UNIVERZITET U BEOGRADU FARMACEUTSKI FAKULTET Emil I. Jakovljević PROSPEKTIVNA STUDIJA UPOTREBE ANTIBIOTIKA I STANJA BAKTERIJSKE REZISTENCIJE KOD HOSPITALIZOVANE DECE doktorska disertacija Beograd, 2014 UNIVERSITY OF BELGRADE FACULTY OF PHARMACY Emil I. Jakovljević PROSPECTIVE STUDY OF ANTIBIOTIC USE AND BACTERIAL RESISTANCE IN HOSPITALIZED CHILDREN Doctoral Dissertation Belgrade, 2014 UNIVERZITET U BEOGRADU FARMACEUTSKI FAKULTET PROSPEKTIVNA STUDIJA UPOTREBE ANTIBIOTIKA I STANJA BAKTERIJSKE REZISTENCIJE KOD HOSPITALIZOVANE DECE MENTOR: Dr sci. Nenad Ugrešić, redovni profesor Farmaceutski fakultet u Beogradu KO-MENTOR: Dr sci. Georgios Konstantinidis, redovni profesor Medicinski fakultet u Novom Sadu ČLANOVI KOMISIJE: Dr sci. Slobodan Janković, redovni profesor Medicinski fakultet u Kragujevcu Datum odbrane: Datum promocije: Najiskrenije se zahvaljujem mentoru dr Nenadu Ugrešić, redovnom profesoru Farmaceutskog fakulteta u Beogradu i ko-mentoru dr Georgiosu Konstantinidis, redovnom profesoru Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, na podršci, razumevanju i nesebičnoj pomoći tokom izrade ove disertacije. Dr Slobodanu Janković, redovnom profesoru Medicinskog fakulteta u Kragujevcu, zahvaljujem se na trudu oko ocene ove disertacije kao i na učešću u Komisijama. Dr Miroslavu Savić, vanrednom profesoru Farmaceutskog fakulteta u Beogradu, najiskrenije se zahvaljujem na veoma korisnim savetima kao i svesrdnoj pomoći tokom doktorskih studija i finalizacije ove disertacije. Zahvaljujem se mr ph. Milici Mihajlović, načelnici bolničke apoteke Instituta za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine u Novom Sadu, kao i njenim saradnicama, na nesebičnoj pomoći i predusretljivosti tokom rada na sakupljanju podataka o upotrebi antibiotika na IZZZDIOV. Zahvalnost dugujem i dr Zori Jelesić, redovnom profesoru Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, načelnici Centra za mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje Vojvodine u Novom Sadu, kao i inženjeru Aleksandu Drinjovski na pomoći, korisnim savetima i podršci tokom sakupljanja podataka o identifikaciji i osetljivosti izolovanih bakterija tokom perioda ispitivanja. Posebno se zahvaljujem dr Ani Sabo, redovnom profesoru farmakologije, toksikologije i kliničke farmakologije Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, na ukazanoj pomoći i prijateljskim savetima oko pribavljanja administrativnih saglasnosti potrebnih za sprovođenje ove epidemioloske studije. Mr sci. med. dr Zoranu Bukumirić, asistentu na katedri za statistiku Medicinskog fakulteta u Beogradu, zahvaljujem se na pomoći i dragocenim savetima oko statističke obrade rezultata. Konačno, najveću i najiskreniju zahvalnost dugujem majci i celoj porodici na bezuslovnoj podršci, pomoći i razumevanju tokom celokupnog školovanja. Bez ove bezrezervne podrške i pružene motivacije ne bih bio u mogućnosti da savladam put i izazove koji su iza mene. PROSPEKTIVNA STUDIJA UPOTREBE ANTIBIOTIKA I STANJA BAKTERIJSKE REZISTENCIJE KOD HOSPITALIZOVANE DECE Emil I. Jakovljević REZIME Rezistencija bakterija predstavlja veliki zdravstveni problem. Poznato je da je neracionalna upotreba antibiotika jedan od najznačajnijih uzroka porasta rezistencije. Posebno su ugrožena deca jer su najčešće izložena ovim lekovima. Cilj ove prospektivne jednogodišnje studije bio je da se utvrdi obim i struktura upotrebe antibiotika na Institutu za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine u Novom Sadu, kao i da se sagleda rezistencija i multirezistencija najčešće izolovanih bakterija kod dece u zavisnosti od uzrasta, pola, vrste bolesničkog materijala, godišnjih doba i klinike na kojoj su deca smeštena. Obim upotrebe antibiotika procenjen je primenom metode definisane dnevne doze (DDD) na 100 bolesničko-obskrbnih dana (BOD), uz primenu anatomsko-terapijsko-hemijske (ATC) klasifikacije lekova. Za procenu rezistencije i multirezistencije bakterija korišten je softver WHONET 5.4, razvijen od strane Svetske Zdravstvene Organizacije u svrhu ovakvih epidemioloških analiza. Rezultati su prikazani grafički i tabelarno uz statističku procenu razlika. Upotreba antibiotika: Prosečan obim upotrebe antibiotika na IZZZDIOV bio je 37,74 DDD/100BOD, s time što je na Klinici za hirurgiju bila 56,66, na Klinici za pedijatriju kod deca uzrasta do 2 godine 23,17, na Klinici za pedijatriju kod dece uzrasta 2-18 godina 44,10 i na Klinici za habilitaciju i rehabilitaciju 6,04 DDD/100BOD. Obim upotrebe antibiotika tokom zime na nivou celog IZZZDIOV bio je veći u odnosu na leto. Antibiotici su se koristili na svim klinikama i odeljenjima, bez izuzetaka. Bakteriološki nalazi: Od 11942 uzoraka poslatih na mikrobiološku analizu, 18,14% (2168/11952) bilo je bakteriološki pozitivno, s time da su najčešće analizirani bili uzorci krvi i urina. Značajno manje bakterija izolovano je zimi u odnosu na leto. Najčešće izolovana bakterija bila je Escherichia coli, a po učestalosti su sledili: Staphylococcus aureus, koagulaza negativni Staphylococcus spp, Klebsiella spp, Pseudomonas spp, Acinetobacter spp, Enterococcus spp i Enterobacter spp. Bakterije izolovane kod dece uzrasta do 2 godine u proseku su bile u većem procentu rezistentnije i multirezistentnije u odnosu na bakterije izolovane kod starije dece. E. coli kod dečaka bila je rezistentnija u odnosu izolate iste bakterije kod devojčica. Izolati iz respiratornog sistema bili su uglavnom rezistentniji i multirezistentniji u odnosu na izolate iz drugih tkiva. Nisu utvrđene pravilnosti u rezistenciji bakterija prema godišnjim dobima. Meticilin rezistentni S. aureus bio je zastupljen od 1,85% na Klinici za pedijatriju kod dece uzrasta 2-18 godina, do 4,76% na istoj Klinici u uzrastnoj grupi dece do 2 godine. Na osnovu utvrđenih fenotipova rezistencije najčešće izolovanih bakterija, širenje multirezistentnih sojeva kroz klinike IZZZDIOV bilo je u granicama zadovoljavajućeg. Dok su se antibiotici koristili na svim odeljenjima IZZZDIOV bez izuzetaka, neka odeljenja nisu slala, ili su slala vrlo malo bolesničkog materijala na mikrobiološku analizu. Posledično, na ovom Institutu, koji zbrinjava najteže patologije kod dece, nije utvrđeno postojanje direktne veze između obima upotrebe antibiotika i procenta rezistencije izolovanih bakterija. Rezultati ukazuju da je rezistencija i multirezistencija najčešće izolovanih bakterija na IZZZDIOV veoma visoka, što zahteva sveobuhvatan pristup rešavanju ovog problema primenom aktuelnih naučnih saznanja. Ključne reči: pedijatrijska univerzitetska bolnica, upotreba antibiotika, rezistencija i multirezistencija bakterija. Naučna oblast: Farmakologija Uža naučna oblast: Farmakoepidemiologija UDK broj: 615.33 : [2-455 : 615.015.8] (043.3) 519.23 : 2-468.6 (043.3) PROSPECTIVE STUDY OF ANTIBIOTIC USE AND BACTERIAL RESISTANCE IN HOSPITALIZED CHILDREN Emil I. Jakovljević ABSTRACT Bacterial resistance represents a major healthcare issue. Irrational use of antibiotics is known to be one of the main causes of increase in bacterial resistance. Children are particularly sensitive as they are the most exposed population to antibiotics. The aim of this prospective one-year study was to determine the extent and structure of antibiotic utilization at the Institute for Child and Youth Health Care of Vojvodina (ICYHCV) in Novi Sad, as well as to examine the resistance and multidrug resistance of the most frequently isolated bacteria in children, depending on their age, gender, type of patient material, the seasons and the clinic where patients were hospitalized. The use of antibiotics was assessed by the method of defined daily dose (DDD) per 100 bed days (BD), using the Anatomical Therapeutic Chemical (ATC) classification of antibiotics. WHONET 5.4 software, developed by the World Health Organization for the purpose of epidemiological analysis, was used to assess resistance and multidrug resistance of the isolated bacteria. The results are shown using graphs and tables, with statistical evaluation of the noted differences. Utilization of antibiotics: The average consumption of antibiotics at the ICYHCV was 37.74 DDD/100BD, with the consumption at the Clinic for surgery of 56.66, at the Clinic for pediatrics of 23.17 (in children under the age of 2) and 44.10 (in children 2-18 years), and of 6.04 DDD/100BD at the Clinic for rehabilitation. Utilization of antibiotics at the entire ICYHCV during winter was higher compared to summer period. Antibiotics were used at all clinics and departments, without exception. Bacteriological findings: Out of 11942 specimens sent for microbiological analysis, 18.14% (2168/11952) were reported positive. The most frequently analyzed patient materials were blood and urine. Significantly fewer bacteria were isolated during winter compared to summer period. The most commonly isolated bacteria was Escherichia coli, followed by: Staphylococcus aureus, coagulase-negative Staphylococcus spp, Klebsiella spp, Pseudomonas spp, Acinetobacter spp, Enterococcus spp and Enterobacter spp. Bacteria isolated in children under the age of 2, showed a higher average resistance and multidrug resistance compared to bacteria isolated in older children. E. coli isolated in boys showed a higher resistance compared to the same bacteria in girls. Bacteria isolated from respiratory tract samples were generally more resistant and multidrug resistant compared to bacteria isolated in other tissues. No clear patterns of bacterial resistance dependant on the seasons were determined. Resistance to methicillin was determined in percentages ranging from 1.85% (at the Clinic for pediatrics in children 2-18 years of age) to 4.76% (at the same clinic in children under the age of 2), out of all S. aureus isolates. Based on the determined resistance phenotypes for most frequently isolated bacteria, the spread of multidrug resistant strains through ICYHCV was at a satisfactory level. Even though antibiotics were used at all ICYHCV departments without exception, some departments sent no or a very low number of patient material for microbiological analysis. Consequently, at this Institution which treats the most serious pathologies in children, no direct relationship between the extent of antibiotic utilization and bacterial resistance was determined. The results indicate that the resistance and multidrug resistance levels of the most frequently isolated bacteria at ICYHCV is very high, which calls for a comprehensive approach in solving this problem, by utilizing current scientific know-how. Key words: pediatric university hospital, antibiotic use, bacterial resistance and multidrug resistance. Scientific field: Pharmacology Narrow scientific field: Pharmacoepidemiology UDK number: 615.33 : [2-455 : 615.015.8] (043.3) 519.23 : 2-468.6 (043.3) SADRŽAJ 1. UVOD .................................................................................................................................. 1 1.1. REZISTENCIJA BAKTERIJA ............................................................................................... 3 1.2. FAKTORI KOJI POGODUJU RAZVOJU BAKTERIJSKE REZISTENCIJE ..................................... 5 1.2.1. Obim propisivanja antibiotika ..................................................................................... 5 1.2.2. Komplijansa ............................................................................................................... 7 1.2.3. Nenamerna–nesvesna izloženost antibioticima ............................................................ 9 1.2.4. Usporena sinteza novih delotvornih antibiotika ........................................................... 9 1.3. FAKTORI KOJI DOPRINOSE KONTROLI BAKTERIJSKE REZISTENCIJE ................................. 10 1.3.1. Zdravstvene asocijacije ............................................................................................. 10 1.3.2. Praćenje upotrebe antibiotika u stacionarnim zdravstvenim ustanovama i koncept rezervnog antibiotika.......................................................................................................... 12 1.3.2.1 Značaj praćenja upotrebe antibiotika na univerzitetskim klinikama.................... 12 1.3.2.2 Značaj praćenja upotrebe antibiotika u pojedinačnim uzrastnim grupama pacijenata ..................................................................................................................... 13 1.3.2.3 Efekti empirijske upotrebe antibiotika ................................................................ 14 1.3.2.4 Bolničke infekcije .............................................................................................. 15 1.3.2.5 Smernice za praćenje bakterijske rezistencije i koncept rezervnog antibiotika .... 15 1.3.3. Poštovanje Zakona o upotrebi antibiotika.................................................................. 17 2. CILJEVI ISTRAŽIVANJA .............................................................................................. 19 3. MATERIJAL I METODE ................................................................................................ 20 3.1. ISTORIJAT I ORGANIZACIJA INSTITUTA ZA ZDRAVSTVENU ZAŠTITU DECE I OMLADINE VOJVODINE ......................................................................................................................... 20 3.1.1. Klinika za dečje bolesti – pedijatrija ......................................................................... 21 3.1.2. Klinika za dečju hirurgiju ......................................................................................... 22 3.1.3. Klinika za dečju habilitaciju i rehabilitaciju .............................................................. 23 3.2. PRIKUPLJANJE PODATAKA O TREBOVANIM ANTIBIOTICIMA IZ CENTRALNE BOLNIČKE APOTEKE ............................................................................................................................. 24 3.2.1. Praćenje upotrebe antibiotika primenom ATC i DDD klasifikacije ............................ 24 3.2.2. Upotreba lekova (drug utilization) 90% (DU90%) .................................................... 25 3.3. PRIKUPLJANJE PODATAKA O BROJU BOLESNIČKO-OBSKRBNIH DANA IZ SLUŽBE ZA SOCIJALNU MEDICINU IZZZDIOV ....................................................................................... 25 3.4. PRIKUPLJANJE PODATAKA O OSETLJIVOSTI UZROČNIKA BAKTERIJSKIH INFEKCIJA NA TESTIRANE ANTIBIOTIKE IZ IZJZV ...................................................................................... 26 3.4.1. Sprovođenje mikrobioloških analiza, identifikacija bakterijskih sojeva i ispitivanje njihove osetljivosti ............................................................................................................. 26 3.4.2. Preuzimanje podataka sa IZJZV i priprema za analizu .............................................. 27 3.4.3. Praćenje stanja rezistencije, multirezistencije i fenotipskog ispoljavanja rezistencije bakterija primenom softvera WHONET 5.4 ........................................................................ 27 3.4.4. Klase antibiotika i vrste analiziranog bolesničkog materijala ..................................... 28 3.5. STATISTIČKE METODE .................................................................................................. 29 4. REZULTATI ..................................................................................................................... 30 4.1. UPOTREBA ANTIBIOTIKA .............................................................................................. 30 4.1.1. Upotreba antibiotika na nivou celog IZZZDIOV - ukupno i prema godišnjim dobima .......................................................................................................................................... 30 4.1.2. Upotreba antibiotika po Klinikama IZZZDIOV – ukupno i prema godišnjim dobima 31 4.1.3. Upotreba antibiotika kod dece uzrasta do dve i od dve do 18 godina – ukupno i prema godišnjim dobima .............................................................................................................. 35 4.1.4 Upotreba antibiotika po pojedinačnim odeljenjima IZZZDIOV – ukupno i prema godišnjim dobima .............................................................................................................. 36 4.1.4.1. Upotreba antibiotika na odeljenjima Klinike za pedijatriju kod dece uzrasta do 2 godine – ukupno i prema godišnjim dobima ................................................................... 36 4.1.4.2. Upotreba antibiotika na odeljenjima Klinike za pedijatriju kod dece uzrasta 2-18 godina – ukupno i prema godišnjim dobima .................................................................. 42 4.1.4.3. Upotreba antibiotika na odeljenjima Klinike za hirurgiju – ukupno i prema godišnjim dobima .......................................................................................................... 48 4.2. NALAZI BAKTERIOLOŠKIH ISPITIVANJA ......................................................................... 52 4.2.1. Udeo bakteriološki-pozitivnih uzoraka prema vrsti bolesničkog materijala, Klinikama i godišnjim dobima .............................................................................................................. 52 4.2.2. Obim i struktura bakterija izolovanih na IZZZDIOV ................................................. 53 4.2.2.1 Obim i struktura izolovanih bakterija, prema vrsti bolesničkog materijala i godišnjim dobima .......................................................................................................... 55 4.2.3. Zastupljenost bakterija prema materijalu, Klinikama i godišnjim dobima .................. 57 4.2.3.1. Odeljenja sa izrazito malim brojem izolovanih bakterija ................................... 58 4.2.4. Rezistencija bakterija u zavisnosti od Klinike, uzrasta i pola ..................................... 60 4.2.5. Rezistencija bakterija u zavisnosti od godišnjih doba ................................................ 70 4.2.6. Rezistencija bakterija u zavisnosti od vrste bolesničkog materijala ............................ 78 4.2.7. Multirezistencija bakterija u zavisnosti od vrste bolesničkog materijala..................... 87 4.2.8. Multirezistencija bakterija u zavisnosti od Klinike, uzrasta i pola .............................. 92 4.2.9. Fenotipovi rezistencije bakterija po Klinikama i uzrastnim grupama ......................... 97 4.2.10. Odnos upotrebe antibiotika i prosečne rezistencije 8 najučestalijih bakterija .......... 125 5. DISKUSIJA ..................................................................................................................... 131 5.1. UPOTREBA ANTIBIOTIKA ............................................................................................ 131 5.2. ANALIZA BAKTERIOLOŠKIH NALAZA .......................................................................... 137 5.3. REZISTENCIJA I MULTIREZISTENCIJA BAKTERIJA ......................................................... 143 5.4. FENOTIPSKO ISPOLJAVANJE MULTIREZISTENCIJE ........................................................ 158 5.5. ODNOS UPOTREBE ANTIBIOTIKA I REZISTENCIJE BAKTERIJA ........................................ 161 6. ZAKLJUČAK ................................................................................................................. 164 7. LITERATURA ................................................................................................................ 166 PRILOZI ............................................................................................................................. 183 1 1. UVOD Velika nada da će otkriće i primena penicilina i ostalih antibiotika polovinom dvadesetog veka zauvek rešiti problem bakterijskih infekcija, trajala je relativno kratko. Još je Alexander Fleming na dodeli Nobelove nagrade 1945. godine rekao: "Nije teško mikroorganizme načiniti rezistentnim na penicilin u laboratorijskim uslovima izlažuči ih koncentracijama penicilina koje nisu dovoljne da ih ubiju, a slično se povremeno događa i u organizmu čoveka. I kada koristite penicilin uzimajte ga u dovoljnoj dozi." (Fleming, 1945). Pretpostavka o mogućnosti stvaranja rezistentnih sojeva bakterija veoma brzo se i obistinila, kada je masovnija, nekontrolisana i neodgovarajuća primena antibiotika rezultirala pojavom rezistentnih sojeva bakterija. Prvi masovniji slučajevi pojave rezistentnih sojeva Streptoccocus pneumoniae zabeleženi su još polovinom 20. veka i od tada se po celom svetu sve učestalije prijavljuju rezistentni, a u poslednje dve decenije i multirezistentni sojevi bakterija. Trka u stvaranju novih delotvornih antiinfektivnih lekova nastavlja, s time da je tempo diktiran stvaranjem novih rezistentnih sojeva bakterija. Danas se može reći da je čovečanstvo, iz više razloga, na putu da izgubi ovu trku (Conly, 2002; Conly, 2004). Danas, sedam decenija nakon početka primene antibiotika, infektivne bolesti u Evropi su po obimu mortaliteta na visokom trećem mestu. Prema rezultatima multinacionalne studije EASAC (European Academies Science Advisory Council, 2007) u zemljama Evropske Unije (EU) godišnje se hospitalizuje oko 2 miliona stanovnika zbog nekog infektivnog oboljenja, a umre oko 200.000. Glavni razlog ovako "neuspešnog" lečenja smatra se da je veliki procenat rezistentnih i multirezistentnih bakterija na postojeće antiinfektivne lekove. U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) se godišnje utroši oko 5 milijardi dolara za lečenje bakterijskih infekcija izazvanih rezistentnim bakterijama, dok za Evropu nema konkretnih podataka i smatra se da je ova cifra još veća. Najugroženija populacija, kako da oboli od neke akutne infektivne bolesti, tako i da uzročnik infekcije bude neka rezistentna bakterija, upravo su deca. Kao razlozi češćeg obolevanja dece od bakterijskih infekcija u literaturi se navode: čest kolektivni smeštaj (jaslice, obdanište, škole, nehigijenski uslovi života i slično), nedovoljno efikasan imuni sistem, kao i neracionalno, empirijsko i preobimno davanja antibiotika deci (u šta se pre svega ubraja ordiniranje antibiotika kod virusnih infekcija) (Ilić i sar, 2 2012; Quinonez, 2004; Seppala i sar, 1997; Hahn i sar, 2005; Martin i sar, 2002; Shulman i sar, 2004; Green i sar, 2004; Linder i sar, 2005; Henderson i sar, 2009). Prema literaturnim navodima, bakterije izolovane kod dece uzrasta do 2 godine pokazuju veći procenat rezistencije prema antibioticima u odnosu na bakterije izolovane kod starije dece (Arason i sar, 1996; Al-Tawfiq, 2006; Bartoloni i sar, 2006). Značajno je napomenuti i da su bakterije izolovane u bolnicama, prema literaturnim navodima, rezistentnije u odnosu na one izolovane u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (Fritzche i sar, 2005; Al-Tawfiq, 2006; Al-Tawfiq i sar, 2009). Situacija je posebno problematična u univerzitetskim klinikama, gde dolaze pacijenti i iz drugih regionalnih bolnica, a koji su već primali neku antibakterijsku terapiju, što povećava mogućnost pojave rezistentnih i multirezistentnih bakterijskih sojeva (Arsenijević i sar, 2006). Vrste patogenih bakterija i njihovi profili rezistencije razlikuju se od bolnice do bolnice, kao i između odeljenja unutar iste institucije. Ova pojava ukazuje na značajnost identifikacije i analize patogenih bakterija i stanja njihove rezistencije na nivou svake bolnice, kako za celu instituciju tako i detaljnije po organizacionim jedinicama (Huang i sar, 2002). Prema preporukama Svetske zdravstvene organizacije (SZO) iz 2001. godine, praćenje stanja rezistencije bakterija u nekoj zdravstvenoj stacionarnoj ustanovi podrazumeva kompletnu analizu upotrebe antibiotika, strukture uzročnika infekcija, mape rezistencije (fenotipsko izražavanje multirezistencije), kao i identifikaciju načina širenja rezistentnih i multirezistentnih sojeva (SZO, 2013). Utvrđivanje i prijavljivanje rezistencije bakterija, kao i praćenje upotrebe antibiotika u vanbolničkim i bolničkim uslovima, danas je obaveza svih zemalja. Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti objavljenom u Službenom glasniku Republike Srbije broj 125. od 22.11.2004. godine i Srbija se obavezala da će analizirati i prijavljivati učestalost pojave rezistentnih sojeva bakterija nadležnim međunarodnim telima. Na žalost, implementacija ovog zakona još uvek ne obuhvata sve relevantne institucije u Srbiji. I dalje ne postoji jasna slika o kretanju rezistencije patogenih bakterija u bolnicama i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. 3 1.1. Rezistencija bakterija Rezistencija bakterija je prirodni biološki fenomen u njihovoj borbi za opstanak. Ona može biti urođena (konstitutivna) i stečena (indukovana). Mehanizmi rezistencije bakterija prema antibioticima su veoma različiti i kompleksni i zavise kako od same bakterije tako i od strukture antibiotika. Urođena rezistencija je posledica nedostatka ciljne strukture u bakteriji za delovanje antibiotika i ona je uglavnom poznata i predvidiva, te se uzima u obzir prilikom izbora terapije. Na primer, kompetitivni inhibitori sinteze folata deluju samo na bakterije koje same stvaraju folnu kiselinu, pa je zato Pseudomonas aeruginosa rezistentan na ove lekove. Drugi primer su mikoplazme koje nemaju ćelijsku membranu te su potpuno rezistentne na sve antibiotike koji deluju mehanizmom inhibicije sinteze ćelijske membrane. Stečena rezistencija je uslovljena promenom strukture i fiziologije bakterije, a može biti negenetička i genetička. Negenetička rezistencija uslovljena je metaboličkom aktivnošću i fazom rasta u kojoj se bakterija nalazi. Metabolička aktivnost najveća je u fazi deobe, na čemu se zasniva mehanizam delovanja brojnih antibiotika. Naime, bakterije koje imaju nizak metabolizam i koje se ne dele (bacili tuberkuloze na primer) mogu da prežive u domaćinu i pored toga što je on na terapiji antibioticima. Genetička – hromozomska rezistencija razvija se usled spontanih mutacija u sekvencama hromozoma koji određuju osetljivost bakterije na određene antibiotike. Bakterije u svojoj borbi za preživljavanje i održanje vrste usavršavaju svoje odbrambene mehanizme prema antibioticima. Pošto se bakterije veoma brzo razmnožavaju, to im osigurava brze promene genoma – mutacije i njihovo prenošenje na nove generacije, a samim time i održanje vrste. Hromozomske rezistencije mogu biti spontane, što se veoma retko dešava. Mnogo češće nastaju kao rezultat tzv. selektivnog pritiska antibiotika, koji omogućava preživljavanje samo rezistentnih bakterijskih sojeva. U ovome leži ključni problem razvoja rezistencije usled prevelike izloženosti antibioticima, što jasno ukazuje na izraženu vezu između obima upotrebe antibiotika i procenta rezistentnih sojeva bakterija. 4 Rezistenciju bakterija omogućava i postojanje ekstrahromozomskih genskih struktura, kao što su plazmidi i transpozoni, koji se mogu prenositi sa bakterije na bakteriju procesima konjugacije, transdukcije i transformacije. Plazmidi su mali koncentrični molekuli DNK, koji su odvojeni od hromozomske DNK i replikuju se autonomno. Oni nisu neophodni za život bakterije, ali domaćinu olakšavaju odgovor na promenu okoline. Mogu da nose gene rezistencije na antibiotike i tako pogoduju da se bakterija odupre delovanju antibiotika – da preživi. Bakterija može postati rezistentna na antibiotik primanjem jednog ili nekoliko plazmida koji nose determinante rezistencije. Oni imaju veliku ulogu u pojavi masovne rezistencije bakterija na antibiotike, pogotovo u bolnicama (bolničke infekcije). Pored plazmida i transpozoni mogu prenositi rezistenciju na antibiotike. To su male ogolele genske strukture koje nemaju sposobnost samoreprodukcije, međutim kada se ugrade u genom bakterije ili plazmida dolazi do njihovog umnožavanja. Ovo umnožavanje, premeštanje i dodavanje gena rezistencije dovodi do stvaranja multirezistentnih sojeva bakterija (Alanis i sar, 2005; ECDC, 2009; Milenković, 2012). Kao što se vidi, bakterije imaju savršen biohemijski i genetički sistem koji osigurava evoluciju rasejavanjem gena rezistencije, tj. multirezistencije. Ovi procesi uzrokuju sabiranje determinanti rezistencije, što doprinosi pojavi multirezistencije. Intenzivna razmena gena rezistencije pogotovo je karakteristična za bolničke uslove, obzirom da tu postoji veliki obim upotrebe antibiotika što pospešuje eradikaciju svih osetljivih i preživljavanje samo rezistentnih bakterijskih sojeva. Ovo dalje olakšava nesmetano razmnožavanje i rasejavanje gena rezistencije i na druge bakterije (Bush i sar, 2004). Usled zabrinjavajuće sposobnosti mikroorganizama da osiguraju evoluciju rasejavanjem gena rezistencije, kraj 20. i početak 21. veka karakteriše nastajanje velikog broja multirezistentnih sojeva bakterija. Multirezistentntan soj neke bakterijske vrste istovremeno je rezistentan na najmanje 3 klase antibiotika (Levy i sar, 2004; Zhanel i sar, 2006; Al-Tawfiq i sar, 2007; Al-Tawfiq, 2007). 5 1.2. Faktori koji pogoduju razvoju bakterijske rezistencije Faktori koji pogoduju razvoju bakterijske rezistencije su: preobimno propisivanje antibiotika, neodgovarajuća upotreba – komplijansa, nenamerna-nesvesna izloženost antibioticima i usporena sinteza novih delotvornih antibiotika. 1.2.1. Obim propisivanja antibiotika Profilaktičko, empirijsko i preobimno propisivanje antibiotika su najvažnije karike u lancu faktora koji pogoduju stvaranju rezistentnih sojeva bakterija. U južnoj Aziji, svaka 2 minuta umre po jedno odojče zbog rezistencije na postojeće antibiotike (Cars i sar, 2007). Kao primer navodi se pojava većeg procenta rezistencije i multirezistencije E. coli izolovane iz fecesa dece predškolskog uzrasta u odnosu na izolate iste bakterijske vrste kod starije dece. Ova pojava dovodi se u vezu sa većom upotrebom antibiotika kod dece predškolskog uzrasta u odnosu na školsku decu (Bartoloni i sar, 2006). Populacija sa najvećim rizikom od infekcije nekom rezistentnom bakterijom su deca uzrasta do 5 godina, kojima se antibiotici najviše propisuju u vanbolničkoj praksi (Chung i sar, 2007; Perz i sar, 2002). Ovo preobimno propisivanje antibiotika deci (pogotovo neopravdano kod virusnih infekcija) indukuje stvaranje rezistentnih sojeva bakterija, pojavu naželjenih dejstava i povećava cenu lečenja (Quinonez, 2004; Seppala i sar, 1997; Martin i sar, 2002; Rovers i sar, 2004; Shulman i sar, 2004; Green i sar, 2004; Linder i sar, 2005; Brinsley i sar, 2005). Takođe, bitna karika u lancu stvaranja rezistentnih sojeva je i nekontrolisana i prevelika upotreba antibiotika u poljoprivredi i stočarstvu, koji dospevaju do čoveka u subterapijskim dozama i tako pospešuju razvoj rezistencije (Levy, 2001; Bremon i sar, 2000; Accinelli i sar, 2007). Prema podacima iz literature, između zemalja Evropske unije postoje velike razlike u obimu propisivanja antibiotika, kao i u procentu rezistencije bakterija (Molstad i sar, 2002). U Francuskoj je još 1997. godine zabeležen 3 puta veći obim upotrebe antibiotika za celu populaciju u odnosu na Nemačku (36,5 prema 13,6 DDD/1000 stanovnika dnevno). Autori nisu imali objašnjenje za ovako veliku razliku u upotrebi ove grupe lekova za dve susedne države, pogotovo u svetlu činjenice da nije postojala značajnija razlika u morbiditetu koja bi opravdala ovo stanje. Isti autori navode da u 82% slučajeva u Francuskoj majka dobije antibiotik za dete kada zbog neke respiratorne 6 infekcije poseti lekara opšte prakse (Harbarth i sar, 2002). Na Islandu, na osnovu obima propisanih antibiotika, svako dete moglo je godišnje da bude pod jednom pa i dve antibakterijske kure (u trajanju od po 7 dana). Deca mlađa od dve godine dobila su najviše antibiotika, i upravo je kod njih S. pneumoniae rezistentan na penicilin bio najčešće kolonizovan u nosu i ždrelu (Arason i sar, 1996). O prevelikoj upotrebi antibiotika kod dece uzrasta 0-4 godine pišu i drugi autori i iznose da je oko 53% od ukupno propisanih antibiotika celoj dečijoj populaciji propisano upravo maloj deci (Nyquist i sar, 1998). Da obim upotrebe antibiotika utiče na razvoj rezistentnih sojeva bakterija ukazuje i činjenica da je u periodu od 1980. do 1992. godine upotreba antibiotika u SAD porasla za 48%, a paralelno s time porasla je i rezistencija bakterija na ove lekove, pogotovo onih koje izazivaju respiratorna infektivna oboljenja (McCaig i sar, 2002). I prema navodima drugih autora, postoji korelacija između obima propisivanja antibiotika deci i procenta rezistencije S. pneumoniae. U periodu od 2002 – 2005. godine u odabranim zemljama Evrope i SAD-u utvrđen je sledeći obim propisivanja antibiotika i odgovarajući procenat rezistencije ove bakterije: Španija – preko 1600 recepata/1000 stanovnika i rezistencija S. pneumoniae od 72% prema penicilinu; Nemačka – oko 700 recepata/1000 stanovnika i rezistencija od svega 3,1%; SAD – oko 900 recepata/1000 stanovnika i rezistencija od 32-38% u zavisnosti od države u kojoj je ispitivanje sprovedeno (Sharland i sar, 2007). U slučajevima kada je moguće pratiti obim upotrebe antibakterijskih lekova i porediti ga sa rezultatima sličnih analiza, moguća je efikasnija identifikacija i rešavanje problema, odnosno racionalizacija upotrebe lekova i usaglašavanje obima upotrebe sa lokalnim morbiditetom i savremenom farmakoterapijom (Elseviers i sar, 2007). Međutim, problem predstavljaju siromašne i nerazvijene zemlje gde ne postoji mogućnost kontinuiranog praćenja upotrebe antibiotika i kretanja rezistentnih sojeva bakterija. Uzrok za to su sa jedne strane nedovoljna zdravstvena prosvećenost stanovništva, nedovoljan broj medicinskog osoblja i lekara, a sa druge strane mogućnost da pacijenti i roditelji sami, nekontrolisano, kupuju antibiotike i da ih primenjuju samoinicijativno i bez kontrole (Deeks i sar, 1999; Fisher i sar, 2009; Sarahroodi i sar, 2009). 7 Postoji uzročno-posledična veza između upotrebe beta-laktamskih antibiotika i razvoja rezistencije S. pneumoniae na peniciline. Rezistencija ove bakterije se udvostručuje kod dece ukoliko su ona u poslednja dva meseca pre uzimanja brisa bila pod terapijom ovim antibioticima (Nasrin i sar, 2002). Prema kreiranom modelu, pokazano je da se rezistencija S. pneumoniae na penicilin povećava po 4% za svaki dan terapije nekim od beta-laktama u poslednjih 6 meseci pre uzimanja brisa (Sunakawa i sar, 2007). Racionalna upotreba antibiotika podrazumeva i smanjenje propisivanja antibiotika širokog spektra, kao što su beta-laktamski antibiotici, za infekcije kod kojih su delotvorni antibiotici užeg spektra dejstva (Arnold i sar, 2005; Alanis i sar, 2005; Yagupsky, 2006), iz razloga što jednom stvoreni gen rezistencije može različitim mehanizmima da se prenese i na druge bakterije, pa tako i na one koje izazivaju ozbiljna infektivna oboljenja kod čoveka ili životinja (Stefan-Mikić i sar, 2008; Barza i sar, 2002). Poznato je da postoje teritorijalne razlike u obimu kolonizacije bakterija u predelu nazofaringsa rezistentnim sojevima S. pneumoniae. Tako su u Rumuniji, zemlji koja uglavnom ne vodi nadzor nad propisivanjem antibiotika deci, kod 59% dece uzrasta do 2 godine izolovani rezistentni sojevi S. pneumoniae. Ovaj podatak odnosi se na decu u dnevnom kolektivnom smeštaju. S druge strane, u Švedskoj, zemlji sa izrazito racionalnom upotrebom antibiotika kod dece predškolskog uzrasta, ovaj udeo iznosio je svega 6% (Molstad i sar, 2008; Leibovitz i sar, 1999). Visok procenat rezistentnih sojeva kolonizovanih bakterija, kod dece uzrasta do dve godine u Grčkoj, pokazao je i multirezistentnost, što predstavlja izuzetan izazov u terapiji i često dovodi do produženja i povećanja troškova terapije (Syrogiannopoulos i sar, 2000). U brojnim studijama opisuje se postojanje sezonskih varijacija obima propisivanja antibiotika deci (Sharland i sar, 2007; Patrick i sar, 2004; Elseviers i sar, 2007). Najveći obim propisivanja beleži se u hladnim – zimskim mesecima, upravo u periodu kada su virusne infekcije veoma česte, što ukazuje da se antibiotici neracionalno propisuju i kod ovog tipa infekcija. 1.2.2. Komplijansa Osim prevelike upotrebe antibiotika i neodgovarajuća upotreba ovih lekova takođe pogoduje stvaranju rezistentnih sojeva. Nepridržavanje uputstvima lekara – 8 komplijansa, podrazumeva nepoštovanje veličine doze, doznog režima i dužine uzimanja antibiotika. Nedovoljna veličina doze beta-laktamskih antibiotika povećava broj kolonizovanih bakterija u nosu i ždrelu u odnosu na decu koja uopšte nisu uzimala antibiotik ili su ga uzimala u odgovarajućoj (baktericidnoj dozi) (Guillemont i sar, 1998; Ekins-Daukes i sar, 2003; Ekins-Daukes i sar, 2004). Interesantna je i studija koja je pokazala da se rezistencija kolonizovane S. pneumoniae povećala kod dece koja su u periodu od 6 meseci pre uzimanja brisa upotrebljavala beta-laktamske antibiotike duže od 14 dana, u odnosu na decu koja su bila izložena ovim antibioticima u trajanju od oko 7 dana. Ovaj odnos procenta rezistencije bio je 26% : 11% u korist dece koja su bila izložena antibioticima u kraćem periodu (Nasrin i sar, 2002). I u SAD-u, gde se antibiotici relativno racionalno upotrebljavaju, oko 40% pedijatara izjavilo je da su više od 10 puta mesečno bili primoravani od strane roditelja da propišu neki antibiotik deci, iako su smatrali da to nije potrebno. U takvim slučajevima je i veća verovatnoća da se roditelji neće pridržavati uputstava lekara i da će prekinuti sa terapijom ili prorediti doziranje čim se javi prvo poboljšanje stanja bolesnog deteta. Ukoliko se izostavi jedna doza antibiotika tokom dana, bakterije su izložene antibiotiku ispod minimalne baktericidne koncentracije, što predstavlja pogodnu osnovu za stvaranje rezistentnih sojeva (Jacobs i sar, 2003; Craig, 2001). Ovi faktori, koji sa jedne strane utiču na obim propisivanja antibiotika, a sa druge pogoduju nepridržavanju uputstvima lekara, doprineli su da se u SAD-u oko 20- 50% antibiotika propiše neopravdano i uzima nepravilno (Hooton i sar, 2001). Studija sprovedena polovinom 90-tih godina prošloga veka u stacionarnoj pedijatrijskoj bolnici u SAD-u pokazala je da su pacijenti sa dijagnozom faringitisa u oko 56% slučajeva prestali da uzimaju oralni antibiotik već treći dan, oko 71% šesti dan, a 82% devetog dana nakon početka terapije (Pichichero, 1996). Ova pojava značajno pogoduje kolonizaciji rezistentnih sojeva bakterija. Da bi se obim i struktura ordiniranja antibiotika donekle držali pod kontrolom, preporučuje se kontinuirano praćenje propisivanja antibiotika, kao i publikovanje rezultata tih studija zajedno sa smernicama za medicinsko osoblje i roditelje (pacijente) o važnosti pridržavanja propisanom režimu doziranja, veličini doze i dužini terapije pri lečenju ovim lekovima (SZO, 2002; SZO, 2012; Henderson i sar, 2009). 9 1.2.3. Nenamerna–nesvesna izloženost antibioticima Dokazano je da neracionalna i preobimna upotreba antibiotika pogoduje stvaranju rezistentnih sojeva patogenih bakterija, ali postoje i podaci koji ukazuju da se rezistentni sojevi javljaju i kod osoba koje nisu uzimale ove lekove. Pored toga, utvrđeno je da se i kod nepatogenih bakterija može razviti rezistencija, pa čak i multirezistencija. Prema mnogim autorima, glavni uzrok ove pojave je nekontrolisani unos antibiotika putem hrane i vode. Još 2001. godine opisano je da je 1998. godine samo u SAD-u proizvedeno preko 25 miliona kilograma raznih antibiotika; polovina od te količine upotrebljena je u zdravstvu, a ostatak u poljoprivredi, od toga 80% u stočarstvu (Levy, 2001). U SAD-u se kao pesticidi koriste i tetraciklini i streptomicin. Postoji i podatak da se oko 150.000 kg antibiotika upotrebi za prskanje voća i povrća. Ako se uzme u obzir da je za razvoj rezistentnih sojeva bakterija odlučujući obim izložene populacije, onda je razumljivo da je i upotreba antimikrobnih lekova u agraru i stočarstvu od značaja za stvaranje rezistentnih sojeva i predstavlja veliku opasnost za čovečanstvo (Levy, 2001; Ashkenazi i sar, 2003). Na žalost, danas još uvek nije moguće precizno odgovoriti koliko je stanovništva i u kojoj meri ugroženo usled upotrebe antibiotika u poljoprivredi. Poznato je da postoje velike geografske varijacije u obimu rezistentnih sojeva bakterija i njihovoj zastupljenosti u populaciji. Obzirom da je bakterijska rezistencija globalni problem koji se mora rešavati lokalno, osnovan je niz međunarodnih asocijacija i održano je mnoštvo simpozijuma, a sve u cilju da se prošire najnovija saznanja iz ove oblasti i da se uspori stvaranje rezistentnih sojeva bakterija (Levy, 2001; Ashkenazi i sar, 2003; Fedler i sar, 2006). Enormno povećanje koncentracije antibiotika u ekosistemu, pored toga što utiče na povećanje rezistencije bakterija, menja i njihovu prirodnu strukturu i može uticati na fiziološke osobine mikroorganizama, što može predstavljati značajan ekološki problem (Martinez, 2009). 1.2.4. Usporena sinteza novih delotvornih antibiotika Svedoci smo da je sve više rezistentnih mikroorganizama na raspoložive antibiotike i da rezistentni sojevi nastaju znatno brže od sinteze i puštanja u promet novih delotvornih antibiotika. Preti opasnost da pacijenti umiru od banalnih infekcija jer 10 jednostavno neće biti delotvornog leka. Činjenica je da već duži vremenski period nije sintetisan niti jedan novi antibiotik, što dodatno otežava borbu protiv rezistentnih bakterijskih sojeva. Opšte je poznato da je razvoj novih lekova u poslednjih nekoliko decenija postao izuzetno skup i vremenski dug proces. S druge strane, imajući u vidu da se antibiotici primenjuju u akutnim stanjima, prihodi od prodaje antibiotika su manji u poređenju sa lekovima za hronična obolenja. U publikacijama koje se bave ovim problemom (Sharma i sar, 2005; Levy, 2005; Harbarth i sar, 2005; Cars i sar, 2007; Cars, 2008) ističe se da države (međunarodna zajednica) i farmaceutska industrija treba da udruže napore kako bi se premostila ova finansijska "prepreka" i omogućilo da razvoj novih delotvornih antibakterijskih lekova bude primamljiv i isplativ za farmaceutsku industriju. Svako odlaganje rešavanja navedenih problema može dovesti do toga da stvaranje rezistentnih sojeva bakterija izmakne kontroli, što može imati nesagledive posledice po čovečanstvo. 1.3. Faktori koji doprinose kontroli bakterijske rezistencije U faktore koji doprinose da se bakterijska rezistencija održi pod kontrolom spadaju: formiranje zdravstvenih asocijacija, praćenje upotrebe antibiotika u stacionarnim zdravstvenim ustanovama i koncept rezervnog antibiotika, kao i poštovanje Zakona o upotrebi antibiotika. 1.3.1. Zdravstvene asocijacije Značajan broj rezultata sprovedenih studija podržava činjenicu da je neracionalna upotreba antibiotika jedan od glavnih uzroka pojave i stalnog porasta procenta rezistentnih sojeva bakterija (Ilić i sar, 2012; Melander i sar, 2000; Ekins- Daukes i sar, 2003; Quinonez, 2004; Quick, 2001; Trepka i sar, 2001; Finkelstein i sar, 2003; Krivoy i sar, 2007; Sunakawa i sar, 2007). Značaj ovog problema izašao je iz okvira medicine i utiče na ekološku situaciju celog sveta. Iz tog razloga preduzimaju se razni koraci u cilju racionalizacije upotrebe antibiotika u zdravstvu, poljoprivredi, stočarstvu i ribarstvu, u nadi da će se tako smanjiti brzina kojom nastaju novi rezistentni sojevi bakterija. 11 Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (The Centers for Disease Control and Prevention, CDC) (u martu 2002. godine), kao i Evropsko akademsko naučno savetodavno veće (The European Academies Science Advisory Council, EASAC) (2007. godine) predložili su sprovođenje 4 glavne grupe aktivnosti u cilju prevencije rezistencije patogenih bakterija: • prevencija infekcije • uspešnije dijagnostifikovanje i lečenje infekcije • racionalnija primena antibiotika • prevencija transmisije infekcija. U sprovođenju ovih navedenih mera poseban značaj imaju udruženja zdravstvenih profesionalaca u pojedinim zemljama - regionima (CDC, 2002; EASAC, 2007; Brinsley i sar, 2005; Coenen i sar, 2007; Vaananen i sar, 2006; Molstad i sar, 2008). I u Velikoj Britaniji, zemlji sa razvijenom kliničkom farmakologijom, još 1990. godine medicinska javnost postala je svesna da se maloj deci propisuje previše antibiotika. Ta činjenica rezultirala je osnivanjem pedijatrijske grupe (The Specialist Advisory Committee on Antimicrobial Resistance, SACAR) koja je imala zadatak da racionalizuje ordiniranje antibiotika deci u bolničkim i vanbolničkim pedijatrijskim ustanovama, što je rezultiralo smanjenim obimom propisivanja antibiotika deci za 45% u 2000. godini u odnosu na 1996. godinu (Sharland i sar, 2007). Zdravstvena javnost pridaje veliki značaj sagledavanju i praćenju kretanja rezistentnih sojeva bakterija. Jedan od primera je formiranje nadzornog centra za praćenje kretanja rezistencije nozokomijalnih i ostalih patogenih bakterija 1997. godine, u 5 geografskih regiona u svetu: Americi, Kanadi, Evropi, Latinskoj Americi i Aziji- Pacifiku, pod nazivom SENTRY (The SENTRY Antimicrobial Surveillance Program) (Hoban i sar, 2001). Nosioci ovih projekata naglašavaju da zbog ozbiljnosti situacije u pogledu rezistencije bakterija, postoji nužnost sistematičnog i stalnog praćenja i publikovanja rezultata istraživanja o stanju rezistencije širom sveta u bolnicama, vanbolničkim ustanovama, gradovima i ruralnim delovima sveta. U novembru 2013. godine, u časopisu Lancet, publikovan je rad sa detaljnim osvrtom na problem stanja rezistencije bakterija širom sveta. Grupa autora, članovi asocijacija zaduženih za rešavanje ovog problema na svetskom nivou, dokumentovano ukazuju na alarmantno 12 stanje kako rezistencije bakterija tako i upotrebe antibiotika u svetu. Predlažu formiranje trajnih multidisciplinarnih i multiregionalnih komisija za praćenje upotrebe antibiotika i kretanja rezistencije. Pre svega zdravstvena i akademska javnost trebaju da daju inicijativu u sagledavanju i rešavanju problema rezistencije i prekomerne upotrebe antibiotika. Kako ističu autori, uspeh rešavanja ovog problema zavisi od podrške državnih struktura na nacionalnom i internacionalnom nivou (Laxminarayan i sar, 2013). 1.3.2. Praćenje upotrebe antibiotika u stacionarnim zdravstvenim ustanovama i koncept rezervnog antibiotika Praćenje obima upotrebe antibakterijskih lekova i kretanja rezistencije bakterija na postojeće antibiotike je od velikog značaja za svaku sredinu, kako državu kao celinu, tako i manje prostorne jedinice kao što su gradovi, sela, bolnice, odeljenja unutar jedne bolnice, itd. Poređenjem podataka o bakterijakoj rezistenciji sa strukturom propisanih antibiotika u posmatranom periodu u datoj sredini, može se sagledati delotvornost antibakterijske terapije u ciljnom području. Ti rezultati su od velikog značaja jer daju smernice lekarima opšte prakse, koji su glavni propisivači antibiotika. Ovi podaci bi lekarima obezbedili adekvatnu preporuku o delotvornim antibioticima u njihovoj sredini, što bi omogućilo propisivanje najefikasnije terapije i doprinelo racionalnijoj upotrebi ovih lekova (Melander i sar, 2000; Quick, 2001; Quick, 2003; Čizman i sar, 2004; Krivoy i sar, 2007). 1.3.2.1 Značaj praćenja upotrebe antibiotika na univerzitetskim klinikama Praćenje upotrebe antibiotika u bolnicama nema značajan finansijski efekat, jer upotreba u bolnicama iznosi svega oko 10% u odnosu na ukupnu upotrebu antibiotika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (Vander Stichele i sar, 2006). Međutim, podaci o obimu i strukturi upotrebe antibiotika značajni su jer se u bolnicama koriste i lekovi najnovije generacije, što omogućava sagledavanje njihove antibakterijske delotvornosti i podnošljivosti. Deca bivaju otpuštena sa bolničkog lečenja uz otpusnu listu na kojoj je predložen nastavak terapije, te se na taj način pozitivna iskustva prenose na lekare opšte prakse, koji ustvari i najviše propisuju antibiotike, a da pritom nemaju mogućnost praćenja pedijatrijskih pacijenata kao što je to slučaj sa hospitalizovanim bolesnicima. 13 Zato su iskustva primene lekova na univerzitetskim pedijatrijskim klinikama od velikog naučnog i praktičnog značaja i doprinose da se sagledaju sva željena i neželjena delovanja ordiniranih lekova. Ovo je omogućeno time što se na jednom mestu nalaze pedijatrijski pacijenti, univerzitetski profesori, specijalisti pedijatrije i primarijusi, kao i budući lekari na edukaciji. Svi oni su najkompetentniji za evaluaciju farmakoterapije i utvrđivanje doze i očekivanih delovanja, kao i neželjenih delovanja lekova kod pedijatrijskih pacijenata (Turner i sar, 1998; Schirm i sar, 2003; Kölch i sar, 2007; Vander Stichele i sar, 2006; 't Jong i sar, 2001; Permanand i sar, 2007). 1.3.2.2 Značaj praćenja upotrebe antibiotika u pojedinačnim uzrastnim grupama pacijenata Veoma je bitna napomena da deca nisu odrasli u malom, iako se tako tretiraju pri određivanju doze leka (Turner i sar, 1999). Od odraslih se značajno razlikuju prema udelu tečnosti u organizmu, funkciji bubrega i jetre, a kao posledica toga postoje značajne razlike između odrasle osobe i deteta (a pogotovo nedonoščeta ili novorođenčeta) u farmakokinetici i farmakodinamici lekova (Dell’Aera i sar, 2007; 't Jong i sar, 2001; Waller, 2007). Usled postojanja navedenih razlika, evropska Agencija za lekove (European Medicines Agency, EMA) je 1997. godine definisala uzrastne grupe dece na sledeći način: 1. prevremeno rođena deca 2. novorođenčad – uzrast 0-27 dana 3. odojčad – uzrast 1-23 meseca 4. deca – uzrast 2-11 godina 5. adolescenti – uzrast 12-16 ili 18 godina (EMEA, 1997). Novorođenčad i odojčad odlikuju se najbržim i najvećim promenama u pogledu biohemijske i fiziološke aktivnosti organizma, tako da za ovaj uzrast dozu treba preračunavati po m2 telesne površine umesto po kg telesne mase. Kod dece u ovom uzrastu treba obratiti posebnu pažnju i kod lokalne primene lekova (na kožu) jer je odnos površine tela i telesne težine 2,4 puta veći u odnosu na odrasle. Nepoštovanje ovih odrednica pri doziranju povećava učestalost pojave neželjenih efekata lekova. I pored ovih saznanja, najveći broj lekova ordinira se pedijatrijskoj populaciji na osnovu podataka iz kliničkih ispitivanja na odraslim osobama, zbog čega je engleski 14 pedijatar Shirkey H. još pre par decenija izjavio da su deca pastorčad farmakoterapije (Shirkey, 1968; Saint Raymond i sar, 2005; Nahata i sar, 1999; Schirm i sar, 2003). Tokom poslednje decenije došlo je do određenih pomaka u rešavanju ovog problema, s time da se i dalje većina lekova daje deci na osnovu podataka koji se odnose na odrasle pacijente. S obzirom da su propisi za sprovođenje kliničkih ispitivanja lekova za upotrebu u pedijatriji veoma zahtevni (EMEA, 2001), relativno mali broj proizvođača se odlučuje na ispitivanje u pedijatrijskoj populaciji. Prema mišljenju određene grupe stručnjaka, neki od problema iz ovog domena mogli bi da se reše sprovođenjem analize upotrebe lekova u pedijatrijskim bolnicama ('t Jong i sar, 2002), publikovanjem i evaluacijom rezultata tih ispitivanja od strane kompetentnih stručnjaka, kao i unosom zaključaka u tekstove uputstva od strane nadležnih institucija. 1.3.2.3 Efekti empirijske upotrebe antibiotika U ustanovama stacionarnog tipa, a pogotovo u univerzitetskim bolnicama, zbrinjavaju se uglavnom teški i veoma teški slučajevi. Kao što je već napred navedeno, kod dece je utvrđeno postojanje većeg procenta rezistencije patogenih bakterija u odnosu na odraslu populaciju. Deca dolaze u univerzitetsku bolnicu sa veoma izraženim simptomima težih oblika infekcije i u takvim slučajevima antibiotici se najčešće daju empirijski. Uglavnom nije moguće čekati 48 sati da bi se dobili rezultati bakterioloških analiza iz mikrobiološke laboratorije, pogotovo ukoliko je pacijent hospitalizovan neposredno pred kraj radne nedelje. Ovakva primena antibiotika povećava mogućnost razvoja rezistentnih sojeva bakterija kao i selekciju multirezistentnih sojeva na antibiotike (Vander Stichele i sar, 2006; Walther i sar, 2002; Kollef i sar, 1999). U jednoj od univerzitetskih bolnica u Indiji, opisano je postojanje velikog procenta rezistencije i multirezistencije bakterijskih vrsta koje su najčešći izazivači bolničkih infekcija (E. coli, Klebsiella, Staphylococcus, Pseudomonas) (Kamat i sar, 2008). Ove baterije, kojima se inficira 7-12% pacijenata u toj ustanovi, bile su i do 100% rezistentne na antibiotike prvog izbora, dok je izvesna osetljivost bila prisutna samo na amikacin i kombinaciju cefoperazin+sulbaktam, čiji je obim ordiniranja bio ispod 2% u ukupnoj upotrebi antibiotika. Prema rezultatima istraživanja, utvrđeno je da je povratak osetljivosti bakterija na antibiotike, nakon racionalizacije njihove upotrebe, veoma spor proces (Geissler i 15 sar, 2003). Ovaj problem je posebno izražen u slučaju vrsta koje često uzrokuju bolničke infekcije, kao što su meticilin-rezistentni S. aureus i ceftriakson-rezistentni predstavnici familije Enterobacteriaceae, gde je bio potreban period ograničene upotrebe antibiotika od 3 godine da bi se rezistencija sa 37% smanjila na 15%. 1.3.2.4 Bolničke infekcije Vrste patogenih bakterija koje najčešće izazivaju bolničke infekcije, kao i njihovi profili rezistencije, ne razlikuju se samo od bolnice do bolnice, već postoje i unutar-bolničke razlike npr. između klinika unutar jedne zdravstvene ustanove. Ovo ukazuje na potrebu identifikacije patogenih bakterijskih vrsta i praćenje kretanja rezistencije za određenu bolnicu i njene sastavne jedinice (Huang i sar, 2001; Halstadt i sar, 2001; Fedler i sar, 2006; Strausbaugh i sar, 2006). Pošto se osetljivost mikroorganizama vremenom menja, za lekare je važno da budu u toku sa aktuelnim informacijama o osetljivosti bakterija izolovanih u njihovom okruženju i to kako u bolnicama tako i u opštoj praksi, iz razloga što je do širenja ovih bakterija moguće da dođe iz bolnica u okruženje i obratno (Levy i sar, 2004). Osim ordiniranja delotvornog antibiotika, u sprečavanju infekcija od najvećeg je značaja održavanje adekvatne higijene. Ovo se odnosi kako na pranje i dezinfekciju ruku od strane medicinskog i pomoćnog osoblja, tako i na dezinfekciju sistema za ventilaciju, dializatora, endoskopa, katetera i ostalih invazivnih pomagala ili dijagnostičkih aparata (Trick i sar, 2007; Mahieu, 2001; Molstad i sar, 2008; Pittet, 2009). 1.3.2.5 Smernice za praćenje bakterijske rezistencije i koncept rezervnog antibiotika Smernice donesene na Prvom kongresu o rezistenciji na antibiotike i njihovom propisivanju deci u Evropi (Antibiotic Resistance and Prescribing in European Children, ARPEC) (2009) bave se upravo problemom praćenja kretanja bakterijske rezistencije. Između ostalog, istaknuta je i neophodnost praćenja informacija o promeni osetljivosti patogenih bakterija kod dece u pedijatrijskim bolnicama u Evropi i publikovanju rezultata. Kako navode autori, ovo je neophodno iz razloga što o 16 rezistenciji bakterija izolovanih iz uzoraka hospitalizovane dece postoji malo publikovanih podataka (Henderson i sar, 2009). U Velikoj Britaniji je još 1999. godine napisan prvi nacionalni pedijatrijski vodič o upotrebi lekova za decu (Medicines for children, Royal College of Pediatrics and Child Health, British Medical Association, London, 1999) od strane lekara, farmaceuta i anesteziologa, a na osnovu analize upotrebe lekova. U ovoj zemlji je pre jedne decenije osnovana posebna specijalizacija "specijalista kliničke farmacije za antibiotike". Pored specijaliste ovog profila, tim stručnjaka za ordiniranje antibiotika u bolnicama čine i infektolog i medicinski mikrobiolog. Ovaj tim se stara o racionalnoj primeni antibiotika vodeći računa o kretanju rezistencije, farmakokinetskim osobinama antibiotika, režimu doziranja, veličini doze, načinu aplikacije i optimalnom periodu uzimanja leka (trajanju lečenja). Ovi specijalisti rade i na pisanju smernica za korišćenje antibiotika, pružaju informacije, i edukuju medicinsko osoblje pacijenate i roditelje (Hand, 2007; Willemsen i sar, 2007). Kontinuirana edukacija medicinskih radnika i pacijenata o nužnosti racionalne upotrebe antibiotika i razmena iskustava u vezi pojave i širenja rezistencije značajno bi mogla smanjiti i usporiti njenu pojavu (Brinsley i sar, 2005; Trepka i sar, 2001). Kako navode autori u ime američke asocijacije pedijatrijskih hirurga, pisanje vodiča ujednačilo bi kriterijume za profilaktičku upotrebu antibiotika, što bi sasvim sigurno doprinelo racionalizaciji upotrebe ove grupe lekova (Lee i sar, 2010; Gorecki i sar, 2002). Medicinska javnost koja sa velikom ozbiljnošću prati širenje rezistencije i faktore koji doprinose održanju osetljivosti bakterija prema antibioticima, predlaže uvođenje liste rezervnih antibiotika. Na ovoj listi bili bi uglavnom antibiotici novije generacije (koji su još uvek delotvorni u visokom procentu) i ovom listom ograničila bi se njihova upotreba samo za slučajeve dokazane indikacije (na osnovu antibiograma), što bi prema dosadašnjim iskustvima značajno usporilo stvaranje rezistencije na ove lekove (SZO, 1990). Za sada ne postoji opšta saglasnost za stvaranje ove liste, te je prepušteno svakoj zdravstvenoj ustanovi ponaosob da odluči da li će sastaviti listu rezervnih antibiotika. 17 1.3.3. Poštovanje Zakona o upotrebi antibiotika Iako je u skoro svim državama upotreba antibiotika kod bakterijskih infekcija definisana zakonima, oni se često ne poštuju. Naime, u državama u kojima je problem rezistencije izraženiji, ne obavlja se kontrola upotrebe antibiotika u zdravstvu, poljoprivredi i stočarstvu, ne sprovode se epidemiološke studije, a ne postoji ni kontinuirana edukacija lekara (u primarnoj zdravstvenoj zaštiti), farmaceuta, veterinara, pacijenata, roditelja, itd. (Čizman i sar, 2004; Stefan-Mikić i sar, 2008; Arnold i sar, 2005). Rezistencija bakterija na antibiotike u Evropi najmanja je u Skandinavskim zemljama, Nemačkoj, Velikoj Britaniji i Holandiji, u kojima se zakon o propisivanju i korišćenju antibiotika u medicini i poljoprivredi dosledno sprovodi. U ovim zemljama kontinuirano se prikupljaju podaci o obimu i strukturi propisanih antibiotika i rezistenciji bakterija, što omogućava analizu problema i uspešniju borbu u očuvanju efikasnosti antibakterijskih lekova. Rezultati ispitivanja publikuju se u stručnim i naučnim časopisima, dok se regionalni i opšti podaci o stanju rezistencije redovno prezentuju lekarima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (Cappelletty, 2008; Levy, 2001; Bartoloni i sar, 2006). Adekvatna edukacija stručne javnosti jedna je od najbitnijih karika u postizanju racionalizacije upotrebe lekova. Kao primer može se navesti situacija u Švedskoj, gde je 1995. godine upotreba antibiotika iznosila 15,7 DDD/1000 stanovnika dnevno. Ovo je rezultiralo formiranjem švedskog strateškog programa za racionalizaciju upotrebe antibiotika, što je dovelo do smanjenja potrošnje na 12,6 DDD/1000 stanovnika dnevno, kako je objavljeno u izveštaju iz 2004. godine. Najveći procenat smanjenja upotrebe antibiotika bio je u pedijatrijskoj populaciji, gde je upotreba antibiotika smanjena za 52% kod dece uzrasta 5-14 godina, odnosno za 37% kod dece uzrasta 0-4 godine (Molstad i sar, 2008). Značajno više antibiotika koristi se u državama istočne i južne Evrope, upravo u onim zemljama gde je moguća i slobodna kupovina ovih lekova ili gde propisivanje ne podleže striktnoj kontroli. I u ovim državama upotreba lekova regulisana je zakonom ali se oni uglavnom ne poštuju ili je implementacija legislative samo delimična. Ovo dovodi do povećane upotrebe antibiotika, uz nepostojeću ili vrlo oskudnu edukaciju stručne medicinske i nemedicinske javnosti (lekara, farmaceuta, veterinara, pacijenata) o stanju rezistencije patogenih mikroorganizama i obimu i strukturi upotrebe antibiotika 18 (Grigoryan i sar, 2006). Veliki problem danas predstavlja i mogućnost kupovine antibiotika preko interneta. Autori ocenjuju da ovaj problem neće moći biti rešen bez političke podrške državnih organa širom sveta (Laxminarayan i sar, 2013). Svi dostupni podaci iz oblasti upotrebe antibiotika kod dece i praćenja kretanja bakterijske rezistencije, jasno ukazuju na veličinu ovog problema i moguće posledice po društvo u budućnosti. U Srbiji postoji veoma malo podataka o kretanju bakterijske rezistencije, pogotovo u pedijatrijskoj populaciji, što dodatno ukazuje na značaj istraživanja i publikacije rezultata iz ove oblasti. 19 2. CILJEVI ISTRAŽIVANJA Ciljevi ove doktorske teze su bili: - Ispitati ukupnu, upotrebu određenih klasa i pojedinačnih antibiotika na Institutu za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine (IZZZDIOV) prema: bolničkim odeljenjima i godišnjim dobima. - Utvrditi procenat rezistencije i multirezistencije izolovanih bakterijskih vrsta – uzročnika najčešćih infekcija na IZZZDIOV na ispitivane antibiotike. - Utvrditi razliku u bakterijskoj rezistenciji po klinikama, uzrastu, polu, vrsti bolesničkog materijala i godišnjim dobima. 20 3. MATERIJAL I METODE Prospektivna observaciona farmakoepidemiološka studija sprovedena je na Institutu za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine (IZZZDIOV), zdravstvenoj pedijatrijskoj ustanovi tercijarnog nivoa u Novom Sadu, tokom jednogodišnjeg perioda, od 01.07.2009. godine do 30.06.2010. godine. Studija je sprovedena nakon dobijanja saglasnosti Etičkog odbora ustanove (broj 744/6 od 21.05.2009. godine), i Katedre za pedijatriju Medicinskog fakulteta u Novom Sadu (od 25.06.2009. godine). U mesečnim intervalima, prikupljani su podaci o: 1. Vrsti i obimu ordiniranih antibiotika iz centralne bolničke apoteke, iz lista trebovanja pojedinačnih odeljenja. Prilikom obrade podataka korišćena su isključivo generička (nezaštićena) imena antibiotika. 2. Broju bolesničko obskrbnih dana iz Službe za socijalnu medicinu IZZZDIOV. Na osnovu podataka dobijenih u kategoriji 1 i 2 formirana je baza podataka koja prikazuje obim upotrebe antibiotika na IZZZDIOV. 3. Osetljivosti uzročnika bakterijskih infekcija na testirane antibiotike iz Centra za mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje Vojvodine (IZJZV), na osnovu rezultata biograma i antibiograma bakterija izolovanih iz bolesničkog materijala (urin, krv, stolica, sputum, različite vrste briseva, itd.) poslatog sa IZZZDIOV. Osetljivost bakterija izolovanih iz bolesničkog materijala na antimikrobne lekove ispitivana je merenjem zone inhibicije Kirby-Bauer disk- difuzionom metodom, primenom standardnih setova antibiotika za određene bakterijske vrste. Podaci koji su se odnosili na antibakterijsku osetljivost uzročnika infekcija na IZZZDIOV organizovani su u drugu bazu podataka. 3.1. Istorijat i organizacija Instituta za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine IZZZDIOV je svoje postojanje započeo kao Dečije odeljenje Pokrajinske bolnice 1947. godine. Nakon više reorganizacija, Institut u svom današnjem obliku postoji od 1977. godine, kada su hirurška klinika i klinika za dečje bolesti integrisani u „Institut za zdravstvenu zaštitu majke i deteta“. Od marta 2007. godine zvanično ime ove ustanove je „Institut za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine“. 21 Funkcioniše kao Univerzitetska pedijatrijska zdravstvena, nastavna i naučnoistraživačka ustanova koja pruža tercijarnu zdravstvenu uslugu populaciji uzrasta od 0 do 18 godina, kojoj gravitira pedijatrijski deo ukupne populacije od oko 2 miliona stanovnika sa teritorije autonomne pokrajine Vojvodine. Institut se sastoji iz tri klinike: • Klinika za dečje bolesti – pedijatriju • Klinika za dečju hirurgiju • Klinika za dečju habilitaciju i rehabilitaciju. U sastav IZZZDIOV takođe ulaze i Centar za dijagnostiku i Centar za nemedicinske poslove. Na IZZZDIOV se godišnje u proseku hospitalizuje 12.500 pacijenata, obavi oko 130.000 pregleda i uradi oko 2.600 operacija. Ukupan prosečan ostvaren broj bolničkih dana na godišnjem nivou iznosi oko 87.500, pri čemu svaki pacijent u proseku provede oko 7 dana na Institutu. 3.1.1. Klinika za dečje bolesti – pedijatrija U svom sastavu ima 226 kreveta, sastavljena je od Poliklinike i Stacionara - koji obuhvata: • Službu za dečju hematologiju i onkologiju (24 kreveta) o Odeljenje za hematologiju o Odeljenje za onkologiju • Službu za medicinsku genetiku (12 kreveta) o Odeljenje za medicinsku genetiku o Genetska laboratorija o Kabinet za medikogenetsko savetovanje o Kabinet za planiranje porodice • Službu za intenzivnu negu, terapiju i neonatologiju o Odeljenje intenzivne nege i terapije (12 kreveta) o Odeljenje poluintenzivne nege (4 kreveta) o Odeljenje za prevremeno rođenu novorođenčad (25 kreveta) o Odeljenje za ročnu novorođenčad (12 kreveta) 22 o Odeljenje za majke pratilje • Službu za imunologiju, alergologiju, reumatologiju i dečju kardiologiju o Odeljenje za imunologiju i alergologiju (12 kreveta) o Odeljenje za kardiologiju (5 kreveta) • Službu za plućne bolesti o Odeljenje za akutne plućne bolesti (14 kreveta) o Odeljenje za hronične plućne bolesti (15 kreveta) • Službu za odojče i malo dete o Odeljenje za patologiju odojčeta (16 kreveta) o Odeljenje za patologiju malog deteta (16 kreveta) • Službu za opštu, adolescentnu pedijatriju i epileptologiju o Odeljenje za opštu i adolescentnu pedijatriju i toksikologiju (10 kreveta) o Odeljenje za epileptologiju (10 kreveta) • Odeljenje za nefrologiju (15 kreveta) • Odeljenje za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma (12 kreveta) • Odeljenje za gastroenterohepatologiju i ishranu (12 kreveta) U sastavu Službe za intenzivnu negu, terapiju i neonatologiju Klinike za pedijatriju nalaze se 4 odeljenja na kojima se hospitalizuju deca uzrasta do 2 godine, pa je stoga u prikazu rezultata kao i u diskusiji ova uzrastna grupa (do 2 godine) pacijenata prikazana i analizirana posebno. Na druge dve Klinike IZZZDIOV (Hirurgija i Rehabilitacija), nema fizičke podele pacijenata po uzrastu, pa samim time uzrastne grupe nisu mogle biti analizirane zasebno. U daljem tekstu, ukoliko nije drugačije naznačeno, pod uzrastnim grupama dece do 2 i 2-18 godina smatraće se odgovarajuće grupe dece hospitalizovane na Klinici za pedijatriju IZZZDIOV. 3.1.2. Klinika za dečju hirurgiju U svom sastavu ima 4 operacione sale, 3 za elektivnu hirurgiju i 1 za urgentne intervencije. Ima 82 kreveta i sastavljena je iz Poliklinike i Stacionara - koji obuhvata: • Službu opšte dečje hirurgije o Odeljenje abdominalne i endokrine hirurgije (16 kreveta) o Odeljenje neonatalne hirurgije (7 kreveta) 23 o Odeljenje urologije (10 kreveta) o Odeljenje vaskularne i grudne hirurgije (5 kreveta) o Odeljenje plastične i rekonstruktivne hirurgije (7 kreveta) o Odeljenje za otorinolaringologiju (6 kreveta) • Službu ortopedije, traumatologije i neurohirurgije o Odeljenje traumatologije (9 kreveta) o Odeljenje ortopedije (8 kreveta) o Odeljenje neurohirurgije (6 kreveta) • Službu dečje anesteziologije, intenzivne terapije i terapije bola o Odeljenje anesteziologije i perioperativne medicine o Odeljenje za intenzivnu terapiju (8 kreveta) Godišnje se u proseku na Klinici pregleda oko 50.000 pacijenata, izvrši oko 3.000 operacija u opštoj anesteziji i isto toliko „manjih“ intervencija. Klinika predstavlja i nastavnu bazu Medicinskog fakulteta u Novom Sadu. 3.1.3. Klinika za dečju habilitaciju i rehabilitaciju U svom sastavu ima 42 kreveta i sastavljena je iz Poliklinike i Stacionara - u čiji sastav ulaze: • Služba za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju o Odeljenje za medicinsku rehabilitaciju (28 kreveta) • Odeljenje za rehabilitaciju neuroloških i hirurških bolesnika (14 kreveta) Godišnje se u proseku na ovoj Klinici hospitalizuje 800 pacijenata, izvrši oko 6.000 pregleda, oko 40.000 različitih fizikalnih tretmana, oko 8.000 pregleda i tretmana od strane psihologa, kao i oko 6.000 logopedskih vežbi. Klinika takođe predstavlja i nastavnu bazu za doktorante, magistrante, specijalizante i studente Medicinskog fakulteta u Novom Sadu. Na Klinici se vrši i edukacija učenika Srednje medicinske škole fizioterapeutskog smera. 24 3.2. Prikupljanje podataka o trebovanim antibioticima iz centralne bolničke apoteke U sastavu IZZZDIOV nalazi se centralna bolnička apoteka koja snabdeva ceo Institut lekovima i medicinskim sredstvima. Apoteka raspolaže softverom koji beleži sve unose artikala na lager apoteke i izdavanja lekova i medicinskih sredstava prema pojedinačnim Odeljenjima/Službama IZZZDIOV. Upotrebom ovog softvera dobijeni su potrebni podaci o strukturi i obimu izdatih antibiotika za sve Službe/Odeljenja, na mesečnom nivou. 3.2.1. Praćenje upotrebe antibiotika primenom ATC i DDD klasifikacije Struktura upotrebe antibiotika predstavljena je upotrebom anatomsko-terapijsko- hemijske (ATC) klasifikacije lekova. Zaštićena imena lekova (iskazana na listama trebovanja iz centralne bolničke apoteke) prevedena su u nezaštičena – generička i razvrstana su prema ATC klasifikaciji. Prema ovoj klasifikaciji, svi lekovi su svrstani u 14 osnovnih grupa, prema organskim sistemima. Svako nezaštićeno ime leka označeno je sa sedam slovno-brojčanih znakova. Tih sedam znakova označavaju 5 nivoa klasifikacije leka. 1. – anatomska grupa leka, 2. – glavna terapijska grupa, 3. – terapijska pogrupa, 4. – hemijsko-terapijska podgrupa i 5. – pojedinačna hemijska supstanca (generičko ime leka). Svi antibiotici analizirani u sklopu ove studije klasifikovani su u anatomsku grupu "J" – antiinfektivni lekovi za sistemsku upotrebu i glavnu terapijsku grupu "01" – antibakterijski lekovi za sistemsku upotrebu. Kako bi se dobijeni podacu o obimu upotrebe učinili uporedivim između različitih antibiotika, primenjena je metoda definisane dnevne doze (DDD) kao statistička jedinica praćenja upotrebe lekova (u ovom slučaju antibiotika). Ova jedinica izražava količinu određenog leka koja se upotrebljava za najčešću indikaciju i nezavisna je od cene leka i veličine pakovanja. DDD se uglavnom izražava u težinskim jedinicama aktivne supstance, a kod kombinovanih preparata u broju najslabije pojedinačne farmaceutske formulacije (tableta, kapsula ampula i sl.). DDD ne predstavlja preporuku za terapijsku primenu ali bi trebao da je što bliže terapijskoj praksi i da ukaže koliki je broj pacijenata najverovatnije bio na terapiji određenim lekom. Utrošak lekova izražen u broju DDD u bolničkim uslovima, stavlja se u odnos sa brojem bolesničko obskribnih dana (brojem hospitalizacija u danima tokom određenog vremenskog perioda). Na ovaj 25 način dobija se statistička jedinica DDD/100BOD, koja predstavlja meru obima upotrebe analiziranog leka. Navedeni statistički parametri preporučeni su od strane SZO za epidemiološke studije ovog tipa. Kontinuirano ažuriranje i usklađivanje kako vrednosti DDD tako i podataka o ATC klasifikaciji lekova sprovodi se od strane relevantnog centra SZO lociranog u Oslu, Norveška (WHO Collaborating Centre for Drug Statistics Methodology, 2012; Kiivet i sar, 1998; Monnet i sar, 2004; Monnet, 2007; Remon i sar, 2000; Shetka i sar, 2005; Henderson i sar, 2009). 3.2.2. Upotreba lekova (drug utilization) 90% (DU90%) Profesor farmakoepidemiologije na Univerzitetu Karolinska (Švedska), Ulf Bergman, jedan od osnivača metodologije ATC/DDD, još 1998. godine opisao je da je za procenu farmakoterapijske prakse neke ispitivane sredine potrebno primeniti kriterijum DU90% (drug utilization 90%). Ovo znači da se procenjuju i diskutuju samo oni lekovi čija upotreba prelazi 10% ukupnog obima upotrebe. Smatra se da je upotreba lekova koji se koriste u obimu manjem od 10% ukupnog obima upotrebe mala, te njihova upotreba ne ukazuje na farmakoterapijsku praksu ispitivane sredine (Bergman i sar, 1998; Bergman i sar, 2000; Popa, 2005; Krivoy i sar, 2007; Okasha i sar, 2009). U ovoj studiji, prikaz obima upotrebljenih antibakterijskih lekova izražen je u DDD/100BOD, dok je u diskusiji farmakoterapijska praksa na IZZZDIOV upoređena sa praksom u drugim ustanovama primenom kriterijuma DU90%. 3.3. Prikupljanje podataka o broju bolesničko-obskrbnih dana iz Službe za socijalnu medicinu IZZZDIOV Podaci o broju bolesničko-obskrbnih (BO) dana po svakom Odeljenju/Službi IZZZDIOV su, kao i u slučaju podataka iz centralne bolničke apoteke, prikupljani u mesečnim intervalima iz Službe za socijalnu medicinu, gde se između ostalog vodi i evidencija ostvarenog broja hospitalizacija, kao i ostalih relevantnih procedura sprovedenih na IZZZDIOV. Napomena: 01.01.2010. godine, na inicijativu pokrajinskog Sekretarijata za zdravstvo, socijalnu politiku i demografiju, počela je implementacija centralizovanog softvera za praćenje ostvarenog broja BO dana na IZZZDIOV, u sklopu pilot projekta Sekretarijata koji je imao za cilj da, nakon pune implementacije, obuvati podatke svih 26 stacionarnih zdravstvenih ustanova na teritoriji Vojvodine u jednu bazu podataka. Usled uvođenja novog sistema obrade podataka, tokom prva dva meseca 2010. godine dobijen je nerealno nizak broj ostvarenih BO dana, prijavljen kroz novi softver. Iz tog razloga, a da bi analiza upotrebe antibiotika bila realna, za potrebe izračunavanja statističke vrednosti DDD/100BOD tokom januara, februara i marta 2010. godine korišteni su podaci o ostvarenim BO danima iz odgovarajućih meseci 2009. godine. S obzirom da se broj hospitalizacija tokom istih meseci uzastopnih godina neznatno razlikuje, korigovani pristup je dao realnu sliku upotrebe antibiotika iskazanu statističkim parametrom DDD/100BOD. 3.4. Prikupljanje podataka o osetljivosti uzročnika bakterijskih infekcija na testirane antibiotike iz IZJZV 3.4.1. Sprovođenje mikrobioloških analiza, identifikacija bakterijskih sojeva i ispitivanje njihove osetljivosti Centar za mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje Vojvodine vrši mikrobiološko testiranje bolesničkog materijala (urin, krv, stolica, sputum, različite vrste briseva, itd.) za zdravstvene institucije sa šireg područja Novog Sada, uključujući i IZZZDIOV. Analize su rađene standardnim bakteriološkim tehnikama (inkubiranje razmaza materijala na odgovarajućim hranljivim podlogama) za izolaciju bakterija. Pozitivnim su smatrani uzorci u kojima je dokazano prisustvo najmanje jedne patogene bakterijske vrste. Identifikacija bakterijskih sojeva vršena je karakterizacijom izgleda kultura, određivanjem fizioloških i biohemijskih osobina kultivisanih kolonija, kao i automatizovanim sistemom VITEK2 (bioMérieux, Marcy l’Etoile, Francuska). Ispitivanje osetljivosti izolovanih bakterijskih kolonija na antimikrobne lekove rađeno je standardnom disk-difuzionom metodom po Kirby-Bauer-u. Za izvođenje antibiograma upotrebljavani su antibiotski diskovi firme Becton–Dickinson, SAD. Za svaki ispitivani antibiotik, bakterije su klasifikovane prema zoni inhibicije u tri grupe: osetljivo – S, umereno osetljivo – I i rezistentno – R, u skladu sa uputstvima Instituta za kliničke i laboratorijske standarde (Clinical and Laboratory Standards Institute, CLSI, 2009). U statističkoj analizi, umerena osetljivost (I) klasifikovana je kao rezistencija 27 (R). Kvalitet procesuiranih antibiograma redovno je kontrolisan i testiran upotrebom referentne kolonije American Type Culture Collection (ATCC) preporučene od strane CLSI. Ispitivanje osetljivosti izolovanih bakterijskih kolonija vršeno po ustaljenim kombinacijama antibiotika za svaku bakterijsku vrstu, na sledeće antibiotike: penicilin (PEN), ampicilin (AMP), eritromicin (ERY), cefaleksin (LEX), ceftriakson (CRO), ceftazidim (CAZ), meticilin (MET), gentamicin (GEN), amikacin (AMK), hloramfenikol (CHL), trimetoprim/sulfametoksazol (SXT), piperacilin/tazobaktam (TZP), klindamicin (CLI), ciprofloksacin (CIP), vankomicin (VAN), imipenem (IPM), meropenem (MEM), ertapenem (ETP), amoksicilin/klavulanska kiselina (AMC), ampicilin/sulbaktam (SAM), cefaklor (CEC), cefepim (FEP), cefiksim (CFM), fusidinska kiselina (FUS), nalidinska kiselina (NAL), norfloksacin (NOR), ofloksacin (OFX), pipemidinska kiselina (PPA), teikoplanin (TEC) i tetraciklin (TCY). Svi testirani antibiotici svrstani su u sledeće klase: penicilini (PEN), parenteralni cefalosporini (CEF), tetraciklini (TET), peroralni cefalosporini (CEO), aminoglikozidi (AMG), inhibitori sinteze folata (FPI), kombinacije beta-laktama+inhibitor (BLI), makrolidi (MAC), hinoloni (HIN), fenikoli (PHE), linkozamidi (LKZ), fusidani (FUS), penemi (PNM) i glikopeptidi (GLP). 3.4.2. Preuzimanje podataka sa IZJZV i priprema za analizu Rezultati mikrobioloških analiza su za potrebe ove studije preuzimani u mesečnim intervalima iz Centra za informatiku IZJZV, gde se nalazi baza podataka svih mikrobioloških analiza urađenih na IZJZV. Starost pacijenta i pol prikupljani su bez podataka o identitetu pacijenta, te informisani pristanak pacijenata nije bio potreban. Podaci su iz softvera Foxpro (kojeg koristi Centar za informatiku) konvertovani u Excel fajl i na taj način izolovani iz baze IZJZV. Dobijeni Excel fajl je potom pomoću programa BackLink pripreman za korišćenje u programu WHONET 5.4. 3.4.3. Praćenje stanja rezistencije, multirezistencije i fenotipskog ispoljavanja rezistencije bakterija primenom softvera WHONET 5.4 WHONET je razvijen od strane Kolaborativnog centra SZO za praćenje antimikrobne rezistencije (WHO Collaborating Centre for Surveillance of A 28 ntimicrobial Resistance) i koristi se za praćenje stanja rezistencije mikroorganizama na pojedinačne antibiotike i klase antibiotika, kao i za statističku analizu bakterijske rezistencije/multirezistencije. Koristeći program WHONET 5.4 formirana je baza podataka koja prikazuje stanje osetljivosti i rezistencije na ispitivane antimikrobne lekove svih bakterija izolovanih iz bolesničkog materijala na IZZZDIOV u posmatranom vremenskom periodu. Multirezistentnim je smatran soj bakterija koji je bio istovremeno rezistentan na najmanje 3 klase antibiotika (Whitney i sar, 2000; Doern i sar, 2001; Zhanel i sar, 2006; Al-Tawfiq i sar, 2007; Al-Tawfiq, 2007; Rolston, 2009). 3.4.4. Klase antibiotika i vrste analiziranog bolesničkog materijala Prema programu WHONET 5.4, antibiotici su svrstani u klase navedene u Tabeli 1. Tabela 1. Lista antibiotika koji se koriste u određivanju antibiograma izolovanih bakterija, i klase u koje se antibiotici svrstavaju prema programu WHONET 5.4 Oznaka antibiotika Antibiotik Klasa antibiotika Oznaka klase antibiotika AMP ampicilin Penicilini PEN PEN penicilin G MET meticilin CEP cefalotin Parenteralni cefalosporini CEF FEP cefepim CRO ceftriakson CAZ ceftazidim CTX cefotaksim TCY tetraciklin Tetraciklini TET CEC cefaklor Peroralni cefalosporini CEO LEX cefaleksin CFM cefiksim GEN gentamicin Aminoglikozidi AMG AMK amikacin TMP trimetoprim Inhibitori sinteze folata FPI SXT trimetoprim / sulfametoksazol SAM ampicilin / sulbaktam Kombinacije beta- laktama+inhibitor BLI AMC amoksicilin / klavulanska kiselina TZP piperacilin / tazobaktam ERY eritromicin Makrolidi MAC AZM azitromicin NOR norfloksacin Hinoloni HIN CIP ciprofloksacin PPA pipemidna kiselina 29 Oznaka antibiotika Antibiotik Klasa antibiotika Oznaka klase antibiotika NAL nalidinska kiselina OFX ofloksacin CHL hloramfenikol Fenikoli PHE CLI klindamicin Linkozamidi LKZ FUS fusidinska kiselina Fusidani FUS IPM imipenem Penemi PNM MEM meropenem ETP ertapenem VAN vankomicin Glikopeptidi GLP TEC teikoplanin U toku studije analizirane su vrste bolesničkog materijala navedene u Tabeli 2. Tabela 2. Vrste bolesničkog materijala analizirane u jednogodišnjem periodu studije (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.), kao i pripadajuće oznake korištene u programu WHONET. Vrste bolesničkog materijala Oznaka prema WHONET-u Vrste bolesničkog materijala Oznaka prema WHONET-u Aspirat zeluca ga Vrh drena dn Aspirat bronha - traheje ba Bris abscesne supljine as Aspirat traheje ta Bris izlaznog mesta CAPD katetera cs Bris ulkusa ul Bris konjunktive co Bris abdomena pi Punktat kolena kf Bris dekubitusa ud Punktat pleure pf Bris dojke bt Bris proteze pr Bris gluteusa mu Bris vulve va Bris guse eh Centralni venski kateter cc Bris koze, Bris kozne promene sk Krv bl Bris koze aksile ax Likvor sf Bris nosa no Sadrzaj ot Bris oka ey Sadrzaj stome dr Bris pupka us Sputum sp Bris pustule fi Stolica st Bris rane wd Urin, Urinokultura ur Bris rektuma re Vrh drena dn CAPD di Vrh katetera, Vrh tubusa ca Bris spoljasnjeg usnog kanala eo Vrh urinarnog katetera uc 3.5. Statističke metode Značajnost razlika u zastupljenosti rezistentnih i multirezistentnih sojeva utvrđena je Chi-kvadrat testom, odnosno Fisher's exact testom (kada je broj uzoraka bio mali). Za statističku obradu podataka korišćen je softver MedCalc (verzija 11.4.2.0.). p vrednost manja od 0,05 smatrana je statistički značajnom. 30 4. REZULTATI 4.1. Upotreba antibiotika 4.1.1. Upotreba antibiotika na nivou celog IZZZDIOV - ukupno i prema godišnjim dobima Na nivou celog IZZZDIOV, obim upotrebe antibiotika tokom jednogodišnjeg perioda (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.) iznosio je 37,74 DDD/100BOD. Najviše su korišteni parenterali cefalosporini (9,71 DDD/100BOD), među kojima je ceftriakson bio zastupljen sa 5,24 DDD/100BOD. Potom su sledili makrolidi (4,27 DDD/100BOD), među kojima su bili zastupljeni klaritromicin sa 2,06 DDD/100BOD i azitromicin sa 1,67 DDD/100BOD. Zatim je sledila klasa beta-laktama+inhibitor (4,08 DDD/100BOD), među kojima je najviše bila upotrebljavana kombinacija amoksicilin+klavulanska kiselina (3,94 DDD/100BOD). Upotreba peroralnih cefalosporina iznosila je 3,90 DDD/100BOD, među kojima su bili zastupljeni cefiksim sa 1,95 DDD/100BOD i cefaleksin sa 1,61 DDD/100BOD, dok je upotreba aminoglikozida bila 3,71 DDD/100BOD, među kojima su bili zastupljeni amikacin sa 1,76 DDD/100BOD i gentamicin sa 1,32 DDD/100BOD (Tabela 3). Detaljan prikaz obima i strukture upotrebe antibiotika dat je u Prilogu 1. Ukupna upotreba antibiotika na IZZZDIOV tokom letnjih meseci iznosila je 85,5% obima upotrebe zabeleženog tokom zime. Najveće sezonske razlike u obimu upotrebe antibiotika (leto:zima) zabeležene su kod kombinacija beta-laktama+inhibitor (1,71 : 5,59 DDD/100BOD) i penema (0,75 : 1,49 DDD/100BOD), dok je manja razlika zabeležena kod parenteralnih cefalosporina (9,14 : 10,84 DDD/100BOD). Kod penicilina (3,76 : 2,68 DDD/100BOD) i aminoglikozida (4,87 : 3,36 DDD/100BOD) zabeležen je suprotan odnos obima upotrebe tokom leta i zime (Tabela 3 i Prilog 1). 31 Tabela 3. Upotreba antibiotika (DDD/100BOD) na IZZZDIOV u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.), prema godišnjim dobima i ukupno Klase antibiotika LETO JESEN ZIMA PROLEĆE UKUPNO Tetraciklini 0,12 0,04 0,09 0,10 0,09 Fenikoli 0,10 0,02 0,00 0,13 0,06 Penicilini 3,76 3,43 2,68 3,52 3,37 ß-laktami+inhibitor 1,71 5,36 5,59 3,88 4,08 Peroralni cefalosporini 4,20 4,14 4,19 2,89 3,90 Parenteralni cefalosporini 9,14 8,66 10,84 10,58 9,71 Penemi 0,75 0,93 1,49 1,58 1,15 Inhibitori sinteze folata 1,42 2,81 1,98 2,15 2,09 Makrolidi 3,21 5,19 4,76 3,93 4,27 Linkozamidi 0,08 0,33 0,84 0,68 0,45 Aminoglikozidi 4,87 3,06 3,36 3,43 3,71 Hinoloni 1,15 1,85 1,78 0,74 1,40 Glikopeptidi 0,68 0,75 0,67 0,89 0,74 5-nitroimidazoli 2,94 1,46 2,25 2,46 2,26 Ansamicini 0,61 0,18 0,21 0,58 0,39 Intestinalni antiinfektivi 0,11 0,00 0,02 0,15 0,07 UKUPNA UPOTREBA 34,85 38,19 40,74 37,69 37,74 4.1.2. Upotreba antibiotika po Klinikama IZZZDIOV – ukupno i prema godišnjim dobima Detaljan prikaz upotrebe antibiotika po pojedinačnim antibioticima i klasama, na nivou pojedinačnih Klinika IZZZDIOV, dat je u Prilogu 2. Najveći obim upotrebe antibiotika bio je na Klinici za Hirurgiju (56,66 DDD/100BOD) i na Klinici za pedijatriju (36,33 DDD/100BOD), dok je na Klinici za habilitaciju i rehabilitaciju iznosio svega 6,04 DDD/100BOD. Na Klinici za Pedijatriju zabeležena je najveća upotreba antibiotika iz klase parenteralnih cefalosporina (9,77 DDD/100BOD) među kojima je ceftriakson bio najzastupljeniji sa 4,88 DDD/100BOD. Zatim su sledile klase makrolida (4,75 DDD/100BOD), kombinacije beta laktama+inhibitor (4,07 DDD/100BOD), penicilina (3,9 DDD/100BOD) i peroralnih cefalosporina (3,72 DDD/100BOD) (Tabela 4a i Prilog 2). 32 Tabela 4a. Upotreba antibiotika (DDD/100BOD) na Klinici za pedijatriju IZZZDIOV u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.), prema godišnjim dobima i ukupno Klase antibiotika LETO JESEN ZIMA PROLEĆE UKUPNO Tetraciklini 0,06 0,00 0,00 0,00 0,02 Fenikoli 0,00 0,02 0,00 0,23 0,05 Penicilini 4,42 3,59 2,78 5,23 3,90 ß-laktami+inhibitor 1,56 4,50 5,87 4,70 4,07 Peroralni cefalosporini 4,07 3,60 3,81 3,27 3,72 Parenteralni cefalosporini 8,27 8,23 9,89 14,29 9,78 Penemi 0,88 0,77 1,30 1,98 1,16 Inhibitori sinteze folata 1,35 3,30 1,99 2,72 2,34 Makrolidi 3,55 5,28 4,62 5,84 4,75 Linkozamidi 0,07 0,38 0,34 0,76 0,36 Aminoglikozidi 3,65 1,84 2,12 3,83 2,78 Hinoloni 0,32 1,24 0,78 0,51 0,73 Glikopeptidi 0,71 0,40 0,77 1,41 0,76 5-nitroimidazoli 1,19 0,87 0,88 2,68 1,30 Ansamicini 0,91 0,26 0,29 0,99 0,58 Intestinalni antiinfektivi 0,10 0,00 0,02 0,15 0,06 UKUPNA UPOTREBA 31,11 34,29 35,48 48,60 36,34 Na Klinici za hirurgiju zabeležen je najveći obim upotrebe parenteralnih cefalosporina (13,87 DDD/100BOD), među kojima je cefriakson bio zastupljen sa 8,63 DDD/100BOD). Zatim su sledile klase aminoglikozida (7,60 DDD/100BOD), 5- nitroimidazola (metronidazol) (6,36 DDD/100BOD), peroralnih cefalosporina (5,92 DDD/100BOD) i kombinacije beta-laktama+inhibitor (5,24 DDD/100BOD) (Tabela 4b i Prilog 2). 33 Tabela 4b. Upotreba antibiotika (DDD/100BOD) na Klinici za hirurgiju IZZZDIOV u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.), prema godišnjim dobima i ukupno Klase antibiotika LETO JESEN ZIMA PROLEĆE UKUPNO Tetraciklini 0,35 0,20 0,47 0,40 0,35 Fenikoli 0,47 0,00 0,00 0,00 0,13 Penicilini 2,91 3,51 2,45 1,70 2,66 ß-laktami+inhibitor 2,66 9,10 6,36 3,29 5,24 Peroralni cefalosporini 6,19 7,40 6,97 3,44 5,92 Parenteralni cefalosporini 15,75 13,76 18,36 8,73 13,87 Penemi 0,71 1,96 2,76 1,69 1,71 Inhibitori sinteze folata 2,21 2,18 2,69 1,82 2,21 Makrolidi 3,78 6,42 7,01 1,90 4,68 Linkozamidi 0,16 0,31 2,98 0,95 1,00 Aminoglikozidi 10,54 8,10 8,95 4,77 7,60 Hinoloni 4,10 4,01 5,88 1,79 3,75 Glikopeptidi 0,94 2,40 0,56 0,25 1,06 5-nitroimidazoli 9,68 4,32 8,09 3,58 6,36 Ansamicini 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Intestinalni antiinfektivi 0,19 0,00 0,00 0,24 0,12 UKUPNA UPOTREBA 60,65 63,67 73,50 34,57 56,66 Na Klinici za habilitaciju i rehabilitaciju zabeležena je najveća upotreba kombinacije amoksicilin+klavulanska kiselina (1,5 DDD/100BOD). Zatim su sledile klase penicilina (1.35 DDD/100BOD) i peroralnih cefalosporina (1.01 DDD/100BOD), dok su ostale klase antibiotika bile zastupljene u neznatnim količinama (Tabela 4c i Prilog 2). 34 Tabela 4c. Upotreba antibiotika (DDD/100BOD) na Klinici za habilitaciju i rehabilitaciju IZZZDIOV u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.), prema godišnjim dobima i ukupno Klase antibiotika LETO JESEN ZIMA PROLEĆE UKUPNO Tetraciklini 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Fenikoli 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Penicilini 1,60 1,58 2,88 0,17 1,35 ß-laktami+inhibitor 0,83 1,96 1,22 1,90 1,50 Peroralni cefalosporini 1,27 1,27 0,70 0,76 1,01 Parenteralni cefalosporini 1,69 0,08 0,61 0,22 0,67 Penemi 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Inhibitori sinteze folata 0,36 0,00 0,00 0,63 0,30 Makrolidi 0,05 0,00 0,37 0,16 0,12 Linkozamidi 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Aminoglikozidi 1,25 0,00 0,70 0,00 0,46 Hinoloni 0,36 1,27 0,70 0,00 0,52 Glikopeptidi 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 5-nitroimidazoli 0,35 0,00 0,00 0,00 0,10 Ansamicini 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Intestinalni antiinfektivi 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 UKUPNA UPOTREBA 7,75 6,16 7,16 3,84 6,04 Na Klinici za pedijatriju, upotreba antibiotika bila je za 14% veća zimi u odnosu na leto. Manji obim upotrebe tokom leta u odnosu na zimu zabeležen je kod kombinacije beta-laktama+inhibitor za 3,7 puta, a kod parenteralnih cefalosporina za 1,2 puta. Suprotno tome, penicilini i aminoglikozidi su više korišteni leti nego zimi (1,6 odn. 1,7 puta). Na Klinici za hirurgiju, najveći ukupan obim upotrebe antibiotika svih klasa zabeležen je tokom zime i bio je za 20,5% veći u odnosu na obim upotrebe tokom leta. Tokom zime su u odnosu na letnji period više korišteni beta-laktami+inhibitor (2,66 : 6,36 DDD/100BOD), penemi (0,71 : 2,75 DDD/100BOD), parenteralni cefalosporini (15,75 : 18,36 DDD/100BOD), makrolidi (3,78 : 7,01 DDD/100BOD) i hinoloni (4,10 : 5,88 DDD/100BOD). Nasuprot tome, leti su više nego zimi korišteni aminoglikozidi (10,54 : 8,95 DDD/100BOD) i 5-nitroimidazol (metronidazol) (9,68 : 8,09 DDD/100BOD). 35 4.1.3. Upotreba antibiotika kod dece uzrasta do dve i od dve do 18 godina – ukupno i prema godišnjim dobima Detaljan prikaz upotrebe antibiotika po pojedinačnim antibioticima i klasama, za dve uzrastne grupe dece (do dve i od dve do 18 godina) na IZZZDIOV, dat je u Prilogu 3. Kod dece uzrasta 2-18 godina, obim upotrebe antibiotika bio je 1,9 puta veći u odnosu na uzrast do dve godine. Kod dece uzrasta do 2 godine najviše su upotrebljavani parenteralni cefalosporini (5,68 DDD/100BOD), za kojima su po obimu upotrebe sledili penicilini (5,51 DDD/100BOD), makrolidi (2,34 DDD/100BOD), aminoglikozidi (1,92 DDD/100BOD) i inhibitori sinteze folata (1,9 DDD/100BOD) (Tabela 5 i Prilog 3). Kod dece uzrasta 2-18 godina takođe su najviše upotrebljavani antibiotici iz klase parenteralnih cefalosporina (12,19 DDD/100BOD), za kojima su po obimu upotrebe sledili makrolidi (6,17 DDD/100BOD), kombinacije beta-laktama+inhibitor (5,50 DDD/100BOD), peroralni cefalosporini (5,12 DDD/100BOD) i aminoglikozidi (3,28 DDD/100BOD) (Tabela 5 i Prilog 3). Kod dece uzrasta do dve godine, najveća upotreba antibiotika bila je u proleće (52,30 DDD/100BOD), a tokom leta upotreba ovih lekova bila je za 21% veća u odnosu na obim upotrebe tokom zimskog perioda. Kod starije dece (2-18 godina) upotreba tokom zime bila je za 25% veća od upotrebe tokom leta. 36 Tabela 5. Upotreba antibiotika (DDD/100BOD) u dve uzrastne grupe dece (do dve i od dve do 18 godina), u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.), prema godišnjim dobima i ukupno Klase antibiotika LETO JESEN ZIMA PROLEĆE UKUPNO < 2 2-18 < 2 2-18 < 2 2-18 < 2 2-18 < 2 2-18 Tetraciklini 0,00 0,09 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,03 Fenikoli 0,00 0,00 0,00 0,04 0,00 0,00 0,00 0,29 0,00 0,08 Penicilini 6,34 3,13 5,32 2,37 3,16 2,49 10,03 3,89 5,51 2,95 ß-laktami+inhibitor 0,58 2,15 1,86 6,37 1,55 9,11 3,83 4,95 1,63 5,50 Peroralni cefalosporini 1,18 5,82 1,18 5,31 1,20 5,77 2,58 3,46 1,34 5,12 Parenteralni cefalosporini 5,17 10,15 4,54 10,85 4,73 13,75 12,86 14,69 5,68 12,19 Penemi 1,04 0,78 0,76 0,78 0,90 1,60 1,99 1,98 1,01 1,24 Inhibitori sinteze folata 0,97 1,58 2,70 3,73 0,90 2,81 4,49 2,23 1,90 2,59 Makrolidi 1,98 4,51 1,61 7,87 1,78 6,75 6,88 5,55 2,34 6,17 Linkozamidi 0,00 0,11 0,03 0,63 0,30 0,36 0,13 0,94 0,11 0,50 Aminoglikozidi 1,72 4,82 1,67 1,96 1,01 2,95 5,55 3,35 1,92 3,28 Hinoloni 0,38 0,23 1,31 1,19 0,47 1,01 0,64 0,47 0,74 0,72 Glikopeptidi 0,00 1,14 0,15 0,57 0,39 1,05 1,68 1,33 0,34 1,01 5-nitroimidazoli 0,94 1,34 0,13 1,40 0,15 1,43 1,65 2,96 0,53 1,75 Ansamicini 0,44 1,20 0,00 0,44 0,00 0,51 0,00 1,27 0,12 0,85 Intestinalni antiinfektivi 0,00 0,16 0,00 0,00 0,00 0,04 0,00 0,20 0,00 0,10 UKUPNA UPOTREBA 20,76 37,20 21,27 43,51 16,54 49,63 52,30 47,57 23,17 44,10 Napomena: upotreba po uzrastu analizirana je samo na Klinici za pedijatriju. 4.1.4 Upotreba antibiotika po pojedinačnim odeljenjima IZZZDIOV – ukupno i prema godišnjim dobima 4.1.4.1. Upotreba antibiotika na odeljenjima Klinike za pedijatriju kod dece uzrasta do 2 godine – ukupno i prema godišnjim dobima Na Odeljenju za ročnu novorođenčad zabeležen je najveći obim upotrebe antibiotika (33,59 DDD/100BOD), a zatim su sledili Služba za odojče i malo dete (30,23 DDD/100BOD), Odeljenje za prevremeno rođenu novorođenčad (26,66 DDD/100BOD) i Odeljenje intenzivne nege i terapije (14,42 DDD/100BOD). Detaljan prikaz upotrebe antibiotika po pojedinačnim antibioticima i klasama, za decu uzrasta do 2 godine, dat je u Prilogu 4. 37 Na Odeljenju za ročnu novorođenčad najviše su upotrebljavani antibiotici iz klase penicilina (17,27 DDD/100BOD), za kojima su po obimu upotrebe sledili aminoglikozidi (6,13 DDD/100BOD), parenteralni cefalosporini (3,42 DDD/100BOD), penemi (2,55 DDD/100BOD) i makrolidi (1.38 DDD/100BOD) (Tabela 6a i Prilog 4). Tabela 6a. Upotreba antibiotika (DDD/100BOD) na Odeljenju za ročnu novorođenčad Klinike za pedijatriju IZZZDIOV u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.), prema godišnjim dobima i ukupno Klase antibiotika LETO JESEN ZIMA PROLEĆE UKUPNO Tetraciklini 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Fenikoli 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Penicilini 16,42 20,99 9,04 38,89 17,27 ß-laktami+inhibitor 0,00 0,00 0,00 2,11 0,14 Peroralni cefalosporini 0,82 0,75 0,84 2,96 0,95 Parenteralni cefalosporini 3,28 3,75 1,32 11,67 3,42 Penemi 0,82 0,75 3,24 16,19 2,55 Inhibitori sinteze folata 0,00 0,00 0,00 11,11 0,75 Makrolidi 0,00 0,00 1,68 12,96 1,37 Linkozamidi 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Aminoglikozidi 5,75 7,27 1,77 21,41 6,13 Hinoloni 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Glikopeptidi 0,00 0,22 0,59 5,19 0,60 5-nitroimidazoli 0,00 0,00 0,00 6,15 0,41 Ansamicini 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Intestinalni antiinfektivi 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 UKUPNA UPOTREBA 27,09 33,73 18,49 * 33,59 Na Odeljenju za prevremeno rođenu novorođenčad najviše su upotrebljavani antibiotici iz klase penicilina (11,97 DDD/100BOD), za kojima su po obimu upotrebe sledili aminoglikozidi (3,59 DDD/100BOD), penemi (1,56 DDD/100BOD), parenteralni cefalosporini (2,02 DDD/100BOD) i inhibitori sinteze folata (1,68 DDD/100BOD) (Tabela 6b). 38 Tabela 6b. Upotreba antibiotika (DDD/100BOD) na Odeljenju za prevremeno rođenu novorođenčad Klinike za pedijatriju IZZZDIOV u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.), prema godišnjim dobima i ukupno Klase antibiotika LETO JESEN ZIMA PROLEĆE UKUPNO Tetraciklini 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Fenikoli 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Penicilini 10,88 17,21 6,52 15,32 11,97 ß-laktami+inhibitor 0,52 1,23 0,42 0,00 0,53 Peroralni cefalosporini 1,20 0,95 1,87 0,92 1,26 Parenteralni cefalosporini 2,49 2,70 0,77 2,12 2,02 Penemi 3,24 5,93 0,71 0,28 2,52 Inhibitori sinteze folata 3,27 2,85 0,00 0,00 1,68 Makrolidi 2,07 1,90 0,75 0,00 1,27 Linkozamidi 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Aminoglikozidi 3,61 4,42 1,75 5,01 3,59 Hinoloni 0,79 0,38 0,00 1,47 0,65 Glikopeptidi 0,00 0,00 0,75 0,46 0,29 5-nitroimidazoli 1,46 0,61 0,25 1,03 0,89 Ansamicini 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Intestinalni antiinfektivi 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 UKUPNA UPOTREBA 29,52 38,18 13,80 26,60 26,66 Na Odeljenjima intenzivne nege i terapije i poluintenzivne nege najviše su upotrebljavani antibiotici iz klase penicilina (4,68 DDD/100BOD), za kojima su po obimu upotrebe sledili inhibitori sinteze folata (2,99 DDD/100BOD), parenteralni cefalosporini (1,56 DDD/100BOD), hinoloni (1,52 DDD/100BOD) i aminoglikozidi (1,41 DDD/100BOD) (Tabela 6c). 39 Tabela 6c. Upotreba antibiotika (DDD/100BOD) na Odeljenjima intenzivne nege i terapije i poluintenzivne nege Klinike za pedijatriju IZZZDIOV u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.), prema godišnjim dobima i ukupno Klase antibiotika LETO JESEN ZIMA PROLEĆE UKUPNO Tetraciklini 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Fenikoli 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Penicilini 4,70 3,85 2,85 48,54 4,68 ß-laktami+inhibitor 0,15 0,09 0,16 8,64 0,30 Peroralni cefalosporini 0,00 0,25 0,33 0,00 0,20 Parenteralni cefalosporini 2,03 1,09 0,82 16,12 1,56 Penemi 0,46 0,29 0,20 13,35 0,57 Inhibitori sinteze folata 0,54 3,71 1,64 41,26 2,99 Makrolidi 0,00 0,71 0,00 0,00 0,29 Linkozamidi 0,00 0,04 0,16 0,00 0,07 Aminoglikozidi 1,12 1,04 0,98 19,42 1,41 Hinoloni 0,65 2,33 1,03 4,13 1,52 Glikopeptidi 0,00 0,24 0,16 7,28 0,29 5-nitroimidazoli 0,12 0,16 0,11 6,46 0,26 Ansamicini 1,03 0,00 0,00 0,00 0,28 Intestinalni antiinfektivi 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 UKUPNA UPOTREBA 10,78 13,79 8,45 * 14,42 U Službi za odojče i malo dete najviše su upotrebljavani antibiotici iz klase parenteralnih cefalosporina (12,29 DDD/100BOD), za kojima su po obimu upotrebe sledili makrolidi (5,37 DDD/100BOD), kombinacije beta-laktama+inhibitor (3,92 DDD/100BOD), peroralni cefalosporini (2,83 DDD/100BOD) i penicilini (1,76 DDD/100BOD) (Tabela 6d). 40 Tabela 6d. Upotreba antibiotika (DDD/100BOD) u Službi za odojče i malo dete Klinike za pedijatriju IZZZDIOV u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.), prema godišnjim dobima i ukupno Klase antibiotika LETO JESEN ZIMA PROLEĆE UKUPNO Tetraciklini 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Fenikoli 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Penicilini 3,88 0,67 1,11 1,24 1,76 ß-laktami+inhibitor 1,30 5,89 4,06 4,63 3,92 Peroralni cefalosporini 2,72 3,13 2,24 3,40 2,83 Parenteralni cefalosporini 10,59 11,73 11,80 16,04 12,29 Penemi 0,96 0,44 1,28 0,00 0,72 Inhibitori sinteze folata 0,88 1,56 0,43 0,90 0,94 Makrolidi 4,92 3,75 4,41 9,47 5,37 Linkozamidi 0,00 0,04 0,64 0,20 0,22 Aminoglikozidi 0,66 0,56 0,64 2,75 1,04 Hinoloni 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Glikopeptidi 0,00 0,00 0,53 1,10 0,36 5-nitroimidazoli 2,00 0,00 0,21 0,90 0,77 Ansamicini 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Intestinalni antiinfektivi 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 UKUPNA UPOTREBA 27,91 27,77 27,37 40,63 30,22 * Napomena: s obzirom da se na Odeljenju za ročnu novorođenčad kao i Odeljenjima intenzivne nege i terapije zajedno sa Odeljenjem poluintenzivne nege tokom prolećnih meseci (april-jun 2010. g.) nastavio problem sa beleženjem realnog broja bolesničkih dana (problem koji je počeo implementacijom novog softvera opisan u "Materijal i metode"), dobijena vrednost ukupne upotrebe antibiotika za proleće na ovim odeljenjima ne može biti korektno prikazana, te je u tabelama 6a i 6c izostavljena. Na odeljenjima koja leče decu uzrasta do 2 godine nije zabeležena veća upotreba antibiotika tokom zime u odnosu na leto. Obim upotrebe pojedinačnih klasa antibiotika na odeljenjima IZZZDIOV na kojima se leče deca uzrasta do 2 godine, predstavljen je grafički u vidu zastupljenosti 5 klasa sa najvećim obimom upotrebe na svakom od odeljenja (Grafikoni 1a i 1b). 41 Grafikon 1a. Klase antibiotika korištene u najvećem obimu na odeljenjima Klinike za pedijatriju, kod dece uzrasta do 2 godine, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). Grafikon 1b. Procentualna zastupljenost klasa antibiotika korištenih u najvećem obimu na odeljenjima Klinike za pedijatriju, kod dece uzrasta do 2 godine, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). 42 4.1.4.2. Upotreba antibiotika na odeljenjima Klinike za pedijatriju kod dece uzrasta 2-18 godina – ukupno i prema godišnjim dobima Tabela 7a. Upotreba antibiotika (DDD/100BOD) u Službi za plućne bolesti Klinike za pedijatriju IZZZDIOV u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.), prema godišnjim dobima i ukupno Klase antibiotika LETO JESEN ZIMA PROLEĆE UKUPNO Tetraciklini 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Fenikoli 0,00 0,00 0,00 1,66 0,38 Penicilini 0,85 1,54 0,61 3,43 1,59 ß-laktami+inhibitor 4,88 15,68 21,81 5,15 11,96 Peroralni cefalosporini 4,99 2,10 4,73 0,09 2,99 Parenteralni cefalosporini 14,91 15,65 17,08 16,23 15,94 Penemi 0,57 1,19 2,68 2,42 1,67 Inhibitori sinteze folata 3,42 6,42 0,00 0,00 2,67 Makrolidi 18,02 21,47 17,79 12,11 17,57 Linkozamidi 0,00 1,54 1,38 2,39 1,31 Aminoglikozidi 20,57 2,26 4,06 5,81 8,13 Hinoloni 0,71 2,67 2,08 0,50 1,54 Glikopeptidi 0,28 0,26 0,31 0,31 0,29 5-nitroimidazoli 0,77 0,51 0,00 1,45 0,68 Ansamicini 4,92 2,46 2,76 6,99 4,20 Intestinalni antiinfektivi 0,00 0,00 0,22 0,00 0,05 UKUPNA UPOTREBA 74,91 73,76 75,51 58,55 70,95 Tabela 7b. Upotreba antibiotika (DDD/100BOD) na Odeljenju za epileptologiju Klinike za pedijatriju IZZZDIOV u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.), prema godišnjim dobima i ukupno Klase antibiotika LETO JESEN ZIMA PROLEĆE UKUPNO Tetraciklini 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Fenikoli 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Penicilini 0,00 5,22 0,69 8,68 3,22 ß-laktami+inhibitor 3,44 13,35 12,14 13,89 10,22 Peroralni cefalosporini 3,33 10,16 0,69 2,17 3,99 Parenteralni cefalosporini 4,93 11,71 5,34 23,22 10,45 Penemi 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Inhibitori sinteze folata 0,00 0,00 0,00 5,21 1,09 Makrolidi 0,33 23,57 1,04 11,18 8,23 Linkozamidi 0,43 0,00 0,00 0,00 0,13 Aminoglikozidi 5,23 1,47 2,77 2,60 3,16 Hinoloni 0,00 0,00 0,55 0,00 0,15 Glikopeptidi 0,00 0,00 1,11 0,00 0,29 5-nitroimidazoli 0,00 1,66 0,92 0,00 0,63 Ansamicini 1,43 0,00 0,00 0,00 0,42 Intestinalni antiinfektivi 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 UKUPNA UPOTREBA 19,11 67,13 25,26 66,95 41,97 43 Tabela 7c. Upotreba antibiotika (DDD/100BOD) na Odeljenju za gastroenterohepatologiju i ishranu Klinike za pedijatriju IZZZDIOV u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.), prema godišnjim dobima i ukupno Klase antibiotika LETO JESEN ZIMA PROLEĆE UKUPNO Tetraciklini 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Fenikoli 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Penicilini 1,82 2,62 5,59 5,79 3,89 ß-laktami+inhibitor 0,60 1,82 1,12 1,18 1,18 Peroralni cefalosporini 0,61 1,22 0,37 0,30 0,63 Parenteralni cefalosporini 7,14 3,34 4,05 6,14 5,23 Penemi 0,00 0,15 0,00 0,00 0,04 Inhibitori sinteze folata 1,22 0,61 0,00 0,59 0,63 Makrolidi 5,82 11,42 7,15 6,61 7,77 Linkozamidi 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Aminoglikozidi 1,82 0,41 0,19 2,95 1,41 Hinoloni 0,00 1,82 0,42 0,00 0,56 Glikopeptidi 0,00 0,61 0,30 0,59 0,38 5-nitroimidazoli 7,29 9,44 8,58 6,65 7,95 Ansamicini 0,97 0,00 0,00 0,00 0,25 Intestinalni antiinfektivi 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 UKUPNA UPOTREBA 27,29 33,46 27,78 30,79 29,94 Tabela 7d. Upotreba antibiotika (DDD/100BOD) na Odeljenju za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Klinike za pedijatriju IZZZDIOV u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.), prema godišnjim dobima i ukupno Klase antibiotika LETO JESEN ZIMA PROLEĆE UKUPNO Tetraciklini 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Fenikoli 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Penicilini 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 ß-laktami+inhibitor 0,46 3,35 4,46 4,61 3,02 Peroralni cefalosporini 0,00 1,60 0,62 0,00 0,62 Parenteralni cefalosporini 3,08 1,93 3,08 8,06 3,66 Penemi 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Inhibitori sinteze folata 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Makrolidi 2,83 3,15 1,85 0,00 2,17 Linkozamidi 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Aminoglikozidi 0,00 0,00 0,00 1,27 0,24 Hinoloni 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Glikopeptidi 0,00 0,00 0,00 1,31 0,24 5-nitroimidazoli 0,00 1,59 0,00 0,20 0,51 Ansamicini 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Intestinalni antiinfektivi 0,00 0,00 0,00 2,76 0,51 UKUPNA UPOTREBA 6,36 11,62 10,01 18,22 10,98 44 Tabela 7e. Upotreba antibiotika (DDD/100BOD) na Odeljenju za nefrologiju Klinike za pedijatriju IZZZDIOV u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.), prema godišnjim dobima i ukupno Klase antibiotika LETO JESEN ZIMA PROLEĆE UKUPNO Tetraciklini 0,55 0,00 0,00 0,00 0,16 Fenikoli 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Penicilini 1,07 3,77 5,45 6,17 3,84 ß-laktami+inhibitor 1,15 0,45 8,59 5,22 3,41 Peroralni cefalosporini 14,98 12,88 16,98 15,60 14,96 Parenteralni cefalosporini 5,44 7,17 11,32 9,85 8,11 Penemi 0,00 0,00 1,56 0,37 0,41 Inhibitori sinteze folata 1,92 1,50 1,17 4,10 2,13 Makrolidi 0,57 0,96 0,62 0,75 0,73 Linkozamidi 0,00 0,00 0,13 0,00 0,03 Aminoglikozidi 0,00 0,48 1,14 2,31 0,88 Hinoloni 0,69 2,10 0,00 0,75 0,94 Glikopeptidi 0,14 0,23 0,59 1,31 0,51 5-nitroimidazoli 0,27 0,00 0,00 0,75 0,25 Ansamicini 1,32 0,00 0,00 0,00 0,39 Intestinalni antiinfektivi 0,27 0,00 0,00 0,00 0,08 UKUPNA UPOTREBA 28,37 29,54 47,56 47,18 36,84 Tabela 7f. Upotreba antibiotika (DDD/100BOD) na Odeljenju za kardiologiju Klinike za pedijatriju IZZZDIOV u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.), prema godišnjim dobima i ukupno Klase antibiotika LETO JESEN ZIMA PROLEĆE UKUPNO Tetraciklini 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Fenikoli 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Penicilini 21,37 0,71 7,81 7,07 9,44 ß-laktami+inhibitor 0,52 6,89 5,21 2,59 3,78 Peroralni cefalosporini 0,81 4,28 4,17 2,07 2,69 Parenteralni cefalosporini 0,50 4,28 20,83 5,34 4,95 Penemi 0,00 0,00 0,00 3,04 0,62 Inhibitori sinteze folata 1,63 2,14 2,60 0,00 1,58 Makrolidi 0,00 0,39 15,63 3,89 2,52 Linkozamidi 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Aminoglikozidi 2,44 0,51 4,69 0,73 1,61 Hinoloni 0,00 0,36 5,21 0,00 0,66 Glikopeptidi 0,00 0,00 0,00 0,84 0,17 5-nitroimidazoli 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Ansamicini 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Intestinalni antiinfektivi 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 UKUPNA UPOTREBA 27,27 19,56 66,15 25,57 28,01 45 Tabela 7g. Upotreba antibiotika (DDD/100BOD) na Odeljenju za opštu i adolescentnu pedijatriju i toksikologiju Klinike za pedijatriju IZZZDIOV u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.), prema godišnjim dobima i ukupno Klase antibiotika LETO JESEN ZIMA PROLEĆE UKUPNO Tetraciklini 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Fenikoli 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Penicilini 17,15 2,08 3,23 2,18 5,83 ß-laktami+inhibitor 5,95 12,46 14,41 10,29 10,98 Peroralni cefalosporini 16,17 3,43 9,77 4,20 8,21 Parenteralni cefalosporini 15,15 5,30 20,23 13,46 13,56 Penemi 0,00 0,00 1,17 3,26 1,12 Inhibitori sinteze folata 0,00 0,00 1,56 0,00 0,42 Makrolidi 4,70 0,44 21,56 3,89 7,95 Linkozamidi 0,00 1,47 0,52 0,00 0,52 Aminoglikozidi 1,95 0,00 4,61 0,00 1,68 Hinoloni 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Glikopeptidi 0,00 0,00 0,59 2,32 0,73 5-nitroimidazoli 2,47 1,14 2,34 0,00 1,49 Ansamicini 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Intestinalni antiinfektivi 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 UKUPNA UPOTREBA 63,54 26,32 79,99 39,61 52,49 Tabela 7h. Upotreba antibiotika (DDD/100BOD) na Odeljenju za medicinsku genetiku Klinike za pedijatriju IZZZDIOV u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.), prema godišnjim dobima i ukupno Klase antibiotika LETO JESEN ZIMA PROLEĆE UKUPNO Tetraciklini 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Fenikoli 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Penicilini 3,26 2,86 1,78 3,23 2,82 ß-laktami+inhibitor 1,08 11,90 5,51 7,47 5,93 Peroralni cefalosporini 6,64 10,57 3,11 2,96 5,84 Parenteralni cefalosporini 1,79 7,13 4,46 10,58 5,57 Penemi 0,00 0,00 1,07 3,47 1,03 Inhibitori sinteze folata 0,65 0,95 0,00 4,62 1,46 Makrolidi 1,63 1,90 0,89 0,98 1,37 Linkozamidi 0,00 0,00 0,00 0,62 0,14 Aminoglikozidi 0,61 0,50 0,53 1,74 0,82 Hinoloni 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Glikopeptidi 0,00 0,00 0,44 2,26 0,61 5-nitroimidazoli 0,00 0,00 0,59 0,61 0,28 Ansamicini 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Intestinalni antiinfektivi 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 UKUPNA UPOTREBA 15,66 35,82 18,37 38,53 25,87 46 Tabela 7i. Upotreba antibiotika (DDD/100BOD) u Službi za dečju hematologiju i onkologiju Klinike za pedijatriju IZZZDIOV u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.), prema godišnjim dobima i ukupno Klase antibiotika LETO JESEN ZIMA PROLEĆE UKUPNO Tetraciklini 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Fenikoli 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Penicilini 0,80 0,43 0,18 0,91 0,60 ß-laktami+inhibitor 1,24 2,29 1,66 1,55 1,68 Peroralni cefalosporini 4,25 5,34 4,02 0,83 3,62 Parenteralni cefalosporini 23,04 25,07 28,56 27,69 25,94 Penemi 3,99 3,34 4,30 5,10 4,17 Inhibitori sinteze folata 2,72 12,79 13,55 5,15 8,30 Makrolidi 0,25 1,00 0,93 0,80 0,73 Linkozamidi 0,44 1,66 0,33 2,57 1,27 Aminoglikozidi 3,88 6,23 7,47 6,29 5,88 Hinoloni 0,00 1,39 2,58 1,43 1,28 Glikopeptidi 6,19 1,72 4,30 3,14 3,85 5-nitroimidazoli 2,29 1,69 2,76 8,23 3,73 Ansamicini 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Intestinalni antiinfektivi 0,64 0,00 0,00 0,00 0,17 UKUPNA UPOREBA 49,73 62,95 70,61 63,69 61,22 Tabela 7j. Upotreba antibiotika (DDD/100BOD) na Odeljenju za imunologiju i alergologiju, Odseku za reumatologiju i Odseku za dečju dermatovenerologiju Klinike za pedijatriju IZZZDIOV u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.), prema godišnjim dobima i ukupno Klase antibiotika LETO JESEN ZIMA PROLEĆE UKUPNO Tetraciklini 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Fenikoli 0,00 0,36 0,00 0,00 0,11 Penicilini 3,13 6,21 5,80 5,16 5,17 ß-laktami+inhibitor 2,62 1,36 6,29 4,88 3,67 Peroralni cefalosporini 1,75 2,45 6,52 3,25 3,45 Parenteralni cefalosporini 9,36 7,31 9,44 8,67 8,60 Penemi 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Inhibitori sinteze folata 0,00 0,00 1,72 0,00 0,40 Makrolidi 4,89 9,86 5,09 14,03 8,67 Linkozamidi 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Aminoglikozidi 0,00 2,72 0,69 1,52 1,34 Hinoloni 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Glikopeptidi 0,00 1,60 0,00 0,27 0,54 5-nitroimidazoli 1,21 0,00 0,38 3,75 1,28 Ansamicini 0,00 0,00 0,00 0,54 0,13 Intestinalni antiinfektivi 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 UKUPNA UPOREBA 22,96 31,86 35,93 42,06 33,36 47 Najveći obim upotrebe antibiotika kod dece uzrasta 2-18 godina na Klinici za pedijatriju IZZZDIOV bio je u Službi za plućne bolesti (70,95 DDD/100BOD) i Službi za dečju hematologiju i onkologiju (61,22 DDD/100BOD), kao i na sledećim odeljenjima: za opštu i adolescentnu pedijatriju i toksikologiju (52,47 DDD/100BOD), za epileptologiju (41,97 DDD/100BOD) i na Odeljenju za nefrologiju (36,84 DDD/100BOD) (Tabele 7a – 7j). Detaljan prikaz upotrebe antibiotika po pojedinačnim antibioticima i klasama, za decu uzrasta 2-18 godina, dat je u Prilogu 5. Obim upotrebe antibiotika je bio veći tokom zime nego tokom leta na Odeljenju za kardiologiju (2,4 puta), Službi za dečju hematologiju i onkologiju (1,7 puta), Odeljenju za nefrologiju (1,6 puta) i Odeljenju za imunologiju i alergologiju (1,6 puta). Obim upotrebe pojedinačnih klasa antibiotika na odeljenjima IZZZDIOV na kojima se leče deca uzrasta 2-18 godina, predstavljen je grafički u vidu zastupljenosti 5 klasa sa najvećim obimom upotrebe na svakom od odeljenja (Grafikoni 2a i 2b). Grafikon 2a. Klase antibiotika korištene u najvećem obimu na odeljenjima Klinike za pedijatriju, kod dece uzrasta 2-18 godina, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). 48 Grafikon 2b. Procentualna zastupljenost klasa antibiotika korištenih u najvećem obimu na odeljenjima Klinike za pedijatriju, kod dece uzrasta 2-18 godina, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). 4.1.4.3. Upotreba antibiotika na odeljenjima Klinike za hirurgiju – ukupno i prema godišnjim dobima Tabela 8a. Upotreba antibiotika (DDD/100BOD) u Službi opšte dečije hirurgije, Odeljenju abdominalne i endokrine hirurgije i Odeljenju neurohirurgije Klinike za hirurgiju IZZZDIOV u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.), prema godišnjim dobima i ukupno Klase antibiotika LETO JESEN ZIMA PROLEĆE UKUPNO Tetraciklini 1,04 0,00 0,00 0,00 0,23 Fenikoli 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Penicilini 4,88 1,02 1,57 1,83 2,27 ß-laktami+inhibitor 2,54 3,11 4,66 1,23 2,77 Peroralni cefalosporini 10,06 9,45 6,05 3,83 6,90 Parenteralni cefalosporini 34,62 20,64 21,06 9,84 20,31 Penemi 1,04 0,00 3,00 0,00 0,99 Inhibitori sinteze folata 1,56 0,00 0,00 1,41 0,80 Makrolidi 1,45 5,35 4,21 1,76 3,04 Linkozamidi 0,00 0,00 1,18 0,00 0,30 Aminoglikozidi 23,13 12,06 18,04 7,03 14,38 Hinoloni 1,56 4,24 0,90 1,93 2,05 Glikopeptidi 0,00 0,57 0,36 0,00 0,21 5-nitroimidazoli 32,26 18,39 19,09 7,10 17,95 Ansamicini 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Intestinalni antiinfektivi 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 UKUPNA UPOTREBA 114,13 74,83 80,11 35,95 72,20 49 Tabela 8b. Upotreba antibiotika (DDD/100BOD) na Odeljenju vaskularne i grudne hirurgije, Odeljenju plastične i rekonstruktivne hirurgije, Odeljenju ortopedije, Odeljenju urologije i Odeljenju neonatalne hirurgije Klinike za hirurgiju IZZZDIOV u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.), prema godišnjim dobima i ukupno Klase antibiotika LETO JESEN ZIMA PROLEĆE UKUPNO Tetraciklini 0,00 0,00 0,46 0,67 0,25 Fenikoli 0,45 0,00 0,00 0,00 0,14 Penicilini 0,89 1,88 0,92 1,01 1,18 ß-laktami+inhibitor 1,56 9,56 8,27 3,00 5,21 Peroralni cefalosporini 5,15 7,64 6,79 2,56 5,44 Parenteralni cefalosporini 10,43 12,41 16,51 8,70 11,62 Penemi 0,27 0,44 1,43 0,95 0,70 Inhibitori sinteze folata 2,58 2,59 2,52 2,17 2,47 Makrolidi 2,08 3,24 3,33 1,95 2,57 Linkozamidi 0,00 0,40 2,11 0,92 0,72 Aminoglikozidi 4,68 6,76 4,89 3,18 4,88 Hinoloni 4,88 2,95 6,22 1,87 3,87 Glikopeptidi 1,03 0,32 0,23 0,00 0,44 5-nitroimidazoli 4,28 0,90 2,98 1,03 2,35 Ansamicini 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Intestinalni antiinfektivi 0,16 0,00 0,00 0,40 0,15 UKUPNA UPOTREBA 38,43 49,10 56,67 28,40 41,99 Tabela 8c. Upotreba antibiotika (DDD/100BOD) na Odeljenju za otorinolaringologiju Klinike za hirurgiju IZZZDIOV u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.), prema godišnjim dobima i ukupno Klase antibiotika LETO JESEN ZIMA PROLEĆE UKUPNO Tetraciklini 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Fenikoli 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Penicilini 0,00 1,71 3,95 0,00 1,13 ß-laktami+inhibitor 3,78 12,29 10,53 5,58 7,75 Peroralni cefalosporini 0,00 2,78 0,00 0,00 0,76 Parenteralni cefalosporini 14,04 2,14 21,05 0,00 7,90 Penemi 0,00 0,00 0,26 0,00 0,04 Inhibitori sinteze folata 0,00 1,07 5,26 0,00 1,17 Makrolidi 7,02 18,48 16,84 1,08 10,08 Linkozamidi 0,00 0,00 0,70 0,00 0,12 Aminoglikozidi 0,22 0,21 7,02 0,00 1,29 Hinoloni 1,35 0,00 5,26 0,00 1,24 Glikopeptidi 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 5-nitroimidazoli 3,74 0,00 4,91 0,00 1,83 Ansamicini 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Intestinalni antiinfektivi 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 UKUPNA UPOTREBA 30,14 38,69 75,79 6,65 33,32 50 Tabela 8d. Upotreba antibiotika (DDD/100BOD) na Odeljenju za intenzivnu terapiju Klinike za hirurgiju IZZZDIOV u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.), prema godišnjim dobima i ukupno Klase antibiotika LETO JESEN ZIMA PROLEĆE UKUPNO Tetraciklini 1,80 1,62 1,42 0,00 1,58 Fenikoli 1,80 0,00 0,00 0,00 0,53 Penicilini 15,34 16,57 7,98 130,95 14,30 ß-laktami+inhibitor 9,21 12,94 1,42 130,95 8,89 Peroralni cefalosporini 11,51 6,80 9,97 183,33 11,31 Parenteralni cefalosporini 19,78 19,42 13,03 142,86 18,53 Penemi 3,69 13,79 7,48 261,90 11,24 Inhibitori sinteze folata 2,70 4,05 6,41 23,81 4,74 Makrolidi 16,46 14,69 18,90 23,81 16,87 Linkozamidi 1,62 0,53 9,46 91,90 5,17 Aminoglikozidi 20,61 15,10 4,60 190,48 14,77 Hinoloni 3,82 11,97 10,57 23,81 9,20 Glikopeptidi 2,70 17,23 2,14 59,52 7,85 5-nitroimidazoli 11,27 4,53 4,74 214,29 8,91 Ansamicini 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Intestinalni antiinfektivi 0,90 0,00 0,00 0,00 0,26 UKUPNA UPOTREBA 123,21 139,25 98,13 * 134,15 * Napomena: s obzirom da se na Odeljenju za intenzivnu terapiju tokom prolećnih meseci (april-jun 2010. g.) nastavio problem sa beleženjem realnog broja bolesničkih dana (problem koji je počeo implementacijom novog softvera opisan u "Materijal i metode"), dobijena vrednost ukupne upotrebe antibiotika za proleće na ovom odeljenju ne može biti korektno prikazana, te je u tabeli 8d izostavljena. Najveći obim upotrebe antibiotika zabeležen je na Odeljenju za intenzivnu terapiju (134,15 DDD/100BOD), a zatim u grupi odeljenja koja obuhvata Službu opšte dečije hirurgije, Odeljenje abdominalne i endokrine hirurgije i Odeljenje neurohirurgije (72,19 DDD/100BOD) i u grupi odeljenja koja obuhvata Odeljenje vaskularne i grudne hirurgije, Odeljenje plastične i rekonstruktivne hirurgije, Odeljenje ortopedije, Odeljenje urologije i Odeljenje neonatalne hirurgije (41,99 DDD/100BOD), dok je najniži obim upotrebe antibiotika zabeležen na Odeljenju za otorinolaringologiju (33,32 DDD/100BOD) (Tabele 8a-8d). Detaljan prikaz upotrebe antibiotika po pojedinačnim antibioticima i klasama na Klinici za hirurgiju IZZZDIOV, dat je u Prilogu 6. Obim upotrebe antibiotika je tokom zime bio veći nego tokom leta na Odeljenjima vaskularne i grudne hirurgije, plastične i rekonstruktivne hirurgije, ortopedije, urologije i neonatalne hirurgije (1,47 puta) i na Odeljenju za otorinolaringologiju (2,51 puta). Suprotno ovome, obim upotrebe antibiotika je tokom leta bio veći nego tokom zime na Odeljenju za intenzivnu terapiju (1,26 puta) i u grupi 51 odeljenja koja obuhvata Službu opšte dečije hirurgije, Odeljenje abdominalne i endokrine hirurgije i neurohirurgije (1,42 puta). Obim upotrebe pojedinačnih klasa antibiotika, na odeljenjima Klinike za hirurgiju IZZZDIOV, predstavljen je grafički u vidu zastupljenosti 5 klasa sa najvećim obimom upotrebe na svakom od odeljenja (Grafikoni 3a i 3b). Grafikon 3a. Klase antibiotika korištene u najvećem obimu na odeljenjima Klinike za hirurgiju, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). Grafikon 3b. Procentualna zastupljenost klasa antibiotika korištenih u najvećem obimu na odeljenjima Klinike za hirurgiju, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). 52 4.2. Nalazi bakterioloških ispitivanja 4.2.1. Udeo bakteriološki-pozitivnih uzoraka prema vrsti bolesničkog materijala, Klinikama i godišnjim dobima Tokom jednogodišnjeg perioda prospektivne studije, na analizu u mikrobiološku laboratoriju ukupno je poslato 11952 uzoraka bolesničkog materijala, uzetih od pacijenata hospitalizovanih na IZZZDIOV. Od toga, 18,14% (2168/11952) je bilo pozitivno. Najveći procenat bakteriološki pozitivnih uzoraka (44,55%) zabeležen je kod briseva katetera, a najmanji kod uzoraka cerebrospinalne tečnosti (CST) (5,74%). Ukupan procenat bakteriološki pozitivnih uzoraka bolesničkog materijala tokom leta bio je značajno veći u odnosu na zimu (20,1% : 15,4%, p<0.0001) (Tabela 9). Tabela 9. Odnos ukupnog broja analiziranih uzoraka prema bakteriološki pozitivnim, po pojedinačnim grupama bolesničkog materijala na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.) – prema godišnjim dobima i ukupno Grupe bolesničkog materijala Leto Jesen Zima Proleće Ukupno # po sl at o # po zi tiv no % p oz iti vn o # po sl at o # po zi tiv no % p oz iti vn o # po sl at o # po zi tiv no % p oz iti vn o # po sl at o # po zi tiv no % p oz iti vn o # po sl at o # po zi tiv no % p oz iti vn o Respiratorni trakt (eh + no + ba + ta + sp) 815 221 27,12 882 218 24,72 630 131 20,79 707 159 22,49 3034 729 24,03 Urin (ur) 311 112 36,01 328 153 46,65 268 114 42,54 287 112 39,02 1194 491 41,12 Krv (bl + cc) 850 85 10,00 859 96 11,18 708 48 6,78 724 60 8,29 3141 289 9,20 Brisevi (wd + us + mu + ud + va + ul + as + fi) 199 68 34,17 141 25 17,73 124 24 19,35 108 30 27,78 572 147 25,70 Gastrointestinaln i trakt (ga + pi + st) 732 99 13,52 720 83 11,53 673 41 6,09 629 73 11,61 2754 296 10,75 Kateteri (uc + dn + ca + cs) 61 33 54,10 62 23 37,10 54 27 50,00 43 15 34,88 220 98 44,55 Čulni organi (sk + ey + co + eo) 189 25 13,23 151 19 12,58 137 14 10,22 116 9 7,76 593 67 11,30 Cerebrospinalna tečnost (sf) 98 4 4,08 60 5 8,33 68 5 7,35 105 5 4,76 331 19 5,74 Ostalo (bt + ax + re + di + kf + pf + pr + ot + dr) 34 14 41,18 21 4 19,05 28 10 35,71 30 4 13,33 113 32 28,32 Ukupno 3289 661 20,10 3224 626 19,42 2690 414 15,39 2749 467 16,99 11952 2168 18,14 # poslato - broj uzoraka bolesničkog materijala poslatog na analizu u mikrobiološku laboratoriju. # pozitivno - broj uzoraka bolesničkog materijala u kojima je identifikovana neka patogena bakterija (pozitivan uzorak). % pozitivno - procenat pozitivnih u broju uzoraka poslatih u mikrobiološku laboratoriju. 53 Tabela 10. Odnos ukupnog broja analiziranih uzoraka prema bakteriološki pozitivnim, po pojedinačnim Klinikama IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.) – prema godišnjim dobima i ukupno. Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Klinike IZZZDIOV # po sl at o # po zi tiv no % p oz iti vn o # po sl at o # po zi tiv no % p oz iti vn o # po sl at o # po zi tiv no % p oz iti vn o # po sl at o # po zi tiv no % p oz iti vn o # po sl at o # po zi tiv no % p oz iti vn o Klinika za pedijatriju < 2 god. 1723 297 17,24 1538 284 18,47 1159 157 13,55 1172 208 17,75 5592 946 16,92 2-18 god. 1032 180 17,44 1180 202 17,12 1071 160 14,94 1100 169 15,36 4383 711 16,22 Klinika za hirurgiju 500 168 33,60 486 129 26,54 447 94 21,03 453 77 17,00 1886 468 24,81 Klinika za rehabilitaciju 34 16 47,06 20 11 55,00 13 3 23,08 24 13 54,17 91 43 47,25 UKUPNO 3289 661 20,10 3224 626 19,42 2690 414 15,39 2749 467 16,99 11952 2168 18,14 # poslato - broj uzoraka bolesničkog materijala poslatog na analizu u mikrobiološku laboratoriju. # pozitivno - broj uzoraka bolesničkog materijala u kojima je identifikovana neka patogena bakterija (pozitivan uzorak). % pozitivno - procenat pozitivnih u broju uzoraka poslatih u mikrobiološku laboratoriju. Udeo bakteriološki pozitivnih uzoraka u odnosu na ukupan broj uzoraka poslatih na bakteriološku analizu, podjednak je za decu uzrasta do 2 godine (16,92%) u odnosu na decu uzrasta 2-18 godina (16,22%). Na Klinici za hirurgiju, udeo pozitivnih uzoraka bio je 24,81%, a na Klinici za habilitaciju i rehabilitaciju 47,25% (Tabela 10). 4.2.2. Obim i struktura bakterija izolovanih na IZZZDIOV 8 najzastupljenijih bakterija činilo je oko 90% ukupnog broja bakterija izolovanih na IZZZDIOV u jednogodišnjem periodu. Sve bakterije izolovane na IZZZDIOV, kao i učestalost njihove izolacije: Escherichia coli 489 Staphylococcus aureus 252 Koagulaza negativni Staphylococcus spp 243 Klebsiella spp 227 (od toga) Klebsiella pneumoniae 206 Klebsiella oxytoca 19 Pseudomonas spp 148 (od toga) Pseudomonas aeruginosa 138 Acinetobacter spp 134 Enterococcus spp 118 Enterobacter spp 98 UKUPNO 1709 antibiograma 54 Bakterije izolovane u značajno manjem obimu, koje sve ukupno čine oko 10% ukupnog broja izolovanih bakterija: Streptococcus spp 85 (od toga) Streptococcus pneumoniae 40 Streptococcus pyogenes 25 Streptococcus alfa haemolyticus 10 Streptococcus beta haemolyticus 6 Streptococcus agalactiae 4 Proteus spp 45 (od toga) Proteus mirabilis 39 Proteus vulgaris 6 Citrobacter spp 29 (od toga) Citrobacter freundii 9 Citrobacter diversus 2 Morganella morganii 17 Stenotrophomonas maltophilia 12 Branhamella catarrhalis 11 Salmonella spp 9 (od toga) Salmonella enteritidis 7 Salmonella Grupa C2 1 Salmonella typhimurium 1 Burkholderia cepacia 5 Haemophilus influenzae 5 Neisseria meningitidis, serogrupa b 3 Ochrobactrum anthropi 3 Listeria monocytogenes 2 Achromobacter xylosoxidans 1 Aeromonas hydrophila 1 Alcaligenes spp 1 Flavobacterium spp 1 Serratia spp 1 Shigella flexneri serotip 2a 1 UKUPNO 232 antibiograma 55 4.2.2.1 Obim i struktura izolovanih bakterija, prema vrsti bolesničkog materijala i godišnjim dobima Tabela 11. Najčešće izolovane bakterije po pojedinačnim grupama bolesničkog materijala na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.) – prema godišnjim dobima i ukupno. Grupe bolesničkog materijala Najučestalije bakterije po grupama bolesničkog materijala Leto Jesen Zima Proleće Ukupno # U # U # U # U # U Respiratorni trakt (eh + no + ba + ta + sp) Staphylococcus aureus 46 16 7 od 1 99 39 16 2 od 1 97 38 83 o d 10 9 39 10 9 od 1 44 162 52 1 od 6 49 Acinetobacter spp 38 41 4 3 86 Klebsiella pneumoniae 25 4 6 29 64 Enterobacter spp 21 20 5 6 52 Escherichia coli 19 27 20 17 83 Pseudomonas aeruginosa 18 31 10 15 74 Urin (ur) Escherichia coli 73 10 9 od 1 15 102 14 0 od 1 52 64 92 o d 98 64 10 6 od 1 19 303 44 7 od 4 84 Klebsiella pneumoniae 10 8 6 13 37 Proteus mirabilis 10 7 6 9 32 Enterococcus spp 9 13 12 16 50 Pseudomonas aeruginosa 5 8 2 3 18 Citrobacter freundi 2 2 2 1 7 Krv (bl + cc) Koag. negativni Staphylococcus spp 44 70 o d 76 44 67 o d 78 29 40 o d 44 32 50 o d 56 149 22 7 od 2 54 Klebsiella pneumoniae 12 10 4 11 37 Escherichia coli 7 3 3 4 17 Enterobacter spp 5 1 1 7 Enterococcus spp 0 7 3 2 12 Acinetobacter spp 2 2 1 5 Brisevi (wd + us + mu + ud + va + ul + as + fi) Acinetobacter spp 17 69 o d 87 3 24 o d 30 1 18 o d 27 1 27 o d 34 22 13 8 od 1 78 Escherichia coli 18 6 5 11 40 Staphylococcus aureus 13 9 11 7 40 Klebsiella pneumoniae 10 1 3 14 Enterococcus spp 6 3 1 4 14 Enterobacter spp 5 2 1 8 Gastrointestinalni trakt (ga + pi + st) Pseudomonas aeruginosa 11 32 o d 37 6 35 o d 43 2 18 o d 21 3 33 o d 38 22 11 8 od 1 39 Enterobacter spp 8 6 3 1 18 Escherichia coli 6 7 4 6 23 Enterococcus spp 4 3 1 1 9 Klebsiella pneumoniae 1 9 7 21 38 Koag. negativni Staphylococcus spp 2 4 1 1 8 Kateteri (uc + dn + ca + cs) Koag. negativni Staphylococcus spp 15 32 o d 35 12 19 o d 24 13 28 o d 29 7 15 o d 15 47 94 o d 10 3 Pseudomonas aeruginosa 6 2 1 9 Enterococcus spp 5 2 9 8 24 Escherichia coli 2 1 1 4 Klebsiella pneumoniae 3 1 1 5 Acinetobacter spp 1 1 3 5 Čulni organi (sk + ey + co + eo) Staphylococcus aureus 16 24 o d 25 9 18 o d 20 7 14 o d 19 7 9 od 1 1 39 65 o d 75 Klebsiella pneumoniae 2 1 1 4 Escherichia coli 2 3 3 8 Acinetobacter spp 2 4 6 Pseudomonas aeruginosa 1 1 1 1 4 Streptococcus pneumoniae 1 3 4 56 Grupe bolesničkog materijala Najučestalije bakterije po grupama bolesničkog materijala Leto Jesen Zima Proleće Ukupno # U # U # U # U # U Cerebrospinalna tečnost (sf) Koag. negativni Staphylococcus spp 2 3 od 3 5 5 od 5 1 3 od 3 1 3 od 3 9 14 o d 14 Neisseria meningitidis serogrupa "B" 1 1 2 Enterococcus spp 2 2 Klebsiella pneumoniae 1 1 Ostalo (bt + ax + re + di + kf + pf + pr + ot + dr) Klebsiella pneumoniae 5 21 o d 26 3 od 5 1 5 od 9 3 od 5 6 32 o d 45 Enterobacter spp 6 1 1 8 Pseudomonas aeruginosa 3 1 4 Acinetobacter spp 3 1 4 Enterococcus spp 2 1 1 4 Escherichia coli 2 3 1 6 # - broj izolata. U - udeo zbira navedenih najčešćih bakterija u ukupnom broju bakterija izolovanih u datoj vrsti bolesničkog materijala. E. coli je izolovana u svim vrstama bolesničkog materijala (sem CST), od 3,9% u brisevima katetera do 62,6% u uzorcima urina. Koagulaza negativni Staphylococcus spp u najvećem procentu izolovan je iz uzoraka krvi (58,7%), katetera (45,6%) i CST (64,3%). Klebsiella pneumoniae je izolovana iz svih vrsta uzoraka. Ova bakterija bila je najmanje zastupljena u brisevima katetera (4,8%) a najviše u uzorcima gastrointestinalnog trakta (27,3%). Staphylococcus aureus najčešće je izolovan iz uzoraka respiratornog trakta (25,0%) i to u podjednakom procentu tokom svakog godišnjeg doba. U svim grupama bolesničkog materijala (osim CST), tokom leta je izolovano više bakterija u odnosu na zimu. Značajno veći udeo pozitivnih uzoraka tokom leta u odnosu na zimu zabeležen je kod uzoraka urina (115 : 98, p=0,0038) i uzoraka briseva (87 : 27, p=0,0019) (Tabela 11). 57 4.2.3. Zastupljenost bakterija prema materijalu, Klinikama i godišnjim dobima Tabela 12. Najčešće izolovane bakterije po pojedinačnim Klinikama IZZZDIOV i njihova zastupljenost u ukupnom broju izolovanih bakterija, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.) – prema godišnjim dobima i ukupno. Klinike IZZZDIOV Najučestalije bakterije po grupama bolesničkog materijala Leto Jesen Zima Proleće Ukupno # U # U # U # U # U Klinika za pedijatriju < 2 go d. Staphylococcus aureus 22 23 0 od 2 52 19 22 5 od 2 53 17 10 9 od 1 30 16 16 1 od 1 84 74 72 5 od 8 19 Acinetobacter spp 40 41 2 3 86 Klebsiella pneumoniae 42 29 17 62 150 Enterococcus spp 6 8 8 9 31 Pseudomonas aeruginusa 11 26 5 4 46 Enterobacter spp 26 12 5 3 46 Escherichia coli 60 76 44 42 222 Koag. negativni Staphylococcus spp 23 14 11 22 70 2- 18 g od . Escherichia coli 35 12 8 od 1 48 47 13 4 od 1 53 39 11 4 od 1 35 38 11 8 od 1 48 159 49 4 od 5 84 Klebsiella pneumoniae 11 1 3 10 25 Streptococcus pyogenes 8 5 3 3 19 Streptococcus pneumoniae 4 6 5 5 20 Staphylococcus aureus 37 33 27 27 124 Koag. negativni Staphylococcus spp 25 17 17 11 70 Pseudomonas aeruginosa 7 13 9 15 44 Enterococcus spp 1 12 11 9 33 Klinika za hirurgiju Koag. negativni Staphylococcus spp 26 16 4 od 1 83 43 12 5 od 1 35 22 77 o d 88 11 67 o d 78 102 43 3 od 4 84 Pseudomonas aeruginosa 29 12 2 4 47 Staphylococcus aureus 18 7 13 12 50 Klebsiella pneumoniae 14 4 4 7 29 Escherichia coli 22 19 17 17 75 Enterobacter spp 18 19 3 1 41 Enterococcus spp 19 9 10 15 53 Acinetobacter spp 18 12 6 0 36 Klinika za rehabilitaciju Acinetobacter spp 3 12 o d 12 0 11 o d 11 0 3 od 3 2 10 o d 11 5 36 o d 37 Escherichia coli 7 5 1 5 18 Staphylococcus aureus 0 2 0 2 4 Koag. negativni Staphylococcus spp 0 1 0 0 1 Staphylococcus pyogenes 0 0 1 0 1 Klebsiella pneumoniae 0 0 1 0 1 Citrobacter spp 0 1 0 0 1 Proteus mirabilis 2 2 0 1 5 # - broj izolata. U - udeo zbira navedenih najčešćih bakterija u ukupnom broju bakterija izolovanih na datoj Klinici/uzrastnoj grupi Kod dece uzrasta do 2 godine najčešće su bile izolovane E. coli i Klebsiella pneumoniae sa 222, odn. 150 izolata u jednogodišnjem periodu. Kod dece uzrasta 2-18 godina najčešće su bile izolovane E. coli i Staphylococcus aureus sa 159, odn. 124 izolata. 58 Na svim Klinikama izolovano je manje bakterija tokom zime u odnosu na leto. Značajna razlika u ukupnom broju izolovanih bakterija postoji kod dece uzrasta 2-18 godina (148 : 135, p=0,001). U uzrastnoj grupi dece do 2 godine bilo je značajno više izolata E. coli i Acinetobacter spp tokom leta u odnosu na zimu (60 : 44, p=0.0492 i 40 : 2, p<0,0001). E. coli je bila najčešće izolovana bakterija na Klinici za habilitaciju i rehabilitaciju (18 izolata) što čini 50% svih izolovanih bakterija. Na Klinici za hirurgiju, najčešće je izolovan koagulaza negativni Staphylococcus spp (102 izolata), a zatim E. coli (75 izolata) i Enterococcus spp (53 izolata). Tokom leta je u odnosu na zimu dokazano značajno više izolata koagulaza negativnog Staphylococcus spp (26 : 22, p=0,0445) i Pseudomonas spp (29 : 2, p=0,002). 4.2.3.1. Odeljenja sa izrazito malim brojem izolovanih bakterija Bakterije izolovane na odeljenjima IZZZDIOV sa kojih je slato malo bolesničkog materijala na mikrobiološku analizu prikazane su u Tabeli 13. 59 Tabela 13. Broj analiziranih uzoraka i lista izolovanih bakterija na odeljenjima IZZZDIOV na kojima je u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.) izolovano do 5 bakterija po jednom godišnjem dobu. Klinike i odeljenja IZZZDIOV Leto Jesen Zima Proleće # an al iz ira no iz ol ov an o # an al iz ira no iz ol ov an o # an al iz ira no iz ol ov an o # an al iz ira no iz ol ov an o KLINIKA ZA PEDIJATRIJU Klinika za dečije bolesti 7 Sau + Bsc 17 2 x Scn 6 Mmo + Pmi + Sau 17 Scn Odeljenje za kardiologiju 17 Sau 13 Eco + Scn 19 2 x Eco + Pae + 2 x Sau 13 Odeljenje za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabol. 5 Sau + Spy 23 2 x Sen + Eco + Scn 12 Eco + 2 x Sau 26 2 x Sau Odeljenje za razvojnu neurologiju i epileptologiju 29 Kpn + Spy + 2 x Scn 12 30 Spn + Sau 27 4 x Pae + En- + Ps- KLINIKA ZA HABILITACIJU I REHABILITACIJU Centar za dečiju habilitaciju i rehabilitaciju 9 2 x Eco + 3 x Ac- 8 2 x Sau + Scn 5 Spy 14 2 x Eco + Sgc + 2 x Sau Odeljenje za medicinsku rehabilitaciju 21 4 x Eco + 2 x Pmi 6 2 x Eco + 2 x Pmi 7 Kpn 8 2 x Eco + 2 x Ac- Odsek za razvojnu neurologiju 4 Eco 6 3 x Eco + Ci- 1 Eco 2 Eco + Pmi KLINIKA ZA HIRURGIJU Odeljenje opšte, abdominalne i endokrine hirurgije 3 Ent + Eco + Kpn + Sau 7 5 x Eco + Pae + Svi 15 Ac- + Eco + Pae + Ps- + Scn 6 2 x Eco Odeljenje za traumatologiju 2 Scn 0 0 0 Odeljenje za ortopediju 18 Pmi + Sau + Scn 8 2 x Sau 13 5 Spy + Sau Odeljenje za neurohirurgiju 4 Ent 9 2 x Scn 0 0 Odeljenje za urologiju 23 3 x Eco + Kpn + Pae 30 4 x Eco + Ent + Ac- 20 2 x Eco + Ent 25 3 x Ent + 2 x Eco + Kpn + Pvu + Pae Odeljenje za hirurgiju novorođenčeta i odojčeta 1 Pae 0 0 0 Odeljenje za ORL 3 Svi 5 2 Sau 1 Sau Ortopedija - dnevna bolnica 2 4 Ent 3 Eco 3 Eco ORL - dnevna bolnica 4 2 x Sau 4 4 2 # analizirano - broj uzoraka bolesničkog materijala poslatih na analizu u mikrobiološku laboratoriju. izolovano - lista bakterija izolovanih iz bolesničkog materijala poslatog na mikrobiološku analizu. Sau - Staphylococcus aureus. Bsc - Beta-hemolitički Streptococcus, grupa C. Spy - Streptococcus pyogenes. Kpn - Klebsiella pneumoniae. Scn - koagulaza negativni Stahylococcus spp. Eco - Escherichia coli. Ac- - Acinetobacter spp. Pmi - Proteus mirabilis. Ent - Enterococcus spp. Pae - Pseudomonas aeruginosa. Svi - Streptococcus alfa haemolyticus. Sen - Salmonella enteritidis. Ci- - Citrobacter spp. Mmo - Morganella morganii. Ps- - Pseudomonas spp. En- - Enterobacter spp. Sgc - Streptococcus agalactiae. Pvu - Proteus vulgaris. 60 4.2.4. Rezistencija bakterija u zavisnosti od Klinike, uzrasta i pola 8 bakterija najčešće izolovanih iz bolesničkog materijala čine 87,4% od ukupnog broja antibiograma na nivou celog IZZZDIOV (Grafikoni 4a-4h). Detaljan prikaz rezistencije bakterija u zavisnosti od Klinike i uzrastne grupe pacijenata, po pojedinačnim i klasama antibiotika, dat je u Prilogu: • Prilog 7 – ceo IZZZDIOV • Prilog 8-a – Klinika za pedijatriju • Prilog 8-b – Klinika za pedijatriju, deca do 2 godine • Prilog 8-c – Klinika za pedijatriju, deca 2-18 godina • Prilog 9 – Klinika za hirurgiju • Prilog 10 – Klinika za habilitaciju i rehabilitaciju Escherichia coli Grafikon 4a. Rezistencija na ispitivane antibiotike pokazana od strane E. coli izolovane iz svih uzoraka bolesničkog materijala na nivou celog IZZZDIOV, pojedinačnih Klinika i uzrastnih grupa, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). 61 Bez obzira na kojoj Klinici i u kojoj uzrastnoj grupi je izolovana, E. coli je pokazala zadovoljavajuću osetljivost na: kombinacije amoksicilin+klavulanska kiselina (77,9%) i piperacilin+tazobaktam (94,4%), amikacin (86,3%), hinolone (92,2%) i peneme (99,5%). Kod dece uzrasta do 2 godine E. coli je pokazala značajno veću rezistenciju u odnosu na decu uzrasta 2-18 godina na peniciline (85,2% : 59,0%, p<0,0001), parenteralne cefalosporine (70,9% : 17,9%, p<0,0001), peroralne cefalosporine (69,7% : 25,7%, p<0,0001), aminoglikozide (44,9% : 17,0%, p<0,0001) i inhibitore sinteze folata (73,4% : 28,2%, p<0,0001). Suprotno ovome, značajno viši nivo rezistencije kod dece uzrasta 2-18 godina u odnosu na decu do 2 godine E. coli je pokazala na hinolone (2,8% : 11,5%, p<0,0001). E. coli izolovana na Klinici za pedijatriju pokazala je značajno viši nivo rezistencije od izolata iste bakterije na Klinici za hirurgiju kod sledećih klasa antibiotika: penicilini (79,2% : 67,1%, p=0,0269), peroralni cefalosporini (58,6% : 39,0%, p<0,0001), parenteralni cefalosporini (59,2% : 37,3%, p<0,0001) i aminoglikozidi (38,1% : 25,4%, p=0,0029). Suprotno ovome, na hinolone je rezistencija E. coli na Klinici za hirurgiju bila značajno veća od one na Klinici za pedijatriju (5,2% : 19,7%, p<0,0001). 62 Tabela 14. Rezistencija na ispitivane antibiotike u zavisnosti od pola i uzrasta pacijenata, pokazana od strane E. coli izolovane iz svih uzoraka bolesničkog materijala na nivou celog izzzdiov, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.) Deca uzrasta do 2 godine Deca uzrasta 2-18 godina Ukupno Dečaci Devojčice Ukupno Dečaci Devojčice po antibiotiku po klasi po antibiotiku po klasi po antibiotiku po klasi po antibiotiku po klasi po antibiotiku po klasi po antibiotiku po klasi Klasa antibiotika Antibiotik # % R # % R # % R # % R # % R # % R # % R # % R # % R # % R # % R # % R Penicilini ampicilin 281 84,0 281 84,0 152 88,2 152 88,2 129 79,1 129 79,1 165 64,2 165 64,2 50 72,0 50 72,0 115 60,9 115 60,9 Beta- laktami+inhibit or amoksicilin+kl avulanska kis. 269 23,0 665 24,2 146 24,6 356 27,5 123 21,1 309 20,4 151 22,5 390 24,9 46 28,3 11 4 25,4 105 20,0 276 24,6 ampicilin+sulbaktam 131 67,1 66 78,8 65 55,4 92 55,4 22 63,6 70 52,9 piperacilin+taz obaktam 265 4,1 144 7,0 121 0,8 147 8,2 46 4,3 101 9,9 Parenteralni cefalosporini ceftazidim 101 80,2 387 69,5 60 83,3 216 76,8 41 75,6 171 60,2 35 31,4 188 28,2 18 22,2 65 32,3 17 41,2 123 26,0 ceftriakson 267 64,1 146 72,6 121 53,7 152 27,6 47 36,2 105 23,8 cefepim 19 89,5 10 100,0 9 77,8 1 0,0 1 0,0 Peroralni cefalosporini cefaklor 278 74,5 724 69,6 151 82,2 388 78,4 127 65,4 336 59,6 163 38,1 444 35,4 48 45,9 12 6 46,1 115 34,8 318 31,1 cefiksim 167 53,3 86 64,0 81 42,0 117 26,5 29 44,8 88 20,5 cefaleksin 279 74,6 151 82,8 128 64,9 164 39,0 49 47,0 115 35,6 Penemi ertapenem 40 0,0 580 0,0 30 0,0 326 0,0 10 0,0 254 0,0 27 0,0 321 1,3 17 0,0 10 9 0,0 10 0,0 212 1,9 imipenem 270 0,0 148 0,0 122 0,0 147 2,1 46 0,0 101 3,0 meropenem 270 0,0 148 0,0 122 0,0 147 0,7 46 0,0 101 1,0 Aminoglikozidi amikacin 264 15,2 550 43,8 144 18,1 298 50,3 120 11,7 252 36,1 150 12,0 315 23,5 46 10,8 96 29,1 104 12,5 219 21,0 gentamicin 286 70,2 154 80,5 132 58,3 165 33,9 50 46,0 115 28,7 Hinoloni nalidinska kis. 173 4,0 704 3,1 88 1,1 368 2,2 85 7,1 336 4,2 129 20,2 460 16,5 32 25,0 12 3 17,9 97 18,6 337 16,0 pipemidna kis. 173 4,0 88 1,1 85 7,1 129 20,9 32 25,0 97 19,6 ciprofloksacin 286 2,8 154 3,9 132 1,5 165 12,7 50 12,0 115 13,0 norfloksacin 60 0,0 31 0,0 29 0,0 33 6,1 9 0,0 24 8,3 ofloksacin 12 0,0 7 0,0 5 0,0 4 0,0 4 0,0 Inhibitori sinteze folata trimetoprim/sul fametoksazol 279 73,5 279 73,5 151 78,1 151 78,1 128 68,0 128 68,0 165 40,6 165 40,6 50 46,0 50 46,0 115 38,3 115 38,3 # - broj izolata testiranih na dati antibiotik / datu klasu antibiotika. % R - prosečan procenat rezistencije pokazan od strane testiranih izolata. 63 E. coli izolovana kod dece uzrasta do 2 godine, bez obzira na pol pacijenta, pokazala je dobru osetljivost na kombinacije beta-laktama+inhibitor, peneme i hinolone. U uzrastnoj grupi do 2 godine, izolati kod dečaka pokazali su značajno veći nivo rezistencije na kombinacije beta-laktama+inhibitor (27,5% : 20,4%, p=0,0401), parenteralne cefalosporine (76,8% : 60,2%, p=0,0006), peroralne cefalosporine (78,4% : 59,6%, p<0.0001) i aminoglikozide (50,3% : 36,1%, p=0,0011) u odnosu na izolate kod devojčica. U uzrastnoj grupi dece 2-18 godina pokazana je takođe veća rezistencije kod dečaka u odnosu na devojčice, s time da je statistička značajnost utvrđena kod klase peroralnih cefalosporina (46,1% : 31,1%, p=0,0044) (Tabela 14). Staphylococcus aureus Grafikon 4b. Rezistencija na ispitivane antibiotike pokazana od strane S. aureus izolovane iz svih uzoraka bolesničkog materijala na nivou celog IZZZDIOV, pojedinačnih Klinika i uzrastnih grupa, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). 64 Bez obzira Kliniku i uzrastnu grupu dece, izolati Staphylococcus aureus pokazali su visok nivo rezistencije jedino na peniciline (prosečno 63,9%). Koagulaza negativni Staphylococcus spp Grafikon 4c. Rezistencija na ispitivane antibiotike pokazana od strane koagulaza negativnog Staphylococcus spp izolovanog iz svih uzoraka bolesničkog materijala na nivou celog IZZZDIOV, pojedinačnih Klinika i uzrastnih grupa, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). Ova bakterija bila je u visokom procentu rezistentna na ispitivane antibiotike, s time da je osetljivost bila očuvana jedino na glikopeptide. Uzorci izolovani kod dece uzrasta 2-18 godina pokazali su značajno viši nivo rezistencije na linkozamide (37,8% : 64,9%, p=0,0128) i makrolide (73,0% : 91,9%, p=0,0385) u odnosu na izolate kod dece do 2 godine. 65 Klebsiella pneumoniae Grafikon 4d. Rezistencija na ispitivane antibiotike pokazana od strane K. pneumoniae izolovane iz svih uzoraka bolesničkog materijala na nivou celog IZZZDIOV, pojedinačnih Klinika i uzrastnih grupa, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). K. pneumoniae pokazala je visok procenat rezistencije na ispitivane antibiotike, osim na antibiotike novije generacije. Dobru osetljivost ova vrsta ispoljila je na peneme (99,8%) i hinolone (82,5%), a kod dece uzrasta do 2 godine i na trimetoprim/sulfametoksazol (66,5%). Izolati ove bakterije kod dece uzrasta do 2 godine bili su značajno razistentniji na parenteralne cefalosporine u odnosu na izolate kod dece uzrasta 2-18 godina (87,3% : 56,7%, p<0,0001), dok je kod hinolona (11,1% : 32,4%, p=0,0027) i inhibitora sinteze folata (27,8% : 61,9%, p=0,0042) viši nivo rezistencije zabeležen kod starije dece. K. pneumoniae izolovana na Klinici za hirurgiju pokazala je značajno viši nivo rezistencije na inhibitore sinteze folata u odnosu na izolate sa Klinike za pedijatriju (30,1% : 63,3%, p=0,0009). 66 Pseudomonas aeruginosa Grafikon 4e. Rezistencija na ispitivane antibiotike pokazana od strane P. aeruginosa izolovane iz svih uzoraka bolesničkog materijala na nivou celog IZZZDIOV, pojedinačnih Klinika i uzrastnih grupa, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). Kod dece uzrasta do 2 godine dobra osetljivost je pokazana samo na hinolone (67,4%), dok je kod dece uzrasta 2-18 godina zadovoljavajuća osetljivost zabeležena na hinolone (63,5%) i peneme (70,5%). Kod dece uzrasta do 2 godine pokazan je značajno veći procenat rezistencije na parenteralne cefalosporine (76,3% : 60,8%, p=0,0217) i peneme (59,8% : 32,0%, p=0,0006) u odnosu na decu uzrasta 2-18 godina. Izolati ove bakterije sa Klinike za hirurgiju pokazali su značajno niži procenat rezistencije na kombinacije beta-laktama+inhibitor (51,7% : 21,2%, p=0,0007), aminoglikozide (56,4% : 42,0%, p=0,0283) i hinolone (43,3% : 5,5%, p<0,0001) u odnosu na izolate sa Klinike za pedijatriju. 67 Acinetobacter spp Grafikon 4f. Rezistencija na ispitivane antibiotike pokazana od strane Acinetobacter spp izolovane iz svih uzoraka bolesničkog materijala na nivou celog IZZZDIOV, pojedinačnih Klinika i uzrastnih grupa, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). Ova bakterija bila je u visokom procentu rezistentna na većinu ispitivanih antibiotika. Umeren nivo osetljivosti pokazan je jedino na klasu penema kod dece do 2 godine (61,9%) i dece uzrasta 2-18 godina (53,3%). Uzorci sa Klinike za hirurgiju pokazali su značajno viši nivo rezistencije na peneme u odnosu na one izolovane na Klinici za pedijatriju (28,0% : 66,7%, p<0,0001). 68 Enterococcus spp Grafikon 4g. Rezistencija na ispitivane antibiotike pokazana od strane Enterococcus spp izolovane iz svih uzoraka bolesničkog materijala na nivou celog IZZZDIOV, pojedinačnih Klinika i uzrastnih grupa, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). Bez obzira na kliniku i uzrast dece, ova bakterija pokazala je osetljivost samo na kombinacije beta-laktama+inhibitor (78,7%) i glikopeptide (99,4%), s time da je kod dece uzrasta od 2-18 godina pokazala osetljivost i na peniciline (70,4%). Izolati kod dece uzrasta do 2 godine pokazali su značajno veću rezistenciju na peniciline u odnosu na izolate kod starije dece (47,9% : 19,3%, p=0,0161). Uzorci sa Klinike za hirurgiju pokazali su značajno veću rezistenciju na peneme u odnosu na one sa Klinike za pedijatriju (35,3% : 72,4%, p=0,0017). 69 Enterobacter spp Grafikon 4h. Rezistencija na ispitivane antibiotike pokazana od strane Enterobacter spp izolovane iz svih uzoraka bolesničkog materijala na nivou celog IZZZDIOV, pojedinačnih Klinika i uzrastnih grupa, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). Bez obzira na Kliniku i uzrastnu grupu pacijenata, ova bakterija je bila osetljiva samo na peneme (100%) i hinolone (77,2%). Izolati Enterobacter spp sa Klinike za hirurgiju pokazali su značajno veću rezistenciju na inhibitore sinteze folata (26,3% : 65,9%, p=0,0002) i hinolone (6,7% : 46,4%, p<0,0001) u odnosu na izolate sa Klinike za pedijatriju. 70 4.2.5. Rezistencija bakterija u zavisnosti od godišnjih doba Escherichia coli Grafikon 5a. Rezistencija na ispitivane antibiotike pokazana od strane E. coli izolovane iz svih uzoraka bolesničkog materijala na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.) – prema godišnjim dobima i ukupno. Većina ispitivanih klasa antibiotika pokazuje nešto manju rezistenciju u proleće u odnosu na prosek, s time da se ne sagledava značajna razlika u nivou rezistencije u zavisnosti od godišnjeg doba. 71 Staphylococcus aureus Grafikon 5b. Rezistencija na ispitivane antibiotike pokazana od strane S. aureus izolovane iz svih uzoraka bolesničkog materijala na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.) – prema godišnjim dobima i ukupno. S. aureus se odlikuje malim procentom rezistencije na sve ispitivane grupe antibiotika, sem na peniciline. Ne uočava se razlika u rezistenciji između godišnjih doba. 72 Koagulaza negativni Staphylococcus spp Grafikon 5c. Rezistencija na ispitivane antibiotike pokazana od strane koagulaza negativnog Staphylococcus spp izolovanog iz svih uzoraka bolesničkog materijala na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.) – prema godišnjim dobima i ukupno. Ova bakterija pokazuje vrlo visoke procente rezistencije preko cele godine. Rezistencija na fusidinsku kiselinu tokom proleća bila je značajno niža od prosečne rezistencije na nivou cele godine (20,5% : 37,7%, p=0,0418). 73 Klebsiella pneumoniae Grafikon 5d. Rezistencija na ispitivane antibiotike pokazana od strane K. pneumoniae izolovane iz svih uzoraka bolesničkog materijala na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.) – prema godišnjim dobima i ukupno. Značajno veći procenat rezistencije u leto u odnosu na zimu zabeležen je na inhibitore sinteze folata (73,1% : 22,2%, p<0,0001). Nešto niži procenat rezistencije tokom jesenjih meseci u odnosu na prosek primećen je na aminoglikozide, inhibitore sinteze folata i hinolone. 74 Pseudomonas aeruginosa Grafikon 5e. Rezistencija na ispitivane antibiotike pokazana od strane P. aeruginosa izolovane iz svih uzoraka bolesničkog materijala na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.) – prema godišnjim dobima i ukupno. Primetan je manji procenat rezistencije tokom zimskih meseci u odnosu na leto za sve klase ispitivanih antibiotika. Značajnost razlike postoji kod parenteralnih cefalosporina (67,9% : 40,0%, p=0,0017), aminoglikozida (53,2% : 25,0%, p=0,0071) i penema (52,6% : 8,6%, p<0,0001). 75 Acinetobacter spp Grafikon 5f. Rezistencija na ispitivane antibiotike pokazana od strane Acinetobacter spp izolovane iz svih uzoraka bolesničkog materijala na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.) – prema godišnjim dobima i ukupno. Ova bakterija pokazala je značajno manji procenat rezistencije na peneme tokom leta u odnosu na zimu (35,6% : 75,0%, p=0,0052). 76 Enterococcus spp Grafikon 5g. Rezistencija na ispitivane antibiotike pokazana od strane Enterococcus spp izolovane iz svih uzoraka bolesničkog materijala na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.) – prema godišnjim dobima i ukupno. Kod ove bakterije nije pokazana značajnost u razlikama rezistencije u zavisnosti od godišnjih doba. 77 Enterobacter spp Grafikon 5h. Rezistencija na ispitivane antibiotike pokazana od strane Enterobacter spp izolovane iz svih uzoraka bolesničkog materijala na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.) – prema godišnjim dobima i ukupno. Rezistencija Enterobacter spp na parenteralne cefalosporine bila je značajno manja tokom proleća u odnosu na prosek za celu godinu (25,0% : 74,4%, p<0,0001). Rezistencija na hinolone tokom jeseni bila je značajno veća od godišnjeg proseka (44,1% : 22,8%, p=0,0298). Rezistencija na aminoglikozide tokom leta bila je značajno veća u odnosu na zimu (71,3% : 42,1%, p=0,0305). 78 4.2.6. Rezistencija bakterija u zavisnosti od vrste bolesničkog materijala Detaljan prikaz rezistencije bakterija u zavisnosti od vrste bolesničkog materijala, po pojedinačnim i klasama antibiotika, dat je u Prilogu: • Prilog 11-a – uzorci respiratornog trakta • Prilog 11-b – uzorci urina • Prilog 11-c – uzorci krvi • Prilog 11-d – uzorci briseva • Prilog 11-e – uzorci gastrointestinalnog trakta • Prilog 11-f – uzorci katetera • Prilog 11-g – uzorci čulnih organa • Prilog 11-h – uzorci cerebrospinalne tečnosti • Prilog 11-i – ostali uzorci Escherichia coli Grafikon 6a. Rezistencija na ispitivane antibiotike u zavisnosti od vrste bolesničkog materijala, pokazana od strane E. coli izolovane na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). 79 Iz uzoraka respiratornog trakta, izolati E. coli su pokazali osetljivost na kombinacije beta-laktama+inhibitor (83,4%), hinolone (98,8%) i peneme (99,4%). Izolati iz urina i briseva bili su osetljivi na kombinacije beta-laktama+inhibitor (73,2% i 80%), aminoglikozide (69,2% i 67,4%), peneme (99,3% i 100%) i hinolone (91,5% i 82,7%), dok je E. coli izolovana iz hemokultura pokazala osetljivost na kombinacije beta-laktama+inhibitor (88,2%), peneme (100%) i hinolone (94,1%). E. coli izolovana iz uzoraka gastrointestinalnog trakta bila je osetljiva na kombinacije beta- laktama+inhibitor (91,3%), parenteralne i peroralne cefalosporine (73,9% na obe klase), aminoglikozide (87%), hinolone (87%) i peneme (100%). E. coli izolovana iz respiratornog trakta pokazala je značajno veći procenat rezistencije u odnosu na izolate iz hemokultura prema peroralnim cefalosporinima (86,3% : 70,6%, p=0,0448) i parenteralnim cefalosporinima (86,9% : 70,6%, p=0,0337). Značajno veća rezistencija izolata E. coli iz respiratornog trakta u odnosu na urinokulture pokazana je prema aminoglikozidima (60,8% : 30,8%, p<0,0001), inhibitorima sinteze folata (85,5% : 54,5%, p<0,0001) i penicilinima (95,3% : 73,1%, p<0,0001). Izolati E. coli iz uzoraka urina bili su značajno rezistentniji prema hinolonima (8,5% : 1,2%, p=0,0294) i kombinaciji beta-laktama+inhibitor (26,8% : 16,6%, p=0,0091) u odnosu na izolate iz respiratornog trakta. E. coli izolovana iz hemokultura pokazala je značajno veći nivo rezistencije na inhibitore sinteze folata u odnosu na izolate iz urina (82,4% : 54,5%, p=0,0458). 80 Staphylococcus aureus Grafikon 6b. Rezistencija na ispitivane antibiotike u zavisnosti od vrste bolesničkog materijala, pokazana od strane S. aureus izolovane na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). Staphylococcus aureus je pokazao visok procenat osetljivosti na sve ispitivane klase antibiotika, sem na peniciline. Nije bilo značajnosti razlike u nivou rezistencije u zavisnosti od vrste bolesničkog materijala iz kojeg je ova bakterija izolovana. 81 Koagulaza negativni Staphylococcus spp Grafikon 6c. Rezistencija na ispitivane antibiotike u zavisnosti od vrste bolesničkog materijala, pokazana od strane koagulaza negativnog Staphylococcus spp izolovanog na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). Koagulaza negativni Staphylococcus spp pokazao je visok procenat rezistencije prema ispitivanim klasama antibiotika, bez značajnih razlika u rezistenciji u zavisnosti od vrste bolesničkog materijala iz kojeg je bakterija bila izolovana. 82 Klebsiella pneumoniae Grafikon 6d. Rezistencija na ispitivane antibiotike u zavisnosti od vrste bolesničkog materijala, pokazana od strane K. pneumoniae izolovane na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). Izolati K. pneumoniae iz hemokultura pokazali su značajno veću rezistenciju prema kombinaciji beta-laktama+inhibitor (77,1% : 41,6%, p<0,0001), peroralnim cefalosporinima (100% : 80,5%, p=0,0002) i parenteralnim cefalosporinima (100% : 78,3%, p<0,0001) u odnosu na izolate iz respiratornog trakta. Takođe, izolati iz hemokultura bili su značajno rezistentniji od onih iz urinokultura na kombinacije beta- laktama+inhibitor (77,1% : 42,4%, p<0,0001), peroralne cefalosporine (100% : 58,3%, p<0,0001), parenterale cefalosporine (100% : 51,4%, p<0,0001) i aminoglikozide (68,6% : 37,4%, p=0,0003). K. pneumoniae izolovana iz respiratornog trakta pokazala je značajno veću rezistenciju u odnosu na izolate iz urina na peroralne cefalosporine (80,5% : 58,3%, p=0,0003), parenteralne cefalosporine (78,3% : 51,4%, p<0,0001) i aminoglikozide (58,7% : 37,4%, p=0,0062). 83 Izolati ove bakterije iz urinokultura pokazali su veći nivo rezistencije prema hinolonima, kako u poređenju sa izolatima iz respiratornog trakta (32,0% : 6,3%, p=0,0002), tako i u odnosu na izolate iz hemokultura (32,0% : 5,8%, p=0,0037). Pseudomonas aeruginosa Grafikon 6e. Rezistencija na ispitivane antibiotike u zavisnosti od vrste bolesničkog materijala, pokazana od strane P. aeruginosa izolovane na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). Kod izolata Pseudomonas aeruginosa iz uzoraka urina zabeležena je osetljivost na hinolone (67,4%) i peneme (88,9%), dok je kod izolata iz gastrointestinalnog trakta zabeležena osetljivost na kombinacije beta-laktama+inhibitor (81,8%), aminoglikozide (70,4%) i hinolone (95,5%). Pseudomonas aeruginosa iz uzoraka respiratornog sistema pokazuje najveći procenat rezistencije na ispitivane antibiotike, s time da je rezistencija ispod 50% pokazana samo na hinolone. 84 Izolati iz urinokultura bili su značajno osetljiviji na parenteralne cefalosporine (45,2% : 67,1%, p=0,023), dok su izolati iz gastrointestinalnog trakta bili značajno osetljiviji na aminoglikozide (29,6% : 51,2%, p=0,0119) i hinolone (4,5% : 30,7%, p=0,0095) u odnosu na prosek za sve vrste bolesničkog materijala. Acinetobacter spp Grafikon 6f. Rezistencija na ispitivane antibiotike u zavisnosti od vrste bolesničkog materijala, pokazana od strane Acinetobacter spp izolovane na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). Acinetobacter spp, bez obzira na vrstu biološkog materijala iz kojeg je izolovan, pokazuje visoki procenat rezistencije prema ispitivanim klasama antibiotika. Umerena osetljivost pokazana je jedino na peneme i kretala se od 62,8% (u izolatima iz respiratornog trakta) do 72,7% (u izolatima iz uzoraka briseva). 85 Enterococcus spp Grafikon 6g. Rezistencija na ispitivane antibiotike u zavisnosti od vrste bolesničkog materijala, pokazana od strane Enterococcus spp izolovane na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). Izolati Enterococcus spp iz urinokultura bili značajno manje rezistentni na peneme (29,8% : 46,4%, p=0,04) u odnosu na prosečnu rezistenciju za sve vrste bolesničkog materijala. Izolati ove bakterije iz uzoraka briseva bili su manje rezistentni na peniciline (14,8% : 38,1%, p=0,018) u odnosu na prosečnu rezistenciju za sve vrste bolesničkog materijala. 86 Enterobacter spp Grafikon 6h. Rezistencija na ispitivane antibiotike u zavisnosti od vrste bolesničkog materijala, pokazana od strane Enterobacter spp izolovane na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). Enterobacter spp pokazuje visoki procenat rezistencije prema većini ispitivanih antibiotika, te nema statistički značajne razlike u osetljivosti u zavisnosti od vrste bolesničkog materijala. 87 4.2.7. Multirezistencija bakterija u zavisnosti od vrste bolesničkog materijala Escherichia coli Tabela 15a. Udeo osetljivih, rezistentnih i multirezistentnih izolata E. coli u zavisnosti od vrste bolesničkog materijala na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). Vrsta bolesničkog materijala Osetljivo na sve klase ispitivanih antibiotika Rezistentno na 1 klasu antibiotika Rezistentno na 2 klase antibiotika Rezistentno na 3 ili više klasa antibiotika (multi-rezistentno) Ukupno izolata # izolata % # izolata % # izolata % # izolata % Urinokulture 66 21,78 29 9,57 27 8,91 181 59,74 303 Uzorci respiratornog trakta 3 3,61 2 2,41 3 3,61 75 90,36 83 Uzorci gastrointestinalnog trakta 8 34,78 5 21,74 3 13,04 7 30,43 23 Ostali uzorci 15 20,00 8 10,67 13 17,33 39 52,00 75 Ukupno 92 19,01 44 9,09 46 9,50 302 62,40 484 # izolata - broj izolata. % - procentualni udeo datog broja izolata u ukupnom broju izolata date kategorije. 59,74% izolata E. coli iz uzoraka urina bilo je multirezistentno, dok je oko 21,78% izolata bilo osetljivo na sve klase antibiotika. E. coli izolovana iz uzoraka respiratornog trakta pokazala je multirezistenciju u 90,36% slučajeva. U uzorcima gastrointestinalnog trakta pokazana je multirezistencija E. coli od 30,43%, dok je oko 34,78% izolata bilo osetljivo na sve ispitivane klase antibiotika. Ukupno, za sve vrste bolesničkog materijala, 19% uzoraka E. coli bilo je osetljivo na sve ispitivane klase antibiotika. 88 Staphylococcus aureus Tabela 15b. Udeo osetljivih, rezistentnih i multirezistentnih izolata S. aureus u zavisnosti od vrste bolesničkog materijala na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). Vrsta bolesničkog materijala Osetljivo na sve klase ispitivanih antibiotika Rezistentno na 1 klasu antibiotika Rezistentno na 2 klase antibiotika Rezistentno na 3 ili više klasa antibiotika (multi-rezistentno) Ukupno izolata # izolata % # izolata % # izolata % # izolata % Uzorci respiratornog trakta 8 4,91 140 85,89 5 3,07 10 6,13 163 Uzorci briseva 1 2,50 30 75,00 3 7,50 6 15,00 40 Ostali uzorci 15 30,61 23 46,94 8 16,33 3 6,12 49 Ukupno 24 9,52 193 76,59 16 6,35 19 7,54 252 # izolata - broj izolata. % - procentualni udeo datog broja izolata u ukupnom broju izolata date kategorije. Najveći procenat izolata ove bakterije bio je rezistentan na jednu klasu ispitivanih antibiotika. Najveći procenat multirezistencije (15%) zabeležen je kod izolata iz uzoraka briseva. Ukupno, za sve vrste bolesničkog materijala, 9,52% uzoraka bilo je osetljivo na sve ispitivane klase antibiotika. Koagulaza negativni Staphylococcus spp Tabela 15c. Udeo osetljivih, rezistentnih i multirezistentnih izolata koagulaza negativnog Staphylococcus spp u zavisnosti od vrste bolesničkog materijala na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). Vrsta bolesničkog materijala Osetljivo na sve klase ispitivanih antibiotika Rezistentno na 1 klasu antibiotika Rezistentno na 2 klase antibiotika Rezistentno na 3 ili više klasa antibiotika (multi-rezistentno) Ukupno izolata # izolata % # izolata % # izolata % # izolata % Hemokulture 6 4,03 8 5,37 10 0,00 125 83,89 149 Uzorci katetera 1 2,13 4 8,51 4 8,51 38 80,85 47 Ostali uzorci 5 10,64 7 14,89 6 12,77 29 61,70 47 Ukupno 12 4,94 19 7,82 20 8,23 192 79,01 243 # izolata - broj izolata. % - procentualni udeo datog broja izolata u ukupnom broju izolata date kategorije. Koagulaza negativni Staphylococcus spp izolovan je uglavnom iz hemokultura i uzoraka katetera, gde je preko 80% izolata pokazalo multirezistenciju. Ukupno, za sve vrste bolesničkog materijala, 4,94% izolata bilo je osetljivo na sve ispitivane klase antibiotika. 89 Klebsiella pneumoniae Tabela 15d. Udeo osetljivih, rezistentnih i multirezistentnih izolata K. pneumoniae u zavisnosti od vrste bolesničkog materijala na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). Vrsta bolesničkog materijala Osetljivo na sve klase ispitivanih antibiotika Rezistentno na 1 klasu antibiotika Rezistentno na 2 klase antibiotika Rezistentno na 3 ili više klasa antibiotika (multi-rezistentno) Ukupno izolata # izolata % # izolata % # izolata % # izolata % Uzorci respiratornog trakta 0 0,00 8 12,50 4 6,25 52 81,25 64 Hemokulture 0 0,00 0 0,00 0 0,00 37 100,00 37 Urinokulture 1 2,70 9 24,32 3 8,11 24 64,86 37 Uzorci gastrointestinalnog trakta 0 0,00 5 13,16 0 0,00 33 86,84 38 Ostali uzorci 0 0,00 1 3,33 2 6,67 27 90,00 30 Ukupno 1 0,49 23 11,17 9 4,37 173 83,98 206 # izolata - broj izolata. % - procentualni udeo datog broja izolata u ukupnom broju izolata date kategorije. Izolati K. pneumoniae iz uzoraka krvi bili su 100% multirezistentni, dok su oni iz uzoraka gastrointestinalnog i respiratornog trakta pokazali nivo multirezistencije od 86,8% odn. 81,2%. Na sve ispitivane antibiotike bio je osetljiv 1 od ukupno 206 izolata ove bakterije tokom jednogodišnjeg perioda. Pseudomonas aeruginosa Tabela 15e. Udeo osetljivih, rezistentnih i multirezistentnih izolata P. aeruginosa u zavisnosti od vrste bolesničkog materijala na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). Vrsta bolesničkog materijala Osetljivo na sve klase ispitivanih antibiotika Rezistentno na 1 klasu antibiotika Rezistentno na 2 klase antibiotika Rezistentno na 3 ili više klasa antibiotika (multi-rezistentno) Ukupno izolata # izolata % # izolata % # izolata % # izolata % Uzorci respiratornog trakta 0 0,00 5 6,67 13 17,33 57 76,00 75 Urinokulture 4 22,22 3 16,67 3 16,67 8 44,44 18 Ostali uzorci 2 4,44 3 6,67 11 24,44 29 64,44 45 Ukupno 6 4,35 11 7,97 27 19,57 94 68,12 138 # izolata - broj izolata. % - procentualni udeo datog broja izolata u ukupnom broju izolata date kategorije. P. aeruginosa iz uzoraka respiratornog trakta ispoljio je multirezistenciju u 76% izolata. Ista bakterija izolovana iz urina pokazala je multirezistenciju od 44,4%. Izolati iz uzoraka respiratornog trakta ni u jednom slučaju nisu bili osetljivi na sve ispitivane antibiotike, dok je u uzorcima urina ovo bio slučaj u 22,2% izolata. 90 Ukupno, za sve vrste bolesničkog materijala, 4,35% izolata bilo je osetljivo na sve ispitivane klase antibiotika. Acinetobacter spp Tabela 15f. Udeo osetljivih, rezistentnih i multirezistentnih izolata Acinetobacter spp u zavisnosti od vrste bolesničkog materijala na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). Vrsta bolesničkog materijala Osetljivo na sve klase ispitivanih antibiotika Rezistentno na 1 klasu antibiotika Rezistentno na 2 klase antibiotika Rezistentno na 3 ili više klasa antibiotika (multi-rezistentno) Ukupno izolata # izolata % # izolata % # izolata % # izolata % Uzorci respiratornog trakta 1 1,16 2 2,33 1 0,00 82 95,35 86 Uzorci briseva 0 0,00 0 0,00 0 0,00 22 100,00 22 Ostali uzorci 0 0,00 0 0,00 0 0,00 26 100,00 26 Ukupno 1 0,75 2 1,49 1 0,75 130 97,01 134 # izolata - broj izolata. % - procentualni udeo datog broja izolata u ukupnom broju izolata date kategorije. Ova bakterija najčešće je izolovana iz uzoraka respiratornog sistema. Bez obzira na vrstu bolesničkog materijala, izolati ove bakterije bili su u gotovo 100% slučajeva multirezistentni. Samo je jedan od ukupno 134 testirana izolata ove bakterije bio osetljiv na sve ispitivane klase antibiotika. Enterococcus spp Tabela 15g. Udeo osetljivih, rezistentnih i multirezistentnih izolata Enterococcus spp u zavisnosti od vrste bolesničkog materijala na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). Vrsta bolesničkog materijala Osetljivo na sve klase ispitivanih antibiotika Rezistentno na 1 klasu antibiotika Rezistentno na 2 klase antibiotika Rezistentno na 3 ili više klasa antibiotika (multi-rezistentno) Ukupno izolata # izolata % # izolata % # izolata % # izolata % Urinokulture 7 14,00 16 32,00 9 18,00 18 36,00 50 Hemokulture 0 0,00 0 0,00 5 41,67 7 58,33 12 Uzorci briseva 1 7,14 0 0,00 3 21,43 10 71,43 14 Uzorci gastrointestinalnog trakta 0 0,00 0 0,00 1 11,11 8 88,89 9 Uzorci katetera 0 0,00 3 12,50 1 4,17 20 83,33 24 Ostali uzorci 0 0,00 0 0,00 4 44,44 5 55,56 9 Ukupno 8 6,78 19 16,10 23 19,49 68 57,63 118 # izolata - broj izolata. % - procentualni udeo datog broja izolata u ukupnom broju izolata date kategorije. Enterococcus spp najčešće je izolovan iz uzoraka urina i upravo ovi izolati pokazali su najmanji procenat multirezistencije (36%). Izolati iz uzoraka 91 gastrointestinalnog trakta i katetera pokazali su multirezistenciju od 88,89% odn. 83,33%. Ukupno, za sve vrste bolesničkog materijala, 6,8% izolata pokazalo je osetljivost na sve ispitivane klase antibiotika. Enterobacter spp Tabela 15h. Udeo osetljivih, rezistentnih i multirezistentnih izolata Enterobacter spp u zavisnosti od vrste bolesničkog materijala na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). Vrsta bolesničkog materijala Osetljivo na sve klase ispitivanih antibiotika Rezistentno na 1 klasu antibiotika Rezistentno na 2 klase antibiotika Rezistentno na 3 ili više klasa antibiotika (multi-rezistentno) Ukupno izolata # izolata % # izolata % # izolata % # izolata % Uzorci respiratornog trakta 0 0,00 1 1,92 2 3,85 49 94,23 52 Hemokulture 0 0,00 0 0,00 0 0,00 7 100,00 7 Uzorci gastrointestinalnog trakta 0 0,00 0 0,00 2 11,11 16 88,89 18 Ostali uzorci 1 4,76 0 0,00 0 0,00 20 95,24 21 Ukupno 1 1,02 1 1,02 4 4,08 92 93,88 98 # izolata - broj izolata. % - procentualni udeo datog broja izolata u ukupnom broju izolata date kategorije. Enterobacter spp bio je najčešće izolovan iz uzoraka respiratornog trakta. 100% izolata ove bakterije iz uzoraka krvi bilo je multirezistentno, dok je kod uzoraka gastrointestinalnog i respiratornog trakta multirezistenciju pokazalo 88,89% odn. 94,23% izolata. Ukupno, za sve vrste bolesničkog materijala, 1 od 98 izolata Enterobacter spp bio osetljiv na sve ispitivane antibiotike. 92 4.2.8. Multirezistencija bakterija u zavisnosti od Klinike, uzrasta i pola Escherichia coli Tabela 16a. Udeo osetljivih, rezistentnih i multirezistentnih izolata E. coli izolovanih iz svih uzoraka bolesničkog materijala, na nivou celog IZZZDIOV, pojedinačnih Klinika i uzrastnih grupa, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). Klinike i uzrastne grupe Osetljivo na sve klase ispitivanih antibiotika Rezistentno na 1 klasu antibiotika Rezistentno na 2 klase antibiotika Rezistentno na 3 ili više klasa antibiotika (multi-rezistentno) Ukupno izolata # izolata % # izolata % # izolata % # izolata % Pedijatrija - do 2 g. 28 10,98 20 7,84 13 5,10 194 76,08 255 Pedijatrija - 2-18 g. 31 39,74 9 11,54 12 15,38 26 33,33 78 Hirurgija 20 26,67 7 9,33 14 18,67 34 45,33 75 Rehabilitacija 5 27,78 1 5,56 2 11,11 10 55,56 18 Ceo IZZZDIOV 84 19,72 37 8,69 41 9,62 264 61,97 426 # izolata - broj izolata. % - procentualni udeo datog broja izolata u ukupnom broju izolata date kategorije. Zabeležena je značajna razlika u nivou multirezistencije kod izolata E. coli između dve uzrastne grupe (do 2 i 2-18 godina) (76,08% : 33,33%, p<0,0001). Na Klinici za hirurgiju, multirezistentni sojevi izolovani su u 45,33% slučajeva, dok je ovaj procenat na Klinici za habilitaciju i rehabilitaciju bio 55,56%. Udeo izolata osetljivih na sve ispitivane antibiotike bio je najmanji kod dece do 2 godine (10,98%), a najveći kod dece uzrasta 2-18 godina (39,74%). Tabela 17. Udeo osetljivih, rezistentnih i multirezistentnih izolata E. coli izolovanih iz svih uzoraka bolesničkog materijala na nivou celog IZZZDIOV, u zavisnosti od pola i uzrasta pacijenata, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). Uzrastne grupe i pol pacijenata Osetljivo na sve klase ispitivanih antibiotika Rezistentno na 1 klasu antibiotika Rezistentno na 2 klase antibiotika Rezistentno na 3 ili više klasa antibiotika (multi-rezistentno) Ukupno izolata # izolata % # izolata % # izolata % # izolata % Uzrast do 2 godine Ukupno 44 15,4 28 9,8 75 26,2 139 48,6 286 Dečaci 17 11,0 11 7,1 39 25,3 87 56,5 154 Devojčice 27 20,5 17 12,9 36 27,3 52 39,4 132 Uzrast 2-18 godina Ukupno 55 33,3 32 19,4 30 18,2 48 29,1 165 Dečaci 14 28,0 9 18,0 9 18,0 18 36,0 50 Devojčice 41 35,7 23 20,0 21 18,3 30 26,1 115 # izolata - broj izolata. % - procentualni udeo datog broja izolata u ukupnom broju izolata date kategorije. E. coli izolovana kod dečaka pokazala je veći procenat multirezistencije u odnosu na izolate kod devojčica u obe uzrastne grupe, s time da je kod dece uzrasta do 2 godine postignuta statistička značajnost (56,5% : 39,4%, p=0,0057). 93 Staphylococcus aureus Tabela 16b. Udeo osetljivih, rezistentnih i multirezistentnih izolata S. aureus izolovanih iz svih uzoraka bolesničkog materijala, na nivou celog IZZZDIOV, pojedinačnih Klinika i uzrastnih grupa, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). Klinike i uzrastne grupe Osetljivo na sve klase ispitivanih antibiotika Rezistentno na 1 klasu antibiotika Rezistentno na 2 klase antibiotika Rezistentno na 3 ili više klasa antibiotika (multi-rezistentno) Ukupno izolata # izolata % # izolata % # izolata % # izolata % Pedijatrija - do 2 g. 8 12,70 46 73,02 3 4,76 6 9,52 63 Pedijatrija - 2-18 g. 8 7,41 84 77,78 9 8,33 7 6,48 108 Hirurgija 2 4,00 44 88,00 1 2,00 3 6,00 50 Ceo IZZZDIOV 18 8,14 174 78,73 13 5,88 16 7,24 221 # izolata - broj izolata. % - procentualni udeo datog broja izolata u ukupnom broju izolata date kategorije. Ova bakterija najčešće je izolovana kod dece uzrasta 2-18 godina. Izolati ove bakterijske vrste su u najvećem procentu bili rezistentni samo na jednu klasu antibiotika, dok multirezistencija ni u jednoj grupi nije dostigla 10%. Osetljivost na sve ispitivane antibiotike pokazana je kod 8,14% izolata. Koagulaza negativni Staphylococcus spp Tabela 16c. Udeo osetljivih, rezistentnih i multirezistentnih izolata koagulaza negativnog Staphylococcus spp izolovanog iz svih uzoraka bolesničkog materijala, na nivou celog IZZZDIOV, pojedinačnih Klinika i uzrastnih grupa, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). Klinike i uzrastne grupe Osetljivo na sve klase ispitivanih antibiotika Rezistentno na 1 klasu antibiotika Rezistentno na 2 klase antibiotika Rezistentno na 3 ili više klasa antibiotika (multi-rezistentno) Ukupno izolata # izolata % # izolata % # izolata % # izolata % Pedijatrija - do 2 g. 4 5,41 4 5,41 7 0,00 59 79,73 74 Pedijatrija - 2-18 g. 1 2,70 1 2,70 2 5,41 33 89,19 37 Hirurgija 5 4,90 13 12,75 7 6,86 77 75,49 102 Ceo IZZZDIOV 10 4,69 18 8,45 16 7,51 169 79,34 213 # izolata - broj izolata. % - procentualni udeo datog broja izolata u ukupnom broju izolata date kategorije. Ova bakterija najčešće je bila izolovana na Klinici za hirurgiju, dok je najveći procenat multirezistencije (89,19%) zabeležen na Klinici za pedijatriju u uzrastnoj grupi dece 2-18 godina. U obe uzrastne grupe i na obe Klinike zabeležen je visok procenat multirezistentnih sojeva (75,49% - 89,19%). Osetljivost na sve ispitivane antibiotike pokazana je kod 4,69% izolata. 94 Klebsiella pneumoniae Tabela 16d. Udeo osetljivih, rezistentnih i multirezistentnih izolata K. pneumoniae izolovanih iz svih uzoraka bolesničkog materijala, na nivou celog IZZZDIOV, pojedinačnih Klinika i uzrastnih grupa, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). Klinike i uzrastne grupe Osetljivo na sve klase ispitivanih antibiotika Rezistentno na 1 klasu antibiotika Rezistentno na 2 klase antibiotika Rezistentno na 3 ili više klasa antibiotika (multi-rezistentno) Ukupno izolata # izolata % # izolata % # izolata % # izolata % Pedijatrija - do 2 g. 1 0,70 14 9,86 5 3,52 122 85,92 142 Pedijatrija - 2-18 g. 0 0,00 4 19,05 1 4,76 16 76,19 21 Hirurgija 0 0,00 3 10,34 3 10,34 23 79,31 29 Ceo IZZZDIOV 1 0,52 21 10,94 9 4,69 161 83,85 192 # izolata - broj izolata. % - procentualni udeo datog broja izolata u ukupnom broju izolata date kategorije. Najveći broj izolata ove bakterije zabeležen je u uzrastnoj grupi dece do 2 godine (142 izolata), gde je pokazala i najveći nivo multirezistencije (85,92%). U uzrastnoj grupi 2-18 godina, procenat multirezistencije bio je 76,19%. Na Klinici za hirurgiju, 79,31% izolata bilo je multirezistentno. Pseudomonas aeruginosa Tabela 16e. Udeo osetljivih, rezistentnih i multirezistentnih izolata P. aeruginosa izolovanih iz svih uzoraka bolesničkog materijala, na nivou celog IZZZDIOV, pojedinačnih Klinika i uzrastnih grupa, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). Klinike i uzrastne grupe Osetljivo na sve klase ispitivanih antibiotika Rezistentno na 1 klasu antibiotika Rezistentno na 2 klase antibiotika Rezistentno na 3 ili više klasa antibiotika (multi-rezistentno) Ukupno izolata # izolata % # izolata % # izolata % # izolata % Pedijatrija - do 2 g. 2 4,35 6 13,04 5 10,87 33 71,74 46 Pedijatrija - 2-18 g. 1 2,63 3 7,89 9 23,68 25 65,79 38 Hirurgija 1 2,13 1 2,13 13 27,66 32 68,09 47 Ceo IZZZDIOV 4 3,05 10 7,63 27 20,61 90 68,70 131 # izolata - broj izolata. % - procentualni udeo datog broja izolata u ukupnom broju izolata date kategorije. Izolati ove bakterije pokazali su prosečnu multirezistenciju od 68,7%. Nisu bile evidentne značajne razlike u multirezistenciji između klinika i uzrastnih grupa. U celom ispitivanom uzorku u jednogodišnjem periodu (131 izolat), svega je 4 izolata bilo osetljivo na sve ispitivane klase antibiotika. 95 Acinetobacter spp Tabela 16f. Udeo osetljivih, rezistentnih i multirezistentnih izolata Acinetobacter spp izolovanih iz svih uzoraka bolesničkog materijala, na nivou celog IZZZDIOV, pojedinačnih Klinika i uzrastnih grupa, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). Klinike i uzrastne grupe Osetljivo na sve klase ispitivanih antibiotika Rezistentno na 1 klasu antibiotika Rezistentno na 2 klase antibiotika Rezistentno na 3 ili više klasa antibiotika (multi-rezistentno) Ukupno izolata # izolata % # izolata % # izolata % # izolata % Pedijatrija - do 2 g. 0 0,00 0 0,00 1 0,00 70 98,59 71 Pedijatrija - 2-18 g. 1 7,14 2 14,29 0 0,00 11 78,57 14 Hirurgija 0 0,00 0 0,00 0 0,00 36 100,00 36 Ceo IZZZDIOV 1 0,83 2 1,65 1 0,83 117 96,69 121 # izolata - broj izolata. % - procentualni udeo datog broja izolata u ukupnom broju izolata date kategorije. Ova bakterija najčešće je bila izolovana na Klinici za pedijatriju i to u uzrastnoj grupi dece do 2 godine. Izolati Acinetobacter spp bili su multirezistentni u skoro 100% slučajeva. Zabeležena je značajno veća multirezistencija u uzrastnoj grupi dece do 2 godine (98,59% : 78,57%, p=0,0132) u odnosu na stariju decu na Klinici za pedijatriju. Samo je jedan izolat (od ukupno 121) pokazao osetljivost na sve ispitivane klase antibiotike. Enterococcus spp Tabela 16g. Udeo osetljivih, rezistentnih i multirezistentnih izolata Enterococcus spp izolovanih iz svih uzoraka bolesničkog materijala, na nivou celog IZZZDIOV, pojedinačnih Klinika i uzrastnih grupa, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). Klinike i uzrastne grupe Osetljivo na sve klase ispitivanih antibiotika Rezistentno na 1 klasu antibiotika Rezistentno na 2 klase antibiotika Rezistentno na 3 ili više klasa antibiotika (multi-rezistentno) Ukupno izolata # izolata % # izolata % # izolata % # izolata % Pedijatrija - do 2 g. 4 12,90 6 19,35 6 19,35 15 48,39 31 Pedijatrija - 2-18 g. 2 8,70 5 21,74 8 34,78 8 34,78 23 Hirurgija 1 1,89 7 13,21 7 13,21 38 71,70 53 Ceo IZZZDIOV 7 6,54 18 16,82 21 19,63 61 57,01 107 # izolata - broj izolata. % - procentualni udeo datog broja izolata u ukupnom broju izolata date kategorije. Na Klinici za hirurgiju zabeležen je najviši procenat multirezistencije od 71,7%. Na Klinici za pedijatriju zabeležen je nešto veći procenat multirezistencije u uzrastnoj grupi dece do 2 godine (48,39%) u odnosu na stariju decu (34,78%). Na sve ispitivane antibiotike bilo je osetljivo 6,54% izolata. 96 Enterobacter spp Tabela 16h. Udeo osetljivih, rezistentnih i multirezistentnih izolata Enterobacter spp izolovanih iz svih uzoraka bolesničkog materijala, na nivou celog IZZZDIOV, pojedinačnih Klinika i uzrastnih grupa, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). Klinike i uzrastne grupe Osetljivo na sve klase ispitivanih antibiotika Rezistentno na 1 klasu antibiotika Rezistentno na 2 klase antibiotika Rezistentno na 3 ili više klasa antibiotika (multi-rezistentno) Ukupno izolata # izolata % # izolata % # izolata % # izolata % Pedijatrija - do 2 g. 0 0,00 1 2,38 3 7,14 38 90,48 42 Pedijatrija - 2-18 g. 0 0,00 0 0,00 0 0,00 11 100,00 11 Hirurgija 1 2,44 0 0,00 1 2,44 39 95,12 41 Ceo IZZZDIOV 1 1,06 1 1,06 4 4,26 88 93,62 94 # izolata - broj izolata. % - procentualni udeo datog broja izolata u ukupnom broju izolata date kategorije. Na svim klinikama i u svim uzrastnim grupama, izolati ove bakterije pokazali su veoma visok procenat multirezistencije (90,48 – 100%). Najniži procenat multirezistencije od 90,48% zabeležen je na Klinici za pedijatriju u uzrastnoj grupi dece do 2 godine. Prosek multirezistencije za obe Klinike i uzrastne grupe tokom ispitivanog perioda bio je 93,62%. Samo je jedan od 94 izolata ove bakterije pokazao osetljivost na sve ispitivane antibiotike tokom jednogodišnjeg perioda studije. 97 4.2.9. Fenotipovi rezistencije bakterija po Klinikama i uzrastnim grupama Escherichia coli Tabela 18a. Fenotipovi rezistencije bakterije E. coli izolovane iz svih uzoraka bolesničkog materijala na Klinici za pedijatriju kod dece do 2 godine, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). FEP CHL AMP SAM CAZ SXT CEC LEX GEN CRO CFM TCY AMC NAL PPA AMK CIP TZP IPM ETP OFX MEM # R # K # I / / / / / / 0 0 17 / / / / / / / 0 0 4 / / / / / / / / 0 0 1 / / / / / / / / 0 0 3 / / / / / / / / / / / / / 0 0 1 / / / / / / / / / / / / / / / / 0 0 2 / / / R / / 1 1 2 / / R / / / / 1 1 1 / / R / / / / 1 1 6 / / R / / / / / 1 1 2 / / R / / / / / / 1 1 1 / / R / / / / / / / / / / / 1 1 1 / / R / / / / / / / / / / / 1 1 1 / / / / R / / / / / / / / / / 1 1 1 / / / / R / / / / / / / / / / / / 1 1 1 / / / / / / / R / / / / / / / / / / 1 1 1 / / / R R / / / 2 1 1 / / / R R / / / / 2 1 1 / / / / R R / / / 2 1 1 / / R / R / / / 2 2 2 / / R R / / / / 2 2 2 / / R / R / / / / / 2 2 1 / / R / / R / / / / / / / / / / 2 2 1 / / R / / R / / / / / / / / / / / 2 2 1 / / / / / / / R / / R / / / / / / / / 2 2 1 / R / / / / / / R / / / / / / / / / / 2 2 3 / / R / / R R / / 3 2 1 / / R / / R R / / / / 3 2 1 / / R R / R / / / 3 3 1 / / R / / R / R / / 3 3 1 / R / R / / R / / / / 3 3 1 / / R / R R / / / / / / 3 3 1 / / R / R R R / / / 4 3 1 / / R R / R R / / / 4 3 1 / / R R / R / R / / 4 3 2 / / R / R R R / / / / / / / / / / / 4 3 1 / / R R / R R / R / / 5 3 1 / / R R / R R / / / 4 4 1 / / R / / R / R R / / 4 4 1 98 FEP CHL AMP SAM CAZ SXT CEC LEX GEN CRO CFM TCY AMC NAL PPA AMK CIP TZP IPM ETP OFX MEM # R # K # I / / R / R / R R R / / 5 4 1 / / R / R R R R / / / 5 4 2 / / R / / R / R R R / / 5 4 1 / / R / / R R R R / / / 5 4 1 / / R / R R R R / / / / / 5 4 1 / / R / / R R R / / R / / 5 4 1 / / R / / R R R R / / / / / / / 5 4 1 / / R / R R R R / R / / 6 4 1 / / R / R R R R R / / / 6 4 1 / / R / / R R R R R / / / 6 4 2 / / R / / R R R R R / / / 6 4 1 / / R / R R R R R / / / / / / 6 4 1 / / R / R / R R R R / / / / / / 6 4 1 / / R / / R / / R R R / / / / 5 5 1 / / R R / R R R R / / / 6 5 11 / / R R / R R R R / / / / 6 5 1 R / R / / R R R R / / / / / / / 6 5 1 / / R / R R R R R R / / / 7 5 3 / / R R / R R R R R / / / 7 5 3 / / R R / R R R R R / / / 7 5 1 / / R R / R R R R / R / / 7 5 3 / / R / R R R R R R / / / / 7 5 1 / / R / / R R R R R R / / / 7 5 11 / / R R / / R R R R R / / / 7 5 1 / / R / R R R R R R / / / / / 7 5 8 / / R / R R R R R R / / / / / / 7 5 15 / / R R / R R R R R / R / / 8 5 1 / / R R / R R R R R / R / / 8 5 2 / / R R / R R R R R / R / / 8 5 1 / / R / / R R R R R R / R / / 8 5 1 R / R / R R R R R / / / / R / / 8 5 1 / / R / R R R R R R / / / / R / / 8 5 10 / / R R / R R R R / R R R / / 9 5 1 / / R / R R R R R / / R / / / / 7 6 1 / R R / R R R R R R / / / 8 6 2 / / R / R R R R R R / R / / 8 6 1 / / R R / R R R R R R / / / 8 6 25 / / R / / R R R R R R / R / / 8 6 2 / / R R / R R R R R R / / / / 8 6 1 / / R R / R R R R R R / / / / 8 6 2 / / R / / R R R R R R / R / / / 8 6 1 / / R / R R R R R R / / R / / / 8 6 3 R / R / R R R R R R / / / / / / 8 6 5 / / R / R R R R R R / / R / / / / 8 6 7 R / R / R R R R R R / / / / / / / 8 6 1 / / R R / R R R R R R / R / / 9 6 3 / / R R / R R R R R R / R / / 9 6 6 99 FEP CHL AMP SAM CAZ SXT CEC LEX GEN CRO CFM TCY AMC NAL PPA AMK CIP TZP IPM ETP OFX MEM # R # K # I / / R / / R R R R R R / R R / / 9 6 1 / / R R / R R R R R R / R / / / 9 6 1 / / R R / R R R R R R / R / / / 9 6 2 / / R / R R R R R R / / / / R R / 9 6 1 R / R / R R R R R / / R / / R / / 9 6 1 R / R / R R R R R R / / / / R / / 9 6 5 / / R / R R R R R R / / R / / R / / 9 6 1 / / R / R R R R R R / / / / / R R / / 9 6 1 / / R R / R R R R R R / R R / / 10 6 2 / / R R / R R R R R R / R R / / 10 6 2 / / R / / R R R R R R / R R R / / 10 6 1 / / R / R R R R R R / / R / / R R / / 10 6 2 / R R / R R R R R R / R / / 9 7 1 / R R / R R R R R R / R / / 9 7 2 R / R / R R R R R R / / R / / / / 9 7 2 / / R R / R R R R R R / R R / / 10 7 1 / / R / R R R R R R / / R / / R R / 10 7 1 / / R R / R R R R / R R R R R / / 11 7 1 / / R R / R R R R R R / R R R / / 11 7 1 / / R R R R R R R R / / / / / R R R / / 11 7 1 # T 18 12 250 124 85 248 248 248 255 238 154 12 238 159 159 235 255 235 240 26 12 240 255 % R 88,9 66,7 85,2 66,9 84,7 73,4 75,4 75,8 71,8 65,5 53,9 41,7 22,7 3,8 3,8 15,8 2,4 3,5 0,0 0,0 0,0 0,0 R – rezistentno. # R – broj antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # K – broj klasa antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # I – broj izolata datog fenotipa izolovanih tokom jednogodišnjeg perioda. # T – broj izolata koji su testirani na dati antibiotik. % R – prosečna rezistencija pokazana na dati antibiotik. Na Klinici za pedijatriju, iz uzoraka dece do 2 godine, identifikovano je 106 različitih fenotipova E. coli, od čega je 78 fenotipova bilo multirezistentno. Najčešće izolovani fenotip, rezistentan na 6 ispitivanih klasa antibiotika, koji se javio 25 puta u uzrastnoj grupi dece do 2 godine bio je: • AMP.SAM.SXT.CEC.LEX.GEN.CRO.CFM Drugi po učestalosti pojave bio je fenotip koji se javio 15 puta i bio je rezistentan na 5 klasa antibiotika: • AMP.CAZ.SXT.CEC.LEX.GEN.CRO Dva fenotipa izolovana su po 11 puta i bila su takođe rezistentna na 5 klasa antibiotika: • AMP.SXT.CEC.LEX.GEN.CRO.CFM • AMP.SAM.SXT.CEC.LEX.GEN.CRO 100 Tabela 18b. Fenotipovi rezistencije bakterije E. coli izolovane iz svih uzoraka bolesničkog materijala na Klinici za pedijatriju kod dece uzrasta 2-18 godina, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). FEP CHL AMP SAM CAZ SXT CEC LEX GEN CRO CFM TCY AMC NAL PPA AMK CIP TZP IPM ETP OFX MEM # R # K # I / / / / / / 0 0 17 / / / / / / / 0 0 7 / / / / / / / / 0 0 1 / / / / / / / / / / / 0 0 2 / / / / / / / / / / / / / 0 0 3 / / / / / / / / / / / / / / 0 0 1 / / R / / / / 1 1 3 / / R / / / / / 1 1 3 / R / / / / / / / 1 1 1 / / R / / / / / / / / / 1 1 1 / / / R R / / / / / 2 1 1 / / R R / / / / 2 2 2 / / R / / R / / / 2 2 1 / / R / R / / / / / 2 2 1 / / R / R / / / / / / / / 2 2 1 / / R R / / / / / / / / / / / 2 2 2 / / R / / R R / / 3 2 1 / / R / R R / / / 3 2 2 / / R / / / R R / / 3 2 1 / / R / / R R / / / / / / / / / / 3 2 1 / / R R / R / / / 3 3 1 / / R / / R R / / / 3 3 1 / / R / / R / / R / / / / / / / / 3 3 1 / / R R / R / R R / / 5 3 1 / / R R / R R / R / / 5 3 1 / / R R / R R / / / / 4 4 1 / / R / / R R R / R / / 5 4 1 / / R R / R / R R R / / 6 5 1 / / R R / R R R R / / / 6 5 2 / / R / / R R / R R R / / 6 5 1 / / R R / R R R R R / / / 7 5 2 / / R R / R R R R / R / / 7 5 1 / / R / / R R / R R R R / / 7 5 1 / / R / / R R R / R R R / / 7 5 1 / / R / R R R R R R / / / / / / 7 5 1 / / R R / R R R R R / R / / 8 5 1 / / R / / R R R R R / R R / / / 8 5 1 / / R R / R R R R R R / / / 8 6 1 / / R / R R R R R R / / R / / / 8 6 1 / / R / R R R R R R / / R / / R / / 9 6 1 / / R R / R R R R R R / R R / / 10 6 1 / / R R / R R R R R R / R R R / / 11 7 1 / / R / / R R R R R R / R R R R / / 11 8 1 / / R R / R R R R R R / R R R R R R / / 14 8 1 101 FEP CHL AMP SAM CAZ SXT CEC LEX GEN CRO CFM TCY AMC NAL PPA AMK CIP TZP IPM ETP OFX MEM # R # K # I # T 1 0 78 45 12 78 77 78 78 71 59 0 70 66 66 69 78 66 66 4 4 66 78 % R 0,0 / 59,0 42,2 25,0 28,2 28,6 30,8 24,4 16,9 15,3 / 14,3 15,2 15,2 8,7 7,7 3,0 0,0 0,0 0,0 0,0 R – rezistentno. # R – broj antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # K – broj klasa antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # I – broj izolata datog fenotipa izolovanih tokom jednogodišnjeg perioda. # T – broj izolata koji su testirani na dati antibiotik. % R – prosečna rezistencija pokazana na dati antibiotik. Na odeljenjima Klinike za pedijatriju, u ovoj uzrastnoj grupi pacijenata, izolovana su 44 različita fenotipa E. coli, od kojih su 24 bila multirezistentna. Dva multirezistentna fenotipa (oba rezistentna na po 5 klasa antibiotika) javila su se po 2 puta: • AMP.SAM.SXT.CEC.LEX.GEN • AMP.SAM.CEC.LEX.GEN.CRO.CEM Tabela 18c. Fenotipovi rezistencije bakterije E. coli izolovane iz svih uzoraka bolesničkog materijala na Klinici za hirurgiju, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). Na ovoj Klinici izolovano je 39 fenotipski različitih sojeva E. coli, od čega je 24 bilo multirezistentno. Najčešće izolovani fenotip (izolovan 5 puta) bio je rezistentan na 5 klasa antibiotika: • AMP.CAZ.SXT.CEC.LEX.GEN.CRO Fenotip koji je identifikovan 3 puta bio je rezistentan na 7 klasa antibiotika: • AMP.CAZ.SXT.CEC.LEX.GEN.CRO.AMC.AMK.CIP.TZP Tabela 18c. Fenotipovi rezistencije bakterije E. coli izolovane iz svih uzoraka bolesničkog materijala na Klinici za habilitaciju i rehabilitaciju, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). FEP CHL AMP SAM CAZ SXT CEC LEX GEN CRO CFM TCY AMC NAL PPA AMK CIP TZP IPM ETP OFX MEM # R # K # I / / / / / / 0 0 3 / / / / / / / 0 0 1 / / / / / / / / 0 0 14 / / / / / / / / / 0 0 1 / / / / / / / / / / / / / / / 0 0 1 / / / R / / / 1 1 1 / / R / / / / 1 1 1 / / R / / / / / / 1 1 4 / / / R / / / / / / 1 1 1 / / R / / R / / 2 2 1 / / R / R / / / 2 2 1 102 FEP CHL AMP SAM CAZ SXT CEC LEX GEN CRO CFM TCY AMC NAL PPA AMK CIP TZP IPM ETP OFX MEM # R # K # I / / R / / R / / / 2 2 2 / / R R / / / / / 2 2 1 / / R / R / / / / / 2 2 8 / / R R / / R / / 3 2 1 / / R / R R / / / / / 3 3 2 / / R / / R / R R / / 4 3 1 / / R / R R R / / / / R / 5 3 1 / / R / R R R R / / / / / 5 3 3 / / / R R R R / / / / R / 5 4 1 / / R / R R R R / / / / / 5 4 1 / / R / / R R R R / / / R / / 6 5 1 / / R / / R R R R R R / / / 7 5 1 / / R / R R R R R / / / / R / 7 5 1 / / R / R R R R R R / / / / / 7 5 5 / / R R / R R R R R R / / / 8 6 1 / / R / R R R R R R / / R / / / 8 6 1 / / R R / R / / R / R R R R / / 8 6 1 / / R R / R R R R R R / R / / 9 6 1 / / R / R R R R R R / / R / / R / 9 6 1 / / R / R R R R R R / / R / / R R / 10 6 1 / / R / R R R R R R / / R / / R / 9 7 1 R / R / R R R R R R / / R / / / / 9 7 1 / / R / R R R R R R / / R / / R R / 10 7 2 / / R / R R R R R R / / R / / R R R / 11 7 3 / / R / / R R R R R R / R R R R R / / 12 8 1 / / R R / R R R R R R / R R R R R / / 13 8 1 / / R R / R R R R R R / R R R R R / / 13 8 1 / / R R / R R R R R R / R R R R R R / / R 15 9 1 # T 1 0 75 15 52 75 74 74 75 73 21 0 74 22 22 74 75 74 74 49 0 74 75 % R 100 / 69,3 53,3 36,5 57,3 40,5 40,5 38,7 35,6 33,3 / 21,7 27,3 31,8 12,2 17,5 12,2 1,4 0,0 / 1,4 R – rezistentno. # R – broj antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # K – broj klasa antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # I – broj izolata datog fenotipa izolovanih tokom jednogodišnjeg perioda. # T – broj izolata koji su testirani na dati antibiotik. % R – prosečna rezistencija pokazana na dati antibiotik. Na ovoj Klinici izolovano je 15 različitih fenotipova E. coli, od čega je 9 bilo multirezistentno. Fenotip rezistentan na 7 klasa antibiotika izolovan je 2 puta: • AMP.CAZ.SXT.CEC.LEX.GEN.CRO.AMC.CIP.TZP 103 Staphylococcus aureus Tabela 19a. Fenotipovi rezistencije bakterije S. aureus izolovane iz svih uzoraka bolesničkog materijala na Klinici za pedijatriju kod dece do 2 godine, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). PEN AMP TCY CAZ CRO ERY CEC LEX AMC MET GEN CLI OFX CHL TEC VAN SXT FUS CIP # R # K # I 0 0 1 / / / / / / / / / / / / / / 0 0 7 / / R / / / / / / / / / / / / 1 1 1 R R 2 1 7 R R / 2 1 1 R R / / / 2 1 8 R R / / / / 2 1 1 R R / / / / / / / / / 2 1 28 R R R 3 2 2 R R R 3 2 1 R R / / / R / R / / / / / 4 3 2 R R / R R / / R 5 4 1 R R / / / R R R R / / / / / / 6 4 1 R R R R R R R R / 8 5 1 R R / R R R R R R R / / / 9 6 1 # T 55 55 21 24 24 55 55 55 55 55 32 55 21 21 20 24 55 55 32 63 % R 98,2 98,2 9,5 8,3 8,3 5,4 5,5 5,5 5,5 5,5 9,4 5,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 1,8 0,0 R – rezistentno. # R – broj antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # K – broj klasa antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # I – broj izolata datog fenotipa izolovanih tokom jednogodišnjeg perioda. # T – broj izolata koji su testirani na dati antibiotik. % R – prosečna rezistencija pokazana na dati antibiotik. Izolovano je 15 različitih fenotipova ove bakterije, od čega je 5 bilo multirezistentno. Nije došlo do ponavljanja identičnih fenotipova tokom studije. Tabela 19b. Fenotipovi rezistencije bakterije S. aureus izolovane iz svih uzoraka bolesničkog materijala na Klinici za pedijatriju kod dece uzrasta 2-18 godina, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). PEN AMP TCY CAZ CRO ERY CEC LEX AMC MET GEN CLI OFX CHL TEC VAN SXT FUS CIP # R # K # I 0 0 1 / / / / / / / / 0 0 1 / / / / / / / / / 0 0 5 / / / / / / / / / / / / / / 0 0 1 / / R / / / / / / / / / / / / 1 1 1 R R 2 1 2 R R / / / 2 1 5 R R / / / / 2 1 1 R R / / / / / / / 2 1 1 R R / / / / / / / / / 2 1 1 R R / / / / / / / / / 2 1 73 R R R 3 2 2 104 PEN AMP TCY CAZ CRO ERY CEC LEX AMC MET GEN CLI OFX CHL TEC VAN SXT FUS CIP # R # K # I R R R / 3 2 1 R R / R / / 3 2 1 R R / / / R / / / / / / 3 2 5 R R R R / 4 3 1 R R / / / R / R / / / / / 4 3 3 R R R R R 5 4 1 R R / R R R R R R / / 8 5 1 R R R / / R R R R R R R / / R 11 9 1 # T 106 106 12 17 17 105 106 106 106 106 21 105 10 12 13 17 106 106 18 108 % R 93,4 93,4 41,7 5,9 5,9 10,5 1,9 1,9 1,9 1,9 9,5 5,7 0,0 8,3 0,0 0,0 0,0 0,0 5,6 R – rezistentno. # R – broj antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # K – broj klasa antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # I – broj izolata datog fenotipa izolovanih tokom jednogodišnjeg perioda. # T – broj izolata koji su testirani na dati antibiotik. % R – prosečna rezistencija pokazana na dati antibiotik. Identifikovano je 20 različitih fenotipova od čega je 5 bilo multirezistentno. Najučestaliji fenotip identifikovan je 3 puta i bio je rezistentan na 3 klase antibiotika: • PEN.AMP.ERY.CLI Tabela 19c. Fenotipovi rezistencije bakterije S. aureus izolovane iz svih uzoraka bolesničkog materijala na Klinici za hirurgiju, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). PEN AMP TCY CAZ CRO ERY CEC LEX AMC MET GEN CLI OFX CHL TEC VAN SXT FUS CIP # R # K # I / / / 0 0 1 / / / / / / / / / 0 0 1 R R / / / 2 1 18 R R / / / / 2 1 2 R R / / / / / / / / / 2 1 24 R R / R / / 3 2 1 R R / R R / / 4 3 1 R R R R R R R R / / / 8 5 1 R R / R R R R R R / / 8 5 1 # T 50 50 1 25 25 50 50 50 50 50 25 50 0 0 22 25 50 50 25 50 % R 96,0 96,0 0,0 8,0 8,0 2,0 4,0 4,0 4,0 4,0 4,0 2,0 / / 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 R – rezistentno. # R – broj antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # K – broj klasa antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # I – broj izolata datog fenotipa izolovanih tokom jednogodišnjeg perioda. # T – broj izolata koji su testirani na dati antibiotik. % R – prosečna rezistencija pokazana na dati antibiotik. Na ovoj Klinici izolovano je 9 fenotipova S. aureus, od kojih je 3 bilo multirezistentno. Ni jedan fenotip se nije ponovio tokom perioda studije. 105 Koagulaza negativni Staphylococcus spp Tabela 20a. Fenotipovi rezistencije koagulaza negativnog Staphylococcus spp izolovanog iz svih uzoraka bolesničkog materijala na Klinici za pedijatriju kod dece do 2 godine, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). PEN AMP ERY GEN AMC MET CRO CAZ CEC LEX CIP CLI SXT FUS TEC VAN # R # K # I 0 0 4 R 1 1 1 R R 2 1 3 R R R 3 2 1 R R R 3 2 5 R R R 3 2 1 R R R R 4 3 3 R R R R 4 3 2 R R R R R 5 4 2 R R R R R 5 4 1 R R R R R 5 4 1 R R R R R 5 4 1 R R R R R 5 4 2 R R R R R R 6 5 1 R R R R R R 6 5 1 R R R R R R 6 5 1 R R R R R R R 7 6 3 R R R R R R R 7 6 1 R R R R R R R R R / 9 6 1 R R R R R R R R R R 10 7 1 R R R R R R R R R R R 11 8 1 R R R R R R R R R R R 11 8 2 R R R R R R R R R R R 11 8 1 R R R R R R R R R R R 11 8 1 R R R R R R R R R R R 11 8 1 R R R R R R R R R R R 11 8 5 R R R R R R R R R R R R 12 9 7 R R R R R R R R R R R R 12 9 1 R R R R R R R R R R R R / 12 9 1 R R R R R R R R R R R R R 13 10 1 R R R R R R R R R R R R R 13 10 6 R R R R R R R R R R R R R R 14 11 10 R R R R R R R R R R R R R R / 14 11 1 # T 74 74 74 74 74 74 74 74 74 74 74 74 74 74 71 74 74 % R 93,2 93,2 73,0 77,0 54,1 54,1 54,1 54,1 54,1 54,1 50,0 37,8 58,2 33,8 0,0 0,0 R – rezistentno. # R – broj antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # K – broj klasa antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # I – broj izolata datog fenotipa izolovanih tokom jednogodišnjeg perioda. # T – broj izolata koji su testirani na dati antibiotik. % R – prosečna rezistencija pokazana na dati antibiotik. 106 U ovoj uzrastnog grupi izolovana su 32 različita fenotipa, od čega je 26 bilo multirezistentno. Najučestaliji fenotip izolovan je 10 puta i bio je rezistentan na 11 klasa antibiotika: • PEN.AMP.ERY.GEN.AMC.MET.CRO.CAZ.CEC.LEX.CIP.CLI.SXT.FUS Multirezistentni fenotip koji je pokazao rezistenciju na 9 klasa antibiotika identifikovan je 7 puta: • PEN.AMP.ERY.GEN.AMC.MET.CRO.CAZ.CEC.LEX.CIP.SXT Fenotip rezistentan na 10 klasa antibiotika identifikovan je 6 puta tokom perioda studije: • PEN.AMP.ERY.GEN.AMC.MET.CRO.CAZ.CEC.LEX.CIP.CLI.SXT Tabela 20b. Fenotipovi rezistencije koagulaza negativnog Staphylococcus spp izolovanog iz svih uzoraka bolesničkog materijala na Klinici za pedijatriju kod dece uzrasta 2-18 godina, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). PEN AMP ERY GEN AMC MET CRO CAZ CEC LEX CIP CLI SXT FUS TEC VAN # R # K # I 0 0 1 R R 2 1 1 R R R 3 2 2 R R R R 4 3 1 R R R R 4 3 1 R R R R 4 3 3 R R R R R 5 4 1 R R R R R 5 4 1 R R R R R 5 4 1 R R R R R R 6 5 1 R R R R R R 6 5 1 R R R R R R R R R 9 6 1 R R R R R R R R R R 10 7 1 R R R R R R R R R R 10 7 1 R R R R R R R R R R 10 7 1 R R R R R R R R R R R 11 8 1 R R R R R R R R R R R R 12 9 1 R R R R R R R R R R R R 12 9 1 R R R R R R R R R R R R 12 9 3 R R R R R R R R R R / R R 12 9 1 R R R R R R R R R R R R R 13 10 1 R R R R R R R R R R R R R 13 10 5 R R R R R R R R R R R R R R 14 11 6 # T 37 37 37 37 37 37 37 37 37 37 36 37 37 37 37 37 37 % R 97,3 97,3 91,9 62,2 62,2 62,2 62,2 62,2 62,2 62,2 47,3 64,9 45,9 37,8 0,0 0,0 R – rezistentno. # R – broj antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # K – broj klasa antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # I – broj izolata datog fenotipa izolovanih tokom jednogodišnjeg perioda. # T – broj izolata koji su testirani na dati antibiotik. % R – prosečna rezistencija pokazana na dati antibiotik. 107 Identifikovana su 23 različita fenotipa, od kojih je 20 bilo multirezistentno. Najučestaliji fenotip izolovan je 6 puta i bio je rezistentan na 11 klasa antibiotika: • PEN.AMP.ERY.GEN.AMC.MET.CRO.CAZ.CEC.LEX.CIP.CLI.SXT.F US Fenotip rezistentan je na 10 klasa ispitivanih antibiotika identifikovan je 5 puta tokom perioda studije: • PEN.AMP.ERY.GEN.AMC.MET.CRO.CAZ.CEC.LEX.CIP.CLI.SXT Tabela 20c. Fenotipovi rezistencije koagulaza negativnog Staphylococcus spp izolovanog iz svih uzoraka bolesničkog materijala na Klinici za hirurgiju, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). PEN AMP ERY GEN AMC MET CRO CAZ CEC LEX CIP CLI SXT FUS TEC VAN # R # K # I 0 0 3 / 0 0 2 R 1 1 1 R R 2 1 11 R R / 2 1 1 R R R 3 2 2 R R R 3 2 1 R R R 3 2 3 R R R / 3 2 1 R R R R 4 3 1 R R R R 4 3 1 R R R R 4 3 1 R R R R 4 3 1 R R R R R 5 4 2 R R R R R 5 5 1 R R R R R R 6 5 1 R R R R R R R R 8 5 1 R R R R R R R 7 6 1 R R R R R R R 7 6 1 R R R R R R R R R 9 6 1 R R R R R R R R 8 7 2 R R R R R R R R R R 10 7 1 R R R R R R R R R R 10 7 2 R R R R R R R R R R 10 7 1 R R R R R R R R R R 10 7 2 R R R R R R R R R R / 10 7 1 R R R R R R R R R R R 11 8 1 R R R R R R R R R R R 11 8 1 R R R R R R R R R R R 11 8 1 R R R R R R R R R R R 11 8 1 R R R R R R R R R R R R 12 9 1 R R R R R R R R R R R R 12 9 2 R R R R R R R R R R R R 12 9 6 108 PEN AMP ERY GEN AMC MET CRO CAZ CEC LEX CIP CLI SXT FUS TEC VAN # R # K # I R R R R R R R R R R R R R 13 10 4 R R R R R R R R R R R R R 13 10 2 R R R R R R R R R R R R R 13 10 16 R R R R R R R R R R / R R R 13 10 1 R R R R R R R R R R R R R R 14 11 20 # T 102 102 102 102 102 102 102 102 102 102 101 102 102 102 97 102 102 % R 93,1 93,1 72,6 64,7 63,7 63,7 63,7 63,7 63,7 63,7 57,4 47,1 59,8 42,1 1,0 0,0 R – rezistentno. # R – broj antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # K – broj klasa antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # I – broj izolata datog fenotipa izolovanih tokom jednogodišnjeg perioda. # T – broj izolata koji su testirani na dati antibiotik. % R – prosečna rezistencija pokazana na dati antibiotik. Identifikovano je 38 različitih fenotipova rezistencije, od kojih je 29 bilo multirezistentno. Najučestaliji fenotip izolovan je 20 puta i bio je rezistentan na 11 ispitivanih klasa antibiotika: • PEN.AMP.ERY.GEN.AMC.MET.CRO.CAZ.CEC.LEX.CIP.CLI.SXT.FUS Fenotip koji je izolovan 16 puta tokom jednogodišnjeg perioda bio je rezistentan na 10 klasa antibiotika: • PEN.AMP.ERY.GEN.AMC.MET.CRO.CAZ.CEC.LEX.CIP.CLI.SXT 109 Klebsiella pneumoniae Tabela 21a. Fenotipovi rezistencije bakterije K. pneumoniae izolovane iz svih uzoraka bolesničkog materijala na Klinici za pedijatriju kod dece do 2 godine, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). TCY AMP CEC LEX SAM CAZ CRO AMC GEN FEP SXT AMK CFM PPA NAL CIP TZP ETP IPM MEM OFX CHL # R # K # I / / / / / / 0 0 1 / R / / / / / 1 1 3 / R / / / / / / 1 1 3 / R / / / / / / / / 1 1 1 / / / / / / / / / / 1 1 1 / R / / / / / / / / / / / 1 1 2 / R / / / / / / / / / / / / / / 1 1 2 / R / / / / / / / / / / / / / / / 1 1 1 / / / / / / / R / / / / / / / / / / 1 1 1 / R R / / / / / 2 2 1 / R / R / / / / / / 2 2 1 / R / R / / / / / / / 2 2 1 / R / R / / / / / / / / / / 2 2 1 / R R / / / / / / / / / / / / 2 2 1 / R R / / R / / / 3 3 1 / R / R / / R / / / / / / / / 3 3 1 / R / R / / R / / / / / / / / / 3 3 1 / R R R / / R / / / / 4 3 1 / R R R / R / / / / / / / / / 4 3 1 R R R R / R / / / / 5 4 2 / R / R / R R R / / / / / / / 5 4 1 / R / R / R R / R / / / / / / / / / 5 4 3 / R R R / R R R / / / / / / 6 4 1 / R R R / R R R / / / / / / / 6 4 3 / R R R / R R / R / / / / / / / 6 4 1 / R / R / R R R / / / / / R / / / 6 4 1 / R R R / / / R R / R / / / / / / 6 4 1 / R R R / R R R / R / / / / / / 7 4 2 / R R R / R R R / / / / R / / / 7 4 2 / R / R / / R R R / / / / / / / / 5 5 2 / R / R / / R R R / / / / / / / / / 5 5 1 / R / R / R R R R / / / / / / 6 5 1 / R / R / / R R R / / / / / R / / / 6 5 12 / R R R / / R R R / R / / / 7 5 1 / R R R / R R R / / / / R / / 7 5 1 / R R R / R R R R / / / / / / 7 5 2 / R R R / R R R R / / / / / / 7 5 1 / R R R / R R R / / / / R / / / 7 5 1 / R / R / R R R R / / / / / R / / / 7 5 2 R R R R / R R R / / / / R 8 5 1 / R R R R / R R R / R / / / 8 5 1 / R R R / / R R / R R R / / / 8 5 1 110 TCY AMP CEC LEX SAM CAZ CRO AMC GEN FEP SXT AMK CFM PPA NAL CIP TZP ETP IPM MEM OFX CHL # R # K # I / R R R / R R R / R R / / / / / 8 5 4 / R R R / R R R R / / / / R / / 8 5 22 / R R R / R R R R / R / / / / / 8 5 1 / R R R / R R R / R R / / / / / / 8 5 1 / R R R / R R R R / / / / R / / / 8 5 4 / R R R R / R R R / R R / / / 9 5 1 / R R R / R R R R / R / / / R / / 9 5 2 / R R R / R R R R / R / / / R / / / 9 5 2 / R / R / R R R R / R / / / / / / / 7 6 1 / R / R / / R R R / R / / / / R / / / 7 6 1 / R R R / R R R / R / / / R / / / 8 6 1 / R R R / R R R R / R / / / / / / 8 6 1 / R R / / R R R R / R R / / / / / / 8 6 1 / R R R / R R R R / R R / / / / / 9 6 5 / R R R / R R R R R / / / R / / / 9 6 1 / R R R / R R R R R R / / / / / / 9 6 1 / R R R / R R R R / R R / / / / / / 9 6 6 / R R R / R R R R / R R / / / / / / / 9 6 1 / R R R R / R R R / R R R / / / 10 6 1 / R R R / R R R R R R / / / R / / / 10 6 1 / R R R R / R R R / R R R R / / / 11 6 1 / / R R / / R R R / R R R R R R / / / 11 6 1 / R / R / R R R R R / / / R / / / 8 7 1 / R R R / R R R R / R R / / / R / / 10 7 1 / R R R / R R R R R R R / / / / / / 10 7 4 / R R R / R R R R / R R R / / / / / 10 7 1 / R R R / / R R R / R R R R R / / / 11 7 1 / / R R / R R R R R R R / / / R R / / / 11 7 1 / R R R R / R R R / R R R R R / / / 12 7 1 / R R R R / R R R / R R R R R R / / / 13 7 1 / R R R R / R R / R R R R R / / / 11 8 1 / R R R R / R R / R R R R R R / / / 12 8 1 # T 4 139 111 140 15 94 136 134 142 13 140 108 22 23 23 141 132 41 135 135 4 4 142 % R 75,0 99,3 83,8 85,7 73,3 91,5 85,3 71,7 78,1 92,3 27,8 39,8 54,5 30,4 26,0 4,9 44,7 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 R – rezistentno. # R – broj antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # K – broj klasa antibiotika na koje dati fenotip pokazao rezistenciju. # I – broj izolata datog fenotipa izolovanih tokom jednogodišnjeg perioda. # T – br izolata koji su testirani na dati antibiotik. % R – prosečna rezistencija pokazana na dati antibiotik. U uzrastnoj grupi dece do 2 goine izolovano je 74 fenotipova ove bakterije, od kojih je 60 bilo multirezistentno. Tokom perioda studije, 22 i 15 puta su se ponovili sledeći multirezistentni fenotipovi, rezistentani na 5 klasa antibiotika: • AMP.CEC.LEX.CAZ.CRO.AMC.GEN.TZP • AMP.LEX.CRO.AMC.GEN.TZP 111 Tabela 21b. Fenotipovi rezistencije bakterije K. pneumoniae izolovane iz svih uzoraka bolesničkog materijala na Klinici za pedijatriju kod dece uzrasta 2-18 godina, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). TCY AMP CEC LEX SAM CAZ CRO AMC GEN FEP SXT AMK CFM PPA NAL CIP TZP ETP IPM MEM OFX CHL # R # K # I / / / / / / / / 0 0 1 / / / / / / / / / / 0 0 1 / / / / / / / / / / / / 0 0 2 / R / / R / / / / / / / / / / 2 2 1 / R R R / R / / / / / / 4 3 1 / R R R / R / / / / / / 4 3 1 / R R R / / R R / R / / / 6 4 1 / R R R / R R R / / / / / / / / / 6 4 1 / R R R / R / R R R R / / / 8 6 1 / R R R / R R R R / R / / / / / 8 6 1 / R R R R / R / / R R R R / / / 9 6 1 / R R R / R R R R / R R / / / R / / 10 6 6 / R R R R / R R R / R R R R R / / / 12 7 1 / R R R / R R R R / R / / / R R R / / 11 8 1 / R R R / / R R R / R R R R R R R / / / 13 8 1 # T 0 21 19 21 3 14 21 20 21 2 21 17 5 5 5 21 19 9 19 19 1 0 21 % R / 100 84,2 76,2 66,7 64,3 61,9 65,0 57,1 0,0 61,9 47,1 80,0 80,0 80,0 14,3 42,1 11,1 0,0 0,0 0,0 / R – rezistentno. # R – broj antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # K – broj klasa antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # I – broj izolata datog fenotipa izolovanih tokom jednogodišnjeg perioda. # T – broj izolata koji su testirani na dati antibiotik. % R – prosečna rezistencija pokazana na dati antibiotik. Izolovano je 15 različitih fenotipova ove bakterije, od čega je 11 bilo multirezistentno. Najučestaliji fenopit izolovan je 6 puta i bio je rezistentan na 6 klasa antibiotika: • AMP.CEC.LEX.CAZ.CRO.AMC.GEN.SXT.AMK.TZP 112 Tabela 21c. Fenotipovi rezistencije bakterije K. pneumoniae izolovane iz svih uzoraka bolesničkog materijala na Klinici za hirurgiju, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). TCY AMP CEC LEX SAM CAZ CRO AMC GEN FEP SXT AMK CFM PPA NAL CIP TZP ETP IPM MEM OFX CHL # R # K # I / R / / / / / 1 1 2 / R / / / / / / / / 1 1 1 / R R / / / / / / 2 2 1 / R / / R / / / / / 2 2 1 / R / R / / / / / / 2 2 1 / R R R / R / / / / / 4 3 1 / R R R / / R / / / / / / 4 3 1 / R R R / R R R / / / / / / 6 4 1 / R / R / R R R / / / / / R / / / 6 4 1 / R / R / R R R R / / / / / / 6 5 1 / R R R / R R R / R / / / R / / 8 5 1 / R R R / R R R / R R / / / / / / 8 5 1 / R R R / R R R R / R / / / R / / 9 5 1 / R / R / / R R R / R / / / / R / / / 7 6 1 / R R R / R R R / R / / / R / / 8 6 1 / R R R / R R R R / R R / / / / / 9 6 2 / R R R / R R R R / R R / / / R / / 10 6 1 / R R R / R R R R R R / / / / / / 9 7 1 / R R R / R R R R R R R / / / / / 10 7 1 / R R R / R R R R / R / / / R R / / 10 7 2 / R R R / R R R R / R R / / / R / / 10 7 3 / R R R / R R R R R R R / / / / / / 10 7 1 / R R R / / R R R / R R R R R / / / 11 7 1 / R R R / R R R R / R R / / / R R / / 11 7 1 # T 0 29 26 29 3 24 29 28 29 5 29 27 4 4 4 29 29 17 29 29 0 0 29 % R / 100 76,9 79,3 33,3 79,2 72,4 64,2 69,0 80,0 62,1 48,1 25,0 25,0 25,0 24,1 27,5 0,0 0,0 0,0 / / R – rezistentno. # R – broj antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # K – broj klasa antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # I – broj izolata datog fenotipa izolovanih tokom jednogodišnjeg perioda. # T – broj izolata koji su testirani na dati antibiotik. % R – prosečna rezistencija pokazana na dati antibiotik. Na Klinici za hirurgiju izolovano je 24 različita fenotipa ove bakterije, od čega je 19 bilo multirezistentno. Nije evidentno postojanje značajnijih pojavljivanja identičnih fenotipova. Najučestaliji fenotip izolovan je 3 puta i bio je rezistentan na 7 klasa antibiotika: • AMP.CEC.LEX.CAZ.CRO.AMC.GEN.SXT.AMK.CIP 113 Pseudomonas aeruginosa Tabela 22a. Fenotipovi rezistencije bakterije P. aeruginosa izolovane iz svih uzoraka bolesničkog materijala na Klinici za pedijatriju kod dece do 2 godine, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). SXT AMC TCY SAM CRO FEP GEN IPM CFM CAZ MEM AMK NOR OFX TZP CIP # R # K # I / / / / / / 0 0 2 / / / / / / / R 1 1 1 / / / / R / / / 1 1 1 R / / / / / / / 1 1 2 / / / / / / / R R 2 1 1 / / / / R / R / / 2 1 1 / / / R / / R 2 2 2 R / / / R / / 2 2 1 R / / / R / / / 2 2 2 R / / / R R / / / 3 3 1 R / / / R R / / / / 3 3 1 R / / / R / R / / / 3 3 1 R / / / R / R / / / 3 3 2 R / / / R R / R / / R 5 4 1 / / / / / R R / / R R / / R 5 4 1 / / / / R R R / R R R / / R R 8 6 1 / / / / R R R R / R R / / R R 8 6 1 R / / / / R R R / R R R / / / R 8 6 2 R / / / R / R R / R R R / / R R 9 6 3 R / / / R R R R / R R R / / R / 9 6 1 R / / / / R R R / R R R / / R R 9 7 1 R / / / R R R R / R R R / / R R 10 7 16 R / / R R R R R / R R R / / R R 11 7 1 # T 35 0 0 3 35 39 45 46 1 44 46 44 6 7 44 44 46 % R 100 / / 100 97,1 64,1 64,5 60,9 0,0 70,5 58,6 59,1 16,7 14,3 56,8 59,1 R – rezistentno. # R – broj antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # K – broj klasa antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # I – broj izolata datog fenotipa izolovanih tokom jednogodišnjeg perioda. # T – broj izolata koji su testirani na dati antibiotik. % R – prosečna rezistencija pokazana na dati antibiotik. U ovoj uzrastnoj grupi pacijenata identifikovana su 23 različita fenotipa, od kojih je 14 bilo multirezistentno. Najučestaliji fenotip identifikovan je 16 puta i bio je rezistentan na 7 ispitivanih klasa antibiotika: • SXT.CRO.FEP.GEN.IPM.CAZ.MEM.AMK.TZP.CIP 114 Tabela 22b. Fenotipovi rezistencije bakterije P. aeruginosa izolovane iz svih uzoraka bolesničkog materijala na Klinici za pedijatriju kod dece uzrasta 2-18 godina, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). SXT AMC TCY SAM CRO FEP GEN IPM CFM CAZ MEM AMK NOR OFX TZP CIP # R # K # I / / / / / / / 0 0 1 / / / / / R / 1 1 1 R / / / / / / / 1 1 1 / / / / / R / / / 1 1 1 R / / / R / / / 2 2 5 / / / / R R / / / 2 2 2 R / / / R / / / / 2 2 1 R / / / R / / / / / / 2 2 1 R / / / R R / / / 3 3 1 R / / / R R / R / / 4 3 1 R / / / R / / R / / R 4 3 1 R / / / R / R R / / / 4 4 1 R / / / R / R / R / / / 4 3 1 / / / / / / R / / R / / R R 4 3 1 R / / / R R / R / / R 5 4 1 R / R / / R / R R / / 5 4 1 / / / / / R R / R R R R 6 4 1 / / / / / R R / R R R R 6 3 1 R / / / R R R / R / / R 6 5 1 R / / / R R R R / R / / 6 5 1 R / / / R R R R / R / / 6 5 1 / / / / / R R / R R R R R 7 4 1 R / / / R R R / R / / R R 7 6 1 R / / / R / R R / R R / / R 7 5 1 R / / / R R R R / R R / / R 8 6 1 R / / / R R R R / R R / / R 8 6 1 R / / / R / R R / R R R / / R R 9 6 1 R / / / R R R R / R R R / / R R 10 7 4 R / / R R R R R / R R R / / R R 11 7 2 # T 29 0 1 2 31 29 38 37 0 37 38 38 4 4 36 38 38 % R 100 / 100 100 93,5 58,6 68,4 35,1 / 35,1 29,0 42,1 75,0 75,0 44,4 34,2 R – rezistentno. # R – broj antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # K – broj klasa antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # I – broj izolata datog fenotipa izolovanih tokom jednogodišnjeg perioda. # T – broj izolata koji su testirani na dati antibiotik. % R – prosečna rezistencija pokazana na dati antibiotik. U ovoj uzrastnoj grupi identifikovano je ukupno 29 različitih fenotipova, od kojih je 21 fenotip bio multirezistentan. Najučestaliji fenotip identifikovan je 4 puta i bio je rezistentan na 7 ispitivanih klasa antibiotika: • SXT.CRO.FEP.GEN.IPM.CAZ.MEM.AMK.TZP.CIP 115 Tabela 22c. Fenotipovi rezistencije bakterije P. aeruginosa izolovane iz svih uzoraka bolesničkog materijala na Klinici za hirurgiju, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). SXT AMC TCY SAM CRO FEP GEN IPM CFM CAZ MEM AMK NOR OFX TZP CIP # R # K # I / / / / / / / 0 0 1 R / / / / / / 1 1 1 / / / R / R / 2 2 1 R / / / R / / / 2 2 10 / / / / R / R / / 2 2 1 / / / / R R / / / 2 2 1 / / / / / R R / R R 4 3 1 R / / / R R / R / / 4 3 1 / / / / R R R / R / / 4 3 1 R / / / R / R / R / / 4 3 1 / / / / R / / R R / / R 4 3 1 R / / / R R R / R / / 5 4 8 R / / / R R R / R R / / 6 4 1 R / / / R R R / R R / / 6 4 1 R / / / R / R R / R R / / 6 4 1 R / / / R R R / / / R 5 5 1 R / / / R R R / R / / R 6 5 1 R / / / R R R R / R R / / 7 5 1 R / / / R R R R / R R / / 7 5 2 R / / / R R R R / R R R / / 8 5 4 R / / / R R R R / R / / R 7 6 1 R R / / R R R R / R R / / 8 6 1 R / R / R / R R / R R R / R 9 6 1 R / / / R R R R / R R R / / R 9 6 3 R / / / R R R R / R R R / / R R 10 7 1 # T 40 1 1 1 45 43 47 47 0 47 47 47 2 3 47 47 47 % R 100 100 100 100 95,6 67,4 42,6 55,3 / 36,2 51,0 38,3 0,0 33,3 17,0 2,1 R – rezistentno. # R – broj antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # K – broj klasa antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # I – broj izolata datog fenotipa izolovanih tokom jednogodišnjeg perioda. # T – broj izolata koji su testirani na dati antibiotik. % R – prosečna rezistencija pokazana na dati antibiotik. Identifikovano je 25 različitih fenotipova, od kojih je 19 bilo multirezistentno. Najučestaliji fenotip identifikovan je 8 puta i bio je rezistentan na 8 klasa antibiotika: • SXT.CRO.FEP.IPM.MEM 116 Acinetobacter spp Tabela 23a. Fenotipovi rezistencije bakterije Acinetobacter spp izolovane iz svih uzoraka bolesničkog materijala na Klinici za pedijatriju kod dece do 2 godine, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). AMK AMC GEN TZP CRO CAZ FEP SXT CIP IPM MEM # R # K # I R / R R R / 4 2 1 R / R R R 4 3 1 R R R R R 5 3 1 R R R R R / R 6 5 1 R R R R R / R R 7 5 4 R R R R R / R R 7 5 1 R R R R R R / R R 8 5 1 R R R R R R / R R 8 5 17 / R R R R R R R 7 6 1 R R R R R R R R 8 6 3 R R R R R / R R R 8 6 1 R / R R R R R R R 8 6 3 R R / R R R R R R 8 6 1 R R R / R R R R R 8 6 1 R R R / R R R R R 8 6 1 R / R R R R / R R R 8 6 1 R R R R R R R R R 9 6 7 R R R R R R / R R R 9 6 2 R R R R R R / R R R R 10 6 1 R / R R R R R R R R 9 7 2 R R R R R R R R R R 10 7 4 R R R R R R R R R R 10 7 1 R R R R R R R R R R 10 7 4 / R R R R R R R R R R 10 7 1 R / R R R R R R R R R 10 7 1 R R R R R R R R R R R 11 7 9 # T 70 61 70 69 71 71 42 70 71 71 71 71 % R 80,0 98,4 98,6 92,8 100 98,6 95,3 94,3 97,2 36,7 28,1 R – rezistentno. # R – broj antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # K – broj klasa antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # I – broj izolata datog fenotipa izolovanih tokom jednogodišnjeg perioda. # T – broj izolata koji su testirani na dati antibiotik. % R – prosečna rezistencija pokazana na dati antibiotik. U ovoj uzrastnoj grupi izolovano je 26 fenotipova od kojih je 25 bilo multirezistentno. Najučestaliji fenotip izolovan je 17 puta i bio je rezistentan na 5 klasa antibiotika: • AMK.AMC.GEN.TZP.CRO.CAZ.SXT.CIP 117 Drugi po učestalosti fenotip identifikovan je 9 puta i bio je rezistentan na svih 7 ispitivanih klasa antibiotika: • AMK.AMC.GEN.TZP.CRO.CAZ.FEP.SXT.CIP.IPM.MEM Tabela 23b. Fenotipovi rezistencije bakterije Acinetobacter spp izolovane iz svih uzoraka bolesničkog materijala na Klinici za pedijatriju kod dece uzrasta 2-18 godina, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). AMK AMC GEN TZP CRO CAZ FEP SXT CIP IPM MEM # R # K # I / 0 0 1 R 1 1 1 / R / 1 1 1 R / R R R / R R 6 4 1 / R R R R R R R 7 6 6 R / R R R R R R 7 5 1 R / R R R / R / R R 7 5 1 R R R R R R R R 8 5 1 R R R R R R / R R 8 5 1 # T 13 5 14 14 14 14 9 14 13 14 14 14 % R 38,5 60,0 71,4 64,3 85,7 78,6 88,9 78,6 69,2 7,1 7,1 R – rezistentno. # R – broj antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # K – broj klasa antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # I – broj izolata datog fenotipa izolovanih tokom jednogodišnjeg perioda. # T – broj izolata koji su testirani na dati antibiotik. % R – prosečna rezistencija pokazana na dati antibiotik. U ovoj uzrastnoj grupi identifikovano je 9 fenotipova, od kojih je 6 bilo multirezistentno. Najučestaliji fenotip identifikovan je 6 puta i bio je rezistentan na 6 klasa antibiotika: • GEN.TZP.CRO.CAZ.FEP.SXT.CIP 118 Tabela 23c. Fenotipovi rezistencije bakterije Acinetobacter spp izolovane iz svih uzoraka bolesničkog materijala na Klinici za hirurgiju, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). AMK AMC GEN TZP CRO CAZ FEP SXT CIP IPM MEM # R # K # I R / R R R / R 5 3 1 R / R R R R R 6 4 1 R / R R R R R 6 5 1 R / R / R R R R 6 5 1 R R R R R R R R 8 5 1 R R R R R R / / R R 8 5 1 / R R R R R R R 7 6 8 R / R R R R R R 7 6 1 R R R R / R R R R 8 6 1 R / R R R R R R R 8 6 1 R R R / R R R R R 8 6 1 R R R R R R / R R R R 10 6 1 / R R R R R R R R R 9 7 6 R / R R R R R R R R 9 7 5 R / R R R R R R R R 9 7 3 R / R R R R R R R R R 10 7 3 # T 36 5 36 35 35 36 33 35 35 36 36 36 % R 58,3 100 86,2 91,4 100 77,8 87,9 85,7 100 66,7 61,1 R – rezistentno. # R – broj antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # K – broj klasa antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # I – broj izolata datog fenotipa izolovanih tokom jednogodišnjeg perioda. # T – broj izolata koji su testirani na dati antibiotik. % R – prosečna rezistencija pokazana na dati antibiotik. Na Klinici za hirurgiju izolovano je 16 različitih fenotipova i svi su bili multirezistentni. Najučestaliji fenotip identifikovan je 8 puta i bio je rezistentan na 6 klasa antibiotika: • GEN.TZP.CRO.CAZ.FEP.SXT.CIP Drugi fenotip po učestalosti identifikovan je 6 puta i bio je rezistentan na 7 klasa antibiotika: • GEN.TZP.CRO.CAZ.FEP.SXT.CIP.IPM.MEM 119 Enterococcus spp Tabela 24a. Fenotipovi rezistencije bakterije Enterococcus spp izolovane iz svih uzoraka bolesničkog materijala na Klinici za pedijatriju kod dece do 2 godine, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). PEN AMP ERY GEN AMC SAM CHL TZP CIP VAN TCY TEC NOR IPM MEM # R # K # I / / / / / 0 0 3 / / / / / / / 0 0 1 / / / / R / 1 1 1 / / / / / R / 1 1 1 / / / / / R / 1 1 2 / / / / R / / / 1 1 1 / / / / / / R / 1 1 1 R / / R / / / / 2 2 4 / / / / / R R / R 3 2 2 R / / / R R / / / 3 3 1 R R R / / / R / / / / / / 4 3 1 R R / / R / / / R / R / / 5 3 1 R R R / / / / R / / R / 5 4 2 / R / / R R / / R / / R R 6 4 1 R R / / R / / / R R / R / / 6 4 2 R R / R / R R / / / 5 5 1 R R R / / / / R R / R / 6 5 1 R R R / / / R / R / R / 6 5 1 R R R / / / R / R R R / 7 5 1 / R / / R / / R R / R R R 7 5 1 R R / / R / / / R R / R R / 7 5 1 / R / / R R / R R R / R R R 9 5 1 # T 17 31 12 5 25 12 12 6 30 31 24 12 19 20 14 31 % R 58,8 41,9 100 20,0 24,0 25,0 33,4 16,7 66,7 0,0 66,7 0,0 47,4 45,0 21,4 R – rezistentno. # R – broj antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # K – broj klasa antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # I – broj izolata datog fenotipa izolovanih tokom jednogodišnjeg perioda. # T – broj izolata koji su testirani na dati antibiotik. % R – prosečna rezistencija pokazana na dati antibiotik. U ovoj uzrastnoj grupi identifikovana su 22 različita fenotipa, od kojih je 13 ispoljilo multirezistenciju. Nije bilo značajnijeg ponavljanja fenotipova tokom perioda studije. 120 Tabela 24b. Fenotipovi rezistencije bakterije Enterococcus spp izolovane iz svih uzoraka bolesničkog materijala na Klinici za pedijatriju kod dece uzrasta 2-18 godina, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). PEN AMP ERY GEN AMC SAM CHL TZP CIP VAN TCY TEC NOR IPM MEM # R # K # I / / / / / 0 0 1 / / / / / / / 0 0 1 / / / / R / 1 1 1 / / / / / R / 1 1 2 / / / / / R / 1 1 1 / / / / R / / / 1 1 1 / / / R R / / / / 2 2 1 R / / / R / / / / 2 2 1 / / / / R R / R 3 2 1 / / / / R R / R 3 2 2 / / / / / R R / R 3 2 1 / / / / / / R R / R 3 2 1 / / / / / / R R / R / / 3 2 1 R / / / R R / / / / 3 3 1 R / / R / R / / / / 3 3 1 R R / / / / / R / R R / 5 3 1 R / / R / R R / / / 4 4 1 / R / / R / / R R / R R R 7 4 1 / R / / R R / / R / R R R 7 4 2 / R / / R / / / R R R / R / / 6 5 1 # T 8 23 6 0 23 10 6 8 23 23 23 1 17 14 13 23 % R 12,5 21,7 66,7 / 17,4 20,0 33,3 12,5 60,8 4,3 73,9 0,0 64,7 28,6 23,1 R – rezistentno. # R – broj antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # K – broj klasa antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # I – broj izolata datog fenotipa izolovanih tokom jednogodišnjeg perioda. # T – broj izolata koji su testirani na dati antibiotik. % R – prosečna rezistencija pokazana na dati antibiotik. Identifikovano je 20 različitih fenotipova ove bakterije, od kojih je 7 bilo multirezistentno. Identični fenotipovi ponavljali su se najviše po 2 puta. 121 Tabela 24c. Fenotipovi rezistencije bakterije Enterococcus spp izolovane iz svih uzoraka bolesničkog materijala na Klinici za hirurgiju, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). PEN AMP ERY GEN AMC SAM CHL TZP CIP VAN TCY TEC NOR IPM MEM # R # K # I / / / / / / 0 0 1 / / / / R / 1 1 1 / / / R / / / 1 1 1 / / / R / / / 1 1 1 R / / / / / / 1 1 1 / / / / / / R / 1 1 1 / / / / / R / / / 1 1 1 / / / / / / R / / / 1 1 1 / / / R R / / / 2 2 3 R / / / R / / / 2 2 2 / R / / / R / / / 2 2 1 / / / / R R / R 3 2 1 R / / / R R / / / 3 3 4 R / / / R R / / / / 3 3 1 R / / R / R / / / / 3 3 1 R R / / / / R / R / 4 3 1 R / / R / R R / / / 4 4 10 R R R / / / / R / R / 5 4 4 R R R / / / / R R / / / 5 4 1 / R / / R / / / R R / R / / 5 4 2 / R / / R R / R R / R R R 8 4 1 R R / / R R / / R / R R R 8 4 1 R R R / R / / R / R / 6 5 1 R R R / / / / R R / R / 6 5 7 R R R / / / R / R / R / 6 5 2 R R R / / / R / R R / R / 7 6 2 # T 46 52 43 0 36 6 43 2 53 52 53 41 10 23 6 53 % R 41,3 42,3 86,1 / 13,9 33,3 34,9 50,0 83,0 0,0 71,7 0,0 50,0 82,6 33,3 R – rezistentno. # R – broj antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # K – broj klasa antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # I – broj izolata datog fenotipa izolovanih tokom jednogodišnjeg perioda. # T – broj izolata koji su testirani na dati antibiotik. % R – prosečna rezistencija pokazana na dati antibiotik. Na Klinici za hirurgiju izolovano je 26 različitih fenotipova, od kojih je 14 bilo multirezistentno. Najučestaliji fenotipovi identifikovani su 10 puta (rezistentan na 4 klase antibiotika) odn. 7 puta (rezistentan na 5 klasa antibiotika): • ERY.CHL.CIP.TCY • PEN.AMP.ERY.CIP.TCY.IPM 122 Enterobacter spp Tabela 25a. Fenotipovi rezistencije bakterije Enterobacter spp izolovane iz svih uzoraka bolesničkog materijala na Klinici za pedijatriju kod dece do 2 godine, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). LEX CEP CEC CAZ AMP AMC CRO GEN FEP AMK SXT TZP CIP MEM ETP IPM # R # K # I / R / / / / / / / 1 1 1 / R / / R / / / 2 2 1 R / R R / / 3 2 1 / R / R R / / / 3 3 1 R / R R R / 4 3 2 R / R R R / / 4 3 1 / R / R R R / / / 4 4 1 R / R R R / R / 5 3 1 R / R R R R / / 5 3 1 / R / R R R R / / R / 6 4 1 / R / / R R R / / R R / 6 5 1 / R / / R R R R / / R R / 7 6 1 R / R R R R R R / R 8 5 2 R / R R R R R R / R / 8 6 1 R / R R R R R R / R / 8 5 5 / / / R / R R R R R R R / 8 5 1 R / R R R R R R / R R 9 6 1 R / R R R R R R R R / 9 6 6 R / R R R R R R / R R / 9 5 2 R / R R R R R R R R R / 10 6 3 R / R R R R R R R R R / 10 6 3 R / R R R R R R / R R R / 10 6 1 R / R R R R R R / R R R R 11 7 1 R / R R R R R R / R R R R / 11 7 2 R / R R R R R R R R R R R / 12 8 1 # T 35 6 35 39 41 41 42 42 14 35 42 41 42 41 6 41 42 % R 97,1 100 97,1 84,6 100 87,8 78,6 73,8 78,6 82,9 31,0 41,5 9,5 0,0 0,0 0,0 R – rezistentno. # R – broj antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # K – broj klasa antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # I – broj izolata datog fenotipa izolovanih tokom jednogodišnjeg perioda. # T – broj izolata koji su testirani na dati antibiotik. % R – prosečna rezistencija pokazana na dati antibiotik. U ovoj uzrastnoj grupi pacijenata identifikovano je 25 fenotipova, od čega je 22 bilo multirezistentno. Najučestaliji fenotip izolovan je 6 puta i bio je rezistentan na 6 ispitivanih klasa antibiotika: • LEX.CEC.CAZ.AMP.AMC.CRO.GEN.FEP.AMK 123 Drugi fenotip po učestalosti izolovan je 5 puta tokom perioda studije i bio je rezistentan na 5 klasa antibiotika: • LEX.CEC.CAZ.AMP.AMC.CRO.GEN.SXT Tabela 25b. Fenotipovi rezistencije bakterije Enterobacter spp izolovane iz svih uzoraka bolesničkog materijala na Klinici za pedijatriju kod dece uzrasta 2-18 godina, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). LEX CEP CEC CAZ AMP AMC CRO GEN FEP AMK SXT TZP CIP MEM ETP IPM # R # K # I R / / R R / / / / / / 3 3 1 R / R R R / 4 3 1 R / R R R / / 4 3 1 R / R R R / / 4 3 2 R / R R R / / / 4 3 1 R / R R R / R / 5 4 1 R / R R R R / R R / 7 5 1 R / R R R R R R / R 8 5 2 R / R R R R R R R R / 9 6 1 # T 11 0 10 11 11 11 11 11 3 9 11 9 11 10 2 10 11 % R 100 / 100 27,3 100 100 27,3 36,4 33,3 44,4 18,2 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 R – rezistentno. # R – broj antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # K – broj klasa antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # I – broj izolata datog fenotipa izolovanih tokom jednogodišnjeg perioda. # T – broj izolata koji su testirani na dati antibiotik. % R – prosečna rezistencija pokazana na dati antibiotik. U uzrastnog grupi dece 2-18 godina izolovano je 9 različitih fenotipova i svi su bili multirezistentni. Fenotipovi se uglavnom nisu ponavljali tokom perioda studije. 124 Tabela 25c. Fenotipovi rezistencije bakterije Enterobacter spp izolovane iz svih uzoraka bolesničkog materijala na Klinici za hirurgiju, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). LEX CEP CEC CAZ AMP AMC CRO GEN FEP AMK SXT TZP CIP MEM ETP IPM # R # K # I / / / / / / / / / / / / / / 0 0 1 R / R R / / 3 2 1 R / R R R / 4 3 1 R / R R R / 4 3 4 R / R R R / / 4 3 1 R / R R R R 5 4 1 R / R R R R R / 6 4 1 R / R R R R / R R 7 6 1 R / R R R R R R R 8 5 1 R / R R R R R R / R 8 5 1 / R / R R R R R / / R R / 8 6 3 R / R R R R R / R R R 9 6 1 R / R R R R R R / R R 9 7 4 R / R R R R R R / R R 9 6 2 R / R R R R R R / R R 9 5 1 R / R R R R R R / R R 9 6 4 R / R R R R R R / R R / 9 7 3 R / R R R R R R / R R / 9 6 1 R / R R R R R R R R R / 10 8 3 R / R R R R R R / R R R / 10 6 1 R / R R R R R R R R R R 11 7 1 R / R R R R R R / R R R R 11 7 3 R / R R R R R R R R R R / 11 7 1 # T 37 3 37 40 41 41 40 40 8 37 40 40 40 40 25 40 41 % R 100 100 100 77,5 97,6 92,6 80,0 75,0 62,5 40,5 65,0 30,0 45,0 0,0 0,0 0,0 R – rezistentno. # R – broj antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # K – broj klasa antibiotika na koje je dati fenotip pokazao rezistenciju. # I – broj izolata datog fenotipa izolovanih tokom jednogodišnjeg perioda. # T – broj izolata koji su testirani na dati antibiotik. % R – prosečna rezistencija pokazana na dati antibiotik. Na Klinici za hirurgiju izolovana su 23 različita fenotipa, od kojih je 21 fenotip pokazao multirezistenciju. Najučestaliji fenotip identifikovan je 4 puta i bio je rezistentan na 7 klasa antibiotika: • LEX.CEC.CAZ.AMP.AMC.CRO.GEN.SXT.CIP 125 4.2.10. Odnos upotrebe antibiotika i prosečne rezistencije 8 najučestalijih bakterija Escherichia coli Grafikon 7a. Odnos rezistencije pokazane od strane bakterije E. coli prema obimu upotrebe antibiotika po klasama, na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). Ne postoji veza između obima upotrebe antibiotika i procenta rezistencije koju je E. coli pokazala. Ova bakterija je pokazala podjednak procenat rezistencije na peroralne i parenteralne cefalosporine, s time da je klasa parenteralnih upotrebljavana u dva ipo puta većem obimu. 126 Staphylococcus aureus Grafikon 7b. Odnos rezistencije pokazane od strane bakterije S. aureus prema obimu upotrebe antibiotika po klasama, na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). Osim penicilina, na koje je Staphylococcus aureus bio visoko rezistentan, pokazan je visok nivo osetljivosti na ostale klase antibiotika. Ne postoji jasna zavisnost između uočenog procenta rezistencije i obima upotrebe ispitivanih klasa antibiotika. Koagulaza negativni Staphylococcus spp Grafikon 7c. Odnos rezistencije pokazane od strane koagulaza negativnog Staphylococcus spp prema obimu upotrebe antibiotika po klasama, na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). 127 Koagulaza negativni Staphylococcus spp pokazao je visok procenat rezistencije prema većini ispitivanih antibiotika. Zadovoljavajuć nivo osetljivosti pokazan je jedino na glikopeptide. Ne uočava se jasna zavisnost između rezistencije i obima upotrebe antibiotika. Klebsiella pneumoniae Grafikon 7d. Odnos rezistencije pokazane od strane bakterije K. pneumoniae prema obimu upotrebe antibiotika po klasama, na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). K. pneumoniae pokazala je visok procenat rezistencije kako prema peroralnim tako i prema parenteralnim cefalosporinima, s time što je upotreba parenteralnih oblika tokom studije bila više nego dva puta veća u odnosu na upotrebu peroralnih cefalosporina. 128 Pseudomonas aeruginosa Grafikon 7e. Odnos rezistencije pokazane od strane bakterije P. aeruginosa prema obimu upotrebe antibiotika po klasama, na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). U slučaju bakterijske vrste Pseudomonas aeruginosa ne uočava se jasna zavisnost između upotrebe antibiotika i prosečnih procenta rezistencije ove bakterije. Acinetobacter spp Grafikon 7f. Odnos rezistencije pokazane od strane bakterije Acinetobacter spp prema obimu upotrebe antibiotika po klasama, na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). 129 Ova bakterija pokazala je visok nivo rezistencije na sve ispitivane klase antibiotika, bez obzira na obim upotrebe antibakterijskih lekova. Ne uočava se jasna zavisnost između prosečne rezistencije i obima upotrebe antibiotika. Enterococcus spp Grafikon 7g. Odnos rezistencije pokazane od strane bakterije Enterococcus spp prema obimu upotrebe antibiotika po klasama, na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). I pored malog obima upotrebe tetraciklina i hinolona, uočen je visok procenat rezistencije Enterococcus spp na ove klase antibiotika. Nije uočena jasna veza između rezistencije koju je ove bakterija ispoljavala i obima upotrebe antibiotika. 130 Enterobacter spp Grafikon 7h. Odnos rezistencije pokazane od strane bakterije Enterobacter spp prema obimu upotrebe antibiotika po klasama, na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.). Izolati Enterobacter spp pokazali su zadovoljavajuću osetljivost samo na peneme i hinolone, dok je na sve ostale klase antibiotika pokazan visok nivo rezistencije. Nije uočena direktna zavisnost između obima upotrebe antibiotika i procenata rezistencije koje je ova bakterija pokazala na ispitivane klase antibiotika. 131 5. DISKUSIJA 5.1. Upotreba antibiotika Prosečni obim upotrebe antibiotika na nivou celog IZZZDIOV u jednogodišnjem periodu (01.07.2009. – 30.06.2010. g.) bio je 37,74 DDD/100BOD, s time da je u zimskom periodu upotreba bila za oko 15% veća u odnosu na leto. Ove vrednosti veće su od podataka objavljenih nakon studije sprovedene u Norveškoj, u periodu od 1990. – 1995. g., gde je godišnji obim upotrebe antibiotika na odeljenjima za decu bio u rasponu od 15 do 30 DDD/100BOD. Autori ove studije navode da je obim upotrebe antibiotika uglavnom bio konstantan na godišnjem nivou, uz napomenu da nije bila praćena upotreba antibiotika po godišnjim dobima (Westergren i sar, 1999). Sezonska varijacija u upotrebi antibiotika kod hospitalizovane dece i u opštoj praksi opisana je u okviru rezultata studije koja se bavila analizom propisivanja ove grupe lekova deci, kao i analizom kretanja rezistencije bakterija u Engleskoj. Analizirani su podaci dostupni kroz baze podataka za bolnice i opštu praksu u okviru projekta SACAR (Specialist Advisory Committe on Antimicrobial Rasistence) (Sharland i sar, 2007). Prema rezultatima ove studije, najviše antibiotika ordinira se deci tokom zimskim meseci. Sezonsku razliku u upotrebi antibiotika u evropskim zemljama opisuje i projekat ESAC (European Study on Antibiotic Consumption), u sklopu kojeg su retrospektivno (za period 1997. – 2002. g.) prikupljani podaci o obimu i strukturi upotrebe antibiotika u 26 država Evropske Unije kroz evropsku mrežu nacionalnih baza podataka. Po ovim rezultatima, sezonska fluktuacija bila je najmanje izražena u severnim zemljama EU, a najviše u istočno-evropskim zemljama gde su uočene razlike u obimu upotrebe i do 42% između leta i zime (Elseviers i sar, 2007; Goossens i sar, 2005). U našoj studiji, ukoliko se posmatra ceo IZZZDIOV, uočava se za oko 15% veći obim upotrebe antibiotika tokom zime u odnosu na leto (Tabela 3 i Prilog 1). 16 klasa antibakterijskih lekova bilo je zastupljeno u upotrebi na IZZZDIOV. Međutim, nakon primene kriterijuma DU90%, ovaj broj se smanjuje na 5 klasa antibiotika: beta-laktami+inhibitor, peroralni i parenteralni cefalosporini, makrolidi i aminoglikozidi (Tabela 3); koje se sve smatraju bezbednima za upotrebu u pedijatrijskoj populaciji (University of California San Francisco - UCSF, 2013). Slični rezultati 132 opisani su i nakon ispitivanja obima i strukture upotrebe antibiotika u 5 dečijih bolnica u Kini za period 2002. – 2006. g., gde je utvrđeno da su kombinacija amoksicilin+klavulanska kiselina i parenteralni cefalosporini (cefuroksim i cefazolin) bili najčešće ordinirani antibiotici koji su zadovoljili kriterijum DU90% (Zhang i sar, 2008). Na Klinici za pedijatriju IZZZDIOV, gde se leče deca sa različitim patologijama, zabeležen je jednogodišnji obim upotrebe antibiotika od 36,34 DDD/100BOD. Tokom zimskih meseci upotreba je bila za oko 26% veća od godišnjeg proseka. 5 klasa antibiotika zadovoljilo je kriterijum DU90%: penicilini, beta laktami+inhibitor, peroralni i parenteralni cefalosporini i makrolidi (Tabele 4 i Prilog 2). Na Klinici za pedijatriju, u uzrastnoj grupi dece do 2 godine ordinirano je manje antibiotika u odnosu na decu 2-18 godina (23,17 : 44,10 DDD/100BOD) (Tabele 5a i 5b). Literaturni navodi, međutim, ukazuju da se upravo najmlađoj deci propisuje najviše antibiotika u opštoj praksi (Sanz, 1992; Sharland i sar, 2007; Chung i sar, 2007; Bartoloni i sar, 2006). Najveći obim upotrebe antibiotika kod dece do 2 godine na IZZZDIOV bio je u proleće (52,30 DDD/100BOD), a najmanji tokom zime (23,17 DDD/100BOD) (Tabele 5a i 5b). Baktericidna delotvornost prirodnih penicilina još uvek je relativno očuvana, međutim obim upotrebe ovih lekova veoma je skroman, kako u našem uzorku tako i u bolnicama mnogih evropskih zemalja (Čizman i sar, 2004). Literaturni navodi opisuju ovaj problem i navode da najčešće nema opravdanja za zamenu prirodnih penicilina cefalosporinima i makrolidima (Shulman i sar, 2004). Upotreba prirodnih penicilina na IZZZDIOV bila je veoma skromna, kako kod dece uzrasta do 2 godine (oko 0,30 DDD/100BOD), tako i kod dece 2-18 godina (0,9 DDD/100BOD) (Tabele 5a i 5b). Deci uzrasta do 2 godine ordinirano je 13 klasa antibiotika (Tabela 5a), s time da su samo 3 klase zadovoljile kriterijum DU90%: penicilini, parenteralni cefalosporini i makrolidi. Na Odeljenjima za ročnu novorođenčad i prevremeno rođenu novorođenčad IZZZDIOV, kriterijum DU90% ispunili su: penicilini, parenteralni cefalosporini i aminoglikozidi (Tabela 6a i 6b). U univerzitetskoj pedijatrijskoj bolnici u Bari-u (Italija), sprovedena je studija u periodu od 01.07.2004. g. do 31.08.2004. g. tokom koje su zabeleženi svi lekovi propisani za novorođenčad na odeljenju neonatologije. Najzastupljeniji antibiotici za ovaj uzrast bili su amikacin (aminoglikozid) i kombinacija 133 ampicilin+sulbaktam (koja se nije koristila na IZZZDIOV iako je registrovana u Srbiji). U ovoj bolnici se među antibioticima upotrebljavanim u obimu manjem od 10% našao hinolon ofloksacin (koji se nije ordinirao na IZZZDIOV i ne nalazi se na spisku FDA za upotrebu kod dece), kao i glikopeptid vankomicin (koji je imao vrlo mali obim upotrebe na IZZZDIOV) (Dell'Aera i sar, 2007; Bradley i sar, 2011). Na Odeljenjima intenzivne i poluintenzivne nege IZZZDIOV, upotreba antibiotika bila je svega 14,42 DDD/100BOD sa ukupno 13 ordiniranih klasa (Tabela 6c). Kriterijum DU90% zadovoljili su: penicilini, parenteralni cefalosporini, inhibitori sinteze folata, aminoglikozidi i hinoloni. Ampicilin je bio najviše ordiniran lek na ovim odeljenjima. Ovi podaci u skladu su sa nalazima studije sprovedene od 1997. do 2004. g. u neonatalnoj intenzivnoj jedinici univerzitetske bolnice u Michigan-u (SAD), koja je pokazala da se pored ampicilina ovim pacijentima najčešće ordinirao i cefotaksim (Warrier i sar, 2006). O upotrebi cefotaksima postoje podaci i sa odeljenja intenzivne nege pedijatrijske bolnice u Philadelphia (SAD). U 2002. godini, pored ovog leka u upotrebi su bili zastupljeni i ampicilin, gentamicin i vankomicin (Zuppa i sar, 2005). Prema rezultatima naše studije, cefotaksim uopšte nije korišten, uz napomenu da je cefriakson kao predstavnik klase parenteralnih cefalosporina (III generacije kao i cefotaksim) bio pojedinačno najobimnije upotrebljavani antibiotik na IZZZDIOV. U Službi za odojče i malo dete IZZZDIOV, prosečna upotreba antibiotika bila je 30,22 DDD/100BOD. Ukupno je ordinirano 11 klasa antibiotika (Tabela 6d), dok su svega 3 klase ispunile kriterijum DU90%: beta-laktami+inhibitor, parenteralni cefalosporini i makrolidi. Ostali antibiotici bili su upotrebljavani u znatno manjem obimu, najverovatnije za komplikovane slučajeve koji dolaze u ovu univerzitetsku bolnicu. Upotreba antibiotika tokom proleća bila je najveća (40,63 DDD/100BOD). Na odeljenjima na kojima su hospizalizovana deca uzrasta 2-18 godina, evidentne su razlike u obimu i strukturi upotrebe antibiotika u zavisnosti od patologije koje se leče na svakom od odeljenja. Najveći obim upotrebe antibiotika (70,95 DDD/100BOD) zabeležen je na Odeljenju za pulmologiju (Tabela 7a). Ovaj podatak u saglasnosti je sa literaturnim navodima, koji opisuju da su upravo infekcije respiratornog trakta najčešći razlog za ordiniranje antibiotika deci, kako u bolnicama tako i u opštoj praksi (Sarahroodi i sar, 2009; Borgnolo i sar, 2001; Thrane i sar, 1999; Chiang i sar, 2007; Goossens i sar, 2005; Henderson i sar, 2009). 134 Visok obim upotrebe antibiotika od 61,22 DDD/100BOD zabeležen je i u Službi za dečiju hematologiju i onkologiju (Tabela 7i). Rezultati multicentrične multinacionalne studije, sprovedene u okviru projekta ARPEC (Antibiotic Resistance and Prescribing in European Children) u septembru 2011. godine, u okviru koje su obrađeni jednodnevni podaci o upotrebi antimikrobnih lekova kod hospitalizovane dece u 73 bolnice širom sveta, takođe ukazuju na visoki obim upotrebe antibiotika na odeljenjima dečije hematologije/onkologije (Versporten i sar, 2013). Veliki obim upotrebe antibiotika kod ovih pacijenata posledica je njihovog preventivnog ordiniranja usled smanjenog imuniteta (suprimiranja broja leukocita) i povećane opasnosti od infekcije rezistentnim bakterijama u bolničkim uslovima (Rolston, 2009). Studija sprovedena u dva perioda (11.2006. – 01.2007. i 11.2008 – 01.2009. godine) na odeljenju za hematologiju i onkologiju univerzitatske bolnice Surabaya (Indonezija), bavila se problemom prevelike upotrebe antibiotika. Zabeležen je obim upotrebe od 45,04 DDD/100BOD, sa najvećom zastupljenošću cefotaksima 10,60 DDD/100BOD. Nakon primene pravila po kojem su antibiotici mogli biti ordinirani onkološkim pacijentima isključivo prema antibiogramu, u narednom tromesečju upotreba antibiotika opala je na 14,52 DDD/100BOD, a cefotaksima na 7,84 DDD/100BOD. Kao posledica primene ovog pravila, kloksacilin, cefepim, ciprofloksacin, ceftriakson, klindamicin i gentamicin više nisu bili korišteni, što ukazuje na empirijsko davanje ovih antibiotika već i u slučajevima sumnje na bakterijsku infekciju. Ovakav pristup upotrebi antibiotika uticao je na smanjenje trajanja tarapije antibioticima kao i na smanjenje finansijskih sredstava neophodnih za terapiju (Ratwita Andarsini, 2011). Prilikom analize strukture upotrebe antibiotika po klasama, uočava se da ne postoje značajnije razlike između Klinika IZZZDIOV. Najviše upotrebljavane klase antibiotika bile su cefalosporini i beta-laktami+inhibitor. Literaturni navodi iznose da su hinoloni brzo našli svoje mesto u primeni u pedijatriji (Velissariou, 2006). Međutim, u našoj studiji ova klasa antibiotika nije ispunila kriterijum DU90% ni na jednom odeljenju Klinike za pedijatriju (Tabele 7a-7j). Najveći obim upotrebe hinolona (od kojih je upotrebljavan jedino ciprofloksacin) bio je na Odeljenju za pulmologiju (1,54 DDD/100BOD) (Tabela 7a), dok na 4 odeljenja ove Klinike hinoloni uopšte nisu bili upotrebljavani. Ovo ukazuje na racionalnu upotrebu antibiotika na IZZZDIOV i na primenu koncepta rezervnih antibiotika (Sabo i sar, 2010, Velissariou, 2006). 135 Antibiotici iz klase linkozamida takođe nisu bili upotrebljavani u značajnijem obimu u našoj studiji, uz napomenu da je klindamicin jedini predstavnik ove klase koji je bio ordiniran na IZZZDIOV. Ovo je u skladu sa praksom u pedijatrijskim bolnicama u Evropi, gde se linkomicin ne koristi zbog povećanog rizika od pojave pseudomembranoznog kolitisa (Bajčetić i sar, 2005). Studija sprovedena u Holandiji obradila je podatke iz baze podataka o upotrebi lekova, za 13.426 dece uzrasta 0-16 godina, registrovanih u bazu podataka tokom 1998. godine. Rezultati ukazuju da se na pedijatrijskim odeljenjima bolnica u Rotterdam-u najčešće ordiniraju amoksicilin i cefotaksim ('t Jong i sar, 2003). U našoj studiji, klasa parenteralnih cefalosporina, kojoj pripada cefotaksim, takođe je bila najzastupljenija, s time što je glavni predstavnik ove klase bio ceftriakson. Što se tiče upotrebe amoksicilina, u značajnijem obimu korišten je jedino u grupi Odeljenja za imunologiju, alergologiju, reumatologiju i dečju dermatovenerologiju (3,83 DDD/100BOD) (Tabela 7j), dok je na ostalim odeljenjima obim upotrebe ovog antibiotika bio znatno skromniji. Treba naglasiti da je klasa penicilina (kojoj pripada amoksicilin) u našoj studiji uglavnom ispunjavala kriterijum DU90%. Na Klinici za habilitaciju i rehabilitaciju, gde su po pitanju bakterijskih infekcija uglavnom smeštena zdrava deca, upotreba antibiotika bila je mala. Ukupan obim upotrebe u jednogodišnjem periodu iznosio je 6,04 DDD/100BOD, s time da je najveći obim upotrebe zabeležen tokom leta (7,75 DDD/100BOD) i zime (7,16 DDD/100BOD), a najmanji u proleće (3,84 DDD/100BOD) (Tabela 4c). Na ovoj Klinici ukupno je ordinirano 9 klasa antibiotika, od kojih su 4 klase zadovoljile kriterijum DU90%: penicilini, beta-laktami+inhibitor, peroralni i parenteralni cefalosporini. Obim upotrebe antibiotika na Klinici za hirurgiju u jednogodišnjem periodu bio je veći od proseka za ceo IZZZDIOV i iznosio je 56,66 DDD/100BOD (Tabela 4b). Rezultati studije koja je opisala upotrebu antibiotika u 3 evropske univerzitetske bolnice (Estonija, Švedska i Španija) tokom 1992. godine ukazuju da je obim upotrebe ovih lekova na hirurškim odeljenjima za 30-50% veći u odnosu na ostala odeljenja pedijatrijskih bolnica (Kiivet i sar, 1998). Rezultati naše studije uklapaju se u ove zaključke, s obzirom da je upotreba antibiotika na hiruškim odeljenjima bila za 33,4% veća u odnosu na prosek za ceo IZZZDIOV. 136 Najveći obim upotrebe antibiotika na Klinici za hirurgiju bio je tokom zime i iznosio je 70,84 DDD/100BOD, dok je najmanji obim zabeležen u proleće sa 34,57 DDD/100BOD (Tabela 4b). Ordinirano je ukupno 15 klasa antibiotika, s time da je 5 klasa ispunilo kriterijum DU90%: beta-laktami+inhibitor, peroralni i parenteralni cefalosporini, aminoglikozidi i 5-nitroimidazoli. Upotreba antibiotika, kako po strukturi tako i po obimu, razlikovala se na pojedinačnim odeljenjima ove klinike. Najmanji obim upotrebe zabeležen je na Odeljenju za otorinolaringologiju (33,32 DDD/100BOD), a najveći na Odeljenju za intenzivnu terapiju (134,15 DDD/100BOD) (Tabele 8a-8d). Na Odeljenju za intenzivnu terapiju najviše su se koristili parenteralni cefalosporini (sa glavnim predstavnikom ceftriaksonom), makrolidi (azitromicin) i aminoglikozidi (uglavnom gentamicin). Prema rezultatima retrospektivne monocentrične 40-tomesečne studije (07.2005. do 10.2008. g.) sprovedene u pedijatrijskoj bolnici u francuskom gradu Nantes, u sklopu koje su obrađeni podaci za 286 novorođenčadi na postoperativnoj intenzivnoj nezi, u 66,4% slučajeva deca su preventivno, pre- i post- operativno primala antibiotik. Najčešće, u preko 70% slučajeva, primenjivani su parenteralni cefalosporini (najčešće cefuroksim), zatim kombinacija amoksicilina sa klavulanskom kiselinom, a od aminoglikozida uglavnom je primenjivan tobramicin. Ovaj aminoglikozid korišten je u oko 5 puta većem obimu od gentamicina. U preoperativnom tretmanu novorođenih beba takođe se najčešće ordinirao cefuroksim i kombinacija amoksicilina sa klavulanskom kiselinom (Lejus i sar, 2013). U našoj studiji, osim na Odeljenju za otorinolaringologiju (Klinika za hirurgiju) gde su se najviše upotrebljavali makrolidi, najzastupljenija klasa antibiotika bili su parenteralni cefalosporini (Tabele 8a-8d). U grupi odeljenja koja obuhvata Službu opšte dečije hirurgije, Odeljenje abdominalne i endokrine hirurgije i Odeljenje neurohirurgije, na drugom mestu po obimu upotrebe bio je metronidazol sa 17,95 DDD/100BOD. Njegova upotreba bila je najveća tokom leta i iznosila je 32,26 DDD/100BOD. U 13- tonedeljnoj studiji (od aprila do avgusta 1996. godine), sprovedenoj na pedijatrijskim i hirurškim odeljenjima pedijatrijske bolnice u britanskom gradu Liverpool, među najčešće ordiniranim antibioticima navode se cefotaksim, metronidazol i cefaklor (Turner i sar, 1998). Studija sprovedena na nacionalnom Institutu za pedijatriju u Meksiku utvrdila je da antibiotici čine čak oko 27% svih ordiniranih lekova deci. Autori navode da je poznato da se ovi lekovi daju deci kako pre, tako i za vreme i nakon 137 hirurških intervencija, međutim nedostaju povratne informacije o efikasnosti ove terapije. Bilo bi stoga veoma korisno sprovesti analizu ordiniranih antibiotika, kako bi se sagledao njihov obim i struktura upotrebe, a ne samo procentualna zastupljenost (Juarez-Olguin i sar, 2007). Kao što je već navedeno u uvodu, u stručnoj literaturi postoji malo podataka o upotrebi lekova, a posebno o upotrebi lekova u pedijatrijskoj populaciji, kako u primarnoj zdravstvenoj zaštiti tako i u bolnicama (Fisher i sar, 2009). Taj problem je u našoj sredini posebno izražen. Jedan od retkih validnih podataka o upotrebi lekova u našoj državi je onaj kojeg objavljuje Agencija za lekove i medicinska sredstva Srbije na godišnjem nivou, prema kojem je upotreba antibiotika u 2008. godini na nivou Srbije iznosila 47,39 DDD/1000 stanovnika dnevno (Radonjić i sar, 2009). Upotreba antibiotika u južnobačkom okrugu (deo teritorije koju pokriva IZZZDIOV), u studiji koja je trajala 3 meseca tokom 2008. godine, bila je 27,05 DDD/1000 stanovnika dnevno, što je manje od prethodno navedene vrednosti za celu državu (Horvat, 2010). Manja upotreba antibiotika u južnobačkom okrugu možda se može objasniti i činjenicom da se na toj teritoriji još od 1977. godine povremeno sprovodi analiza upotrebe lekova. Ove analize bile su uglavnom u okviru magistarskih ili doktorskih teza, s time da su rezultati najčešće publikovani u domaćim medicinskim časopisima, pa su tako bili dostupni lekarima koji su na osnovu ovih podataka i smernica mogli da koriguju svoju farmakoterapijsku praksu (Stanulović i sar, 1978; Stanulović i sar, 1979; Stanulović i sar, 1984; Medić, 2006; Horvat 2010). 5.2. Analiza bakterioloških nalaza Jedan od preduslova za optimalno delovanje antibiotika je da se pre početka terapije uzme uzorak od pacijenta za mikrobiološku analizu, da se iz njega izoluje uzročnik infekcije i da se odredi njegova osetljivost prema setu antibiotika. Drugim rečima, uraditi biogram i antibiogram bakteriološkog uzročnika infektivnog oboljenja (Varon i sar, 2000). Međutim, ovaj postupak i pristup se u praksi često ne poštuju, odnosno sa terapijom antibioticima započinje se bez prethodnih rezultata mikrobiološke analize, odn. pre uzorkovanja materijala za analizu, što je jedan od problema koji utiče kako na izolociju i identifikaciju bakterije, tako i na sposobnost bakterije da izraste na hranljivoj podlozi (Chiang i sar, 2007). Mnoga odeljenja IZZZDIOV nisu ni slala 138 bolesnički materijal na mikrobiološku analizu ili su slala veoma mali broj tokom trajanja ove prospektivne studije (Tabela 13). S druge strane, sva odeljenja, bez izuzetaka, uporebljavala su antibiotike. Udeo bakteriološki pozitivnih nalaza u ukupnom broju uzoraka poslatih na mikrobiološku analizu je mali (15-20%) (Tabele 9 i 10). Činjenica da je od pacijenta uziman uzorak za mikrobiološku analizu govori da je postojala sumnja na infekciju, što ukazuje da su pacijenti često već bili na nekoj antibiotskoj terapiji pre uzimanja uzorka. Takođe, mora se uzeti u obzir da univerzitetske bolnice zbrinjavaju najteže slučajeve, pa i one koji su prethodno bili u nekoj od regionalnih bolnica ili lokalnih domova zdravlja. Ovo povećava mogućnost da su pacijenti već na antibakterijskoj terapiji u trenutku hospitalizacije na IZZZDIOV, i/ili da imaju neku infekciju nekom od visoko- rezistentnih bakterijakih sojeva, što može da utiče na optimalni rast kultura prilikom mikrobiološke analize (Arsenijević i sar, 2006). Na IZZZDIOV je utvrđeno i postojanje razlike u udelu bakteriološki pozitivnih uzoraka bolesničkog materijala u zavisnosti od godišnjeg doba. Tokom zime je dokazano značajno manje bakteriološki-pozitivnih uzoraka u odnosu na leto. U isto vreme, tokom zime je ordinirano za oko 15% više antibiotika u odnosu na leto, što je u skladu i sa literaturnim navodima (Sharland i sar, 2007; Elseviers i sar, 2007; Goossens i sar, 2005). Veći obim upotrebe antibiotika tokom zime dovodi do većeg udela "lažno" negativnih nalaza mikrobioloških testiranja, koji se javljaju kao posledica veće primene antibiotika u vreme (ili neposredno pre) uzimanja bolesničkog materijala za bakteriološku analizu. Manja upotreba antibiotika tokom leta smanjuje i tzv. selektivni pritisak antibiotika na bakterije, te je samim time povećana mogućnost pozitivnog bakteriološkog nalaza. Ovo objašnjenje nam može dati odgovor na pojavu manjeg broja bakteriološki pozitivnih nalaza zimi u odnosu na leto. Najzastupljenije bakterije u 1839 antibiograma analiziranih tokom jednogodišnjeg perioda bile su: Escherichia coli (489), Staphylococcus aureus (252), koagulaza negativni Staphylococcus spp (243), Klebsiella spp (227), Pseudomonas spp (148), Acinetobacter spp (134), Enterococcus spp (118) i Enterobacter spp (98). Ovih 8 bakterija čine oko 90% svih izolovanih bakterija u ovoj studiji. Uzorci krvi – hemokulture su najčešće slate na bakteriološku analizu, ali je udeo bakteriološki pozitivnih hemokultura iznosio svega 9,2%. Ovaj podatak u skladu je sa 139 rezultatima studije sprovedene u 13 bolnica u San Franciscu (SAD) u periodu od 1996. do 1999. g., gde je utvrđeno svega 9,9% bakteriološki pozitivnih hemokultura (Huang i sar, 2002). Slično, jednogodišnja prospektivna studija sprovedena u Tanzaniji (2001. – 2002. g.) navodi 13% bakteriološki pozitivnih hemokultura kod dece (Blomberg i sar, 2007). Ovako mali procenat pozitivnih uzoraka autori povezuju sa činjenicom da je preko 2/3 pacijenata već bilo pod terapijom antibioticima pre uzimanja krvi za mikrobiološku analizu. Najčešće izolovana bakterija iz hemokultura na IZZZDIOV bio je koagulaza negativni Staphylococcus spp (Tabela 11), koji inače ulazi u sastav normalne kožne flore čoveka. Do pre 40 godina, ukoliko bi bakteriološkom analizom bilo utvrđeno prisustvo koagulaza negativnog Staphylococcus spp, uzorak bi bio smatran kontaminiranim. Međutim, početkom devedesetih godina prošloga veka u SAD-u je utvrđeno da identifikacija ove bakterije u hemokulturama u sve većem procentu ukazuje na ozbiljna infektivna oboljenja kao što je neonatalna sepsa. U bolnicama u Engleskoj, od 1992. do 2005. g., udeo neonatalnih bakterijemija uzrokovanih koagulaza negativnim Staphylococcus spp porastao je za 112%, s time da je najveći porast infekcija ovom bakterijom bio između 2000. i 2005. godine. Ovaj porast učestalosti infekcija objašnjava se i povećanom upotrebom centralnih vaskularnih katetera u tom periodu (Sharland i sar, 2007). Veoma je bitno ispravno objasniti nalaz bakteriološki pozitivne hemokulture, za čega je potrebna saradnja infektologa i kliničara (Zaidi i sar, 2005; Stojanović i sar, 2008), jer samo pravilno sagledavanje problema može da dovede do adekvatnog rešenja. Prema rezultatima studije koja je obuhvatila sve hemokulture uzorkovane na Kliničkom centru Vojvodine (uključujući i IZZZDIOV) tokom 2007. godine, koagulaza negativni Staphylococcus spp izolovan je u preko 50% bakteriološki pozitivnih hemokultura (Kulauzov i sar, 2008). Rezultati magistarske teze sprovedene na IZZZDIOV kod dece uzrasta 0-1 god., takođe potvrđuju da je ova bakterija bila najčešće prisutna u hemokulturama (Medić, 2006). Pored uzoraka krvi, koagulaza negativni Staphylococcus spp bio je na prvom mestu po zastupljenosti i u uzorcima katetera i cerebrospinalne tečnosti (Tabela 11). Prema rezultatima studije sprovedene na univerzitetskoj pedijatrijskoj klinici u gradu Sao Paulo (Brazil) od novembra 2001. do decembra 2003. godine, proizilazi da postoji uzročno-posledična veza između pacijenata koji imaju venski ili centralni kateter i 140 identifikacije koagulaza negativnog Staphylococcos spp u njihovoj hemokulturi. Zabrinjavajuće je kada se primeti da je prisustvo ove bakterije u porastu iz meseca u mesec, jer je ta pojava često znak da se radi o bolničkoj infekciji (Arnoni i sar, 2007). Rezultati naše studije nisu ukazali na značajniji porast broja izolacija ove bakterije u jednogodišnjem periodu. Na drugom mestu po zastupljenosti u uzorcima krvi na IZZZDIOV bila je Klebsiella pneumoniae, sa 37 izolata (Tabela 11). Studija sprovedena u Kairu (Egipat) opisuje da je glavni uzročnik sepse kod novorođenčadi (u 73% slučajeva) u 2001. godini bila upravo Klepsiella pneumoniae. Ipak, u tom slučaju ispostavilo se da je izvor zaraze bio infuzioni rastvor koji je sadržao ovu bakteriju (Moore i sar, 2005). U jednoj od malobrojnih publikacija ove vrste kod nas, na osnovu šestomesečnih rezultata istraživanja (01.05.2001. – 31.10.2001. g.) na Odeljenju neonatalne intenzivne nege Instituta za neonatologiju u Beogradu, opisano je da je Acinetobacter spp u 47,67% slučajeva bio uzročnik neonatalne sepse, Pseudomonas u 23,6%, Klepsiella u 8,3% i koagulaza negativni Staphylococcus spp u 8,2% slučajeva (Marković-Denić i sar, 2006). Prema rezultatima šestogodišnje (1997. – 2002. g.) retrospektivne studije koja je obuhvatila svu decu sa bakterijemijama hospitalizovanu na pedijatrijskom odeljenju bolnice u Trinidadu, najčešći uzročnik sepse kod dece bio je Staphylococcus aureus (23,9%), a zatim Pseudomonas aeruginosa (15,5%) (koji u našoj studiji nije bio izolovan u hemokulturama) i Klebsiella pneumoniae (12,5%) (Orrett i sar, 2007). I druge relevantne studije navode da su pozitivni nalazi hemokultura novorođenčadi u zemljama u razvoju 3-20 puta češće u odnosu na razvijene zemlje. Najčešće se izoluju Klebsiella pneumoniae (16-28% slučajeva), dok se E. coli, Acinetobacter spp, Pseudomonas spp, koagulaza negativni Staphylococcus spp i Staphylococcus aureus javljaju u 8-22% slučajeva. Staphylococcus aureus je uvek patogena bakterija, za razliku od koagulaza negativnog Staphylococcus spp čiju izolaciju treba uzeti sa rezervom jer predstavlja sastavni deo normalne kožne flore. Enterobacter spp se u uzorcima krvi u zemljama u razvoju javlja u 4,2 do 12% pozitivnih uzoraka (Zaidi i sar, 2005; Litzow i sar, 2009) dok je u našoj studiji udeo ove bakterije u hemokulturama bio 3,1%. U uzorcima respiratornog trakta na IZZZDIOV, daleko najučestalija bakterija bila je Staphylococcus aureus (Tabela 11). Pojavu Staphylococcus aureus u 141 pedijatrijskoj bolnici u Houston-u (SAD) opisuje studija koja je obuhvatila trogodišnji period od 2001. do 2004. g. tokom kojeg je zabeležen porast godišnje učestalosti pojave ove bakterije sa 771 na 1562 izolata. Ovo povećanje objašnjava se povećanom virulencijom (infektivnosti) ove, često vrlo rezistentne i multirezistentne bakterije (Kaplan, 2006). Za razliku od ovih podataka, u opštoj praksi se iz respiratornog sistema ubedljivo najčešće izoluje Streptococcus pneumoniae (Demachy i sar, 2005; Zhanel i sar, 2006; Doern i sar, 2001). S. pneumoniae je najčešće izolovana i na odeljenju za pedijatriju i adolescentnu medicinu univerzitetske klinike u Freiburg-u (Nemačka) tokom studije koje je trajala od 1993. do 2002. godine. Po zastupljenosti su u ovoj studiji sledile Acinetobacter spp i E. coli (Arri i sar, 2006). Staphylococcus aureus, koji je na IZZZDIOV bio najzastupljeniji u uzorcima respiratornog trakta, ne navodi se u prethodno navedenoj studiji. Najčešće izolovana bakterija iz uzoraka urina na IZZZDIOV bila je E. coli (62,6%) (Tabela 11), što je u skladu sa literaturnim navodima i činjenicom da je ta bakterija daleko najčešći uzročnik infekcija urinarnog sistema (Lutter i sar, 2005; Yared i sar, 2005; Yuksel i sar, 2006). Četvoromesečna studija (jul-oktobar 2004. g.) sprovedena u gradu Lahore (Pakistan) u dečijoj bolnici i Institutu za zdravstvenu zaštitu dece pokazala je jednaku zastupljenost E. coli i Klebsiella spp u uzorcima urina dece. Obe bakterije bile su zastupljene sa po 37% u ukupnom broju izolovanih bakterija (Ejaz i sar, 2006). U našoj studiji, druga bakterija po zastupljenosti bila je Enterococcus spp (50 izolata, odn. 10,3%) sa šest puta manjim udelom u odnosu na E. coli. Studija sprovedena u Ankari (Turska) od januara 2003. do januara 2004. godine na odeljenju za pedijatriju univerzitetske bolnice, pokazala je zastupljenost Enterococcus spp od samo 1,5% u uzorcima urina (Yuksel i sar, 2006). Kako E. coli tako i Enterococcus spp su fekalne bakterije i njihovo prisustvo u urinu može biti posledica nedovoljne higijene u predelu rektogenitalnog područja pri uzimanju uzorka urina. Iz uzoraka gastrointestinalnog trakta (GIT) na IZZZDIOV najčešće su izolovane Klebsiella pneumoniae sa 38 izolata (27,3%), E. coli sa 23 izolata (16,5%) i Pseudomonas aeruginosa sa 22 izolata (15,8%). U retrospektivnoj studiji koja je obradila podatke od 1997. do 2003. g. u pedijatrijskoj bolnici u Caracas-u (Venecuela), Pseudomonas aeruginosa je bio izolovan u 7% pozitivnih uzoraka GIT-a (Rodriguez- Morales i sar, 2007). 142 Ukoliko se posmatra zastupljenost bakterija po pojedinačnim Klinikama IZZZDIOV, primetno je da je na Klinici za pedijatriju E. coli bila najzastupljenija bakterija, kako u grupi dece uzrasta do 2 godine (sa 222 izolata) tako i u grupi starije dece uzrasta 2-18 godine (sa 159 izolata) (Tabela 12). U uzrastnoj grupi dece do 2 godine na Klinici za pedijatriju izolovane su još i: Klepsiella pneumoniae (150 izolata), Acinetobacter spp (86 izolata), Pseudomonas aeruginosa i Enterobacter spp (po 46 izolata), dok su ostale bakterijske vrste bile izolovane u manjem broju (Tabela 12). Prema literaturnim navodima, upravo u zemljama u razvoju su u većem procentu prisutne infekcije izazvane sa K. pneumoniae, Pseudomonas-om i Acenitobacter-om, i to pretežno na odeljenjima za novorođenčad i malu decu (Zaidi i sar, 2005). Za navedene bakterije je karakteristično da lako perzistiraju kako u vodi, tako i u tečnim sapunima i dezificijensima, pa je tako njihova izolacija na posudama i aparatima koji se svakodnevno koriste u bolnicama indikator nedovoljne higijene. U uzrastnoj grupi dece 2-18 godina na Klinici za pedijatriju, pored E. coli izolovani su i Staphylococcus aureus (124 izolata), koagulaza negativni Staphylococcus spp (70 izolata), Pseudomonas aeruginosa (44 izolata) i Klebsiela pneumoniae (25 izolata), dok su ostale bakterije bile značajno manje zastupljene (Tabela 12). Na Klinici za habilitaciju i rehabilitaciju, u jednogodišnjem periodu studije izolovan je mali broj bakterija, među kojima dominira E. coli sa 18 izolata (Tabela 12). Ovakva situacija bila je u potpunosti očekivana, obzirom da se u pogledu infektivnih bolesti na ovoj Klinici leče zdravi pacijenti. Bitno je navesti da je u bolnicama (i to pogotovo tercijernog tipa), često prisutan invazivan način lečenja (uvođenje venskih i centralnih katetera, razne hirurške intervencije, itd.), a usled nedovoljne higijene, malog prostora na kojem su pacijenti smešteni i često nedovoljnog kapaciteta izolacionih jedinica, dolazi do olakšanog širenja najotpornijih-rezistentnih sojeva bakterija. Ovaj problem rešavan je pre pet decenija u visoko-razvijenim zemljama, i to prvenstveno brigom o higijeni ruku, izolacijom pacijenata, upotrebom aseptičnog posuđa i tehničkih pomagala, čišćenjem, dezinfekcijom ili sterilizacijom opreme, itd. Uvođeni su dezificijensi za ruke na bazi alkohola, koji su jeftiniji i značajno efikasniji od sapuna. Kako navode mnogobrojni autori, upravo su sojevi bakterija koji preživljavaju upotrebu dezificijenasa i sapuna ti 143 koji mogu da kontaminiraju infuzione rastvore, posude, aparate, klima uređaje, odeću, itd. Najčešće bakterije koje izazivaju ove probleme su: Klebsiella, Staphylococcus spp, Pseudomonas, Acinetobacter, Enterococcus i Enterobacter (Zaidi i sar, 2005; Levy i sar, 2004; Moore i sar, 2005; Marcus i sar, 2005; Kamat i sar, 2008). 5.3. Rezistencija i multirezistencija bakterija Prema literaturnim navodima, nivo rezistencije bakterija izolovanih u bolnicama veći je u odnosu na opštu praksu (Al-Tawfiq, 2007; Bradley i sar, 2010). I dalje postoji malo literaturnih podataka iz ove oblasti, a pogotovo je malo publikacija koje opisuju situaciju po pitanju bakterijske rezistencije u pedijatrijskim bolnicama (Henderson i sar, 2009). Bolnice se najčešće smatraju žarištem nastanka rezistencije i multirezistencije, prvenstveno usled intenzivnog kontakta pacijenata smeštenih na malom prostoru, smanjenog imuniteta pacijenata, invazivnih pregleda i procedura, mogućnosti pojave bakterijske kontaminacije infuzionim tečnostima i destilovanom vodom, upotrebom istih aparata na više bolesnika, nesterilnim uslovima i slično (Brinsley i sar, 2005; SZO, 2013; Vander Stichele i sar, 2006; Krivoy i sar, 2007; Clark i sar, 2006; Fritzsche i sar, 2005; Al-Tawfiq, 2007). Infekcije rezistentnim sojevima bakterija najviše ugrožavaju decu, koja su u odnosu na odrasle osobe mnogo češće na terapiji antibioticima. Ovo se objašnjava već opisanom vezom između obima upotrebe antibiotika i nastanka rezistentnih i multirezistentnih sojeva bakterija (Thrane i sar, 1999; Resi i sar, 2003; Chung i sar, 2007; Sharland i sar, 2007; Paschke i sar, 2010; Hermes i sar, 2011). Literaturni podaci ukazuju da rezistencija bakterija nije uvek ista u nekoj bolnici, već ona zavisi od vrste bolesničkog materijala (tkiva) iz kojeg je bakterija izolovana kao i od odeljenja sa kojeg uzorci potiču (Huang i sar, 2002; Celebi i sar, 2007). Escherichia coli E. coli bila je najčešće izolovana bakterija na IZZZDIOV. Rezistencija ove bakterije zavisila je kako od Klinike na kojoj je pacijent bio smešten, tako i od vrste bolesničkog materijala koji je poslat na analizu. Međutim, ono što je bilo zajedničko za sve ispitivane podgrupe, bio je visoki procenat rezistencije ove bakterije na ampicilin i kombinaciju ampicilin+sulbaktam, kao i bolja osetljivost ove bakterije prema amikacinu 144 u odnosu na gentamicin i bolja osetljivost na kombinaciju piperacilin+tazobaktam u odnosu na ostale kombinacije beta-laktama+inhibitor (Grafikon 4a i Prilog 7). Na Klinici za pedijatriju zabeležena je značajno bolja osetljivost E. coli na peniciline, parenteralne i peroralne cefalosporine, aminoglikozide i inhibitore sinteze folata kod dece uzrasta 2-18 godina u odnosu na decu uzrasta do 2 godine. Međutim, osetljivost na hinolone pokazala je obrnutu situaciju – E. coli je bila značajno rezistentnija kod starije dece u odnosu na onu do 2 godine (Grafikon 4a, Prilog 8-b i Prilog 8-c). E. coli izolovana iz uzoraka dece sa Klinike za hirurgiju pokazala je značajno veću rezistenciju na hinolone u odnosu na izolate sa Klinike za pedijatriju. Na ostale ispitivane klase antibiotika nivo rezistencije na Klinici za hirurgiju bio je manji u odnosu na Kliniku za pedijatriju. Na svim klinikama i u svim uzrastnim grupama dece, E. coli je pokazala potpunu osetljivost na peneme (Grafikon 4a). Varijacija rezistencije E. coli u zavisnosti od godišnjeg doba primećena je jedino na Klinici za pedijatriju i to za decu uzrasta 2-18 godina. Tokom leta je zabeležen najveći procenat rezistencije, a nešto manji tokom zime. Statistički značajna razlika ostvarena je u klasama beta-laktama+inhibitor, parenteralnih i peroralnih cefalosporina i hinolona (Grafikon 5a i Prilog 8-c). E. coli izolovana iz uzoraka krvi i respiratornog sistema pokazala je veći procenat rezistencije u odnosu na izolate iz urina i GIT. Izolati iz uzoraka respiratornog sistema pokazali su značajno veću rezistenciju na peroralne i parenteralne cefalosporine u odnosu na izolate iz uzoraka krvi i urina, kao i značajno veću rezistenciju na aminoglikozide i peniciline u odnosu na izolate iz urina. E. coli izolovana iz uzoraka urina bila je značajno rezistentnija prema hinolonima i kombinacijama beta- laktama+inhibitor u odnosu na izolate iz uzoraka respiratornog trakta (Prilog 11-a – 11- i). Izolati E. coli kod dece uzrasta do 2 godine muškog pola, pokazali su značajno veći nivo rezistencije na kombinacije beta-laktama+inhibitor, parenteralne i peroralne cefalosporine i aminoglikozide, u odnosu na izolate kod devojčica iste uzrastne grupe. I u uzrastnoj grupi starije dece primećen je veći nivo rezistencije kod dečaka u odnosu na devojčice, s time da je statistička značajnost pokazana u klasi peroralnih cefalosporina. Bez obzira na pol, pokazana je dobra oseetljiost na kombinacije beta-laktama+inhibitor, 145 peneme i hinolone (Tabela 14). Slični zaključci doneti su na osnovu analize osetljivosti E. coli izolovane iz uzoraka urina na IZZZDIOV (Jakovljević i sar, 2013). Najveći broj izolata E. coli zabeležen je na Klinici za pedijatriju u uzrastnoj grupi dece do 2 godine (222 izolata). Upravo u ovoj uzrastnoj grupi izolovan je najveći procenat multirezistentnih sojeva E. coli (76,08%). Najmanji procenat multirezistentnih sojeva izolovan je na istoj Klinici, ali u uzrastnoj grupi dece 2-18 godina (33,33%). Na Klinici za hirurgiju, 45,33% izolata E. coli pokazalo je multirezistenciju, dok je na Klinici za habilitaciju i rehabilitaciju ovaj procenat iznosio 55,56%. Udeo izolata E. coli osetljivih na sve ispitivane klase antibiotika na Klinici za pedijatriju bio je najmanji za decu uzrasta do 2 godine (10,98%), a najveći za decu 2-18 godina (39,74%) (Tabela 16a). Izolati ove bakterije iz uzoraka respiratornog trakta pokazali su viši procenat multirezistencije (preko 90%) u odnosu na izolate iz drugih vrsta bolesničkog materijala. E. coli izolovana iz uzoraka urina bila je multirezistentna u oko 59% slučajeva. Najmanji udeo multirezistentnih sojeva ove bakterije bio je među izolatima iz uzoraka gastrointestinalnog trakta (30,4%). E. coli izolovana iz uzoraka urina bila je osetljiva na sve ispitivane klase antibiotika u oko 22% slučajeva, dok je ovaj udeo kod izolata iz GIT-a bio 35%, odn. svega 3,6% kod izolata iz uzoraka respiratornog sistema. U proseku za sve vrste bolesničkog materijala, na sve ispitivane klase antibiotika bilo je osetljivo 19,01% izolata E. coli (Tabela 15a). E. coli izolovana iz svih vrsta bolesničkog materijala pokazala je značajno veći procenat multirezistencije kod dečaka u odnosu na devojčice, u obe uzrastne grupe pacijenata (Tabela 17). Slični rezultati dobijeni su analizom multirezistencije E. coli izolovane iz uzoraka urina na IZZZDIOV (Jakovljević i sar, 2013). Prema literaturnim navodima, rezistencija E. coli prema hinolonima u južnoj Aziji i Kini je veoma visoka (60-70%), dok je u SAD-u i ostalim razvijenim zemljama rezistencija ispod 10% (Levy i sar, 2004). I u našem uzorku na IZZZDIOV, prosečna rezistencija E. coli na hinolone bila je ispod 10%, s time što je na Klinici za pedijatriju kod dece uzrasta do 2 godine nivo rezistencije bio 3,1%, kod dece uzrasta 2-18 godina na istoj Klinici 18,8%, a na Klinici za hirurgiju 19,7%. Jednogodišnja prospektivna studija sprovedena na univerzitetskoj pedijatrijskoj klinici u Ankari (Turska), obradila je rezultate svih uzoraka urina dece, poslatih na 146 mikrobiološku analizu. Autori opisuju da je E. coli pokazala veći procenat rezistencije prema ispitivanim antibioticima kod dece uzrasta do 1 godine u odnosu na uzrast 1-18 godina, što je u skladu sa rezultatima naše studije. Autori ove publikacije takođe ističu činjenicu da je E. coli pokazala rezistenciju na ceftriakson od oko 30%, što je dvostruko manje od procenta pokazanog u našoj studiji, gde je rezistencija u uzrastnoj grupi dece do 2 godine iznosila 62,6%. Slično, i rezistencija na ampicilin je u našem uzorku bila veća u odnosu na navedenu studiju u Turskoj (85,2% : 74,2%) (Yuksel i sar, 2006). Retrospektivna studija sprovedena takođe u pedijatrijskoj bolnici u Ankari (Turska) za sedmogodišnji period od 2000. do 2006. godine, ukazuje na porast rezistencije E. coli u pedijatrijskim bolnicama u Turskoj. Naime, 2000. godine je oko 40% bakterija ove vrste bilo rezistentno na ampicilin, dok se 2006. godine ova vrednost uvećala na preko 70% (Catal i sar, 2009). Prema rezultatima retrospektivne studije sprovedene u gradu Bellinzona (Švajcarska), u sklopu koje su analizirani podaci o urinarnim infekcijama pedijatrijskih pacijenata u dva vremenska perioda (1980–1991. g. i 2000–2003. g.), primetno je da se tokom dve decenije rezistencija E. coli na ampicilin i trimetoprim/sulfametoksazol konstantno uvećava, a da je delotvornost cefalosporina još uvek zadovoljavajuća (Fritzsche i sar, 2005). Ovaj poslednji zaključak nije u korelaciji sa našim rezultatima, obzirom da je na IZZZDIOV zabeležena prosečna rezistencija E. coli na cefalospoine od oko 50%, što se smatra visokim procentom. U isto vreme, relativno mali procenat rezistencije ove bakterije izolovane iz urina na sulfametoksazol/trimetoprim u našem uzorku, možda se može objasniti malim obimom upotrebe ovog leka u opštoj praksi u južnobačkom okrugu, koja iznosi 1,86 DDD/1000 osiguranika dnevno, što je dvostruko manje od upotrebe cefalosporina I generacije (3,65 DDD/1000 osiguranika dnevno) ili makrolida (3,35 DDD/1000 osiguranika dnevno) (Horvat, 2010). Manji obim upotrebe sulfametoksazol/trimetoprima u opštoj praksi verovatno je smanjio "selektivni pritisak" na E. coli, tako da je i osetljivost na ovaj lek pokazala zadovoljavajući nivo. Porast rezistencije E. coli prema cefalosporinima opisana je i u petogodišnjoj (1997 – 2001. g.) retrospektivnoj studiji sprovedenoj u pedijatrijskoj bolnici u gradu Milwaukee (SAD), koja je analizirala uticaj profilaktičke upotrebu ove klase antibiotika. Pokazan je visok nivo rezistencije na treću generaciju cefalosporina, pogotovo u subpopulaciji dece koja su profilaktički primala neki od predstavnika ove klase 147 antibiotika. U isto vreme, osetljivost na aminoglikozide i nitrofurantoin iznosila je preko 95% i smatra se veoma dobrom (Lutter i sar, 2005). U našem uzorku, prosečna osetljivost na aminoglikozide bila je oko 70%, dok osetljivost na nitrofurantoin nije testirana. Ovako visoki procenat rezistencije E. coli mnogi autori smatraju da je posledica neracionalne, profilaktičke i preobimne upotrebe antibiotika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti dece (Ilić i sar, 2012; Lutter i sar, 2005; Yuksel i sar, 2006; Conway i sar, 2007; Catal i sar, 2009; Mattoo, 2009). Činjenica da je rezistencija E. coli izolovane na Klinici za pedijatriju kod dece uzrasta 2-18 godina najveća u leto i značajno veća u odnosu na rezistenciju tokom zime na kombinacije beta-laktama+inhibitor, parenteralne i peroralne cefalosporine, kao i za hinolone (Grafikon 5a), možda se može objasniti pretpostavkom da su upravo u letnjim mesecima česte infekcije urinarnog trakta koje izaziva E. coli kod dece školskog uzrasta, te je i selektivni "pritisak" antibioticima na ovu bakterijsku vrstu u tom periodu bio najveći. Prethodna pretpostavka je u načelnom skladu sa rezultatima studije sprovedene na podacima iz opšte pedijatrijske prakse i pedijatrijske bolnice u Pittsburgh-u (SAD) u periodu od septembra 2001. g. do maja 2002. g., koji opisuju da je rezistencija na makrolide Streptococcus-a grupe A (kod faringitisa) bila najveća u proleće (april i maj) i to kako u opštoj praksi pedijatrije tako i u pedijatrijskoj bolnici u Pittsburgh-u, što se poklapa sa periodom u kojem se ovo oboljenje najčešće javlja kod dece (Green i sar, 2004). Staphylococcus aureus Ova bakterija pokazala je najmanji procenat rezistencije prema ispitivanim antibioticima u odnosu na ostale bakterije analizirane u ovoj studiji. Najveći procenat rezistencije pokazan je prema penicilinima (oko 60%) bez obzira na vrstu tkiva i mesto/Kliniku uzorkovanja bolesničkog materijala. Na sve ostale antibiotike Staphylococcus aureus je uglavnom pokazao dobru osetljivost (Prilog 7). Ova bakterija najčešće je izolovana iz uzoraka respiratornog trakta i u relativno malom procentu je bila multirezistentna. U proseku, multirezistencija je bila manja od 10% u svim testiranim izolatima ove bakterijske vrste na IZZZDIOV. Najveći procenat multirezistencije, oko 15%, utvrđen je među izolatima iz uzoraka briseva (Tabela 15b). 148 Staphylococcus aureus je na Klinici za pedijatriju bio češće izolovan kod dece uzrasta 2-18 godina u odnosu na onu uzrasta do 2 godine. Izolati ove bakterije su u najvećem procentu bili rezistentni samo na jednu klasu antibiotika. Osetljivost na sve ispitivane antibiotike utvrđena je u proseku kod 8,14% izolata (Tabela 16b). Bakterije izolovane iz uzoraka respiratornog trakta kod dece uzrasta 2-18 godina pokazale su rezistenciju na tetracikline od oko 40%, dok je ova vrednost kod dece uzrasta do 2 godine bila oko 10% (Prilog 8-b i 8-c). Ova razlika je verovatno prouzrokovana činjenicom da su tetraciklini kontraindikovani za decu najmlađeg uzrasta. Bez obzira na vrstu uzorka i Kliniku na kojoj je uzorkovanje materijala izvršeno, zabeležena je vrlo dobra osetljivost ove bakterije na hinolone i parenteralne cefalosporine. Naši nalazi uglavnom su u saglasnosti sa rezultatima studije sprovedene u osam bolnica okruga Jacksonville (SAD), od kojih je jedna bila pedijatrijska, u sklopu koje su obrađeni šestogodišnji podaci (1995. – 2000. g.) rezistencije bakterija koje izazivaju pneumonije. Autori navode da se Staphylococcus aureus češće izoluje kod odraslih pacijenata u odnosu na decu i to najčešće iz respiratornog trakta. Takođe ističu da ova bakterija pokazuje porast rezistencije prema ispitivanim antibioticima (Halstead i sar, 2001). U navedenoj studiji, tokom 2000. godine, rezistencija Staphylococcus aureus na ofloksacin bila je 14%, dok je u našem uzorku na Klinici za pedijatriju rezistancija na ovaj antibiotik bila 0% (Prilog 8-a). Petogodišnja (2001 – 2006. g.) retrospektivna studija sprovedena takođe u SAD- u, koja je obuhvatila podatke za decu uzrasta 0-18 godina iz baze podataka koja pokriva 300 bolnica širom države, ukazuje na porast učestalosti meticilin-rezistentnog S. aureus (MRSA) izolovanog iz brisa grla. Naime u 2001. godini zastupljenost MRSA je bila 11,8% među svim analiziranim uzorcima, dok je 2006. godine ova vrednost dostigla 28,1% (Naseri i sar, 2009). Rezistencija S. aureus-a na meticilin u našem uzorku bila je 4,76% na Klinici za pedijatriju za decu uzrasta do 2 godine, 1,85% na istoj Klinici u grupi starije dece i 4% na Klinici za hirurgiju. Ove vrednosti su niže od podataka koji su publikovani na osnovu analize 226 sojeva S. aureus u Centru za mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje Vojvodine u 2007. godini. Studija je obuhvatila uzorke od svih pacijenata (i odraslih i dece) hospitalizovanih u Kliničkom centru Vojvodine. Od svih 149 izolata S. aureus-a, 7,5% je bilo rezistentno na meticilin. Nisu posebno obrađeni uzorci za decu i odrasle (Mihajlović-Ukropina i sar, 2008). I u studiji sprovedenoj u periodu 08.01.2001. – 31.07.2007. g. u dečijoj bolnici u Houston-u (SAD), koja je obradila sve bolničke infekcije S. aureus-om, opisano je da se meticilin-rezistentni sojevi ove bakterije prenose uglavnom sa odraslih na novorođenu decu. Tipizacija sojeva dokazala je prisustvo meticilin-rezistentnog soja USA300, koji je endemski za ovo područje. Dati soj je bio osetljiviji na klindamicin, gentamicin i kotrimoksazol u poređenju sa drugim sojevima (Hulten i sar, 2010). Rezultati brojnih studija iz oblasti proučavanja genoma bakterijske rezistencije ukazuju da je neracionalna upotreba hinolona imala ključnu ulogu u nastanku bolničkih sojeva MRSA (Laxminarayan i sar, 2013). Koagulaza negativni Staphylococcus spp U našem uzorku, ova bakterija je bila u visokom procentu rezistentna na ispitivane antibiotike. Osetljivost ove bakterije ostala je očuvana jedino na vankomicin i teikoplanin. Na fusidinsku kiselinu zabeležena je rezistencija od oko 30%, s time da je tokom proleća pokazan značajno manji procenat rezistencije u odnosu na godišnji prosek (Prilog 7). Izolati iz bolesničkog materijala dece uzrasta 2-18 godina bili su značajno rezistentniji na linkozamine i makrolide, u odnosu na one izolovane kod dece uzrasta do 2 godine (Prilog 8-b i 8-c). Ova bakterija izolovana je uglavnom iz uzoraka krvi i sa briseva katetera. U odnosu na mesto uzorkovanja bolesničkog materijala, najčešće je bila izolovana na Klinici za hirurgiju, dok je najviši procenat multirezistencije (89,19%) zabeležen na Klinici za pedijatriju u uzrastnoj grupi dece 2-18 godina. U obe uzrastne podgrupe i na obe klinike, multirezistentni sojevi izolovani su u visokom procentu, a prosek za ceo IZZZDIOV bio je 79,34%. Samo je 4,69% izolata pokazalo osetljivost na sve ispitivane antibiotike (Tabela 15c i 16c). Prema literaturnim navodima, ovako visok procenat multirezistencije ove bakterije dovodi se u vezu sa neadekvatnom upotrebom antibiotika (Zaidi i sar, 2005). Takođe, i same prirodne osobine ove bakterije koje joj omogućavaju preživljavanje i pored upotrebe dezificijenasa, obezbeđuju joj perzistenciju u bolničkim uslovima. Ove osobine slične su onima koje pokazuju i Klebsiella, Pseudomonas, Acenitobacter, 150 Enterococcus i Enterobacter. Za ove bakterije karakteristično je da su u visokom procentu multirezistentne (Zaidi i sar, 2005; Levy i sar, 2004; Moore i sar, 2005; Marcus i sar, 2005; Kamat i sar, 2008). Podaci o multirezistenciji koagulaza negativnog Staphylococcus spp na IZZZDIOV potvrđuju ove tvrdnje. Vrlo visok nivo multirezistencije (89,19%) zabeležen je kod dece uzrasta 2-18 godina, dok je kod dece uzrasta do 2 godine multirezistencija bila nešto niža (79,73%) ali i dalje vrlo visoka. Neznatno niža vrednost multirezistencije od 75,49% zabeležena je na Klinici za hirurgiju (Tabela 16c). Prema rezultatima Magistarske teze koja je između ostalog analizirala i podatke o osetljivosti bakterija na IZZZDIOV kod dece uzrasta 0-1 godine na Klinici za pedijatriju, u periodu od 2001. do 2004. godine, koagulaza negativni Staphylococcus spp bio je izolovan u 68,16% svih pozitivnih kultura krvi. Ujedno, bio je i najčešći uzročnik sepse kod ovog uzrasta dece (49,46% slučajeva), dok je drugi po učestalosti izazivač sepse bila Klebsiella spp (19,57%) (Medić, 2006). Epidemiološki podaci iz nerazvijenih zemalja Afrike, Latinske Amerike i jugoistočne i srednje Azije takođe govore o značajnoj zastupljenosti koagulaza negativnog Staphylococcus spp u kulturama krvi novorođenčadi koja su na svet došla u bolnici. U Nigeriji je čak 70 od 1000 novorođenih beba inficirano ovom bakterijom (Zaidi i sar, 2005). Kao što je već navedeno, do pre 40 godina koagulaza negativni Staphylococcus spp smatran je kontaminantom uzoraka, pogotovo hemokultura, ukoliko je bakteriološkom analizom utvrđeno prisustvo ove bakterije. Međutim, početkom devedesetih godina u SAD-u je utvrđeno da su ove bakterije u sve većem procentu uključene u ozbiljna infektivna oboljenja, ukoliko su identifikovane u hemokulturama (Sharland i sar, 2007). Klebsiella pneumoniae Bez obzira na vrstu uzorka iz kojeg je ova bakterija izolovana, kao i na kojoj Klinici je biološki materijal uzorkovan, zabeležen je vrlo visok procenat rezistencije na peniciline i cefalosporine, kao i na većinu ostalih ispitivanih antibiotika. Ova bakterija je na Klinici za pedijatriju najčešće bila izolovana u uzrastnoj grupi dece do 2 godine i upravo kod tih izolata utvrđen je značajno veći procenat razistencije na parenteralne cefalosporine u odnosu na izolate ove bakterije kod dece 151 uzrasta 2-18 godina. Obrnut slučaj bio je prema hinolonima i inhibitorima sinteze folata, tj. izolati ove bakterije kod starije dece su bili značajno razistentniji na navedene klase antibiotika u odnosu na izolate kod novorođenčadi i odojčadi (Prilog 8-a – 8-c). Analizirajući osetljivost na inhibitore sinteze folata, utvrđeno je i postojanje značajnih razlika u osetljivosti ove bakterije u odnosu na kliniku na kojoj je uzorkovanje materijala izvršeno. Tako su izolati Klebsiella pneumoniae sa Klinike za hirurgiju bili značajno rezistentniji na ovu klasu antibiotika u odnosu na one izolovane na Klinici za pedijatriju. Takođe, kod dece uzrasta do 2 godine na Klinici za pedijatriju, zabeležena je značajno veća rezistencija na ovu klasu antibiotika u leto u odnosu na zimu (Prilog 8-a i 9). Klebsiella pneumoniae bila je najčešće izolovana iz uzoraka respiratornog trakta, dok je nešto manja ali podjednaka zastupljenost bila u uzorcima krvi, urina i uzorcima GIT-a. K. pneumoniae izolovana iz uzoraka krvi pokazala je značajno veći procenat rezistencije prema kombinacijama beta-laktama+inhibitor, peroralnim i parenteralnim cefalosporinima u odnosu na izolate iz uzoraka respiratornog sistema i urina. Isti izolati ove bakterije iz hemokultura pokazali su i značajno veću rezistenciju na aminoglikozide u odnosu na izolate iz urinokultura. Izolati iz uzoraka respiratornog sistema pokazali su značajno veću rezistenciju na peroralne i parenteralne cefalosporine kao i na aminoglikozide u odnosu na izolate iz urinokultura. S druge strane, izolati iz urinokultura pokazali su značajno veći nivo rezistencije ne hinolone u odnosu na izolate iz uzoraka respiratornog trakta i hemokultura (Prilog 11-a – 11-i). Izolati ove bakterije iz krvi bili su 100% multirezistentni, dok su izolati iz uzoraka gastrointestinalnog trakta i respiratornog trakta pokazali multirezistenciju od preko 80%. Izolati iz urinokultura su bili jedini koji su pokazali nešto niži nivo multirezistencije, koji je i u ovoj grupi bio preko 64% (Tabela 15d). Kao što je gore navedeno, K. pneumoniae je najčešće izolovana kod dece uzrasta do 2 godine, i upravo ti izolati su pokazali najveći procenat multirezistencije od 85,92%. Kod dece uzrasta 2- 18 godina multirezistentno je bilo 76,19% izolata ove bakterije, dok je na Klinici za hirurgiju situacija bila vrlo slična (79,31% multirezistencije), s time da ni jedan izolat ove bakterije nije pokazao osetljivost na sve ispitivane klase antibiotika. Ukupno, na svim Klinikama IZZZDIOV, samo je jedan izolat pokazao osetljivost na sve ispitivane klase antibiotika (Tabela 16d). 152 Infekcije izazvane bakterijom K. pneumoniae trebaju biti posmatrane vrlo ozbiljno, s obzirom da je ova bakterija uzročnik sepse kod novorođenčadi i to pogotovo u zemljama u razvoju. Ovo oboljenje nosi sa sobom visok procenat smrtnog ishoda (16- 68%). Ova bakterija je visoko rezistentna na mnoge klase antibiotika, pa je tako u zemljama Azije, Afrike i južne Amerike na cefotaksim pokazala rezistenciju preko 50%, odn. preko 70% na ampicilin i gentamicin (Zaidi i sar, 2005). Rezultati naše studije na IZZZDIOV pokazali su rezistenciju na parenteralne cefalosporine III generacije od preko 80% za novorođenčad i odojčad (deca do 2 godine), odn. oko 60% u starijoj uzrastnoj grupi dece (2-18 godina). Rezistencija na ampicilin kretala se oko 100%. U uzrastnoj grupi dece do 2 godine, rezistencija na gentamicin bila je 78%, odn. 57% u uzrastnoj grupi dece 2-18 godina. Rezultati naše studije ukazuju na otpornost ove bakterije, koja lako perzistira u bolnicama i često je uzročnik bolničkih infekcija (Litzow i sar, 2009; Kulauzov, 2008). Prema rezultatima prethodno opisane studije u Ankari (Turska), izolati K. pneumoniae iz uzoraka urina dece pokazali su rezistenciju na inhibitore sinteze folata od 35% (Yuksel i sar, 2006). Ovi nalazi u skladu su sa rezultatima naše studije, gde je pokazana rezistencija K. pneumoniae iz urinokultura od oko 40% na istu klasu antibiotika. Rezultati već opisane retrospektivne studije sprovedene takođe u Ankari (Turska), u koju su bili uključeni nalazi dece sa urinarnim infekcijama u opštoj praksi, ukazuju da se rezistencija na peneme nije menjala od 2000. do 2006. godine, i da je sve vreme bila 0% (Catal i sar, 2009). Ovi zaključci su u skladu sa rezultatima naše studije, koja je pokazala potpunu osetljivost K. pneumoniae iz uzoraka urina na ovu klasu antibiotika. Jedini slučajevi rezistencije na peneme uočeni su kod izolata K. pneumoniae iz uzoraka briseva, gde je vrednost rezistencije iznosila skromnih 3%. Pseudomonas aeruginosa Poznato je da usled biohemijskih i fizioloških karakteristika ove bakterije, ona ne pokazuje osetljivost na inhibitore sinteze folata (Murray i sar, 2007). Usled toga, Pseudomonas aeruginosa bio je 100% rezistentan na ovu klasu antibiotika u našoj studiji. 153 Ova bakterija pokazala je visoki procenat rezistencije na cefalosporine, koji je u slučaju ceftriaksona bio skoro 100%. Kod dece uzrasta do 2 godine pokazan je značajno veći procenat rezistencije na parenteralne cefalosporine i peneme u odnosu na decu uzrasta 2-18 godina. Izolati ove bakterije sa Klinike za hirurgiju pokazali su značajno manji procenat rezistencije prema kombinacijama beta-laktama+inhibitor, aminoglikozidima i hinolonima u odnosu na izolate uzorkovane na Klinici za pedijatriju (Prilog 8-a – 8-c i Prilog 9). Zabeležen je nešto niži procenat rezistencije izolata P. aeruginosa tokom zime u odnosu na leto, za sve klase ispitivanih antibiotika. Statistička značajnost ove razlike potvrđena je za parenteralne cefalosporine, aminoglikozide i peneme (Prilog 7). Više od 50% izolata P. aeruginosa kultivisano je iz uzoraka respiratornog sistema. Ovi izolati bili su u većem procentu rezistentni na ispitivane antibiotike u odnosu na izolate iz urina i GIT-a. Oko 60% izolata bilo je osetljivo jedino na hinolone (Prilog 11-a, 11-b i 11-e). Najveći procenat multirezistencije (76%) pokazan je kod izolata iz respiratornog sistema, dok su izolati iz uzoraka urina pokazali najmanju vrednost multirezistencije od oko 44,44%. Izolati iz uzoraka respiratornog trakta ni u jednom slučaju nisu bili osetljivi na sve ispitivane antibiotike, dok je u uzorcima urina ovo bio slučaj u preko 22,22% izolata. Na nivou celog IZZZDIOV, svega 4,35% izolata bilo je osetljivo na sve ispitivane klase antibiotika (Tabela 15e). Na Klinici za pedijatriju, ova bakterija izolovana je u podjednakom procentu u obe uzrastne podgrupe pacijenata. Pokazala je visok procenat multirezistentnih sojeva (prosečno 68,7% za ceo IZZZDIOV) i nisu primećene bitnije razlike u rezistenciji između klinika i uzrastnih grupa (Tabela 16e). Visok procenat rezistencije P. aeruginosa izolovane iz uzoraka respiratornog trakta može se objasniti sposobnošću ove bakterijske vrste da i pored terapije antibioticima preživi (perzistira) u alveolarnim prostorima bolesnika koji se nalaze na respiratoru (El Solh i sar, 2008). Ovo je jedan od bitnih razloga zbog kojeg upravo ova bakterija predstavlja čestog uzročnika bolničkih infekcija (Caselli i sar, 2010). Takođe, infekcije bakterijom P. aeruginosa često zahvataju respiratorni trakt pacijenata obolelih od cistične fibroze. Žilavi mukus i sputum koji se razvijaju kod ovih pacijenata predstavljaju vrlo pogotno tlo za razvoj ove bakterijske vrste. Iz tog razloga, pacijenti 154 oboleli od cistične fibroze najčešće su na dugim antibiotskih tretmanima koji dodatno pogoduju razvoju rezistentnih sojeva ove bakterije. Studija sprovedena u Izrael uključila je podatke o deca mlađoj od 5 godina i zaključila da ova populacija često oboleva od urinarnih infekcija izazvanih vrstom P. aeruginosa. Prethodno uzimanje antibiotika svakako pogoduje razvoju infekcije ovom bakterijom. P. aeruginosa se odlikuje visokim procentom rezistencije, a u isto vreme njena učestalost pojavljivanja kod dece sa urinarnim infekcijama raste – u 1985. godini bila je zastupljena u oko 2,9% slučajeva, dok je u studiji sprovedenoj od 2001. do 2005. godine ovaj udeo uvećan na 8%. Često je prisutna u tercijarnim zdravstvenim ustanovama, i u najvećem procentu (oko 90%) je rezistentna na antibiotike koji se obično daju profilaktički u opštoj praksi: amoksicilin, nitrofurantoin i cefaleksin (Marcus i sar, 2008; Marcus i sar, 2005). Prema navodima drugih autora, uspešno lečenje infekcija urinarnog trakta izazvanih ovom bakterijom osigurava da u slučaju ponovne infekcije ovom bakterijom kod istog pacijenta neće doći do povećanja procenta rezistencije na ispitivane antibiotike (Ho i sar, 2009). Bolnički sojevi ove bakterije visoko su rezistentni na cefalosporine III generacije i na imipeneme (Marković-Denić i sar, 2006), što je u korelaciji sa našim rezultatima. U našem uzorku pokazan je veći procenat rezistencije izolata iz uzoraka respiratornog sistema u odnosu na one izolovane iz urina. Za razliku od prethodno iznetih nalaza iz bolničke sredine, rezultati iz primarne zdravstvene zaštite u Venecueli za period od 1997. do 2003. godine pokazuju da je ova bakterija izolovana 137 puta, i to iz urina, brisa grla i uha, kože i GIT-a. Svi izolati pokazali su dobru osetljivost prema ispitivanim antibioticima, tako da je procenat rezistencije prelazio 10% samo za pojedine antibiotike (karbenicilin, gentamicin, tikarcilin) (Rodriguez-Morales i sar, 2007). Dobra osetljivost ove bakterije, izolovane iz brisova rana i uha u opštoj praksi, opisana je i u sklopu doktorske teze koja je obradila podatke o rezistenciji bakterija u ukupnoj populaciji pacijenata (deca i odrasli) u Južnobačkom okrugu (Horvat, 2010). Navedeni rezultati iz opšte prakse ukazuju da su samo bolnički izolati visoko rezistentni na ispitivane antibiotike, što je i našom studijom pokazano. 155 Acinetobacter spp Ova bakterija pokazala je visok procenat rezistencije prema većini ispitivanih antibiotika, bez obzira na vrstu tkiva iz kojeg je izolovana. Najčešće je izolovana iz uzoraka respiratornog sistema. Najmanji nivo rezistencije od oko 30% (što se po mnogim autorima već smatra visokim procentom rezistencije) pokazala je na peneme na Klinici za pedijatriju, dok su izolati sa Klinike za hirurgiju bili značajno rezistentniji na ovu klasu antibiotika. Acinetobacter spp izolovan u leto pokazao je značajno niži procenat rezistencije prema penemima u odnosu na izolate uzorkovane tokom zimskog perioda (Prilog 7, 8-a i 9). Acinetobacter spp pokazao je multirezistenciju u skoro 100% slučajeva. Samo je jedan od 134 izolata ove bakterije, izolovan iz uzorka respiratornog trakta, bio osetljiv na sve ispitivane klase antibiotika. Prosečno, na nivou celog IZZZDIOV, ova bakterija je bila multirezistentna u 96,69% slučajeva. Na Klinici za hirurgiju, vrednost multirezistencije bila je 100%, dok je na Klinici za pedijatriju pokazana veća multirezistencija u uzrastnoj grupi dece do 2 godine (98,59%), i nešto "manja" vrednost u uzrastnoj grupi dece od 2-18 godina (78,57%) (Tabela 16f). U jednoj od malobrojnih studija ove vrste na našim prostorima (gore već opisana), sprovedenoj na Institutu za neonatologiju u Beogradu, opisano je da je Acinetobacter spp, iako uzročnik bolničkih infekcija, bio zadovoljavajuće osetljiv na karbapeneme (preko 90%) (Marković-Denić i sar, 2006). Ovaj nalaz nije potvrđen u našoj studiji, gde je osetljivost na ovu klasu antibiotika kod dece uzrasta ispod 2 godine bila oko 70%. Studija sprovedena u Indiji, na 60 uzoraka endotrahealnog aspirata uzetih od odraslih pacijenata priključenih na respirator tokom 2005. i 2006. g., pokazala je da je multirezistentni oblik Acinetobacter spp bio izazivač VAP (ventilator-associated pneumonia) u 11,6% ovih slučajeva (Shete i sar, 2010). Drugi autori objašnjavaju da multirezistentne Gram-negativne bakterije, među kojima je i Acinetobacter spp, predstavljaju najveći problem za bolnice. Pogoduje im veći broj bolesnika na malom prostoru, invazivni dijagnostički zahvati, imunološki kompromitovani pacijenti, a lako se šire i prenose putem ruku i uopšte kontaktom, kako sa ljudima tako i sa bolničkim predmetima. Ove bakterije uzrokuju najveći procenat bolničkih infekcija. Na intenzivnim odeljenjima se često identifikuju multirezistentni sojevi i to kod bolesnika 156 na veštačkoj ventilaciji (Sharma i sar, 2005). Sojevi ove bakterije rezistentni su prema skoro svim antibioticima, a dobri rezultati lečenja postižu se kombinacijama nekog beta- laktamskog antibiotika i aminoglikozida (Wood i sar, 2002; Rahal, 2006). Enterococcus spp Ova bakterija u poslednje vreme zauzima sve značajnije mesto među multirezistentnim uzročnicima bolničkih infekcija (Kapoor i sar, 2005; Turnidge, 2010). U našoj studiji, ova bakterija je pokazala visoki procenat rezistencije prema makrolidima, tetraciklinima, hinolonima i penemima, dok je na ostale klase ispitivanih antibiotika, posebno na glikopeptide, pokazala uglavnom dobru osetljivost (Prilog 7). Na Klinici za hirurgiju zabeležen je najveći procenat rezistencije na peneme od oko 70%, dok je na Klinici za pedijatriju prosečna rezistencija bila oko 35% (Prilog 8-a i 9). Rezistencija prema penicilinima i makrolidima bila je najniža kod dece uzrasta 2-18 godina, u poređenju sa vrednostima zabeleženim u uzrastnoj grupi dece do 2 godine. Tokom proleća zabeležen je manji procenat rezistencije prema kombinaciji beta- laktama+inhibitor, dok je rezistencija na peniciline bila najniža tokom zimskih meseci. Enterococcus spp izolovan iz uzoraka krvi, katetera i briseva pokazao je visok procenat rezistencije na makrolide, hinolone, peneme i tetracikline. Ova bakterija najčešće je izolovana iz uzoraka urina i upravo su ti izolati bili u nešto manjem procentu rezistentni na ispitivane antibiotike u poređenju sa izolatima iz drugih grupa bolesničkog materijala. Značajno manja rezistencija Enterococcus spp iz urina u odnosu na prosek za sve vrste bolesničkog materijala, pokazana je na klasu penema (Prilog 11- b). Izolati iz uzoraka urina pokazali su najniži procenat multirezistencije (36%), dok su kod izolata iz GIT-a i briseva katetera ove vrednosti bile daleko veće (88,89% odn. 83,33%). 14% izolata iz urina i 7,14% izolata iz uzoraka briseva pokazalo je osetljivost na sve ispitivane klase antibiotika. U isto vreme, izolati iz uzoraka krvi, GIT i katetera ni u jednom slučaju nisu bili osetljivi na sve ispitivane klase antibiotika (Tabela 15g). Enterococcus spp najčešće je bio izolovan na Klinici za hirurgiju, gde je zabeležena i najveća vrednost multirezistencije (71,7%). Na Klinici za pedijatriju 157 zabeležen je veći procenat multirezistencije u uzrastnoj grupi dece do 2 godine (48,39%) u odnosu na decu uzrasta 2-18 godina (34,78%). Na nivou celog IZZZDIOV, 6,54% izolata bilo je osetljivo na sve ispitivane antibiotike (Tabela 16g). O visokom procentu rezistencije ove bakterije govore i raspoloživi literaturni podaci. Rezultati studije sprovedene od aprila do oktobra 2001. godine, koja je obradila podatke o osetljivosti 51 izolata Enterococcus spp izolovanih iz uzoraka krvi u pedijatrijskoj bolnici u New Delhi-u (Indija), pokazuju da je rezistencija na peniciline bila veća nego u našem uzorku (72% : 38%), isto kao i rezistencija na kombinaciju amoksicilin+klavulanska kiselina (46% : 24%). U pedijatrijskoj bolnici u Indiji, zadovoljavajuća osetljivost je zabeležena samo na vankomicin (96%), dok je u našem uzorku osetljivost na ovaj antibiotik bila 100% (Kapoor i sar, 2005). Prema rezultatima međunarodnog projekta SENTRY, koji je započet 1997. godine i u kojem učestvuje oko 80 mikrobioloških laboratorija širom sveta, ova bakterija bila je značajan uzročnik infekcija krvi u nekim državama SAD-a, Kanadi i Latinskoj Americi. Autori dalje navode da su u SAD-u izolati Enterococcus spp u bolničkim uslovima pokazali rezistenciju od oko 20% na vankomicin (Hoban i sar, 2001), dok je u našem uzorku prosečna rezistencija na ovaj antibiotika bila svega 0,9%. Pojava multirezistentnih sojeva je u porastu u celom svetu. Prema nekim autorima, rasejavanje rezistentnih bolničkih sojeva Enterococcus spp može se zaustaviti striktnijim nadzorom upotrebe antibiotika, strogom higijenom i intenzivnijom kontrolom širenja infekcija u bolničkim uslovima (Miranda i sar, 2001). Enterobacter spp Ova bakterija najčešće je izolovana iz uzoraka respiratornog i gastrointestinalnog trakta i pokazala je visok procenat rezistencije na peniciline i cefalosporine, što je posledica produkcije beta-laktamaze. Iz istog razloga, ova bakterija je pokazala bolju osetljivost na kombinaciju beta-laktama+inhibitor, međutim i na ovu klasu antibiotika nivo rezistencije je dostigao 60%, isto koliko je iznosila i rezistencija na aminoglikozide. Dobra osetljivost pokazana je na hinolone i peneme (Prilog 7). Uzorci ove bakterije sa Klinike za hirurgiju pokazali su značajno veći nivo rezistencije na inhibitore sinteze folata i hinolone u odnosu na vrednosti rezistencije na Klinici za pedijatriju. 158 Tokom proleća, ova bakterija je pokazala najmanji nivo rezistencije, a tokom jeseni najveći. Značajno veći nivo rezistencije uočen je tokom proleća na parenteralne cefalosporine u odnosu na godišnji prosek. Rezistencija na hinolone bila je najveća u jesen i značajno je bila iznad godišnjeg proseka. U leto je pokazan značajno veći nivo rezistencije na aminoglikozide u odnosu na zimu (Prilog 7). Enterobacter spp izolovan iz uzoraka respiratornog sistema u visokom procentu je pokazao multirezistenciju, a izolati iz hemokultura bili su multirezistentni u čak 100% slučajeva (Tabela 15h). Ova bakterija izolovana je u podjednakom procentu pozitivnih nalaza na Klinici za pedijatriju i Klinici za hirurgiju. U svim grupama uzoraka (obe Klinike i uzrastne grupe) izolati ove bakterije pokazali su veoma visok procenat multirezistencije, koji se kretao između 90% i 100%. Najmanji procenat multirezistencije od 90,48% zabeležen je na Klinici za pedijatriju u uzrastnoj grupi dece do 2 godine. Prosek multirezistencije za obe klinike i uzrastne grupe tokom ispitivanog perioda bio je 93,62%. Osetljivost na sve ispitivane antibiotike pokazana je od strane svega 1,06% izolata (Tabela 16h). Literaturni navodi takođe opisuju visoki procenat rezistencije ove bakterije. U Švedskoj, zemlji sa nastrožijim nadzorom nad stanjem i razvojem rezistencije, ova bakterija izolovana iz olesničkog materijala odraslih osoba pokazala je rezistenciju na cefotaksim u rasponu od 20% do 33% (Hanberger i sar, 2007). Iako u našoj studiji nije određivana osetljivost prema ovom antibiotiku, na celu klasu parenteralnih cefalosporina u našoj studiji Enterobacter spp je pokazao rezistenciju od 74,4%. U zemljama u razvoju, pogotovo u Africi, južnoj, srednjoj i istočnoj Aziji, kao i Latinskoj Americi, ova bakterija predstavlja značajan faktor u razvoju bakterijemija kod novorođenačadi i izaziva ozbiljne komplikacije koje se javljaju u proseku kod 4-12% obolele dece (Zaidi i sar, 2005). 5.4. Fenotipsko ispoljavanje multirezistencije Intrahospitalnom širenju multirezistentnih sojeva bakterija pogoduju okolnosti u kojima je veći broj pacijenata smešten na malom prostoru, sprovode se invazivni pregledi i koristi oprema za preglede na više pacijenata, čije održavanje često ne obezbeđuje potpunu sterilnost (Livermore, 2003). Kao što je već u uvodnom delu opisano, neracionalna i prevelika upotreba antibiotika pogoduje i olakšava stvaranje 159 rezistentnih i multirezistentnih sojeva bakterija. Bolnice se smatraju epicentrima rasejavanja multirezistentnih sojeva bakterija i to pogotovo bolnice tercijarnog tipa, obzirom da se tu zbrinjavaju najteži slučajevi, pa i pacijenti koji iza sebe imaju značajan period uzimanja različitih antibiotika. Jedna od tačaka globalne strategije SZO u borbi protiv stvaranja i rasejavanja rezistentnih i multirezistentnih sojeva bakterija, između ostalog, obuhvata i određivanje najčešćih markera rezistencije (fenotipsko ispoljavanje rezistencije) i puteva njihovog širenja unutar bolnice ili na ispitivanom lokalitetu (SZO, 2001; SZO, 2012). Iz tog razloga, u sklopu rezultata ove studije predstavljene su i mape fenotipskog ispoljavanja rezistencije za 8 najčeše izolovanih bakterija na IZZZDIOV. Fenotip rezistencije nekog bakterijskog soja predstavljen je sekvencom antibiotika na koje je data bakterija pokazala istovremenu rezistenciju. Fenotipove rezistencije koji se pojave više puta na jednom posmatranom lokalitetu (npr. klinici), treba pratiti i na drugim lokalitetima radi utvrđivanja mogućeg rasejavanja. Prema brojnim literaturnim navodima, najugroženija populacija dece je ona uzrasta do 2 godine, obzirom da su deca ovog uzrasta najčešće izložena antibakterijskoj terapiji u opštoj praksi, uglavnom zbog čestih respiratornih infekcija, što doprinosi stvaranju rezistentnih i multirezistentnih sojeva bakterija (Varon i sar, 2000; Sharland i sar, 2007; Chung i sar, 2007; Bartoloni i sar, 2006). Izrada mapa rezistencije (pregled svih izolovanih fenotipova) za pojedine bolnice, klinike ili za pojedine delove opšte prakse – npr. pojedina naselja, mogu da ukažu na aktuelnu situaciju po pitanju učestalosti izolacije rezistentnih bakterija u datoj sredini. Ovi rezultati ujedno upućuju na primenu delotvornih antibiotika, te daju smernice za efikasnu empirijsku terapiju antibioticima za dato područje (Jovanović i sar, 2008). Analizom fenotipskog ispoljavanja multirezistencije E. coli na IZZZDIOV, došlo se do podatka da je na celom IZZZDIOV, tokom jednogodišnjeg perioda, 26 puta identifikovan identičan fenotip multirezistencije ove bakterije (AMP.SAM.SXT.CEC.LEX.GEN.CRO.CFM), i to 25 puta na Klinici za pedijatriju kod dece uzrasta do 2 godine i jednom na istoj Klinici ali kod dece uzrasta 2-18 godina. Takođe, i fenotip multirezistencije koji je identifikovan 16 puta (AMP.CAZ.SXT.CEC.LEX.GEN.CRO), pojavio se 15 puta na Klinici za pedijatriju u 160 uzrastnoj grupi dece do 2 godine i jednom kod dece uzrasta 2-18 godina na istoj Klinici. Multirezistentni fenotip koji je identifikovan ukupno 12 puta (AMP.SXT.CEC.LEX.GEN.CRO.CFM) bio je jedini koji se pored 11 slučajeva na Klinici za pedijatriju u uzrastnoj grupi do 2 godine, pojavio jednom i na Klinici za hirurgiju. Najučestaliji fenotip multirezistencije Klebsiella pneumoniae, koji je identifikovan 22 puta (AMP.CEC.LEX.CAZ.CRO.AMC.GEN.TZP), javio se samo na Klinici za pedijatriju kod dece uzrasta do 2 godine. U isto vreme, fenotip izolovan ukupno 12 puta (AMP.CEC.LEX.CAZ.CRO.AMC.GEN.SXT.AMK.TZP), 6 puta se pojavio kod dece uzrasta 2-18 godina na Klinici za pedijatriju, 5 puta kod dece uzrasta do 2 godine na istoj Klinici i jednom na Klinici za hirurgiju. Fenotip koagulaza negativnog Staphylococcus spp, koji je izolovan ukupno 36 puta (PEN.AMP.ERY.GEN.AMC.MET.CRO.CAZ.CEC.LEX.CIP.CLI.SXT.FUS), 20 puta je identifikovan na Klinici za hirurgiju, 10 puta na Klinici za pedijatriju kod dece do 2 godine i 6 puta kod dece uzrasta 2-18 godina na istoj Klinici. Fenotip rezistencije iste bakterije koji se ponovio 27 puta (PEN. AMP. ERY. GEN. AMC. MET. CRO. CAZ. CEC. LEX. CIP. CLI. SXT), 16 puta je bio izolovan na Klinici za hirurgiju, 6 puta na Klinici za pedijatriju kod dece uzrasta do 2 godine i 5 puta kod dece uzrasta 2- 18 godina. Treći najučestaliji fenotip ove bakterije koji je identifikovan ukupno 14 puta (PEN.AMP.ERY.GEN.AMC.MET.CRO.CAZ.CEC.LEX.CIP.SXT), takođe se pojavio u sve tri posmatrane grupe, pa je tako bio izolovan 6 puta na Klinici za hirurgiju, 7 puta na Klinici za pedijatriju kod dece uzrasta do 2 godine i jednom kod dece uzrasta 2-18 godina na istoj Klinici. Pseudomonas aeruginosa pokazao je 21 slučaj istog fenotipa (SXT.CRO.FEP.GEN.IPM.CAZ.MEM.AMK.TZP.CIP), i to 16 puta na Klinici za pedijatriju kod dece uzasta do 2 godine, 4 puta kod dece uzrasta 2-18 godina na istoj Klinici i jednom na Klinici za hirurgiju. Najučestaliji fenotip multirezistencije Acinetobacter spp, koji je izolovan 18 puta (AMK.AMC.GEN.TZP.CRO.CAZ.SXT.CIP), 17 puta se pojavio na Klinici za pedijatriju kod dece uzrasta do 2 godine i jednom kod dece uzrasta 2-18 godina na istoj Klinici. 161 Kada je u pitanju Enterococcus spp, najučestaliji fenotip (ERY.CHL.CIP.TCY) identifikovan je ukupno 11 puta, od čega se na Klinici za hirurgiju pojavio 10 puta i na Klinici za pedijatriju kod dece uzrasta do 2 godine jednom. Što se tiče fenotipskog ispoljavanja rezistencije ostalih testiranih bakterija, nisu utvrđeni identični fenotipovi rezistencije izolovani na dva ili više lokaliteta u ispitivanom periodu od 12 meseci. Na osnovu ovih podataka, može da se rezimira da su upravo bakterije koje se često izoluju kako u bolničkim uslovima tako i u opštoj praksi (E. coli, K. pneumoniae i P. aeruginosa) (Horvat, 2010) pokazale i najviše identičnih fenotipskih ispoljavanja multirezistencije, i to upravo kod dece uzrasta do 2 godine koja su najčešće izložena antibioticima. Za ostale bakterije koje se češće javljaju u bolničkim uslovima nego u opštoj praksi, nije uočeno toliko izraženo grupisanje multirezistentnih fenotipova u uzrastnoj grupi novorođenčadi i odojčadi. Jedino je za koagulaza negativni Staphylococcus spp pokazana raspodela multirezistentnih fenotipova između fizički odvojenih lokaliteta IZZZDIOV (Klinika za hirurgiju i Klinika za pedijatriju). Prema rezultatima naših ispitivanja, nije utvrđeno značajnije širenje multirezistentnih sojeva bakterija kroz IZZZDIOV. S obzirom da je ovo bila prva analiza fenotipskog ispoljavanja rezistencije sprovedena na IZZZDIOV, ne postoje podaci sa kojima bismo mogli da uporedimo rezultate dobijene tokom jednogodišnjeg perioda naše studije. 5.5. Odnos upotrebe antibiotika i rezistencije bakterija Rezultati naše studije pokazali su da su antibiotici bili upotrebljavani na sve tri klinike IZZZDIOV i na svim odeljenjima unutar klinika, bez izuzetaka. S druge strane, određeni broj odeljenja slao je veoma mali broj uzoraka bolesničkog materijala na mikrobiološku analizu. Takođe, i među poslatim materijalom visok procenat je bio bakteriološki negativan. Na ovaj način uočava se da obim upotrebe antibiotika uglavnom ne prati ni obim izolovanih bakterija niti njihov profil rezistencije. Nekoliko puta je naglašeno da univerzitetske bolnice predstavljaju specifična mesta lečenja, jer u ove ustanove dolaze deca sa ozbiljnim zdravstvenim problemima koja iza sebe najčešće već imaju izvestan period terapije, bilo u opštoj praksi ili u nekoj od regionalnih bolnica, a samim time najčešće i duži ili kraći period uzimanja nekog 162 antibiotika. Sve ovo ukazuje da analizom podataka na IZZZDIOV ne može da se očekuje postojanje značajne veze između obima i strukture upotrebe antibiotika s jedne strane i procenta rezistencije izolovanih bakterija s druge. Upravo ovo je i prikazano u rezultatima ove teze (Grafikoni 7a – 7h). Još jedan veliki problem, kako u svetu tako verovatno i kod nas, je postojanje bolničkih infekcija. U literaturi se opisuju ovi problemi, dok kod nas i dalje nema odgovarajućih studija koje bi detaljnije analizirale ovaj problem. Uzročnici bolničkih infekcija su bakterije koje se identifikuju kod pacijenata najranije 48 sati nakon smeštaja pacijenta u tu bolnicu (Al-Tawfiq, 2007; Arsenijević i sar, 2006; Raymond i sar, 2007). Na osnovu odobrenja za sprovođenje ispitivanja u okviru ove doktorske teze, nisu nam bili na raspolaganju podaci iz kojih bi se moglo sagledati postojanje bolničkih infekcija na IZZZDIOV. Moguće je, međutim, povući paralelu između literaturnih navoda (Levy i sar, 2004; Sharma i sar, 2005; Arsenijević i sar, 2006; El Solh i sar, 2008; Kamat i sar, 2008), po kojima su najčešći uzročnici bolničkih infekcija širom sveta uglavnom iz rodova Gram-pozitivnih bakterija Enterococcus spp, Staphylococcus spp i rodova Gram-negativnih bakterija Klebsiella spp, Acinetobacter spp, Pseudomonas spp i Enterobacter spp. Rezultati identifikacije bakterija na IZZZDIOV ukazuju da su upravo ove bakterije bile među najčešće izolovanima. Prema literaturnim podacima, za lečenje infekcija izazvanih visoko rezistentnim i multirezistentnim bakterijama često se koriste kombinacije antibiotika. Najčešće su to kombinacije aminoglikozida i beta-laktamskih antibiotika (Montero i sar, 2004; Rahal, 2006; Yuksel i sar, 2006; Kwan i sar, 2008). Retrospektivna studija upotrebe kombinacija antibiotika kod novorođenčadi na hirurgiji, sprovedena na dve univerzitetske pedijatrijske bolnice u gradu Benin (Nigeria) u trogodišnjem periodu (2006. do 2008. g.), pokazala je da su dobri rezultati kod postoperativnih bakterijskih infekcija dobijeni kombinacijom gentamicina sa cefuroksimom ili ceftriaksonom (Osifo i sar, 2011). Takođe, prospektivna randomizovana studija upotrebe kombinovanih antibiotika, sprovedena od aprila 2005. do novembra 2006. godine u Kansas City-u (SAD) na pacijentima sa upalom slepog creva, opisala je veoma dobru antibakterijsku delotvornost kombinacija metronidazola i ceftriaksona (St Peter i sar, 2008). Prema rezultatima ranije sprovedenih istraživanja (Medić, 2006), na IZZZDIOV se takođe koristi kombinovana antibiotska terapija kod teških infektivnih oboljenja dece (koja su 163 vrlo česta u ustanovi ovog tipa), što takođe doprinosi objašnjenju nepostojanja značajne veze između obima i strukture upotrebe antibiotika i procenta rezistencije najčešće izolovanih bakterija u ovoj instituciji. U okviru jedne od najnovijih retrospektivnih studija iz ove oblasti, sprovedene na univerzitetskoj pedijatrijskoj klinici u Baltimore-u (SAD) od 2002. do 2011. godine, upoređeni su podaci o lečenju kombinovanom terapijom beta-laktamskih antibiotika sa aminoglikozidima u odnosu na terapiju samo beta-laktamskim antibioticima. Autori u zaključku navode da kombinovana terapija nije dala bolje rezultate, ali je zato prouzrokovala značajno više neželjenih delovanja, pre svega nefrotoksičnost (Tamma i sar, 2013). Rezultati naše studije, kao i mnogih studija širom sveta, ukazuju na neophodnost razvoja novih delotvornih antibiotika. Činjenica je da već duži vremenski period nije sintetisan ni jedan novi delotvoran antibakterijski lek, što dodatno otežava borbu protiv rezistetnih bakterijskih sojeva. Svako odlaganje rešavanja navedenih problema može dovesti do toga da se iscrpe mogućnosti kako za mono-terapiju antibioticima tako i za njihovo kombinovanje, što bi dovelo do toga da infekcije rezistentnim i multirezistentnim sojevima bakterija izmaknu kontroli. Publikacija objavljena novembra 2013. godine od strane grupe priznatih autora i asocijacija zaduženih za rešavanje problema bakterijske rezistencije, izazvala je veliku pažnju u stručnoj javnosti jasnim ukazivanjem na činjenicu da antibiotici veoma brzo gube delotvornost a rezistencija bakterija izmiče kontroli. Autori navode neophodnost globalnog udruživanja napora od strane pojedinačnih Vlada sa učešćem nerazvijenih i srednje razvijenih zemalja, i njihovu saradnju sa SZO, UNICEF-om, relevantnim međunarodnim institucijama, naučnim akademijama, agencijama za pomoć pri razvoju, filantropima i drugim građanskim udruženjima, kako bi bio razvijen jasan globalni plan za borbu protiv krize u kojoj se antibiotici danas nalaze (Laxminarayan i sar, 2013). 164 6. ZAKLJUČAK Najveći obim upotrebe antibiotika zabeležen je na Klinici za hirurgiju, a najmanji na Klinici za habilitaciju i rehabilitaciju. Obim upotrebe kod dece od 2-18 godina bio je skoro duplo veći nego kod dece do 2 godine. U ukupnom obimu upotrebe antibiotika (DU90%) više od 10% upotrebljavani su: parenteralni i peroralni cefalosporini, kombinacije beta-laktama+inhibitor, makrolidi i aminoglikozidi. Prosečna upotreba antibiotika tokom leta bila je u proseku za 15% niža nego u zimskom periodu, ali je udeo bakteriološki pozitivnih uzoraka bolesničkog materijala bio značajno veći u odnosu na zimski period. Preko 88% pozitivnih nalaza činilo je 8 najčešće izolovanih bakterija: E. coli, S. aureus, koagulaza negativni Staphylococcus spp, Klebsiella spp, Pseudomonas spp, Acinetobacter spp, Enterococcus spp i Enterobacter spp. E. coli je bila najčešće izolovana iz uzoraka urina, i bila je zadovoljavajuće osetljiva na kombinacije beta-laktama+inhibitor, amikacin, hinolone i peneme. Kod dečaka je u obe analizirane uzrastne grupe nađen veći procenat multirezistencije ove bakterije u odnosu na izolate kod devojčica. S. aureus je jedna od retkih bakterija koja je pokazala dobru osetljivost na većinu ispitivanih antibiotika. Rezistencija na meticilin zabeležena je kod malog procenta izolata. Koagulaza negativni Staphylococcus spp pokazao je visok procenat rezistencije i multirezistencije. Najčešće je izolovan iz hemokultura. Osetljivost je bila očuvana jedino na glikopeptide. K. pneumoniae pokazala je vrlo visoki procenat rezistencije na većinu ispitivanih antibiotika. Prosečna multirezistencija iznosila je 84%, dok je osetljivost bila zadovoljavajuća jedino na peneme i hinolone. P. aeruginosa je bio osetljiv jedino na hinolone i delimično na peneme. 68,7% izolata bilo je multirezistentno. Acinetobacter spp visoko je rezistentan na sve ispitivane antibiotike sem na peneme. Gotovo svi izolati ove bakterije bili su multirezistentni. Enterococcus spp je pokazao dobru osetljivost jedino na kombinacije beta- laktama+inhibitor i glikopeptide. Više od polovine svih izolata ove bakterije bilo je multirezistentno. 165 Enterobacter spp je zadovoljavajuću osetljivost pokazao jedino na peneme i hinolone, dok su gotovo svi izolati ove bakterije bili multirezistentni. Prema fenotipskom ispoljavanju rezistencije, utvrđena je najčešća identifikacija multirezistentnih sojeva E. coli, K. pneumoniae, P. aeruginosa i Acinetobacter spp. Odnos rezistencije najčešće izolovanih bakterija i obima upotrebe antibiotika na IZZZDIOV, nije pokazao postojanje direktne uzajamne zavisnosti. Ova studija ukazuje da samo kontinuirano praćenje upotrebe antibiotika i stanja rezistencije bakterija, uz primenu odgovarajućih mera zasnovanih na aktuelnim naučnim saznanjima, može usporiti razvoj rezistentnih i multirezistentnih sojeva bakterija i dovesti do racionalnije upotrebe antibiotika, što će posledično smanjiti cenu i povećati efikasnost lečenja. 166 7. LITERATURA ◊ Accinelli C, Koskinen WC, Becker JM, Sadowsky MJ. Environmental fate of two sulfonamide antimicrobial agents in soil. J Agric Food Chem. 2007;55(7):2677-82. ◊ Alanis AJ. Resistance to antibiotics: are we in the post-antibiotic era? Arch Med Res. 2005;36(6):697-705. ◊ Al-Tawfiq JA. Increasing antibiotic resistance among isolates of Escherichia coli recovered from inpatients and outpatients in a Saudi Arabian hospital. Infect Control Hosp Epidemiol. 2006;27(7):748-53. ◊ Al-Tawfiq JA. Antibiotic resistance of pediatric isolates of Streptococcus pneumoniae in a Saudi Arabian hospital from 1999 to 2004. Med Sci Monit. 2006;12(11):CR471-5. ◊ Al-Tawfiq JA. Occurrence and antimicrobial resistance pattern of inpatient and outpatient isolates of Pseudomonas aeruginosa in a Saudi Arabian hospital: 1998-2003. Int J Infect Dis. 2007;11(2):109-14. ◊ Al-Tawfiq JA, Antony A. Antimicrobial resistance of Klebsiella pneumoniae in a Saudi Arabian hospital: results of a 6-year surveillance study, 1998-2003. J Infect Chemother. 2007;13(4):230-4. ◊ Al-Tawfiq JA, Anani AA. Antimicrobial susceptibility pattern of bacterial pathogens causing urinary tract infections in a Saudi Arabian hospital. Chemotherapy. 2009;55(2):127-31. ◊ Arason VA, Kristinsson KG, Sigurdsson JA, Stefánsdóttir G, Mölstad S, Gudmundsson S. Do antimicrobials increase the carriage rate of penicillin resistant pneumococci in children? Cross sectional prevalence study. BMJ. 1996;313(7054):387-91. ◊ Arnold SR, Straus SE. Interventions to improve antibiotic prescribing practices in ambulatory care. Cochrane Database Syst Rev. 2005;(4):CD003539. ◊ Arnoni MV, Berezin EN, Martino MD. Risk factors for nosocomial bloodstream infection caused by multidrug resistant gram-negative bacilli in pediatrics. Braz J Infect Dis. 2007;11(2):267-71. ◊ Arri SJ, Fluegge K, Mueller U, Berner R. Sandra J. Antibiotic resistance patterns among respiratory pathogens at a German university children's hospital over a period of 10 years. Eur J Pediatr. 2006;165:9-13. ◊ Arsenijević Lj, Popović N, Gojnić M. Nozokomijalne infekcije u jedinici intenzivne terapije Klinike za Ginekologiju. Med Pregl. 2006;59(3-4):165-8. ◊ Ashkenazi S, Levy I, Kazaronovski V, Samra Z. Growing antimicrobial resistance of Shigella isolates. J Antimicrob Chemother. 2003;51:427-9. 167 ◊ Bajcetic M, Jelisavcic M, Mitrovic J, Divac N, Simeunovic S, Samardzic R, Gorodischer R. Off label and unlicensed drugs use in paediatric cardiology. Eur J Clin Pharmacol. 2005;61(10):775-9. ◊ Bartoloni A, Pallecchi L, Benedetti M, Fernandez C, Vallejos Y, Guzman E, Villagran AL, Mantella A, Lucchetti C, Bartalesi F, Strohmeyer M, Bechini A, Gamboa H, Rodríguez H, Falkenberg T, Kronvall G, Gotuzzo E, Paradisi F, Rossolini GM. Multidrug-resistant commensal Escherichia coli in children, Peru and Bolivia. Emerg Infect Dis. 2006;12(6):907-13. ◊ Barza M, Gorbach SL, eds. The need to improve antimicrobial use in agriculture: ecological and human health consequences. Clin Infect Dis. 2002;34(Suppl 3):S73–144. ◊ Bergman U, Popa C, Tomson Y, Weltermark B, Einarson TR, Aberg H, Sjoquist F. Drug utilization 90% - A simple method for assessing the quality of drug prescribing. Eur J Clin Pharmacol. 1998;54(2):113-8. ◊ Bergman U, Wettermark B. Setting up and using the DU90% technique – a simple indicator for assessing the quality of drug prescribing. In Handbook of Drug Use Research Methodology, 1st Ed. McGavock (ed). The United Kingdom Drug Utilization Research Group: Newcastle upon Tyne. 2000:155-63. ◊ Fedler KA, Biedenbach DJ, Jones RN. Assessment of pathogen frequency and resistance patterns among pediatric patient isolates: report from the 2004 SENTRY Antimicrobial Surveillance Program on 3 continents. Diagn Microbiol Infect Dis. 2006 Dec;56(4):427-36. ◊ Blomberg B, Manji KP, Urassa WK, Tamim BS, Mwakagile DS, Jureen R, Msangi V, Tellevik MG, Holberg-Petersen M, Harthug S, Maselle SY, Langeland N. Antimicrobial resistance predicts death in Tanzanian children with bloodstream infections: a prospective cohort study. BMC Infect Dis. 2007;7:43. ◊ Borgnolo G, Simon G, Francescutti C, Lattuada L, Zanier L. Antibiotic prescription in Italian children: a population-based study in Friuli Venezia Giulia, north-east Italy. Acta Paediatr. 2001;90(11):1316-20. ◊ Bradley JS, American Academy of Pediatrics (AAP). Antibiotic Resistance and the Impact on the Health of Children: the Need for More Safe and Effective Antibiotics and Better Antimicrobial Stewardship. Committee on Energy and Commerce Health Subcommittee, U.S. House of Representatives. June 9, 2010. ◊ Bradley JS, Jackson MA; Committee on Infectious Diseases; American Academy of Pediatrics. The use of systemic and topical fluoroquinolones. Pediatrics. 2011;128(4):e1034- 45. 168 ◊ Bremón AR, Ruiz-Tovar M, Gorricho BP, de Torres PD, Rodríguez RL. Non-hospital consumption of antibiotics in Spain: 1987-1997. J Antimicrob Chemother. 2000;45(3):395- 400. ◊ Brinsley KJ, Sinkowitz-Cochran RL, Cardo DM; CDC Campaign to Prevent Antimicrobial Resistance Team. Assessing motivation for physicians to prevent antimicrobial resistance in hospitalized children using the Health Belief Model as a framework. Am J Infect Control. 2005;33(3):175-81. ◊ Bush K. Antibacterial drug discovery in the 21st century. Clin Microbiol Infect. 2004;10 Suppl 4:10-7. ◊ Cappelletty DM. Lower respiratory tract infections. In: Cappelletty DM. Pharmacotherapy Principles & Practice. Di Piro JT (eds). The McGraw-Hill Companies. 2008:1049-60. ◊ Cars O, Anthony S, Hogberg L, Manz C. Innovating for Antibacterial Resistence. ESCMID News. 2007;02:22-4. ◊ Cars O, Högberg LD, Murray M, Nordberg O, Sivaraman S, Lundborg CS, So AD, Tomson G. Meeting the challenge of antibiotic resistance. BMJ. 2008;337:a1438. ◊ Caselli D, Cesaro S, Ziino O, Zanazzo G, Manicone R, Livadiotti S, Cellini M, Frenos S, Milano GM, Cappelli B, Licciardello M, Beretta C, Aricò M, Castagnola E; Infection Study Group of the Associazione Italiana Ematologia Oncologia Pediatrica (AIEOP). Multidrug resistant Pseudomonas aeruginosa infection in children undergoing chemotherapy and hematopoietic stem cell transplantation. Haematologica. 2010;95(9):1612-5. ◊ Catal F, Bavbek N, Bayrak O, Karabel M, Karabel D, Odemis E, Uz E. Antimicrobial resistance patterns of urinary tract pathogens and rationale for empirical therapy in Turkish children for the years 2000-2006. Int Urol Nephrol. 2009;41(4):953-7. ◊ Centers for Disease Control and Prevention. Guideline for hand hygiene in health-care settings: recommendations of the Healthcare Infection Control Practices Advisory Committee and the HICPAC/SHEA/APIC/IDSA Hand Hygiene Task Force. 2002;51(RR16):1-44. ◊ Celebi S, Hacimustafaoglu M, Ozdemir O, Ozakin C. Nosocomial Gram-positive bacterial infections in children: results of a 7 year study. Pediatr Int. 2007;49(6):875-82. ◊ Chiang WC, Teoh OH, Chong CY, Goh A, Tang JPL, Chay OM. Epidemiology, clinical characteristics and antimicrobial resistance patterns of community-acquired pneumonia in 1702 hospitalized children in Singapore. Respirology. 2007;12(2):254-61. ◊ Chung A, Perera R, Brueggemann AB, Elamin AE, Harnden A, Mayon-White R, Smith S, Crook DW, Mant D. Effect of antibiotic prescribing on antibiotic resistance in individual children in primary care: prospective cohort study. BMJ. 2007;335(7617):429. 169 ◊ Cizman M, Beovic B, Krcmery V, Barsic B, Tamm E, Ludwig E, Pelemis M, Karovski K, Grzesiowski P, Gardovska D, Volokha A, Keuleyan E, Stratchounski L, Dumitru C, Titov LP, Usonis V, Dvorák P. Antibiotic policies in Central Eastern Europe. Int J Antimicrob Agents. 2004;24(3):199-204. ◊ Clark RH, Bloom BT, Spitzer AR, Gerstmann DR. Reported medication use in the neonatal intensive care unit: data from a large national data set. Pediatrics. 2006;117(6):1979-87. ◊ Coenen S, Ferech M, Haaijer-Ruskamp FM, Butler CC, Vander Stichele RH, Verheij TJ, Monnet DL, Little P, Goossens H; ESAC Project Group. European Surveillance of Antimicrobial Consumption (ESAC): quality indicators for outpatient antibiotic use in Europe. Qual Saf Health Care. 2007;16(6):440-5. ◊ Conly J. Antimicrobial resistance in Canada. CMAJ. 2002;167(8):885-91. ◊ Conly J. Antimicrobial resistance - Judicious use is the key. Can J Infect Dis Med Microbiol. 2004;15(5):249-51. ◊ Conway PH, Cnaan A, Zaoutis T, Henry BV, Grundmeier RW, Keren R. Recurrent urinary tract infections in children: risk factors and association with prophylactic antimicrobials. JAMA. 2007;298(2):179-86. ◊ Craig WA. Does the dose matter? Clin Infect Dis. 2001;33 Suppl 3:S233-7. ◊ Deeks SL, Palacio R, Ruvinsky R, Kertesz DA, Hortal M, Rossi A, Spika JS, Di Fabio JL. Risk factors and course of illness among children with invasive penicillin-resistant Streptococcus pneumoniae. The Streptococcus pneumoniae Working Group. Pediatrics. 1999;103(2):409-13. ◊ Dell'Aera M, Gasbarro AR, Padovano M, Laforgia N, Capodiferro D, Solarino B, Quaranta R, Dell'Erba AS. Unlicensed and off-label use of medicines at a neonatology clinic in Italy. Pharm World Sci. 2007;29(4):361-7. ◊ Demachy MC, Vernet-Garnier V, Cottin J, Cattier B, Chardon H, Chomarat M, Dupont P, Fauchere JL, Fosse T, Laaberki MF, Laurans G, Lemozy J, Maugein J, Murbach V, Pechinot A, Romaszko JP, Roussel-Delvallez M, Thoreux PH, Vaucel J, Vergnaud M, Weber M, Ploy MC. Antimicrobial resistance data on 16,756 Streptococcus pneumoniae isolates in 1999: A Pan-Regional Multicenter Surveillance Study in France. Microb Drug Resist. 2005;11(4):323-9. ◊ Doern GV, Heilmann KP, Huynh HK, Rhomberg PR, Coffman SL, Brueggemann AB. Antimicrobial resistance among clinical isolates of Streptococcus pneumoniae in the United States during 1999--2000, including a comparison of resistance rates since 1994--1995. Antimicrob Agents Chemother. 2001;45(6):1721-9. 170 ◊ European Academies Science Advisory Council (EASAC). Summary of EASAC report “Tackling antibacterial resistance in Europe”. Health Working Group meeting, European Parliament, 5 June 2007. ◊ ECDC Antimicrobial Resistance and Healthcare-Associated Infections Programme. Antibiotic resistance in Europe: the challenges ahead. Euro Surveill. 2009;14(45):pii=19405. ◊ Ejaz H, Zafar A, Chema NA, Shenzad H. Prevalence of bacteria in Urinary Tract Infections among Children. Biomedica. 2006;22:139-42. ◊ Ekins-Daukes S, McLay JS, Taylor MW, Simpson CR, Helms PJ. Antibiotic prescribing for children. Too much and too little? Retrospective observational study in primary care. Br J Clin Pharmacol. 2003;56(1): 92–5. ◊ Ekins-Daukes S, Helms PJ, Simpson CR, Taylor MW, McLay JS. Off-label prescribing to children in primary care: retrospective observational study. Eur J Clin Pharmacol. 2004;60(5):349-53. ◊ Elseviers MM, Ferech M, Vander Stichele RH, Goossens H; ESAC project group. Antibiotic use in ambulatory care in Europe (ESAC data 1997-2002): trends, regional differences and seasonal fluctuations. Pharmacoepidemiol Drug Saf. 2007;16(1):115-23. ◊ European Medicines Agency. Committee for Proprietary Medicinal Products (CPMP). Note for guidance on clinical investigation of medicinal products in children, CPMP/EWP/462/95. London, 17 March 1997. ◊ European Medicines Agency. Note for Guidance on Clinical Investigation of Medicinal Products in the Paediatric Population, CPMP/ICH/2711/99. London, January 2001. ◊ Finkelstein JA, Stille C, Nordin J, Davis R, Raebel MA, Roblin D, Go AS, Smith D, Johnson CC, Kleinman K, Chan KA, Platt R. Reduction in antibiotic use among US children, 1996- 2000. Pediatrics. 2003;112(3 Pt 1):620-7. ◊ Fisher BT, Meaney PA, Shah SS, Irwin SA, Grady CA, Kurup S, Malefho KC, Jibril H, Steenhoff AP. Antibiotic use in pediatric patients admitted to a referral hospital in Botswana. Am J Trop Med Hyg. 2009;81(1):129-31. ◊ Fleming A. Penicillin. Nobel lecture, December 11, 1945. Dostupno na: http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1945/press.html. Pristupljeno: 24.12.2013. ◊ Fritzsche M, Ammann RA, Droz S, Bianchetti MG, Aebi C. Changes in antimicrobial resistance of Escherichia coli causing urinary tract infections in hospitalized children. Eur J Clin Microbiol Infect Dis. 2005;24(3):233-5. 171 ◊ Geissler A, Gerbeaux P, Granier I, Blanc P, Facon K, Durand-Gasselin J. Rational use of antibiotics in the intensive care unit: impact on microbial resistance and costs. Intensive Care Med. 2003;29(1):49-54. ◊ Goossens H, Ferech M, Vander Stichele R, Elseviers M; ESAC Project Group. Outpatient antibiotic use in Europe and association with resistance: a cross-national database study. Lancet. 2005;365(9459):579-87. ◊ Górecki W, Grochowska E, Krysta M, Wojciechowski P, Taczanowska A, Stanek B. A prospective comparison of antibiotic usage in pediatric surgical patients: the safety, advantage, and effectiveness of the Surgical Infection Society guidelines versus a common practice. J Pediatr Surg. 2002;37(10):1430-4. ◊ Green M, Martin JM, Barbadora KA, Beall B, Wald ER. Reemergence of macrolide resistance in pharyngeal isolates of group A streptococci in southwestern Pennsylvania. Antimicrob Agents Chemother. 2004;48(2):473-6. ◊ Grigoryan L, Haaijer-Ruskamp FM, Burgerhof JG, Mechtler R, Deschepper R, Tambic- Andrasevic A, Andrajati R, Monnet DL, Cunney R, Di Matteo A, Edelsein H, Valinteliene R, Alkerwi A, Scicluna E, Grzesiowski P, Bara AC, Tesar T, Cizman M, Campos J, Lundborg CS, Birkin J. Self-medication with antimicrobial drugs in Europe. Emerg Infect Dis. 2006;12(3):452-9. ◊ Guillemot D, Carbon C, Balkau B, Geslin P, Lecoeur H, Vauzelle-Kervroëdan F, Bouvenot G, Eschwége E. Low dosage and long treatment duration of beta-lactam: risk factors for carriage of penicillin-resistant Streptococcus pneumoniae. JAMA. 1998;279(5):365-70. ◊ Hahn GH, Koch A, Melbye M, Mølbak K. Pattern of drug prescription for children under the age of four years in a population in Greenland. Acta Paediatr. 2005;94(1):99-106. ◊ Halstead DC, Yao JDC. Antimicrobial resistance in common bacterial pathogens causing community-acquired pneumonia. Jacksonville Medicine. 2001;52:177-80. ◊ Hanberger H, Burman LG, Cars O, Erlandsson M, Gill H, Nilsson LE, Nordlinder D, Walther SM; ICU STRAMA Study Group. Low antibiotic resistance rates in Staphylococcus aureus, Escherichia coli and Klebsiella spp but not in Enterobacter spp and Pseudomonas aeruginosa: a prospective observational study in 14 Swedish ICUs over a 5-year period. Acta Anaesthesiol Scand. 2007;51(7):937-41. ◊ Hand K. Antibiotic pharmacists in the ascendancy. J Antimicrob Chemother. 2007;60 Suppl 1:i73-6. ◊ Harbarth S, Albrich W, Brun-Buisson C. Outpatient antibiotic use and prevalence of antibiotic-resistant pneumococci in France and Germany: a sociocultural perspective. Emerg Infect Dis. 2002;8(12):1460-7. 172 ◊ Harbarth S, Samore MH. Antimicrobial resistance determinants and future control. Emerg Infect Dis. 2005;11(6):794-801. ◊ Henderson KL, Muller-Pebody B, Johnson AP, Goossens H, Sharland M; ARPEC Group. First set-up meeting for Antibiotic Resistance and Prescribing in European Children (ARPEC). Euro Surveill. 2009;14(45):pii=19404. ◊ Hermes J, Jansen A, Geipel U, Herrmann M, von Müller L, Haber M, Jung W, Thomé-Granz S, Eckmanns T. Multi-dose packaging of drugs as the causative vehicle for multidrug- resistant Enterobacter cloacae: new results from a case-control study. Gesundheitswesen. 2011;73(11):778-83. ◊ Ho SA, Lee TW, Denton M, Conway SP, Brownlee KG. Regimens for eradicating early Pseudomonas aeruginosa infection in children do not promote antibiotic resistance in this organism. J Cyst Fibros. 2009;8(1):43-6. ◊ Hoban DJ, Doern GV, Fluit AC, Roussel-Delvallez M, Jones RN. Worldwide prevalence of antimicrobial resistance in Streptococcus pneumoniae, Haemophilus influenzae, and Moraxella catarrhalis in the SENTRY Antimicrobial Surveillance Program, 1997-1999. Clin Infect Dis. 2001;32 Suppl 2:S81-93. ◊ Hooton TM, Levy SB. Antimicrobial Resistance: A Plan of Action for Community Practice. Am Fam Physician. 2001;63(6):1087-97. ◊ Horvat O. Upotreba antibakterijskih lekova u vanbolničkim uslovima Južnobačkog okruga. Doktorska disertacija. Univerzitet u Novom Sadu, Medicinski fakultet, 2010. ◊ Huang SS, Labus BJ, Samuel MC, Wan DT, Reingold AL. Antibiotic resistance patterns of bacterial isolates from blood in San Francisco County, California, 1996-1999. Emerg Infect Dis. 2002;8(2):195-201. ◊ Hultén KG, Kaplan SL, Lamberth LB, Slimp K, Hammerman WA, Carrillo-Marquez M, Starke JR, Versalovic J, Mason EO Jr. Hospital-acquired Staphylococcus aureus infections at Texas Children's Hospital, 2001-2007. Infect Control Hosp Epidemiol. 2010;31(2):183-90. ◊ Ilić K, Jakovljević E, Skodrić-Trifunović V. Social-economic factors and irrational antibiotic use as reasons for antibiotic resistance of bacteria causing common childhood infections in primary healthcare. Eur J Pediatr. 2012;171(5):767-77. ◊ Jacobs MR, Felmingham D, Appelbaum PC, Grüneberg RN; Alexander Project Group. The Alexander Project 1998-2000: susceptibility of pathogens isolated from community-acquired respiratory tract infection to commonly used antimicrobial agents. J Antimicrob Chemother. 2003;52(2):229-46. ◊ Jakovljević E, Ilić K, Jelesić Z, Konstantinidis G. A one-year prospective study on the antibiotic resistance of E. coli strains isolated in urinary specimens of children hospitalized 173 at the University Pediatric Medical Center in Novi Sad, Serbia. Infection. 2013;41(6):1111- 9. ◊ Jovanović N, Jovanović J, Stefan-Mikić S, Kulauzov M, Aleksić-Djordjević M, Cvjetković D. Mehanizam bakterijske infekcije na antibiotike. Med Pregl. 2008;61(Suppl 1): 9-14. ◊ Juárez-Olguín H, Pérez-Guillé G, Flores-Pérez J. Pharmacovigilance and pharmacoepidemiology of drugs in a Mexican pediatric hospital. A proposed guide. Pharm World Sci. 2007;29(1):43-6. ◊ Kamat U, Ferreira A, Savio R, Motghare D. Antimicrobial resistance among nosocomial isolates in a teaching hospital in goa. Indian J Community Med. 2008;33(2):89-92. ◊ Kaplan SL. Community-acquired methicillin-resistant Staphylococcus aureus infections in children. Semin Pediatr Infect Dis. 2006;17(3):113-9. ◊ Kapoor L, Randhawa VS, Deb M. Antimicrobial resistance of enterococcal blood isolates at a pediatric care hospital in India. Jpn J Infect Dis. 2005;58(2):101-3. ◊ Kiivet RA, Dahl ML, Llerena A, Maimets M, Wettermark B, Berecz R. Antibiotic use in 3 European university hospitals. Scand J Infect Dis. 1998;30(3):277-80. ◊ Kölch M, Schnoor K, Fegert JM. The EU-regulation on medicinal products for paediatric use: impacts on child and adolescent psychiatry and clinical research with minors. Eur Child Adolesc Psychiatry. 2007;16(4):229-35. ◊ Kollef MH, Sherman G, Ward S, Fraser VJ. Inadequate antimicrobial treatment of infections: a risk factor for hospital mortality among critically ill patients. Chest. 1999;115(2):462-74. ◊ Krivoy N, El-Ahal WA, Bar-Lavie Y, Haddad S. Antibiotic prescription and cost patterns in a general intensive care unit. Pharmacy Practice. 2007;5:67–73. ◊ Kulauzov M, Medić D, Jovanović J, Mihajlović-Ukropina M, Stefan-Mikić S, Sević S. Rezistencija na antimikrobne lekove bakterija izolovanih iz hemokultura tokom 2007. godine. Med Pregl. 2008;61(Suppl 1): 21-6. ◊ Kwan CW, Onyett H. Community-acquired urinary tract pathogens and their resistance patterns in hospitalized children in southeastern Ontario between 2002 and 2006. Paediatr Child Health. 2008;13(9):759-62. ◊ Laxminarayan R, Duse A, Wattal C, Zaidi AK, Wertheim HF, Sumpradit N, Vlieghe E, Hara GL, Gould IM, Goossens H, Greko C, So AD, Bigdeli M, Tomson G, Woodhouse W, Ombaka E, Peralta AQ, Qamar FN, Mir F, Kariuki S, Bhutta ZA, Coates A, Bergstrom R, Wright GD, Brown ED, Cars O. Antibiotic resistance-the need for global solutions. Lancet Infect Dis. 2013;13(12):1057-98. 174 ◊ Lee SL, Islam S, Cassidy LD, Abdullah F, Arca MJ; 2010 American Pediatric Surgical Association Outcomes and Clinical Trials Committee. Antibiotics and appendicitis in the pediatric population: an American Pediatric Surgical Association Outcomes and Clinical Trials Committee systematic review. J Pediatr Surg. 2010;45(11):2181-5. ◊ Leibovitz E, Dragomir C, Sfartz S, Porat N, Yagupsky P, Jica S, Florescu L, Dagan R. Nasopharyngeal carriage of multidrug-resistant Streptococcus pneumoniae in institutionalized HIV-infected and HIV-negative children in northeastern Romania. Int J Infect Dis. 1999;3(4):211-5. ◊ Lejus C, Dumont R, Gall CL, Guillaud C, Guen CG, Leclair MD, Asehnoune K. A preoperative stay in an intensive care unit is associated with an increased risk of surgical site infection in neonates. J Pediatr Surg. 2013;48(7):1503-8. ◊ Levy SB. Antibiotic resistance: consequences of inaction. Clin Infect Dis. 2001;33 Suppl 3:S124-9. ◊ Levy SB. Antimicrobial resistance potential. Lancet. 2001;358(9287):1100-1. ◊ Levy SB, Marshall B. Antibacterial resistance worldwide: causes, challenges and responses. Nat Med. 2004;10(12 Suppl):S122-9. ◊ Levy SB. Antibiotic resistance-the problem intensifies. Adv Drug Deliv Rev. 2005;57(10):1446-50. ◊ Linder JA, Bates DW, Lee GM, Finkelstein JA. Antibiotic treatment of children with sore throat. JAMA. 2005;294(18):2315-22. ◊ Litzow JM, Gill CJ, Mantaring JB, Fox MP, MacLeod WB, Mendoza M, Mendoza S, Scobie R, Huskins CW, Goldman DA, Hamer DH. High frequency of multidrug-resistant gram- negative rods in 2 neonatal intensive care units in the Philippines. Infect Control Hosp Epidemiol. 2009;30(6):543-9. ◊ Livermore DM. Bacterial resistance: origins, epidemiology, and impact. Clin Infect Dis. 2003;36(Suppl 1):S11-23. ◊ Lutter SA, Currie ML, Mitz LB, Greenbaum LA. Antibiotic resistance patterns in children hospitalized for urinary tract infections. Arch Pediatr Adolesc Med. 2005;159(10):924-8. ◊ Mahieu LM, De Muynck AO, Ieven MM, De Dooy JJ, Goossens HJ, Van Reempts PJ. Risk factors for central vascular catheter-associated bloodstream infections among patients in a neonatal intensive care unit. J Hosp Infect. 2001;48(2):108-16. ◊ Marcus N, Ashkenazi S, Yaari A, Samra Z, Livni G. Non-Escherichia coli versus Escherichia coli community-acquired urinary tract infections in children hospitalized in a tertiary center: relative frequency, risk factors, antimicrobial resistance and outcome. Pediatr Infect Dis J. 2005;24:581-5. 175 ◊ Marcus N, Ashkenazi S, Samra Z, Cohen A, Livni G. Community-acquired Pseudomonas aeruginosa urinary tract infections in children hospitalized in a tertiary center: relative frequency, risk factors, antimicrobial resistance and treatment. Infection. 2008;36(5):421-6. ◊ Marković-Denić Lj, Djurišić J, Nikolić T, Ramadani R, Ilić S, Stevanović S. Prouzrokovači neonatalnih bolničkih infekcija i njihova rezistencija na antibiotike. Med Pregl. 2006;59(3- 4):155-9. ◊ Martin JM, Green M, Barbadora KA, Wald ER. Erythromycin-resistant group A streptococci in schoolchildren in Pittsburgh. N Engl J Med. 2002;346(16):1200-6. ◊ Martinez JL. Environmental pollution by antibiotics and by antibiotic resistance determinants. Environ Pollut. 2009;157(11):2893-902. ◊ Mattoo TK. Are prophylactic antibiotics indicated after a urinary tract infection? Curr Opin Pediatr. 2009;21(2):203-6. ◊ Medić D. Značaj bakterija rezistentnih na antimikrobne lekove izolovanih iz hemokulture dece uzrasta od 0-1 god. Magistarska teza. Univerzitet u Novom Sadu, Medicinski fakultet, 2006. ◊ Melander E, Ekdahl K, Jönsson G, Mölstad S. Frequency of penicillin-resistant pneumococci in children is correlated to community utilization of antibiotics. Pediatr Infect Dis J. 2000;19(12):1172-7. ◊ Mihajlović-Ukropina M, Medić D, Jelesić Z, Dautović R, Stefan-Mikić S, Sević S. Zastupljenost meticilin rezistentnih sojeva Staphylococcus aureusa u kliničkim uzorcima bolnički lečenih pacijenata tokom 2007. godine. Med Pregl. 2008;61(Suppl 1):27-30. ◊ Milenković M. Bakterijska rezistencija i primena antibiotika u pedijatriji. Arh Farm. 2012;62:299-305. ◊ Miranda G, Lee L, Kelly C, Solórzano F, Leaños B, Muñoz O, Patterson JE. Antimicrobial resistance from enterococci in a pediatric hospital. Plasmids in Enterococcus faecalis isolates with high-level gentamicin and streptomycin resistance. Arch Med Res. 2001;32(2):159-63. ◊ Mölstad S, Lundborg CS, Karlsson AK, Cars O. Antibiotic prescription rates vary markedly between 13 European countries. Scand J Infect Dis. 2002;34(5):366-71. ◊ Mölstad S, Erntell M, Hanberger H, Melander E, Norman C, Skoog G, Lundborg CS, Söderström A, Torell E, Cars O. Sustained reduction of antibiotic use and low bacterial resistance: 10-year follow-up of the Swedish Strama programme. Lancet Infect Dis. 2008;8(2):125-32. ◊ Monnet DL, Mölstad S, Cars O. Defined daily doses of antimicrobials reflect antimicrobial prescriptions in ambulatory care. J Antimicrob Chemother. 2004;53(6):1109-11. 176 ◊ Monnet DL. Measuring antimicrobial use: the way forward. Clin Infect Dis. 2007;44(5):671- 3. ◊ Montero A, Ariza J, Corbella X, Doménech A, Cabellos C, Ayats J, Tubau F, Borraz C, Gudiol F. Antibiotic combinations for serious infections caused by carbapenem-resistant Acinetobacter baumannii in a mouse pneumonia model. J Antimicrob Chemother. 2004;54(6):1085-91. ◊ Moore KL, Kainer MA, Badrawi N, Afifi S, Wasfy M, Bashir M, Jarvis WR, Graham TW, el-Kholy A, Gipson R, Jernigan DB, Mahoney F. Neonatal sepsis in Egypt associated with bacterial contamination of glucose-containing intravenous fluids. Pediatr Infect Dis J. 2005;24(7):590-4. ◊ Murray PR, Baron EJ, Jorgensen JH, et al ed. Manual of clinical microbiology, 9th ed. Washington DC: ASM Press; 2007. ◊ Nahata MC. Lack of pediatric drug formulations. Pediatrics. 1999;104(3 Pt 2):607-9. ◊ Naseri I, Jerris RC, Sobol SE. Nationwide trends in pediatric Staphylococcus aureus head and neck infections. Arch Otolaryngol Head Neck Surg. 2009;135(1):14-6. ◊ Nasrin D, Collignon PJ, Roberts L, Wilson EJ, Pilotto LS, Douglas RM. Effect of beta lactam antibiotic use in children on pneumococcal resistance to penicillin: prospective cohort study. BMJ. 2002;324(7328):28-30. ◊ Nyquist AC, Gonzales R, Steiner JF, Sande MA. Antibiotic prescribing for children with colds, upper respiratory tract infections, and bronchitis. JAMA. 1998;279(11):875-7. ◊ Okasha D, Kassis I, Haddad S, Krivoy N. General medications utilization and cost patterns in hospitalized children. Pharmacy Practice. 2009;7(1):54-8. ◊ Orrett FA, Changoor E. Bacteremia in children at a regional hospital in Trinidad. Int J Infect Dis. 2007;11(2):145-51. ◊ Osifo OD, Aghahowa SE. Audit of antibiotic therapy in surgical neonates in a tertiary hospital in Benin City, Nigeria. Afr J Paediatr Surg. 2011;8(1):23-8. ◊ Paschke AA, Zaoutis T, Conway PH, Xie D, Keren R. Previous antimicrobial exposure is associated with drug-resistant urinary tract infections in children. Pediatrics. 2010;125(4):664-72. ◊ Patrick DM, Marra F, Hutchinson J, Monnet DL, Ng H, Bowie WR. Per capita antibiotic consumption: how does a North American jurisdiction compare with Europe? Clin Infect Dis. 2004;39(1):11-7. ◊ Permanand G, Mossialos E, McKee M. The EU's new paediatric medicines legislation: serving children's needs? Arch Dis Child. 2007;92(9):808-11. 177 ◊ Perz JF, Craig AS, Coffey CS, Jorgensen DM, Mitchel E, Hall S, Schaffner W, Griffin MR. Changes in antibiotic prescribing for children after a community-wide campaign. JAMA. 2002;287(23):3103-9. ◊ St Peter SD, Tsao K, Spilde TL, Holcomb GW 3rd, Sharp SW, Murphy JP, Snyder CL, Sharp RJ, Andrews WS, Ostlie DJ. Single daily dosing ceftriaxone and metronidazole vs standard triple antibiotic regimen for perforated appendicitis in children: a prospective randomized trial. J Pediatr Surg. 2008;43(6):981-5. ◊ Pichichero ME. Ask the Expert - Is penicillin still the antibiotic of choice for streptococcal pharyngitis? APUA Newsletter. 1996;14(1):7. ◊ Pittet D, Allegranzi B, Boyce J; World Health Organization World Alliance for Patient Safety First Global Patient Safety Challenge Core Group of Experts. The World Health Organization Guidelines on Hand Hygiene in Health Care and their consensus recommendations. Infect Control Hosp Epidemiol. 2009;30(7):611-22. ◊ Popa C. DU90 for the assessment of drug prescribing in primary care. Master of Public Health essay (MPH 2005:18). Nordic School of Public Health, Goteborg, Sweden. ◊ Quick D. Essential drug concept and the role of WHO in the promotion of rational drug use. World Health Organization, International Paediatrics Association, September, 2001. ◊ Quick JD, Hogerzeil HV. Ten best readings in ... essential medicines. Health Policy Plan. 2003;18(1):119-21. ◊ Quinonez J. Overview of Antimicrobial Resistence. American Academy of Pediatrics 2004. National Conference/Exhibition Highlights. ◊ Radonjić V, Djukić Lj. Promet i potrošnja lekova za humanu upotrebu u Republici Srbiji. Agencija za lekove i medicinska sredstva Srbije, Beograd, 2009. ◊ Rahal JJ. Novel antibiotic combinations against infections with almost completely resistant Pseudomonas aeruginosa and Acinetobacter species. Clin Infect Dis. 2006;43 Suppl 2:S95-9. ◊ Ratwita Andarsini M. Antibiotic Resistance Control Program (ARCP) Improving Antibiotic Use in Pediatric Hematology and Oncology Patients at Dr Soetomo Hospital in 2006 and 2008. Folia Medica Indonesiana. 2011;47(4):203-6. ◊ Raymond J, Nordmann P, Doit C, Vu Thien H, Guibert M, Ferroni A, Aujard Y. Multidrug- resistant bacteria in hospitalized children: a 5-year multicenter study. Pediatrics. 2007;119(4):e798-803. ◊ Resi D, Milandri M, Moro ML; Emilia Romagna Study Group On The Use Of Antibiotics In Children. Antibiotic prescriptions in children. J Antimicrob Chemother. 2003;52(2):282-6. 178 ◊ Rodriguez-Morales AJ, Rodríguez CN, Garcia A, Pastran B, Jiménez I, Meijomil P. Antimicrobial resistance of Pseudomonas aeruginosa in pediatric infections. Int J Infect Dis. 2007;11(1):84-5. ◊ Rolston KV. New antimicrobial agents for the treatment of bacterial infections in cancer patients. Hematol Oncol. 2009;27(3):107-14. ◊ Rovers MM, Schilder AG, Zielhuis GA, Rosenfeld RM. Otitis media. Lancet. 2004;363(9407):465-73. ◊ Sabo A, Tomić Z, Rašković A, Stanulović M. Antibakterijski lekovi. Edicija Savremena farmakoterapija, treće dopunjeno izdanje. Novi Sad, 2010. ◊ Saint Raymond A, Brasseur D. Development of medicines for children in Europe: ethical implications. Paediatr Respir Rev. 2005;6(1):45-51. ◊ Sanz EJ. Drug use in non-hospitalized children. Pharm Weekbl Sci. 1992;14(1):1-8. ◊ Sarahroodi S, Arzi A. Self-medication with antibiotics, Is it a problem among Iranian College students in Tehran? J Biol Sci. 2009;9(8):829-32. ◊ Seppälä H, Klaukka T, Vuopio-Varkila J, Muotiala A, Helenius H, Lager K, Huovinen P. The effect of changes in the consumption of macrolide antibiotics on erythromycin resistance in group A streptococci in Finland. Finnish Study Group for Antimicrobial Resistance. N Engl J Med. 1997;337(7):441-6. ◊ Sharland M; SACAR Paediatric Subgroup. The use of antibacterials in children: a report of the Specialist Advisory Committee on Antimicrobial Resistance (SACAR) Paediatric Subgroup. J Antimicrob Chemother. 2007;60 Suppl 1:i15-26. ◊ Sharma R, Sharma CL, Kapoor B. Antibacterial resistance: current problems and possible solutions. Indian J Med Sci. 2005;59(3):120-9. ◊ Shete VB, Ghadage DP, Muley VA, Bhore AV. Multi-drug resistant Acinetobacter ventilator-associated pneumonia. Lung India. 2010;27(4):217-20. ◊ Shetka M, Pastor J, Phelps P. Evaluation of the defined daily dose method for estimating antiinfective use in a university hospital. Am J Health Syst Pharm. 2005;62:2288-92. ◊ Shirkey H. Therapeutic orphans. J Pediatr. 1968;72:119–20. ◊ Schirm E, Tobi H, de Jong-van den Berg LT. Risk factors for unlicensed and off-label drug use in children outside the hospital. Pediatrics. 2003;111(2):291-5. ◊ Shulman ST, Gerber MA. So what's wrong with penicillin for strep throat? Pediatrics. 2004;113(6):1816-9. ◊ El Solh AA, Akinnusi ME, Wiener-Kronish JP, Lynch SV, Pineda LA, Szarpa K. Persistent infection with Pseudomonas aeruginosa in ventilator-associated pneumonia. Am J Respir Crit Care Med. 2008;178(5):513-9. 179 ◊ Stanulović M, Banić B, Jakovljević V, Rogulić M, Nićin S, Švajcer-Đaković K. Analiza korišćenja lekova: put ka evaluaciji farmakoterapije. Med Pregl. 1978;31(3-4):95-102. ◊ Stanulović M, Banić B, Jakovljević V, Rogulić M, Švajcer-Đaković K, Nićin S. Korišćenje lekova u Novom Sadu - utvrđivanje nekih bitnih odlika. Pharmaca. 1979;17:257-61. ◊ Stanulović M, Jakovljević V, Roncević N. Drug utilization in paediatrics: non-medical factors affecting decision making by prescribers. Eur J Clin Pharmacol. 1984;27(2):237-41. ◊ Stefan-Mikić S, Jovanović J, Jovanović N, Aleksić-Dordević M, Cvjetković D, Krajcir I. Phamacoeconomic analysis of antibiotics use in the Clinical Center of Vojvodina. Med Pregl. 2008;61 Suppl 1:50-8. ◊ Vander Stichele RH, Elseviers MM, Ferech M, Blot S, Goossens H; European Survaillance of Antibiotic Comsuption (ESAC) Project Group. Hospital consumption of antibiotics in 15 European countries: results of the ESAC Retrospective Data Collection (1997-2002). J Antimicrob Chemother. 2006;58(1):159-67. ◊ Stojanović P, Kocić B, Ranđelović G, Ćirić V. Koagulaza-negativne Stafilokoke izolovane iz hemokultura - uzročnici ili kontaminanti? Med Pregl. 2008;61(5-6):263-9. ◊ Strausbaugh LJ, Siegel JD, Weinstein RA. Preventing transmission of multidrug-resistant bacteria in health care settings: a tale of 2 guidelines. Clin Infect Dis. 2006;42(6):828-35. ◊ Sunakawa K, Farrell DJ. Mechanisms, molecular and sero-epidemiology of antimicrobial resistance in bacterial respiratory pathogens isolated from Japanese children. Ann Clin Microbiol Antimicrob. 2007;6:7. ◊ Syrogiannopoulos GA, Grivea IN, Katopodis GD, Geslin P, Jacobs MR, Beratis NG. Carriage of antibiotic-resistant Streptococcus pneumoniae in Greek infants and toddlers. Eur J Clin Microbiol Infect Dis. 2000;19(4):288-93. ◊ World Health Organization. The use of essential drugs. Fourth report of the WHO Expert Committee. World Health Organization Technical Report Series. 1990;(796):1-57. ◊ World Health Organization. WHO Global Strategy for Containment of Antimicrobial Resistence, WHO/CDS/CRS/DRS/2001. World Health Organization, Switzerland, Geneva, 2001. ◊ World Health Organization. Antimicrobial resistance (factsheet no 194). World Health Organization, Geneva, 2013. Dostupno na: http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs194/en. Pristupljeno: 24.12.2013. ◊ World Health Organization. The evolving threat of antimicrobial resistance: options for action. World Health Organization, Switzerland, Geneva, 2012. ◊ WHO Collaborating Centre for Drug Statistics Methodology. Guidelines for ATC classification and DDD assignment 2013. Oslo, 2012. 180 ◊ 't Jong GW, Vulto AG, de Hoog M, Schimmel KJ, Tibboel D, van den Anker JN. A survey of the use of off-label and unlicensed drugs in a Dutch children's hospital. Pediatrics. 2001;108(5):1089-93. ◊ 't Jong GW, van der Linden PD, Bakker EM, van der Lely N, Eland IA, Stricker BH, van den Anker JN. Unlicensed and off-label drug use in a paediatric ward of a general hospital in the Netherlands. Eur J Clin Pharmacol. 2002;58(4):293-7. ◊ 't Jong GW, Eland IA, Sturkenboom MC, van den Anker JN, Stricker BH. Determinants for drug prescribing to children below the minimum licensed age. Eur J Clin Pharmacol. 2003;58(10):701-5. ◊ Tamma PD, Turnbull AE, Harris AD, Milstone AM, Hsu AJ, Cosgrove SE. Less is more: combination antibiotic therapy for the treatment of gram-negative bacteremia in pediatric patients. JAMA Pediatr. 2013;167(10):903-10. ◊ Thrane N, Sørensen HT. A one-year population-based study of drug prescriptions for Danish children. Acta Paediatr. 1999;88(10):1131-6. ◊ Trepka MJ, Belongia EA, Chyou PH, Davis JP, Schwartz B. The effect of a community intervention trial on parental knowledge and awareness of antibiotic resistance and appropriate antibiotic use in children. Pediatrics. 2001;107(1):E6. ◊ Trick WE, Vernon MO, Welbel SF, Demarais P, Hayden MK, Weinstein RA; Chicago Antimicrobial Resistance Project. Multicenter intervention program to increase adherence to hand hygiene recommendations and glove use and to reduce the incidence of antimicrobial resistance. Infect Control Hosp Epidemiol. 2007;28(1):42-9. ◊ Turner S, Longworth A, Nunn AJ, Choonara I. Unlicensed and off label drug use in paediatric wards: prospective study. BMJ. 1998;316(7128):343-5. ◊ Turner S, Nunn AJ, Fielding K, Choonara I. Adverse drug reactions to unlicensed and off- label drugs on paediatric wards: a prospective study. Acta Paediatr. 1999;88(9):965-8. ◊ Turnidge J. Multiresistant organisms at the front line. Aust Prescr 2010;33:68-71. ◊ UCSF Children’s Hospital, Pediatric Antimicrobial Dosing Guideline for Infants And Children > 1 Month Of Age. (11/98) Rev 6/2013. Dostupno na: http://clinicalpharmacy.ucsf.edu/idmp/peds_home.htm. Pristupljeno: 24.12.2013. ◊ Väänänen MH, Pietilä K, Airaksinen M. Self-medication with antibiotics--does it really happen in Europe? Health Policy. 2006;77(2):166-71. ◊ Varon E, Levy C, De La Rocque F, Boucherat M, Deforche D, Podglajen I, Navel M, Cohen R. Impact of antimicrobial therapy on nasopharyngeal carriage of Streptococcus pneumoniae, Haemophilus influenzae, and Branhamella catarrhalis in children with respiratory tract infections. Clin Infect Dis. 2000;31(2):477-81. 181 ◊ Velissariou IM. The use of fluoroquinolones in children: recent advances. Expert Rev Anti Infect Ther. 2006;4(5):853-60. ◊ Versporten A, Sharland M, Bielicki J, Drapier N, Vankerckhoven V, Goossens H; ARPEC Project Group Members. The antibiotic resistance and prescribing in European Children project: a neonatal and pediatric antimicrobial web-based point prevalence survey in 73 hospitals worldwide. Pediatr Infect Dis J. 2013;32(6):e242-53. ◊ Waller DG. Off-label and unlicensed prescribing for children: have we made any progress? Br J Clin Pharmacol. 2007;64(1):1-2. ◊ Walther SM, Erlandsson M, Burman LG, Cars O, Gill H, Hoffman M, Isaksson B, Kahlmeter G, Lindgren S, Nilsson L, Olsson-Liljequist B, Hanberger H; Icustrama Study Group. Antibiotic prescription practices, consumption and bacterial resistance in a cross section of Swedish intensive care units. Acta Anaesthesiol Scand. 2002;46(9):1075-81. ◊ Warrier I, Du W, Natarajan G, Salari V, Aranda J. Patterns of drug utilization in a neonatal intensive care unit. J Clin Pharmacol. 2006;46(4):449-55. ◊ Westergren T, Abrahamsen TG, Egeland T. Utilization of anti-infective agents in pediatric departments in health region 2. Tidsskr Nor Laegeforen. 1999;119(18):2640-4. ◊ Whitney CG, Farley MM, Hadler J, Harrison LH, Lexau C, Reingold A, Lefkowitz L, Cieslak PR, Cetron M, Zell ER, Jorgensen JH, Schuchat A; Active Bacterial Core Surveillance Program of the Emerging Infections Program Network. Increasing prevalence of multidrug-resistant Streptococcus pneumoniae in the United States. N Engl J Med. 2000;343(26):1917-24. ◊ Willemsen I, Groenhuijzen A, Bogaers D, Stuurman A, van Keulen P, Kluytmans J. Appropriateness of antimicrobial therapy measured by repeated prevalence surveys. Antimicrob Agents Chemother. 2007;51(3):864-7. ◊ Wood GC, Hanes SD, Croce MA, Fabian TC, Boucher BA. Comparison of ampicillin- sulbactam and imipenem-cilastatin for the treatment of acinetobacter ventilator-associated pneumonia. Clin Infect Dis. 2002;34(11):1425-30. ◊ Yagupsky P. Selection of antibiotic-resistant pathogens in the community. Pediatr Infect Dis J. 2006;25(10):974-6. ◊ Yared A, Edwards KM. Reevaluating antibiotic therapy for urinary tract infections in children. Arch Pediatr Adolesc Med. 2005;159(10):992-3. ◊ Yüksel S, Oztürk B, Kavaz A, Ozçakar ZB, Acar B, Güriz H, Aysev D, Ekim M, Yalçinkaya F. Antibiotic resistance of urinary tract pathogens and evaluation of empirical treatment in Turkish children with urinary tract infections. Int J Antimicrob Agents. 2006;28(5):413-6. 182 ◊ Zaidi AK, Huskins WC, Thaver D, Bhutta ZA, Abbas Z, Goldmann DA. Hospital-acquired neonatal infections in developing countries. Lancet. 2005;365(9465):1175-88. ◊ Zhanel GG, Wang X, Nichol K, Nikulin A, Wierzbowski AK, Mulvey M, Hoban DJ. Molecular characterisation of Canadian paediatric multidrug-resistant Streptococcus pneumoniae from 1998-2004. Int J Antimicrob Agents. 2006;28(5):465-71. ◊ Zhang W, Shen X, Bergman U, Wang Y, Chen Y, Huang M, Zeng Q, Wei J, Lu Q, Wang G, Deng L, Wang X, Yao K, Yu S, Yang Y. Drug utilisation 90% (DU90%) profiles of antibiotics in five Chinese children's hospitals (2002-2006). Int J Antimicrob Agents. 2008;32(3):250-5. ◊ Zuppa AF, Adamson PC, Mondick JT, Davis LA, Maka DA, Narayan M, Nicholson C, Patel D, Collison KR, Barrett JS. Drug utilization in the pediatric intensive care unit: monitoring prescribing trends and establishing prioritization of pharmacotherapeutic evaluation of critically ill children. J Clin Pharmacol. 2005;45(11):1305-12. PRILOZI Upotreba antibiotika (DDD/100BOD) na IZZZDIOV u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.), prema godišnjim dobima i ukupno Antibiotik LETO JESEN ZIMA PROLEĆE UKUPNO doksiciklin 0,115 0,038 0,093 0,100 0,085 Tetraciklini 0,115 0,038 0,093 0,100 0,085 hloramfenikol 0,103 0,015 0,000 0,133 0,061 Fenikoli 0,103 0,015 0,000 0,133 0,061 ampicilin 1,833 1,818 1,159 1,469 1,596 amoksicilin 1,264 1,120 1,000 1,334 1,178 benzilpenicilin 0,218 0,014 0,011 0,004 0,068 fenoksimetilpenicilin 0,448 0,478 0,514 0,703 0,526 prokain benzilpenicilin 0,000 0,000 0,000 0,007 0,001 Penicilini 3,763 3,430 2,684 3,517 3,370 ampicilin i sulbaktam 0,000 0,096 0,000 0,000 0,027 amoksicilin i klavulanska kis. 1,638 5,220 5,425 3,660 3,939 piperacilin i tazobaktam 0,072 0,047 0,165 0,216 0,117 ß-laktami+inhibitor 1,710 5,363 5,590 3,875 4,083 cefaleksin 1,762 1,633 1,615 1,394 1,614 cefiksim 2,143 1,990 2,324 1,249 1,951 cefadroksil 0,173 0,151 0,056 0,075 0,119 cefprozil 0,127 0,363 0,195 0,172 0,218 Peroralni cefalosporini 4,204 4,138 4,190 2,890 3,902 cefazolin 0,000 0,000 0,088 0,400 0,106 cefuroksim 0,382 0,377 0,314 0,381 0,365 cefotaksim 1,129 1,119 1,114 0,000 0,881 ceftazidim 1,307 1,649 1,652 2,893 1,820 ceftriakson 5,127 4,289 6,495 5,271 5,238 cefepim 1,200 1,222 1,179 1,639 1,295 Parenteralni cefalosporini 9,145 8,656 10,842 10,583 9,706 meropenem 0,575 0,556 1,156 1,001 0,794 ertapenem 0,000 0,000 0,019 0,250 0,058 imipenem i cilastatin 0,171 0,371 0,314 0,332 0,294 Penemi 0,745 0,927 1,488 1,583 1,146 sulfametoksazol i trimetoprim 1,423 2,806 1,975 2,148 2,090 Inhibitori sinteze folata 1,423 2,806 1,975 2,148 2,090 eritromicin sukcinat 0,231 0,000 0,232 0,137 0,147 eritromicin estolat 0,000 0,000 0,035 0,112 0,032 eritromicin stearat 0,373 0,392 0,383 0,262 0,357 klaritromicin 1,588 2,285 2,198 2,243 2,062 azitromicin 1,015 2,516 1,911 1,173 1,673 Makrolidi 3,206 5,193 4,760 3,928 4,271 klindamicin 0,080 0,333 0,837 0,684 0,454 Linkozamidi 0,080 0,333 0,837 0,684 0,454 streptomicin 0,453 0,249 0,256 0,330 0,325 tobramicin 1,076 0,000 0,000 0,020 0,303 gentamicin 1,870 1,140 0,951 1,230 1,318 amikacin 1,472 1,666 2,154 1,849 1,763 Aminoglikozidi 4,871 3,055 3,360 3,428 3,709 ofloksacin 0,000 0,000 0,000 0,125 0,027 ciprofloksacin 1,129 1,772 1,780 0,615 1,348 norfloksacin 0,000 0,077 0,000 0,000 0,021 pipemidna kiselina 0,019 0,000 0,000 0,000 0,005 Hinoloni 1,149 1,849 1,780 0,739 1,401 vankomicin 0,680 0,434 0,584 0,854 0,627 teikoplanin 0,000 0,314 0,084 0,035 0,114 Glikopeptidi 0,680 0,748 0,668 0,889 0,741 metronidazol 2,941 1,456 2,248 2,458 2,264 5-nitroimidazoli 2,941 1,456 2,248 2,458 2,264 rifampicin 0,610 0,184 0,209 0,585 0,394 Ansamicini 0,610 0,184 0,209 0,585 0,394 nifuroksazid 0,108 0,000 0,017 0,150 0,066 Intestinalni antiinfektivi 0,108 0,000 0,017 0,150 0,066 UKUPNA UPOTREBA 34,853 38,191 40,741 37,689 37,743 Prilog 1 Upotreba antibiotika (DDD/100BOD) na IZZZDIOV u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.), prema godišnjim dobima i ukupno Antibiotik LETO JESEN ZIMA PROLEĆE UKUPNO doksiciklin 0,115 0,038 0,093 0,100 0,085 Tetraciklini 0,115 0,038 0,093 0,100 0,085 hloramfenikol 0,103 0,015 0,000 0,133 0,061 Fenikoli 0,103 0,015 0,000 0,133 0,061 ampicilin 1,833 1,818 1,159 1,469 1,596 amoksicilin 1,264 1,120 1,000 1,334 1,178 benzilpenicilin 0,218 0,014 0,011 0,004 0,068 fenoksimetilpenicilin 0,448 0,478 0,514 0,703 0,526 prokain benzilpenicilin 0,000 0,000 0,000 0,007 0,001 Penicilini 3,763 3,430 2,684 3,517 3,370 ampicilin i sulbaktam 0,000 0,096 0,000 0,000 0,027 amoksicilin i klavulanska kis. 1,638 5,220 5,425 3,660 3,939 piperacilin i tazobaktam 0,072 0,047 0,165 0,216 0,117 ß-laktami+inhibitor 1,710 5,363 5,590 3,875 4,083 cefaleksin 1,762 1,633 1,615 1,394 1,614 cefiksim 2,143 1,990 2,324 1,249 1,951 cefadroksil 0,173 0,151 0,056 0,075 0,119 cefprozil 0,127 0,363 0,195 0,172 0,218 Peroralni cefalosporini 4,204 4,138 4,190 2,890 3,902 cefazolin 0,000 0,000 0,088 0,400 0,106 cefuroksim 0,382 0,377 0,314 0,381 0,365 cefotaksim 1,129 1,119 1,114 0,000 0,881 ceftazidim 1,307 1,649 1,652 2,893 1,820 ceftriakson 5,127 4,289 6,495 5,271 5,238 cefepim 1,200 1,222 1,179 1,639 1,295 Parenteralni cefalosporini 9,145 8,656 10,842 10,583 9,706 meropenem 0,575 0,556 1,156 1,001 0,794 ertapenem 0,000 0,000 0,019 0,250 0,058 imipenem i cilastatin 0,171 0,371 0,314 0,332 0,294 Penemi 0,745 0,927 1,488 1,583 1,146 sulfametoksazol i trimetoprim 1,423 2,806 1,975 2,148 2,090 Inhibitori sinteze folata 1,423 2,806 1,975 2,148 2,090 eritromicin sukcinat 0,231 0,000 0,232 0,137 0,147 eritromicin estolat 0,000 0,000 0,035 0,112 0,032 eritromicin stearat 0,373 0,392 0,383 0,262 0,357 klaritromicin 1,588 2,285 2,198 2,243 2,062 azitromicin 1,015 2,516 1,911 1,173 1,673 Makrolidi 3,206 5,193 4,760 3,928 4,271 klindamicin 0,080 0,333 0,837 0,684 0,454 Linkozamidi 0,080 0,333 0,837 0,684 0,454 streptomicin 0,453 0,249 0,256 0,330 0,325 tobramicin 1,076 0,000 0,000 0,020 0,303 gentamicin 1,870 1,140 0,951 1,230 1,318 amikacin 1,472 1,666 2,154 1,849 1,763 Aminoglikozidi 4,871 3,055 3,360 3,428 3,709 ofloksacin 0,000 0,000 0,000 0,125 0,027 ciprofloksacin 1,129 1,772 1,780 0,615 1,348 norfloksacin 0,000 0,077 0,000 0,000 0,021 pipemidna kiselina 0,019 0,000 0,000 0,000 0,005 Hinoloni 1,149 1,849 1,780 0,739 1,401 vankomicin 0,680 0,434 0,584 0,854 0,627 teikoplanin 0,000 0,314 0,084 0,035 0,114 Glikopeptidi 0,680 0,748 0,668 0,889 0,741 metronidazol 2,941 1,456 2,248 2,458 2,264 5-nitroimidazoli 2,941 1,456 2,248 2,458 2,264 rifampicin 0,610 0,184 0,209 0,585 0,394 Ansamicini 0,610 0,184 0,209 0,585 0,394 nifuroksazid 0,108 0,000 0,017 0,150 0,066 Intestinalni antiinfektivi 0,108 0,000 0,017 0,150 0,066 UKUPNA UPOTREBA 34,853 38,191 40,741 37,689 37,743 Prilog 2 Upotreba antibiotika (DDD/100BOD) u dve uzrastne grupe dece (do dve i od dve do 18 godina) u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.), prema godišnjim dobima i ukupno Antibiotik DECA DO 2 GODINE DECA OD 2 DO 18 GODINA LETO JESEN ZIMA PROLEĆE TOTAL LETO JESEN ZIMA PROLEĆE TOTAL doksiciklin 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,092 0,000 0,000 0,000 0,025 Tetraciklini 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,092 0,000 0,000 0,000 0,025 hloramfenikol 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,037 0,000 0,289 0,077 Fenikoli 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,037 0,000 0,289 0,077 ampicilin 4,826 5,040 2,512 8,590 4,652 0,785 0,230 0,534 0,516 0,515 amoksicilin 0,685 0,195 0,421 1,406 0,528 1,597 1,265 1,079 1,946 1,471 benzilpenicilin 0,604 0,049 0,034 0,032 0,198 0,158 0,000 0,000 0,000 0,043 fenoksimetilpenicilin 0,221 0,035 0,190 0,000 0,127 0,591 0,870 0,876 1,413 0,921 prokain benzilpenicilin 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,015 0,004 Penicilini 6,335 5,319 3,158 10,029 5,505 3,130 2,365 2,489 3,891 2,954 ampicilin i sulbaktam 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,230 0,000 0,000 0,063 amoksicilin i klavulanska kis. 0,506 1,754 1,504 3,612 1,537 2,147 6,102 8,740 4,756 5,304 piperacilin i tazobaktam 0,078 0,104 0,042 0,221 0,092 0,000 0,040 0,367 0,190 0,137 ß-laktami+inhibitor 0,585 1,858 1,547 3,832 1,629 2,147 6,371 9,108 4,947 5,504 cefaleksin 0,314 0,205 0,226 0,547 0,278 1,685 0,925 1,618 1,413 1,400 cefiksim 0,685 0,650 0,752 1,562 0,788 3,646 3,497 3,709 1,740 3,179 cefadroksil 0,183 0,094 0,000 0,000 0,082 0,208 0,209 0,135 0,163 0,181 cefprozil 0,000 0,234 0,226 0,469 0,192 0,277 0,680 0,303 0,147 0,363 Peroralni cefalosporini 1,182 1,182 1,204 2,577 1,340 5,816 5,311 5,765 3,463 5,123 cefazolin 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,761 0,176 cefuroksim 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,072 0,028 0,028 0,000 0,033 cefotaksim 0,674 0,585 0,483 0,000 0,517 0,607 0,415 0,310 0,000 0,348 ceftazidim 1,663 1,454 1,196 4,852 1,810 2,014 2,687 2,694 4,836 3,002 ceftriakson 2,740 2,228 2,934 7,809 3,180 4,906 5,293 7,951 5,740 5,885 cefepim 0,095 0,270 0,113 0,195 0,168 2,548 2,425 2,767 3,349 2,748 Parenteralni cefalosporini 5,172 4,536 4,726 12,856 5,676 10,148 10,847 13,752 14,686 12,193 meropenem 0,807 0,409 0,425 1,683 0,664 0,637 0,494 1,469 1,508 0,986 ertapenem 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,045 0,000 0,010 imipenem i cilastatin 0,235 0,354 0,478 0,303 0,350 0,148 0,282 0,084 0,476 0,246 Penemi 1,042 0,763 0,903 1,986 1,014 0,785 0,777 1,599 1,984 1,242 sulfametoksazol i trimetoprim 0,974 2,702 0,903 4,490 1,904 1,581 3,727 2,810 2,229 2,591 Inhibitori sinteze folata 0,974 2,702 0,903 4,490 1,904 1,581 3,727 2,810 2,229 2,591 eritromicin sukcinat 0,076 0,000 0,602 0,000 0,192 0,277 0,000 0,112 0,299 0,170 eritromicin estolat 0,000 0,000 0,000 0,683 0,075 0,000 0,000 0,084 0,000 0,019 eritromicin stearat 0,685 0,455 0,376 0,390 0,490 0,249 0,207 0,365 0,381 0,294 klaritromicin 0,736 0,468 0,451 5,076 1,041 3,109 4,573 4,507 3,207 3,844 azitromicin 0,487 0,692 0,351 0,730 0,542 0,870 3,091 1,678 1,668 1,842 Makrolidi 1,983 1,615 1,780 6,880 2,339 4,506 7,871 6,746 5,554 6,168 klindamicin 0,000 0,032 0,301 0,129 0,110 0,109 0,634 0,365 0,942 0,502 Linkozamidi 0,000 0,032 0,301 0,129 0,110 0,109 0,634 0,365 0,942 0,502 streptomicin 0,000 0,130 0,000 2,187 0,281 0,351 0,000 0,000 0,000 0,095 tobramicin 0,000 0,000 0,000 0,156 0,017 2,585 0,000 0,000 0,000 0,704 gentamicin 0,825 0,791 0,451 1,140 0,742 0,108 0,144 0,632 0,288 0,277 amikacin 0,898 0,753 0,557 2,070 0,882 1,772 1,817 2,321 3,066 2,206 Aminoglikozidi 1,723 1,674 1,008 5,553 1,922 4,816 1,961 2,953 3,354 3,282 ofloksacin 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,272 0,063 ciprofloksacin 0,382 1,312 0,474 0,644 0,742 0,231 1,008 1,009 0,196 0,609 norfloksacin 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,184 0,000 0,000 0,050 pipemidna kiselina 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 Hinoloni 0,382 1,312 0,474 0,644 0,742 0,231 1,192 1,009 0,467 0,722 vankomicin 0,000 0,149 0,391 1,679 0,343 1,145 0,372 0,851 1,255 0,894 teikoplanin 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,202 0,202 0,076 0,118 Glikopeptidi 0,000 0,149 0,391 1,679 0,343 1,145 0,575 1,054 1,331 1,012 metronidazol 0,942 0,127 0,150 1,648 0,528 1,338 1,401 1,433 2,965 1,752 5-nitroimidazoli 0,942 0,127 0,150 1,648 0,528 1,338 1,401 1,433 2,965 1,752 rifampicin 0,438 0,000 0,000 0,000 0,123 1,200 0,442 0,506 1,272 0,854 Ansamicini 0,438 0,000 0,000 0,000 0,123 1,200 0,442 0,506 1,272 0,854 nifuroksazid 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,157 0,000 0,040 0,196 0,097 Intestinalni antiinfektivi 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,157 0,000 0,040 0,196 0,097 UKUPNA UPOTREBA 20,759 21,271 16,544 52,303 23,175 37,199 43,509 49,628 47,570 44,098 Prilog 3 Upotreba antibiotika (DDD/100BOD) na odeljenjima Klinike za pedijatriju IZZZDIOV, kod dece uzrasta do 2 godine, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.), prema godišnjim dobima i ukupno Antibiotik Odeljenje intenzivne nege i terapije; Odeljenje poluintenzivne nege Odeljenje za prevremeno rođenu novorođenčad Odeljenje za ročnu novorođenčad Služba za odojče i malo dete LETO JESEN ZIMA PROLEĆE UKUPNO LETO JESEN ZIMA PROLEĆE UKUPNO LETO JESEN ZIMA PROLEĆE UKUPNO LETO JESEN ZIMA PROLEĆE UKUPNO doksiciklin 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 Tetraciklini 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 hloramfenikol 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 Fenikoli 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 ampicilin 3,575 3,760 2,791 48,544 4,319 9,245 16,698 6,522 12,385 10,701 16,420 20,990 6,481 38,889 16,509 1,538 0,000 0,000 0,000 0,410 amoksicilin 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 2,936 0,609 0,000 0,000 1,347 0,000 0,399 1,977 0,667 0,855 1,194 1,171 benzilpenicilin 1,120 0,088 0,056 0,000 0,357 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,366 0,000 0,025 0,050 0,114 fenoksimetilpenicilin 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 1,635 0,516 0,000 0,000 0,656 0,000 0,000 1,212 0,000 0,359 0,000 0,000 0,233 0,000 0,064 prokain benzilpenicilin 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 Penicilini 4,695 3,848 2,846 48,544 4,676 10,879 17,214 6,522 15,321 11,966 16,420 20,990 9,040 38,889 17,267 3,881 0,667 1,112 1,244 1,759 ampicilin i sulbaktam 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 amoksicilin i klavulanska kis. 0,148 0,000 0,164 7,282 0,234 0,094 0,474 0,000 0,000 0,127 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 1,243 5,892 4,060 4,627 3,903 piperacilin i tazobaktam 0,000 0,094 0,000 1,359 0,066 0,422 0,759 0,420 0,000 0,401 0,000 0,000 0,000 2,111 0,142 0,062 0,000 0,000 0,000 0,016 ß-laktami+inhibitor 0,148 0,094 0,164 8,641 0,300 0,515 1,233 0,420 0,000 0,528 0,000 0,000 0,000 2,111 0,142 1,305 5,892 4,060 4,627 3,919 cefaleksin 0,000 0,076 0,000 0,000 0,032 0,634 0,949 1,124 0,000 0,690 0,821 0,000 0,000 2,963 0,449 0,439 0,333 0,321 0,597 0,410 cefiksim 0,000 0,000 0,328 0,000 0,097 0,564 0,000 0,750 0,917 0,571 0,000 0,750 0,842 0,000 0,499 1,757 2,001 1,282 2,090 1,756 cefadroksil 0,000 0,170 0,000 0,000 0,070 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,527 0,000 0,000 0,000 0,141 cefprozil 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,800 0,641 0,716 0,527 Peroralni cefalosporini 0,000 0,247 0,328 0,000 0,199 1,197 0,949 1,874 0,917 1,261 0,821 0,750 0,842 2,963 0,948 2,724 3,135 2,244 3,403 2,834 cefazolin 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 cefuroksim 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 cefotaksim 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,197 0,474 0,318 0,000 0,243 1,232 0,000 0,000 0,000 0,374 1,538 1,890 1,282 0,000 1,259 ceftazidim 0,595 0,381 0,655 1,553 0,543 1,592 1,803 0,075 2,119 1,358 2,053 3,748 0,483 7,963 2,550 2,900 2,723 2,402 5,896 3,304 ceftriakson 1,430 0,235 0,164 14,563 0,825 0,000 0,285 0,000 0,000 0,057 0,000 0,000 0,842 0,000 0,249 6,151 7,114 7,906 10,149 7,670 cefepim 0,000 0,470 0,000 0,000 0,194 0,705 0,142 0,375 0,000 0,362 0,000 0,000 0,000 3,704 0,249 0,000 0,000 0,214 0,000 0,059 Parenteralni cefalosporini 2,025 1,086 0,819 16,117 1,563 2,494 2,704 0,768 2,119 2,020 3,284 3,748 1,325 11,667 3,422 10,589 11,727 11,803 16,045 12,292 meropenem 0,268 0,118 0,164 13,350 0,437 2,311 2,182 0,450 0,000 1,333 0,821 0,750 0,884 11,556 1,539 0,879 0,445 0,641 0,000 0,527 ertapenem 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 imipenem i cilastatin 0,197 0,176 0,033 0,000 0,136 0,924 3,748 0,262 0,275 1,188 0,000 0,000 2,357 4,630 1,010 0,077 0,000 0,641 0,000 0,196 Penemi 0,465 0,294 0,197 13,350 0,573 3,236 5,930 0,712 0,275 2,521 0,821 0,750 3,241 16,185 2,549 0,956 0,445 1,282 0,000 0,723 sulfametoksazol i trimetoprim 0,536 3,713 1,641 41,262 2,989 3,269 2,846 0,000 0,000 1,676 0,000 0,000 0,000 11,111 0,748 0,879 1,556 0,427 0,896 0,937 Inhibitori sinteze folata 0,536 3,713 1,641 41,262 2,989 3,269 2,846 0,000 0,000 1,676 0,000 0,000 0,000 11,111 0,748 0,879 1,556 0,427 0,896 0,937 eritromicin sukcinat 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,564 0,000 0,000 0,000 0,190 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 1,709 0,000 0,468 eritromicin estolat 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 9,259 0,623 0,000 0,000 0,000 0,299 0,059 eritromicin stearat 0,000 0,588 0,000 0,000 0,243 0,564 1,898 0,750 0,000 0,762 0,000 0,000 0,000 3,704 0,249 1,757 0,000 0,855 0,299 0,761 klaritromicin 0,000 0,118 0,000 0,000 0,049 0,939 0,000 0,000 0,000 0,317 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 1,757 1,378 1,282 7,761 2,705 azitromicin 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 1,684 0,000 0,499 1,404 2,370 0,568 1,116 1,373 Makrolidi 0,000 0,705 0,000 0,000 0,291 2,067 1,898 0,750 0,000 1,269 0,000 0,000 1,684 12,963 1,372 4,919 3,748 4,415 9,475 5,366 klindamicin 0,000 0,040 0,164 0,000 0,065 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,036 0,641 0,197 0,224 Linkozamidi 0,000 0,040 0,164 0,000 0,065 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,036 0,641 0,197 0,224 streptomicin 0,000 0,235 0,000 9,709 0,291 0,000 0,000 0,000 0,917 0,190 0,000 0,000 0,000 3,704 0,249 0,000 0,000 0,000 1,552 0,304 tobramicin 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,239 0,047 gentamicin 0,686 0,432 0,519 4,854 0,615 1,691 2,524 1,004 1,523 1,649 2,463 4,123 1,263 8,074 3,037 0,220 0,076 0,000 0,000 0,078 amikacin 0,429 0,376 0,460 4,854 0,505 1,917 1,898 0,750 2,569 1,752 3,284 3,148 0,505 9,630 2,843 0,439 0,489 0,641 0,955 0,609 Aminoglikozidi 1,115 1,043 0,978 19,417 1,411 3,608 4,421 1,754 5,009 3,591 5,747 7,271 1,768 21,407 6,130 0,659 0,565 0,641 2,746 1,039 ofloksacin 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 ciprofloksacin 0,648 2,327 1,034 4,126 1,525 0,789 0,380 0,000 1,468 0,647 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 norfloksacin 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 pipemidna kiselina 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 Hinoloni 0,648 2,327 1,034 4,126 1,525 0,789 0,380 0,000 1,468 0,647 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 vankomicin 0,000 0,235 0,164 7,282 0,291 0,000 0,000 0,750 0,459 0,286 0,000 0,225 0,589 5,185 0,599 0,000 0,000 0,534 1,104 0,363 teikoplanin 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 Glikopeptidi 0,000 0,235 0,164 7,282 0,291 0,000 0,000 0,750 0,459 0,286 0,000 0,225 0,589 5,185 0,599 0,000 0,000 0,534 1,104 0,363 metronidazol 0,118 0,155 0,108 6,456 0,257 1,461 0,607 0,255 1,028 0,893 0,000 0,000 0,000 6,148 0,414 2,004 0,000 0,214 0,896 0,768 5-nitroimidazoli 0,118 0,155 0,108 6,456 0,257 1,461 0,607 0,255 1,028 0,893 0,000 0,000 0,000 6,148 0,414 2,004 0,000 0,214 0,896 0,768 rifampicin 1,030 0,000 0,000 0,000 0,280 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 Ansamicini 1,030 0,000 0,000 0,000 0,280 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 nifuroksazid 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 Intestinalni antiinfektivi 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 UKUPNA UPOTREBA 10,780 13,787 8,446 165,194 14,419 29,515 38,182 13,804 26,596 26,658 27,094 33,733 18,488 128,630 33,590 27,915 27,770 27,373 40,632 30,222 Prilog 4 U potreba antibiotika (D D D /100B O D ) na odeljenjim a K linike za pedijatriju IZZZD IO V, kod dece uzrasta 2-18 godina, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.), prem a godišnjim dobim a i ukupno A ntibiotik O deljenje za gastroenterohepatologiju i ishranu O deljenje za m edicinsku genetiku S lužba za dečju hem atologiju i onkologiju O deljenje za im unologiju i alergologiju; O dsek za reum atologiju; O dsek za dečju derm atovenerologiju O deljenje za nefrologiju O deljenje za opštu i adolescentnu pedijatriju i toksikologiju S lužba za plućne bolesti O deljenje za endokrinologiju, dijabetes i bolesti m etabolizm a O deljenje za kardiologiju O deljenje za epileptologiju LETO JESEN ZIM A P R O LE Ć E U K U PN O LETO JESEN ZIM A P R O LE Ć E U K U PN O LETO JESEN ZIM A P R O LE Ć E U K U PN O LETO JESEN ZIM A P R O LE Ć E U K U PN O LETO JESEN ZIM A P R O LE Ć E U K U PN O LETO JESEN ZIM A P R O LE Ć E U K U PN O LETO JESEN ZIM A P R O LE Ć E U K U PN O LETO JESEN ZIM A P R O LE Ć E U K U PN O LETO JESEN ZIM A P R O LE Ć E U K U PN O LETO JESEN ZIM A P R O LE Ć E U K U PN O doksiciklin 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,549 0,000 0,000 0,000 0,164 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 Tetraciklini 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,549 0,000 0,000 0,000 0,164 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 hloram fenikol 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,362 0,000 0,000 0,107 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 1,660 0,383 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 Fenikoli 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,362 0,000 0,000 0,107 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 1,660 0,383 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 am picilin 0,000 0,000 5,589 0,000 1,185 0,651 2,857 0,888 3,235 1,773 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,601 0,000 0,000 0,164 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,624 0,144 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 13,008 0,000 2,604 5,181 5,544 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 am oksicilin 1,823 2,187 0,000 5,785 2,592 2,604 0,000 0,888 0,000 1,043 0,797 0,278 0,000 0,915 0,519 2,657 4,891 5,492 2,059 3,835 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 9,108 0,000 2,813 0,000 2,822 0,855 1,540 0,613 2,809 1,442 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 6,016 0,713 5,208 0,000 2,746 0,000 3,953 0,693 8,681 2,923 benzilpenicilin 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,051 0,000 0,000 0,000 0,011 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 3,099 0,000 0,000 0,000 0,702 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 fenoksim etilpenicilin 0,000 0,437 0,000 0,000 0,114 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,150 0,178 0,000 0,078 0,423 1,318 0,309 2,952 1,287 1,070 3,168 5,454 6,172 3,681 4,944 2,080 0,422 2,178 2,306 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 2,341 0,000 0,000 1,891 1,146 0,000 1,271 0,000 0,000 0,298 prokain benzilpenicilin 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,152 0,038 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 P enicilini 1,823 2,625 5,589 5,785 3,891 3,255 2,857 1,776 3,235 2,816 0,797 0,428 0,178 0,915 0,596 3,130 6,209 5,801 5,163 5,171 1,070 3,769 5,454 6,172 3,844 17,151 2,080 3,234 2,178 5,831 0,855 1,540 0,613 3,433 1,586 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 21,366 0,713 7,813 7,073 9,435 0,000 5,225 0,693 8,681 3,221 am picilin i sulbaktam 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 2,390 0,000 0,000 0,714 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 am oksicilin i klavulanska kis. 0,604 1,823 1,118 1,181 1,184 1,085 11,905 5,506 6,932 5,813 1,239 2,225 0,661 0,715 1,236 2,617 1,359 6,293 4,875 3,665 1,153 0,450 7,416 5,224 3,168 5,946 12,463 14,406 10,292 10,977 4,881 15,521 21,648 5,150 11,876 0,459 0,956 4,464 4,608 2,308 0,520 6,890 5,208 2,591 3,775 3,436 13,349 12,136 13,889 10,221 piperacilin i tazobaktam 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,536 0,121 0,000 0,067 0,998 0,835 0,445 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 1,171 0,000 0,246 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,159 0,159 0,000 0,082 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 ß-laktam i+inhibitor 0,604 1,823 1,118 1,181 1,184 1,085 11,905 5,506 7,468 5,934 1,239 2,291 1,659 1,549 1,681 2,617 1,359 6,293 4,875 3,665 1,153 0,450 8,587 5,224 3,414 5,946 12,463 14,406 10,292 10,977 4,881 15,680 21,808 5,150 11,958 0,459 3,346 4,464 4,608 3,022 0,520 6,890 5,208 2,591 3,775 3,436 13,349 12,136 13,889 10,221 cefaleksin 0,000 0,000 0,373 0,295 0,158 0,651 1,429 0,444 0,000 0,626 0,266 0,278 0,000 0,572 0,288 1,751 1,449 1,373 2,709 1,810 5,818 3,453 7,533 5,373 5,435 8,178 0,000 0,391 0,000 1,959 0,000 0,411 0,919 0,000 0,332 0,000 0,621 0,000 0,000 0,186 0,000 0,000 4,167 2,073 0,845 0,985 0,000 0,693 2,170 0,926 cefiksim 0,608 1,215 0,000 0,000 0,474 5,208 5,714 2,664 1,848 3,963 3,987 4,727 3,966 0,000 3,170 0,000 0,453 3,432 0,542 1,073 8,507 8,709 8,977 9,328 8,841 7,435 2,447 9,375 3,431 5,687 3,704 1,283 2,757 0,000 1,946 0,000 0,478 0,617 0,000 0,286 0,813 4,280 0,000 0,000 1,848 1,232 4,651 0,000 0,000 1,452 cefadroksil 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,257 0,065 0,000 0,543 1,373 0,000 0,483 0,165 0,000 0,000 0,448 0,147 0,558 0,000 0,000 0,772 0,316 0,940 0,000 0,000 0,000 0,238 0,000 0,497 0,000 0,000 0,149 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 1,783 0,000 0,000 0,418 cefprozil 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,781 3,429 0,000 1,109 1,252 0,000 0,334 0,050 0,000 0,097 0,000 0,000 0,343 0,000 0,080 0,494 0,721 0,468 0,448 0,540 0,000 0,979 0,000 0,000 0,253 0,342 0,408 1,057 0,094 0,471 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 1,108 3,721 0,000 0,000 1,198 P eroralni cefalosporini 0,608 1,215 0,373 0,295 0,632 6,641 10,571 3,108 2,957 5,841 4,253 5,339 4,015 0,829 3,620 1,751 2,446 6,522 3,250 3,446 14,984 12,883 16,979 15,597 14,964 16,171 3,426 9,766 4,202 8,214 4,986 2,102 4,733 0,094 2,987 0,000 1,597 0,617 0,000 0,620 0,813 4,280 4,167 2,073 2,693 3,325 10,155 0,693 2,170 3,994 cefazolin 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 4,370 1,009 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 cefuroksim 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,282 0,000 0,000 0,000 0,076 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,465 0,000 0,000 0,000 0,105 0,000 0,154 0,000 0,000 0,043 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,347 0,000 0,091 cefotaksim 0,911 0,304 0,186 0,000 0,356 0,488 0,229 0,466 0,000 0,316 0,890 0,000 0,000 0,000 0,241 0,000 0,562 0,000 0,000 0,166 0,000 0,450 0,000 0,000 0,123 0,000 0,408 0,000 0,000 0,105 2,009 0,385 1,302 0,000 0,923 0,000 0,860 0,000 0,000 0,257 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,308 1,357 0,347 0,000 0,499 ceftazidim 2,278 0,608 0,365 3,778 1,839 0,651 0,238 2,664 4,390 1,877 1,502 2,850 5,753 6,575 4,056 2,415 2,894 3,146 4,334 3,203 0,446 1,014 0,000 0,649 0,552 2,509 0,000 5,313 0,429 2,106 6,638 7,867 4,213 10,300 7,258 0,000 0,593 0,000 0,384 0,249 0,504 0,713 0,000 0,933 0,618 0,616 3,295 0,693 8,984 3,014 ceftriakson 2,734 2,430 3,502 2,361 2,718 0,651 6,667 1,332 5,268 3,171 6,752 7,647 9,088 5,146 7,088 5,737 3,850 6,293 4,334 4,961 4,995 5,706 11,319 8,582 7,302 12,175 4,649 11,563 13,036 10,278 6,268 7,248 11,336 1,561 6,648 3,078 0,478 3,083 7,680 3,158 0,000 3,566 20,833 4,404 4,329 4,002 7,054 2,080 11,545 5,792 cefepim 1,215 0,000 0,000 0,000 0,316 0,000 0,000 0,000 0,924 0,209 13,610 14,572 13,714 15,966 14,476 1,208 0,000 0,000 0,000 0,268 0,000 0,000 0,000 0,616 0,135 0,000 0,245 3,359 0,000 0,969 0,000 0,000 0,230 0,000 0,054 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 1,872 2,691 1,053 P arenteralni cefalosporini 7,139 3,341 4,054 6,139 5,229 1,790 7,133 4,463 10,582 5,573 23,036 25,070 28,556 27,687 25,938 9,360 7,305 9,439 8,667 8,599 5,441 7,170 11,319 9,847 8,112 15,149 5,302 20,234 13,465 13,564 14,915 15,655 17,080 16,230 15,936 3,078 1,931 3,083 8,065 3,664 0,504 4,280 20,833 5,337 4,947 4,926 11,705 5,340 23,220 10,448 m eropenem 0,000 0,146 0,000 0,000 0,038 0,000 0,000 1,066 2,079 0,720 3,668 2,920 4,296 5,103 3,973 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 1,561 0,373 0,409 0,000 0,000 1,172 3,259 1,116 0,000 0,000 1,976 0,156 0,501 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 3,044 0,620 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 ertapenem 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,245 0,000 0,058 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 im ipenem i cilastatin 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 1,386 0,313 0,319 0,417 0,000 0,000 0,194 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,570 1,191 0,460 2,263 1,109 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 P enem i 0,000 0,146 0,000 0,000 0,038 0,000 0,000 1,066 3,466 1,033 3,987 3,337 4,296 5,103 4,167 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 1,561 0,373 0,409 0,000 0,000 1,172 3,259 1,116 0,570 1,191 2,681 2,419 1,668 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 3,044 0,620 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 sulfam etoksazol i trim etoprim 1,215 0,608 0,000 0,590 0,632 0,651 0,952 0,000 4,621 1,460 2,725 12,792 13,549 5,146 8,302 0,000 0,000 1,716 0,000 0,402 1,921 1,502 1,171 4,104 2,128 0,000 0,000 1,563 0,000 0,421 3,419 6,417 0,000 0,000 2,667 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 1,626 2,140 2,604 0,000 1,584 0,000 0,000 0,000 5,208 1,089 Inhibitori sinteze folata 1,215 0,608 0,000 0,590 0,632 0,651 0,952 0,000 4,621 1,460 2,725 12,792 13,549 5,146 8,302 0,000 0,000 1,716 0,000 0,402 1,921 1,502 1,171 4,104 2,128 0,000 0,000 1,563 0,000 0,421 3,419 6,417 0,000 0,000 2,667 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 1,626 2,140 2,604 0,000 1,584 0,000 0,000 0,000 5,208 1,089 eritrom icin sukcinat 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 3,019 0,000 0,572 2,979 1,542 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,929 0,000 0,781 0,000 0,421 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 eritrom icin estolat 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 1,040 0,000 0,272 eritrom icin stearat 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 1,628 0,000 0,888 0,000 0,730 0,106 0,000 0,000 0,000 0,029 0,906 0,226 2,002 2,167 1,274 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,285 0,642 0,000 0,936 0,469 0,000 0,000 0,617 0,000 0,143 0,000 0,000 2,604 0,000 0,264 0,000 1,163 0,000 0,000 0,272 klaritrom icin 3,706 6,804 4,173 3,306 4,504 0,000 1,905 0,000 0,000 0,417 0,000 0,779 0,925 0,800 0,605 0,000 1,812 1,144 4,767 1,984 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 3,532 0,000 19,531 3,431 6,908 14,775 14,014 11,887 8,677 12,474 2,825 2,677 1,233 0,000 1,886 0,000 0,000 10,417 0,000 1,056 0,000 14,884 0,000 8,681 5,301 azitrom icin 2,114 4,617 2,981 3,306 3,268 0,000 0,000 0,000 0,980 0,221 0,144 0,222 0,000 0,000 0,097 0,966 7,817 1,373 4,117 3,870 0,567 0,961 0,625 0,746 0,726 0,242 0,440 1,250 0,463 0,619 2,957 6,812 5,901 2,497 4,626 0,000 0,478 0,000 0,000 0,143 0,000 0,385 2,604 3,886 1,199 0,329 7,519 0,000 2,500 2,381 M akrolidi 5,820 11,422 7,154 6,612 7,772 1,628 1,905 0,888 0,980 1,368 0,250 1,001 0,925 0,800 0,730 4,891 9,855 5,092 14,030 8,670 0,567 0,961 0,625 0,746 0,726 4,703 0,440 21,563 3,894 7,949 18,017 21,468 17,788 12,110 17,568 2,825 3,155 1,850 0,000 2,172 0,000 0,385 15,625 3,886 2,518 0,329 23,566 1,040 11,181 8,227 klindam icin 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,616 0,139 0,443 1,663 0,330 2,573 1,271 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,130 0,000 0,027 0,000 1,468 0,516 0,000 0,518 0,000 1,540 1,379 2,391 1,309 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,435 0,000 0,000 0,000 0,128 Linkozam idi 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,616 0,139 0,443 1,663 0,330 2,573 1,271 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,130 0,000 0,027 0,000 1,468 0,516 0,000 0,518 0,000 1,540 1,379 2,391 1,309 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,435 0,000 0,000 0,000 0,128 streptom icin 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 4,680 0,000 0,000 0,000 1,380 tobram icin 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 15,954 0,000 0,000 0,000 4,036 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 gentam icin 0,000 0,292 0,194 1,181 0,433 0,221 0,305 0,000 0,449 0,239 0,532 0,556 2,313 0,000 0,792 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,520 0,746 0,273 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,815 0,000 0,192 0,000 0,000 0,000 0,507 0,094 0,000 0,228 0,000 0,207 0,127 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 am ikacin 1,823 0,122 0,000 1,771 0,980 0,391 0,190 0,533 1,294 0,584 3,349 5,673 5,155 6,289 5,086 0,000 2,717 0,686 1,517 1,341 0,000 0,480 0,625 1,567 0,606 1,952 0,000 4,609 0,000 1,685 4,615 2,259 3,248 5,805 3,907 0,000 0,000 0,000 0,768 0,143 2,439 0,285 4,688 0,518 1,478 0,554 1,473 2,774 2,604 1,779 A m inoglikozidi 1,823 0,413 0,194 2,952 1,413 0,612 0,495 0,533 1,743 0,823 3,881 6,229 7,469 6,289 5,878 0,000 2,717 0,686 1,517 1,341 0,000 0,480 1,144 2,313 0,879 1,952 0,000 4,609 0,000 1,685 20,570 2,259 4,063 5,805 8,135 0,000 0,000 0,000 1,275 0,237 2,439 0,514 4,688 0,725 1,605 5,234 1,473 2,774 2,604 3,159 ofloksacin 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 1,429 0,360 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 ciprofloksacin 0,000 1,823 0,417 0,000 0,563 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 1,390 2,578 0,000 0,922 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,686 0,901 0,000 0,746 0,614 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,712 2,669 2,083 0,499 1,535 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,357 5,208 0,000 0,660 0,000 0,000 0,555 0,000 0,145 norfloksacin 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 1,201 0,000 0,000 0,327 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 pipem idna kiselina 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 H inoloni 0,000 1,823 0,417 0,000 0,563 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 1,390 2,578 1,429 1,282 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,686 2,102 0,000 0,746 0,941 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,712 2,669 2,083 0,499 1,535 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,357 5,208 0,000 0,660 0,000 0,000 0,555 0,000 0,145 vankom icin 0,000 0,000 0,298 0,590 0,221 0,000 0,000 0,444 2,255 0,613 6,194 0,779 3,635 2,859 3,393 0,000 1,603 0,000 0,271 0,542 0,137 0,225 0,585 1,306 0,512 0,000 0,000 0,586 2,316 0,727 0,285 0,257 0,306 0,187 0,259 0,000 0,000 0,000 1,306 0,243 0,000 0,000 0,000 0,842 0,172 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 teikoplanin 0,000 0,608 0,000 0,000 0,158 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,945 0,661 0,286 0,461 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,125 0,029 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 1,110 0,000 0,290 G likopeptidi 0,000 0,608 0,298 0,590 0,379 0,000 0,000 0,444 2,255 0,613 6,194 1,724 4,296 3,145 3,854 0,000 1,603 0,000 0,271 0,542 0,137 0,225 0,585 1,306 0,512 0,000 0,000 0,586 2,316 0,727 0,285 0,257 0,306 0,312 0,288 0,000 0,000 0,000 1,306 0,243 0,000 0,000 0,000 0,842 0,172 0,000 0,000 1,110 0,000 0,290 m etronidazol 7,290 9,441 8,584 6,647 7,952 0,000 0,000 0,586 0,610 0,275 2,286 1,685 2,756 8,228 3,730 1,208 0,000 0,378 3,749 1,285 0,274 0,000 0,000 0,746 0,246 2,472 1,142 2,344 0,000 1,487 0,775 0,513 0,000 1,454 0,676 0,000 1,587 0,000 0,200 0,512 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 1,659 0,915 0,000 0,628 5-nitroim idazoli 7,290 9,441 8,584 6,647 7,952 0,000 0,000 0,586 0,610 0,275 2,286 1,685 2,756 8,228 3,730 1,208 0,000 0,378 3,749 1,285 0,274 0,000 0,000 0,746 0,246 2,472 1,142 2,344 0,000 1,487 0,775 0,513 0,000 1,454 0,676 0,000 1,587 0,000 0,200 0,512 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 1,659 0,915 0,000 0,628 rifam picin 0,972 0,000 0,000 0,000 0,253 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,542 0,134 1,317 0,000 0,000 0,000 0,393 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 4,923 2,464 2,757 6,991 4,201 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 1,429 0,000 0,000 0,000 0,421 A nsam icini 0,972 0,000 0,000 0,000 0,253 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,542 0,134 1,317 0,000 0,000 0,000 0,393 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 4,923 2,464 2,757 6,991 4,201 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 1,429 0,000 0,000 0,000 0,421 nifuroksazid 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,638 0,000 0,000 0,000 0,173 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,274 0,000 0,000 0,000 0,082 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,221 0,000 0,052 0,000 0,000 0,000 2,765 0,514 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 Intestinalni antiinfektivi 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,638 0,000 0,000 0,000 0,173 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,274 0,000 0,000 0,000 0,082 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,221 0,000 0,052 0,000 0,000 0,000 2,765 0,514 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 U K U PN A U PO TR EB A 27,293 33,463 27,779 30,791 29,937 15,661 35,819 18,370 38,532 25,875 49,728 62,951 70,608 63,694 61,224 22,958 31,857 35,927 42,064 33,361 28,373 29,542 47,555 47,175 36,840 63,543 26,321 79,992 39,605 52,488 74,907 73,755 75,512 58,549 70,948 6,362 11,616 10,012 18,218 10,985 27,268 19,558 66,146 25,570 28,010 19,113 67,132 25,257 66,953 41,973 Prilog 5 Upotreba antibiotika (DDD/100BOD) na odeljenjima Klinike za hirurgiju IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.), prema godišnjim dobima i ukupno Antibiotik Služba opšte dečije hirurgije; Odeljenje abdominalne i endokrine hirurgije; Odeljenje neurohirurgije Odeljenje vaskularne i grudne hirurgije; Odeljenje plastične i rekonstruktivne hirurgije; Odeljenje ortopedije; Odeljenje urologije; Odeljenje neonatalne hirurgije Odeljenje za intenzivnu terapiju Odeljenje za otorinolaringologiju LETO JESEN ZIMA PROLEĆE UKUPNO LETO JESEN ZIMA PROLEĆE UKUPNO LETO JESEN ZIMA PROLEĆE UKUPNO LETO JESEN ZIMA PROLEĆE UKUPNO doksiciklin 1,037 0,000 0,000 0,000 0,228 0,000 0,000 0,459 0,666 0,251 1,799 1,618 1,425 0,000 1,581 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 Tetraciklini 1,037 0,000 0,000 0,000 0,228 0,000 0,000 0,459 0,666 0,251 1,799 1,618 1,425 0,000 1,581 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 hloramfenikol 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,453 0,000 0,000 0,000 0,140 1,799 0,000 0,000 0,000 0,527 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 Fenikoli 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,453 0,000 0,000 0,000 0,140 1,799 0,000 0,000 0,000 0,527 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 ampicilin 1,556 0,000 0,224 0,000 0,399 0,543 1,200 0,688 0,500 0,728 7,194 4,045 2,493 54,762 4,955 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 amoksicilin 3,320 1,018 1,344 1,827 1,869 0,271 0,681 0,229 0,333 0,385 4,317 11,489 3,419 76,190 7,116 0,000 1,713 3,947 0,000 1,127 benzilpenicilin 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 fenoksimetilpenicilin 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,073 0,000 0,000 0,180 0,068 3,831 1,036 2,066 0,000 2,225 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 prokain benzilpenicilin 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 Penicilini 4,876 1,018 1,568 1,827 2,268 0,887 1,881 0,917 1,013 1,181 15,342 16,570 7,977 130,952 14,296 0,000 1,713 3,947 0,000 1,127 ampicilin i sulbaktam 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 amoksicilin i klavulanska kis. 1,837 3,111 4,659 1,230 2,615 1,543 9,562 8,268 2,998 5,204 8,076 12,945 1,425 35,714 7,507 3,780 12,291 10,526 5,578 7,752 piperacilin i tazobaktam 0,705 0,000 0,000 0,000 0,155 0,015 0,000 0,000 0,000 0,005 1,133 0,000 0,000 95,238 1,386 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 ß-laktami+inhibitor 2,543 3,111 4,659 1,230 2,770 1,558 9,562 8,268 2,998 5,209 9,209 12,945 1,425 130,952 8,893 3,780 12,291 10,526 5,578 7,752 cefaleksin 9,544 7,183 4,704 3,479 5,870 4,254 6,584 5,413 2,065 4,517 0,719 5,178 0,000 88,095 2,873 0,000 1,713 0,000 0,000 0,468 cefiksim 0,519 2,262 1,344 0,351 1,026 0,611 0,811 1,376 0,500 0,774 10,791 1,618 9,972 95,238 8,434 0,000 1,071 0,000 0,000 0,293 cefadroksil 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,285 0,146 0,000 0,000 0,126 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 cefprozil 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,097 0,000 0,000 0,025 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 Peroralni cefalosporini 10,062 9,446 6,048 3,830 6,895 5,149 7,639 6,789 2,565 5,441 11,511 6,796 9,972 183,333 11,307 0,000 2,784 0,000 0,000 0,761 cefazolin 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,688 0,333 0,209 0,000 0,000 0,570 0,000 0,211 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 cefuroksim 1,556 0,000 0,000 0,000 0,342 1,946 3,098 2,752 2,372 2,497 0,899 0,000 0,712 23,810 0,791 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 cefotaksim 12,832 12,161 6,496 0,000 6,923 1,560 2,342 2,752 0,000 1,587 0,450 3,641 2,849 0,000 2,372 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 ceftazidim 0,000 0,000 1,120 0,703 0,513 0,136 0,487 0,917 0,000 0,335 1,349 0,000 0,000 0,000 0,395 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 ceftriakson 18,154 8,484 13,441 8,082 11,739 6,784 6,163 9,404 5,996 6,904 15,288 11,731 8,903 119,048 12,915 14,039 2,141 21,053 0,000 7,904 cefepim 2,075 0,000 0,000 1,054 0,798 0,000 0,324 0,000 0,000 0,084 1,799 4,045 0,000 0,000 1,845 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 Parenteralni cefalosporini 34,616 20,645 21,057 9,838 20,315 10,426 12,413 16,514 8,701 11,616 19,784 19,417 13,034 142,857 18,529 14,039 2,141 21,053 0,000 7,904 meropenem 0,519 0,000 2,554 0,000 0,764 0,204 0,363 1,433 0,616 0,573 2,698 7,888 4,274 0,000 4,942 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 ertapenem 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 238,095 2,636 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 imipenem i cilastatin 0,519 0,000 0,448 0,000 0,228 0,068 0,081 0,000 0,333 0,126 0,989 5,906 3,205 23,810 3,664 0,000 0,000 0,263 0,000 0,044 Penemi 1,037 0,000 3,002 0,000 0,992 0,271 0,444 1,433 0,949 0,698 3,687 13,794 7,479 261,905 11,241 0,000 0,000 0,263 0,000 0,044 sulfametoksazol i trimetoprim 1,556 0,000 0,000 1,405 0,798 2,578 2,595 2,523 2,165 2,469 2,698 4,045 6,410 23,810 4,744 0,000 1,071 5,263 0,000 1,171 Inhibitori sinteze folata 1,556 0,000 0,000 1,405 0,798 2,578 2,595 2,523 2,165 2,469 2,698 4,045 6,410 23,810 4,744 0,000 1,071 5,263 0,000 1,171 eritromicin sukcinat 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,204 0,000 0,000 0,000 0,063 3,147 0,000 0,000 0,000 0,923 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 eritromicin estolat 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 23,810 0,264 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 eritromicin stearat 0,000 0,566 0,000 0,000 0,114 0,407 1,054 0,000 0,167 0,439 1,799 1,214 3,561 0,000 2,240 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 klaritromicin 1,452 1,584 0,000 0,000 0,638 0,000 0,681 0,642 0,799 0,494 2,518 0,000 0,000 0,000 0,738 0,000 0,000 9,825 0,000 1,639 azitromicin 0,000 3,201 4,211 1,757 2,286 1,465 1,502 2,688 0,986 1,577 8,993 13,479 15,342 0,000 12,704 7,019 18,480 7,018 1,075 8,437 Makrolidi 1,452 5,351 4,211 1,757 3,039 2,076 3,237 3,330 1,952 2,573 16,457 14,693 18,903 23,810 16,869 7,019 18,480 16,842 1,075 10,076 klindamicin 0,000 0,000 1,183 0,000 0,301 0,000 0,402 2,110 0,919 0,720 1,619 0,534 9,459 91,905 5,166 0,000 0,000 0,702 0,000 0,117 Linkozamidi 0,000 0,000 1,183 0,000 0,301 0,000 0,402 2,110 0,919 0,720 1,619 0,534 9,459 91,905 5,166 0,000 0,000 0,702 0,000 0,117 streptomicin 5,187 5,656 4,480 0,000 3,419 0,543 0,162 0,229 0,333 0,335 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 tobramicin 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 gentamicin 11,929 1,878 5,224 5,622 6,152 3,864 4,243 2,372 2,845 3,433 15,576 4,417 1,182 119,048 7,760 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 amikacin 6,017 4,525 8,333 1,405 4,810 0,271 2,352 2,294 0,000 1,109 5,036 10,680 3,419 71,429 7,011 0,216 0,214 7,018 0,000 1,288 Aminoglikozidi 23,133 12,059 18,038 7,027 14,381 4,678 6,756 4,894 3,178 4,877 20,612 15,097 4,601 190,476 14,771 0,216 0,214 7,018 0,000 1,288 ofloksacin 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 ciprofloksacin 1,037 4,242 0,896 1,933 1,938 4,885 2,952 6,216 1,865 3,870 3,822 11,974 10,570 23,810 9,196 1,350 0,000 5,263 0,000 1,244 norfloksacin 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 pipemidna kiselina 0,519 0,000 0,000 0,000 0,114 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 Hinoloni 1,556 4,242 0,896 1,933 2,052 4,885 2,952 6,216 1,865 3,870 3,822 11,974 10,570 23,810 9,196 1,350 0,000 5,263 0,000 1,244 vankomicin 0,000 0,566 0,358 0,000 0,205 1,031 0,324 0,229 0,000 0,444 2,698 7,524 2,137 59,524 4,692 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 teikoplanin 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 9,709 0,000 0,000 3,163 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 Glikopeptidi 0,000 0,566 0,358 0,000 0,205 1,031 0,324 0,229 0,000 0,444 2,698 17,233 2,137 59,524 7,855 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 metronidazol 32,261 18,394 19,086 7,098 17,953 4,277 0,898 2,982 1,033 2,354 11,272 4,531 4,744 214,286 8,907 3,737 0,000 4,912 0,000 1,833 5-nitroimidazoli 32,261 18,394 19,086 7,098 17,953 4,277 0,898 2,982 1,033 2,354 11,272 4,531 4,744 214,286 8,907 3,737 0,000 4,912 0,000 1,833 rifampicin 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 Ansamicini 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 nifuroksazid 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,163 0,000 0,000 0,400 0,151 0,899 0,000 0,000 0,000 0,264 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 Intestinalni antiinfektivi 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,163 0,000 0,000 0,400 0,151 0,899 0,000 0,000 0,000 0,264 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 UKUPNA UPOTREBA 114,130 74,830 80,108 35,945 72,195 38,433 49,105 56,665 28,404 41,993 123,205 139,248 98,134 1477,619 134,147 30,140 38,694 75,789 6,653 33,317 Prilog 6 Rezistencija na ispitivane antibiotike pokazana od strane 8 najčešćih bakterija izolovanih iz bolesničkog materijala dece na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.) – prema godišnjim dobima i ukupno Klase antibiotika Antibiotici Godišnje doba Escherichia coli Staphylococcus aureus Klebsiella pneumoniae Koag. negativni Staphylococcus spp Acinetobacter spp Pseudomonas aeruginusa Enterococcus spp Enterobacter spp # % R # % R # % R # % R # % R # % R # % R # % R P en ic ili ni Penicilin G Leto 71 91,6 74 90,5 25 36,0 1 0,0 Jesen 57 96,5 75 92,0 17 52,9 Zima 55 94,6 51 98,1 18 22,2 Proleće 61 95,1 44 95,4 18 50,0 Ukupno 244 94,3 244 93,4 78 39,7 1 0,0 Ampicilin Leto 122 80,3 71 91,6 66 100,0 74 90,5 1 100,0 26 34,6 46 97,8 Jesen 146 77,4 57 96,5 34 97,1 75 92,0 28 53,6 32 100,0 Zima 103 78,6 55 94,6 27 100,0 51 98,1 29 24,2 11 100,0 Proleće 108 68,5 61 95,1 79 100,0 44 95,4 1 100,0 3 100,0 33 36,3 9 100,0 Ukupno 479 76,4 244 94,3 206 99,5 244 93,4 2 100,0 3 100,0 116 37,1 98 99,0 Meticilin Leto 71 4,3 74 68,9 Jesen 57 0,0 75 52,0 Zima 55 3,6 51 58,8 Proleće 61 5,0 44 56,8 Ukupno 244 3,3 244 59,4 Penicilini Leto 122 80,3 213 62,5 66 100,0 222 83,3 1 100,0 0 51 35,3 47 95,7 Jesen 146 77,4 171 64,3 34 97,1 225 78,6 0 0 45 53,3 32 100,0 Zima 103 78,6 165 64,2 27 100,0 153 85,0 0 0 47 23,4 11 100,0 Proleće 108 68,5 183 65,0 79 100,0 132 82,5 1 3 100,0 51 41,2 9 100,0 Ukupno 479 76,4 732 63,9 206 99,5 732 82,1 2 100,0 3 100,0 194 38,1 99 98,0 B et a- la kt am i+ In hi bi to r Ampicilin/ sulbaktam Leto 53 69,8 7 85,7 1 0,0 2 100,0 3 33,3 Jesen 73 75,3 6 66,7 1 100,0 1 100,0 9 55,5 Zima 56 44,6 6 33,3 4 25,0 11 27,3 Proleće 40 42,5 6 83,3 6 66,7 8 0,0 Ukupno 222 60,4 25 68,0 12 50,0 3 100,0 31 29,0 Amoksicilin/ klavulanska kis. Leto 110 33,6 71 4,3 67 82,1 74 68,9 36 97,3 1 100,0 22 22,7 46 89,1 Jesen 136 22,0 57 0,0 29 69,0 75 52,0 36 97,2 1 100,0 21 28,5 33 96,9 Zima 101 13,8 55 3,6 26 57,7 51 58,8 3 66,7 26 11,5 10 90,0 Proleće 106 18,0 61 5,0 76 64,5 44 56,8 24 12,5 9 77,8 Ukupno 453 22,1 244 3,3 198 70,2 244 59,4 75 96,0 2 100,0 93 18,3 98 90,8 Piperacilin/ tazobaktam Leto 108 6,5 63 20,6 65 90,8 46 21,7 1 0,0 44 25,0 Jesen 134 5,2 29 55,2 51 94,1 50 54,0 3 66,7 33 42,5 Zima 99 3,0 26 53,8 8 87,5 16 6,2 7 28,6 10 40,0 Proleće 103 7,7 78 50,0 10 70,0 24 58,4 6 0,0 8 12,5 Ukupno 444 5,6 196 41,8 134 90,3 136 38,2 17 23,5 95 31,6 Beta-laktami+ Inhibitor Leto 271 29,9 71 4,3 137 54,0 74 68,9 102 92,2 49 26,5 26 23,1 90 57,8 Jesen 343 26,8 57 0,0 64 62,5 75 52,0 88 95,4 52 55,8 33 39,4 66 69,7 Zima 256 16,4 55 3,6 58 53,4 51 58,8 15 66,7 16 6,2 44 18,2 20 65,0 Proleće 249 17,7 61 5,0 160 58,1 44 56,8 16 68,8 24 58,4 38 7,9 17 47,1 Ukupno 1119 23,1 244 3,3 419 56,8 244 59,4 221 90,1 141 40,4 141 21,3 193 61,7 P ar en te ra ln i c ef al os po ri ni Ceftazidim Leto 53 66,0 25 12,0 56 80,3 74 68,9 66 83,3 46 52,1 45 80,0 Jesen 44 75,0 18 0,0 22 90,9 75 52,0 53 100,0 49 53,1 33 84,9 Zima 36 55,5 16 6,3 17 94,1 51 58,8 8 87,5 18 0,0 9 55,6 Proleće 39 48,7 21 4,8 44 86,3 44 56,8 8 100,0 23 60,9 8 25,0 Ukupno 172 62,2 80 6,3 139 85,6 244 59,4 135 91,1 136 47,0 95 74,8 Ceftriakson Leto 111 57,6 25 12,0 65 78,4 74 68,9 66 98,5 41 92,7 45 77,8 Jesen 135 51,1 18 0,0 32 81,2 75 52,0 52 100,0 41 95,1 33 84,9 Zima 100 45,0 16 6,3 27 81,5 51 58,8 8 87,5 16 100,0 11 63,6 Proleće 105 44,8 21 4,8 78 79,5 44 56,8 8 100,0 21 95,2 9 22,2 Ukupno 451 49,9 80 6,3 202 79,7 244 59,4 134 98,5 119 95,0 98 73,5 Cefalotin Leto 3 100,0 Jesen Zima 5 100,0 Proleće 1 100,0 Ukupno 9 100,0 Cefepim Leto 6 83,3 11 63,6 53 90,6 44 61,4 15 73,3 Jesen 12 91,7 3 66,7 31 96,8 44 70,5 10 70,0 Zima 1 100,0 2 100,0 5 100,0 11 18,2 1 100,0 Proleće 2 0,0 4 75,0 5 80,0 20 70,0 2 0,0 Ukupno 21 81,0 20 70,0 94 92,6 119 62,2 28 67,8 Parenteralni cefalosporini Leto 170 61,1 50 12,0 132 78,0 148 68,9 185 90,8 131 67,9 0 108 78,7 Jesen 191 59,2 36 0,0 57 84,2 150 52,0 136 99,3 134 71,6 0 76 82,9 Zima 137 48,2 32 6,3 46 87,0 102 58,8 21 90,5 45 40,0 0 26 69,2 Proleće 146 45,2 42 4,8 126 81,7 88 56,8 21 95,2 64 75,0 0 20 25,0 Ukupno 644 54,2 160 6,3 361 81,4 488 59,4 363 94,2 374 67,1 0 230 74,4 P er or al ni c ef al os po ri ni Cefaklor Leto 121 66,2 71 4,3 67 88,1 74 68,9 42 100,0 Jesen 145 60,0 57 0,0 25 72,0 75 52,0 1 100,0 29 100,0 Zima 102 60,8 55 3,6 21 81,0 51 58,8 9 88,9 Proleće 106 50,0 60 5,0 55 81,8 44 56,8 7 100,0 Ukupno 474 59,5 243 3,3 168 82,7 244 59,4 1 100,0 87 98,9 Cefaleksin Leto 121 66,2 71 4,3 66 87,8 74 68,9 42 100,0 Jesen 145 61,4 57 0,0 34 79,4 75 52,0 1 100,0 29 100,0 Zima 102 60,8 55 3,6 27 85,2 51 58,8 9 88,9 Proleće 108 50,0 60 5,0 80 81,2 44 56,8 8 100,0 Ukupno 476 59,9 243 3,3 207 83,5 244 59,4 1 100,0 88 98,9 Cefiksim Leto 58 43,1 9 55,6 1 100,0 1 0,0 Jesen 92 39,1 7 28,6 1 0,0 Zima 64 39,1 7 42,8 Proleće 66 40,9 1 0,0 13 61,5 Ukupno 280 40,4 1 0,0 36 50,0 1 100,0 2 0,0 Peroralni cefalosporini Leto 300 61,7 142 4,3 142 85,9 148 68,9 1 100,0 1 0,0 0 84 100,0 Jesen 382 55,5 114 0,0 66 71,2 150 52,0 2 100,0 1 0,0 0 58 100,0 Zima 268 55,6 110 3,6 55 78,2 102 58,8 0 0 18 88,9 Proleće 280 47,8 121 5,0 148 79,7 88 56,8 0 0 15 100,0 Ukupno 1230 55,3 487 3,3 411 80,3 488 59,4 3 100,0 2 0,0 0 175 98,9 M ak ro lid i Eritromicin Leto 71 7,0 73 80,9 1 0,0 17 82,3 1 0,0 Jesen 57 10,5 75 70,7 16 93,7 Zima 54 3,7 51 70,6 17 88,2 Proleće 61 8,2 44 77,3 17 88,2 Ukupno 243 7,4 243 74,9 1 0,0 67 88,0 1 0,0 Azitromicin Leto Jesen Zima Proleće 1 0,0 1 100,0 Ukupno 1 0,0 1 100,0 Makrolidi Leto 71 7,0 0 73 80,9 1 17 82,3 1 Jesen 57 10,5 0 75 70,7 0 16 93,7 0 Zima 54 3,7 0 51 70,6 0 17 88,2 0 In hi bi to ri si nt ez e fo la ta Trimetoprim/ sulfametoksazol Leto 122 63,9 71 0,0 67 73,1 74 47,3 64 89,0 38 100,0 45 26,6 Jesen 145 65,5 57 0,0 34 8,9 75 66,7 53 90,5 40 100,0 33 69,7 Zima 103 60,2 55 0,0 27 22,2 51 62,7 8 87,5 14 100,0 11 54,5 Te tr ac ik lin i Tetraciklin Leto 6 33,3 17 29,4 2 100,0 1 0,0 1 100,0 2 100,0 26 80,7 1 100,0 Jesen 11 18,2 1 100,0 3 100,0 24 54,2 1 100,0 Zima 2 50,0 10 30,0 25 80,0 Proleće 1 100,0 7 28,6 1 0,0 32 65,6 1 0,0 Ukupno 9 44,4 45 26,7 4 75,0 1 0,0 4 100,0 2 100,0 107 70,1 3 66,7 Fe ni ko li Hlaramfenikol Leto 6 83,3 16 0,0 2 0,0 2 100,0 1 100,0 17 23,5 1 0,0 Jesen 3 100,0 11 0,0 1 0,0 3 100,0 16 31,3 1 0,0 Zima 2 0,0 9 0,0 17 41,2 Proleće 1 0,0 8 12,5 1 0,0 18 44,5 1 0,0 Ukupno 12 66,7 44 2,3 4 0,0 5 100,0 1 100,0 68 35,3 3 0,0 A m in og lik oz id i Gentamicin Leto 124 60,5 32 6,3 67 74,6 74 71,6 65 95,4 47 59,5 45 68,9 Jesen 147 59,2 22 9,1 34 67,6 75 62,7 53 98,1 50 60,0 3 0,0 33 93,9 Zima 105 56,2 20 0,0 27 81,5 51 64,7 8 50,0 18 38,8 2 0,0 11 45,5 Proleće 108 43,5 25 8,0 81 71,6 44 77,3 10 80,0 24 58,4 1 100,0 9 22,2 Ukupno 484 55,4 99 6,1 209 73,2 244 68,4 136 92,7 139 56,8 6 16,7 98 70,4 Amikacin Leto 111 11,7 62 67,8 64 54,7 45 46,6 42 73,8 Jesen 135 11,8 24 8,3 53 83,0 51 54,9 30 50,0 Zima 96 21,9 21 47,6 8 87,5 18 11,1 8 37,5 Proleće 103 10,7 57 21,1 10 100,0 24 50,0 6 33,3 Ukupno 445 13,7 164 40,3 135 71,1 138 45,6 86 59,3 Aminoglikozidi Leto 235 37,5 32 6,3 129 71,3 74 71,6 129 75,2 92 53,2 0 87 71,3 Jesen 282 36,5 22 9,1 58 43,1 75 62,7 106 90,6 101 57,5 3 0,0 63 73,0 Zima 201 39,8 20 0,0 48 66,7 51 64,7 16 68,8 36 25,0 2 0,0 19 42,1 Proleće 211 27,5 25 8,0 138 50,7 44 77,3 20 90,0 48 54,2 1 100,0 15 26,7 Ukupno 929 35,4 99 6,1 373 58,7 244 68,4 271 81,9 277 51,3 6 16,7 184 65,2 Li nk oz am id i Klindamicin Leto 71 2,8 74 50,0 Jesen 57 8,8 75 38,6 Zima 54 1,9 51 49,0 1 100,0 Proleće 61 8,2 44 56,8 Ukupno 243 5,4 244 47,5 1 100,0 P en em i Meropenem Leto 111 0,0 63 0,0 1 0,0 66 33,4 47 51,0 5 20,0 45 0,0 Jesen 136 0,0 32 0,0 53 34,0 51 60,8 12 50,0 33 0,0 Zima 99 1,0 27 0,0 8 75,0 18 0,0 10 30,0 10 0,0 Proleće 103 0,0 78 0,0 10 60,0 24 33,3 9 0,0 8 0,0 Ukupno 449 0,2 200 0,0 1 0,0 137 38,0 140 45,0 36 27,8 96 0,0 Imipenem Leto 111 1,8 63 0,0 1 0,0 66 37,9 47 55,3 9 55,5 45 0,0 Jesen 136 0,7 1 0,0 32 0,0 53 43,4 51 58,9 21 71,4 33 0,0 Zima 99 1,0 27 0,0 8 75,0 17 17,7 14 50,0 10 0,0 Proleće 103 0,0 78 0,0 10 60,0 24 37,4 17 47,1 8 0,0 Ukupno 449 0,9 1 0,0 200 0,0 1 0,0 137 43,8 139 48,9 61 57,4 96 0,0 Ertapenem Leto 34 0,0 33 3,1 1 0,0 18 0,0 Jesen 19 0,0 12 0,0 11 0,0 Zima 15 0,0 8 0,0 3 0,0 Proleće 22 0,0 16 0,0 2 0,0 Ukupno 90 0,0 69 1,5 1 0,0 34 0,0 Penemi Leto 256 0,8 0 159 0,6 2 0,0 132 35,6 95 52,6 14 42,8 108 0,0 Jesen 291 0,3 1 0,0 76 0,0 0 106 38,7 102 59,8 33 63,6 77 0,0 Zima 213 0,9 0 62 0,0 0 16 75,0 35 8,6 24 41,7 23 0,0 Proleće 228 0,0 0 172 0,0 0 20 60,0 48 35,4 26 30,8 18 0,0 Ukupno 988 0,5 1 0,0 469 0,2 2 0,0 274 40,9 280 46,8 97 46,4 226 0,0 H in ol on i Ciprofloksacin Leto 124 7,3 31 0,0 67 18,0 73 56,2 65 95,4 47 14,9 26 88,5 45 11,1 Jesen 147 7,5 22 0,0 34 2,9 75 50,2 53 96,2 50 52,0 29 75,9 33 45,4 Zima 104 1,9 19 0,0 27 14,8 51 47,1 8 87,5 18 5,5 29 75,9 11 18,2 Proleće 108 9,3 24 4,2 80 2,5 43 55,8 9 88,9 23 34,8 32 62,5 9 11,1 Ukupno 483 6,7 96 1,0 208 9,1 242 52,3 135 94,8 138 30,4 116 75,0 98 23,5 Ofloksacin Leto 6 0,0 16 0,0 2 0,0 2 100,0 4 50,0 1 0,0 Jesen 3 0,0 11 0,0 2 0,0 2 100,0 6 33,3 1 0,0 Zima 4 0,0 9 0,0 2 50,0 Proleće 3 0,0 6 0,0 1 0,0 3 0,0 1 100,0 1 0,0 Ukupno 16 0,0 42 0,0 5 0,0 4 100,0 15 33,3 1 100,0 3 0,0 Norfloksacin Leto 1 0,0 3 33,3 9 77,8 Jesen 31 3,2 3 33,3 6 33,3 12 58,3 Zima 50 0,0 4 25,0 2 50,0 12 50,0 Proleće 10 0,0 1 0,0 2 0,0 16 43,8 Ukupno 92 1,1 8 25,0 13 30,8 49 55,1 Pipemidna kis. Leto 68 10,3 9 55,6 Jesen 99 8,1 8 12,5 Zima 65 7,7 7 57,1 Proleće 66 15,2 14 42,9 Ukupno 298 10,1 38 42,1 Nalidinska kis. Leto 67 10,5 9 44,4 Jesen 100 7,0 8 12,5 Zima 65 7,7 7 57,1 Proleće 66 15,2 14 42,9 Ukupno 298 9,7 38 39,5 Hinoloni Leto 266 8,7 47 0,0 87 24,2 73 56,2 67 95,5 54 18,5 35 85,7 46 10,9 Jesen 380 7,1 33 0,0 55 7,3 75 50,2 55 96,3 62 48,4 41 70,7 34 44,1 Zima 288 4,2 28 0,0 45 28,9 51 47,1 8 87,5 22 13,6 41 68,3 11 18,2 Proleće 253 11,9 30 3,3 110 12,7 43 55,8 9 88,9 28 28,6 49 57,2 10 10,0 Ukupno 1187 7,8 138 0,7 297 17,5 242 52,3 139 94,9 166 30,7 166 69,3 101 22,8 G lik op ep tid i Vankomicin Leto 25 0,0 74 0,0 26 0,0 1 0,0 Jesen 18 0,0 75 0,0 29 0,0 Zima 16 0,0 51 0,0 28 0,0 Proleće 22 0,0 44 0,0 33 3,1 Ukupno 81 0,0 244 0,0 116 0,9 1 0,0 Teikoplanin Leto 16 0,0 66 0,0 14 0,0 Jesen 17 0,0 75 0,0 15 0,0 Zima 16 0,0 51 0,0 16 0,0 Proleće 20 0,0 44 2,3 16 0,0 Ukupno 69 0,0 236 0,4 61 0,0 Glikopeptidi Leto 41 0,0 140 0,0 40 0,0 1 Jesen 35 0,0 150 0,0 44 0,0 0 Zima 32 0,0 102 0,0 44 0,0 0 Proleće 42 0,0 88 1,1 49 2,1 0 Ukupno 150 0,0 480 0,2 177 0,6 1 Fu si da ni Fusidinska kis. Leto 71 0,0 74 43,2 Jesen 57 1,8 75 46,7 Zima 55 0,0 51 31,3 Proleće 61 0,0 44 20,5 Ukupno 244 0,4 244 37,7 # - broj izolata date bakterije testiranih na dati antibiotik. % R - prosečan procenat rezistencije pokazan od strane testiranih izolata. Prilog 7 Rezistencija na ispitivane antibiotike pokazana od strane 8 najčešćih bakterija izolovanih iz bolesničkog materijala na Klinici za pedijatriju IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.) – prema godišnjim dobima i ukupno Klase antibiotika Antibiotici Godišnje doba Escherichia coli Staphylococcus aureus Klebsiella pneumoniae Koag. negativni Staphylococcus spp Acinetobacter spp Pseudomonas aeruginusa Enterococcus spp Enterobacter spp # % R # % R # % R # % R # % R # % R # % R # % R P en ic ili ni Penicilin G Leto 53 90,6 48 95,8 6 50 Jesen 48 95,8 31 87,1 10 50 Zima 41 92,7 29 96,6 9 11,1 Proleće 43 100 33 93,9 7 42,9 Ukupno 185 94,6 141 93,6 32 37,5 Ampicilin Leto 93 80,6 53 90,6 52 100 48 95,8 1 100 7 42,9 28 100 Jesen 122 78,7 48 95,8 30 96,7 31 87,1 20 50 13 100 Zima 82 82,9 41 92,7 21 100 29 96,6 19 21,1 7 100 Proleće 82 74,4 43 100 72 100 33 93,9 3 100 18 22,2 8 100 Ukupno 379 79,2 185 94,6 175 99,4 141 93,6 1 100 3 100 64 32,8 56 100 Meticilin Leto 53 3,8 48 68,8 Jesen 48 0 31 35,5 Zima 41 2,4 29 62,1 Proleće 43 4,7 33 54,5 Ukupno 185 2,7 141 56,7 Penicilini Leto 93 80,6 159 61,7 52 100,0 144 86,8 1 100,0 13 46,2 28 100,0 Jesen 122 78,7 144 63,9 30 96,7 93 69,9 30 50,0 13 100,0 Zima 82 82,9 123 62,6 21 100,0 87 85,1 28 17,9 7 100,0 Proleće 82 74,4 129 68,2 72 100,0 99 80,8 3 100,0 25 28,0 8 100,0 Ukupno 379 79,2 555 64,0 175 99,4 423 81,3 1 100,0 3 100,0 96 34,4 56 100,0 B et a- la kt am i+ In hi bi to r Ampicilin/ sulbaktam Leto 44 70,5 6 100 2 100 1 0 Jesen 66 75,7 4 75 7 57,1 Zima 48 47,9 5 40 10 30 Proleće 35 42,9 6 83,3 2 50 7 0 Ukupno 193 61,6 21 76,2 2 50 2 100 25 28 Amoksicilin/ klavulanska kis. Leto 81 35,8 53 3,8 53 83 48 68,8 33 97 7 42,9 28 89,3 Jesen 113 20,3 48 0 26 69,3 31 35,5 35 97,1 1 100 16 31,2 14 92,8 Zima 80 13,7 41 2,4 20 60 29 62,1 2 50 19 15,8 6 100 Proleće 80 16,3 43 4,7 69 65,2 33 54,5 15 6,7 8 75 Ukupno 354 21,5 185 2,7 168 70,8 141 56,7 70 95,7 1 100 57 21,1 56 89,3 Piperacilin/ tazobaktam Leto 79 0 49 20,4 44 88,7 17 29,4 1 0 27 18,5 Jesen 111 2,7 25 60 40 97,5 38 65,8 2 50 14 64,3 Zima 79 3,8 20 55 2 50 12 8,3 7 28,6 6 50 Proleće 78 5,1 71 52,1 5 40 19 63,2 5 0 7 0 Ukupno 347 2,9 165 44,2 91 89 86 50 15 20 54 31,5 Beta-laktami+ Inhibitor Leto 204 29,4 53 3,8 108 55,5 48 68,8 77 92,3 19 36,8 9 33,4 55 54,5 Jesen 290 26,2 48 0,0 55 65,5 31 35,5 75 97,3 39 66,7 25 40,0 28 78,6 Zima 207 17,9 41 2,4 45 55,6 29 62,1 4 50,0 12 8,3 36 22,2 12 75,0 Proleće 193 16,6 43 4,7 146 59,6 33 54,5 7 42,9 19 63,2 27 3,7 15 40,0 Ukupno 894 22,9 185 2,7 354 58,7 141 56,7 163 91,4 89 51,7 97 22,7 110 60,9 P ar en te ra ln i c ef al os po ri ni Ceftazidim Leto 34 67,6 17 11,8 43 79 48 68,8 45 93,3 17 58,8 28 89,3 Jesen 32 87,5 14 0 20 90 31 35,5 41 100 37 67,6 14 78,6 Zima 26 76,9 8 0 12 100 29 62,1 2 50 14 0 5 40 Proleće 23 56,5 10 10 39 89,7 33 54,5 5 100 18 61,1 7 14,3 Ukupno 115 73 49 6,1 114 86,9 141 56,7 93 95,7 86 53,5 54 72,2 Ceftriakson Leto 82 58,5 17 11,8 51 78,4 48 68,8 45 97,8 12 83,3 28 82,1 Jesen 112 54,5 14 0 28 85,7 31 35,5 41 100 30 93,3 14 78,6 Zima 81 51,9 8 0 21 81 29 62,1 2 50 12 100 7 57,1 Proleće 80 48,8 10 10 71 80,3 33 54,5 5 100 17 100 8 12,5 Ukupno 355 53,5 49 6,1 171 80,7 141 56,7 93 97,8 71 94,4 57 68,4 Cefalotin Leto 3 100 Jesen Zima 2 100 Proleće 1 100 Ukupno 6 100 Cefepim Leto 5 80 8 62,5 33 94 16 37,5 10 90 Jesen 12 91,7 2 50 20 100 34 70,6 7 57,1 Zima 1 100 2 100 7 28,6 Proleće 2 0 3 100 1 0 16 75 2 0 Ukupno 20 80 15 73,3 54 94,4 73 60,2 19 68,4 Parenteralni cefalosporini Leto 121 61,9 34 11,8 102 77,4 96 68,8 123 95,1 45 57,8 69 86,9 Jesen 156 64,1 28 0,0 50 86,0 62 35,5 102 100,0 101 76,2 35 74,3 Zima 108 58,4 16 0,0 35 88,6 58 62,1 4 50,0 33 42,4 14 57,1 Proleće 105 49,6 20 10,0 113 84,1 66 54,5 11 90,9 51 78,4 18 16,7 Ukupno 490 59,2 98 6,1 300 82,7 282 56,7 240 96,2 230 68,3 136 71,3 P er or al ni c ef al os po ri ni Cefaklor Leto 93 64,6 53 3,8 53 88,7 48 68,8 25 100 Jesen 121 63,6 48 0 22 77,3 31 35,5 1 100 13 100 Zima 81 70,4 41 2,4 15 80 29 62,1 5 80 Proleće 81 55,5 42 4,8 50 82 33 54,5 6 100 Ukupno 376 63,6 184 2,7 140 83,6 141 56,7 1 100 49 98 Cefaleksin Leto 93 64,6 53 3,8 52 88,4 48 68,8 25 100 Jesen 121 65,3 48 0 30 83,3 31 35,5 1 100 13 100 Zima 81 70,4 41 2,4 21 85,7 29 62,1 5 80 Proleće 82 56,1 42 4,8 73 80,8 33 54,5 7 100 Ukupno 377 64,2 184 2,7 176 84,1 141 56,7 1 100 50 98 Cefiksim Leto 48 43,8 8 62,5 1 100 1 0 Jesen 81 40,7 5 40 1 0 Zima 55 40 6 33,3 Proleće 57 43,9 1 0 12 58,3 Ukupno 241 41,9 1 0 31 51,6 1 100 2 0 Peroralni cefalosporini Leto 234 60,3 106 3,8 113 86,7 96 68,8 1 100,0 1 0,0 50 100,0 Jesen 323 58,5 96 0,0 57 77,2 62 35,5 2 100,0 1 0,0 26 100,0 Zima 217 62,7 82 2,4 42 76,2 58 62,1 10 80,0 Proleće 220 52,7 85 4,7 135 79,2 66 54,5 13 100,0 Ukupno 994 58,6 369 2,7 347 81,0 282 56,7 3 100,0 2 0,0 99 98,0 M ak ro lid i Eritromicin Leto 53 7,5 47 85,2 1 100 Jesen 48 12,5 31 71 9 100 Zima 40 5 29 72,4 8 87,5 Proleće 43 9,3 33 75,8 6 83,3 Ukupno 184 8,7 140 77,1 24 91,7 Azitromicin Leto Jesen Zima Proleće 1 0 1 100 Ukupno 1 0 1 100 Makrolidi Leto 53 7,5 47 85,2 1 100,0 Jesen 48 12,5 31 71,0 9 100,0 Zima 40 5,0 29 72,4 8 87,5 Proleće 44 9,1 33 75,8 7 85,7 Ukupno 185 8,7 140 77,1 25 92,0 In hi bi to ri s in te ze fo la ta Trimetoprim/ sulfametoksazol Leto 93 65,6 53 0 53 69,8 48 43,8 44 95,4 10 100 28 10,7 Jesen 121 67,8 48 0 30 6,7 31 61,3 41 92,6 30 100 14 57,1 Zima 82 58,5 41 0 21 23,8 29 69 2 50 10 100 7 57,1 Proleće 80 52,5 43 0 72 12,5 33 60,6 5 60 17 100 8 0 Ukupno 376 62 185 0 176 30,1 141 56,7 92 91,3 67 100 57 26,3 Te tr ac ik lin i Tetraciklin Leto 6 33,3 16 31,2 2 100 1 100 1 100 7 85,7 Jesen 11 18,2 1 100 3 100 15 66,7 1 100 Zima 2 50 10 30 15 66,7 Proleće 1 100 7 28,6 1 0 17 64,7 1 0 Ukupno 12 41,7 44 27,3 4 75 4 100 1 100 54 68,4 2 50 Fe ni ko li Hlaramfenikol Leto 6 83,3 16 0 2 0 1 100 1 0 Jesen 3 100 11 0 1 0 3 100 9 22,2 1 0 Zima 2 0 9 0 8 50 Proleće 1 0 8 12,5 1 0 7 42,9 1 0 Ukupno 12 66,7 44 2,3 4 0 4 100 25 36 2 0 A m in og lik oz id i Gentamicin Leto 95 61,1 24 4,2 53 73,6 48 72,9 44 95,5 18 66,7 28 75 Jesen 123 62,6 18 11,1 30 73,3 31 51,6 41 100 38 71,1 3 0 14 92,9 Zima 84 64,3 12 0 21 85,8 29 75,8 2 50 14 42,8 2 0 7 42,9 Proleće 82 48,8 13 15,4 74 71,6 33 81,8 5 60 19 63,2 1 100 8 12,5 Ukupno 384 59,7 67 7,5 178 74,1 141 70,9 92 94,6 89 64 6 16,7 57 66,7 Amikacin Leto 82 12,2 48 70,9 43 53,5 16 43,7 25 84 Jesen 113 12,3 21 9,5 41 92,7 39 69,3 14 85,7 Zima 76 25 15 46,7 2 50 14 7,1 4 50 Proleće 78 9 51 17,7 5 100 19 42,1 5 20 Ukupno 349 14,3 135 38,5 91 73,6 88 48,8 48 75 Aminoglikozidi Leto 177 38,4 24 4,2 101 72,3 48 72,9 87 74,7 34 55,9 53 79,2 Jesen 236 38,5 18 11,1 51 47,0 31 51,6 82 96,4 77 70,2 3 0,0 28 89,3 Zima 160 45,6 12 0,0 36 69,5 29 75,8 4 50,0 28 25,0 2 0,0 11 45,5 Proleće 160 29,4 13 15,4 125 49,6 33 81,8 10 80,0 38 52,7 1 100,0 13 15,4 Ukupno 733 38,1 67 7,5 313 58,7 141 70,9 183 84,2 177 56,4 6 16,7 105 70,5 Li nk oz am id i Klindamicin Leto 53 1,9 48 54,2 Jesen 48 10,4 31 35,5 Zima 40 2,5 29 48,3 1 100 Proleće 43 9,3 33 51,5 Ukupno 184 5,9 141 48,2 1 100 P en em i Meropenem Leto 82 0 49 0 1 0 45 26,7 18 33,3 3 0 28 0 Jesen 113 0 28 0 41 24,4 39 64,1 10 50 14 0 Zima 79 0 21 0 2 0 14 0 9 33,3 6 0 Proleće 78 0 71 0 5 20 19 42,1 8 0 7 0 Ukupno 352 0 169 0 1 0 93 24,7 90 43,3 30 26,7 55 0 Imipenem Leto 82 0 49 0 1 0 45 28,9 18 33,3 3 0 28 0 Jesen 113 0,9 1 0 28 0 41 36,6 39 61,6 15 66,7 14 0 Zima 79 0 21 0 2 0 13 23,1 10 40 6 0 Proleće 78 0 71 0 5 20 19 47,3 10 20 7 0 Ukupno 352 0,3 1 0 169 0 1 0 93 31,2 89 47,2 38 42,1 55 0 Ertapenem Leto 18 0 21 4,8 6 0 Jesen 7 0 12 0 1 0 Zima 5 0 4 0 1 0 Proleće 6 0 14 0 1 0 Ukupno 36 0 51 2 9 0 Penemi Leto 182 0,0 119 0,8 2 0,0 90 27,8 36 33,3 6 0,0 62 0,0 Jesen 233 0,4 1 0,0 68 0,0 82 30,5 78 62,8 25 60,0 29 0,0 Zima 163 0,0 46 0,0 4 0,0 27 11,1 19 36,8 13 0,0 Proleće 162 0,0 156 0,0 10 20,0 38 44,7 18 11,1 15 0,0 Ukupno 740 0,1 1 0,0 389 0,3 2 0,0 186 28,0 179 45,2 68 35,3 119 0,0 H in ol on i Ciprofloksacin Leto 95 2,2 23 0 53 9,5 47 55,4 45 93,3 18 33,3 7 85,7 28 7,1 Jesen 123 4,1 18 0 30 3,3 31 32,2 41 95,1 38 68,4 20 75 14 7,1 Zima 84 0 11 0 21 9,5 29 48,3 2 50 14 7,1 19 73,7 7 14,3 Proleće 82 6,1 12 8,3 73 2,7 32 56,2 4 75 18 38,9 17 47,1 8 0 Ukupno 384 3,2 64 1,6 177 5,6 139 49 92 92,4 88 45,5 63 68,3 57 7,1 Ofloksacin Leto 6 0 16 0 2 0 1 100 3 33,3 1 0 Jesen 3 0 11 0 2 0 2 100 5 40 1 0 Zima 4 0 9 0 2 50 Proleće 3 0 6 0 1 0 2 0 1 100 1 0 Ukupno 16 0 42 0 5 0 3 100 12 33,3 1 100 3 0 Norfloksacin Leto 3 33,3 6 83,4 Jesen 26 3,8 3 33,3 5 40 10 60 Zima 45 0 4 25 2 50 11 54,5 Proleće 9 0 1 0 1 0 12 41,7 Ukupno 80 1,2 8 25 11 36,4 39 56,4 Pipemidna kis. Leto 58 5,2 8 62,5 Jesen 88 6,8 6 16,7 Zima 55 5,5 6 50 Proleće 57 12,3 13 38,5 Ukupno 258 7,4 33 42,4 Nalidinska kis. Leto 58 5,2 8 50 Jesen 88 6,8 6 16,7 Zima 55 5,5 6 50 Proleće 57 12,3 13 38,5 Ukupno 258 7,4 33 39,4 Hinoloni Leto 217 3,7 39 0,0 71 19,8 47 55,4 46 93,4 24 33,3 13 84,6 29 6,9 Jesen 328 5,5 29 0,0 47 8,5 31 32,2 43 95,3 48 62,5 30 70,0 15 6,6 Zima 243 2,5 20 0,0 37 24,3 29 48,3 2 50,0 18 16,6 30 66,7 7 14,3 Proleće 208 9,1 18 5,5 101 11,9 32 56,2 4 75,0 21 33,3 30 46,7 9 0,0 Ukupno 996 5,2 106 1,0 256 15,2 139 49,0 95 92,6 111 43,3 103 64,1 60 6,7 G lik op ep tid i Vankomicin Leto 17 0 48 0 7 0 Jesen 14 0 31 0 20 0 Zima 8 0 29 0 19 0 Proleće 10 0 33 0 18 5,6 Ukupno 49 0 141 0 64 1,6 Teikoplanin Leto 11 0 45 0 Jesen 13 0 31 0 8 0 Zima 8 0 29 0 7 0 Proleće 8 0 33 0 5 0 Ukupno 40 0 138 0 20 0 Glikopeptidi Leto 28 0,0 93 0,0 7 0,0 Jesen 27 0,0 62 0,0 28 0,0 Zima 16 0,0 58 0,0 26 0,0 Proleće 18 0,0 66 0,0 23 4,4 Ukupno 89 0,0 279 0,0 84 1,2 Fu si da ni Fusidinska kis. Leto 53 0 48 41,7 Jesen 48 2,1 31 38,7 Zima 41 0 29 41,3 Proleće 43 0 33 15,2 Ukupno 185 0,5 141 34,8 # - broj izolata date bakterije testiranih na dati antibiotik. % R - prosečan procenat rezistencije pokazan od strane testiranih izolata. Prilog 8a Rezistencija na ispitivane antibiotike pokazana od strane 8 najčešćih bakterija izolovanih iz bolesničkog materijala dece uzrasta do 2 godine na Klinici za pedijatriju IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.) – prema godišnjim dobima i ukupno Klase antibiotika Antibiotici Godišnje doba Escherichia coli Staphylococcus aureus Klebsiella pneu- moniae Koag. negativni Staphylococcus spp Acinetobacter spp Pseudomonas aeruginusa Enterococcus spp Enterobacter spp # % R # % R # % R # % R # % R # % R # % R # % R P en ic ili ni Penicilin G Leto 13 92,3 20 95 4 75 Jesen 18 100 18 88,9 8 62,5 Zima 16 100 17 100 2 0 Proleće 8 100 19 89,5 3 66,7 Ukupno 55 98,2 74 93,2 17 58,8 Ampicilin Leto 54 85,2 13 92,3 36 100 20 95 5 60 23 100 Jesen 88 86,4 18 100 27 96,3 18 88,9 1 100 11 63,6 12 100 Zima 54 94,4 16 100 18 100 17 100 7 14,3 4 100 Proleće 54 74,1 8 100 58 100 19 89,5 8 25 2 100 Ukupno 250 85,2 55 98,2 139 99,3 74 93,2 1 100 31 41,9 41 100 Meticilin Leto 13 15,4 20 65 Jesen 18 0 18 38,9 Zima 16 6,2 17 52,9 Proleće 8 0 19 57,9 Ukupno 55 5,5 74 54,1 Penicilini Leto 54 85,2 39 66,7 36 100,0 60 85,0 9 66,7 23 100,0 Jesen 88 86,4 54 66,7 27 96,3 54 72,2 1 100,0 19 63,1 12 100,0 Zima 54 94,4 48 68,7 18 100,0 51 84,3 9 11,1 4 100,0 Proleće 54 74,1 24 66,7 58 100,0 57 79,0 11 36,4 2 100,0 Ukupno 250 85,2 165 67,3 139 99,3 222 80,2 1 100,0 48 47,9 41 100,0 B et a- la kt am i+ In hi bi to r Ampicilin/ sulbaktam Leto 20 60 3 100 2 100 1 0 Jesen 47 87,2 4 75 3 66,7 Zima 30 63,3 4 50 5 20 Proleće 27 40,7 4 75 1 100 3 0 Ukupno 124 66,9 15 73,3 3 100 12 25 Amoksicilin/ klavulanska kis. Leto 51 39,2 13 15,4 37 83,8 20 65 27 100 5 60 23 87 Jesen 83 22,9 18 0 24 70,9 18 38,9 33 97 7 28,6 13 92,3 Zima 52 17,3 16 6,2 17 64,7 17 52,9 1 100 7 14,3 3 100 Proleće 52 11,5 8 0 56 66 19 57,9 6 0 2 50 Ukupno 238 22,7 55 5,5 134 71,7 74 54,1 61 98,4 25 24 41 87,8 Piperacilin/ tazobaktam Leto 48 0 33 9,1 31 93,6 10 50 23 21,7 Jesen 81 2,4 24 62,5 35 97,1 25 72 13 69,2 Zima 53 5,7 17 58,8 1 100 4 0 3 33,3 3 100 Proleće 53 5,7 58 53,4 2 0 5 40 3 0 2 0 Ukupno 235 3,5 132 44,7 69 92,8 44 56,8 6 16,7 41 41,5 Beta-laktami+ Inhibitor Leto 119 26,9 13 15,4 73 50,7 20 65,0 58 96,6 12 58,3 6 50,0 46 54,4 Jesen 211 29,4 18 0,0 52 67,3 18 38,9 68 97,1 25 72,0 10 40,0 26 80,8 Zima 135 23,0 16 6,2 38 60,5 17 52,9 2 100,0 4 0,0 15 20,0 6 100,0 Proleće 132 15,1 8 0,0 118 60,1 19 57,9 2 0,0 6 50,0 12 0,0 4 25,0 Ukupno 597 24,3 55 5,5 281 59,1 74 54,1 130 95,4 47 59,6 43 23,3 82 64,7 P ar en te ra ln i c ef al os po ri ni Ceftazidim Leto 27 70,4 8 25 31 83,8 20 65 32 96,9 10 90 23 91,3 Jesen 28 89,3 9 0 18 94,4 18 38,9 36 100 25 80 13 84,6 Zima 19 89,5 6 0 12 100 17 52,9 1 100 4 0 2 50 Proleće 11 81,8 1 0 33 90,9 19 57,9 2 100 5 40 1 0 Ukupno 85 82,4 24 8,3 94 90,5 74 54,1 71 98,6 44 70,5 39 84,6 Ceftriakson Leto 51 78,5 8 25 35 88,6 20 65 32 100 7 85,7 23 82,6 Jesen 82 62,2 9 0 25 84 18 38,9 36 100 20 100 13 84,6 Zima 53 66 6 0 18 88,9 17 52,9 1 100 4 100 4 75 Proleće 52 57,7 1 0 58 82,8 19 57,9 2 100 4 100 2 0 Ukupno 238 65,5 24 8,3 136 85,3 74 54,1 71 100 35 97,1 42 78,6 Cefalotin Leto 3 100 Jesen Zima 2 100 Proleće 1 100 Ukupno 6 100 Cefepim Leto 5 80 6 83,3 23 95,7 10 60 7 100 Jesen 12 91,7 2 50 18 100 23 73,9 7 57,1 Zima 1 100 2 100 1 0 Proleće 3 100 1 0 5 40 Ukupno 18 88,9 13 84,6 42 95,3 39 64,1 14 78,6 Parenteralni cefalosporini Leto 83 76,0 16 25,0 72 86,1 40 65,0 87 97,7 27 77,8 56 89,3 Jesen 122 71,3 18 0,0 45 86,6 36 38,9 90 100,0 68 83,8 33 78,8 Zima 73 72,6 12 0,0 32 93,8 34 52,9 2 100,0 9 44,4 8 75,0 Proleće 63 61,9 2 0,0 94 86,2 38 57,9 5 80,0 14 57,1 4 25,0 Ukupno 341 70,9 48 8,3 243 87,3 148 54,1 184 98,4 118 76,3 101 82,2 P er or al ni c ef al os po ri ni Cefaklor Leto 54 77,8 13 15,4 37 91,9 20 65 20 100 Jesen 87 74,7 18 0 20 75 18 38,9 1 100 12 100 Zima 53 84,9 16 6,2 13 84,6 17 52,9 2 50 Proleće 54 61,1 8 0 41 80,5 19 57,9 1 100 Ukupno 248 74,6 55 5,5 111 83,8 74 54,1 1 100 35 97,1 Cefaleksin Leto 54 77,8 13 15,4 36 91,7 20 65 20 100 Jesen 87 75,8 18 0 27 81,5 18 38,9 1 100 12 100 Zima 53 84,9 16 6,2 18 88,9 17 52,9 2 50 Proleće 54 61,1 8 0 59 83,1 19 57,9 1 100 Ukupno 248 75 55 5,5 140 85,7 74 54,1 1 100 35 97,1 Cefiksim Leto 24 75 4 100 1 100 1 0 Jesen 55 47,3 4 25 Zima 34 52,9 4 50 Proleće 41 48,7 10 50 Ukupno 154 53,2 22 54,5 1 100 1 0 Peroralni cefalosporini Leto 132 77,3 26 15,4 77 92,2 40 65,0 1 100,0 1 0,0 40 100,0 Jesen 229 68,5 36 0,0 51 74,5 36 38,9 2 100,0 24 100,0 Zima 140 77,1 32 6,2 35 82,9 34 52,9 4 50,0 Proleće 149 57,7 16 0,0 110 79,1 38 57,9 2 100,0 Ukupno 650 69,7 110 5,5 273 82,4 148 54,1 3 100,0 1 0,0 70 97,1 M ak ro lid i Eritromicin Leto 13 7,7 20 75 Jesen 18 5,6 18 83,3 7 100 Zima 16 6,2 17 64,7 2 100 Proleće 8 0 19 68,4 3 100 Ukupno 55 5,4 74 73 12 100 Azitromicin Leto Jesen Zima Proleće 1 100 Ukupno 1 100 Makrolidi Leto 13 7,7 20 75,0 Jesen 18 5,6 18 83,3 7 100,0 Zima 16 6,2 17 64,7 2 100,0 Proleće 8 0,0 19 68,4 4 100,0 Ukupno 55 5,4 74 73,0 13 100,0 In hi bi to ri s in te ze fo la ta Trimetoprim/ sulfametoksazol Leto 54 75,9 13 0 37 75,7 20 45 31 100 5 100 23 13 Jesen 87 80,5 18 0 27 7,4 18 61,1 36 94,5 22 100 13 53,8 Zima 54 75,9 16 0 18 16,7 17 58,8 1 100 4 100 4 75 Proleće 53 56,6 8 100 58 10,3 19 68,4 2 0 4 100 2 0 Ukupno 248 73,4 55 0 140 27,8 74 58,2 70 94,3 35 100 42 31 Te tr ac ik lin i Tetraciklin Leto 6 33,3 9 11,1 2 100 1 100 5 80 Jesen 3 33,3 5 20 1 100 7 71,4 1 100 Zima 2 50 5 0 5 80 Proleće 1 100 2 0 1 0 7 42,9 Ukupno 12 41,7 21 9,5 4 75 1 100 24 66,7 1 100 Fe ni ko li Hlaramfenikol Leto 6 83,3 9 0 2 0 1 100 Jesen 3 100 5 0 1 0 7 14,3 1 0 Zima 2 0 5 0 2 0 Proleće 1 0 2 0 1 0 3 100 Ukupno 12 66,7 21 0 4 0 1 100 12 33,4 1 0 A m in og lik oz id i Gentamicin Leto 56 78,6 12 8,3 37 81,1 20 75 31 100 11 54,5 23 73,9 Jesen 89 71,9 10 20 27 74,1 18 55,6 36 100 25 76 2 0 13 92,3 Zima 56 80,4 7 0 18 88,9 17 94,1 1 100 4 50 2 0 4 50 Proleće 54 55,6 3 0 60 75 19 84,2 2 50 5 40 1 100 2 0 Ukupno 255 71,8 32 9,4 142 78,1 74 77 70 98,6 45 64,5 5 20 42 73,8 Amikacin Leto 51 13,7 33 81,8 31 61,3 9 55,6 20 85 Jesen 83 12 19 10,5 36 94,4 26 76,9 13 84,6 Zima 50 30 13 53,9 1 100 4 0 1 100 Proleće 51 9,8 43 16,3 2 100 5 20 1 0 Ukupno 235 15,8 108 39,8 70 80 44 59,1 35 82,9 Aminoglikozidi Leto 107 47,7 12 8,3 70 81,4 20 75,0 62 80,7 20 55,0 43 79,1 Jesen 172 43,0 10 20,0 46 47,8 18 55,6 72 97,2 51 76,5 2 0,0 26 88,5 Zima 106 56,6 7 0,0 31 74,2 17 94,1 2 100,0 8 25,0 2 0,0 5 60,0 Proleće 105 33,4 3 0,0 103 50,5 19 84,2 4 75,0 10 30,0 1 100,0 3 0,0 Ukupno 490 44,9 32 9,4 250 61,6 74 77,0 140 89,3 89 61,8 5 20,0 77 77,9 Li nk oz am id i Klindamicin Leto 13 7,7 20 35 Jesen 18 5,6 18 38,9 Zima 16 6,2 17 29,4 Proleće 8 0 19 47,4 Ukupno 55 5,4 74 37,8 P en em i Meropenem Leto 51 0 33 0 1 0 32 34,4 11 54,5 2 0 23 0 Jesen 83 0 26 0 36 25 26 76,9 3 66,7 13 0 Zima 53 0 18 0 1 0 4 0 4 25 3 0 Proleće 53 0 58 0 2 0 5 20 5 0 2 0 Ukupno 240 0 135 0 1 0 71 28,1 46 58,6 14 21,4 41 0 Imipenem Leto 51 0 33 0 1 0 32 37,4 11 54,5 2 0 23 0 Jesen 83 0 26 0 36 38,9 26 73 8 87,5 13 0 Zima 53 0 18 0 1 0 4 50 4 25 3 0 Proleće 53 0 58 0 2 0 5 20 6 16,7 2 0 Ukupno 240 0 135 0 1 0 71 36,7 46 60,9 20 45 41 0 Ertapenem Leto 14 0 12 0 4 0 Jesen 5 0 12 0 1 0 Zima 3 0 4 0 1 0 Proleće 4 0 13 0 Ukupno 26 0 41 0 6 0 Penemi Leto 116 0,0 78 0,0 2 0,0 64 35,9 22 54,5 4 0,0 50 0,0 Jesen 171 0,0 64 0,0 72 32,0 52 75,0 11 81,8 27 0,0 Zima 109 0,0 40 0,0 2 0,0 8 25,0 8 25,0 7 0,0 Proleće 110 0,0 129 0,0 4 0,0 10 20,0 11 9,1 4 0,0 Ukupno 506 0,0 311 0,0 2 0,0 142 32,4 92 59,8 34 35,3 88 0,0 H in ol on i Ciprofloksacin Leto 56 1,8 12 0 37 10,8 20 60 32 100 11 54,5 5 80 23 8,7 Jesen 89 2,2 10 0 27 3,7 18 33,3 36 97,2 25 76 11 90,9 13 7,7 Zima 56 0 7 0 18 5,6 17 41,2 1 100 4 0 7 57,2 4 25 Proleće 54 5,6 3 0 59 1,7 19 63,2 2 50 4 25 7 28,6 2 0 Ukupno 255 2,4 32 0 141 4,9 74 50 71 97,2 44 59,1 30 66,7 42 9,5 Ofloksacin Leto 6 0 9 0 2 0 1 100 3 33,3 1 0 Jesen 3 0 5 0 1 0 2 0 1 0 Zima 2 0 5 0 Proleće 1 0 2 0 1 0 2 0 1 100 Ukupno 12 0 21 0 4 0 1 100 7 14,3 1 100 2 0 Norfloksacin Leto 3 33,3 5 80 Jesen 16 0 2 50 2 0 3 66,7 Zima 31 0 4 25 5 40 Proleće 7 0 1 0 6 16,7 Ukupno 54 0 6 33,3 6 16,7 19 47,4 Pipemidna kis. Leto 26 0 4 75 Jesen 58 3,4 5 20 Zima 34 2,9 4 25 Proleće 41 7,3 10 20 Ukupno 159 3,8 23 30,4 Nalidinska kis. Leto 26 0 4 50 Jesen 58 3,4 5 20 Zima 34 2,9 4 25 Proleće 41 7,3 10 20 Ukupno 159 3,8 23 26 Hinoloni Leto 114 0,9 21 0,0 47 19,1 20 60,0 33 100,0 17 47,0 10 80,0 24 8,3 Jesen 224 2,6 15 0,0 40 10,0 18 33,3 36 97,2 29 65,5 14 85,7 14 7,2 Zima 157 1,3 12 0,0 30 13,4 17 41,2 1 100,0 4 0,0 12 50,0 4 25,0 Proleće 144 6,3 5 0,0 80 6,3 19 63,2 2 50,0 7 14,3 14 28,6 2 0,0 Ukupno 639 2,8 53 0,0 197 11,1 74 50,0 72 97,2 57 49,1 50 60,0 44 9,1 G lik op ep tid i Vankomicin Leto 8 0 20 0 5 0 Jesen 9 0 18 0 11 0 Zima 6 0 17 0 7 0 Proleće 1 0 19 0 8 0 Ukupno 24 0 74 0 31 0 Teikoplanin Leto 4 0 17 0 Jesen 9 0 18 0 7 0 Zima 6 0 17 0 2 0 Proleće 1 0 19 0 3 0 Ukupno 20 0 71 0 12 0 Glikopeptidi Leto 12 0,0 37 0,0 5 0,0 Jesen 18 0,0 36 0,0 18 0,0 Zima 12 0,0 34 0,0 9 0,0 Proleće 2 0,0 38 0,0 11 0,0 Ukupno 44 0,0 145 0,0 43 0,0 Fu si da ni Fusidinska kis. Leto 13 0 20 40 Jesen 18 5,6 18 44,5 Zima 16 0 17 29,4 Proleće 8 0 19 21 Ukupno 55 1,8 74 33,8 # - broj izolata date bakterije testiranih na dati antibiotik. % R - prosečan procenat rezistencije pokazan od strane testiranih izolata. Prilog 8b Rezistencija na ispitivane antibiotike pokazana od strane 8 najčešćih bakterija izolovanih iz bolesničkog materijala dece uzrasta 2-18 godina na Klinici za pedijatriju IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.) – prema godišnjim dobima i ukupno Klase antibiotika Antibiotici Godišnje doba Escherichia coli Staphylococcus aureus Klebsiella pneumo- niae Koag. negativni Staphylococcus spp Acinetobacter spp Pseudomonas aeru- ginusa Enterococcus spp Enterobacter spp # % R # % R # % R # % R # % R # % R # % R # % R P en ic ili ni Penicilin G Leto 32 87,5 19 94,7 2 0 Jesen 23 100 5 100 1 0 Zima 22 86,4 4 100 3 33,3 Proleće 29 100 9 100 2 0 Ukupno 106 93,4 37 97,3 8 12,5 Ampicilin Leto 18 72,2 32 87,5 13 100 19 94,7 2 0 Jesen 24 54,2 23 100 2 100 5 100 6 33,3 Zima 21 52,4 22 86,4 1 100 4 100 7 28,6 Proleće 15 60 29 100 5 100 9 100 8 12,5 Ukupno 78 59 106 93,4 21 100 37 97,3 23 21,7 11 100 Meticilin Leto 32 0 19 63,2 Jesen 23 0 5 60 Zima 22 0 4 75 Proleće 29 6,9 9 55,6 Ukupno 106 1,9 37 62,2 Penicilini Leto 18 72,2 96 58,3 13 100,0 57 84,2 4 0,0 Jesen 24 54,2 69 66,7 2 100,0 15 86,7 7 28,5 Zima 21 52,4 66 57,6 1 100,0 12 91,7 10 30,0 Proleće 15 60,0 87 69,0 5 100,0 27 85,2 10 10,0 Ukupno 78 59,0 318 62,9 21 100,0 111 85,6 31 19,3 11 100,0 B et a- la kt am i+ In hi bi to r Ampicilin/ sulbaktam Leto 9 88,9 1 100 Jesen 15 40 2 50 Zima 16 18,8 1 0 4 25 Proleće 5 40 1 100 2 100 4 0 Ukupno 45 42,2 3 66,7 2 50 2 100 10 20 Amoksicilin/ klavulanska kis. Leto 14 21,4 32 0 13 84,6 19 63,2 2 0 Jesen 20 10 23 0 2 50 5 60 6 33,3 Zima 21 4,8 22 0 1 0 4 75 7 14,3 Proleće 15 26,7 29 6,9 4 25 9 55,6 8 12,5 Ukupno 70 14,3 106 1,9 20 65 37 62,2 5 60 23 17,4 11 100 Piperacilin/ tazobaktam Leto 15 0 13 53,8 6 0 1 0 Jesen 20 5 1 0 10 60 2 50 Zima 19 0 1 0 7 14,3 3 0 Proleće 12 8,3 4 25 13 69,2 2 0 Ukupno 66 3 19 42,1 14 64,3 36 44,4 8 12,5 9 0 Beta-laktami+ Inhibitor Leto 38 28,9 32 0,0 27 70,3 19 63,2 6 0,0 3 0,0 Jesen 55 16,4 23 0,0 3 33,3 5 60,0 10 60,0 10 40,0 Zima 56 7,2 22 0,0 3 0,0 4 75,0 7 14,3 14 14,3 Proleće 32 21,9 29 6,9 9 33,3 9 55,6 15 73,3 14 7,1 Ukupno 181 17,1 106 1,9 42 54,8 37 62,2 21 61,9 38 47,3 41 17,1 20 55,0 P ar en te ra ln i c ef al os po rin i Ceftazidim Leto 5 60 3 0 12 66,7 19 63,2 6 16,7 Jesen 5 0 1 0 5 60 10 40 Zima 2 0 1 0 4 75 9 0 Proleće 5 0 8 12,5 1 0 9 55,6 12 66,6 Ukupno 12 25 17 5,9 14 57,1 37 62,2 14 78,6 37 35,1 11 27,3 Ceftriakson Leto 15 20 3 0 13 69,2 19 63,2 4 75 Jesen 20 15 5 0 2 100 5 60 8 87,5 Zima 21 14,3 1 0 1 0 4 75 7 100 Proleće 15 20 8 12,5 5 40 9 55,6 12 100 Ukupno 71 16,9 17 5,9 21 61,9 37 62,2 14 85,7 31 93,5 11 27,3 Cefalotin Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Cefepim Leto 2 0 5 0 Jesen 9 66,7 Zima 5 40 Proleće 1 0 10 90 Ukupno 1 0 2 0 9 88,9 29 58,6 3 33,3 Parenteralni cefalosporini Leto 20 30,0 6 0,0 27 63,0 38 63,2 15 26,7 Jesen 20 15,0 10 0,0 3 66,7 10 60,0 27 63,0 Zima 23 13,1 2 0,0 1 0,0 8 75,0 21 42,9 Proleće 21 14,3 16 12,5 6 33,3 18 55,6 34 85,3 Ukupno 84 17,9 34 5,9 37 56,7 74 62,2 37 83,8 97 60,8 25 28,0 P er or al ni c ef al os po rin i Cefaklor Leto 18 44,5 32 0 13 84,6 19 63,2 Jesen 24 20,8 23 0 2 100 5 60 Zima 21 28,6 22 0 1 100 4 75 Proleće 14 21,4 29 6,9 3 66,7 9 55,6 Ukupno 77 28,6 106 1,9 19 84,2 37 62,2 10 100 Cefaleksin Leto 18 44,5 32 0 13 84,6 19 63,2 Jesen 24 25 23 0 2 100 5 60 Zima 21 28,6 22 0 1 100 4 75 Proleće 15 26,7 29 6,9 5 40 9 55,6 Ukupno 78 30,8 106 1,9 21 76,2 37 62,2 11 100 Cefiksim Leto 10 0 1 100 Jesen 20 15 1 100 Zima 19 15,8 1 0 Proleće 10 30 1 0 2 100 Ukupno 59 15,3 1 0 5 80 Peroralni cefalosporini Leto 46 34,8 64 0,0 27 85,2 38 63,2 Jesen 68 20,6 46 0,0 5 100,0 10 60,0 Zima 61 24,6 44 0,0 3 66,7 8 75,0 Proleće 39 25,6 59 6,8 10 60,0 18 55,6 Ukupno 214 25,7 213 1,9 45 80,0 74 62,2 21 100,0 M ak ro lid i Eritromicin Leto 32 9,4 19 89,5 1 100 Jesen 23 21,7 5 100 1 100 Zima 21 4,8 4 100 2 50 Proleće 29 6,9 9 88,9 2 50 Ukupno 105 10,5 37 91,9 6 66,7 Azitromicin Leto Jesen Zima Proleće 1 0 Ukupno 1 0 Makrolidi Leto 32 9,4 19 89,5 1 100,0 Jesen 23 21,7 5 100,0 1 100,0 Zima 21 4,8 4 100,0 2 50,0 Proleće 30 6,7 9 88,9 2 50,0 Ukupno 106 10,4 37 91,9 6 66,7 In hi bi to ri si nt ez e fo la ta Trimetoprim/ sulfametoksazol Leto 18 50 32 0 13 69,2 19 26,3 4 100 Jesen 24 25 23 0 2 0 5 60 7 100 Zima 21 9,5 22 0 1 100 4 75 6 100 Proleće 15 33,3 29 0 5 60 9 66,7 12 100 Ukupno 78 28,2 106 0 21 61,9 37 45,9 14 78,6 29 100 11 18,2 Te tra ci kl in i Tetraciklin Leto 2 100 1 100 2 100 Jesen 4 25 6 66,7 Zima 2 0 7 57,1 Proleće 4 50 8 87,5 Ukupno 12 41,7 1 100 23 73,9 Fe ni ko li Hlaramfenikol Leto 2 0 1 0 Jesen 4 0 1 100 Zima 1 0 2 50 Proleće 5 20 2 0 Ukupno 12 8,3 6 33,3 A m in og lik oz id i Gentamicin Leto 18 33,3 5 0 13 69,2 19 63,2 6 83,3 Jesen 24 25 6 0 2 50 5 60 10 70 Zima 21 19 2 0 1 100 4 50 9 44,4 Proleće 15 20 8 25 5 20 9 66,7 13 76,9 Ukupno 78 24,4 21 9,5 21 57,1 37 62,2 14 71,4 38 68,4 11 36,4 Amikacin Leto 15 6,7 12 58,3 6 33,4 Jesen 20 15 2 0 10 60 Zima 20 5 1 0 9 11,1 Proleće 14 7,1 2 50 13 53,9 Ukupno 69 8,7 17 47,1 13 38,5 38 42,1 9 44,4 Aminoglikozidi Leto 33 21,2 5 0,0 25 64,0 19 63,2 12 58,4 Jesen 44 20,5 6 0,0 4 25,0 5 60,0 20 65,0 Zima 41 12,2 2 0,0 2 50,0 4 50,0 18 27,8 Proleće 29 13,8 8 25,0 7 28,6 9 66,7 26 65,4 Ukupno 147 17,0 21 9,5 38 52,6 37 62,2 27 55,6 76 55,3 20 40,0 Li nk oz am id i Klindamicin Leto 32 0 19 57,9 Jesen 23 17,4 5 60 Zima 21 0 4 100 1 100 Proleće 29 6,9 9 66,7 Ukupno 105 5,7 37 64,9 1 100 P en em i Meropenem Leto 15 0 13 0 6 0 1 0 Jesen 20 0 1 0 10 40 5 40 Zima 19 0 1 0 9 0 4 25 Proleće 12 0 4 0 13 53,9 3 0 Ukupno 66 0 19 0 14 7,1 38 29 13 23,1 10 0 Imipenem Leto 15 0 13 0 6 0 1 0 Jesen 20 0 1 0 1 0 10 40 5 40 Zima 19 0 1 0 8 12,5 5 40 Proleće 12 0 4 0 13 61,6 3 0 Ukupno 66 0 1 0 19 0 14 7,1 37 35,1 14 28,6 10 0 Ertapenem Leto 3 0 9 11,1 Jesen Zima Proleće 1 0 Ukupno 4 0 9 11,1 2 0 Penemi Leto 33 0,0 35 2,9 12 0,0 2 0,0 Jesen 40 0,0 1 0,0 2 0,0 20 40,0 10 40,0 Zima 38 0,0 2 0,0 17 5,9 9 33,3 Proleće 25 0,0 8 0,0 26 57,8 6 0,0 Ukupno 136 0,0 1 0,0 47 2,1 28 7,1 75 32,0 27 26,0 22 0,0 H in ol on i Ciprofloksacin Leto 18 5,6 4 0 13 7,7 18 38,9 6 0 2 100 Jesen 24 12,5 6 0 2 0 5 60 10 60 6 50 Zima 21 0 1 0 1 100 4 50 9 11,1 7 71,4 Proleće 15 13,3 7 14,3 5 20 9 55,6 13 46,2 8 50 Ukupno 78 7,7 18 5,6 21 14,3 36 47,3 13 69,2 38 34,2 23 60,8 11 0 Ofloksacin Leto 2 0 Jesen 4 0 1 0 2 100 Zima 2 0 1 0 2 50 Proleće 2 0 3 0 Ukupno 4 0 10 0 1 0 4 75 Norfloksacin Leto 1 100 Jesen 6 16,7 1 0 2 100 5 60 Zima 14 0 2 50 5 60 Proleće 2 0 1 0 6 66,7 Ukupno 22 4,5 2 0 4 75 17 64,7 Pipemidna kis. Leto 13 7,7 1 100 Jesen 24 16,7 1 0 Zima 19 10,5 1 100 Proleće 10 30 2 100 Ukupno 66 15,2 5 80 Nalidinska kis. Leto 13 7,7 1 100 Jesen 24 16,7 1 0 Zima 19 10,5 1 100 Proleće 10 30 2 100 Ukupno 66 15,2 5 80 Hinoloni Leto 44 6,8 6 0,0 15 20,0 18 38,9 6 0,0 3 100,0 Jesen 78 15,4 10 0,0 6 0,0 5 60,0 14 71,4 11 54,5 Zima 75 5,3 2 0,0 3 100,0 4 50,0 13 23,1 12 66,7 Proleće 39 20,5 10 10,0 10 50,0 9 55,6 13 46,2 14 57,2 Ukupno 236 11,5 28 3,6 34 32,4 36 47,3 13 69,2 46 41,3 40 62,5 11 0,0 G lik op ep tid i Vankomicin Leto 3 0 19 0 2 0 Jesen 5 0 5 0 6 0 Zima 1 0 4 0 7 0 Proleće 8 0 9 0 8 12,5 Ukupno 17 0 37 0 23 4,3 Teikoplanin Leto 2 0 19 0 Jesen 4 0 5 0 Zima 1 0 4 0 1 0 Proleće 6 0 9 0 Ukupno 13 0 37 0 1 0 Glikopeptidi Leto 5 0,0 38 0,0 2 0,0 Jesen 9 0,0 10 0,0 6 0,0 Zima 2 0,0 8 0,0 8 0,0 Proleće 14 0,0 18 0,0 8 12,5 Ukupno 30 0,0 74 0,0 24 4,1 Fu si da ni Fusidinska kis. Leto 32 0 19 36,9 Jesen 23 0 5 60 Zima 22 0 4 75 Proleće 29 0 9 11,1 Ukupno 106 0 37 37,8 # - broj izolata date bakterije testiranih na dati antibiotik. % R - prosečan procenat rezistencije pokazan od strane testiranih izolata. Prilog 8c Rezistencija na ispitivane antibiotike pokazana od strane 8 najčešćih bakterija izolovanih iz bolesničkog materijala na Klinici za hirurgiju IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.) – prema godišnjim dobima i ukupno Klase antibiotika Antibiotici Godišnje doba Escherichia coli Staphylococcus aureus Klebsiella pneumoniae Koag. negativni Staphylococcus spp Acinetobacter spp Pseudomonas aeruginusa Enterococcus spp Enterobacter spp # % R # % R # % R # % R # % R # % R # % R # % R P en ic ili ni Penicilin G Leto 18 94,4 26 80,8 19 31,6 1 0 Jesen 7 100 43 95,3 7 57,1 Zima 14 100 22 100 9 33,3 Proleće 16 81,2 11 100 11 54,5 Ukupno 55 92,7 102 93,1 46 41,3 1 0 Ampicilin Leto 22 77,3 18 94,4 14 100 26 80,8 19 31,6 18 94,4 Jesen 19 73,7 7 100 4 100 43 95,3 8 62,5 19 100 Zima 20 65 14 100 5 100 22 100 10 30 4 100 Proleće 21 52,4 16 81,2 7 100 11 100 1 100 15 53,3 1 100 Ukupno 82 67,1 55 92,7 30 100 102 93,3 1 100 52 42,3 42 97,6 Meticilin Leto 18 5,6 26 69,2 Jesen 7 0 43 65,1 Zima 14 7,1 22 54,5 Proleće 16 0 11 63,6 Ukupno 55 3,6 102 63,7 Penicilini Leto 22 77,3 54 64,8 14 100,0 78 76,9 38 31,6 19 89,4 Jesen 19 73,7 21 66,7 4 100,0 129 85,2 15 60,0 19 100,0 Zima 20 65,0 42 69,0 5 100,0 66 84,8 19 31,6 4 100,0 Proleće 21 52,4 48 54,1 7 100,0 33 87,9 1 100,0 26 53,8 1 100,0 Ukupno 82 67,1 165 63,0 30 100,0 306 83,4 1 100,0 98 41,8 43 95,3 B et a- la kt am i+ In hi bi to r Ampicilin/ sulbaktam Leto 4 50 1 0 1 0 2 50 Jesen 4 75 2 50 1 100 1 100 2 50 Zima 7 28,6 4 25 1 0 Proleće 3 33,3 2 100 1 0 Ukupno 18 44,4 3 33,3 7 57,2 1 100 6 33,3 Amoksicilin/ klavulanska kis. Leto 22 13,6 18 5,6 14 78,5 26 69,2 3 100 1 100 15 13,3 18 88,9 Jesen 18 33,4 7 0 3 66,7 43 65,1 1 100 5 20 19 100 Zima 20 15 14 7,1 5 40 22 54,5 1 100 7 0 4 75 Proleće 21 23,8 16 0 7 57,1 11 63,6 9 22,2 1 100 Ukupno 81 21 55 3,6 29 65,5 102 63,7 5 100 1 100 36 13,9 42 92,9 Piperacilin/ tazobaktam Leto 22 9 14 21,4 18 94,4 29 17,2 17 35,3 Jesen 18 22,3 4 25 11 81,8 12 16,7 1 100 19 26,4 Zima 19 0 5 60 6 100 4 0 4 25 Proleće 21 19 7 28,6 3 100 5 40 1 0 1 100 Ukupno 80 12,5 30 30 38 92,1 50 18 2 50 41 31,7 Beta-laktami+ Inhibitor Leto 48 14,5 18 5,6 29 48,2 26 69,2 22 90,9 30 20,0 17 17,6 35 62,9 Jesen 40 32,6 7 0,0 9 44,5 43 65,1 13 84,6 13 23,1 8 37,5 38 63,2 Zima 46 10,9 14 7,1 10 50,0 22 54,5 11 72,7 4 0,0 8 0,0 8 50,0 Proleće 45 22,2 16 0,0 14 42,9 11 63,6 5 100,0 5 40,0 11 18,2 2 100,0 Ukupno 179 19,6 55 3,6 62 46,8 102 63,7 50 88,0 52 21,2 44 18,2 83 62,7 P ar en te ra ln i c ef al os po rin i Ceftazidim Leto 17 58,8 8 12,5 13 84,6 26 69,2 18 55,6 29 48,2 17 64,7 Jesen 12 41,7 3 0 2 100 43 65,1 12 100 12 8,3 19 89,5 Zima 10 0 8 12,5 5 80 22 54,5 6 100 4 0 4 75 Proleće 15 40 10 0 5 60 11 63,6 3 100 5 60 1 100 Ukupno 54 38,9 29 6,9 25 80 102 63,7 39 79,5 50 36 41 78 Ceftriakson Leto 22 50 8 12,5 14 78,6 26 69,2 18 100 29 96,6 17 70,6 Jesen 18 38,9 3 0 4 50 43 65,1 11 100 11 100 19 89,5 Zima 18 16,7 8 12,5 5 80 22 54,5 6 100 4 100 4 75 Proleće 21 33,3 10 0 7 71,4 11 63,6 3 100 4 75 1 100 Ukupno 79 35,4 29 6,9 30 73,3 102 63,7 38 100 48 95,8 41 80,5 Cefalotin Leto Jesen Zima 3 100 Proleće Ukupno 3 100 Cefepim Leto 1 100 3 66,7 17 82,3 28 75 5 40 Jesen 1 100 11 90,9 10 70 3 100 Zima 5 100 4 0 1 100 Proleće 1 0 3 100 4 50 Ukupno 1 100 5 60 36 88,9 46 65,2 9 66,7 Parenteralni cefalosporini Leto 40 55,0 16 12,5 30 80,0 52 69,2 53 79,2 86 73,2 39 64,1 Jesen 30 40,0 6 0,0 7 71,4 86 65,1 34 97,1 33 57,6 41 90,3 Zima 28 10,7 16 12,5 10 80,0 44 54,5 17 100,0 12 33,3 12 83,3 Proleće 36 36,1 20 0,0 13 61,5 22 63,6 9 100,0 13 61,5 2 100,0 Ukupno 134 37,3 58 6,9 60 75,0 204 63,7 113 89,4 144 65,3 94 78,7 P er or al ni c ef al os po rin i Cefaklor Leto 21 66,6 18 5,6 14 85,7 26 69,2 17 100 Jesen 19 36,8 7 0 3 33,3 43 65,1 16 100 Zima 20 25 14 7,1 5 80 22 54,5 4 100 Proleće 21 33,3 16 0 5 80 11 63,6 1 100 Ukupno 81 40,7 55 3,6 27 77,8 102 63,7 38 100 Cefaleksin Leto 21 66,6 18 5,6 14 85,7 26 69,2 17 100 Jesen 19 36,8 7 0 4 50 43 65,1 16 100 Zima 20 25 14 7,1 5 80 22 54,5 4 100 Proleće 21 33,3 16 0 7 85,7 11 63,6 1 100 Ukupno 81 40,7 55 3,6 30 80 102 63,7 38 100 Cefiksim Leto 5 20 1 0 Jesen 6 33,3 2 0 Zima 8 37,5 Proleće 6 16,7 1 100 Ukupno 25 28 4 25 Peroralni cefalosporini Leto 47 61,6 36 5,6 29 82,7 52 69,2 34 100,0 Jesen 44 36,3 14 0,0 9 33,3 86 65,1 32 100,0 Zima 48 27,1 28 7,1 10 80,0 44 54,5 8 100,0 Proleće 48 31,2 32 0,0 13 84,6 22 63,6 2 100,0 Ukupno 187 39,0 110 3,6 61 75,4 204 63,7 76 100,0 M ak ro lid i Eritromicin Leto 18 5,6 26 73 1 0 16 81,2 1 0 Jesen 7 0 43 72,1 7 85,7 Zima 14 0 22 68,2 9 88,9 Proleće 16 0 11 81,8 11 90,9 Ukupno 55 1,8 102 72,6 43 86,1 1 0 Azitromicin Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Makrolidi Leto 18 5,6 26 73,0 1 0,0 16 81,2 1 0,0 Jesen 7 0,0 43 72,1 7 85,7 Zima 14 0,0 22 68,2 9 88,9 Proleće 16 0,0 11 81,8 11 90,9 Ukupno 55 1,8 102 72,6 43 86,1 1 0,0 In hi bi to ri si nt ez e fo la ta Trimetoprim/ sulfametoksazol Leto 22 54,5 18 0 14 85,7 26 53,8 17 82,4 28 100 17 52,9 Jesen 19 52,6 7 0 4 25 43 72,1 12 83,3 10 100 19 78,9 Zima 20 70 14 0 5 20 22 54,5 6 100 4 100 4 50 Proleće 21 38,1 16 0 7 71,4 11 36,4 3 66,7 1 100 1 100 Ukupno 82 53,7 55 0 30 63,3 102 59,8 38 84,2 43 100 41 65,9 Te tra ci kl in i Tetraciklin Leto 1 0 1 0 1 100 19 78,9 1 100 Jesen 9 33,3 Zima 10 100 Proleće 15 66,7 Ukupno 1 0 1 0 1 100 1 100 53 71,7 1 100 Fe ni ko li Hlaramfenikol Leto 1 100 1 100 16 25 1 0 Jesen 7 42,9 Zima 9 33,3 Proleće 11 45,5 Ukupno 1 100 1 100 43 34,9 1 0 A m in og lik oz id i Gentamicin Leto 22 54,5 8 12,5 14 78,6 26 69,2 18 94,4 29 55,1 17 58,8 Jesen 19 36,8 3 0 4 25 43 69,8 12 91,7 12 25 19 94,7 Zima 20 25 8 0 5 80 22 50 6 50 4 25 4 50 Proleće 21 33,3 10 0 7 71,4 11 63,6 3 100 5 40 1 100 Ukupno 82 37,8 29 3,4 30 70 102 64,7 39 87,2 50 44 41 75,6 Amikacin Leto 22 9 14 57,1 18 50 29 48,2 17 58,9 Jesen 18 11,1 3 0 12 50 12 8,3 16 18,8 Zima 19 10,6 5 60 6 100 4 25 4 25 Proleće 21 19,1 6 50 3 100 5 80 1 100 Ukupno 80 12,6 28 50 39 61,5 50 40 38 39,5 Aminoglikozidi Leto 44 31,8 8 12,5 28 67,9 26 69,2 36 72,2 58 51,7 34 58,9 Jesen 37 24,3 3 0,0 7 14,3 43 69,8 24 70,9 24 16,7 35 60,0 Zima 39 18,0 8 0,0 10 70,0 22 50,0 12 75,0 8 25,0 8 37,5 Proleće 42 26,2 10 0,0 13 61,5 11 63,6 6 100,0 10 60,0 2 100,0 Ukupno 162 25,4 29 3,4 58 60,3 102 64,7 78 74,4 100 42,0 79 58,2 Li nk oz am id i Klindamicin Leto 18 5,6 26 42,3 Jesen 7 0 43 41,8 Zima 14 0 22 50 Proleće 16 0 11 72,7 Ukupno 55 1,8 102 47,1 P en em i Meropenem Leto 22 0 14 0 18 44,5 29 62 2 50 17 0 Jesen 18 0 4 0 12 66,7 12 50 2 50 19 0 Zima 19 5,3 5 0 6 100 4 0 1 0 4 0 Proleće 21 0 7 0 3 100 5 0 1 0 1 0 Ukupno 80 1,2 30 0 39 64,1 50 48 6 33,3 41 0 Imipenem Leto 22 0 14 0 18 55,5 29 69 6 83,3 17 0 Jesen 18 0 4 0 12 66,7 12 50 6 83,3 19 0 Zima 19 5,3 5 0 6 100 4 0 4 75 4 0 Proleće 21 0 7 0 3 100 5 0 7 85,7 1 0 Ukupno 80 1,2 30 0 39 69,2 50 52 23 82,6 41 0 Ertapenem Leto 14 0 12 0 1 0 12 0 Jesen 12 0 10 0 Zima 10 0 4 0 2 0 Proleće 15 0 2 0 1 0 Ukupno 51 0 18 0 1 0 25 0 Penemi Leto 58 0,0 40 0,0 36 50,0 59 64,4 8 75,0 46 0,0 Jesen 48 0,0 8 0,0 24 66,7 24 50,0 8 75,0 48 0,0 Zima 48 4,2 14 0,0 12 100,0 8 0,0 5 60,0 10 0,0 Proleće 57 0,0 16 0,0 6 100,0 10 0,0 8 75,0 3 0,0 Ukupno 211 0,9 78 0,0 78 66,7 101 49,5 29 72,4 107 0,0 H in ol on i Ciprofloksacin Leto 22 9,1 8 0 14 50 26 57,7 17 100 29 3,4 19 89,5 17 17,7 Jesen 19 31,6 3 0 4 0 43 64,3 12 100 12 0 9 77,8 19 73,7 Zima 19 10,5 8 0 5 20 22 45,5 6 100 4 0 10 80 4 25 Proleće 21 23,8 10 0 7 0 11 54,5 3 100 5 20 15 80 1 100 Ukupno 81 18,5 29 0 30 26,7 101 57,4 38 100 50 4 53 83 41 46,4 Ofloksacin Leto 1 100 1 100 Jesen 1 0 Zima Proleće 1 0 Ukupno 1 100 3 33,3 Norfloksacin Leto 1 0 3 66,7 Jesen 2 0 1 0 2 50 Zima 5 0 1 0 Proleće 1 0 1 0 4 50 Ukupno 9 0 2 0 10 50 Pipemidna kis. Leto 5 20 1 0 Jesen 6 33,3 2 0 Zima 9 22,2 Proleće 6 33,3 1 100 Ukupno 26 26,9 4 25 Nalidinska kis. Leto 4 25 1 0 Jesen 7 14,3 2 0 Zima 9 22,2 Proleće 6 33,3 1 100 Ukupno 26 23,1 4 25 Hinoloni Leto 32 12,5 8 0,0 16 43,8 26 57,7 18 100,0 30 6,6 22 86,4 17 17,7 Jesen 34 26,5 3 0,0 8 0,0 43 64,3 12 100,0 14 0,0 11 72,7 19 73,7 Zima 42 14,3 8 0,0 5 20,0 22 45,5 6 100,0 4 0,0 11 72,7 4 25,0 Proleće 34 26,5 10 0,0 9 22,2 11 54,5 3 100,0 7 14,3 19 73,7 1 100,0 Ukupno 142 19,7 29 0,0 38 26,3 101 57,4 39 100,0 55 5,5 63 77,8 41 46,4 G lik op ep tid i Vankomicin Leto 8 0 26 0 19 0 1 0 Jesen 3 0 43 0 9 0 Zima 8 0 22 0 9 0 Proleće 10 0 11 0 15 0 Ukupno 29 0 102 0 52 0 1 0 Teikoplanin Leto 5 0 21 0 14 0 Jesen 3 0 43 0 7 0 Zima 8 0 22 0 9 0 Proleće 10 0 11 9,1 11 0 Ukupno 26 0 97 1 41 0 Glikopeptidi Leto 13 0,0 47 0,0 33 0,0 1 0,0 Jesen 6 0,0 86 0,0 16 0,0 Zima 16 0,0 44 0,0 18 0,0 Proleće 20 0,0 22 4,6 26 0,0 Ukupno 55 0,0 199 0,5 93 0,0 1 0,0 Fu si da ni Fusidinska kis. Leto 18 0 26 46,1 Jesen 7 0 43 53,5 Zima 14 0 22 18,2 Proleće 16 0 11 36,4 Ukupno 55 0 102 42,1 # - broj izolata date bakterije testiranih na dati antibiotik. % R - prosečan procenat rezistencije pokazan od strane testiranih izolata. Prilog 9 Rezistencija na ispitivane antibiotike pokazana od strane 8 najčešćih bakterija izolovanih iz bolesničkog materijala na Klinici za habilitaciju i rehabilitaciju IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.) – prema godišnjim dobima i ukupno Klase antibiotika Antibiotici Godišnje doba Escherichia coli Staphylococcus aureus Klebsiella pneumoniae Koag. negativni Staphylococcus spp Acinetobacter spp Proteus mirabilis Staphylococcus pyogenes Citrobacter spp # % R # % R # % R # % R # % R # % R # % R # % R P en ic ili ni Penicilin G Leto Jesen 2 100 1 100 Zima 1 0 Proleće 2 100 Ukupno 4 100 1 100 1 0 Ampicilin Leto 7 85,7 2 0 Jesen 5 60 2 100 1 100 2 100 1 100 Zima 1 0 1 100 Proleće 5 40 2 100 1 0 Ukupno 18 61,1 4 100 1 100 1 100 5 40 1 100 Meticilin Leto Jesen 2 0 1 0 Zima Proleće 2 50 Ukupno 4 25 1 0 Penicilini Leto 7 85,7 2 0,0 Jesen 5 60,0 6 66,7 3 66,7 2 100,0 1 100,0 Zima 1 0,0 1 100,0 1 0,0 Proleće 5 40,0 6 83,3 1 0,0 Ukupno 18 61,1 12 75,0 1 100,0 3 66,7 5 40,0 1 0,0 1 100,0 B et a- la kt am i+ In hi bi to r Ampicilin/ sulbaktam Leto 5 80 1 0 Jesen 3 66,7 1 100 1 100 Zima 1 0 1 0 Proleće 2 50 2 50 1 0 Ukupno 11 63,6 1 0 2 50 3 33,3 1 100 Amoksicilin/ klavulanska kis. Leto 7 71,4 2 0 Jesen 5 20 2 0 1 0 2 100 1 100 Zima 1 0 1 100 Proleće 5 20 2 50 1 0 Ukupno 18 38,9 4 25 1 100 1 0 5 40 1 100 Piperacilin/ tazobaktam Leto 7 71,4 3 100 1 0 Jesen 5 0 2 0 1 0 Zima 1 0 1 0 Proleće 4 0 2 100 1 0 Ukupno 17 29,4 1 0 5 100 4 0 1 0 Beta-laktami+ Inhibitor Leto 19 73,7 3 100,0 4 0,0 Jesen 13 23,1 2 0,0 1 0,0 5 60,0 3 66,7 Zima 3 0,0 3 33,3 Proleće 11 18,2 2 50,0 4 75,0 3 0,0 Ukupno 46 41,3 4 25,0 3 33,3 1 0,0 7 85,7 12 25,0 3 66,7 P ar en te ra ln i c ef al os po ri ni Ceftazidim Leto 2 100 3 100 1 0 Jesen 1 0 1 0 Zima Proleće 1 0 1 0 Ukupno 3 66,7 2 0 1 0 3 100 1 0 Ceftriakson Leto 7 71,4 3 100 2 0 Jesen 5 20 1 0 1 0 2 0 1 0 Zima 1 0 1 100 Proleće 4 25 1 0 1 0 Ukupno 17 41,2 2 0 1 100 1 0 3 100 5 0 1 0 Cefalotin Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Cefepim Leto 3 100 Jesen Zima Proleće 1 100 Ukupno 4 100 Parenteralni cefalosporini Leto 9 77,8 9 100,0 3 0,0 Jesen 5 20,0 2 0,0 2 0,0 2 0,0 1 0,0 Zima 1 0,0 1 100,0 Proleće 5 20,0 2 0,0 1 100,0 1 0,0 Ukupno 20 45,0 4 0,0 1 100,0 2 0,0 10 100,0 6 0,0 1 0,0 P er or al ni c ef al os po ri ni Cefaklor Leto 7 85,7 2 0 Jesen 5 60 2 0 1 0 2 100 1 100 Zima 1 0 1 100 Proleće 4 25 2 50 1 0 Ukupno 17 58,8 4 25 1 0 5 40 1 100 Cefaleksin Leto 7 85,7 2 0 Jesen 5 60 2 0 1 0 2 100 1 100 Zima 1 0 1 100 Proleće 5 20 2 50 1 0 Ukupno 18 55,6 4 25 1 100 1 0 5 40 1 100 Cefiksim Leto 5 60 1 0 Jesen 5 20 2 0 1 0 Zima 1 0 1 100 Proleće 3 33,3 1 0 Ukupno 14 35,7 1 100 4 0 1 0 Peroralni cefalosporini Leto 19 78,9 5 0,0 Jesen 15 46,7 4 0,0 2 0,0 6 66,7 3 66,7 Zima 3 0,0 3 100,0 Proleće 12 25,0 4 50,0 3 0,0 Ukupno 49 51,0 8 25,0 2 100,0 2 0,0 14 28,6 3 66,7 M ak ro lid i Eritromicin Leto Jesen 2 0 1 0 Zima 1 0 Proleće 2 50 Ukupno 4 25 1 0 1 0 Azitromicin Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Makrolidi Leto Jesen 2 0,0 1 0,0 Zima 1 0,0 Proleće 2 50,0 Ukupno 4 25,0 1 0,0 1 0,0 In hi bi to ri s in te ze fo la ta Trimetoprim/ sulfametoksazol Leto 7 71,4 3 33,3 2 0 Jesen 5 60 2 0 1 0 2 0 1 0 Zima 1 0 1 0 Proleće 5 40 2 0 2 100 1 100 Ukupno 18 55,6 4 0 1 0 5 100 5 20 1 0 Te tr ac ik lin i Tetraciklin Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Fe ni ko li Hlaramfenikol Leto Jesen Zima Proleće Ukupno A m in og lik oz id i Gentamicin Leto 7 71,4 3 100 2 0 Jesen 5 60 1 0 1 100 2 0 1 0 Zima 1 0 1 0 Proleće 5 0 2 0 2 100 1 0 Ukupno 18 44,4 3 0 1 0 1 100 5 100 5 0 1 0 Amikacin Leto 7 14,3 3 100 2 0 Jesen 4 0 2 0 1 0 Zima 1 0 1 0 Proleće 4 0 2 100 1 0 Ukupno 16 6,2 1 0 5 100 5 0 1 0 Aminoglikozidi Leto 14 42,9 6 100,0 4 0,0 Jesen 9 33,3 1 0,0 1 100,0 4 0,0 2 0,0 Zima 2 0,0 2 0,0 Ukupno 34 26,4 3 0,0 2 0,0 1 100,0 10 100,0 10 0,0 2 0,0 Li nk oz am id i Klindamicin Leto Jesen 2 0 1 0 Zima 1 0 Proleće 2 50 Ukupno 4 25 1 0 1 0 P en em i Meropenem Leto 7 0 3 66,7 1 0 Jesen 5 0 2 0 1 0 Zima 1 0 1 0 Proleće 4 0 2 100 1 0 Ukupno 17 0 1 0 5 80 4 0 1 0 Imipenem Leto 7 28,6 3 66,7 1 0 Jesen 5 0 2 0 1 0 Zima 1 0 1 0 Proleće 4 0 2 100 1 0 Ukupno 1 0 5 100 4 0 1 0 Ertapenem Leto 2 0 Jesen Zima Proleće 1 0 Ukupno 3 0 Penemi Leto 16 12,5 6 66,7 2 0,0 Jesen 10 0,0 4 0,0 2 0,0 Zima 2 0,0 2 0,0 Proleće 9 0,0 4 100,0 2 0,0 Ukupno 20 0,0 2 0,0 10 90,0 8 0,0 2 0,0 H in ol on i Ciprofloksacin Leto 7 71,4 3 100 2 0 Jesen 5 0 1 0 1 0 2 0 1 0 Zima 1 0 1 100 Proleće 5 0 2 0 2 100 1 0 Ukupno 18 27,6 3 0 1 100 1 0 5 100 5 0 1 0 Ofloksacin Leto 1 0 Jesen Zima Proleće Ukupno 1 0 Norfloksacin Leto Jesen 3 0 1 0 Zima Proleće Ukupno 3 0 1 0 Pipemidna kis. Leto 5 60 1 0 Jesen 5 0 2 0 1 0 Zima 1 0 1 100 Proleće 3 33,3 1 0 Ukupno 14 28,6 1 100 4 0 1 0 Nalidinska kis. Leto 5 60 1 0 Jesen 5 0 2 0 1 0 Zima 1 0 1 100 Proleće 3 33,3 1 0 Ukupno 14 28,6 1 100 4 0 1 0 Hinoloni Leto 17 64,7 3 100,0 5 0,0 Jesen 18 0,0 1 0,0 1 0,0 7 0,0 3 0,0 Zima 3 0,0 3 100,0 Proleće 11 18,2 2 0,0 2 100,0 3 0,0 Ukupno 49 26,5 3 0,0 3 100,0 1 0,0 5 100,0 15 0,0 3 0,0 G lik op ep tid i Vankomicin Leto Jesen 1 0 1 0 Zima Proleće 2 0 Ukupno 3 0 1 0 Teikoplanin Leto Jesen 1 0 1 0 Zima Proleće 2 0 Ukupno 3 0 1 0 Glikopeptidi Leto Jesen 2 0,0 2 0,0 Zima Proleće 4 0,0 Ukupno 6 0,0 2 0,0 Fu si da ni Fusidinska kis. Leto Jesen 2 0 1 0 Zima Proleće 2 0 Ukupno 4 0 1 0 # - broj izolata date bakterije testiranih na dati antibiotik. % R - prosečan procenat rezistencije pokazan od strane testiranih izolata. Prilog 10 Rezistencija na ispitivane antibiotike pokazana od strane najčešćih bakterija izolovanih iz uzoraka respiratornog trakta (eh + no + ba + ta + sp) na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.) – prema godišnjim dobima i ukupno Klase antibiotika Antibiotici Godišnje doba Staphylococcus aureus Acinetobacter spp Escherichia coli Pseudomonas aeruginosa Klebsiella pneumoniae Enterobacter spp # % R # % R # % R # % R # % R # % R P en ic ili ni Penicilin G Leto 46 91,3 Jesen 40 95 Zima 39 94,9 Proleće 42 100 Ukupno 167 95,2 Ampicilin Leto 46 91,3 19 94,7 24 100 21 100 Jesen 40 95 1 100 27 96,3 4 100 19 100 Zima 39 94,9 21 95,2 6 100 5 100 Proleće 42 100 18 94,4 29 100 6 100 Ukupno 167 95,2 1 100 85 95,3 63 100 51 100 Meticilin Leto 46 0 Jesen 40 0 Zima 39 2,6 Proleće 42 7,1 Ukupno 167 2,4 Penicilini Leto 138 60,9 19 94,7 24 100,0 21 100,0 Jesen 120 63,3 1 100,0 27 96,3 4 100,0 19 100,0 Zima 117 64,1 21 95,2 6 100,0 5 100,0 Proleće 126 69,0 18 94,4 29 100,0 6 100,0 Ukupno 501 64,3 1 100,0 85 95,3 63 100,0 51 100,0 B et a- la kt am i+ In hi bi to r Ampicilin/ sulbaktam Leto Jesen 1 0 Zima Proleće 2 50 1 100 3 100 Ukupno 3 33,3 1 100 3 100 Amoksicilin/ klavulanska kis. Leto 46 0 36 97,2 18 77,8 1 100 25 80 21 90,5 Jesen 40 0 36 97,2 25 12 1 100 4 50 20 95 Zima 39 2,6 3 66,7 20 5 6 50 4 75 Proleće 42 7,1 16 18,8 27 40,7 6 83,4 Ukupno 167 2,4 75 96 79 26,6 2 100 62 58 51 90,2 Piperacilin/ tazobaktam Leto 37 86,5 18 0 17 41,2 21 4,8 20 25 Jesen 39 94,9 25 0 30 70 4 0 20 45 Zima 40 75 19 10,5 9 0 6 50 4 0 Proleće 3 33,3 15 13,3 15 66,7 27 37 5 0 Ukupno 83 87,9 77 5,2 71 53,5 58 24,1 49 28,6 Beta-laktami+ Inhibitor Leto 46 0,0 73 91,8 36 38,9 18 44,5 46 45,7 41 58,5 Jesen 40 0,0 76 94,7 50 6,0 31 71,0 8 25,0 40 70,0 Zima 39 2,6 43 74,4 39 7,7 9 0,0 12 50,0 8 37,5 Proleće 42 7,1 5 40,0 32 18,8 18 72,3 54 38,9 11 45,5 Ukupno 167 2,4 161 90,7 157 16,6 76 56,6 120 41,6 100 60,0 P ar en te ra ln i c ef al os po ri ni Ceftazidim Leto 1 0 38 84,2 18 77,8 18 50 23 73,9 21 81 Jesen 1 0 41 100 25 92 31 64,5 3 66,7 20 90 Zima 4 75 19 94,7 11 0 6 83,3 5 20 Proleće 2 50 3 100 15 73,3 15 66,6 28 82,1 6 16,7 Ukupno 4 25 86 91,9 77 85,7 75 52 60 78,4 52 71,2 Ceftriakson Leto 1 0 38 97,4 18 94,5 15 93,3 23 78,3 21 81 Jesen 1 0 41 100 25 92 28 100 3 66,7 20 90 Zima 4 75 19 94,7 11 100 6 83,3 5 20 Proleće 2 50 3 100 15 73,3 15 100 28 82,1 6 16,7 Ukupno 4 25 86 97,7 77 89,6 69 98,6 60 80 52 71,2 Cefalotin Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Cefepim Leto 25 84 6 83,3 17 64,7 9 66,6 11 81,8 Jesen 20 100 12 91,7 26 73 3 66,7 10 70 Zima 1 100 1 100 4 0 2 100 Proleće 2 0 13 84,6 4 75 2 0 Ukupno 46 91,3 21 81 60 68,3 18 72,2 23 69,6 Parenteralni cefalosporini Leto 2 0,0 101 89,1 42 85,7 50 68,0 55 74,5 53 81,2 Jesen 2 0,0 102 100,0 62 91,9 85 78,8 9 66,7 50 86,0 Zima 9 77,8 39 94,8 26 42,3 14 85,7 10 20,0 Proleće 4 50,0 6 100,0 32 68,7 43 83,7 60 81,6 14 14,3 Ukupno 8 25,0 218 94,1 175 86,9 204 72,6 138 78,3 127 70,9 P er or al ni c ef al os po ri ni Cefaklor Leto 46 0 19 89,5 25 80 21 100 Jesen 40 0 1 100 27 92,6 4 75 19 100 Zima 39 2,6 21 85,7 6 83,3 5 80 Proleće 41 7,3 16 75 25 80 5 100 Ukupno 166 2,4 1 100 83 86,7 60 80 50 98 Cefaleksin Leto 46 0 19 89,5 24 79,2 21 100 Jesen 40 0 1 100 27 92,6 4 75 19 100 Zima 39 2,6 21 85,7 6 83,3 5 80 Proleće 41 7,3 18 72,2 29 82,8 6 100 Ukupno 166 2,4 1 100 85 85,9 63 81 51 98 Cefiksim Leto 1 100 Jesen Zima Proleće 1 0 Ukupno 1 0 1 100 Peroralni cefalosporini Leto 92 0,0 1 100,0 38 89,5 49 79,6 42 100,0 Jesen 80 0,0 2 100,0 54 92,6 8 75,0 38 100,0 Zima 78 2,6 42 85,7 12 83,3 10 80,0 Proleće 83 7,2 34 73,5 54 81,5 11 100,0 Ukupno 333 2,4 3 100,0 168 86,3 123 80,5 101 98,0 M ak ro lid i Eritromicin Leto 46 8,7 Jesen 40 10 Zima 39 5,3 Proleće 42 7,1 Ukupno 166 7,8 Azitromicin Leto Jesen Zima Proleće 1 0 Ukupno 1 0 Makrolidi Leto 46 8,7 Jesen 40 10,0 Zima 39 5,3 Proleće 43 6,9 Ukupno 167 7,8 In hi bi to ri si nt ez e fo la ta Trimetoprim/ sulfametoksazol Leto 46 0 36 88,9 19 89,5 14 100 25 68 21 14,3 Jesen 40 0 41 91,2 26 88,5 31 100 4 25 20 75 Zima 39 0 4 75 21 95,2 10 100 6 0 5 20 Proleće 42 0 3 66,7 17 64,7 15 100 28 17,9 6 0 Ukupno 167 0 84 88,1 83 85,5 70 100 63 36,5 52 36,5 Te tr ac ik lin i Tetraciklin Leto Jesen Zima 1 0 Proleće 1 100 Ukupno 2 50 Fe ni ko li Hlaramfenikol Leto Jesen Zima Proleće 2 0 Ukupno 2 0 A m in og lik oz id i Gentamicin Leto 2 0 37 94,6 19 89,5 18 83,3 25 72 21 76,2 Jesen 1 0 41 100 27 92,6 31 70,9 4 75 20 100 Zima 1 0 4 50 21 90,5 11 45,5 6 83,3 5 20 Proleće 3 33,3 3 66,7 18 66,7 15 73,3 29 68,9 6 16,7 Ukupno 7 14,3 85 94,1 85 85,9 75 70,7 64 71,9 52 73,1 Amikacin Leto 36 61,1 18 27,8 17 53 20 80 21 76,2 Jesen 41 85,4 26 23 31 64,5 4 50 20 60 Zima 4 75 19 63,2 11 9,1 6 33,4 4 25 Proleće 3 100 15 20 15 46,7 27 18,5 4 25 Ukupno 84 75 78 33,4 74 50 57 43,8 49 61,2 Aminoglikozidi Leto 2 0,0 73 78,1 37 59,5 35 68,6 45 75,6 42 76,2 Jesen 1 0,0 82 92,7 53 58,5 62 67,7 8 62,5 40 80,0 Zima 1 0,0 8 62,5 40 77,5 22 27,3 12 58,4 9 22,2 Proleće 3 33,3 6 83,4 33 45,5 30 60,0 56 44,6 10 20,0 Ukupno 7 14,3 169 84,6 163 60,8 149 60,4 121 58,7 101 67,3 Li nk oz am id i Klindamicin Leto 46 2,2 Jesen 40 7,5 Zima 39 2,6 1 100 Proleće 42 7,1 Ukupno 166 4,8 1 100 P en em i Meropenem Leto 38 39,5 18 0 18 50 21 0 21 0 Jesen 41 26,8 25 0 31 74,2 4 0 20 0 Zima 4 50 19 0 11 0 6 0 4 0 Proleće 3 33,3 15 0 15 53,3 27 0 5 0 Ukupno 86 33,7 77 0 75 53,3 58 0 50 0 Imipenem Leto 38 44,7 18 0 18 55,6 21 0 21 0 Jesen 41 36,6 25 4 31 74,2 4 0 20 0 Zima 4 50 19 0 10 30 6 0 4 0 Proleće 3 33,3 15 0 15 60 27 0 5 0 Ukupno 86 40,7 77 1,3 74 60,8 58 0 50 0 Ertapenem Leto 1 0 1 0 Jesen 1 0 Zima Proleće Ukupno 1 0 2 0 Penemi Leto 76 42,1 37 0,0 36 52,8 42 0,0 43 0,0 Jesen 82 31,7 50 2,0 62 74,2 8 0,0 41 0,0 Zima 8 50,0 38 0,0 21 14,3 12 0,0 8 0,0 Proleće 6 33,3 30 0,0 30 56,7 54 0,0 10 0,0 Ukupno 172 37,2 155 0,6 149 57,0 116 0,0 102 0,0 H in ol on i Ciprofloksacin Leto 1 0 37 91,9 19 0 18 33,3 25 12 21 9,5 Jesen 1 0 41 95,1 27 0 30 60 4 0 20 40 Zima 4 75 20 0 11 0 6 0 5 0 Proleće 2 50 2 50 18 5,6 14 42,9 29 3,4 6 0 Ukupno 4 25 84 91,7 84 1,2 73 41,1 64 6,3 52 19,3 Ofloksacin Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Norfloksacin Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Pipemidna kis. Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Nalidinska kis. Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Hinoloni Leto 1 0,0 37 91,9 19 0,0 18 33,3 25 12,0 21 9,5 Jesen 1 0,0 41 95,1 27 0,0 30 60,0 4 0,0 20 40,0 Zima 4 75,0 20 0,0 11 0,0 6 0,0 5 0,0 Proleće 2 50,0 2 50,0 18 5,6 14 42,9 29 3,4 6 0,0 Ukupno 4 25,0 84 91,7 84 1,2 73 41,1 64 6,3 52 19,3 G lik op ep tid i Vankomicin Leto 1 0 Jesen 1 0 Zima Proleće 3 0 Ukupno 5 0 Teikoplanin Leto 1 0 Jesen 1 0 Zima Proleće 2 0 Ukupno 4 0 Glikopeptidi Leto 2 0,0 Jesen 2 0,0 Zima Proleće 5 0,0 Ukupno 9 0,0 Fu si da ni Fusidinska kis. Leto 46 0 Jesen 40 0 Zima 39 0 Proleće 42 0 Ukupno 167 0 # - broj izolata date bakterije testiranih na dati antibiotik. % R - prosečan procenat rezistencije pokazan od strane testiranih izolata. Prilog 11a Rezistencija na ispitivane antibiotike pokazana od strane najčešćih bakterija izolovanih iz uzoraka urina (ur) na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.) – prema godišnjim dobima i ukupno Klase antibiotika Antibiotici Godišnje doba Escherichia coli Enterococcus spp Klebsiella pneu- moniae Proteus mirabilis Pseudomonas aeruginosa Citrobacter freundi # % R # % R # % R # % R # % R # % R P en ic ili ni Penicilin G Leto 8 50 Jesen 1 100 Zima 1 100 Proleće Ukupno 10 60 Ampicilin Leto 73 79,5 9 44,4 10 100 10 20 1 100 2 50 Jesen 102 72,5 13 53,8 8 87,5 7 85,7 2 100 Zima 67 71,6 12 33,3 7 100 7 57,6 2 100 Proleće 67 68,7 16 18,8 13 100 10 30 1 100 Ukupno 309 73,1 50 36 38 97,4 34 44,1 1 100 7 85,7 Meticilin Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Penicilini Leto 73 79,5 17 47,0 10 100,0 10 20,0 1 100,0 2 50,0 Jesen 102 72,5 14 57,1 8 87,5 7 85,7 2 100,0 Zima 67 71,6 13 38,4 7 100,0 7 57,6 2 100,0 Proleće 67 68,7 16 18,8 13 100,0 10 30,0 1 100,0 Ukupno 309 73,1 60 40,0 38 97,4 34 44,1 1 100,0 7 85,7 B et a- la kt am i+ In hi bi to r Ampicilin/ sulbaktam Leto 58 72,4 3 33,3 7 85,7 8 0 3 100 2 50 Jesen 73 75,4 9 55,6 6 66,7 3 66,7 1 100 2 100 Zima 57 45,6 11 27,3 6 33,3 7 0 2 100 Proleće 39 41,1 8 0 6 83,3 5 0 Ukupno 227 61,3 31 29 25 68 23 8,7 4 100 6 83,3 Amoksicilin/ klavu- lanska kis. Leto 62 29 9 44,4 10 80 8 12,5 1 100 1 100 Jesen 94 23,4 13 46,2 6 0 7 28,6 2 50 Zima 66 19,7 12 25 7 28,6 7 28,6 2 100 Proleće 67 16,4 16 18,8 13 61,5 10 10 1 100 Ukupno 289 22,2 50 32 36 50 32 18,8 1 100 6 83,3 Piperacilin/ tazobaktam Leto 60 6,7 1 0 10 20 9 0 5 20 2 0 Jesen 92 4,4 3 66,7 7 0 7 0 8 12,5 2 0 Zima 67 1,5 7 28,6 7 14,3 7 0 2 50 2 0 Proleće 67 4,5 6 0 14 28,6 10 0 3 33,3 1 0 Ukupno 286 4,2 17 23,5 38 18,4 33 0 18 22,2 7 0 Beta-laktami+Inhibitor Leto 180 35,6 13 38,4 27 59,3 25 4,0 9 55,6 5 40,0 Jesen 259 31,3 25 52,0 19 21,1 17 23,5 9 22,2 6 50,0 Zima 190 21,1 30 26,7 20 25,0 21 9,5 2 50,0 6 66,7 Proleće 173 17,4 30 10,0 33 51,5 25 4,0 3 33,3 2 50,0 Ukupno 802 26,8 98 29,6 99 42,4 88 9,1 23 39,1 19 52,6 P ar en te ra ln i c ef al os po ri ni Ceftazidim Leto 4 100 Jesen 6 16,7 Zima 2 0 Proleće 2 50 Ukupno 14 42,9 Ceftriakson Leto 63 46 10 60 9 0 2 50 2 0 Jesen 93 39,8 7 28,6 7 0 1 0 2 50 Zima 66 39,4 7 42,9 7 0 2 50 Proleće 67 43,3 13 61,5 10 0 1 100 Ukupno 289 41,9 37 51,4 33 0 3 33,3 7 42,9 Cefalotin Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Cefepim Leto 3 0 Jesen 7 57,1 Zima 2 100 Proleće 2 50 Ukupno 14 50 Parenteralni cefalosporini Leto 63 46,0 10 60,0 9 0,0 9 55,6 2 0,0 Jesen 93 39,8 7 28,6 7 0,0 14 35,7 2 50,0 Zima 66 39,4 7 42,9 7 0,0 4 50,0 2 50,0 Proleće 67 43,3 13 61,5 10 0,0 4 50,0 1 100,0 Ukupno 289 41,9 37 51,4 33 0,0 31 45,2 7 42,9 P er or al ni c ef al os po ri ni Cefaklor Leto 72 57 10 80 10 10 1 100 2 100 Jesen 101 52,5 8 25 7 28,6 2 100 Zima 66 62,1 7 57,1 7 28,6 2 100 Proleće 67 50,8 14 71,4 10 30 1 100 Ukupno 306 55,2 39 61,5 34 23,5 1 100 7 100 Cefaleksin Leto 72 57 10 80 10 10 1 100 2 100 Jesen 101 54,5 8 25 7 28,6 2 100 Zima 66 62,1 7 57,1 7 28,6 2 100 Proleće 67 50,8 14 71,4 10 30 1 100 Ukupno 306 55,8 39 61,5 34 23,5 1 100 7 100 Cefiksim Leto 63 42,9 10 60 9 0 2 50 2 0 Jesen 94 39,4 7 28,6 7 0 1 0 2 50 Zima 66 39,4 7 42,9 7 0 2 50 Proleće 67 41,8 13 61,5 10 10 1 100 Ukupno 290 40,7 37 51,4 33 3 3 33,3 7 42,9 Peroralni cefalosporini Leto 207 52,7 30 73,3 29 6,9 4 75,0 6 66,7 Jesen 296 49,0 23 26,1 21 19,1 1 0,0 6 83,3 Zima 198 54,5 21 52,4 21 19,1 6 83,3 Proleće 201 47,8 41 68,3 30 23,3 3 100,0 Ukupno 902 50,7 115 58,3 101 16,8 5 60,0 21 81,0 M ak ro lid i Eritromicin Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Azitromicin Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Makrolidi Leto Jesen Zima Proleće Ukupno In hi bi to ri s in te ze fo la ta Trimetoprim/ sulfametoksazol Leto 73 56,2 10 50 10 0 2 100 2 0 Jesen 102 59,8 8 12,5 7 28,6 2 0 Zima 67 46,3 7 57,1 7 14,3 2 50 Proleće 66 53 14 42,9 10 30 1 100 Ukupno 308 54,5 39 41 34 17,6 2 100 7 28,6 Te tr ac ik lin i Tetraciklin Leto 9 77,8 1 100 Jesen 13 53,8 Zima 12 58,3 Proleće 16 75 Ukupno 50 66 1 100 Fe ni ko li Hlaramfenikol Leto Jesen Zima Proleće Ukupno A m in og lik oz id i Gentamicin Leto 73 52,1 10 50 10 0 5 40 2 0 Jesen 102 51 8 25 7 28,6 7 28,6 2 50 Zima 67 52,2 7 42,9 7 14,3 2 50 2 50 Proleće 67 41,8 14 57,1 10 0 3 66,7 1 100 Ukupno 309 49,5 39 46,2 34 8,8 17 41,2 7 42,9 Amikacin Leto 63 12,7 10 40 9 0 4 50 2 0 Jesen 92 8,7 7 0 7 0 8 37,5 2 50 Zima 63 15,9 7 28,6 6 0 2 0 1 0 Proleće 65 4,6 14 35,7 10 0 3 66,7 1 100 Ukupno 283 10,3 38 28,3 32 0 17 41,2 6 33,3 Aminoglikozidi Leto 136 33,8 20 45,0 19 0,0 9 44,4 4 0,0 Jesen 194 30,9 15 13,3 14 14,3 15 33,3 4 50,0 Zima 130 34,6 14 35,8 13 7,7 4 25,0 3 33,3 Proleće 132 23,5 28 46,4 20 0,0 6 66,7 2 100,0 Ukupno 592 30,8 77 37,4 66 4,5 34 41,2 13 38,5 Li nk oz am id i Klindamicin Leto Jesen Zima Proleće Ukupno P en em i Meropenem Leto 63 0 5 20 10 0 9 0 5 20 2 0 Jesen 94 0 12 50 7 0 7 0 8 12,5 2 0 Zima 67 1,5 10 30 7 0 7 0 2 0 2 0 Proleće 67 0 9 0 14 0 10 0 3 0 1 0 Ukupno 291 0,3 36 27,8 38 0 33 0 18 11,1 7 0 Imipenem Leto 63 3,2 5 20 10 0 9 0 5 20 2 0 Jesen 94 0 13 53,8 7 0 7 0 8 12,5 2 0 Zima 67 1,5 11 36,4 7 0 7 0 2 0 2 0 Proleće 67 0 9 0 14 0 10 0 3 0 1 0 Ukupno 291 1 38 31,6 38 0 33 0 18 11,1 7 0 Ertapenem Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Penemi Leto 126 1,6 10 20,0 20 0,0 18 0,0 10 20,0 4 0,0 Jesen 188 0,0 25 52,0 14 0,0 14 0,0 16 12,5 4 0,0 Zima 134 1,5 21 33,4 14 0,0 14 0,0 4 0,0 4 0,0 Proleće 134 0,0 18 0,0 28 0,0 20 0,0 6 0,0 2 0,0 Ukupno 582 0,7 74 29,8 76 0,0 66 0,0 36 11,1 14 0,0 H in ol on i Ciprofloksacin Leto 73 6,8 9 77,8 10 0 10 0 5 0 2 0 Jesen 102 5,9 13 61,5 8 12,5 7 0 8 37,5 2 0 Zima 67 4,5 12 50 7 42,9 7 0 2 50 2 0 Proleće 67 6 16 37,5 14 7,1 10 10 3 33,3 1 0 Ukupno 309 5,8 50 54 39 12,8 34 2,9 18 27,8 7 0 Ofloksacin Leto 3 33,3 Jesen 6 33,3 Zima 2 50 Proleće 2 0 Ukupno 13 30,8 Norfloksacin Leto 1 0 9 77,8 3 33,3 Jesen 32 3,1 12 58,3 3 33,3 3 0 6 33,3 1 0 Zima 52 1,9 12 50 4 25 4 0 2 50 2 0 Proleće 10 0 16 37,5 1 0 1 0 2 0 Ukupno 95 2,1 49 53 8 25 8 0 13 30,8 3 0 Pipemidna kis. Leto 73 13,7 10 60 10 0 1 100 2 0 Jesen 101 7,9 8 12,5 7 0 2 0 Zima 67 9 7 57,1 7 14,3 2 0 Proleće 67 14,9 14 42,8 10 30 1 0 Ukupno 308 11 39 43,6 34 11,8 1 100 7 0 Nalidinska kis. Leto 72 13,9 10 50 10 0 1 100 2 0 Jesen 102 6,9 8 12,5 7 0 2 0 Zima 67 9 7 57,1 7 14,3 2 0 Proleće 67 14,9 14 42,8 10 30 1 0 Ukupno 308 10,7 39 41 34 11,8 1 100 7 0 Hinoloni Leto 219 11,4 18 77,8 30 36,7 30 0,0 13 30,8 6 0,0 Jesen 337 6,5 25 60,0 27 14,8 24 0,0 20 35,0 7 0,0 Zima 253 6,3 24 50,0 25 48,0 25 8,0 6 50,0 8 0,0 Proleće 211 11,4 32 37,5 43 30,2 31 22,6 7 14,3 3 0,0 Ukupno 1020 8,5 99 53,5 125 32,0 110 8,2 46 32,6 24 0,0 G lik op ep tid i Vankomicin Leto 9 0 Jesen 13 0 Zima 11 0 Proleće 16 6,2 Ukupno 49 2 Teikoplanin Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Glikopeptidi Leto 9 0,0 Jesen 13 0,0 Zima 11 0,0 Proleće 16 6,2 Ukupno 49 2,0 Fu si da ni Fusidinska kis. Leto Jesen Zima Proleće Ukupno # - broj izolata date bakterije testiranih na dati antibiotik. % R - prosečan procenat rezistencije pokazan od strane testiranih izolata. Prilog 11b Prilog 11c Rezistencija na ispitivane antibiotike pokazana od strane najčešćih bakterija izolovanih iz uzoraka briseva (wd + us + mu + ud + va + ul + as + fi) na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.) – prema godišnjim dobima i ukupno Klase antibiotika Antibiotici Godišnje doba Escherichia coli Staphylococcus aureus Acinetobacter spp Enterococcus spp Klebsiella pneumoniae Enterobacter spp # % R # % R # % R # % R # % R # % R P en ic ili ni Penicilin G Leto 12 100 6 16,7 Jesen 9 100 3 33,3 Zima 11 100 1 0 Proleće 8 100 4 0 Ukupno 40 100 14 14,3 Ampicilin Leto 18 66,7 12 100 6 16,7 10 100 5 100 Jesen 6 83,3 9 100 2 50 1 100 2 100 Zima 5 80 11 100 1 0 Proleće 13 46,2 8 100 4 0 3 100 1 100 Ukupno 42 64,3 40 100 13 15,4 14 100 8 100 Meticilin Leto 12 16,7 Jesen 9 0 Zima 11 9,1 Proleće 8 0 Ukupno 40 7,5 Penicilini Leto 18 66,7 36 72,2 12 16,7 10 100,0 5 100,0 Jesen 6 83,3 27 66,7 5 40,0 1 100,0 2 100,0 Zima 5 80,0 33 69,7 2 0,0 Proleće 13 46,2 24 66,7 8 0,0 3 100,0 1 100,0 Ukupno 42 64,3 120 69,2 27 14,8 14 100,0 8 100,0 B et a- la kt am i+ In hi bi to r Ampicilin/ sulbaktam Leto Jesen Zima 1 100 Proleće Ukupno 1 100 Amoksicilin/ klavulanska kis. Leto 18 22,2 12 16,7 5 0 10 90 5 100 Jesen 16 33,4 9 0 2 0 1 100 2 100 Zima 5 0 11 9,1 1 0 Proleće 13 30,8 8 0 4 0 3 100 1 100 Ukupno 42 23,8 40 7,5 12 0 14 92,9 8 100 Piperacilin/ tazobaktam Leto 18 11,1 17 94,1 10 80 5 20 Jesen 16 33,3 3 100 2 0 Zima 3 0 1 100 Proleće 11 18,2 1 0 3 66,6 1 0 Ukupno 38 15,8 22 90,9 13 76,7 8 12,5 Beta-laktami+ Inhibitor Leto 36 16,7 12 16,7 17 94,1 5 0,0 20 85,0 10 60,0 Jesen 32 33,4 9 0,0 3 100,0 2 0,0 1 100,0 4 50,0 Zima 8 0,0 11 9,1 2 100,0 1 0,0 Proleće 24 25,0 8 0,0 1 0,0 4 0,0 6 83,3 2 50,0 Ukupno 80 20,0 40 7,5 23 91,3 12 0,0 27 85,1 16 56,3 P ar en te ra ln i c ef al os po ri ni Ceftazidim Leto 18 50 12 16,7 17 100 10 90 5 80 Jesen 6 66,7 9 0 3 100 1 0 2 0 Zima 5 0 11 9,1 1 100 Proleće 13 38,5 8 0 1 100 3 66,7 1 0 Ukupno 42 42,9 40 7,5 22 100 14 78,6 8 50 Ceftriakson Leto 18 50 12 16,7 17 100 10 90 5 80 Jesen 6 66,7 9 0 3 100 1 100 2 0 Zima 5 0 11 9,1 1 100 Proleće 13 38,5 8 0 1 100 3 66,7 1 0 Ukupno 42 42,9 40 7,5 22 100 14 85,7 8 50 Cefalotin Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Cefepim Leto 17 100 2 50 Jesen 3 66,7 Zima 1 100 Proleće 1 0 Ukupno 22 90,9 2 50 Parenteralni cefalosporini Leto 36 50,0 24 16,7 51 100,0 20 90,0 12 75,0 Jesen 12 66,7 18 0,0 9 88,9 2 50,0 4 0,0 Zima 10 0,0 22 9,1 3 100,0 Proleće 26 38,5 16 0,0 3 66,7 6 66,7 2 0,0 Ukupno 84 42,9 80 7,5 66 97,0 28 82,2 18 50,0 P er or al ni c ef al os po ri ni Cefaklor Leto 18 72,3 12 16,7 10 100 5 100 Jesen 6 66,7 9 0 1 100 2 100 Zima 5 20 11 9,1 Proleće 13 38,5 8 0 3 66,7 1 100 Ukupno 42 54,7 40 7,5 14 92,9 8 100 Cefaleksin Leto 18 72,3 12 16,7 10 100 5 100 Jesen 6 66,7 9 0 1 100 2 100 Zima 5 20 11 9,1 Proleće 13 38,5 8 0 3 66,7 1 100 Ukupno 42 54,7 40 7,5 14 92,9 8 100 Cefiksim Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Peroralni cefalosporini Leto 36 72,3 24 16,7 20 100,0 10 100,0 Jesen 12 66,7 18 0,0 2 100,0 4 100,0 Zima 10 20,0 22 9,1 Proleće 26 38,5 16 0,0 6 66,7 2 100,0 Ukupno 84 54,7 80 7,5 28 92,9 16 100,0 M ak ro lid i Eritromicin Leto 12 8,3 6 83,3 Jesen 9 0 3 100 Zima 11 0 1 100 Proleće 8 25 4 75 Ukupno 40 7,5 14 85,7 Azitromicin Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Makrolidi Leto 12 8,3 6 83,3 Jesen 9 0,0 3 100,0 Zima 11 0,0 1 100,0 Proleće 8 25,0 4 75,0 Ukupno 40 7,5 14 85,7 In hi bi to ri s in te ze fo la ta Trimetoprim/ sulfametoksazol Leto 18 55,6 12 0 17 88,2 10 90 5 20 Jesen 6 83,3 9 0 3 66,7 1 0 2 0 Zima 5 60 11 0 1 100 Proleće 13 23,1 8 0 1 0 3 33,3 1 0 Ukupno 42 50 40 0 22 81,8 14 71,4 8 12,5 Te tr ac ik lin i Tetraciklin Leto 4 50 6 16,7 2 100 6 100 Jesen 1 0 4 0 3 33,3 1 100 Zima 3 0 1 100 Proleće 1 100 1 0 4 75 1 0 Ukupno 6 60 14 7,1 2 100 14 78,6 2 50 Fe ni ko li Hlaramfenikol Leto 4 75 5 0 2 100 6 16,7 Jesen 1 100 4 0 3 33,3 1 0 Zima 3 0 1 100 Proleće 1 0 1 100 4 50 1 0 Ukupno 6 66,7 13 7,5 2 100 14 35,7 2 0 A m in og lik oz id i Gentamicin Leto 18 61,1 13 7,7 17 94,1 10 90 5 80 Jesen 6 83,3 9 22,2 3 66,7 1 0 2 0 Zima 5 0 11 0 1 100 Proleće 13 38,5 8 0 1 0 3 66,7 1 0 Ukupno 42 50 41 7,3 22 86,7 14 78,6 8 50 Amikacin Leto 18 5,6 17 47,1 10 70 5 80 Jesen 6 16,7 3 100 1 0 2 0 Zima 4 0 1 100 Proleće 11 30,8 1 100 3 33,3 1 0 Ukupno 41 14,7 22 59 14 57,1 8 50 Aminoglikozidi Leto 36 33,4 13 7,7 34 70,6 20 80,0 10 80,0 Jesen 12 50,0 9 22,2 6 83,4 2 0,0 4 0,0 Zima 9 0,0 11 0,0 2 100,0 Proleće 24 35,0 8 0,0 2 50,0 6 50,0 2 0,0 Ukupno 83 32,6 41 7,3 44 72,9 28 67,9 16 50,0 Li nk oz am id i Klindamicin Leto 12 8,3 Jesen 9 0 Zima 11 0 Proleće 8 25 Ukupno 40 7,5 P en em i Meropenem Leto 18 0 17 17,6 10 0 5 0 Jesen 6 0 3 66,7 2 0 Zima 3 0 1 100 Proleće 11 0 1 0 3 0 1 0 Ukupno 38 0 22 27,2 13 0 8 0 Imipenem Leto 18 0 17 17,6 1 100 10 0 5 0 Jesen 6 0 3 66,7 1 100 2 0 Zima 3 0 1 100 Proleće 11 0 1 0 3 0 1 0 Ukupno 38 0 22 27,3 2 100 13 0 8 0 Ertapenem Leto 18 0 10 10 4 0 Jesen 6 0 2 0 Zima 3 0 Proleće 11 0 3 0 1 0 Ukupno 37 0 13 7,7 7 0 Penemi Leto 54 0,0 34 17,6 1 100,0 30 3,3 14 0,0 Jesen 18 0,0 6 66,7 1 100,0 6 0,0 Zima 9 0,0 2 100,0 Proleće 33 0,0 2 0,0 9 0,0 3 0,0 Ukupno 113 0,0 44 27,3 2 100,0 39 2,6 23 0,0 H in ol on i Ciprofloksacin Leto 18 16,7 13 0 17 100 6 100 10 20 5 20 Jesen 6 33,3 9 0 3 100 3 66,7 1 0 2 0 Zima 5 0 11 0 1 100 1 100 Proleće 13 30,8 8 0 1 100 4 50 3 0 1 0 Ukupno 42 21,4 41 0 22 100 14 78,6 14 14,3 8 12,5 Ofloksacin Leto 4 0 5 0 2 100 1 0 Jesen 1 0 4 0 1 0 1 0 Zima 2 0 3 0 Proleće 3 0 1 0 1 0 Ukupno 10 0 13 0 2 100 1 0 3 0 Norfloksacin Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Pipemidna kis. Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Nalidinska kis. Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Hinoloni Leto 22 13,7 18 0,0 19 100,0 6 100,0 10 20,0 6 16,7 Jesen 7 28,5 13 0,0 3 100,0 3 66,7 2 0,0 3 0,0 Zima 7 0,0 14 0,0 1 100,0 1 100,0 Proleće 16 25,0 9 0,0 1 100,0 4 50,0 3 0,0 2 0,0 Ukupno 52 17,3 54 0,0 24 100,0 14 78,6 15 13,3 11 9,1 G lik op ep tid i Vankomicin Leto 12 0 6 0 Jesen 9 0 3 0 Zima 11 0 1 0 Proleće 8 0 4 0 Ukupno 40 0 14 0 Teikoplanin Leto 5 0 4 0 Jesen 9 0 2 0 Zima 11 0 1 0 Proleće 8 0 2 0 Ukupno 33 0 9 0 Glikopeptidi Leto 17 0,0 10 0,0 Jesen 18 0,0 5 0,0 Zima 22 0,0 2 0,0 Proleće 16 0,0 6 0,0 Ukupno 73 0,0 23 0,0 Fu si da ni Fusidinska kis. Leto 12 0 Jesen 9 0 Zima 11 0 Proleće 8 0 Ukupno 40 0 # - broj izolata date bakterije testiranih na dati antibiotik. % R - prosečan procenat rezistencije pokazan od strane testiranih izolata. Rezistencija na ispitivane antibiotike pokazana od strane najčešćih bakterija izolovanih iz uzoraka briseva (wd + us + mu + ud + va + ul + as + fi) na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.) – prema godišnjim dobima i ukupno Klase antibiotika Antibiotici Godišnje doba Escherichia coli Staphylococcus aureus Acinetobacter spp Enterococcus spp Klebsiella pneumoniae Enterobacter spp # % R # % R # % R # % R # % R # % R P en ic ili ni Penicilin G Leto 12 100 6 16,7 Jesen 9 100 3 33,3 Zima 11 100 1 0 Proleće 8 100 4 0 Ukupno 40 100 14 14,3 Ampicilin Leto 18 66,7 12 100 6 16,7 10 100 5 100 Jesen 6 83,3 9 100 2 50 1 100 2 100 Zima 5 80 11 100 1 0 Proleće 13 46,2 8 100 4 0 3 100 1 100 Ukupno 42 64,3 40 100 13 15,4 14 100 8 100 Meticilin Leto 12 16,7 Jesen 9 0 Zima 11 9,1 Proleće 8 0 Ukupno 40 7,5 Penicilini Leto 18 66,7 36 72,2 12 16,7 10 100,0 5 100,0 Jesen 6 83,3 27 66,7 5 40,0 1 100,0 2 100,0 Zima 5 80,0 33 69,7 2 0,0 Proleće 13 46,2 24 66,7 8 0,0 3 100,0 1 100,0 Ukupno 42 64,3 120 69,2 27 14,8 14 100,0 8 100,0 B et a- la kt am i+ In hi bi to r Ampicilin/ sulbaktam Leto Jesen Zima 1 100 Proleće Ukupno 1 100 Amoksicilin/ klavulanska kis. Leto 18 22,2 12 16,7 5 0 10 90 5 100 Jesen 16 33,4 9 0 2 0 1 100 2 100 Zima 5 0 11 9,1 1 0 Proleće 13 30,8 8 0 4 0 3 100 1 100 Ukupno 42 23,8 40 7,5 12 0 14 92,9 8 100 Piperacilin/ tazobaktam Leto 18 11,1 17 94,1 10 80 5 20 Jesen 16 33,3 3 100 2 0 Zima 3 0 1 100 Proleće 11 18,2 1 0 3 66,6 1 0 Ukupno 38 15,8 22 90,9 13 76,7 8 12,5 Beta-laktami+ Inhibitor Leto 36 16,7 12 16,7 17 94,1 5 0,0 20 85,0 10 60,0 Jesen 32 33,4 9 0,0 3 100,0 2 0,0 1 100,0 4 50,0 Zima 8 0,0 11 9,1 2 100,0 1 0,0 Proleće 24 25,0 8 0,0 1 0,0 4 0,0 6 83,3 2 50,0 Ukupno 80 20,0 40 7,5 23 91,3 12 0,0 27 85,1 16 56,3 P ar en te ra ln i c ef al os po ri ni Ceftazidim Leto 18 50 12 16,7 17 100 10 90 5 80 Jesen 6 66,7 9 0 3 100 1 0 2 0 Zima 5 0 11 9,1 1 100 Proleće 13 38,5 8 0 1 100 3 66,7 1 0 Ukupno 42 42,9 40 7,5 22 100 14 78,6 8 50 Ceftriakson Leto 18 50 12 16,7 17 100 10 90 5 80 Jesen 6 66,7 9 0 3 100 1 100 2 0 Zima 5 0 11 9,1 1 100 Proleće 13 38,5 8 0 1 100 3 66,7 1 0 Ukupno 42 42,9 40 7,5 22 100 14 85,7 8 50 Cefalotin Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Cefepim Leto 17 100 2 50 Jesen 3 66,7 Zima 1 100 Proleće 1 0 Ukupno 22 90,9 2 50 Parenteralni cefalosporini Leto 36 50,0 24 16,7 51 100,0 20 90,0 12 75,0 Jesen 12 66,7 18 0,0 9 88,9 2 50,0 4 0,0 Zima 10 0,0 22 9,1 3 100,0 Proleće 26 38,5 16 0,0 3 66,7 6 66,7 2 0,0 Ukupno 84 42,9 80 7,5 66 97,0 28 82,2 18 50,0 P er or al ni c ef al os po ri ni Cefaklor Leto 18 72,3 12 16,7 10 100 5 100 Jesen 6 66,7 9 0 1 100 2 100 Zima 5 20 11 9,1 Proleće 13 38,5 8 0 3 66,7 1 100 Ukupno 42 54,7 40 7,5 14 92,9 8 100 Cefaleksin Leto 18 72,3 12 16,7 10 100 5 100 Jesen 6 66,7 9 0 1 100 2 100 Zima 5 20 11 9,1 Proleće 13 38,5 8 0 3 66,7 1 100 Ukupno 42 54,7 40 7,5 14 92,9 8 100 Cefiksim Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Peroralni cefalosporini Leto 36 72,3 24 16,7 20 100,0 10 100,0 Jesen 12 66,7 18 0,0 2 100,0 4 100,0 Zima 10 20,0 22 9,1 Proleće 26 38,5 16 0,0 6 66,7 2 100,0 Ukupno 84 54,7 80 7,5 28 92,9 16 100,0 M ak ro lid i Eritromicin Leto 12 8,3 6 83,3 Jesen 9 0 3 100 Zima 11 0 1 100 Proleće 8 25 4 75 Ukupno 40 7,5 14 85,7 Azitromicin Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Makrolidi Leto 12 8,3 6 83,3 Jesen 9 0,0 3 100,0 Zima 11 0,0 1 100,0 Proleće 8 25,0 4 75,0 Ukupno 40 7,5 14 85,7 In hi bi to ri s in t- ez e fo la ta Trimetoprim/ sulfametoksazol Leto 18 55,6 12 0 17 88,2 10 90 5 20 Jesen 6 83,3 9 0 3 66,7 1 0 2 0 Zima 5 60 11 0 1 100 Proleće 13 23,1 8 0 1 0 3 33,3 1 0 Ukupno 42 50 40 0 22 81,8 14 71,4 8 12,5 Te tr ac ik lin i Tetraciklin Leto 4 50 6 16,7 2 100 6 100 Jesen 1 0 4 0 3 33,3 1 100 Zima 3 0 1 100 Proleće 1 100 1 0 4 75 1 0 Ukupno 6 60 14 7,1 2 100 14 78,6 2 50 Fe ni ko li Hlaramfenikol Leto 4 75 5 0 2 100 6 16,7 Jesen 1 100 4 0 3 33,3 1 0 Zima 3 0 1 100 Proleće 1 0 1 100 4 50 1 0 Ukupno 6 66,7 13 7,5 2 100 14 35,7 2 0 A m in og lik oz id i Gentamicin Leto 18 61,1 13 7,7 17 94,1 10 90 5 80 Jesen 6 83,3 9 22,2 3 66,7 1 0 2 0 Zima 5 0 11 0 1 100 Proleće 13 38,5 8 0 1 0 3 66,7 1 0 Ukupno 42 50 41 7,3 22 86,7 14 78,6 8 50 Amikacin Leto 18 5,6 17 47,1 10 70 5 80 Jesen 6 16,7 3 100 1 0 2 0 Zima 4 0 1 100 Proleće 11 30,8 1 100 3 33,3 1 0 Ukupno 41 14,7 22 59 14 57,1 8 50 Aminoglikozidi Leto 36 33,4 13 7,7 34 70,6 20 80,0 10 80,0 Jesen 12 50,0 9 22,2 6 83,4 2 0,0 4 0,0 Zima 9 0,0 11 0,0 2 100,0 Proleće 24 35,0 8 0,0 2 50,0 6 50,0 2 0,0 Ukupno 83 32,6 41 7,3 44 72,9 28 67,9 16 50,0 Li nk oz am id i Klindamicin Leto 12 8,3 Jesen 9 0 Zima 11 0 Proleće 8 25 Ukupno 40 7,5 P en em i Meropenem Leto 18 0 17 17,6 10 0 5 0 Jesen 6 0 3 66,7 2 0 Zima 3 0 1 100 Proleće 11 0 1 0 3 0 1 0 Ukupno 38 0 22 27,2 13 0 8 0 Imipenem Leto 18 0 17 17,6 1 100 10 0 5 0 Jesen 6 0 3 66,7 1 100 2 0 Zima 3 0 1 100 Proleće 11 0 1 0 3 0 1 0 Ukupno 38 0 22 27,3 2 100 13 0 8 0 Ertapenem Leto 18 0 10 10 4 0 Jesen 6 0 2 0 Zima 3 0 Proleće 11 0 3 0 1 0 Ukupno 37 0 13 7,7 7 0 Penemi Leto 54 0,0 34 17,6 1 100,0 30 3,3 14 0,0 Jesen 18 0,0 6 66,7 1 100,0 6 0,0 Zima 9 0,0 2 100,0 Proleće 33 0,0 2 0,0 9 0,0 3 0,0 Ukupno 113 0,0 44 27,3 2 100,0 39 2,6 23 0,0 H in ol on i Ciprofloksacin Leto 18 16,7 13 0 17 100 6 100 10 20 5 20 Jesen 6 33,3 9 0 3 100 3 66,7 1 0 2 0 Zima 5 0 11 0 1 100 1 100 Proleće 13 30,8 8 0 1 100 4 50 3 0 1 0 Ukupno 42 21,4 41 0 22 100 14 78,6 14 14,3 8 12,5 Ofloksacin Leto 4 0 5 0 2 100 1 0 Jesen 1 0 4 0 1 0 1 0 Zima 2 0 3 0 Proleće 3 0 1 0 1 0 Ukupno 10 0 13 0 2 100 1 0 3 0 Norfloksacin Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Pipemidna kis. Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Nalidinska kis. Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Hinoloni Leto 22 13,7 18 0,0 19 100,0 6 100,0 10 20,0 6 16,7 Jesen 7 28,5 13 0,0 3 100,0 3 66,7 2 0,0 3 0,0 Zima 7 0,0 14 0,0 1 100,0 1 100,0 Proleće 16 25,0 9 0,0 1 100,0 4 50,0 3 0,0 2 0,0 Ukupno 52 17,3 54 0,0 24 100,0 14 78,6 15 13,3 11 9,1 G lik op ep tid i Vankomicin Leto 12 0 6 0 Jesen 9 0 3 0 Zima 11 0 1 0 Proleće 8 0 4 0 Ukupno 40 0 14 0 Teikoplanin Leto 5 0 4 0 Jesen 9 0 2 0 Zima 11 0 1 0 Proleće 8 0 2 0 Ukupno 33 0 9 0 Glikopeptidi Leto 17 0,0 10 0,0 Jesen 18 0,0 5 0,0 Zima 22 0,0 2 0,0 Proleće 16 0,0 6 0,0 Ukupno 73 0,0 23 0,0 Fu si da ni Fusidinska kis. Leto 12 0 Jesen 9 0 Zima 11 0 Proleće 8 0 Ukupno 40 0 # - broj izolata date bakterije testiranih na dati antibiotik. % R - prosečan procenat rezistencije pokazan od strane testiranih izolata. Prilog 11d Prilog 11e Rezistencija na ispitivane antibiotike pokazana od strane najčešćih bakterija izolovanih iz uzoraka gastrointestinalnog trakta (ga + pi + st) na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.) – prema godišnjim dobima i ukupno Klase antibiotika Antibiotici Godišnje doba Klebsiella pneu- moniae Escherichia coli Pseudomonas aeruginosa Enterobacter spp Enterococcus spp Koag. negativni Staphylococcus spp # % R # % R # % R # % R # % R # % R P en ic ili ni Penicilin G Leto 4 50 2 50 Jesen 3 33,3 4 75 Zima 1 100 1 100 Proleće 1 100 1 100 Ukupno 9 55,6 8 75 Ampicilin Leto 1 100 6 66,7 8 100 4 50 2 50 Jesen 9 100 7 71,4 6 100 3 33,3 4 75 Zima 7 100 4 75 3 100 1 100 1 100 Proleće 22 100 6 33,3 1 100 1 100 1 100 Ukupno 39 100 23 60,9 18 100 9 55,6 8 75 Meticilin Leto 2 0 Jesen 4 25 Zima 1 0 Proleće 1 100 Ukupno 8 25 Penicilini Leto 1 100,0 6 66,7 8 100,0 8 50,0 6 33,3 Jesen 9 100,0 7 71,4 6 100,0 6 33,3 12 58,3 Zima 7 100,0 4 75,0 3 100,0 2 100,0 3 66,7 Proleće 22 100,0 6 33,3 1 100,0 2 100,0 3 100,0 Ukupno 39 100,0 23 60,9 18 100,0 18 55,6 24 58,3 B et a- la kt am i+ In hi bi to r Ampicilin/ sulbaktam Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Amoksicilin/ klavulanska kis. Leto 1 100 6 0 8 87,5 2 0 2 0 Jesen 6 100 7 14,3 6 100 2 0 4 25 Zima 6 83,3 4 0 3 100 1 0 Proleće 21 71,4 6 16,7 1 0 1 100 Ukupno 34 79,4 23 8,7 18 88,9 4 0 8 25 Piperacilin/ tazobaktam Leto 1 0 6 0 11 18,2 8 25 Jesen 6 83,3 7 14,3 6 16,7 6 50 Zima 6 100 4 0 2 0 3 66,7 Proleće 22 50 6 16,7 3 33,3 1 0 Ukupno 35 62,9 23 8,6 22 18,2 18 38,9 Beta-laktami+ Inhibitor Leto 2 50,0 12 0,0 11 18,2 16 56,3 2 0,0 2 0,0 Jesen 12 91,7 14 14,3 6 16,7 12 75,0 2 0,0 4 25,0 Zima 12 91,7 8 0,0 2 0,0 6 83,4 1 0,0 Proleće 43 60,5 12 16,7 3 33,3 2 0,0 1 100,0 Ukupno 69 71,0 46 8,7 22 18,2 36 63,9 4 0,0 8 25,0 P ar en te ra ln i c ef al os po rin i Ceftazidim Leto 1 0 6 50 11 54,6 8 75 2 0 Jesen 6 100 7 28,6 6 16,7 6 83,3 4 25 Zima 4 100 4 0 2 0 1 100 1 0 Proleće 1 100 6 16,7 3 33,3 1 100 Ukupno 12 91,7 23 26,1 22 36,3 15 80 8 25 Ceftriakson Leto 1 0 6 50 11 90,9 8 50 2 0 Jesen 9 100 7 28,6 6 83,3 6 83,3 4 25 Zima 7 100 4 0 2 100 3 100 1 0 Proleće 22 77,3 6 16,7 3 66,7 1 0 1 100 Ukupno 39 84,6 23 26,1 22 86,4 18 66,7 8 25 Cefalotin Leto 3 100 Jesen 3 100 Zima 2 100 Proleće 1 100 Ukupno 9 100 Cefepim Leto 1 0 11 72,7 Jesen 6 66,7 Zima 2 0 Proleće 2 0 Ukupno 1 0 21 57,1 Parenteralni cefalosporini Leto 3 0,0 12 50,0 33 72,7 19 68,4 4 0,0 Jesen 15 100,0 14 28,6 18 55,6 15 86,6 8 25,0 Zima 11 100,0 8 0,0 6 33,3 6 100,0 2 0,0 Proleće 23 78,3 12 16,7 8 37,5 2 50,0 2 100,0 Ukupno 52 84,6 46 26,1 65 60,0 42 78,6 16 25,0 P er or al ni c ef al os po rin i Cefaklor Leto 1 100 6 50 8 100 2 0 Jesen 1 100 7 28,6 3 100 4 25 Zima 4 0 1 100 1 0 Proleće 1 100 6 16,7 1 100 Ukupno 3 100 23 26,1 9 100 8 25 Cefaleksin Leto 1 100 6 50 5 100 2 0 Jesen 9 100 7 28,6 3 100 4 25 Zima 7 100 4 0 1 100 1 0 Proleće 22 77,3 6 16,7 1 100 Ukupno 39 87,2 23 26,1 9 100 8 25 Cefiksim Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Peroralni cefalosporini Leto 2 100,0 12 50,0 13 100,0 4 0,0 Jesen 10 100,0 14 28,6 6 100,0 8 25,0 Zima 7 100,0 8 0,0 2 100,0 2 0,0 Proleće 23 78,3 12 16,7 2 100,0 Ukupno 42 88,1 46 26,1 18 100,0 16 25,0 M ak ro lid i Eritromicin Leto 4 100 2 0 Jesen 3 100 4 25 Zima 1 100 1 100 Proleće 1 100 1 100 Ukupno 9 100 8 37,5 Azitromicin Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Makrolidi Leto 4 100,0 2 0,0 Jesen 3 100,0 4 25,0 Zima 1 100,0 1 100,0 Proleće 1 100,0 1 100,0 Ukupno 9 100,0 8 37,5 In hi bi to ri si nt ez e fo la ta Trimetoprim/ sulfametoksazol Leto 1 0 6 50 9 100 8 37,5 2 0 Jesen 9 11,1 7 42,9 3 100 6 83,3 4 50 Zima 7 0 4 75 1 100 3 100 1 100 Proleće 22 9,1 6 16,7 1 0 1 100 Ukupno 39 7,7 23 43,5 13 100 18 61,1 8 50 Te tra ci kl in i Tetraciklin Leto 4 75 Jesen 3 100 Zima 1 100 Proleće 1 0 Ukupno 9 77,8 Fe ni ko li Hlaramfenikol Leto 4 25 Jesen 3 66,7 Zima 1 0 Proleće 1 0 Ukupno 9 33,3 A m in og lik oz id i Gentamicin Leto 1 0 6 33,3 11 36,4 8 37,5 2 0 Jesen 9 77,8 7 14,3 6 33,3 6 100 4 0 Zima 7 100 4 25 2 0 3 66,7 1 100 Proleće 22 68,1 6 16,7 3 0 1 0 1 100 Ukupno 39 74,4 23 21,7 22 27,3 18 61,1 8 25 Amikacin Leto 1 0 6 0 11 27,3 5 60 Jesen 1 100 7 0 6 33,4 3 33,3 Zima 4 0 2 0 1 100 Proleće 1 0 6 16,7 3 66,7 Ukupno 3 33,3 23 4,3 22 31,8 9 55,6 Aminoglikozidi Leto 2 0,0 12 16,7 22 31,9 13 46,2 2 0,0 Jesen 10 80,0 14 7,2 12 33,4 9 77,8 4 0,0 Zima 7 100,0 8 12,5 4 0,0 4 75,0 1 100,0 Proleće 23 65,1 12 16,7 6 33,4 1 0,0 1 100,0 Ukupno 42 71,5 46 13,0 44 29,6 27 59,3 8 25,0 Li nk oz am id i Klindamicin Leto 2 0 Jesen 4 0 Zima 1 100 Proleće 1 100 Ukupno 8 25 P en em i Meropenem Leto 1 0 6 0 11 54,5 8 0 Jesen 9 0 7 0 6 50 6 0 Zima 7 0 4 0 2 0 3 0 Proleće 22 0 6 0 3 0 1 0 Ukupno 39 0 23 0 22 40,9 18 0 Imipenem Leto 1 0 6 0 11 63,6 8 0 1 100 Jesen 9 0 7 0 6 33,3 6 0 1 100 Zima 7 0 4 0 2 0 3 0 1 100 Proleće 22 0 6 0 3 0 1 0 1 100 Ukupno 39 0 23 0 22 40,9 18 0 4 100 Ertapenem Leto 1 0 5 0 1 0 3 0 Jesen 7 0 7 0 3 0 Zima 4 0 1 0 Proleće 1 0 6 0 Ukupno 3 0 22 0 1 0 7 0 Penemi Leto 3 0,0 17 0,0 23 56,5 19 0,0 1 100,0 Jesen 25 0,0 21 0,0 12 41,7 15 0,0 1 100,0 Zima 14 0,0 12 0,0 4 0,0 7 0,0 1 100,0 Proleće 45 0,0 18 0,0 6 0,0 2 0,0 1 100,0 Ukupno 81 0,0 68 0,0 45 40,0 43 0,0 4 100,0 H in ol on i Ciprofloksacin Leto 1 0 6 0 11 0 8 0 4 100 2 0 Jesen 9 0 7 28,6 6 16,7 6 50 3 66,7 4 25 Zima 7 0 4 0 2 0 3 0 1 100 1 100 Proleće 21 0 6 16,7 3 0 1 0 1 100 1 100 Ukupno 38 0 23 13 22 4,5 18 16,7 9 88,9 8 37,5 Ofloksacin Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Norfloksacin Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Pipemidna kis. Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Nalidinska kis. Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Hinoloni Leto 1 0,0 6 0,0 11 0,0 8 0,0 4 100,0 2 0,0 Jesen 9 0,0 7 28,6 6 16,7 6 50,0 3 66,7 4 25,0 Zima 7 0,0 4 0,0 2 0,0 3 0,0 1 100,0 1 100,0 Proleće 21 0,0 6 16,7 3 0,0 1 0,0 1 100,0 1 100,0 Ukupno 38 0,0 23 13,0 22 4,5 18 16,7 9 88,9 8 37,5 G lik op ep tid i Vankomicin Leto 4 0 2 0 Jesen 3 0 4 0 Zima 1 0 1 0 Proleće 1 0 1 0 Ukupno 9 0 8 0 Teikoplanin Leto 3 0 1 0 Jesen 3 0 4 0 Zima 1 0 1 0 Proleće 1 0 1 0 Ukupno 8 0 7 0 Glikopeptidi Leto 7 0,0 3 0,0 Jesen 6 0,0 8 0,0 Zima 2 0,0 2 0,0 Proleće 2 0,0 2 0,0 Ukupno 17 0,0 15 0,0 Fu si da ni Fusidinska kis. Leto 2 50 Jesen 4 0 Zima 1 0 Proleće 1 0 Ukupno 8 12,5 # - broj izolata date bakterije testiranih na dati antibiotik. % R - prosečan procenat rezistencije pokazan od strane testiranih izolata. Prilog 11f Rezistencija na testirane antibiotike pokazana od strane najčešćih bakterija izolovanih iz uzoraka katetera (uc + dn + ca + cs) na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.) – prema godišnjim dobima i ukupno Klase antibiotika Antibiotici Godišnje doba Koag. negativni Staphylococcus spp Enterococcus spp Pseudomonas aeruginosa Klebsiella pneumoniae Acinetobacter spp Escherichia coli # % R # % R # % R # % R # % R # % R P en ic ili ni Penicilin G Leto 15 100 5 40 Jesen 12 100 2 100 Zima 13 100 9 22,2 Proleće 7 85,7 8 62,5 Ukupno 47 97,9 24 45,8 Ampicilin Leto 15 100 5 40 3 100 2 100 Jesen 12 100 2 100 1 100 1 100 Zima 13 100 9 22,2 2 100 1 100 Proleće 7 85,7 8 62,5 Ukupno 47 97,9 24 45,8 6 100 4 100 Meticilin Leto 15 86,7 Jesen 12 75 Zima 13 61,5 Proleće 7 57,1 Ukupno 47 72,3 Penicilini Leto 45 95,6 10 40,0 3 100,0 2 100,0 Jesen 36 91,7 4 100,0 1 100,0 1 100,0 Zima 39 87,2 18 22,2 2 100,0 1 100,0 Proleće 21 76,2 16 62,5 Ukupno 141 89,4 48 45,8 6 100,0 4 100,0 B et a- la kt am i+ In hi bi to r Ampicilin/ sulbaktam Leto Jesen Zima 2 0 Proleće Ukupno 2 0 Amoksicilin/ klavulanska kis. Leto 15 86,7 4 25 3 100 2 0 Jesen 12 75 1 100 1 100 Zima 13 61,5 7 0 2 100 1 0 Proleće 7 57,1 3 0 Ukupno 47 72,3 14 7,1 6 100 4 25 Piperacilin/ tazobaktam Leto 6 0 3 33,3 1 100 2 0 Jesen 2 0 1 100 1 100 1 0 Zima 2 0 2 100 3 100 1 0 Proleće Ukupno 10 0 6 66,7 5 100 4 0 Beta-laktami+ Inhibitor Leto 15 86,7 4 25,0 6 0,0 6 66,7 1 100,0 4 0,0 Jesen 12 75,0 2 0,0 2 100,0 1 100,0 2 50,0 Zima 13 61,5 7 0,0 2 0,0 4 100,0 5 60,0 2 0,0 Proleće 7 57,1 3 0,0 Ukupno 47 72,3 14 7,1 10 0,0 12 83,4 7 71,4 8 12,5 P ar en te ra ln i c ef al os po ri ni Ceftazidim Leto 15 86,7 6 50 3 100 1 100 2 50 Jesen 12 75 2 0 1 100 1 100 1 100 Zima 13 61,5 2 0 2 100 3 100 1 0 Proleće 7 57,1 Ukupno 47 72,3 10 30 6 100 5 100 4 50 Ceftriakson Leto 15 86,7 6 100 3 100 1 100 2 50 Jesen 12 75 2 100 1 100 1 100 1 100 Zima 13 61,5 2 100 2 100 3 100 1 0 Proleće 7 57,1 Ukupno 47 72,3 10 100 6 100 5 100 4 50 Cefalotin Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Cefepim Leto 6 83,3 1 100 Jesen 1 0 1 100 Zima 2 0 3 100 Proleće Ukupno 9 55,6 5 100 Parenteralni cefalosporini Leto 30 86,7 18 77,8 6 100,0 3 100,0 4 50,0 Jesen 24 75,0 5 40,0 2 100,0 3 100,0 2 100,0 Zima 26 61,5 6 33,3 4 100,0 9 100,0 2 0,0 Proleće 14 57,1 Ukupno 94 72,3 29 62,1 12 100,0 15 100,0 8 50,0 P er or al ni c ef al os po ri ni Cefaklor Leto 15 86,7 3 100 2 100 Jesen 12 75 1 100 1 100 Zima 13 61,5 2 100 1 0 Proleće 7 57,1 Ukupno 47 72,3 6 100 4 75 Cefaleksin Leto 15 86,7 3 100 2 100 Jesen 12 75 1 100 1 100 Zima 13 61,5 2 100 1 0 Proleće 7 57,1 Ukupno 47 72,3 6 100 4 75 Cefiksim Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Peroralni cefalosporini Leto 30 86,7 6 100,0 4 100,0 Jesen 24 75,0 2 100,0 2 100,0 Zima 26 61,5 4 100,0 2 0,0 Proleće 14 57,1 Ukupno 94 72,3 12 100,0 8 75,0 M ak ro lid i Eritromicin Leto 15 86,7 5 100 Jesen 12 83,3 2 50 Zima 13 76,9 9 88,9 Proleće 7 85,7 8 87,5 Ukupno 47 83 24 87,5 Azitromicin Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Makrolidi Leto 15 86,7 5 100,0 Jesen 12 83,3 2 50,0 Zima 13 76,9 9 88,9 Proleće 7 85,7 8 87,5 Ukupno 47 83,0 24 87,5 In hi bi to ri s in te ze fo la ta Trimetoprim/ sulfametoksazol Leto 15 60 6 100 3 66,7 1 100 2 50 Jesen 12 66,7 2 100 1 0 1 100 1 100 Zima 13 46,2 2 100 2 50 3 100 1 100 Proleće 7 42,9 Ukupno 47 55,3 10 100 6 50 5 100 4 75 Te tr ac ik lin i Tetraciklin Leto 5 60 Jesen 2 0 Zima 9 100 Proleće 8 50 Ukupno 24 66,7 Fe ni ko li Hlaramfenikol Leto 5 40 Jesen 2 50 Zima 9 44,4 Proleće 8 25 Ukupno 24 37,5 A m in og lik oz id i Gentamicin Leto 15 86,7 6 50 3 66,7 1 100 2 50 Jesen 12 66,7 2 0 1 100 1 100 1 100 Zima 13 61,5 2 0 2 100 3 33,3 1 0 Proleće 7 57,1 Ukupno 47 70,2 10 30 6 83,3 5 60 4 50 Amikacin Leto 6 50 3 33,3 1 0 2 0 Jesen 2 0 1 0 1 0 1 0 Zima 2 0 2 0 3 100 1 0 Proleće Ukupno 10 30 6 50 5 60 4 0 Aminoglikozidi Leto 15 86,7 12 50,0 6 50,0 2 50,0 4 25,0 Jesen 12 66,7 4 0,0 2 50,0 2 50,0 2 50,0 Zima 13 61,5 4 0,0 4 50,0 6 66,7 2 0,0 Proleće 7 57,1 Ukupno 47 70,2 20 30,0 12 66,7 10 60,0 8 25,0 Li nk oz am id i Klindamicin Leto 15 60 Jesen 12 50 Zima 13 46,2 Proleće 7 71,4 Ukupno 47 55,3 P en em i Meropenem Leto 6 83,4 3 0 1 0 2 0 Jesen 2 50 1 0 1 100 1 0 Zima 2 0 2 0 3 100 1 0 Proleće Ukupno 10 60 6 0 5 80 4 0 Imipenem Leto 2 100 6 83,3 3 0 1 0 2 0 Jesen 2 100 2 50 1 0 1 100 1 0 Zima 2 100 2 0 2 0 3 100 1 0 Proleće 5 100 Ukupno 11 100 10 60 6 0 5 80 4 0 Ertapenem Leto 3 0 2 0 Jesen 1 0 1 0 Zima 2 0 1 0 Proleće Ukupno 6 0 4 0 Penemi Leto 2 100,0 12 83,4 9 0,0 2 0,0 6 0,0 Jesen 2 100,0 4 50,0 3 0,0 2 100,0 3 0,0 Zima 2 100,0 4 0,0 6 0,0 6 100,0 3 0,0 Proleće 5 100,0 Ukupno 11 100,0 20 60,0 18 0,0 10 80,0 12 0,0 H in ol on i Ciprofloksacin Leto 15 73,3 5 80 6 0 3 33,3 1 100 2 0 Jesen 12 66,7 2 100 2 0 1 0 1 100 1 100 Zima 13 46,2 9 88,9 2 0 2 50 3 100 1 0 Proleće 7 57,1 8 87,5 Ukupno 47 61,7 24 87,5 10 0 6 33,3 5 100 4 25 Ofloksacin Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Norfloksacin Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Pipemidna kis. Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Nalidinska kis. Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Hinoloni Leto 15 73,3 5 80,0 6 0,0 3 33,3 1 100,0 2 0,0 Jesen 12 66,7 2 100,0 2 0,0 1 0,0 1 100,0 1 100,0 Zima 13 46,2 9 88,9 2 0,0 2 50,0 3 100,0 1 0,0 Proleće 7 57,1 8 87,5 Ukupno 47 61,7 24 87,5 10 0,0 6 33,3 5 100,0 4 25,0 G lik op ep tid i Vankomicin Leto 15 0 5 0 Jesen 12 0 2 0 Zima 13 0 9 0 Proleće 7 0 8 0 Ukupno 47 0 24 0 Teikoplanin Leto 13 0 5 0 Jesen 12 0 2 0 Zima 13 0 9 0 Proleće 7 0 8 0 Ukupno 45 0 24 0 Glikopeptidi Leto 28 0,0 10 0,0 Jesen 24 0,0 4 0,0 Zima 26 0,0 18 0,0 Proleće 14 0,0 16 0,0 Ukupno 92 0,0 48 0,0 Fu si da ni Fusidinska kis. Leto 15 60 Jesen 12 50 Zima 13 23,1 Proleće 7 28,6 Ukupno 47 42,5 # - broj izolata date bakterije testiranih na dati antibiotik. % R - prosečan procenat rezistencije pokazan od strane testiranih izolata. Prilog 11g Rezistencija na ispitivane antibiotike pokazana od strane najčešćih bakterija izolovanih iz uzoraka čulnih organa (sk + ey + co + eo) na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.) – prema godišnjim dobima i ukupno Klase antibiotika Antibiotici Godišnje doba Staphylococcus aureus Escherichia coli Acinetobacter spp Klebsiella pneumoniae Pseudomonas aeruginosa Streptococcus pneumoniae # % R # % R # % R # % R # % R # % R P en ic ili ni Penicilin G Leto 11 81,8 Jesen 5 100 Zima 4 75 Proleće 4 100 Ukupno 24 87,5 Ampicilin Leto 11 81,8 2 100 Jesen 5 100 2 50 1 100 Zima 4 75 1 100 Proleće 4 100 Ukupno 24 87,5 3 66,7 3 100 Meticilin Leto 11 9,11 Jesen 5 0 Zima 4 0 Proleće 4 0 Ukupno 24 4,2 Penicilini Leto 33 57,6 2 100,0 Jesen 15 66,7 2 50,0 1 100,0 Zima 12 50,0 1 100,0 Proleće 12 66,7 Ukupno 72 59,7 3 66,7 3 100,0 B et a- la kt am i+ In hi bi to r Ampicilin/ sulbaktam Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Amoksicilin/ klavulanska kis. Leto 11 9,1 2 100 Jesen 5 0 2 0 1 100 Zima 4 0 1 0 Proleće 4 0 Ukupno 24 4,2 3 0 3 100 Piperacilin/ tazobaktam Leto 2 100 2 0 1 0 Jesen 2 0 4 100 1 100 1 100 Zima 1 0 Proleće 1 0 Ukupno 3 0 6 100 3 33,3 3 33,3 Beta-laktami+ Inhibitor Leto 11 9,1 2 100,0 4 50,0 1 0,0 Jesen 5 0,0 4 0,0 4 100,0 2 100,0 1 100,0 Zima 4 0,0 2 0,0 Proleće 4 0,0 1 0,0 Ukupno 24 4,2 6 0,0 6 100,0 6 66,7 3 33,3 P ar en te ra ln i c ef al os po ri ni Ceftazidim Leto 10 10 2 100 2 0 1 100 Jesen 5 0 2 50 4 100 1 100 1 100 Zima 4 0 1 0 Proleće 4 0 1 0 Ukupno 23 4,3 3 33,3 6 100 3 33,3 3 66,7 Ceftriakson Leto 10 10 2 100 2 0 1 100 Jesen 5 0 2 50 4 100 1 100 1 100 Zima 4 0 1 0 Proleće 4 0 1 100 Ukupno 23 4,3 3 33,3 6 100 3 33,3 3 100 Cefalotin Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Cefepim Leto 2 100 Jesen 3 100 1 100 Zima Proleće 1 0 Ukupno 5 100 2 50 Parenteralni cefalosporini Leto 20 10,0 6 100,0 4 0,0 2 100,0 Jesen 10 0,0 4 50,0 11 100,0 2 100,0 3 100,0 Zima 8 0,0 2 0,0 Proleće 8 0,0 3 33,3 Ukupno 46 4,3 6 33,3 17 100,0 6 33,3 8 75,0 P er or al ni c ef al os po ri ni Cefaklor Leto 11 9,1 2 100 Jesen 5 0 2 50 1 100 Zima 4 0 1 100 Proleće 4 0 Ukupno 24 4,2 3 66,7 3 100 Cefaleksin Leto 11 9,1 2 100 Jesen 5 0 2 50 1 100 Zima 4 0 1 100 Proleće 4 0 Ukupno 24 4,2 3 66,7 3 100 Cefiksim Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Peroralni cefalosporini Leto 22 9,1 4 100,0 Jesen 10 0,0 4 50,0 2 100,0 Zima 8 0,0 2 100,0 Proleće 8 0,0 Ukupno 48 4,2 6 66,7 6 100,0 M ak ro lid i Eritromicin Leto 11 0 Jesen 5 20 Zima 4 0 Proleće 4 0 Ukupno 24 4,2 Azitromicin Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Makrolidi Leto 11 0,0 Jesen 5 20,0 Zima 4 0,0 Proleće 4 0,0 Ukupno 24 4,2 In hi bi to ri s in te ze fo la ta Trimetoprim/ sulfametoksazol Leto 11 0 2 100 2 0 1 100 Jesen 5 0 2 50 4 100 1 0 1 100 Zima 4 0 1 100 Proleće 4 0 1 100 Ukupno 24 0 3 66,7 6 100 3 0 3 100 Te tr ac ik lin i Tetraciklin Leto 11 36,4 2 0 2 100 1 100 1 0 Jesen 7 28,6 2 50 3 100 1 100 Zima 6 50 2 50 3 33,3 Proleće 5 20 1 0 Ukupno 29 34,5 6 33,3 3 100 4 75 1 100 4 25 Fe ni ko li Hlaramfenikol Leto 11 0 2 100 2 0 1 100 1 0 Jesen 7 0 2 100 3 100 1 0 Zima 6 0 2 0 3 33,3 Proleće 5 0 1 0 Ukupno 29 0 6 66,7 3 100 4 0 1 100 4 25 A m in og lik oz id i Gentamicin Leto 15 0 2 100 2 100 2 0 1 100 Jesen 9 0 3 66,7 4 100 1 0 1 100 Zima 7 0 3 100 Proleće 7 0 1 100 1 0 Ukupno 38 0 8 87,5 6 100 4 25 3 66,7 Amikacin Leto 2 0 2 0 1 100 Jesen 2 0 4 75 1 0 1 100 Zima 1 0 Proleće 1 0 Ukupno 3 0 6 50 3 0 3 66,7 Aminoglikozidi Leto 15 0,0 2 100,0 4 50,0 4 0,0 2 100,0 Jesen 9 0,0 5 40,0 8 87,5 2 0,0 2 100,0 Zima 7 0,0 4 75,0 Proleće 7 0,0 1 100,0 2 0,0 Ukupno 38 0,0 11 63,6 12 75,0 7 14,3 6 66,7 Li nk oz am id i Klindamicin Leto 11 0 Jesen 5 20 Zima 4 0 Proleće 4 0 Ukupno 24 4,2 P en em i Meropenem Leto 2 0 2 0 1 100 Jesen 2 0 4 50 1 0 1 100 Zima 1 0 Proleće 1 0 Ukupno 3 0 6 33,3 3 0 3 66,7 Imipenem Leto 2 0 2 0 1 100 Jesen 1 0 2 0 4 50 1 0 1 100 Zima 1 0 Proleće 1 0 Ukupno 1 0 3 0 6 33,3 3 0 3 66,7 Ertapenem Leto 2 0 Jesen 2 0 1 0 Zima 1 0 Proleće Ukupno 3 0 3 0 Penemi Leto 4 0,0 6 0,0 2 100,0 Jesen 1 0,0 6 0,0 8 50,0 3 0,0 2 100,0 Zima 3 0,0 Proleće 2 0,0 Ukupno 1 0,0 9 0,0 12 33,3 9 0,0 6 66,7 H in ol on i Ciprofloksacin Leto 15 0 2 0 2 100 2 0 1 0 1 100 Jesen 9 0 3 0 4 100 1 0 1 100 Zima 7 0 3 0 3 0 Proleće 7 0 1 0 1 0 Ukupno 38 0 8 0 6 100 4 0 3 33,3 4 25 Ofloksacin Leto 11 0 2 0 2 0 1 100 1 0 Jesen 7 0 2 0 2 100 1 0 Zima 6 0 2 0 3 0 Proleće 5 0 1 0 1 0 Ukupno 29 0 6 0 2 100 4 0 2 50 4 0 Norfloksacin Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Pipemidna kis. Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Nalidinska kis. Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Hinoloni Leto 26 0,0 4 0,0 2 100,0 4 0,0 2 50,0 2 50,0 Jesen 16 0,0 5 0,0 6 100,0 2 0,0 1 100,0 Zima 13 0,0 5 0,0 6 0,0 Proleće 12 0,0 2 0,0 2 0,0 Ukupno 67 0,0 14 0,0 8 100,0 8 0,0 5 40,0 8 12,5 G lik op ep tid i Vankomicin Leto 10 0 Jesen 5 0 Zima 4 0 Proleće 4 0 Ukupno 23 0 Teikoplanin Leto 8 0 Jesen 4 0 Zima 4 0 Proleće 4 0 Ukupno 20 0 Glikopeptidi Leto 18 0,0 Jesen 9 0,0 Zima 8 0,0 Proleće 8 0,0 Ukupno 43 0,0 Fu si da ni Fusidinska kis. Leto 11 0 Jesen 5 0 Zima 4 0 Proleće 4 0 Ukupno 24 0 # - broj izolata date bakterije testiranih na dati antibiotik. % R - prosečan procenat rezistencije pokazan od strane testiranih izolata. Prilog 11h Rezistencija na ispitivane antibiotike pokazana od strane najčešćih bakterija izolovanih iz uzoraka cerebrospinalna tečnosti (sf) na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.) – prema godišnjim dobima i ukupno Klase antibiotika Antibiotici Godišnje doba Koag. negativni Staphylococcus spp Neisseria meningitidis serogrupa “B” Enterococcus spp Klebsiella pneumoniae # % R # % R # % R # % R P en ic ili ni Penicilin G Leto 2 0 1 0 Jesen 5 100 Zima 1 100 2 0 Proleće 1 100 1 0 Ukupno 9 77,8 2 0 2 0 Ampicilin Leto 2 0 Jesen 5 100 Zima 1 100 2 0 Proleće 1 100 1 100 Ukupno 9 77,8 2 0 1 100 Meticilin Leto 2 0 Jesen 5 60 Zima 1 100 Proleće 1 100 Ukupno 9 55,6 Penicilini Leto 6 0,0 1 0,0 Jesen 15 86,7 Zima 3 100,0 4 0,0 Proleće 3 100,0 1 0,0 1 100,0 Ukupno 27 70,4 2 0,0 4 0,0 1 100,0 B et a- la kt am i+ In hi bi to r Ampicilin/ sulbaktam Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Amoksicilin/ klavulanska kis. Leto 2 0 Jesen 5 60 Zima 1 100 2 0 Proleće 1 100 1 100 Ukupno 9 55,6 2 0 1 100 Piperacilin/ tazobaktam Leto Jesen Zima Proleće 1 100 Ukupno 1 100 Beta-laktami+ Inhibitor Leto 2 0,0 Jesen 5 60,0 Zima 1 100,0 2 0,0 Proleće 1 100,0 2 100,0 Ukupno 9 55,6 2 0,0 2 100,0 P ar en te ra ln i c ef al os po ri ni Ceftazidim Leto 2 0 1 0 Jesen 5 60 Zima 1 100 Proleće 1 100 1 0 1 100 Ukupno 9 55,6 2 0 1 100 Ceftriakson Leto 2 0 1 0 Jesen 5 60 Zima 1 100 Proleće 1 100 1 0 1 100 Ukupno 9 55,6 2 0 1 100 Cefalotin Leto 1 0 Jesen Zima Proleće Ukupno 1 0 Cefepim Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Parenteralni cefalosporini Leto 4 0,0 3 0,0 Jesen 10 60,0 Zima 2 100,0 Proleće 2 100,0 2 0,0 2 100,0 Ukupno 18 55,6 5 0,0 2 100,0 P er or al ni c ef al os po ri ni Cefaklor Leto 2 0 Jesen 5 60 Zima 1 100 Proleće 1 100 1 100 Ukupno 9 55,6 1 100 Cefaleksin Leto 2 0 Jesen 5 60 Zima 1 100 Proleće 1 100 1 100 Ukupno 9 55,6 1 100 Cefiksim Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Peroralni cefalosporini Leto 4 0,0 Jesen 10 60,0 Zima 2 100,0 Proleće 2 100,0 2 100,0 Ukupno 18 55,6 2 100,0 M ak ro lid i Eritromicin Leto 2 50 Jesen 5 100 Zima 1 100 2 100 Proleće 1 100 Ukupno 9 88,9 2 100 Azitromicin Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Makrolidi Leto 2 50,0 Jesen 5 100,0 Zima 1 100,0 2 100,0 Proleće 1 100,0 Ukupno 9 88,9 2 100,0 In hi bi to ri s in te ze fo la ta Trimetoprim/ sulfametoksazol Leto 2 0 1 100 Jesen 5 100 Zima 1 100 Proleće 1 100 1 0 Ukupno 9 77,8 1 100 1 0 Te tr ac ik lin i Tetraciklin Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Fe ni ko li Hlaramfenikol Leto 1 0 Jesen Zima 2 100 Proleće 1 0 Ukupno 2 0 2 100 A m in og lik oz id i Gentamicin Leto 2 0 Jesen 5 80 Zima 1 100 Proleće 1 100 1 100 Ukupno 9 66,7 1 100 Amikacin Leto Jesen Zima Proleće 1 0 Ukupno 1 0 Aminoglikozidi Leto 2 0,0 Jesen 5 80,0 Zima 1 100,0 Proleće 1 100,0 2 50,0 Ukupno 9 66,7 2 50,0 Li nk oz am id i Klindamicin Leto 2 0 Jesen 5 60 Zima 1 0 Proleće 1 100 Ukupno 9 44,4 P en em i Meropenem Leto 1 0 Jesen Zima Proleće 1 0 Ukupno 1 0 1 0 Imipenem Leto 1 0 Jesen Zima Proleće 1 0 Ukupno 1 0 1 0 Ertapenem Leto Jesen Zima Proleće 1 0 Ukupno 1 0 Penemi Leto 2 0,0 Jesen Zima Proleće 3 0,0 Ukupno 2 0,0 3 0,0 H in ol on i Ciprofloksacin Leto 2 0 1 0 Jesen 5 80 Zima 1 100 2 100 Proleće 1 100 1 0 Ukupno 9 66,7 1 0 2 100 1 0 Ofloksacin Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Norfloksacin Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Pipemidna kis. Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Nalidinska kis. Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Hinoloni Leto 2 0,0 1 0,0 Jesen 5 80,0 Zima 1 100,0 2 100,0 Proleće 1 100,0 1 0,0 Ukupno 9 66,7 1 0,0 2 100,0 1 0,0 G lik op ep tid i Vankomicin Leto 2 0 1 100 Jesen 5 0 Zima 1 0 2 0 Proleće 1 0 Ukupno 9 0 1 100 2 0 Teikoplanin Leto 2 0 Jesen 5 0 Zima 1 0 2 0 Proleće 1 0 Ukupno 9 0 2 0 Glikopeptidi Leto 4 0,0 1 100,0 Jesen 10 0,0 Zima 2 0,0 4 0,0 Proleće 2 0,0 Ukupno 18 0,0 1 100,0 4 0,0 Fu si da ni Fusidinska kis. Leto 2 0 Jesen 5 40 Zima 1 0 Proleće 1 0 Ukupno 9 22,2 # - broj izolata date bakterije testiranih na dati antibiotik. % R - prosečan procenat rezistencije pokazan od strane testiranih izolata. Prilog 11i Rezistencija na ispitivane antibiotike pokazana od strane najčešćih bakterija izolovanih iz ostalih vrsta uzoraka bolesničkog materijala (bt + ax + re + di + kf + pf + pr + ot + dr) na nivou celog IZZZDIOV, u jednogodišnjem periodu (od 01.07.2009. do 30.06.2010. god.) – prema godišnjim dobima i ukupno Klase antibiotika Antibiotici Godišnje doba Enterobacter spp Klebsiella pneumoniae Escherichia coli Pseudomonas aeruginosa Acinetobacter spp Enterococcus spp # % R # % R # % R # % R # % R # % R P en ic ili ni Penicilin G Leto 1 0 2 0 Jesen Zima 1 0 Proleće 1 100 Ukupno 1 0 4 25 Ampicilin Leto 6 83,3 5 100 2 100 2 0 Jesen 1 100 Zima 1 100 3 66,7 1 0 Proleće 1 100 1 0 1 100 Ukupno 8 87,5 6 100 6 66,7 4 25 Meticilin Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Penicilini Leto 7 71,4 5 100,0 2 100,0 4 0,0 Jesen 1 100,0 Zima 1 100,0 3 66,7 2 0,0 Proleće 1 100,0 1 0,0 2 100,0 Ukupno 9 77,8 6 100,0 6 66,7 8 25,0 B et a- la kt am i+ In hi bi to r Ampicilin/ sulbaktam Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Amoksicilin/ klavulanska kis. Leto 6 83,4 5 60 2 50 2 0 Jesen 1 100 Zima 1 0 3 0 1 0 Proleće 1 100 1 0 Ukupno 8 87,5 6 50 6 16,7 3 0 Piperacilin/ tazobaktam Leto 5 20 5 20 2 50 4 25 3 100 Jesen 1 0 1 100 1 100 Zima 1 0 3 0 Proleće 1 100 1 0 Ukupno 7 28,6 6 16,7 6 16,7 5 40 4 100 Beta-laktami+ Inhibitor Leto 11 54,6 10 40,0 4 50,0 4 25,0 3 100,0 2 0,0 Jesen 2 50,0 1 100,0 1 100,0 Zima 2 0,0 6 0,0 1 0,0 Proleće 2 100,0 2 0,0 Ukupno 15 60,0 12 33,4 12 16,7 5 40,0 4 100,0 3 0,0 P ar en te ra ln i c ef al os po ri ni Ceftazidim Leto 5 60 5 80 2 100 4 50 3 0 Jesen 1 100 1 100 1 100 Zima 1 100 3 0 Proleće 1 100 1 0 Ukupno 7 71,4 6 83,3 6 33,3 5 60 4 25 Ceftriakson Leto 5 80 5 80 2 100 4 100 3 100 Jesen 1 100 1 100 1 100 Zima 1 100 3 0 Proleće 1 100 1 0 Ukupno 7 85,7 6 83,3 6 33,3 5 100 4 100 Cefalotin Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Cefepim Leto 2 50 1 100 4 75 3 100 Jesen 1 100 1 100 Zima Proleće Ukupno 2 50 1 100 5 80 4 100 Parenteralni cefalosporini Leto 12 66,7 11 81,8 4 100,0 12 75,0 9 66,7 Jesen 2 100,0 3 100,0 3 100,0 Zima 2 100,0 6 0,0 Proleće 2 100,0 2 0,0 Ukupno 16 75,0 13 84,6 12 33,3 15 80,0 12 75,0 P er or al ni c ef al os po ri ni Cefaklor Leto 5 100 5 80 2 100 Jesen 1 100 Zima 1 100 3 0 Proleće 1 100 1 0 Ukupno 7 100 6 83,3 6 33,3 Cefaleksin Leto 5 100 5 80 2 100 Jesen 1 100 Zima 1 100 3 0 Proleće 1 100 1 0 Ukupno 7 100 6 83,3 6 33,3 Cefiksim Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Peroralni cefalosporini Leto 10 100,0 10 80,0 4 100,0 Jesen 2 100,0 Zima 2 100,0 6 0,0 Proleće 2 100,0 2 0,0 Ukupno 14 100,0 12 83,3 12 33,3 M ak ro lid i Eritromicin Leto 1 0 2 0 Jesen Zima 1 0 Proleće 1 100 Ukupno 1 0 4 25 Azitromicin Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Makrolidi Leto 1 0,0 2 0,0 Jesen Zima 1 0,0 Proleće 1 100,0 Ukupno 1 0,0 4 25,0 In hi bi to ri s in te ze fo la ta Trimetoprim/ sulfametoksazol Leto 5 40 5 100 2 100 4 100 3 66,7 Jesen 1 0 1 100 1 100 Zima 1 0 3 66,7 Proleće 1 100 1 0 Ukupno 7 42,9 6 83,3 6 66,7 5 100 4 75 Tetraciklini Tetraciklin Leto 1 100 2 100 Jesen Zima 1 100 Proleće 1 0 Ukupno 1 100 4 75 Fe ni ko li Hlaramfenikol Leto 1 0 2 0 Jesen Zima 1 0 Proleće 1 100 Ukupno 1 0 4 25 A m in og lik oz id i Gentamicin Leto 5 40 5 80 2 100 4 50 3 100 Jesen 1 100 1 100 1 100 Zima 1 100 3 0 Proleće 1 100 1 0 Ukupno 7 57,2 6 83,3 6 33,3 5 60 Amikacin Leto 5 40 5 60 2 50 4 50 3 100 Jesen 1 100 1 100 1 0 Zima 1 0 3 0 Proleće 1 100 1 0 Ukupno 7 57,2 6 50 6 16,7 5 60 4 75 Aminoglikozidi Leto 10 40,0 10 70,0 4 75,0 8 50,0 6 100,0 Jesen 2 100,0 2 100,0 2 50,0 Zima 2 50,0 6 0,0 Proleće 2 100,0 2 0,0 Ukupno 14 57,2 12 66,7 12 25,0 10 60,0 4 75,0 Linkozamidi Klindamicin Leto Jesen Zima Proleće Ukupno P en em i Meropenem Leto 5 0 5 0 2 0 4 75 3 66,7 Jesen 1 0 1 100 1 100 Zima 1 0 3 0 Proleće 1 0 1 0 Ukupno 7 0 6 0 6 0 5 80 4 75 Imipenem Leto 5 0 5 0 2 0 4 75 3 100 Jesen 1 0 1 100 1 100 Zima 1 0 3 0 Proleće 1 0 1 0 1 100 Ukupno 7 0 6 0 6 0 5 80 4 100 1 100 Ertapenem Leto 4 0 5 0 2 0 Jesen 1 0 Zima 1 0 3 0 Proleće 1 0 1 0 Ukupno 6 0 6 0 6 0 Penemi Leto 14 0,0 15 0,0 6 0,0 8 75,0 6 83,4 Jesen 3 0,0 2 100,0 2 100,0 Zima 3 0,0 9 0,0 Proleće 3 0,0 3 0,0 1 100,0 Ukupno 20 0,0 18 0,0 18 0,0 10 80,0 8 87,5 1 100,0 H in ol on i Ciprofloksacin Leto 5 0 5 60 2 0 4 25 3 100 2 100 Jesen 1 100 1 100 1 100 Zima 1 0 3 0 1 100 Proleće 1 100 1 0 1 100 Ukupno 7 28,6 6 50 6 0 5 40 4 100 4 100 Ofloksacin Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Norfloksacin Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Pipemidna kis. Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Nalidinska kis. Leto Jesen Zima Proleće Ukupno Hinoloni Leto 5 0,0 5 60,0 2 0,0 4 25,0 3 100,0 2 100,0 Jesen 1 100,0 1 100,0 1 100,0 Zima 1 0,0 3 0,0 1 100,0 Proleće 1 100,0 1 0,0 1 100,0 Ukupno 7 28,6 6 50,0 6 0,0 5 40,0 4 100,0 4 100,0 G lik op ep tid i Vankomicin Leto 1 0 2 0 Jesen Zima 1 0 Proleće 1 0 Ukupno 1 0 4 0 Teikoplanin Leto 2 0 Jesen Zima Proleće 1 0 Ukupno 3 0 Glikopeptidi Leto 1 0,0 4 0,0 Jesen Zima 1 0,0 Proleće 2 0,0 Ukupno 1 0,0 7 0,0 Fu si da ni Fusidinska kis. Leto Jesen Zima Proleće Ukupno # - broj izolata date bakterije testiranih na dati antibiotik. % R - prosečan procenat rezistencije pokazan od strane testiranih izolata. BIOGRAFIJA KANDIDATA Emil Jakovljević rođen je 6. marta 1980. godine u Novom Sadu, gde je završio osnovnu školu i gimnaziju. Farmaceutski fakultet Univerziteta u Beogradu upisao je školske 1999/2000. godine. Diplomirao je juna 2006. godine sa prosečnom ocenom tokom studiranja 8,65 odbranivši diplomski rad pod naslovom ″Hmelj, Humulus lupulus L.″ na Institutu za botaniku sa ocenom 10. Stručni ispit za diplomirane farmaceute pri Ministarstvu Zdravlja Republike Srbije Emil Jakovljević položio je jula 2007. godine. Od aprila 2007. godine radi na postavljanju i pokretanju novih kliničkih ispitivanja u ugovorno-istraživačkim organizacijama (Contract Research Organization, CRO). Od 2007. do 2013. godine radio je u firmi Accelsiors d.o.o., a počevši od 2013. godine u predstavništvu INC Research UK Ltd. Od 2007. godine pohađao je veći broj predavanja i treninga iz oblasti kliničkih ispitivanja i dobre kliničke prakse. Poslediplomske doktorske studije na Katedri za farmakologiju Farmaceutskog fakulteta u Beogradu upisao je školske 2007/08. godine. Od septembra 2008. godine pod mentorstvom prof. dr Katarine Ilić i od marta 2014. godine pod mentorstvom prof. dr Nenada Ugrešić bavi se istraživanjem upotrebe antibiotika i rezistencije bakterijskih sojeva u pedijatrijskoj populaciji. Govori engleski i nemački jezik. Do sada je u saradnji sa drugim autorima objavio 2 rada u celini u međunarodnim časopisima sa SCI liste i 2 saopštenja na međunarodnim kongresima.