А. (1998) "Why Should We Саге?": Young People, Citizenship ~d Questions of Social Responsibllity, Joumal ofYoиth Studies, Vol. Ј , 1: 97-111 Fratzak-Rudnicka, В. (1991) PoliticaJ Socialization in Poland, in: Dekker, Н., Meyenberg, R.. (eds) Politics and the European Younger Generation, Politics Socialization in Eastern, Central and Western Europe, European Studies 1, BiЬ1iotheks und lnformationssystem der Universiшt Oldenburg Fukujama, F. (1997а) КЈ-ај istorije i poslednji ёovek, СШ, Podgorica Fukujama, F. (Ј 997Ь) Sudar kultura, Zavod za udfЬenike i nastavna sredstva, Beograd Funk, N., Mueller, М. (1993) Gender Politics and Post-Communism: Rejlections from Eastern Europe and the Former Soviet Union, Routledge, London FurJong, А. (eds) (Ј 997а) Youth, Citizenship and Social Change in а European Contex, Aldershot, UК: Ashgate FurJong, А., Cartmel, F. (1997Ь) Young People and Social Change -lndividualization and Risk in Late Modernity, Buckingham, Open University press Furlong, А., Cartrnel, F. (1997с) Risk and Uncertainty in the Youth T~sition, Young, Vo\.5, No.I Furlong, А., StaJder, В., Azzopardi, А. (2000) VulneraЫe Youth: Education, Leisure, Employment: European Youth Trends 2000, Council ofEurope, StrasЬourg Gallatin, Ј. (1980) Political Тhinking in Adolescence, ln: Adelson, Ј. (ed.) Handbook ој Adolescence Psychology, Wiley, New York Gerd, Р. (1997) German Students and their Political Attitudes, ttp://www.alli.fi/nyri/nyris5 Giddens, А. ( 1993) Modernity and Self-Jdentity, Polity Press, Cembridge Literatura ~~----------------------------------------------~L~i1~U~~a~C~it~~~·c~ __ 2з6 Gi11ies, V. (2000) Yotmg Реор1е ~d Fami1y Life: Ana1ysing ~d Comparing Discip1inary Discourses, Journal ojYouJh Studies, Vol. З, No. 2: 211 - 228 Gilligan, С, (1982) Јп А Different Voice: Psychological Тheory and Women's Developments, Cambridge: Harward University Press Gillis, Ј. R. (1993) Vanisrung Youth: The Uncertain Place of the У oung iл а Global Age, Yoиng, Vo1. 1, No. 1. Goati, V. (2000) О mode1u demokratije u Jugoistocnoj Evropi, u: Procesi demokratizacije и zemljama tranzicije, IDN, Beograd Godina, V. (1988) Socio1oЉ aspekti socijalizacijskog procesa, Sociologija, 4: 665-681 Godina, V. (1991) Po1iticka socija1izacija u porodici: proЫem autoriteta, Sociologija, 112, 38: 89-98 Go1ubovic, Z., Vasovic, М., Kuzm~ovic, В. (Ј 995) Dru.Stveni karakter i dru.Stvene promene и svet/и nacionalnih sukoba, lnstitut za filozofiju i dru§tvenu teoriju, Fi1ip Vi~njic, Beograd Gordi, Е. (2001) Kultura vlasti и Srbiji, Samizdat., FreeB92, Ьeograd GreenЬerg, E.S. (ed.Xl 970) Politica/ Socialization, New York, Atherton Press Greenstein, F. I. (Ј 965) Children and Politics, New Haven, Уа1е University Press Gudmundsson, G. (2000) Youth Research at the Cossroads: Socio1ogica1 ~d lnterdisciplinary Youth Research in the Nordic Countries, Joиmal ojYouth Studies 3, 2: 127 - 146 Guidikova, l. ( 1998) Youth Cultures and Modemization: А World in the Making, StrasЬourg, Counci1 ofEurope Hadjar, А., Boehnke, К. (200 Ј) Authoritarian Parental Style, Social Structure lnjlиences, Dominance Jdeologies and Ethnocentrism in the Life ој Adolescents, 5th Europe~ Socio1ogical Association Conference, University ofHe1sinki, Fin1~d Harpfer, С. , WaJJace, С., Spannring, R. (2002) Young People and Politics in Eastem and Westem Europe, lnstitute for Adv~ced Studies, Wienлa Hannu, Н., Kauppi1a, Ј. (1995) Towards Generational Experiences ofEducation in the Life- Course ofFinns, Уоипg, (3) 4:21-35 Harrison, L., Deike, W. (2000) Capturing the First Time Voters: An lnitial Study of Political Attitudes Among Teenagers, Youth and Policy 67:26-41 Hart., D., Fegley, S. (Ј 995) ProsociaJ Behavior ~d Caring in Adolescence: Relations to Se1f- Understanding ~d Socia1 Judgment, Child Development, 66, 1347-1359 Hartmann, Ј., Tmka, S. (1986) Democratic Youth Participation in Society- А Concept Revised, Upsala: Upsala University Press He1ve, Н. (1991) Ideological Socialization and Wor1d View. А LongirudinaJ Study of Young Finns, Social Compass, 38(4): 373-392 Helve, Н. (1993) Socia1ization of Attitudes and VaJue Among Young People in Fin1and, Young, Vol. 1, No. 3: 27-39 Hess, R. D., Tomey, Ј. V. (1967) Тhе Development ој Political Attitudes in Chi/dren, Aldine PuЬJication Со. , Ch.icago Hess, R. D., Tomey, Ј. V. (Ј 970) The Family and School As Agents ofSocialization, in: Adler, N .. Harrington, Ch. (eds) The Learning ој Polirical Behavior, Glenview, Ш. Scon, Foresm~ ~d Comp~y Hubner-Funk, S. (1991) Trans-National Yoиth Research in Еиrоре: Some Observations about its State ojlntegration, Swedish Youth Council's Conference on Nordic Youth Research, Stockholm Hym~, Н. Н. (1 959) Political Socialization; А Study in the Psychology ojPo/itica/ Behavior, New York, Free Press lARD (2001) Study оп the State ojYoung People and Youth Policy in Еиrоре, EU Youth Programme, http:/ /www .е игора. eu. i ntlcomrn/educati on/youth/ studiesliardliard.htm1 Literatura Lilijana Ci~karic 237 ~--------------------------------------------------~----~~--- Inglehart, R. (1977) Тhе Silent Revolution: Joksimovic, S. (1992) ProЫemi i prisrupi и Changing Values and Po/itica/ Sryles Among istraiivanju prosocijalnog pona.Sanja, ZЬomik Western PuЬ/ics, Oxford: Princeton University lnstitut.a za pedago~ka istтaZivanja, Beograd Press, Princeton IngJehart, R. (1990) Culture Shifi in Advanced Industrial Societies, Princeton, New Jersey, Princeton University Press lnglehart, R. (1997) Modemization and Postmodernizatjoп: Cultura/, Есопотјс, and Poljtjca/ Change in 43 Socjeties, Princetn, NJ: Princeton University Press Jnglehart, R., Norris, Р. (2000) The Developmental Theory ofthe Gender Gap: Women's and Men's Voting Behavior in Global Perspective, lnternational Po/jtical Sсјепсе Reviewl Revue internationale de science po/jtjque, Vol. 21 , 4 Jankovic, D. (1996) Vaspitanje proaktivne Iicnosti, Nastava ј vaspjtanje, God. 45, br. 4/5: 758-762 Janjetovic, D. (1997) Preferencije Zivotnih stilova adolescenata i njihovo орШnје zivotnog stila roditelja, Socjo/oski preg/ed,.l: 55-73 Jennings, М. К., Niemi, R. G. (1974) Тhе Po/jtjca/ Character ОЈ Adolescence:Тhe lnjluence ОЈ Families and &hools, Princeton. NJ, Princeton University Press Johansson, О. (1991) Political Socialization in Sweden, in: Dekker, Н., MeyenЬerg, R. (Eds.) Po/itjcs and the European Younger Generation, Pofitjcs Socja/ization јп Eastern, Central and Western Europe, European Studies 1, BiЫiotheks und lnformationssystem der Universitat Oldenburg Joksimovic, S. (1986) Medjugeneracijski odnosi, u: Grupa autora, Om/adjпa '86. Sondaia j avnag mnenja, ПС SSO Srbije, Beograd Joksimovic, s., Мilic, А., Maric, л., Vasovic, М., Popadic, D. (1988) Мladi i nejormalne grupe, IJC SSO SrЬije, Beograd Joksimovic, S. (1991) Razvoj prosocijalne orijentacije uceпjka, ZЬomik institut.a za pedago~ka istrafivanja, Beograd Joksimovic, S. ( 1993) Dimenzije ј poka2atelji prosocijalnog pona.Sanja, ZЬomik Instituta za pedago§ka istrafivanja, Beograd Joseph Rowntree Foundation (2000) Young Peop/e's politics: Po/jtical lnteresr and Engagement Amongst 14-24-year-olds, http://www.jrf.org. uk/ knowledge/ findings/ socialpolicy Kelly, R. М., Boutilier, М. (1978) Тhе Maldng ој Political Women: А Study ojSocialization and Role Conjlict, Clllcago: Nelson-Hall Keniston К. (1968) Young Radicals: Notes оп Committed Youth, New York: Harcourt, Brace and World Kirby, Р., Bryson, S. (2002) Measuring the Magic? Evaluating and Researching Young People's Participation in РиЫiс Decfsjoп Making, London: Camegie Young People Initiative ЮineЬerg, О. (1979) Students, Values and Politics: А Cross-Cultural Comparjson, Free Press, New York Koestner, R., Carol, F., and WeinЬerger, Ј. (1 990) The Family Origins ofEmpatlllc Concem: А 26- Year Longitudinal Study, Journal ој Persona/jty and Social Psychology, 58: 709-717 Kovatcheva, S. (Ј 995) Student Political Culture in Traлsition: The Case ofBuJgaria, ln: CYRCE (ed.) Тhе Puzzle ojlntegratjoп, Berliл : Walter de Gruyter Kovatcheva, S. (1996) The Young Socialise Their Parents, ln Мitev, Р.Е. Bulgarjaп Youth Јп Тime ој Transition. Sofia: Committee on У outh and Children, Sofia Kovatcheva, S. (1999а) The European Jdentity of the New Geneтation ofBulgarian Students in а Comparative Perspective, ln: Мitev, Р. E.(ed.) Bulgarjaп Youth Facjпg Europe, IМIR, Sofia Kovatcheva, S. (1999Ь) Keys ojYouth Participatjoп in Eastern Europe, Council ofEurope, Regional Report, CDEJ, Budapest Literatиra Lilijana Ci~karit 238 ~~------------------------------------------------~--~~~--- Kovatcheva, S. (2000) SinЮng or Swimming in the Waves ojTransjormation, Young People and Social Protection in Central and Eastern Europe, Europeaл Youth Forum, Brussels, Belgium Kovatcheva, S. (2001 ) FlexiЬilisationofYuth Transitions in Central and Eastem Europe, Young, 9, 1: 41 - 60 Kuzmanovic, В. (1994) Vrednosne orijentacije, Lazic, М. (prir.) Razaranje dru.Stva, Filip Vi~njic, Beograd, 151-73 Kuzmanovic, В. ( 1995а) Dмtvene promene i promene vrednosnih orijentacija u~nika, Psiholoska istraiivanja, 7 :17-47 Kuzmanovic, В. (1995Ь) Autoritamost, u: Golubovic, z. (prir.) DrиStveni karakJer i drиStvene promene и svetlu nacionalnih sufwba, Filip Vi~njic, Beograd Kuzmanovic, В. (1995с) Dмtvene promene vrednosnih orijentacija ucenika, Psiholoska istraiivanja, Jnstitut za psihologiju, Beograd, 7: 17 Kuzmanovic, В. (1 997) Setnjom u sloЬodu, u: Lazic, М. (prir. ) 'Ajmo, 'ajde svi и setnju, gradjansld i studentsld protest 1996/97, lSIFF i Medija centar, Beograd Lagree, Ј. С. (ed.) (2002) Rolling Youth, Rocldng Society, Youth Та/се Part in the Post- modern Dbate оп Globalization, UNESCO, Paris Langton. К. Р. ( 1969) Political Socialization, Oxford University Press, London Lane, R. (1 969) Political Тhinldng and Consciousness, Тhе Private Life ој Political Mind, Chicago, Chicago PuЬlishing Company Lansdown, G. (2001) Promoting Children's Participation in Democratic Decision-MaЮng, UNJCEF lnnocenti Research Centre, Florence Lipset S.M., Schaflender G.M. (1971) Passion and Politics. Student Activism in America, Boston, Little Brown Lister, R., Smith, N., Мiddleton, S. (2003) Young People Talk aЬout Citizenship: Empirical Perspectives on Theoretical and Political Debates, Citizenship Studies, Volume 7 NurnЬer 2: 235 MacDonald, R., Marsh, Ј. (200 1) Disconnected Youth?, Journal ojYouth Studies, Vo\. 4, 4: 373-91 Масе}<, Р., Kostron, L. (1996) Students' Opinions AbouJ Society: Тhе Case ој the Czech RepuЬlic, 14th Biennial Meetings ofthe lntemational Society for the Study ofBehavioral Development, Quebec City, Canada Масе!<, Р. Flanagan, С., Gallay, L., Kostron, L., Botcheva, L., Csapo, В. (1998) Postcommunist Societies in Times ofTransition: Pperceptions of Change Arnong Adolescents in Central and Eastem Europe, Journal ој Social Issues, 54 (З), 54 7-561 Machacek, L. (1998) Youth in the Processes ој Transition and Modernisation in Slovalda, Bratislava: Slovak Academy of Sciences Maffesol~ М. (1996) Тhе Time ojTriЬes, Sage PuЬlications Ltd., London Mannheim, К. (Ј 952) Тhе ProЬ!em ojGenerations. Јп Essays оп the Sociology ojKowledge, Routledge and Kegan Paul, London Markovic, S. (1997) Uticaj porodice na razvoj nivoa aspiracije kod mladih, Pedagoska srvarnost, 43 (9/1 О) : 829-845 Marsh, D. (1971) Political ~ocialization: The lmplicite Assumptions Questioned, British Journal ој Political Science, Ј ( 4):453-65 Matthews, Н. (2001) Citizenship, Youth Councils and Young People's Participation, Journal ofYoшh Srudies, Vol.4, nо.З: 299-318 McCormack, М. (Ј 985) Тhе Generation Gap: the View From Both Sides, London: ConstaЬ!e McRobЬie, А. , Nava, М. (eds) (1984) Gender and Generation, London, Macmillan McRobЬie, А. (1993) Shut Up and Dance: Youth Culture and Changing Modes ofFemininity, Young, 1, 2: 13 Melucci, А. (1996а) Youth, time and social movements, Yoиng, Vol.4, No.2. Literarura Lilijana Ci~karic 239 ----------------------------------------------------~----------- Melucci, А. ( 1996Ь) Challenging Codes: Collective Action in the Jnjormation Age, Cambridge University Press, Cambridge Meulema, G.J., (1 988) European Political Socialization, А Research Into the Political Knowledge, Attitudes, Opinions and Behavioral Patterns ojYoung People With Respect to Politics in the European Community, FPPSW, University of Groningen Meyenberg, R. (ed.) (1992) Perceptions ој Europe in East and West, Universitat Oldenburg Mihailovic S. (1988) Vidljivi prividi omladinske apoliti~nosti, u: Grupa autora, Omladina i politika, МСМК SК.Н za Dalmaciju, Splir Mihailovic S., Pantic, М. (1990) Deca krize. Omladina Jugoslavije krajem osamdesetih, ШN, Beograd Mihailovic S. (1994) Zrtvovana generacija- omladina и epicentru negativnih posledica dru~tvene k.rize, Sociologija, 3:315-323 Milic, А. (1984) Porodica i politicko ponзSanje, SocioloSki pregled, 1-2, Beograd Milic А. ( 1986а) Proces politicke socijalizacije и porodici, ZЬornik Filozofskog fakulteta, br. XJV, Serija ~tvene nauke, Beograd, 141- Ј 54 Milic, А. (1986Ь) Process orPolitica\ Socialization in the Family and Actual Political Commitment, Sociology, SpeciaJ Issue, 199-213 Мil ic А. ( 1 987) Zagonetka omladine. Istorija i strulaura omladinske grupe, CID IDIS, Beograd., Zagreb Milic А. (1988а) Porodi~ni zivot mladih, u: Joksimovic S., Мladi i nejormalne grupe, Beograd, ПС SSOS, 55-89;117-128 Milic А. (1988Ь) Politicki subjektivitet mladih i proces politi~ke socija\izacije u porodici, u: Grupa autora, Omladina i politika, ММК SКН za Da\maciju, Split Milic А. (1994) Zene, politika, porodica, Institut za politicke studije, Beograd Milic, А. (1 995) Svakodnevni Zivot porodica u vrtlogu d.rWtvenog rasula, SrЬija 1991-Ј 995, u: Bolcic, S. (prir.) Dru.Stvene promene i svakodnevni iivot: Srbija pocetkom devedesetih, ISIFF, Beograd Milic А., Ci~karic L., Jojic М. (1997) Student Revolt and Fami\y Socialization, Sociologija, Ј :31-50 Milic, А., Ci~karic, L. (1998) Generacija и protestu, Sociolocki portrer ueesnika Studentskog protesta 96197 па beogradskom Univerzitetu, Institut za socio\oska istraiivanja Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Beograd Мilic, А. (2001) Sociologija porodice, kritika i izazovi, Cigoja ~tampa, Beograd Milic, А. (2002) DoЬitnici i guЬitnici u procesu tranzicije iz ugla porodicne svakodnevice ( 1991- 2001), u: Bolbl, S. (prir.) Srbija krajem milenijuma: razaranje dru.Stva, promene i svakodnevni iivot, ISIFF, Beograd Mitev, Р.Е., Riordan, Ј . (eds) (1996а) Europe, the Young, the Balkans, Sofia: IМIR Mitev, Р.Е. (1996Ь) Bulgarian Youth in Тime ој Transition,: Committee ofYouth and Children, Sofia: ГМIR Mitev, Р. Е. (200 Ј) Society, Politics and F иture Some Results ој Intemational Studies in Transitional Societies, Young Voices Seminar, UNJCEF/Co~cil ofEurope, Strasbourg Morch, S. (2002) lndividualisation and Di.fferentiation: Losers and Winners ој Modern Youthlife, Nordic Youth Research Conference, Denmark, http://www.aJii.fi/nyry National Representation Research- Youth 2000 (2000) National Centre for Social Research, National AssemЬiy ofBuJgaria, Sofia Nelson, R. (1992) The Sociology of Styles of Thought, British Journal ojSociology, 43:25 Niemi, R. G. (1974) How Family Members Perceive Each Other: Political and Social Attitudes in Two Generafions, УаЈе University Press, New Haven; London ~L~ire~m~~turn~---------------------------------------------------L_ii~U_an~a_C~i~~~kaл~·c~---240 Niemi, R. G., Sobieszek, В. (1 977) Political Socialization, Аппиа/ Review ojSociology, 3:209- 33 Niemi, R. G., Hepbum, М. А. (1995) The Rebirth of Political Socialization, Perspectives оп Political Science, 24:7-16 Norris, Р. (2003) Young Реор/е and Political Activism: From the Po/itics ој Loyalities to the Polirics ojChoice?, Smposium "Young people and Democratic lnstitutions: From Disillusionment to Participation", CounciJ ofEurope, Srasbourg Pandit, V. L. (1993) The Influence ofPiuralistic Politics, Political Education and Political Socialization on Two Generations of1ndian Women, in: Famen, R. F. (Ed.) Reconceptualizing Po/irics, Socialization and Edш:ation, Jntemшional Perspectivejor the 2Jst Century, European Studies З, BiЫiotheks und Informationssystem der Universitat Oldenburg Pantic D. (1990) Promene vrednosnih orijentacija mladih и Srbiji, lnstitut DМtvenih Nauka., Beograd Parsons, Т., Bales, R.F. (1955), Fami/y, Socialization and Jnteraction Process. Glencoe, Free Press Pawelka, Р. (1977) Politische Sozialisation, Akademische Verlagsgesellschaft, Wiesbaden Pejtmen, К. (200 1) Po/ni ugovor, Feministicka 94, Beograd Pe~ic, М., Bгankovic, В. , TomanoviC-Mihajlovic, S., Dejanovic, V. ( 1999) Participacija mladih pod lupom, Jugoslovenski centar za prava deteta, Beograd Peters, Е. (1996) (Dis)continuity Between the Generations? А Comparison of Mothers and Daughters, Young, Vol.4, No. 1 Peters, Ј . (1994) Gender Socialization of Adolescents in the Home: Research and Discussion, Adolescence, Vol.29 (1 16): 913-934 Phoenix, А. (1997) Youth and Gender: New Issues, New Agenda., Young, 5, 3: 2 Pilcher, Ј. (1994) Mannheim's Sociology of Generations: Ал Undervalued Legacy, British Journa/ ojSociology, 45,481-495 Pilkington, Н. (1 994) Russia's Youth and lts Culture, А Nation's Construcrors and Constructed, Routledge, London, New York Pilkington, Н. (ed.Xl996) Gender, Generation and Jdentity in Contemporary Russia, Routledge, London, New У ork Pilkington, Н. (1997) Putting Back the "Youth" in Youth Cultuml Studies, Sociology Review, Vo\.7, 1:22-6 Pjurkovska-Petгovic, К. (1993) Vaspirni sravovi roditelja i prosocijalna orijentacija deteta, Zbomik lnstituta za pedago~ka istra.Zivanja, Beograd Pollock, G. ( 1997) lndividualization and theTransition From Youth to Adulthood, Young, Vol.5, No. Ј Podunavac, М. ( 1977) Politicka socijalizacija orijentacije mJadЉ, GlediSia, Ьг. 5: 451-459 Podunavac, М. (1993) Politicka socijalizacija, u: Enciklopedija po/iticke kulture, Savremena ad.ministracija, Beograd Podunavac, М. ( 1998) Fragmenti politicke kulture, IDN, Beograd Price, М. (1989) Still Worlds Appart? Political Sociology and Politics ofGender, u: Burgess, R. G. Jnvestigating Sociery, Longman, London, new У ork Putnam, D. R. (1995) Bowling Alone: America's Declining Social Capital, Journal ој Democracy, 6:65-78 Renshon, S.A. (Ed.)(J 977) Handbook ој Political Socialization, Тheory and Research, The Free Press, NewYork Rheingold, Н. (1994) Virtual Community : Homesteading оп the Electronic Frontier, Harper Perenrual, New York Riepl, В., WintersЬerger, Н. (eds) (1999) Political Participation ojYouth Below Voting Age. Examples Literatura of European Practices, Eurosocial Reports, European Centre, Vienna Rifkin. Ј. (1999) The Biotech Century, Penguiл Putnam, lnc. RoЬerts, К. , Clark, S. С., Wallace, С. (1994) Flexibllity and Individualisation: А Comparison of Transitions into Employment in England and Gennany', Sociology, 28, 3 Ј -54 RoЬerts, К. , Clark, S.C., Fagan, С., Tholen. Ј. (2000) Surviving Post-Communism: Young People in the Former Soviet Union, Edward Elgar, Cheltenham, UК Roberts, К. Et al. (200 Ј) The Monetarisation and Privatisation ој Dai/y Life, and the Depoliticisation ofYouth in Former Communist Countries, University of Liverpool Roker, D., Eden. К. (2002) А Longitudina/ Study of Young People's Jnvolvement in Social Action, Trust for the Study of Adolescence, Brighton. ERSC Report, http/ /www. tsa. uk. сот Rose, R., Camaghan, Е. (Ј 994) Generational Effects оп Attitudes to Communist Regimes: А Comparative Analysis, CSPP & University of Strathclyde, Glasgow Sak. Р. ( Ј998) Metamorphoses ofCzech УоиЉ, http://www.coe.fr/youth/english/research Sak, Р., Sakova, К. (200Ј ) Czech Youth- Patriotism andFormation ofEuropean Jdentity, 5th European Conference of Sociology, Helsink.i Santolupo, S., Pratt, М. W. ( Ј994) Age, Gender, and Parenting Style Variations in Motber- Adolescent Dialogues and Adolescent Reasoning AЬout Political lssues, Joumal of Adolescent Research, vo\.9, no.2. 240-261 Schmitt, G. (Ј977) Political Socialization Research on the Family, In: Jnternational Journal of Political Edш;ation, 1, 2: Ј 43-66 Schwartz, D.C., Schwartz. S.К., (eds.) (1975) N~ Directions in Politica/ Socialization, The Free Press, New York Scioli, F. Р., Cook. Т. Ј. (1972) Political Lilijana Citkaric 241 Socialization Research in the United St.ates, in: Nirnmo, D. D., Bonjean, С. М. (eds.) Political Attitudes and PuЫic Opinion, David МсКау, New York Sherkat, D. Е., Blocker, ТЈ. (1 994) The Po)jtical Development of Sixties' Activists: Identifying the lnfluence ofCiass, Gender, and Socialization on Protest Participation. Social Forces, 72(3): 821-842 Sigel, R.S. (1979) Student's Comprehension of Democracy and its Application to Conflict Situations, In: Jnternational Journal of Political Edш;ation, 2, Ј: 47-65 Slowinski, Ј. (Ј 999) Globalisation and Its Discontents: Impact of а Global System on Youth and Education in CentraJ and Eastem Europe, Young, 7,3:21-39 Smith В., Haan, M.N., Block, Ј. (1970) Social Psychologycal Aspects ofStudent Activism, Youth and Society, Vol 4: 262-288 Smith, E.S. (1999) The Making ofCitizens: Social Capital and The Political Socialization ofYouth (Civic Engagement, Extracurricular Activities, Young Adults), Phd Thesis, University of Minnesota SбrЬom, А. (2000) Polirical Marginalization? Political Commitments, Class and Generation and the Processes of Jndividualization, Department of Sociology in Stockholm University, Sweden, NYRI Proceedings 7, http://alli.fi/nyri/nyri7 Sбrbom, А. (200 1) DouЫe Bind- Оп Political Commitments at the Тит ofthe Century, European Sociological Association Conference, Helsinki Spasic, I., GoluЬovic, Z., Pavicevic, Dj . (2003) Politika i svakodnevni iivot: Srblja 1999-2002, IFDT, Beograd. Stacey, В. (1978) Politica/ Socia/ization in Western Society: Ап Analysis From а Life-Span Perspective, New York : St. Martin's Press Stafseng, О. (1994) Associated Youth in Europe. Selected Reports on Czechia, Gennany, Slovakia and Norway, Norwegian Youth Research Centre, Oslo Literarura Stafseng, О. (1 996) Conditionsfor Уошh Reseaтch at the End of the 20th Cenrury: Policies and Coment, Workshop on British Youth Research the New Agenda, Glasgow Stimac RAdin , Н. (2002) Aspeldi vrednosnog sistema mladih и Hrvatskoj, http://www.coe.fr/ youth/research papers Stock, М. (1994) Youth Culture in East Germany: From SymЬolic Dropout to Politicisation, Communist and Post-Communist Studies, 27: 135-143 Stumpf, I. (1993) Value Conflicts in the Political Socialization ofNew Generations in Hungary, in: Famen, R. F. (Ed.) Reconceptualizing Politics, Socia/ization and Education, lnternationa/ Perspectivefor the 2lst Century, European Studies З, BiЫiotheks und Informationssystem der Universitat Oldenburg SzaЬo, М. ( 1988) Alternativni socijaJru pokreti i potkulrure- novi cinioci politicke socijalizacije mladih u Madjarskoj, Socioloski pregled, 1-2:36 SzaЬo, 1. (1989) Political Socialization Јп Hungary. Тhе Duality oflnstituriona/ and Non-instituJional Processes, Lang, Franfurt am Main Tein, Ј.У . , Roosa, M.W., МJchael, М (1994) Agreement Between Parent and Child Reports on Parental Behaviours, Journal of Marriage and the Family, 56:34 Ј -355 Titarenko, L., Rotman, D. ( Ј 998) Socia/ Portrajt of Уошh јп Transjtional Society: Тhе Case of Belarusja, XIVth Congress of Sociology, Montreal, Canada Тhе Young Europeaпs: Eurobarometar 47.2 (1 997) European Commission on Youth, Brussels Тhе Situation ofChildren and Youth in Poland (1992) CBOS, Intemational Youth Foundarion Tomanovic, S. (2002) Porodicna atmosfera i odnosi izmedju generacija, u: Bolcic, S., Milic, А. (prir.) Srblja krajem milenfjuma: razaranje dru.§tva, promene i svakodnevni iivot, ISIFF, Beograd Tomanovic, S. (2003) Negotiating Cruldren's Participation and Autonomy within Families, Lilijana Cick.aric lnternational Journal ofChildren's Rights, Vol. 11, str. 51-71 242 TomiC-Koludrovic, I., Leburic, А. (2000) Lifestyle ofSurviva/ Strategy? Croation Youth in the Late 1990s', Konferencija "Young People in the Risk Society", LjuЬijana, Sloveruja Touraine, А. (2000) Can We Live Together? Equa/ity and Dijference, Stanford University Press Trebje§anin, Z. (2000) Psjholoski korenj otpora demokratfji, http://www.xs4aJI.nl/-freeserЬia Ule, М. (1986) Zivotne orijentacije mladih, u: Vrcan, S. Poloiaj, svest ј pona.Sanje mlade generacije Jugoslovije, CШ-lDIS, Beograd, Zagreb UJe, М. (1 988) Svakodnevna politicnost mladЉ ­ politicnost svakodnevnog Zivota, u: Grupa autora, Omladina ј politika, ММК SКН za Dalmaciju, Split Ule, М., Rener, Т. (eds) (1998) Youth in Slovenia, New Perspectives from the Njпecies, Faculty of SociaJ Sciences, University ofLjubljana, Mrustry of Education and Sport, Youth Department, Slovenia UNDP (2000) Human Development Report Воsпја and Herzegovjпa Youth, Independent Bureau for Humanitarian lssues, Sarajevo UNICEFIМONEE (2000) Young People in Changing Societjes, RegionaJ Monitoring Report No. 7, Innocenti Research Centre, Florence Vasovic, М. (1 982) Proces ј uloga ranog politickog ucenja, magistarski rad, Filozofski fakultet, Beograd Vasovic М. (1989) Porodicno vaspitanje i aktivizam, hjhologija,З, Beograd Vasovic, М. (1997) Vaspitanje za demokratiju- proЫem transfera, u: Avramovic, Z. (red.) Demokratija, vaspitanje, licnost, Institut za pedago~ka istr~ivanja, Beograd Verba, S., Schlozman, К.L., Brady, Н.Е. (1995) Voice and Equa/jty: Civic Voluntar~m in Атегјсап Politjcs, Harvard University Press, Cambridge Literarura Lilijana Citkaric 243 ~~-----------------------------------------------=~~~~~--- Vidanovic, l. (1995) ProЫemi socijalizacije mladih Vol. 2. De Gruyter, Berlin. New York u uslovirna naglih ~tvenili promena,: Socijalna politika i socijalni rad, 32 (4): 5-13 Von Borriers, В., KorЬer, М. (eds) (1997) Youth and Нistory, А п Intercultura/ Comparison ој Нistorical Consciousness, Journal Civnet, Vol.1 , No. З, http//:www.civnet.org Vrcan S. (1986) Poloiaj, svest i pona$anje mlade generacije Jugoslovije, CID-IШS, Beograd, Zagreb Vгcan. S. (2000) Youth: Politicisation, SuЬ­ po/iticisation and De-politicisation, Conference Young People in а Risk Society, LjuЫjana, Slovenia Vujtic v. (1993) Politicka kиltuгa i politicka socijalizacija, Alinea, Zagreb Wallace, С. (1 993) Youth Ciuzenship and Social Change in East and West Europe, Intemational Bulletin ofYouth Research, 6: 7-23 Wallace, С, Kovatcheva, S. (1994) Why do Youth revolt?, Youth and Policy, 44:7-20 Wallace, С. (1995) Youлg People and Families in Poland: Changigng Times, Changing Dependencies, Journal ofEuropean Social Po/icy, 5 (2): 97-109 Wallace, С, Kovatcheva, S. ( 1 996) Youth Cultures and Consumption East and West: An Overview, Уощh and Society, .28 (2): 189-214 Wallace, С., Kovatcheva, S. (1998а) fouth in Society. Тhе Constractioп and Deconstruction of Youth in Easr and Wesr Еигоре, Macmillans, St. Martins's Press, USA Wallace, С., Haerpfer, С. (1998Ь) Тhree Paths of Transition in Post-Communist Societies, lnstitute for Advanced Studies, Vienna Wallace, С., Spannring, R., Haerpfer, С. (2000), Youth and Civic Integration in East and West Еигоре, lnstitute for Advanced Studies, Vienna Walther, А., StauЬer, В., Bolay, Е., du Bois Reymond, M.,Merch, S., Pais, Ј., Schrбer, А. (Ј 998) Young Adults in Europe - New Trajectories Between Youth and Adulthood., ln: CYRCE (ed.): Еигореап Yearbookfor Youth Policy and Research, • Walther, А. (2001) Youth Transitions, Youth Policy and Participation, IRJS TOЬingen, Symposium 'Youth Participation', Youth Directorate ofthe European Council, StrasЬourg Williamson, Н. (2002) Supporting Young People in Europe: Principles, Policies and Prectice, Council ofEurope Wyn. Ј., Dwyer, Р. (1999) New Directions in Research on Youth in Transition, Journal ofYouth Studies 2, 1: 5-22 Yates, М., Youniss, Ј. (eds), (1998) Community Service and Civic Engagement in Youth: lnternational Perspectives, New York, Cambridge University Press Zec-Stojkovic, Ј. (200 Ј) Prosocija/ni razvoj adolescenata, magistarski rad, Filozofski fakultet, Beograd Ziehe, Т. (1994) From Leaving Standard to Life Style, Young, 2 (2) Прилог 1. Изјава о ауторству Изјављујем да је докторска дисертација под насловом ТРАНЗИЦИЈА У СРБИЈИ И УЛОГА ПОРОДИЦЕ У ПРОЦЕСУ ПОЛИТИЧКЕ СОЦИЈАЛИЗАЦИЈЕ - ИНТЕРГЕНЕРАЦИЈСКА СТУДИЈА • резултат сопственог истраживачког рада , • да нисам кршио/ла ауторска права и користио интелектуалну својину других лица. У Београду, 11.12.201 З. Прилог 2. Изјава о коришћењу Овлашћујем Универзитетску библиотеку "Светозар Марковић" да у Дигитални репозиторијум Универзитета у Београду унесе моју докторску дисертацију под насловом: Транзиција у Србији и улога породице у процесу политичке • • о • социЈализације : интергенерацијска студиЈа која је моје ауторска дело. Дисертацију са свим прилозима предао/ла сам у електронском формату погодном за трајно архивирање . Моју докторску дисертацију похрањену у Дигитални репозиторијум Универзитета у Београду могу да користе сви који поштују одредбе садржане у одабраном типу лиценце Креативне заједнице (Creative Commoпs) за коју сам се одлучио/ла . 1. Ауторство 2. Ауторство - некомерцијалне Qуторство- некомерцијалне- без прераде 4. Ауторство- некомерцијалне- делити под истим условима 5. Ауторство- без прераде 6. Ауторство- делити под истим условима (Молимо да заокружите само једну од шест понуђених лиценци , кратак опис лиценци дат је на полеђини листа ) . Потпис У Београду , 29.11 .2013.