UNIVERZITET U BEOGRADU TEHNOLOŠKO-METALURŠKI FAKULTET Anđela B. Knežević-Stevanović EKSPERIMENTALNO ODREĐIVANJE I MODELOVANJE VOLUMETRIJSKIH SVOJSTAVA, INDEKSA REFRAKCIJE I VISKOZNOSTI VIŠEKOMPONENTNIH SISTEMA ORGANSKIH RASTVARAČA doktorska disertacija Beograd, 2013 UNIVERSITY OF BELGRADE FACULTY OF TECHNOLOGY AND METALLURGY Anđela B. Knežević-Stevanović EXPERIMENTAL DETERMINATION AND MODELING OF THE VOLUMETRIC PROPERTIES, REFRACTIVE INDICES AND VISCOSITIES OF THE MULTICOMPONENT ORGANIC SOLVENT MIXTURES Doctoral Dissertation Belgrade, 2013 Mentor: Dr Mirjana Kijevčanin redovni profesor Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu Članovi komisije: Dr Slobodan Šerbanović redovni profesor Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu Dr Dušan Grozdanić redovni profesor Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu, u penziji Datum odbrane: Lukuu Iskrenu i duboku zahvalnost i poštovanje želim da iskažem profesoru dr Slobodanu Šerbanoviću, što me je razumeo i podržao u mojim nastojanjima i omogućio mi da izvršim ovo istraživanje. Posebno se zahvaljujem mom dragom profesoru dr Dušanu Grozdaniću na prijateljskim savetima, neprekidnoj podršci i pomoći koju mi je pružio tokom više od dve decenije naše saradnje. Svojoj mentorki, dr Mirjani Kijevčanin se zahvaljujem na uvek prisutnoj spremnosti da mi posveti vreme i izađe u susret svojim velikim znanjem, toplinom i strpljenjem. Posebnu zahvalnost želim da uputim dr Albertu van Roodselaar-u, što je verovao u mene, podržao me i izasao mi u susret i u trenutku kada me je veoma malo poznavao. Takođe se zahvaljujem dr Jeleni Smiljanić, Sofiji Miškov, Jeleni Luković, Mariji Lazarević i Divni Bajić na pomoći tokom izrade ove doktorske disertacije. Eksperimentalno određivanje i modelovanje volumetrijskih svojstava, indeksa refrakcije i viskoznosti višekomponentnih sistema organskih rastvarača Apstrakt U ovoj doktorskoj disertaciji izvršeno je eksperimentalno merenje gustine ρ, indeksa refrakcije nD i viskoznosti η osam binarnih i četiri ternerna sistema na atmosferskom pritisku i u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K sa korakom od 5 K. Izabrani su binarni sistemi: dimetiladipat + 1-butanol, dimetiladipat + 2-butanol, dimetiladipat + 2-butanon, dimetiladipat + tetrahidrofuran, 2-butanon + 1-butanol, 2- butanon + 2-butanol, tetrahidrofuran + 1-butanol, tetrahidrofuran + 2-butanol, i ternerni sistemi: dimetiladipat + 2-butanon + 1-butanol, dimetiladipat + 2-butanon + 2-butanol, dimetiladipat + tetrahidrofuran + 1-butanol i dimetiladipat + tetrahidrofuran + 2- butanol. Eksperimentalna merenja izvršena su na digitalnom gustinomeru Anton Paar DMA 5000, refraktometru Anton Paar RXA 156 i viskozimetru Anton Paar SVM 3000. Na osnovu eksperimentalno izmerenih vrednosti ρ, nD i η, izračunate su vrednosti dopunske molarne zapremine VE, promene indeksa refrakcije ΔnD i promene viskoznosti Δη pri mešanju. Eksperimentalni podaci obrađeni su pomoću empirijskih jednačina Redlich-Kister i Nagata-Tamura. Uspešnost predviđanja vrednosti VE, ΔnD i Δη ternernih sistema ispitana je primenom empirijskih modela polinomskog tipa: Radojković, Kohler, Jacob-Fitzner, Colinet, Tsao-Smith, Toop, Scatchard i Rastogi. Modelovanje volumetrijskih svojstava obuhvatilo je: korelisanje vrednosti VE binarnih sistema, kao i korelisanje i predviđanje vrednosti VE ternernih smeša pomoću Peng- Robinson-Stryjek-Vera kubne jednačine stanja (PRSV CEOS) kombinovane sa modelima za dopunsku Gibbs-ovu energiju (CEOS/GE) u koje su ugrađena dva pravila mešanja, van der Waals jedan fluid (vdW1) i model razvijen od strane Twu i saradnika (TCBT). Na osnovu vrednosti nD čistih komponenata, izvršeno je predviđanje vrednosti VE, kao i predviđanje vrednosti nD binarnih sistema, korišćenjem Lorentz-Lorentz, Dale-Gladstone, Eykman, Arago-Biot, Newton i Oster pravila mešanja. Izvršen je pregled i testiranje 43 korelativne metode za izračunavanje vrednosti viskoznosti. Za modelovanje η binarnih sistema korišćene su dve grupe modela: korelativni (Teja-Rice, McAllister 3 i McAllister 4) i prediktivni (UNIFAC-VISCO). Prilikom predviđanja vrednosti η UNIFAC-VISCO modelom, na osnovu eksperimentalnih merenja, optimizacionim metodama određene su nove vrednosti interakcionih parametara. Ključne reči: eksperimentalna merenja, modelovanje, volumetrijska svojstva, gustina, indeks refrakcije, viskoznost, dopunska molarna zapremina, promena indeksa refrakcije, promena viskoznosti, binarni i ternerni sistemi Naučna oblast: Hemija i hemijska tehnologija Uža naučna oblast: Hemijsko inženjerstvo UDK broj: 536.7 Experimental Determination and Modeling of the Volumetric Properties, Refractive Indices and Viscosities of the Multicomponent Organic Solvent Mixtures Abstract In this dissertation, densities ρ, refractive indices nD and viscosities η of eight binary and four ternary systems were experimentally measured at atmospheric pressure and at temperatures between 288.15 K and 323.15 K with a 5 K temperature increment. The following binary and ternary systems were selected: dimethyladipate + 1-butanol, dimethyladipate + 2-butanol, dimethyladipate + 2-butanone, dimethyladipate + tetrahydrofuran, 2-butanone + 1-butanol, 2-butanone + 2-butanol, tetrahydrofuran + 1- butanol, tetrahydrofuran + 2-butanol, and dimethyladipate + 2-butanone + 1-butanol, dimethyladipate + 2-butanone + 2-butanol, dimethyladipate + tetrahydrofuran + 1- butanol and dimethyladipate + tetrahydrofuran + 2-butanol. Experimental measurements were conducted on digital densimeter Anton Paar DMA 5000, refractometer Anton Paar RXA 156 and viscometer Anton Paar SVM 3000. Experimentally measured ρ, nD and η were used in calculation of the excess molar volumes VE, deviations of refractive indices nD and viscosity deviations . Experimental data were correlated by the Redlich-Kister and Nagata-Tamura equations. Prediction quality for the VE, nD and  of the ternary systems was evaluated using the empirical polynomial models developed by: Radojković, Kohler, Jacob-Fitzner, Colinet, Tsao-Smith, Toop, Scatchard and Rastogi. Modeling of the volumetric properties included correlation of the binary, as well as the correlation and prediction of the ternary VE values, using the Peng-Robinson-Stryjek-Vera cubic equation of state (PRSV CEOS) combined with models for the excess Gibbs energy (CEOS/GE) and two mixing rules: van der Waals one fluid (vdW1) and the mixing rule developed by Twu et al. (TCBT). Refractive indices of the pure components were used for the prediction of VE and nD of the binary mixtures using the Lorentz-Lorentz, Dale-Gladstone, Eykman, Arago-Biot, Newton and Oster mixing rules. 43 viscosity correlation methods were analyzed and tested. Modeling of the η of the binary systems encompassed the application of the correlative (Teja-Rice, McAllister 3 and McAllister 4) and predictive (UNIFAC-VISCO) models. Prediction of η by the UNIFAC-VISCO model included optimization of the experimental data to develop the new interaction parameters of the UNIFAC-VISCO model. Key words: experimental measurements, modeling, volumetric properties, density, refractive index, viscosity, excess molar volume, refractive index deviation, viscosity deviation, binary and ternary systems Scientific area: Chemistry and Chemical Technology Field: Chemical Engineering UDK number: 536.7 Sadržaj 1. Uvod 1 2. Termodinamička i termofizička svojstva višekomponentnih sistema 6 3. Eksperimentalni deo 12 3.1 Izbor sistema 12 3.2 Opis eksperimentalnih tehnika za određivanje gustine, indeksa refrakcije i viskoznosti jednokomponentnih i višekomponentnih sistema 31 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 39 4.1 Rezultati eksperimentalnog određivanja volumetrijskih svojstava 39 4.1.1 Binarni sistemi 40 4.1.2 Ternerni sistemi 60 4.2 Rezultati eksperimentalnog određivanja indeksa refrakcije 69 4.2.1 Binarni sistemi 69 4.2.2 Ternerni sistemi 83 4.3 Rezultati eksperimentalnog određivanja viskoznosti 92 4.3.1 Binarni sistemi 92 4.3.2 Ternerni sistemi 108 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 117 5.1 Modelovanje volumetrijskih svojstava 117 5.1.1 Korelisanje VE binarnih sistema korišćenjem modela kubne jednačine stanja 117 5.1.2 Predviđanje vrednosti VE binarnih sistema na osnovu indeksa refrakcije čistih komponenata 136 5.1.3 Korelisanje i predviđanje vrednosti VE ternernih sistema korišćenjem modela kubne jednačine stanja 143 5.1.4 Predviđanje vrednosti VE ternernih sistema korišćenjem polinoma 148 5.2 Modelovanje indeksa refrakcije 153 5.2.1 Predviđanje vrednosti indeksa refrakcije binarnih sistema 153 5.2.2 Predviđanje vrednosti promene indeksa refrakcije ternernih sistema 157 5.3 Modelovanje viskoznosti 160 5.3.1 Korelisanje i predviđanje vrednosti viskoznosti binarnih sistema 170 5.3.2 Predviđanje vrednosti promene viskoznosti ternernih sistema 199 6. Zaključci 203 7. Literatura 216 Prilog A - Tehnika eksperimentalnog rada Prilog B – Tabele Prilog C – Slike Biografija Izjava o autorstvu Izjava o istovetnosti štampane i elektronske verzije doktorskog rada Izjava o korišćenju Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disetracija 1. Uvod 1 1. Uvod U savremenim tehnološkim procesima koristi se veliki broj rastvarača i njihovih smeša, ali im je upotreba ograničena usled nedovoljno poznatih fizičkih svojstava ili eko- toksikoliškh efekata. Stoga eksperimentalno određivanje termodinamičkih i termofizičkih parametara fluida kao i razvijanje modela za njihovo korelisanje, predviđanje i međusobno povezivanje predstavlja aktuelna istraživačka polja i pruža neophodne informacije za projektovanje mnogih industrijskih pocesa. Gustina, indeks refrakcije i viskoznost predstavljaju termodinamička i termofizička svojstva fluida, koja karakterišu svaku čistu supstancu u tečnom stanju kao i njihove smeše i veoma su interesantne za proučavanje iz više razloga. Sa praktične tačke gledišta, eksperimentalno određivanje volumetrijskih svojstava binarnih i ternernih sistema je veoma značajno za razumevanje neidealnog ponašanja smeša i predstavlja osnovu za razvoj termodinamičkih modela koji se ugrađuju u softverske pakete namenjene projektovanju opreme i procesa u hemijskoj, petrohemijskoj i procesnoj industriji. Sakupljanje eksperimentalnih podataka doprinosi uvećanju empirijskih saznanja i obogaćivanju postojećih baza podataka. Poznavanje vrednosti gustine neophodno je za inženjerske proračune vezane za strujanje i mešanje fluida, kao i prenos toplote i mase. Indeks refrakcije je važno Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disetracija 1. Uvod 2 svojstvo supstanci koje ima široku primenu u industriji pri praćenju parametara tokom proizvodnih procesa, pri određivanju koncentracije u procesima destilacije i rektifikacije, a našao je i široku primenu u prehrambenoj industriji, medicini i kontroli kvaliteta. Viskoznost je transportna osobina fluida, neophodna za praćenje i optimizaciju industrijskih procesa. Poznavanje vrednosti viskoznosti čistih supstanci i smeša neophodno je u hidrauličkim proračunima, transportu fluida kroz cevi i porozne površine, kao i u mnogim procesima koji uključuju prenos toplote i mase. Dopunske termodinamičke i termofizičke veličine karakterišu odstupanje realnih sistema od idealnosti i predstavljaju osnovu za razumevanje termodinamičkih i transportnih osobina, a posledica su različitih vrsta medjumolekulskih interakcija koje se javljaju između komponenata u smeši. Gustina i dopunska molarna zapremina tečnih smeša su indikator strukturnih promena i efekata pakovanja. Eksperimentalno određene vrednosti viskoznosti daju informacije o strukturi tečnosti, a poznavanje ovih svojstava u okviru celokupnog koncentracionog opsega i u širokom temperaturnom intervalu omogućuje bolje razumevanje fundamentalnog ponašanja tečnih sistema i pruža bolji uvid u strukturu smeše, interakcije koje u njoj vladaju, kao i uticaj temperature na promene vrednosti ovih veličina. U ovoj doktorskoj disertaciji je izvršeno eksperimentalno merenje, korelisanje i predviđanje vrednosti termodinamičkih i termofizičkih svojstava (gustine, indeksa refrakcije i viskoznosti) čistih fluida i višekomponentnih tečnih neelektrolitnih smeša različitih organskih jedinjenja. Pri izboru supstanci vodilo se računa da one imaju ekološki značaj i široku industrijsku primenu, da pripadaju različitim grupama jedinjenja, a da termodinamički i termofizički podaci njihovih smeša još uvek nisu poznati. Pregledom literature utvrđeno je da su termodinamičke veličine sistema koji sadrže estre adipinske kiseline i široko primenjljive organske rastvarače, alkohole, ketone i etre veoma malo ispitivane. Za analizu je odabrano osam binarnih i četiri ternerna sistema estra (dimetiladipat) sa alkoholima (1-butanol i 2-butanol), alifatičnim ketonom (2-butanon) i cikličnim etrom (tetrahidrofuran): dimetiladipat + 1-butanol, Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disetracija 1. Uvod 3 dimetiladipat + 2-butanol, dimetiladipat + 2-butanon, dimetiladipat + tetrahidrofuran, 2-butanon + 1-butanol, 2-butanon + 2-butanol, tetrahidrofuran + 1-butanol, tetrahidrofuran + 2-butanol, dimetiladipat + 2-butanon + 1-butanol, dimetiladipat + 2- butanon + 2-butanol, dimetiladipat + tetrahidrofuran + 1-butanol i dimetiladipat + tetrahidrofuran + 2-butanol. Meranja su obuhvatila celokupni koncentracioni opseg i izvršena su na atmosferskom pritisku u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K. Ovakav izbor sistema i uslova merenja ne samo da je pružio mogućnost proširenja baze eksperimentalnih podataka pomenutih termodinamičkih i termofizičkih svojstava, nego je takođe omogućio ispitivanje uticaja strukture molekula (broja ugljenikovih atoma u nizu i položaja funkcionalnih grupa u molekulu) na promenu svojstava rastvora, prisustvo specificičnih hemijskih i fizičkih interakcija i uticaj temperature. Uspostavljanje rigoroznih termodinamičkih modela pomoću kojih se opisuju dopunske osobine je od primarnog značaja za projektovanje i maseno, energetsko i eksergetsko bilansiranje mnogih separacionih i drugih industrijskih procesa. Međutim, teorijskim pristupima često nije moguće obuhvatiti sve efekte koji karakterišu složene sisteme, pa se poluempirijskim i emprijskim modelima, koji često sadrže čitav niz parametara, mogu prevazići ograničenja koja proizilaze iz teorije. Korelisanje i predviđanje svojstava višekomponentnih sistema pomoću modela i metoda zasnovanih na karakteristikama binarnih komponenata koje ih sačinjavaju predstavlja aktuelnu oblast u okviru opštih istraživanja termodinamike tečnog stanja. Uspešnost modela je u velikoj meri funkcija kompleksnosti međumolekulskih interakcija komponenata prisutnih u smeši, kao i strukturnih efekata koji se javljaju prilikom mešanja. U ovom radu su na bazi izmerenih vrednosti gustina, indeksa refrakcije i viskoznosti određene vrednosti dopunske molarne zapremine, promene indeksa refrakcije, odnosno promene viskoznosti, binarnih i ternernih smeša. Eksperimentalni podaci obrađeni su pomoću empirijskih jednačina Redlich-Kister [1] i Nagata-Tamura [2], a uspešnost predviđanja vrednosti dopunske molarne zapremine, promene indeksa refrakcije i promene viskoznosti ternernih sistema ispitana je primenom empirijskih jendačina Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disetracija 1. Uvod 4 polinomskog tipa: Radojković [3], Kohler [4], Jacob-Fitzner [5], Colinet [6], Tsao- Smith [7], Toop [8], Scathard [9] i Rastogi [10]. Vrednost dopunske zapremine smeše izračunata je i primenom Peng-Robinson-Stryjek- Vera (PRSV) kubne jednačine stanja [11] kombinovane sa modelima za dopunsku Gibbs-ovu energiju (CEOS/GE modeli) u koje su ugrađena savremena pravila mešanja, van der Waals jedan fluid (vdW1) [12] i model razvijen od strane Twu i saradnika (TCBT) [13]. Imajući u vidu činjenicu da u savremenoj literaturi postoji veliko interesovanje za teorijsko i empirijsko povezivanje različitih termodinamičkih svojstava, u ovoj doktorskoj disertaciji su primenjeni termodinamički modeli za predviđanje dopunske zapremine pomoću indeksa refrakcije čistih komponenata na bazi Lorentz-Lorentz [14, 15], Dale-Gladstone [16], Eykman [17], Arago-Biot [16], Newton [18] i Oster [19] pravila mešanja. Za predviđanje vrednosti viskoznosti tečnih smeša često se koriste modeli zasnovani na doprinosu grupa koji iziskuju postojanje adekvatne baze podataka u kojoj moraju biti sadržani doprinosi mnogobrojnih funkcionalnih grupa. U ovoj disertaciji izvršen je pregled metoda za korelisanje viskoznosti tečnih smeša i izabrane korelativne metode testirane su na eksperimentalnim podacima binarnih i ternernih smeša alkana, haloalkana, alkohola, aromata, amina, ketona, itd. Za određivanje vrednosti viskoznosti binarnih sistema čije su vrednosti viskoznosti i njegove promene pri mešanju prethodno eksperimentalno izmerene, korišćeni prediktivni model UNIFAC-VISCO [20, 21, 22] i korelativni modeli Teja-Rice [20, 23, 24] i McAllister [25]. Kvalitet rezultata dobijenih primenom svake od pomenutih metoda utvrđen je poređenjem sa eksperimentalno dobijenim vrednostima. U slučaju UNIFAC-VISCO modela, na osnovu eksperimentalnih merenja, optimizacionim metodama su određene vrednosti interakcionih parametara funkcionalnih grupa komponenata prisutnih u smeši, a koje nisu dostupne u literaturi. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disetracija 1. Uvod 5 Eksperimentalna merenja i modelovanje termodinamičkih i termofizičkih svojstava binarnih i ternernih sistema izvršena tokom ovog istraživanja pomoći će boljem fundamentalnom poznavanju svojstava rastvora i dobijanju neophodnih informacija za unapređenje pojedinih industrijskih procesa i proizvoda, kao i zaštitu životne sredine. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 2. Termodinamička i termofizička svojstva višekomponentnih sistema 6 2. Termodinamička i termofizička svojstva višekomponentnih sistema Realna smeša ima različita termodinamička i termofizička svojstva od idealne smeše. Ova činjenica posledica je fizičke i hemijske različitosti komponenata koje je sačinjavaju. Kvalitativni i kvantitativni pokazatelji odstupanja realne smeše od idealnosti, dopunska molarna zapremina VE, promena indeksa refrakcije ΔnD, i promena viskoznosti Δη definisani su sledećim izrazom: i N i i E YxYY    1 (2.1) gde se opšta oznaka YE odnosi na dopunsku molarnu zapreminu VE, promenu indeksa refrakcije ΔnD i promenu viskoznosti Δη, opšta oznaka Y na molarnu zapreminu V, indeks refrakcije nD i viskoznost η smeše, a Yi na molarnu zapreminu Vi, indeks refrakcije nDi i viskoznost ηi čiste komponente i, xi je molski udeo komponente i, a N broj komponenata u smeši. Promena zapremine pri mešanju dve tečnosti posledica je jednog ili kombinacije nekoliko sledećih faktora: (1) razlike u veličini i/ili obliku molekula komponenata Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 2. Termodinamička i termofizička svojstva višekomponentnih sistema 7 smeše, (2) strukturnih promena kao što su promene međumolekulskih orjentacija, (3) razlike u međumolekulskim energijama interakcije između istorodnih i raznorodnih molekula i (4) formiranja novih hemijskih vrsta [26]. Binarni sistemi Primenom relacije (2.1) na binarni sistem izvodi se sledeći izraz za dopunsku molarnu zapreminu VE: 1 1 2 2 1 1 2 2 1 2 E x M x M x M x MV          (2.2) gde ρ predstavlja gustinu smeše, x1 i x2 molske udele, M1 i M2, molarne mase, a ρ1 i ρ2 gustine komponenata 1 i 2, respektivno. Promena indeksa refrakcije binarnog sistema ΔnD je, na osnovu relacije (2.1), definisana izrazom:  1 1 2 2D D D Dn n x n x n    (2.3) u kome nD označava indeks refrakcije smeše, x1 i x2 molske udele, a nD1 i nD2 indekse refrakcije čistih komponenata. Analogno, promena viskoznosti Δη binarne smeše prikazana je izrazom:  2211  xx  (2.4) u kome je η viskoznost smeše, x1 i x2 su molski udeli, a η1 i η2 viskoznosti čistih komponenata 1 i 2. U ovom radu izrazi (2.2) – (2.4) korišćeni su za izračunavanje vrednosti dopunske molarne zapremine, promene indeksa refrakcije i promene viskoznosti binarnih sistema Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 2. Termodinamička i termofizička svojstva višekomponentnih sistema 8 na osnovu eksperimentalno izmerenih vrednosti gustina, indeksa refrakcije i viskoznosti čistih supstanci i njihovih smeša. Vrednosti VE, ΔnD i Δη korelisane su pomoću Redlich-Kister (RK) polinoma [1]: 1 1 1 1 )12()(       kim k kji k ji m k kji E ij xAxxxxAxxY (2.5) u kome EijY označava dopunsku molarnu zapreminu VE ili promenu indeksa refrakcije ΔnD, odnosno promenu viskoznosti Δη binarnog sistema, a Ak su parametri polinoma, čiji je optimalan broj m određen primenom statističkog F-testa [27]. F-testom se izražava verovatnoća da se veličine dva niza, niza eksperimentalno izmerenih vrednosti i niza izračunatih vrednosti, znatno ne razlikuju. Grafički prikaz zavisnosti dopunske zapremine, promene indeksa refrakcije i promene viskoznosti od sastava oblika YE= YE(x) pruža neposredan uvid u odstupanje binarne smeše od idealnosti. Zavisnost tipa YE – x1, koja može biti pozitivna ili negativna, simetrična, asimetrična ili S-kriva, itd., ukazuje na prisustvo različitih međumolekulskih interakcija, koje se mogu menjati u zavisnosti od sastava i temperature ili biti dominantne u celom ispitivanom koncentracionom i temperaturnom opsegu. Nagib, odnosno odstupanje od linearnosti zavisnosti tipa YE/(x1x2) – x1, dodatno upotpunjuje ovu sliku odstupanja realne smeše od idealnosti. Uopšteno posmatrano, da li će vrednosti VE biti pozitivne ili negativne zavisi od relativnog odnosa faktora ekspanzije i faktora kontrakcije. Faktori koji utiču na ekspanziju zapremine (pozitivne vrednosti VE smeše) uključuju: (1) disperzione sile, (2) sterne smetnje koje se javljaju između molekula komponenata, (3) nepovoljno geometrijsko pakovanje, (4) elektrostatičko odbijanje, itd. Faktori koji utiču na kontrakciju zapremine (negativne vrednosti VE smeše) su: (1) specifične interakcije između molekula komponenata, (2) intersticijalno smeštanje molekula jedne komponente u praznine koje postoje među molekulima druge komponente, do čega najčešće dolazi kada su u pitanju velike razlike u veličini molekula smeše, ili kada Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 2. Termodinamička i termofizička svojstva višekomponentnih sistema 9 postoje velike praznine u strukturnom umrežavanju molekula, (3) slabe fizičke sile, kao što su dipol-dipol ili dipol-indukovani dipol interakcije, odosno van der Waals-ove sile, (4) hidrofobna hidratacija, koja je posebno značajna kod vodenih rastvora organskih sistema, itd. Vrednosti VE sistema će biti pozitivne ili negativne u zavisnosti od toga da li su ukupni kombinovani efekti sila ekspanzije veći ili manji od ukupnih kombinovanih efekata sila kontrakcije [28]. Ternerni sistemi Primenom relacije (2.1) na ternerni sistem izvodi se sledeći izraz za dopunsku molarnu zapreminu VE: 1 1 2 2 3 3 3 31 1 2 2 1 2 3 E x M x M x M x Mx M x MV             (2.6) gde ρ predstavlja gustinu smeše, x1, x2 i x3 molske udele, M1, M2 i M3 molarne mase, a ρ1 i ρ2 i ρ3 gustine komponenata 1, 2 i 3, respektivno. Promena indeksa refrakcije ternernog sistema ΔnD izvodi se iz relacije (2.1): )( 332211 DDDDD nxnxnxnn  (2.7) gde je nD indeks refrakcije smeše, x1, x2 i x3 su molski udeli, a nD1, nD2 i nD3 indeksi refrakcije čistih komponenata. Promena viskoznosti ternerne smeše dobija se na analogan način: )( 332211  xxx  (2.8) gde je η viskoznost smeše, x1, x2 i x3 su molski udeli, a η1, η2 i η3 viskoznosti čistih komponenata. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 2. Termodinamička i termofizička svojstva višekomponentnih sistema 10 Izrazi (2.6) – (2.8) korišćeni su za izračunavanje vrednosti dopunske molarne zapremine, promene indeksa refrakcije i promene viskoznosti ternerne smeše na osnovu eksperimentalno izmerenih vrednosti gustine, indeksa refrakcije i viskoznosti čistih supstanci i smeša. Podaci za VE, ΔnD i Δη korelisani su pomoću Nagata Tamura (NT) polinoma [2], koji primenjen na izračunavanje dopunske molarne zapremine, promene indeksa refrakcije i promene viskoznosti ternernih sistema ima oblik: )( 2 2 18 3 27 3 16215 2 24 2 1322110321 231312123 xxBxBxBxxBxBxBxBxBBRTxxx YYYY EEEE   (2.9) U relaciji (2.9) opštom oznakom EY123 označena je dopunska molarna zapremina VE, promena indeksa refrakcije ΔnD, odnosno promena viskoznosti Δη, ternernog sistema. Opšte oznake EY12 , EY13 i EY23 odnose se na binarne doprinose izračunate iz RK polinoma (2.5), računate sa molskim udelima komponenata u ternernoj smeši, x1, x2 i x3. B0, B1,…, B8 predstavljaju optimizovane parametre dobijene iz VE, ΔnD, odnosno Δη podataka ternernog sistema. Grafički prikaz eksperimentalnih vrednosti dopunske molarne zapremine, promene indeksa refrakcije i promene viskoznosti ternernih sistema EY123 je u ovom radu izvršen na tri načina: (1) korišćenjem zavisnosti EY123 – x2 po linijama konstantnog odnosa molskih udela prve i treće komponente (x1/x3), (2) prostornim (trodimenzionim) prikazom EY123 površi dobijenih korelisanjem eksperimentalnih podataka NT polinomom, primenom vrednosti izračunatih pomoću relacije (2.9) i (3) trougaonim x1x2x3 dijagramom koji prikazuje linije konstantnih EY123 vrednosti dobijene presecanjem prostorne ternerne površi horizontalnim ravnima. Kvalitet korelacije eksperimentalnih podataka binarnih i ternernih sistema ocenjen je na dva načina: (1) pomoću standardne devijacije korelacije σ i (2) izračunavanjem Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 2. Termodinamička i termofizička svojstva višekomponentnih sistema 11 vrednosti srednje procentualne greške PD(%). Standardna devijacija korelacije σ definisana je na sledeći način:   2/1 1 2 exp             K YY K i i E cal E  (2.10) gde EYexp predstavlja eksperimentalne vrednosti V E, ΔnD, odnosno Δη binarne ili ternerne smeše, EcalY izračunate VE, ΔnD i Δη vrednosti korišćenjem izraza (2.5) za binarni sistem, odnosno relacije (2.9) za ternerni sistem, a K je broj eksperimentalnih tačaka. Srednja procentualna greška izračunavana je pomoću izraza: i K i E E cal E Y YY K PD    1 exp exp100(%) (2.11) u kojem su veličine definisane na isti način kao i u izrazu za standardnu devijaciju korelacije (2.10). Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 3. Eksperimentalni deo 12 3. Eksperimentalni deo 3.1 Izbor sistema Poznavanje fizičko-hemijskih svojstava, gustine, viskoznosti i indeksa refrakcije čistih tečnosti i višekomponentnih smeša, u širokom temperaturnom opsegu i na različitim temperaturama, korisno je za razumevanje njihovih termodinamičkih i transportnih svojstava, a značajno je i sa aspekta projektovanja industrijske opreme i procesa. Metode fizičko-hemijske analize, koje su omogućene određivanjem vrednosti dopunskih termodinamičkih veličina, pružaju uvid u strukturu tečnosti, odnosno u međumolekulske interakcije koje se javljaju izmedju komponenata u smeši i doprinose razumevanju njenog neidealnog ponašanja. Usled limitiranosti saznanja vezanih za fizička svojstva mnogih organskih rastvarača, njihova primena u hemiji i hemijskom inženjerstvu ograničena je tehnološkim faktorima i nepoznanicama vezanim za njihov uticaj na životnu sredinu. Iz ovih razloga generisanje eksperimentalnih podataka doprinosi uvećanju empirijskih saznanja i proširivanju baza podataka, a korisno je i sa aspekta testiranja različitih termodinamičkih modela. Ovo sa druge strane omogućuje uopštavanje i modelovanje binarnih ili višekomponentnih sistema i razvoj prediktivnih metoda, što uvek predstavlja poseban izazov za inženjere u oblastima fundamentalnih istraživanja. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 3. Eksperimentalni deo 13 U ovom radu je izbor sistema za analizu i eksperimentalno merenje i modelovanje vrednosti dopunske molarne zapremine, promene indeksa refrakcije i viskoznosti pri mešanju bio usmeren ka ostvarenju nekoliko ciljeva. Težilo se da supstance i njihove smeše imaju široku industrijsku primenu i ekološki značaj, kako bi proširenje saznanja vezanih za njihova fizičko-hemijska svojstva moglo da se iskoristi pri projektovanju opreme i procesa i unapređenju zastite životne sredine. Takođe se nastojalo da termodinamička svojstva određena u okviru ove doktorske disertacije na izabranim eksperimentalnim uslovima i u celokupnom koncentracionom opsegu još uvek nisu poznata, kako bi se obezbedilo obogaćivanje postojećih empirijskih saznanja. Da bi se ostvarili postavljeni ciljevi, odabrane su komponente koje pripadaju različitim grupama jedinjenja i imaju složenu i međusobno različitu molekulsku strukturu, potpuno su mešljive, a međusobno hemijski ne reaguju. Pri mešanju ovakvih supstanci dolazi do međumolekulskih interakcija, različitog prostornog pakovanja molekula i strukturnih promena, što je omogućilo ispitivanje uticaja strukture molekula (broja ugljenikovih atoma u nizu i položaja i vrste funkcionalnih grupa) i temperature na promenu osobina rastvora i pružilo neophodan izvor informacija za razumevanje odstupanja realnih smeša od idealnosti. Zbog svoje velike zastupljenosti u hemijskoj i procesnoj industriji, izraženog ekotoksikološkog značaja i kompleksnosti međumolekulskih interakcija koje se javljaju pri mešanju, binarni i ternerni sistemi koji sadrže estre adipinske kiseline i različite organske rastvarače, alkohole, ketone i etre su vrlo interesantni za izučavanje. Pregledom literature utvrđeno je da su termodinamička svojstva ovih sistema izrazito malo ispitivana. Da bi se ostvarili navedeni ciljevi istraživanja, za eksperimentalna merenja u ovom radu su izabrana sledeća jedinjenja: (1) linearni alkoholi, izomeri butanola: 1-butanol i 2-butanol; (2) alifatični keton: 2-butanon (metiletilketon); (3) ciklični etar: tetrahidrofuran (oksaciklopentan); i (4) alifatični diestar: dimetiladipat. Ovakav izbor supstanci omogućuje praćenje uticaja izomerizma (1-butanol i 2-butanol, 2-butanon i tetrahidrofuran), različitih funkcionalnih grupa, njihovog položaja i strukture molekula Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 3. Eksperimentalni deo 14 (linearne ili ciklične) na volumetrijska i transportna svojstva višekomponentnih tečnih sistema. U tabeli 3.1 prikazani su binarni i ternerni sistemi odabrani za eksperimentalna merenja, analizu i modelovanje. Tabela 3.1 Binarni i ternerni sistemi Binarni sistemi Ternerni sistemi dimetiladipat + 1-butanol dimetiladipat + 2-butanon + 1-butanol dimetiladipat + 2-butanol dimetiladipat + 2-butanon + 2-butanol dimetiladipat + 2-butanon dimetiladipat + tetrahidrofuran + 1- butanol dimetiladipat + tetrahidrofuran dimetiladipat + tetrahidrofuran + 2- butanol 2-butanon + 1-butanol 2-butanon + 2-butanol tetrahidrofuran + 1-butanol tetrahidrofuran + 2-butanol Merenja su obuhvatila celokupni koncentracioni opseg i izvršena su na atmosferskom pritisku u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K, što je omogućilo proširenje baze eksperimentalnih podataka i ispitivanje uticaja temperature na promenu vrednosti gustine, dopunske molarne zapremine, indeksa refrakcije i viskoznosti pri mešanju. Industrijski značaj i primena odabranih susptanci Alkoholi su rastvarači širokog spektra koji su našli upotrebu u separaciji zasićenih i nezasićenih ugljovodonika, koriste se kao sirovine pri sintezi složenih molekula, u hemijskoj, biohemijskoj, farmaceutskoj, kozmetičkoj, organskoj i industriji boja, lakova, polimera, ulja i maziva, eksploziva, plastike, gume, deterdženata, u proizvodnji prirodnih i sintetičkih smola i celuloznih estara, a i veoma su rasprostranjeni kao aditivi za benzin i alternativni izvori energije. 1-butanol se koristi u proizvodnji urea-folmadelhidnih i melamin-formaldehidnih smola, butilakrilata, butilacetata, dibutilftalata, butilestara i butiletara. Takođe se koristi Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 3. Eksperimentalni deo 15 kao rastvarač za boje i premazna sredstva, gume i alkaloide, a našao je primenu i u farmaceutskoj industriji i industriji parfema, pri ekstrakciji eteričnih ulja, u proizvodnji herbicida, antibiotika, hormona i vitamina, veštačkih aroma, tekstila, sredstava za čišćenje i polimera [29]. 2-butanol se javlja u prirodi kao proizvod fermentacije ugljenih hidrata. Upotrebljava se u proizvodnji parfema, ribljeg koncentrata proteina i voćnih esencija, kao začin za hranu, prekursor u proizvodnji metiletil ketona [29], aditiv u proizvodnji polimera, koristi se pri flotacionoj separaciji, a posebno je značajan rastvarač za asimetrične sinteze, komercijalno dostupan u formi racemata [30]. Koristi se kao rastvarač za boje, premaze, lakove, smole, kamfor, biljna ulja, masti, voskove, gume, alkaloide i glazure. Ketoni su jedinjenja od velikog industrijskog i biološkog značaja: u industriji se najčešće koriste kao reagensi, rastvarači, prekursori polimera i pri proizvodnji farmaceutskih proizvoda (jer potpomažu delovanje mnogih enzima), a koriste se i u biohemiji i u industriji hrane. 2-butanon je po važnosti komercijalne proizvodnje ketona na drugom mestu, odmah iza acetona. Često nalazi primenu kao rastvarač u procesima ekstrakcije, za različite lubrikante, celulozne acetate, nitrocelulozu, boje, lakove, gumu, vinilne filmove, smole, polistiren, poliuretan i akrilne premaze, a upotrebljava se i kao katalizator u nekim reakcijama polimerizacije [29]. Takođe se koristi u grafičkoj industriji, proizvodnji plastike, tekstila, parafinskih voskova, lepkova, sintetičke kože, transparentne hartije, aluminijumske folije i kao sredstavo za čišćenje [30, 31]. Estri su zahvaljujući karakterističnom prijatom mirisu našli primenu u hemijskoj i prehrambenoj industriji (kao aditivi za ukus) i u industriji parfema. Viši neisparljivi estri koriste se kao plastifikatori lomljivih polimera u proizvodnji fleksibilnih creva, gumenih cevi i meblštofova. Zbog svoje niske toksičnosti, estri adipinske kiseline (adipati) se koriste kao efikasna alternativa hlornim rastvaračima i kao aditivi za dizel. Takođe su našli primenu u proizvodnji inhibitora korozije, elektrolita, epoksida, parfema i farmaceutskih proizvoda. Zahvaljujući svom indeksu viskoznosti i stišljivosti Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 3. Eksperimentalni deo 16 primenjuju se kao osnovni fluidi u formulaciji slabo viskoznih i veoma stabilnih maziva, mašinskih, automobilskih i kompresorskih ulja, masti i ISO 46 hidrauličkih fluida prihvatljivih sa stanovišta zaštite životne sredine [32, 33]. Niži adipati su našli primenu kao biodegradabilni, slabo toksični rastvarači visokih temperatura ključanja, plastifikatori, antipersipanti i dodaci za hranu. Viši adipati se koriste kao stabilna, biodegradabilna maziva otporna na koroziju u širokom temperaturnom opsegu, zatim kao lubrikanti, deterdženti, surfaktanti, emulzifikatori, emolijenti i kao intermedijeri pri proizvodnji drugih hemijskih jedinjenja. Dimetiladipat je neisparljiv, biorazgradiv, stabilan i slabo toksičan organski rastvarač za mastila, polimere i poliuretane, premaze, lakove, boje i adhezive, aditiv koji na niskim temperaturama povećava fleksibilnost, transparentnost i stabilnost plastike, polivinilhlorida i njegovih kopolimera i celuloznih estara, omekšivač koji se koristi u proizvodnji pesticida i fungicida, veštačke kože, poliestarskih i celuloznih smola, rastvarača, razređivača i plastifikatora. Takođe se upotrebljava kao aditiv za hranu (regulator kiselosti), za disperziju pigmenata i pri sintezi polimera i drugih organskih jedinjenja (estara, amida i nitrila), kao i u proizvodnji očvršćivača, medicinskih i farmaceutskih proizvoda, industrijskih sredstava za čišćenje, kože, tekstila i parfema. U poslednje vreme njegova primena je doživela ekspanziju u naftnoj industriji gde se koristi za sniženje viskoznosti viskoelastičnih surfaktanata [34] i u procesu hidrolitički stabilne konsolidacije poroznih geoloških formacija [35]. Etri su često prisutni reagenti i rastvarači u organskoj hemiji i biohemiji, a koriste se i kao aditivi za benzin i u autoindustriji. Tetrahidrofuran se najčešće koristi kao prekursor polimera, industrijski odmašćivač i rastvarač za lakove i PVC [29], a našao je upotrebu i u farmaceutskoj i u industriji kozmetičkih proizvoda. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 3. Eksperimentalni deo 17 Analiza strukture i osnovnih karakteristika odabranih supstanci 1. Alkoholi spadaju među najvažnija organska jedinjenja, opšte formule ROH, gde R predstavlja bilo koju alkil ili supstituisanu alkil grupu, a –OH je hidroksilna grupa koja kao funkcionalna grupa definiše karakteristike alkohola. Struktura R-grupe, koja može biti primarna, sekundarna ili tercijerna, zasićena ili nezasićena, linearna, ciklična ili aromatična, utiče na brzinu, a u nekim sličajevima i vrstu reakcija kojima podležu alkoholi. U zavisnosti od broja ugljenikovih atoma za koje je vezana C-OH grupa, alkoholi se dele na primarne, sekundarne i tercijerne, a u zavisnosti od broja hidroksilnih grupa u molekulu, alkoholi mogu biti monohidroksilni i polihidroksilni [36]. Veoma polarna hidroksilna grupa u molekulu alkohola, koju karakteriše atom vodonika vezan za izrazito elektronegativan kiseonik, prouzrokuje asimetrični raspored parcijalnog naelektrisanja. Ovaj efekat polarizuje O-H vezu, što uslovljava pojavu dipolnog momenta i omogućava međusobno povezivanje molekula uspostavljanjem jakih vodoničnih veza i građenje asosovanih tečnosti. Ovo rezultira visokim temperaturama ključanja, neuporedivo višim od tačaka ključanja ekvivalentnih alkana i haloalkana iste molarne mase, koje su posledica znatno veće energije koja je potrebna molekulima alkohola da raskinu vodonične veze i napuste tečnost. Iako su vodonične veze duže i znatno slabije od kovalentnih O-H veza, njihov broj je toliki da njihova ukupna jačina utiče na otežanu isparljivost [37]. Vrednost temperature ključanja alkohola raste sa povećanjem broja ugljenikovih atoma u lancu, a smanjuje se sa razgranavanjem molekula. Rastvorljivost alkohola u vodi takođe je posledica uspostavljanja vodonične veze. Niži alkoholi (do propanola), u kojima –OH grupa čini veliki deo molekula, su mešljivi sa vodom. Ovo je rezultat iste vrste međumolekulskih veza koje se uspostavljaju između molekula vode i molekula nižih alkohola. Energija potrebna za raskidanje vodonične veze između dva molekula vode ili dva molekula alkohola se obezbeđuje uspostavljanjem vodonične veze između molekula alkohola i molekula vode [36]. Ova karakteristika čini niže alkohole odličnim rastvaračima za polarna jedinjenja, čak i za Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 3. Eksperimentalni deo 18 soli [37]. Međutim, za razliku od polarne i hidrofilne hidroksilne grupe, nepolarni alkani su hidrofobni i slabo rastvorljivi u vodi. Sa porastom alifatične i hidrofobne alkil grupe, za koju je sa jedne strane vezana mala –OH grupa, fizičke karakteristike molekula mnogo više podsećaju na karakteristike alkana i njihova rastvorljivost u vodi opada. Tako su butanol i njegovi izomeri delimično rastvorljivi, dok su viši alkoholi, počevši od pentanola nerastvorljivi u vodi. Sa druge strane, veliki alkilni deo molekula povećava rastvorljivost viših alkohola u nepolarnim rastvaračima. Takođe je zapaženo da grananje alifatičnog niza alkohola utiče na povećanje njegove rastvorljivosti u vodi, što je posledica činjenice da je razgranata alkil grupa kompaktnija i manje hidrofobna od linearne. Hidrofilnost i rastvorljivost alkohola raste sa povećenjem broja OH-grupa u molekulu, što je posledica povećanog broja lokacija dostupnih za uspostavljanje vodonične veze [38]. U smeši sa drugom organskom komponenton, molekul alkohola teži disocijaciji iz svojih polimernih agregata i formiranju vodoničnih veza sa molekulima druge vrste. Ukoliko je druga supstanca takođe polarna, molekuli obe komponente teže da uspostave vodonične veze. Stepen disocijacije iz polimernog agregata alkohola zavisi od afiniteta prema protonu funkcionalne grupe drugog molekula, akceptora protona [39]. Sa porastom molarne mase alkanola, kao i sa grananjem ugljovodoničnog niza, smanjuje se tendencija ka samoasocijaciji, te dolazi do formiranja kraćih polimera [40]. Alkoholi podležu dehidrataciji, esterifikaciji, oksidaciji i nukleofilnoj supstituciji. Slično vodi, pokazuju osobine i kiselina i baza u zavisnosti od toga da li se hidroksilna grupa ponaša kao donor ili kao akceptor protona [39]. 1-butanol, poznat i kao n-butanol ili prim-butanol, je primarni alkohol koji sadrži četiri ugljenikova atoma. U prirodi nastaje kao sporedni proizvod fermentacije šećera i drugih ugljenih hidrata. To je bezbojna, zapaljiva tečnost karakterističnog mirisa, koja se u ograničenim odnosima meša sa vodom, a dobro se meša sa gotovo svim ostalim organskim rastvaračima. Na slici 3.1 prikazana je struktura 1-butanola. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 3. Eksperimentalni deo 19 Slika 3.1 Struktura 1-butanola 2-butanol, poznat i kao sec-butanol, je sekundarni asimetrični alkohol sa četiri ugljenikova atoma. To je zapaljiva, bezbojna tečnost relativno rastvorljiva u vodi i mešljiva sa polarnim organskim rastvaračima. Ovaj monohidroksilni rastvarač ima važnu strukturnu molekulsku karakteristiku: stereogeni 2-C atom na kojem se nalazi hidroksilna grupa je hiralan. Molekul 2-butanola poseduje dva stereoizomera koji se uobičajeno nalaze u racematu u jednakim udelima [29]. Na slici 3.2 prikazana je struktuta 2-butanola. Slika 3.2 Struktura 2-butanola 2. Ketoni su jedinjenja opšte formule RCOR’, gde R i R’ grupa mogu biti alifatične ili aromatične, a >C=O je funkcionalna grupa koja određuje karakteristike ovih jedinjenja. Karbonilna >C=O grupa sadrži dvostruku vezu između ugljenika i kiseonika, dva atoma veoma različite elektronegativnosti, što je čini jako polarnom. Velike vrednosti dipolnih momenata, koje karakterišu ketone (2.3 – 2.8 D), ukazuju na nejednaku raspodelu naelektrisanja u molekulu. Karbonilna grupa sadrži sp2 hibridizovan ugljenikov atom vezan za kiseonikov atom σ i π vezom. Elektroni σ veze, a posebno pokretljivi π elektronski oblak karbonilne grupe, su mnogo bliži elektronegativnijem atomu kiseonika, što ovaj atom čini nukleofilnim, tj. slabo baznim i rezultuje parcijalnim pozitivnim naelektrisanjem na atomu ugljenika, što ugljenik čini elektrofilnim [37]. σ veza karbonilne grupe nalazi se u istoj ravni sa sp2 hibridizovanim Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 3. Eksperimentalni deo 20 ugljenikom kao i sa dva ugljenikova atoma direktno vezana za karbonilni ugljenik, dok se π elektronski oblak prostire u ravnima iznad i ispod ove ravni [38]. Planarni oblik karbonilne grupe čini ovaj deo molekula lako dostupnim i izloženim uticajima sa svih strana, pa samim tim i veoma reaktivnim. Ketoni podležu reakcijama oksidacije, redukcije i nukleofilne adicije. Alifatični ketoni niže molarne mase su stabilne, bezbojne tečnosti uglavnom prijatnog, blago aromatičnog mirisa [31]. Ketoni su rastvorljivi u organskim rastvaračima, a budući da je karbonilna grupa odličan akceptor vodonične veze, niži ketoni su dobro rastvorljivi i u vodi [36]. Sa porastom veličine hidrofobnog ugljovodoničnog dela molekula rastvorljivost u vodi opada, pa su karbonilna jedinjenja sa više od 6 ugljenikovih atoma prilično nerastvorna u vodi. Zbog polarnosti karbonilne grupe i podložnosti dipol-dipol interakcijama, ketoni imaju više tačke ključanja od nepolarnih jedinjenja čiji su molekuli slične veličine i mase. Međutim, obzirom da je vodonik u molekulima ketona vezan isključivo za atome ugljenika, ketoni u čistom stanju ne uspostavljaju vodonične veze i ne grade asosovane tečnosti što ima za posledicu povećanu isparljivost, odnosnu nižu temperaturu ključanja, u odnosu na ekvivalentne alkohole i karboksilne kiseline [36]. 2-butanon je bezbojna, isparljiva, zapaljiva i umereno eksplozivna tečnost oštrog, slatkog mirisa, rastvorljiva u vodi. Zahvaljujući svojim aprotičnim i protofilnim karakteristikama, velikoj vrednosti dipolnog momenta i relativno niskoj vrednosti dielektrične konstante, poseduje svojstva dobrog rastvarača [41]. Na slici 3.3 prikazana je struktura 2-butanona. Slika 3.3 Struktura 2-butanona Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 3. Eksperimentalni deo 21 3. Estri su funkcionalni derivati karboksilnih kiselina koji sadrže acil grupu (R-C=O) i u kojima je -OH grupa karboksilne grupe zamenjena –OR’ grupom. Karbonilna >C=O grupa u velikoj meri određuje reaktivnost ovih jedinjenja: podložna je nukleofilnom napadu i utiče na povećanje kiselosti vodonika vezanih za α-ugljenikov atom. Estri podležu hidrolizi, redukciji i nukleofilnoj supstituciji. Manje su polarni od alkohola, ali za razliku od alkohola u vodoničnim vezama učestvuju kao akceptori vodonika. Kao i svi derivati organskih kiselina, rastvorljivi su u organskim rastvaračima, a uspostavljanje vodoničnih veza čini niže estre (sa tri do pet ugljenikovih atoma) rastvorljivim i u vodi [36]. Prisustvo >C=O grupe čini estre polarnim jedinjenjima, međutim u vodoničnim vezama ne učestvuju kao donori vodonika i ne grade asosovane tečnosti kao alkoholi. Vrednost temperature ključanja bliska im je vrednostima temperatura ključanja aldehida i ketona, a niža od vrednosti temperatura ključanja karboksilnih kiselina slične molarne mase. Estri sa dve estarske grupe su vrlo polarne tečnosti koje karakteriše relativno mali molekul i prilično visoka vrednost tačke ključanja, dok su im vrednosti viskoznosti i gustine slične vrednostima koje ima voda. Dobijaju se procesom esterifikacije alkohola i kiseline sa dve karboksilne grupe. Dimetiladipat nastaje procesom esterifikacije između metanola i adipinske kiseline. To je slabo toksična, biorazgradiva, prozirna, uljasta tečnost blagog mirisa na orah, rastvorna u alkoholu i etru i slabo rastvorljiva u vodi (2.5% – 3%). Ovaj hidrofobni diestar reaguje sa kiselinama, bazama i jakim oksidantima. Na slici 3.4 prikazana je struktura dimetiladipata. Slika 3.4 Struktura dimetiladipata Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 3. Eksperimentalni deo 22 4. Etri su organska jedinjenja opšte formule ROR’, u kojima je atom kiseonika vezan za dve alkil ili aril grupe. U zavisnosti od toga da li su alkil, odnosno aril, grupe identične ili različite, radi se o simetričnim ili asimetričnim etrima. Atom kiseonika je elektronegativniji od atoma ugljenika pa poseduje parcijalno negativno naelektrisanje, što čini molekul etra slabo polarnim. Etri u čistom stanju ne grade vodonične veze, međutim zahvaljujući prisustvu dva slobodna elektronska para na atomu kiseonika, u smešama sa vodom, alkoholima ili fenolima može doći do uspostavljanja vodoničnih veza. Vrednosti temperature ključanja im se ne razlikuju značajno od vrednosti temperatura ključanja alkana slične molarne mase, ali su mnogo niže od temperatura ključanja izomernih alkohola [36]. Sa povećanjem broja C-atoma u molekulu etra, razlike u vrednostima temperatura ključanja etara i alkohola se smanjuju, što je posledica dominacije van der Waals-ovih sila nad vodoničnim vezama [29]. Rastvorljivost etara u vodi uporediva je sa rastvorljivošću alkohola, ali sa povećanjem ugljovodoničnog ostatka u molekulu etra rastvorljivost u vodi opada [37]. Etri mogu biti aciklični ili ciklični. Ciklični etri pripadaju klasi cikloalkana u kojima su jedan ili više ugljenikovih atoma zamenjeni kiseonikom. Kada prsten cikličnog etra sadrži pet ili više atoma (uključujući kiseonik), njegove hemijske karakteristike postaju slične karakteristikama acikličnog etra. Etarska funkcionalna grupa je slabo reaktivna, pa je stoga njihovo hemijsko ponašanje mnogo sličnije alkanima nego drugim organskim jedinjenjima koja sadrže funkcikonalne grupe [38], mada su nešto reaktivniji od alkana. Tetrahidrofuran (oksaciklopentan) je ciklični etar niske viskoznosti na standardnim uslovima. To je bezbojna, lako zapaljiva tečnost osetljiva na svetlost, mešljiva sa vodom, alkoholima, estrima i ketonima. U kontaktu sa kiseonikom iz vazduha formira veoma eksplozivni peroksid [29]. Na slici 3.5 prikazana je struktura tetrahidrofurana. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 3. Eksperimentalni deo 23 Slika 3.5 Struktura tetrahidrofurana U tabeli 3.2 su prikazane osnovne fizičke karakteristike čistih supstanci: molarna masa M, kritična temperatura Tc, kritični pritisak pc, kritična zapremina Vc, faktor acentričnosti ω i dipolni momenat μ, a u tabeli 3.3 čistoća i proizvođač supstanci korišćenih u eksperimentalnom radu. Tabela 3.2 Fizičke karakteristike čistih supstanci [20, 42] Supstanca M (g·mol-1) TC (K) pC (bar) VC (cm3·mol-1) ω µ (Da) 1-butanol 74.122 562.98 44.13 274.00 0.590 1.66 2-butanol 74.122 535.95 42.49 269.00 0.583 1.66 2-butanon 72.107 535.60 41.54 267.00 0.329 2.76 dimetiladipat 174.190 677.60 25.30 530.00 0.683 -b,c tetrahidrofuran 72.107 540.10 51.90 224.00 0.226 1.63 a 1 D = 3.336·10-30 C·m b Nisu pronađeni podaci. c Referenca [51], koja se poziva na banku podataka Aspen Plus, navodi vrednost dipolnog momenta dimetiladipata 2.2 D. Proverom je utvrđeno da banka podataka Aspen Plus sadrži vrednost za dietilsucinat, jedinjenje iste racionalne formule kao dimetiladipat (C8H14O4). Tabela 3.3 Supstance korišćene u eksperimentalnom radu Supstanca Čistoća Proizvođač 1-butanol ≥ 99.5 % Merck 2-butanol > 99.0 % Merck 2-butanon ≥ 99.5 % Merck dimetiladipat ≥ 99 % Merck tetrahidrofuran min 99.5 % Merck Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 3. Eksperimentalni deo 24 Međumolekulske interakcije i termodinamičko ponašanje smeša Struktura molekula rezultanta je kombinacije privlačnih i odbojnih sila koje u njemu vladaju. Za razliku od jonske veze, koja se formira prelazom elektrona sa jednog atoma na drugi, kovelantna veza, karakteristična za organska jedinjenja, koja atome u molekulu drži u određenom položaju i na određenom rastojanju, uspostavlja se kada atomi koji sačinjavaju molekul dele zajednički elektronski par. U slučaju približno jednake elektronegativnosti atoma, kovalentna veza je nepolarna i zajednički elektronski oblak se nalazi na približno istom rastojanju od oba atoma, što je slučaj u većini C-C i C-H veza. Međutim, u slučaju različite elektronegativnosti atoma, kao na primer kod O-H veze, ovaj elektronski oblak je bliži atomu koji ima veći elektronski afinitet (u ovom slučaju kiseonik), što rezultuje parcijalnim negativnim (na atomu kiseonika), tj. parcijalnim pozitivnim naelektrisanjem (na atomu vodonika), odnosno polarnošću kovalentne O-H veze. Kovalentna veza je veoma stabilna i obzirom da u slučaju dvostruke veze zajednički elektronski oblak sadrži veći broj elektrona nego što je to slučaj kod jednostruke veze, za njeno raskidanje potrebna je veća količina energije. Tako, na primer, da bi se raskinula jednostruka C-O veza potrebno je 84 kcal/mol (351 kJ/mol), dok je za raskidanje dvostruke C=O veze potrebno 170 kcal/mol (711 kJ/mol) [43]. Kada se u molekulu centar pozitivnog i centar negativnog naelektrisanja ne poklapaju, dolazi do stvaranja dipola. Dipolni momenat molekula μ je mera njegove polarnosti i proporcionalan je količini naelektrisanja i rastojanju između centara pozitivnog i negativnog naelektrisanja u molekulu. Prilikom mešanja supstanci dolazi do interakcije molekula pri čemu su sile uzajamnog dejstva između istorodnih molekula različite od sila uzajamnog dejstva između raznorodnih molekula. Postoje dve vrste elektrostatičkih međumolekulskih sila: interakcije dipol-dipol i van der Waals-ove sile. Interakcije dipol-dipol nastaju privlačenjem pozitivnog dela jednog i negativnog dela drugog polarnog molekula, i generalno rezultiraju jačim međumolekulskim silama od onih koje se javljaju između Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 3. Eksperimentalni deo 25 nepolarnih molekula slične molarne mase. Primer posebno jakog dipol-dipol privlačenja je vodonična veza, koja nastaje interakcijom između parcijalno pozitivno naelektrisanog atoma vodonika u molekulu dipola sa slobodnim elektronima nekog drugog atoma, koji može biti u istom molekulu (pri čemu dolazi do uspostavljanja intramolekulske vodonične veze) ili u nekom drugom molekulu (pri čemu se uspostavlja intermolekulska vodonična veza). Iako atom vodonika gradi kovalentnu vezu sa samo jednim atomom, u ovoj vezi elektronski par je mnogo bliži elektronegativnom atomu što čini pozitivno jezgro atoma vodonika izloženim i utiče na njegovo privlačenje sa elektronegtivnim atomom drugog molekula, koji mora imati slobodan elektronski par spreman za interakciju. Tečnosti kod kojih dolazi do uspostavljanja vodoničnih veza između molekula zovu se asosovane tečnosti. Energija vodonične veze između ostalog zavisi od elektronegativnosti atoma za koji je vezan atom vodonika u molekulu, kao i atoma sa kojim ovaj atom uspostavlja vodoničnu vezu. Kod alifatičnih alkohola, energija vodonične veze opada sa povećanjem dužine ugljovodoničnog niza i njegovim grananjem, a ovaj trend (metanol > etanol > 2- propanol > terc-butanol) odraz je uticaja sternih smetnji i elektronegativnosti [44]. Vodonične veze tipične jačine od oko 5 kcal/mol (21 kJ/mol) su mnogo jače od drugih dipol-dipol interakcija, ali i znatno duže i slabije od kovalentnih veza (uobičajene jačine 50-100 kcal/mol (209 – 418 kJ/mol) [43]) između istorodnih atoma. Veoma su značajne jer utiču na temperaturu ključanja i rastvorljivost supstanci. Van der Waals-ove veze su univerzalne prirode. Postoji četiri tipa van der Waals-ovih sila koje učestvuju u stvaranju van der Waals-ovih veza [43]: (1) molekuli koji imaju permanentni dipol orjentisaće se jedni prema drugima, tako da se suprotno naelektrisani krajevi nađu jedan naspram drugog, što dovodi do elektrostatičkog privlačenja koje se prostire po celoj zapremini (usled termičkog kretanja molekula, sa porastom temperature kretanje dipola postaje sve haotičnije, što ima za posledicu smanjenje energije interakcije između molekula); (2) polaran molekul sa permanentnim dipolom može dejstvom svog električnog polja indukovati dipol u nepolarnom molekulu, koje iščezava sa prestankom dejstva električnog polja permanentnog dipola; (3) usled nepodudarnosti centara pozitivnog i negativnog naelektrisanja, u atomu može doći do stvaranja privremenog dipola, koji može indukovati dipol u drugom atomu koji je u fazi Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 3. Eksperimentalni deo 26 sa prvim, pa dolazi do njihovog međudejstva (ove sile su disperzione sile i dovoljne su da drže zajedno nepolarne molekule) i (4) ako se atomi suviše približe jedan drugom javlja se odbojna sila između popunjenih elektronskih orbitala. Van der Waals-ove sile su veoma kratkog dometa. Jačina im je oko 1 kcal/mol (4 kJ/mol) [43] i raste sa povećanjem molekula. Uspostavljaju se samo između delova molekula koji su u neposrednom kontaktu, tako da njihova jačina naglo opada sa povećanjem rastojanja. Međumolekulske interakcije koje se javljaju u realnim smešama i njihovo termodinamičko ponašanje znatno se razlikuju od interakcija i ponašanja karakterističnih za idealne smeše. Idealno mešanje nije praćeno promenom zapremine ni značajnim toplotnim efektima i najčešće se javlja pri mešanju komponenata koje imaju molekule približno iste veličine [45]. Neidealnost smeše najčešće je posledica različitih hemijskih i fizičkih svojstava komponenata. Uopšteno gledano, volumetrijska i transportna svojstva zavise od veličine (dužine C-lanca), oblika (grananja, zasićenosti, simetrije), strukture (vrste, veličine, karakteristika, položaja i broja funkcionalnih grupa, elektronske konfiguracije) i fizičkog polja sila oko molekula, kao i jačine i vrste međumolekulskih interakcija: dipol-dipol, dipol-jon, dipol-indukovani dipol, indukovani dipol-jon, uspostavljanja vodoničnih veza i samoasocijacije, gradnje donor- akceptor kompleksa, elektronskih i sternih efekata, odnosno geometrijskog pakovanja i hemijske disocijacije. U tabeli 3.4 date su karakteristike koje su od značaja za analizu rezultata kod binarnih smeša: (1) odnos kritičnih zapremina komponenata (VCi/VCj) – koji ističe razliku u veličini molekula komponenata smeše; (2) razlika faktora acentričnosti (i–j) – koja ukazuje na asimetričnost polja sila komponenata koje čine smešu i (3) razlika dipolnih momenata (i–j) – koja ističe razliku u polarnosti komponenata koje čine smešu. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 3. Eksperimentalni deo 27 Tabela 3.4 Karakteristike binarnih sistema Sistem VC1/VC2 1-2 1-2 (D) dimetiladipat (1) + 1-butanol (2) 1.934 0.093 -b dimetiladipat (1) + 2-butanol (2) 1.970 0.100 - dimetiladipat (1) + 2-butanon (2) 1.985 0.354 - dimetiladipat (1) + tetrahidrofuran (2) 2.366 0.458 - 2-butanon (1) + 1-butanol (2) 0.974 0.261 1.10 2-butanon (1) + 2-butanol (2) 0.993 0.254 1.10 tetrahidrofuran (1) + 1-butanol (2) 0.818 0.365 0.03 tetrahidrofuran (1) + 2-butanol (2) 0.833 0.357 0.03 b Nisu pronađeni podaci Pregled literature Vrednosti gustine, dopunske molarne zapremine, indeksa refrakcije, viskoznosti, kao i vrednosti promena ovih veličina pri mešanju, već dugo predstavljaju predmet interesovanja mnogih savremenih istraživačkih laboratorija širom sveta. U laboratoriji Comuñas-a (Universidad de Santiago de Compostela, Departamento de Fisica Aplicada, Facultad de Fisica, Santiago de Compostela) bave se istraživanjima uticaja molekulske strukture na volumetrijska svojstva i viskoznosti dialkiladipata [32, 33]. Eksperimentalno merenje i modelovanje vrednosti gustina i indeksa refrakcije binarnih sistema dimetilftalata i dimetiladipata sa izomerima butanola i 2-butanonom obrađeno je u radu [46], a ispitivanje uticaja temperature na promenu vrednosti termodinamičkih i transportnih osobina binarnih smeša dimetiladipata i dimetilftalata sa alkoholima u radu [47]. Ispitivanjem karaktersitika binarnih sistema dimetiladipata i n-heksana odnosno n-heptana u kritičnoj oblasti bave se Chen i saradnici [48]. Eksperimentalnim merenjima u ravnoteži tečnost-tečnost ternernih sistema koji sadrže dimetiladipat, vodu i sirćetnu kiselinu i predviđanjem pomoću UNIFAC modela bavi se Ince [49], sistemima vodenih rastvora dimetiladipata sa metanolom, odnosno monometil estrom adipinske kiseline, Hung sa saradnicima [50], dok se ravnotežom para-tečnost sistema koji sadrži dimetiladipat i metanol bave Lee i saradnici [51]. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 3. Eksperimentalni deo 28 Volumetrijska i transportna svojstva binarnih i ternernih sistema koji sadrže 2-butanon i alkohole ispitivali su Reddy i Naidu [52] (dopunska zapremina sistema sa 1-alkanolima na 303.15 K i 313.15 K), Clara i saradnici [53] (gustina, viskoznost, indeks refrakcije, dopunska molarna entalpija i promene viskoznosti i indeksa refrakcije sistema sa 1- butanolom na 303.15 K), Thayumanasundaram i Bhimeswara Rao [54] (kinematska viskoznost sistema koji sadrže 1-butanol i izoamil alkohol na 308.15 K), Martínez i saradnici [55] (gustina, dopunska molarna zapremina, viskoznost i promena viskoznosti smeša sa izomerima butanola na temperaturama od 288.15 K do 318.15 K), Lomte i saradnici [41] (gustina, dopunska molarna zapremina i viskoznost binarnih sistema sa razgranatim alkoholima na temperaturama između 293.15 K i 313.15 K), Faranda i saradnici [30, 56] (gustina i kinematska viskoznost sistema sa 2-butanolom u temperaturnom opsegu i analiza uticaja sastava i temperature), Qin i saradnici [57] (gustine i dopunske molarne zapremine ternernih smeša alkilestara, ketona i alkanola i njihovih binarnih kombinacija na 293.15 K). Naponi para sistema sa 2-butanolom na temperaturama između 278.15 K i 323.15 K, kao i dopunska molarna zapremina i dopunska molarna entalpija ovih sistema na 298.15 K predmet su interesovanja Garriga-e i saradnika [58], dok Ghanadzadeh Gilani istražuje relativnu permitivnost i indeks refrakcije binarnih sistema sa 2-butanolom i cikloheksanom na 298.2 K, 308.2 K i 318.2 K [31]. Vrednosti dopunske molarne zapremine ternernog sistema sa 1- alkanolima i n-oktanom na 303. 15 K određivali su Rejendra Naidu i Ramachandra Naidu [59]. Eksperimentalnim merenjem vrednosti termodinamičkih veličina binarnih i ternernih sistema koji sadrže tetrahidrofuran i alkohole na temperaturama 283.15 K, 298.15 K i 313.15 K i njihovim modelovanjem bavi se istraživački tim iz Španije, a svoje rezultate je objavio u nizu radova [60] (viskoznosti i dopunske energije aktivacije viskoznog toka binarnih sistema sa 1-butanolom, 2-butanolom i 1-hlorobutanom), [61] (gustina, dopunska molarna zapremina, promena izentropske kompresibilnosti i dopunska molarna entalpija binarnih sistema sa 1-butanolom i 2-butanolom), [62, 63] (volumetrijska i akustična svojstva ternernih sistema sa 1-butanolom, odnosno 2- butanolom i 1-hlorobutanom) i [64, 65] (gustina i viskoznost ternernog sistema sa 1- butanolom, odnosno 2-butanolom i 1-hlorobutanom, kao i predviđanje vrednosti Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 3. Eksperimentalni deo 29 dopunske molarne zapremine i promene viskoznosti pri mešanju na osnovu binarnih doprinosa). Detaljnim pregledom literature utvrđeno je da volumetrijska i transportna svojstva binarnih i ternernih sistema koji sadrže dimetiladipat i 1-butanol, 2-butanol, 2-butanon i tetrahidrofuran do sada nisu ispitivana. Vrednost indeksa refrakcije binarnog sistema 2-butanon + 1-butanol i njegova promena pri mešanju je merena samo na temperaturi 303.15 K, dok je za binarni sistem koji sadrži 2-butanon i 2-butanol vrednost indeksa refrakcije merena samo na 298.2 K, 308.2 K i 318.2 K. Vrednost gustine sistema 2-butanon + 1-butanol na temperaturama 298.15 K, 313.15 K i 323.15 K do sada nije merena, a takođe je nepoznata i vrednost dopunske molarne zapremine ovog sistema na 298.15 K i 323.15 K. Vrednosti viskoznosti i njegove promene pri mešanju za sistem 2-butanon + 1-butanol na temperaturama 293.15 K, 298.15 K, 313.15 K i 323.15 K do sada nisu merene. U literaturi takođe ne postoje eksperimentalni podaci za vrednosti dopunske molarne zapremine i viskoznost sistema 2-butanon + 2-butanol na 313.15 K i 323.15 K, kao ni za promenu vrednosti viskoznosti ovog sistema pri mešanju na temperaturama 293.15 K, 298.15 K, 303.15 K, 313.15 K i 323.15 K. Volumetrijska i transportna svojstva binarnih sistema koji sadrže tetrahidrofuran i 1- butanol, odnosno 2-butanol, veoma su malo istraživana. Osim gustine, dopunske molarne zapremine, viskoznosti i njegove promene pri mešanju na 283.15 K, 298.15 K i 313.15 K, ova termodinamička svojstva u širem temperaturnom opsegu nisu ispitivana. Imajući u vidu prethodno navedene ciljeve ovih istraživanja, može se zaključiti da je u ovoj doktorskoj disertaciji izvršen adekvatan izbor industrijski i ekološki značajnih supstanci. Eksperimentalna merenja i modelovanje volumetrijskih svojstava, indeksa refrakcije i viskoznosti ispitivanih višekomponentnih sistema u celokupnom koncentracionom opsegu i u odabranom rasponu temperatura poslužiće proširenju Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 3. Eksperimentalni deo 30 empirijskih saznanja i postojećih baza podataka, što će naći široku primenu u projektovanju industrijske opreme i procesa i zaštiti životne sredine. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 3. Eksperimentalni deo 31 3.2 Opis eksperimentalnih tehnika za određivanje gustine, indeksa refrakcije i viskoznosti jednokomponentnih i višekomponentnih sistema Sva eksperimentalna merenja vrednosti gustine, indeksa refrakcije i viskoznosti odabranih binarnih i ternernih sistema izvršena su u Laboratoriji za hemijsko- inženjerske parametre, Tehnološko-metalurškog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Kao što je ranije rečeno, merenja su vršena na atmosferskom pritisku, na osam temperatura u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K sa korakom od 5 K. Planiranje eksperimenata Pre početka eksperimentalnog rada, na osnovu karakteristika odabranih susptanci, detaljno je razrađen plan merenja. Pri eksperimentalnom merenju vodilo se računa da odabrani sastavi binarnih i ternernih smeša pokrivaju celokupni koncentracioni opseg. Binarni sistemi. Koncentraciono polje svakog binarnog sistema predstavljeno je sa najmanje 11 eksperimentalnih tačaka. Prvo su izmerene vrednosti termodinamičkih veličina čistih supstanci, a potom su vršena merenja za smeše. Na osnovu oblika krive zavisnosti dopunske molarne zapremine, odnosno promene indeksa refrakcije i viskoznosti pri mešanju od sastava, birane su nove vrednosti molskih udela smeše za koje su vršena dodatna merenja. Ternerni sistemi. Eksperimenti su izvođeni pri konstantnom odnosu molskih udela dve komponente x1/x3 dok je molski udeo treće komponente x2 varirao između 0.1 i 0.9 sa korakom 0.1. U ovom radu izabrano je šest linija konstantnih vrednosti odnosa x1/x3: 0.111 (linija 1), 0.250 (linija 2), 0.667 (linija 3), 1.500 (linija 4), 4.000 (linija 5) i 9.000 (linija 6), što je prikazano dijagramom na slici 3.6. Na osnovu ovog dijagrama određivan je sastav trokomponentne smeše. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 3. Eksperimentalni deo 32 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.00.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 linija 1 linija 2 linija 3 linija 4 linija 5 linija 6 x 3x 1 x2 Slika 3.6 Dijagram zavisnosti x1x2x3 ternarnog sistema. Linije konstantnog odnosa x1/x3: x1/x3 = 0.111 ( linija 1); x1/x3 = 0.250 ( linija 2); x1/x3 = 0.667 ( linija 3); x1/x3 = 1.500 ( linija 4); x1/x3 = 4.000 ( linija 5); x1/x3 = 9.000 ( linija 6). Planirane eksperimentalne tačke označene su simbolima prikazanim na slici. Postupak pripremanja smeše Supstance korišćene u eksperimentalnom radu nabavljene su od proizvođača Merck. Obzirom na deklarisanu zagarantovanu čistoću od strane proizvođača, supstance su korišćene bez dodatnog prečišćavanja. Da ne bi došlo do promene svojstava jedinjenja usled uticaja svetlosti ili apsorpcije vlage iz vazduha, supstance su čuvane u originalnim bocama od braon stakla skladištenim na hladnom i tamnom mestu i neposredno pre upotrebe uzimane su direktno iz flaše. Da bi merenje mase komponenata bilo što tačnije, supstance su kratko grejane u sušnici, kako bi se degazirale i odmah potom su korišćene za spravljanje smeša. Binarne i ternerne smeše pravljene su gravimetrijski, korišćenjem analitičke vage Mettler Toledo AG 204 (slika 3.7), preciznosti 110-4 g. Na osnovu izmerenih masa računski je određivan tačan molski sastav formirane smeše, koji je obzirom na Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 3. Eksperimentalni deo 33 preciznost merenja mase izračunavan sa tačnošću od 110-4. Detaljan opis korišćenja analitičke vage za spravljanje uzorka dat je u Prilogu A1. Prilikom pripremanja smeša vodilo se računa o isparljivosti komponenata, pa su prvo dodavane supstance sa nižim naponom pare kako bi se minimizovala greška vezana za sastav sistema. Smeše su pripremane neposredno pre samog merenja i korišćene za samo jedno merenje. Ukoliko je bilo potrebno ponoviti merenje, pravljena je sveža smeša istog molskog sastava. Smeša je ubrizgavana u gustinomer, refraktometar, odnosno viskozimetar, odmah po spravljanju. Slika 3.7 Analitička vaga Mettler Toledo AG 204 Eksperimentalno merenje vrednosti gustine Vrednosti gustine čistih supstanci, kao i njihovih binarnih i ternernih smeša, merene su na digitalnom gustinomeru za gasove i tečnosti Anton Paar DMA 5000 (slika 3.8), preciznosti 110-6 gcm-3 i tačnosti 510-6 gcm-3. Ovaj uređaj radi na principu merenja oscilacija U-cevi ispunjene uzorkom. Precizno održavanje temperature obezbeđeno je pomoću ugrađenog termostata (poluprovodnički Peltier-ov element i sistem za održavanje konstantne vrednosti temperature) i veoma preciznog platinskog termometra. Ovakav kombinovani sistem obezbeđuje termičku stabilnost višu od ±0.002 K i tačnost očitavanja temperature do ±0.001 K. Gustinomer Anton Paar DMA 5000 ima mogućnost merenja vrednosti gustine gasova i tečnosti u opsegu od 0 do 3 Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 3. Eksperimentalni deo 34 gcm-3, na temperaturama između 0 ºC i 90 ºC i pritiscima od 0 do 10 bar. Za merenje je potrebna mala zapremina uzorka (oko 2 ml) i relativno kratak vremenski period u odnosu na gustinomere starijih generacija. Princip rada gustinomera svodi se na optičko elektronsko merenje vrednosti frekvencije f, odnosno perioda oscilovanja T oscilatora (T=1/f). Oscilator se sastoji od U-cevi od borsilikatnog stakla poznate zapremine i mase, koja se pomoću Piezo elementa elektronski pobuđuje, odnosno dovodi u stanje neprigušenih oscilacija frekvencije f. Punjenje oscilatora fluidom izaziva promene u sopstvenoj frekvenciji njegovog oscilovanja, koja je funkcija ukupne mase oscilatora, a samim tim i gustine uzorka ubrizganog u kapilaru, obzirom da je zapremina uzorka konstantna. Na osnovu izmerene vrednosti perioda oscilovanja, matematičkim transformacijama sadržanim u softveru gustinomera izračunava se vrednost gustine uzorka koja se očitava na displeju. Detaljan opis tehnike eksperimentalnog rada na gustinomeru Anton Paar DMA 5000 dat je u Prilogu A2. Na osnovu izračunatog sastava smeše i izmerene vrednosti gustine izračunava se vrednost dopunske molarne zapremine smeše primenom relacija (2.2) i (2.6). Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 3. Eksperimentalni deo 35 Slika 3.8 Gustinomer Anton Paar DMA 5000 Eksperimentalno merenje vrednosti indeksa refrakcije Vrednosti indeksa refrakcije čistih supstanci i smeša eksperimentalno su merene korišćenjem refraktometra Anton Paar RXA 156, koji predstavlja nadogradnju na gustinomer Anton Paar DMA 5000 i povezan je sa njegovim softverom (slika 3.9). Princip rada refraktormetra svodi se na izračunavanje vrednosti indeksa refrakcije uzorka na osnovu izmerene vrednosti kritičnog ugla totalne refleksije natrijumove D- linije talasne dužine 589.3 nm koju emituje LED dioda, pri prolasku kroz prizmu koja je kontaktu sa uzorkom. Ovaj kombinovani sistem gustinomer/refraktometar termostatira integrisani Peltier-ov element, što obezbeđuje preciznu automatsku kontrolu temperature. Opseg merenja vrednosti indeksa refrakcije je od 1.32 do 1.56, na temperaturama između 10 ºC i 70 ºC, dok je ponovljivost i standardna devijacija merenja 210-5. Standardna devijacija merenja temperature je 0.03 ºC. Merenje vrednosti indeksa refrakcije i gustine vrši se na istom uzorku. Refraktometar Anton Paar RXA 156 nema mogućnost automatskog temperaturnog skeniranja, pa se Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 3. Eksperimentalni deo 36 podešavanje temperature refraktometra vrši manuelno, odvojeno od podešavanja temperature gustinomera. Rezultati merenja očitavaju se na displeju gustinomera. Detaljan opis tehnike eksperimentalnog rada na refraktometru Anton Paar RXA 156 dat je u Prilogu A3. Na osnovu izračunatog sastava smeše i izmerene vrednosti indeksa refrakcije određuje se vrednost promene indeksa refrakcije pri mešanju primenom relacija (2.3) i (2.7). Slika 3.9 Kombinovani sistem gustinomer Anton Paar DMA 5000 i refraktometar Anton Paar RXA 156 Eksperimentalno merenje vrednosti viskoznosti Vrednosti viskoznosti čistih supstanci i smeša eksperimentalno su merene korišćenjem rotirajućeg Stabinger viskozimetra Anton Paar SVM 3000 (slika 3.10), koji ima mogućnost eksperimentalnog određivanja vrednosti dinamičke i kinematske Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 3. Eksperimentalni deo 37 viskoznosti, kao i gustine uzorka. Rad ovog instrumenta zasnovan je na modifikovanom Couette principu sa brzo rotirajućim spoljnjim cilindrom i unutrašnjim mernim cilindrom koji rotira sporije. Rotirajući magnet proizvodi vrtložno strujno polje sa obrtnim momentom zavisnim od brzine, rezolucije 50 pNm. Kompaktna merna ćelija sadrži cev sa uzorkom koja rotira konstantnom brzinom. Rotor za merenje sa ugrađenim magnetom pluta u uzorku, a obzirom na malu gustinu usled delovanja centrifugalne sile stalno se nalazi u centru cevi. Merenje se svodi na merenje vrednosti obrtnog momenta rotirajućeg magneta i brzine rotora. Vrednost dinamičke viskoznosti se izračunava na osnovu brzine rotora. Ovaj viskozimetar poseduje ćeliju za merenje vrednosti gustine, koja radi na principu oscilatorne U-cevi. Merenje vrednosti gustine vrši se simultano sa određivanjem vrednosti dinamičke viskoznosti, pa se na osnovu vrednosti ove dve veličine izračunava vrednost kinematske viskoznosti uzorka. Slika 3.10 Viskozimetar Anton Paar SVM 3000 Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 3. Eksperimentalni deo 38 Viskozimetar Anton Paar SVM 3000 ima mogućnost eksperimentalnog merenja vrednosti dinamičke viskoznosti, gustine i temperature u opsegu od 0.2 do 20000 mPas, 0.65 do 3 gcm-3 i 15 ºC do 105 ºC, respektivno. Reproduktivnost izmerene vrednosti viskoznosti je 0.35% unutar radnog opsega podešavanja, a 1% izvan tog opsega. Reproduktivnost izmerene vrednosti gustine je 0.0005 gcm-3 u radnom opsegu od 0.65 do 1.5 gcm-3, a 0.0020 gcm-3 izvan ovoga opsega, dok je reproduktivnost merenja vrednosti temperature instrumenta 0.02ºC u opsegu 15ºC do 105ºC, a 0.05ºC izvan njega. Ponovljivost izmerene vrednosti viskoznosti, gustine i temperature je 0.1 %, 0.0001 gcm-3 i 0.005 ºC, respektivno. Detaljan opis tehnike eksperimentalnog rada na viskozimetru Anton Paar SVM 3000 dat je u Prilogu A4. Na osnovu izračunatog sastava smeše i izmerene vrednosti viskoznosti određuje se vrednost promene viskoznosti pri mešanju primenom relacija (2.4) i (2.8). Moguće greške u eksperimentalnom radu Sve instrumente korišćene u eksperimentalnom radu karakteriše veoma visoka preciznost i temperaturna stabilnost. Imajući u vidu osetljivost termodinamičkih veličina na promene temperature, da bi se ostvarila željena tačnost merenja, potrebno je obezbediti stabilne klimatske uslove u laboratoriji, kako instrumenti ne bi bili izloženi oscilacijama temperature, vlažnosti vazduha i atmosferskog pritiska. Pregled mogućih uzroka grešaka pri eksperimentalnom merenju vrednosti gustine, indeksa refrakcije i viskoznosti dat je u Prilogu A5. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 39 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 4.1 Rezultati eksperimentalnog određivanja volumetrijskih svojstava Eksperimentalno određivanje volumetrijskih svojstava izvršeno je u Laboratoriji za hemijsko-inženjerske parametre Tehnološko-metalurškog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Eksperimentalna merenja započeta su merenjem vrednosti gustina čistih supstanci, a potom su na osnovu eksperimentalno izmerenih vrednosti gustina osam binarnih i četiri ternerna sistema određene vrednosti njihovih dopunskih molarnih zapremina. Za eksperimentalna merenja i analizu odabrani su binarni sistemi: dimetiladipat + 1-butanol, dimetiladipat + 2-butanol, dimetiladipat + 2-butanon, dimetiladipat + tetrahidrofuran, 2-butanon + 1-butanol, 2-butanon + 2-butanol, tetrahidrofuran + 1-butanol i tetrahidrofuran + 2-butanol. Odabrani su ternerni sistemi: dimetiladipat + 2-butanon + 1-butanol, dimetiladipat + 2-butanon + 2-butanol, dimetiladipat + tetrahidrofuran + 1-butanol i dimetiladipat + tetrahidrofuran + 2- butanol. Izbor sistema analiziran je u poglavlju 3.1. Sva eksperimentalna merenja vršena su na atmosferskom pritisku, u temperaturnom opsegu od 288.15 K do 323.15 K sa korakom od 5 K. Rezultati eksperimentalnih merenja prikazani su u tabelama B1÷B6 datim u Prilogu B. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 40 U tabeli B1 prikazano je poređenje izmerenih vrednosti gustina čistih supstanci sa eksperimentalnim podacima iz literature, na osnovu kojeg se može zaključiti da je slaganje rezultata ovog rada sa literaturnim vrednostima, za najveći broj supstanci, veoma dobro. U tabeli B2 prikazane su vrednosti gustina čistih supstanci izmerenih u ovom radu u celokupnom temperaturnom opsegu. Analizom rezultata merenja zapaža se da sa porastom temperature vrednosti gustina čistih supstanci opadaju. 4.1.1 Binarni sistemi Osam binarnih sistema obrađenih u ovoj tezi sistematizovano je po pripadnosti različitim vrstama organskih jedinjenja u sledećih pet grupa: estar + alkohol, estar + keton, estar + etar, keton + alkohol i etar + alkohol. Sistemi estar + alkohol U okviru ove grupe organskih jedinjenja eksperimentalno su izmerene vrednosti gustina i pomoću relacije (2.2) izračunate vrednosti dopunskih molarnih zapremina dva binarna sistema: dimetiladipat + 1-butanol i dimetiladipat + 2-butanol. Ovakav izbor sistema izvršen je da bi se: (1) utvrdila neidealnost ovih sistema, izražena kroz dopunsku molarnu zapreminu; (2) odredilo na koji način promena temperature utiče na odstupanje odabranih binarnih smeša od idealnosti i (3) dobio uvid u uticaj grananja molekula alkohola na vrednosti dopunske molarne zapremine ovih sistema. Rezultati eksperimentalno izmerenih vrednosti gustina ρ i izračunatih vrednosti dopunskih molarnih zapremina VE prikazani su u tabeli B3. U tabeli B4 date su vrednosti optimalnog broja parametara Redlich-Kister (RK) polinoma Ak, standardne devijacije korelacije σ i srednje procentualne greške PD(%). Na slici 4.1 grafički su prikazane zavisnosti dopunske molarne zapremine ispitivanih sistema od sastava oblika VE – x1 i VE/(x1x2) – x1 u celokupnom temperaturnom opsegu merenja. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 41 Sa slike 4.1 i iz tabele B3 vidi se da su vrednosti dopunske molarne zapremine za oba posmatrana binarna sistema pozitivne u celokupnom koncentracionom opsegu i na svim temperaturama. Krive zavisnosti VE – x1 približno su simetrične i za oba sistema dostižu maksimum za molski udeo dimetiladipata od oko 0.45. Uopšteno gledano, pozitivne vrednosti dopunske molarne zapremine posledica su disperzionih sila, negativne vrednosti VE su rezultat jakih međumolekulskih interakcija, a S-krive zavisnosti VE – x1 se najčešće objašnjavaju dominacijom jednog od ova dva uticaja u određenom opsegu molskih udela. Kod binarnih smeša koje sadrže alkohole, zavisnost dopunske molarne zapremine od sastava i odstupanje realne smeše od idealnosti rezultat je uticaja jednog od tri osnovna faktora: (i) raskidanje vodoničnih veza između samoasosovanih molekula alkohola rezultira pozitivnim vrednostima VE, a apsolutna vrednost VE zavisi od dielektrične konstante druge tečne komponente, dužine ugljovodoničnog lanca molekula alkohola i njegove razgranatosti, što takođe utiče na stepen polimerizacije alkohola u čistom stanju, (ii) geometrijsko uklapanje (pakovanje) molekula druge komponente u strukturu alkohola rezultira negativnim vrednostima VE i (iii) specifične interakcije između različitih molekula imaju za posledicu negativne vrednosti VE, ali je ovaj uticaj na kontrakciju zapremine sterno ometen kada su u pitanju razgranati molekuli alkohola (i sa povećavanjem razgranatosti molekula alkohola uticaj sternih smetnji raste). Takođe je utvrđeno da relativni doprinosi navedenih uticaja na vrednost dopunske molarne zapremine zavise i od odnosa veličina molekula prisutnih u smeši [26]. Pozitivne vrednosti dopunske molarne zapremine VE sistema estar + alkohol posledica su dominacije međumolekulskih sila ekspanzije, u ovom slučaju raskidanja dipol-dipol veza karakterističnih za estre i vodoničnih veza između samoasosovanih molekula alkohola, nad silama kontrakcije. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 42 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 0.00 0.05 0.10 0.15 0.20 0.25 0.30 0.35 323.15K 318.15K 313.15K 308.15K 303.15K 298.15K 293.15K 288.15K R K polinom VE , c m 3 m ol -1 x1 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 0 .0 0 .5 1 .0 1 .5 2 .0 2 .5 3 .0 3 2 3 .1 5 K 3 1 8 .1 5 K 3 1 3 .1 5 K 3 0 8 .1 5 K 3 0 3 .1 5 K 2 9 8 .1 5 K 2 9 3 .1 5 K 2 8 8 .1 5 K R K p o lin o m VE /x 1x 2, cm 3 m ol -1 x 1 (a) (b) 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 0.0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 323.15K 318.15K 313.15K 308.15K 303.15K 298.15K 293.15K 288.15K RK polinom VE , c m 3 m ol -1 x1 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 1.0 1.5 2.0 2.5 3.0 3.5 4.0 4.5 323.15K 318.15K 313.15K 308.15K 303.15K 298.15K 293.15K 288.15K R K polinom VE /x 1x 2 , c m 3 m ol -1 x1 (c) (d) Slika 4.1 Zavisnost: (a) VE - x1 za sistem dimetiladipat (1) + 1-butanol (2), (b) VE/(x1x2) - x1 za sistem dimetiladipat (1) + 1-butanol (2), (c) VE - x1 za sistem dimetiladipat (1) + 2-butanol (2) i (d) VE/(x1x2) - x1 za sistem dimetiladipat (1) + 2-butanol (2) u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K. Simboli označavaju eksperimentalne vrednosti, a linije vrednosti dobijene pomoću RK polinoma. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 43 Sa porastom temperature vrednosti gustine oba posmatrana binarna sistema opadaju, dok vrednosti dopunske molarne zapremine rastu. Porast vrednosti VE sa povišenjem temperature posledica je raskidanja vodoničnih veza između samoasosovanih molekula alkohola koje se intenzifikuje sa porastom temperature i nepovoljnog međumolekulskog pakovanja u smeši. Uticaj temperature na vrednost dopunske molarne zapremine je nešto izraženiji kod sistema sa 1-butanolom, mada su vrednosti VE kod ovog sistema niže. Kod sistema dimetiladipat + 2-butanol, uticaj temperature je veoma slabo izražen u regionu niskog (x1 = 0.1) i visokog (x1 > 0.8) molskog udela dimetiladipata. Niže vrednosti VE kod sistema sa primarnim butanolom mogu se objasniti slabijim uspostavljanjem vodoničnih veza i pojačanim uticajem sternih smetnji do kojeg dolazi sa grananjem molekula alkohola. Alkilna grupa je veća od atoma vodonika i sprečava približavanje nukleofilnog reagensa molekulu što izaziva prostornu smetnju. Zbog toga su vodonične veze kod razgranatih molekula alkohola slabije nego kod linearnih molekula. Kada se hidroksilna grupa nalazi na sekundarnom ugljenikovom atomu, razgranati molekul 2- butanola stvara veće sterne smetnje za smeštanje molekula alkohola u molekul dimetiladipata nego linearni molekul 1-butanola, pa kao rezultat smešu dimetiladipata sa sekundarnim butanolom karakterišu veće pozitivne vrednosti dopunske molarne zapremine VE. Kriva VE/(x1x2) – x1 predstavlja još jedan način prikazivanja rezultata i njen oblik upotpunjuje sliku neidealnog ponašanja smeše. Nelinearnost ove krive izraženija je kod sistema sa 2-butanolom nego kod sistema sa 1-butanolom. Za posmatrane binarne sisteme u literaturi nisu pronađene eksperimentalne vrednosti VE. Sistem estar + keton Eksperimentalno su izmerene vrednosti gustina i pomoću relacije (2.2) izračunate vrednosti dopunskih molarnih zapremina binarnog sistema dimetiladipat + 2-butanon. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 44 Analizom rezultata doneti su zaključci o neidealnosti ovog sistema, izraženoj kroz dopunsku molarnu zapreminu i o uticaju temperature na neidealno ponašanje smeše. Rezultati eksperimentalno izmerenih vrednosti gustina ρ i izračunatih vrednosti dopunskih molarnih zapremina VE prikazani su u tabeli B3. U tabeli B4 date su vrednosti optimalnog broja parametara Redlich-Kister (RK) polinoma Ak, standardne devijacije korelacije σ i srednje procentualne greške PD(%). Na slici 4.2 grafički su prikazane zavisnosti dopunske molarne zapremine od sastava oblika VE – x1 i VE/(x1x2) – x1 u celokupnom temperaturnom opsegu merenja. 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 -0 .5 5 -0 .5 0 -0 .4 5 -0 .4 0 -0 .3 5 -0 .3 0 -0 .2 5 -0 .2 0 -0 .1 5 -0 .1 0 -0 .0 5 0 .0 0 3 2 3 .1 5 K 3 1 8 .1 5 K 3 1 3 .1 5 K 3 0 8 .1 5 K 3 0 3 .1 5 K 2 9 8 .1 5 K 2 9 3 .1 5 K 2 8 8 .1 5 K R K p o lin o m VE , c m 3 m ol -1 x 1 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 -4 .0 -3 .5 -3 .0 -2 .5 -2 .0 -1 .5 -1 .0 -0 .5 0 .0 3 2 3 .1 5 K 3 1 8 .1 5 K 3 1 3 .1 5 K 3 0 8 .1 5 K 3 0 3 .1 5 K 2 9 8 .1 5 K 2 9 3 .1 5 K 2 8 8 .1 5 K R K p o lin o m VE /x 1x 2 , c m 3 m ol -1 x 1 (a) (b) Slika 4.2 Zavisnost: (a) VE - x1 i (b) VE/(x1x2) - x1 sistema dimetiladipat (1) + 2- butanon (2) u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K. Simboli označavaju eksperimentalne vrednosti, a linije vrednosti dobijene pomoću RK polinoma. Vrednosti dopunske molarne zapremine ovog sistema negativne su u celokupnom koncentracionom opsegu na svim temperaturama. Krive zavisnosti VE – x1 blago su asimetrične i dostižu minimum pri molskom udelu dimetiladipata od oko 0.4. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 45 Elektronski par planarne karbonilne grupe ketona mnogo je bliži elektronegativnijem atomu kiseonika, što izaziva nepodudarnost centara pozitivnog i negativnog naelektrisanja i rezultira vrlo polarnim molekulom. Prisustvo permanentnog dipola čini karbonilnu grupu veoma izloženom uticajima sa svih strana i podložnu dipol-dipol interakcijama. Dipolni momenti molekula dimetiladipata i 2-butanona, kao i njihiva polarizabilnost, utiču na pojačavanje privlačnih sila između molekula u smeši. Sa druge strane, molekul 2-butanona skoro je dvostruko manji od molekula dimetiladipata, što takođe doprinosi povoljnom molekulskom pakovanju i ima za posledicu negativne VE vrednosti. Sa porastom temperature, vrednosti gustina, kao i dopunskih molarnih zapremina, opadaju. Objašnjenje leži u činjenici da povišenje temperature utiče na pojačanu reaktivnost molekula i jače međumolekulske interakcije, što ima za posledicu kontrakciju zapremine. U literaturi nisu pronađene eksperimentalne vrednosti VE za sistem dimetiladipat + 2- butanon. Sistem estar + etar Eksperimentalno su izmerene vrednosti gustina i pomoću relacije (2.2) izračunate vrednosti dopunskih molarnih zapremina binarnog sistema dimetiladipat + tetrahidrofuran. Neidealnost ovog sistema analizirana je kroz dopunsku molarnu zapreminu. Takođe je proučavan uticaj temperature i uticaj izomerizma (između tetrahidrofurana i 2-butanona) na odstupanje ove smeše od idealnosti. Rezultati eksperimentalno izmerenih vrednosti gustina ρ i izračunatih vrednosti dopunskih molarnih zapremina VE prikazani su u tabeli B3. U tabeli B4 date su vrednosti optimalnog broja parametara Redlich-Kister (RK) polinoma Ak, standardne devijacije korelacije σ i srednje procentualne greške PD(%). Na slici 4.3 grafički su prikazane zavisnosti dopunske molarne zapremine od sastava oblika VE – x1 i VE/(x1x2) – x1 u celokupnom temperaturnom opsegu merenja. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 46 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 -0.18 -0.16 -0.14 -0.12 -0.10 -0.08 -0.06 -0.04 -0.02 0.00 323.15K 318.15K 313.15K 308.15K 303.15K 298.15K 293.15K 288.15K RK polinom VE , c m 3 m ol -1 x1 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 -1.0 -0.9 -0.8 -0.7 -0.6 -0.5 -0.4 -0.3 -0.2 -0.1 0.0 323.15K 318.15K 313.15K 308.15K 303.15K 298.15K 293.15K 288.15K RK polinom VE /x 1x 2 , c m 3 m ol -1 x1 (a) (b) Slika 4.3 Zavisnost: (a) VE - x1 i (b) VE/(x1x2) - x1 sistema dimetiladipat (1) + tetrahidrofuran (2) u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K. Simboli označavaju eksperimentalne vrednosti, a linije vrednosti dobijene pomoću RK polinoma. Vrednosti dopunske molarne zapremine ovog sistema negativne su u celokupnom koncentracionom opsegu na svim temperaturama. Krive zavisnosti VE – x1 blago su asimetrične i dostižu minimum pri molskom udelu dimetiladipata između 0.35 i 0.4. Tetrahidrofuran je zasićeni ciklični etar, nešto manjeg molekula i dosta niže vrednosti faktora acentričnosti i dipolnog momenta od svog izomera, 2-butanona. U molekulu tetrahidrofurana, na atomu kiseonika nalaze se dva slobodna elektronska para, pa zbog veće elektronegativnosti od atoma ugljenika za koje je vezan, kiseonik poseduje parcijalno negativno naelektrisanje. U smeši sa polarnim molekulima dimatiladipata dolazi do uspostavljanja dipol-dipol interakcija. Obzirom na veoma veliku razliku u veličini molekula između dimetiladipata i tetrahidrofurana, prilikom mešanja ove dve supstance dolazi do intersticijalnog smeštanja malih molekula tetrahidrofurana među Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 47 molekule dimetiladipata, što ima za posledicu negativne vrednosti VE. Sa porastom temperature vrednost gustine i dopunske molarne zapremine opada usled povećane reaktivnosti molekula i pojačane tendencije ka međumolekulskim interakcijama. Uticaj temperature na VE nešto je izraženiji kod sistema dimetiladipat + tetrahidrofuran, nego kod smeše dimetiladipat + 2-butanon, mada su vrednosti dopunske molarne zapremine u sistemu sa ketonskim izomerom znatno niže, ukazujući na veće odstupanje ovog sistema od idealnosti. Ovo je verovatno posledica znatno veće vrednosti dipolnog momenta koja karakteriše 2-butanon, što ima za posledicu snažnije dipol-dipol interakcije i veću reaktivnost, pa uprkos nešto većem molekulu 2-butanona (u poređenju sa tetrahidrofuranom) dolazi do snažnijih međumolekulskih interakcija, gušćeg pakovanja molekula i veće kontrakcije zapremine. Za binarni sistem dimetiladipat + tetrahidrofuran u literaturi nisu pronađene eksperimentalne vrednosti VE. Sistemi keton + alkohol U okviru ove grupe organskih jedinjenja eksperimentalno su izmerene vrednosti gustina i pomoću relacije (2.2) izračunate vrednosti dopunskih molarnih zapremina dva binarna sistema: 2-butanon + 1-butanol i 2-butanon + 2-butanol. Ovakav izbor sistema izvršen je da bi se: (1) utvdila neidealnost ovih sistema, izražena kroz dopunsku molarnu zapreminu; (2) odredilo na koji način promena temperature utiče na odstupanje odabranih binarnih smeša od idealnosti i (3) dobio uvid u uticaj grananja molekula alkohola na vrednosti dopunske molarne zapremine ovih sistema. Rezultati eksperimentalno izmerenih vrednosti gustina ρ i izračunatih vrednosti dopunskih molarnih zapremina VE prikazani su u tabeli B3. U tabeli B4 date su vrednosti optimalnog broja parametara Redlich-Kister (RK) polinoma Ak, standardne devijacije korelacije σ i srednje procentualne greške PD(%). Na slici 4.4 grafički su Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 48 prikazane zavisnosti dopunske molarne zapremine od sastava oblika VE – x1 i VE/(x1x2) – x1 u celokupnom temperaturnom opsegu merenja. Molekuli alkohola i ketona približno su iste veličine, ali je 2-butanon znatno polarniji od 1-butanola, odnosno 2-butanola. Atom kiseonika u molekulu alkohola poseduje slobodni elektronski par, koji mu omogućuje potencijalno bazno i nukleofilno ponašanje, tj. ponašanje i kao akceptora i kao donora protona. U molekulu ketona, parcijalno negativno naelektrisanje pomereno je ka atomu kiseonika, što rezultuje njegovom nukleofilnošću i elektrofilnošću atoma ugljenika. Za razliku od alkohola, ketoni u čistom stanju ne grade vodonične veze i ne dolazi do asocijacije tečnosti. Međutim, iako su međumolekulske interakcije karakteristične za karbonilna jedinjenja i alkohole u čistom stanju jake, one u smeši ketona i alkohola najverovatnije bivaju zamenjene još jačim vezama koje se uspostavljaju između raznorodnih molekula. Ovo je pre svega posledica tendencije alkohola da u smeši sa drugom komponentom disosuje iz svojih polimernih agregata i formira vodonične veze sa molekulima druge vrste, kao i karakteristike karbonilne grupe da je u smeši sa alkoholom odličan akceptor vodonične veze. Znak i apsolutna vrednost dopunske molarne zapremine VE pružaju uvid u međumolekulske interakcije koje se javljaju u smeši. Uopšteno gledano, VE je rezultat jednog od tri tipa efekata koji se javljaju između molekula različitih komponenata: (i) fizičkih interakcija koje su posledica disperzionih sila ili slabih dipol-dipol interakcija, što ima pozitivan efekat na vrednost VE, (ii) hemijskih ili drugih privlačnih interakcija između polarnih grupa (-C=O i -OH grupe) koje uključuju prenos naelektrisanja, formiranje vodonične veze ili stvaranje drugih kompleksa, što ima negativan efekat na vrednost VE i (iii) strukturnih efekata i međusobnog geometrijskog uklapanja molekula komponenata prisutnih u smeši, koji se javljaju kao posledica razlike u veličini molekula komponenata i takođe rezultiraju negativnim uticajem na vrednost VE [41]. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 49 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 -0 .06 -0 .04 -0 .02 0 .00 0 .02 0 .04 0 .06 32 3 .15K 31 8 .15K 31 3 .15K 30 8 .15K 30 3 .15K 29 8 .15K 29 3 .15K 28 8 .15K R K po lino m VE , c m 3 m ol -1 x 1 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 -0 .4 -0 .3 -0 .2 -0 .1 0 .0 0 .1 0 .2 0 .3 0 .4 0 .5 3 2 3 .1 5 K 3 1 8 .1 5 K 3 1 3 .1 5 K 3 0 8 .1 5 K 3 0 3 .1 5 K 2 9 8 .1 5 K 2 9 3 .1 5 K 2 8 8 .1 5 K R K p o lin o m VE /x 1x 2 , c m 3 m ol -1 x 1 (a) (b) 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 0 .0 0 0 .0 5 0 .1 0 0 .1 5 0 .2 0 0 .2 5 0 .3 0 0 .3 5 0 .4 0 0 .4 5 3 2 3 .1 5 K 3 1 8 .1 5 K 3 1 3 .1 5 K 3 0 8 .1 5 K 3 0 3 .1 5 K 2 9 8 .1 5 K 2 9 3 .1 5 K 2 8 8 .1 5 K R K p o lin o m VE , c m 3 m ol -1 x 1 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 0 .0 0 .5 1 .0 1 .5 2 .0 2 .5 3 .0 3 .5 4 .0 3 2 3 .1 5 K 3 1 8 .1 5 K 3 1 3 .1 5 K 3 0 8 .1 5 K 3 0 3 .1 5 K 2 9 8 .1 5 K 2 9 3 .1 5 K 2 8 8 .1 5 K R K p o lin o m VE /x 1x 2 , c m 3 m ol -1 x 1 (c) (d) Slika 4.4 Zavisnost: (a) VE - x1 za sistem 2-butanon (1) + 1-butanol (2), (b) VE/(x1x2) - x1 za sistem 2-butanon (1) + 1-butanol (2), (c) VE - x1 za sistem 2-butanon (1) + 2-butanol (2) i (d) VE/(x1x2) - x1 za sistem 2-butanon (1) + 2-butanol (2) u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K. Simboli označavaju eksperimentalne vrednosti, a linije vrednosti dobijene pomoću RK polinoma. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 50 Kod sistema 2-butanon + 1-butanol, krive zavisnosti VE od molskog udela asimetrične su na svim posmatranim temperaturama. Zavisnost dopunske molarne zapremine od temperature kod ovog sistema veoma je izražena, iako su vrednosti izrazito male. Na nižim temperaturama, vrednosti VE su negativne, dok sa porastom temperature postaju blago pozitivne. Ova pojava bi se mogla objasniti pretpostavkom da je na nižim temperaturama izraženiji uticaj uspostavljanja intermolekulskih vodoničnih veza između molekula 2-butanona i 1-butanola, a da sa porastom temperature ove vodonične veze postaju slabije i energija međumolekulskih interakcija opada, pa disperzione sile počinju da dominiraju. Dakle, sa povećanjem temperature dolazi do povećanja slobodne zapremine, što smešu čini manje kompresibilnom, odnosno rezultira povećanim vrednostima VE. Sistem 2-butanon + 2-butanol, karakterišu pozitivne vrednosti VE na svim temperaturama. Krive zavisnosti VE – x1 su simetrične i dostižu maksimum pri molskom udelu 2-butanona između 0.45 i 0.5. Kao i kod sistema sa 1-butanolom, vrednosti dopunske molarne zapremine rastu sa porastom temperature. Pozitivne vrednosti VE ukazuju na dominantan uticaj disperzionih interakcija između 2- butanona i 2-butanola. Disperzione interakcije se najverovatnije javljaju kao posledica raskidanja kohezionih sila koje se uspostavljaju između istorodnih molekula. Obzirom da su disperzione interakcije između raznorodnih molekula tipično slabije od onih koje se javljaju između istorodnih molekula, prirodno je očekivati da rezultiraju pozitivnim doprinosom na vrednost VE [41]. U smeši 2-butanon + 2-butanol dominirajući uticaj na vrednost VE imaju sterne smetnje. Naime, hidroksilna grupa koja se nalazi na sekundarnom ugljenikovom atomu je zaštićenija, a osim toga razgranati molekul alkohola stvara sterne smetnje za povezivanje sa 2-butanonom. Prema tome, sa jedne strane prisustvo 2-butanona utiče na raskidanje slabih kohezionih dipol-dipol sila prisutnih u razgranatim alkoholima, ali je njegovo povezivanje sa umreženim molekulima alkohola sterno ometeno, pa se kao rezultat javljaju pozitivne vrednosti VE [41]. Ove vrednosti veće su od vrednosti VE za sistem sa 1-butanolom, što je logično obzirom na linearnost molekula 1-butanola i opisane sterne smetnje koje se javljaju u smeši sa razgranatim molekulima 2-butanola. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 51 Uticaj temperature na povećanje vrednosti VE može se objasniti činjenicom da vodonične veze sa povećanjem temperature postaju slabije, energija međumolekulske interakcije se smanjuje i rastojanje među molekulima se povećava, što ima za posledicu ekspanziju zapremine. Na slici 4.5 prikazano je poređenje vrednosti dopunskih molarnih zapremina sistema 2- butanon + 1-butanol izmerenih u ovom radu sa literaturnim vrednostima na temperaturama 288.15 K [55], 293.15 K [57], 303.15 K [53, 59], 308.15 K [55] i 318.15 K [55]. Najbolje slaganje eksperimentalnih rezultata ovoga rada i literaturnih vrednosti dobijeno je na temperaturi 318.15 K. Za sastav x1 = 0.6 razlika je 0.3 %, dok je u oblasti maksimalne vrednosti dopunske molarne zapremine x1 = 0.5 razlika 4.8 %. Na temperaturi 308.15 K najbolje slaganje eksperimentalnih i literaturnih vrednosti dobijeno je za sastav x1 = 0.7, gde je razlika 1.9 %, dok je na 288.15 K najbolje slaganje postignuto za x1 = 0.8, uz razliku od 3.9 %. Na temperaturi od 303.15 K, razlike između eksperimentalnih rezultata ovoga rada i literaturnih vrednosti znatno su veće, posebno u poređenju sa literaturnim podacima autora Clara i saradnika [53]. Na slici 4.6 prikazano je poređenje vrednosti dopunskih molarnih zapremina sistema 2- butanon + 2-butanol izmerenih u ovom radu sa literaturnim vrednostima [30, 55] na temperaturama od 288.15 K do 323.15 K sa korakom od 5 K. Eksperimentalni rezultati na 288.15 K, 308.15 K i 318.15 K odlično se slažu sa literaturnim vrednostima koje su objavili Martínez i saradnici [55]. Na ovim temperaturama, maksimalna vrednost dopunske molarne zapremine VE za x1 = 0.5 odstupa od literaturnih vrednosti između 0.07 % (na 308.15 K) i 1.3 % (na 288.15 K). Na 318.15 K, eksperimentalno određene vrednosti VE u ovom radu takođe se odlično slažu i sa rezultatima koje su dobili Faranda i saradnici [30], a odstupanja se kreću u opsegu od 0.09 % [55] do 1.9 % [30]. Na ostalim temperaturama odstupanja između izmerenih vrednosti VE u ovom radu i literaturnih vrednosti [30] za x1 = 0.5 se kreću oko 15 %. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 52 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 - 0 .0 4 - 0 .0 3 - 0 .0 2 - 0 .0 1 0 .0 0 0 .0 1 0 .0 2 0 .0 3 0 .0 4 0 .0 5 VE , c m 3 m ol -1 2 8 8 .1 5 K 3 0 8 .1 5 K 2 8 8 .1 5 K [5 5 ] 3 0 8 .1 5 K [5 5 ] x 1 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 - 0 .0 4 - 0 .0 3 - 0 .0 2 - 0 .0 1 0 .0 0 0 .0 1 0 .0 2 0 .0 3 0 .0 4 0 .0 5 VE , c m 3 m ol -1 2 9 3 .1 5 K 3 1 8 .1 5 K 2 9 3 .1 5 K [5 7 ] 3 1 8 .1 5 K [5 5 ] x 1 (a) (b) 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 0 .0 0 0 0 .0 0 5 0 .0 1 0 0 .0 1 5 0 .0 2 0 0 .0 2 5 0 .0 3 0 0 .0 3 5 0 .0 4 0 VE , c m 3 m ol -1 3 0 3 .1 5 K 3 0 3 .1 5 K [5 3 ] 3 0 3 .1 5 K [5 9 ] x 1 (c) Slika 4.5 Poređenje vrednosti dopunskih molarnih zapremina sistema 2-butanon (1) + 1-butanol (2) izmerenih u ovom radu sa literaturnim vrednostima na temperaturama (a) 288.15 K i 308.15 K, (b) 293.15 K i 318.15 K i (c) 303.15 K. Puni simboli označavaju eksperimentalne vrednosti izmerene u ovom radu, a prazni literaturne vrednosti. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 53 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 0 .0 0 0 .0 5 0 .1 0 0 .1 5 0 .2 0 0 .2 5 0 .3 0 0 .3 5 0 .4 0 VE , c m 3 m ol -1 2 8 8 .1 5 K 2 8 8 .1 5 K [3 0 ] 2 8 8 .1 5 K [5 5 ] x 1 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 0 .0 0 0 .0 5 0 .1 0 0 .1 5 0 .2 0 0 .2 5 0 .3 0 0 .3 5 0 .4 0 VE , c m 3 m ol 1 2 9 3 .1 5 K 2 9 3 .1 5 K [3 0 ] x 1 (a) (b) 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 0 .0 0 0 .0 5 0 .1 0 0 .1 5 0 .2 0 0 .2 5 0 .3 0 0 .3 5 0 .4 0 0 .4 5 VE , c m 3 m ol -1 2 9 8 .1 5 K 2 9 8 .1 5 K [3 0 ] x 1 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 0 .0 0 0 .0 5 0 .1 0 0 .1 5 0 .2 0 0 .2 5 0 .3 0 0 .3 5 0 .4 0 0 .4 5 VE , c m 3 m ol -1 3 0 3 .1 5 K 3 0 3 .1 5 K [3 0 ] x 1 (c) (d) Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 54 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 0 .0 0 0 .0 5 0 .1 0 0 .1 5 0 .2 0 0 .2 5 0 .3 0 0 .3 5 0 .4 0 0 .4 5 0 .5 0 VE , c m 3 m ol -1 3 08 .1 5 K 3 08 .1 5 K [3 0 ] 3 08 .1 5 K [5 5 ] x 1 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 0 .0 0 0 .0 5 0 .1 0 0 .1 5 0 .2 0 0 .2 5 0 .3 0 0 .3 5 0 .4 0 0 .4 5 0 .5 0 VE , c m 3 m ol -1 3 1 3 .1 5 K 3 1 3 .1 5 K [3 0 ] x 1 (e) (f) 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 0 .0 0 0 .0 5 0 .1 0 0 .1 5 0 .2 0 0 .2 5 0 .3 0 0 .3 5 0 .4 0 0 .4 5 VE , c m 3 m ol -1 318 .15 K 318 .15 K [30 ] 318 .15 K [55 ] x 1 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 0 .0 0 0 .0 5 0 .1 0 0 .1 5 0 .2 0 0 .2 5 0 .3 0 0 .3 5 0 .4 0 0 .4 5 0 .5 0 0 .5 5 VE , c m 3 m ol -1 3 2 3 .1 5 K 3 2 3 .1 5 K [3 0 ] x 1 (g) (h) Slika 4.6 Poređenje vrednosti dopunskih molarnih zapremina sistema 2-butanon (1) + 2-butanol (2) izmerenih u ovom radu sa literaturnim vrednostima na temperaturama (a) 288.15 K, (b) 293.15 K, (c) 298.15 K, (d) 303.15 K, (e) 308.15 K, (f) 313.15 K, (g) 318.15 K i (h) 323.15 K. Puni simboli označavaju eksperimentalne vrednosti izmerene u ovom radu, a prazni literaturne vrednosti. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 55 Sistemi etar + alkohol U okviru ove grupe organskih jedinjenja eksperimentalno su izmerene vrednosti gustina i pomoću relacije (2.2) izračunate vrednosti dopunskih molarnih zapremina dva binarna sistema: tetrahidrofuran + 1-butanol i tetrahidrofuran + 2-butanol. Ovakav izbor sistema izvršen je da bi se: (1) utvdila neidealnost ovih sistema, izražena kroz dopunsku molarnu zapreminu; (2) odredilo na koji način promena temperature utiče na odstupanje odabranih binarnih smeša od idealnosti i (3) dobio uvid u uticaj grananja molekula alkohola na vrednosti dopunske molarne zapremine ovih sistema. Takođe, obzirom da su tetrahidrofuran i 2-butanon izomeri, analiziran je uticaj izomerizma na vrednosti dopunske molarne zapremine i u tom smislu izvršeno je poređenje sa posmatranim binarnim sistemima keton + alkohol. Rezultati eksperimentalno izmerenih vrednosti gustina ρ i izračunatih vrednosti dopunskih molarnih zapremina VE prikazani su u tabeli B3. U tabeli B4 date su vrednosti optimalnog broja parametara Redlich-Kister (RK) polinoma Ak, standardne devijacije korelacije σ i srednje procentualne greške PD(%). Na slici 4.7 grafički su prikazane zavisnosti dopunske molarne zapremine od sastava oblika VE – x1 i VE/(x1x2) – x1 u celokupnom temperaturnom opsegu merenja. Krive zavisnosti VE - x1 za smešu tetrahidrofuran + 1-butanol karakterističnog su S- oblika, što je pokazatelj neidealnosti ovoga sistema. Na temperaturama nižim od 318.15 K, dopunske molarne zapremine VE imaju malu negativnu vrednost u predelu nižih molskih udela tetrahidrofurana. Sa porastom molskog udela tetrahidrofurana, vrednosti VE postaju blago pozitivne. Sa porastom temperature, vrednosti dopunskih molarnih zapremina ovog sistema se povećavaju. Kao što je ranije napomenuto, znak i apsolutna vrednost dopunske molarne zapremine zavise od jačine međumolekulskih interakcija, ali i od strukturnih efekata i razlika u veličini i obliku molekula prisutnih u smeši. Kada se posmatraju čiste komponente, 1- butanol podleže samoasocijaciji zahvaljujući uspostavljanju vodoničnih veza, a tetrahudrofuran je sklon dipol-dipol interakcijama. Molekul tetrahidrofurana nešto je Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 56 manji i slabije polaran od molekula alkohola. Prilikom mešanja, interakcije između molekula iste vrste slabe, a interakcije između raznorodnih molekula postaju sve dominantnije. Zavisnost VE od sastava i temperature rezultat je ravnoteže ili dominacije nekoliko suprotnih efekata: (i) negativnih efekata koji se javljaju kao posledica promene slobodne zapremine u smeši polimernih agregata alkohola i geometrijskog pakovanja molekula tetrahidrofurana u mreže vodoničnih veza alkohola, (ii) negativnih efekata koji su posledica različitog stepena dipol-dipol interakcija između molekula tetrahidrofurana i 1-butanola i (iii) pozitivnih efekata koji nastaju usled raskidanja vodoničnih veza samoasocijata alkohola i slabljenja interakcija između O-OH funkcionalnih grupa 39, 63]. Na osnovu oblika VE - x1 zavisnosti smeše tetrahidrofuran + 1-butanol, prikazanog na slici 4.7, može se zaključiti da na nešto nižim temperaturama, u oblasti manjih udela tetrahidrofurana i većih molskih udela 1-butanola dominiraju uticaji međumolekulskih interakcija i intersticijalnog smeštanja molekula tetrahidrofurana u mreže vodoničnih veza 1-butanola, što ima za posledicu negativne vrednosti dopunske molarne zapremine 61]. Sa porastom molskog udela tetrahidrofurana, stepen raskidanja vodoničnih veza među molekulima 1-butanola se povećava, te ovaj uticaj postaje dominantan i rezultira pozitivnim vrednostima VE. Međutim, obzirom na male apsolutne vrednosti VE, može se zaključiti da su ovi međusobno suprotni efekti prilično izbalansirani. Sa porastom temperature vrednosti VE rastu. Ovo je posledica povećanja termičke energije, pa vodonične veze postaju sve slabije i rastojanje između molekula raste 63]. Takođe se može zaključiti da se sa porastom temperature smanjuje koncentracioni opseg u kojem međumolekulske interakcije dominiraju, pa je pakovanje molekula u smeši sve manje efikasno i rezultira ekspanzijom zapremine. Drugim rečima, da bi u smeši preovladale sile privlačenja između raznorodnih molekula, potrebno je da ona sadrži više 1-butanola na višim nego na nižim temperaturama. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 57 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 -0 .0 5 -0 .0 4 -0 .0 3 -0 .0 2 -0 .0 1 0 .0 0 0 .0 1 0 .0 2 0 .0 3 0 .0 4 0 .0 5 3 2 3 .1 5 K 3 1 8 .1 5 K 3 1 3 .1 5 K 3 0 8 .1 5 K 3 0 3 .1 5 K 2 9 8 .1 5 K 2 9 3 .1 5 K 2 8 8 .1 5 K R K p o l in o m VE , c m 3 m ol -1 x 1 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 -0 .3 0 -0 .2 5 -0 .2 0 -0 .1 5 -0 .1 0 -0 .0 5 0 .0 0 0 .0 5 0 .1 0 0 .1 5 0 .2 0 0 .2 5 0 .3 0 3 2 3 .1 5 K 3 1 8 .1 5 K 3 1 3 .1 5 K 3 0 8 .1 5 K 3 0 3 .1 5 K 2 9 8 .1 5 K 2 9 3 .1 5 K 2 8 8 .1 5 K R K p o lin o m VE /x 1x 2, cm 3 m ol -1 x 1 (a) (b) 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 0 .0 0 0 .0 5 0 .1 0 0 .1 5 0 .2 0 0 .2 5 0 .3 0 0 .3 5 3 2 3 .1 5 K 3 1 8 .1 5 K 3 1 3 .1 5 K 3 0 8 .1 5 K 3 0 3 .1 5 K 2 9 8 .1 5 K 2 9 3 .1 5 K 2 8 8 .1 5 K R K p o lin o m VE , c m 3 m ol -1 x 1 0.0 0.2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 0 .5 0 .6 0 .7 0 .8 0 .9 1 .0 1 .1 1 .2 1 .3 1 .4 1 .5 1 .6 323 .15K 318 .15K 313 .15K 308 .15K 303 .15K 298 .15K 293 .15K 288 .15K R K po linom VE /x 1x 2 , c m 3 m ol -1 x1 (c) (d) Slika 4.7 Zavisnost: (a) VE - x1 za sistem tetrahidrofuran (1) + 1-butanol (2), (b) VE/(x1x2) - x1 za sistem tetrahidrofuran (1) + 1-butanol (2), (c) VE - x1 za sistem tetrahidrofuran (1) + 2-butanol (2) i (d) VE/(x1x2) - x1 za sistem tetrahidrofuran (1) + 2-butanol (2) u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K. Simboli označavaju eksperimentalne vrednosti, a linije vrednosti dobijene pomoću RK polinoma. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 58 Sistem tetrahidrofuran + 2-butanol karakterišu pozitivne vrednosti dopunske molarne zapremine u celokupnom koncentracionom opsegu. Krive VE - x1 su simetrične i dostižu maksimum za x1 = 0.5. Uticaj temperature na vrednost VE slabo je izražen u oblastima malih (x1 < 0.3) i velikih (x1 > 0.8) molskih udela tetrahidrofurana. Različito volumetrijsko ponašanje smeše tetrahidrofuran + 2-butanol posledica je razgranate strukture molekula 2-butanola. Kao i 1-butanol, 2-butanol podleže samoasocijaciji, ali razgranata struktura ovoga molekula povećava uticaj sternih smetnji, otežava samoasocijaciju i rezultira slabijim vodoničnim vezama. Kao što je prethodno napomenuto, prilikom mešanja dolazi do raskidanja samoasocijata butanola, ali je ovaj proces izraženiji kod 2-butanola nego kod 1-butanola jer kumulativni uticaj većeg broja raskinutih slabijih vodoničnih veza (u slučaju 2-butanola) nadmašuje doprinos manjeg broja raskinutih jačih vodoničnih veza (u slučaju 1-butanola), pa su rezultujuće vrednosti VE veće. Sa druge strane, pozitivne vrednosti VE smeše tetrahidrofurana sa 2-butanolom u celokupnom koncentracionom opsegu posledica su umrežene strukture 2-butanola, što onemogućava intersticijalno smeštanje molekula tetrahidrofurana i rezultira ekspanzijom zapremine 61]. Poređenje vrednosti VE i krivih zavisnosti VE - x1 sistema 2-butanon (odnosno tetrahidrofuran) + 1-butanol i 2-butanon (odnosno tetrahidrofuran) + 2-butanol pruža uvid u uticaj izomerizma na ponašanje ovih binarnih sistema. Molekul tetrahidrofurana je znatno manje polaran, manji, a obzirom na svoju cikličnost, kompaktniji od molekula 2-butanona. Zbog ove razlike u strukturi i karakteristikama, na nižim temperaturama i pri većim molskim udelima 1-butanola dominiraju strukturni efekti, pa je međusobno geometrijsko uklapanje manjih i kompaktnijih molekula tetrahidrofurana u mreže samoasosovanih molekula 1-butanola nešto dominantnije od privlačnih sila dipol-dipol interakcija keto- i hidroksilne grupe u smeši sa 2-butanonom. Zbog toga su vrednosti VE u smeši 1-butanola sa tetrahidrofuranom negativnije u širem opsegu temperatura, mada po apsolutnoj vrednosti veoma uporedive sa sistemom koji sadrži 2-butanon. Sa porastom temperature kod oba sistema, vodonične veze postaju slabije, energija međumolekulskih interakcija opada i počinju da dominiraju disperzione sile koje rezultiraju ekspanzijom zapremine. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 59 U smešama pomenutih izomera sa 2-butanolom, dominantan je uticaj sternih smetnji i disperzionih interakcija. Obzirom na kompaktniju strukturu molekula tetrahidrofurana, uticaj nepovoljnih strukturnih efekata izraženiji je u smeši sa 2-butanonom, pa u ovom sistemu dolazi do većeg međumolekulskog odbijanja i vrednosti VE su veće, posebno pri višim temperaturama. Na slici 4.8 prikazano je poređenje vrednosti dopunskih molarnih zapremina sistema tetrahidrofuran + 1-butanol izmerenih u ovom radu sa literaturnim vrednostima na temperaturama 298.15 K i 313.15 K [61]. Kada se posmatra celokupni koncentracioni opseg, rezultati eksperimentalnih merenja bolje se slažu sa literaturnim vrednostima na 298.15 K, mada je u oblasti niskih molskih udela tetrahidrofurana (x1 < 0.3) postignuto bolje slaganje na temperaturi od 313.15 K. 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 -0.02 -0.01 0.00 0.01 0.02 0.03 0.04 VE , c m 3 m ol -1 298.15 K 313.15 K 298.15 K [61] 313.15 K [61] x1 Slika 4.8 Poređenje izmerenih i literaturnih vrednosti 61] dopunske molarne zapremine sistema tetrahidrofuran (1) + 1-butanol (2) na temperaturama 298.15 K i 313.15 K. Puni simboli označavaju eksperimentalne vrednosti iz ovog rada, a prazni eksperimentalne vrednosti iz literature. Na slici 4.9 prikazano je poređenje vrednosti dopunskih molarnih zapremina sistema tetrahidrofuran + 2-butanol izmerenih u ovom radu sa literaturnim vrednostima na temperaturama 298.15 K i 313.15 K [61]. Na obe posmatrane temperature, rezultati Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 60 eksperimentalnih merenja dobro se slažu sa rezultatima pronađenim u literaturi, sa maksimalnim odstupanjem od oko 10% za molski udeo tetrahidrofurana od x1 = 0.4. 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 0.00 0.05 0.10 0.15 0.20 0.25 0.30 0.35 VE , c m 3 m ol -1 298.15 K 313.15 K 298.15 K [61] 313.15 K [61] x1 Slika 4.9 Poređenje izmerenih i literaturnih vrednosti 61] dopunske molarne zapremine sistema tetrahidrofuran (1) + 2-butanol (2) na temperaturama 298.15 K i 313.15 K. Puni simboli označavaju eksperimentalne vrednosti iz ovog rada, a prazni eksperimentalne vrednosti iz literature. 4.1.2 Ternerni sistemi U okviru ove doktorske disertacije eksperimentalno su izmerene gustine i pomoću relacije (2.6) izračunate vrednosti dopunskih molarnih zapremina četiri ternerna sistema: dimetiladipat + 2-butanon + 1-butanol, dimetiladipat + 2-butanon + 2-butanol, dimetiladipat + tetrahidrofuran + 1-butanol i dimetiladipat + tetrahidrofuran + 2- butanol. Rezultati eksperimentalno izmerenih vrednosti gustina ρ i izračunatih vrednosti dopunskih molarnih zapremina VE prikazani su u tabeli B5. U tabeli B6 date su vrednosti parametara Nagata-Tamura (NT) polinoma (relacija 2.9), standardne devijacije korelacije σ i srednje procentualne greške korelisanja PD(%). Standardna devijacija korelacije dopunske molarne zapremine svih ternernih sistema blago raste sa porastom temperature, dok srednja procentualna greška korelisanja Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 61 opada. Vrednosti σ za sistem dimetiladipat + 2-butanon + 1-butanol niže su od vrednosti σ za sistem dimetiladipat + 2-butanon + 2-butanol, i kreću se od 0.0077 cm3mol-1 na temperaturi 288.15 K (u poređenju sa vrednošću σ za sistem koji sadrži 2- butanol od 0.0101 cm3mol-1), do 0.0085 cm3mol-1 na temperaturi 323.15 K (u poređenju sa vrednošću σ sistema koji sadrži 2-butanol od 0.0110 cm3mol-1). Srednja procentualna greška korelisanja za sistem koji sadrži primarni alkohol kreće se od 1.95 % (na temperaturi 288.15 K) do 1.49 % (na temperaturi 323.15 K), dok se za sistem sa sekundarnim butanolom kreće u opsegu od 2.39 % do 2.06 %. Standardna devijacija korelacije VE sistema dimetiladipat + tetrahidrofuran + 1-butanol se na temparaturama od 288.15 K do 323.15 K kreće između 0.055 cm3mol-1 i 0.0060 cm3mol-1, a srednja procentualna greška korelisanja sa porastom temperature opada od 2.75 % do 1.69 %. Vrednosti σ za sistem koji umesto 1-butanola sadrži 2-butanol kreću se od 0.076 cm3mol-1 do 0.0082 cm3mol-1, a PD(%) varira od 1.89 % do 1.69 %. Kao što je ranije napomenuto, eksperimenti su izvođeni po šest odabranih linija konstantnog odnosa molskih udela dve komponente x1/x3: x1/x3 = 0.111 (linija 1), x1/x3 = 0.250 (linija 2), x1/x3 = 0.667 (linija 3), x1/x3 = 1.500 (linija 4), x1/x3 = 4.000 (linija 5) i x1/x3 = 9.000 (linija 6), dok je molski udeo komponente x2 varirao između 0.1 i 0.9. Da bi se stekao slikovit uvid u ponašanje odabranih ternernih sistema, rezultati su grafički prikazani na tri načina. Na slici 4.10 prikazana je zavisnost VE – x2 svih ternernih sistema po linijama konstantnog odnosa prve i treće komponente (x1/x3) na temperaturi od 303.15 K. Na slici 4.11 dat je prostorni (trodimenzionalni) prikaz VE površi dobijenih korelisanjem eksperimentalnih podataka NT polinomom na temperaturi 303.15 K, za sve ternerne sisteme. Na slici 4.12 dat je trougaoni x1x2x3 dijagram koji prikazuje linije konstantnih VE vrednosti dobijene presecanjem prostorne ternerne površi (slika 4.11) horizontalnim ravnima konstantnih VE vrednosti, za sve ternerne sisteme na temperaturi 303.15 K. Iz sva tri tipa dijagrama uočava se neidealno ponašanje proučavanih ternernih sistema. Međutim, dok su za sistem dimetiladipat + 2-butanon + 1-butanol vrednosti dopunske molarne zapremine na temperaturi 303.15 K uglavnom negativne u skoro celokupnom koncentracionom opsegu, za sistem dimetiladipat + tetrahidrofuran + 2-butanol, na istoj Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 62 temperaturi, vrednosti VE su uglavnom pozitivne. Sa druge strane, sa povećanjem količine dimetiladipata u smeši, u oblastima većeg molskog udela ketona (2-butanon), odnosno etra (tetrahidrofuran), vrednosti dopunske molarne zapremine sistema dimetiladipat + 2-butanon + 2-butanol i dimetiladipat + tetrahidrofuran + 1-butanol na temperaturi 303.15 K opadaju (od pozitivnih ka negativnim vrednostima). Opažene karakteristike posledica su dominacije različitih međumolekulskih interakcija među komponentama u smeši. Kao što se vidi sa slika 4.10 (a), 4.11 (a) i 4.12 (a), pozitivan efekat mešanja kod sistema dimetiladipat + 2-butanon + 1-butanol javlja se samo u oblastima niskih vrednosti molskog udela 2-butanona (x2 < 0.3), što je u skladu sa dobijenim rezultatima binarnih smeša. U ovom delu dominira uticaj binarne smeše dimetiladipat + 1-butanol, odnosno uticaj međumolekulskih faktora ekspanzije (slabljenje dipol-dipol interakcija i vodoničnih veza samoasocijata alkohola). Sa porastom molskog udela 2-butanona, vrednosti dopunskih molarnih zapremina postaju negativne, a sa povećanjem količine dimetiladipata u smeši, sve veće po apsolutnoj vrednosti. Tako su vrednosti VE mnogo negativnije za liniju 6, nego za liniju 1, što je i logično jer u oblasti visokog molskog udela 2-butanona, linija 6 ukazuje na dominaciju binarne smeše dimetiladipat + 2- butanon u ternernom sistemu, dok linija 1 ukazuje na uticaj binarne smeše 2-butanon + 1-butanol. Poređenjem vrednosti VE linije 1 ternernog sistema sa vrednostima VE binarnog sistema 2-butanon + 1-butanol, na istoj temperaturi, zapaža se da prisustvo dimetiladipata utiče na sniženje vrednosti VE. Ovakvo ponašanje sistema verovatno je posledica jačih privlačnih interakcija između polarnih grupa –C=O i –OH, formiranja intramolekulskih vodoničnih veza i efikasnog geometrijskog pakovanja, koje je rezultat značajne razlike u veličini molekula prisutnih u smeši (molekul dimetiladipata skoro je dvostruko veći od molekula 2-butanona i 1-butanola), što dovodi do kontrakcije zapremine. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 63 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 -0 .4 -0 .3 -0 .2 -0 .1 0 .0 0 .1 0 .2 0 .3 VE , c m 3 m ol -1 lin ija 1 lin ija 2 lin ija 3 lin ija 4 lin ija 5 lin ija 6 x 2 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 -0 .4 -0 .2 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 VE , c m 3 m ol -1 l in ija 1 lin ija 2 lin ija 3 lin ija 4 lin ija 5 lin ija 6 x 2 (a) (b) 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 -0 .0 8 -0 .0 4 0 .0 0 0 .0 4 0 .0 8 0 .1 2 0 .1 6 0 .2 0 0 .2 4 VE , c m 3 m ol -1 l in ija 1 lin ija 2 lin ija 3 lin ija 4 lin ija 5 lin ija 6 x 2 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 -0 .2 -0 .1 0 .0 0 .1 0 .2 0 .3 0 .4 0 .5 VE , c m 3 m ol -1 lin ija 1 lin ija 2 lin ija 3 lin ija 4 lin ija 5 lin ija 6 x 2 (c) (d) Slika 4.10 Zavisnost VE – x2 sistema: (a) dimetiladipat (1) + 2-butanon (2) + 1-butanol (3), (b) dimetiladipat (1) + 2-butanon (2) + 2-butanol (3), (c) dimetiladipat (1) + tetrahidrofuran (2) + 1-butanol (3) i (d) dimetiladipat (1) + tetrahidrofuran (2) + 2-butanol (3) na temperaturi 303.15 K. Simboli označavaju eksperimentalne vrednosti, isprekidane linije zbir binarnih doprinosa izračunatih pomoću RK polinoma, a pune linije rezultate dobijene pomoću NT polinoma. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 64 (a) (b) (c) (d) Slika 4.11 Prostorni prikaz VE površi ternernih sistema na 303.15 K: (a) dimetiladipat (1) + 2-butanon (2) + 1-butanol (3), (b) dimetiladipat (1) + 2-butanon (2) + 2-butanol (3), (c) dimetiladipat (1) + tetrahidrofuran (2) + 1-butanol (3) i (d) dimetiladipat (1) + tetrahidrofuran (2) + 2-butanol (3). Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 65 (a) (b) (c) (d) Slika 4.12 Krive konstantnih VE vrednosti ternernih sistema na 303.15 K: (a) dimetiladipat (1) + 2-butanon (2) + 1-butanol (3), (b) dimetiladipat (1) + 2-butanon (2) + 2-butanol (3), (c) dimetiladipat (1) + tetrahidrofuran (2) + 1-butanol (3) i (d) dimetiladipat (1) + tetrahidrofuran (2) + 2-butanol (3). Kod sistema dipetiladipat + 2-butanon + 2-butanol, linije 1 i 2 karakterišu pozitivne i visoke vrednosti dopunske molarne zapremine (slika 4.10 (b), 4.11 (b) i 4.12 (b)) u celokupnom opsegu molskih udela 2-butanona, što je posledica male količine dimetiladipata u odnosu na količinu 2-butanola, tako da linije imaju karakteristike sistema 2-butanon + 2-butanol. Loše pakovanje molekula prouzrokovano je sternim smetnjama, koje izaziva prisustvo hidroksilne grupe na sekundarnom ugljenikovom atomu alkohola, kao i veliki molekul dimetiladipata. Krećući se od linije 3 ka liniji 6, količina dimetiladipata u smeši raste, pa vrednosti dopunske molarne zapremine postaju Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 66 negativne i sve veće po apsolutnoj vrednosti, jer u ternernoj smeši sve više ima uticaj binarni sistem dimetiladipat + 2-butanon. Međutim, vrednosti dopunske molarne zapremine ternernog sistema po apsolutnoj vresnosti nešto su manje od vrednosti VE dominantnog binarnog sistema dimetiladipat + 2-butanon, što je verovatno posledica uticaja sternih smetnji izazvanih prisustvom 2-butanola u ovom sistemu. Poređenjem ternernih sistema koji sadrže dimetiladipat + 2-butanon + 1-butanol, odnosno + 2-butanol, može se zapaziti da sistem sa primarnim alkoholom karakterišu negativnije vrednosti dopunske molarne zapremine, koje su najverovatnije posledica jačih privlačnih sila i efikasnijeg međumolekulskog pakovanja, karakterističnog za sistem sa linernim molekulom alkohola u odnosu na sistem koji sadrži razgranati molekul 2-butanola. Kod linija 3 i 4, sa porastom koncentracije dimetiladipata u smeši, do kontrakcije zapremine sistema sa 2-butanolom dolazi pri većem molskom udelu 2- butanona u smeši, nego što je to slučaj kod ternernog sistema koji sadrži 1-butanol. Ovo znači da je potrebna veća količina dimetiladipata i 2-butanona da bi jačina dipol-dipol interakcija među ovim molekulima nadjačala efekat sternih smetnji 2-butanola i izazvala kontrakciju zapremine. Ternerni sistem dimetiladipat + tetrahidrofuran + 1-butanol (slika 4.10 (c), 4.11 (c) i 4.12 (c)) u kojem je prisutna nešto manja količina dimetiladipata (linije 1 i 2) karakterišu pozitivne vrednosti VE u celokupnom koncentracionom opsegu tetrahidrofurana. U poređenju sa binarnim sistemom tetrahidrofuran + 1-butanol, sa kojim je ovaj terenerni sistem najsličniji, zapaža se da prisustvo dimetiladipata utiče na znatno povećanje vrednosti dopunske molarne zapremine, što je verovatno posledica povećanog uticaja raskidanja vodoničnih veza i dipol-dipol interakcija, kao i uticaja veličine molekula prisutnih u smeši. Sa povećanjem količine dimetiladipata u ovom ternernom sistemu, vrednosti VE opadaju i postaju sve negativnije. Linija 6 ukazuje na dominaciju binarnog sistema dimetiladipat + tetrahidrofuran u posmatranom ternernom sistemu, mada prisustvo 1-butanola rezultira nešto višim vrednostima dopunske molarne zapremine ternernog sistema u odnosu na vrednosti VE pomenutog dominantnog binarnog sistema. Ovo je verovatno posledica slabljenja dipol-dipol Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 67 interakcija između molekula dimetiladipata i tetrahidrofurana u prisustvu 1-butanola i nešto manje povoljnog geometrijskog pakovanja molekula. Kao što je ranije pomenuto, sistem dipetiladipat + tetrahidrofuran + 2-butanol (slika 4.10 (d), 4.11 (d) i 4.12 (d)) karakterišu pozitivne vrednosti dopunske molarne zapremine za skoro sve odnose ove tri komponente na temperaturi 303.15 K. Jedino kada je u sistemu prisutna veoma velika količina dimetiladipata, vrednosti VE postaju blago negativne pri većem molskom udelu tetrahidrofurana. Ovo je u skladu sa ponašanjem binarnog sistema dimetiladipat + tetrahidrofuran, koji karakterišu negativne vrednosti VE izazvane dipol-dipol interakcijama u smeši i intersticijalnim smeštanjem malih molekula tetrahidrofurana među molekule dimetiladipata. U svim ostalim slučajevima, prisustvo razgranatog molekula 2-butanola rezultira ekspanzijom zapremine. Poređenjem sistema koji sadrže dimetiladipat + tetrahidrofuran + 1-butanol, odnosno + 2-butanol, zapaža se da krive zavisnosti VE – x2 uopšteno gledano prate sličan trend, ali su vrednosti dopunske molarne zapremine sistema koji sadrži sekundarni alkohol više, što je posledica uspostavljanja slabijih vodoničnih veza i sternih smetnji karakterističnih za 2-butanol. Obzirom na izomerizam 2-butanona i tetrahidrofurana, izvršeno je i poređenje vrednosti dopunskih molarnih zapremina ternernih sistema dimetiladipat + 2-butanon + 1-butanol i dimetiladipat + tetrahidrofuran + 1-butanol, kao i dimetiladipat + 2-butanon + 2-butanol i dimetiladipat + tetrahidrofuran + 2-butanol. U predelima niskih molskih udela 2-butanona odnosno tetrahidrofurana, ekvivalentni ternerni sistemi slično se ponašaju i linije konstantnih odnosa x1/x3 kreću iz istih vrednosti. Međutim, sisteme sa 2-butanonom karakterišu znatno negativnije vrednosti dopunske molarne zapremine nego sisteme sa tetrahidrofuranom. Sa porastom molskog udela dimetiladipata, kod ternernog sistema koji sadrži 2-butanon, vrednosti VE postaju negativne pri sve manjim molskim udelima 2-butanona, dok su kod sistema sa tetrahidrofuranom negativne vrednosti VE pomerene ka znatno višim molskim udelima ove komponente. Ovakvo ponašanje ternernih sistema ukazuje na intenzivnije privlačne interakcije između Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 68 polarnih grupa, koje su posledica visoke vrednosti dipolnog momenta 2-butanona u odnosu na tetrahidrofuran, strukturnih efekata i međusobno povoljnijeg geometrijskog uklapanja molekula, koji karakterišu ternerne sisteme sa 2-butanonom. U literaturi nisu pronađene vrednsoti VE ni za jedan od četiri razmatrana ternerna sistema. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 69 4.2 Rezultati eksperimentalnog određivanja indeksa refrakcije Eksperimentalno određivanje indeksa refrakcije izvršeno je u Laboratoriji za hemijsko- inženjerske parametre Tehnološko-metalurškog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Eksperimentalna merenja započeta su merenjem vrednosti indeksa refrakcije čistih supstanci, a potom su na osnovu eksperimentalno izmerenih vrednosti indeksa refrakcije osam binarnih i četiri ternerna sistema određene vrednosti promena indeksa refrakcije pri mešanju. Za eksperimentalna merenja i analizu odabrani su binarni sistemi: dimetiladipat + 1-butanol, dimetiladipat + 2-butanol, dimetiladipat + 2- butanon, dimetiladipat + tetrahidrofuran, 2-butanon + 1-butanol, 2-butanon + 2-butanol, tetrahidrofuran + 1-butanol i tetrahidrofuran + 2-butanol. Odabrani su ternerni sistemi: dimetiladipat + 2-butanon + 1-butanol, dimetiladipat + 2-butanon + 2-butanol, dimetiladipat + tetrahidrofuran + 1-butanol i dimetiladipat + tetrahidrofuran + 2- butanol. Sva eksperimentalna merenja vršena su na atmosferskom pritisku, u temperaturnom opsegu od 288.15 K do 323.15 K sa korakom od 5 K. Rezultati eksperimentalnih merenja prikazani su u tabelama B7÷B12 datim u Prilogu B. U tabeli B7 prikazano je poređenje izmerenih vrednosti indeksa refrakcije čistih supstanci sa eksperimentalnim podacima iz literature, na osnovu kojeg se može zaključiti da je slaganje rezultata iz ovog rada sa literaturnim vrednostima, za supstance za koje su pronađeni literaturni podaci, dobro. U tabeli B8 prikazane su vrednosti indeksa refrakcije čistih supstanci izmerenih u ovom radu u celokupnom temperaturnom opsegu. Analizom rezultata merenja zapaža se da sa porastom temperature vrednosti indeksa refrakcije čistih supstanci opadaju. 4.2.1 Binarni sistemi Kod eksperimentalnog određivanja indeksa refrakcije, kao i u slučaju gustine, osam binarnih sistema obrađenih u ovoj tezi sistematizovano je po pripadnosti različitim Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 70 vrstama organskih jedinjenja u sledećih pet grupa: estar + alkohol, estar + keton, estar + etar, keton + alkohol i etar + alkohol. Sistemi estar + alkohol U okviru ove grupe organskih jedinjenja eksperimentalno su izmerene vrednosti indeksa refrakcije nD i pomoću relacije (2.3) izračunate vrednosti promena indeksa refrakcije ΔnD pri mešanju dva binarna sistema: dimetiladipat + 1-butanol i dimetiladipat + 2-butanol. Ovakav izbor sistema izvršen je da bi se: (1) utvrdila neidealnost ovih sistema, izražena kroz promenu indeksa refrakcije pri mešanju; (2) odredilo na koji način promena temperature utiče na odstupanje odabranih binarnih smeša od idealnosti i (3) dobio uvid u uticaj grananja molekula alkohola na vrednost promene indeksa refrakcije pri mešanju ovog estra sa primarnim, odnosno sekundarnim alkoholom. Rezultati eksperimentalno izmerenih vrednosti indeksa refrakcije nD i izračunatih vrednosti promena indeksa refrakcije ΔnD prikazani su u tabeli B9. U tabeli B10 date su vrednosti optimalnog broja parametara Redlich-Kister (RK) polinoma Ak, standardne devijacije korelacije σ i srednje procentualne greške PD(%). Na slici 4.13 grafički su prikazane zavisnosti promena indeksa refrakcije od sastava oblika ΔnD – x1 i ΔnD /(x1x2) – x1 u celokupnom temperaturnom opsegu merenja. Sa slike 4.13 i iz tabele B9 zapaža se da su vrednosti promena indeksa refrakcije pri mešanju za oba posmatrana sistema pozitivne u celokupnom koncentracionom opsegu i na svim temperaturama. Sa porastom temperature dolazi do opadanja vrednosti promena indeksa refrakcije. Krive zavisnosti ΔnD - x1 su simetrične i za oba sistema dostižu maksimum za molski udeo dimetiladipata od oko 0.45. Vrednosti ΔnD za oba sistema su približne, mada nešto više za smešu sa 1-butanolom. Uopšteno gledano, uticaj temperature na vrednosti ΔnD zavisi od načina pakovanja molekula i raspodele naelektrisanja u smeši. Zavisnost ΔnD posmatranih sistema estar + alkohol od temperature je slabo izražena, mada je nešto izraženija kod sistema sa Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 71 primarnim alkoholom, koji ima linearnu molekulsku strukturu. Kod binarne smeše sa razgranatim izomerom butanola (2-butanolom) uticaj temperature na promenu indeksa refrakcije ograničen je na oblasti molskog udela dimetiladipata 0.3 < x1 < 0.6, dok je izvan ovog koncentracionog opsega uticaj temperature praktično zanemarljiv. Kao i vrednosti promena indeksa refrakcije pri mešanju, vrednosti dupunskih molarnih zapremina ova dva binarna sistema su pozitivne u celom koncentracionom polju, što je uslovljeno raskidanjem dipol-dipol interakcija između molekula estra i vodoničnih veza među molekulima alkohola. Međutim, dok su vrednosti VE sistema sa 1-butanolom niže od vrednosti VE sistema sa 2-butanolom, u slučaju ΔnD situacija je obrnuta. Uticaj tempetarure je mnogo izraženiji na dopunsku molarnu zapreminu nego na promenu indeksa refrakcije, a u oba slučaja više dolazi do izražaja kod sistema koji sadrži primarni alkohol. Kao i u slučaju dopunske molarne zapremine, neidealnost posmatranih binarnih sistema, izražena kroz promenu indeksa refrakcije pri mešanju, uočljivija je kod smeše sa 2-butanolom. Ovo posebno dolazi do izražaja pri poređenju krivih zavisnosti ΔnD /(x1x2) - x1 prikazanih na slikama 4.13 (b) i (d): za sve izoterme, zavisnost ΔnD /(x1x2) - x1 je skoro linerna za sistem sa 1-butanolom, a izrazito nelinearna za sistem sa 2-butanolom. Za posmatrane binarne sisteme u literaturi nisu pronađene eksperimentalne vrednosti nD ili ΔnD. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 72 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 0 .0 0 0 0 0 .0 0 0 5 0 .0 0 1 0 0 .0 0 1 5 0 .0 0 2 0 0 .0 0 2 5 0 .0 0 3 0 0 .0 0 3 5 0 .0 0 4 0 3 2 3 .1 5 K 3 1 8 .1 5 K 3 1 3 .1 5 K 3 0 8 .1 5 K 3 0 3 .1 5 K 2 9 8 .1 5 K 2 9 3 .1 5 K 2 8 8 .1 5 K R K p o lin o m n D x 1 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 0 .0 0 8 0 .0 1 0 0 .0 1 2 0 .0 1 4 0 .0 1 6 0 .0 1 8 3 2 3 .1 5 K 3 1 8 .1 5 K 3 1 3 .1 5 K 3 0 8 .1 5 K 3 0 3 .1 5 K 2 9 8 .1 5 K 2 9 3 .1 5 K 2 8 8 .1 5 K R K p o l in o m n D /x 1x 2 x 1 (a) (b) 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 0 .0 0 0 0 0 .0 0 0 5 0 .0 0 1 0 0 .0 0 1 5 0 .0 0 2 0 0 .0 0 2 5 0 .0 0 3 0 0 .0 0 3 5 3 2 3 .1 5 K 3 1 8 .1 5 K 3 1 3 .1 5 K 3 0 8 .1 5 K 3 0 3 .1 5 K 2 9 8 .1 5 K 2 9 3 .1 5 K 2 8 8 .1 5 K R K p o lin o m n D x 1 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 0 .0 0 9 0 .0 1 0 0 .0 1 1 0 .0 1 2 0 .0 1 3 0 .0 1 4 3 2 3 .1 5 K 3 1 8 .1 5 K 3 1 3 .1 5 K 3 0 8 .1 5 K 3 0 3 .1 5 K 2 9 8 .1 5 K 2 9 3 .1 5 K 2 8 8 .1 5 K R K p o lin o m n D /x 1x 2 x 1 (c) (d) Slika 4.13 Zavisnost: (a) ΔnD - x1 za sistem dimetiladipat (1) + 1-butanol (2), (b) ΔnD /(x1x2) - x1 za sistem dimetiladipat (1) + 1-butanol (2), (c) ΔnD - x1 za sistem dimetiladipat (1) + 2-butanol (2) i (d) ΔnD /(x1x2) - x1 za sistem dimetiladipat (1) + 2-butanol (2) u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K. Simboli označavaju eksperimentalne vrednosti, a linije vrednosti dobijene pomoću RK polinoma. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 73 Sistem estar + keton Eksperimentalno su izmerene vrednosti indeksa refrakcije i pomoću relacije (2.3) izračunate vrednosti promena indeksa refrakcije binarnog sistema dimetiladipat + 2- butanon. Analizom rezultata doneti su zaključci o neidealnosti ovog sistema, izraženoj kroz promenu indeksa refrakcije i o uticaju temperature na neidealno ponašanje smeše. Rezultati eksperimentalno izmerenih vrednosti indeksa refrakcije nD i izračunatih vrednosti promena indeksa refrakcije ΔnD prikazani su u tabeli B9. U tabeli B10 date su vrednosti optimalnog broja parametara Redlich-Kister (RK) polinoma Ak, standardne devijacije korelacije σ i srednje procentualne greške PD(%). Na slici 4.14 grafički su prikazane zavisnosti promena indeksa refrakcije od sastava oblika ΔnD – x1 i ΔnD /(x1x2) – x1 u celokupnom temperaturnom opsegu merenja. 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 0 .0 0 0 0 .0 0 1 0 .0 0 2 0 .0 0 3 0 .0 0 4 0 .0 0 5 0 .0 0 6 0 .0 0 7 0 .0 0 8 0 .0 0 9 0 .0 1 0 3 2 3 .1 5 K 3 1 8 .1 5 K 3 1 3 .1 5 K 3 0 8 .1 5 K 3 0 3 .1 5 K 2 9 8 .1 5 K 2 9 3 .1 5 K 2 8 8 .1 5 K R K p o lin o m n D x 1 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 0 .0 20 0 .0 25 0 .0 30 0 .0 35 0 .0 40 0 .0 45 0 .0 50 0 .0 55 0 .0 60 0 .0 65 n D /x 1x 2 323 .15 K 318 .15 K 313 .15 K 308 .15 K 303 .15 K 298 .15 K 293 .15 K 288 .15 K R K p o linom x 1 (a) (b) Slika 4.14 Zavisnost: (a) ΔnD - x1 i (b) ΔnD/(x1x2) - x1 sistema dimetiladipat (1) + 2-butanon (2) u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K. Simboli označavaju eksperimentalne vrednosti, a linije vrednosti dobijene pomoću RK polinoma. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 74 Vrednosti promena indeksa refrakcije ovog sistema pozitivne su u celokupnom koncentracionom opsegu na svim temperaturama. Krive zavisnosti ΔnD – x1 blago su asimetrične i dostižu maksimum pri molskom udelu dimetiladipata od oko 0.4 na svim temperaturama. Uticaj temperature na promenu indeksa refrakcije pri mešanju je slabo izražen. Sa porastom temperature dolazi do povećanja vrednosti promena indeksa refrakcije mešanja od maksimalnog 0.0088 pri temperaturi od 288.15 K, do maksimalnog od 0.0094 na temperaturi od 323.15 K. Vrednosti dopunske molarne zapremine ovog binarnog sistema izrazito su negativne u celom koncentracionom polju na svim temperaturama, što je posledica pojačanog međumolekulskog dejstva i efikasnog pakovanja molekula u smeši. Pozitivne vrednosti promena indeksa refrakcije veće od 0.004 ukazuju na stvaranje kompleksa [53]. Za binarni sistem dimetiladipat + 2-butanon u literaturi nisu pronađene eksperimentalne vrednosti za nD ili ΔnD. Sistem estar + etar Eksperimentalno su izmerene vrednosti indeksa refrakcije i pomoću relacije (2.3) izračunate vrednosti promena indeksa refrakcije pri mešanju binarnog sistema dimetiladipat + tetrahidrofuran. Neidealnost ovog sistema analizirana je kroz promenu indeksa refrakcije. Takođe je proučavan uticaj temperature i izomerizma (između tetrahidrofurana i 2-butanona) na odstupanje ove smeše od idealnosti. Rezultati eksperimentalno izmerenih vrednosti indeksa refrakcije nD i izračunatih vrednosti promena indeksa refrakcije ΔnD prikazani su u tabeli B9. U tabeli B10 date su vrednosti optimalnog broja parametara Redlich-Kister (RK) polinoma Ak, standardne devijacije korelacije σ i srednje procentualne greške PD(%). Na slici 4.15 grafički su prikazane zavisnosti promena indeksa refrakcije od sastava oblika ΔnD – x1 i ΔnD /(x1x2) – x1 u celokupnom temperaturnom opsegu merenja. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 75 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 0 .0 0 0 0 0 .0 0 0 5 0 .0 0 1 0 0 .0 0 1 5 0 .0 0 2 0 0 .0 0 2 5 0 .0 0 3 0 0 .0 0 3 5 0 .0 0 4 0 0 .0 0 4 5 0 .0 0 5 0 3 2 3 .1 5 K 3 1 8 .1 5 K 3 1 3 .1 5 K 3 0 8 .1 5 K 3 0 3 .1 5 K 2 9 8 .1 5 K 2 9 3 .1 5 K 2 8 8 .1 5 K R K p o lin o m n D x 1 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 0 .0 1 0 0 .0 1 5 0 .0 2 0 0 .0 2 5 0 .0 3 0 0 .0 3 5 0 .0 4 0 3 2 3 .1 5 K 3 1 8 .1 5 K 3 1 3 .1 5 K 3 0 8 .1 5 K 3 0 3 .1 5 K 2 9 8 .1 5 K 2 9 3 .1 5 K 2 8 8 .1 5 K R K p o lin o m n D /x 1x 2 x 1 (a) (b) Slika 4.15 Zavisnost: (a) ΔnD - x1 i (b) ΔnD/(x1x2) - x1 sistema dimetiladipat (1) + tetrahidrofuran (2) u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K. Simboli označavaju eksperimentalne vrednosti, a linije vrednosti dobijene pomoću RK polinoma. Vrednosti promena indeksa refrakcije ovog sistema pozitivne su u celokupnom koncentracionom opsegu na svim temperaturama. Krive zavisnosti ΔnD – x1 blago su asimetrične i dostižu maksimum pri molskom udelu dimetiladipata od oko 0.4 na svim temperaturama. Uticaj temperature na promenu indeksa refrakcije pri mešanju izraženiji je kod sistema sa tetrahidrofuranom, nego kod sistema sa 2-butanonom. I u slučaju etarskog izomera, sa porastom temperature dolazi do povećanja vrednosti promena indeksa refrakcije mešanja, međutim vrednosti ΔnD kod binarnog sistema dimetiladipat + tetrahidrofuran skoro su dvostruko niže od vrednosti ΔnD koje karakterišu sistem dimetiladipat + 2- butanon. Negativne vrednosti dopunske molarne zapremine sistema dimetiladipat + tetrahidrofuran u celom koncentracionom opsegu na svim temperaturama posledica su Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 76 jakih dipol-dipol interakcija i efikasnog pakovanja molekula prisutnih u smeši, koje se sa druge strane odražavaju na pozitivne vrednosti promena indeksa refrakcije. Za binarnu smešu dimetiladipat + tetrahidrofuran u literaturi nisu pronađene eksperimentalne vrednosti za nD ili ΔnD. Sistemi keton + alkohol U okviru ove grupe organskih jedinjenja eksperimentalno su izmerene vrednosti indeksa refrakcije i pomoću relacije (2.3) izračunate vrednosti promena indeksa refrakcije pri mešanju dva binarna sistema: 2-butanon + 1-butanol i 2-butanon + 2- butanol. Ovakav izbor sistema izvršen je da bi se: (1) utvrdila neidealnost ovih sistema, izražena kroz promenu indeksa refrakcije; (2) odredilo na koji način promena temperature utiče na odstupanje odabranih binarnih smeša od idealnosti i (3) dobio uvid u uticaj grananja molekula alkohola na vrednosti promene indeksa refrakcije ovih sistema. Rezultati eksperimentalno izmerenih vrednosti indeksa refrakcije nD i izračunatih vrednosti promena indeksa refrakcije ΔnD prikazani su u tabeli B9. U tabeli B10 date su vrednosti optimalnog broja parametara Redlich-Kister (RK) polinoma Ak, standardne devijacije korelacije σ i srednje procentualne greške PD(%). Na slici 4.16 grafički su prikazane zavisnosti promena indeksa refrakcije od sastava oblika ΔnD – x1 i ΔnD /(x1x2) – x1 u celokupnom temperaturnom opsegu merenja. Oblik zavisnosti ΔnD - x1 sistema 2-butanon + 1-butanol navodi na zaključak da se radi o veoma neidealnom sistemu. Vrednosti promena indeksa refrakcije ovog sistema veoma su male, po apsolutnoj vrednosti čak za red veličine niže od vrednosti svih do sada razmatranih sistema u ovoj tezi. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 77 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 -0 .0 0 0 3 -0 .0 0 0 2 -0 .0 0 0 1 0 .0 0 0 0 0 .0 0 0 1 0 .0 0 0 2 0 .0 0 0 3 x 1 n D 32 3 .15 K 31 8 .15 K 31 3 .15 K 30 8 .15 K 30 3 .15 K 29 8 .15 K 29 3 .15 K 28 8 .15 K R K po lin om 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 -0 .0 0 2 5 -0 .0 0 2 0 -0 .0 0 1 5 -0 .0 0 1 0 -0 .0 0 0 5 0 .0 0 0 0 0 .0 0 0 5 0 .0 0 1 0 0 .0 0 1 5 0 .0 0 2 0 0 .0 0 2 5 x 1 n D /x 1x 2 32 3 .15 K 31 8 .15 K 31 3 .15 K 30 8 .15 K 30 3 .15 K 29 8 .15 K 29 3 .15 K 28 8 .15 K R K p o lin om (a) (b) 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 -0 .0016 -0 .0014 -0 .0012 -0 .0010 -0 .0008 -0 .0006 -0 .0004 -0 .0002 0.0000 323.15K 318.15K 313.15K 308.15K 303.15K 298.15K 293.15K 288.15K R K polinom n D x1 0 .0 0 .2 0.4 0.6 0 .8 1 .0 -0 .010 -0 .009 -0 .008 -0 .007 -0 .006 -0 .005 -0 .004 -0 .003 -0 .002 323 .15K 318.15K 313.15K 308.15K 303.15K 298.15K 293.15K 288.15K R K polinom n D /x 1x 2 x1 (c) (d) Slika 4.16 Zavisnost: (a) ΔnD - x1 za sistem 2-butanon (1) + 1-butanol (2), (b) ΔnD/(x1x2) - x1 za sistem 2-butanon (1) + 1-butanol (2), (c) ΔnD - x1 za sistem 2-butanon (1) + 2-butanol (2) i (d) ΔnD/(x1x2) - x1 za sistem 2-butanon (1) + 2-butanol (2) u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K. Simboli označavaju eksperimentalne vrednosti, a linije vrednosti dobijene pomoću RK polinoma. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 78 Uticaj temperature na promenu indeksa refrakcije ove smeše veoma je izražen. Uopšteno gledano, sa porastom temperature vrednosti promena indeksa refrakcije opadaju od pozitivnih ka negativnim vrednostima. Iz eksperimentalnih rezultata prikazanih na slici 4.16 (a) vidi se da su na temperaturama nižim od 303.15 K vrednosti ΔnD pozitivne u celokupnom koncentracionom opsegu. Sa daljim porastom temperature, odnosno na 308.15 K i 313.15 K, promena indeksa refrakcije je pozitivna u smešama u kojima preovlađuje molski udeo alkohola, da bi na temperaturama od 318.15 K i 323.15 K vrednosti promena indeksa refrakcije postale negativne za sve sastave smeše. Slično, veoma neidealno, ponašanje primećeno je i pri ispitivanju dopunske molarne zapremine ovog binarnog sistema. Na nižim temperaturama vrednosti VE su negativne, jer dolazi do uspostavljanja međumolekulskih vodoničnih veza između molekula 2- butanona i 1-butanola, a sa porastom temperature međumolekulske interakcije slabe i počinju da dominiraju disperzione sile pa vrednosti VE postaju blago pozitivne. Clará i saradnici [53] smatraju da vrednosti ΔnD < 0.004 ukazuju da disperzione sile, koje nastaju kao posledica raskidanja vodoničnih veza između samoasosovanih molekula 1- butanola pri mešanju sa 2-butanonom, nadvladavaju uticaj uspostavljanja vodoničnih veza između raznorodnih molekula. Sistem 2-butanon + 2-butanol karakterišu negativne vrednosti promena indeksa refrakcije u celokupnom koncentracionom opsegu i na svim temperaturama. Krive zavisnosti ΔnD - x1 blago su asimetrične, sa minimumom u oblasti molskog udela 2- butanona od oko 0.4. Vrednosti promena indeksa refrakcije ovoga sistema su po apsolutnoj vrednosti skoro za red veličine veće od vrednosti koje karakterišu sistem 2- butanon + 1-butanol. Uticaj temperature na promenu indeksa refrakcije binarnog sistema koji sadrži sekundarni alkohol prilično je izražen. Sa porastom temperature vrednosti promena indeksa refrakcije pri mešanju postaju sve negativnije; na temperaturi od 288.15 K minimalna vrednost ΔnD iznosi -0.0010, dok je na temperaturi 323.15 K minimalna vrednost ΔnD = -0.0014. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 79 Pri mešanju 2-butanona i 2-butanola dolazi do heterogenih dipol-dipol interakcija i uspostavljanja vodoničnih veza između molekula 2-butanona i 2-butanola. Dok su pozitivne vrednosti dopunske molarne zapremine posledica sternih smetnji, smatra se da negativne vrednosti promena indeksa refrakcije ukazuju na stvaranje multimera i rezultujuće smanjenje dipol-dipol interakcija [31]. Na slici 4.17 prikazano je poređenje vrednosti promena indeksa refrakcije sistema 2- butanon + 1-butanol izmerenih u ovom radu sa literaturnim vrednostima na 303.15 K [53]. Literaturne vrednosti ΔnD znatno su više od eksperimentalnih vrednosti izmerenih u ovom radu. 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 0.0000 0.0002 0.0004 0.0006 0.0008 0.0010 0.0012 n D 303.15 K 303.15 K [53] x1 Slika 4.17 Poređenje promena indeksa refrakcije sistema 2-butanon (1) + 1- butanol (2) izmerenih u ovom radu sa literaturnim vrednostima na 303.15 K 53]. Puni simboli označavaju eksperimentalne vrednosti iz ovog rada, a prazni eksperimentalne vrednosti iz literature. Na slici 4.18 prikazano je poređenje vrednosti promena indeksa refrakcije sistema 2- butanon + 2-butanol izmerenih u ovom radu sa literaturnim vrednostima na temperaturama 298.2 K, 308.2 K i 318.2 K [31]. Promene indeksa refrakcije prikazane na grafiku izračunate su primenom relacije (2.3) na eksperimentalne vrednosti date u literaturi 31]. Literaturne vrednosti značajno odstupaju od eksperimentalnih vrednosti izmerenih u ovom radu. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 80 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 -0.0015 -0.0010 -0.0005 0.0000 0.0005 0.0010 0.0015 n D 298.15 K 308.15 K 318.15 K 298.2 K [31] 308.2 K [31] 318.2 K [31] x1 Slika 4.18 Poređenje izmerenih i literaturnih vrednosti 31] promena indeksa refrakcije na 298.15 K, 308.15 K i 318.15 K za sistem 2-butanon (1) + 2-butanol (2). Puni simboli označavaju eksperimentalne vrednosti iz ovog rada, a prazni eksperimentalne vrednosti iz literature. Sistemi etar + alkohol U okviru ove grupe organskih jedinjenja eksperimentalno su izmerene vrednosti indeksa refrakcije i pomoću relacije (2.3) izračunate vrednosti promena indeksa refrakcije pri mešanju dva binarna sistema: tetrahidrofuran + 1-butanol i tetrahidrofuran + 2-butanol. Ovakav izbor sistema izvršen je da bi se: (1) utvrdila neidealnost ovih sistema, izražena kroz promenu indeksa refrakcije; (2) odredilo na koji način promena temperature utiče na odstupanje odabranih binarnih smeša od idealnosti i (3) dobio uvid u uticaj grananja molekula alkohola na vrednosti promene indeksa refrakcije ovih sistema. Takođe, obzirom da su tetrahidrofuran i 2-butanon izomeri, analiziran je uticaj izomerizma na vrednosti ΔnD i u tom smislu izvršeno je poređenje sa posmatranim binarnim sistemima keton + alkohol. Rezultati eksperimentalno izmerenih vrednosti indeksa refrakcije nD i izračunatih vrednosti promena indeksa refrakcije ΔnD prikazani su u tabeli B9. U tabeli B10 date su vrednosti optimalnog broja parametara Redlich-Kister (RK) polinoma Ak, standardne devijacije korelacije σ i srednje procentualne greške PD(%). Na slici 4.19 grafički su Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 81 prikazane zavisnosti promena indeksa refrakcije od sastava oblika ΔnD – x1 i ΔnD /(x1x2) – x1 u celokupnom temperaturnom opsegu merenja. Sa slike 4.19 i iz tabele B9 zapaža se da su vrednosti promena indeksa refrakcije pri mešanju za oba posmatrana sistema negativne u celokupnom koncentracionom opsegu i na svim temperaturama. Krive zavisnosti ΔnD - x1 sistema sa primarnim butanolom izrazito su asimetrične i dostižu minimum u oblasti molskog udela tetrahidrofurana između 0.55 i 0.65, pri čemu je sa porastom temperature minimum pomeren ka većim molskim udelima tetrahidrofurana. Uticaj temperature na promenu indeksa refrakcije ovog sistema je izražen i sa porastom temperature vrednosti ΔnD postaju negativnije. Krive zavisnosti ΔnD - x1 sistema koji sadrži sekundarni butanol su simetrične sa minimumom u oblasti molskog udela tetrahidrofurana od oko 0.55. Uticaj temperature na promenu indeksa refrakcije ove smeše praktično je zanemarljiv, pa se različite izoterme gotovo preklapaju. Vrednosti ΔnD ovoga sistema su oko četiri puta niže od vrednosti ΔnD sistema sa 1-butanolom. Vrednosti dopunskih molarnih zapremina istog sistema pozitivne su u celom koncentracionom polju, što je posledica sternih smetnji i umrežene strukture 2-butanola, pa je efikasnije pakovanje molekula onemogućeno. Krive zavisnosti ΔnD/(x1x2) - x1 za oba sistema izrazito su nelinearne (slika 4.19 (b) i (d)) i prate isti trend (S-kriva). Poređenje vrednosti ΔnD i oblika krivih zavisnosti ΔnD - x1 ove smeše sa smešom koja sadrži 2-butanon i 1-butanol, odnosno 2-butanol, pruža uvid u uticaj izomerizma na promenu indeksa refrakcije ovih binarnih sistema. Neidealnost sistema izražena kroz promenu indeksa refrakcije i uticaj temperature uočljivija je kod sistema sa 1- butanolom za obe izomerne binarne smeše, mada je nešto izraženija kod sistema koji sadrži 2-butanon. U smeši 2-butanona, odnosno tetrahidrofurana sa 1-butanolom, vrednosti ΔnD opadaju sa povećanjem temperature. Apsolutne vrednosti promena indeksa refrakcije kod oba sistema su istog reda veličine, mada u smeši sa 2-butanonom Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 82 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 -0 .0 0 0 5 -0 .0 0 0 4 -0 .0 0 0 3 -0 .0 0 0 2 -0 .0 0 0 1 0 .0 0 0 0 3 2 3 .1 5 K 3 1 8 .1 5 K 3 1 3 .1 5 K 3 0 8 .1 5 K 3 0 3 .1 5 K 2 9 8 .1 5 K 2 9 3 .1 5 K 2 8 8 .1 5 K R K p o lin o m n D x 1 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 -0 .0 0 3 5 -0 .0 0 3 0 -0 .0 0 2 5 -0 .0 0 2 0 -0 .0 0 1 5 -0 .0 0 1 0 -0 .0 0 0 5 0 .0 0 0 0 n D /x 1x 2 3 23 .1 5K 3 18 .1 5K 3 13 .1 5K 3 08 .1 5K 3 03 .1 5K 2 98 .1 5K 2 93 .1 5K 2 88 .1 5K R K p o lino m x 1 (a) (b) 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 -0 .0 0 1 8 -0 .0 0 1 5 -0 .0 0 1 2 -0 .0 0 0 9 -0 .0 0 0 6 -0 .0 0 0 3 0 .0 0 0 0 3 2 3 .1 5 K 3 1 8 .1 5 K 3 1 3 .1 5 K 3 0 8 .1 5 K 3 0 3 .1 5 K 2 9 8 .1 5 K 2 9 3 .1 5 K 2 8 8 .1 5 K R K p o lin o m n D x 1 0.0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 -0 .0100 -0 .0095 -0 .0090 -0 .0085 -0 .0080 -0 .0075 -0 .0070 -0 .0065 -0 .0060 -0 .0055 323 .15K 318 .15K 313 .15K 308 .15K 303 .15K 298 .15K 293 .15K 288 .15K R K po linom n D /x 1x 2 x1 (c) (d) Slika 4.19 Zavisnost: (a) ΔnD - x1 za sistem tetrahidrofuran (1) + 1-butanol (2), (b) ΔnD/(x1x2) - x1 za sistem tetrahidrofuran (1) + 1-butanol (2), (c) ΔnD - x1 za sistem tetrahidrofuran (1) + 2-butanol (2) i (d) ΔnD/(x1x2) - x1 za sistem tetrahidrofuran (1) + 2-butanol (2) u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K. Simboli označavaju eksperimentalne vrednosti, a linije vrednosti dobijene pomoću RK polinoma. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 83 sa porastom temperature menjaju znak (krećući se od pozitivnih ka negativnim vrednostima). Vrednosti ΔnD sistema koji sadrži 2-butanon, odnosno tetrahidrofuran i 2-butanol, negativne su i niže za sistem sa etarskim izomerom. Uticaj temperature na promenu indeksa refrakcije izraženiji je kod sistema koji sadrži 2-butanon. Za binarne smeše tetrahidrofuran + 1-butanol i tetrahidrofuran + 2-butanol u literaturi nisu pronađene eksperimentalne vrednosti za nD ili ΔnD. 4.2.2 Ternerni sistemi U okviru ove doktorske disertacije eksperimentalno su izmerene vrednosti indeksa refrakcije i pomoću relacije (2.7) izračunate vrednosti promena indeksa refrakcije pri mešanju četiri ternerna sistema: dimetiladipat + 2-butanon + 1-butanol, dimetiladipat + 2-butanon + 2-butanol, dimetiladipat + tetrahidrofuran + 1-butanol i dimetiladipat + tetrahidrofuran + 2-butanol. Rezultati eksperimentalno izmerenih vrednosti indeksa refrakcije nD i izračunatih vrednosti promena indeksa refrakcije ΔnD prikazani su u tabeli B11. U tabeli B12 date su vrednosti parametara Nagata-Tamura (NT) polinoma (relacija 2.9), standardne devijacije korelacije σ i srednje procentualne greške korelisanja PD(%). Vrednosti standardne devijacije korelacije za ternerne sisteme dimetiladipat + 2- butanon + 1-butanol, odnosno + 2-butanol kreću se od 0.72·10-4 do 0.97·10-4 i više su nego vrednosti σ za ekvivalentne sisteme koji umesto 2-butanona sadrže tetrahidrofuran koje se kreću u rasponu od 0.27·10-4 do 0.47·10-4. Variranje srednje procentualne greške korelisanja nešto je manje izraženo i vrednosti PD(%) se kreću od 0.63 % do 0.84 % za sistem dimetiladipat + 2-butanon + 1-butanol, od 0.70 % do 0.86 % za sistem dimetiladipat + 2-butanon + 2-butanol, od 0.59 % do 0.81 % za sistem dimetiladipat + tetrahidrofuran + 1-butanol i od 0.48 % do 0.77 % za sistem dimetiladipat + tetrahidrofuran + 2-butanol. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 84 Eksperimenalno određivanje indeksa refrakcije, kao i eksperimentalno merenje gustine i dopunske molarne zapremine, izvođeno je po šest odabranih linija konstantnog odnosa molskih udela dve komponente x1/x3: x1/x3 = 0.111 (linija 1), x1/x3 = 0.250 (linija 2), x1/x3 = 0.667 (linija 3), x1/x3 = 1.500 (linija 4), x1/x3 = 4.000 (linija 5) i x1/x3 = 9.000 (linija 6), dok je molski udeo komponente x2 varirao između 0.1 i 0.9. Da bi se stekao slikovit uvid u ponašanje odabranih ternernih sistema, rezultati su grafički prikazani na tri načina. Na slici 4.20 prikazana je zavisnost ΔnD – x2 svih ternernih sistema po linijama konstantnog odnosa prve i treće komponente (x1/x3) na temperaturi od 303.15 K. Na slici 4.21 dat je prostorni (trodimenzionalni) prikaz ΔnD površi dobijenih korelisanjem eksperimentalnih podataka NT polinomom na temperaturi 303.15 K, za sve ternerne sisteme. Na slici 4.22 dat je trougaoni x1x2x3 dijagram koji prikazuje linije konstantnih ΔnD vrednosti dobijene presecanjem prostorne ternerne površi (slika 4.21) horizontalnim ravnima konstantnih ΔnD vrednosti, za sve ternerne sisteme na temperaturi 303.15 K. Iz sva tri tipa dijagrama (slika 4.20, 4.21 i 4.22) uočava se da su efekti promena indeksa refrakcije pri mešanju za sva četiri posmatrana ternerna sistema pozitivni u najvećem delu koncentracionog polja, dok su u malom delu koncentracionog polja negativni. Ovakvo ponašanje ternernih sistema moglo se i očekivati na osnovu promena indeksa refrakcije njihovih binarnih konstituenata. Kao što se zapaža sa slika 4.20 (a), 4.21 (a) i 4.22 (a), vrednosti ΔnD sistema dimetiladipat + 2-butanon + 1-butanol, na temperaturi 303.15 K pozitivne su u celokupnom koncentracionom opsegu. Međutim sa povišenjem temperature, promena vrednosti indeksa refrakcije binarnog sistema 2-butanon + 1-butanol postaje negativna, što se odražava na vrednosti ΔnD ternernog sistema. Vrednosti promena indeksa refrakcije ovog ternernog sistema rastu sa povećanjem molskog udela dimetiladipata u smeši. Pri niskom sastavu dimetiladipata (linija 1) u ternernom sistemu dominira uticaj binarne smeše 2-butanon + 1-butanol, koju na temperaturi 303.15 K karakterišu vrlo niske, pozitivne vrednosti promena indeksa refrakcije. Međutim, prisustvo čak i male količine dimetiladipata u ovoj ternernoj smeši utiče na značajno povećanje vrednosti ΔnD. Sa povećanjem molskog udela dimetiladipata (krećući se od linije 1 ka liniji 6) Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 85 uticaj 1-butanola postaje zanemarljiv, pa linija 6 ukazuje na dominaciju binarne smeše dimetiladipat + 2-butanon koju karakterišu pozitivne vrednosti ΔnD. Takođe se može uočiti da se sa povećanjem količine dimetiladipata u ovom ternernom sistemu, maksimalne vrednosti krivih zavisnosti ΔnD – x2 pomeraju ka većim molskim udelima 2-butanona. Promena indeksa refrakcije pri mešanju ternernog sistema dimetiladipat + 2-butanon + 2-butanol veoma je slična promeni indeksa refrakcije pri mešanju ternernog sistema dimetiladipat + 2-butanon + 1-butanol (slike 4.20 (b), 4.21 (b) i 4.22 (b)). Vrednosti ΔnD su i u ovom slučaju pozitivne u najvećem delu koncentracionog polja. U oblasti niskog molskog udela dimetiladipata (linija 1) najveći uticaj ima binarni sistem 2- butanon + 2-butanol. Međutim, iako su vrednosti promena indeksa refrakcije ovog binarnog sistema na temperaturi 303.15 K negativne, prisustvo dimetiladipata utiče na povećanje vrednosti ΔnD ternernog sistema. U poređenju sa linijama 1, 2 i 3 ternernog sistema koji sadrži 1-butanol, u slučaju kada se u ternernoj smeši nalazi 2-butanol vrednosti promena indeksa refrakcije nešto su niže, što je posledica negativnijih vrednosti ΔnD sistema 2-butanon + 2-butanol na temperaturi 303.15 K u poređenju sa vrednostima ΔnD sistema 2-butanon + 1-butanol na istoj temperaturi. Krećući se od linije 1 ka liniji 6, količina dimetiladipata u smeši raste, pa vrednosti promena indeksa refrakcije postaju sve veće, jer u ternernoj smeši sve više uticaja ima binarni sistem dimetiladipat + 2-butanon, koji karakterišu pozitivne vrednosti ΔnD. Na osnovu veoma sličnog ponašanja ternernih sistema koji sadrže dimetiladipat + 2-butanon + 1-butanol, odnosno 2-butanol, može se zaključiti da na promenu vrednost indeksa refrakcije ovih sistema ima mnogo veći uticaj prisustvo dimetiladipata i 2-butanona, nego prisustvo primarnog, odnosno sekundarnog alkohola. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 86 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 0 .0 0 0 0 .0 0 1 0 .0 0 2 0 .0 0 3 0 .0 0 4 0 .0 0 5 0 .0 0 6 0 .0 0 7 0 .0 0 8 0 .0 0 9 0 .0 1 0 lin ija 1 lin ija 2 lin ija 3 lin ija 4 lin ija 5 lin ija 6 n D x 2 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 0 .0 0 0 0 .0 0 1 0 .0 0 2 0 .0 0 3 0 .0 0 4 0 .0 0 5 0 .0 0 6 0 .0 0 7 0 .0 0 8 0 .0 0 9 0 .0 1 0 l in ija 1 l in ija 2 l in ija 3 l in ija 4 l in ija 5 l in ija 6 n D x 2 (a) (b) 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 0 .0 0 0 0 .0 0 1 0 .0 0 2 0 .0 0 3 0 .0 0 4 0 .0 0 5 lin ija 1 lin ija 2 lin ija 3 lin ija 4 lin ija 5 lin ija 6 n D x 2 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 -0 .0 0 2 -0 .0 0 1 0 .0 0 0 0 .0 0 1 0 .0 0 2 0 .0 0 3 0 .0 0 4 0 .0 0 5 l in i ja 1 l in i ja 2 l in i ja 3 l in i ja 4 l in i ja 5 l in i ja 6 x 2 n D (c) (d) Slika 4.20 Zavisnost ΔnD – x2 sistema: (a) dimetiladipat (1) + 2-butanon (2) + 1-butanol (3), (b) dimetiladipat (1) + 2-butanon (2) + 2-butanol (3), (c) dimetiladipat (1) + tetrahidrofuran (2) + 1-butanol (3) i (d) dimetiladipat (1) + tetrahidrofuran (2) + 2-butanol (3) na temperaturi 303.15 K. Simboli označavaju eksperimentalne vrednosti, isprekidane linije zbir binarnih doprinosa izračunatih pomoću RK polinoma, a pune linije rezultate dobijene pomoću NT polinoma. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 87 (a) (b) (c) (d) Slika 4.21 Prostorni prikaz ΔnD površi ternernih sistema na 303.15 K: (a) dimetiladipat (1) + 2-butanon (2) + 1-butanol (3), (b) dimetiladipat (1) + 2-butanon (2) + 2-butanol (3), (c) dimetiladipat (1) + tetrahidrofuran (2) + 1-butanol (3) i (d) dimetiladipat (1) + tetrahidrofuran (2) + 2-butanol (3). Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 88 (a) (b) (c) (d) Slika 4.22 Krive konstantnih ΔnD vrednosti ternernih sistema na 303.15 K: (a) dimetiladipat (1) + 2-butanon (2) + 1-butanol (3), (b) dimetiladipat (1) + 2-butanon (2) + 2-butanol (3), (c) dimetiladipat (1) + tetrahidrofuran (2) + 1-butanol (3) i (d) dimetiladipat (1) + tetrahidrofuran (2) + 2-butanol (3). Sistem dimetiladipat + tetrahidrofuran + 1-butanol, prikazan na slikama 4.20 (c), 4.21 (c) i 4.22 (c), karakterišu pozitivne vrednosti promena indeksa refrakcije u skoro celom koncentracionom polju. Male negativne vrednosti ΔnD karakteristične za binarni sistem tetrahidrofuran + 1-butanol relativno slabo dolaze do izražaja, odnosno bivaju nadvladane po apsolutnoj vrednosti skoro za red veličine većim pozitivnim doprinosima binarnih sistema dimetiladipat + tetrahidrofuran i dimetialdipat + 1- butanol. Linija 1, koja predstavlja ternerni sistem u kojem dominira uticaj binarne smeše tetrahidrofuran + 1-butanol stoga ima najnižu vrednost ΔnD. Međutim, iako su Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 89 vrednosti promena indeksa refrakcije pomenutog dominantnog binarnog sistema negativne u celom koncentracionom opsegu i na svim temperaturama, vrednosti ΔnD su male, tako da prisustvo čak i male količine dimetiladipata u ternernoj smeši utiče na rezultujuće pozitivne vrednosti promena indeksa refrakcije terenerne smeše. Krećući se od linije 1 ka liniji 6, molski udeo dimetiladipata raste, pa sa dominacijom binarne smeše dimetiladipat + tetrahidrofuran vrednosti ΔnD postaju sve veće. Takođe se zapaža da je grafička zavisnost ΔnD – x2 koja karakteriše linije 1 i 2 skoro linearna, dok sa porastom molskog udela dimetiladipata postaje parabolična sa jasno izraženim maksimumom za molski udeo tetrahidrofurana od oko 0.5 (linija 5), odnosno oko 0.6 (linija 6). Poređenjem ovog ternernog sistema sa ternernim sistemom koji umesto tetrahidrofurana, cikličnog etra, sadrži njegov ketonski izomer, 2-butanon, vidi se (slika 4.20) da sve linije za oba sistema polaze iz istih ΔnD vrednosti što je i očekivano, jer se za x2 = 0 oba ternerna sistema svode na binarni sistem dimetiladipat + 1-butanol. Liniju 1 u ternernom sistemu koji sadrži 2-butanon karakterišu nešto više vrednosti ΔnD nego što je to slučaj za liniju 1 u sistemu sa tetrahidrofuranom, što je logično jer su vrednosti ΔnD smeše 2-butanon + 1-butanol više od vrednosti ΔnD smeše tetrahidrofuran + 1- butanol, a molski udeo dimetiladipata (pa samim tim i njegov uticaj na ΔnD) u ovoj oblasti je mali. Krećući se od linije 1 ka liniji 6, molski udeo dimetiladipata raste, a 1- butanola se smanjuje, pa tako i uticaj binarnog sistema dimetiladipat + 2-butanon, odnosno dimetiladipat + tetrahidrofuran počinje da dominira. Obzirom da su vrednosti promena indeksa refrakcije za binarnu smešu dimetiladipata sa 2-butanonom na temperaturi 303.15 K dvostruko veće od vrednosti ΔnD za smešu sa dimetiladipata sa tetrahidrofuranom, i rezultujuće vrednosti ΔnD ternerne smeše koja sadrži 2-butanon u oblasti bogatoj dimetiladipatom (linija 5 i 6) su oko dva puta veće. Sa slika 4.20 (d), 4.21 (d) i 4.22 (d), na kojima je prikazan sistem dimetiladipat + tetrahidrofuran + 2-butanol, zapaža se da liniju 1 i manjim delom liniju 2 karakterišu negativne vrednosti ΔnD u oblastima većeg molskog udela tetrahidrofurana. Naime, na liniji 1, u oblasti manjeg molskog udela tetrahidrofurana, za x2 < 0.3, vrednosti promena indeksa refrakcije su pozitivne. U ovoj oblasti smeša je bogata 2-butanolom, Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 90 a uticaj binarne smeše dimetiladipat + 2-butanol, koju karakterišu pozitivne vrednosti ΔnD je izraženiji. Međutim sa porastom molskog udela tetrahidrofurana, uticaj dimetiladipata opada, pa u smeši počinje da dominira binarni sistem tetrahidrofuran + 2-butanol, za koji su karakteristične negativne vrednosti ΔnD u celom koncentracionom polju. Na liniji 2 u smeši je prisutna nešto veća količina dimetiladipata, što se odražava na povišene vrednosti promena indeksa refrakcije, tako da samo u oblasti veoma visokog molskog udela tetrahidrofurana vrednosti ΔnD ternerne smeše postaju blago negativne. Sa daljim povećanjem molskog udela dimetiladipata, vrednosti ΔnD rastu i približavanjem liniji 6 u ternernom sistemu sve više dominira uticaj binarne smeše dimetiladipat + tetrahidrofuran za koji su vrednosti promena indeksa refrakcije pozitivne. Poređenjem ovog sistema sa ternernim sistemom koji umesto 2-butanola sadrži 1- butanol, uočava se mnogo veća razlika u vrednostima ΔnD za linije 1, 2 i 3, nego za linije 4, 5 i 6. Ovakvo ponašanje nije iznenađujuće, jer linija 1 u oblasti malih molskih udela tetrahidrofurana predstvalja oblast bogatu 1-butanolom, odnosno 2-butanolom, u kojoj je izražen uticaj binarnog sistema dimetiladipat + 1-butanol, odnosno dimetiladipat + 2-butanol. Obzirom da smešu dimetiladipat + 1-butanol karakterišu nešto više vrednosti ΔnD od smeše dimetiladipat + 2-butanol, i rezultujuće vrednosti ΔnD odgovarajućeg ternernog sistema sa 1-butanolom su više. Sa porastom molskog udela tetrahidrofurana, u ternernoj smeši sve je izraženiji uticaj binarnog sistema tetrahidrofuran + 1-butanol, odnosno tetrahidrofuran + 2-butanol. Obzirom da su vrednosti ΔnD binarnog sistema tetrahidrofuran + 2-butanol mnogo negativnije od vrednosti ΔnD sistema tetrahidrofuran + 1-butanol, i odgovarajuće vrednosti ternernog sistema dimetiladipat + tetrahidrofuran + 2-butanol su negativne, dok u ternernoj smeši sa 1-butanolom mali negativni uticaji sistema tetrahidrofuran + 1-butanol bivaju nadvladani i rezultiraju ukupnim pozitivnim vrednostima ΔnD ternernog sistema. Krećući se ka liniji 6, sa povećanjem molskog udela dimetiladipata u ternernom sistemu, uticaj binarne smeše dimetiladipat + tetrahidrofuran sve je izraženiji, pa tako linije 5 i 6 za oba sistema izgledaju skoro isto. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 91 Poređenjem sistema dimetiladipat + tetrahidrofuran + 2-butanol i dimetiladipat + 2- butanon + 2-butanol vidi se (slika 4.20) da sve linije kreću iz istih vrednosti, jer se za x2 = 0 ternerna smeša svodi na binarnu dimetiladipat + 2-butanol. Sa povećanjem molskog udela tetrahidrofurana, odnosno 2-butanona, uticaj smeše tetrahidrofuran + 2-butanol, odnosno 2-butanon + 2-butanol raste. Međutim, kao što je prethodno rečeno, iako su vrednosti ΔnD sistema 2-butanon + 2-butanol negativne, prisustvo dimetiladipata u smeši povećava vrednosti promena indeksa refrakcije i utiče na pozitivne vrednosti ΔnD ternernog sistema. Međutim, ovakav uticaj dimetiladipata nije primećen u ternernoj smeši sa tetrahidrofuranom, pa su vrednosti ΔnD u ovom slučaju negativne. Na liniji 2 molski udeo dimetiladipata u smeši je veći, pa je samim tim i njegov uticaj na ΔnD smeše izraženiji. Sa daljim porastom količine dimetiladipata, u ternernom sistemu postaje sve izraženija dominacija binarne smeše dimetiladipat + tetrahidrofuran, odnosno dimetiladipat + 2-butanon, pa kako su vrednosti ΔnD binarnog sistema koji sadrži 2-butanon skoro dvostruko veće od onih koje se javljaju u binarnom sistemu sa tetrahidrofuranom, to je i rezultujuća vrednost ΔnD ternernog sistema sa ketonskim izomerom na linijama 5 i 6 skoro dvostruko veća. U literaturi nisu pronađene vrednosti za indeks refrakcije ili promenu indeksa refrakcije ni za jedan od četiri razmatrana ternerna sistema. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 92 4.3 Rezultati eksperimentalnog određivanja viskoznosti Eksperimentalno određivanje viskoznosti izvršeno je u Laboratoriji za hemijsko- inženjerske parametre Tehnološko-metalurškog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Eksperimentalna merenja započeta su merenjem vrednosti viskoznosti čistih supstanci, a potom su na osnovu eksperimentalno izmerenih vrednosti viskoznosti osam binarnih i četiri ternerna sistema određene vrednosti promena viskoznosti pri mešanju. Za eksperimentalna merenja i analizu odabrani su binarni sistemi: dimetiladipat + 1- butanol, dimetiladipat + 2-butanol, dimetiladipat + 2-butanon, dimetiladipat + tetrahidrofuran, 2-butanon + 1-butanol, 2-butanon + 2-butanol, tetrahidrofuran + 1- butanol i tetrahidrofuran + 2-butanol. Odabrani su ternerni sistemi: dimetiladipat + 2- butanon + 1-butanol, dimetiladipat + 2-butanon + 2-butanol, dimetiladipat + tetrahidrofuran + 1-butanol i dimetiladipat + tetrahidrofuran + 2-butanol. Sva eksperimentalna merenja vršena su na atmosferskom pritisku, u temperaturnom opsegu od 288.15 K do 323.15 K sa korakom od 5 K. Rezultati eksperimentalnih merenja prikazani su u tabelama B13÷B18 datim u Prilogu B. U tabeli B13 prikazano je poređenje izmerenih vrednosti viskoznosti čistih supstanci sa eksperimentalnim podacima iz literature, na osnovu kojeg se može zaključiti da je slaganje rezultata ovog rada sa literaturnim vrednostima, za najveći broj supstanci, dobro. U tabeli B14 prikazane su vrednosti viskoznosti čistih supstanci izmerenih u ovom radu u celokupnom temperaturnom opsegu. Analizom rezultata merenja zapaža se da sa porastom temperature vrednosti viskoznosti čistih supstanci opadaju. 4.3.1 Binarni sistemi Kod eksperimentalnog određivanja viskoznosti, kao i u slučaju gustine i indeksa refrakcije, osam binarnih sistema obrađenih u ovoj tezi sistematizovano je po Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 93 pripadnosti različitim vrstama organskih jedinjenja u sledećih pet grupa: estar + alkohol, estar + keton, estar + etar, keton + alkohol i etar + alkohol. Sistemi estar + alkohol U okviru ove grupe organskih jedinjenja eksperimentalno su izmerene vrednosti viskoznosti η i pomoću relacije (2.4) izračunate vrednosti promena viskoznosti Δη pri mešanju za dva binarna sistema: dimetiladipat + 1-butanol i dimetiladipat + 2-butanol. Ovakav izbor sistema izvršen je da bi se: (1) utvrdila neidealnost ovih sistema, izražena kroz promenu viskoznosti pri mešanju; (2) odredilo na koji način promena temperature utiče na odstupanje odabranih binarnih smeša od idealnosti i (3) dobio uvid u uticaj grananja molekula alkohola na vrednost promene viskoznosti pri mešanju ovog estra sa primarnim, odnosno sekundarnim alkoholom. Rezultati eksperimentalno izmerenih vrednosti viskoznosti η i izračunatih vrednosti promena viskoznosti Δη prikazani su u tabeli B15. U tabeli B16 date su vrednosti optimalnog broja parametara Redlich-Kister (RK) polinoma Ak, standardne devijacije korelacije σ i srednje procentualne greške PD(%). Na slici 4.23 grafički su prikazane zavisnosti promena viskoznosti od sastava oblika Δη – x1 i Δη/(x1x2) – x1 u celokupnom temperaturnom opsegu merenja. Sa slike 4.23 i iz tabele B15 zapaža se da su vrednosti promena viskoznosti pri mešanju za oba posmatrana sistema negativne u celokupnom koncentracionom opsegu i na svim temperaturama. Krive zavisnosti Δη - x1 za oba sistema su asimetrične, što je nešto izraženije kod sistema sa razgranatim molekulom 2-butanola. Krive zavisnosti Δη - x1 za sistem koji sadrži 1-butanol dostižu minimum u oblasti molskog udela dimetiladipata od oko 0.35, a kod sistema sa 2-butanolom za molski udeo dimetiladipata od oko 0.25. Uticaj temperature na promenu viskoznosti pri mešanju ovih sistema veoma je izražen, posebno u slučaju sistema koji sadrži 2-butanol, gde se vrednosti Δη na temperaturi od 288.15 K i 323.15 K razlikuju za red veličine. Sa porastom temperature vrednosti Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 94 promena viskoznosti pri mešanju rastu. Poređenjem vrednosti viskoznosti čistih alkohola uočava se da su na nižim temperaturama (u rasponu temperatura od 288.15 K do 313.15 K) vrednosti η čistog 2-butanola nešto više od vrednosti η čistog 1-butanola, a sa daljim porastom temperature situacija postaje obrnuta. Prema tome, u slučaju butanola, konstatacija [32] da za mnoga jedinjenja vrednosti viskoznosti rastu sa grananjem molekula važi samo na nižim temperaturama. Međutim kada se ovi alkoholi pomešaju sa dimetiladipatom, vrednosti promena viskoznosti pri mešanju sistema koji sadrži sekundarni butanol su niže od vrednosti Δη sistema sa primarnim butanolom, ali sa porastom temperature ova razlika postaje zanemarljiva. Kao što je ranije rečeno, dopunske molarne zapremine oba posmatrana binarna sistema su pozitivne, što je posledica dominacije disperzionih sila i međumolekulskih faktora ekspanzije nad faktorima međumolekulske kontrakcije. Prilikom mešanja alkohola sa drugim suspstancama dolazi do raskidanja vodoničnih veza između samoasosovanih molekula čistih alkohola, što obično dovodi do negativnih vrednosti promena viskoznosti [86]. Negativne vrednosti promena viskoznosti pri mešanju karakteristične su za sisteme u kojima postoji dominacija disperzionih sila, posebno kada postoji velika razlika u veličini molekula komponenata prisutnih u smeši [66, 87], što je i ovde slučaj. Stoga, negativne vrednosti Δη ovih sistema ukazuju na smeštanje malih molekula (alkohola) u strukturu velikih molekula (dimetiladipata), pri čemu su interakcije između molekula različitih komponenata prilično slabe [87]. Obzirom na razgranatu strukturu 2-butanola, disperzione sile u smeši sa sekundarnim butanolom su snažnije, pa je intersticijalno smeštanje molekula ovog alkohola u strukturu dimetiladipata nešto otežanije, a vrednosti Δη ovoga sistema su niže. Zavisnost Δη /(x1x2) - x1 je dobar pokazatelj neidealnosti sistema. Zapaženo je da je nelinearnost ove zavisnosti izraženija na nižim temperaturama, što ukazuje na povećanje neidealnosti sistema sa opadanjem temperature. Ni za jedan od posmatranih binarnih sistema u ovoj kategoriji nisu pronađene literaturne vrednosti za viskoznost ili promenu viskoznosti pri mešanju. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 95 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 - 1 .4 - 1 .2 - 1 .0 - 0 .8 - 0 .6 - 0 .4 - 0 .2 0 .0  , m Pa s 3 2 3 .1 5 K 3 1 8 .1 5 K 3 1 3 .1 5 K 3 0 8 .1 5 K 3 0 3 .1 5 K 2 9 8 .1 5 K 2 9 3 .1 5 K 2 8 8 .1 5 K R K p o l in o m x 1 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 -1 2 -1 0 -8 -6 -4 -2 0  /x 1x 2 , m Pa s 3 2 3 .1 5 K 3 1 8 .1 5 K 3 1 3 .1 5 K 3 0 8 .1 5 K 3 0 3 .1 5 K 2 9 8 .1 5 K 2 9 3 .1 5 K 2 8 8 .1 5 K R K p o lin o m x 1 (a) (b) 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 -2 .4 -2 .0 -1 .6 -1 .2 -0 .8 -0 .4 0 .0 3 2 3 .1 5 K 3 1 8 .1 5 K 3 1 3 .1 5 K 3 0 8 .1 5 K 3 0 3 .1 5 K 2 9 8 .1 5 K 2 9 3 .1 5 K 2 8 8 .1 5 K R K p o lin o m  , m Pa s x 1 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 -2 8 -2 4 -2 0 -1 6 -1 2 -8 -4 0 3 2 3 .1 5 K 3 1 8 .1 5 K 3 1 3 .1 5 K 3 0 8 .1 5 K 3 0 3 .1 5 K 2 9 8 .1 5 K 2 9 3 .1 5 K 2 8 8 .1 5 K R K p o lin o m  /x 1x 2 , m Pa s x 1 (c) (d) Slika 4.23 Zavisnost: (a) Δη - x1 za sistem dimetiladipat (1) + 1-butanol (2), (b) Δη /(x1x2) - x1 za sistem dimetiladipat (1) + 1-butanol (2), (c) Δη - x1 za sistem dimetiladipat (1) + 2-butanol (2) i (d) Δη /(x1x2) - x1 za sistem dimetiladipat (1) + 2-butanol (2) u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K. Simboli označavaju eksperimentalne vrednosti, a linije vrednosti dobijene pomoću RK polinoma. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 96 Sistem estar + keton Eksperimentalno su izmerene vrednosti viskoznosti i pomoću relacije (2.4) izračunate vrednosti promena viskoznosti pri mešanju binarnog sistema dimetiladipat + 2-butanon. Analizom rezultata doneti su zaključci o neidealnosti ovog sistema, izraženoj kroz promenu viskoznosti i o uticaju temperature na neidealno ponašanje smeše. Rezultati eksperimentalno izmerenih vrednosti viskoznosti η i izračunatih vrednosti promena viskoznosti Δη prikazani su u tabeli B15. U tabeli B16 date su vrednosti optimalnog broja parametara Redlich-Kister (RK) polinoma Ak, standardne devijacije korelacije σ i srednje procentualne greške PD(%). Na slici 4.24 grafički su prikazane zavisnosti promena viskoznosti od sastava oblika Δη – x1 i Δη/(x1x2) – x1 u celokupnom temperaturnom opsegu merenja. 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 -1.0 -0.9 -0.8 -0.7 -0.6 -0.5 -0.4 -0.3 -0.2 -0.1 0.0 323.15K 318.15K 313.15K 308.15K 303.15K 298.15K 293.15K 288.15K RK polinom  , m Pa s x 1 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1.0 -4 .0 -3 .5 -3 .0 -2 .5 -2 .0 -1 .5 -1 .0 -0 .5 0 .0 323 .15K 318 .15K 313 .15K 308 .15K 303 .15K 298 .15K 293 .15K 288 .15K R K po linom  /x 1x 2 , m Pa s x 1 (a) (b) Slika 4.24 Zavisnost: (a) Δη - x1 i (b) Δη/(x1x2) – x1 sistema dimetiladipat (1) + 2-butanon (2) u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K. Simboli označavaju eksperimentalne vrednosti, a linije vrednosti dobijene pomoću RK polinoma. Vrednosti promena viskoznosti kod ovog binarnog sistema negativne su u celom koncentracionom polju i na svim temperaturama. Krive zavisnosti Δη - x1 binarne smeše su skoro simetrične i dostižu minimum u oblasti molskog udela dimetiladipata Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 97 od oko 0.55. Poređenjem viskoznosti čistih supstanci zapaža se da su vrednosti viskoznosti dimetiladipata mnogo veće od vrednosti viskoznosti 2-butanona na svim temperaturama. Kao i kod smeše sa alkoholima, uticaj temperature na promenu viskoznosti pri mešanju ovog binarnog sistema veoma je izražen. Sa porastom temperature, vrednosti Δη postaju manje negativne. Vrednosti dopunske molarne zapremine ovog sistema negativne su u celom koncentracionom polju, što je posledica veoma jakih dipol-dipol interakcija i efikasnog geometrijskog pakovanja. Vrednosti Δη takođe ukazuju na jačinu međumolekulskih interakcija. Iako su negativne vrednosti uobičajene za sisteme u kojima dominiraju disperzione sile, takođe se mogu javiti u smešama koje karakterišu jake interakcije između molekula prisutnih u smeši [84], što je ovde slučaj. Sa druge strane, moguće je da se usled povoljnog smeštanja malih molekula 2-butanona u intersticijalni prostor između velikih molekula dimetiladipata, broj površina dostupnih za trenje pri strujanju smanjuje, što prouzrokuje smanjenje viskoznosti smeše. U literaturi nisu promađene vrednosti za viskoznost ili promenu viskoznosti pri mešanju dimetiladipata sa 2-butanonom. Sistem estar + etar Eksperimentalno su izmerene vrednosti viskoznosti i pomoću relacije (2.4) izračunate vrednosti promena viskoznosti pri mešanju binarnog sistema dimetiladipat + tetrahidrofuran. Neidealnost ovog sistema analizirana je pomoću promene vrednosti viskoznosti pri mešanju. Takođe je proučavan uticaj temperature i izomerizma (između tetrahidrofurana i 2-butanona) na odstupanje ove smeše od idealnosti. Rezultati eksperimentalno izmerenih vrednosti viskoznosti η i izračunatih vrednosti promena viskoznosti Δη prikazani su u tabeli B15. U tabeli B16 date su vrednosti optimalnog broja parametara Redlich-Kister (RK) polinoma Ak, standardne devijacije Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 98 korelacije σ i srednje procentualne greške PD(%). Na slici 4.25 grafički su prikazane zavisnosti promena viskoznosti od sastava oblika Δη – x1 i Δη/(x1x2) – x1 u celokupnom temperaturnom opsegu merenja. 0 . 0 0 . 2 0 . 4 0 . 6 0 . 8 1 .0 - 0 . 7 - 0 . 6 - 0 . 5 - 0 . 4 - 0 . 3 - 0 . 2 - 0 . 1 0 . 0 x 1  , m Pa s 3 2 3 .1 5 K 3 1 8 .1 5 K 3 1 3 .1 5 K 3 0 8 .1 5 K 3 0 3 .1 5 K 2 9 8 .1 5 K 2 9 3 .1 5 K 2 8 8 .1 5 K R K p o l in o m 0 . 0 0 . 2 0 . 4 0 . 6 0 . 8 1 . 0 - 3 . 2 - 2 . 8 - 2 . 4 - 2 . 0 - 1 . 6 - 1 . 2 - 0 . 8 - 0 . 4 0 . 0 x 1  /x 1x 2 , m Pa s 3 2 3 .1 5 K 3 1 8 .1 5 K 3 1 3 .1 5 K 3 0 8 .1 5 K 3 0 3 .1 5 K 2 9 8 .1 5 K 2 9 3 .1 5 K 2 8 8 .1 5 K R K p o l in o m (a) (b) Slika 4.25 Zavisnost: (a) Δη - x1 i (b) Δη/(x1x2) - x1 sistema dimetiladipat (1) + tetrahidrofuran (2) u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K. Simboli označavaju eksperimentalne vrednosti, a linije vrednosti dobijene pomoću RK polinoma. Vrednosti promena viskoznosti ovog sistema negativne su u celokupnom koncentracionom opsegu. Krive zavisnosti Δη – x1 su skoro simetrične i dostižu minimum pri molskom udelu dimetiladipata između 0.45 i 0.5 na svim temperaturama. Poređenjem vrednosti viskoznosti čistih supstanci zapaža se da su vrednosti viskoznosti dimetiladipata mnogo više od vrednosti viskoznosti tetrahidrofurana, koje su sa druge strane nešto više od vrednosti koje karakterišu 2-butanon u celom posmatranom temperaturnom opsegu. Uticaj temperature na promenu vrednosti viskoznosti pri mešanju je i u ovom slučaju veoma izražen, a sa porastom temperature vrednosti Δη rastu. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 99 Vrednosti dopunske molarne zapremine posmatranog binarnog sistema dimetiladipat + tetrahidrofuran negativne su u celokupnom koncentracionom polju. Kao i u slučaju binarne smeše sa 2-butanonom, negativne vrednosti VE i negativne vrednosti Δη posledica su jakih dipol-dipol interakcija i intersticijalnog smeštanja malih i kompaktnih molekula tetrahidrofurana između više nego dvostruko većih molekula dimetiladipata. Iako razlike u veličini molekula 2-butanona i tetrahidrofurana nisu velike (kritična zapremina molekula 2-butanona je oko 20% veća od kritične zapremine molekula tetrahidrofurana), molekul tetrahidrofurana je nešto manji i kompaktniji. Stoga je molekulsko pakovanje u smeši u kojoj je prisutan etarski izomer efikasnije u odnosu na molekulsko pakovanje u smeši sa ketonskim izomerom, pa su vrednosti viskoznosti pri mešanju dimetiladipata sa tetrahidrofuranom manje negativne. U literaturi nisu pronađene vrednosti za viskoznost ili promenu viskoznosti pri mešanju dimetiladipata sa tetrahidrofuranom. Sistemi keton + alkohol U okviru ove grupe organskih jedinjenja eksperimentalno su izmerene vrednosti viskoznosti i pomoću relacije (2.4) izračunate vrednosti promena viskoznosti pri mešanju dva binarna sistema: 2-butanon + 1-butanol i 2-butanon + 2-butanol. Ovakav izbor sistema izvršen je da bi se: (1) utvrdila neidealnost ovih sistema, izražena kroz promenu viskoznosti; (2) odredilo na koji način promena temperature utiče na odstupanje odabranih binarnih smeša od idealnosti i (3) dobio uvid u uticaj grananja molekula alkohola na vrednosti promene viskoznosti ovih sistema. Rezultati eksperimentalno izmerenih vrednosti viskoznosti η i izračunatih vrednosti promena viskoznosti Δη prikazani su u tabeli B15. U tabeli B16 date su vrednosti optimalnog broja parametara Redlich-Kister (RK) polinoma Ak, standardne devijacije korelacije σ i srednje procentualne greške PD(%). Na slici 4.26 grafički su prikazane zavisnosti promena viskoznosti od sastava oblika Δη – x1 i Δη/(x1x2) – x1 u celokupnom temperaturnom opsegu merenja. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 100 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 -1 .6 -1 .4 -1 .2 -1 .0 -0 .8 -0 .6 -0 .4 -0 .2 0 .0 3 2 3 .1 5 K 3 1 8 .1 5 K 3 1 3 .1 5 K 3 0 8 .1 5 K 3 0 3 .1 5 K 2 9 8 .1 5 K 2 9 3 .1 5 K 2 8 8 .1 5 K R K p o lin o m  , m Pa s x 1 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 -1 2 -1 0 -8 -6 -4 -2 0 3 2 3 .1 5 K 3 1 8 .1 5 K 3 1 3 .1 5 K 3 0 8 .1 5 K 3 0 3 .1 5 K 2 9 8 .1 5 K 2 9 3 .1 5 K 2 8 8 .1 5 K R K p o lin o m  /x 1x 2, m Pa s x 1 (a) (b) 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 -2 .4 -2 .0 -1 .6 -1 .2 -0 .8 -0 .4 0 .0 3 2 3 .1 5 K 3 1 8 .1 5 K 3 1 3 .1 5 K 3 0 8 .1 5 K 3 0 3 .1 5 K 2 9 8 .1 5 K 2 9 3 .1 5 K 2 8 8 .1 5 K R K p o l in o m  , m Pa s x 1 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 -2 4 -2 0 -1 6 -1 2 -8 -4 0  /x 1x 2 , m Pa s 3 2 3 .1 5 K 3 1 8 .1 5 K 3 1 3 .1 5 K 3 0 8 .1 5 K 3 0 3 .1 5 K 2 9 8 .1 5 K 2 9 3 .1 5 K 2 8 8 .1 5 K R K p o lin o m x 1 (c) (d) Slika 4.26 Zavisnost: (a) Δη - x1 za sistem 2-butanon (1) + 1-butanol (2), (b) Δη/(x1x2) - x1 za sistem 2-butanon (1) + 1-butanol (2), (c) Δη - x1 za sistem 2-butanon (1) + 2-butanol (2) i (d) Δη/(x1x2) - x1 za sistem 2-butanon (1) + 2-butanol (2) u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K. Simboli označavaju eksperimentalne vrednosti, a linije vrednosti dobijene pomoću RK polinoma. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 101 Vrednosti promena viskoznosti oba sistema negativne su u celom koncentracionom polju i na svim temperaturama. Krive zavisnosti Δη - x1 su asimetrične, sa jasno izraženim minimumom u oblasti molskog udela ketona od oko 0.3 za sistem sa primarnim alkoholom, kao i u oblasti molskog udela ketona od oko 0.25 za sistem sa sekundarnim alkoholom. Kao i u slučaju smeša dimetiladipata sa primarnim, odnosno sekundarnim, butanolom asimetričnost zavisnosti Δη - x1 je izraženija kod sistema koji sadrži razgranati molekul 2-butanola. Poređenjem vrednosti viskoznosti čistih supstanci zapaža se da su vrednosti viskoznosti 2-butanona znatno niže od vrednosti viskoznosti alkohola na svim temperaturama. Uticaj temperature na promenu viskoznosti posmatranih binarnih sistema pri mešanju je kao i kod svih do sada razmatranih sistema veoma uočljiv, a vrednosti Δη za oba sistema sa porastom temperature rastu. Krive zavisnosti Δη/(x1x2) - x1 nelinearnije su na nižim temperaturama, pa se može zaključiti da sa porastom temperature neidealnost smeše opada. Vrednosti dopunske molarne zapremine posmatranih sistema su pozitivne, osim za sistem 2-butanon + 1-butanol na nižim temperaturama. Pozitivne vrednosti VE ukazuju na to da su interakcije između različitih molekula slabije od interakcija koje se javljaju između istorodnih molekula čistih supstanci, kao i da u smeši dominiraju disperzione sile [53, 84]. Zbog toga dolazi do povećanja slobodne zapremine, pa smeša postaje manje kompresibilna od idealne smeše, što u krajnjem slučaju dovodi do pozitivnih vrednosti VE. Vrednosti promene viskoznosti pri mešanju niže su za smešu koja sadrži 2-butanol, što je posledica snažnijih disperzionih sila koje se javljaju kao rezultat razgranate strukture molekula sekundarnog alkohola. Viskoznost smeše strogo zavisi od entropije, što je u vezi sa strukturom tečnosti i entalpijom. Stoga promena viskoznosti zavisi od molekulskih interakcija, kao i od veličine i oblika molekula [53]. Negativne vrednosti promene viskoznosti, koje karakterišu oba posmatrana sistema, javljaju se kod endotermnih smeša kod kojih dolazi do pozitivnog odstupanja od Raulovog zakona [53]. Glavni razlog za pozitivne vrednosti VE i negativne vrednosti Δη pri mešanju mogao bi biti raskidanje dipol-dipol Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 102 interakcija između molekula 2-butanona i raskidanje vodoničnih veza između samoasosovanih molekula alkohola [53, 83]. To dovodi do povećanja entropije, a smeša koja sadrži neuređenije, neasosovane, molekule je manje viskozna [55]. Na slici 4.27 prikazano je poređenje vrednosti promena viskoznosti sistema 2-butanon + 1-butanol iz ovog rada sa literaturnim vrednostima na temperaturama 288.15 K [55], 298.15 K [55], 303.15 K [53], 308.15 K [55] i 318.15 K [55]. Eksperimentalni rezultati odlično se slažu sa literaturnim na svim temperaturama. Maksimalna odstupanja između eksperimentalnih i literaturnih vrednosti kreću se od 3.2 % (na 318.15 K) do 4.6 % (na 298.15 K). 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 -1.8 -1.6 -1.4 -1.2 -1.0 -0.8 -0.6 -0.4 -0.2 0.0  , m Pa s 288.15 K 298.15 K 303.15 K 308.15 K 318.15 K 288.15 K [55] 298.15 K [55] 303.15 K [53] 308.15 K [55] 318.15 K [55] x1 Slika 4.27 Poređenje izmerenih i literaturnih vrednosti promena viskoznosti sistema 2-butanon (1) + 1-butanol (2) na temperaturama 288.15 K, 298.15 K, 303.15 K, 308.15 K i 318.15 K. Puni simboli označavaju eksperimentalne vrednosti iz ovog rada, a prazni eksperimentalne vrednosti iz literature. Na slici 4.28 prikazano je poređenje vrednosti promena viskoznosti sistema 2-butanon + 2-butanol izmerenih u ovom radu sa literaturnim vrednostima na temperaturama 288.15 K [55], 293.15 K [41], 298.15 K [41, 55], 303.15 K [41], 308.15 K [41, 55], 313.15 K [41] i 318.15 K [55]. Eksperimentalni rezultati na 288.15 K, 298.15 K, 308.15 K i 318.15 K dobro se slažu sa literaturnim koje su objavili Martínez i saradnici Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 103 [55]. Na ovim temperaturama maksimalna odstupanja između eksperimentalnih i literaturnih vrednosti su u oblasti molskog udela 2-butanona x1 = 0.1 i kreću se od 1.4 % (na 288.15 K) do 7.3 % (na 318.15 K). Odstupanja između eksperimentalnih rezultata Δη iz ovog rada i literaturnih vrednosti koje su objavili Lomte i saradnici [41] znatno su veća. 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 -2 .5 -2 .0 -1 .5 -1 .0 -0 .5 0 .0  , m Pa s 2 8 8 .1 5 K 2 9 3 .1 5 K 2 9 8 .1 5 K 2 8 8 .1 5 K [5 5 ] 2 9 3 .1 5 K [4 1 ] 2 9 8 .1 5 K [4 1 ] 2 9 8 .1 5 K [5 5 ] x 1 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 -1 .0 -0 .8 -0 .6 -0 .4 -0 .2 0 .0  , m Pa s 3 0 3 .1 5 K 3 1 3 .1 5 K 3 0 3 .1 5 K [4 1 ] 3 1 3 .1 5 K [4 1 ] x 1 (a) (b) 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 . 0 - 0 .8 - 0 .6 - 0 .4 - 0 .2 0 .0  , m Pa s 3 0 8 .1 5 K 3 1 8 .1 5 K 3 0 8 .1 5 K [4 1 ] 3 0 8 .1 5 K [5 5 ] 3 1 8 .1 5 K [5 5 ] x 1 (c) Slika 4.28 Poređenje izmerenih i literaturnih vrednosti promena viskoznosti sistema 2-butanon (1) + 2-butanol (2) na temperaturama (a) 288.15 K, 293.15 K i 298.15 K, (b) 303.15 K i 313.15 K i (c) 308.15 K i 318.15 K. Puni simboli označavaju eksperimentalne vrednosti iz ovog rada, a prazni eksperimentalne vrednosti iz literature. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 104 Sistemi etar + alkohol U okviru ove grupe organskih jedinjenja eksperimentalno su izmerene vrednosti viskoznosti i pomoću relacije (2.4) izračunate vrednosti promena viskoznosti dva binarna sistema: tetrahidrofuran + 1-butanol i tetrahidrofuran + 2-butanol. Ovakav izbor sistema izvršen je da bi se: (1) utvdila neidealnost ovih sistema, izražena kroz promenu viskoznosti; (2) odredilo na koji način promena temperature utiče na odstupanje odabranih binarnih smeša od idealnosti i (3) dobio uvid u uticaj grananja molekula alkohola na vrednosti promene viskoznosti ovih sistema. Takođe, obzirom da su tetrahidrofuran i 2-butanon izomeri, analiziran je uticaj izomerizma na vrednosti promene viskoznosti pri mešanju i u tom smislu izvršeno je poređenje sa posmatranim binarnim sistemima keton + alkohol. Rezultati eksperimentalno izmerenih vrednosti viskoznosti η i izračunatih vrednosti promena viskoznosti Δη prikazani su u tabeli B15. U tabeli B16 date su vrednosti optimalnog broja parametara Redlich-Kister (RK) polinoma Ak, standardne devijacije korelacije σ i srednje procentualne greške PD(%). Na slici 4.29 grafički su prikazane zavisnosti promena viskoznosti od sastava oblika Δη – x1 i Δη/(x1x2) – x1 u celokupnom temperaturnom opsegu merenja. Vrednosti promena viskoznosti oba sistema negativne su u celom koncentracionom polju i na svim temperaturama. Krive zavisnosti Δη - x1 su asimetrične, sa jasno izraženim minimumom pomerenim ka oblasti niže koncentracije tetrahidrofurana (oko x1 = 0.3). Kao i u slučaju smeša ketonskog izomera sa alkoholima, asimetričnost zavisnosti Δη - x1 je nešto izraženija kod sistema koji sadrži razgranati molekul 2- butanola. Vrednost viskoznosti čistog tetrahidrofurana znatno je niža od vrednosti koje karakterišu čiste alkohole, a nešto viša od vrednosti viskoznosti čistog 2-butanona, na svim temperaturama. Uticaj temperature na promenu viskoznosti binarnog sistema tetrahidrofuran + 1-butanol (odnosno 2-butanol) je kao i kod svih proučavanih binarnih sistema veoma uočljiv, a vrednosti Δη za oba sistema sa porastom temperature rastu. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 105 Kao i kod smeša sa 2-butanonom, nelinearnost zavisnosti Δη/(x1x2) - x1 za binarne sisteme koji sadrže tetrahidrofuran opada sa porastom temperature. Vrednosti dopunskih molarnih zapremina binarnih smeša tetrahidrofurana i posmatranih alkohola su pozitivne, osim za sistem tetrahidrofuran + 1-butanol, na temperaturama nižim od 318.15 K i u predelima nižih molskih udela tetrahidrofurana. Različito volumetrijsko ponašanje smeše tetrahidrofuran + 2-butanol (vrednosti VE ovog sistema pozitivne su na svim tempetarurama i u celokupnom koncentracionom opsegu, a po apsolutnoj vrednosti znatno veće), posledica je razgranate strukture molekula 2-butanola, koja povećava uticaj sternih smetnji i onemogućava intersticijalno smeštanje molekula tetrahidrofurana. Stoga su kod sistema koji sadrži 2-butanol disperzione sile jače, a vrednosti promene viskoznosti pri mešanju niže, što je u skladu sa zaključkom [85] da vrednosti Δη postaju negativnije sa povećanjem razgranatosti molekula alkohola. Kao što je ranije pomenuto, viskoznost smeše veoma zavisi od entropije, koja je sa druge strane povezana sa strukturom tečnosti i entalpijom (a samim tim i molekulskim interakcijama između komponenata prisutnim u smeši) [64]. Prema tome, promene viskoznosti funkcija su međumolekulskih interakcija, kao i veličine i oblika molekula. U literaturi [64, 65] je zapaženo da se kod smeša koje karakterišu snažne interakcije između različitih molekula, kao i negativne vrednosti dopunske entalpije i negativno odstupanje od Raulovog zakona, javljaju pozitivne vrednosti promena viskoznosti pri mešanju. Smeše kod kojih dolazi do pozitivnog odstupanja od Raulovog zakona i kod kojih nema specifičnih interakcija između različitih molekula, karakterišu pozitivne vrednosti dopunske molarne zapremine i negativne vrednosti promene viskoznosti pri mešanju. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 106 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 -1 .4 -1 .2 -1 .0 -0 .8 -0 .6 -0 .4 -0 .2 0 .0 3 2 3 .1 5 K 3 1 8 .1 5 K 3 1 3 .1 5 K 3 0 8 .1 5 K 3 0 3 .1 5 K 2 9 8 .1 5 K 2 9 3 .1 5 K 2 8 8 .1 5 K R K p o lin o m  , m Pa s x 1 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 -1 0 -8 -6 -4 -2 0 3 2 3 .1 5 K 3 1 8 .1 5 K 3 1 3 .1 5 K 3 0 8 .1 5 K 3 0 3 .1 5 K 2 9 8 .1 5 K 2 9 3 .1 5 K 2 8 8 .1 5 K R K p o lin o m  /x 1x 2 , m Pa s x 1 (a) (b) 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 -2 .4 -2 .2 -2 .0 -1 .8 -1 .6 -1 .4 -1 .2 -1 .0 -0 .8 -0 .6 -0 .4 -0 .2 0 .0 3 2 3 .1 5 K 3 1 8 .1 5 K 3 1 3 .1 5 K 3 0 8 .1 5 K 3 0 3 .1 5 K 2 9 8 .1 5 K 2 9 3 .1 5 K 2 8 8 .1 5 K R K p o lin o m  , m Pa s x 1 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 -2 2 -2 0 -1 8 -1 6 -1 4 -1 2 -1 0 -8 -6 -4 -2 0  /x 1x 2, m Pa s 3 2 3 .1 5 K 3 1 8 .1 5 K 3 1 3 .1 5 K 3 0 8 .1 5 K 3 0 3 .1 5 K 2 9 8 .1 5 K 2 9 3 .1 5 K 2 8 8 .1 5 K R K p o lin o m x 1 (c) (d) Slika 4.29 Zavisnost: (a) Δη - x1 za sistem tetrahidrofuran (1) + 1-butanol (2), (b) Δη/(x1x2) - x1 za sistem tetrahidrofuran (1) + 1-butanol (2), (c) Δη - x1 za sistem tetrahidrofuran (1) + 2-butanol (2) i (d) Δη/(x1x2) - x1 za sistem tetrahidrofuran (1) + 2-butanol (2) u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K. Simboli označavaju eksperimentalne vrednosti, a linije vrednosti dobijene pomoću RK polinoma. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 107 Negativne vrednosti Δη, koje karakterišu ove binarne sisteme u celom koncentracionom polju i na svim temperaturama, znače da je smeša manje viskozna od čistih komponenti [64, 65], što je posledica raskidanja vodoničnih veza između molekula alkohola i dipol- dipol interakcija. Ovo je karakteristika sistema koji sadrže asosovane komponente [84]. Vrednosti promena viskoznosti binarnih sistema u kojima se umesto etra nalazi njegov ketonski izomer nešto su niže za sistem sa 2-butanonom, kako u slučaju smeše koja sadrži primarni, tako i u slučaju smeše koja sadrži sekundarni alkohol, mada ove razlike nisu značajne. Ovakvo ponašanje moglo se i očekivati, obzirom da je čist 2-butanon manje viskozan od čistog tetrahidrofurana. Na slici 4.30 prikazano je poređenje vrednosti promena viskoznosti sistema tetrahidrofuran + 1-butanol iz ovog rada sa literaturnim vrednostima na temperaturama 298.15 K i 313.15 K [60]. Kao što se vidi sa slike, eksperimentalni rezultati veoma dobro se slažu sa literaturnim vrednostima. 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 -0.8 -0.7 -0.6 -0.5 -0.4 -0.3 -0.2 -0.1 0.0  , m Pa s 298.15 K 313.15 K 298.15 K [60] 313.15 K [60] x1 Slika 4.30 Poređenje izmerenih i literaturnih vrednosti [60] promena viskoznosti sistema tetrahidrofuran (1) + 1-butanol (2) na temperaturama 298.15 K i 313.15 K. Puni simboli označavaju eksperimentalne vrednosti iz ovog rada, a prazni eksperimentalne vrednosti iz literature. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 108 Na slici 4.31 prikazano je poređenje vrednosti promena viskoznosti sistema tetrahidrofuran + 2-butanol iz ovog rada sa literaturnim vrednostima na temperaturama 298.15 K i 313.15 K [60]. Eksperimentalni rezultati odlično se slažu sa literaturnim vrednostima na temperaturi 313.15 K, dok se na temperaturi 298.15 K odstupanja između eksperimentalnih i literaturnih vrednosti kreću i do 15.5% (za molski udeo tetrahidrofurana x1 = 0.1). 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 -1.2 -1.0 -0.8 -0.6 -0.4 -0.2 0.0  , m Pa s 298.15 K 313.15 K 298.15 K [60] 313.15 K [60] x1 Slika 4.31 Poređenje izmerenih i literaturnih vrednosti [60] promena viskoznosti sistema tetrahidrofuran (1) + 2-butanol (2) na temperaturama 298.15 K i 313.15 K. Puni simboli označavaju eksperimentalne vrednosti iz ovog rada, a prazni eksperimentalne vrednosti iz literature. 4.3.2 Ternerni sistemi U okviru ove doktorske disertacije eksperimentalno su izmerene vrednosti viskoznosti i pomoću relacije (2.8) izračunate vrednosti promena viskoznosti pri mešanju četiri ternerna sistema: dimetiladipat + 2-butanon + 1-butanol, dimetiladipat + 2-butanon + 2- butanol, dimetiladipat + tetrahidrofuran + 1-butanol i dimetiladipat + tetrahidrofuran + 2-butanol. Rezultati eksperimentalno izmerenih vrednosti viskoznosti η i izračunatih vrednosti promena viskoznosti Δη prikazani su u tabeli B17. U tabeli B18 date su Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 109 vrednosti parametara Nagata-Tamura (NT) polinoma (relacija 2.9), standardne devijacije korelacije σ i srednje procentualne greške korelisanja PD(%). Uopšteno gledano, vrednosti standardne devijacije korelacije σ najviše su za ternerni sistem dimetiladipat + 2-butanon + 2-butanol, a kreću se od 0.0142 mPas (za temperaturu 323.15 K) do 0.0234 mPas (za temperaturu 288.15 K). Za ovaj sistem, vrednost srednje procentualne greške korelisanja PD(%) raste od 0.90 % (za temperaturu 288.15 K) do 2.93 % (za temperaturu 323.15 K). Vrednosti σ i PD(%) ekvivalentnog ternernog sistema, koji umesto 2-butanola sadrži 1-butanol, kreću se od 0.0046 mPas do 0.0067 mPas i od 0.42 % do 1.13 %, respektivno. Vrednosti standardne devijacije korelacije eksperimentalnih vrednosti ternernog sistema dimetiladipat + tetrahidrofuran + 1-butanol kreću se od 0.0051 mPas do 0.0078 mPas, a vrednosti srednje procentualne greške korelisanja od 0.40 % do 1.72 %. Vrednosti σ za sistem dimetiladipat + tetrahidrofuran + 2-butanol variraju od 0.0073 mPas do 0.0193 mPas, dok vrednosti PD(%) rastu od 0.71 % do 1.82 %. Eksperimenalno merenje viskoznosti, kao i eksperimentalno merenje gustine i indeksa refrakcije, izvođeno je po šest odabranih linija konstantnog odnosa molskih udela dve komponente x1/x3: x1/x3 = 0.111 (linija 1), x1/x3 = 0.250 (linija 2), x1/x3 = 0.667 (linija 3), x1/x3 = 1.500 (linija 4), x1/x3 = 4.000 (linija 5) i x1/x3 = 9.000 (linija 6), dok je molski udeo komponente x2 varirao između 0.1 i 0.9. Da bi se stekao slikovit uvid u ponašanje odabranih ternernih sistema, rezultati su grafički prikazani na tri načina. Na slici 4.32 prikazana je zavisnost Δη – x2 svih ternernih sistema po linijama konstantnog odnosa prve i treće komponente (x1/x3) na temperaturi od 303.15 K. Na slici 4.33 dat je prostorni (trodimenzionalni) prikaz Δη površi dobijenih korelisanjem eksperimentalnih podataka NT polinomom na temperaturi 303.15 K, za sve ternerne sisteme. Na slici 4.34 dat je trougaoni x1x2x3 dijagram koji prikazuje linije konstantnih Δη vrednosti dobijene presecanjem prostorne ternerne površi (slika 4.33) horizontalnim ravnima konstantnih Δη vrednosti, za sve ternerne sisteme na temperaturi 303.15 K. Iz sva tri tipa dijagrama (slika 4.32, 4.33 i 4.34) uočava se da su efekti promena viskoznosti pri mešanju za sva četiri posmatrana ternerna sistema negativni u celom Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 110 koncentracionom polju. Ovakvo ponašanje ternernih sistema moglo se i očekivati na osnovu vrednosti promena viskoznosti njihovih binarnih konstituenata. Kao što se zapaža sa slika 4.32 (a), 4.33 (a) i 4.34 (a), vrednosti Δη sistema dimetiladipat + 2-butanon + 1-butanol na temperaturi 303.15 K negativne su u celokupnom koncentracionom opsegu. Sa povećanjem molskog udela dimetiladipata vrednosti promene viskoznosti pri mešanju rastu, a minimumi krivih zavisnosti Δη – x2 pomeraju se ka višim molskim udelima 2-butanona. Pri niskom sastavu dimetiladipata (linija 1) u ovom ternernom sistemu dominira uticaj binarne smeše 2-butanon + 1- butanol, pa se minimalna vrednost Δη javlja u oblasti molskog udela 2-butanona od 0.3, kao i u slučaju pomenute binarne smeše. Krećući se od linije 1 ka liniji 6, količina dimetiladipata raste, a 1-butanola se smanjuje, pa na liniji 6 u sistemu dominira uticaj binarne smeše dimetiladipat + 2-butanon, koju na temperaturi 303.15 K karakterišu skoro dvostruko više vrednosti Δη, mada je usled prisustva 1-butanola minimum zasvisnosti Δη – x2 ternernog sistema pomeren ka nešto nižem molskom udelu 2- butanona (x2 = 0.4), u odnosu na pomenuti binarni sistem (gde se minimum javlja u oblasti molskog udela 2-butanona od 0.5) (slika 4.24 (a)). Promena viskoznosti pri mešanju ternernog sistema dimetiladipat + 2-butanon + 2- butanol, slična je promeni viskoznosti pri mešanju sistema koji umesto sekundarnog alkohola, 2-butanola, sadrži primarni, 1-butanol, (slika 4.32 (b), 4.33 (b) i 4.34 (b)). U slučaju sistema sa 2-butanolom, za x2 = 0 sve linije polaze iz nižih vrednosti, jer tada u smeši nema 2-butanona, pa ternerni sistem podseća na binarni, dimetiladipat + 2- butanol, koji karakterišu niže vrednosti Δη nego binarni sistem dimetiladipat + 1- butanol (slika 4.32 (b)). Na liniji 1, u sistemu je prisutna mala količina dimetiladipata, pa u ternernom sistemu dominira binarna smeša 2-butanon + 2-butanol. U poređenju sa linijama 1, 2, 3 i 4 ternernog sistema koji sadrži 1-butanol, u slučaju kada se u ternernoj smeši nalazi 2-butanol, vrednosti promene viskoznosti nešto su niže, što je posledica negativnijih vrednosti Δη sistema 2-butanon + 2-butanol na temperaturi 303.15 K u poređenju sa vrednostima Δη sistema 2-butanon + 1-butanol na istoj temperaturi. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 111 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 -1.0 -0.9 -0.8 -0.7 -0.6 -0.5 -0.4 -0.3 -0.2 -0.1 0.0 lin ija 1 lin ija 2 lin ija 3 lin ija 4 lin ija 5 lin ija 6  , m Pa s x2 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 -1.2 -1.0 -0.8 -0.6 -0.4 -0.2 0.0 lin ija 1 lin ija 2 lin ija 3 lin ija 4 lin ija 5 lin ija 6  , m Pa s x2 (a) (b) 0.0 0.2 0.4 0 .6 0 .8 1 .0 -0 .9 -0 .8 -0 .7 -0 .6 -0 .5 -0 .4 -0 .3 -0 .2 -0 .1 0 .0 lin ija 1 lin ija 2 lin ija 3 lin ija 4 lin ija 5 lin ija 6  , m Pa s x2 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 -1.2 -1.0 -0.8 -0.6 -0.4 -0.2 0.0  , m Pa s x2 linija 1 linija 2 linija 3 linija 4 linija 5 linija 6 (c) (d) Slika 4.32 Zavisnost Δη – x2 sistema: (a) dimetiladipat (1) + 2-butanon (2) + 1-butanol (3), (b) dimetiladipat (1) + 2-butanon (2) + 2-butanol (3), (c) dimetiladipat (1) + tetrahidrofuran (2) + 1-butanol (3) i (d) dimetiladipat (1) + tetrahidrofuran (2) + 2-butanol (3) na temperaturi 303.15 K. Simboli označavaju eksperimentalne vrednosti, isprekidane linije zbir binarnih doprinosa izračunatih pomoću RK polinoma, a pune linije rezultate dobijene pomoću NT polinoma. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 112 (a) (b) (c) (d) Slika 4.33 Prostorni prikaz Δη površi ternernih sistema na 303.15 K: (a) dimetiladipat (1) + 2-butanon (2) + 1-butanol (3), (b) dimetiladipat (1) + 2-butanon (2) + 2-butanol (3), (c) dimetiladipat (1) + tetrahidrofuran (2) + 1-butanol (3) i (d) dimetiladipat (1) + tetrahidrofuran (2) + 2-butanol (3). Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 113 (a) (b) (c) (d) Slika 4.34 Krive konstantnih Δη vrednosti ternernih sistema na 303.15 K: (a) dimetiladipat (1) + 2-butanon (2) + 1-butanol (3), (b) dimetiladipat (1) + 2-butanon (2) + 2-butanol (3), (c) dimetiladipat (1) + tetrahidrofuran (2) + 1-butanol (3) i (d) dimetiladipat (1) + tetrahidrofuran (2) + 2-butanol (3). Krećući se od linije 1 ka liniji 6, količina dimetiladipata u ternernoj smeši raste, a 2- butanola opada, tako da u sistemu dominira binarna smeša dimetiladipat + 2-butanon koju karakterišu mnogo više vrednosti Δη, pa promena viskoznosti pri mešanju ternernog sistema postaje sve manje negativna. Na osnovu poređenja ternernih sistema koji sadrže dimetiladipat + 2-butanon + 1-butanol, odnosno 2-butanol, može se zaključiti da prisustvo razgranatog molekula 2-butanola izaziva pojačano dejstvo Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 114 disperzionih sila, što sa druge strane utiče na sniženje vrednosti promene viskoznosti pri mešanju. Ternerni sistem dimetiladipat + tetrahidrofuran + 1-butanol karakterišu negativne vrednosti promene viskoznosti pri mešanju u celom koncentracionom polju (slika 4.32 (c), 4.33 (c), i 4.34 (c)). Za x2 = 0 ovaj sistem se svodi na binarni dimetiladipat + 1- butanol, pa stoga sve linije polaze iz istih vrednosti kao i u slučaju ternernog sistema koji umesto tetrahidrofurana, cikličnog etra, sadrži njegov ketonski izomer 2-butanon (slika 4.32 (c)). Uopšteno gledano, ponašanje ternernog sistema dimetiladipat + tetrahidrofuran + 1-butanol vrlo je slično ponašanju sistema dimetiladipat + 2-butanon + 1-butanol, samo što linije koje karakterišu sistem sa 2-butanonom imaju izraženiji i po apsolutnoj vrednosti veći minimum. Ovakvo ponašanje ternernih sistema potpuno je u skladu sa osobinama zapaženim kod binarnih smeša. Na liniji 1, u ternernoj smeši prisutna je mala količina dimetiladipata, pa u ternernom sistemu dominira binarna smeša tetrahidrofuran + 1-butanol, koju na temperaturi 303.15 K karakteriše manja apsolutna vrednost minimuma zavisnosti Δη – x2 nego binarnu smešu 2-butanon + 1- butanol. Krećući se ka liniji 6, u smeši je prisutna sve veća količina dimetiladipata, a sve manja količina 1-butanola, pa u sistemu dominira binarna smeša dimetiladipat + tetrahidrofuran, a vrednosti Δη ternernog sistema rastu. Obzirom da na temperaturi 303.15 K krive zavisnosti Δη – x2 binarnog sistema dimetiladipat + 2-butanon imaju izraženiji i po apsolutnoj vrednosti veći minimum od krivih koja karakterišu sistem dimetiladipat + tetrahidrofuran, to i linija 6 za ternerni sistem koji sadrži tetrahidrofuran manje odstupa od linearnosti. Ternerni sistem dimetiladipat + tetrahidrofuran + 2-butanol prikazan je na slikama 4.32 (d), 4.33 (d) i 4.34 (d). Kao i ostale ternerne sisteme, karakterišu ga negativne vrednosti promene viskoznosti u celom koncentracionom polju. Najniže vrednosti Δη, kao i najizraženiji minimum zavisnosti Δη – x2 karakteriše liniju 1, koja predstavlja trenerni sistem u kojem je prisutna mala količina dimetiladipata i u kojem dominira binarna smeša tetrahidrofuran + 2-butanol. U oblastima molskih udela tetrahidrofurana manjim od 0.7, vrednosti Δη ternernog sistema na liniji 1 skoro su trostruko niže od vrednosti Δη koje karakterišu liniju 6, dok se sa daljim porastom molskog udela tetrahidrofurana Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 115 ova razlika smanjuje. Sa porastom količine dimetiladipata u smeši (krećući se ka liniji 6), vrednosti promene viskoznosti pri mešanju rastu i minimum zavisnosti Δη – x2 je sve manje izražen. Poređenjem ovog sistema sa ternernim sistemom koji umesto 2-butanola sadrži 1- butanol, uočava se da sve linije uopšteno gledano prate isti trend, ali su usled pojačanih disperzionih sila izazvanih razgranatom molekulskom strukturom 2-butanola, vrednosti Δη niže za sistem koji sadrži sekundarni alkohol. Razlika u vrednostima Δη je mnogo izraženija za linije 1, 2, 3 i 4, nego za linije 5 i 6. Ovakvo ponašanje nije iznenađujuće, jer linija 1 predstavlja smešu u kojoj dominira uticaj binarnog sistema tetrahidrofuran + 1-butanol, odnosno tetrahidrofuran + 2-butanol. Obzirom da sistem tetrahudrofuran + 1-butanol karakterišu više vrednosti Δη nego smešu tetrahidrofuran + 2-butanol, to su i rezultujuće vrednosti odgovarajućeg ternernog sistema koji sadrži 1-butanol više. Krećući se od linije 1 ka liniji 6, količina dimetiladipata u smeši raste, a alkohola se smanjuje, tako da u oba ternerna sistema uticaj binarne smeše dimetiladipat + tetrahidrofuran postaje sve izraženiji, a uticaj alkohola sve manje prisutan, pa je stoga i razlika u linijama 5 i 6 mala. Promena viskoznosti pri mešanju ternernog sistema dimetiladipat + tetrahidrofuran + 2- butanol ne razlikuje se mnogo od promene viskoznosti sistema dimetiladipat + 2- butanon + 2-butanol. Za x2 = 0 oba sistema svode se na binarnu smešu dimetiladipat + 2-butanol, pa tako sve linije kreću iz istih vrednosti (slika 4.32 (d)). Na linijama 1, 2, 3 i 4 razlika u vrednostima Δη veoma je mala, dok su za linije 5 i 6 vrednosti Δη ternerne smeše koja sadrži ketonski izomer niže od vrednosti Δη koje karakterišu sistem sa tetrahidrofuranom. Ovakvo ponašanje moglo se očekivati, jer u oblastima nižih molskih udela dimetiladipata u smeši dominiraju uticaji binarnih sistema tetrahidrofuran + 2- butanol, odnosno 2-butanon + 2-butanol, koji se na temperaturi 303.15 K mnogo ne razlikuju. Krećući se ka liniji 6, sa smanjenjem količine alkohola, u ternernom sistemu se oseća dominacija binarne smeše dimetiladipat + tetrahidrofuran, odnosno dimetiladipat i 2-butanon, pa kako sistem sa 2-butanonom karakterišu niže vrednosti Δη nego sistem sa tetrahidrofuranom, to su vrednosti viskoznosti ternernog sistema koji sadrži ketonski izomer niže. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 4. Rezultati eksperimentalnih merenja 116 U literaturi nisu pronađene vrednosti za viskoznost ili promenu viskoznosti pri mešanju ni za jedan od četiri razmatrana ternerna sistema. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 117 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 5.1 Modelovanje volumetrijskih svojstava U okviru ove doktorske disertacije izvršeno je modelovanje volumetrijskih svojstava binarnih i ternernih sistema, čije su vrednosti gustine i dopunske molarne zapremine eksperimentalno određene. Vrednosti dopunske molarne zapremine VE binarnih sistema korelisane su kubnom jednačinom stanja. Pomoću vrednosti indeksa refrakcije čistih komponenata predviđene su vrednosti VE binarnih sistema. Vrednosti dopunske molarne zapremine ternernih sistema korelisane su i predviđene pomoću kubne jednačine stanja. Vrednosti VE ternernih sistema takođe su predviđene i pomoću polinoma. 5.1.1 Korelisanje VE binarnih sistema korišćenjem modela kubne jednačine stanja Na osnovu prethodno iznetih rezultata i razmatranja vezanih za volumetrijska svojstva odabranih binarnih sistema (poglavlje 4), može se zaključiti da se radi o smešama u Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 118 kojima se javljaju složene hemijske i fizičke interakcije. U ovom radu ispitane su mogućnosti primene kubne jednačine stanja (CEOS) kombinovane sa modelima za dopunsku Gibbs-ovu energiju na izračunavanje dopunske molarne zapremine osam binarnih sistema. Pri korelisanju VE podataka binarnih smeša korišćena je dvoparametarska Stryjek-Vera modifikacija Peng-Robinson kubne jednačine stanja (PRSV CEOS) [11], koja je zahvaljujući svojoj uspešnosti u izračunavanju termodinamičkih veličina, uključujući i dopunske, našla veoma široku primenu:      a TRTP V b V ub V wb     (5.1) gde je P pritisak, R univerzalna gasna konstanta, T temperatura, V molarna zapremina, 21u , 21w , a energetski parametar a i kovolumen b definisani su za čistu komponentu na sledeći način:     2 21 2( ) 0.457235 1 1cii i ri ci RT a T m T P    (5.2) 0.077796 cii ci RTb P  (5.3)   1 20 1 1 0.7i i i ri rim k k T T    (5.4) 2 3 0 0.378893 1.4897153 0.1713848 0.0196554i i i ik       (5.5) U ovim relacijama je Tci kritična temperatura čiste komponente i, Pci kritični pritisak čiste komponente i, Tri redukovana temperatura čiste komponente i (Tri = T/Tci), i factor acentričnosti čiste komponente i, a k1i parametar koji karakteriše čistu komponentu i. Vrednosti parametara k1i za veliki broj supstanci mogu se naći u literaturi [11]. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 119 Za izračunavanje vrednosti parametara a i b smeše korišćena su dva različita tipa pravila mešanja: (1) pravilo mešanja kod kojeg su parametri smeše a i b funkcija sastava – van der Waals jedan fluid (vdW1) [12] (CEOS model) i (2) pravilo mešanja kod kojeg se za izračunavanje vrednosti parametara smeše a i b koristi model na bazi dopunske Gibbs-ove energije (GE), a koji se zasniva na modelu za koeficijente aktivnosti Twu i saradnika [13] (CEOS/ GE model). Energetski parametar a u vdW1 pravilu mešanja [12] definisan je sledećim izrazom:    1 2 1N N i j i j ij ij i j i j a x x a a k l x x      (5.6) dok je kovolumen b definisan sledećim pravilom kombinovanja:    1 2 1N N i j i j ij i j b x x b b m  (5.7) gde su kij, lij and mij binarni interakcioni parametri, a parametri ai, aj, bi i bj se odnose na čiste komponente smeše. Broj komponenata u smeši označen je sa N. Osnovni nedostatak vdW1 pravila mešanja je što se pomoću njega ne mogu uspešno korelisati termodinamička svojstva neidealnih smeša. Ovaj nedostatak prevazilazi se uvođenjem pravila mešanja koja uključuju vrednost dopunske Gibbs-ove energije, koja se izračunava iz modela za koeficijent aktivnosti ( EG ). Korišćenjem pretpostavke: RT G RT G EECEOS  (5.8) ova vrednost se povezuje sa dopunskom Gibbs-ovom energijom, čija vrednost se izračunava iz kubne jednačine stanja ( ECEOSG ). Izraz (5.8) predstavlja osnovu za izračunavanje vrednosti parametara jednačine stanja koristeći neke od poznatih modela Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 120 za koeficijent aktivnosti: Wilson, NRTL, ASOG, UNIFAC, itd., kojima se opisuje neidealno ponašanje tečne faze. Na ovaj način dobijaju se takozvani CEOS/GE modeli. Pri izvođenju ovih pravila mešanja polazi se od izraza: ˆln ln N E CEOS i i i G RT x      (5.9) gde su ˆ i i koeficijent fugaciteta smeše, odnosno čiste komponente i, respektivno. Obe vrednosti koeficijenata fugaciteta izračunavaju se iz PRSV CEOS na pritisku i temperaturi sistema. Funkcionalna veza parametara a i b kubne jednačine stanja za smešu definisana je sledećom formom:  EEiii AGxbafbRTa  ili,,, (5.10) u kojoj AE predstavlja dopunsku Helmholtz-ovu energiju, a vrednosti za EG i EA se izračunavaju iz modela za koeficijent aktivnosti. Funkcija f zavisi od odabranog referentnog stanja za pritisak: beskonačan, nulti, atmosferski, kombinacija beskonačnog i nultog ili uslovi bez referentnog pritiska. U ovom radu za korelisanje dopunske molarne zapremine, korišćeno je Twu-Coon- Bluck-Tilton (TCBT) pravilo mešanja za uslove bez referentnog pritiska, koje su razvili Twu i saradnici [13]. Ovo pravilo mešanja povezuje dopunsku Gibbsovu energiju GE sa dopunskom Gibbsovom energijom baziranom na van der Waalsovom referentnom fluidu, GEvdW, na sledeći način: Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 121   ** 1ln 1 EE vdW vdW vdW vdW G V bG Z Z RT RT V b                  (5.11) * ** * * * * * 1 ln lnvdW vdW vdW vdW a V wa V w w u b V u b V u                  gde se GEvdW izračunava iz PRSV kubne jednačine stanja, a V* = V/b = Z/b* označava redukovanu zapreminu tečnosti na pritisku i temperaturi smeše. Z i ZvdW su odgovarajući faktori kompresibilnosti koji se izračunavaju iz relacije (5.1), izražene u Z formi. Obzirom da u kubnoj jednačini stanja *V nije eksplicitno izraženo, mora se koristiti iterativni postupak za izračunavanje ove vrednosti. Vrednosti parametara vdWa i vdWb izračunavaju se iz relacija (5.6) i (5.7), dok se vrednosti redukovanih parametara *a , *b , *vdWa i * vdWb izračunavaju iz sledećih izraza: RTPbbTRPaa  *22* (5.12) Za izračunavanje vrednosti GE korišćen je NRTL model, koju su uveli Renon i Prausnitz [88] na bazi lokalnog sastava smeše. NRTL model izabran je zbog njegove velike fleksibilnosti koju ispoljava kada se parametri izraze u funkciji temperature: N j ji jiE N j i N i k ki k x G G x RT x G     (5.13) gde je N broj komponenata u smeši. Za binarnu smešu važe sledeći izrazi:    12 12 12 21 12 21 12 12 22 12 21 21 11 21 exp exp ( ) / / ( ) / / G G g g RT g RT g g RT g RT                   (5.14) u kojima veličine g12 i g21 predstavljaju binarne energetske parametre. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 122 Pri korelisanju u temperaturnom intervalu, za binarne interakcione parametre korišćena je linearna temperaturna zavisnost: 1 2Y Y Y T  (5.15) gde je Y= kij, lij, mij, g12 i g21. Pravila mešanja korišćena u ovom radu definisana su izrazima prikazanim u tabeli 5.1. Za izračunavanje vrednosti parametara modela korišćena je Marquardt-ova nelinearna metoda najmanjih kvadrata [89] i njene modifikacije, sa sledećom funkcijom cilja: 2 exp 1 exp 1 min E EN cal E i i V V OF N V       (5.16) Tabela 5.1 Izrazi koji definišu modele pravila mešanja korišćene u ovom radu Pravilo mešanja Izrazi vdW1-1 (5.1)-(5.7), (5.15), lij=mij =0 vdW1-2 (5.1)-(5.7), (5.15), lij=0 vdW1-3 (5.1)-(5.7), (5.15) TCBT-2 (5.1)-(5.7), (5.11)-(5.15), kij=lij=mij=0; ij=0.3 TCBT-3 (5.1)-(5.7), (5.11)-(5.15), lij=mij=0; ij=0.3 U okviru ove doktorske disertacije izvršeno je korelisanje podataka za dopunsku molarnu zapreminu osam binarnih sistema za koje su prethodno eksperimentalno izmerene vrednosti gustine i određene vrednosti VE (poglavlje 4). Svi proračuni su izvršeni pomoću kubne jednačine stanja PRSV CEOS, ugrađivanjem dva prethodno opisana pravila mešanja: vdW1 i TCBT. Parametri u ovim pravilima mešanja tretirani su kao: (1) temperaturno nezavisni (korelisanje na svakoj izotermi) i (2) kao linearno temperaturno zavisni (korelisanje u temperaturnom intervalu). Kvalitet korelacije binarnih VE podataka ocenjen je pomoću vrednosti standardne devijacije korelacije σ (jednačina 2.10) i izračunavanjem vrednosti srednje procentualne greške PD(%) (jednačina 2.11). Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 123 Rezultati korelisanja i vrednosti optimizovanih temperaturno nezavisnih parametara, za osam binarnih sistema na svakoj izotermi posebno i u temperaturnom intervalu, prikazani su u tabeli B19. U tabeli B20 dati su rezultati korelisanja i vrednosti optimizovanih temperaturno zavisnih parametara u temperaturnom intervalu. Osim tabelarno, rezultati korelisanja prikazani su i grafički, putem VE - x1 zavisnosti, na dva načina: za pojedinačne modele na svim temperaturama u posmatranom intervalu, ili na pojedinačnim temperaturama za sve modele. Kao i u poglavlju 4, osam binarnih sistema obrađenih u ovoj tezi sistematizovano je po pripadnosti različitim vrstama organskih jedinjenja u sledećih pet grupa: estar + alkohol, estar + keton, estar + etar, keton + alkohol i etar + alkohol. Sistemi estar + alkohol U okviru ove grupe organskih jedinjenja izvršeno je korelisanje VE podataka za dva binarna sistema: dimetiladipat + 1-butanol i dimetiladipat + 2-butanol. Rezultati korelisanja i vrednosti optimizovanih parametara na svakoj izotermi posebno, kao i u temperaturnom intervalu, prikazani su u tabelama B19 i B20. Grafički prikaz rezultata korelisanja pomoću temperaturno nezavisnih parametara PRSV CEOS i CEOS/GE modela za sistem dimetiladipat + 1-butanol i sistem dimetiladipat + 2-butanol, u vidu zavisnosti VE- x1 na svim temperaturama u rasponu od 288.15 K do 323.15 K, dat je na slikama C1 i C2, respektivno u Prilogu C. Na slici 5.1 prikazani su rezultati korelisanja VE podataka pomoću temperaturno nezavisnih parametara PRSV CEOS i CEOS/GE modela za sistem dimetiladipat + 1-butanol u vidu zavisnosti VE- x1 na temperaturi 303.15 K. Na slici 5.2 prikazani su rezultati korelisanja VE podataka pomoću temperaturno nezavisnih parametara PRSV CEOS i CEOS/GE modela za sistem dimetiladipat + 2-butanol na temperaturi 303.15 K. Analizom rezultata dolazi se do zaključka da kod svih korišćenih modela vrednost srednje procentualne greške korelisanja opada sa porastom temperature. Odstupanje od ovog trenda zapaženo je za sistem koji sadrži 2-butanol, prilikom korelisanja podataka pomoću svih pravila mešanja na temperaturi 323.15 K i u slučaju korišćenja TCBT-3 Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 124 pravila mešanja u nešto širem opsegu temperatura. Korelisanje VE podataka za sistem koji sadrži 2-butanol rezultira nižim vrednostima PD(%). Jednoparametarsko vdW1-1 pravilo mešanja ne treba koristiti za korelisanje VE podataka ni jednog od dva posmatrana binarna sistema (vrednosti srednje procentualne greške veće su od 100 %). Za sistem koji sadrži 1-butanol, primena troparametarskog vdW1-3 pravila mešanja na korelisanje VE podataka daje neznatno bolje rezultate od rezultata dobijenih korelisanjem sa dvoparametarskim vdW1-2 pravilom mešanja, dok su za slučaj binarne smeše sa 2-butanolom vrednosti PD(%) približno iste. Može se zaključiti da uvođenje još jednog (trećeg) parametra u ovaj CEOS model nije potrebno. Primenom troparametarskog TCBT-3 pravila mešanja na korelisanje VE podataka sistema dimetiladipat + 1-butanol dobijaju se neuporedivo bolji rezultati nego primenom dvoparametarskog TCBT-2 pravila, a i uopšte gledano ovaj model najbolje od svih primenjenih modela koreliše VE podatke za ovaj sistem (vrednosti srednje procentualne greške manje su od 1 %). I u slučaju sistema koji sadrži 2-butanol, korelisanje VE podataka korišćenjem TCBT-3 pravila mešanja daje najbolje rezultate, ali u ovom slučaju sva korišćena pravila mešanja osim vdW1-1 daju dobre i prilično ujednačene rezultate, sa srednjom procentualnom greškom manjom od 2.5 %. Razlika u vrednosti srednje procentualne greške, između rezultata dobijenih korelisanjem pomoću TCBT-2 i TCBT-3 pravila mešanja, opada sa porastom temperature, ali se zbog jednostavnosti modela, kao i relativno niskih vrednosti PD(%) prilikom korelisanja VE podataka ovog sistema, mogu uspešno koristiti i troparametarsko vdW1-3, kao i dvoparametarsko vdW1-2 pravilo mešanja. Kao što je i očekivano, pri generisanju jedinstvenog seta temperaturno nezavisnih parametara za ceo temperaturni interval, za oba sistema generalno su dobijeni lošiji rezultati nego kada je korelisanje vršeno za svaku izotermu posebno, mada je ova razlika najmanje izražena kada je u pitanju vdW1-3 pravilo mešanja (koje daje najbolje rezultate). Kvalitet korelacije u temperaturnom intervalu izražen kroz vrednost PD(%) bolji je za sistem koji sadrži 2-butanol. Primenom dvoparametarskog TCBT-2 pravila mešanja dobijaju se loši rezultati (vrednosti srednje procentualne greške veće od 20 % i 50 % za sisteme koji sadrže 2-butanol i 1-butanol, respektivno). Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 125 Uvođenjem temperaturno zavisnih parametara za ceo temperaturni interval u posmatrana pravila mešanja dobijaju se slični, mada ipak nešto bolji rezultati (tabela B20). Za oba posmatrana binarna sistema, korišćenjem vdW1-2, vdW1-3 i TCBT-3 pravila mešanja dobijaju se prilično ujednačene vrednosti PD(%), niže od 3.4 % za sistem sa 1-butanolom, odnosno niže od 2.5 % za sistem koji sadrži 2-butanol. Za obe binarne smeše, najniža vrednost srednje procentualne greške dobija se primenom troparametarskog vdW1-3 pravila mešanja (3.04 % za sistem sa 1-butanolom i 1.9 % za sistem sa 2-butanolom). U slučaju primene dvoparametarskog TCBT-2 pravila, vrednost srednje procentualne greške znatno je veća i dostiže približno 27 % za sistem sa 1-butanolom, odnosno oko 9 % za smešu sa 2-butanolom. 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 0.00 0.05 0.10 0.15 0.20 0.25 0.30 VE , c m 3 m ol -1 VEexp vdW1-2 vdW1-3 TCBT-2 TCBT-3 x1 Slika 5.1 Rezultati korelisanja VE sistema dimetiladipat + 1-butanol na temperaturi 303.15 K pomoću kubne jednačine stanja. Simboli označavaju eksperimentalne vrednosti VE, a linije korelisane vrednosti VE. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 126 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 0.00 0.05 0.10 0.15 0.20 0.25 0.30 0.35 0.40 0.45 0.50 0.55 VE exp vdW1-2 vdW1-3 TCBT-2 TCBT-3 VE , c m 3 m ol -1 x1 Slika 5.2 Rezultati korelisanja VE sistema dimetiladipat + 2-butanol na temperaturi 303.15 K pomoću kubne jednačine stanja. Simboli označavaju eksperimentalne vrednosti VE, a linije korelisane vrednosti VE. Sistem estar + keton U okviru ove grupe organskih jedinjenja izvršeno je korelisanje VE podataka binarnog sistema dimetiladipat + 2-butanon. Rezultati korelisanja i vrednosti optimizovanih parametara na svakoj izotermi posebno, kao i u temperaturnom intervalu, prikazani su u tabelama B19 i B20. Grafički prikaz rezultata korelisanja pomoću temperaturno nezavisnih parametara PRSV CEOS i CEOS/GE modela, u vidu zavisnosti VE- x1 na svim temperaturama u rasponu od 288.15 K do 323.15 K, dat je na slici C3 u Prilogu C. Na slici 5.3. prikazani su rezultati korelisanja VE podataka pomoću temperaturno nezavisnih parametara PRSV CEOS i CEOS/GE modela za sistem dimetiladipat + 2- butanon u vidu zavisnosti VE- x1 na temperaturi 303.15 K. Analizom rezultata prikazanih u tabeli B19 može se zaključiti da osim kada se primeni vdW1-3 pravilo mešanja, vrednost srednje procentualne greške opada sa porastom temperature. Osim zapažene anomalije za TCBT-3 pravilo mešanja na temperaturi 298.15 K, do odstupanja od ovog trenda dolazi samo na temperaturi 323.15 K. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 127 Kao i u slučaju smeše dimetiladipata sa alkoholima, primena vdW1-1 pravila mešanja na korelisanje VE podataka rezultira veoma visokim vrednostima srednje procentualne greške. Najmanja procentualna greška javlja se pri primeni TCBT-3 pravila mešanja (vrednosti PD(%) niže od 1.3 %). vdW1-3 pravilo mešanja daje nešto bolje rezultate od vdW1-2 pravila, međutim obzirom da sva pravila mešanja rezultiraju greškom manjom od 3.1 %, za izračunavanje VE ovog sistema je moguće koristiti i jednostavnije modele. Pri generisanju jedinstvenog seta temperaturno nezavisnih parametara za ceo temperaturni interval, najbolji rezultati dobijaju se primenom vdW1-3 pravila mešanja (vrednost srednje procentualne greške iznosi 1.39 %), a najlošiji primenom TCBT-2 pravila (greška od 5.37 %). Uvođenjem temperaturno zavisnih parametara za ceo temperaturni interval u posmatrana pravila mešanja, dobijaju se slični rezultati (tabela B20). Najmanja vrednost procentualne greške (1.2 %) dobija se primenom vdW1-3, a najveća (3.36 %) primenom TCBT-2 pravila mešanja. 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 -0.5 -0.4 -0.3 -0.2 -0.1 0.0 VE , c m 3 m ol -1 VEexp vdW1-2 vdW1-3 TCBT-2 TCBT-3 x1 Slika 5.3 Rezultati korelisanja VE sistema dimetiladipat + 2-butanon na temperaturi 303.15 K pomoću kubne jednačine stanja. Simboli označavaju eksperimentalne vrednosti VE, a linije korelisane vrednosti VE. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 128 Sistem estar + etar U okviru ove grupe organskih jedinjenja izvršeno je korelisanje VE podataka binarnog sistema dimetiladipat + tetrahidrofuran. Rezultati korelisanja i vrednosti optimizovanih parametara na svakoj izotermi posebno, kao i u temperaturnom intervalu, prikazani su u tabelama B19 i B20. Grafički prikaz rezultata korelisanja pomoću temperaturno nezavisnih parametara PRSV CEOS i CEOS/GE modela, u vidu zavisnosti VE- x1 na svim temperaturama u rasponu od 288.15 K do 323.15 K, dat je na slici C4 u Prilogu C. Grafički prikaz rezultata korelisanja pomoću temperaturno nezavisnih parametara PRSV CEOS i CEOS/GE modela u vidu zavisnosti VE- x1 na temperaturi 303.15 K dat je na slici 5.4. Iz tabele B19 se zapaža da prilikom korelisanja VE podataka pomoću korišćenih modela, vrednosti srednje procentualne greške opadaju sa porastom temperature, osim u slučaju primene TCBT-2 pravila mešanja gde je situacija, kada se izuzme anomalija na temperaturi 293.15 K, obrnuta. Kao i kod prethodno posmatranih binarnih sistema, vrednosti dopunske molarne zapremine izračunate pomoću vdW1-1 pravila mešanja veoma se razlikuju od eksperimentalnih, pa se korišćenje ovog pravila mešanja ne preporučuje. Najmanje vrednosti srednjih procentualnih grešaka za sve temperature dobijaju se primenom TCBT-3 pravila mešanja. Analizom rezultata dolazi se do zaključka o sličnom ponašanju sistema na svim temperaturama, što je za temperaturu 303.15 K grafički prikazano na slici 5.4. Krive zavisnosti VE - x1 na temperaturi 303.15 K sličnog su oblika za sve posmatrane modele. Kada se generiše jedinstveni set temperaturno nezavisnih parametara za ceo posmatrani temperaturni interval, najbolji rezultati dobijaju se primenom vdW1-3 pravila mešanja, mada vrednost srednje procentualne greške raste na 5.22 %. Uvođenjem seta temperaturno zavisnih parametara za temperaturni interval dobijaju se nešto bolji rezultati, osim u slučaju TCBT-3 pravila mešanja (tabela B20). I u ovom slučaju najbolji kvalitet korelisanja postiže se korišćenjem vdW1-3 pravila, čija primena Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 129 rezultira srednjom procentualnom greškom od 3.8 %. Najlošije rezultate daje TCBT-3 pravilo mešanja, u slučaju čije primene greška korelisanja raste na neočekivanih 32.88 %, čime više nego dvostruko nadmašuje vrednost dobijenu prilikom korišćenja istog pravila mešanja u koje su uvedeni temperaturno nezavisni parametri za ceo temperaturni interval. 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 -0.09 -0.08 -0.07 -0.06 -0.05 -0.04 -0.03 -0.02 -0.01 0.00 VEexp vdW1-2 vdW1-3 TCBT-2 TCBT-3 VE , c m 3 m ol -1 x1 Slika 5.4 Rezultati korelisanja VE sistema dimetiladipat + tetrahidrofuran na temparaturi 303.15 K pomoću kubne jednačine stanja. Simboli označavaju eksperimentalne vrednosti VE, a linije korelisane vrednosti VE. Sistemi keton + alkohol U okviru ove grupe organskih jedinjenja izvršeno je korelisanje VE podataka za dva binarna sistema: 2-butanon + 1-butanol i 2-butanon + 2-butanol. Rezultati korelisanja i vrednosti optimizovanih parametara na svakoj izotermi posebno, kao i u temperaturnom intervalu, prikazani su u tabelama B19 i B20. Grafički prikaz rezultata korelisanja pomoću temperaturno nezavisnih parametara PRSV CEOS i CEOS/GE modela za sistem 2-butanon + 1-butanol, u vidu zavisnosti VE- x1 na svim temperaturama u rasponu od 288.15 K do 323.15 K, dat je na slici C5 u Prilogu C. Na slici 5.5 prikazani su rezultati korelisanja VE podataka za isti sistem pomoću Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 130 temperaturno nezavisnih parametara PRSV CEOS i CEOS/GE modela na temperaturama 293.15 K, 298.15 K i 303.15 K. Na slici C6 u Prilogu C prikazani rezultati korelisanja pomoću temperaturno nezavisnih parametara PRSV CEOS i CEOS/GE modela za sistem 2-butanon + 2-butanol na svim temperaturama u rasponu od 288.15 K do 323.15 K. Na slici 5.6 prikazani su rezultati korelisanja VE podataka za sistem 2-butanon + 2-butanol pomoću temperaturno nezavisnih parametara PRSV CEOS i CEOS/GE modela u vidu zavisnosti VE- x1 na temperaturi 303.15 K. Za razliku od do sada analiziranih binarnih sistema, vrednosti srednje procentualne greške pri korelisanju VE podataka sistema 2-butanon + 1-butanol posmatranim modelima sa temperaturno nezavisnim parametrima ne prate izraziti trend sa promenom temperature. U slučaju binarne smeše koja umesto primarnog butanola sadrži sekundarni, kada se za korelisanje koriste jednostavnija vdW pravila mešanja, vrednost PD(%) opada sa porastom temperature, dok pri korišćenju TCBT pravila mešanja nije zapažen nikakav trend. Kao što se vidi iz rezultata prikazanih u tabeli B19, primena jednoparametarskog vdW1-1 pravila mešanja u svim slučajevima daje loše rezultate. Iako su vrednosti srednje procentualne greške znatno niže pri korišćenju ovog pravila mešanja pri korelisanju VE podataka sistema 2-butanon + 2-butanol, one se kreću između 9.7 % i 13.6 %, pa se primena vdW1-1 pravila ne preporučuje. Ostala pravila mešanja primenjena na korelisanje VE podataka sistema koji sadrži primarni alkohol daju međusobno slične rezultate, generalno troparametarska pravila nešto bolje od dvoparametarskih, osim u slučaju primene TCBT-3 pravila mešanja na temperaturi 298.15 K. Srednja procentualna greška se kreće u opsegu od 1.22 % do 10.55 %, pa se zbog jednostavnosti preporučuje korišćenje vdW1-3 pravila mešanja. U slučaju korelisanja VE podataka binarne smeše koja sadrži sekundarni alkohol, sva dvo- i troparametarska pravila mešanja daju odlične rezultate i vrednosti PD(%) su manje od 2.14 %. Iako se najbolji rezultati dobijaju primenom TCBT-3 pravila, za korelisanje binarnih VE podataka ove smeše može se uspešno koristiti i najjednostavnije dvoparametarsko vdW1-2 pravilo mešanja. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 131 Generisanjem jedinstvenog seta temperaturno nezavisnih parametara za ceo temperaturni interval i njegovim korišćenjem za korelisanje VE podataka posmatranih binarnih smeša dobijaju se znatno lošiji resultati, posebno za sistem koji sadrži 1- butanol. Najbolji rezultat dobija se primenom vdW1-3 pravila mešanja, ali vrednost srednje procentualne greške dostiže 13.23 %. U slučaju sistema sa 2-butanolom, primena TCBT-3 pravila mešanja daje najbolji rezultat i vrednost srednje procentualne greške je ispod 2 %, mada se sa sličnim uspehom mogu koristiti i jednostavnija vdW pravila mešanja, vdW1-2 (greška 3.19 %) i vdW1-3 (greška 2.08 %). Kao što se vidi iz tabele B20, u slučaju primene pravila mešanja sa temperaturno zavisnim parametrima, najbolji rezultati za sistem 2-butanon + 1-butanol dobijaju se korišćenjem vdW1-2 pravila, dok TCBT-2 pravilo rezultira visokom vrednošću srednje procentualne greške (96.74 %). Kada je u pitanju sistem 2-butanon + 2-butanol, sva dvoparametarska i troparametarska pravila mešanja daju prilično ujednačene i veoma dobre rezultate (vrednost PD(%) se kreće između 1.8 % i 1.9 %), osim TCBT-2 pravila koje daje lošije rezultate čak i od jednoparametarskog vdW1-1 pravila mešanja. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 132 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 -0 .02 0 -0 .01 5 -0 .01 0 -0 .00 5 0 .00 0 0 .00 5 0 .01 0 0 .01 5 0 .02 0 VE , c m 3 m ol -1 V Ee x p v d W 1 -2 v d W 1 -3 T C B T -2 T C B T -3 x 1 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 -0.020 -0.015 -0.010 -0.005 0.000 0.005 0.010 0.015 0.020 V Eexp vdW 1-2 vdW 1-3 TC BT-2 TC BT-3 VE , c m 3 m ol -1 x1 (a) (b) 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 -0.020 -0.015 -0.010 -0.005 0.000 0.005 0.010 0.015 0.020 VEexp vdW1-2 vdW1-3 TCBT-2 TCBT-3 VE , c m 3 m ol -1 x1 (c) Slika 5.5 Rezultati korelisanja VE sistema 2-butanon + 1-butanol pomoću kubnih jednačina stanja na temperaturama: (a) 293.15 K, (b) 298.15 K i (c) 303.15 K. Simboli označavaju eksperimentalne vrednosti VE, a linije korelisane vrednosti VE. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 133 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 0.00 0.05 0.10 0.15 0.20 0.25 0.30 0.35 0.40 VEexp vdW1-1 vdW1-2 vdW1-3 TCBT-2 TCBT-3 VE , c m 3 m ol -1 x1 Slika 5.6 Rezultati korelisanja VE sistema 2-butanon + 2-butanol na temperaturi 303.15 K pomoću kubne jednačine stanja. Simboli označavaju eksperimentalne vrednosti VE, a linije korelisane vrednosti VE. Sistemi etar + alkohol U okviru ove grupe organskih jedinjenja izvršeno je korelisanje VE podataka za dva binarna sistema: tetrahidrofuran + 1-butanol i tetrahidrofuran + 2-butanol. Rezultati korelisanja i vrednosti optimizovanih parametara na svakoj izotermi posebno, kao i u temperaturnom intervalu, prikazani su u tabelama B19 i B20. Grafički prikaz rezultata korelisanja pomoću temperaturno nezavisnih parametara PRSV CEOS i CEOS/GE modela za sistem tetrahidrofuran + 1-butanol, u vidu zavisnosti VE- x1 na svim temperaturama u rasponu od 288.15 K do 323.15 K, dat je na slici C7 u prilogu C. Na slici 5.7 prikazani su rezultati korelisanja VE podataka za isti sistem pomoću temperaturno nezavisnih parametara PRSV CEOS i CEOS/GE modela na temperaturi 303.15 K. Na slici C8 u Prilogu C prikazani rezultati korelisanja pomoću temperaturno nezavisnih parametara PRSV CEOS i CEOS/GE modela za sistem tetrahidrofuran + 2- butanol na svim temperaturama u rasponu od 288.15 K do 323.15 K. Na slici 5.8 prikazani su rezultati korelisanja VE podataka za sistem tetrahidrofuran + 2-butanol pomoću temperaturno nezavisnih parametara PRSV CEOS i CEOS/GE modela u vidu zavisnosti VE- x1 na temperaturi 303.15 K. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 134 Analizom rezultata prikazanih u tabeli B19 dolazi se do zaključka da u slučaju sistema koji sadrži primarni butanol, osim manjih anomalija na temperaturama nižim od 298.15 K, vrednosti srednje procenutalne greške za sve ispitivane modele opadaju sa porastom temperature. Za sistem sa sekundarnim butanolom nije zapažen sličan trend. Prilikom korelisanja VE podataka sistema tetrahidrofuran + 1-butanol ne treba koristiti vdW1-1 pravilo mešanja, jer njegova primena rezultira veoma visokim vrednostima srednje procentualne greške. Najbolji rezultati dobijaju se primenom najsloženijeg, troparametarskog, TCBT-3 pravila mešanja, ali zbog manje složenosti, a neznatno viših vrednosti PD(%), moguće je koristiti i vdW1-3 pravilo. 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 -0.015 -0.010 -0.005 0.000 0.005 0.010 0.015 0.020 0.025 VE , c m 3 m ol -1 VEexp vdW1-2 vdW1-3 TCBT-2 TCBT-3 x1 Slika 5.7 Rezultati korelisanja VE sistema tetrahidrofuran + 1-butanol na temperaturi 303.15 K pomoću kubne jednačine stanja. Simboli označavaju eksperimentalne vrednosti VE, a linije korelisane vrednosti VE. Kada je u pitanju sistem tetrahidrofuran + 2-butanol, najlošiji rezultati dobijaju se primenom vdW1-1 pravila mešanja, mada su vrednosti srednjih procentualnih grešaka znatno niže nego u slučaju primene ovog pravila mešanja na korelisanje VE podataka sistema koji umesto 2-butanola sadrži 1-butanol. Najbolji rezultati dobijaju se primenom najsloženijeg, TCBT-3 pravila. Međutim, kako sva razmatrana Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 135 dvoparametarska i troparametarska pravila mešanja daju prilično ujednačene i vrlo dobre rezultate (vrednosti PD(%) niže od 2.3 %), za korelisanje se sa uspehom mogu kopristiti i jednostavniji modeli. Prilikom korelisanja VE podataka sistema tetrahidrofuran + 1-butanol u temperaturnom intervalu sa temperaturno nezavisnim parametrima, najbolji rezultat dobija se primenom TCBT-3 pravila mešanja. Pravila vdW1-2 i vdW1-3 daju međusobno skoro identične i nešto lošije rezultate (izražene kroz vrednost srednje procentualne greške), ali ih jednostavnost čini atraktivnim. TCBT-2 pravilo mešanja daje neočekivano loše rezultate. U slučaju sistema tetrahidrofuran + 2-butanol, najbolji rezultati dobijaju se primenom vdW1-3 pravila mešanja. Prilikom korelisanja VE podataka pomoću temperaturno zavisnih parametara PRSV CEOS i CEOS/GE modela, najbolje rezultate za oba sistema daje troparametarsko vdW1-3 pravilo mešanja. U slučaju sistema koji sadrži 1-butanol, i u ovom slučaju se primenom TCBT-2 pravila dobijaju neočekivano loši rezultati. 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 0.00 0.04 0.08 0.12 0.16 0.20 0.24 0.28 0.32 VE , c m 3 m ol -1 VEexp vdW1-1 vdW1-2 vdW1-3 TCBT-2 TCBT-3 x1 Slika 5.8 Rezultati korelisanja VE sistema tetrahidrofuran + 2-butanol na temperaturi 303.15 K pomoću kubne jednačine stanja. Simboli označavaju eksperimentalne vrednosti VE, a linije korelisane vrednosti VE. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 136 5.1.2 Predviđanje vrednosti VE binarnih sistema na osnovu indeksa refrakcije čistih komponenata Obzirom da se vrednosti indeksa refrakcije mogu relativno jednostavno eksperimentalno određivati u širokom rasponu temperatura, njihovo teorijsko i empirijsko povezivanje sa drugim termofizičkim veličinama predstavlja veoma aktuelnu oblast u okviru istraživanja termodinamike tečnog stanja. U ovom radu primenjeni su termodinamički modeli za predviđanje vrednosti dopunske molarne zapremine binarnih sistema na osnovu vrednosti indeksa refrakcije čistih komponenata na bazi Lorentz-Lorentz [14, 15], Dale-Gladstone [16], Eykman [17], Arago-Biot [16], Newton [18] i Oster [19] pravila mešanja. Svi pomenuti modeli pravila mešanja zasnovani su na elektromagnetnoj teoriji svetlosti, prema kojoj su molekuli smeša dipoli, ili skup dipola indukovanih od strane spoljašnjeg magnetnog polja, pa se stoga mogu uspešno primenjivati kada su u pitanju smeše supstanci čiji su molekuli polarni. U ovom radu je predviđanje vrednosti dopunske molarne zapremine pomoću vrednosti indeksa refrakcije čistih komponenata izvršeno pomoću tri tipa relacija [90]: Tip I - Ovom relacijom povezuju se VE i nD podaci za smešu, a zasniva se na korišćenju funkcije masenog udela za odnos f (nD)/ρ:    2 1 DiD i ii f nf n w    (5.17) i definicionog izraza za dopunsku molarnu zapreminu binarnih smeša (relacija (2.2)). Relacija Tipa I ima sledeći oblik: U izrazima (5.17) i (5.18), wi, ρi, nDi i xi predstavljaju maseni udeo, gustinu, indeks refrakcije i molski udeo čiste komponente i u smeši, f(nDi) i f(nD) su funkcije indeksa        2 1 E i i Di D Di xVV f n f n f n           (5.18) Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 137 refrakcije čiste komponente i i smeše, a Vi je molarna zapremina čiste komponente i. Najčešće korišćeni izrazi za f(nD) su pravila mešanja: Lorentz-Lorenz (L-L), Dale- Gladstone (D-G), Eykman (Eyk), Arago- Biot (A-B), Newton (New) i Oster (Ost), za koje se funkcija f(nD) izračunava na sledeći način: Lorentz-Lorenz (L-L) [14, 15]: 22 2 2 1 11 2 2 N DiD i iD Di nn n n               (5.19) Dale-Gladstone (D-G) [16]:   1 1 1 N D i Di i n n       (5.20) Eykman (Eyk) [17]: 22 1 11 0.4 0.4 N DiD i iD Di nn n n               (5.21) Arago-Biot (A-B) [16]:   1 N D i Di i n n      (5.22) Newton (New) [18]:  2 2 1 1 1 N D i D i n n       (5.23) Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 138 Oster (Ost) [19]:        2 2 2 2 2 2 1 1 2 1 1 2 1ND D Di Di i iD Di n n n n n n                   (5.24) U relacijama (5.19) - (5.24) , i predstavlja zapreminski udeo komponente i u smeši, koji se računa pomoću izraza: Vi i nDi su molarna zapremina i indeks refrakcije čiste komponente i, a xi njen molski udeo u smeši. Broj komponenata u smeši označen je sa N. Tip II – Ako se u relaciji Tipa I (5.18) funkcija VE u zavisnosti od nD razvije u prvi red za 1 1 2 2D D Dn n n    , izvodi se izraz [91]:           '2 2 2 1 1 1 DDiE i i D i i Di i iD D f nf n V xV n xV f n f n f n                       (5.26) u kojem je  Df n  funkcija indeksa refrakcije smeše, kao u relaciji (5.18), dok  ' Df n  predstavlja njen prvi izvod. Dn predstavlja odstupanje indeksa refrakcije smeše od indeksa refrakcije idealne smeše: 1 1 2 2( )D D D Dn n n n      (5.27) U relaciji (5.27) nD1 i nD2 su indeksi refrakcije čistih supstanci, dok su 1 i 2 zapreminski udeli komponenata 1 i 2 prisutnih u binarnoj smeši. 1 i i i N i i i xV xV     (5.25) Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 139 Tip III – U specijalnom slučaju, za nD1 = nD2, izraz (5.27) svodi se na relaciju [91]: u kojoj sve oznake imaju prethodno navedeno značenje. U ovoj doktorskoj disertaciji je na osnovu indeksa refrakcije čistih komponenata izvršeno predviđanje vrednosti dopunske molarne zapremine osam binarnih sistema: dimetiladipat + 1-butanol, dimetiladipat + 2-butanol, dimetiladipat + 2-butanon, dimetiladipat + tetrahidrofuran, 2-butanon + 1-butanol, 2-butanon + 2-butanol, tetrahidrofuran + 1-butanol i tetrahidrofuran + 2-butanol u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K sa korakom od 5 K. Kao i u prethodnim poglavljima, posmatrani binarni sistemi sistematizovani su po pripadnosti različitim vrstama organskih jedinjenja u pet grupa. Kvalitet predviđanja vrednosti VE ocenjen je pomoću vrednosti standardne devijacije σ (jednačina 2.10) i izračunavanjem vrednosti srednje procentualne greške PD(%) (jednačina 2.11). Rezultati predviđanja prikazani su u tabeli B21. Sistemi estar + alkohol U okviru ove grupe organskih jedinjenja izvršeno je predviđanje vrednosti VE na osnovu vrednosti indeksa refrakcije čistih komponenata za dva binarna sistema: dimetiladipat + 1-butanol i dimetiladipat + 2-butanol. Rezultati predviđanja prikazani su u tabeli B21. U slučaju smeše dimetiladipat + 1-butanol, najbolji rezultati dobijaju se primenom New modela, pri čemu se na nižim temperaturama (Tip II) pokazao kao najlošiji, da bi na temperaturama većim od 308.15 K postao superioran (srednja procentualna greška na temperaturi 323.15 K iznosi 2.69 %). Najlošiji rezultati dobijaju se primenom A-B modela, koji na svim izotermama daje prilično ujednačene rezultate (srednja procentualna greška veća od 56 %). Primenom (Tip I) i (Tip II) D-G i Ost modela     ' 2 1 1 1 DE D i i D i f n V n xV f n        (5.28) Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 140 dobijaju se uporedivi rezultati, dok (Tip III) Ost modela daje mnogo bolje rezultate od (Tip III) D-G modela. Primena (Tip III) Ost modela na temperaturi 323.15 K rezultira greškom od 1.53 %. Kod L-L modela, (Tip II) daje najbolje rezultate, mada je greška i u tom slučaju veća od greške koja se dobija primenom Eyk modela kod koga sva tri tipa izraza daju prilično ujednačene rezultate (sa greškama između 12 % i 25 %). Kod sistema dimetiladipat + 2-butanol, greške dobijene predviđanjem VE na osnovu indeksa refrakcije čistih komponenata uglavnom su manje nego kod sistema koji sadrži primarni butanol, osim na višim temperaturama kada se primene D-G i Ost modeli. Uopšteno gledano, najbolji rezultati predviđanja dopunske molarne zapremine dobijaju se primenom (Tip II) New modela, osim na temperaturama 318.15 K i 323.15 K kada (Tip III) Ost modela daje nešto nižu srednju procentualnu grešku (u svim slučajevima srednja procentualna greška niža je od 7.8 %). I kod ovog sistema najlošiji rezultati dobijaju se primenom A-B modela. Za modele L-L, D-G i Eyk na svim temperaturama kvalitet rezultata predviđanja vrednosti VE opada (odnosno vrednost srednje procentualne greške raste) po redosledu D-G → Eyk → L-L. Sistem estar + keton U okviru ove grupe organskih jedinjenja izvršeno je predviđanje vrednosti VE na osnovu vrednosti indeksa refrakcije čistih komponenata binarnog sistema dimetiladipat + 2-butanon. Rezultati predviđanja prikazani su tabeli B21. Uopšteno posmatrano, najbolji rezultati predviđanja VE u celokupnom temperaturnom opsegu dobijaju se primenom (Tip II) Eyk modela. Na nižim temperaturama on je daleko najsuperiorniji (srednja procentualna greška manja od 4.7 %). Na temperaturama 308.15 K i 313.15 K, ovaj model takođe daje dobre rezultate, mada su srednje procentualne greške neznatno niže kada se predviđanje vrši pomoću (Tip II) Ost modela. Na temperaturama 318.15 K i 323.15 K najbolji rezultati dobijaju se primenom (Tip II) D-G i (Tip III) L-L modela, respektivno. Za predviđanje vrednosti dopunske molarne zapremine ni u ovom slučaju se ne preporučuje A-B model jer on daje najlošije rezultate (srednja procentualna greška veća od 48 %). Pri korišćenju L-L i Ost modela, Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 141 zapaža se da (Tip II) daje bolje rezultate od (Tip I) i (Tip III) izraza na temperaturama nižim od 318.15 K, dok na višim temperaturama (Tip III) daje najbolje rezultate. U slučaju D-G modela, (Tip II) daje najbolje rezultate, osim na najvišoj temperaturi. Kod New modela, (Tip I) i (Tip III) daju prilično ujednačene rezultate, dok se primenom (Tip II) izraza dobijaju znatno lošiji rezultati. Sistem estar + etar U okviru ove grupe organskih jedinjenja izvršeno je predviđanje vrednosti VE na osnovu vrednosti indeksa refrakcije čistih komponenata binarnog sistema dimetiladipat + tetrahidrofuran. Rezultati predviđanja prikazani su tabeli B21. Kao što se vidi iz tabele B21, srednja procentualna greška predviđanja vrednosti dopunske molarne zapremine binarnog sistema dimetiladipat + tetrahidrofuran visoka je, bez obzira koji model se primenjuje. U najvećem broju slučajeva, vrednost srednje procentualne greške opada sa porastom temperature, osim u slučaju primene A-B modela. Posmatrajući ceo temperaturni interval, najbolji rezultati dobijaju se primenom L-L modela. Na temperaturama nižim od 318.15 K, (Tip II) daje najbolje rezultate (mada se greška kreće između 12 % i 32 %), dok na temperaturama 318.15 K i 323.15 K najbolje rezultate daju (Tip III) L-L i (Tip III) New modela, respektivno. Na nižim temperaturama, najlošiji rezultati dobijaju se primenom (Tip II) New modela, dok na temperaturama iznad 308.15 K primena (Tip II) A-B modela rezultira najvećom srednjom procentualnom greškom. Sistemi keton + alkohol U okviru ove grupe organskih jedinjenja izvršeno je predviđanje vrednosti VE na osnovu vrednosti indeksa refrakcije čistih komponenata za dva binarna sistema: 2- butanon + 1-butanol i 2-butanon + 2-butanol. Rezultati predviđanja prikazani su u tabeli B21. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 142 U slučaju predviđanja vrednosti VE smeše 2-butanon + 1-butanol, dobijaju se izuzetno loši rezultati. U nekim slučajevima srednja procentualna greška veća je od 200 %. Na nižim temperaturana, najbolji, iako loši, rezultati dobijaju se primenom A-B modela, a na višim temperaturama primenon Ost modela. Samo na najvišoj temperaturi, primena (Tip III) Ost modela rezultira greškom nižom od 10 %. Rezultati predviđanja vrednosti VE smeše 2-butanon + 2-butanol neuporedivo su bolji. Posmatrajući ceo temperaturni opseg, najmanja srednja procentualna greška (manja od 6.5 %) dobija se upotrebom (Tip III) Ost modela. Ubedljivo najlošiji rezultati na svim temperaturama dobijaju se upotrebom A-B modela (greške preko 53 %). Prilikom predviđanja dopunske molarne zapremine ovog sistema L-L, D-G and Eyk modelima, najbolje rezultate daje primena (Tip II) izraza. Kao i u slučaju smeše dimetiladipat + 2- butanol, za ove modele na svim temperaturama kvalitet rezultata predviđanja vrednosti VE opada (odnosno vrednost srednje procentualne greške raste) po redosledu D-G → Eyk → L-L. Prilikom predviđanja New modelom, dobijaju se prilično ujednačeni rezultati bez obzira na tip izraza koji se koristi. Sistemi etar + alkohol U okviru ove grupe organskih jedinjenja izvršeno je predviđanje vrednosti VE na osnovu vrednosti indeksa refrakcije čistih komponenata za dva binarna sistema: tetrahidrofuran + 1-butanol i tetrahidrofuran + 2-butanol. Rezultati predviđanja prikazani su u tabeli B21. Rezultati predviđanja vrednosti VE smeše tetrahidrofuran + 1-butanol veoma su loši. U mnogim slučajevima srednja procentualna greška predviđanja prevazilazi 100%. Najbolji rezultati (greška preko 28 %) dobijaju se primenom A-B modela, a najlošiji primenom New modela. Posmatrajući modele L-L, D-G i Eyk, kvalitet predviđanja vrednosti VE opada po redosledu L-L → Eyk → D-G. Primenom Ost modela dobijaju se bolji rezultati nego kad se primeni New model. U oba slučaja (Tip II) izraz daje nešto manju srednju procentualnu grešku od (Tip I) i (Tip III) izraza. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 143 Rezultati predviđanja dopunske molarne zapremine znatno su bolji kada je u pitanju sistem tetrahidrofuran + 2-butanol. Primena L-L modela u celom temperaturnom intervalu konzistentno rezultira najmanjom srednjom procentualnom greškom (manjom od 5.3 %), pri čemu (Tip II) izraz daje nešto bolje rezultate od (Tip I) i (Tip III) izraza. Takođe dobri rezultati dobijaju se primenom (Tip I) i (Tip II) Ost modela (greška ispod 6 %), dok (Tip III) daje znatno lošije rezultate. Ukoliko se za predviđanje VE koristi Eyk model, najbolje rezultate daje (Tip II) , mada se i primenom (Tip I) i (Tip III) izraza dobijaju greške manje od 9 %. Najlošiji rezultati i kod ovog sistema dobijaju se korišćenjem A-B modela (greška oko 48 %), dok primena New modela rezultira više nego dvostruko veću grešku u odnos na D-G model. 5.1.3 Korelisanje i predviđanje vrednosti VE ternernih sistema korišćenjem modela kubne jednačine stanja U okviru ove doktorske disertacije izvršeno je korelisanje i predviđanje vrednosti dopunske molarne zapremine ternernih sistema pomoću PRSV CEOS i CEOS/GE modela. Kao i u slučaju binarnih sistema (poglavlje 5.1.1), za izračunavanje parametara smeše u PRSV CEOS uvedena su dva prethodno pomenuta tipa pravila mešanja, van der Waals jedan fluid (vdW1) i TCBT. Za izračunavanje vrednosti GE korišćen je NRTL model (jednačina 5.13), u kojem se za ternernu smešu primenjuje izraz: ' 1      n k ijk k ij ij x g RT (5.29) gde R i T predstavljaju univerzalnu gasnu konstantu i temperaturu, x molski udeo, gijk ternerni doprinos, dok je ij definisano u relacijama (5.14). Ostali simboli imaju isto značenje kao i u poglavlju 5.1.1. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 144 Analogno binarnim sistemima, parametri su u oba pravila mešanja tretirani na dva načina, kao temperaturno nezavisni (korelisanje i predviđanje na pojedinačnim temperaturama) i temperaturno zavisni (korelisanje i predviđanje u temperaturnom intervalu). Pri korelisanju u temperaturnom intervalu, za binarne interakcione parametre korišćena je linearna temperaturna zavisnost (5.15), u kojoj je Y= kij, lij, mij, g12 i g21. Korišćena pravila mešanja definisana su izrazima prikazanim u tabeli 5.2. Tabela 5.2 Izrazi koji definišu modele pravila mešanja korišćene u ovom radu Pravilo mešanja Izrazi vdW1-1 (5.1)-(5.7), (5.15), (5.29), lij=mij =0 vdW1-2 (5.1)-(5.7), (5.15), (5.29), lij=0 vdW1-3 (5.1)-(5.7), (5.15), (5.29) TCBT-2 (5.1)-(5.7), (5.11)-(5.15), (5.29), kij=lij=mij=0; ij=0.3 TCBT-3 (5.1)-(5.7), (5.11)-(5.15), (5.29), lij=mij=0; ij=0.3 Za optimizaciju parametara modela korišćena je Marquardt-ova nelinearna metoda najmanjih kvadrata [89] i njene modifikacije, sa funkcijom cilja definisanom izrazom (5.16). Korelisanje VE podataka izvršeno je pomoću CEOS/GE modela za četiri ternerna sistema: dimetiladipat + 2-butanon + 1-butanol, dimetiladipat + 2-butanon + 2-butanol, dimetiladipat + tetrahidrofuran + 1-butanol i dimetiladipat + tetrahidrofuran + 2- butanol u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K sa korakom od 5 K. Binarni interakcioni parametri korišćeni u modelima generisani su iz VE podataka odgovarajućih binarnih sistema (tabele B19 i B20), dok su ternerni doprinosi generisani iz VE podataka ternernih sistema korišćenjem relacije (5.29). Kao i u slučaju binarnih sistema, interakcioni parametri tretirani su kao: (1) temperaturno nezavisni (korelisanje na svakoj izotermi) i (2) kao linearno temperaturno zavisni (korelisanje u temperaturnom intervalu). Kvalitet korelisanja ocenjivan je pomoću vrednosti standardne devijacije korelacije σ (jednačina 2.10) i izračunavanjem vrednosti srednje procentualne greške PD(%) (jednačina 2.11). Rezultati korelisanja ternernih VE podataka i ternerni doprinosi prikazani su u tabelama B22 i B23. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 145 Kada se korelisanje podataka dopunske molarne zapremine sistema dimetiladipat + 2- butanon + 1-butanol vrši pomoću temperaturno nezavisnih binarnih interakcionih parametara, dobijaju se vrlo dobri rezultati na svim temperaturama. U najvećem broju slučajeva, vrednost srednje procentualne greške niža je od 2 %. Jedino je na temperaturama 293.15 K, 298.15 K i 323.15 K, greška pri korišćenju troparametarskog TCBT-3 pravila mešanja veća od 2% i iznosi 3.11 %, 2.29 % i 4.69 %, respektivno. Pri generisanju jedinstvenog seta temperaturno nezavisnih binarnih interakcionih parametara za ceo temperaturni interval dobijaju se znatno lošiji rezultati. U slučaju korišćenja dvoparametarskog TCBT-2 pravila mešanja, greška je veća od 100 %, dok kada se koristi troparametarsko TCBT-3 pravilo mešanja, greška opada na oko 17 %. Rezultati korelisanja u temperaturnom intervalu neuporedivo su bolji kada se koriste temperaturno zavisni parametri. Vrednost srednje procentualne greške pri korišćenju TCBT-3 pravila mešanja iznosi oko 3 %, a pri korišćenju TCBT-2 pravila mešanja nešto ispod 5 %. Pri korelisanju VE podataka sa temperaturno nezavisnim binarnim interakcionim parametrima ternernog sistema sa 2-butanolom (dimetiladipat + 2-butanon + 2-butanol), koji umesto primarnog 1-butanola sardži sekundarni 2-butanol, dobijaju se lošiji rezultati, iako vrednost srednje procentualne greške korelisanja ni na jednoj izotermi ne prelazi 8 %. Obzirom da se primenom dvoparametarskog TCBT-2 modela dobijaju bolji rezultati, uvođenje trećeg korelacionog parametra se ne preporučuje. Kada se koristi jedinstveni set temperaturno nezavisnih parametara za ceo temperaturni interval, dobijaju se bolji rezultati nego kod sistema koji sadrži primarni alkohol: srednja procentualna greška pri korišćenju dvoparametarskog TCBT-2 modela iznosi nešto ispod 18 %, a pri korišćenju troparametarskog TCBT-3 modela oko 6.5 %. Ako se temperaturno nezavisni parametri zamene temperaturno zavisnim, srednja procentualna greška u temperaturnom intervalu dvostruko se smanjuje. Korelisanjem VE podataka ternerne smeše dimetiladipat + tetrahidrofuran + 1-butanol korišćenjem dvoparametarskog i troparametarskog TCBT pravila mešanja sa temperaturno nezavisnim binarnim interakcionim parametrima dobijaju se vrlo dobri rezultati na svim temperaturama. Srednja procentualna greška ni za jednu izotermu ne Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 146 prelazi 4 %. Osim na temperaturama 303.15 K i 323.15 K, srednja procentulana greška nešto je niža kada se koristi troparametarsko TCBT-3 pravilo mešanja. Pri generisanju jedinstvenog seta temperaturno nezavisnih parametara za ceo temperaturni interval, srednja procentualna greška raste za oko red veličine, bez obzira da li je u pitanju dvoparametarsko ili troparametarsko TCBT pravilo mešanja. Ukoliko se temperaturno nezavisni parametri zamene termepraturno zavisnim, srednja procentualna greška korelisanja pri korišćenju TCBT-2 pravila mešanja skoro trostruko opada (sa oko 34 % na oko 11 %). Iznenađujuće, pri korišćenju TCBT-3 pravila mešanja, srednja procentualna greška viša je kada se za korelisanje u temperaturnom intervalu koriste temperaturno zavisni parametri. Kod sistema dimetiladipat + tetrahidrofuran + 2-butanol, korelisanje VE podataka sa temperaturno nezavisnim binarnim interakcionim parametrima na svakoj temperaturi je uspešnije korišćenjem dvoparametarskog nego troparametarskog TCBT pravila mešanja, iako se u oba slučaja dobijaju vrlo dobri rezultati (greška ni na jednoj izotermi ne prelazi 3.2 %). I pri korelisanju u temperaturnom intervalu, sa temperaturno nezavisnim parametrima, dvoparametarsko TCBT-2 pravilo mešanja daje bolje rezultate, mada znatno lošije nego kada se korelisanje vrši na svakoj izotermi posebno. Međutim, kada se za korelisanje u temperaturnom intervalu koriste temperaturno zavisni parametri, razlika između rezultata dobijenih korišćenjem dvoparametarskog TCBT-2 i troparametarskog TCBT-3 pravila mešanja postaje drastična. Dok vrednost srednje procentulane greške pri korišćenju TCBT-3 pravila mešanja opada na 2.44 %, kada se koristi TCBT-2 pravilo mešanja greška raste na preko 50 %. Osim korelisanja, u ovom radu izvršeno je i predviđanje vrednosti dopunske molarne zapremine ternernih sistema pomoću PRSV CEOS i CEOS/GE modela. Predviđanje je takođe izvršeno za četiri ternerna sistema: dimetiladipat + 2-butanon + 1-butanol, dimetiladipat + 2-butanon + 2-butanol, dimetiladipat + tetrahidrofuran + 1-butanol i dimetiladipat + tetrahidrofuran + 2-butanol u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K sa korakom od 5 K. Za predviđanje su korišćeni temperaturno nezavisni i temperaturno zavisni binarni interakcioni parametri dobijeni korelisanjem VE podataka odgovarajućih binarnih sistema (tabele B19 i B20). Rezultati predviđanja VE ternernih Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 147 sistema prikazani su u tabeli B24. Kvalitet predviđanja i u ovom slučaju ocenjen je pomoću vrednosti standardne devijacije σ (jednačina 2.10) i izračunavanjem vrednosti srednje procentualne greške PD(%) (jednačina 2.11). Predviđanje vrednosti dopunske molarne zapremine sistema dimetiladipat + 2-butanon + 1-butanol mnogo je uspešnije kada se korsite PRSV CEOS nego CEOS/GE modeli. Pri korišćenju vdW1-2 i vdW1-3 pravila mešanja, u najvećem broju slučajeva dobija se srednja procentualna greška niža od 5 %. Jedini izuzetak javlja se na temperaturi 323.15 K pri korišćenju vdW1-3 pravila, kada greška raste na preko 30 %. Za većinu izotermi greška predviđanja vrednosti VE niža je kada se koristi troparametarski PRSV CEOS model. Međutim, kada se predviđanje vrši korišćenjem jedinstvenog seta binarnih interakcionih parametara za ceo temperaturni interval, bolje se pokazalo dvoparametarsko vdW1-2 pravilo mešanja, mada je razlika u slučaju temperaturno nezavisnih binarnih interakcionih parametara zanemarljiva. Kada se predviđanje vrednosti VE ovog sistema vrši pomoću CEOS/GE modela, dobijaju se neuporedivo lošiji i prilično neujednačeni rezultati, posebno kada je u pitanju troparametarsko TCBT-3 pravilo mešanja. U najvećem broju slučajeva, najbolji rezultati predviđanja vrednosti dopunske molarne zapremine sistema dimetiladipat + 2-butanon + 2-butanol, na svakoj temperaturi posebno, dobijaju se primenom vdW1-3 pravila mešanja, a najlošiji primenom TCBT-2 pravila mešanja. Međutim, kada se predviđanje vrši korišćenjem jedinstvenog seta parametara za ceo temperaturni interval, najbolje rezultate u slučaju temperaturno nezavisnih binarnih interakcionih parametara daje TCBT-2 pravilo, a u slučaju temperaturno zavisnih parametara TCBT-3 pravilo mešanja. Kod sistema dimetiladipat + tetrahidrofuran + 1-butanol, PRSV CEOS modeli daju ubedljivo najbolje rezultate, kako za svaku izotermu, tako i za temperaturni interval. Dvoparametarsko vdW1-2 pravilo mešanja pokazalo se superiorno u odnosu na troparametarsko vdW1-3 pravilo. Vrednost greške predviđanja najviša je na temperaturi 288.15 K i iznosi 6.5 %. Ovo dvoparametarsko pravilo mešanja pokazalo se odlično i za predviđanje u temperaturnom intervalu. Greška predviđanja ne prelazi 4.5 % bez Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 148 obzira da li se koriste temperaturno nezavisni ili temperaturno zavisni binarni interakcioni parametri. Rezultati predviđanja vrednosti VE sistema dimetiladipat + tetrahidrofuran + 2-butanol znatno su lošiji. Prilikom predviđanja na pojedinačnim temperaturama najbolje rezultate, uopšteno gledano, daje vdW1-3 pravilo mešanja, mada se vrednost srednje procentualne greške kreće u rasponu od 14 % do 28 %. Za predviđanje u temperaturnom intervalu najbolje je koristiti dvoparametarsko vdW1-2 pravilo mešanja, posebno kada se u njega uvedu temperaturno zavisni binarni interakcioni parametri, pri čemu vrednost srednje procentualne greške opada na oko 4.5 %. 5.1.4 Predviđanje vrednosti VE ternernih sistema korišćenjem polinoma U savremenim termodinamičkim proračunima značajno mesto zauzima predviđanje svojstava višekomponentnih sistema pomoću modela zasnovanih na karakteristikama binarnih komponenata koje ih sačinjavaju. Uspešnost modela je u velikoj meri funkcija kompleksnosti međumolekulskih interakcija koje se javljaju između komponenata prisutnih u smeši, kao i strukturnih efekata do kojih dolazi prilikom mešanja. U ovom radu izvršeno je predviđanje vrednosti dopunske molarne zapremine primenom sledećih empirijskih jednačina polinomskog tipa: Model Radojković [3]: 123 12 13 23Y Y Y Y   (5.30) Kohler model [4]:      2 2 2123 1 2 12 1 2 1 3 13 1 3 2 3 23 2 3( , ) ( , ) ( , )a a a a a aY x x Y x x x x Y x x x x Y x x      (5.31) Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 149 Jacob-Fitzner model [5]:          123 1 2 1 3 2 3 12 1 2 1 3 1 2 3 2 13 1 3 2 3 2 1 3 1 23 2 3 / 2 / 2 ( , ) / 2 / 2 ( , ) / 2 / 2 ( , ) b b b b b b Y x x x x x x Y x x x x x x x x Y x x x x x x x x Y x x                  (5.32) Colinet model [6]:             2 1 1 1 1 2 2 2 123 3 1 1 1 1 3 3 3 3 2 2 2 2 3 3 3 / 1 ( ,1 ) / 1 (1 , ) 0.5 / 1 ( ,1 ) / 1 (1 , ) / 1 ( ,1 ) / 1 (1 , ) x x Y x x x x Y x x Y x x Y x x x x Y x x x x Y x x x x Y x x                                            (5.33) Tsao-Smith model [7]:      123 2 1 12 1 2 3 1 13 1 3 1 23 2 3/ 1 ( , ) / 1 ( , ) 1 ( , )c c c c c cY x x Y x x x x Y x x x Y x x            (5.34) Toop model [8]:      2123 2 1 12 1 2 3 1 13 1 3 1 23 2 3/ 1 ( , ) / 1 ( , ) 1 ( , )c c c c c cY x x Y x x x x Y x x x Y x x            (5.35) Scatchard model [9]:    123 2 1 12 1 2 3 1 13 1 3 23 2 3/ 1 ( , ) / 1 ( , ) ( , )c c c cY x x Y x x x x Y x x Y x x           (5.36) Rastogi model [10]:      123 1 2 12 1 2 1 3 13 1 3 2 3 23 2 30.5 ( , ) ( , ) ( , )a a a a a aY x x Y x x x x Y x x x x Y x x        (5.37) Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 150 U Radojković modelu (jednačina 5.30), 123Y označava dopunsku molarnu zapreminu VE, a vrednosti binarnih doprinosa Y12, Y13 i Y23 se izračunavaju iz RK polinoma (jednačina 2.5) korišćenjem vrednosti molskih udela komponenti u ternernoj smeši. Kohler model (jednačina 5.31) je simetričan i tretira sve binarne kombinacije na identičan način. Vrednosti molskih udela u binarnim doprinosima se izračunavaju pomoću izraza xia = 1 - xja = xi / (xi + xj). U Jacob-Fitzner modelu (jednačina 5.32) je xib = 1 - xjb = (1 + xi - xj) / 2. Obzirom da je Tsao-Smith model (jednačina 5.34) asimetričan, vrednosti binarnih doprinosa izračunavaju se pomoću sledećih relacija:  tip a) xic = x1 i xjc = 1 - xic za binarne sisteme 1-2 i 1-3 i x2c = 1 - x3c = x2 / (x2 + x3) za binarni sistem 2-3,  tip b) xic = x2 i xjc = 1 - xic za binarne sisteme 2-1 i 2-3 i x1c = 1 - x3c = x1 / (x1 + x3) za binarni sistem 1-3 i  tip c) xic = x3 i xjc = 1 - xic za binarne sisteme 3-1 i 3-2 i x1c = 1 - x2c = x1 / (x1 + x2) za binarni sistem 1-2. U Toop i Scatchard modelima (jednačine 5.35 i 5.36) vrednosti binarnih molskih udela xic i xjc izračunavaju se na isti način kao i u Tsao-Smith modelu (jednačina 5.34). U Rastogi modelu (jednačina 5.37) je xia = 1 - xja = xi / (xi + xj). Predviđanje vrednosti dopunskih molarnih zapremina izvršeno je za četiri ternerna sistema: dimetiladipat + 2-butanon + 1-butanol, dimetiladipat + 2-butanon + 2-butanol, dimetiladipat + tetrahidrofuran + 1-butanol i dimetiladipat + tetrahidrofuran + 2- butanol na temperaturama između 288.15 K i 323.15 K sa korakom od 5 K. Rezultati predviđanja prikazani su u tabeli B25. Kao i u prethodnim slučajevima, kvalitet predviđanja ocenjen je pomoću vrednosti standardne devijacije σ (jednačina 2.10) i izračunavanjem vrednosti srednje procentualne greške PD(%) (jednačina 2.11). Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 151 U slučaju sistema dimetiladipat + 2-butanon + 1-butanol, najbolji rezultati predviđanja vrednosti VE dobijaju se primenom asimetričnog (tip c) Scatchard modela (kada se 1- butanol posmatra kao asimetrična komponenta), pri čemu se vrednost srednje procentualne greške kreće od 2.47 % do 3.4 %. Međutim, svi modeli, osim Rastogi modela i Tsao-Smith (tip b) i (tip c) modela, daju prilično dobre rezultate i greška predviđanja varira između 2.47 % na temperaturi 323.15 K i 5.19 % na temperaturi 288.15 K. Najlošiji rezultati predviđanja dobijaju se primenom Rastogi modela (greška veća od 18 %). Model Radojkovića i Jacob-Fitzner model daju iste rezultate na svim izotermama. Sa porastom temperature, kvalitet predviđanja opada kada se primeni asimetrični model Tsao-Smith (tip b) i (tip c), dok kvalitet predviđanja raste kada se za predviđanje vrednosti VE koriste modeli Radojkovića, Kohler, Jacob-Fitzner, Colinet, Rastogi i asimetrični modeli Toop i Scatchard (tip a) i (tip c). Poređenjem asimetričnih modela može se zaključiti da kod Tsao-Smith modela, daleko najbolje rezultate daje (tip a) model (kada se dimetiladipat tretira kao asimetrična komponenta), dok primena (tip b) i (tip c) modela rezultira greškom većom od 10 %. Kod Toop i Schatchard modela, greška opada po redosledu (tip c) < (tip a) < (tip b), ali su rezultati znatno ujednačeniji. Kada se vrši predviđanje vrednosti dopunske molarne zapremine ternernog sistema koji umesto 1-butanola sadrži 2-butanol, uopšteno gledano dobijaju se lošiji rezultati. Predviđanje vrednosti VE rezultira najmanjom srednjom procentualnom greškom kada se primeni (tip c) Toop modela (greška između 4.37 % i 5.57 %), a takođe i primena (tip c) Scatchard modela daje prilično dobre rezultate (greška između 4.69 % do 5.99 %). Predviđanje vrednosti VE korišćenjem Rastogi i (tip b) Tsao-Smith modela rezultira greškom većom od 23 %, a takođe se ni primena (tip a) Tsao-Smith modela ne preporučuje jer daje grešku veću od 16 %. Ostali modeli daju relativno ujednačene rezultate sa greškom, u najvećem broju slučajeva, nižom od 10 %. I u ovom slučaju primena modela Radojkovića i Jacob-Fitzner modela daje veoma ujednačene rezultate. Poređenjem svih asimetričnih modela (Tsao-Smith, Toop i Scatchard) vidi se da vrednost greške opada po redosledu (tip c) < (tip a) < (tip b). Analizom rezultata nije zapažena zakonitost između kvaliteta predviđanja i promene temperature. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 152 Kod sistema dimetiladipat + tetrahidrofuran + 1-butanol, najbolji rezultati predviđanja vrednosti dopunske molarne zapremine dobijaju se primenom asimetričnih modela Toop, Tsao-Smith i Scatchard kada se dimetiladipat tretira kao asimetrična komponenta (tip a) pri čemu se dobija greška između 3.14 % i 6.08 % za najvišu i najnižu izotermu respektivno, dok se najlošiji rezultati dobijaju primenom Rastogi modela (greška veća od 13.4 %). Model Radojkovića i Jacob-Fitzner model daju iste rezultate, dok primena ostalih modela rezultira prilično ujednačenim rezultatima sa srednjom procentualnom greškom predviđanja nižom od 10 % na svim temperaturama. Kvalitet predviđanja vrednosti VE raste sa porastom temperature za sve ispitivane modele, osim kada se primene (tip b) i (tip c) Tsao-Smith modela i Rastogi model. Rezultati predviđanja vrednosti dopunske molarne zapremine sistema dimetiladipat + tetrahidrofuran + 2-butanol su nešto bolji u odnosu na rezultate koji se dobijaju kada se u ternernoj smeši umesto 2-butanola nalazi 1-butanol, za modele koji dobro predviđaju vrednosti VE i nešto lošiji za modele koji ih loše predviđaju. Uopšte uzev, dobri rezultati dobijaju se primenom asimetričnih modela, kada se 2-butanol tretira kao asimetrična komponenta (tip c). Najmanja vrednost srednje procentualne greške (od 2.84 % do 3.11 %) dobija se primenom (tip c) Scatchard modela, a veoma slični rezultati dobijaju se i kada se koristi (tip c) Toop modela (greška između 2.88 % i 3.15 %). Model Radojkovića i Jakob-Fitzner model daju međusobno iste i dobre rezultate. Model Tsao-Smith, (tip b), daje najlošije rezultate (greška preko 20 %), a takođe se ne preporučuje ni upotreba (tip a) Tsao-Smith, kao ni Rastogi modela jer rezultuju visokim vrednostima srednjih procentualnih grešaka (većim od 13 % na skoro na svim izotermama). Ostali modeli daju prilično ujednačene rezultate i mogu se uspešno koristiti za predviđanje vrednosti VE ovog ternernog sistema. U slučaju primene (tip a) Toop i Scatchard modela, srednja procentualna greška iznosi manje od 7 %, dok primena ostalih modela uglavnom rezultuje greškom nižom od 4 %. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 153 5.2 Modelovanje indeksa refrakcije U okviru ove doktorske disertacije izvršeno je modelovanje indeksa refrakcije binarnih i ternernih sistema, čije su vrednosti indeksa refrakcije i njegove promene pri mešanju eksperimentalno određene. Vrednosti nD binarnih sistema predviđene su na osnovu indeksa refrakcije čistih komponenata korišćenjem modela pravila mešanja. Vrednosti ΔnD ternernih sistema predviđene su pomoću polinoma. 5.2.1 Predviđanje vrednosti indeksa refrakcije binarnih sistema U ovom radu izvršeno je predviđanje vrednosti indeksa refrakcije binarnih sistema na osnovu izmerenih vrednosti indeksa refrakcije čistih komponenata. Predviđanje je vršeno korišćenjem Lorentz-Lorenz (L-L), Dale-Gladstone (D-G), Eykman (Eyk), Arago-Biot (A-B), Newton (New) i Oster (Ost) modela pravila mešanja datih jednačinama (5.19) – (5.24). Predviđanje vrednosti indeksa refrakcije izvršeno je za osam binarnih sistema: dimetiladipat + 1-butanol, dimetiladipat + 2-butanol, dimetiladipat + 2-butanon, dimetiladipat + tetrahidrofuran, 2-butanon + 1-butanol, 2-butanon + 2-butanol, tetrahidrofuran + 1-butanol i tetrahidrofuran + 2-butanol u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K sa korakom od 5 K. Kao i u prethodnim poglavljima, posmatrani binarni sistemi sistematizovani su po pripadnosti različitim vrstama organskih jedinjenja u pet grupa. Kvalitet predviđanja vrednosti nD ocenjen je pomoću vrednosti standardne devijacije σ (jednačina 2.10). Rezultati predviđanja prikazani su u tabeli B26. Sistemi estar + alkohol U okviru ove grupe organskih jedinjenja izvršeno je predviđanje vrednosti nD na osnovu eksperimentalnih vrednosti indeksa refrakcije čistih komponenata za dva Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 154 binarna sistema: dimetiladipat + 1-butanol i dimetiladipat + 2-butanol. Rezultati predviđanja prikazani su u tabeli B26. Poređenjem vrednosti standardnih devijacija dobijenih korišćenjem RK polinoma (tabela B10) sa vrednostima σ prikazanim u tabeli B26, uočava se da se predviđanjem vrednosti indeksa refrakcije ovih binarnih sistema na osnovu izmerenih vrednosti indeksa refrakcije čistih komponenata korišćenjem modela pravila mešanja, uopšteno gledano, dobijaju loši rezultati. U slučaju sistema dimetiladipat + 1-butanol, vrednosti standardne devijacije dobijene predviđanjem pomoću modela pravila mešanja više su za red veličine. Na svim temperaturama najbolje rezultate daje L-L, a najlošije New model. Modeli D-G and A-B daju iste rezultate, dok Eyk model daje bolje rezultate od Ost modela. Kod sistema dimetiladipat + 2-butanol, standardna devijacija predviđanja vrednosti nD korišćenjem modela pravila mešanja viša je od vrednosti standardne devijacije dobijene korišćenjem RK polinoma za dva reda veličine. I u ovom slučaju najbolji rezultati dobijaju se primenom L-L, a najlošiji primenom New modela. Primena D-G i A-B modela rezultira identičnom vrednošću σ, dok Eyk model daje bolje rezultate od Ost modela. Kod oba posmatrana sistema vrednost standardne devijacije predviđanja na svim temperaturama raste po redosledu: L-L < Eyk < D-G / A-B < Ost < New. Sistem estar + keton U okviru ove grupe organskih jedinjenja izvršeno je predviđanje vrednosti nD na osnovu eksperimentalnih vrednosti indeksa refrakcije čistih komponenata binarnog sistema dimetiladipat + 2-butanon. Rezultati predviđanja prikazani su tabeli B26. I kod ovog sistema kvalitet predviđanja, izražen kroz vrednost standardne devijacije, veoma je loš u poređenju sa vrednošću σ dobijene korišćenjem RK polinoma (tabela B10). Najbolje rezultate daje New, a najlošije L-L model. Kvalitet predviđanja isti je Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 155 kada se koriste D-G i A-B model, dok Ost model daje bolje rezultate od Eyk modela. Vrednost standardne devijacije predviđanja na svim temperaturama raste po redosledu: New < Ost < D-G / A-B < Eyk < L-L. Sistem estar + etar U okviru ove grupe organskih jedinjenja izvršeno je predviđanje vrednosti nD na osnovu eksperimentalnih vrednosti indeksa refrakcije čistih komponenata binarnog sistema dimetiladipat + tetrahidrofuran. Rezultati predviđanja prikazani su tabeli B26. Vrednost standardne devijacije dobijene primenom RK polinoma (tabela B10) niža je za red veličine od vrednosti σ dobijene korišćenjem modela pravila mešanja. Svi modeli daju prilično ujednačene rezultate. Kao i kod sistema dimetiladipat + 2-butanon, najbolji rezultati dobijaju se primenom New, a najlošiji primenom L-L modela. Modeli D-G i A-B daju rezultate istog kvaliteta, dok model Ost daje nešto bolje rezultate od modela Eyk. Vrednost standardne devijacije raste po redosledu New < Ost < D-G / A-B < Eyk < L-L. Sistemi keton + alkohol U okviru ove grupe organskih jedinjenja izvršeno je predviđanje vrednosti nD na osnovu eksperimentalnih vrednosti indeksa refrakcije čistih komponenata za dva binarna sistema: 2-butanon + 1-butanol i 2-butanon + 2-butanol. Rezultati predviđanja prikazani su u tabeli B26. I kod ovih sistema vrednost standardne devijacije dobijene primenom RK polinoma (tabela B10) je nekoliko desetina do stotina puta manja od vrednosti σ dobijene korišćenjem modela pravila mešanja. Kod oba sistema, primena modela D-G i A-B rezultira istom vrednošću standardne devijacije. Najbolji rezultati predviđanja vrednosti indeksa refrakcije binarne smeše 2-butanon + 1-butanol na nižim temperaturama dobijaju se primenom New modela, a na višim temperaturama primenom L-L modela. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 156 Kvalitet predviđanja vrednosti nD sistema koji umesto 1-butanola sadrži 2-butanol znatno je lošiji. Vrednosti standardne devijacije znatno su veće na svim temperaturama. Ova razlika za neke izoterme dostiže čak i dva reda veličine. Za ovaj sistem najbolji rezultati dobijaju se primenom L-L, a najlošiji primenom New modela. Vrednost standardne devijacije raste po redosledu L-L < Eyk < D-G < A-B < Ost < New. Do odstupanja dolazi jedino na temperaturi 308.15 K gde se dobija ista vrednost σ za D-G, Eyk i A-B model. Sistemi etar + alkohol U okviru ove grupe organskih jedinjenja izvršeno je predviđanje vrednosti nD na osnovu eksperimentalnih vrednosti indeksa refrakcije čistih komponenata za dva binarna sistema: tetrahidrofuran + 1-butanol i tetrahidrofuran + 2-butanol. Rezultati predviđanja prikazani su u tabeli B26. Kao i u svim prethodnim slučajevima, vrednosti standardne devijacije dobijene primenom RK polinoma (tabela B10) su nekoliko desetina ili stotina puta manje od vrednosti σ dobijene korišćenjem modela pravila mešanja. Takođe, kvalitet predviđanja izražen kroz vrednost standardne devijacije za oba posmatrana sistema isti je bez obzira da li se koristi D-G ili A-B model. Kod sistema koji sadrži tetrahidrofuran i 1-butanol, vrednosti standardne devijacije na svim izotermama se malo razlikuju bez obzira koji model se koristi za predviđanje vrednosti nD, a na temperaturama višim od 313.15 K, vrednosti σ su identične za sve modele. Zapaženo je da za sve posmatrane modele vrednost standardne devijacije raste sa porastom temperature. Kvalitet predviđanja vrednosti indeksa refrakcije sistema tetrahidrofuran + 2-butanol takođe je veoma ujednačen za sve posmatrane modele, ali su vrednosti standardne devijacije više za red veličine od vrednosti koje karakterišu sistem sa 1-butanolom. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 157 5.2.2 Predviđanje vrednosti promene indeksa refrakcije ternernih sistema U ovom radu izvršeno je predviđanje vrednosti promene indeksa refrakcije ternernih sistema primenom empirijskih izraza polinomskog tipa zasnovanih na bazi doprinosa odgovarajućih binarnih parova. Kao i u slučaju dopunske molarne zapremine, korišćeni su modeli Radojković, Kohler, Jacob-Fitzner, Colinet, Tsao-Smith, Toop, Scatchard i Rastogi, dati jednačinama (5.30) – (5.37). U jednačinama (5.30) – (5.37), 123Y označava promenu indeksa refrakcije ΔnD ternernog sistema, a vrednosti binarnih doprinosa Y12, Y13 i Y23 se izračunavaju iz RK polinoma (jednačina 2.5) korišćenjem vrednosti molskih udela komponenti u ternernoj smeši. Sve ostale oznake imaju značenje prethodno navedeno u poglavlju 5.1.4. Predviđanje vrednosti promene indeksa refrakcije izvršeno je za četiri ternerna sistema: dimetiladipat + 2-butanon + 1-butanol, dimetiladipat + 2-butanon + 2-butanol, dimetiladipat + tetrahidrofuran + 1-butanol i dimetiladipat + tetrahidrofuran + 2- butanol na temperaturama između 288.15 K do 323.15 K sa korakom od 5 K. Rezultati predviđanja prikazani su u tabeli B27. Kao i u prethodnim slučajevima, kvalitet predviđanja ocenjen je pomoću vrednosti standardne devijacije σ (jednačina 2.10) i izračunavanjem vrednosti srednje procentualne greške PD(%) (jednačina 2.11). Najbolji rezultati predviđanja vrednosti promene indeksa refrakcije sistema dimetiladipat + 2-butanon + 1-butanol dobijaju se primenom (tip a) asimetričnih modela (kada se dimetiladipat posmatra kao asimetrična komponenta). Na temperaturama nižim od 318.15 K, najniže vrednosti srednje procentualne greške daje (tip a) Scatchard modela, a na višim temperaturama (tip a) Tsao-Smith modela. Međutim, razlika u vrednostima srednje procentualne greške je neznatna i kada se koristi (tip a) Toop modela. U svim navedenim slučajevima vrednost PD(%) niža je od 1.3 %. (Tip b) Tsao-Smith modela (kada se 2-butanon posmatra kao asimetrična komponenta) takođe daje odlične rezultate; vrednost srednjeg procentualnog odstupanja niža je od 2 %. Primenom Kohler modela dobijaju se nešto bolji rezultati nego Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 158 primenom Colinet modela, koji sa druge strane daje nešto bolje rezultate od onih dobijenih primenom modela Radojkovića i Jacob-Fitzner modela. Međutim, ni u jednom slučaju vrednost PD(%) ne prelazi 4 %. (Tip b) Toop modela i (tip b) Scatchard modela daju slične rezultate sa srednjom procentualnom greškom oko 6 % na svim temperaturama. Međutim, dok kod Tsao-Smith modela, vrednost PD(%) raste po redosledu: (tip a) < (tip b) < (tip c), kod Toop i Scatchard modela vrednost PD(%) raste po redosledu: (tip a) < (tip c) < (tip b). Primena Rastogi modela se ne preporučuje, jer njega karakterišu vrednosti srednje procentualne greške od oko 20 %. I kod sistema dimetiladipat + 2-butanon + 2-butanol, najbolji rezultati predviđanja dobijaju se primenom (tip a) asimetričnih modela (kada se dimetiladipat posmatra kao asimetrična komponenta), pri čemu kvalitet predviđanja opada (vrednost srednje procentualne greške raste) po redosledu Scatchard < Toop < Tsao-Smith. Ni u jednom od posmatranih slučajeva vrednost srednje procentualne greške ne prelazi 3.2 %. Takođe dobri rezultati (greška ispod 3.7 %) dobijaju se primenom (tip b) Tsao-Smith modela (kada se 2-butanon posmatra kao asimetrična komponenta). Kohler model daje bolje rezultate od Colinet modela, koji sa druge strane daje bolje rezultate od Radojković i Jacob-Fitzner modela. Međutim u svim pomenutim slučajevima rezultati su vrlo dobri i greška predviđanja ne prelazi 5 %. Analizom rezultata prikazanih u tabeli B27 zapaža se sličan trend kao i kod sistema koji sadrži 1-butanol: kod Tsao- Smith modela, vrednost PD(%) raste po redosledu: (tip a) < (tip b) < (tip c), a kod Toop and Scatchard modela po redosledu: (tip a) < (tip c) < (tip b). Predviđanje promene vrednosti indeksa refrakcije Rastogi modelom i u ovom slučaju rezultira veoma visokom vrednošću srednje procentualne greške. Kada je u pitanju sistem dimetiladipat + tetrahidrofuran + 1-butanol, najbolji rezultati predviđanja vrednosti promene indeksa refrakcije dobijaju se primenom (tip a) Tsao- Smith modela, mada se vrlo slični rezultati dobijaju i primenom (tip a) Scatchard i (tip a) Toop modela. Ni u jednom slučaju vrednost srednje procentualne greške ni na jednoj temperaturi ne prelazi 1.3 %. Primenom Kohler, Colinet i Radojković, odnosno Jacob- Fitzner modela, takođe se dobijaju veoma dobri rezultati sa vrednostima PD(%) nižim od 3.7 %. Kao i kod prethodnih sistema, vrednost srednje procentualne greške kada se Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 159 koristi asimetrični Tsao-Smith model raste po redosledu (tip a) < (tip b) < (tip c), a kod Toop i Scatchard modela po redosledu: (tip a) < (tip c) < (tip b). Bez obzira na tip modela koji se koristi, ni u jednom slučaju vrednost srednje procentualne greške ne prelazi 7 %. Primenom Rastogi modela na predviđanje vrednosti promene indeksa refrakcije pri mešanju dobijaju se srednje procentualne greške veće od 20 %. Uopšteno gledano, pri predviđanju vrednosti ΔnD ternernog sistema dimetiladipat + tetrahidrofuran + 2-butanol ne dobijaju se tako dobri rezultati. Najmanja srednja procentualna greška (manja od 2.5 %) javlja se pri korišćenju (tip b) Tsao-Smith modela, mada i (tip a) Scatchard i (tip a) Toop modela daju veoma dobre rezultate (greška niža od 3.3 %). (Tip c) Tsao-Smith modela na svim temperaturama daje bolje rezultate od (tip a) istog modela. Kod Toop i Scatchard modela, (tip c) daje bolje rezultate od (tip b) modela na svim temperaturama. Vrednost srednje procentualne greške pri korišćenju Kohler modela nešto je niža od grešaka koje se dobijaju kada se za predviđanje koriste Colinet, Radojković i Jacob-Fitzner model. Ni kod ovog sistema ne preporučuje se upotreba Rastogi modela jer ona rezultira greškama većim od 21 %. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 160 5.3 Modelovanje viskoznosti U okviru ove doktorske disertacije izvršen je pregled metoda za korelisanje viskoznosti tečnih smeša i izabrane korelativne metode testirane su na eksperimentalnim podacima binarnih i ternernih smeša različitih organskih jedinjenja. Takođe je izvršeno modelovanje viskoznosti binarnih i ternernih sistema, čije su vrednosti viskoznosti i njegove promene pri mešanju eksperimentalno određene u ovom radu. Vrednosti η binarnih sistema određene su korišćenjem korelativnih i prediktivnih modela, dok su vrednosti Δη ternernih sistema predviđene pomoću polinoma. Pregled korelativnih metoda za izračunavanje viskoznosti Primenljivost korelativnih metoda za izračunavanje viskoznosti praktično je ograničena na tečne smeše koje se nalaze na temperaturama ispod ili malo iznad normalne temperature ključanja, tj. na redukovane temperature (čistih komponenata) ispod 0.7 [20]. Na temperaturama ispod Tr ≈ 0.7 viskoznost tečnosti i tečnih smeša veoma zavisi od strukture molekula. Kao što je prikazano u poglavlju 4, čak i blaga asocijacija molekula prisutnih u smeši može znatno uticati na vrednost viskoznosti. Skoro sve korelativne i prediktivne metode za izračunavanje viskoznosti tečnih smeša zahtevaju poznavanje viskoznosti čistih komponenata. Većina metoda je empirijskog, ili u najbolju ruku semi-teorijskog karaktera, i sadrži parametre koji se moraju odrediti iz eksperimentalnih podataka za viskoznost smeše. Mali broj metoda koji ne sadrži ove parametre primenljiv je samo na sisteme koji sadrže slične komponente, čije su vrednosti viskoznosti približno jednake [20]. U ovom radu izvršen je pregled korelativnih metoda za izračunavanje viskoznosti tečnih smeša [92]. Razmotreni su sledeći modeli: Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 161 Dolezalek-Schulze [93]: 2 , , 1 1 1 , N N N l m i l i i j ij ij ji i i j j i x x x A A A         (5.38) Grunberg-Nissan [94]: , , 1 1 1 ln( ) ln( ) (1/ 2) , N N N l m i l i i j ij ij ji i i j j i x x x A A A         (5.39) Tamura-Kurata [95]: 0,5 , , 1 1 1 ( ) , N N N l m i i l i i j i j ij ij ji i i j j i x x x A A A          (5.40) McAllister 3 [25]: 21 2 21122 2 112 2 21 122 2 11221 12 3 22,2, 3 21,1, 3 1,, 33]3/)/21ln[(3 ]3/)/2ln[(3)/ln( )/ln()/ln()/ln()/ln( AxxAxxMMxx MMxxMMxx MMxxx llllmlml     (5.41) McAllister 4 [25]: 2221 3 211122 2 2 2 111122 3 1 12 3 2112 2 2 2 1 122 3 11221 12 4 22,2, 4 21,1, 4 1,, 464 ]4/)/31ln[(4]2/)/1ln[(6 ]4/)/3ln[(4)/ln( )/ln()/ln()/ln()/ln( AxxAxxAxx MMxxMMxx MMxxMMxx MMxxx llllmlml      (5.42) Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 162 McAllister-Chandramouli-Laddha [96]: 3 , , , , 1 1 2 1 1 2 1 1 1 2 ln( / ) ln( / ) ln( ) 3 ln[ (2 ) / 3] 6 ln[ ( ) / 3] N N l m l m i l i i l i i i i i N N i j ij i j i j j i N N N i j k ijk i j k i j i k i x M x M x x M M x x x M M M                                 )ln(,)ln( ijkijkijij vAA   (5.43) Katti-Chaudhri [97]: , , , , 1 1 1 ln( / ) ln( / ) (1/ 2) , N N N l m l m i l i l i i j ij ij ji i i j j i x x x A A A           (5.44) Ausländer [98]: , , 1 1 ( )( ) 0 N N i ij j l m l i i j x A x        (5.45) Modifikovan Wilson [99]: , , 1 1 1 ln( ) ln( ) ln( ) N N N l m i l i i i j ij i i j j i x x x x A          (5.46) Heric I [100]: , , , , 1 1 1 ln( / ) ln( / ) (1/ 2) [ ( ) ] , , N N N l m l m i l i l i i j ij i j ij i i j j i ij ji ij ji x x x A x x B A A B B                (5.47) Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 163 Heric II [100]: CxxxxxBAxxx i ij j jiji i ililimlml 321 3 1 3 1 3 1 ,,,, )]([)/ln()/ln(      (5.48) Heric-Brewer I [101]: 2 , , 1 1 1 (1/ 2) [ ( ) ( ) ] , , , N N N l m i l i i j ij i j ij i j ij i i j j i ij ji ij ji ij ji x x x A x x B x x C A A B B C C                 (5.49) Heric-Brewer II [101]: , , , , 1 1 1 2 ln( / ) ln( / ) (1/ 2) [ ( ) ( ) ] , , , N N N l m l m i l i l i i j ij i j ij i i j j i i j ij ij ji ij ji ij ji x x x A x x B x x C A A B B C C                    (5.50) Krishnan-Laddha [102]: , , ,1 , 1 1 1 1 ln( / ) ln( / ) ln( ) (2.303 / 2) [ ( ) ] , , N N l m l m i l i l i i i i i N N i j ij i j ij i j j i ij ji ij ji x M x M x x A x x B A A B B                    (5.51) Stephan-Heckenberger [103]: ]})(/[1ln{)ln()ln( 2121 2 1 ,, xDTCBTAxxx m i iliml    (5.52) Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 164 McAllister-Soliman-Marschall (McASM) [104]: 1 3 , , , , 1 1 1 1 3 2 1 1 2 1 1 1 2 ln( / ) ln( / ) 3 ( ) / [( / ) ] 6 N N N l m l m i l i l i i j ij i i j i N N i j i j ij i j i j i j i N N N i j k ijk i j i k i x x x A x x x x B M M x x x x x A                                    (5.53) Mehrotra [105]: 0.5 , , 1 1 2 0.5 1 1 log( [ ] 0.8) ( / ) log( [ ] 0.8) ( / ) N l m i i sm l i i N N i j i j m ij i j i mPas x M M mPas x x M M M A                1 N m i i i M x M   (5.54) Baylaucq-Daugé-Boned [106]: , , 1 1 1 1 ln( ) ln( ) ( )[( ) / ][1/ (1 )] N N i N l m i l i i j m m i i i i j i j i x x x A Bp T C x M            (5.55) Dimitrov-Kamenski I [107]: Bxx Axxxx llml 21 21 2,21,1,   (5.56) Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 165 Dimitrov-Kamenski II [107]: )( )( 21 21 2,21,1, m m llml DTCxx BTAxx xx    (5.57) Dimitrov-Kamenski III [107]: DxxxxCxx BxxxxAxxxx llml )( )( 212121 212121 2,21,1,    (5.58) Dimitrov-Kamenski IV [107]: BxxAxx Axxxx llml 2121 21 2,21,1, )(    (5.59) Dimitrov-Kamenski V [107]: )()( )( )( 2121 21 2,21,1, mm m llml DTCxxBTAxx BTAxx xx    (5.60) Dimitrov-Kamenski VI [107]: Axx BxxAxxxx llml 21 2121 2,21,1, )(    (5.61) Dimitrov-Kamenski VII [107]: )( )()( )( 2 21 2 21 2 21 2,21,1, mm mmmm llml CTBTAxx FTETDxxCTBTAxx xx    (5.62) Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 166 Dimitrov-Kamenski VIII [107]: CxxAxx BxxAxxxx llml 2121 2121 2,21,1, )(    (5.63) Dimitrov-Kamenski IX [107]: )( )( 2121 2121 2,21,1, m llml DTCxxAxx BxxAxxxx    (5.64) Dimitrov-Kamenski X [107]: Axx BxxAxxx l x lml 21 2121 2,1,, )( 21    (5.65) Dimitrov-Kamenski XI [107]: Axx CTBxxAxx mx l x lml 21 2121 2,1,, )( )( 21    (5.66) Dimitrov-Kamenski XII [107]: CxxxxAxx BxxAxxx l x lml )( )( 212121 2121 2,1,, 21    (5.67) Dimitrov-Kamenski XIII [107]: ))(( )( )( 212121 2121 2,1,, 21 m mx l x lml ETDxxxxAxx CTBxxAxx    (5.68) Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 167 Modifikovan Dimitrov-Kamenski [107]: HxxxxGxxxxFxxxxExDx CxxBxxAxxx l x l x lml )()()(1 32323131212132 323121 3,2,1,, 321    (5.69) Focke-Du Plessis I [108]: Dxx CxBxxAxxx llml 21 2 221 2 1 2,21,1, 2    (5.70) Focke-Du Plessis II [108]: Exx DxCxxBxxAxxx llml 21 3 2 2 212 2 1 3 1 2,21,1, 33    (5.71) Focke-Du Plessis III [108]: Fxx ExDxxCxxBxxAxxx llml 21 4 2 3 21 2 2 2 12 3 1 4 1 2,21,1, 464    (5.72) Focke-Du Plessis IV [108]: DxCxxx BxAxxx llml 2 221 2 1 21 2,21,1, 2    (5.73) Focke-Du Plessis V [108]: ExDxxx CxBxxAxxx llml 2 221 2 1 2 221 2 1 2,21,1, 2 2    (5.74) Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 168 Focke-Du Plessis VI [108]: FxExxx DxCxxBxxAxxx llml 2 221 2 1 3 2 2 212 2 1 3 1 2,21,1, 2 33    (5.75) Focke-Du Plessis VII [108]: ExDxxCxxx BxAxxx llml 3 2 2 212 2 1 3 1 21 2,21,1, 33    (5.76) Focke-Du Plessis VIII [108]: FxExxDxxx CxBxxAxxx llml 3 2 2 212 2 1 3 1 2 221 2 1 2,21,1, 33 2    (5.77) Focke-Du Plessis IX [108]: GxFxxExxx DxCxxBxxAxxx llml 3 2 2 212 2 1 3 1 3 2 2 212 2 1 3 1 2,21,1, 33 33    (5.78) Focke-Sandrock-Kok [109]: 5/3 1/2 6/5 , , 1 1 1/ [ / ( ) ] , N N l m i j ij ii l i i j x x A A       (5.79) U datim modelima, m je broj komponenata u smeši, Tm temperatura smeše, pm pritisak smeše, xi molski udeo komponente i, i zapreminski udeo komponente i, Mi molarna masa komponente i, l,m viskoznost tečne smeše, l,i viskoznost čiste komponente i, l,m gustina tečne smeše, l,i gustina čiste komponente i, a A, B, C, D, E, F, G i H parametri. Zapreminski udeo komponente i definisan je sledećim izrazom Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 169 1 / , 1,2, , N i i i j j xV V i N     (5.80) u kojem je Vi molarna zapremina komponente i, a N broj komponenata u smeši. Osim Ausländer, modifikovanog Wilson, Stephan-Heckenberger i Focke-Sandrock- Kok modela, svi ostali razmatrani modeli su linearni ili se mogu linearizovati po parametrima. Da bi se uporedile korelativne mogućnosti i primenljivost prikazanih modela na tečne smeše različitih organskih jedinjenja, izabrani modeli testirani su na literaturnim eksperimentalnim podacima za binarne i ternerne smeše alkana, haloalkana, alkohola, aromata, amina, ketona, itd. Preliminarnom analizom došlo se do zaključka je da nelinearni modeli ne daju mnogo bolje rezultate od linearnih modela sa istim brojem parametara, pa je dalje testiranje modela bilo ograničeno na linearne modele. Korelisano je 219 setova podataka za binarne sisteme koji su obuhvatili 70 različitih organskih jedinjenja, sa ukupno 3675 eksperimentalnih tačaka, i 41 set podataka za ternerne sisteme koji su obuhvatili 29 različitih organskih jedinjenja i ukupno 2879 eksperimentalnih tačaka [92]. Kvalitet korelacije svakog seta eksperimentalnih podataka ocenjen je izračunavanjem vrednosti srednje procentualne greške PD(%): i K i iml calimliml K PD    1 exp,,, ,,,exp,,,100(%)   (5.81) gde je K broj eksperimentalnih tačaka u datom setu. Ukupna vrednost srednje procentualne greške PAV svakog korelacionog modela izražena je relacijom: 1 1 (%) / L L av i i i i i P n PD n     (5.82) u kojoj je L broj setova podataka. Rezultati korelisanja binarnih i ternernih sistema prikazani su u tabeli B28 u Prilogu B. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 170 Kao što se vidi iz tabele B28, pri korelisanju vrednosti viskoznosti binarnih sistema koji su obuhvatili širok spektar različitih grupa organskih jedinjenja, najbolje su se pokazali Heric I, Heric-Brewer II i Krishnan-Laddha model, koji su rezultirali ukupnim vrednostima srednje procentualne greške od 1.73 %, 1.23 % i 1.76 %, respektivno. Kada su u pitanju ternerni sistemi, najbolje rezultate dali su Heric I, Heric II, Heric- Brewer II i Krishnan-Laddha model, sa vrednostima ukupne srednje procentualne greške od 2.91 %, 2.62 %, 2.46 % i 2.92 %, respektivno. 5.3.1 Korelisanje i predviđanje vrednosti viskoznosti binarnih sistema U okviru ove doktorske disertacije izvršeno je korelisanje i predviđanje vrednosti viskoznosti binarnih sistema, čije su vrednosti η prethodno eksperimentalno određene. Korelativni modeli za izračunavanje vrednosti viskoznosti tečnih smeša sadrže jedan ili više interakcionih parametara, čije se vrednosti određuju iz eksperimentalnih podataka za smeše, korišćenjem neke od optimizacionih metoda. Vrednosti interakcionih parametara izračunavaju se za svaku smešu posebno i mogu se koristiti samo za tu smešu u okviru opsega eksperimentalnih vrednosti temperature i pritiska, odnosno samo za interpolaciju. Sa druge strane, prediktivni modeli, koji su prvo razvijeni za izračunavanje vrednosti koeficijenta aktivnosti i proračune u ravnoteži faza, omogućavaju izračunavanje vrednosto viskoznosti različitih smeša na osnovu poznavanja vrednosti viskoznosti čistih komponenata i vrednosti doprinosa odgovarajućih funkcionalnih grupa. Pogodni su za primenu pod različitim uslovima temperature, pritiska i sastava, ali da bi se dobili zadovoljavajući rezultati, doprinosi pojedinih grupa moraju biti veoma precizno određeni. Stoga je upotreba mnogih prediktivnih modela ipak ograničena je na mali broj supstanci i smeša i uzak opseg temperatura i pritisaka [110]. U ovom radu, korelisanje viskoznosti binarnih smeša izvršeno je pomoću jednoparametarskog modela koji su razvili Teja i Rice [20, 23, 24], dvoparametarskog Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 171 McAllister 3 modela [25] i troparametarskog McAllister 4 modela [25]. Za predviđanje vrednosti viskoznosti binarnih sistema korišćen je UNIFAC-VISCO model [20, 21, 22]. Model Teja i Rice [20, 23, 24] Teja i Rice predložili su sledeći korelacioni model za viskoznost tečnih smeša: ( 1) ( 1) ( 2) ( 1) ( 2) ( 1)ln( ) ln( ) ln( ) ln( ) R R R R m m m R R             (5.83) gde se superskripti (R1) i (R2) odnose na dva referentna fluida, η je viskoznost, ω faktor acentričnosti, a ε i εm veličine koje se izračunavaju iz sledećih relacija: 2/1 3/2 )( MT V c c (5.84) 2/1 3/2 )( mcm cm m MT V (5.85) u kojima su Vcm, Tcm i Mm kritična zapremina, kritična temperatura i molarna masa smeše, respektivno. Kritične veličine smeše, kao i molarna masa i faktor acentričnosti smeše, izračunavaju se na sledeći način: N N cm i j cij i j V x x V (5.86) N N i j cij cij i j cm cm x x T V T V   (5.87) N m i i i M x M (5.88) Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 172 N m i i i x  (5.89) 8 )( 33/13/1 cjci cij VV V  (5.90) 2/1)( cjcicjciijcijcij VVTTVT  (5.91) gde je ψij interakcioni parametar, čija se vrednost izračunava optimizacijom iz eksperimentalnih podataka. Kod binarne smeše moguće je za referentni fluid (R1) odabrati prvu komponentu, a za referntni fluid (R2) drugu komponentu. U tom slučaju viskoznost smeše određuje se iz relacije: 2211 )ln()ln()ln(  xxmm  (5.92) Dvoparametarski McAllister 3 [25] model i troparametarski McAllister 4 model [25] prikazani su relacijama (5.41) i (5.42), respektivno. Model UNIFAC-VISCO [20, 21, 22] Model UNIFAC-VISCO spada u modele doprinosa grupa i prediktivnog je karaktera. Prediktivni modeli tretiraju molekul kao agregat funkcionalnih grupa i zasnivaju se na fundamentalnoj pretpostavci o aditivnosti. Smatra se da je fizička karakteristika nekog fluida zbir doprinosa funkcionalnih grupa koje se nalaze u molekulu, a koncept je primenljiv i na smeše. Modeli doprinosa grupa su aproksimativne prirode, jer najčešće zanemaruju položaj funkcionalne grupe u molekulu, kao što i podrazumevaju da je doprinos određene grupe nezavisan od doprinosa bilo koje druge grupe u istom molekulu. Ovi modeli takođe ne uzimaju u obzir činjenicu da se doprinos određene grupe u različitim molekulima razlikuje. Prednost ovih modela je u tome što omogućuju svođenje ogromnog broja hemijskih jedinjenja na neuporedivo manji broj funkcionalnih grupa koje ih sačinjavaju. Tačnost predviđanja raste sa smanjenjem broja Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 173 funkcionalnih grupa na koje se molekul deli i najveća je kada se ceo molekul posmatra kao jedna grupa, ali se u tom slučaju prednost ovog pristupa gubi. Zato je potrebno podeliti molekul na relativno mali broj funkcionalnih grupa, ali ipak ne toliko mali da se zanemare značajni uticaji molekulske strukture na termodinamička svojstva. Proširivanje upotrebe modela doprinosa grupa na smeše je od posebnog značaja, jer omogućuje predviđanje termodinamičkih svojstava praktično neograničenog broja višekomponentnih smeša na osnovu doprinosa oko stotinak funkcionalnih grupa [20]. Gaston-Bonhomme, Petrino i Chevalier [21, 22] su modifikovali UNIFAC model za predviđanje vrednosti koeficijenta aktivnosti i primenili ga na predviđanje vrednosti viskoznosti. Po ovom modelu, dopunska slobodna molarna energija aktivacije Δ*gE računa se kao suma dva doprinosa: kombinatornog dela Δ*gEC, koji je indikator razlike u veličini i obliku molekula u smeši, i rezidualnog dela Δ*gER, koji je pokazatelj energetskih interakcija između strukturnih grupa molekula u smeši [21]: ERECE ggg   (5.93)    N i ii E xRTg ln (5.94) gde je γi* keoficijent aktivnosti komponente i, xi njen molski udeo, T temperatura, a R univrezalna gasna konstanta. Viskoznost smeše ηm izračunava se iz izraza: ln ln( ) ln EC ERN m i i i m i g gx V V RT RT         (5.95) gde je ηi viskoznost čiste komponente i, Vi molarna zapremina komponente i, a Vm molarna zapremina smeše. Kombinatorni deo isti je kao i kod UNIFAC modela i definiše se na sledeći način: Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 174   N i N i i i ii i i i EC xqz x x RT g   ln 2 ln (5.96) gde je z koordinacioni broj, čija je vrednost 10, a θi i i su molekulski površinski i molekulski zapreminski udeo, respektivno, a definišu se na sledeći način:   N j jj ii i qx qx (5.97)   N j jj ii i rx rx (5.98) gde je qi van der Waals-ov parametar površine, a ri van der Waals-ov parametar zapremine čiste komponente i, koji se određuju na osnovu sume vrednosti doprinosa odgovarajućih funkcionalnih grupa. Ako je )(ikn broj grupa vrste k u molekulu i, vrednosti za qi i ri računaju se iz izraza:  J k k i ki Qnq )( (5.99)  J k k i ki Rnr )( (5.100) u kojima je Qk konstanta koja predstavlja površinu, a Rk konstanta koja predstavlja veličinu funkcionalne grupe. J se odnosi na broj različitih grupa prisutnih u molekulu. Rezidualni deo u izrazu (5.95) definiše se pomoću sledećih relacija:    RiiER xRTg ln (5.101) Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 175    k i kk i k R i n ]ln[lnln )()(  (5.102)        m m n nmn kmm mkmkk Q ])ln(1[ln   (5.103)  k kk mm m QX XQ (5.104) u kojima je γk* koeficijent aktivnosti grupe k u smeši svih grupa prisutnih u datoj multikomponentnoj smeši, γk*(i) koeficijent aktivnosti grupe k u smeši grupa koja karakteriše samo čistu komponentu i, Xm molski udeo grupe u smeši svih grupa, a θm površinski udeo grupe u smeši svih grupa. Osim znaka minus u relaciji (5.101), izrazi za izračunavanje rezidualnog dela po UNIFAC-VISCO i po UNIFAC modelu se ne razlikuju. Međutim, UNIFAC-VISCO i UNIFAC model razlikuju se po načinu izbora grupa i metodi proračuna interakcionih parametara, koji se kod UNIFAC-VISCO modela određuju iz relacije: ) 298 exp( nmnm  (5.105) U ovom radu, molekuli komponenata posmatrani su kao agregati funkcionalnih grupa odabranih na način prikazan u tabeli 5.3. Prema UNIFAC-VISCO modelu [21] moguće je napraviti pojednostavljenje i ugljovodoničnu račvu >CH–CH3 (u molekulu 2-butanola) posmatrati kao dve >CH2 grupe. U tom slučaju se 2 -butanol i 1-butanol svode na istu strukturu, pa je način podele molekula i broj funkionalnih grupa za ova dva jedinjenja identičan. Ova opcija prikazana je u tabeli 5.3.a. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 176 Tabela 5.3 Način podele molekula komponenata na funkcionalne grupe Molekul Funkcionalna grupa Broj funkcionalnih grupa u molekulu Dimetiladipat -CH3 2 >CH2 4 -COO- 2 2-Butanon -CH3 2 >CH2 1 >CO 1 Tetrahidrofuran >CH2,cya 3 -THF-b 1 1-Butanol -CH3 1 >CH2 3 -OH 1 2-Butanol -CH3 2 >CH2 1 >CH- 1 -OH 1 a >CH2,cy – >CH2 grupa u cikličnom jedinjenju b -THF- – odnosi se na –CH2–O– vezu u cikličnom molekulu tetrahidrofurana (preuzeto iz UNIFAC modela) Tabela 5.3.a Način podele molekula 1-butanola i 2-butanola na funkcionalne grupe prema UNIFAC-VISCO modelu Molekul Funkcionalna grupa Broj funkcionalnih grupa u molekulu 1-Butanol / 2-Butanol -CH3 1 >CH2 3 -OH 1 Vrednosti konstanti Qk i Rk u izrazima (5.99) i (5.100) za funkcionalne grupe u molekulima komponenata binarnih sistema obrađenih u ovoj tezi date su u tabeli 5.4 [21, 22]. Vrednosti UNIFAC-VISCO interakcionih parametara αnm u izrazu (5.105) za funkcionalne grupe u molekulima razmatranih binarnih sistema prikazane su u tabeli 5.5 [21, 22]. U slučajevima kada vrednosti αnm nisu dostupne iz UNIFAC-VISCO modela, preuzete su iz UNIFAC modela [20]. U slučajevima kada vrednosti αnm nisu dostupne ni iz UNIFAC-VISCO, ni iz UNIFAC modela, u tabeli 5.5 ostavljeno je prazno polje. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 177 Tabela 5.4 Vrednosti konstanti Qk i Rk za funkcionalne grupe u molekulima komponenata u proučavanim binarnim sistemima Grupa k Rk Qk -CH3 0.9011 0.848 >CH2, >CH2,cya 0.6744 0.540 -COO- 1.0020 0.880 >CO 0.7713 0.640 >CH-b 0.4469 0.228 -OH 1.0000 1.200 -THF-b 0.9183 1.100 a >CH2,cy – >CH2 grupa u cikličnom jedinjenju b Vrednosti Qk i Rk preuzete iz UNIFAC modela Tabela 5.5 Vrednosti UNIFAC-VISCO interakcionih parametara αnm za funkcionalne grupe u molekulima komponenata binarnih sistema αnm -CH3 >CH2 >CH2,cy -COO- >CO >CH-a -OH -THF-a -CH3 0 -709.5 -130.7 -172.4 11.86 0 594.4 251.5 >CH2 66.53 0 224.9 1172.0 859.5 0 498.6 251.5 >CH2,cy 187.3 -538.1 0 -165.7 -125.4 694.4 -COO- -44.25 541.6 416.2 0 22.92 529.0 186.8 -247.8 >CO -21.56 586.2 740.6 29.20 0 221.5 >CH-a 0 0 381.1 0 986.5 251.5 -OH 1209.0 -634.5 -138 68.35 664.1 156.4 0 28.06 -THF-a 83.36 83.36 417.0 83.36 237.7 0 a Vrednosti αnm preuzete iz UNIFAC modela Korelisanje i predviđanje vrednosti viskoznosti binarnih sistema izvršeno je za osam binarnih sistema: dimetiladipat + 1-butanol, dimetiladipat + 2-butanol, dimetiladipat + 2-butanon, dimetiladipat + tetrahidrofuran, 2-butanon + 1-butanol, 2-butanon + 2- butanol, tetrahidrofurna + 1-butanol i tetrahidrofuran + 2-butanol na temperaturama od 288.15 K do 323.15 K. Predviđanje je takođe izvršeno i u celokupnom temperaturnom intervalu. Kao i u prethodnim poglavljima, posmatrani binarni sistemi sistematizovani su po pripadnosti u pet grupa organskih jedinjenja. Kvalitet dobijenih rezultata ocenjen je kroz vrednost standardne devijacije σ (jednačina 2.10) i izračunavanjem vrednosti srednje procentualne greške PD(%) (jednačina 2.11). Rezultati korelisanja i predviđanja prikazani su u Tabelama B29÷B35 u Prilogu B. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 178 Sistemi estar + alkohol U okviru ove grupe organskih jedinjenja izvršeno je korelisanje i predviđanje vrednosti η za dva binarna sistema: dimetiladipat + 1-butanol i dimetiladipat + 2-butanol. Rezultati korelisanja na svakoj izotermi posebno prikazani su u tabeli B29 u prilogu B. Rezultati predviđanja za svaku izotermu dati su u tabelama B29 i B30, a za temperaturni interval u tabelama B30 i B31 u Prilogu B. Kao što se vidi iz tabele B29, prilikom korelisanja vrednosti η sistema dimetiladipat + 1-butanol, najbolji rezultati dobijaju se primenom troparametarskog McAllister 4 modela (greška korelisanja ne prelazi 0.66 %), mada se i primenom dvoparametarskog McAllister 3, pa i jednoparametarskog Teja i Rice modela takođe dobijaju odlični rezultati (ni u jednom slučaju greška ne prelazi 2.65 %). Greška korelisanja ne osciluje mnogo i uglavnom neznatno opada sa porastom temperature. Kada je u pitanju sistem dimetiladipat + 2-butanol, rezultati prate isti trend, samo je greška korelisanja nešto veća i kreće se od 0.53 % (za McAllister 4 model na temperaturi 323.15 K) do 5.73 % (za Teja i Rice model na temperaturi 288.15 K). Kada se predviđaju vrednosti viskoznosti sistema dimetiladipat + 1-butanol pomoću prediktivnog UNIFAC-VISCO modela (tabela B29), greška predviđanja kreće se od 3.22 % (na temperaturi 318.15 K) do 6.32 % (za izotermu 288.15 K), dok za ceo temperaturni interval od 288.15 K do 323.15 K greška iznosi 4.18 % (tabela B31). Primenom UNIFAC-VISCO modela na predviđanje vrednosti η smeše dimetiladipat + 2-butanol dobijaju se znatno lošiji rezultati, posebno na nižim temperaturama (tabela B29). Greška predviđanja raste od 3.53 % (na temperaturi 323.15 K) do 19.77 % (na temperaturi 288.15 K), dok za ceo temperaturni interval iznosi 9.9 % (tabela B30). U nastojanju da se dobiju bolji rezultati predviđanja viskoznosti sistema dimetiladipat + 2-butanol, 2-butanol je posmatran kao jedinjenje različite strukture od 1-butanola. Kao što je prethodno navedeno, kada se ova dva alkohola posmatraju kao jedinjenja različite strukture, u smeši se osim -CH3, >CH2, -COO- i -OH grupe nalazi i >CH- grupa, pa je potrebno uzeti u obzir i interakcione parametre αnm, koji karakterišu Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 179 interakcije >CH- grupe sa -CH3, >CH2, -COO- i -OH grupom. Vrednosti interakcionih parametara koje nisu definisane UNIFAC-VISCO modelom preuzete su iz UNIFAC modela. Rezultati predviđanja prikazani su u tabeli B30 (Model II). Ovim pristupom dobijaju se znatno lošiji rezultati, kako na svakoj izotermi, tako i za celokupni temperaturni interval. Greška predviđanja kreće se od 39.08 % (na temperaturi 323.15 K) do 71.89 % (na 288.15 K), a za ceo temperaturni interval iznosi 54.72 %. U sledećem koraku određene su nove vrednosti interakcionih parametara αnm UNIFAC- VISCO modela. Novi parametri dobijeni su optimizacijom iz eksperimentalno izmerenih vrednosti viskoznosti ovog binarnog sistema, korišćenjem Marquardt-ove optimizacione metode [89]. U prvom pokušaju, početne vrednosti interakcionih parametara koje nisu definisane UNIFAC-VISCO modelom preuzete su iz UNIFAC modela i izvršena je samo optimizacija parametara čije su vrednosti u UNIFAC modelu različite od nule. Nove vrednosti interakcionih parametara prikazane su u tabeli 5.6, a rezultati predviđanja u tabeli B30 u Prilogu B (Model III). Kao što se vidi iz tabele B30, uvođenjem novih optimizovanih vrednosti interakcionih parametara dobijaju se znatno bolji rezultati nego u slučaju bez optimizacije (Model II), ali ipak lošiji od rezultata dobijenih predviđanjem UNIFAC-VISCO modelom, kada se 1-butanol i 2- butanol posmatraju kao jedinjenja identične strukture (Model I, tabela B30). Greška predviđanja varira između 10.07 % (na temperaturi 323.15 K) i 24.63 % (na temperaturi 288.15 K), a za ceo temperaturni interval iznosi 16.27 %. Tabela 5.6 Vrednosti interakcionih parametara αnm >CH- grupe sa -CH3, >CH2, -COO- i -OH grupom dobijene optimizacijom (Model III) αnm -CH3 >CH2 -COO- -OH >CH-a -CH3 0 -709.5 -172.4 594.4 0 >CH2 66.53 0 1172.0 498.6 0 -COO- -44.25 541.6 0 186.8 2000 -OH 1209 -634.5 68.35 0 -1750.66 >CH-a 0 0 2000 -1977.94 0 a Nove vrednosti interakcionih parametara dobijene optimizacijom U narednom pokušaju izvršena je optimizacija svih parametara čije vrednosti nisu definisane UNIFAC-VISCO modelom, sa početnim vrednostima preuzetim iz Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 180 UNIFAC modela. Vrednosti novodobijenih interakcionih parametara prikazane su u tabeli 5.7, a rezultati predviđanja u tabeli B30 (Model IV). Tabela 5.7 Nove vrednosti interakcionih parametara αnm >CH- grupe sa -CH3, >CH2, -COO- i -OH grupom dobijene optimizacijom (Model IV) αnm -CH3 >CH2 -COO- -OH >CH-b -CH3 0 -709.5 -172.4 594.4 -56.75 >CH2 66.53 0 1172.0 498.6 524.28 -COO- -44.25 541.6 0 186.8 557.21 -OH 1209 -634.5 68.35 0 -835.79 >CH-b -797.87 1500 1500 -1167.25 0 b Nove vrednosti interakcionih parametara dobijene optimizacijom Kao što se vidi iz tabele B30, na svim temperaturama su dobijeni bolji rezultati nego primenom Modela III, a na temperaturama 288.15 K i 293. 15 K takođe bolji i od rezultata dobijenih primenom UNIFAC-VISCO modela (Model I, tabela B30). Greška predviđanja kreće se od 7.64 % (na temperaturi 323.15 K) do 18.76 % (na temperaturi 323.15 K), a za ceo temperaturni interval iznosi 11.86 %. Na osnovu prethodno navedenog zaključeno je da se za predviđanje vrednosti viskoznosti binarnog sistema dimetiladipat + 2-butanol u temperaturnom opsegu od 288.15 K do 323.15 K UNIFAC-VISCO model može uspešno koristiti. Upotrebom novih, optimizovanih interakcionih parametara prikazanih u tabeli 5.7 dobijaju se neznatno bolji rezultati na nižim temperaturama. Sistem estar + keton U okviru ove grupe organskih jedinjenja izvršeno je korelisanje i predviđanje vrednosti η binarnog sistema dimetiladipat + 2-butanon. Rezultati korelisanja na svakoj izotermi posebno prikazani su u tabeli B29 u prilogu B. Rezultati predviđanja za svaku izotermu dati su u tabeli B29, a za temperaturni interval u tabeli B31 u Prilogu B. Kao što se vidi iz tabele B29, korelisanje vrednosti η ovog binarnog sistema može se izuzetno uspešno vršiti kako dvoparametarskim, tako i troparametarskim McAllister Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 181 modelom. Ni na jednoj izotermi srednja procentualna greška korelacije ne prelazi 0.06 %. Korelativni Teja i Rice model takođe se dobro pokazao, i u slučaju njegove primene srednja procentualna greška ni na jednoj temperaturi nije veća od 0.47 %. UNIFAC-VISCO model može se uspešno koristiti za predviđanje vrednosti viskoznosti ove binarne smeše. Sa porastom temperature, vrednost srednje procentualne greške blago raste i dostiže maksimalnu vrednost od 0.95 % na temperaturi 323.15 K (tabela B29), dok za ceo temperaturni interval iznosi 0.61 % (tabela B31). Sistem estar + etar U okviru ove grupe organskih jedinjenja izvršeno je korelisanje i predviđanje vrednosti η binarnog sistema dimetiladipat + tetrahidrofuran. Rezultati korelisanja na svakoj izotermi posebno prikazani su u tabeli B29 u prilogu B. Rezultati predviđanja na svim temperaturama dati su u tabelama B29, B32 i B33, a za temperaturni interval u tabelama B32 i B33 u Prilogu B. Na većini temperatura u posmatranom temperaturnom opsegu najbolji rezultati korelisanja vrednosti viskoznosti dobijaju se primenom McAllister 4 modela (tabela B29), mada se odlični rezultati dobijaju i pomoću McAllister 3 modela, čija primena na temperaturama nižim od 318.15 K rezultira greškama nižim od 0.1 %. Interesantno je da na temperaturi 323.15 K najbolje rezultate daje jednoporametarski Teja i Rice model (greška 0.27 %). Za predviđanje vrednosti η ovog binarnog sistema, vrednosti interakcionih parametara -THF- grupe sa -CH3, >CH2 i –COO- grupom koje nisu definisane UNIFAC-VISCO modelom preuzete su iz UNIFAC modela. Obzirom da ni UNIFAC-VISCO ni UNIFAC model ne definišu vrednosti αnm –THF- grupe sa >CH2,cy grupom, njegova vrednost izjednačena je sa nulom (zanemarena je interakcija između ove dve funkcionalne grupe). Rezultati predviđanja prikazani su u tabeli B32 (Model I). Srednja procentualna greška na temperaturama od 288.15 K do 323.15 K raste od 15.24 % do 19.08 %, a za ceo temperaturni interval iznosi 16.54 %. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 182 U nastojanju da se poboljšaju rezultati predviđanja vrednosti viskoznosti ovoga binarnog sistema, određene su nove vrednosti interakcionih parametara αnm između - THF- i -CH3, >CH2, -COO- i >CH2,cy grupe. Novi parametri dobijeni su optimizacijom iz eksperimentalno izmerenih vrednosti viskoznosti ovog binarnog sistema, korišćenjem Marquardt-ove optimizacione metode [89]. U prvom pokušaju, početne vrednosti interakcionih parametara koje nisu definisane UNIFAC-VISCO modelom preuzete su iz UNIFAC modela i izvršena je samo optimizacija parametara čije su vrednosti u UNIFAC modelu različite od nule. Nove vrednosti interakcionih parametara prikazane su u tabeli 5.8, a rezultati predviđanja u tabeli B32 (Model II). Tabela 5.8 Vrednosti interakcionih parametara αnm –THF- grupe sa -CH3, >CH2, -COO- i >CH2,cy grupom dobijene optimizacijom (Model II) αnm -CH3 >CH2 -COO- >CH2,cy -THF-c -CH3 0 -709.5 -172.4 -130.7 192.87 >CH2 66.53 0 1172 224.9 177.01 -COO- -44.25 541.6 0 416.2 -179.04 >CH2,cy 187.3 -538.1 -165.7 0 0 -THF-c -331.22 -512.24 54.31 0 0 c Nove vrednosti interakcionih parametara dobijene optimizacijom Kao što se vidi iz tabele B32, optimizacijom interakcionih parametara dobijaju se znatno bolji rezultati predviđanja vrednosti η. Na temperaturama nižim od 323.15 K srednja procentualna greška varira između 0.03 % i 0.31 %, dok na temperaturi 323.15 K dostiže 2.47 %. Srednja procentalna greška predviđanja u celokupnom temperaturnom intervalu iznosi 0.45 %. Ukoliko se izvrši optimizacija svih parametara čije vrednosti nisu definisane UNIFAC- VISCO modelom, sa početnim vrednostima preuzetim iz UNIFAC modela, rezultati predviđanja se ne menjaju (tabela B32, Model III). Novoodređene vrednosti interakcionih parametara αnm -THF- grupe sa -CH3, >CH2, -COO- i >CH2,cy grupom prikazane su u tabeli 5.9. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 183 Tabela 5.9 Nove vrednosti interakcionih parametara αnm -THF- grupe sa -CH3, >CH2, -COO- i >CH2,cy grupom dobijene optimizacijom (Model III) αnm -CH3 >CH2 -COO- >CH2,cy -THF-d -CH3 0 -709.5 -172.4 -130.7 203.32 >CH2 66.53 0 1172 224.9 190.90 -COO- -44.25 541.6 0 416.2 -143.82 >CH2,cy 187.3 -538.1 -165.7 0 0.005 -THF-d -311.19 -499.80 54.36 94.83 0 d Nove vrednosti interakcionih parametara dobijene optimizacijom Obzirom da u kvalitetu rezultata dobijenih optimizacijom, korišćenjem pretpostavke da između -THF- i >CH2,cy grupe nema interakcije (αnm = 0) i rezultata dobijenih optimizacijom ovih parametara praktično nema razlike (tabela B32, Model II i III), zaključeno je da se za predviđanje vrednosti viskoznosti ovoga binarnog sistema celokupan molekul tetrahidrofurana može posmatrati kao jedna funkcionalna grupa. Pokušaj da se dodatno poboljšaju rezultati predviđanja vrednosti η ovog sistema uvođenjem interakcionih parametara -THF- grupe sa -CH3 i >CH2 grupom izračunatih optimizacijom za binarne smeše koji sadrže tetrahidrofuran i 1-butanol (tabela 5.10), odnosno tetrahidrofuran i 2-butanol (tabela 5.11), i vrednostima αnm za -THF- sa -COO- i CH2,cy grupom preuzetim iz tabele 5.8 nije dao zadovoljavajuće rezultate. Pa ipak, rezultati dobijeni primenom optimizovanih interakcionih parametara -THF- grupe sa -CH3 i >CH2 grupom određenih za sistem tetrahidrofuran + 1-butanol (tabela B32, Model IV) znatno su bolji, kako od rezultata dobijenih primenom optimizovanih interakcionih parametara -THF- grupe sa -CH3 i >CH2 grupom određenih za sistem tetrahidrofuran + 2-butanol (tabela B32, Model V), tako i od rezultata dobijenih primenom parametara preuzetih iz UNIFAC modela uz zanemarivanje interakcije između -THF- i >CH2,cy grupe (tabela B32, Model I). Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 184 Tabela 5.10 Vrednosti interakcionih parametara αnm -THF- grupe sa -CH3, >CH2, -COO- i >CH2,cy grupom korišćene u Modelu IV αnm -CH3 >CH2 -COO- >CH2,cy -THF- -CH3 0 -709.5 -172.4 -130.7 201.14 >CH2 66.53 0 1172 224.9 1228.96 -COO- -44.25 541.6 0 416.2 -179.04 >CH2,cy 187.3 -538.1 -165.7 0 0 -THF- -73.10 -470.89 54.31 0 0 Tabela 5.11 Vrednosti interakcionih parametara αnm -THF- grupe sa -CH3, >CH2, -COO- i >CH2,cy grupom korišćene u Modelu V αnm -CH3 >CH2 -COO- >CH2,cy -THF- -CH3 0 -709.5 -172.4 -130.7 1500 >CH2 66.53 0 1172 224.9 1500 -COO- -44.25 541.6 0 416.2 -179.04 >CH2,cy 187.3 -538.1 -165.7 0 0 -THF- -49.76 -75.62 54.31 0 0 Sistemi keton + alkohol U okviru ove grupe organskih jedinjenja izvršeno je korelisanje i predviđanje vrednosti η za dva binarna sistema: 2-butanon + 1-butanol i 2-butanon + 2-butanol. Rezultati korelisanja na svakoj izotermi posebno prikazani su u tabeli B29 u prilogu B. Rezultati predviđanja za svaku izotermu dati su u tabelama B29 i B30, a za temperaturni interval u tabelama B30 i B31 u Prilogu B. Kao što je i očekivano, najbolji rezultati korelisanja vrednosti η sistema 2-butanon + 1- butanol dobijaju se primenom troparametarskog McAllister 4 modela. Vrednost srednje procentualne greške kreće se od 0.15 % do 0.3 %. McAllister 3 model daje veoma uporedive rezultate sa srednjom procentulanom greškom u rasponu od 0.19 % do 0.38 %. Međutim, za ovaj sistem i model Teja i Rice daje takođe veoma zadovoljavajuće rezultate sa srednjom procentualnom greškom nižom od 2.5 % na svim tempareturama. Kada je u pitanju sistem 2-butanon + 2-butanol, dobijaju se ekvivalentni rezultati. Primena McAllister 4 modela rezultira srednjom procentualnom greškom između 0.11 % i 0.29 %, a McAllister 3 modela greškom u rasponu od 0.47 % do 1.04 %. Model Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 185 Teja i Rice u ovom slučaju daje lošije rezultate i srednju procentualnu grešku koja raste sa padom temperature od 2.24 % (na temperaturi 323.15 K) do 5.22 % (na temperaturi 288.15 K). Pri predviđanju vrednosti viskoznosti sistema 2-butanon + 1-butanol UNIFAC-VISCO modelom, srednja procentualna greška kreće se u rasponu od 1.76 % na temperaturi 308.15 K do 3.73 % na temperaturi 323.15 K (tabela B29), a za ceo temperaturni interval iznosi 2.24 % (tabela B31). Pri predviđanju vrednosti η smeše 2-butanon + 2- butanol dobijaju se lošiji rezultati (tabela B29). Srednja procentualna greška predviđanja raste sa padom temperature od 2.28 % (na temperaturi 323.15 K) do 10.18 % (na temperaturi 288.15 K), dok za ceo temperaturni interval iznosi 5.71 % (tabela B30). Kao i u slučaju prethodno opisane smeše dimetiladipat + 2-butanol, u nastojanju da se poboljšaju rezultati predviđanja viskoznosti, 2-butanol je posmatran kao jedinjenje različite strukture od 1-butanola. U tom slučaju, u smeši se osim -CH3, >CH2, >CO i -OH grupe nalazi i >CH- grupa, pa je potrebno uzeti u obzir i parametre αnm koji karakterišu interakcije >CH- grupe sa -CH3, >CH2, >CO i -OH grupom. Vrednosti interakcionih parametara koje nisu definisane UNIFAC-VISCO modelom preuzete su iz UNIFAC modela. Rezultati predviđanja prikazani su u tabeli B30 (Model II). Ovim pristupom dobijaju se znatno lošiji rezultati predviđanja na svakoj temperaturi posebno, a i u celokupnom temperaturnom intervalu. Srednja procentualna greška raste od 6.13 % (na temperaturi 323.15 K) do 16.81 % (na temperaturi 288.15 K), a za ceo temperaturni interval iznosi 11.87 %. U narednom pokušaju poboljšanja rezultata određene su nove vrednosti interakcionih parametara αnm UNIFAC-VISCO modela. Novi parametri dobijeni su optimizacijom iz eksperimentalno izmerenih vrednosti viskoznosti ovog binarnog sistema, korišćenjem Marquardt-ove optimizacione metode [89]. Prvo su početne vrednosti interakcionih parametara, koje nisu definisane UNIFAC-VISCO modelom, preuzete iz UNIFAC modela i izvršena je samo optimizacija parametara čije su vrednosti u UNIFAC modelu različite od nule. Nove vrednosti interakcionih parametara prikazane su u tabeli 5.12, a Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 186 rezultati predviđanja dati su u tabeli B30 u Prilogu B (Model III). Kao što se vidi iz tabele B30, optimizacijom interakcionih parametara dobijaju se znatno bolji rezultati nego u slučaju bez optimizacije (Model II), a na temperaturama nižim od 303.15 K i bolji od rezultata dobijenih primenom UNIFAC-VISCO modela, kada se 1-butanol i 2- butanol posmatraju kao jedinjenja identične strukture (tabela B30, Model I). Srednja procentualna greška raste od 4.53 % (na temperaturi 323.15 K) do 9.31 % (na 288.15 K), dok za ceo temperaturni interval iznosi 6.33 %. U sledećem pokušaju izvršena je optimizacija svih parametara čije vrednosti nisu definisane UNIFAC-VISCO modelom, sa početnim vrednostima preuzetim iz UNIFAC modela. Vrednosti novodobijenih interakcionih parametara prikazane su u tabeli 5.13, a rezultati predviđanja u tabeli B30 (Model IV). Tabela 5.12 Vrednosti interakcionih parametara αnm >CH- grupe sa -CH3, >CH2, >CO i -OH grupom dobijene optimizacijom (Model III) αnm -CH3 >CH2 >CO -OH >CH-e -CH3 0 -709.5 11.86 594.4 0 >CH2 66.53 0 859.5 498.6 0 >CO -21.56 586.2 0 221.5 390.05 -OH 1209 -634.5 664.1 0 -908.32 >CH-e 0 0 500 -964.43 0 e Nove vrednosti interakcionih parametara dobijene optimizacijom Tabela 5.13 Nove vrednosti interakcionih parametara αnm >CH- grupe sa -CH3, >CH2, >CO i -OH grupom dobijene optimizacijom (Model IV) αnm -CH3 >CH2 >CO -OH >CH-f -CH3 0 -709.5 11.86 594.4 -50.83 >CH2 66.53 0 859.5 498.6 -16.52 >CO -21.56 586.2 0 221.5 -24.87 -OH 1209 -634.5 664.1 0 -961.99 >CH-f -320.00 1500 1500 -913.72 0 f Nove vrednosti interakcionih parametara dobijene optimizacijom Kao što se vidi iz tabele B30, a i prema očekivanjima, na svim temperaturama su dobijeni nešto bolji rezultati nego primenom Modela III, a na temperaturama nižim od 303.15 K takođe nešto bolji i od rezultata dobijenih primenom UNIFAC-VISCO Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 187 modela (tabela B30, Model I). Srednja procentualna greška raste od 4.49 % (na temperaturi 323.15 K) do 9.18 % (na temperaturi 288.15 K), a za ceo temperaturni interval iznosi 6.22 %. Na osnovu prethodno navedenog može se zaključiti da se za predviđanje vrednosti viskoznosti binarnog sistema 2-butanon + 2-butanol u temperaturnom opsegu od 288.15 K do 323.15 K UNIFAC-VISCO model može uspešno koristiti. Upotrebom novih, optimizovanih interakcionih parametara prikazanih u tabeli 5.13 dobijaju se nešto bolji rezultati na temperaturama nižim od 303.15 K. Sistemi etar + alkohol U okviru ove grupe organskih jedinjenja izvršeno je korelisanje i predviđanje vrednosti η za dva binarna sistema: tetrahidrofuran + 1-butanol i tetrahidrofuran + 2-butanol. Rezultati korelisanja na svakoj izotermi posebno prikazani su u tabeli B29 u prilogu B. Rezultati predviđanja za svaku izotermu dati su u tabelama B29, B33, B34 i B35, a za temperaturni interval u tabelama B33, B34 i B35 u Prilogu B. Kao što je i očekivano, pri korelisanju rezultata viskoznosti sistema tetrahidrofuran + 1-butanol, Mc Allister modeli daju bolje rezultate od Teja i Rice modela mada i u slučaju najlošije korelacije srednja procentualna greška ne prelazi 2.8 %. Primena McAllister 4 modela rezultira nešto nižom, ali prilično uporedivom vrednošću srednje precentualne greške kao i primena McAllister 3 modela, sa srednjom procentualnom greškom u rasponu od 0.15 % do 0.36 % za troparametarski i 0.29 % do 0.51 % za dvoparametarski McAllister model. Kada je u pitanju sistem tetrahidrofuran + 2- butanol, rezultati prate isti trend, samo su vrednosi srednje procentualne greške nešto više. Korelisanje viskoznosti ovog sistema pomoću Mc Allister 4 modela daje najbolje rezultate i srednju procentualnu grešku između 0.10 % i 0.39 %, dok primena McAllister 3 modela rezultira greškom od 0.41 % do 0.75 %. Rezultati korelisanja znatno su lošiji ako se primeni jednoparametarski Teja i Rice model i greška se kreće u opsegu od 2.09 % do 5.15 %. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 188 Da bi se izvršilo predviđanje viskoznosti sistema tetrahidrofuran + 1-butanol, potrebno je odrediti interakcione parametre između -THF-, -CH3, >CH2, -OH i >CH2,cy grupe. Vrednosti parametara koje nisu definisane UNIFAC-VISCO modelom preuzete su iz UNIFAC modela, a pošto ni jedan od ova dva modela ne definiše vrednost interakcionih parametara -THF- sa >CH2,cy grupom, interakcija između ove dve funkcionalne grupe je zanemarena (αnm = 0). Rezultati predviđanja dobijeni ovom metodom prikazani su u tabeli B34 (Model I). Srednja procentualna greška predviđanja raste sa porastom temperature od 2.37 % na temperaturi 288.15 K do 7.87 % na temperaturi 323.15 K, a za ceo temperaturni interval iznosi 3.77 %. Da bi se poboljšali rezultati predviđanja određene su nove vrednosti interakcionih parametara αnm između -THF-, -CH3, >CH2, -OH i >CH2,cy grupe. Novi parametri dobijeni su optimizacijom iz eksperimentalno izmerenih vrednosti viskoznosti ovog binarnog sistema, korišćenjem Marquardt-ove optimizacione metode [89]. U prvom pokušaju, početne vrednosti interakcionih parametara koje nisu definisane UNIFAC- VISCO modelom preuzete su iz UNIFAC modela i izvršena je samo optimizacija parametara čije su vrednosti u UNIFAC modelu različite od nule. Nove vrednosti interakcionih parametara prikazane su u tabeli 5.14, a rezultati predviđanja u tabeli B34 (Model II). Tabela 5.14 Vrednosti interakcionih parametara αnm -THF- grupe sa -CH3, >CH2, - OH i >CH2,cy grupom dobijene optimizacijom (Model II) αnm -CH3 >CH2 -OH >CH2,cy -THF-g -CH3 0 -709.5 594.4 -130.7 201.14 >CH2 66.53 0 498.6 224.9 1228.96 -OH 1209 -634.5 0 -138 1130.68 >CH2,cy 187.3 -538.1 694.4 0 0 -THF-g -73.10 -470.89 -28.88 0 0 g Nove vrednosti interakcionih parametara dobijene optimizacijom Kao što se vidi iz tabele B34, optimizacijom parametara dobijaju se znatno bolji rezultati predviđanja. Srednja procentualna greška kreće se od 0.29 % (na temperaturi 303.15 K) do 5.26 % (na temperaturi 323.15 K), dok za ceo temperaturni interval iznosi 1.76 %. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 189 Ukoliko se izvrši optimizacija svih parametara čije vrednosti nisu definisane UNIFAC- VISCO modelom, sa početnim vrednostima preuzetim iz UNIFAC modela, rezultati predviđanja se ne menjaju (tabela B34, Model III). Takođe se dobijaju identični rezultati i ukoliko se pri optimizaciji promene početne vrednosti parametara koji nisu definisani UNIFAC-VISCO modelom (tabela B34, Model IV). Novoodređene vrednosti interakcionih parametara αnm -THF- grupe sa -CH3, >CH2, -OH i >CH2,cy grupom dobijene optimizacijom sa početnim vrednostima preuzetim iz UNIFAC modela prikazane su u tabeli 5.15, a optimizacijom sa početnim vrednostima parametara izjednačenim sa nulom (zanemarivanjem interakcija između ovih funkcionalnih grupa) u tabeli 5.16. Tabela 5.15 Nove vrednosti interakcionih parametara αnm -THF- grupe sa -CH3, >CH2, -OH i >CH2,cy grupom dobijene optimizacijom sa početnim vrednostima interakcionih parametara preuzetim iz UNIFAC modela (Model III) αnm -CH3 >CH2 -OH >CH2,cy -THF-h -CH3 0 -709.5 594.4 -130.7 1870.99 >CH2 66.53 0 498.6 224.9 2000 -OH 1209 -634.5 0 -138 272.36 >CH2,cy 187.3 -538.1 694.4 0 -0.68 -THF-h -85.75 -495.92 -8.14 0.79 0 h Nove vrednosti interakcionih parametara dobijene optimizacijom Tabela 5.16 Nove vrednosti interakcionih parametara αnm -THF- grupe sa -CH3, >CH2, -OH i >CH2,cy grupom dobijene optimizacijom sa početnim vrednostima interakcionih parametara izjednačenim sa nulom (Model IV) αnm -CH3 >CH2 -OH >CH2,cy -THF-i -CH3 0 -709.5 594.4 -130.7 36.76 >CH2 66.53 0 498.6 224.9 138.15 -OH 1209 -634.5 0 -138 102.93 >CH2,cy 187.3 -538.1 694.4 0 -633.33 -THF-i 62.68 2.81 -90.10 178.41 0 i Nove vrednosti interakcionih parametara dobijene optimizacijom Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 190 Pokušaj da se dodatno poboljšaju rezultati predviđanja vrednosti η ovog sistema uvođenjem interakcionih parametara -THF- grupe sa -CH3 i >CH2 grupom izračunatih optimizacijom za binarne smeše koji sadrže dimetiladipat + tetrahidrofuran, odnosno tetrahidrofuran + 2-butanol ni u jednom slučaju nije dao zadovoljavajuće rezultate (tabela B34, Model V i VI, respektivno), izuzev sasvim neznatnog poboljšanja rezultata predviđanja primenom Modela VI na temperaturi 288.15 K. Primenom UNIFAC-VISCO modela na predviđanje vrednosti viskoznosti sistema tetrahidrofuran + 2-butanol, na nižim temperaturama se dobijaju nešto lošiji, a na višim temperaturama nešto bolji rezultati od rezultata dobijenih primenom istog modela na binarni sistem koji umesto sekundarnog sadrži primarni butanol. Kao što se vidi iz tabele B35 (Model I, Opcija A), srednja procentualna greška varira od 2.73 % (na temperaturi 318.15 K) do 8.41 % (na temperaturi 288.15 K), a za celokupni temperaturni interval iznosi 5.02 %. Ukoliko se 1-butanol i 2-butanol posmatraju kao jedinjenja različite strukture, u smeši se osim -THF-, >CH2,cy, -CH3, >CH2 i -OH grupe nalazi i >CH- grupa, pa je neophodno uzeti u obzir i interakcione parametre αnm koji karakterišu interakcije >CH- grupe sa - THF-, >CH2,cy, -CH3, >CH2 i -OH grupom. Vrednosti interakcionih parametara koje nisu definisane UNIFAC-VISCO modelom preuzete su iz UNIFAC modela. Rezultati predviđanja prikazani su u tabeli B35 (Opcija B, Model I). Ovim pristupom se na svim temperturama osim na 323.15 K dobijaju lošiji rezultati. Sa opadanjem temperature srednja procentualna greška raste od 1.99 % (na temperaturi 323.15 K) do 13.90 % (na temperaturi 288.15 K), a za ceo temperaturni interval iznosi 8.56 %. U nastojanju da se poboljšaju rezultati predviđanja, određene su nove vrednosti interakcionih parametara αnm UNIFAC-VISCO modela. Novi parametri dobijeni su optimizacijom iz eksperimentalno izmerenih vrednosti viskoznosti ovog binarnog sistema, korišćenjem Marquardt-ove optimizacione metode [89]. U prvom pokušaju, početne vrednosti interakcionih parametara koje nisu definisane UNIFAC-VISCO modelom preuzete su iz UNIFAC modela i izvršena je samo optimizacija parametara čije su vrednosti u UNIFAC modelu različite od nule. Rezultati predviđanja prikazani Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 191 su u tabeli B35 (Model II). Kao što se vidi iz tabele B35, optimizacijom parametara dobijaju se znatno bolji rezultati nego u slučaju bez optimizacije (Model I). Srednja procentualna greška varira od 0.49 % (na temperaturi 308.15 K) do 7.72 % (na temperaturi 323.15 K), a za celokupni temperturni interval iznosi 3.55 %. Ponavljanje optimizacije sa različitim početnim vrednostima interakcionih parametara, kao ni uključivanje svih interakcionih parametara u optimizaciju nije rezultiralo nikakvim poboljšanjem rezultata (tabela B35, Opcija A Modeli III, IV i V). Takođe je zapaženo da na kvalitet rezultata predviđanja korišćenjem optimizacije parametara nema uticaja da li se 1-butanol i 2-butanol posmatraju kao jedinjenja identične ili različite strukture (tabela B35, Opcija B, Modeli II, III, IV i V). Vrednosti interakcionih parametara koje nisu definisane UNIFAC-VISCO modelom dobijene optimizacijom po Modelima II, III, IV i V prikazane su u tabelama 5.17, 5.18, 5.19 i 5.20 za Opciju A (1-butanol i 2- butanol se posmatraju kao jedinjenja identične strukture), a u tabelama 5.21, 5.22, 5.23 i 5.24, respektivno za Opciju B (1-butanol i 2-butanol se posmatraju kao jedinjenja različite strukture). Tabela 5.17 Vrednosti interakcionih parametara αnm -THF- grupe sa -CH3, >CH2, - OH i >CH2,cy grupom dobijene optimizacijom (Opcija A, Model II) αnm -CH3 >CH2 -OH >CH2,cy -THF-j -CH3 0 -709.5 594.4 -130.7 1500 >CH2 66.53 0 498.6 224.9 1500 -OH 1209 -634.5 0 -138 769.88 >CH2,cy 187.3 -538.1 694.4 0 0 -THF-j -49.76 -75.62 -103.29 0 0 j Nove vrednosti interakcionih parametara dobijene optimizacijom. Početne vrednosti interakcionih parametara koje nisu definisane UNIFAC-VISCO modelom preuzete su iz UNIFAC modela, a parametri čije su vrednosti u UNIFAC modelu jednake nuli nisu optimizovani. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 192 Tabela 5.18 Vrednosti interakcionih parametara αnm -THF- grupe sa -CH3, >CH2, - OH i >CH2,cy grupom dobijene optimizacijom (Opcija A, Model III) αnm -CH3 >CH2 -OH >CH2,cy -THF-k -CH3 0 -709.5 594.4 -130.7 673.96 >CH2 66.53 0 498.6 224.9 1500 -OH 1209 -634.5 0 -138 1500 >CH2,cy 187.3 -538.1 694.4 0 0 -THF-k -55.10 -74.46 -100.98 0 0 k Nove vrednosti interakcionih parametara dobijene optimizacijom. Početne vrednosti interakcionih parametara koje nisu definisane UNIFAC-VISCO modelom izjednačene su sa nulom, a parametri čije su vrednosti u UNIFAC modelu jednake nuli nisu optimizovani. Tabela 5.19 Vrednosti interakcionih parametara αnm -THF- grupe sa -CH3, >CH2, - OH i >CH2,cy grupom dobijene optimizacijom (Opcija A, Model IV) αnm -CH3 >CH2 -OH >CH2,cy -THF-l -CH3 0 -709.5 594.4 -130.7 41.96 >CH2 66.53 0 498.6 224.9 324.23 -OH 1209 -634.5 0 -138 235.90 >CH2,cy 187.3 -538.1 694.4 0 -990.28 -THF-l -39.31 152.33 -94.91 49.79 0 l Nove vrednosti interakcionih parametara dobijene optimizacijom. Početne vrednosti interakcionih parametara koje nisu definisane UNIFAC-VISCO modelom izjednačene su sa nulom. Tabela 5.20 Vrednosti interakcionih parametara αnm -THF- grupe sa -CH3, >CH2, - OH i >CH2,cy grupom dobijene optimizacijom (Opcija A, Model V) αnm -CH3 >CH2 -OH >CH2,cy -THF-m -CH3 0 -709.5 594.4 -130.7 1500 >CH2 66.53 0 498.6 224.9 1500 -OH 1209 -634.5 0 -138 753.76 >CH2,cy 187.3 -538.1 694.4 0 -8.03 -THF-m 1000.13 -643.45 -62.57 0.12 0 m Nove vrednosti interakcionih parametara dobijene optimizacijom. Pocetne vrednosti interakcionih parametara koje nisu definisane UNIFAC-VISCO modelom preuzete su iz UNIFAC modela. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 193 Tabela 5.21 Vrednosti interakcionih parametara αnm -THF- i >CH- grupe sa -CH3, >CH2, -OH i >CH2,cy grupom dobijene optimizacijom (Opcija B, Model II) αnm -CH3 >CH2 -OH >CH-n >CH2,cy -THF-n -CH3 0 -709.5 594.4 0 -130.7 1438.89 >CH2 66.53 0 498.6 0 224.9 1474.30 -OH 1209 -634.5 0 -299.22 -138 768.27 >CH-n 0 0 767.05 0 0 1488.90 >CH2,cy 187.3 -538.1 694.4 0 0 0 -THF-n -98.90 -27.74 170.81 215.03 0 0 n Nove vrednosti interakcionih parametara dobijene optimizacijom. Početne vrednosti interakcionih parametara koje nisu definisane UNIFAC-VISCO modelom preuzete su iz UNIFAC modela, a parametri čije su vrednosti u UNIFAC modelu jednake nuli nisu optimizovani. Tabela 5.22 Vrednosti interakcionih parametara αnm -THF- i >CH- grupe sa -CH3, >CH2, -OH i >CH2,cy grupom dobijene optimizacijom (Opcija B, Model III) αnm -CH3 >CH2 -OH >CH-o >CH2,cy -THF-o -CH3 0 -709.5 594.4 0 -130.7 1500 >CH2 66.53 0 498.6 0 224.9 894.25 -OH 1209 -634.5 0 -2.56 -138 1500 >CH-o 0 0 -55.8 0 0 375.08 >CH2,cy 187.3 -538.1 694.4 0 0 0 -THF-o -93.32 1.07 153.61 4.65 0 0 O Nove v rednosti interakcionih parametara dobijene optimizacijom. Početne vrednosti interakcionih parametara koje nisu definisane UNIFAC-VISCO modelom izjednačene su sa nulom, a parametri čije su vrednosti u UNIFAC modelu jednake nuli nisu optimizovani. Tabela 5.23 Vrednosti interakcionih parametara αnm -THF- i >CH- grupe sa -CH3, >CH2, -OH i >CH2,cy grupom dobijene optimizacijom (Opcija B, Model IV) αnm -CH3 >CH2 -OH >CH-p >CH2,cy -THF-p -CH3 0 -709.5 594.4 -15.47 -130.7 327.14 >CH2 66.53 0 498.6 -5.53 224.9 62.33 -OH 1209 -634.5 0 -12.06 -138 231.73 >CH-p -26.78 -0.44 -28.62 0 17.53 16.23 >CH2,cy 187.3 -538.1 694.4 17.93 0 -975.96 -THF-p -44.72 5.39 -114.73 14.22 -175.99 0 p Nove vrednosti interakcionih parametara dobijene optimizacijom. Početne vrednosti interakcionih parametara koje nisu definisane UNIFAC-VISCO modelom izjednačene su sa nulom. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 194 Tabela 5.24 Vrednosti interakcionih parametara αnm -THF- i >CH- grupe sa -CH3, >CH2, -OH i >CH2,cy grupom dobijene optimizacijom (Opcija B, Model V) αnm -CH3 >CH2 -OH >CH-q >CH2,cy -THF-q -CH3 0 -709.5 594.4 -0.06 -130.7 1500 >CH2 66.53 0 498.6 -0.02 224.9 1500 -OH 1209 -634.5 0 -259.62 -138 758.20 >CH-q 0.02 0.003 1004.25 0 -0.02 1500 >CH2,cy 187.3 -538.1 694.4 0.07 0 -1.84 -THF-q -99.95 -40.18 179.40 229.59 0.15 0 q Nove vrednosti interakcionih parametara dobijene optimizacijom. Pocetne vrednosti interakcionih parametara koje nisu definisane UNIFAC-VISCO modelom preuzete su iz UNIFAC modela. Pokušaj da se dodatno poboljšaju rezultati predviđanja vrednosti η ovog sistema uvođenjem interakcionih parametara -THF- grupe sa -CH3 i >CH2 grupom izračunatih optimizacijom za binarnu smešu koja sadrži dimetiladipat + tetrahidrofuran (tabela 5.8) i preuzimanjem vrednosti αnm za -THF- sa -OH i >CH2,cy grupom iz tabele 5.17 nije dalo zadovoljavajuće rezultate (tabela B35, Opcija A, Model VI). Međutim, ukoliko se predviđanje vrednosti viskoznosti izvrši korišćenjem interakcionih parametara -THF- grupe sa -CH3, >CH2, -OH i >CH2,cy grupom izračunatim optimizacijom za binarnu smešu koja sadrži tetrahidrofuran + 1-butanol (tabela 5.14), dobijaju se znatno bolji rezultati (tabela B35, Opcija A, Model VII). Srednja procentualna greška predviđanja vrednosti η izvršenog na ovaj način je na temperaturama višim od 313.15 K najniža od svih posmatranih modela i iznosi 1.37 % na temperaturi 318.15 K, a 2.85 % na temperaturi 323.15 K. Određivanje vrednosti novih interakcionih parametara optimizacijom i sinhronizacijom binarnih sistema sa tetrahidrofuranom i predviđanje viskoznosti U okviru ove doktorske disertacije simultano su razmatrana četiri binarna sistema koja sadrže tetrahidrofuran: tetrahidrofuran + 1-butanol, tetrahidrofuran + 2-butanol, dimetiladipat + tetrahidrofuran i dimetilftalat + tetrahidrofuran, čije su vrednosti viskoznosti eksperimentalno određene u ovom radu i u literaturi [111]. Struktura dimetilftalata prikazana je na slici 5.9. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 195 Slika 5.9 Struktura dimetilftalata U molekulu dimetilftalata identifikovane su funkcionalne grupe prikazane u tabeli 5.25. Tabela 5.25 Način podele molekula dimetilftalata na funkcionalne grupe Molekul Funkcionalna grupa Broj funkcionalnih grupa u molekulu Dimetilftalat -CH3 2 >ACHa 4 -COO- 2 >AC-b 2 a >ACH – CH grupa u aromatičnom jedinjenju b >AC- – C atom u aromatičnom jedinjenju Vrednosti konstanti Qk i Rk u izrazima (5.99) i (5.100) date su u tabeli 5.26 [21, 22]. Tabela 5.26 Vrednosti konstanti Qk i Rk za funkcionalne grupe u molekulu dimetilftalata Grupa k Rk Qk >ACH 0.5313 0.400 >AC-c 0.3652 0.1200 c Vrednosti Qk i Rk preuzete iz UNIFAC modela Vrednosti UNIFAC-VISCO interakcionih parametara αnm u izrazu (5.105) za funkcionalne grupe u molekulima simultano razmatranih binarnih sistema prikazane su u tabeli 5.27 [21, 22]. U slučajevima kada vrednosti αnm nisu dostupne iz UNIFAC- VISCO modela, preuzete su iz UNIFAC modela [20]. U slučajevima kada vrednosti αnm nisu dostupne ni iz UNIFAC-VISCO, ni iz UNIFAC modela, u tabeli 5.27 ostavljeno je prazno polje. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 196 Tabela 5.27 Vrednosti UNIFAC-VISCO interakcionih parametara αnm za funkcionalne grupe u molekulima komponenata simultano razmatranih binarnih sistema αnm -CH3 >CH2 -OH >CH2,cy -THF-a -COO- >ACH >AC-a -CH3 0 -709.5 594.4 -130.7 251.5 -172.4 -119.5 61.13 >CH2 66.53 0 498.6 224.9 251.5 1172.0 406.7 61.13 -OH 1209.0 -634.5 0 -138 28.06 68.35 197.7 89.60 >CH2,cy 187.3 538.1 694.4 0 -165.7 8.958 -THF-a 83.36 83.36 237.7 0 417.0 52.13 52.13 -COO- -44.25 541.6 186.8 416.2 -247.8 0 -36.17 317.6 >ACH 237.2 -623.7 419.3 50.89 32.14 -49.85 0 0 >AC-a -11.12 -11.12 636.1 32.14 103.5 0 0 a Vrednosti αnm preuzete iz UNIFAC modela Optimizacijom i sinhronizacijom sva četiri binarna sistema, određene su nove vrednosti interakcionih parametara αnm UNIFAC-VISCO modela iz eksperimentalno izmerenih vrednosti viskoznosti, korišćenjem Marquardt-ove optimizacione metode [89]. Rezultati predviđanja vrednosti viskoznosti korišćenjem ovako određenih interakcionih parametara αnm prikazani su u tabeli B33 u Prilogu B. Parametri prikazani u tabeli 5.28 dobijeni su optimizacijom i sinhronizacijom, pri čemu su početne vrednosti αnm, koje nisu definisane UNIFAC-VISCO modelom preuzete iz UNIFAC modela, a izvršena je samo optimizacija parametara čije su vrednosti u UNIFAC modelu različite od nule. Rezultati predviđanja vrednosti viskoznosti prikazani su u tabeli B33, Model I. Tabela 5.28 Vrednosti interakcionih parametara αnm određene optimizacijom i sinhronizacijom četiri binarna sistema (Model I) αnm -CH3 >CH2 -OH >CH2,cy -THF-r -COO- >ACH >AC-r -CH3 0 -709.5 594.4 -130.7 700 -172.4 -119.5 -1.96 >CH2 66.53 0 498.6 224.9 678.63 1172 406.7 700 -OH 1209 -634.5 0 -138 700 68.35 197.7 700 >CH2,cy 187.3 -538.1 694.4 0 0 -165.7 8.958 0 -THF-r -168.01 -551.74 108.22 0 0 -62.61 -247.80 700 -COO- -44.25 541.6 186.8 416.2 -360.18 0 -36.17 -700 >ACH 237.2 -623.7 419.3 50.89 226.63 -49.85 0 0 >AC-r -12.32 700 700 0 73.46 68.96 0 0 r Nove vrednosti interakcionih parametara Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 197 Kao što se vidi iz tabele B33, ovaj pristup predviđanja vrednosti η rezultira srednjim procentualnim greškama u rasponu od 0.32 % do 6.71 % za sistem tetrahidrofuran + 1- butanol, od 0.36 % do 9.06 % za sistem tetrahidrofuran + 2-butanol, od 0.03 % do 2.47 % za sistem dimetiladipat + tetrahidrofuran i od 0.22 % do 2.14 % za sistem dimetilftalat + tetrahidrofuran. Ukupna srednja procentualna greška u celokuponom temperaturnom intervalu dobijena ovim pristupom iznosi 2.09 %. U nastojanju da se poboljšaju rezultati predviđanja vrednosti viskoznosti posmatranih binarnih sistema, izvršena je optimizacija i sinhronizacija parametara sa nekoliko različitih početnih pretpostavki. Vrednosti optimizovanih parametara prikazani su u tabelama 5.29, 5.30 i 5.31, a rezultati predviđanja u tabeli B33, Model II, III i IV, respektivno. Tabela 5.29 Vrednosti interakcionih parametara αnm određene optimizacijom i sinhronizacijom četiri binarna sistema (Model II) αnm -CH3 >CH2 -OH >CH2,cy -THF-s -COO- >ACH >AC-s -CH3 0 -709.5 594.4 -130.7 700.00 -172.4 -119.5 -1.96 >CH2 66.53 0 498.6 224.9 678.63 1172 406.7 0 -OH 1209 -634.5 0 -138 700.00 68.35 197.7 0 >CH2,cy 187.3 -538.1 694.4 0 0 -165.7 8.958 0 -THF-s -168.01 -551.74 108.22 0 0 -62.61 -247.80 700.13 -COO- -44.25 541.6 186.8 416.2 -360.18 0 -36.17 -700 >ACH 237.2 -623.7 419.3 50.89 226.63 -49.85 0 0 >AC-s -12.32 0 0 0 73.46 68.96 0 0 s Nove vrednosti interakcionih parametara. Rezultati dobijeni fiksiranjem parametara izračunatih primenom Modela I i daljom optimizacijom parametara čija optimizacija je prilikom primene Modela I zaustavljena dostizanjem graničnih vrednosti. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 198 Tabela 5.30 Vrednosti interakcionih parametara αnm određene optimizacijom i sinhronizacijom četiri binarna sistema (Model III) αnm -CH3 >CH2 -OH >CH2,cy -THF-t -COO- >ACH >AC-t -CH3 0 -709.5 594.4 -130.7 700 -172.4 -119.5 37.06 >CH2 66.53 0 498.6 224.9 700 1172 406.7 700 -OH 1209 -634.5 0 -138 700 68.35 197.7 700 >CH2,cy 187.3 -538.1 694.4 0 0 -165.7 8.958 0 -THF-t -194.86 -521.10 104.97 0 0 -88.92 -98.04 -264.42 -COO- -44.25 541.6 186.8 416.2 -351.98 0 -36.17 122.17 >ACH 237.2 -623.7 419.3 50.89 664.33 -49.85 0 0 >AC-t 700 700 700 0 25.05 170.60 0 0 t Nove vrednosti interakcionih parametara. Početne vrednosti interakcionih parametara koje nisu definisane UNIFAC-VISCO modelom izjednačene su sa nulom. Parametri čije su vrednosti u UNIFAC modelu jednake nuli nisu optimizovani. Kao što se vidi iz tabele B33, među rezultatima dobijenim primenom Modela I, II, III i IV nema razlike i vrednosti srednje procentulane greške predviđanja praktično su identične. Tabela 5.31 Vrednosti interakcionih parametara αnm određene optimizacijom i sinhronizacijom četiri binarna sistema (Model IV) αnm -CH3 >CH2 -OH >CH2,cy -THF-u -COO- >ACH >AC-u -CH3 0 -709.5 594.4 -130.7 763.54 -172.4 -119.5 37.06 >CH2 66.53 0 498.6 224.9 658.15 1172 406.7 0 -OH 1209 -634.5 0 -138 720.94 68.35 197.7 0 >CH2,cy 187.3 -538.1 694.4 0 0 -165.7 8.96 0 -THF-u -194.86 -521.10 104.97 0 0 -88.92 -98.04 -264.42 -COO- -44.25 541.6 186.8 416.2 -351.98 0 -36.17 122.17 >ACH 237.2 -623.7 419.3 50.89 664.33 -49.85 0 0 >AC-u 2081.96 0 0 0 25.05 170.60 0 0 u Nove vrednosti interakcionih parametara. Rezultati dobijeni fiksiranjem parametara izračunatih primenom Modela III i daljom optimizacijom parametara čija optimizacija je prilikom primene Modela III zaustavljena dostizanjem graničnih vrednosti. Ukoliko se iz minimizacije funkcije cilja isključe sistemi tetrahidrofuran + 1-butanol i tetrahidrofuran + 2-butanol, a sinhronizacija i optimizacija parametara koji nisu definisani UNIFAC-VISCO modelom se izvrši sa početnim vrednostima parametara preuzetim iz UNIFAC modela, bez optimizacije parametara čije vrednosti su u UNIFAC modelu jednake nuli, dobijaju se rezultati prikazani Modelom V u tabeli B33. Vrednosti interakcionih parametara dobijenih na ovaj način prikazane su u tabeli 5.32. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 199 Tabela 5.32 Vrednosti interakcionih parametara αnm određene optimizacijom i sinhronizacijom sistema dimetiladipat + tetrahidrofuran i dimetilftalat + tetrahidrofuran (Model V) αnm -CH3 >CH2 -OH >CH2,cy -THF-v -COO- >ACH >AC-v -CH3 0 -709.5 594.4 -130.7 644.25 -172.4 -119.5 45.43 >CH2 66.53 0 498.6 224.9 -244.85 1172 406.7 700 -OH 1209 -634.5 0 -138 700 68.35 197.7 700 >CH2,cy 187.3 -538.1 694.4 0 0 -165.7 8.958 0 -THF-v -349.05 -494.95 700 0 0 84.39 -574.07 -340.35 -COO- -44.25 541.6 186.8 416.2 644.19 0 -36.17 700.00 >ACH 237.2 -623.7 419.3 50.89 363.94 -49.85 0 0 >AC-v 78.28 700 700 0 -2.34 -345.62 0 0 v Nove vrednosti interakcionih parametara. Analizom rezultata iz tabele B33 zaključuje se da su se ovim pristupom vrednosti srednje procentualne greške predviđanja viskoznosti za sisteme koji su isključeni iz minimizacije funkcije cilja (tetrahidrofuran + 1-butanol i tetrahidrofuran + 2-butanol) drastično povećale, dok su vrednosti srednje procentualne greške predviđanja vrednosti η sistema dimetiladipat + tetrahidrofuran i dimetilftalat + tetrahidrofuran praktično ostale nepromenjene, tako da ovaj pristup nema smisla jer ne doprinosi poboljšanju rezultata. 5.3.2 Predviđanje vrednosti promene viskoznosti ternernih sistema U ovom radu izvršeno je predviđanje vrednosti promene viskoznosti ternernih sistema primenom empirijskih izraza polinomskog tipa zasnovanih na bazi doprinosa odgovarajućih binarnih parova. Kao i u slučaju dopunske molarne zapremine i promene indeksa refrakcije, korišćeni su modeli Radojković, Kohler, Jacob-Fitzner, Colinet, Tsao-Smith, Toop, Scatchard i Rastogi, dati jednačinama (5.30) – (5.37). U jednačinama (5.30) – (5.37), 123Y označava promenu viskoznosti Δη ternernog sistema, a vrednosti binarnih doprinosa Y12, Y13 i Y23 izračunavaju se iz RK polinoma (jednačina 2.5) korišćenjem vrednosti molskih udela komponenti u ternernoj smeši. Sve ostale oznake imaju značenje prethodno navedeno u poglavlju 5.1.4. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 200 Predviđanje vrednosti promene viskoznosti izvršeno je za četiri ternerna sistema: dimetiladipat + 2-butanon + 1-butanol, dimetiladipat + 2-butanon + 2-butanol, dimetiladipat + tetrahidrofuran + 1-butanol i dimetiladipat + tetrahidrofuran + 2- butanol na temperaturama između 288.15 K i 323.15 K sa korakom od 5 K. Rezultati predviđanja prikazani su u tabeli B36. Kao i u prethodnim slučajevima, kvalitet predviđanja ocenjen je pomoću izračunatih vrednosti standardne devijacije σ (jednačina 2.10) i srednje procentualne greške PD(%) (jednačina 2.11). Najbolji i skoro identični rezultati predviđanja vrednosti promene viskoznosti sistema dimetiladipat + 2-butanon + 1-butanol dobijaju se primenom asimetričnih Toop i Scatchard modela, kada se 1-butanol posmatra kao asimetrična komponenta (tip c). Srednja procentualna greška uglavnom raste sa porastom temperature i kreće se od 0.91 % do 2.09 %. Model Radojkovića i Jacob-Fitzner model i u slučaju predviđanja vrednosti promene viskoznosti daju identične rezultate, sa vrednošću srednje procentualne greške u opsegu od 4.43 % do 5.23 %, a veoma slični rezultati dobijaju se i primenom (tip c) Tsao-Smith modela. Kohler i Colinet model daju nešto lošije rezultate sa vrednostima srednje procentualne greške između 6.19 % i 6.82 % (Kohler) i 6.74 % i 7.38 % (Colinet). Primena Scatchard modela, kada se dimetiladipat (tip a), odnosno 2-butanon (tip b), posmatraju kao asimetrične komponente rezultira greškama u opsegu od 8.70 % do 10 %, a slični rezultati dobijaju se i kada se primeni (tip a), odnosno (tip b) Toop model. Rastogi model daje loše rezultate, mada ipak nešto bolje od (tip a) Tsao-Smith modela, dok se najlošiji rezultati dobijaju primenom (tip b) Tsao- Smith modela (kada se 2-butanon posmatra kao asimetrična komponenta), pa se njegovo korišćenje ne preporučuje (vrednosti srednje procentualne greške su veće od 22 %). U slučaju ekvivalentnog ternernog sistema u kojem je 1-butanol zamenjen 2- butanolom, greške predviđanja znatno su veće i drastično rastu sa porastom temperature. Na svim temperaturama osim 323.15 K, najbolji i veoma slični rezultati dobijaju se primenom (tip c) Toop modela, odnsono (tip c) Scatchard modela, mada se greške kreću u širokom rasponu od 1.86 % do 8.11 %. Jedino na temperaturi 323.15 K najbolje rezultate daje Rastogi model, sa greškom od 8.64 %. Poređenjem rezultata Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 201 dobijenih primenom asimetričnih, Tsao-Smith, Toop i Scatchard modela (tabela B36), zaključuje se da je najbolje koristiti (tip c) model (kada se 2-butanol posmatra kao asimetrična komponenta), jer su razlike u vrednosti srednje procentualne greške predviđanja niže za red veličine od grešaka dobijenih primenom (tip b) modela (kada se 2-butanon posmatra kao asimetrična komponenta), odnosno (tip a) modela (kada se dimetiladipat posmatra kao asimetrična komponenta). Primena Rastogi modela na svim temperaturama daje konzistentne rezultate sa srednjim procentualnim greškama između 8 % i 9 %. Model Radojković daje identične rezultate kao Jacob-Fitzner model i greške predviđanja rastu sa porastom temperature od 8.81 % na temperaturi 288.15 K do 15.74 % na temperaturi 323.15 K. Rezultati predviđanja dobijeni korišćenjem Kohler i Colinet modela ne razlikuju se mnogo, a srednja procentualna greška predviđanja varira od 12.4 % do 18.5 %. Kada je u pitanju predviđanje vrednosti promene viskoznosti ternernog sistema dimetiladipat + tetrahidrofuran + 1-butanol, vrlo slični i veoma dobri rezultati dobijaju se primenom (tip c) Scatchard i (tip c) Toop modela (kada se 1-butanol posmatra kao asimetrična komponenta). Na temperaturama nižim od 323.15 K srednja procentualna greška korelisanja niža je od 1.5 %, dok na najvišoj temperaturi iz posmatranog temperaturnog intervala dostiže 3 %. Tsao-Smith (tip c) model takođe daje dobre rezultate sa greškom između 3 % i 4 %. Primena modela Radojković i Jacob-Fitzner modela rezultira vrednostima srednje procentualne greške između 4.6 % i 5 %, a primena Kohler i Colinet modela između 6.6 % i 7.09 %. Upotreba asimeričnih Scatchard, Toop i Tsao-Smith modela kada se tetrahidrofuran (tip b) odnosno dimetiladipat (tip a) posmatraju kao asimetrične komponente se ne preporučuje, jer ovi modeli rezultiraju višim vrednostima srednje procentualne greške predviđanja, posebno u slučaju Tsao-Smith modela (preko 22 %). U slučaju primene Rastogi modela, srednja procentualna greška predviđanja varira između 13 % i 14 %. Predviđanje vrednosti promene viskoznosti ternernog sistema dimetiladipat + tetrahidrofuran + 2-butanol najuspešnije se može vršiti primenom (tip c) asimetričnih modela, pri čemu Scatchard i Toop model daju nešto bolje rezultate (vrednosti srednje procentualne greške od 0.68 % do 2.73 %) od Tsao-Smith modela (vrednosti PD(%) Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 5. Modelovanje termodinamičkih i transportnih svojstava 202 između 2.67 % i 3.76 %). Kada su u pitanju Scatchard i Toop modeli, (tip b) model (kada se tetrahidrofuran posmatra kao asimetrična komponenta) daje bolje rezultate od (tip a) modela (kada se dimetiladipat posmatra kao asimetrična komponenta), dok je kod Tsao-Smith modela situacija obrnuta. Međutim u svim slučajevima, primena (tip a) i (tip b) asimetričnih modela rezultira za red veličine većim vrednostima srednje procentualne greške predviđanja nego kada se koristi (tip c) model. Model Radojković i Jacob-Fitzner model daju identične rezultate, sa vrednostima PD(%) između 5.13 % (na temperaturi 323.15 K) i 6.47 % (na temperaturi 298.15 K). Primenom Kohler modela dobijaju se neznatno bolji rezultati nego primenom Colinet modela (greške u rasponu od 6.62 % do 9.16 %, i od 6.84 % do 9.70 %, respektivno). Kada se vrednosti promene viskoznosti predviđaju Rastogi modelom, srednja procentualna greška raste sa porastom temperature od 9.41 % do 12.52 %. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 6. Zaključci 203 6. Zaključci U okviru ove doktorske disetracije analiziran je značaj termodinamičkih i termofizičkih svojstava višekomponentnih tečnih smeša i izvršeno je eksperimentalno merenje i modelovanje volumetrijskih svojstava, indeksa refrakcije i viskoznosti višekomponentnih sistema organskih rastvarača na atmosferskom pritisku i u opsegu temperatura od 288.15 K do 323.15 K. Izbor komponenata koje su ušle u sastav razmatranih sistema izvršen je na bazi njihovog industrijskog i ekološkog značaja. Izabrane su supstance koje pripadaju različitim grupama organskih jedinjenja (alkoholi, ketoni, estri i etri), imaju složenu i međusobno različitu molekulsku strukturu, potpuno su mešljive, a međusobno hemijski ne reaguju. Izvršena je analiza strukture i osnovnih karakteristika odabranih supstanci, kao i uticaja međumolekulskih interakcija na termodinamičko ponašanje smeša. Takođe je prikazan pregled savremene istraživačke literature i utvrđeno je da volumetrijska i transportna svojstva izabranih binarnih i ternernih sistema u celokupnom koncentracionom opsegu i u odabranom rasponu temperatura do sada nisu ispitivana. U radu je prikazan postupak pripremanja smeše korišćenjem analitičke vage Mettler Toledo AG 204, detaljan opis eksperimentalnih tehnika i mogućih uzroka grešaka pri određivanju gustine, indeksa refrakcije i viskoznosti jednokomponentnih i višekomponentnih sistema. Takođe su date osnovne karakteristike instrumenata na Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 6. Zaključci 204 kojima su izvršena eksperimentalna merenja u Laboratoriji za hemijsko-inženjerske parametre, Tehnološko-metalurškog fakulteta Univerziteta u Beogradu:  Digitalnog gustinomera za gasove i tečnosti Anton Paar DMA 5000, preciznosti 110-6 gcm-3 i tačnosti 510-6 gcm-3, koji obezbeđuje termičku stabilnost višu od ±0.002 K i tačnost očitavanja temperature do ±0.001 K, a koji ima mogućnost merenja vrednosti gustine u opsegu od 0 do 3 gcm-3, na temperaturama između 0 i 90 ºC i pritiscima od 0 do 10 bar.  Refraktometra Anton Paar RXA 156, koji omogućuje merenje indeksa refrakcije u opsegu od 1.32 do 1.56, na temperaturama između 10 i 70 ºC, sa ponovljivošću i standardnom devijacijom merenja indeksa refrakcije od 210-5 i standardnom devijacijom merenja temperature od 0.03 ºC.  Stabinger viskozimetra Anton Paar SVM 3000, koji omogućuje merenje dinamičke viskoznosti u opsegu od 0.2 do 20000 mPas, u temperaturnom opsegu od 15 do 105 ºC, reproduktivnosti 0.35 % unutar radnog opsega podešavanja i sa ponovljivošću izmerene vrednosti viskoznosti od 0.1 % i temperature od 0.005 ºC. U okviru eksperimentalnih merenja određene su vrednosti gustine ρ pet čistih supstanci: 1-butanol, 2-butanol, 2-butanon, dimetiladipat i tetrahidrofuran na osam temperatura: 288.15 K, 293.15 K, 298.15 K, 303.15 K, 308.15 K, 313.15 K, 318.15 K i 323.15 K i na atmosferskom pritisku. Dobijeni rezultati upoređeni su sa eksperimentalnim podacima iz literature i zaključeno je da je za najveći broj supstanci slaganje veoma dobro. Eksperimentalno su izmerene vrednosti gustine ρ i izračunate vrednosti dopunske molarne zapremine VE osam binarnih sistema: dimetiladipat + 1-butanol, dimetiladipat + 2-butanol, dimetiladipat + 2-butanon, dimetiladipat + tetrahidrofuran, 2-butanon + 1- butanol, 2-butanon + 2-butanol, tetrahidrofuran + 1-butanol i tetrahidrofuran + 2- butanol, na atmosferskom pritisku i na osam temperatura u temperaturnom opsegu od Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 6. Zaključci 205 288.15 K do 323.15 K sa korakom od 5 K. Dobijeni rezultati upoređeni su sa literaturnim podacima (za sisteme za koje su literaturni podaci dostupni) i utvrđeno je relativno dobro slaganje. Vrednosti dopunske molarne zapremine izračunate iz eksperimentalno izmerenih vrednosti gustina korelisane su pomoću Redlich-Kister polinoma, pri čemu je optimalan broj parametara polinoma određen primenom F-testa. Kod grupe estar + alkohol utvrđene su pozitivne vrednosti VE u celokupnom koncentracionom opsegu i na svim temperaturama, što ukazuje na dominaciju međumolekulskih sila ekspanzije: raskidanja dipol-dipol veza karakterističnih za estre i vodoničnih veza između samoasosovanih molekula alkohola, nad silama kontrakcije, što je posebno uočljivo kada je u pitanju razgranati molekul 2-butanola. Kod sistema estar + keton i estar + etar zapažene su negativne vrednosti VE u celokupnom koncentracionom opsegu i na svim temperaturama, što je pokazatelj snažnih dipol-dipol interakcija i povoljnog molekulskog pakovanja. Kod sistema keton + alkohol zapaženo je da smešu sa 1-butanolom karakterišu negativne vrednosti VE na nižim temperaturama, koje sa porastom temperature postaju blago pozitivne. Ovakvo ponašanje je najverovatnije posledica uspostavljanja vodoničnih veza između molekula 2-butanona i 1-butanola, dok sa porastom temperature energija međumolekulskih interakcija opada i dolazi do dominacije disperzionih sila. Kada je u pitanju smeša sa 2- butanolom, vrednosti VE su pozitivne, što je posledica raskidanja slabih kohezionih sila između istorodnih molekula i dominacije sternih smetnji. Kod sistema etar + alkohol zapaženo je da smešu tetrahidrofuran + 1-butanol karakteriše S-kriva zavisnosti VE – x1, što ukazuje na veoma neidealno ponašanje: dok u oblasti manjih molskih udela tetrahidrofurana dominira uticaj intersticijalnog smeštanja molekula tetrahidrofurana u umreženu strukturu 1-butanola, koji ima za posledicu negativne vrednosti VE, u oblasti većeg molskog udela ove komponente stepen raskidanja vodoničnih veza među molekulima 1-butanola se povećava i vrednosti VE postaju pozitivne. Kada je u pitanju sistem sa 2-butanolom, pozitivne vrednosti VE u celokupnom koncentracionom opsegu posledica su sternih smetnji koje onemogućuju intersticijalno smeštanje molekula tetrahidrofurana među razgranate i vodoničnim vezama povezane molekule 2-butanola. Eksperimentalno su izmerene vrednosti gustine ρ i izračunate vrednosti dopunske molarne zapremine VE četiri ternerna sistema, za koje ni na jednoj temperaturi nisu Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 6. Zaključci 206 pronađeni literaturni eksperimentalni podaci: dimetiladipat + 2-butanon + 1-butanol, dimetiladipat + 2-butanon + 2-butanol, dimetiladipat + tetrahidrofuran + 1-butanol i dimetiladipat + tetrahidrofuran + 2-butanol. Merenja su izvršena na atmosferskom pritisku i na osam temperatura u temperaturnom opsegu od 288.15 K do 323.15 K sa korakom od 5 K. Vrednosti dopunske molarne zapremine izračunate iz eksperimentalno izmerenih vrednosti gustina korelisane su pomoću Nagata-Tamura polinoma sa devet optimizovanih parametara. Kod sva četiri sistema uočeno je neidealno ponašanje. Generalno gledano, vrednosti VE ternernih sistema koji sadrže 2-butanol pozitivne su za najveći deo koncentracionog polja, dok su vrednosti VE sistema sa 1-butanolom, posebno u slučaju smeše dimetiladipat + 2-butanon + 1-butanol uglavnom negativne. Negativne vrednosti VE ukazuju na dominaciju privlačnih sila između polarne ketonske i hidroksilne grupe, formiranje intramolekulskih vodoničnih veza i efikasno geometrijsko pakovanje, dok u slučaju smeše sa 2-butanolom, prisustvo hidroksilne grupe na sekundarnom ugljenikovom atomu alkohola izaziva sterne smetnje, što rezultira pozitivnim vrednostima VE. U okviru eksperimentalnih merenja izmerene su vrednosti indeksa refrakcije nD pet čistih supstanci: 1-butanol, 2-butanol, 2-butanon, dimetiladipat i tetrahidrofuran na osam temperatura: 288.15 K, 293.15 K, 298.15 K, 303.15 K, 308.15 K, 313.15 K, 318.15 K i 323.15 K i na atmosferskom pritisku. Dobijeni rezultati upoređeni su sa eksperimentalnim podacima iz literature i utvrđeno je dobro slaganje za supstance za koje su pronađeni literaturni podaci. Eksperimentalno su izmerene vrednosti indeksa refrakcije nD i izračunate vrednosti promena indeksa refrakcije ΔnD pri mešanju osam binarnih sistema: dimetiladipat + 1- butanol, dimetiladipat + 2-butanol, dimetiladipat + 2-butanon, dimetiladipat + tetrahidrofuran, 2-butanon + 1-butanol, 2-butanon + 2-butanol, tetrahidrofuran + 1- butanol i tetrahidrofuran + 2-butanol, na atmosferskom pritisku i na osam temperatura u temperaturnom opsegu od 288.15 K do 323.15 K sa korakom od 5 K. Osim za sisteme keton + alkohol, u literaturni nisu pronađeni odgovarajući eksperimentalni podaci. Literaturno dostupne vrednosti upoređene su sa eksperimentalnim vrednostima izmerenim u ovom radu i utvrđrno je značajno odstupanje. Vrednosti promene indeksa Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 6. Zaključci 207 refrakcije pri mešanju izračunate iz eksperimentalno izmerenih vrednosti indeksa refrakcije korelisane su pomoću Redlich-Kister polinoma, pri čemu je optimalan broj parametara polinoma određen primenom F-testa. Kod sistema estar + alkohol, estar + keton i estar + etar dobijene su pozitivne ΔnD vrednosti, dok su kod sistema etar + alkohol utvrđene negativne ΔnD vrednosti. Kod sistema keton + alkohol, zapaženo je da sistem 2-butanon + 2-butanol karakterišu negativne ΔnD vrednosti, dok su za sistem 2- butanon + 1-butanol vrednosti ΔnD pozitivne u širem koncentracionom opsegu i za najveći broj posmatranih temperatura. Eksperimentalno su izmerene vrednosti indeksa refrakcije nD i izračunate vrednosti promena indeksa refrakcije ΔnD pri mešanju četiri ternerna sistema, za koje ni na jednoj temperaturi nisu pronađeni literaturni eksperimentalni podaci: dimetiladipat + 2- butanon + 1-butanol, dimetiladipat + 2-butanon + 2-butanol, dimetiladipat + tetrahidrofuran + 1-butanol i dimetiladipat + tetrahidrofuran + 2-butanol. Merenja su izvršena na atmosferskom pritisku i na osam temperatura u temperaturnom opsegu od 288.15 K do 323.15 K sa korakom od 5 K. Vrednosti promene indeksa refrakcije pri mešanju izračunate iz eksperimentalno izmerenih vrednosti indeksa refrakcije korelisane su pomoću Nagata-Tamura polinoma sa devet optimizovanih parametara. Efekti promena indeksa refrakcije pri mešanju za sva četiri ternerna sistema pozitivni su u najvećem delu koncentracionog polja, dok su u malom delu koncentracionog polja negativni. Ovakvo ponašanje ternernih sistema u skladu je sa rezultatima dobijenim za promene indeksa refrakcije pri mešanju njihovih binarnih konstituenata. U okviru eksperimentalnog rada izmerene su vrednosti viskoznosti η pet čistih supstanci: 1-butanol, 2-butanol, 2-butanon, dimetiladipat i tetrahidrofuran na osam temperatura: 288.15 K, 293.15 K, 298.15 K, 303.15 K, 308.15 K, 313.15 K, 318.15 K i 323.15 K i na atmosferskom pritisku. Dobijeni rezultati upoređeni su sa eksperimentalnim podacima iz literature i zaključeno je da je za najveći broj supstanci slaganje veoma dobro. Eksperimentalno su izmerene vrednosti viskoznosti η i izračunate vrednosti promena viskoznosti Δη pri mešanju osam binarnih sistema: dimetiladipat + 1-butanol, Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 6. Zaključci 208 dimetiladipat + 2-butanol, dimetiladipat + 2-butanon, dimetiladipat + tetrahidrofuran, 2-butanon + 1-butanol, 2-butanon + 2-butanol, tetrahidrofuran + 1-butanol i tetrahidrofuran + 2-butanol, na atmosferskom pritisku i na osam temperatura u temperaturnom opsegu od 288.15 K do 323.15 K sa korakom od 5 K. Dobijeni rezultati upoređeni su sa literaturnim podacima (za sisteme za koje su literaturni podaci dostupni) i u najvećem broju slučajeva utvrđeno je relativno dobro slaganje. Vrednosti promene viskoznosti pri mešanju izračunate iz eksperimentalno izmerenih vrednosti viskoznosti korelisane su pomoću Redlich-Kister polinoma, sa optimalnim brojem parametara određenim primenom F-testa. Za sve sisteme dobijene su negativne vrednosti Δη. Negativne vrednosti promene viskoznosti pri mešanju karakteristične su za sisteme u kojima postoji dominacija disperzionih sila, posebno kada postoji velika razlika u veličini molekula komponenata prisutnih u smeši, ali se takođe mogu javiti i u sistemima koje karakterišu jake interakcije između molekula prisutnih u smeši. Eksperimentalno su izmerene vrednosti viskoznosti η i izračunate vrednosti promena viskoznosti Δη pri mešanju četiri ternerna sistema, za koje ni na jednoj temperaturi nisu pronađeni literaturni eksperimentalni podaci: dimetiladipat + 2-butanon + 1-butanol, dimetiladipat + 2-butanon + 2-butanol, dimetiladipat + tetrahidrofuran + 1-butanol i dimetiladipat + tetrahidrofuran + 2-butanol. Merenja su izvršena na atmosferskom pritisku i na osam temperatura u temperaturnom opsegu od 288.15 K do 323.15 K sa korakom od 5 K. Vrednosti promene viskoznosti pri mešanju izračunate iz eksperimentalno izmerenih vrednosti viksoznosti korelisane su pomoću Nagata-Tamura polinoma sa devet optimizovanih parametara. Efekti promena viskoznosti pri mešanju za sva četiri ternerna sistema negativni su u celokupnom koncentracionom polju, što se i očekivalo obzirom na rezultate dobijene za odgovarajuće binarne sisteme. U okviru ove doktorske disertacije izvršeno je modelovanje volumetrijskih svojstava svih binarnih i ternernih sistema, čije su vrednosti gustine i dopunske molarne zapremine eksperimentalno određene. Vrednosti dopunske molarne zapremine VE binarnih sistema korelisane su kubnom jednačinom stanja. Pomoću vrednosti indeksa refrakcije čistih komponenata predviđene su vrednosti VE binarnih sistema. Vrednosti dopunske molarne zapremine ternernih sistema korelisane su i predviđene pomoću Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 6. Zaključci 209 kubne jednačine stanja. Vrednosti VE ternernih sistema takođe su predviđene i pomoću polinoma. Korelisanje vrednosti VE svih osam binarnih sistema izvršeno je pomoću dvoparametarske Stryjek-Vera modifikacije Peng-Robisnon kubne jednačine stanja (PRSV CEOS), korišćenjem (1) van der Waals jedan fluid (vdW1) pravila mešanja kod kojeg su parametri smeše funkcija sastava i (2) TCBT pravila mešanja kod kojeg se parametri smeše izračunavaju pomoću modela na bazi dopunske Gibbsove energije GE koji se zasniva na modelu za koeficijent aktivnosti. Za izračunavanje vrednosti GE korišćen je NRTL model na bazi lokalnog sastava smeše. Parametri u primenjenim pravilima mešanja tretirani su kao (1) temperaturno nezavisni (korelisanje na svakoj izotermi) i kao (2) linearno temperaturno zavisni (korelisanje u temperaturnom intervalu). Kod jedinjenja iz grupe estar + alkohol, najbolji rezultati korelisanja dobijaju se primenom troparametarskog TCBT-3 pravila mešanja, mada se za sistem dimetiladipat + 2-butanol mogu koristiti i ostala, jednostavnija pravila mešanja, osim vdW1-1 pravila. Pri generisanju jedinstvenog seta temperaturno nezavisnih parametara za ceo temperaturni interval, dobijeni su lošiji rezultati nego kada je korelisanje vršeno za svaku izotermu posebno. Uvođenjem temperaturno zavisnih parametara za ceo temperaturni interval dobijaju se nešto bolji rezultati, najbolji kada se korelisanje vrši pomoću troparametarskog vdW1-3 pravila mešanja. Kod sistema iz grupe estar + keton, kao i sistema iz grupe estar + etar, najbolji rezultati dobijaju se kada se primeni TCBT- 3 pravilo mešanja, mada kod sistema estar + keton i jednostavnija pravila mešanja daju dosta dobre rezultate. Pri generisanju jedinstvenog seta temperaturno nezavisnih parametara za ceo temperaturni interval, kao i pri uvođenju temperaturno zavisnih temperaturnih parametara, najbolji rezultati dobijaju se primenom troparametarskog vdW1-3 pravila mešanja. Kada su u pitanju sistemi iz grupe keton + alkohol, za korelisanje vrednosti VE sistema sa 1-butanolom preporučuje se upotreba troparametarskog vdW1-3 pravila mešanja, dok se za sistem sa 2-butanolom dobijaju vrlo dobri rezultati i primenom dvoparametarskog vdW1-2 pravila mešanja. Kada se generiše jedinstveni set temperaturno nezavisnih parametara za ceo temperaturni interval, najbolje rezultate daju troparametarska pravila mešanja: za sistem sa 1- butanolom vdW1-3, a za sistem sa 2-butanolom, TCBT-3 pravilo. Uvođenjem Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 6. Zaključci 210 temperaturno zavisnih parametara za ceo temperaturni interval, za sistem sa 1- butanolom najbolje se pokazalo vdW1-2 pravilo mešanja, dok za sistem koji sadrži 2- butanol sva pravila mešanja osim TCBT-2 daju prilično ujednačene i veoma dobre rezultate. Kada su u pitanju sistemi iz grupe etar + alkohol, najbolji rezultati korelisanja dobijaju se primenom TCBT-3 pravila mešanja, ali se za sistem sa 1-butanolom uspešno može koristiti i vdW1-3 pravilo, dok se za sistem sa 2-butanolom mogu koristiti i jednostavnija dvoparametarska pravila mešanja. Uvođenjem jedinstvenog seta temperaturno nezavisnih parametara za ceo temperaturni interval, najbolji rezultati korelisanja dobijaju se primenom troparametarskih TCBT-3 i vdW1-3 pravila mešanja za sisteme sa 1-butanolom, odnosno 2-butanolom, respektivno. Kada se krelisanje u temperaturnom intervalu vrši sa temperaturno zavisnim parametrima, najbolji rezultati dobijaju se primenom vdW1-3 pravila mešanja. Vrednosti VE osam binarnih sistema predviđene su na osnovu vrednosti indeksa refrakcije nD čistih komponenata na bazi Lorentz-Lorentz, Dale-Gladstone, Eykman, Arago-Biot, Newton i Oster pravila mešanja i tri tipa relacija za izračunavanje vrednosti VE. Predviđanje je izvršeno na svakoj temperaturi u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K sa korakom od 5 K. Kod sistema iz grupe estar + alkohol, najbolji rezultati dobijeni su primenom Newton modela. Predviđanje vrednosti VE sistema dimetiladipat + 2-butanon, najuspešnije se može vršiti primenom Eykman modela, a sistema dimetiladipat + tetrahidrofuran, primenom Lorentz-Lorentz modela. Kod binarnih smeša iz grupe keton + alkohol, za predviđanje vrednosti VE sistema sa 1- butanolom svi modeli daju veoma loše rezultate, a za smešu sa 2-butanolom najbolje se pokazao Oster model. Kod binarnih sistema iz grupe etar + alkohol, kada je u pitanju smeša koja sadrži 1-butanol, ni jedan model ne daje dobre rezultate. Predviđanje vrednosti VE smeše sa 2-butanolom najuspešnije se može vršiti pomoću Lorentz- Lorentz modela. Uopšteno posmatrano, primena Arago-Biot modela se ne preporučuje, jer u najvećem broju slučajeva daje loše rezultate. Takođe je zapaženo da izabrani tip relacije za izračunavanje vrednosti VE nema velikog uticaja na kvalitet rezultata predviđanja. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 6. Zaključci 211 Vrednosti VE četiri ternerna sistema korelisane su na temperaturama od 288.15 K do 323.15 K sa korakom od 5 K pomoću CEOS/GE modela, korišćenjem TCBT pravila mešanja. Parametri u pravilu mešanja tretirani su kao (1) temperaturno nezavisni i kao (2) linearno temperaturno zavisni. Za izračunavanje vrednosti GE korišćen je NRTL model. Pri korelisanju vrednosti VE sistema dimetiladipat + 2-butanon + 1-butanol, na svakoj temperaturi posebno, kao i pomoću temperaturno zavisnih parametara za ceo temperaturni interval, dobijaju se dobri rezultati. Ukoliko se za korelisanje u temperaturnom intervalu koriste temperaturno nezavisni parametri, kvalitet korelisanja opada. U slučaju ekvivalentnog ternernog sistema koji umesto primarnog sadrži sekundarni butanol, najbolji rezultati korelisanja na svakoj izotermi posebno dobijaju se primenom TCBT-2 modela, a u temperaturnom intervalu primenom TCBT-3 modela. Korelisanjem vrednosti VE sistema dimetiladipat + tetrahidrofuran + 1-butanol, dobijaju se veoma dobri rezultati na svim temperaturama, ali pri korišćenju jedinstvenog seta parametara za ceo temperaturni interval, kvalitet korelisanja opada. Ukoliko se korelisanje u temperaturnom intervalu vrši sa temperaturno zavisnim parametrima, dvoparametarsko TCBT-2 pravilo mešanja daje znatno bolje rezultate. Kada je u pitanju ekvivalentni ternerni sistem sa 2-butanolom, primenom TCBT-2 pravila mešanja dobijaju se bolji rezultati korelisanja na svakoj izotermi posebno, kao i u temperaturnom intervalu, korišćenjem temperaturno nezavisnih parametara. U slučaju korelisanja u temperaturnom intervalu sa temperatirno zavisnim parametrima, primenom TCBT-3 pravila mešanja dobijaju se mnogo bolji rezultati. Osim korelisanja vrednosti VE, izvršeno je i predviđanje vrednosti VE četiri ternerna sistema na temperaturama od 288.15 K do 323.15 K sa korakom od 5 K. Predviđanje je izvršeno pomoću PRSV CEOS modela, korišćenjem vdW1 i TCBT pravila mešanja. Uopšteno gledano, u najvećem broju slučajeva rezultati predviđanja mnogo su bolji kada se koriste VdW1 nego TCBT modeli. Vrednosti VE četiri ternerna sistema predviđene su i pomoću empirijskih modela polinomskog tipa: Radojković, Kohler, Jacob-Fitzner, Colinet, Tsao-Smith, Toop, Scatchard i Rastogi. Predviđanje je izvršeno na temperaturama od 288.15 K do 323.15 K sa korakom od 5 K. Najbolji rezultati dobijeni su primenom asimetričnih modela: za Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 6. Zaključci 212 sisteme dimetiladipat + 2-butanon + 1-butanol i dimetilaldipat + tetrahidrofuran + 2- butanol, primenom Scatchard modela, za sistem dimetiladipat + 2-butanon + 2-butanol primenom Toop modela, u svim slučajevima kada se alkohol posmatra kao asimetrična komponenta. Kod sistema dimetiladipat + tetrahidrofuran + 1-butanol, osim pomenutih modela dobro se pokazao i Tsao-Smith model, ali kada se dimetiladipat tretira kao asimetrična komponenta. Predviđanje vrednosti VE posmatranih ternerna sistema Rastogi modelom se ne preporučuje. U okviru ove teze izvršeno je predviđanje vrednosti indeksa refrakcije binarnih i ternernih sistema čije su vrednosti indeksa refrakcije i njegove promene pri mešanju eksperimentalno određene. Vrednosti nD binarnih sistema predviđene su na osnovu vrednosti indeksa refrakcije čistih komponenata korišćenjem modela pravila mešanja, dok su vrednosti ΔnD ternernih sistema predviđene pomoću polinoma. Predviđanje vrednosti indeksa refrakcije osam binarnih sistema izvršeno je u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K sa korakom od 5 K. Predviđanje je vršeno korišćenjem Lotentz-Lorentz, Dale-Gladstone, Eykman, Arago-Biot, Newton i Oster pravila mešanja. Bez obzira na korišćeno pravilo mešanja, ni za jedan binarni sistem nisu dobijeni zadovoljavajući rezultati. Vrednosti promene indeksa refrakcije četiri ternerna sistema predviđene su pomoću empirijskih modela polinomskog tipa: Radojković, Kohler, Jacob-Fitzner, Colinet, Tsao-Smith, Toop, Scatchard i Rastogi. Predviđanje je izvršeno na temperaturama od 288.15 K do 323.15 K sa korakom od 5 K. Najbolji rezultati dobijeni su primenom asimetričnih modela. Za sisteme dimetiladipat + 2-butanon + 1-butanol, dimetiladipat + 2-butanon + 2-butanol i dimetiladipat + tetrahidrofuran + 1-butanol, najbolje su se pokazali Scatchard, Tsao-Smith i Toop model, kada se dimetiladipat posmatra kao asimetrična komponenta. Kada je u pitanju sistem dimetiladipat + tetrahidrofuran + 2- butanol, vrednosti promene indeksa refrakcije najuspešnije se mogu predvideti korišćenjem Tsao-Smith modela, kada se se tetrahidrofuran posmatra kao asimetrična komponenta. Primena Rastogi modela nije dala zadovoljavajuće rezultate ni za jedan od posmatranih ternernih sistema. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 6. Zaključci 213 U ovoj doktorskoj disertaciji izvršen je pregled metoda za korelisanje viskoznosti tečnih smeša i izabrane korelativne metode testirane su na eksperimentalnim podacima binarnih i ternernih smeša različitih organskih jedinjenja. Osim toga, izvršeno je modelovanje viskoznosti binarnih i ternernih sistema, čije su vrednosti viskoznosti i njegove promene pri mešanju eksperimentalno određene u ovom radu. Modelovanje je obuhvatilo korelisanje i predviđanje vrednosti viskoznosti η binarnih sistema, kao i predviđanje vrednosti promene viskoznosti Δη pri mešanju ternernih sistema. Pregledom korelativnih motoda za izračunavanje vrednosti viskoznosti obuhvaćeni su modeli: Dolezalek-Schulze, Grunberg-Nissan, Tamura-Kurata, McAllister 3, McAllister 4, McAllister-Chandramouli-Laddha, Katti-Chaudhri, Ausländer, modifikovan Wilson, Heric I, Heric II, Heric-Brewer I, Heric-Brewer II, Krishnan- Laddha, Stephan-Heckenberger, McAllister-Soliman-Marschall, Mehrotra, Baylaucq- Daugé-Boned, Dimitrov-Kamenski I, Dimitrov-Kamenski II, Dimitrov-Kamenski III, Dimitrov-Kamenski IV, Dimitrov-Kamenski V, Dimitrov-Kamenski VI, Dimitrov- Kamenski VII, Dimitrov-Kamenski VIII, Dimitrov-Kamenski IX, Dimitrov-Kamenski X, Dimitrov-Kamenski XI, Dimitrov-Kamenski XII, Dimitrov-Kamenski XIII, modifikovan Dimitrov-Kamenski, Focke-Du Plessis I, Focke-Du Plessis II, Focke-Du Plessis III, Focke-Du Plessis IV, Focke-Du Plessis V, Focke-Du Plessis VI, Focke-Du Plessis VII, Focke-Du Plessis VIII, Focke-Du Plessis IX i Focke-Sandrock-Kok. Ovi modeli testirani su na literaturnim eksperimentalnim podacima za binarne i ternerne smeše alkana, haloalkana, alkohola, aromata, amina, ketona, itd. Korelisano je 219 setova podataka za binarne sisteme koji su obuhvatili 70 različitih organskih jedinjenja, sa ukupno 3675 eksperimentalnih tačaka, i najbolje su se pokazali Heric I, Heric- Brewer II i Krishnan-Laddha model. Takođe je korelisan 41 set podataka za ternerne sisteme koji su obuhvatili 29 različitih organskih jedinjenja sa ukupno 2879 eksperimentalnih tačaka, i najbolje rezultate su dali Heric I, Heric II, Heric-Brewer II i Krishnan-Laddha model. Modelovanje vrednosti η osam binarnih sistema čije su vrednosti viskoznosti i njegove promene pri mešanju prethodno eksperimentalno određene, izvršeno je na temperaturana od 288.15 K do 323.15 K sa korakom od 5 K. Korišćeni su korelativni Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 6. Zaključci 214 modeli: Teja-Rice, McAllister 3 i McAllister 4, kao i prediktivni UNIFAC-VISCO model. Pri predviđanju vrednosti η binarnih sistema koji sadrže 2-butanol i tetrahidrofuran korišćenjem UNIFAC-VISCO modela, određene su i nove vrednosti interekcionih parametara. Osim toga, optimizacijom i sinhronizacijom četiri binarna sistema sa tetrahidrofuranom: tetrahidrofuran + 1-butanol, tetrahidrofuran + 2-butanol, dimetiladipat + tetrahidrofuran i dimetilftalat + tetrahidrofuran, određene su vrednosti novih interakcionih parametara, i njihovim korišćenjem izvršeno je predviđanje viskoznosti ovih sistema. Za korelisanje vrednosti viskoznosti svih osam binarnih sistema sa uspehom se mogu koristiti svi razmatrani korelativni modeli. Uopšteno gledano, dvo- i troparametarski McAllister modeli (McAllister 3 i McAllister 4) daju nešto bolje rezultate od jednoparametarskog Teja-Rice modela. Pri predviđanju vrednosti viskoznosti sistema dimetiladipat + 2-butanon UNIFAC- VISCO modelom dobijeni su odlični rezultati. Međutim, u najvećem broju slučajeva prediktivni UNIFAC-VISCO model lošije se pokazao od korelativnih modela. Kada se u UNIFAC-VISCO modelu koriste novi interakcioni parametri dobijeni optimizacijom, kvalitet rezultata predviđanja se poboljšava. Korišćenjem novih interakcionih parametara dobijenih optimizacijom i sinhronizacijom binarnih sistema sa tetrahidrofuranom dobijaju se znatno bolji rezultati predviđanja, što je posebno uočljivo u slučaju sistema dimetiladipat + tetrahidrofuran. Vrednosti promene viskoznosti četiri ternerna sistema predviđene su pomoću empirijskih izraza polinomskog tipa: Radojković, Kohler, Jacob-Fitzner, Colinet, Tsao- Smith, Toop, Scatchard i Rastogi. Predviđanje je izvršeno na temperaturama od 288.15 K do 323.15 K sa korakom od 5 K. Najbolji rezultati dobijeni su primenom asimetričnih modela, u najvećem broju slučajeva, Toop i Scatchard, kada se alkohol posmatra kao asimetrična komponenta. Eksperimentalna merenja i modelovanje termodinamičkih i termofizičkih svojstava binarnih i ternernih sistema izvršena tokom ovih istraživanja pomoći će boljem Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 6. Zaključci 215 fundamentalnom poznavanju svojstava rastvora i dobijanju neophodnih informacija za unapređenje industrijskih procesa i proizvoda, kao i zaštiti životne sredine. Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 7. Literatura 216 7. Literatura [1] O. Redlich, A. Kister, Ind. Eng. Chem., 40 (1948) 345 [2] I. Nagata, K. Tamura, J. Chem. Thermodyn., 22 (1990) 279 [3] N. Radojković, A. Tasić, D. Grozdanić, B. Djordjević, D. Malić, J. Chem. Thermodyn., 9 (1977) 349 [4] F. Kohler, Monatsh. Chem., 91 (1960) 738 [5] K. T. Jacob, K. Fitzner, Thermochim. Acta, 18 (1977) 197 [6] C. Colinet, Ph.D. Thesis, University of Grenoble, France, 1967 [7] C. C. Tsao, J. M. Smith, Chem. Eng. Prog. Symp. Series, 49 (1953) 107 [8] G. W. Toop, Trans. TMS-AIME, 233 (1965) 850 [9] G. Scatchard, L. B. Ticknor, J. R. Goates, E. R. McCartney, J. Am. Chem. Society, 74 (1952) 3721 [10] R. P. Rastogi, J. Nath, S. S. Das, J. Chem. Eng. Data, 22 (1977) 249 [11] R. Stryjek, J. H. Vera, Can. J. Chem. Eng., 64 (1986) 323 [12] Y. Adachi, H. Sugie, Fluid Phase Equilib., 23 (1986) 103 [13] C. H. Twu, J. E. Coon, D. Bluck, B. Tilton, Fluid Phase Equilib., 158-160 (1999) 271-281 [14] H. A Lorentz, Wied. Ann., 9 (1880) 641 [15] L. Lorenz, Wied. Ann., 11 (1880) 70 [16] W. J. Heller, J. Phys. Chem., 69 (1965) 1123 Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 7. Literatura 217 [17] A. Piñeiro, P. Brocos, A. Amigo, M. Pintos, R. Bravo, J. Chem.Thermodyn., 31 (1999) 931 [18] J. R. Partington, An advanced Treatise on Physical Chemistry, vol. 4, sec. X, Longmans & Green, London, 1953 [19] G. Oster, Chem. Rev., 43 (1948) 319 [20] B. E. Poling, J. M. Prausnitz, J. P. O’Connell, The Properties of Gases and Liquids, 5th ed.; McGraw-Hill, New York, 2001 [21] J. L. Chevalier, P. Petrino, Y. Gaston-Bonhomme, Chem. Eng. Sci., 43 (1988) 1303-1309 [22] Y.Gaston-Bonhomme, P. Petrino, J. L. Chevalier, Chem. Eng. Sci., 49 (1994) 1799-1806 [23] A. S. Teja, P. Rice, Ind. Eng. Chem. Fundam., 20 (1981) 77-81 [24] A. S. Teja, P. Rice, Chem. Eng. Science, 36 (1981) 7-10 [25] R. A. McAllister, AIChE J., 6 (1960) 427-431 [26] Y. P. Handa, G. C. Benson, Fluid Phase Equilib., 3 (1979) 185-249 [27] P. R. Bevington, D. K. Robinson, Data Reduction and Error Analysis for the Physical Sciences, McGraw-Hill, Singapore, 1994 [28] M. A. Saleh, S. Akhtar, M. S. Ahmed, Journal of Molecular Liquids, 116 (2005) 147-156 [29] http://en.www.wikipedia.org, april 2012. [30] S. Faranda, G. Foca, A. Marchetti, G. Pályi, L. Tassi, C. Zucchi, Journal of Molecular Liquids, 111 (2004) 117-123 [31] A. Ghanadzadeh. Gilani, N. Paktinat, M. Moghadam, J. Chem. Thermodyn., 43 (2011) 569-575 [32] M. J. P. Comuñas, J.-P. Bazile, L. Lugo, A. Baylaucq, J. Fernández, C. Boned, J. Chem. Eng. Data, 55 (2010) 3697-3703 [33] M. J. P. Comuñas, J.-P. Bazile, A. Baylaucq, C. Boned, J. Chem. Eng. Data, 53 (2008) 986-994 [34] Patent CA 2492317 (2004) [35] Patent US 7825074 B2 (2010) [36] R. T. Morrison, R. N. Boyd, Organic Chemistry, 3rd ed., Allyn and Bacon, Inc. 1973 Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 7. Literatura 218 [37] K. Peter, C. Vollhardt, N. E. Schore, Organic Chemistry, Structure and Function, 6th ed., W. H.. Freeman & Co. 2011 [38] R. J. Fessenden, J. S. Fessenden, Organic Chemistry, 3rd ed., Wadsworth, Inc. 1986 [39] I. R. Radović, Doktorska disertacija, Tehnološko-metalurški fakultet, Univerzitet u Beogradu, 2008. [40] J. H. Rytting, B. D. Anderson, T. Higuchi, J. Phys. Chem., 82 (1978) 2240-2245 [41] S. B. Lomte, M. J. Bawa, M. K. Lande, B. R. Arbad, J. Chem. Eng. Data, 54 (2009) 127-130 [42] Baza podataka Aspen [43] H. Lodish, A. Berk, P. Matsudaira, C. A.Kaiser, M. Krieger, M. P. Scott, S. Lawrence Zipursky, J. Darnell, Mollecular Cell Biology, W. H. Freeman & Company, 2004 [44] S. Singh, C. N. Ramachandra Rao, J. Phys. Chem., 71 (1967) 1074-1078 [45] P. Assarsson, F. R. Eirich, J. Phys. Chem., 72 (1968) 2710-2719 [46] A. B. Knežević-Stevanović, S. P. Šerbanović, B. D. Đorđević, D. K. Grozdanić, J. D. Smiljanić, M. Lj. Kijevčanin, Thermochim. Acta, 533 (2012) 28-38 [47] A. Knežević-Stevanović, D. Bajić, J. Jovanović, D. Grozdanić, I. Radović, S. Šerbanović, M. Kijevčanin, XLIX savetovanje Srpskog hemijskog društva, Kragujevac, Knjiga radova, str. 98-102 [48] Z. Chen, L. Cai, M. Huang, T. Yin, X. An, W. Shen, J. Chem. Thetmodyn., 48 (2012) 229-234 [49] E. Ince, Fluid Phase Equilib., 230 (2005) 58-63 [50] S.-B. Hung, H.-M. Lin, C.-C. Yu, H.-P. Huang, M.-J. Lee, Fluid Phase Equilib, 248 (2006) 174 – 180 [51] M.-J. Lee, C.-H. Lai, T.-B. Wang, H.-M. Lin, J. Chem. Eng. Data, 52 (2007) 1291-1296 [52] K. S. Reddy, P. R. Naidu, Can. J. Chem., 55 (1977) 76-77 [53] R. A. Clará, A. C. Gómez Marigliano, H. N. Sólimo, J. Chem. Thermodyn., 40 (2008) 292-297 [54] R. Thayumanasundaram, P. Bhimeswara Rao, J. Chem. Eng. Data, 15 (1970) 313-314 Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 7. Literatura 219 [55] S. Martínez, R. Garriga, P. Pérez, M. Gracia, Fluid Phase Equilib., 168 (2000) 267-279 [56] S. Faranda, G. Foca, A. Marchetti, L. Tassi, A. Ulrici, C. Zucchi, J. Sol. Chem., 33 (2004) 1181-1197 [57] A. Qin, D. E. Hoffman, P. Munk, Collect. Czech. Chem. Commun, 58 (1993) 2625-2641 [58] R. Garriga, S. Martínez, P. Pérez, M. Gracia, J. Chem. Thermodyn., 31 (1999) 117-127 [59] G. R. Naidu, G. R. Naidu, J. Chem. Eng. Data, 27 (1982) 57-59 [60] A. Mariano, A. Camacho, M. Postigo, A. Valen, H. Artigas, F. M. Royo, J. S. Urieta, Brazilian Journal of Chemical Engineering, 17 (2000) 459-470 [61] A. Valén, M. C. López, J. S. Urieta, F. M. Royo, C. Lafuente, Journal of Molecular Liquids, 95 (2002) 157-165 [62] A. Valén, I. Gascón, C. Lafuente, J. S. Urieta, F. M. Royo, M. Postigo, Int. J. Thermophys., 23 (2002) 1587-1598 [63] A. Valén, I. Gascón, C. Lafuente, M. C. López, F. M. Royo, Physics and Chemistry of Liquids, 41 (2003) 239-247 [64] M. Postigo, A. Mariano, L. Mussari, A. Camacho, J. Urieta, Fluid Phase Equilib., 207 (2003) 193-207 [65] A. Mariano, M. Postigo, Fluid Phase Equilib., 239 (2006) 146-155 [66] A. A. Rostami, M. J. Chaichi, M. Sharifi, Monatshefte für Chemie, 138 (2007) 967-971 [67] J. Ortega, J. Chem. Eng. Data, 27 (1982) 312-317 [68] J. D. Smiljanić, M. Lj. Kijevčanin, B. D. Đorđević, D. K. Grozdanić, S. P. Šerbanović, Int. J. Thermophys., 29 (2008) 586-609 [69] I. R. Radović, M. Lj. Kijevčanin, E. M. Đorđević, B. D. Đorđević, S. P. Šerbanović, Fluid Phase Equilib., 263 (2008) 205-213 [70] D. R. Lide, CRC Handbook of Chemistry and Physics, 84th ed., CRC Press LLC, 2004 [71] J. Timmermans, Physico-Chemical Constants of Pure Organic Substances, Vol II, Elsevier, 1965; Supplement to Vol I published in 1950 Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 7. Literatura 220 [72] Selected Values of Properties of Chemical Compounds, Data Project, TRC, Texas A&M University, College Station, Texas (1980 – extant); loose-leaf data sheets [73] R. C. Wilhoit, B. J. Zwolinski, Physical and Thermodynamic Properties of Aliphatic Alcohols, J. Phys. Chem. Ref. Data, 2 (1973); Suppl. No. 1 [74] J. A. Riddick, W. B. Bunger, Organic Solvents: Physical Properties and Methods of Purification, 3rd ed., Wiley Interscience, New York (1970) [75] M. A. Rauf, G. H. Stewart, Farhataziz, J. Chem. Eng. Data, 28 (1983), 324 [76] V. G. Komarenko, V. G., Manzhelii, A. V. Radtsig, Ukr. Fiz.Zh., 12, 4 (1967) 681 [77] TRC Thermodynamic Tables – Non-Hydrocarbons, TRC, The Texas A&M University System, College Station, TX (1985) [78] A. P. Kudchadker, S.A. Kudchadker, R. C. Wilhoit, Key Chemicals Data Books – Furan, Dihydrofuran, Tetrahydrofuran, TRC, Texas Engineering Experiment Station, Texas A&M University, College Station, TX (1984) [79] J. A. Riddick, W. B. Bunger, T. K. Sakano, Organic Solvents: Physical Properties and Methods of Purification, 4th ed., Wiley Interscience, New York (1986) [80] Viscosity of Liquid Aliphatic Alcohols, Item 83016, Engineering Science Data, London (1983) [81] S. Bretsznajder, Prediction of Transport and Other Physical Properties of Fluids, International Series of Monographs in Chemical Engineering, Pergamon Press, Oxford, 2 (1971) [82] T. E. Thorpe, J. W. Rodger, Phil. Trans. of the Royal Society 135A (1894) 397 [83] M. A. Chowdhury, M. A. Majid, M. A. Saleh, J. Chem. Thermodyn., 33 (2001) 347-360 [84] R. J. Fort, W. R. Moore, Trans. Faraday Soc., 62 (1966) 1112-1119 [85] A. Ali, A. K. Nain, B. Lal, D. Chand, Int. J. Thermophys., 25 (2004) 1835-1847 [86] Z. H. Lang, H. S. Jun, Phys. Chem. Liq., 31 (1996) 49-62 [87] G. P. Dubey, M. Sharma, N. Dubey, J. Chem. Thermodyn., 40 (2008) 309-320 [88] H. Renon, J. M. Prausnitz, Chem. Eng. Sci., 22 (1967) 299 [89] D. W. Marquardt, J. Soc. Ind. Appl. Math., 2 (1963) 431 Anđela Knežević-Stevanović Doktorska disertacija 7. Literatura 221 [90] I. R. Radović, M. Lj. Kijevčanin, M. Z. Gabrijel, S. P. Šerbanović, B. D. Đorđević, Chem. Papers, 62 (3) (2008) 302-312 [91] M. Nakata, M. Sakurai, J. Chem. Soc. Faraday Trans. 1., 83 (1987) 2449 [92] A. B. Knežević-Stevanović, G. M. Babić, M. Lj. Kijevčanin, S. P. Šerbanović, D. K. Grozdanić, J. Serb. Chem. Soc., 77 (2012) 1083-1089 [93] F. Dolezalek, A. Schulze, Z. Phys. Chem., 83 (1913) 45-78 [94] L. Grunberg, A. H. Nissan, Nature, 164 (1949) 799-800 [95] M. Tamura, M. Kurata, Bull. Chem. Soc. Jpn., 25 (1952) 32-38 [96] V. V. Chandramouli, G. S. Laddha, Indian J. Technol., 1 (1963) 199-203 [97] P. K. Katti, M. M. Chaudhri, J. Chem. Eng. Data , 9 (1964) 442-443 [98] G. Ausländer, Brit. Chem. Eng., 9 (1964) 610-618 [99] G. M. Wilson, J. Am. Chem. Soc., 86 (1964) 127-130 [100] E. L. Heric, J. Chem. Eng. Data, 11 (1966) 66-68 [101] E. L. Heric, J. G. Brewer, J. Chem. Eng. Data, 12 (1967) 574-583 [102] M. R. V. Krishnan, G. S. Laddha, Ind. Eng. Chem. Fundam., 7 (1968) 324-327 [103] K. Stephan, T. Heckenberger, Thermal Conductivity and Viscosity Data of Fluid Mixtures, DECHEMA Chemistry Data Series, Vol. X (1), Frankfurt am Maine, Germany 1989. [104] K. Soliman, E. Marschall, J. Chem. Eng. Data, 35 (1990) 375-381 [105] A. K. Mehrotra, Can. J. Chem. Eng., 68 (1990) 839-848 [106] A. Baylaucq, P. Daugé, C. Boned, Int. J. Thermophys., 18 (1997) 1089-1107 [107] S. D. Dimitrov, D. I. Kamenski, Comp. Chem. Eng., 23 (1999) 1011-1019 [108] W. W. Focke, B. Du Plessis, Ind. Eng. Chem. Res., 43 (2004) 8369-8377 [109] W. W. Focke, C. Sandrock, S. Kok, Ind. Eng. Chem. Res., 46 (2007) 4660-4666 [110] W. D. Monnery, W. Y. Svrcek, A. K. Mehrotra, Can. J. Chem. Eng, 73 (1995) 3-40 [111] J. D. Smiljanić, Doktorska disertacija, Tehnološko-metalurški fakultet, Univerzitet u Beogradu, 2011 Prilog A Tehnika eksperimentalnog rada A1 A1 Postupak pripreme uzorka korišćenjem analitičke vage Mettler Toledo AG 204 Pre početka pripreme smeše, proverava se da li je tas potpuno čist, kao i da li je vaga izbaždarena i anulirana. Uzorak se priprema u staklenim normalnim sudovima zapremine 10 cm3. Prazan i čist merni sud stavlja se na tas vage i njegova masa se anulira. Pomoću plastičnog šprica se u sud pažljivo ubrizgava prethodno izračunata masa prve (najmanje isparljive) supstance. Odmerena masa dodate komponente se zabeleži, a potom se njena vrednost prikazana na displeju anulira pritiskom na dugme O/T. Postupak se na identičan način ponavlja za drugu, odnosno treću komponentu. Po završetku merenja mase svih komponenata, sud se zatvara šlifovanim zatvaračem i promućka kako bi se obezbedilo potpuno mešanje. A2 A2 Tehnika eksperimentalnog merenja vrednosti gustine pomoću gustinomera Anton Paar DMA 5000 Podešavanje gustinomera Pre upotrebe gustinomera vrši se podešavanje, odnosno njegovo dovođenje u stanje pogodno za upotrebu, pomoću susptanci standardizovanih gustina. Podešavanje se obično vrši na temperaturi 20ºC pomoću suvog vazduha i sveže dvostroko destilovane vode. Gustinomer je potrebno podesiti ukoliko je odstupanje između očitanih i standardnih vrednosti gustina ovih supstanci veće od ±0.00001 gcm-3. Ukoliko merenja na različitim temperaturama ukazuju na odstupanja između očitanih vrednosti i standardnih vrednosti gustina, potrebno je izvršiti podešavanje aparature i na 40ºC i na 60ºC. Podešavanje gustinomera na 20ºC vrši se prema sledećoj proceduri: 1. Kapilara gustinomera mora biti čista i suva. 2. Pritisnuti dugme Menu i odabrati Adjustment, Adjust, Density (air, water), OK. 3. Uneti tekuću vrednost atmosferskog pritiska. 4. Sačekati da se završi podešavanje aparature. 5. Zapisati vrednost konstante A. 6. Napuniti kapilaru sveže degaziranom dvostruko destilovanom vodom, pazeći da ne dođe do ubrizgavanja mehurića vazduha. 7. Pritisnuti OK. 8. Sačekati da se završi podešavanje aparature. 9. Zapisati novu vrednost konstante A. 10. Pritiskom na dugme OK prikazaće se odstupanje od prethodno izvršenog podešavanja pri gustini od 1 gcm-3. 11. Ukoliko se na displeju pokaže Recommendation: save, odabrati Save, a ukoliko se pokaže Recommendation: repeat, odabrati Repeat, što znači da treba očistiti i osušiti kapilaru i ponoviti ceo postupak. A3 Kalibracija gustinomera Kalibracija je postupak kojim se kontroliše preciznost uređaja. Gustinomer se kalibriše pomoću vazduha i ultra-čiste vode koja se dobija od proizvođača, zajedno sa sertifikatima vrednosti standardnih gustina na različitim temperaturama sa tačnošću 110-5 gcm-3. Ukoliko su odstupanja gustine očitanih i standardnih vrednosti veće od ±0.00001 gcm-3 mora se ponoviti podešavanje gustinomera. Kalibracija se vrši jednom do dva puta godišnje, po potrebi, prema sledećoj proceduri: 1. Kapilara gustinomera mora biti čista i suva. 2. Ubrizgati standardni uzorak u kapilaru, pazeći da ne dođe do ubrizgavanja mehurića vazduha. 3. Izvršiti merenje gustine na datoj temperaturi. 4. Dokumentovati postupak kalibracije u kalibracionom protokolu. Postupak merenja vrednosti gustine 1. Kapilara gustinomera mora biti čista i suva. 2. Pomoću plastičnog šprica uzima se uzorak zapremine oko 5 cm3 i vrši se njegovo lagano ubrizgavanje u kapilaru gustinomera kroz ulazni otvor, vodeći računa da se kapilara u potpunosti ispuni uzorkom i izbegne formiranje mehurova. 3. Prolazak uzorka kroz kapilaru gustinomera prati se kroz prozor na aparatu. Ukoliko se uoči prisustvo mehurića vazduha (ili ukoliko postoji sumnja u njihovo prisustvo), uzorak se uklanja i pristupa se ponovnoj proceduri ubrizgavanja uzorka. 4. Po ubrizgavanju uzorka, špric se ostavlja u otvoru kapilare sve do završetka merenja. 5. Pritiskom na dugme Start, započinje termostatiranje uzorka na početnoj, najvišoj vrednosti temperature u odabranom temperaturnom opsegu, a potom sledi merenje gustine uzorka na najvišoj temperaturi. A4 6. Merenje gustine vrši se od najviše ka najnižoj temperaturi da bi se izbeglo formiranje mehurića gasa uobičajeno za zagrevanje. Posle završenog merenja na najvišoj temperaturi, gustinomer automatski snižava temperaturu na sledeću zadatu vrednost. Vreme potrebno za termostatiranje do sledeće zadate temperature iznosi oko 10 min. Na ekranu gustinomera se u svakom trenutku može očitati vrednost temperature uzorka. 7. Nakon svake izmerene vrednosti gustine javlja se zvučni signal i na ekranu se pojavljuje vrednost izmerene gustine na datoj temperaturi. 8. Po završetku merenja vrednosti gustine uzorka, u zadatom temperaturnom intervalu, temperatura automatski počinje da raste do zadate početne vrednosti. 9. Nakon završetka merenja u celom zadatom tenperaturnom opsegu, vrednosti gustine mogu se očitati iz memorije gustinomera pritiskom na dugme Menu/Data memory, Enter, Browser, Enter, Newest. Pregled rezultata merenja vrši se pritiskom na strelicu  ili . Iz ovog menija izlazi se pritiskom na taster Esc tri puta. 10. Po završetku merenja, kompletan uzorak treba istisnuti iz šprica, a na njegovo mesto staviti odgovarajuće crevo za dovod vazduha i pritisnuti dugme Pump, čime se vazduhom potiskuje preostala količina uzorka iz kapilare i ona se suši. Ovim je kapilara spremna za čišćenje. Čišćenje kapilare 1. Posle svakog završenog merenja vrednosti gustine mora se pristupiti čišćenju kapilare. 2. Kapilara se prvo čisti destilovanom vodom, potom etanolom i na kraju acetonom, ubrizgavanjem ovih tečnosti u kapilaru kroz otvor gustinomera pomoću zasebnih špriceva. Tečnost za čišćenje se u potpunosti potisne kroz kapilaru. 3. Nakon ubrizgavanja tečnosti za čišćenje, radi sušenja kapilare, na mesto šprica stavlja se crevo za vazduh i pritiska dugme Pump. Pumpu za vazduh treba pustiti da radi 3-5 min. A5 4. Poslednje čišćenje acetonom može se obaviti 2-3 puta i na kraju se pumpa pusti da radi dok se sama ne isključi (oko 10 min). 5. Po automatskom isključenju pumpe počinje termostatiranje vazduha u kapilari gustinomera na početnu zadatu temperaturu merenja. 6. Kada instrument dostigne željenu temperaturu očitava se vrednost gustine vazduha na toj temperaturi. Ukoliko ova vrednost nije zadovoljavajuća ili nije stabilna, ponovo se pušta u rad pumpa za vazduh pritiskom na dugme Pump, ili se pristupa ponovnom čišćenju kapilare. 7. Gore opisana procedura se ponavlja sve dok se ne dobije očekivana, odgovarajuća vrednost gustine vazduha na najvišoj temperaturi zadatog temperaturnog intervala. Kada se postigne odgovarajuća vrednost, gustinomer je spreman za sledeće merenje. A6 A3 Tehnika eksperimentalnog merenja vrednosti indeksa refrakcije pomoću refraktometra Anton Paar RXA 156 Podešavanje refraktometra Pre upotrebe refraktometra vrši se njegovo podešavanje pomoću susptanci standardizovanih indeksa refrakcije. Podešavanje, odnosno dovođenje refraktometra u stanje pogodno za upotrebu, obično se vrši na 20ºC pomoću suvog vazduha i sveže degazirane dvostroko destilovane vode, prema proceduri datoj u Priručniku proizvođača. Podešavanje refraktometra potrebno je učiniti ukoliko je odstupanje između očitanih i standardnih vrednosti indeksa refrakcije veće od ±0.00002. Kalibracija refraktomera Kalibracija je postupak kojim se kontroliše preciznost uređaja. Refraktometar se kalibriše pomoću degazirane dvostruko destilovane vode, prema proceduri opisanoj u Priručniku proizvođača. Ukoliko su odstupanja između očitanih i standardnih vrednosti indeksa refrakcije veće od ±0.00002 mora se ponoviti podešavanje refraktometra. Postupak merenja vrednosti indeksa refrakcije Budući da refraktometar Anton Paar RXA 156 predstavlja nadogradnju na gustinomer Anton Paar DMA 5000, ova dva instrumenta su integrisana i koriste isti softver i zajedničke komande. Fizička povezanost gustinometra i refraktometra silikonskim crevima omogućuje merenje vrednosti obe termodinamičke veličine na istom uzorku, prema sledećoj proceduri: 1. Kapilara gustinomera mora biti čista i suva. 2. Pomoću plastičnog šprica uzima se uzorak zapremine oko 5 cm3 i vrši se njegovo lagano ubrizgavanje u kapilaru gustinomera kroz ulazni otvor. Uzorak A7 ubrizgan u kapilaru gustinomera silikonskim cevima se sprovodi do ćelije refraktometra. 3. Prolazak uzorka kroz kapilaru prati se kroz prozor na gustinomeru. Ukoliko se uoči prisustvo mehurića vazduha (ili ukoliko postoji sumnja u njihovo prisustvo), uzorak se uklanja i pristupa se ponovnoj proceduri ubrizgavanja uzorka. 4. Po ubrizgavanju uzorka, špric se ostavlja u otvoru kapilare gustinomera sve do završetka merenja. 5. Merenje vrednosti indeksa refrakcije vrši se od najviše ka najnižoj temperaturi da bi se izbeglo formiranje mehurića gasa uobičajeno za zagrevanje. Obzirom da refraktometar ne poseduje mogućnost temperaturnog skeniranja, željene vrednosti temperature merenja indeksa refrakcije moraju se manuelno podešavati. Podešavanje željene vrednosti temperature merenja indeksa refrakcje vrši se pritiskom na dugme Menu, selektovanjem opcije Temperature settings, Enter, Set refractometer temperature, Enter, (unese se najviša vrednost temperature u mernom opsegu), Enter, Escape, Yes, Escape. Termostatiranje uzorka traje oko 5 min. 6. Vrednost indeksa refrakcije veoma zavisi od temperature. Prilikom uspostavljanja željene temperature, refraktometar prvo spušta temperaturu malo ispod zadate vrednosti, a onda je podiže na željenu vrednost. Izmerena vrednost indeksa refrakcije očitava se na displeju gustinomera u trenutku kada se temperatura podigne na željenu vrednost. Instrument ne memoriše izmerene vrednosti indeksa refrakcije. 7. Postupak se ponavlja i za ostale vrednosti temperature iz mernog opsega. 8. Nakon izmerenih svih vrednosti indeksa refrakcije u zadatom temperaturnom intervalu, pristupa se setovanju temperatura za merenje vednosti gustine istog uzorka. Ovo se ostvaruje pritiskom na dugme: Menu, Temperature settings, Enter, Set refractometer temperature (učitavanje najviše vrednosti temperature merenja), Set temperature (učitavanje najviše vrednosti temperature na kojoj će se meriti vrednost gustine), Enter. Pritiskom na dugme Start, započinje se merenje vrednosti gustine istog uzorka. A8 Čišćenje ćelije refraktometra Obzirom da su refraktometar Anton Paar RXA 156 i gustinomer Anton Paar DMA 5000 integrisani, čišćenje ćelije refraktometra vrši se na identičan način kao i čišćenje kapilare gustinomera, prema proceduri opisanoj u prilogu A2. A9 A4 Tehnika eksperimentalnog merenja vrednosti viskoznosti pomoću viskozimetra Anton Paar SVM 3000 Podešavanje viskozimetra Podešavanjem viskozimetra bira se modul u kojem se želi vršiti eksperimentalno merenje. Biranje modula vrši se prema sledećoj proceduri: 1. Prelazak u administrativni nivo vrši se pritiskom na taster Menu, pa se pomoću strelica ↑ i ↓ dolazi do User level, Enter i ukuca se šifra 3000. 2. Pritiskom na taster Mode dobija se mogućnost odabira jednog od deset modula za rad. Moduli M8 i M9 koriste se za merenja u temperaturnom opsegu, dok se za merenje na samo jednoj temperaturi biraju moduli M5 ili M6. Pritiskom tastera Enter potvrđuje se izabrani modul. 3. Ime uzorka se zadaje pritiskom na taster Set, Enter, Enter. Ispisano ime na displeju se potvrđuje pritiskom Enter. Pritiskom tastera Esc vrši se povratak u Measuring window. 4. Zadavanje temperaturnog opsega vrši se sledećim redosledom: Pomoću strelica ← i → dolazi se do Mode settings, Enter, pa se bira opcija Temperature range scan, Enter, Start temperature (zadaje se početna temperatura), Enter, End temperature (zadaje se krajnja temperatura), Enter, Temperature step (zadaje se temperaturni korak), Enter. Nakon definisanog intervala, konsekutivnim pritiskom na taster Esc vrši se vraćanje na Measuring window i pritiskom na taster Enter potvrđuje se izvršeno podešavanje. Postupak merenja vrednosti viskoznosti 1. Uzorak se ubrizgava pomoću staklenog šprica zapremine oko 5 cm3. 2. Ubrizgavanje uzorka u kapilaru viskozimetra vrši se lagano i konstantno, da bi se sprečila pojava mehurova vazduha u kapilari. A10 3. Na staklenom špricu nalazi se navoj koji odgovara navoju na ulaznom otvoru viskozimetra i potrebno je ostvariti njihovo dobro zaptivanje. 4. Ukoliko dođe do pojave mehurova vazduha ne treba započinjati merenje, već treba istisnuti uzorak iz kapilare i pripremiti nov. 5. Špric ostaje u kapilari sve do završetka merenja. 6. Merenje započinje pritiskom na dugme Menu, Measuring window, Start. Merenje se može prekinuti pritiskom na taster Start. 7. Tokom merenja, na displeju viskozimetra je u bilo kom trenutku moguće očitati vrednost temperature, viskoznosti i gustine. 8. Po završetku merenja pritiska se Menu, Abort measure. 9. Rezultati sačuvani u memoriji očitavaju se na displeju pritiskom na taster Menu, Data memory, Enter, Browse, Enter. Korišćenjem strelica ↑ i ↓ bira se poslednje merenje, a tasterima ← i → omogućuje se kretanje u okviru jednog seta merenja. 10. Po završenom očitavanju rezultata, pritiskom tastera Esc tri puta vrši se vraćanje na početni meni. Čišćenje kapilare 1. Nakon završetka merenja potrebno je izvršiti čišćenje kapilare viskozimetra. 2. Špric koji je u toku merenja bio u otvoru kapilare ukloni se, a na otvor kapilare priključuje se crevo vazdušne pumpe i pritiska taster Pump. Pumpa se ostavi da radi 10-15 sekundi, pri čemu dolazi do potpunog potiskivanja uzorka iz kapilare viskozimetra. Ponovnim pritiskom na taster Pump prekida se rad vazdušne pumpe. 3. Kapilara se prvo čisti etanolom, potom acetonom i na kraju benzinom, ubrizgavanjem ovih tečnosti u kapilaru kroz otvor viskozimetra pomoću zasebnih plastičnih špriceva. Tečnost za čišćenje u potpunosti se potisne kroz kapilaru. 4. Posle ubrizgavanja svake tečnosti za čišćenje, otvor kapilare povezuje se sa crevom za dovod vazduha i pritiskom na taster Pump aktivira se rad vazdušne A11 pumpe, čime se omogućuje proticanje vazduha kroz kapilaru tj. njeno sušenje. Pumpa se automatski gasi nakon 90 sekundi. 5. Osim otvora kapilare, etanol, aceton i benzin se na isti način ubrizgavaju i u otvor viskozimetra koji se nalazi na gornjoj tamnoj podlozi. Posle ubrizgavanja svake navedene tečnosti za čišćenje, ovaj otvor se povezuje sa crevom za dovod vazduha i pritiskom na taster Pump aktivira se rad vazdušne pumpe, čime se omogućuje proticanje vazduha kroz kapilaru tj. njeno sušenje. Pumpa se automatski gasi nakon 90 sekundi. 6. Nakon 4-5 merenja, posebno ako su u pitanju tečnosti niske viskoznosti, poželjno je podmazati viskozimetar. Ovo se ostvaruje puštanjem u rad viskozimetra sa čistim degaziranim benzinom kao uzorkom. A12 A5 Mogući uzroci grešaka u merenju vrednosti gustine, indeksa refrakcije i viskoznosti Greške u merenju vrednosti gustine, indeksa refrakcije i viskoznosti mogu biti prouzrokovane nekim od sledećih faktora:  Prisustvo vazduha u kapilari. Ovo se može izbeći degaziranjem uzorka u sušnici ili ultrazvučnom kupatilu i njegovim pažljivim i laganim ubrizgavanjem u kapilaru gustinomera.  Nečistoća susptanci. Ova potencijalna greška može se eliminisati korišćenjem supstanci visoke čistoće zagarantovane od strane proizvođača i njihovim pravilnim skladištenjem u originalnim bocama od braon stakla na hladnom i tamnom mestu.  Nezadovoljavajuća čistoća kapilare i drugog korišćenog laboratorijskog posuđa. Posle svakog merenja kapilara se mora detaljno očistiti i osušiti. Čistoća kapilare pre ubrizgavanja novog uzorka proverava se merenjem vrednosti gustine, indeksa refrakcije, odnosno viskoznosti vazduha na zadatoj temperaturi, koja mora biti u skladu sa očekivanom vrednošću. Prilikom eksperimentalnog rada takođe treba posvetiti pažnju čišćenju mernih sudova i špriceva. Prilog B Tabele B1 Tabela B1 Vrednosti gustina ρ čistih supstanci izmerenih u ovom radu i poređenje sa literaturnim vrednostima Supstanca T (K) ρ (g·cm -3) Ovaj rad Literaturne vrednosti 1-Butanol 288.15 0.813373 0.81324 [55], 0.813336 [71] 293.15 0.809573 0.80998 [57], 0.8089 [67], 0.0.809630 [71] 298.15 0.805762 0.80548 [55], 0.80574 [60, 64], 0.80576 [61, 62], 0.80645 [66], 0.8054 [67], 0.805762 [68, 69], 0.805702 [71], 0.805907 [87] 303.15 0.801923 0.8022 [53], 0.80202 [59], 0.80271 [66], 0.8018 [67], 0.802070 [71], 0.8019 [85], 0.8023 [86], 0.803155 [87] 308.15 0.798053 0.7984 [54], 0.79811 [55], 0.7979 [67], 0.799249 [87] 313.15 0.794147 0.79436 [60, 64], 0.79422 [61, 62], 0.7940 [67] 318.15 0.790231 0.79020 [55], 0.7900 [67] 323.15 0.786238 0.786727 [72] 2-Butanol 288.15 0.810689 0.810081 [30], 0.81044 [55] 293.15 0.806646 0.806073 [30], 0.80648 [41], 0.806888 [72] 298.15 0.802528 0.802010 [30], 0.80234 [31], 0.80235 [41], 0.80206 [55], 0.80272 [60, 65], 0.80241 [61, 63], 0.802528 [69], 0.802589 [72] 303.15 0.798326 0.797859 [30], 0.79896 [41], 0.798364 [72] 0.7988 [85] 308.15 0.794030 0.793553 [30], 0.79377 [31], 0.79418 [41], 0.79398 [55] 313.15 0.789632 0.789190 [30], 0.79007 [41], 0.78954 [60, 65], 0.78963 [61, 63], 0.789692 [72] 318.15 0.785117 0.784687 [30], 0.78503 [31], 0.78500 [55] 323.15 0.780515 0.780098 [30], 0.780871 [72] 2-Butanon 288.15 0.810133 0.810305 [30], 0.81001[55], 0.810108 [71] 293.15 0.804926 0.805129 [30], 0.80492 [41], 0.80531 [57], 0.804916 [72] 298.15 0.799695 0.799891 [30], 0.79975 [31], 0.79970 [41], 0.79961 [55], 0.799725 [72] 303.15 0.794435 0.794672 [30], 0.79481 [41], 0.79443 [52] 0.7945 [53], 0.79438 [55], 0.79449 [59], 0.794533 [71] 308.15 0.789142 0.789402 [30], 0.78933 [31], 0.78978 [41], 0.7891 [54], 0.78918 [55] 313.15 0.783814 0.784122 [30], 0.78432 [41], 0.78375 [55] 318.15 0.778451 0.778826 [30], 0.77856 [31], 0.77837 [55] 323.15 0.773047 0.773531 [30] B2 Nastavak tabele B1 Supstanca T (K) ρ (g·cm -3) Ovaj rad Literaturne vrednosti Dimetiladipat 288.15 1.066794 1.066264 [48] 293.15 1.061928 1.0615 [32], 1.061393 [48], 1.06190 [49], 1.0600 [70] 298.15 1.057056 1.056524 [48] 303.15 1.052185 1.0518 [32], 1.051654 [48] 308.15 1.047308 1.046777 [48] 313.15 1.042427 1.0421 [32] 318.15 1.037539 -a 323.15 1.032645 1.0316 [32] Tetrahidrofuran 288.15 0.893293 - 293.15 0.887862 0.886684 [72] 298.15 0.882402 0.88250 [60, 64], 0.88196 [61, 62] 0.88196 [63], 0.882502 [77] 303.15 0.876909 0.878392 [77], 0.877382 [78] 308.15 0.871379 - 313.15 0.865809 0.86593 [60, 64], 0.86538 [61, 62], 0.86538 [63] 318.15 0.860201 - 323.15 0.854545 0.856400 [78] a – nisu pronađeni literaturni podaci B3 Tabela B2 Izmerene vrednosti gustina ρ čistih supstanci u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K T (K) ρ (g·cm -3) 1- Butanol 2-Butanol 2-Butanon Dimetiladipat Tetrahidrofuran 288.15 0.813373 0.810689 0.810133 1.066794 0.893293 293.15 0.809573 0.806646 0.804926 1.061928 0.887862 298.15 0.805762 0.802528 0.799695 1.057056 0.882402 303.15 0.801923 0.798326 0.794435 1.052185 0.876909 308.15 0.798053 0.794030 0.789142 1.047308 0.871379 313.15 0.794147 0.789632 0.783814 1.042427 0.865809 318.15 0.790231 0.785117 0.778451 1.037539 0.860201 323.15 0.786238 0.780515 0.773047 1.032645 0.854545 B4 Tabela B3 Vrednosti gustina ρ i dopunskih molarnih zapremina VE binarnih sistema x1 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) x1 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) x1 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) Dimetiladipat (1) + 1-Butanol (2) T = 288.15 K 0.0000 0.813373 0.0000 0.4003 0.949859 0.1939 0.7994 1.034835 0.1190 0.0999 0.854546 0.0995 0.4999 0.974548 0.1891 0.8991 1.051421 0.0647 0.2004 0.890617 0.1531 0.6007 0.996907 0.1770 1.0000 1.066794 0.0000 0.2999 0.921957 0.1789 0.6996 1.016647 0.1611 T = 293.15 K 0.0000 0.809573 0.0000 0.4003 0.945340 0.2125 0.7994 1.030032 0.1295 0.0999 0.850500 0.1080 0.4999 0.969900 0.2117 0.8991 1.046580 0.0708 0.2004 0.886373 0.1675 0.6007 0.992211 0.1940 1.0000 1.061928 0.0000 0.2999 0.917562 0.1960 0.6996 1.011892 0.1754 T = 298.15 K 0.0000 0.805762 0.0000 0.4003 0.940805 0.2324 0.7994 1.025222 0.1403 0.0999 0.846433 0.1179 0.4999 0.965300 0.2271 0.8991 1.041739 0.0759 0.2004 0.882112 0.1829 0.6007 0.987507 0.2114 1.0000 1.057056 0.0000 0.2999 0.913148 0.2147 0.6996 1.007127 0.1903 T = 303.15 K 0.0000 0.801923 0.0000 0.4003 0.936253 0.2530 0.7994 1.020409 0.1511 0.0999 0.842341 0.1281 0.4999 0.960660 0.2467 0.8991 1.036892 0.0819 0.2004 0.877825 0.1993 0.6007 0.982791 0.2296 1.0000 1.052185 0.0000 0.2999 0.908714 0.2341 0.6996 1.002355 0.2056 T = 308.15 K 0.0000 0.798053 0.0000 0.4003 0.931684 0.2737 0.7994 1.015587 0.1621 0.0999 0.838219 0.1387 0.4999 0.955998 0.2674 0.8991 1.032040 0.0876 0.2004 0.873513 0.2160 0.6007 0.978060 0.2482 1.0000 1.047308 0.0000 0.2999 0.904259 0.2536 0.6996 0.997573 0.2209 T = 313.15 K 0.0000 0.794147 0.0000 0.4003 0.927091 0.2951 0.7994 1.010757 0.1730 0.0999 0.834066 0.1494 0.4999 0.951320 0.2882 0.8991 1.027183 0.0931 0.2004 0.869172 0.2331 0.6007 0.973316 0.2669 1.0000 1.042427 0.0000 0.2999 0.899775 0.2741 0.6996 0.992781 0.2362 T = 318.15 K 0.0000 0.790231 0.0000 0.4003 0.922473 0.3192 0.7994 1.005915 0.1849 0.0999 0.829874 0.1639 0.4999 0.946622 0.3110 0.8991 1.022314 0.0995 0.2004 0.864799 0.2534 0.6007 0.968555 0.2873 1.0000 1.037539 0.0000 0.2999 0.895264 0.2974 0.6996 0.987974 0.2529 T = 323.15 K 0.0000 0.786238 0.0000 0.4003 0.917832 0.3408 0.7994 1.001064 0.1957 0.0999 0.825640 0.1754 0.4999 0.941902 0.3322 0.8991 1.017438 0.1053 0.2004 0.860391 0.2710 0.6007 0.963778 0.3060 1.0000 1.032645 0.0000 0.2999 0.890725 0.3180 0.6996 0.983155 0.2682 B5 Nastavak tabele B3 x1 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) x1 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) x1 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) Dimetiladipat (1) + 2-Butanol (2) T = 288.15 K 0.0000 0.810689 0.0000 0.4000 0.946216 0.4656 0.8005 1.033710 0.2480 0.1000 0.851006 0.2419 0.5003 0.971377 0.4666 0.8999 1.050856 0.1369 0.2001 0.886929 0.3393 0.6000 0.994171 0.4069 1.0000 1.066794 0.0000 0.3000 0.918373 0.4121 0.6999 1.014772 0.3405 T = 293.15 K 0.0000 0.806646 0.0000 0.4000 0.941538 0.4908 0.8005 1.028875 0.2588 0.1000 0.846719 0.2552 0.5003 0.966636 0.4903 0.8999 1.046005 0.1422 0.2001 0.882468 0.3596 0.6000 0.989387 0.4272 1.0000 1.061928 0.0000 0.3000 0.913786 0.4361 0.6999 1.009958 0.3564 T = 298.15 K 0.0000 0.802528 0.0000 0.4000 0.936838 0.5137 0.8005 1.024034 0.2681 0.1000 0.842377 0.2674 0.5003 0.961876 0.5122 0.8999 1.041150 0.1466 0.2001 0.877960 0.3789 0.6000 0.984590 0.4457 1.0000 1.057056 0.0000 0.3000 0.909164 0.4587 0.6999 1.005134 0.3708 T = 303.15 K 0.0000 0.798326 0.0000 0.4000 0.932113 0.5345 0.8005 1.019188 0.2766 0.1000 0.837975 0.2782 0.5003 0.957100 0.5319 0.8999 1.036292 0.1506 0.2001 0.873411 0.3959 0.6000 0.979781 0.4623 1.0000 1.052185 0.0000 0.3000 0.904511 0.4788 0.6999 1.000302 0.3838 T = 308.15 K 0.0000 0.794030 0.0000 0.4000 0.927355 0.5531 0.8005 1.014331 0.2838 0.1000 0.833506 0.2873 0.5003 0.952301 0.5490 0.8999 1.031426 0.1540 0.2001 0.868810 0.4107 0.6000 0.974955 0.4766 1.0000 1.047308 0.0000 0.3000 0.899820 0.4961 0.6999 0.995457 0.3949 T = 313.15 K 0.0000 0.789632 0.0000 0.4000 0.922569 0.5682 0.8005 1.009468 0.2892 0.1000 0.828965 0.2944 0.5003 0.947474 0.5640 0.8999 1.026554 0.1565 0.2001 0.864160 0.4220 0.6000 0.970109 0.4888 1.0000 1.042427 0.0000 0.3000 0.895087 0.5105 0.6999 0.990598 0.4042 T = 318.15 K 0.0000 0.785117 0.0000 0.4000 0.917750 0.5791 0.8005 1.004587 0.2936 0.1000 0.824350 0.2980 0.5003 0.942626 0.5745 0.8999 1.021673 0.1581 0.2001 0.859451 0.4296 0.6000 0.965245 0.4974 1.0000 1.037539 0.0000 0.3000 0.890312 0.5205 0.6999 0.985726 0.4105 T = 323.15 K 0.0000 0.780515 0.0000 0.4000 0.912894 0.5884 0.8005 0.999701 0.2960 0.1000 0.819659 0.3015 0.5003 0.937752 0.5830 0.8999 1.016784 0.1590 0.2001 0.854686 0.4359 0.6000 0.960363 0.5039 1.0000 1.032645 0.0000 0.3000 0.885493 0.5287 0.6999 0.980838 0.4154 B6 Nastavak tabele B3 x1 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) x1 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) x1 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) Dimetiladipat (1) + 2-Butanon (2) T = 288.15 K 0.0000 0.810133 0.0000 0.4004 0.954409 -0.3689 0.7994 1.037276 -0.1953 0.1002 0.855132 -0.1646 0.5001 0.979016 -0.3538 0.8997 1.052862 -0.1142 0.2002 0.893327 -0.2817 0.5999 1.000719 -0.3144 1.0000 1.066794 0.0000 0.3002 0.926063 -0.3482 0.6998 1.020034 -0.2602 T = 293.15 K 0.0000 0.804926 0.0000 0.4004 0.949390 -0.3879 0.7994 1.032368 -0.2044 0.1002 0.849982 -0.1743 0.5001 0.974030 -0.3719 0.8997 1.047976 -0.1190 0.2002 0.888227 -0.2972 0.5999 0.995763 -0.3304 1.0000 1.061928 0.0000 0.3002 0.921006 -0.3665 0.6998 1.015104 -0.2731 T = 298.15 K 0.0000 0.799695 0.0000 0.4004 0.944361 -0.4082 0.7994 1.027455 -0.2143 0.1002 0.844812 -0.1846 0.5001 0.969035 -0.3911 0.8997 1.043084 -0.1243 0.2002 0.883111 -0.3137 0.5999 0.990798 -0.3474 1.0000 1.057056 0.0000 0.3002 0.915937 -0.3860 0.6998 1.010167 -0.2869 T = 303.15 K 0.0000 0.794435 0.0000 0.4004 0.939320 -0.4295 0.7994 1.022538 -0.2246 0.1002 0.839620 -0.1954 0.5001 0.964032 -0.4115 0.8997 1.038190 -0.1296 0.2002 0.877976 -0.3310 0.5999 0.985828 -0.3653 1.0000 1.052185 0.0000 0.3002 0.910852 -0.4066 0.6998 1.005225 -0.3014 T = 308.15 K 0.0000 0.789142 0.0000 0.4004 0.934263 -0.4522 0.7994 1.017612 -0.2352 0.1002 0.834401 -0.2071 0.5001 0.959015 -0.4330 0.8997 1.033289 -0.1351 0.2002 0.872820 -0.3496 0.5999 0.980845 -0.3843 1.0000 1.047308 0.0000 0.3002 0.905750 -0.4286 0.6998 1.000272 -0.3166 T = 313.15 K 0.0000 0.783814 0.0000 0.4004 0.929193 -0.4765 0.7994 1.012680 -0.2467 0.1002 0.829151 -0.2193 0.5001 0.953987 -0.4561 0.8997 1.028382 -0.1411 0.2002 0.867640 -0.3693 0.5999 0.975853 -0.4045 1.0000 1.042427 0.0000 0.3002 0.900629 -0.4520 0.6998 0.995312 -0.3329 T = 318.15 K 0.0000 0.778451 0.0000 0.4004 0.924104 -0.5023 0.7994 1.007736 -0.2585 0.1002 0.823875 -0.2325 0.5001 0.948941 -0.4802 0.8997 1.023468 -0.1475 0.2002 0.862438 -0.3905 0.5999 0.970845 -0.4254 1.0000 1.037539 0.0000 0.3002 0.895489 -0.4770 0.6998 0.990336 -0.3495 T = 323.15 K 0.0000 0.773047 0.0000 0.4004 0.919003 -0.5305 0.7994 1.002791 -0.2723 0.1002 0.818564 -0.2465 0.5001 0.943887 -0.5069 0.8997 1.018551 -0.1550 0.2002 0.857210 -0.4131 0.5999 0.965832 -0.4489 1.0000 1.032645 0.0000 0.3002 0.890330 -0.5042 0.6998 0.985360 -0.3686 B7 Nastavak tabele B3 x1 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) x1 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) x1 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) Dimetiladipat (1) + Tetrahidrofuran (2) T = 288.15 K 0.0000 0.893293 0.0000 0.5001 1.009824 -0.0496 0.8937 1.057253 -0.0138 0.1000 0.925379 -0.0236 0.5909 1.022900 -0.0438 0.8996 1.057811 -0.0130 0.2000 0.952013 -0.0457 0.5999 1.024112 -0.0430 1.0000 1.066794 0.0000 0.3000 0.974375 -0.0557 0.7003 1.036767 -0.0360 0.3994 0.993294 -0.0551 0.7999 1.047887 -0.0263 T = 293.15 K 0.0000 0.887862 0.0000 0.5001 1.004778 -0.0582 0.8937 1.052357 -0.0161 0.1000 0.920056 -0.0282 0.5909 1.017898 -0.0517 0.8996 1.052916 -0.0152 0.2000 0.946777 -0.0528 0.5999 1.019114 -0.0508 1.0000 1.061928 0.0000 0.3000 0.969213 -0.0642 0.7003 1.031808 -0.0423 0.3994 0.988197 -0.0643 0.7999 1.042963 -0.0308 T = 298.15 K 0.0000 0.882402 0.0000 0.5001 0.999728 -0.0683 0.8937 1.047457 -0.0192 0.1000 0.914707 -0.0329 0.5909 1.012886 -0.0603 0.8996 1.048018 -0.0181 0.2000 0.941520 -0.0605 0.5999 1.014108 -0.0595 1.0000 1.057056 0.0000 0.3000 0.964035 -0.0735 0.7003 1.026843 -0.0494 0.3994 0.983085 -0.0741 0.7999 1.038034 -0.0360 T = 303.15 K 0.0000 0.876909 0.0000 0.5001 0.994666 -0.0788 0.8937 1.042555 -0.0222 0.1000 0.909335 -0.0382 0.5909 1.007872 -0.0701 0.8996 1.043118 -0.0209 0.2000 0.936245 -0.0689 0.5999 1.009098 -0.0691 1.0000 1.052185 0.0000 0.3000 0.958844 -0.0837 0.7003 1.021874 -0.0571 0.3994 0.977965 -0.0851 0.7999 1.033101 -0.0414 T = 308.15 K 0.0000 0.871379 0.0000 0.5001 0.989586 -0.0895 0.8937 1.037648 -0.0256 0.1000 0.903933 -0.0440 0.5909 1.002844 -0.0803 0.8996 1.038212 -0.0242 0.2000 0.930947 -0.0781 0.5999 1.004072 -0.0790 1.0000 1.047308 0.0000 0.3000 0.953632 -0.0947 0.7003 1.016894 -0.0652 0.3994 0.972827 -0.0968 0.7999 1.028161 -0.0473 T = 313.15 K 0.0000 0.865809 0.0000 0.5001 0.984497 -0.1018 0.8937 1.032733 -0.0291 0.1000 0.898500 -0.0504 0.5909 0.997805 -0.0914 0.8996 1.033299 -0.0274 0.2000 0.925623 -0.0881 0.5999 0.999039 -0.0900 1.0000 1.042427 0.0000 0.3000 0.948400 -0.1067 0.7003 1.011908 -0.0743 0.3994 0.967674 -0.1097 0.7999 1.023215 -0.0539 B8 Nastavak tabele B3 x1 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) x1 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) x1 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) T = 318.15 K 0.0000 0.860201 0.0000 0.5001 0.979394 -0.1151 0.8937 1.027811 -0.0329 0.1000 0.893035 -0.0571 0.5909 0.992751 -0.1030 0.8996 1.028379 -0.0310 0.2000 0.920275 -0.0990 0.5999 0.993991 -0.1017 1.0000 1.037539 0.0000 0.3000 0.943148 -0.1198 0.7003 1.006909 -0.0838 0.3994 0.962501 -0.1233 0.7999 1.018258 -0.0607 T = 323.15 K 0.0000 0.854545 0.0000 0.5001 0.974273 -0.1294 0.8937 1.022881 -0.0370 0.1000 0.887537 -0.0650 0.5909 0.987687 -0.1162 0.8996 1.023450 -0.0348 0.2000 0.914900 -0.1113 0.5999 0.988931 -0.1147 1.0000 1.032645 0.0000 0.3000 0.937873 -0.1342 0.7003 1.001900 -0.0944 0.3994 0.957311 -0.1385 0.7999 1.013293 -0.0683 2-Butanon (1) + 1-Butanol (2) T = 288.15 K 0.0000 0.813373 0.0000 0.4008 0.812253 -0.0178 0.7991 0.810843 -0.0052 0.0997 0.813126 -0.0077 0.5003 0.811906 -0.0150 0.8990 0.810477 -0.0011 0.1999 0.812877 -0.0156 0.6001 0.811555 -0.0120 1.0000 0.810133 0.0000 0.3003 0.812583 -0.0186 0.6992 0.811203 -0.0088 T = 293.15 K 0.0000 0.809573 0.0000 0.4008 0.807824 -0.0100 0.7991 0.805875 0.0001 0.0997 0.809157 -0.0044 0.5003 0.807337 -0.0071 0.8990 0.805390 0.0017 0.1999 0.808747 -0.0098 0.6001 0.806848 -0.0044 1.0000 0.804926 0.0000 0.3003 0.808300 -0.0114 0.6992 0.806362 -0.0019 T = 298.15 K 0.0000 0.805762 0.0000 0.4008 0.803369 -0.0011 0.7991 0.800878 0.0063 0.0997 0.805165 0.0003 0.5003 0.802741 0.0019 0.8990 0.800271 0.0054 0.1999 0.804592 -0.0027 0.6001 0.802114 0.0041 1.0000 0.799695 0.0000 0.3003 0.803992 -0.0030 0.6992 0.801494 0.0058 T = 303.15 K 0.0000 0.801923 0.0000 0.4008 0.798884 0.0081 0.7991 0.795852 0.0125 0.0997 0.801147 0.0047 0.5003 0.798115 0.0110 0.8990 0.795126 0.0089 0.1999 0.800407 0.0047 0.6001 0.797349 0.0130 1.0000 0.794435 0.0000 0.3003 0.799653 0.0057 0.6992 0.796597 0.0137 T = 308.15 K 0.0000 0.798053 0.0000 0.4008 0.794369 0.0171 0.7991 0.790793 0.0188 0.0997 0.797097 0.0094 0.5003 0.793457 0.0203 0.8990 0.789946 0.0127 0.1999 0.796195 0.0116 0.6001 0.792551 0.0220 1.0000 0.789142 0.0000 0.3003 0.795288 0.0139 0.6992 0.791666 0.0217 T = 313.15 K 0.0000 0.794147 0.0000 0.4008 0.789819 0.0262 0.7991 0.785700 0.0251 0.0997 0.793009 0.0143 0.5003 0.788763 0.0296 0.8990 0.784731 0.0165 0.1999 0.791945 0.0188 0.6001 0.787719 0.0309 1.0000 0.783814 0.0000 0.3003 0.790885 0.0223 0.6992 0.786701 0.0297 B9 Nastavak tabele B3 x1 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) x1 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) x1 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) T = 318.15 K 0.0000 0.790231 0.0000 0.4008 0.785228 0.0376 0.7991 0.780568 0.0325 0.0997 0.788880 0.0225 0.5003 0.784030 0.0410 0.8990 0.779478 0.0210 0.1999 0.787652 0.0294 0.6001 0.782849 0.0414 1.0000 0.778451 0.0000 0.3003 0.786442 0.0336 0.6992 0.781696 0.0392 T = 323.15 K 0.0000 0.786238 0.0000 0.4008 0.780593 0.0471 0.7991 0.775398 0.0388 0.0997 0.784708 0.0273 0.5003 0.779253 0.0506 0.8990 0.774188 0.0246 0.1999 0.783318 0.0367 0.6001 0.777934 0.0508 1.0000 0.773047 0.0000 0.3003 0.781954 0.0423 0.6992 0.776652 0.0473 2-Butanon (1) + 2-Butanol (2) T = 288.15 K 0.0000 0.810689 0.0000 0.3999 0.807672 0.3134 0.7995 0.808489 0.1946 0.1001 0.809621 0.1142 0.5000 0.807612 0.3131 0.8989 0.809106 0.1196 0.2009 0.808672 0.2145 0.6001 0.807792 0.2859 1.0000 0.810133 0.0000 0.3001 0.808016 0.2817 0.6993 0.808062 0.2489 T = 293.15 K 0.0000 0.806646 0.0000 0.3999 0.803037 0.3321 0.7995 0.803446 0.2053 0.1001 0.805351 0.1283 0.5000 0.802867 0.3312 0.8989 0.803987 0.1248 0.2009 0.804256 0.2332 0.6001 0.802943 0.3022 1.0000 0.804926 0.0000 0.3001 0.803488 0.3009 0.6993 0.803106 0.2637 T = 298.15 K 0.0000 0.802528 0.0000 0.3999 0.798401 0.3449 0.7995 0.798379 0.2150 0.1001 0.801120 0.1301 0.5000 0.798111 0.3451 0.8989 0.798830 0.1310 0.2009 0.799888 0.2392 0.6001 0.798055 0.3182 1.0000 0.799695 0.0000 0.3001 0.798982 0.3110 0.6993 0.798138 0.2758 T = 303.15 K 0.0000 0.798326 0.0000 0.3999 0.793687 0.3599 0.7995 0.793275 0.2247 0.1001 0.796776 0.1359 0.5000 0.793286 0.3607 0.8989 0.793648 0.1363 0.2009 0.795412 0.2494 0.6001 0.793130 0.3329 1.0000 0.794435 0.0000 0.3001 0.794384 0.3242 0.6993 0.793118 0.2887 T = 308.15 K 0.0000 0.794030 0.0000 0.3999 0.788895 0.3761 0.7995 0.788138 0.2330 0.1001 0.792408 0.1342 0.5000 0.788384 0.3782 0.8989 0.788433 0.1409 0.2009 0.790905 0.2538 0.6001 0.788158 0.3466 1.0000 0.789142 0.0000 0.3001 0.789727 0.3356 0.6993 0.788055 0.3010 T = 313.15 K 0.0000 0.789632 0.0000 0.3999 0.784095 0.3846 0.7995 0.782946 0.2423 0.1001 0.787852 0.1436 0.5000 0.783484 0.3876 0.8989 0.783175 0.1458 0.2009 0.786261 0.2640 0.6001 0.783139 0.3588 1.0000 0.783814 0.0000 0.3001 0.785011 0.3446 0.6993 0.782947 0.3123 B10 Nastavak tabele B3 x1 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) x1 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) x1 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) T = 318.15 K 0.0000 0.785117 0.0000 0.3999 0.779207 0.3938 0.7995 0.777722 0.2494 0.1001 0.783262 0.1442 0.5000 0.778502 0.3981 0.8989 0.777880 0.1499 0.2009 0.781575 0.2675 0.6001 0.778071 0.3690 1.0000 0.778451 0.0000 0.3001 0.780224 0.3513 0.6993 0.777798 0.3215 T = 323.15 K 0.0000 0.780515 0.0000 0.3999 0.774263 0.4016 0.7995 0.772455 0.2558 0.1001 0.778585 0.1455 0.5000 0.773471 0.4069 0.8989 0.772543 0.1537 0.2009 0.776810 0.2712 0.6001 0.772956 0.3780 1.0000 0.773047 0.0000 0.3001 0.775369 0.3573 0.6993 0.772606 0.3296 Tetrahidrofuran (1) + 1-Butanol (2) T = 288.15 K 0.0000 0.813373 0.0000 0.4003 0.843277 -0.0215 0.8006 0.875637 0.0110 0.1001 0.820699 -0.0173 0.5000 0.851029 -0.0118 0.9002 0.884343 0.0055 0.2003 0.828109 -0.0242 0.6001 0.858979 0.0002 1.0000 0.893293 0.0000 0.3000 0.835614 -0.0263 0.7003 0.867194 0.0062 T = 293.15 K 0.0000 0.809573 0.0000 0.4003 0.838840 -0.0158 0.8006 0.870540 0.0152 0.1001 0.816745 -0.0156 0.5000 0.846427 -0.0054 0.9002 0.879078 0.0081 0.2003 0.823994 -0.0206 0.6001 0.854213 0.0064 1.0000 0.887862 0.0000 0.3000 0.831340 -0.0216 0.7003 0.862266 0.0114 T = 298.15 K 0.0000 0.805762 0.0000 0.4003 0.834378 -0.0093 0.8006 0.865412 0.0201 0.1001 0.812767 -0.0127 0.5000 0.841802 0.0014 0.9002 0.873783 0.0109 0.2003 0.819855 -0.0158 0.6001 0.849425 0.0128 1.0000 0.882402 0.0000 0.3000 0.827040 -0.0157 0.7003 0.857309 0.0173 T = 303.15 K 0.0000 0.801923 0.0000 0.4003 0.829886 -0.0027 0.8006 0.860256 0.0246 0.1001 0.808764 -0.0100 0.5000 0.837148 0.0081 0.9002 0.868458 0.0136 0.2003 0.815689 -0.0113 0.6001 0.844606 0.0193 1.0000 0.876909 0.0000 0.3000 0.822713 -0.0100 0.7003 0.852322 0.0231 T = 308.15 K 0.0000 0.798053 0.0000 0.4003 0.825363 0.0038 0.8006 0.855063 0.0294 0.1001 0.804732 -0.0077 0.5000 0.832461 0.0148 0.9002 0.863094 0.0165 0.2003 0.811490 -0.0066 0.6001 0.839750 0.0261 1.0000 0.871379 0.0000 0.3000 0.818355 -0.0044 0.7003 0.847298 0.0292 T = 313.15 K 0.0000 0.794147 0.0000 0.4003 0.820806 0.0099 0.8006 0.849831 0.0341 0.1001 0.800662 -0.0051 0.5000 0.827737 0.0215 0.9002 0.857696 0.0190 0.2003 0.807262 -0.0028 0.6001 0.834861 0.0324 1.0000 0.865809 0.0000 0.3000 0.813959 0.0013 0.7003 0.842238 0.0350 B11 Nastavak tabele B3 x1 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) x1 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) x1 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) T = 318.15 K 0.0000 0.790231 0.0000 0.4003 0.816209 0.0182 0.8006 0.844558 0.0399 0.1001 0.796552 0.0007 0.5000 0.822975 0.0299 0.9002 0.852252 0.0226 0.2003 0.802989 0.0045 0.6001 0.829929 0.0406 1.0000 0.860201 0.0000 0.3000 0.809531 0.0087 0.7003 0.837137 0.0422 T = 323.15 K 0.0000 0.786238 0.0000 0.4003 0.811569 0.0240 0.8006 0.839245 0.0443 0.1001 0.792395 0.0033 0.5000 0.818170 0.0360 0.9002 0.846767 0.0252 0.2003 0.798674 0.0084 0.6001 0.824955 0.0469 1.0000 0.854545 0.0000 0.3000 0.805047 0.0146 0.7003 0.832000 0.0472 Tetrahidrofuran (1) + 2-Butanol (2) T = 288.15 K 0.0000 0.810689 0.0000 0.4001 0.839029 0.2361 0.7995 0.873161 0.1763 0.1043 0.817674 0.0790 0.4996 0.846834 0.2596 0.8999 0.882919 0.1048 0.1998 0.824216 0.1509 0.6039 0.855448 0.2616 1.0000 0.893293 0.0000 0.3000 0.831400 0.2084 0.7000 0.863976 0.2256 T = 293.15 K 0.0000 0.806646 0.0000 0.4001 0.834423 0.2459 0.7995 0.867989 0.1845 0.1043 0.813498 0.0811 0.4996 0.842087 0.2703 0.8999 0.877623 0.1088 0.1998 0.819894 0.1570 0.6039 0.850553 0.2724 1.0000 0.887862 0.0000 0.3000 0.826939 0.2165 0.7000 0.858951 0.2348 T = 298.15 K 0.0000 0.802528 0.0000 0.4001 0.829771 0.2546 0.7995 0.862807 0.1900 0.1043 0.809260 0.0821 0.4996 0.837296 0.2802 0.8999 0.872294 0.1127 0.1998 0.815521 0.1615 0.6039 0.845622 0.2820 1.0000 0.882402 0.0000 0.3000 0.822424 0.2238 0.7000 0.853888 0.2435 T = 303.15 K 0.0000 0.798326 0.0000 0.4001 0.825070 0.2616 0.7995 0.857573 0.1961 0.1043 0.804944 0.0830 0.4996 0.832464 0.2880 0.8999 0.866931 0.1162 0.1998 0.811087 0.1644 0.6039 0.840647 0.2905 1.0000 0.876909 0.0000 0.3000 0.817858 0.2289 0.7000 0.848788 0.2510 T = 308.15 K 0.0000 0.794030 0.0000 0.4001 0.820314 0.2667 0.7995 0.852303 0.2010 0.1043 0.800551 0.0825 0.4996 0.827581 0.2942 0.8999 0.861528 0.1194 0.1998 0.806583 0.1656 0.6039 0.835627 0.2974 1.0000 0.871379 0.0000 0.3000 0.813229 0.2324 0.7000 0.843646 0.2571 T = 313.15 K 0.0000 0.789632 0.0000 0.4001 0.815501 0.2693 0.7995 0.846991 0.2047 0.1043 0.796077 0.0802 0.4996 0.822644 0.2982 0.8999 0.856089 0.1215 0.1998 0.802006 0.1648 0.6039 0.830559 0.3024 1.0000 0.865809 0.0000 0.3000 0.808540 0.2330 0.7000 0.838458 0.2618 B12 Nastavak tabele B3 x1 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) x1 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) x1 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) T = 318.15 K 0.0000 0.785117 0.0000 0.4001 0.810625 0.2690 0.7995 0.841633 0.2074 0.1043 0.791508 0.0760 0.4996 0.817651 0.2996 0.8999 0.850605 0.1234 0.1998 0.797352 0.1609 0.6039 0.825438 0.3052 1.0000 0.860201 0.0000 0.3000 0.803776 0.2312 0.7000 0.833220 0.2650 T = 323.15 K 0.0000 0.780515 0.0000 0.4001 0.805683 0.2678 0.7995 0.836219 0.2100 0.1043 0.786846 0.0728 0.4996 0.812598 0.2999 0.8999 0.845076 0.1246 0.1998 0.792615 0.1572 0.6039 0.820263 0.3069 1.0000 0.854545 0.0000 0.3000 0.798944 0.2283 0.7000 0.827932 0.2670 B13 Tabela B4 Parametri RK polinoma, srednja procentualna greška PD (%) i standardna devijacija korelacije  (cm3·mol-1) dobijeni korelisanjem VE osobina binarnih sistema T (K) A0 A1 A2 A3 A4 PD (%)  (cm3·mol-1) Dimetiladipat (1) + 1-Butanol (2) 288.15 0.763673 -0.099417 0.240157 -0.218090 0.84 0.0021 293.15 0.842516 -0.117080 0.234858 -0.219573 0.70 0.0020 298.15 0.915529 -0.133449 0.256137 -0.244563 0.70 0.0022 303.15 0.987665 -0.166474 0.290232 -0.233429 0.63 0.0025 308.15 1.077320 -0.181804 0.282267 -0.273326 0.60 0.0022 313.15 1.153222 -0.215058 0.310544 -0.273399 0.52 0.0024 318.15 1.245376 -0.240087 0.344579 -0.327171 0.48 0.0023 323.15 1.333915 -0.274349 0.348323 -0.330667 0.50 0.0022 Dimetiladipat (1) + 2-Butanol (2) 288.15 1.851086 -0.391586 -0.637274 -0.414275 1.624061 1.24 0.0065 293.15 1.957525 -0.446018 -0.637383 -0.459531 1.692869 1.21 0.0067 298.15 2.032613 -0.485117 -0.633466 -0.438214 1.652592 1.15 0.0066 303.15 2.110887 -0.526607 -0.632369 -0.446489 1.660633 1.11 0.0066 308.15 2.179355 -0.565970 -0.636206 -0.446171 1.669842 1.10 0.0067 313.15 2.238302 -0.595772 -0.662246 -0.449195 1.695799 1.07 0.0068 318.15 2.279494 -0.619891 -0.669779 -0.431700 1.679645 1.06 0.0069 323.15 2.313421 -0.643554 -0.690542 -0.422015 1.688307 1.07 0.0070 Dimetiladipat (1) + 2-Butanon (2) 288.15 -1.415298 0.582050 -0.204150 -0.362805 0.56 0.0031 293.15 -1.487636 0.613827 -0.216488 -0.358663 0.53 0.0032 298.15 -1.564717 0.647611 -0.231081 -0.357850 0.50 0.0032 303.15 -1.646109 0.683330 -0.244044 -0.353495 0.48 0.0032 308.15 -1.732237 0.722658 -0.258582 -0.348129 0.48 0.0033 313.15 -1.824531 0.764897 -0.271785 -0.346730 0.44 0.0032 318.15 -1.920823 0.816167 -0.290282 -0.352844 0.43 0.0033 323.15 -2.027807 0.864947 -0.309250 -0.359094 0.42 0.0034 Dimetiladipat (1) + Tetrahidrofuran (2) 288.15 -0.198577 0.131107 -0.162000 -0.086220 0.242216 0.28 0.0002 293.15 -0.233528 0.143364 -0.163987 -0.080978 0.238990 0.14 0.0001 298.15 -0.272504 0.156731 -0.163368 -0.082150 0.229678 0.13 0.0001 303.15 -0.315199 0.170507 -0.161627 -0.076762 0.221469 0.06 0.0001 308.15 -0.359322 0.187193 -0.169650 -0.076095 0.219561 0.14 0.0002 313.15 -0.408569 0.203747 -0.176402 -0.069673 0.220414 0.17 0.0002 318.15 -0.461164 0.224724 -0.182124 -0.068315 0.217759 0.12 0.0002 323.15 -0.519001 0.246311 -0.194710 -0.059403 0.220603 0.17 0.0003 B14 Nastavak tabele B4 T (K) A0 A1 A2 A3 A4 PD (%)  (cm3·mol-1) 2-Butanon (1) + 1-Butanol (2) 288.15 -0.059977 0.062853 -0.049718 -0.026063 0.104575 2.24 0.0004 293.15 -0.028341 0.061545 -0.033897 -0.030199 0.085528 4.50 0.0005 298.15 0.007385 0.058885 -0.018388 -0.037338 0.086882 6.69 0.0006 303.15 0.043983 0.053925 0.002416 -0.040213 0.072464 2.83 0.0005 308.15 0.080977 0.054366 0.011101 -0.050135 0.083356 2.17 0.0006 313.15 0.118273 0.053771 0.018496 -0.061756 0.098589 1.26 0.0005 318.15 0.163828 0.048318 0.038166 -0.094053 0.128709 1.19 0.0005 323.15 0.202420 0.046714 0.046138 -0.105059 0.135128 1.04 0.0006 2-Butanon (1) + 2-Butanol (2) 288.15 1.252464 -0.272776 0.062914 0.475982 1.83 0.0074 293.15 1.324686 -0.287391 0.116876 0.401144 1.70 0.0072 298.15 1.380419 -0.281829 0.098540 0.439778 1.64 0.0073 303.15 1.442700 -0.282455 0.096671 0.434220 1.60 0.0073 308.15 1.512624 -0.290868 0.012430 0.514885 1.55 0.0077 313.15 1.550556 -0.261651 0.076840 0.419886 1.49 0.0072 318.15 1.592398 -0.249097 0.052286 0.437813 1.46 0.0073 323.15 1.627598 -0.239049 0.041237 0.449757 1.42 0.0073 Tetrahidrofuran (1) + 1-Butanol (2) 288.15 -0.047352 0.214530 0.038452 -0.089323 -0.095972 2.29 0.0007 293.15 -0.022179 0.217131 0.030089 -0.085074 -0.084632 3.25 0.0008 298.15 0.004543 0.217197 0.040220 -0.085292 -0.087651 3.63 0.0009 303.15 0.031594 0.217304 0.041708 -0.085253 -0.082906 2.88 0.0008 308.15 0.058605 0.219204 0.051584 -0.083905 -0.093006 2.58 0.0009 313.15 0.084926 0.221989 0.053773 -0.086006 -0.092407 2.01 0.0008 318.15 0.118721 0.224145 0.057352 -0.113006 -0.051931 1.75 0.0009 323.15 0.143615 0.222748 0.060946 -0.108892 -0.048935 1.57 0.0010 Tetrahidrofuran (1) + 2-Butanol (2) 288.15 1.038901 0.066741 -0.060732 0.199571 1.13 0.0048 293.15 1.094127 0.060935 -0.051600 0.181071 1.08 0.0050 298.15 1.121420 0.074120 -0.087435 0.236160 1.18 0.0052 303.15 1.150776 0.089407 -0.090552 0.240502 1.18 0.0052 308.15 1.175436 0.098799 -0.106026 0.267336 1.20 0.0055 313.15 1.192827 0.120531 -0.132798 0.278119 1.19 0.0055 318.15 1.202866 0.145628 -0.171749 0.304243 1.24 0.0057 323.15 1.198436 0.183355 -0.166935 0.287395 1.23 0.0056 B15 Tabela B5 Gustina ρ i dopunska molarna zapremina VE ternarnih sistema u temperaturnom intervalu od 288.15 do 323.15 K x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) Dimetiladipat (1) + 2-Butanon (2) + 1-Butanol (3) T = 288.15 K 0.0901 0.0999 0.850844 0.0578 0.5404 0.0997 0.984757 0.0694 0.0800 0.1999 0.846957 0.0149 0.4796 0.2007 0.971574 -0.0371 0.0700 0.3000 0.842883 -0.0112 0.4200 0.2999 0.957412 -0.1113 0.0600 0.4000 0.838695 -0.0337 0.3600 0.4002 0.941796 -0.1577 0.0500 0.5002 0.834299 -0.0426 0.3000 0.4999 0.924738 -0.1853 0.0400 0.6000 0.829765 -0.0459 0.2400 0.6000 0.906119 -0.2005 0.0301 0.6998 0.825138 -0.0443 0.1801 0.6998 0.885744 -0.2002 0.0200 0.8001 0.820263 -0.0356 0.1200 0.7998 0.863143 -0.1703 0.0100 0.8998 0.815262 -0.0192 0.0602 0.8998 0.838122 -0.1002 0.1800 0.1002 0.884102 0.0796 0.7202 0.1000 1.021747 -0.0003 0.1601 0.1999 0.877485 0.0129 0.6397 0.2001 1.007055 -0.0941 0.1399 0.3000 0.870349 -0.0328 0.5597 0.3000 0.990796 -0.1483 0.1200 0.3999 0.862911 -0.0590 0.4800 0.4001 0.973163 -0.2190 0.1001 0.4999 0.855105 -0.0727 0.3998 0.5005 0.953250 -0.2455 0.0800 0.6001 0.846878 -0.0787 0.3199 0.6001 0.931296 -0.2723 0.0601 0.7000 0.838378 -0.0774 0.2401 0.7001 0.906684 -0.2733 0.0401 0.7999 0.829427 -0.0646 0.1601 0.8000 0.878712 -0.2320 0.0200 0.9001 0.819970 -0.0366 0.0800 0.8998 0.846718 -0.1377 0.3600 0.1000 0.939915 0.0808 0.8096 0.1005 1.037649 -0.0190 0.3197 0.2002 0.929260 -0.0144 0.7200 0.2002 1.022718 -0.1258 0.2801 0.2998 0.917925 -0.0766 0.6303 0.2998 1.006102 -0.2093 0.2401 0.3998 0.905571 -0.1115 0.5397 0.4002 0.987301 -0.2613 0.2002 0.4999 0.892372 -0.1303 0.4500 0.5000 0.966464 -0.2924 0.1601 0.5999 0.878209 -0.1400 0.3601 0.5999 0.943046 -0.3110 0.1200 0.6998 0.863056 -0.1392 0.2700 0.7000 0.916386 -0.2953 0.0800 0.8001 0.846775 -0.1185 0.1800 0.7998 0.886022 -0.2516 0.0401 0.9001 0.829202 -0.0703 0.0900 0.8997 0.850981 -0.1584 T = 293.15 K 0.0901 0.0999 0.846672 0.0666 0.5404 0.0997 0.980025 0.0814 0.0800 0.1999 0.842660 0.0240 0.4796 0.2007 0.966807 -0.0307 0.0700 0.3000 0.838469 -0.0028 0.4200 0.2999 0.952607 -0.1093 0.0600 0.4000 0.834162 -0.0259 0.3600 0.4002 0.936947 -0.1593 0.0500 0.5002 0.829651 -0.0358 0.3000 0.4999 0.919843 -0.1896 0.0400 0.6000 0.825002 -0.0401 0.2400 0.6000 0.901172 -0.2068 0.0301 0.6998 0.820261 -0.0396 0.1801 0.6998 0.880739 -0.2071 0.0200 0.8001 0.815274 -0.0324 0.1200 0.7998 0.858081 -0.1772 0.0100 0.8998 0.810166 -0.0177 0.0602 0.8998 0.832991 -0.1047 0.1800 0.1002 0.879767 0.0917 0.7202 0.1000 1.016917 0.0050 0.1601 0.1999 0.873055 0.0232 0.6397 0.2001 1.002200 -0.0939 0.1399 0.3000 0.865825 -0.0243 0.5597 0.3000 0.985913 -0.1523 0.1200 0.3999 0.858292 -0.0523 0.4800 0.4001 0.968251 -0.2272 B16 Nastavak tabele B5 x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) 0.1001 0.4999 0.850391 -0.0676 0.3998 0.5005 0.948301 -0.2562 0.0800 0.6001 0.842067 -0.0750 0.3199 0.6001 0.926307 -0.2845 0.0601 0.7000 0.833469 -0.0750 0.2401 0.7001 0.901654 -0.2864 0.0401 0.7999 0.824421 -0.0633 0.1601 0.8000 0.873631 -0.2435 0.0200 0.9001 0.814866 -0.0364 0.0800 0.8998 0.841579 -0.1450 0.3600 0.1000 0.935341 0.0951 0.8096 0.1005 1.032789 -0.0184 0.3197 0.2002 0.924630 -0.0046 0.7200 0.2002 1.017834 -0.1299 0.2801 0.2998 0.913236 -0.0704 0.6303 0.2998 1.001194 -0.2179 0.2401 0.3998 0.900819 -0.1082 0.5397 0.4002 0.982363 -0.2730 0.2002 0.4999 0.887552 -0.1295 0.4500 0.5000 0.961495 -0.3067 0.1601 0.5999 0.873321 -0.1410 0.3601 0.5999 0.938040 -0.3264 0.1200 0.6998 0.858098 -0.1418 0.2700 0.7000 0.911336 -0.3101 0.0800 0.8001 0.841738 -0.1213 0.1800 0.7998 0.880930 -0.2649 0.0401 0.9001 0.824085 -0.0726 0.0900 0.8997 0.845837 -0.1671 T = 298.15 K 0.0901 0.0999 0.842475 0.0773 0.5404 0.0997 0.975285 0.0933 0.0800 0.1999 0.838343 0.0340 0.4796 0.2007 0.962029 -0.0240 0.0700 0.3000 0.834031 0.0067 0.4200 0.2999 0.947788 -0.1071 0.0600 0.4000 0.829609 -0.0177 0.3600 0.4002 0.932084 -0.1609 0.0500 0.5002 0.824980 -0.0284 0.3000 0.4999 0.914932 -0.1941 0.0400 0.6000 0.820214 -0.0335 0.2400 0.6000 0.896209 -0.2134 0.0301 0.6998 0.815358 -0.0342 0.1801 0.6998 0.875719 -0.2148 0.0200 0.8001 0.810257 -0.0284 0.1200 0.7998 0.852998 -0.1844 0.0100 0.8998 0.805041 -0.0154 0.0602 0.8998 0.827839 -0.1096 0.1800 0.1002 0.875408 0.1056 0.7202 0.1000 1.012083 0.0098 0.1601 0.1999 0.868603 0.0347 0.6397 0.2001 0.997341 -0.0946 0.1399 0.3000 0.861281 -0.0152 0.5597 0.3000 0.981020 -0.1568 0.1200 0.3999 0.853653 -0.0450 0.4800 0.4001 0.963328 -0.2360 0.1001 0.4999 0.845654 -0.0619 0.3998 0.5005 0.943341 -0.2677 0.0800 0.6001 0.837232 -0.0707 0.3199 0.6001 0.921305 -0.2977 0.0601 0.7000 0.828536 -0.0720 0.2401 0.7001 0.896604 -0.2998 0.0401 0.7999 0.819388 -0.0615 0.1601 0.8000 0.868529 -0.2553 0.0200 0.9001 0.809734 -0.0356 0.0800 0.8998 0.836418 -0.1527 0.3600 0.1000 0.930749 0.1103 0.8096 0.1005 1.027922 -0.0180 0.3197 0.2002 0.919980 0.0064 0.7200 0.2002 1.012946 -0.1351 0.2801 0.2998 0.908526 -0.0633 0.6303 0.2998 0.996275 -0.2267 0.2401 0.3998 0.896046 -0.1044 0.5397 0.4002 0.977418 -0.2859 0.2002 0.4999 0.882713 -0.1282 0.4500 0.5000 0.956518 -0.3221 0.1601 0.5999 0.868411 -0.1418 0.3601 0.5999 0.933022 -0.3428 0.1200 0.6998 0.853116 -0.1441 0.2700 0.7000 0.906278 -0.3266 0.0800 0.8001 0.836677 -0.1240 0.1800 0.7998 0.875822 -0.2790 0.0401 0.9001 0.818941 -0.0746 0.0900 0.8997 0.840672 -0.1761 B17 Nastavak tabele B5 x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) T = 303.15 K 0.0901 0.0999 0.838254 0.0879 0.5404 0.0997 0.970535 0.1054 0.0800 0.1999 0.833999 0.0442 0.4796 0.2007 0.957236 -0.0170 0.0700 0.3000 0.829567 0.0162 0.4200 0.2999 0.942953 -0.1049 0.0600 0.4000 0.825028 -0.0092 0.3600 0.4002 0.927205 -0.1627 0.0500 0.5002 0.820282 -0.0209 0.3000 0.4999 0.910004 -0.1991 0.0400 0.6000 0.815399 -0.0270 0.2400 0.6000 0.891228 -0.2207 0.0301 0.6998 0.810427 -0.0288 0.1801 0.6998 0.870678 -0.2230 0.0200 0.8001 0.805213 -0.0245 0.1200 0.7998 0.847892 -0.1921 0.0100 0.8998 0.799888 -0.0134 0.0602 0.8998 0.822660 -0.1146 0.1800 0.1002 0.871027 0.1196 0.7202 0.1000 1.007244 0.0145 0.1601 0.1999 0.864129 0.0463 0.6397 0.2001 0.992471 -0.0950 0.1399 0.3000 0.856713 -0.0059 0.5597 0.3000 0.976121 -0.1620 0.1200 0.3999 0.848990 -0.0378 0.4800 0.4001 0.958392 -0.2451 0.1001 0.4999 0.840894 -0.0564 0.3998 0.5005 0.938366 -0.2796 0.0800 0.6001 0.832372 -0.0666 0.3199 0.6001 0.916288 -0.3117 0.0601 0.7000 0.823576 -0.0692 0.2401 0.7001 0.891539 -0.3143 0.0401 0.7999 0.814329 -0.0599 0.1601 0.8000 0.863406 -0.2678 0.0200 0.9001 0.804575 -0.0350 0.0800 0.8998 0.831233 -0.1608 0.3600 0.1000 0.926143 0.1257 0.8096 0.1005 1.023052 -0.0177 0.3197 0.2002 0.915314 0.0174 0.7200 0.2002 1.008049 -0.1399 0.2801 0.2998 0.903799 -0.0564 0.6303 0.2998 0.991353 -0.2366 0.2401 0.3998 0.891255 -0.1009 0.5397 0.4002 0.972465 -0.2995 0.2002 0.4999 0.877855 -0.1275 0.4500 0.5000 0.951527 -0.3381 0.1601 0.5999 0.863481 -0.1430 0.3601 0.5999 0.927991 -0.3602 0.1200 0.6998 0.848112 -0.1469 0.2700 0.7000 0.901203 -0.3440 0.0800 0.8001 0.831592 -0.1270 0.1800 0.7998 0.870693 -0.2939 0.0401 0.9001 0.813772 -0.0769 0.0900 0.8997 0.835484 -0.1858 T = 308.15 K 0.0901 0.0999 0.834002 0.0990 0.5404 0.0997 0.965764 0.1183 0.0800 0.1999 0.829625 0.0547 0.4796 0.2007 0.952429 -0.0105 0.0700 0.3000 0.825072 0.0261 0.4200 0.2999 0.938105 -0.1034 0.0600 0.4000 0.820415 -0.0004 0.3600 0.4002 0.922308 -0.1653 0.0500 0.5002 0.815550 -0.0131 0.3000 0.4999 0.905056 -0.2049 0.0400 0.6000 0.810551 -0.0203 0.2400 0.6000 0.886224 -0.2287 0.0301 0.6998 0.805464 -0.0234 0.1801 0.6998 0.865615 -0.2322 0.0200 0.8001 0.800137 -0.0206 0.1200 0.7998 0.842762 -0.2006 0.0100 0.8998 0.794702 -0.0112 0.0602 0.8998 0.817452 -0.1201 0.1800 0.1002 0.866619 0.1341 0.7202 0.1000 1.002393 0.0192 0.1601 0.1999 0.859627 0.0582 0.6397 0.2001 0.987592 -0.0962 0.1399 0.3000 0.852116 0.0038 0.5597 0.3000 0.971208 -0.1677 0.1200 0.3999 0.844295 -0.0301 0.4800 0.4001 0.953444 -0.2553 0.1001 0.4999 0.836102 -0.0505 0.3998 0.5005 0.933376 -0.2927 0.0800 0.6001 0.827482 -0.0625 0.3199 0.6001 0.911253 -0.3268 B18 Nastavak tabele B5 x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) 0.0601 0.7000 0.818586 -0.0666 0.2401 0.7001 0.886453 -0.3298 0.0401 0.7999 0.809240 -0.0585 0.1601 0.8000 0.858261 -0.2815 0.0200 0.9001 0.799384 -0.0344 0.0800 0.8998 0.826017 -0.1692 0.3600 0.1000 0.921513 0.1417 0.8096 0.1005 1.018172 -0.0175 0.3197 0.2002 0.910627 0.0283 0.7200 0.2002 1.003147 -0.1460 0.2801 0.2998 0.899050 -0.0496 0.6303 0.2998 0.986419 -0.2472 0.2401 0.3998 0.886439 -0.0974 0.5397 0.4002 0.967497 -0.3138 0.2002 0.4999 0.872969 -0.1267 0.4500 0.5000 0.946521 -0.3551 0.1601 0.5999 0.858524 -0.1446 0.3601 0.5999 0.922944 -0.3790 0.1200 0.6998 0.843081 -0.1501 0.2700 0.7000 0.896109 -0.3627 0.0800 0.8001 0.826479 -0.1305 0.1800 0.7998 0.865543 -0.3099 0.0401 0.9001 0.808572 -0.0794 0.0900 0.8997 0.830268 -0.1961 T = 313.15 K 0.0901 0.0999 0.829717 0.1103 0.5404 0.0997 0.960982 0.1306 0.0800 0.1999 0.825220 0.0651 0.4796 0.2007 0.947605 -0.0042 0.0700 0.3000 0.820546 0.0357 0.4200 0.2999 0.933237 -0.1024 0.0600 0.4000 0.815771 0.0081 0.3600 0.4002 0.917393 -0.1687 0.0500 0.5002 0.810787 -0.0054 0.3000 0.4999 0.900090 -0.2116 0.0400 0.6000 0.805671 -0.0138 0.2400 0.6000 0.881201 -0.2379 0.0301 0.6998 0.800469 -0.0183 0.1801 0.6998 0.860530 -0.2425 0.0200 0.8001 0.795029 -0.0170 0.1200 0.7998 0.837605 -0.2100 0.0100 0.8998 0.789481 -0.0091 0.0602 0.8998 0.812215 -0.1263 0.1800 0.1002 0.862181 0.1489 0.7202 0.1000 0.997532 0.0238 0.1601 0.1999 0.855097 0.0700 0.6397 0.2001 0.982702 -0.0979 0.1399 0.3000 0.847492 0.0130 0.5597 0.3000 0.966285 -0.1746 0.1200 0.3999 0.839574 -0.0229 0.4800 0.4001 0.948483 -0.2667 0.1001 0.4999 0.831281 -0.0450 0.3998 0.5005 0.928371 -0.3071 0.0800 0.6001 0.822561 -0.0587 0.3199 0.6001 0.906202 -0.3434 0.0601 0.7000 0.813567 -0.0644 0.2401 0.7001 0.881346 -0.3466 0.0401 0.7999 0.804119 -0.0575 0.1601 0.8000 0.853092 -0.2963 0.0200 0.9001 0.794159 -0.0339 0.0800 0.8998 0.820775 -0.1786 0.3600 0.1000 0.916861 0.1578 0.8096 0.1005 1.013286 -0.0177 0.3197 0.2002 0.905916 0.0392 0.7200 0.2002 0.998233 -0.1522 0.2801 0.2998 0.894278 -0.0431 0.6303 0.2998 0.981474 -0.2585 0.2401 0.3998 0.881601 -0.0946 0.5397 0.4002 0.962519 -0.3296 0.2002 0.4999 0.868061 -0.1268 0.4500 0.5000 0.941503 -0.3737 0.1601 0.5999 0.853543 -0.1469 0.3601 0.5999 0.917879 -0.3989 0.1200 0.6998 0.838023 -0.1540 0.2700 0.7000 0.890995 -0.3827 0.0800 0.8001 0.821338 -0.1347 0.1800 0.7998 0.860367 -0.3270 0.0401 0.9001 0.803340 -0.0822 0.0900 0.8997 0.825022 -0.2070 B19 Nastavak tabele B5 x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) T = 318.15 K 0.0901 0.0999 0.825390 0.1254 0.5404 0.0997 0.956180 0.1444 0.0800 0.1999 0.820776 0.0786 0.4796 0.2007 0.942760 0.0032 0.0700 0.3000 0.815986 0.0475 0.4200 0.2999 0.928347 -0.1004 0.0600 0.4000 0.811093 0.0185 0.3600 0.4002 0.912454 -0.1715 0.0500 0.5002 0.805989 0.0038 0.3000 0.4999 0.895098 -0.2182 0.0400 0.6000 0.800754 -0.0059 0.2400 0.6000 0.876152 -0.2471 0.0301 0.6998 0.795437 -0.0119 0.1801 0.6998 0.855412 -0.2525 0.0200 0.8001 0.789882 -0.0123 0.1200 0.7998 0.832416 -0.2195 0.0100 0.8998 0.784223 -0.0063 0.0602 0.8998 0.806944 -0.1325 0.1800 0.1002 0.857710 0.1667 0.7202 0.1000 0.992660 0.0286 0.1601 0.1999 0.850535 0.0843 0.6397 0.2001 0.977795 -0.0990 0.1399 0.3000 0.842835 0.0242 0.5597 0.3000 0.961342 -0.1810 0.1200 0.3999 0.834820 -0.0141 0.4800 0.4001 0.943503 -0.2783 0.1001 0.4999 0.826427 -0.0383 0.3998 0.5005 0.923346 -0.3220 0.0800 0.6001 0.817607 -0.0539 0.3199 0.6001 0.901129 -0.3608 0.0601 0.7000 0.808511 -0.0613 0.2401 0.7001 0.876215 -0.3643 0.0401 0.7999 0.798961 -0.0557 0.1601 0.8000 0.847893 -0.3115 0.0200 0.9001 0.788897 -0.0330 0.0800 0.8998 0.815501 -0.1884 0.3600 0.1000 0.912189 0.1755 0.8096 0.1005 1.008389 -0.0178 0.3197 0.2002 0.901181 0.0517 0.7200 0.2002 0.993308 -0.1588 0.2801 0.2998 0.889478 -0.0352 0.6303 0.2998 0.976516 -0.2705 0.2401 0.3998 0.876733 -0.0905 0.5397 0.4002 0.957526 -0.3461 0.2002 0.4999 0.863123 -0.1260 0.4500 0.5000 0.936468 -0.3933 0.1601 0.5999 0.848531 -0.1488 0.3601 0.5999 0.912796 -0.4201 0.1200 0.6998 0.832934 -0.1577 0.2700 0.7000 0.885858 -0.4037 0.0800 0.8001 0.816161 -0.1385 0.1800 0.7998 0.855168 -0.3453 0.0401 0.9001 0.798072 -0.0848 0.0900 0.8997 0.819747 -0.2186 T = 323.15 K 0.0901 0.0999 0.821034 0.1364 0.5404 0.0997 0.951365 0.1559 0.0800 0.1999 0.816298 0.0888 0.4796 0.2007 0.937903 0.0080 0.0700 0.3000 0.811389 0.0565 0.4200 0.2999 0.923442 -0.1010 0.0600 0.4000 0.806375 0.0267 0.3600 0.4002 0.907495 -0.1765 0.0500 0.5002 0.801153 0.0109 0.3000 0.4999 0.890084 -0.2268 0.0400 0.6000 0.795802 0.0000 0.2400 0.6000 0.871077 -0.2583 0.0301 0.6998 0.790369 -0.0073 0.1801 0.6998 0.850271 -0.2648 0.0200 0.8001 0.784701 -0.0091 0.1200 0.7998 0.827198 -0.2306 0.0100 0.8998 0.778930 -0.0046 0.0602 0.8998 0.801639 -0.1397 0.1800 0.1002 0.853208 0.1812 0.7202 0.1000 0.987774 0.0326 0.1601 0.1999 0.845940 0.0956 0.6397 0.2001 0.972879 -0.1021 0.1399 0.3000 0.838145 0.0329 0.5597 0.3000 0.956389 -0.1897 0.1200 0.3999 0.830032 -0.0077 0.4800 0.4001 0.938504 -0.2914 0.1001 0.4999 0.821540 -0.0339 0.3998 0.5005 0.918300 -0.3385 B20 Nastavak tabele B5 x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) 0.0800 0.6001 0.812620 -0.0512 0.3199 0.6001 0.896035 -0.3800 0.0601 0.7000 0.803423 -0.0600 0.2401 0.7001 0.871057 -0.3834 0.0401 0.7999 0.793770 -0.0554 0.1601 0.8000 0.842665 -0.3281 0.0200 0.9001 0.783600 -0.0331 0.0800 0.8998 0.810190 -0.1987 0.3600 0.1000 0.907490 0.1912 0.8096 0.1005 1.003484 -0.0189 0.3197 0.2002 0.896424 0.0615 0.7200 0.2002 0.988371 -0.1663 0.2801 0.2998 0.884655 -0.0299 0.6303 0.2998 0.971544 -0.2836 0.2401 0.3998 0.871842 -0.0890 0.5397 0.4002 0.952517 -0.3640 0.2002 0.4999 0.858159 -0.1276 0.4500 0.5000 0.931414 -0.4144 0.1601 0.5999 0.843491 -0.1527 0.3601 0.5999 0.907693 -0.4431 0.1200 0.6998 0.827818 -0.1635 0.2700 0.7000 0.880697 -0.4263 0.0800 0.8001 0.810955 -0.1440 0.1800 0.7998 0.849941 -0.3650 0.0401 0.9001 0.792770 -0.0885 0.0900 0.8997 0.814440 -0.2313 Dimetiladipat (1) + 2-Butanon (2) + 2-Butanol (3) T = 288.15 K 0.0901 0.1002 0.846918 0.2653 0.5394 0.1006 0.982120 0.2801 0.0800 0.2009 0.842772 0.2769 0.4796 0.2004 0.969028 0.1954 0.0702 0.3003 0.838635 0.2922 0.4197 0.3002 0.954862 0.1167 0.0601 0.3999 0.834451 0.2892 0.3600 0.3999 0.939645 0.0356 0.0501 0.5000 0.830310 0.2764 0.2998 0.4996 0.922994 -0.0422 0.0401 0.5998 0.826324 0.2365 0.2399 0.5998 0.904719 -0.0872 0.0301 0.6998 0.822324 0.1884 0.1797 0.7004 0.884552 -0.1148 0.0201 0.7997 0.818226 0.1412 0.1200 0.7998 0.862302 -0.0990 0.0101 0.8991 0.814059 0.0917 0.0600 0.8996 0.837743 -0.0795 0.1801 0.1008 0.880132 0.3358 0.7193 0.1004 1.020542 0.0908 0.1600 0.2001 0.873283 0.3077 0.6397 0.2002 1.005924 0.0114 0.1402 0.3001 0.866364 0.2739 0.5595 0.3002 0.989581 -0.0359 0.1200 0.4001 0.859162 0.2276 0.4791 0.4001 0.971762 -0.1034 0.1001 0.5000 0.851602 0.2065 0.3999 0.4996 0.952399 -0.1665 0.0800 0.5999 0.843837 0.1691 0.3197 0.5999 0.930472 -0.2038 0.0602 0.6995 0.836068 0.1144 0.2400 0.6995 0.906139 -0.2311 0.0402 0.7993 0.827632 0.0922 0.1599 0.7996 0.878419 -0.2189 0.0201 0.8997 0.818939 0.0584 0.0800 0.8997 0.846462 -0.1151 0.3593 0.1010 0.936280 0.3479 0.8094 0.1005 1.037332 -0.0054 0.3200 0.2001 0.925794 0.2775 0.7194 0.1998 1.022073 -0.0757 0.2798 0.3001 0.914461 0.2046 0.6298 0.3000 1.005321 -0.1387 0.2400 0.3999 0.902508 0.1408 0.5392 0.4005 0.986677 -0.2126 0.1992 0.4988 0.889360 0.0918 0.4498 0.4997 0.965885 -0.2407 0.1601 0.5997 0.876037 0.0387 0.3597 0.6001 0.942614 -0.2837 0.1201 0.6998 0.861393 0.0004 0.2699 0.6997 0.916289 -0.2966 0.0801 0.7996 0.845466 -0.0028 0.1800 0.7996 0.886036 -0.2593 0.0401 0.8994 0.828464 -0.0063 0.0901 0.8998 0.850899 -0.1478 B21 Nastavak tabele B5 x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) T = 293.15 K 0.0901 0.1002 0.842520 0.2803 0.5394 0.1006 0.977309 0.2947 0.0800 0.2009 0.838269 0.2927 0.4796 0.2004 0.964191 0.2046 0.0702 0.3003 0.834024 0.3092 0.4197 0.3002 0.949989 0.1220 0.0601 0.3999 0.829783 0.3044 0.3600 0.3999 0.934742 0.0377 0.0501 0.5000 0.825512 0.2918 0.2998 0.4996 0.918045 -0.0439 0.0401 0.5998 0.821439 0.2497 0.2399 0.5998 0.899737 -0.0914 0.0301 0.6998 0.817361 0.1998 0.1797 0.7004 0.879518 -0.1207 0.0201 0.7997 0.813182 0.1492 0.1200 0.7998 0.857219 -0.1048 0.0101 0.8991 0.808933 0.0956 0.0600 0.8996 0.832600 -0.0834 0.1801 0.1008 0.875590 0.3553 0.7193 0.1004 1.015684 0.0960 0.1600 0.2001 0.868665 0.3258 0.6397 0.2002 1.001042 0.0118 0.1402 0.3001 0.861712 0.2885 0.5595 0.3002 0.984673 -0.0394 0.1200 0.4001 0.854396 0.2415 0.4791 0.4001 0.966831 -0.1105 0.1001 0.5000 0.846761 0.2186 0.3999 0.4996 0.947430 -0.1764 0.0800 0.5999 0.838933 0.1795 0.3197 0.5999 0.925467 -0.2155 0.0602 0.6995 0.831080 0.1217 0.2400 0.6995 0.901099 -0.2438 0.0402 0.7993 0.822570 0.0974 0.1599 0.7996 0.873327 -0.2300 0.0201 0.8997 0.813808 0.0607 0.0800 0.8997 0.841319 -0.1221 0.3593 0.1010 0.931563 0.3678 0.8094 0.1005 1.032459 -0.0049 0.3200 0.2001 0.921060 0.2927 0.7194 0.1998 1.017177 -0.0798 0.2798 0.3001 0.909651 0.2169 0.6298 0.3000 1.000403 -0.1471 0.2400 0.3999 0.897652 0.1494 0.5392 0.4005 0.981730 -0.2242 0.1992 0.4988 0.884463 0.0982 0.4498 0.4997 0.960903 -0.2540 0.1601 0.5997 0.871082 0.0423 0.3597 0.6001 0.937599 -0.2988 0.1201 0.6998 0.856381 0.0017 0.2699 0.6997 0.911238 -0.3121 0.0801 0.7996 0.840394 -0.0034 0.1800 0.7996 0.880940 -0.2727 0.0401 0.8994 0.823328 -0.0072 0.0901 0.8998 0.845752 -0.1562 T = 298.15 K 0.0901 0.1002 0.838072 0.2941 0.5394 0.1006 0.972484 0.3075 0.0800 0.2009 0.833717 0.3077 0.4796 0.2004 0.959334 0.2128 0.0702 0.3003 0.829377 0.3245 0.4197 0.3002 0.945101 0.1256 0.0601 0.3999 0.825014 0.3196 0.3600 0.3999 0.929812 0.0369 0.0501 0.5000 0.820682 0.3058 0.2998 0.4996 0.913080 -0.0471 0.0401 0.5998 0.816521 0.2622 0.2399 0.5998 0.894721 -0.0968 0.0301 0.6998 0.812353 0.2092 0.1797 0.7004 0.874460 -0.1270 0.0201 0.7997 0.808095 0.1563 0.1200 0.7998 0.852111 -0.1110 0.0101 0.8991 0.803774 0.1001 0.0600 0.8996 0.827433 -0.0876 0.1801 0.1008 0.871006 0.3737 0.7193 0.1004 1.010817 0.0999 0.1600 0.2001 0.864015 0.3418 0.6397 0.2002 0.996154 0.0105 0.1402 0.3001 0.856947 0.3044 0.5595 0.3002 0.979758 -0.0446 0.1200 0.4001 0.849595 0.2543 0.4791 0.4001 0.961878 -0.1190 0.1001 0.5000 0.841889 0.2295 0.3999 0.4996 0.942448 -0.1877 0.0800 0.5999 0.833974 0.1883 0.3197 0.5999 0.920446 -0.2283 B22 Nastavak tabele B5 x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) 0.0602 0.6995 0.826063 0.1284 0.2400 0.6995 0.896029 -0.2566 0.0402 0.7993 0.817480 0.1023 0.1599 0.7996 0.868213 -0.2416 0.0201 0.8997 0.808651 0.0629 0.0800 0.8997 0.836149 -0.1292 0.3593 0.1010 0.926821 0.3859 0.8094 0.1005 1.027583 -0.0066 0.3200 0.2001 0.916250 0.3073 0.7194 0.1998 1.012278 -0.0856 0.2798 0.3001 0.904820 0.2273 0.6298 0.3000 0.995477 -0.1567 0.2400 0.3999 0.892773 0.1564 0.5392 0.4005 0.976776 -0.2375 0.1992 0.4988 0.879520 0.1024 0.4498 0.4997 0.955912 -0.2689 0.1601 0.5997 0.866088 0.0440 0.3597 0.6001 0.932576 -0.3157 0.1201 0.6998 0.851333 0.0016 0.2699 0.6997 0.906169 -0.3283 0.0801 0.7996 0.835294 -0.0042 0.1800 0.7996 0.875824 -0.2867 0.0401 0.8994 0.818164 -0.0080 0.0901 0.8998 0.840585 -0.1653 T = 303.15 K 0.0901 0.1002 0.833569 0.3065 0.5394 0.1006 0.967643 0.3189 0.0800 0.2009 0.829118 0.3209 0.4796 0.2004 0.954465 0.2190 0.0702 0.3003 0.824686 0.3380 0.4197 0.3002 0.940196 0.1277 0.0601 0.3999 0.820247 0.3313 0.3600 0.3999 0.924891 0.0324 0.0501 0.5000 0.815812 0.3186 0.2998 0.4996 0.908094 -0.0515 0.0401 0.5998 0.811567 0.2735 0.2399 0.5998 0.889705 -0.1051 0.0301 0.6998 0.807329 0.2173 0.1797 0.7004 0.869384 -0.1350 0.0201 0.7997 0.802988 0.1624 0.1200 0.7998 0.846981 -0.1182 0.0101 0.8991 0.798590 0.1036 0.0600 0.8996 0.822243 -0.0927 0.1801 0.1008 0.866385 0.3895 0.7193 0.1004 1.005944 0.1028 0.1600 0.2001 0.859321 0.3564 0.6397 0.2002 0.991255 0.0085 0.1402 0.3001 0.852194 0.3160 0.5595 0.3002 0.974833 -0.0511 0.1200 0.4001 0.844762 0.2652 0.4791 0.4001 0.956933 -0.1306 0.1001 0.5000 0.836983 0.2390 0.3999 0.4996 0.937451 -0.2000 0.0800 0.5999 0.829022 0.1931 0.3197 0.5999 0.915414 -0.2430 0.0602 0.6995 0.821015 0.1341 0.2400 0.6995 0.890944 -0.2706 0.0402 0.7993 0.812358 0.1067 0.1599 0.7996 0.863081 -0.2544 0.0201 0.8997 0.803463 0.0649 0.0800 0.8997 0.830955 -0.1369 0.3593 0.1010 0.922053 0.4022 0.8094 0.1005 1.022702 -0.0084 0.3200 0.2001 0.911442 0.3191 0.7194 0.1998 1.007371 -0.0919 0.2798 0.3001 0.899960 0.2364 0.6298 0.3000 0.990544 -0.1674 0.2400 0.3999 0.887866 0.1620 0.5392 0.4005 0.971811 -0.2515 0.1992 0.4988 0.874594 0.1017 0.4498 0.4997 0.950908 -0.2846 0.1601 0.5997 0.861101 0.0417 0.3597 0.6001 0.927538 -0.3336 0.1201 0.6998 0.846279 -0.0010 0.2699 0.6997 0.901088 -0.3462 0.0801 0.7996 0.830170 -0.0061 0.1800 0.7996 0.870692 -0.3021 0.0401 0.8994 0.812975 -0.0095 0.0901 0.8998 0.835394 -0.1750 B23 Nastavak tabele B5 x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) T = 308.15 K 0.0901 0.1002 0.829007 0.3168 0.5394 0.1006 0.962785 0.3279 0.0800 0.2009 0.824464 0.3321 0.4796 0.2004 0.949577 0.2229 0.0702 0.3003 0.819944 0.3496 0.4197 0.3002 0.935264 0.1286 0.0601 0.3999 0.815391 0.3463 0.3600 0.3999 0.919909 0.0310 0.0501 0.5000 0.810899 0.3299 0.2998 0.4996 0.903087 -0.0580 0.0401 0.5998 0.806575 0.2832 0.2399 0.5998 0.884644 -0.1125 0.0301 0.6998 0.802252 0.2259 0.1797 0.7004 0.864282 -0.1444 0.0201 0.7997 0.797844 0.1679 0.1200 0.7998 0.841827 -0.1270 0.0101 0.8991 0.793371 0.1068 0.0600 0.8996 0.817022 -0.0983 0.1801 0.1008 0.861718 0.4028 0.7193 0.1004 1.001061 0.1041 0.1600 0.2001 0.854586 0.3684 0.6397 0.2002 0.986345 0.0047 0.1402 0.3001 0.847370 0.3289 0.5595 0.3002 0.969895 -0.0593 0.1200 0.4001 0.839889 0.2741 0.4791 0.4001 0.951946 -0.1404 0.1001 0.5000 0.832039 0.2467 0.3999 0.4996 0.932439 -0.2142 0.0800 0.5999 0.823991 0.2013 0.3197 0.5999 0.910359 -0.2587 0.0602 0.6995 0.815934 0.1384 0.2400 0.6995 0.885838 -0.2861 0.0402 0.7993 0.807205 0.1100 0.1599 0.7996 0.857924 -0.2684 0.0201 0.8997 0.798242 0.0664 0.0800 0.8997 0.825735 -0.1455 0.3593 0.1010 0.917256 0.4158 0.8094 0.1005 1.017808 -0.0105 0.3200 0.2001 0.906590 0.3305 0.7194 0.1998 1.002455 -0.0994 0.2798 0.3001 0.895072 0.2429 0.6298 0.3000 0.985600 -0.1793 0.2400 0.3999 0.882936 0.1648 0.5392 0.4005 0.966837 -0.2676 0.1992 0.4988 0.869589 0.1052 0.4498 0.4997 0.945891 -0.3020 0.1601 0.5997 0.856049 0.0420 0.3597 0.6001 0.922483 -0.3531 0.1201 0.6998 0.841180 -0.0031 0.2699 0.6997 0.895985 -0.3652 0.0801 0.7996 0.825015 -0.0090 0.1800 0.7996 0.865533 -0.3182 0.0401 0.8994 0.807754 -0.0116 0.0901 0.8998 0.830176 -0.1854 T = 313.15 K 0.0901 0.1002 0.824384 0.3245 0.5394 0.1006 0.957908 0.3345 0.0800 0.2009 0.819755 0.3405 0.4796 0.2004 0.944671 0.2242 0.0702 0.3003 0.815050 0.3710 0.4197 0.3002 0.930306 0.1279 0.0601 0.3999 0.810509 0.3564 0.3600 0.3999 0.914920 0.0257 0.0501 0.5000 0.805942 0.3390 0.2998 0.4996 0.898058 -0.0667 0.0401 0.5998 0.801539 0.2915 0.2399 0.5998 0.879574 -0.1237 0.0301 0.6998 0.797133 0.2336 0.1797 0.7004 0.859154 -0.1553 0.0201 0.7997 0.792652 0.1737 0.1200 0.7998 0.836641 -0.1366 0.0101 0.8991 0.788117 0.1094 0.0600 0.8996 0.811772 -0.1049 0.1801 0.1008 0.856998 0.4137 0.7193 0.1004 0.996168 0.1037 0.1600 0.2001 0.849803 0.3778 0.6397 0.2002 0.981422 -0.0006 0.1402 0.3001 0.842509 0.3384 0.5595 0.3002 0.964944 -0.0693 0.1200 0.4001 0.834976 0.2804 0.4791 0.4001 0.946955 -0.1535 0.1001 0.5000 0.827057 0.2522 0.3999 0.4996 0.927412 -0.2306 0.0800 0.5999 0.818936 0.2062 0.3197 0.5999 0.905287 -0.2765 B24 Nastavak tabele B5 x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) 0.0602 0.6995 0.810816 0.1412 0.2400 0.6995 0.880718 -0.3041 0.0402 0.7993 0.802019 0.1118 0.1599 0.7996 0.852742 -0.2836 0.0201 0.8997 0.792988 0.0671 0.0800 0.8997 0.820485 -0.1548 0.3593 0.1010 0.912431 0.4260 0.8094 0.1005 1.012916 -0.0150 0.3200 0.2001 0.901732 0.3358 0.7194 0.1998 0.997528 -0.1078 0.2798 0.3001 0.890153 0.2470 0.6298 0.3000 0.980645 -0.1926 0.2400 0.3999 0.877972 0.1655 0.5392 0.4005 0.961846 -0.2845 0.1992 0.4988 0.864573 0.1040 0.4498 0.4997 0.940856 -0.3206 0.1601 0.5997 0.850981 0.0387 0.3597 0.6001 0.917407 -0.3736 0.1201 0.6998 0.836054 -0.0075 0.2699 0.6997 0.890863 -0.3859 0.0801 0.7996 0.819828 -0.0130 0.1800 0.7996 0.860352 -0.3358 0.0401 0.8994 0.802500 -0.0143 0.0901 0.8998 0.824928 -0.1965 T = 318.15 K 0.0901 0.1002 0.819694 0.3286 0.5394 0.1006 0.953011 0.3378 0.0800 0.2009 0.814985 0.3455 0.4796 0.2004 0.939744 0.2224 0.0702 0.3003 0.810298 0.3651 0.4197 0.3002 0.925338 0.1227 0.0601 0.3999 0.805600 0.3604 0.3600 0.3999 0.909914 0.0167 0.0501 0.5000 0.800936 0.3457 0.2998 0.4996 0.893006 -0.0781 0.0401 0.5998 0.796459 0.2975 0.2399 0.5998 0.874468 -0.1359 0.0301 0.6998 0.791979 0.2387 0.1797 0.7004 0.853997 -0.1680 0.0201 0.7997 0.787427 0.1775 0.1200 0.7998 0.831425 -0.1475 0.0101 0.8991 0.782823 0.1117 0.0600 0.8996 0.806485 -0.1116 0.1801 0.1008 0.852228 0.4203 0.7193 0.1004 0.991262 0.1013 0.1600 0.2001 0.844974 0.3830 0.6397 0.2002 0.976489 -0.0085 0.1402 0.3001 0.837633 0.3406 0.5595 0.3002 0.959978 -0.0815 0.1200 0.4001 0.830018 0.2837 0.4791 0.4001 0.941951 -0.1691 0.1001 0.5000 0.822031 0.2551 0.3999 0.4996 0.922363 -0.2485 0.0800 0.5999 0.813847 0.2080 0.3197 0.5999 0.900193 -0.2960 0.0602 0.6995 0.805659 0.1423 0.2400 0.6995 0.875569 -0.3231 0.0402 0.7993 0.796792 0.1130 0.1599 0.7996 0.847531 -0.3000 0.0201 0.8997 0.787695 0.0676 0.0800 0.8997 0.815204 -0.1648 0.3593 0.1010 0.907569 0.4329 0.8094 0.1005 1.008004 -0.0192 0.3200 0.2001 0.896820 0.3403 0.7194 0.1998 0.992592 -0.1180 0.2798 0.3001 0.885204 0.2473 0.6298 0.3000 0.975678 -0.2076 0.2400 0.3999 0.872977 0.1631 0.5392 0.4005 0.956842 -0.3034 0.1992 0.4988 0.859525 0.1002 0.4498 0.4997 0.935807 -0.3413 0.1601 0.5997 0.845876 0.0337 0.3597 0.6001 0.912313 -0.3960 0.1201 0.6998 0.830892 -0.0130 0.2699 0.6997 0.885716 -0.4078 0.0801 0.7996 0.814608 -0.0184 0.1800 0.7996 0.855142 -0.3543 0.0401 0.8994 0.797212 -0.0177 0.0901 0.8998 0.819647 -0.2080 B25 Nastavak tabele B5 x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) T = 323.15 K 0.0901 0.1002 0.814937 0.3319 0.5394 0.1006 0.948093 0.3392 0.0800 0.2009 0.810153 0.3495 0.4796 0.2004 0.934795 0.2185 0.0702 0.3003 0.805391 0.3700 0.4197 0.3002 0.920361 0.1135 0.0601 0.3999 0.800622 0.3654 0.3600 0.3999 0.904884 0.0056 0.0501 0.5000 0.795882 0.3510 0.2998 0.4996 0.887927 -0.0913 0.0401 0.5998 0.791333 0.3024 0.2399 0.5998 0.869337 -0.1502 0.0301 0.6998 0.786785 0.2425 0.1797 0.7004 0.848809 -0.1821 0.0201 0.7997 0.782163 0.1804 0.1200 0.7998 0.826180 -0.1601 0.0101 0.8991 0.777491 0.1133 0.0600 0.8996 0.801164 -0.1194 0.1801 0.1008 0.847405 0.4255 0.7193 0.1004 0.986343 0.0976 0.1600 0.2001 0.840095 0.3867 0.6397 0.2002 0.971538 -0.0175 0.1402 0.3001 0.832694 0.3431 0.5595 0.3002 0.954998 -0.0957 0.1200 0.4001 0.825018 0.2850 0.4791 0.4001 0.936928 -0.1865 0.1001 0.5000 0.816965 0.2562 0.3999 0.4996 0.917297 -0.2688 0.0800 0.5999 0.808716 0.2086 0.3197 0.5999 0.895077 -0.3175 0.0602 0.6995 0.800461 0.1424 0.2400 0.6995 0.870395 -0.3440 0.0402 0.7993 0.791528 0.1129 0.1599 0.7996 0.842292 -0.3179 0.0201 0.8997 0.782365 0.0671 0.0800 0.8997 0.809888 -0.1756 0.3593 0.1010 0.902677 0.4373 0.8094 0.1005 1.003085 -0.0248 0.3200 0.2001 0.891889 0.3408 0.7194 0.1998 0.987645 -0.1295 0.2798 0.3001 0.880224 0.2454 0.6298 0.3000 0.970697 -0.2240 0.2400 0.3999 0.867948 0.1588 0.5392 0.4005 0.951824 -0.3241 0.1992 0.4988 0.854445 0.0942 0.4498 0.4997 0.930737 -0.3633 0.1601 0.5997 0.840740 0.0265 0.3597 0.6001 0.907201 -0.4204 0.1201 0.6998 0.825699 -0.0207 0.2699 0.6997 0.880545 -0.4313 0.0801 0.7996 0.809358 -0.0256 0.1800 0.7996 0.849908 -0.3747 0.0401 0.8994 0.791888 -0.0220 0.0901 0.8998 0.814335 -0.2207 Dimetiladipat (1) + Tetrahidrofuran (2) + 1-Butanol (3) T = 288.15 K 0.0900 0.0999 0.857943 0.0745 0.5401 0.0998 0.990575 0.1242 0.0800 0.2000 0.861499 0.0433 0.4801 0.1999 0.983565 0.1067 0.0701 0.3001 0.865014 0.0356 0.4192 0.2993 0.975742 0.0771 0.0600 0.3999 0.868618 0.0218 0.3590 0.4017 0.967505 0.0545 0.0501 0.4998 0.872410 0.0128 0.3000 0.4999 0.958442 0.0349 0.0400 0.5999 0.876237 0.0087 0.2400 0.5999 0.948289 0.0132 0.0300 0.7003 0.880217 0.0116 0.1789 0.7020 0.936811 -0.0093 0.0200 0.8001 0.884396 0.0067 0.1201 0.8000 0.924251 -0.0120 0.0101 0.8999 0.888759 0.0053 0.0601 0.9002 0.909829 -0.0112 0.1799 0.1002 0.890751 0.1297 0.7201 0.0999 1.027164 0.0714 0.1601 0.2000 0.891045 0.1138 0.6376 0.2027 1.018090 0.0485 0.1400 0.2999 0.891563 0.0636 0.5598 0.3000 1.008624 0.0294 0.1199 0.4001 0.891867 0.0418 0.4801 0.4000 0.997868 0.0110 0.1000 0.5001 0.892146 0.0306 0.4000 0.5000 0.985725 -0.0063 B26 Nastavak tabele B5 x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) 0.0800 0.5999 0.892466 0.0113 0.3202 0.6000 0.972194 -0.0311 0.0596 0.7020 0.892667 0.0082 0.2400 0.6999 0.956414 -0.0250 0.0400 0.7999 0.892842 0.0065 0.1600 0.7999 0.938385 -0.0144 0.0200 0.8998 0.892934 0.0139 0.0818 0.8978 0.918188 -0.0154 0.3601 0.1000 0.946040 0.1555 0.8101 0.0999 1.043064 0.0454 0.3195 0.2006 0.941699 0.1383 0.7199 0.2001 1.033625 0.0258 0.2800 0.2999 0.937412 0.1052 0.6300 0.2998 1.023149 0.0051 0.2400 0.4000 0.932544 0.0902 0.5400 0.4001 1.011424 -0.0139 0.1999 0.5000 0.927550 0.0430 0.4498 0.5000 0.998099 -0.0297 0.1600 0.5998 0.921899 0.0270 0.3600 0.5998 0.982986 -0.0381 0.1200 0.6999 0.915808 0.0057 0.2701 0.7000 0.965615 -0.0404 0.0801 0.8000 0.909090 -0.0036 0.1800 0.8001 0.945371 -0.0359 0.0400 0.8999 0.901540 -0.0029 0.0898 0.9003 0.921508 -0.0192 T = 293.15 K 0.0900 0.0999 0.853778 0.0829 0.5401 0.0998 0.985840 0.1373 0.0800 0.2000 0.857208 0.0516 0.4801 0.1999 0.978786 0.1163 0.0701 0.3001 0.860603 0.0428 0.4192 0.2993 0.970915 0.0836 0.0600 0.3999 0.864073 0.0288 0.3590 0.4017 0.962621 0.0580 0.0501 0.4998 0.867730 0.0190 0.3000 0.4999 0.953495 0.0363 0.0400 0.5999 0.871415 0.0142 0.2400 0.5999 0.943271 0.0127 0.0300 0.7003 0.875254 0.0158 0.1789 0.7020 0.931708 -0.0109 0.0200 0.8001 0.879280 0.0099 0.1201 0.8000 0.919057 -0.0142 0.0101 0.8999 0.883488 0.0070 0.0601 0.9002 0.904525 -0.0128 0.1799 0.1002 0.886416 0.1423 0.7201 0.0999 1.022330 0.0783 0.1601 0.2000 0.886612 0.1251 0.6376 0.2027 1.013220 0.0523 0.1400 0.2999 0.887032 0.0727 0.5598 0.3000 1.003717 0.0304 0.1199 0.4001 0.887229 0.0492 0.4801 0.4000 0.992913 0.0099 0.1000 0.5001 0.887393 0.0369 0.4000 0.5000 0.980719 -0.0094 0.0800 0.5999 0.887593 0.0161 0.3202 0.6000 0.967131 -0.0359 0.0596 0.7020 0.887664 0.0118 0.2400 0.6999 0.951279 -0.0299 0.0400 0.7999 0.887705 0.0091 0.1600 0.7999 0.933169 -0.0190 0.0200 0.8998 0.887656 0.0151 0.0818 0.8978 0.912876 -0.0184 0.3601 0.1000 0.941464 0.1707 0.8101 0.0999 1.038192 0.0487 0.3195 0.2006 0.937058 0.1509 0.7199 0.2001 1.028724 0.0259 0.2800 0.2999 0.932702 0.1149 0.6300 0.2998 1.018212 0.0029 0.2400 0.4000 0.927762 0.0971 0.5400 0.4001 1.006446 -0.0183 0.1999 0.5000 0.922682 0.0479 0.4498 0.5000 0.993073 -0.0356 0.1600 0.5998 0.916943 0.0298 0.3600 0.5998 0.977902 -0.0447 0.1200 0.6999 0.910754 0.0067 0.2701 0.7000 0.960467 -0.0472 0.0801 0.8000 0.903922 -0.0034 0.1800 0.8001 0.940143 -0.0417 0.0400 0.8999 0.896249 -0.0031 0.0898 0.9003 0.916189 -0.0229 B27 Nastavak tabele B5 x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) T = 298.15 K 0.0900 0.0999 0.849591 0.0925 0.5401 0.0998 0.981097 0.1505 0.0800 0.2000 0.852895 0.0609 0.4801 0.1999 0.973997 0.1260 0.0701 0.3001 0.856166 0.0512 0.4192 0.2993 0.966074 0.0903 0.0600 0.3999 0.859504 0.0366 0.3590 0.4017 0.957720 0.0618 0.0501 0.4998 0.863025 0.0259 0.3000 0.4999 0.948534 0.0374 0.0400 0.5999 0.866568 0.0203 0.2400 0.5999 0.938236 0.0119 0.0300 0.7003 0.870259 0.0209 0.1789 0.7020 0.926587 -0.0130 0.0200 0.8001 0.874134 0.0137 0.1201 0.8000 0.913838 -0.0164 0.0101 0.8999 0.878185 0.0094 0.0601 0.9002 0.899194 -0.0145 0.1799 0.1002 0.882062 0.1561 0.7201 0.0999 1.017489 0.0851 0.1601 0.2000 0.882162 0.1370 0.6376 0.2027 1.008342 0.0558 0.1400 0.2999 0.882476 0.0830 0.5598 0.3000 0.998802 0.0307 0.1199 0.4001 0.882568 0.0575 0.4801 0.4000 0.987948 0.0082 0.1000 0.5001 0.882619 0.0434 0.4000 0.5000 0.975703 -0.0133 0.0800 0.5999 0.882697 0.0212 0.3202 0.6000 0.962053 -0.0412 0.0596 0.7020 0.882636 0.0156 0.2400 0.6999 0.946126 -0.0353 0.0400 0.7999 0.882541 0.0119 0.1600 0.7999 0.927929 -0.0236 0.0200 0.8998 0.882346 0.0169 0.0818 0.8978 0.907538 -0.0216 0.3601 0.1000 0.936871 0.1870 0.8101 0.0999 1.033320 0.0510 0.3195 0.2006 0.932399 0.1642 0.7199 0.2001 1.023819 0.0253 0.2800 0.2999 0.927973 0.1254 0.6300 0.2998 1.013268 -0.0001 0.2400 0.4000 0.922960 0.1046 0.5400 0.4001 1.001457 -0.0232 0.1999 0.5000 0.917801 0.0522 0.4498 0.5000 0.988037 -0.0424 0.1600 0.5998 0.911966 0.0326 0.3600 0.5998 0.972808 -0.0523 0.1200 0.6999 0.905674 0.0080 0.2701 0.7000 0.955302 -0.0547 0.0801 0.8000 0.898728 -0.0031 0.1800 0.8001 0.934895 -0.0480 0.0400 0.8999 0.890927 -0.0030 0.0898 0.9003 0.910844 -0.0269 T = 303.15 K 0.0900 0.0999 0.845378 0.1024 0.5401 0.0998 0.976346 0.1634 0.0800 0.2000 0.848559 0.0701 0.4801 0.1999 0.969195 0.1359 0.0701 0.3001 0.851704 0.0595 0.4192 0.2993 0.961220 0.0969 0.0600 0.3999 0.854909 0.0443 0.3590 0.4017 0.952804 0.0655 0.0501 0.4998 0.858292 0.0328 0.3000 0.4999 0.943556 0.0382 0.0400 0.5999 0.861695 0.0261 0.2400 0.5999 0.933180 0.0110 0.0300 0.7003 0.865236 0.0259 0.1789 0.7020 0.921443 -0.0154 0.0200 0.8001 0.868960 0.0172 0.1201 0.8000 0.908597 -0.0191 0.0101 0.8999 0.872853 0.0114 0.0601 0.9002 0.893834 -0.0163 0.1799 0.1002 0.877686 0.1702 0.7201 0.0999 1.012644 0.0918 0.1601 0.2000 0.877686 0.1495 0.6376 0.2027 1.003458 0.0591 0.1400 0.2999 0.877901 0.0929 0.5598 0.3000 0.993878 0.0309 0.1199 0.4001 0.877884 0.0656 0.4801 0.4000 0.982977 0.0056 0.1000 0.5001 0.877817 0.0502 0.4000 0.5000 0.970673 -0.0175 0.0800 0.5999 0.877777 0.0259 0.3202 0.6000 0.956958 -0.0469 B28 Nastavak tabele B5 x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) 0.0596 0.7020 0.877582 0.0191 0.2400 0.6999 0.940957 -0.0415 0.0400 0.7999 0.877353 0.0140 0.1600 0.7999 0.922668 -0.0288 0.0200 0.8998 0.877007 0.0184 0.0818 0.8978 0.902175 -0.0253 0.3601 0.1000 0.932262 0.2035 0.8101 0.0999 1.028443 0.0535 0.3195 0.2006 0.927724 0.1776 0.7199 0.2001 1.018905 0.0250 0.2800 0.2999 0.923230 0.1354 0.6300 0.2998 1.008318 -0.0034 0.2400 0.4000 0.918137 0.1122 0.5400 0.4001 0.996460 -0.0286 0.1999 0.5000 0.912897 0.0567 0.4498 0.5000 0.982988 -0.0495 0.1600 0.5998 0.906968 0.0351 0.3600 0.5998 0.967699 -0.0604 0.1200 0.6999 0.900572 0.0088 0.2701 0.7000 0.950122 -0.0630 0.0801 0.8000 0.893509 -0.0032 0.1800 0.8001 0.929627 -0.0549 0.0400 0.8999 0.885579 -0.0034 0.0898 0.9003 0.905474 -0.0313 T = 308.15 K 0.0900 0.0999 0.841137 0.1123 0.5401 0.0998 0.971571 0.1777 0.0800 0.2000 0.844195 0.0792 0.4801 0.1999 0.964377 0.1457 0.0701 0.3001 0.847209 0.0683 0.4192 0.2993 0.956350 0.1031 0.0600 0.3999 0.850281 0.0522 0.3590 0.4017 0.947870 0.0686 0.0501 0.4998 0.853530 0.0395 0.3000 0.4999 0.938555 0.0387 0.0400 0.5999 0.856787 0.0321 0.2400 0.5999 0.928104 0.0092 0.0300 0.7003 0.860182 0.0305 0.1789 0.7020 0.916276 -0.0185 0.0200 0.8001 0.863750 0.0208 0.1201 0.8000 0.903327 -0.0223 0.0101 0.8999 0.867485 0.0134 0.0601 0.9002 0.888445 -0.0187 0.1799 0.1002 0.873280 0.1849 0.7201 0.0999 1.007787 0.0986 0.1601 0.2000 0.873184 0.1620 0.6376 0.2027 0.998561 0.0622 0.1400 0.2999 0.873297 0.1030 0.5598 0.3000 0.988938 0.0310 0.1199 0.4001 0.873172 0.0737 0.4801 0.4000 0.977987 0.0030 0.1000 0.5001 0.872988 0.0567 0.4000 0.5000 0.965626 -0.0224 0.0800 0.5999 0.872823 0.0310 0.3202 0.6000 0.951844 -0.0534 0.0596 0.7020 0.872492 0.0229 0.2400 0.6999 0.935765 -0.0483 0.0400 0.7999 0.872128 0.0165 0.1600 0.7999 0.917383 -0.0349 0.0200 0.8998 0.871634 0.0198 0.0818 0.8978 0.896782 -0.0294 0.3601 0.1000 0.927631 0.2206 0.8101 0.0999 1.023557 0.0558 0.3195 0.2006 0.923029 0.1910 0.7199 0.2001 1.013987 0.0236 0.2800 0.2999 0.918465 0.1453 0.6300 0.2998 1.003356 -0.0073 0.2400 0.4000 0.913294 0.1192 0.5400 0.4001 0.991448 -0.0345 0.1999 0.5000 0.907969 0.0607 0.4498 0.5000 0.977924 -0.0574 0.1600 0.5998 0.901941 0.0376 0.3600 0.5998 0.962571 -0.0693 0.1200 0.6999 0.895443 0.0092 0.2701 0.7000 0.944918 -0.0718 0.0801 0.8000 0.888259 -0.0035 0.1800 0.8001 0.924334 -0.0626 0.0400 0.8999 0.880196 -0.0038 0.0898 0.9003 0.900074 -0.0362 B29 Nastavak tabele B5 x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) T = 313.15 K 0.0900 0.0999 0.836862 0.1226 0.5401 0.0998 0.966787 0.1913 0.0800 0.2000 0.839796 0.0886 0.4801 0.1999 0.959541 0.1555 0.0701 0.3001 0.842683 0.0767 0.4192 0.2993 0.951461 0.1091 0.0600 0.3999 0.845622 0.0599 0.3590 0.4017 0.942917 0.0712 0.0501 0.4998 0.848733 0.0461 0.3000 0.4999 0.933535 0.0385 0.0400 0.5999 0.851847 0.0377 0.2400 0.5999 0.923003 0.0070 0.0300 0.7003 0.855089 0.0354 0.1789 0.7020 0.911080 -0.0220 0.0200 0.8001 0.858506 0.0240 0.1201 0.8000 0.898028 -0.0260 0.0101 0.8999 0.862081 0.0152 0.0601 0.9002 0.883021 -0.0213 0.1799 0.1002 0.868850 0.1993 0.7201 0.0999 1.002921 0.1052 0.1601 0.2000 0.868651 0.1749 0.6376 0.2027 0.993654 0.0649 0.1400 0.2999 0.868665 0.1129 0.5598 0.3000 0.983989 0.0301 0.1199 0.4001 0.868429 0.0817 0.4801 0.4000 0.972986 -0.0008 0.1000 0.5001 0.868128 0.0629 0.4000 0.5000 0.960566 -0.0285 0.0800 0.5999 0.867840 0.0354 0.3202 0.6000 0.946713 -0.0610 0.0596 0.7020 0.867376 0.0257 0.2400 0.6999 0.930549 -0.0559 0.0400 0.7999 0.866870 0.0185 0.1600 0.7999 0.912070 -0.0415 0.0200 0.8998 0.866225 0.0210 0.0818 0.8978 0.891355 -0.0339 0.3601 0.1000 0.922979 0.2377 0.8101 0.0999 1.018664 0.0580 0.3195 0.2006 0.918310 0.2046 0.7199 0.2001 1.009057 0.0222 0.2800 0.2999 0.913677 0.1550 0.6300 0.2998 0.998385 -0.0119 0.2400 0.4000 0.908427 0.1259 0.5400 0.4001 0.986428 -0.0417 0.1999 0.5000 0.903012 0.0648 0.4498 0.5000 0.972846 -0.0663 0.1600 0.5998 0.896889 0.0393 0.3600 0.5998 0.957427 -0.0792 0.1200 0.6999 0.890279 0.0097 0.2701 0.7000 0.939695 -0.0818 0.0801 0.8000 0.882977 -0.0042 0.1800 0.8001 0.919015 -0.0710 0.0400 0.8999 0.874780 -0.0047 0.0898 0.9003 0.894642 -0.0415 T = 318.15 K 0.0900 0.0999 0.832549 0.1362 0.5401 0.0998 0.961981 0.2066 0.0800 0.2000 0.835361 0.1007 0.4801 0.1999 0.954686 0.1663 0.0701 0.3001 0.838122 0.0874 0.4192 0.2993 0.946550 0.1161 0.0600 0.3999 0.840925 0.0696 0.3590 0.4017 0.937944 0.0741 0.0501 0.4998 0.843899 0.0545 0.3000 0.4999 0.928490 0.0386 0.0400 0.5999 0.846868 0.0448 0.2400 0.5999 0.917876 0.0049 0.0300 0.7003 0.849961 0.0410 0.1789 0.7020 0.905858 -0.0257 0.0200 0.8001 0.853222 0.0282 0.1201 0.8000 0.892697 -0.0298 0.0101 0.8999 0.856636 0.0176 0.0601 0.9002 0.877561 -0.0239 0.1799 0.1002 0.864381 0.2173 0.7201 0.0999 0.998043 0.1122 0.1601 0.2000 0.864088 0.1898 0.6376 0.2027 0.988732 0.0680 0.1400 0.2999 0.864000 0.1249 0.5598 0.3000 0.979024 0.0293 0.1199 0.4001 0.863654 0.0912 0.4801 0.4000 0.967966 -0.0046 0.1000 0.5001 0.863235 0.0704 0.4000 0.5000 0.955482 -0.0344 0.0800 0.5999 0.862818 0.0414 0.3202 0.6000 0.941555 -0.0685 B30 Nastavak tabele B5 x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) 0.0596 0.7020 0.862220 0.0298 0.2400 0.6999 0.925310 -0.0641 0.0400 0.7999 0.861575 0.0211 0.1600 0.7999 0.906730 -0.0488 0.0200 0.8998 0.860776 0.0226 0.0818 0.8978 0.885895 -0.0386 0.3601 0.1000 0.918301 0.2571 0.8101 0.0999 1.013760 0.0604 0.3195 0.2006 0.913569 0.2195 0.7199 0.2001 1.004115 0.0208 0.2800 0.2999 0.908863 0.1661 0.6300 0.2998 0.993399 -0.0166 0.2400 0.4000 0.903530 0.1340 0.5400 0.4001 0.981392 -0.0492 0.1999 0.5000 0.898028 0.0694 0.4498 0.5000 0.967750 -0.0757 0.1600 0.5998 0.891805 0.0418 0.3600 0.5998 0.952263 -0.0899 0.1200 0.6999 0.885088 0.0100 0.2701 0.7000 0.934447 -0.0922 0.0801 0.8000 0.877661 -0.0047 0.1800 0.8001 0.913670 -0.0801 0.0400 0.8999 0.869324 -0.0051 0.0898 0.9003 0.889178 -0.0472 T = 323.15 K 0.0900 0.0999 0.828199 0.1464 0.5401 0.0998 0.956865 0.2612 0.0800 0.2000 0.830890 0.1095 0.4801 0.1999 0.949813 0.1754 0.0701 0.3001 0.833522 0.0954 0.4192 0.2993 0.941621 0.1209 0.0600 0.3999 0.836193 0.0765 0.3590 0.4017 0.932948 0.0752 0.0501 0.4998 0.839026 0.0606 0.3000 0.4999 0.923424 0.0366 0.0400 0.5999 0.841850 0.0500 0.2400 0.5999 0.912724 0.0009 0.0300 0.7003 0.844789 0.0455 0.1789 0.7020 0.900604 -0.0308 0.0200 0.8001 0.847894 0.0314 0.1201 0.8000 0.887334 -0.0350 0.0101 0.8999 0.851149 0.0192 0.0601 0.9002 0.872064 -0.0275 0.1799 0.1002 0.859882 0.2320 0.7201 0.0999 0.993151 0.1186 0.1601 0.2000 0.859490 0.2022 0.6376 0.2027 0.983172 0.1586 0.1400 0.2999 0.859299 0.1345 0.5598 0.3000 0.974041 0.0275 0.1199 0.4001 0.858839 0.0990 0.4801 0.4000 0.962930 -0.0099 0.1000 0.5001 0.858303 0.0762 0.4000 0.5000 0.950382 -0.0423 0.0800 0.5999 0.857762 0.0452 0.3202 0.6000 0.936379 -0.0780 0.0596 0.7020 0.857026 0.0323 0.2400 0.6999 0.920044 -0.0736 0.0400 0.7999 0.856236 0.0230 0.1600 0.7999 0.901356 -0.0569 0.0200 0.8998 0.855286 0.0234 0.0818 0.8978 0.880124 -0.0157 0.3601 0.1000 0.913597 0.2744 0.8101 0.0999 1.008846 0.0622 0.3195 0.2006 0.907777 0.3635 0.7199 0.2001 0.999160 0.0187 0.2800 0.2999 0.904019 0.1754 0.6300 0.2998 0.988399 -0.0222 0.2400 0.4000 0.898603 0.1402 0.5400 0.4001 0.976340 -0.0579 0.1999 0.5000 0.893013 0.0723 0.4498 0.5000 0.962638 -0.0868 0.1600 0.5998 0.886694 0.0420 0.3600 0.5998 0.946171 0.0083 0.1200 0.6999 0.879861 0.0091 0.2701 0.7000 0.929175 -0.1041 0.0801 0.8000 0.872310 -0.0066 0.1800 0.8001 0.907853 -0.0419 0.0400 0.8999 0.863829 -0.0064 0.0898 0.9003 0.883531 -0.0385 B31 Nastavak tabele B5 x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) Dimetiladipat (1) + Tetrahidrofuran (2) + 2-Butanol (3) T = 288.15 K 0.0901 0.1001 0.854203 0.2595 0.5400 0.0998 0.988026 0.3459 0.0800 0.1999 0.857416 0.2770 0.4802 0.1997 0.981348 0.2911 0.0698 0.3048 0.861159 0.2884 0.4201 0.2997 0.973933 0.2433 0.0602 0.3995 0.864626 0.2859 0.3604 0.3995 0.965789 0.2084 0.0499 0.5000 0.868534 0.2696 0.3094 0.4848 0.958283 0.1686 0.0401 0.6000 0.872950 0.2357 0.2402 0.5998 0.946849 0.1263 0.0299 0.7001 0.877261 0.2142 0.1801 0.6996 0.935631 0.0984 0.0199 0.8002 0.882129 0.1656 0.1201 0.7997 0.923213 0.0641 0.0101 0.8993 0.887481 0.0918 0.0599 0.9002 0.909291 0.0201 0.1801 0.1001 0.887103 0.3442 0.7201 0.0992 1.025842 0.1941 0.1602 0.2001 0.887399 0.3394 0.6403 0.1997 1.017290 0.1519 0.1399 0.3001 0.887750 0.3139 0.5607 0.2995 1.007756 0.1181 0.1199 0.4004 0.888254 0.2886 0.4799 0.4001 0.996901 0.0879 0.1003 0.4996 0.888907 0.2575 0.4001 0.5000 0.984836 0.0701 0.0800 0.6000 0.889531 0.2147 0.3199 0.6001 0.971097 0.0583 0.0600 0.7000 0.890221 0.1778 0.2400 0.6996 0.955705 0.0294 0.0420 0.7897 0.890909 0.1389 0.1601 0.7998 0.938163 -0.0016 0.0208 0.8979 0.892229 0.0716 0.0800 0.8999 0.917405 0.0042 0.3599 0.1005 0.942678 0.4045 0.8098 0.1001 1.042366 0.1123 0.3195 0.2015 0.938661 0.3645 0.7201 0.1997 1.033143 0.0689 0.2799 0.3005 0.934409 0.3282 0.6296 0.3004 1.022545 0.0576 0.2403 0.3996 0.929846 0.2917 0.5401 0.3998 1.011042 0.0157 0.2001 0.4998 0.925045 0.2299 0.4500 0.5001 0.997673 0.0122 0.1599 0.5999 0.919807 0.1711 0.3602 0.5997 0.982601 -0.0016 0.1204 0.6995 0.914123 0.1336 0.2701 0.6998 0.965332 -0.0208 0.0799 0.7997 0.907631 0.0923 0.1809 0.7989 0.945379 -0.0225 0.0402 0.8997 0.900800 0.0547 0.0901 0.8995 0.921416 -0.0091 T = 293.15 K 0.0901 0.1001 0.849822 0.2721 0.5400 0.0998 0.983212 0.3617 0.0800 0.1999 0.852924 0.2905 0.4802 0.1997 0.976497 0.3030 0.0698 0.3048 0.856559 0.3010 0.4201 0.2997 0.969039 0.2518 0.0602 0.3995 0.859925 0.2977 0.3604 0.3995 0.960847 0.2140 0.0499 0.5000 0.863718 0.2806 0.3094 0.4848 0.953298 0.1715 0.0401 0.6000 0.868022 0.2448 0.2402 0.5998 0.941792 0.1269 0.0299 0.7001 0.872212 0.2220 0.1801 0.6996 0.930502 0.0976 0.0199 0.8002 0.876954 0.1715 0.1201 0.7997 0.918000 0.0626 0.0101 0.8993 0.882180 0.0951 0.0599 0.9002 0.903975 0.0190 0.1801 0.1001 0.882567 0.3629 0.7201 0.0992 1.020974 0.2021 0.1602 0.2001 0.882796 0.3550 0.6403 0.1997 1.012393 0.1561 0.1399 0.3001 0.883060 0.3280 0.5607 0.2995 1.002821 0.1196 0.1199 0.4004 0.883475 0.3009 0.4799 0.4001 0.991923 0.0872 0.1003 0.4996 0.884041 0.2673 0.4001 0.5000 0.979813 0.0671 B32 Nastavak tabele B5 x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) 0.0800 0.6000 0.884559 0.2233 0.3199 0.6001 0.966017 0.0542 0.0600 0.7000 0.885146 0.1843 0.2400 0.6996 0.950557 0.0248 0.0420 0.7897 0.885733 0.1437 0.1601 0.7998 0.932936 -0.0060 0.0208 0.8979 0.886927 0.0739 0.0800 0.8999 0.912085 0.0014 0.3599 0.1005 0.937962 0.4248 0.8098 0.1001 1.037485 0.1150 0.3195 0.2015 0.933895 0.3810 0.7201 0.1997 1.028231 0.0688 0.2799 0.3005 0.929586 0.3418 0.6296 0.3004 1.017600 0.0550 0.2403 0.3996 0.924968 0.3018 0.5401 0.3998 1.006050 0.0117 0.2001 0.4998 0.920099 0.2371 0.4500 0.5001 0.992640 0.0062 0.1599 0.5999 0.914784 0.1760 0.3602 0.5997 0.977512 -0.0084 0.1204 0.6995 0.909015 0.1366 0.2701 0.6998 0.960179 -0.0277 0.0799 0.7997 0.902426 0.0941 0.1809 0.7989 0.940148 -0.0282 0.0402 0.8997 0.895491 0.0552 0.0901 0.8995 0.916095 -0.0128 T = 298.15 K 0.0901 0.1001 0.845389 0.2836 0.5400 0.0998 0.978381 0.3760 0.0800 0.1999 0.848403 0.3005 0.4802 0.1997 0.971627 0.3136 0.0698 0.3048 0.851918 0.3122 0.4201 0.2997 0.964130 0.2586 0.0602 0.3995 0.855179 0.3087 0.3604 0.3995 0.955887 0.2182 0.0499 0.5000 0.858863 0.2906 0.3094 0.4848 0.948294 0.1732 0.0401 0.6000 0.863050 0.2538 0.2402 0.5998 0.936713 0.1266 0.0299 0.7001 0.867125 0.2294 0.1801 0.6996 0.925347 0.0964 0.0199 0.8002 0.871746 0.1771 0.1201 0.7997 0.912759 0.0608 0.0101 0.8993 0.876849 0.0982 0.0599 0.9002 0.898632 0.0175 0.1801 0.1001 0.877996 0.3794 0.7201 0.0992 1.016099 0.2086 0.1602 0.2001 0.878141 0.3705 0.6403 0.1997 1.007485 0.1593 0.1399 0.3001 0.878337 0.3403 0.5607 0.2995 0.997877 0.1197 0.1199 0.4004 0.878664 0.3116 0.4799 0.4001 0.986934 0.0851 0.1003 0.4996 0.879131 0.2770 0.4001 0.5000 0.974774 0.0633 0.0800 0.6000 0.879558 0.2305 0.3199 0.6001 0.960922 0.0489 0.0600 0.7000 0.880043 0.1896 0.2400 0.6996 0.945392 0.0193 0.0420 0.7897 0.880533 0.1474 0.1601 0.7998 0.927686 -0.0108 0.0208 0.8979 0.881593 0.0761 0.0800 0.8999 0.906740 -0.0017 0.3599 0.1005 0.933207 0.4450 0.8098 0.1001 1.032597 0.1170 0.3195 0.2015 0.929095 0.3971 0.7201 0.1997 1.023310 0.0680 0.2799 0.3005 0.924739 0.3538 0.6296 0.3004 1.012645 0.0514 0.2403 0.3996 0.920060 0.3111 0.5401 0.3998 1.001053 0.0061 0.2001 0.4998 0.915124 0.2435 0.4500 0.5001 0.987591 -0.0004 0.1599 0.5999 0.909733 0.1800 0.3602 0.5997 0.972406 -0.0157 0.1204 0.6995 0.903880 0.1389 0.2701 0.6998 0.955008 -0.0353 0.0799 0.7997 0.897197 0.0950 0.1809 0.7989 0.934898 -0.0347 0.0402 0.8997 0.890151 0.0557 0.0901 0.8995 0.910748 -0.0166 B33 Nastavak tabele B5 x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) T = 303.15 K 0.0901 0.1001 0.840902 0.2934 0.5400 0.0998 0.973539 0.3884 0.0800 0.1999 0.843824 0.3098 0.4802 0.1997 0.966744 0.3225 0.0698 0.3048 0.847234 0.3212 0.4201 0.2997 0.959203 0.2642 0.0602 0.3995 0.850396 0.3174 0.3604 0.3995 0.950908 0.2212 0.0499 0.5000 0.853971 0.2987 0.3094 0.4848 0.943271 0.1736 0.0401 0.6000 0.858047 0.2608 0.2402 0.5998 0.931614 0.1250 0.0299 0.7001 0.862003 0.2357 0.1801 0.6996 0.920174 0.0936 0.0199 0.8002 0.866506 0.1816 0.1201 0.7997 0.907494 0.0581 0.0101 0.8993 0.871483 0.1010 0.0599 0.9002 0.893261 0.0155 0.1801 0.1001 0.873385 0.3936 0.7201 0.0992 1.011215 0.2145 0.1602 0.2001 0.873458 0.3829 0.6403 0.1997 1.002566 0.1618 0.1399 0.3001 0.873573 0.3511 0.5607 0.2995 0.992921 0.1191 0.1199 0.4004 0.873816 0.3206 0.4799 0.4001 0.981935 0.0817 0.1003 0.4996 0.874193 0.2846 0.4001 0.5000 0.969723 0.0581 0.0800 0.6000 0.874521 0.2367 0.3199 0.6001 0.955811 0.0427 0.0600 0.7000 0.874906 0.1941 0.2400 0.6996 0.940207 0.0130 0.0420 0.7897 0.875296 0.1508 0.1601 0.7998 0.922416 -0.0166 0.0208 0.8979 0.876229 0.0777 0.0800 0.8999 0.901368 -0.0053 0.3599 0.1005 0.928443 0.4610 0.8098 0.1001 1.027704 0.1187 0.3195 0.2015 0.924282 0.4097 0.7201 0.1997 1.018383 0.0667 0.2799 0.3005 0.919870 0.3636 0.6296 0.3004 1.007682 0.0473 0.2403 0.3996 0.915130 0.3182 0.5401 0.3998 0.996049 -0.0006 0.2001 0.4998 0.910127 0.2479 0.4500 0.5001 0.982535 -0.0083 0.1599 0.5999 0.904659 0.1824 0.3602 0.5997 0.967289 -0.0242 0.1204 0.6995 0.898715 0.1403 0.2701 0.6998 0.949822 -0.0440 0.0799 0.7997 0.891935 0.0955 0.1809 0.7989 0.929628 -0.0420 0.0402 0.8997 0.884782 0.0556 0.0901 0.8995 0.905376 -0.0211 T = 308.15 K 0.0901 0.1001 0.836353 0.3014 0.5400 0.0998 0.968678 0.3986 0.0800 0.1999 0.839193 0.3166 0.4802 0.1997 0.961842 0.3293 0.0698 0.3048 0.842499 0.3281 0.4201 0.2997 0.954256 0.2677 0.0602 0.3995 0.845566 0.3240 0.3604 0.3995 0.945911 0.2220 0.0499 0.5000 0.849035 0.3050 0.3094 0.4848 0.938226 0.1721 0.0401 0.6000 0.853003 0.2661 0.2402 0.5998 0.926492 0.1218 0.0299 0.7001 0.856838 0.2411 0.1801 0.6996 0.914968 0.0903 0.0199 0.8002 0.861225 0.1856 0.1201 0.7997 0.902199 0.0546 0.0101 0.8993 0.866079 0.1033 0.0599 0.9002 0.887855 0.0133 0.1801 0.1001 0.868725 0.4057 0.7201 0.0992 1.006319 0.2192 0.1602 0.2001 0.868728 0.3931 0.6403 0.1997 0.997637 0.1627 0.1399 0.3001 0.868767 0.3595 0.5607 0.2995 0.987953 0.1169 0.1199 0.4004 0.868931 0.3272 0.4799 0.4001 0.976918 0.0773 0.1003 0.4996 0.869217 0.2902 0.4001 0.5000 0.964654 0.0517 0.0800 0.6000 0.869450 0.2408 0.3199 0.6001 0.950678 0.0354 B34 Nastavak tabele B5 x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) 0.0600 0.7000 0.869733 0.1971 0.2400 0.6996 0.935005 0.0049 0.0420 0.7897 0.870023 0.1530 0.1601 0.7998 0.917119 -0.0232 0.0208 0.8979 0.870828 0.0788 0.0800 0.8999 0.895964 -0.0092 0.3599 0.1005 0.923641 0.4757 0.8098 0.1001 1.022803 0.1194 0.3195 0.2015 0.919432 0.4207 0.7201 0.1997 1.013447 0.0643 0.2799 0.3005 0.914970 0.3713 0.6296 0.3004 1.002708 0.0421 0.2403 0.3996 0.910169 0.3235 0.5401 0.3998 0.991029 -0.0081 0.2001 0.4998 0.905099 0.2506 0.4500 0.5001 0.977461 -0.0171 0.1599 0.5999 0.899552 0.1834 0.3602 0.5997 0.962153 -0.0337 0.1204 0.6995 0.893524 0.1399 0.2701 0.6998 0.944615 -0.0537 0.0799 0.7997 0.886642 0.0950 0.1809 0.7989 0.924333 -0.0502 0.0402 0.8997 0.879377 0.0552 0.0901 0.8995 0.899974 -0.0259 T = 313.15 K 0.0901 0.1001 0.831741 0.3068 0.5400 0.0998 0.963795 0.4069 0.0800 0.1999 0.834503 0.3207 0.4802 0.1997 0.956918 0.3340 0.0698 0.3048 0.837714 0.3321 0.4201 0.2997 0.949289 0.2689 0.0602 0.3995 0.840686 0.3282 0.3604 0.3995 0.940890 0.2209 0.0499 0.5000 0.844052 0.3090 0.3094 0.4848 0.933159 0.1686 0.0401 0.6000 0.847912 0.2698 0.2402 0.5998 0.921343 0.1170 0.0299 0.7001 0.851637 0.2443 0.1801 0.6996 0.909740 0.0850 0.0199 0.8002 0.855904 0.1883 0.1201 0.7997 0.896876 0.0497 0.0101 0.8993 0.860641 0.1045 0.0599 0.9002 0.882419 0.0100 0.1801 0.1001 0.864016 0.4148 0.7201 0.0992 1.001413 0.2223 0.1602 0.2001 0.863953 0.4003 0.6403 0.1997 0.992696 0.1620 0.1399 0.3001 0.863920 0.3648 0.5607 0.2995 0.982971 0.1131 0.1199 0.4004 0.863999 0.3317 0.4799 0.4001 0.971887 0.0711 0.1003 0.4996 0.864199 0.2935 0.4001 0.5000 0.959568 0.0437 0.0800 0.6000 0.864338 0.2432 0.3199 0.6001 0.945526 0.0266 0.0600 0.7000 0.864520 0.1986 0.2400 0.6996 0.929775 -0.0039 0.0420 0.7897 0.864714 0.1539 0.1601 0.7998 0.911795 -0.0308 0.0208 0.8979 0.865389 0.0793 0.0800 0.8999 0.890529 -0.0139 0.3599 0.1005 0.918807 0.4875 0.8098 0.1001 1.017895 0.1191 0.3195 0.2015 0.914552 0.4289 0.7201 0.1997 1.008501 0.0609 0.2799 0.3005 0.910040 0.3763 0.6296 0.3004 0.997724 0.0356 0.2403 0.3996 0.905179 0.3261 0.5401 0.3998 0.985998 -0.0171 0.2001 0.4998 0.900038 0.2513 0.4500 0.5001 0.972373 -0.0272 0.1599 0.5999 0.894415 0.1823 0.3602 0.5997 0.957000 -0.0445 0.1204 0.6995 0.888296 0.1384 0.2701 0.6998 0.939387 -0.0646 0.0799 0.7997 0.881315 0.0932 0.1809 0.7989 0.919012 -0.0593 0.0402 0.8997 0.873939 0.0538 0.0901 0.8995 0.894539 -0.0314 B35 Nastavak tabele B5 x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) T = 318.15 K 0.0901 0.1001 0.827061 0.3086 0.5400 0.0998 0.958895 0.4116 0.0800 0.1999 0.829752 0.3213 0.4802 0.1997 0.951975 0.3355 0.0698 0.3048 0.832866 0.3333 0.4201 0.2997 0.944298 0.2676 0.0602 0.3995 0.835751 0.3296 0.3604 0.3995 0.935844 0.2175 0.0499 0.5000 0.839018 0.3105 0.3094 0.4848 0.928065 0.1631 0.0401 0.6000 0.842775 0.2712 0.2402 0.5998 0.916165 0.1106 0.0299 0.7001 0.846388 0.2462 0.1801 0.6996 0.904479 0.0785 0.0199 0.8002 0.850541 0.1899 0.1201 0.7997 0.891517 0.0442 0.0101 0.8993 0.855161 0.1053 0.0599 0.9002 0.876942 0.0067 0.1801 0.1001 0.859252 0.4201 0.7201 0.0992 0.996496 0.2233 0.1602 0.2001 0.859125 0.4040 0.6403 0.1997 0.987742 0.1594 0.1399 0.3001 0.859022 0.3671 0.5607 0.2995 0.977974 0.1074 0.1199 0.4004 0.859023 0.3329 0.4799 0.4001 0.966838 0.0633 0.1003 0.4996 0.859136 0.2943 0.4001 0.5000 0.954461 0.0343 0.0800 0.6000 0.859181 0.2436 0.3199 0.6001 0.940352 0.0164 0.0600 0.7000 0.859266 0.1985 0.2400 0.6996 0.924518 -0.0138 0.0420 0.7897 0.859364 0.1537 0.1601 0.7998 0.906441 -0.0393 0.0208 0.8979 0.859908 0.0794 0.0800 0.8999 0.885059 -0.0190 0.3599 0.1005 0.913941 0.4954 0.8098 0.1001 1.012974 0.1181 0.3195 0.2015 0.909638 0.4338 0.7201 0.1997 1.003545 0.0562 0.2799 0.3005 0.905077 0.3781 0.6296 0.3004 0.992728 0.0277 0.2403 0.3996 0.900154 0.3260 0.5401 0.3998 0.980951 -0.0272 0.2001 0.4998 0.894942 0.2496 0.4500 0.5001 0.967266 -0.0385 0.1599 0.5999 0.889240 0.1796 0.3602 0.5997 0.951825 -0.0563 0.1204 0.6995 0.883034 0.1352 0.2701 0.6998 0.934133 -0.0763 0.0799 0.7997 0.875950 0.0906 0.1809 0.7989 0.913661 -0.0689 0.0402 0.8997 0.868462 0.0521 0.0901 0.8995 0.889072 -0.0373 T = 323.15 K 0.0901 0.1001 0.822310 0.3099 0.5400 0.0998 0.953974 0.4144 0.0800 0.1999 0.824930 0.3216 0.4802 0.1997 0.947009 0.3352 0.0698 0.3048 0.827962 0.3330 0.4201 0.2997 0.939284 0.2643 0.0602 0.3995 0.830763 0.3293 0.3604 0.3995 0.930776 0.2118 0.0499 0.5000 0.833931 0.3107 0.3094 0.4848 0.922948 0.1553 0.0401 0.6000 0.837587 0.2714 0.2402 0.5998 0.910961 0.1022 0.0299 0.7001 0.841091 0.2469 0.1801 0.6996 0.899189 0.0703 0.0199 0.8002 0.845130 0.1908 0.1201 0.7997 0.886124 0.0374 0.0101 0.8993 0.849629 0.1061 0.0599 0.9002 0.871426 0.0026 0.1801 0.1001 0.854444 0.4226 0.7201 0.0992 0.991564 0.2234 0.1602 0.2001 0.854252 0.4053 0.6403 0.1997 0.982769 0.1559 0.1399 0.3001 0.854074 0.3678 0.5607 0.2995 0.972959 0.1005 0.1199 0.4004 0.854000 0.3325 0.4799 0.4001 0.961771 0.0539 0.1003 0.4996 0.854027 0.2936 0.4001 0.5000 0.949337 0.0227 0.0800 0.6000 0.853982 0.2423 0.3199 0.6001 0.935157 0.0042 B36 Nastavak tabele B5 x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) x1 x2 ρ (gcm-3) VE (cm3mol-1) 0.0600 0.7000 0.853964 0.1976 0.2400 0.6996 0.919231 -0.0247 0.0420 0.7897 0.853963 0.1531 0.1601 0.7998 0.901057 -0.0491 0.0208 0.8979 0.854383 0.0789 0.0800 0.8999 0.879552 -0.0250 0.3599 0.1005 0.909060 0.4987 0.8098 0.1001 1.008045 0.1161 0.3195 0.2015 0.904704 0.4347 0.7201 0.1997 0.998576 0.0506 0.2799 0.3005 0.900080 0.3778 0.6296 0.3004 0.987721 0.0182 0.2403 0.3996 0.895094 0.3241 0.5401 0.3998 0.975889 -0.0387 0.2001 0.4998 0.889813 0.2460 0.4500 0.5001 0.962146 -0.0518 0.1599 0.5999 0.884029 0.1752 0.3602 0.5997 0.946633 -0.0701 0.1204 0.6995 0.877734 0.1307 0.2701 0.6998 0.928858 -0.0898 0.0799 0.7997 0.870546 0.0869 0.1809 0.7989 0.908281 -0.0798 0.0402 0.8997 0.862940 0.0499 0.0901 0.8995 0.883570 -0.0442 B37 Tabela B6 Rezultati korelisanja dopunske molarne zapremine VE ternernih sistema pomoću Nagata-Tamura polinoma u temperaturnom intervalu od 288.15 do 323.15K T (K) 288.15 293.15 298.15 303.15 308.15 313.15 318.15 323.15 Dimetiladipat (1) + 2-Butanon (2) + 1-Butanol (3) B1 1.4876·10-3 1.4914·10-3 1.4378·10-3 1.3774·10-3 1.3618·10-3 1.3393·10-3 1.2052·10-3 1.1649·10-3 B2 1.0257·10-2 1.0498·10-2 9.9516·10-3 9.7883·10-3 9.7319·10-3 9.5331·10-3 9.0488·10-3 8.9595·10-3 B3 8.9267·10-3 8.8194·10-3 8.8003·10-3 8.6313·10-3 8.5517·10-3 8.6060·10-3 8.2074·10-3 8.1351·10-3 B4 -1.9071·10-2 -1.9569·10-2 -1.8508·10-2 -1.8780·10-2 -1.8434·10-2 -1.8414·10-2 -1.7698·10-2 -1.7394·10-2 B5 -1.6712·10-2 -1.6418·10-2 -1.6698·10-2 -1.6571·10-2 -1.6511·10-2 -1.6931·10-2 -1.6505·10-2 -1.6454·10-2 B6 -1.8381·10-2 -1.8645·10-2 -1.7870·10-2 -1.7584·10-2 -1.7442·10-2 -1.7051·10-2 -1.6470·10-2 -1.6513·10-2 B7 8.6781·10-3 8.9373·10-3 8.3741·10-3 8.8446·10-3 8.5142·10-3 8.7149·10-3 8.3817·10-3 8.0565·10-3 B8 1.1406·10-2 1.1208·10-2 1.1469·10-2 1.1437·10-2 1.1470·10-2 1.1882·10-2 1.1715·10-2 1.1733·10-2 B9 1.9493·10-2 1.9907·10-2 1.8997·10-2 1.9185·10-2 1.8898·10-2 1.8780·10-2 1.8528·10-2 1.8428·10-2 PD (%) 1.95 1.87 1.79 1.73 1.67 1.61 1.56 1.49  (cm3mol-1) 0.0077 0.0078 0.0078 0.0080 0.0081 0.0082 0.0084 0.0085 Dimetiladipat (1) + 2-Butanon (2) + 2-Butanol (3) B1 3.9652·10-4 -1.9571·10-4 2.7454·10-4 2.4144·10-4 4.2297·10-4 5.3100·10-4 3.6272·10-4 4.3356·10-4 B2 2.4506·10-3 4.5772·10-4 2.3315·10-3 2.1655·10-3 2.8426·10-3 5.1338·10-3 3.0033·10-3 3.1823·10-3 B3 7.4469·10-3 5.7888·10-3 6.9762x10-3 6.9195x10-3 7.5790x10-3 6.6169x10-3 7.0538x10-3 7.4690x10-3 B4 -3.3655·10-3 -2.6102·10-4 -3.5701·10-3 -3.2453·10-3 -4.0723·10-3 -9.6445·10-3 -4.7841·10-3 -4.9021·10-3 B5 -2.2167·10-2 -2.0448·10-2 -2.1610·10-2 -2.1427·10-2 -2.1324·10-2 -1.8583·10-2 -2.0223·10-2 -2.1004·10-2 B6 4.0024·10-3 6.3981·10-3 4.3720·10-3 4.4095·10-3 2.5664·10-3 1.0383·10-4 2.2761·10-3 1.8211·10-3 B7 5.4367·10-3 3.6555·10-3 5.6432·10-3 5.4215·10-3 5.7307·10-3 9.3488·10-3 6.2772·10-3 6.1771·10-3 B8 2.0113·10-2 1.9419·10-2 1.9929·10-2 1.9779·10-2 1.9122·10-2 1.7499·10-2 1.8597·10-2 1.9162·10-2 B9 -2.4139·10-2 -2.5668·10-2 -2.3602·10-2 -2.3404·10-2 -2.1675·10-2 -1.6987·10-2 -2.0171·10-2 -1.9690·10-2 PD (%) 2.39 2.26 2.20 2.13 2.11 2.14 2.07 2.06  (cm3mol-1) 0.0101 0.0102 0.0103 0.0105 0.0107 0.0109 0.0109 0.0110 B38 Nastavak tabele B6 T (K) 288.15 293.15 298.15 303.15 308.15 313.15 318.15 323.15 Dimetiladipat (1) + Tetrahidrofuran (2) + 1-Butanol (3) B1 -1.2813·10-4 -1.2112·10-4 -1.6709·10-4 -2.0163·10-4 -2.1981·10-4 -2.2656·10-4 -2.8999·10-4 -3.4737·10-4 B2 -9.3051·10-3 -9.2904·10-3 -9.6525·10-3 -9.8511·10-3 -9.9321·10-3 -9.9585·10-3 -1.0251·10-2 -1.0493·10-2 B3 -2.2650·10-3 -2.2137·10-3 -2.3023·10-3 -2.3245·10-3 -2.3454·10-3 -2.3494·10-3 -2.4358·10-3 -2.6054·10-3 B4 3.0905·10-2 3.1106·10-2 3.1755·10-2 3.1854·10-2 3.2259·10-2 3.2030·10-2 3.2544·10-2 3.3095·10-2 B5 6.8980·10-3 6.8498·10-3 6.8398·10-3 6.7127·10-3 6.6643·10-3 6.6482·10-3 6.5424·10-3 6.7034·10-3 B6 7.4166·10-3 7.3558·10-3 7.8944·10-3 8.1795·10-3 8.3332·10-3 8.3717·10-3 8.7281·10-3 9.1408·10-3 B7 -2.3289·10-2 -2.3556·10-2 -2.3872·10-2 -2.3753·10-2 -2.4147·10-2 -2.3895·10-2 -2.4172·10-2 -2.4606·10-2 B8 -5.4172·10-3 -5.3988·10-3 -5.3390·10-3 -5.2122·10-3 -5.1274·10-3 -5.1175·10-3 -4.9386·10-3 -5.0193·10-3 B9 -1.6660·10-2 -1.6824·10-2 -1.7448·10-2 -1.7668·10-2 -1.8072·10-2 -1.7823·10-2 -1.8169·10-2 -1.8723·10-2 PD (%) 2.75 2.53 2.32 2.16 2.03 1.91 1.77 1.69  (cm3mol-1) 0.0055 0.0055 0.0056 0.0057 0.0058 0.0059 0.0059 0.0060 Dimetiladipat (1) + Tetrahidrofuran (2) + 2-Butanol (3) B1 1.6439·10-3 1.2242·10-3 1.6667·10-3 1.6953·10-3 1.7050·10-3 1.7717·10-3 1.8531·10-3 1.8977·10-3 B2 7.2308·10-3 5.8292·10-3 6.8850·10-3 7.1817·10-3 6.9496·10-3 6.9665·10-3 6.9398·10-3 7.8561·10-3 B3 3.8223·10-3 2.7102·10-3 4.1127·10-3 4.0145·10-3 4.1328·10-3 4.3535·10-3 4.6581·10-3 4.1416·10-3 B4 -3.6290·10-3 -1.2316·10-3 -2.6487·10-3 -3.2870·10-3 -2.6780·10-3 -2.4398·10-3 -2.0239·10-3 -4.2011·10-3 B5 3.2573·10-3 4.7771·10-3 2.5022·10-3 2.7334·10-3 2.3414·10-3 2.0573·10-3 1.7633·10-3 3.0921·10-3 B6 -1.9431·10-2 -1.8259·10-2 -1.8675·10-2 -1.8844·10-2 -1.8330·10-2 -1.8217·10-2 -1.8259·10-2 -1.9121·10-2 B7 -3.6415·10-3 -5.1312·10-3 -4.2958·10-3 -3.9558·10-3 -4.3875·10-3 -4.6467·10-3 -5.0022·10-3 -3.7356·10-3 B8 -4.4146·10-3 -5.2382·10-3 -3.8264·10-3 -3.8716·10-3 -3.5462·10-3 -3.3917·10-3 -3.3256·10-3 -4.0972·10-3 B9 1.7983·10-2 1.7182·10-2 1.6696·10-2 1.7092·10-2 1.6372·10-2 1.5996·10-2 1.5704·10-2 1.7660·10-2 PD (%) 1.89 1.77 1.77 1.73 1.71 1.69 1.69 1.69  (cm3mol-1) 0.0076 0.0075 0.0078 0.0078 0.0080 0.0081 0.0082 0.0082 B39 Tabela B7 Vrednosti indeksa refrakcije nD čistih supstanci izmerenih u ovom radu i poređenje sa literaturnim vrednostima Supstanca T (K) nD Ovaj rad Literaturne vrednosti 1-Butanol 288.15 1.401345 - a 293.15 1.399316 1.3988 [67] 298.15 1.397303 1.3967 [67], 1.3973 [72], 1.3971 [73] 303.15 1.395230 1.39479 [53], 1.3947 [67], 1.3946 [85] 308.15 1.393179 1.3927 [67] 313.15 1.391099 1.3908 [67] 318.15 1.389009 1.3889 [67] 323.15 1.386876 1.3867 [67] 2-Butanol 288.15 1.399511 - 293.15 1.397363 - 298.15 1.395150 1.3949 [31, 72] 303.15 1.392926 1.3903 [85] 308.15 1.390643 1.3901 [31] 313.15 1.388323 - 318.15 1.385961 1.3854 [31] 323.15 1.383517 - 2-Butanon 288.15 1.381527 - 293.15 1.378923 - 298.15 1.376309 1.3760 [31], 1.3761 [71], 1.3764 [72, 74] 303.15 1.373655 1.37383 [53] 308.15 1.371016 1.3714 [31] 313.15 1.368336 - 318.15 1.365648 1.3662 [31] 323.15 1.362944 - Dimetiladipat 288.15 1.430495 - 293.15 1.428424 1.4283 [70] 298.15 1.426356 1.4215 [49] 303.15 1.424294 - 308.15 1.422224 - 313.15 1.420166 - 318.15 1.418186 - 323.15 1.416137 - Tetrahidrofuran 288.15 1.409627 - 293.15 1.406976 - 298.15 1.404322 1.40496 [74] 303.15 1.401635 - 308.15 1.398957 - 313.15 1.396265 - 318.15 1.393571 - 323.15 1.390875 - a – nisu pronađeni literaturni podaci B40 Tabela B8 Izmerene vrednosti indeksa refrakcije nD čistih supstanci u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K T (K) nD1- Butanol 2-Butanol 2-Butanon Dimetiladipat Tetrahidrofuran 288.15 1.401345 1.399511 1.381527 1.430495 1.409627 293.15 1.399316 1.397363 1.378923 1.428424 1.406976 298.15 1.397303 1.395150 1.376309 1.426356 1.404322 303.15 1.395230 1.392926 1.373655 1.424294 1.401635 308.15 1.393179 1.390643 1.371016 1.422224 1.398957 313.15 1.391099 1.388323 1.368336 1.420166 1.396265 318.15 1.389009 1.385961 1.365648 1.418186 1.393571 323.15 1.386876 1.383517 1.362944 1.416137 1.390875 B41 Tabela B9 Vrednosti indeksa refrakcije nD i promena indeksa refrakcije ΔnD binarnih sistema x1 nD ΔnD x1 nD ΔnD x1 nD ΔnD Dimetiladipat (1) + 1-Butanol (2) T = 288.15 K 0.0000 1.40135 0.00000 0.4003 1.41668 0.00367 0.7994 1.42670 0.00205 0.0999 1.40584 0.00159 0.4999 1.41965 0.00373 0.8991 1.42867 0.00111 0.2004 1.40986 0.00267 0.6007 1.42221 0.00335 1.0000 1.43050 0.00000 0.2999 1.41343 0.00334 0.6996 1.42454 0.00280 T = 293.15 K 0.0000 1.39932 0.00000 0.4003 1.41458 0.00361 0.7994 1.42460 0.00202 0.0999 1.40378 0.00155 0.4999 1.41754 0.00367 0.8991 1.42658 0.00110 0.2004 1.40776 0.00261 0.6007 1.42010 0.00330 1.0000 1.42842 0.00000 0.2999 1.41135 0.00330 0.6996 1.42243 0.00275 T = 298.15 K 0.0000 1.39730 0.00000 0.4003 1.41247 0.00353 0.7994 1.42250 0.00197 0.0999 1.40169 0.00148 0.4999 1.41541 0.00358 0.8991 1.42451 0.00109 0.2004 1.40568 0.00255 0.6007 1.41800 0.00324 1.0000 1.42636 0.00000 0.2999 1.40925 0.00323 0.6996 1.42033 0.00271 T = 303.15 K 0.0000 1.39523 0.00000 0.4003 1.41033 0.00346 0.7994 1.42042 0.00195 0.0999 1.39959 0.00146 0.4999 1.41329 0.00353 0.8991 1.42242 0.00105 0.2004 1.40356 0.00251 0.6007 1.41588 0.00319 1.0000 1.42429 0.00000 0.2999 1.40713 0.00318 0.6996 1.41823 0.00267 T = 308.15 K 0.0000 1.39318 0.00000 0.4003 1.40820 0.00339 0.7994 1.41832 0.00192 0.0999 1.39746 0.00138 0.4999 1.41109 0.00340 0.8991 1.42035 0.00106 0.2004 1.40144 0.00244 0.6007 1.41376 0.00313 1.0000 1.42222 0.00000 0.2999 1.40498 0.00309 0.6996 1.41612 0.00262 T = 313.15 K 0.0000 1.39110 0.00000 0.4003 1.40603 0.00330 0.7994 1.41623 0.00189 0.0999 1.39533 0.00133 0.4999 1.40901 0.00338 0.8991 1.41828 0.00104 0.2004 1.39930 0.00238 0.6007 1.41163 0.00307 1.0000 1.42017 0.00000 0.2999 1.40285 0.00303 0.6996 1.41402 0.00259 T = 318.15 K 0.0000 1.38901 0.00000 0.4003 1.40393 0.00324 0.7994 1.41415 0.00182 0.0999 1.39323 0.00131 0.4999 1.40688 0.00328 0.8991 1.41622 0.00098 0.2004 1.39716 0.00231 0.6007 1.40952 0.00299 1.0000 1.41819 0.00000 0.2999 1.40072 0.00296 0.6996 1.41190 0.00248 T = 323.15 K 0.0000 1.38688 0.00000 0.4003 1.40177 0.00318 0.7994 1.41207 0.00180 0.0999 1.39109 0.00129 0.4999 1.40473 0.00322 0.8991 1.41416 0.00098 0.2004 1.39505 0.00231 0.6007 1.40740 0.00295 1.0000 1.41614 0.00000 0.2999 1.39859 0.00294 0.6996 1.40981 0.00246 B42 Nastavak tabele B9 x1 nD ΔnD x1 nD ΔnD x1 nD ΔnD Dimetiladipat (1) + 2-Butanol (2) T = 288.15 K 0.0000 1.39951 0.00000 0.4000 1.41507 0.00316 0.8005 1.42612 0.00181 0.1000 1.40371 0.00110 0.5003 1.41815 0.00313 0.8999 1.42837 0.00098 0.2001 1.40787 0.00216 0.6000 1.42105 0.00295 1.0000 1.43050 0.00000 0.3000 1.41161 0.00281 0.6999 1.42368 0.00249 T = 293.15 K 0.0000 1.39736 0.00000 0.4000 1.41290 0.00311 0.8005 1.42403 0.00180 0.1000 1.40153 0.00106 0.5003 1.41602 0.00312 0.8999 1.42628 0.00097 0.2001 1.40570 0.00212 0.6000 1.41891 0.00291 1.0000 1.42842 0.00000 0.3000 1.40945 0.00276 0.6999 1.42156 0.00245 T = 298.15 K 0.0000 1.39515 0.00000 0.4000 1.41071 0.00308 0.8005 1.42191 0.00177 0.1000 1.39933 0.00106 0.5003 1.41385 0.00309 0.8999 1.42420 0.00097 0.2001 1.40348 0.00209 0.6000 1.41676 0.00289 1.0000 1.42636 0.00000 0.3000 1.40724 0.00273 0.6999 1.41943 0.00244 T = 303.15 K 0.0000 1.39293 0.00000 0.4000 1.40851 0.00303 0.8005 1.41981 0.00177 0.1000 1.39709 0.00102 0.5003 1.41165 0.00303 0.8999 1.42211 0.00095 0.2001 1.40124 0.00204 0.6000 1.41460 0.00286 1.0000 1.42429 0.00000 0.3000 1.40500 0.00266 0.6999 1.41730 0.00241 T = 308.15 K 0.0000 1.39064 0.00000 0.4000 1.40630 0.00303 0.8005 1.41770 0.00178 0.1000 1.39479 0.00099 0.5003 1.40948 0.00304 0.8999 1.42004 0.00097 0.2001 1.39899 0.00203 0.6000 1.41244 0.00285 1.0000 1.42222 0.00000 0.3000 1.40278 0.00266 0.6999 1.41515 0.00240 T = 313.15 K 0.0000 1.38832 0.00000 0.4000 1.40404 0.00298 0.8005 1.41557 0.00176 0.1000 1.39245 0.00094 0.5003 1.40726 0.00300 0.8999 1.41795 0.00097 0.2001 1.39669 0.00199 0.6000 1.41026 0.00283 1.0000 1.42017 0.00000 0.3000 1.40049 0.00262 0.6999 1.41301 0.00240 T = 318.15 K 0.0000 1.38596 0.00000 0.4000 1.40180 0.00294 0.8005 1.41348 0.00172 0.1000 1.39013 0.00095 0.5003 1.40503 0.00294 0.8999 1.41588 0.00092 0.2001 1.39438 0.00197 0.6000 1.40808 0.00278 1.0000 1.41819 0.00000 0.3000 1.39825 0.00262 0.6999 1.41088 0.00237 T = 323.15 K 0.0000 1.38352 0.00000 0.4000 1.39955 0.00299 0.8005 1.41138 0.00175 0.1000 1.38776 0.00098 0.5003 1.40283 0.00299 0.8999 1.41382 0.00094 0.2001 1.39207 0.00202 0.6000 1.40592 0.00283 1.0000 1.41614 0.00000 0.3000 1.39597 0.00267 0.6999 1.40875 0.00240 B43 Nastavak tabele B9 x1 nD ΔnD x1 nD ΔnD x1 nD ΔnD Dimetiladipat (1) + 2-Butanon (2) T = 288.15 K 0.0000 1.38153 0.00000 0.4004 1.40995 0.00881 0.7994 1.42515 0.00448 0.1002 1.39090 0.00446 0.5001 1.41452 0.00850 0.8997 1.42797 0.00239 0.2002 1.39827 0.00694 0.5999 1.41853 0.00762 1.0000 1.43050 0.00000 0.3002 1.40453 0.00830 0.6998 1.42204 0.00624 T = 293.15 K 0.0000 1.37892 0.00000 0.4004 1.40768 0.00894 0.7994 1.42303 0.00454 0.1002 1.38847 0.00458 0.5001 1.41229 0.00861 0.8997 1.42587 0.00241 0.2002 1.39586 0.00703 0.5999 1.41634 0.00772 1.0000 1.42842 0.00000 0.3002 1.40221 0.00842 0.6998 1.41989 0.00633 T = 298.15 K 0.0000 1.37631 0.00000 0.4004 1.40540 0.00905 0.7994 1.42091 0.00460 0.1002 1.38601 0.00469 0.5001 1.41005 0.00871 0.8997 1.42378 0.00244 0.2002 1.39346 0.00713 0.5999 1.41416 0.00782 1.0000 1.42636 0.00000 0.3002 1.39988 0.00854 0.6998 1.41774 0.00640 T = 303.15 K 0.0000 1.37366 0.00000 0.4004 1.40310 0.00917 0.7994 1.41878 0.00464 0.1002 1.38348 0.00475 0.5001 1.40780 0.00882 0.8997 1.42168 0.00247 0.2002 1.39104 0.00725 0.5999 1.41196 0.00793 1.0000 1.42429 0.00000 0.3002 1.39751 0.00865 0.6998 1.41557 0.00647 T = 308.15 K 0.0000 1.37102 0.00000 0.4004 1.40079 0.00927 0.7994 1.41667 0.00472 0.1002 1.38097 0.00482 0.5001 1.40555 0.00892 0.8997 1.41961 0.00252 0.2002 1.38859 0.00732 0.5999 1.40974 0.00801 1.0000 1.42222 0.00000 0.3002 1.39515 0.00876 0.6998 1.41341 0.00656 T = 313.15 K 0.0000 1.36834 0.00000 0.4004 1.39848 0.00939 0.7994 1.41455 0.00478 0.1002 1.37832 0.00479 0.5001 1.40330 0.00905 0.8997 1.41751 0.00254 0.2002 1.38611 0.00740 0.5999 1.40756 0.00813 1.0000 1.42017 0.00000 0.3002 1.39277 0.00887 0.6998 1.41126 0.00666 T = 318.15 K 0.0000 1.36565 0.00000 0.4004 1.39611 0.00942 0.7994 1.41243 0.00478 0.1002 1.37568 0.00476 0.5001 1.40100 0.00907 0.8997 1.41544 0.00252 0.2002 1.38355 0.00739 0.5999 1.40532 0.00815 1.0000 1.41819 0.00000 0.3002 1.39031 0.00889 0.6998 1.40909 0.00667 T = 323.15 K 0.0000 1.36294 0.00000 0.4004 1.39374 0.00950 0.7994 1.41030 0.00483 0.1002 1.37305 0.00477 0.5001 1.39869 0.00915 0.8997 1.41336 0.00256 0.2002 1.38103 0.00744 0.5999 1.40307 0.00821 1.0000 1.41614 0.00000 0.3002 1.38784 0.00893 0.6998 1.40691 0.00674 B44 Nastavak tabele B9 x1 nD ΔnD x1 nD ΔnD x1 nD ΔnD Dimetiladipat (1) + Tetrahidrofuran (2) T = 288.15 K 0.0000 1.40963 0.00000 0.5001 1.42390 0.00383 0.8937 1.42940 0.00112 0.1000 1.41374 0.00203 0.5909 1.42543 0.00348 0.8996 1.42945 0.00105 0.2000 1.41702 0.00322 0.5999 1.42560 0.00345 1.0000 1.43050 0.00000 0.3000 1.41970 0.00382 0.7003 1.42703 0.00279 0.3994 1.42195 0.00399 0.7999 1.42832 0.00200 T = 293.15 K 0.0000 1.40698 0.00000 0.5001 1.42166 0.00396 0.8937 1.42731 0.00116 0.1000 1.41123 0.00211 0.5909 1.42323 0.00359 0.8996 1.42735 0.00108 0.2000 1.41460 0.00334 0.5999 1.42341 0.00356 1.0000 1.42842 0.00000 0.3000 1.41735 0.00394 0.7003 1.42487 0.00288 0.3994 1.41967 0.00413 0.7999 1.42619 0.00206 T = 298.15 K 0.0000 1.40432 0.00000 0.5001 1.41942 0.00408 0.8937 1.42520 0.00119 0.1000 1.40869 0.00216 0.5909 1.42105 0.00371 0.8996 1.42525 0.00111 0.2000 1.41217 0.00344 0.5999 1.42121 0.00367 1.0000 1.42636 0.00000 0.3000 1.41500 0.00407 0.7003 1.42271 0.00296 0.3994 1.41737 0.00425 0.7999 1.42408 0.00213 T = 303.15 K 0.0000 1.40164 0.00000 0.5001 1.41720 0.00424 0.8937 1.42310 0.00122 0.1000 1.40615 0.00224 0.5909 1.41884 0.00381 0.8996 1.42319 0.00117 0.2000 1.40971 0.00354 0.5999 1.41901 0.00378 1.0000 1.42429 0.00000 0.3000 1.41265 0.00422 0.7003 1.42055 0.00305 0.3994 1.41510 0.00441 0.7999 1.42194 0.00218 T = 308.15 K 0.0000 1.39896 0.00000 0.5001 1.41495 0.00436 0.8937 1.42100 0.00125 0.1000 1.40358 0.00229 0.5909 1.41664 0.00394 0.8996 1.42105 0.00117 0.2000 1.40725 0.00364 0.5999 1.41680 0.00389 1.0000 1.42222 0.00000 0.3000 1.41025 0.00432 0.7003 1.41840 0.00315 0.3994 1.41277 0.00452 0.7999 1.41984 0.00227 T = 313.15 K 0.0000 1.39627 0.00000 0.5001 1.41269 0.00447 0.8937 1.41889 0.00126 0.1000 1.40100 0.00234 0.5909 1.41442 0.00404 0.8996 1.41895 0.00119 0.2000 1.40477 0.00372 0.5999 1.41459 0.00399 1.0000 1.42017 0.00000 0.3000 1.40786 0.00442 0.7003 1.41624 0.00323 0.3994 1.41043 0.00461 0.7999 1.41771 0.00232 B45 Nastavak tabele B9 x1 nD ΔnD x1 nD ΔnD x1 nD ΔnD T = 318.15 K 0.0000 1.39357 0.00000 0.5001 1.41038 0.00450 0.8937 1.41682 0.00125 0.1000 1.39841 0.00237 0.5909 1.41217 0.00405 0.8996 1.41691 0.00119 0.2000 1.40226 0.00377 0.5999 1.41235 0.00401 1.0000 1.41819 0.00000 0.3000 1.40544 0.00448 0.7003 1.41408 0.00327 0.3994 1.40808 0.00468 0.7999 1.41557 0.00231 T = 323.15 K 0.0000 1.39088 0.00000 0.5001 1.40812 0.00461 0.8937 1.41476 0.00130 0.1000 1.39578 0.00238 0.5909 1.40998 0.00418 0.8996 1.41483 0.00123 0.2000 1.39974 0.00382 0.5999 1.41015 0.00412 1.0000 1.41614 0.00000 0.3000 1.40300 0.00455 0.7003 1.41191 0.00334 0.3994 1.40576 0.00479 0.7999 1.41348 0.00240 2-Butanon (1) + 1-Butanol (2) T = 288.15 K 0.0000 1.40135 0.00000 0.4008 1.39362 0.00022 0.7991 1.38569 0.00018 0.0997 1.39943 0.00006 0.5003 1.39169 0.00026 0.8990 1.38364 0.00011 0.1999 1.39750 0.00012 0.6001 1.38971 0.00026 1.0000 1.38153 0.00000 0.3003 1.39558 0.00018 0.6992 1.38771 0.00023 T = 293.15 K 0.0000 1.39932 0.00000 0.4008 1.39131 0.00017 0.7991 1.38316 0.00014 0.0997 1.39733 0.00004 0.5003 1.38933 0.00022 0.8990 1.38108 0.00009 0.1999 1.39533 0.00009 0.6001 1.38729 0.00021 1.0000 1.37892 0.00000 0.3003 1.39333 0.00014 0.6992 1.38525 0.00019 T = 298.15 K 0.0000 1.39730 0.00000 0.4008 1.38899 0.00011 0.7991 1.38062 0.00010 0.0997 1.39524 0.00003 0.5003 1.38696 0.00016 0.8990 1.37849 0.00006 0.1999 1.39315 0.00004 0.6001 1.38486 0.00016 1.0000 1.37631 0.00000 0.3003 1.39107 0.00007 0.6992 1.38276 0.00013 T = 303.15 K 0.0000 1.39523 0.00000 0.4008 1.38669 0.00011 0.7991 1.37807 0.00008 0.0997 1.39310 0.00002 0.5003 1.38457 0.00013 0.8990 1.37589 0.00006 0.1999 1.39095 0.00003 0.6001 1.38241 0.00013 1.0000 1.37366 0.00000 0.3003 1.38882 0.00006 0.6992 1.38025 0.00011 T = 308.15 K 0.0000 1.39318 0.00000 0.4008 1.38433 0.00003 0.7991 1.37551 0.00004 0.0997 1.39096 -0.00001 0.5003 1.38215 0.00006 0.8990 1.37330 0.00004 0.1999 1.38872 -0.00003 0.6001 1.37995 0.00007 1.0000 1.37102 0.00000 0.3003 1.38651 -0.00001 0.6992 1.37775 0.00006 T = 313.15 K 0.0000 1.39110 0.00000 0.4008 1.38196 -0.00002 0.7991 1.37293 0.00002 0.0997 1.38881 -0.00002 0.5003 1.37973 0.00002 0.8990 1.37065 0.00002 0.1999 1.38649 -0.00006 0.6001 1.37748 0.00004 1.0000 1.36834 0.00000 0.3003 1.38421 -0.00006 0.6992 1.37522 0.00003 B46 Nastavak tabele B9 x1 nD ΔnD x1 nD ΔnD x1 nD ΔnD T = 318.15 K 0.0000 1.38901 0.00000 0.4008 1.37958 -0.00006 0.7991 1.37031 -0.00003 0.0997 1.38664 -0.00004 0.5003 1.37728 -0.00004 0.8990 1.36798 -0.00003 0.1999 1.38427 -0.00007 0.6001 1.37496 -0.00003 1.0000 1.36565 0.00000 0.3003 1.38192 -0.00007 0.6992 1.37265 -0.00003 T = 323.15 K 0.0000 1.38688 0.00000 0.4008 1.37718 -0.00011 0.7991 1.36769 -0.00006 0.0997 1.38447 -0.00002 0.5003 1.37480 -0.00010 0.8990 1.36531 -0.00005 0.1999 1.38203 -0.00007 0.6001 1.37244 -0.00008 1.0000 1.36294 0.00000 0.3003 1.37959 -0.00010 0.6992 1.37008 -0.00006 2-Butanon (1) + 2-Butanol (2) T = 288.15 K 0.0000 0.00000 0.3999 1.39127 -0.00105 0.7995 1.38443 -0.00070 0.1001 1.39713 -0.00058 0.5000 1.38951 -0.00101 0.8989 1.38289 -0.00046 0.2009 1.39505 -0.00085 0.6001 1.38780 -0.00092 1.0000 1.38153 0.00000 0.3001 1.39315 -0.00097 0.6993 1.38607 -0.00087 T = 293.15 K 0.0000 0.00000 0.3999 1.38886 -0.00113 0.7995 1.38187 -0.00075 0.1001 1.39491 -0.00061 0.5000 1.38706 -0.00108 0.8989 1.38030 -0.00049 0.2009 1.39276 -0.00090 0.6001 1.38532 -0.00098 1.0000 1.37892 0.00000 0.3001 1.39080 -0.00103 0.6993 1.38354 -0.00093 T = 298.15 K 0.0000 0.00000 0.3999 1.38643 -0.00118 0.7995 1.37930 -0.00079 0.1001 1.39266 -0.00060 0.5000 1.38459 -0.00114 0.8989 1.37771 -0.00050 0.2009 1.39044 -0.00093 0.6001 1.38282 -0.00102 1.0000 1.37631 0.00000 0.3001 1.38842 -0.00108 0.6993 1.38101 -0.00097 T = 303.15 K 0.0000 0.00000 0.3999 1.38399 -0.00123 0.7995 1.37672 -0.00079 0.1001 1.39037 -0.00063 0.5000 1.38209 -0.00120 0.8989 1.37508 -0.00052 0.2009 1.38807 -0.00098 0.6001 1.38029 -0.00107 1.0000 1.37366 0.00000 0.3001 1.38601 -0.00114 0.6993 1.37842 -0.00103 T = 308.15 K 0.0000 0.00000 0.3999 1.38152 -0.00127 0.7995 1.37409 -0.00086 0.1001 1.38802 -0.00066 0.5000 1.37959 -0.00124 0.8989 1.37248 -0.00052 0.2009 1.38569 -0.00101 0.6001 1.37774 -0.00113 1.0000 1.37102 0.00000 0.3001 1.38358 -0.00118 0.6993 1.37584 -0.00107 T = 313.15 K 0.0000 0.00000 0.3999 1.37901 -0.00132 0.7995 1.37147 -0.00087 0.1001 1.38566 -0.00066 0.5000 1.37706 -0.00127 0.8989 1.36980 -0.00056 0.2009 1.38327 -0.00104 0.6001 1.37515 -0.00118 1.0000 1.36834 0.00000 0.3001 1.38112 -0.00121 0.6993 1.37325 -0.00110 B47 Nastavak tabele B9 x1 nD ΔnD x1 nD ΔnD x1 nD ΔnD T = 318.15 K 0.0000 0.00000 0.3999 1.37645 -0.00139 0.7995 1.36881 -0.00091 0.1001 1.38321 -0.00071 0.5000 1.37444 -0.00136 0.8989 1.36713 -0.00057 0.2009 1.38082 -0.00106 0.6001 1.37251 -0.00126 1.0000 1.36565 0.00000 0.3001 1.37859 -0.00127 0.6993 1.37061 -0.00115 T = 323.15 K 0.0000 0.00000 0.3999 1.37385 -0.00144 0.7995 1.36616 -0.00091 0.1001 1.38077 -0.00069 0.5000 1.37183 -0.00140 0.8989 1.36445 -0.00057 0.2009 1.37827 -0.00112 0.6001 1.36983 -0.00134 1.0000 1.36294 0.00000 0.3001 1.37604 -0.00131 0.6993 1.36794 -0.00119 Tetrahidrofuran (1) + 1-Butanol (2) T = 288.15 K 0.0000 1.40135 0.00000 0.4003 1.40434 -0.00032 0.8006 1.40773 -0.00025 0.1001 1.40202 -0.00016 0.5000 1.40512 -0.00037 0.9002 1.40871 -0.00009 0.2003 1.40278 -0.00023 0.6001 1.40593 -0.00038 1.0000 1.40963 0.00000 0.3000 1.40355 -0.00028 0.7003 1.40682 -0.00032 T = 293.15 K 0.0000 1.39932 0.00000 0.4003 1.40205 -0.00033 0.8006 1.40518 -0.00027 0.1001 1.39993 -0.00016 0.5000 1.40277 -0.00037 0.9002 1.40612 -0.00010 0.2003 1.40062 -0.00023 0.6001 1.40352 -0.00039 1.0000 1.40698 0.00000 0.3000 1.40132 -0.00029 0.7003 1.40436 -0.00032 T = 298.15 K 0.0000 1.39730 0.00000 0.4003 1.39976 -0.00035 0.8006 1.40266 -0.00026 0.1001 1.39783 -0.00018 0.5000 1.40041 -0.00040 0.9002 1.40350 -0.00012 0.2003 1.39845 -0.00026 0.6001 1.40111 -0.00041 1.0000 1.40432 0.00000 0.3000 1.39909 -0.00032 0.7003 1.40186 -0.00036 T = 303.15 K 0.0000 1.39523 0.00000 0.4003 1.39744 -0.00035 0.8006 1.40008 -0.00028 0.1001 1.39571 -0.00016 0.5000 1.39804 -0.00039 0.9002 1.40086 -0.00013 0.2003 1.39626 -0.00025 0.6001 1.39867 -0.00041 1.0000 1.40164 0.00000 0.3000 1.39686 -0.00029 0.7003 1.39936 -0.00035 T = 308.15 K 0.0000 1.39318 0.00000 0.4003 1.39513 -0.00036 0.8006 1.39750 -0.00031 0.1001 1.39358 -0.00018 0.5000 1.39566 -0.00041 0.9002 1.39825 -0.00013 0.2003 1.39408 -0.00026 0.6001 1.39622 -0.00042 1.0000 1.39896 0.00000 0.3000 1.39460 -0.00031 0.7003 1.39687 -0.00036 T = 313.15 K 0.0000 1.39110 0.00000 0.4003 1.39280 -0.00037 0.8006 1.39492 -0.00031 0.1001 1.39142 -0.00019 0.5000 1.39327 -0.00041 0.9002 1.39559 -0.00016 0.2003 1.39187 -0.00027 0.6001 1.39376 -0.00044 1.0000 1.39627 0.00000 0.3000 1.39234 -0.00031 0.7003 1.39433 -0.00039 B48 Nastavak tabele B9 x1 nD ΔnD x1 nD ΔnD x1 nD ΔnD T = 318.15 K 0.0000 1.38901 0.00000 0.4003 1.39046 -0.00037 0.8006 1.39233 -0.00034 0.1001 1.38927 -0.00019 0.5000 1.39088 -0.00041 0.9002 1.39293 -0.00019 0.2003 1.38965 -0.00028 0.6001 1.39131 -0.00044 1.0000 1.39357 0.00000 0.3000 1.39005 -0.00032 0.7003 1.39180 -0.00040 T = 323.15 K 0.0000 1.38688 0.00000 0.4003 1.39046 -0.00037 0.8006 1.39233 -0.00036 0.1001 1.38927 -0.00019 0.5000 1.39088 -0.00041 0.9002 1.39293 -0.00021 0.2003 1.38965 -0.00027 0.6001 1.39131 -0.00046 1.0000 1.39088 0.00000 0.3000 1.39005 -0.00031 0.7003 1.39180 -0.00042 Tetrahidrofuran (1) + 2-Butanol (2) T = 288.15 K 0.0000 1.39951 0.00000 0.4001 1.40201 -0.00155 0.7995 1.40647 -0.00113 0.1043 1.39986 -0.00071 0.4996 1.40288 -0.00168 0.8999 1.40801 -0.00061 0.1998 1.40045 -0.00109 0.6039 1.40395 -0.00167 1.0000 1.40963 0.00000 0.3000 1.40116 -0.00139 0.7000 1.40513 -0.00146 T = 293.15 K 0.0000 1.39736 0.00000 0.4001 1.39964 -0.00157 0.7995 1.40386 -0.00119 0.1043 1.39764 -0.00073 0.4996 1.40045 -0.00172 0.8999 1.40537 -0.00064 0.1998 1.39818 -0.00110 0.6039 1.40146 -0.00171 1.0000 1.40698 0.00000 0.3000 1.39883 -0.00141 0.7000 1.40262 -0.00147 T = 298.15 K 0.0000 1.39515 0.00000 0.4001 1.39724 -0.00158 0.7995 1.40129 -0.00119 0.1043 1.39543 -0.00068 0.4996 1.39800 -0.00173 0.8999 1.40275 -0.00065 0.1998 1.39590 -0.00108 0.6039 1.39897 -0.00172 1.0000 1.40432 0.00000 0.3000 1.39650 -0.00140 0.7000 1.40008 -0.00149 T = 303.15 K 0.0000 1.39293 0.00000 0.4001 1.39482 -0.00159 0.7995 1.39871 -0.00118 0.1043 1.39315 -0.00069 0.4996 1.39555 -0.00173 0.8999 1.40012 -0.00064 0.1998 1.39358 -0.00108 0.6039 1.39647 -0.00172 1.0000 1.40164 0.00000 0.3000 1.39414 -0.00140 0.7000 1.39751 -0.00151 T = 308.15 K 0.0000 1.39064 0.00000 0.4001 1.39239 -0.00158 0.7995 1.39609 -0.00120 0.1043 1.39084 -0.00067 0.4996 1.39307 -0.00173 0.8999 1.39746 -0.00067 0.1998 1.39123 -0.00107 0.6039 1.39393 -0.00173 1.0000 1.39896 0.00000 0.3000 1.39174 -0.00140 0.7000 1.39495 -0.00151 T = 313.15 K 0.0000 1.38832 0.00000 0.4001 1.38993 -0.00157 0.7995 1.39346 -0.00121 0.1043 1.38849 -0.00066 0.4996 1.39056 -0.00173 0.8999 1.39478 -0.00069 0.1998 1.38885 -0.00106 0.6039 1.39138 -0.00174 1.0000 1.39627 0.00000 0.3000 1.38931 -0.00139 0.7000 1.39236 -0.00152 B49 Nastavak tabele B9 x1 nD ΔnD x1 nD ΔnD x1 nD ΔnD T = 318.15 K 0.0000 1.38596 0.00000 0.4001 1.38745 -0.00156 0.7995 1.39082 -0.00122 0.1043 1.38610 -0.00066 0.4996 1.38805 -0.00172 0.8999 1.39211 -0.00070 0.1998 1.38642 -0.00106 0.6039 1.38882 -0.00174 1.0000 1.39357 0.00000 0.3000 1.38686 -0.00139 0.7000 1.38977 -0.00152 T = 323.15 K 0.0000 1.38352 0.00000 0.4001 1.38495 -0.00151 0.7995 1.38818 -0.00122 0.1043 1.38367 -0.00061 0.4996 1.38551 -0.00168 0.8999 1.38944 -0.00070 0.1998 1.38399 -0.00099 0.6039 1.38624 -0.00173 1.0000 1.39088 0.00000 0.3000 1.38439 -0.00133 0.7000 1.38717 -0.00150 B50 Tabela B10 Parametri RK polinoma, srednja procentualna greška PD (%) i standardna devijacija korelacije  dobijeni korelisanjem ΔnD osobina binarnih sistema T (K) A0 A1 A2 A3 A4 PD (%)  Dimetiladipat (1) + 1-Butanol (2) 288.15 0.014635 -0.003267 0.000288 0.37 0.00002 293.15 0.014381 -0.003205 0.000391 0.39 0.00003 298.15 0.014168 -0.003011 -0.000057 0.36 0.00002 303.15 0.013938 -0.002948 -0.000062 0.37 0.00002 308.15 0.013582 -0.002699 0.000096 0.35 0.00002 313.15 0.013335 -0.002499 -0.000116 0.57 0.00002 318.15 0.013030 -0.002607 -0.000512 0.48 0.00002 323.15 0.012830 -0.002633 -0.000064 0.47 0.00002 Dimetiladipat (1) + 2-Butanol (2) 288.15 0.012804 -0.002305 -0.001574 0.001954 0.66 0.00003 293.15 0.012596 -0.002154 -0.001451 0.001929 0.65 0.00003 298.15 0.012493 -0.002040 -0.001495 0.001784 0.52 0.00002 303.15 0.012340 -0.001828 -0.001690 0.001777 0.68 0.00003 308.15 0.012306 -0.001967 -0.001596 0.002738 0.58 0.00003 313.15 0.012200 -0.001783 -0.001913 0.002591 0.78 0.00003 318.15 0.012025 -0.001944 -0.001654 0.002387 1.02 0.00004 323.15 0.012207 -0.001720 -0.001675 0.001371 0.98 0.00004 Dimetiladipat (1) + 2-Butanon (2) 288.15 0.033893 -0.011567 0.005505 -0.004201 0.43 0.00004 293.15 0.034449 -0.012221 0.004653 -0.002373 0.41 0.00008 298.15 0.034807 -0.012020 0.005550 -0.004004 0.50 0.00007 303.15 0.035274 -0.012309 0.005536 -0.003970 0.47 0.00007 308.15 0.035759 -0.012941 0.004998 -0.001555 0.49 0.00010 313.15 0.036124 -0.012307 0.006090 -0.004757 0.42 0.00005 318.15 0.036265 -0.012340 0.005537 -0.004650 0.38 0.00005 323.15 0.036585 -0.012262 0.005437 -0.004586 0.43 0.00005 Dimetiladipat (1) + Tetrahidrofuran (2) 288.15 0.015331 -0.005699 0.002770 -0.001874 0.21 0.00001 293.15 0.015827 -0.005950 0.002964 -0.001943 0.25 0.00001 298.15 0.016332 -0.005991 0.002961 -0.002300 0.26 0.00001 303.15 0.016924 -0.006771 0.002722 -0.001017 0.27 0.00001 308.15 0.017416 -0.006644 0.002568 -0.001653 0.24 0.00001 313.15 0.017834 -0.006654 0.002581 -0.002004 0.24 0.00001 318.15 0.017991 -0.006930 0.002799 -0.002009 0.13 0.00001 323.15 0.018415 -0.006684 0.002643 -0.002167 0.18 0.00001 B51 Nastavak tabele B10 T (K) A0 A1 A2 A3 A4 PD (%)  2-Butanon (1) + 1-Butanol (2) 288.15 0.001042 0.000300 -0.000437 -0.000019 0.000382 2.00 0.00001 293.15 0.000838 0.000333 -0.000480 -0.000072 0.000448 2.36 0.00001 298.15 0.000614 0.000405 -0.000933 -0.000301 0.001164 2.54 0.00001 303.15 0.000526 0.000285 -0.000853 -0.000080 0.001025 1.10 0.00000 308.15 0.000258 0.000503 -0.001167 -0.000296 0.001566 3.83 0.00000 313.15 0.000084 0.000634 -0.001225 -0.000554 0.001707 0.93 0.00000 318.15 -0.000169 0.000317 -0.000425 -0.000391 0.000116 2.89 0.00000 323.15 -0.000382 0.000334 0.000052 -0.000813 -0.000178 2.77 0.00000 2-Butanon (1) + 2-Butanol (2) 288.15 -0.004028 0.000797 -0.002387 1.50 0.00002 293.15 -0.004311 0.000817 -0.002458 1.60 0.00002 298.15 -0.004536 0.000795 -0.002278 1.34 0.00002 303.15 -0.004780 0.000912 -0.002208 1.51 0.00002 308.15 -0.004923 0.000850 -0.002546 1.18 0.00002 313.15 -0.005087 0.000829 -0.002531 1.00 0.00002 318.15 -0.005415 0.000821 -0.002193 1.13 0.00002 323.15 -0.005652 0.000918 -0.001982 0.90 0.00001 Tetrahidrofuran (1) + 1-Butanol (2) 288.15 -0.001474 -0.000658 0.000109 0.001722 1.71 0.00001 293.15 -0.001489 -0.000513 0.000090 0.001403 2.53 0.00001 298.15 -0.001590 -0.000488 -0.000106 0.001349 0.80 0.00000 303.15 -0.001573 -0.000600 -0.000092 0.001254 1.25 0.00001 308.15 -0.001624 -0.000684 -0.000206 0.001507 1.94 0.00001 313.15 -0.001650 -0.000833 -0.000463 0.001683 0.84 0.00001 318.15 -0.001661 -0.000775 -0.000714 0.001280 0.71 0.00001 323.15 -0.001667 -0.000864 -0.000834 0.001134 1.06 0.00001 Tetrahidrofuran (1) + 2-Butanol (2) 288.15 -0.006724 -0.001144 -0.000598 0.002671 0.69 0.00002 293.15 -0.006836 -0.001342 -0.000963 0.002757 0.98 0.00003 298.15 -0.006930 -0.001159 -0.000576 0.001906 0.80 0.00002 303.15 -0.006902 -0.001259 -0.000507 0.002197 0.48 0.00001 308.15 -0.006924 -0.001108 -0.000570 0.001420 0.83 0.00002 313.15 -0.006912 -0.001176 -0.000640 0.001359 0.91 0.00002 318.15 -0.006871 -0.001226 -0.000841 0.001300 0.88 0.00002 323.15 -0.006700 -0.001511 -0.000753 0.001146 1.11 0.00003 B52 Tabela B11 Indeks refrakcije nD i promena indeksa refrakcije ΔnD ternernih sistema u temperaturnom intervalu od 288.15 do 323.15 K x1 x2 nD ΔnD x1 x2 nD ΔnD Dimetiladipat (1) + 2-Butanon (2) + 1-Butanol (3) T = 288.15 K 0.0901 0.0999 1.40414 0.00215 0.5404 0.0997 1.41958 0.00446 0.0800 0.1999 1.40197 0.00225 0.4796 0.2007 1.41664 0.00529 0.0700 0.3000 1.39966 0.00222 0.4200 0.2999 1.41404 0.00640 0.0600 0.4000 1.39728 0.00211 0.3600 0.4002 1.41076 0.00685 0.0500 0.5002 1.39499 0.00210 0.3000 0.4999 1.40717 0.00699 0.0400 0.6000 1.39251 0.00189 0.2400 0.6000 1.40318 0.00673 0.0301 0.6998 1.38995 0.00159 0.1801 0.6998 1.39877 0.00605 0.0200 0.8001 1.38728 0.00120 0.1200 0.7998 1.39367 0.00467 0.0100 0.8998 1.38450 0.00069 0.0602 0.8998 1.38801 0.00275 0.1800 0.1002 1.40753 0.00293 0.7202 0.1000 1.42399 0.00363 0.1601 0.1999 1.40542 0.00337 0.6397 0.2001 1.42130 0.00527 0.1399 0.3000 1.40297 0.00349 0.5597 0.3000 1.41828 0.00656 0.1200 0.3999 1.40040 0.00348 0.4800 0.4001 1.41493 0.00752 0.1001 0.4999 1.39770 0.00335 0.3998 0.5005 1.41105 0.00797 0.0800 0.6001 1.39485 0.00306 0.3199 0.6001 1.40663 0.00786 0.0601 0.7000 1.39189 0.00266 0.2401 0.7001 1.40171 0.00724 0.0401 0.7999 1.38861 0.00195 0.1601 0.8000 1.39597 0.00582 0.0200 0.9001 1.38521 0.00112 0.0800 0.8998 1.38931 0.00346 0.3600 0.1000 1.41413 0.00427 0.8096 0.1005 1.42590 0.00295 0.3197 0.2002 1.41168 0.00499 0.7200 0.2002 1.42338 0.00501 0.2801 0.2998 1.40902 0.00545 0.6303 0.2998 1.42032 0.00654 0.2401 0.3998 1.40602 0.00560 0.5397 0.4002 1.41682 0.00768 0.2002 0.4999 1.40280 0.00553 0.4500 0.5000 1.41287 0.00831 0.1601 0.5999 1.39927 0.00515 0.3601 0.5999 1.40834 0.00839 0.1200 0.6998 1.39567 0.00470 0.2700 0.7000 1.40317 0.00783 0.0800 0.8001 1.39120 0.00338 0.1800 0.7998 1.39712 0.00638 0.0401 0.9001 1.38666 0.00199 0.0900 0.8997 1.39000 0.00386 T = 293.15 K 0.0901 0.0999 1.40220 0.00230 0.5404 0.0997 1.41744 0.00443 0.0800 0.1999 1.39980 0.00223 0.4796 0.2007 1.41448 0.00529 0.0700 0.3000 1.39742 0.00219 0.4200 0.2999 1.41183 0.00641 0.0600 0.4000 1.39500 0.00209 0.3600 0.4002 1.40852 0.00689 0.0500 0.5002 1.39267 0.00210 0.3000 0.4999 1.40488 0.00703 0.0400 0.6000 1.39012 0.00188 0.2400 0.6000 1.40085 0.00679 0.0301 0.6998 1.38750 0.00157 0.1801 0.6998 1.39640 0.00611 0.0200 0.8001 1.38479 0.00120 0.1200 0.7998 1.39121 0.00471 0.0100 0.8998 1.38194 0.00069 0.0602 0.8998 1.38549 0.00277 0.1800 0.1002 1.40539 0.00287 0.7202 0.1000 1.42187 0.00363 0.1601 0.1999 1.40325 0.00335 0.6397 0.2001 1.41915 0.00529 0.1399 0.3000 1.40074 0.00347 0.5597 0.3000 1.41610 0.00661 0.1200 0.3999 1.39812 0.00347 0.4800 0.4001 1.41273 0.00760 B53 Nastavak tabele B11 x1 x2 nD ΔnD x1 x2 nD ΔnD 0.1001 0.4999 1.39539 0.00335 0.3998 0.5005 1.40880 0.00805 0.0800 0.6001 1.39247 0.00306 0.3199 0.6001 1.40434 0.00795 0.0601 0.7000 1.38947 0.00268 0.2401 0.7001 1.39936 0.00733 0.0401 0.7999 1.38614 0.00197 0.1601 0.8000 1.39355 0.00589 0.0200 0.9001 1.38266 0.00112 0.0800 0.8998 1.38680 0.00351 0.3600 0.1000 1.41198 0.00422 0.8096 0.1005 1.42381 0.00298 0.3197 0.2002 1.40951 0.00497 0.7200 0.2002 1.42124 0.00505 0.2801 0.2998 1.40679 0.00543 0.6303 0.2998 1.41815 0.00660 0.2401 0.3998 1.40378 0.00562 0.5397 0.4002 1.41462 0.00776 0.2002 0.4999 1.40050 0.00555 0.4500 0.5000 1.41063 0.00841 0.1601 0.5999 1.39693 0.00519 0.3601 0.5999 1.40606 0.00850 0.1200 0.6998 1.39325 0.00471 0.2700 0.7000 1.40083 0.00793 0.0800 0.8001 1.38873 0.00340 0.1800 0.7998 1.39473 0.00648 0.0401 0.9001 1.38414 0.00202 0.0900 0.8997 1.38751 0.00392 T = 298.15 K 0.0901 0.0999 1.39990 0.00207 0.5404 0.0997 1.41531 0.00440 0.0800 0.1999 1.39760 0.00217 0.4796 0.2007 1.41230 0.00528 0.0700 0.3000 1.39520 0.00216 0.4200 0.2999 1.40963 0.00642 0.0600 0.4000 1.39271 0.00206 0.3600 0.4002 1.40627 0.00691 0.0500 0.5002 1.39035 0.00209 0.3000 0.4999 1.40261 0.00708 0.0400 0.6000 1.38773 0.00186 0.2400 0.6000 1.39852 0.00684 0.0301 0.6998 1.38503 0.00155 0.1801 0.6998 1.39401 0.00617 0.0200 0.8001 1.38226 0.00118 0.1200 0.7998 1.38875 0.00475 0.0100 0.8998 1.37939 0.00068 0.0602 0.8998 1.38298 0.00282 0.1800 0.1002 1.40324 0.00281 0.7202 0.1000 1.41976 0.00364 0.1601 0.1999 1.40106 0.00330 0.6397 0.2001 1.41700 0.00531 0.1399 0.3000 1.39849 0.00342 0.5597 0.3000 1.41392 0.00666 0.1200 0.3999 1.39584 0.00344 0.4800 0.4001 1.41049 0.00764 0.1001 0.4999 1.39305 0.00333 0.3998 0.5005 1.40654 0.00813 0.0800 0.6001 1.39008 0.00305 0.3199 0.6001 1.40204 0.00804 0.0601 0.7000 1.38703 0.00268 0.2401 0.7001 1.39701 0.00743 0.0401 0.7999 1.38365 0.00197 0.1601 0.8000 1.39111 0.00595 0.0200 0.9001 1.38012 0.00113 0.0800 0.8998 1.38431 0.00358 0.3600 0.1000 1.40984 0.00418 0.8096 0.1005 1.42171 0.00300 0.3197 0.2002 1.40732 0.00493 0.7200 0.2002 1.41911 0.00509 0.2801 0.2998 1.40456 0.00541 0.6303 0.2998 1.41597 0.00665 0.2401 0.3998 1.40150 0.00562 0.5397 0.4002 1.41242 0.00783 0.2002 0.4999 1.39820 0.00557 0.4500 0.5000 1.40838 0.00850 0.1601 0.5999 1.39456 0.00520 0.3601 0.5999 1.40379 0.00862 0.1200 0.6998 1.39081 0.00471 0.2700 0.7000 1.39849 0.00804 0.0800 0.8001 1.38628 0.00345 0.1800 0.7998 1.39233 0.00659 0.0401 0.9001 1.38160 0.00202 0.0900 0.8997 1.38500 0.00397 T = 303.15 K 0.0901 0.0999 1.39778 0.00209 0.5404 0.0997 1.41317 0.00438 0.0800 0.1999 1.39539 0.00215 0.4796 0.2007 1.41010 0.00526 B54 Nastavak tabele B11 x1 x2 nD ΔnD x1 x2 nD ΔnD 0.0700 0.3000 1.39291 0.00212 0.4200 0.2999 1.40741 0.00645 0.0600 0.4000 1.39038 0.00203 0.3600 0.4002 1.40401 0.00695 0.0500 0.5002 1.38795 0.00206 0.3000 0.4999 1.40029 0.00713 0.0400 0.6000 1.38530 0.00185 0.2400 0.6000 1.39617 0.00691 0.0301 0.6998 1.38255 0.00154 0.1801 0.6998 1.39156 0.00619 0.0200 0.8001 1.37972 0.00117 0.1200 0.7998 1.38628 0.00482 0.0100 0.8998 1.37680 0.00069 0.0602 0.8998 1.38047 0.00290 0.1800 0.1002 1.40109 0.00279 0.7202 0.1000 1.41765 0.00365 0.1601 0.1999 1.39884 0.00327 0.6397 0.2001 1.41486 0.00536 0.1399 0.3000 1.39622 0.00340 0.5597 0.3000 1.41172 0.00669 0.1200 0.3999 1.39352 0.00343 0.4800 0.4001 1.40825 0.00770 0.1001 0.4999 1.39068 0.00332 0.3998 0.5005 1.40426 0.00821 0.0800 0.6001 1.38767 0.00306 0.3199 0.6001 1.39972 0.00814 0.0601 0.7000 1.38458 0.00271 0.2401 0.7001 1.39464 0.00754 0.0401 0.7999 1.38113 0.00199 0.1601 0.8000 1.38869 0.00607 0.0200 0.9001 1.37754 0.00115 0.0800 0.8998 1.38178 0.00364 0.3600 0.1000 1.40769 0.00415 0.8096 0.1005 1.41961 0.00302 0.3197 0.2002 1.40510 0.00490 0.7200 0.2002 1.41696 0.00512 0.2801 0.2998 1.40232 0.00541 0.6303 0.2998 1.41379 0.00671 0.2401 0.3998 1.39921 0.00562 0.5397 0.4002 1.41017 0.00789 0.2002 0.4999 1.39585 0.00558 0.4500 0.5000 1.40612 0.00860 0.1601 0.5999 1.39219 0.00524 0.3601 0.5999 1.40146 0.00871 0.1200 0.6998 1.38833 0.00471 0.2700 0.7000 1.39612 0.00815 0.0800 0.8001 1.38381 0.00352 0.1800 0.7998 1.38992 0.00671 0.0401 0.9001 1.37905 0.00207 0.0900 0.8997 1.38250 0.00406 T = 308.15 K 0.0901 0.0999 1.39551 0.001926 0.5404 0.0997 1.41105 0.004382 0.0800 0.1999 1.39317 0.002097 0.4796 0.2007 1.40792 0.005260 0.0700 0.3000 1.39061 0.002051 0.4200 0.2999 1.40517 0.006441 0.0600 0.4000 1.38801 0.001950 0.3600 0.4002 1.40174 0.006969 0.0500 0.5002 1.38554 0.001999 0.3000 0.4999 1.39797 0.007158 0.0400 0.6000 1.38284 0.001793 0.2400 0.6000 1.39379 0.006939 0.0301 0.6998 1.38004 0.001499 0.1801 0.6998 1.38910 0.006204 0.0200 0.8001 1.37716 0.001136 0.1200 0.7998 1.38377 0.004828 0.0100 0.8998 1.37416 0.000634 0.0602 0.8998 1.37786 0.002875 0.1800 0.1002 1.39893 0.002739 0.7202 0.1000 1.41553 0.003653 0.1601 0.1999 1.39662 0.003219 0.6397 0.2001 1.41272 0.005395 0.1399 0.3000 1.39394 0.003347 0.5597 0.3000 1.40953 0.006744 0.1200 0.3999 1.39118 0.003374 0.4800 0.4001 1.40601 0.007759 0.1001 0.4999 1.38829 0.003279 0.3998 0.5005 1.40197 0.008270 0.0800 0.6001 1.38522 0.003019 0.3199 0.6001 1.39736 0.008193 0.0601 0.7000 1.38207 0.002660 0.2401 0.7001 1.39223 0.007596 0.0401 0.7999 1.37857 0.001952 0.1601 0.8000 1.38621 0.006113 0.0200 0.9001 1.37491 0.001103 0.0800 0.8998 1.37922 0.003657 0.3600 0.1000 1.40552 0.004105 0.8096 0.1005 1.41752 0.003052 B55 Nastavak tabele B11 x1 x2 nD ΔnD x1 x2 nD ΔnD 0.3197 0.2002 1.40291 0.004883 0.7200 0.2002 1.41482 0.005168 0.2801 0.2998 1.40006 0.005387 0.6303 0.2998 1.41160 0.006759 0.2401 0.3998 1.39691 0.005615 0.5397 0.4002 1.40795 0.007967 0.2002 0.4999 1.39350 0.005581 0.4500 0.5000 1.40386 0.008688 0.1601 0.5999 1.38977 0.005237 0.3601 0.5999 1.39913 0.008790 0.1200 0.6998 1.38584 0.004683 0.2700 0.7000 1.39374 0.008232 0.0800 0.8001 1.38127 0.003504 0.1800 0.7998 1.38744 0.006754 0.0401 0.9001 1.37644 0.002044 0.0900 0.8997 1.37995 0.004101 T = 313.15 K 0.0901 0.0999 1.39323 0.00178 0.5404 0.0997 1.40890 0.00437 0.0800 0.1999 1.39079 0.00192 0.4796 0.2007 1.40573 0.00526 0.0700 0.3000 1.38826 0.00196 0.4200 0.2999 1.40295 0.00647 0.0600 0.4000 1.38562 0.00188 0.3600 0.4002 1.39944 0.00699 0.0500 0.5002 1.38312 0.00195 0.3000 0.4999 1.39563 0.00719 0.0400 0.6000 1.38034 0.00174 0.2400 0.6000 1.39139 0.00697 0.0301 0.6998 1.37751 0.00147 0.1801 0.6998 1.38663 0.00622 0.0200 0.8001 1.37455 0.00108 0.1200 0.7998 1.38123 0.00485 0.0100 0.8998 1.37153 0.00062 0.0602 0.8998 1.37527 0.00290 0.1800 0.1002 1.39674 0.00269 0.7202 0.1000 1.41341 0.00366 0.1601 0.1999 1.39434 0.00313 0.6397 0.2001 1.41056 0.00542 0.1399 0.3000 1.39163 0.00329 0.5597 0.3000 1.40732 0.00678 0.1200 0.3999 1.38882 0.00334 0.4800 0.4001 1.40374 0.00780 0.1001 0.4999 1.38589 0.00326 0.3998 0.5005 1.39965 0.00832 0.0800 0.6001 1.38275 0.00299 0.3199 0.6001 1.39499 0.00825 0.0601 0.7000 1.37957 0.00265 0.2401 0.7001 1.38979 0.00765 0.0401 0.7999 1.37599 0.00193 0.1601 0.8000 1.38370 0.00616 0.0200 0.9001 1.37230 0.00110 0.0800 0.8998 1.37663 0.00369 0.3600 0.1000 1.40338 0.00409 0.8096 0.1005 1.41540 0.00306 0.3197 0.2002 1.40068 0.00484 0.7200 0.2002 1.41268 0.00520 0.2801 0.2998 1.39777 0.00536 0.6303 0.2998 1.40941 0.00682 0.2401 0.3998 1.39456 0.00558 0.5397 0.4002 1.40570 0.00803 0.2002 0.4999 1.39111 0.00557 0.4500 0.5000 1.40154 0.00874 0.1601 0.5999 1.38732 0.00523 0.3601 0.5999 1.39676 0.00885 0.1200 0.6998 1.38328 0.00462 0.2700 0.7000 1.39131 0.00830 0.0800 0.8001 1.37872 0.00351 0.1800 0.7998 1.38494 0.00681 0.0401 0.9001 1.37382 0.00205 0.0900 0.8997 1.37736 0.00413 T = 318.15 K 0.0901 0.0999 1.39103 0.00173 0.5404 0.0997 1.40681 0.00436 0.0800 0.1999 1.38852 0.00184 0.4796 0.2007 1.40353 0.00522 0.0700 0.3000 1.38587 0.00182 0.4200 0.2999 1.40068 0.00642 0.0600 0.4000 1.38315 0.00173 0.3600 0.4002 1.39711 0.00694 0.0500 0.5002 1.38060 0.00181 0.3000 0.4999 1.39325 0.00716 0.0400 0.6000 1.37778 0.00162 0.2400 0.6000 1.38894 0.00694 0.0301 0.6998 1.37490 0.00136 0.1801 0.6998 1.38409 0.00618 0.0200 0.8001 1.37192 0.00102 0.1200 0.7998 1.37863 0.00480 B56 Nastavak tabele B11 x1 x2 nD ΔnD x1 x2 nD ΔnD 0.0100 0.8998 1.36884 0.00056 0.0602 0.8998 1.37259 0.00284 0.1800 0.1002 1.39459 0.00267 0.7202 0.1000 1.41141 0.00372 0.1601 0.1999 1.39208 0.00307 0.6397 0.2001 1.40843 0.00543 0.1399 0.3000 1.38929 0.00320 0.5597 0.3000 1.40508 0.00674 0.1200 0.3999 1.38639 0.00322 0.4800 0.4001 1.40147 0.00780 0.1001 0.4999 1.38341 0.00316 0.3998 0.5005 1.39729 0.00831 0.0800 0.6001 1.38022 0.00290 0.3199 0.6001 1.39258 0.00826 0.0601 0.7000 1.37698 0.00257 0.2401 0.7001 1.38728 0.00762 0.0401 0.7999 1.37338 0.00189 0.1601 0.8000 1.38113 0.00614 0.0200 0.9001 1.36963 0.00106 0.0800 0.8998 1.37398 0.00366 0.3600 0.1000 1.40125 0.00408 0.8096 0.1005 1.41340 0.00312 0.3197 0.2002 1.39845 0.00479 0.7200 0.2002 1.41051 0.00517 0.2801 0.2998 1.39549 0.00531 0.6303 0.2998 1.40720 0.00681 0.2401 0.3998 1.39220 0.00553 0.5397 0.4002 1.40344 0.00804 0.2002 0.4999 1.38870 0.00552 0.4500 0.5000 1.39921 0.00876 0.1601 0.5999 1.38485 0.00519 0.3601 0.5999 1.39436 0.00886 0.1200 0.6998 1.38072 0.00456 0.2700 0.7000 1.38886 0.00833 0.0800 0.8001 1.37611 0.00346 0.1800 0.7998 1.38241 0.00683 0.0401 0.9001 1.37115 0.00200 0.0900 0.8997 1.37473 0.00411 T = 323.15 K 0.0901 0.0999 1.38878 0.00166 0.5404 0.0997 1.40465 0.00435 0.0800 0.1999 1.38619 0.00176 0.4796 0.2007 1.40131 0.00521 0.0700 0.3000 1.38353 0.00179 0.4200 0.2999 1.39843 0.00644 0.0600 0.4000 1.38070 0.00164 0.3600 0.4002 1.39479 0.00695 0.0500 0.5002 1.37808 0.00171 0.3000 0.4999 1.39082 0.00713 0.0400 0.6000 1.37520 0.00151 0.2400 0.6000 1.38645 0.00691 0.0301 0.6998 1.37227 0.00126 0.1801 0.6998 1.38153 0.00613 0.0200 0.8001 1.36925 0.00094 0.1200 0.7998 1.37600 0.00475 0.0100 0.8998 1.36615 0.00051 0.0602 0.8998 1.36984 0.00274 0.1800 0.1002 1.39239 0.00265 0.7202 0.1000 1.40932 0.00376 0.1601 0.1999 1.38980 0.00303 0.6397 0.2001 1.40628 0.00547 0.1399 0.3000 1.38693 0.00314 0.5597 0.3000 1.40285 0.00678 0.1200 0.3999 1.38398 0.00316 0.4800 0.4001 1.39914 0.00779 0.1001 0.4999 1.38094 0.00310 0.3998 0.5005 1.39494 0.00834 0.0800 0.6001 1.37768 0.00282 0.3199 0.6001 1.39015 0.00827 0.0601 0.7000 1.37435 0.00247 0.2401 0.7001 1.38475 0.00760 0.0401 0.7999 1.37072 0.00182 0.1601 0.8000 1.37850 0.00608 0.0200 0.9001 1.36692 0.00100 0.0800 0.8998 1.37130 0.00361 0.3600 0.1000 1.39910 0.00408 0.8096 0.1005 1.41132 0.00316 0.3197 0.2002 1.39621 0.00477 0.7200 0.2002 1.40836 0.00521 0.2801 0.2998 1.39318 0.00528 0.6303 0.2998 1.40497 0.00682 0.2401 0.3998 1.38981 0.00547 0.5397 0.4002 1.40114 0.00805 0.2002 0.4999 1.38620 0.00543 0.4500 0.5000 1.39687 0.00879 0.1601 0.5999 1.38230 0.00510 0.3601 0.5999 1.39196 0.00890 0.1200 0.6998 1.37808 0.00444 0.2700 0.7000 1.38637 0.00835 B57 Nastavak tabele B11 x1 x2 nD ΔnD x1 x2 nD ΔnD 0.0800 0.8001 1.37347 0.00341 0.1800 0.7998 1.37984 0.00684 0.0401 0.9001 1.36843 0.00192 0.0900 0.8997 1.37201 0.00404 Dimetiladipat (1) + 2-Butanon (2) + 2-Butanol (3) T = 288.15 K 0.0901 0.1002 1.40173 0.0012 0.5394 0.1006 1.41837 0.0040 0.0800 0.2009 1.39957 0.0012 0.4796 0.2004 1.41572 0.0050 0.0702 0.3003 1.39739 0.0011 0.4197 0.3002 1.41286 0.0057 0.0601 0.3999 1.39513 0.0009 0.3600 0.3999 1.40977 0.0063 0.0501 0.5000 1.39288 0.0008 0.2998 0.4996 1.40623 0.0064 0.0401 0.5998 1.39061 0.0006 0.2399 0.5998 1.40241 0.0063 0.0301 0.6998 1.38835 0.0005 0.1797 0.7004 1.39802 0.0055 0.0201 0.7997 1.38606 0.0003 0.1200 0.7998 1.39309 0.0042 0.0101 0.8991 1.38374 0.0001 0.0600 0.8996 1.38767 0.0025 0.1801 0.1008 1.40529 0.0020 0.7193 0.1004 1.42325 0.0033 0.1600 0.2001 1.40342 0.0026 0.6397 0.2002 1.42077 0.0050 0.1402 0.3001 1.40106 0.0026 0.5595 0.3002 1.41790 0.0065 0.1200 0.4001 1.39866 0.0026 0.4791 0.4001 1.41443 0.0073 0.1001 0.5000 1.39603 0.0024 0.3999 0.4996 1.41067 0.0078 0.0800 0.5999 1.39326 0.0021 0.3197 0.5999 1.40634 0.0077 0.0602 0.6995 1.39049 0.0017 0.2400 0.6995 1.40158 0.0072 0.0402 0.7993 1.38755 0.0012 0.1599 0.7996 1.39577 0.0057 0.0201 0.8997 1.38459 0.0006 0.0800 0.8997 1.38905 0.0032 0.3593 0.1010 1.41244 0.0036 0.8094 0.1005 1.42568 0.0029 0.3200 0.2001 1.41015 0.0043 0.7194 0.1998 1.42306 0.0049 0.2798 0.3001 1.40735 0.0046 0.6298 0.3000 1.42004 0.0064 0.2400 0.3999 1.40447 0.0047 0.5392 0.4005 1.41653 0.0075 0.1992 0.4988 1.40140 0.0047 0.4498 0.4997 1.41250 0.0080 0.1601 0.5997 1.39805 0.0044 0.3597 0.6001 1.40811 0.0083 0.1201 0.6998 1.39447 0.0038 0.2699 0.6997 1.40294 0.0077 0.0801 0.7996 1.39052 0.0029 0.1800 0.7996 1.39698 0.0063 0.0401 0.8994 1.38613 0.0015 0.0901 0.8998 1.38995 0.0038 T = 293.15 K 0.0901 0.1002 1.39952 0.0012 0.5394 0.1006 1.41621 0.0039 0.0800 0.2009 1.39727 0.0011 0.4796 0.2004 1.41372 0.0052 0.0702 0.3003 1.39506 0.0011 0.4197 0.3002 1.41064 0.0058 0.0601 0.3999 1.39275 0.0009 0.3600 0.3999 1.40752 0.0064 0.0501 0.5000 1.39045 0.0008 0.2998 0.4996 1.40392 0.0065 0.0401 0.5998 1.38814 0.0006 0.2399 0.5998 1.40007 0.0063 0.0301 0.6998 1.38587 0.0005 0.1797 0.7004 1.39563 0.0056 0.0201 0.7997 1.38352 0.0003 0.1200 0.7998 1.39064 0.0043 0.0101 0.8991 1.38118 0.0001 0.0600 0.8996 1.38518 0.0025 0.1801 0.1008 1.40307 0.0020 0.7193 0.1004 1.42112 0.0033 0.1600 0.2001 1.40117 0.0025 0.6397 0.2002 1.41862 0.0051 0.1402 0.3001 1.39875 0.0026 0.5595 0.3002 1.41571 0.0065 0.1200 0.4001 1.39631 0.0026 0.4791 0.4001 1.41220 0.0073 B58 Nastavak tabele B11 x1 x2 nD ΔnD x1 x2 nD ΔnD 0.1001 0.5000 1.39367 0.0024 0.3999 0.4996 1.40840 0.0078 0.0800 0.5999 1.39084 0.0021 0.3197 0.5999 1.40403 0.0078 0.0602 0.6995 1.38803 0.0017 0.2400 0.6995 1.39923 0.0073 0.0402 0.7993 1.38504 0.0012 0.1599 0.7996 1.39335 0.0058 0.0201 0.8997 1.38204 0.0006 0.0800 0.8997 1.38655 0.0033 0.3593 0.1010 1.41023 0.0036 0.8094 0.1005 1.42359 0.0029 0.3200 0.2001 1.40792 0.0043 0.7194 0.1998 1.42092 0.0049 0.2798 0.3001 1.40506 0.0045 0.6298 0.3000 1.41786 0.0065 0.2400 0.3999 1.40216 0.0047 0.5392 0.4005 1.41433 0.0076 0.1992 0.4988 1.39906 0.0047 0.4498 0.4997 1.41027 0.0081 0.1601 0.5997 1.39568 0.0044 0.3597 0.6001 1.40585 0.0084 0.1201 0.6998 1.39205 0.0039 0.2699 0.6997 1.40057 0.0077 0.0801 0.7996 1.38805 0.0029 0.1800 0.7996 1.39454 0.0063 0.0401 0.8994 1.38360 0.0016 0.0901 0.8998 1.38747 0.0039 T = 298.15 K 0.0901 0.1002 1.39726 0.0012 0.5394 0.1006 1.41404 0.0040 0.0800 0.2009 1.39485 0.0010 0.4796 0.2004 1.41151 0.0052 0.0702 0.3003 1.39271 0.0010 0.4197 0.3002 1.40840 0.0058 0.0601 0.3999 1.39036 0.0009 0.3600 0.3999 1.40522 0.0064 0.0501 0.5000 1.38801 0.0007 0.2998 0.4996 1.40161 0.0065 0.0401 0.5998 1.38569 0.0006 0.2399 0.5998 1.39772 0.0064 0.0301 0.6998 1.38336 0.0005 0.1797 0.7004 1.39323 0.0057 0.0201 0.7997 1.38095 0.0002 0.1200 0.7998 1.38819 0.0044 0.0101 0.8991 1.37861 0.0001 0.0600 0.8996 1.38264 0.0026 0.1801 0.1008 1.40082 0.0019 0.7193 0.1004 1.41900 0.0033 0.1600 0.2001 1.39889 0.0025 0.6397 0.2002 1.41646 0.0051 0.1402 0.3001 1.39642 0.0026 0.5595 0.3002 1.41350 0.0065 0.1200 0.4001 1.39396 0.0026 0.4791 0.4001 1.40991 0.0074 0.1001 0.5000 1.39126 0.0024 0.3999 0.4996 1.40614 0.0079 0.0800 0.5999 1.38840 0.0021 0.3197 0.5999 1.40171 0.0079 0.0602 0.6995 1.38557 0.0017 0.2400 0.6995 1.39687 0.0074 0.0402 0.7993 1.38251 0.0012 0.1599 0.7996 1.39092 0.0058 0.0201 0.8997 1.37949 0.0007 0.0800 0.8997 1.38408 0.0034 0.3593 0.1010 1.40802 0.0036 0.8094 0.1005 1.42148 0.0030 0.3200 0.2001 1.40568 0.0043 0.7194 0.1998 1.41878 0.0049 0.2798 0.3001 1.40279 0.0046 0.6298 0.3000 1.41568 0.0065 0.2400 0.3999 1.39986 0.0048 0.5392 0.4005 1.41212 0.0077 0.1992 0.4988 1.39671 0.0047 0.4498 0.4997 1.40799 0.0082 0.1601 0.5997 1.39330 0.0044 0.3597 0.6001 1.40347 0.0084 0.1201 0.6998 1.38961 0.0039 0.2699 0.6997 1.39822 0.0078 0.0801 0.7996 1.38556 0.0030 0.1800 0.7996 1.39214 0.0064 0.0401 0.8994 1.38104 0.0016 0.0901 0.8998 1.38507 0.0041 T = 303.15 K 0.0901 0.1002 1.39495 0.0011 0.5394 0.1006 1.41187 0.0040 0.0800 0.2009 1.39267 0.0011 0.4796 0.2004 1.40931 0.0052 B59 Nastavak tabele B11 x1 x2 nD ΔnD x1 x2 nD ΔnD 0.0702 0.3003 1.39024 0.0009 0.4197 0.3002 1.40617 0.0059 0.0601 0.3999 1.38792 0.0008 0.3600 0.3999 1.40295 0.0064 0.0501 0.5000 1.38557 0.0007 0.2998 0.4996 1.39928 0.0066 0.0401 0.5998 1.38317 0.0005 0.2399 0.5998 1.39535 0.0065 0.0301 0.6998 1.38083 0.0004 0.1797 0.7004 1.39082 0.0058 0.0201 0.7997 1.37835 0.0002 0.1200 0.7998 1.38573 0.0045 0.0101 0.8991 1.37599 0.0001 0.0600 0.8996 1.38009 0.0026 0.1801 0.1008 1.39857 0.0019 0.7193 0.1004 1.41688 0.0033 0.1600 0.2001 1.39659 0.0025 0.6397 0.2002 1.41429 0.0052 0.1402 0.3001 1.39406 0.0025 0.5595 0.3002 1.41130 0.0066 0.1200 0.4001 1.39158 0.0026 0.4791 0.4001 1.40772 0.0075 0.1001 0.5000 1.38886 0.0024 0.3999 0.4996 1.40384 0.0080 0.0800 0.5999 1.38594 0.0021 0.3197 0.5999 1.39937 0.0080 0.0602 0.6995 1.38307 0.0017 0.2400 0.6995 1.39447 0.0075 0.0402 0.7993 1.37998 0.0012 0.1599 0.7996 1.38847 0.0059 0.0201 0.8997 1.37689 0.0007 0.0800 0.8997 1.38154 0.0034 0.3593 0.1010 1.40581 0.0036 0.8094 0.1005 1.41937 0.0030 0.3200 0.2001 1.40341 0.0043 0.7194 0.1998 1.41664 0.0050 0.2798 0.3001 1.40048 0.0046 0.6298 0.3000 1.41349 0.0066 0.2400 0.3999 1.39750 0.0048 0.5392 0.4005 1.40989 0.0078 0.1992 0.4988 1.39433 0.0048 0.4498 0.4997 1.40574 0.0083 0.1601 0.5997 1.39089 0.0045 0.3597 0.6001 1.40121 0.0086 0.1201 0.6998 1.38713 0.0039 0.2699 0.6997 1.39587 0.0080 0.0801 0.7996 1.38303 0.0030 0.1800 0.7996 1.38970 0.0065 0.0401 0.8994 1.37842 0.0016 0.0901 0.8998 1.38246 0.0040 T = 308.15 K 0.0901 0.1002 1.39261 0.0011 0.5394 0.1006 1.40970 0.0040 0.0800 0.2009 1.39026 0.0010 0.4796 0.2004 1.40708 0.0052 0.0702 0.3003 1.38781 0.0008 0.4197 0.3002 1.40393 0.0059 0.0601 0.3999 1.38546 0.0008 0.3600 0.3999 1.40061 0.0065 0.0501 0.5000 1.38319 0.0008 0.2998 0.4996 1.39692 0.0066 0.0401 0.5998 1.38064 0.0005 0.2399 0.5998 1.39295 0.0065 0.0301 0.6998 1.37823 0.0004 0.1797 0.7004 1.38836 0.0058 0.0201 0.7997 1.37574 0.0002 0.1200 0.7998 1.38321 0.0045 0.0101 0.8991 1.37340 0.0001 0.0600 0.8996 1.37748 0.0026 0.1801 0.1008 1.39631 0.0020 0.7193 0.1004 1.41475 0.0034 0.1600 0.2001 1.39422 0.0025 0.6397 0.2002 1.41213 0.0052 0.1402 0.3001 1.39172 0.0025 0.5595 0.3002 1.40909 0.0067 0.1200 0.4001 1.38921 0.0026 0.4791 0.4001 1.40540 0.0075 0.1001 0.5000 1.38638 0.0024 0.3999 0.4996 1.40154 0.0081 0.0800 0.5999 1.38344 0.0020 0.3197 0.5999 1.39702 0.0081 0.0602 0.6995 1.38054 0.0017 0.2400 0.6995 1.39205 0.0076 0.0402 0.7993 1.37738 0.0012 0.1599 0.7996 1.38601 0.0060 0.0201 0.8997 1.37426 0.0006 0.0800 0.8997 1.37915 0.0036 0.3593 0.1010 1.40358 0.0036 0.8094 0.1005 1.41728 0.0030 B60 Nastavak tabele B11 x1 x2 nD ΔnD x1 x2 nD ΔnD 0.3200 0.2001 1.40114 0.0043 0.7194 0.1998 1.41450 0.0051 0.2798 0.3001 1.39817 0.0046 0.6298 0.3000 1.41131 0.0067 0.2400 0.3999 1.39516 0.0048 0.5392 0.4005 1.40766 0.0078 0.1992 0.4988 1.39193 0.0048 0.4498 0.4997 1.40345 0.0084 0.1601 0.5997 1.38844 0.0045 0.3597 0.6001 1.39880 0.0086 0.1201 0.6998 1.38464 0.0039 0.2699 0.6997 1.39348 0.0080 0.0801 0.7996 1.38051 0.0030 0.1800 0.7996 1.38722 0.0066 0.0401 0.8994 1.37584 0.0016 0.0901 0.8998 1.37989 0.0041 T = 313.15 K 0.0901 0.1002 1.39021 0.0010 0.5394 0.1006 1.40752 0.0040 0.0800 0.2009 1.38779 0.0009 0.4796 0.2004 1.40482 0.0052 0.0702 0.3003 1.38535 0.0008 0.4197 0.3002 1.40169 0.0060 0.0601 0.3999 1.38296 0.0007 0.3600 0.3999 1.39832 0.0065 0.0501 0.5000 1.38052 0.0006 0.2998 0.4996 1.39451 0.0066 0.0401 0.5998 1.37805 0.0004 0.2399 0.5998 1.39054 0.0066 0.0301 0.6998 1.37565 0.0004 0.1797 0.7004 1.38587 0.0058 0.0201 0.7997 1.37311 0.0001 0.1200 0.7998 1.38068 0.0045 0.0101 0.8991 1.37070 0.0000 0.0600 0.8996 1.37487 0.0026 0.1801 0.1008 1.39406 0.0020 0.7193 0.1004 1.41266 0.0034 0.1600 0.2001 1.39182 0.0024 0.6397 0.2002 1.40996 0.0053 0.1402 0.3001 1.38922 0.0024 0.5595 0.3002 1.40684 0.0067 0.1200 0.4001 1.38661 0.0025 0.4791 0.4001 1.40318 0.0076 0.1001 0.5000 1.38384 0.0023 0.3999 0.4996 1.39919 0.0081 0.0800 0.5999 1.38093 0.0021 0.3197 0.5999 1.39463 0.0081 0.0602 0.6995 1.37796 0.0017 0.2400 0.6995 1.38962 0.0076 0.0402 0.7993 1.37476 0.0011 0.1599 0.7996 1.38351 0.0061 0.0201 0.8997 1.37161 0.0006 0.0800 0.8997 1.37640 0.0035 0.3593 0.1010 1.40133 0.0036 0.8094 0.1005 1.41515 0.0031 0.3200 0.2001 1.39882 0.0043 0.7194 0.1998 1.41234 0.0051 0.2798 0.3001 1.39582 0.0046 0.6298 0.3000 1.40911 0.0067 0.2400 0.3999 1.39278 0.0048 0.5392 0.4005 1.40540 0.0079 0.1992 0.4988 1.38952 0.0048 0.4498 0.4997 1.40113 0.0085 0.1601 0.5997 1.38597 0.0045 0.3597 0.6001 1.39653 0.0088 0.1201 0.6998 1.38210 0.0039 0.2699 0.6997 1.39107 0.0081 0.0801 0.7996 1.37792 0.0030 0.1800 0.7996 1.38474 0.0067 0.0401 0.8994 1.37322 0.0016 0.0901 0.8998 1.37729 0.0041 T = 318.15 K 0.0901 0.1002 1.38782 0.0010 0.5394 0.1006 1.40538 0.0041 0.0800 0.2009 1.38535 0.0009 0.4796 0.2004 1.40260 0.0053 0.0702 0.3003 1.38283 0.0007 0.4197 0.3002 1.39941 0.0060 0.0601 0.3999 1.38041 0.0006 0.3600 0.3999 1.39598 0.0065 0.0501 0.5000 1.37791 0.0005 0.2998 0.4996 1.39210 0.0066 0.0401 0.5998 1.37544 0.0004 0.2399 0.5998 1.38809 0.0066 0.0301 0.6998 1.37300 0.0003 0.1797 0.7004 1.38334 0.0058 0.0201 0.7997 1.37049 0.0001 0.1200 0.7998 1.37810 0.0045 B61 Nastavak tabele B11 x1 x2 nD ΔnD x1 x2 nD ΔnD 0.0101 0.8991 1.36804 0.0000 0.0600 0.8996 1.37228 0.0027 0.1801 0.1008 1.39180 0.0021 0.7193 0.1004 1.41070 0.0036 0.1600 0.2001 1.38942 0.0024 0.6397 0.2002 1.40780 0.0053 0.1402 0.3001 1.38676 0.0024 0.5595 0.3002 1.40463 0.0067 0.1200 0.4001 1.38415 0.0024 0.4791 0.4001 1.40088 0.0076 0.1001 0.5000 1.38130 0.0023 0.3999 0.4996 1.39685 0.0081 0.0800 0.5999 1.37833 0.0020 0.3197 0.5999 1.39223 0.0082 0.0602 0.6995 1.37536 0.0017 0.2400 0.6995 1.38714 0.0076 0.0402 0.7993 1.37215 0.0011 0.1599 0.7996 1.38096 0.0061 0.0201 0.8997 1.36897 0.0006 0.0800 0.8997 1.37378 0.0035 0.3593 0.1010 1.39915 0.0037 0.8094 0.1005 1.41318 0.0032 0.3200 0.2001 1.39653 0.0043 0.7194 0.1998 1.41019 0.0051 0.2798 0.3001 1.39347 0.0046 0.6298 0.3000 1.40691 0.0068 0.2400 0.3999 1.39037 0.0048 0.5392 0.4005 1.40314 0.0079 0.1992 0.4988 1.38706 0.0048 0.4498 0.4997 1.39881 0.0085 0.1601 0.5997 1.38346 0.0045 0.3597 0.6001 1.39414 0.0088 0.1201 0.6998 1.37954 0.0039 0.2699 0.6997 1.38862 0.0082 0.0801 0.7996 1.37529 0.0030 0.1800 0.7996 1.38220 0.0067 0.0401 0.8994 1.37061 0.0016 0.0901 0.8998 1.37467 0.0041 T = 323.15 K 0.0901 0.1002 1.38545 0.0011 0.5394 0.1006 1.40322 0.0042 0.0800 0.2009 1.38277 0.0008 0.4796 0.2004 1.40030 0.0053 0.0702 0.3003 1.38027 0.0006 0.4197 0.3002 1.39708 0.0060 0.0601 0.3999 1.37780 0.0005 0.3600 0.3999 1.39355 0.0065 0.0501 0.5000 1.37525 0.0004 0.2998 0.4996 1.38963 0.0066 0.0401 0.5998 1.37276 0.0003 0.2399 0.5998 1.38562 0.0066 0.0301 0.6998 1.37033 0.0002 0.1797 0.7004 1.38070 0.0057 0.0201 0.7997 1.36778 0.0001 0.1200 0.7998 1.37547 0.0045 0.0101 0.8991 1.36535 0.0000 0.0600 0.8996 1.36955 0.0026 0.1801 0.1008 1.38961 0.0023 0.7193 0.1004 1.40864 0.0037 0.1600 0.2001 1.38688 0.0023 0.6397 0.2002 1.40564 0.0054 0.1402 0.3001 1.38421 0.0023 0.5595 0.3002 1.40230 0.0067 0.1200 0.4001 1.38152 0.0023 0.4791 0.4001 1.39852 0.0076 0.1001 0.5000 1.37865 0.0022 0.3999 0.4996 1.39439 0.0081 0.0800 0.5999 1.37566 0.0019 0.3197 0.5999 1.38981 0.0082 0.0602 0.6995 1.37268 0.0016 0.2400 0.6995 1.38457 0.0076 0.0402 0.7993 1.36949 0.0011 0.1599 0.7996 1.37826 0.0060 0.0201 0.8997 1.36623 0.0006 0.0800 0.8997 1.37111 0.0035 0.3593 0.1010 1.39693 0.0038 0.8094 0.1005 1.41111 0.0033 0.3200 0.2001 1.39417 0.0043 0.7194 0.1998 1.40802 0.0051 0.2798 0.3001 1.39107 0.0046 0.6298 0.3000 1.40466 0.0068 0.2400 0.3999 1.38788 0.0048 0.5392 0.4005 1.40084 0.0080 0.1992 0.4988 1.38453 0.0048 0.4498 0.4997 1.39642 0.0085 0.1601 0.5997 1.38095 0.0045 0.3597 0.6001 1.39172 0.0088 0.1201 0.6998 1.37693 0.0039 0.2699 0.6997 1.38605 0.0081 B62 Nastavak tabele B11 x1 x2 nD ΔnD x1 x2 nD ΔnD 0.0801 0.7996 1.37265 0.0030 0.1800 0.7996 1.37957 0.0066 0.0401 0.8994 1.36785 0.0015 0.0901 0.8998 1.37215 0.0042 Dimetiladipat (1) + Tetrahidrofuran (2) + 1-Butanol (3) T = 288.15 K 0.0900 0.0999 1.40607 0.00127 0.5401 0.0998 1.42125 0.00333 0.0800 0.2000 1.40648 0.00115 0.4801 0.1999 1.42066 0.00367 0.0701 0.3001 1.40686 0.00098 0.4192 0.2993 1.41972 0.00367 0.0600 0.3999 1.40724 0.00083 0.3590 0.4017 1.41885 0.00371 0.0501 0.4998 1.40760 0.00066 0.3000 0.4999 1.41775 0.00352 0.0400 0.5999 1.40804 0.00056 0.2400 0.5999 1.41652 0.00321 0.0300 0.7003 1.40820 0.00018 0.1789 0.7020 1.41520 0.00282 0.0200 0.8001 1.40881 0.00025 0.1201 0.8000 1.41369 0.00222 0.0101 0.8999 1.40929 0.00020 0.0601 0.9002 1.41189 0.00134 0.1799 0.1002 1.40975 0.00233 0.7201 0.0999 1.42574 0.00258 0.1601 0.2000 1.40981 0.00214 0.6376 0.2027 1.42468 0.00307 0.1400 0.2999 1.40993 0.00202 0.5598 0.3000 1.42368 0.00353 0.1199 0.4001 1.40994 0.00178 0.4801 0.4000 1.42243 0.00377 0.1000 0.5001 1.40991 0.00151 0.4000 0.5000 1.42100 0.00385 0.0800 0.5999 1.40991 0.00126 0.3202 0.6000 1.41937 0.00372 0.0596 0.7020 1.40986 0.00096 0.2400 0.6999 1.41753 0.00340 0.0400 0.7999 1.40988 0.00075 0.1600 0.7999 1.41537 0.00274 0.0200 0.8998 1.40978 0.00040 0.0818 0.8978 1.41292 0.00176 0.3601 0.1000 1.41621 0.00354 0.8101 0.0999 1.42763 0.00185 0.3195 0.2006 1.41559 0.00327 0.7199 0.2001 1.42656 0.00257 0.2800 0.2999 1.41522 0.00323 0.6300 0.2998 1.42537 0.00318 0.2400 0.4000 1.41462 0.00296 0.5400 0.4001 1.42404 0.00364 0.1999 0.5000 1.41410 0.00279 0.4498 0.5000 1.42249 0.00389 0.1600 0.5998 1.41339 0.00241 0.3600 0.5998 1.42066 0.00385 0.1200 0.6999 1.41265 0.00201 0.2701 0.7000 1.41869 0.00367 0.0801 0.8000 1.41180 0.00149 0.1800 0.8001 1.41625 0.00303 0.0400 0.8999 1.41084 0.00088 0.0898 0.9003 1.41322 0.00180 T = 293.15 K 0.0900 0.0999 1.40396 0.00126 0.5401 0.0998 1.41911 0.00330 0.0800 0.2000 1.40432 0.00115 0.4801 0.1999 1.41851 0.00368 0.0701 0.3001 1.40462 0.00097 0.4192 0.2993 1.41752 0.00371 0.0600 0.3999 1.40494 0.00082 0.3590 0.4017 1.41660 0.00376 0.0501 0.4998 1.40525 0.00065 0.3000 0.4999 1.41545 0.00358 0.0400 0.5999 1.40563 0.00056 0.2400 0.5999 1.41419 0.00329 0.0300 0.7003 1.40574 0.00019 0.1789 0.7020 1.41281 0.00291 0.0200 0.8001 1.40628 0.00025 0.1201 0.8000 1.41123 0.00229 0.0101 0.8999 1.40669 0.00019 0.0601 0.9002 1.40935 0.00139 0.1799 0.1002 1.40762 0.00230 0.7201 0.0999 1.42363 0.00259 0.1601 0.2000 1.40763 0.00212 0.6376 0.2027 1.42253 0.00310 0.1400 0.2999 1.40771 0.00202 0.5598 0.3000 1.42149 0.00358 0.1199 0.4001 1.40766 0.00179 0.4801 0.4000 1.42021 0.00386 B63 Nastavak tabele B11 x1 x2 nD ΔnD x1 x2 nD ΔnD 0.1000 0.5001 1.40758 0.00152 0.4000 0.5000 1.41875 0.00396 0.0800 0.5999 1.40752 0.00128 0.3202 0.6000 1.41705 0.00382 0.0596 0.7020 1.40741 0.00098 0.2400 0.6999 1.41515 0.00348 0.0400 0.7999 1.40736 0.00075 0.1600 0.7999 1.41292 0.00282 0.0200 0.8998 1.40720 0.00041 0.0818 0.8978 1.41038 0.00181 0.3601 0.1000 1.41407 0.00350 0.8101 0.0999 1.42551 0.00185 0.3195 0.2006 1.41341 0.00325 0.7199 0.2001 1.42443 0.00263 0.2800 0.2999 1.41301 0.00325 0.6300 0.2998 1.42320 0.00325 0.2400 0.4000 1.41236 0.00299 0.5400 0.4001 1.42182 0.00372 0.1999 0.5000 1.41178 0.00281 0.4498 0.5000 1.42024 0.00400 0.1600 0.5998 1.41105 0.00248 0.3600 0.5998 1.41837 0.00398 0.1200 0.6999 1.41021 0.00204 0.2701 0.7000 1.41633 0.00379 0.0801 0.8000 1.40932 0.00154 0.1800 0.8001 1.41381 0.00312 0.0400 0.8999 1.40826 0.00089 0.0898 0.9003 1.41070 0.00187 T = 298.15 K 0.0900 0.0999 1.40182 0.00120 0.5401 0.0998 1.41696 0.00327 0.0800 0.2000 1.40214 0.00111 0.4801 0.1999 1.41633 0.00368 0.0701 0.3001 1.40241 0.00096 0.4192 0.2993 1.41530 0.00372 0.0600 0.3999 1.40266 0.00081 0.3590 0.4017 1.41438 0.00382 0.0501 0.4998 1.40291 0.00064 0.3000 0.4999 1.41317 0.00364 0.0400 0.5999 1.40322 0.00054 0.2400 0.5999 1.41184 0.00335 0.0300 0.7003 1.40328 0.00019 0.1789 0.7020 1.41041 0.00298 0.0200 0.8001 1.40375 0.00025 0.1201 0.8000 1.40873 0.00232 0.0101 0.8999 1.40408 0.00017 0.0601 0.9002 1.40676 0.00140 0.1799 0.1002 1.40547 0.00223 0.7201 0.0999 1.42150 0.00258 0.1601 0.2000 1.40543 0.00207 0.6376 0.2027 1.42038 0.00313 0.1400 0.2999 1.40547 0.00199 0.5598 0.3000 1.41931 0.00363 0.1199 0.4001 1.40536 0.00177 0.4801 0.4000 1.41800 0.00394 0.1000 0.5001 1.40523 0.00151 0.4000 0.5000 1.41648 0.00405 0.0800 0.5999 1.40510 0.00126 0.3202 0.6000 1.41473 0.00392 0.0596 0.7020 1.40493 0.00097 0.2400 0.6999 1.41279 0.00360 0.0400 0.7999 1.40482 0.00074 0.1600 0.7999 1.41047 0.00290 0.0200 0.8998 1.40458 0.00038 0.0818 0.8978 1.40783 0.00185 0.3601 0.1000 1.41191 0.00344 0.8101 0.0999 1.42341 0.00187 0.3195 0.2006 1.41124 0.00325 0.7199 0.2001 1.42228 0.00266 0.2800 0.2999 1.41079 0.00325 0.6300 0.2998 1.42102 0.00331 0.2400 0.4000 1.41007 0.00299 0.5400 0.4001 1.41961 0.00381 0.1999 0.5000 1.40949 0.00287 0.4498 0.5000 1.41799 0.00411 0.1600 0.5998 1.40868 0.00251 0.3600 0.5998 1.41606 0.00409 0.1200 0.6999 1.40778 0.00208 0.2701 0.7000 1.41398 0.00391 0.0801 0.8000 1.40680 0.00156 0.1800 0.8001 1.41136 0.00321 0.0400 0.8999 1.40568 0.00090 0.0898 0.9003 1.40814 0.00191 B64 Nastavak tabele B11 x1 x2 nD ΔnD x1 x2 nD ΔnD T = 303.15 K 0.0900 0.0999 1.39969 0.00120 0.5401 0.0998 1.41482 0.00325 0.0800 0.2000 1.39994 0.00110 0.4801 0.1999 1.41415 0.00369 0.0701 0.3001 1.40015 0.00096 0.4192 0.2993 1.41309 0.00376 0.0600 0.3999 1.40035 0.00081 0.3590 0.4017 1.41210 0.00386 0.0501 0.4998 1.40053 0.00064 0.3000 0.4999 1.41087 0.00372 0.0400 0.5999 1.40079 0.00055 0.2400 0.5999 1.40949 0.00345 0.0300 0.7003 1.40079 0.00021 0.1789 0.7020 1.40799 0.00306 0.0200 0.8001 1.40118 0.00025 0.1201 0.8000 1.40624 0.00240 0.0101 0.8999 1.40146 0.00017 0.0601 0.9002 1.40418 0.00143 0.1799 0.1002 1.40333 0.00222 0.7201 0.0999 1.41939 0.00259 0.1601 0.2000 1.40323 0.00206 0.6376 0.2027 1.41823 0.00317 0.1400 0.2999 1.40322 0.00200 0.5598 0.3000 1.41712 0.00370 0.1199 0.4001 1.40307 0.00179 0.4801 0.4000 1.41576 0.00401 0.1000 0.5001 1.40288 0.00154 0.4000 0.5000 1.41421 0.00415 0.0800 0.5999 1.40270 0.00130 0.3202 0.6000 1.41241 0.00403 0.0596 0.7020 1.40247 0.00101 0.2400 0.6999 1.41038 0.00370 0.0400 0.7999 1.40228 0.00077 0.1600 0.7999 1.40801 0.00300 0.0200 0.8998 1.40198 0.00041 0.0818 0.8978 1.40527 0.00191 0.3601 0.1000 1.40976 0.00343 0.8101 0.0999 1.42130 0.00189 0.3195 0.2006 1.40904 0.00324 0.7199 0.2001 1.42015 0.00271 0.2800 0.2999 1.40855 0.00326 0.6300 0.2998 1.41885 0.00339 0.2400 0.4000 1.40779 0.00303 0.5400 0.4001 1.41739 0.00390 0.1999 0.5000 1.40715 0.00291 0.4498 0.5000 1.41572 0.00421 0.1600 0.5998 1.40629 0.00257 0.3600 0.5998 1.41374 0.00420 0.1200 0.6999 1.40533 0.00213 0.2701 0.7000 1.41157 0.00401 0.0801 0.8000 1.40430 0.00161 0.1800 0.8001 1.40891 0.00332 0.0400 0.8999 1.40308 0.00092 0.0898 0.9003 1.40557 0.00197 T = 308.15 K 0.0900 0.0999 1.39753 0.00116 0.5401 0.0998 1.41269 0.00324 0.0800 0.2000 1.39773 0.00107 0.4801 0.1999 1.41196 0.00368 0.0701 0.3001 1.39789 0.00094 0.4192 0.2993 1.41088 0.00379 0.0600 0.3999 1.39803 0.00080 0.3590 0.4017 1.40983 0.00390 0.0501 0.4998 1.39816 0.00064 0.3000 0.4999 1.40855 0.00377 0.0400 0.5999 1.39836 0.00055 0.2400 0.5999 1.40712 0.00351 0.0300 0.7003 1.39833 0.00023 0.1789 0.7020 1.40554 0.00311 0.0200 0.8001 1.39862 0.00023 0.1201 0.8000 1.40374 0.00245 0.0101 0.8999 1.39882 0.00015 0.0601 0.9002 1.40159 0.00146 0.1799 0.1002 1.40117 0.00219 0.7201 0.0999 1.41727 0.00260 0.1601 0.2000 1.40102 0.00204 0.6376 0.2027 1.41606 0.00319 0.1400 0.2999 1.40096 0.00198 0.5598 0.3000 1.41492 0.00375 0.1199 0.4001 1.40075 0.00178 0.4801 0.4000 1.41352 0.00408 0.1000 0.5001 1.40051 0.00153 0.4000 0.5000 1.41191 0.00422 0.0800 0.5999 1.40027 0.00130 0.3202 0.6000 1.41005 0.00411 0.0596 0.7020 1.39997 0.00100 0.2400 0.6999 1.40798 0.00378 B65 Nastavak tabele B11 x1 x2 nD ΔnD x1 x2 nD ΔnD 0.0400 0.7999 1.39974 0.00077 0.1600 0.7999 1.40550 0.00305 0.0200 0.8998 1.39935 0.00039 0.0818 0.8978 1.40270 0.00195 0.3601 0.1000 1.40760 0.00339 0.8101 0.0999 1.41919 0.00191 0.3195 0.2006 1.40683 0.00321 0.7199 0.2001 1.41801 0.00277 0.2800 0.2999 1.40630 0.00326 0.6300 0.2998 1.41667 0.00346 0.2400 0.4000 1.40550 0.00304 0.5400 0.4001 1.41516 0.00398 0.1999 0.5000 1.40480 0.00293 0.4498 0.5000 1.41345 0.00431 0.1600 0.5998 1.40390 0.00261 0.3600 0.5998 1.41142 0.00431 0.1200 0.6999 1.40287 0.00216 0.2701 0.7000 1.40919 0.00412 0.0801 0.8000 1.40176 0.00163 0.1800 0.8001 1.40641 0.00338 0.0400 0.8999 1.40045 0.00091 0.0898 0.9003 1.40302 0.00203 T = 313.15 K 0.0900 0.0999 1.39536 0.00113 0.5401 0.0998 1.41053 0.00322 0.0800 0.2000 1.39552 0.00106 0.4801 0.1999 1.40976 0.00367 0.0701 0.3001 1.39563 0.00094 0.4192 0.2993 1.40863 0.00380 0.0600 0.3999 1.39571 0.00080 0.3590 0.4017 1.40753 0.00392 0.0501 0.4998 1.39577 0.00063 0.3000 0.4999 1.40622 0.00382 0.0400 0.5999 1.39590 0.00054 0.2400 0.5999 1.40472 0.00354 0.0300 0.7003 1.39583 0.00024 0.1789 0.7020 1.40309 0.00316 0.0200 0.8001 1.39603 0.00022 0.1201 0.8000 1.40121 0.00249 0.0101 0.8999 1.39617 0.00013 0.0601 0.9002 1.39897 0.00148 0.1799 0.1002 1.39900 0.00215 0.7201 0.0999 1.41514 0.00259 0.1601 0.2000 1.39881 0.00202 0.6376 0.2027 1.41391 0.00323 0.1400 0.2999 1.39869 0.00197 0.5598 0.3000 1.41271 0.00379 0.1199 0.4001 1.39844 0.00179 0.4801 0.4000 1.41127 0.00415 0.1000 0.5001 1.39814 0.00155 0.4000 0.5000 1.40961 0.00430 0.0800 0.5999 1.39784 0.00131 0.3202 0.6000 1.40771 0.00421 0.0596 0.7020 1.39746 0.00100 0.2400 0.6999 1.40554 0.00385 0.0400 0.7999 1.39715 0.00076 0.1600 0.7999 1.40299 0.00311 0.0200 0.8998 1.39671 0.00038 0.0818 0.8978 1.40010 0.00199 0.3601 0.1000 1.40542 0.00334 0.8101 0.0999 1.41709 0.00193 0.3195 0.2006 1.40460 0.00318 0.7199 0.2001 1.41586 0.00281 0.2800 0.2999 1.40403 0.00325 0.6300 0.2998 1.41449 0.00353 0.2400 0.4000 1.40319 0.00305 0.5400 0.4001 1.41293 0.00406 0.1999 0.5000 1.40245 0.00295 0.4498 0.5000 1.41117 0.00441 0.1600 0.5998 1.40148 0.00263 0.3600 0.5998 1.40907 0.00440 0.1200 0.6999 1.40038 0.00218 0.2701 0.7000 1.40676 0.00419 0.0801 0.8000 1.39921 0.00165 0.1800 0.8001 1.40393 0.00347 0.0400 0.8999 1.39783 0.00092 0.0898 0.9003 1.40042 0.00206 B66 Nastavak tabele B11 x1 x2 nD ΔnD x1 x2 nD ΔnD T = 318.15 K 0.0900 0.0999 1.39322 0.00113 0.5401 0.0998 1.40840 0.00317 0.0800 0.2000 1.39329 0.00103 0.4801 0.1999 1.40757 0.00364 0.0701 0.3001 1.39334 0.00091 0.4192 0.2993 1.40639 0.00378 0.0600 0.3999 1.39336 0.00077 0.3590 0.4017 1.40521 0.00389 0.0501 0.4998 1.39336 0.00061 0.3000 0.4999 1.40386 0.00381 0.0400 0.5999 1.39342 0.00051 0.2400 0.5999 1.40229 0.00354 0.0300 0.7003 1.39337 0.00029 0.1789 0.7020 1.40060 0.00317 0.0200 0.8001 1.39344 0.00019 0.1201 0.8000 1.39867 0.00251 0.0101 0.8999 1.39351 0.00010 0.0601 0.9002 1.39638 0.00151 0.1799 0.1002 1.39684 0.00213 0.7201 0.0999 1.41305 0.00257 0.1601 0.2000 1.39657 0.00197 0.6376 0.2027 1.41174 0.00320 0.1400 0.2999 1.39641 0.00195 0.5598 0.3000 1.41050 0.00379 0.1199 0.4001 1.39609 0.00175 0.4801 0.4000 1.40901 0.00417 0.1000 0.5001 1.39573 0.00152 0.4000 0.5000 1.40729 0.00433 0.0800 0.5999 1.39537 0.00129 0.3202 0.6000 1.40534 0.00425 0.0596 0.7020 1.39495 0.00100 0.2400 0.6999 1.40310 0.00389 0.0400 0.7999 1.39458 0.00076 0.1600 0.7999 1.40044 0.00311 0.0200 0.8998 1.39407 0.00037 0.0818 0.8978 1.39748 0.00199 0.3601 0.1000 1.40327 0.00329 0.8101 0.0999 1.41502 0.00191 0.3195 0.2006 1.40238 0.00314 0.7199 0.2001 1.41372 0.00280 0.2800 0.2999 1.40176 0.00321 0.6300 0.2998 1.41230 0.00354 0.2400 0.4000 1.40086 0.00302 0.5400 0.4001 1.41070 0.00411 0.1999 0.5000 1.40006 0.00294 0.4498 0.5000 1.40887 0.00445 0.1600 0.5998 1.39903 0.00261 0.3600 0.5998 1.40671 0.00446 0.1200 0.6999 1.39789 0.00218 0.2701 0.7000 1.40433 0.00424 0.0801 0.8000 1.39663 0.00164 0.1800 0.8001 1.40139 0.00348 0.0400 0.8999 1.39520 0.00092 0.0898 0.9003 1.39783 0.00210 T = 323.15 K 0.0900 0.0999 1.39105 0.00115 0.5401 0.0998 1.40627 0.00319 0.0800 0.2000 1.39105 0.00104 0.4801 0.1999 1.40536 0.00364 0.0701 0.3001 1.39105 0.00092 0.4192 0.2993 1.40414 0.00380 0.0600 0.3999 1.39101 0.00078 0.3590 0.4017 1.40294 0.00395 0.0501 0.4998 1.39096 0.00062 0.3000 0.4999 1.40150 0.00385 0.0400 0.5999 1.39094 0.00050 0.2400 0.5999 1.39988 0.00358 0.0300 0.7003 1.39087 0.00032 0.1789 0.7020 1.39812 0.00320 0.0200 0.8001 1.39085 0.00019 0.1201 0.8000 1.39608 0.00249 0.0101 0.8999 1.39084 0.00007 0.0601 0.9002 1.39369 0.00145 0.1799 0.1002 1.39466 0.00212 0.7201 0.0999 1.41095 0.00260 0.1601 0.2000 1.39433 0.00197 0.6376 0.2027 1.40958 0.00324 0.1400 0.2999 1.39410 0.00193 0.5598 0.3000 1.40829 0.00383 0.1199 0.4001 1.39373 0.00175 0.4801 0.4000 1.40675 0.00423 0.1000 0.5001 1.39332 0.00152 0.4000 0.5000 1.40496 0.00438 0.0800 0.5999 1.39290 0.00128 0.3202 0.6000 1.40296 0.00432 0.0596 0.7020 1.39241 0.00098 0.2400 0.6999 1.40063 0.00393 B67 Nastavak tabele B11 x1 x2 nD ΔnD x1 x2 nD ΔnD 0.0400 0.7999 1.39195 0.00071 0.1600 0.7999 1.39787 0.00312 0.0200 0.8998 1.39140 0.00034 0.0818 0.8978 1.39481 0.00195 0.3601 0.1000 1.40109 0.00328 0.8101 0.0999 1.41293 0.00195 0.3195 0.2006 1.40015 0.00312 0.7199 0.2001 1.41158 0.00283 0.2800 0.2999 1.39950 0.00323 0.6300 0.2998 1.41010 0.00359 0.2400 0.4000 1.39855 0.00305 0.5400 0.4001 1.40845 0.00417 0.1999 0.5000 1.39766 0.00293 0.4498 0.5000 1.40656 0.00453 0.1600 0.5998 1.39658 0.00263 0.3600 0.5998 1.40438 0.00457 0.1200 0.6999 1.39537 0.00218 0.2701 0.7000 1.40186 0.00428 0.0801 0.8000 1.39404 0.00162 0.1800 0.8001 1.39885 0.00351 0.0400 0.8999 1.39253 0.00088 0.0898 0.9003 1.39516 0.00205 Dimetiladipat (1) + Tetrahidrofuran (2) + 2-Butanol (3) T = 288.15 K 0.0901 0.1001 1.404040 0.000725 0.5400 0.0998 1.420306 0.003054 0.0800 0.1999 1.404355 0.000343 0.4802 0.1997 1.419548 0.003138 0.0698 0.3048 1.404784 0.000027 0.4201 0.2997 1.418766 0.003207 0.0602 0.3995 1.405135 -0.000283 0.3604 0.3995 1.417824 0.003105 0.0499 0.5000 1.405609 -0.000506 0.3094 0.4848 1.417062 0.003060 0.0401 0.6000 1.406227 -0.000596 0.2402 0.5998 1.415898 0.002877 0.0299 0.7001 1.406887 -0.000633 0.1801 0.6996 1.414624 0.002456 0.0199 0.8002 1.407680 -0.000542 0.1201 0.7997 1.413163 0.001841 0.0101 0.8993 1.408641 -0.000280 0.0599 0.9002 1.411577 0.001104 0.1801 0.1001 1.407855 0.001751 0.7201 0.0992 1.425016 0.002190 0.1602 0.2001 1.407919 0.001420 0.6403 0.1997 1.424219 0.002849 0.1399 0.3001 1.407923 0.001042 0.5607 0.2995 1.423187 0.003274 0.1199 0.4004 1.408012 0.000736 0.4799 0.4001 1.421932 0.003504 0.1003 0.4996 1.408125 0.000452 0.4001 0.5000 1.420633 0.003667 0.0800 0.6000 1.408287 0.000228 0.3199 0.6001 1.419044 0.003551 0.0600 0.7000 1.408574 0.000123 0.2400 0.6996 1.417171 0.003147 0.0420 0.7897 1.408791 -0.000010 0.1601 0.7998 1.415123 0.002561 0.0208 0.8979 1.409259 0.000020 0.0800 0.8999 1.412683 0.001590 0.3599 0.1005 1.414604 0.002925 0.8098 0.1001 1.427271 0.001657 0.3195 0.2015 1.414206 0.002757 0.7201 0.1997 1.426274 0.002431 0.2799 0.3005 1.413790 0.002567 0.6296 0.3004 1.425165 0.003108 0.2403 0.3996 1.413235 0.002236 0.5401 0.3998 1.423818 0.003528 0.2001 0.4998 1.412748 0.001981 0.4500 0.5001 1.422279 0.003766 0.1599 0.5999 1.412193 0.001659 0.3602 0.5997 1.420586 0.003848 0.1204 0.6995 1.411674 0.001356 0.2701 0.6998 1.418599 0.003640 0.0799 0.7997 1.411025 0.000949 0.1809 0.7989 1.416160 0.002962 0.0402 0.8997 1.410466 0.000608 0.0901 0.8995 1.413221 0.001819 B68 Nastavak tabele B11 x1 x2 nD ΔnD x1 x2 nD ΔnD T = 293.15 K 0.0901 0.1001 1.401808 0.000684 0.5400 0.0998 1.418139 0.003044 0.0800 0.1999 1.402086 0.000316 0.4802 0.1997 1.417344 0.003146 0.0698 0.3048 1.402478 0.000017 0.4201 0.2997 1.416538 0.003245 0.0602 0.3995 1.402780 -0.000293 0.3604 0.3995 1.415561 0.003163 0.0499 0.5000 1.403193 -0.000526 0.3094 0.4848 1.414764 0.003130 0.0401 0.6000 1.403775 -0.000601 0.2402 0.5998 1.413534 0.002944 0.0299 0.7001 1.404387 -0.000635 0.1801 0.6996 1.412235 0.002553 0.0199 0.8002 1.405116 -0.000557 0.1201 0.7997 1.410694 0.001913 0.0101 0.8993 1.406041 -0.000281 0.0599 0.9002 1.409016 0.001139 0.1801 0.1001 1.405642 0.001723 0.7201 0.0992 1.422888 0.002204 0.1602 0.2001 1.405653 0.001390 0.6403 0.1997 1.422064 0.002893 0.1399 0.3001 1.405630 0.001037 0.5607 0.2995 1.420991 0.003333 0.1199 0.4004 1.405672 0.000736 0.4799 0.4001 1.419717 0.003602 0.1003 0.4996 1.405748 0.000467 0.4001 0.5000 1.418381 0.003784 0.0800 0.6000 1.405860 0.000244 0.3199 0.6001 1.416727 0.003659 0.0600 0.7000 1.406091 0.000135 0.2400 0.6996 1.414788 0.003245 0.0420 0.7897 1.406258 -0.000001 0.1601 0.7998 1.412688 0.002664 0.0208 0.8979 1.406651 0.000010 0.0800 0.8999 1.410149 0.001650 0.3599 0.1005 1.412407 0.002899 0.8098 0.1001 1.425147 0.001669 0.3195 0.2015 1.411961 0.002737 0.7201 0.1997 1.424131 0.002481 0.2799 0.3005 1.411527 0.002581 0.6296 0.3004 1.422997 0.003190 0.2403 0.3996 1.410949 0.002281 0.5401 0.3998 1.421601 0.003619 0.2001 0.4998 1.410405 0.002022 0.4500 0.5001 1.420016 0.003868 0.1599 0.5999 1.409805 0.001709 0.3602 0.5997 1.418294 0.003978 0.1204 0.6995 1.409231 0.001404 0.2701 0.6998 1.416239 0.003759 0.0799 0.7997 1.408511 0.000979 0.1809 0.7989 1.413714 0.003052 0.0402 0.8997 1.407864 0.000604 0.0901 0.8995 1.410700 0.001892 T = 298.15 K 0.0901 0.1001 1.399566 0.000686 0.5400 0.0998 1.415964 0.003047 0.0800 0.1999 1.399797 0.000317 0.4802 0.1997 1.415134 0.003167 0.0698 0.3048 1.400139 0.000015 0.4201 0.2997 1.414307 0.003299 0.0602 0.3995 1.400409 -0.000284 0.3604 0.3995 1.413282 0.003221 0.0499 0.5000 1.400774 -0.000519 0.3094 0.4848 1.412472 0.003220 0.0401 0.6000 1.401297 -0.000608 0.2402 0.5998 1.411197 0.003050 0.0299 0.7001 1.401863 -0.000641 0.1801 0.6996 1.409807 0.002620 0.0199 0.8002 1.402552 -0.000558 0.1201 0.7997 1.408197 0.001964 0.0101 0.8993 1.403410 -0.000304 0.0599 0.9002 1.406432 0.001156 0.1801 0.1001 1.403391 0.001703 0.7201 0.0992 1.420759 0.002228 0.1602 0.2001 1.403375 0.001390 0.6403 0.1997 1.419905 0.002942 0.1399 0.3001 1.403299 0.001031 0.5607 0.2995 1.418798 0.003404 0.1199 0.4004 1.403303 0.000739 0.4799 0.4001 1.417465 0.003670 0.1003 0.4996 1.403338 0.000476 0.4001 0.5000 1.416112 0.003890 0.0800 0.6000 1.403401 0.000251 0.3199 0.6001 1.414420 0.003783 0.0600 0.7000 1.403584 0.000141 0.2400 0.6996 1.412408 0.003352 B69 Nastavak tabele B11 x1 x2 nD ΔnD x1 x2 nD ΔnD 0.0420 0.7897 1.403701 -0.000003 0.1601 0.7998 1.410212 0.002730 0.0208 0.8979 1.404045 0.000010 0.0800 0.8999 1.407590 0.001690 0.3599 0.1005 1.410184 0.002881 0.8098 0.1001 1.423047 0.001708 0.3195 0.2015 1.409731 0.002763 0.7201 0.1997 1.421988 0.002535 0.2799 0.3005 1.409262 0.002621 0.6296 0.3004 1.420812 0.003259 0.2403 0.3996 1.408635 0.002321 0.5401 0.3998 1.419391 0.003720 0.2001 0.4998 1.408052 0.002074 0.4500 0.5001 1.417755 0.003975 0.1599 0.5999 1.407392 0.001750 0.3602 0.5997 1.415994 0.004103 0.1204 0.6995 1.406765 0.001442 0.2701 0.6998 1.413865 0.003868 0.0799 0.7997 1.405992 0.001014 0.1809 0.7989 1.411279 0.003156 0.0402 0.8997 1.405263 0.000606 0.0901 0.8995 1.408147 0.001935 T = 303.15 K 0.0901 0.1001 1.397274 0.000650 0.5400 0.0998 1.413774 0.003040 0.0800 0.1999 1.397467 0.000291 0.4802 0.1997 1.412929 0.003201 0.0698 0.3048 1.397775 0.000005 0.4201 0.2997 1.412060 0.003346 0.0602 0.3995 1.398013 -0.000281 0.3604 0.3995 1.411008 0.003298 0.0499 0.5000 1.398334 -0.000512 0.3094 0.4848 1.410133 0.003280 0.0401 0.6000 1.398801 -0.000608 0.2402 0.5998 1.408825 0.003141 0.0299 0.7001 1.399329 -0.000632 0.1801 0.6996 1.407361 0.002693 0.0199 0.8002 1.399953 -0.000566 0.1201 0.7997 1.405705 0.002047 0.0101 0.8993 1.400760 -0.000315 0.0599 0.9002 1.403851 0.001206 0.1801 0.1001 1.401134 0.001687 0.7201 0.0992 1.418632 0.002254 0.1602 0.2001 1.401074 0.001380 0.6403 0.1997 1.417732 0.002982 0.1399 0.3001 1.400960 0.001032 0.5607 0.2995 1.416593 0.003471 0.1199 0.4004 1.400922 0.000748 0.4799 0.4001 1.415213 0.003749 0.1003 0.4996 1.400918 0.000495 0.4001 0.5000 1.413808 0.003977 0.0800 0.6000 1.400929 0.000268 0.3199 0.6001 1.412082 0.003895 0.0600 0.7000 1.401059 0.000155 0.2400 0.6996 1.410009 0.003462 0.0420 0.7897 1.401132 0.000011 0.1601 0.7998 1.407745 0.002832 0.0208 0.8979 1.401428 0.000030 0.0800 0.8999 1.404993 0.001720 0.3599 0.1005 1.407957 0.002866 0.8098 0.1001 1.420927 0.001727 0.3195 0.2015 1.407472 0.002769 0.7201 0.1997 1.419846 0.002593 0.2799 0.3005 1.406957 0.002634 0.6296 0.3004 1.418637 0.003346 0.2403 0.3996 1.406304 0.002360 0.5401 0.3998 1.417161 0.003811 0.2001 0.4998 1.405693 0.002138 0.4500 0.5001 1.415480 0.004083 0.1599 0.5999 1.404939 0.001773 0.3602 0.5997 1.413666 0.004218 0.1204 0.6995 1.404291 0.001496 0.2701 0.6998 1.411472 0.003979 0.0799 0.7997 1.403444 0.001047 0.1809 0.7989 1.408810 0.003252 0.0402 0.8997 1.402653 0.000631 0.0901 0.8995 1.405586 0.002000 B70 Nastavak tabele B11 x1 x2 nD ΔnD x1 x2 nD ΔnD T = 308.15 K 0.0901 0.1001 1.394985 0.000664 0.5400 0.0998 1.411586 0.003060 0.0800 0.1999 1.395137 0.000306 0.4802 0.1997 1.410713 0.003244 0.0698 0.3048 1.395408 0.000027 0.4201 0.2997 1.409806 0.003404 0.0602 0.3995 1.395600 -0.000266 0.3604 0.3995 1.408707 0.003361 0.0499 0.5000 1.395887 -0.000489 0.3094 0.4848 1.407805 0.003360 0.0401 0.6000 1.396296 -0.000602 0.2402 0.5998 1.406422 0.003207 0.0299 0.7001 1.396776 -0.000632 0.1801 0.6996 1.404892 0.002745 0.0199 0.8002 1.397329 -0.000595 0.1201 0.7997 1.403168 0.002083 0.0101 0.8993 1.398102 -0.000337 0.0599 0.9002 1.401251 0.001232 0.1801 0.1001 1.398844 0.001681 0.7201 0.0992 1.416495 0.002286 0.1602 0.2001 1.398766 0.001400 0.6403 0.1997 1.415549 0.003024 0.1399 0.3001 1.398607 0.001051 0.5607 0.2995 1.414391 0.003550 0.1199 0.4004 1.398527 0.000769 0.4799 0.4001 1.412973 0.003848 0.1003 0.4996 1.398492 0.000528 0.4001 0.5000 1.411512 0.004076 0.0800 0.6000 1.398446 0.000288 0.3199 0.6001 1.409725 0.003990 0.0600 0.7000 1.398525 0.000167 0.2400 0.6996 1.407615 0.003576 0.0420 0.7897 1.398546 0.000011 0.1601 0.7998 1.405266 0.002917 0.0208 0.8979 1.398775 0.000010 0.0800 0.8999 1.402411 0.001760 0.3599 0.1005 1.405738 0.002893 0.8098 0.1001 1.418816 0.001766 0.3195 0.2015 1.405182 0.002774 0.7201 0.1997 1.417694 0.002649 0.2799 0.3005 1.404644 0.002663 0.6296 0.3004 1.416452 0.003428 0.2403 0.3996 1.403963 0.002409 0.5401 0.3998 1.414934 0.003910 0.2001 0.4998 1.403287 0.002169 0.4500 0.5001 1.413210 0.004198 0.1599 0.5999 1.402504 0.001824 0.3602 0.5997 1.411340 0.004336 0.1204 0.6995 1.401783 0.001522 0.2701 0.6998 1.409080 0.004089 0.0799 0.7997 1.400886 0.001071 0.1809 0.7989 1.406338 0.003340 0.0402 0.8997 1.400023 0.000630 0.0901 0.8995 1.403016 0.002049 T = 313.15 K 0.0901 0.1001 1.392637 0.000650 0.5400 0.0998 1.409411 0.003100 0.0800 0.1999 1.392767 0.000309 0.4802 0.1997 1.408466 0.003266 0.0698 0.3048 1.392995 0.000029 0.4201 0.2997 1.407529 0.003449 0.0602 0.3995 1.393160 -0.000253 0.3604 0.3995 1.406390 0.003418 0.0499 0.5000 1.393375 -0.000508 0.3094 0.4848 1.405456 0.003430 0.0401 0.6000 1.393746 -0.000619 0.2402 0.5998 1.404010 0.003275 0.0299 0.7001 1.394181 -0.000654 0.1801 0.6996 1.402427 0.002813 0.0199 0.8002 1.394728 -0.000584 0.1201 0.7997 1.400632 0.002133 0.0101 0.8993 1.395450 -0.000337 0.0599 0.9002 1.398642 0.001262 0.1801 0.1001 1.396534 0.001681 0.7201 0.0992 1.414369 0.002328 0.1602 0.2001 1.396423 0.001410 0.6403 0.1997 1.413356 0.003058 0.1399 0.3001 1.396241 0.001080 0.5607 0.2995 1.412165 0.003609 0.1199 0.4004 1.396122 0.000801 0.4799 0.4001 1.410699 0.003917 0.1003 0.4996 1.396023 0.000538 0.4001 0.5000 1.409201 0.004167 0.0800 0.6000 1.395948 0.000312 0.3199 0.6001 1.407349 0.004073 0.0600 0.7000 1.395978 0.000185 0.2400 0.6996 1.405188 0.003666 B71 Nastavak tabele B11 x1 x2 nD ΔnD x1 x2 nD ΔnD 0.0420 0.7897 1.395960 0.000028 0.1601 0.7998 1.402755 0.002982 0.0208 0.8979 1.396136 0.000020 0.0800 0.8999 1.399827 0.001810 0.3599 0.1005 1.403481 0.002900 0.8098 0.1001 1.416695 0.001791 0.3195 0.2015 1.402898 0.002801 0.7201 0.1997 1.415523 0.002684 0.2799 0.3005 1.402309 0.002687 0.6296 0.3004 1.414253 0.003496 0.2403 0.3996 1.401603 0.002455 0.5401 0.3998 1.412701 0.004004 0.2001 0.4998 1.400895 0.002231 0.4500 0.5001 1.410931 0.004307 0.1599 0.5999 1.400054 0.001875 0.3602 0.5997 1.408996 0.004440 0.1204 0.6995 1.399276 0.001564 0.2701 0.6998 1.406641 0.004159 0.0799 0.7997 1.398342 0.001124 0.1809 0.7989 1.403840 0.003412 0.0402 0.8997 1.397402 0.000653 0.0901 0.8995 1.400420 0.002084 T = 318.15 K 0.0901 0.1001 1.390261 0.000635 0.5400 0.0998 1.407228 0.003106 0.0800 0.1999 1.390376 0.000316 0.4802 0.1997 1.406243 0.003288 0.0698 0.3048 1.390562 0.000032 0.4201 0.2997 1.405243 0.003464 0.0602 0.3995 1.390686 -0.000255 0.3604 0.3995 1.404065 0.003450 0.0499 0.5000 1.390868 -0.000506 0.3094 0.4848 1.403071 0.003450 0.0401 0.6000 1.391206 -0.000613 0.2402 0.5998 1.401554 0.003288 0.0299 0.7001 1.391594 -0.000658 0.1801 0.6996 1.399931 0.002842 0.0199 0.8002 1.392101 -0.000591 0.1201 0.7997 1.398120 0.002203 0.0101 0.8993 1.392790 -0.000340 0.0599 0.9002 1.396051 0.001309 0.1801 0.1001 1.394182 0.001656 0.7201 0.0992 1.412252 0.002331 0.1602 0.2001 1.394046 0.001400 0.6403 0.1997 1.411186 0.003072 0.1399 0.3001 1.393829 0.001076 0.5607 0.2995 1.409925 0.003616 0.1199 0.4004 1.393680 0.000808 0.4799 0.4001 1.408417 0.003946 0.1003 0.4996 1.393554 0.000559 0.4001 0.5000 1.406859 0.004200 0.0800 0.6000 1.393432 0.000327 0.3199 0.6001 1.404939 0.004102 0.0600 0.7000 1.393434 0.000213 0.2400 0.6996 1.402754 0.003735 0.0420 0.7897 1.393372 0.000048 0.1601 0.7998 1.400252 0.003045 0.0208 0.8979 1.393484 0.000020 0.0800 0.8999 1.397237 0.001850 0.3599 0.1005 1.401229 0.002905 0.8098 0.1001 1.414634 0.001815 0.3195 0.2015 1.400597 0.002807 0.7201 0.1997 1.413375 0.002689 0.2799 0.3005 1.399950 0.002682 0.6296 0.3004 1.412057 0.003521 0.2403 0.3996 1.399214 0.002468 0.5401 0.3998 1.410444 0.004036 0.2001 0.4998 1.398457 0.002244 0.4500 0.5001 1.408625 0.004357 0.1599 0.5999 1.397577 0.001898 0.3602 0.5997 1.406616 0.004484 0.1204 0.6995 1.396747 0.001583 0.2701 0.6998 1.404203 0.004213 0.0799 0.7997 1.395784 0.001163 0.1809 0.7989 1.401329 0.003459 0.0402 0.8997 1.394817 0.000714 0.0901 0.8995 1.397854 0.002144 B72 Nastavak tabele B11 x1 x2 nD ΔnD x1 x2 nD ΔnD T = 323.15 K 0.0901 0.1001 1.38788 0.000687 0.5400 0.0998 1.405020 0.003154 0.0800 0.1999 1.387941 0.000344 0.4802 0.1997 1.404007 0.003356 0.0698 0.3048 1.388104 0.000067 0.4201 0.2997 1.402962 0.003536 0.0602 0.3995 1.388208 -0.000212 0.3604 0.3995 1.401724 0.003511 0.0499 0.5000 1.388360 -0.000464 0.3094 0.4848 1.400677 0.003500 0.0401 0.6000 1.388661 -0.000579 0.2402 0.5998 1.399046 0.003280 0.0299 0.7001 1.389008 -0.000636 0.1801 0.6996 1.397376 0.002836 0.0199 0.8002 1.389482 -0.000572 0.1201 0.7997 1.395490 0.002171 0.0101 0.8993 1.390125 -0.000339 0.0599 0.9002 1.393348 0.001253 0.1801 0.1001 1.391855 0.001727 0.7201 0.0992 1.410105 0.002368 0.1602 0.2001 1.391675 0.001460 0.6403 0.1997 1.409022 0.003149 0.1399 0.3001 1.391423 0.001134 0.5607 0.2995 1.407696 0.003685 0.1199 0.4004 1.391247 0.000873 0.4799 0.4001 1.406142 0.004027 0.1003 0.4996 1.391070 0.000605 0.4001 0.5000 1.404512 0.004265 0.0800 0.6000 1.390917 0.000376 0.3199 0.6001 1.402530 0.004162 0.0600 0.7000 1.390852 0.000227 0.2400 0.6996 1.400273 0.003780 0.0420 0.7897 1.390751 0.000053 0.1601 0.7998 1.397650 0.003026 0.0208 0.8979 1.390812 0.000010 0.0800 0.8999 1.394598 0.001850 0.3599 0.1005 1.398976 0.002980 0.8098 0.1001 1.412544 0.001875 0.3195 0.2015 1.398320 0.002898 0.7201 0.1997 1.411248 0.002772 0.2799 0.3005 1.397607 0.002749 0.6296 0.3004 1.409861 0.003596 0.2403 0.3996 1.396811 0.002515 0.5401 0.3998 1.408197 0.004120 0.2001 0.4998 1.396019 0.002297 0.4500 0.5001 1.406325 0.004449 0.1599 0.5999 1.395104 0.001957 0.3602 0.5997 1.404245 0.004566 0.1204 0.6995 1.394189 0.001598 0.2701 0.6998 1.401739 0.004262 0.0799 0.7997 1.393146 0.001138 0.1809 0.7989 1.398777 0.003481 0.0402 0.8997 1.392144 0.000696 0.0901 0.8995 1.395179 0.002104 B73 Tabela B12 Rezultati korelisanja promene indeksa refrakcije ΔnD ternernih sistema pomoću Nagata-Tamura polinoma u temperaturnom intervalu od 288.15 do 323.15K T (K) 288.15 293.15 298.15 303.15 308.15 313.15 318.15 323.15 Dimetiladipat (1) + 2-Butanon (2) + 1-Butanol (3) B1 2.5164·10-5 2.6947·10-5 2.6011·10-5 2.5322·10-5 2.2545·10-5 1.9198·10-5 1.6016·10-5 1.2728·10-5 B2 9.8909·10-5 1.1548·10-4 1.0947·10-4 1.0617·10-4 9.0992·10-5 5.4679·10-5 2.0525·10-5 4.9870·10-6 B3 2.1621·10-5 1.3152·10-5 1.8572·10-5 1.6574·10-5 3.0880·10-6 2.2889·10-5 3.2638·10-5 3.1500·10-5 B4 -1.5172·10-4 -1.8590·10-4 -1.7700·10-4 -1.7000·10-4 -1.4454·10-4 -7.6728·10-5 2.3000·10-6 2.1760·10-5 B5 -4.6738·10-5 -3.8720·10-6 -3.5836·10-5 -2.4527·10-5 8.8500·10-6 -8.2602·10-5 -1.0796·10-4 -1.1998·10-4 B6 -1.9509·10-5 -3.1994·10-5 -2.5579·10-5 -2.7537·10-5 -7.0210·10-6 3.1232·10-5 3.8258·10-5 4.1938·10-5 B7 1.0208·10-4 1.2251·10-4 1.1714·10-4 1.1038·10-4 9.7466·10-5 5.8625·10-5 -6.0650·10-6 -1.6782·10-5 B8 4.2859·10-5 -1.2940·10-6 3.2068·10-5 1.8819·10-5 -1.0258·10-5 7.8832·10-5 9.3832·10-5 1.1441·10-4 B9 -6.2184·10-5 -4.6201·10-5 -4.5981·10-5 -4.0012·10-5 -5.8351·10-5 -9.3698·10-5 -8.9002·10-5 -6.9278·10-5 PD (%) 0.82 0.84 0.80 0.77 0.67 0.67 0.65 0.63  0.000090 0.000097 0.000089 0.000088 0.000077 0.000074 0.000072 0.000074 Dimetiladipat (1) + 2-Butanon (2) + 2-Butanol (3) B1 3.0613·10-5 2.8142·10-5 2.7177·10-5 2.9445·10-5 2.5597·10-5 2.5938·10-5 2.4753·10-5 2.4041·10-5 B2 1.4157·10-4 1.4858·10-4 1.3420·10-4 1.3771·10-4 1.2338·10-4 9.4395·10-5 6.9242·10-5 2.2355·10-5 B3 1.5222·10-5 -1.0667·10-5 -6.3000·10-7 9.0870·10-6 -1.1890·10-5 2.7457·10-5 3.6576·10-5 7.2977·10-5 B4 -2.2866·10-4 -2.7097·10-4 -2.4167·10-4 -2.4516·10-4 -2.2264·10-4 -1.5941·10-4 -1.0151·10-4 8.6950·10-6 B5 8.7050·10-6 7.8606·10-5 3.4593·10-5 1.9051·10-5 7.4795·10-5 -4.1552·10-5 -6.3689·10-5 -1.6454·10-4 B6 -1.1052·10-4 -1.0537·10-4 -9.0122·10-5 -9.2921·10-5 -7.2370·10-5 -6.1700·10-5 -5.2349·10-5 -1.2621·10-5 B7 1.3685·10-4 1.7334·10-4 1.5517·10-4 1.5588·10-4 1.4544·10-4 1.0297·10-4 5.3103·10-5 -2.3183·10-5 B8 2.5800·10-6 -5.9548·10-5 -1.8082·10-5 -1.0192·10-5 -6.1183·10-5 3.7071·10-5 4.8657·10-5 1.2573·10-4 B9 6.2580·10-5 8.7967·10-5 7.2846·10-5 7.2058·10-5 5.1499·10-5 4.1810·10-5 4.6379·10-5 -8.1540·10-6 PD (%) 0.85 0.81 0.86 0.84 0.76 0.79 0.70 0.73  0.000089 0.000085 0.000090 0.000086 0.000078 0.000081 0.000072 0.000077 B74 Nastavak tabele B12 T (K) 288.15 293.15 298.15 303.15 308.15 313.15 318.15 323.15 Dimetiladipat (1) + Tetrahidrofuran (2) + 1-Butanol (3) B1 -1.4470·10-6 -9.9700·10-7 2.7000·10-8 -2.3980·10-6 -1.3060·10-6 6.8800·10-7 2.2880·10-6 3.7060·10-6 B2 8.1970·10-6 1.1135·10-5 1.9908·10-5 5.2750·10-6 4.6170·10-6 1.2614·10-5 1.1916·10-5 2.0650·10-5 B3 -4.0802·10-5 -3.8542·10-5 -3.6107·10-5 -4.6114·10-5 -3.6035·10-5 -2.8325·10-5 -1.6782·10-5 -4.2060·10-6 B4 -2.6139·10-5 -3.2475·10-5 -4.7030·10-5 -1.8205·10-5 -1.6838·10-5 -2.6523·10-5 -1.9967·10-5 -4.8541·10-5 B5 6.5297·10-5 6.4281·10-5 6.5045·10-5 8.4637·10-5 6.0930·10-5 4.8889·10-5 2.8115·10-5 -6.4750·10-6 B6 1.3850·10-5 3.3090·10-6 -1.7578·10-5 1.1656·10-5 8.0450·10-6 -2.6760·10-6 -5.7800·10-7 -1.6802·10-5 B7 2.4057·10-5 2.7841·10-5 3.2839·10-5 1.5247·10-5 1.4376·10-5 1.6599·10-5 1.1327·10-5 3.2613·10-5 B8 -3.6373·10-5 -3.5320·10-5 -3.6470·10-5 -5.4293·10-5 -3.7082·10-5 -3.0111·10-5 -1.7743·10-5 1.2490·10-5 B9 -1.1050·10-6 1.3576·10-5 4.2961·10-5 6.6060·10-6 1.4033·10-5 2.0503·10-5 2.1980·10-6 3.9702·10-5 PD (%) 0.79 0.81 0.76 0.79 0.74 0.71 0.68 0.59  0.000045 0.000046 0.000045 0.000047 0.000044 0.000041 0.000039 0.000037 Dimetiladipat (1) + Tetrahidrofuran (2) + 2-Butanol (3) B1 1.7042·10-5 1.6075·10-5 1.6012·10-5 1.3071·10-5 1.5884·10-5 1.7055·10-5 1.4920·10-5 1.1966·10-5 B2 5.3133·10-5 4.7106·10-5 5.3282·10-5 3.7035·10-5 6.0912·10-5 6.1022·10-5 5.4455·10-5 2.1255·10-5 B3 2.3782·10-5 2.2451·10-5 2.0382·10-5 1.0556·10-5 1.4973·10-5 2.1924·10-5 1.3624·10-5 1.9338·10-5 B4 -8.9264·10-5 -7.9952·10-5 -9.2939·10-5 -5.9828·10-5 -1.1387·10-4 -1.0841·10-4 -1.0487·10-4 -2.9233·10-5 B5 -2.9386·10-5 -3.2786·10-5 -2.4460·10-5 -6.7270·10-6 -1.5920·10-6 -1.0881·10-5 6.5480·10-6 -3.3869·10-5 B6 -3.4022·10-5 -2.0068·10-5 -4.3842·10-5 -2.1528·10-5 -5.8382·10-5 -6.8677·10-5 -5.8945·10-5 -7.9180·10-6 B7 6.9784·10-5 6.6916·10-5 7.0329·10-5 4.8429·10-5 8.3158·10-5 7.5244·10-5 7.5544·10-5 2.7140·10-5 B8 1.1893·10-5 1.3287·10-5 9.2040·10-6 -3.4340·10-6 -1.0382·10-5 -6.3990·10-6 -2.1281·10-5 1.6575·10-5 B9 -1.0392·10-5 -2.9100·10-5 1.5554·10-5 -9.8040·10-6 4.4423·10-5 5.8661·10-5 5.6008·10-5 -1.6308·10-5 PD (%) 0.74 0.74 0.77 0.72 0.67 0.57 0.53 0.48  0.000036 0.000037 0.000040 0.000038 0.000037 0.000032 0.000029 0.000027 B75 Tabela B13 Vrednosti viskoznosti η čistih supstanci izmerenih u ovom radu i poređenje sa literaturnim vrednostima Supstanca T (K) η (mPas)Ovaj rad Literaturne vrednosti 1-Butanol 288.15 3.37480 3.354 [55] 293.15 2.94460 2.89 [76] 298.15 2.58090 2.560 [55], 2.5636 [60], 2.564 [64], 2.60264 [66], 2.57 [72, 79], 2.52 [75], 2.59 [76], 2.573 [87] 303.15 2.27190 2.195 [53], 2.25262 [66], 2.27 [79], 2.2611 [85], 2.2719 [86] 308.15 2.00810 1.9867 [54], 1.991 [55], 1.97 [75] 313.15 1.78200 1.7656 [60], 1.766 [64], 1.77 [72] 318.15 1.58720 1.574 [55] 323.15 1.41880 1.41 [72], 1.42 [80] 2-Butanol 288.15 4.54560 4.564 [55] 293.15 3.76040 3.6316 [41], 3.63 [79] 298.15 3.09330 2.9975 [41], 3.068 [55], 3.0036 [60], 3.004 [65], 3.00 [72, 79] 303.15 2.56640 2.4978 [41], 2.50 [72, 79], 2.5532 [85] 308.15 2.14940 2.0542 [41], 2.128 [55] 313.15 1.81600 1.7989 [41], 1.7883 [60], 1.788 [65] 318.15 1.54840 1.533 [55] 323.15 1.33190 1.31 [72], 1.33 [80] 2-Butanon 288.15 0.43063 0.436 [55] 293.15 0.41363 0.3956 [41], 0.423 [81] 298.15 0.39621 0.2828 [41], 0.392 [55] 303.15 0.37927 0.2666 [41], 0.347 [53], 0.372 [55], 0.38 308.15 0.36258 0.2601 [41], 0.3657 [54], 0.354 [55] 313.15 0.34613 0.2545 [41], 0.338 [55], 0.343 [82] 318.15 0.33031 0.322 [55] 323.15 0.31675 0.311 [82] Dimetiladipat 288.15 3.75140 3.82 [32] 293.15 3.28940 3.36 [32] 298.15 2.91010 2.98 [32] 303.15 2.60370 2.67 [32] 308.15 2.34250 2.40 [32] 313.15 2.12140 2.18 [32] 318.15 1.93320 1.99 [32] 323.15 1.79000 1.82 [32] B76 Nastavak tabele B13 Supstanca T (K) η (mPas)Ovaj rad Literaturne vrednosti Tetrahidrofuran 288.15 0.52194 -a 293.15 0.50196 0.481 [77] 298.15 0.47984 0.4593 [60], 0.459 [64], 0.46 [74], 0.456 303.15 0.45948 0.433 [77] 308.15 0.43953 - 313.15 0.41845 0.4007 [60], 0.401 [64], 0.393 [78] 318.15 0.39564 - 323.15 0.34173 0.358 [77], 0.359 [78] a – nisu pronađeni literaturni podaci B77 Tabela B14 Izmerene vrednosti viskoznostu η čistih supstanci u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K T (K) η (mPas)1- Butanol 2-Butanol 2-Butanon Dimetiladipat Tetrahidrofuran 288.15 3.37480 4.54560 0.43063 3.75140 0.52194 293.15 2.94460 3.76040 0.41363 3.28940 0.50196 298.15 2.58090 3.09330 0.39621 2.91010 0.47984 303.15 2.27190 2.56640 0.37927 2.60370 0.45948 308.15 2.00810 2.14940 0.36258 2.34250 0.43953 313.15 1.78200 1.81600 0.34613 2.12140 0.41845 318.15 1.58720 1.54840 0.33031 1.93320 0.39564 323.15 1.41880 1.33190 0.31675 1.79000 0.34173 B78 Tabela B15 Vrednosti viskoznosti η i promena viskoznosti Δη binarnih sistema x1 η (mPas) Δη (mPas) x1 η (mPas) Δη (mPas) x1 η (mPas) Δη (mPas) Dimetiladipat (1) + 1-Butanol (2) T = 288.15 K 0.0000 3.37480 0.0000 0.4003 2.42190 -1.1037 0.7994 3.08010 -0.5958 0.0999 2.63530 -0.7771 0.4999 2.51930 -1.0438 0.8991 3.37920 -0.3342 0.2004 2.42600 -1.0243 0.6007 2.65960 -0.9414 1.0000 3.75140 0.0000 0.2999 2.38440 -1.1033 0.6996 2.88410 -0.7542 T = 293.15 K 0.0000 2.94460 0.0000 0.4003 2.14880 -0.9338 0.7994 2.72320 -0.4970 0.0999 2.32210 -0.6569 0.4999 2.23650 -0.8805 0.8991 2.97660 -0.2780 0.2004 2.14660 -0.8671 0.6007 2.36070 -0.7910 1.0000 3.28940 0.0000 0.2999 2.11420 -0.9338 0.6996 2.55630 -0.6295 T = 298.15 K 0.0000 2.58090 0.0000 0.4003 1.92030 -0.7924 0.7994 2.42450 -0.4196 0.0999 2.05680 -0.5570 0.4999 2.00310 -0.7424 0.8991 2.64870 -0.2282 0.2004 1.91070 -0.7362 0.6007 2.10990 -0.6688 1.0000 2.91010 0.0000 0.2999 1.88630 -0.7933 0.6996 2.28680 -0.5244 T = 303.15 K 0.0000 2.27190 0.0000 0.4003 1.73190 -0.6728 0.7994 2.18260 -0.3545 0.0999 1.83680 -0.4682 0.4999 1.80510 -0.6327 0.8991 2.37440 -0.1958 0.2004 1.71590 -0.6225 0.6007 1.90150 -0.5697 1.0000 2.60370 0.0000 0.2999 1.69900 -0.6724 0.6996 2.05980 -0.4442 T = 308.15 K 0.0000 2.00810 0.0000 0.4003 1.56850 -0.5735 0.7994 1.97520 -0.3002 0.0999 1.64590 -0.3956 0.4999 1.63620 -0.5391 0.8991 2.14360 -0.1652 0.2004 1.54620 -0.5289 0.6007 1.72440 -0.4846 1.0000 2.34250 0.0000 0.2999 1.53630 -0.5721 0.6996 1.86810 -0.3739 T = 313.15 K 0.0000 1.78200 0.0000 0.4003 1.42820 -0.4897 0.7994 1.79700 -0.2563 0.0999 1.48100 -0.3349 0.4999 1.49090 -0.4608 0.8991 1.94690 -0.1403 0.2004 1.39960 -0.4504 0.6007 1.57210 -0.4138 1.0000 2.12140 0.0000 0.2999 1.39560 -0.4882 0.6996 1.70410 -0.3153 T = 318.15 K 0.0000 1.58720 0.0000 0.4003 1.30600 -0.4197 0.7994 1.64450 -0.2193 0.0999 1.33780 -0.2840 0.4999 1.36470 -0.3955 0.8991 1.77810 -0.1202 0.2004 1.27240 -0.3841 0.6007 1.43950 -0.3555 1.0000 1.93320 0.0000 0.2999 1.27320 -0.4178 0.6996 1.56160 -0.2677 T = 323.15 K 0.0000 1.41880 0.0000 0.4003 1.21390 -0.3535 0.7994 1.52840 -0.1871 0.0999 1.22920 -0.2267 0.4999 1.26770 -0.3367 0.8991 1.64830 -0.1042 0.2004 1.17600 -0.3172 0.6007 1.33880 -0.3030 1.0000 1.79000 0.0000 0.2999 1.17940 -0.3507 0.6996 1.45580 -0.2227 B79 Nastavak tabele B15 x1 η (mPas) Δη (mPas) x1 η (mPas) Δη (mPas) x1 η (mPas) Δη (mPas) Dimetiladipat (1) + 2-Butanol (2) T = 288.15 K 0.0000 4.54560 0.0000 0.4000 2.40272 -1.8252 0.8005 3.06430 -0.8455 0.1000 2.89530 -1.5709 0.5003 2.46290 -1.6854 0.8999 3.37360 -0.4573 0.2001 2.49770 -1.8890 0.6000 2.61700 -1.4521 1.0000 3.75140 0.0000 0.3000 2.37460 -1.9327 0.6999 2.81210 -1.1776 T = 293.15 K 0.0000 3.76040 0.0000 0.4000 2.11468 -1.4573 0.8005 2.70720 -0.6762 0.1000 2.46700 -1.2463 0.5003 2.17670 -1.3481 0.8999 2.97260 -0.3639 0.2001 2.16480 -1.5014 0.6000 2.31550 -1.1623 1.0000 3.28940 0.0000 0.3000 2.07870 -1.5404 0.6999 2.48710 -0.9436 T = 298.15 K 0.0000 3.09330 0.0000 0.4000 1.87664 -1.1434 0.8005 2.41180 -0.5348 0.1000 2.11600 -0.9590 0.5003 1.93960 -1.0620 0.8999 2.64330 -0.2851 0.2001 1.89010 -1.1665 0.6000 2.06300 -0.9204 1.0000 2.91010 0.0000 0.3000 1.83780 -1.2005 0.6999 2.21860 -0.7465 T = 303.15 K 0.0000 2.56640 0.0000 0.4000 1.67928 -0.9020 0.8005 2.16250 -0.4338 0.1000 1.83810 -0.7320 0.5003 1.74380 -0.8413 0.8999 2.36900 -0.2310 0.2001 1.66960 -0.9043 0.6000 1.85830 -0.7305 1.0000 2.60370 0.0000 0.3000 1.63600 -0.9416 0.6999 1.99710 -0.5954 T = 308.15 K 0.0000 2.14940 0.0000 0.4000 1.51141 -0.7152 0.8005 1.95930 -0.3447 0.1000 1.60550 -0.5632 0.5003 1.57650 -0.6695 0.8999 2.13830 -0.1849 0.2001 1.48280 -0.7052 0.6000 1.68130 -0.5840 1.0000 2.34250 0.0000 0.3000 1.46610 -0.7412 0.6999 1.80690 -0.4777 T = 313.15 K 0.0000 1.81600 0.0000 0.4000 1.36810 -0.5701 0.8005 1.78270 -0.2778 0.1000 1.41130 -0.4352 0.5003 1.43250 -0.5363 0.8999 1.94160 -0.1492 0.2001 1.32440 -0.5527 0.6000 1.52990 -0.4693 1.0000 2.12140 0.0000 0.3000 1.32150 -0.5861 0.6999 1.64450 -0.3852 T = 318.15 K 0.0000 1.54840 0.0000 0.4000 1.24519 -0.4571 0.8005 1.62960 -0.2268 0.1000 1.24840 -0.3385 0.5003 1.30800 -0.4329 0.8999 1.77260 -0.1221 0.2001 1.19020 -0.4352 0.6000 1.39890 -0.3804 1.0000 1.93320 0.0000 0.3000 1.19750 -0.4663 0.6999 1.50470 -0.3130 T = 323.15 K 0.0000 1.33190 0.0000 0.4000 1.15260 -0.3625 0.8005 1.51610 -0.1825 0.1000 1.12640 -0.2513 0.5003 1.21540 -0.3457 0.8999 1.64550 -0.0986 0.2001 1.08940 -0.3342 0.6000 1.30110 -0.3057 1.0000 1.79000 0.0000 0.3000 1.10410 -0.3652 0.6999 1.40160 -0.2509 B80 Nastavak tabele B15 x1 η (mPas) Δη (mPas) x1 η (mPas) Δη (mPas) x1 η (mPas) Δη (mPas) Dimetiladipat (1) + 2-Butanon (2) T = 288.15 K 0.0000 0.43063 0.0000 0.4004 1.18340 -0.5769 0.7994 2.63620 -0.4491 0.1002 0.57071 -0.1927 0.5001 1.46670 -0.6246 0.8997 3.15960 -0.2587 0.2002 0.73683 -0.3586 0.5999 1.80220 -0.6206 1.0000 3.75140 0.0000 0.3002 0.94194 -0.4856 0.6998 2.19080 -0.5637 T = 293.15 K 0.0000 0.41363 0.0000 0.4004 1.09610 -0.4690 0.7994 2.35340 -0.3591 0.1002 0.54340 -0.1584 0.5001 1.34736 -0.5044 0.8997 2.79400 -0.2070 0.2002 0.69522 -0.2941 0.5999 1.63970 -0.4991 1.0000 3.28940 0.0000 0.3002 0.88035 -0.3966 0.6998 1.97440 -0.4517 T = 298.15 K 0.0000 0.39621 0.0000 0.4004 1.01880 -0.3840 0.7994 2.11970 -0.2861 0.1002 0.51663 -0.1315 0.5001 1.24207 -0.4113 0.8997 2.49070 -0.1673 0.2002 0.65633 -0.2432 0.5999 1.49822 -0.4061 1.0000 2.91010 0.0000 0.3002 0.82397 -0.3269 0.6998 1.79030 -0.3651 T = 303.15 K 0.0000 0.37927 0.0000 0.4004 0.95089 -0.3190 0.7994 1.92060 -0.2369 0.1002 0.49117 -0.1110 0.5001 1.15040 -0.3413 0.8997 2.24150 -0.1391 0.2002 0.61986 -0.2047 0.5999 1.37960 -0.3341 1.0000 2.60370 0.0000 0.3002 0.77421 -0.2728 0.6998 1.63490 -0.3010 T = 308.15 K 0.0000 0.36258 0.0000 0.4004 0.88917 -0.2662 0.7994 1.75010 -0.1952 0.1002 0.46674 -0.0942 0.5001 1.06870 -0.2840 0.8997 2.03250 -0.1114 0.2002 0.58653 -0.1724 0.5999 1.27370 -0.2766 1.0000 2.34250 0.0000 0.3002 0.72767 -0.2293 0.6998 1.49980 -0.2483 T = 313.15 K 0.0000 0.34613 0.0000 0.4004 0.83312 -0.2238 0.7994 1.60390 -0.1614 0.1002 0.44250 -0.0815 0.5001 0.99607 -0.2379 0.8997 1.85100 -0.0923 0.2002 0.55505 -0.1465 0.5999 1.18060 -0.2305 1.0000 2.12140 0.0000 0.3002 0.68534 -0.1937 0.6998 1.38170 -0.2068 T = 318.15 K 0.0000 0.33031 0.0000 0.4004 0.78272 -0.1894 0.7994 1.47600 -0.1357 0.1002 0.41995 -0.0710 0.5001 0.93237 -0.1995 0.8997 1.69460 -0.0778 0.2002 0.52503 -0.1262 0.5999 1.09820 -0.1937 1.0000 1.93320 0.0000 0.3002 0.64649 -0.1650 0.6998 1.27860 -0.1734 T = 323.15 K 0.0000 0.31675 0.0000 0.4004 0.74252 -0.1641 0.7994 1.38080 -0.1137 0.1002 0.40372 -0.0606 0.5001 0.88298 -0.1705 0.8997 1.57740 -0.0648 0.2002 0.50199 -0.1097 0.5999 1.03560 -0.1650 1.0000 1.79000 0.0000 0.3002 0.61649 -0.1425 0.6998 1.20220 -0.1455 B81 Nastavak tabele B15 x1 η (mPas) Δη (mPas) x1 η (mPas) Δη (mPas) x1 η (mPas) Δη (mPas) Dimetiladipat (1) + Tetrahidrofuran (2) T = 288.15 K 0.0000 0.52194 0.0000 0.5001 1.69040 -0.4466 0.8937 3.24103 -0.1671 0.1000 0.69104 -0.1538 0.5909 1.99752 -0.4327 0.8996 3.26790 -0.1593 0.2000 0.88883 -0.2790 0.5999 2.02800 -0.4313 1.0000 3.75140 0.0000 0.3000 1.11970 -0.3711 0.7003 2.40940 -0.3741 0.3994 1.38427 -0.4275 0.7999 2.82240 -0.2828 T = 293.15 K 0.0000 0.50196 0.0000 0.5001 1.54480 -0.3512 0.8937 2.86555 -0.1275 0.1000 0.65616 -0.1245 0.5909 1.81084 -0.3382 0.8996 2.88780 -0.1217 0.2000 0.83538 -0.2241 0.5999 1.83800 -0.3361 1.0000 3.28940 0.0000 0.3000 1.04250 -0.2957 0.7003 2.16290 -0.2911 0.3994 1.27713 -0.3381 0.7999 2.51370 -0.2179 T = 298.15 K 0.0000 0.47984 0.0000 0.5001 1.41990 -0.2753 0.8937 2.55477 -0.0970 0.1000 0.62287 -0.1000 0.5909 1.65186 -0.2640 0.8996 2.57420 -0.0919 0.2000 0.78522 -0.1807 0.5999 1.67600 -0.2618 1.0000 2.91010 0.0000 0.3000 0.97313 -0.2358 0.7003 1.95570 -0.2261 0.3994 1.18283 -0.2677 0.7999 2.25490 -0.1689 T = 303.15 K 0.0000 0.45948 0.0000 0.5001 1.31114 -0.2207 0.8937 2.29795 -0.0778 0.1000 0.59091 -0.0830 0.5909 1.51681 -0.2097 0.8996 2.31430 -0.0741 0.2000 0.74026 -0.1481 0.5999 1.54070 -0.2051 1.0000 2.60370 0.0000 0.3000 0.91111 -0.1916 0.7003 1.78000 -0.1811 0.3994 1.09993 -0.2159 0.7999 2.04200 -0.1326 T = 308.15 K 0.0000 0.43953 0.0000 0.5001 1.21742 -0.1738 0.8937 2.08036 -0.0599 0.1000 0.55977 -0.0701 0.5909 1.39970 -0.1643 0.8996 2.09470 -0.0567 0.2000 0.69823 -0.1219 0.5999 1.42110 -0.1600 1.0000 2.34250 0.0000 0.3000 0.85393 -0.1565 0.7003 1.62960 -0.1426 0.3994 1.02590 -0.1737 0.7999 1.85790 -0.1038 T = 313.15 K 0.0000 0.41845 0.0000 0.5001 1.13434 -0.1358 0.8937 1.89244 -0.0479 0.1000 0.52938 -0.0594 0.5909 1.29908 -0.1256 0.8996 1.90530 -0.0451 0.2000 0.65877 -0.1003 0.5999 1.31550 -0.1245 1.0000 2.12140 0.0000 0.3000 0.80241 -0.1269 0.7003 1.50568 -0.1053 0.3994 0.95798 -0.1406 0.7999 1.70030 -0.0803 B82 Nastavak tabele B15 x1 η (mPas) Δη (mPas) x1 η (mPas) Δη (mPas) x1 η (mPas) Δη (mPas) T = 318.15 K 0.0000 0.39564 0.0000 0.5001 1.06301 -0.1016 0.8937 1.73096 -0.0388 0.1000 0.49891 -0.0505 0.5909 1.20602 -0.0982 0.8996 1.74250 -0.0363 0.2000 0.62048 -0.0827 0.5999 1.22090 -0.0971 1.0000 1.93320 0.0000 0.3000 0.75434 -0.1026 0.7003 1.38240 -0.0900 0.3994 0.90596 -0.1038 0.7999 1.55554 -0.0700 T = 323.15 K 0.0000 0.34173 0.0000 0.5001 0.99290 -0.0731 0.8937 1.60877 -0.0273 0.1000 0.47056 -0.0160 0.5909 1.13172 -0.0658 0.8996 1.61890 -0.0257 0.2000 0.58774 -0.0436 0.5999 1.14640 -0.0641 1.0000 1.79000 0.0000 0.3000 0.71316 -0.0631 0.7003 1.30230 -0.0537 0.3994 0.84589 -0.0743 0.7999 1.45800 -0.0422 2-Butanon (1) + 1-Butanol (2) T = 288.15 K 0.0000 3.37480 0.0000 0.4008 1.00920 -1.1856 0.7991 0.52482 -0.4973 0.0997 2.29270 -0.7886 0.5003 0.83323 -1.0686 0.8990 0.47082 -0.2572 0.1999 1.64550 -1.1408 0.6001 0.70126 -0.9067 1.0000 0.43063 0.0000 0.3003 1.25690 -1.2338 0.6992 0.59751 -0.7187 T = 293.15 K 0.0000 2.94460 0.0000 0.4008 0.92973 -1.0005 0.7991 0.49970 -0.4224 0.0997 2.03430 -0.6580 0.5003 0.77559 -0.9028 0.8990 0.45054 -0.2187 0.1999 1.48260 -0.9561 0.6001 0.66027 -0.7655 1.0000 0.41363 0.0000 0.3003 1.14700 -1.0375 0.6992 0.56961 -0.6053 T = 298.15 K 0.0000 2.58090 0.0000 0.4008 0.85880 -0.8465 0.7991 0.47504 -0.3601 0.0997 1.81390 -0.5492 0.5003 0.72270 -0.7652 0.8990 0.43133 -0.1855 0.1999 1.34304 -0.8011 0.6001 0.61778 -0.6521 1.0000 0.39621 0.0000 0.3003 1.05110 -0.8737 0.6992 0.53581 -0.5176 T = 303.15 K 0.0000 2.27190 0.0000 0.4008 0.79448 -0.7189 0.7991 0.45213 -0.3074 0.0997 1.62650 -0.4567 0.5003 0.67532 -0.6497 0.8990 0.41137 -0.1591 0.1999 1.22132 -0.6722 0.6001 0.58233 -0.5538 1.0000 0.37927 0.0000 0.3003 0.96520 -0.7383 0.6992 0.50926 -0.4393 T = 308.15 K 0.0000 2.00810 0.0000 0.4008 0.73639 -0.6122 0.7991 0.42938 -0.2638 0.0997 1.46520 -0.3788 0.5003 0.63140 -0.5534 0.8990 0.39180 -0.1370 0.1999 1.11492 -0.5642 0.6001 0.54534 -0.4753 1.0000 0.36258 0.0000 0.3003 0.88858 -0.6254 0.6992 0.47998 -0.3776 T = 313.15 K 0.0000 1.78200 0.0000 0.4008 0.68425 -0.5223 0.7991 0.40729 -0.2273 0.0997 1.32710 -0.3117 0.5003 0.59070 -0.4729 0.8990 0.37234 -0.1188 0.1999 1.02173 -0.4732 0.6001 0.51428 -0.4061 1.0000 0.34613 0.0000 0.3003 0.81970 -0.5311 0.6992 0.45523 -0.3228 B83 Nastavak tabele B15 x1 η (mPas) Δη (mPas) x1 η (mPas) Δη (mPas) x1 η (mPas) Δη (mPas) T = 318.15 K 0.0000 1.58720 0.0000 0.4008 0.63698 -0.4465 0.7991 0.38599 -0.1968 0.0997 1.20570 -0.2562 0.5003 0.55315 -0.4052 0.8990 0.35316 -0.1041 0.1999 0.93902 -0.3969 0.6001 0.48495 -0.3480 1.0000 0.33031 0.0000 0.3003 0.75751 -0.4522 0.6992 0.42997 -0.2784 T = 323.15 K 0.0000 1.41880 0.0000 0.4008 0.60414 -0.3730 0.7991 0.36899 -0.1692 0.0997 1.09580 -0.2131 0.5003 0.52253 -0.3449 0.8990 0.33561 -0.0924 0.1999 0.87261 -0.3259 0.6001 0.45974 -0.2977 1.0000 0.31675 0.0000 0.3003 0.71556 -0.3723 0.6992 0.41006 -0.2382 2-Butanon (1) + 2-Butanol (2) T = 288.15 K 0.0000 4.54560 0.0000 0.3999 0.95005 -1.9500 0.7995 0.50882 -0.7469 0.1001 2.54440 -1.5893 0.5000 0.77486 -1.7133 0.8989 0.46210 -0.3846 0.2009 1.67060 -2.0483 0.6001 0.65519 -1.4210 1.0000 0.43063 0.0000 0.3001 1.22350 -2.0872 0.6993 0.57126 -1.0967 T = 293.15 K 0.0000 3.76040 0.0000 0.3999 0.86940 -1.5526 0.7995 0.48472 -0.5999 0.1001 2.17020 -1.2552 0.5000 0.71864 -1.3684 0.8989 0.44275 -0.3092 0.2009 1.46850 -1.6195 0.6001 0.61431 -1.1377 1.0000 0.41363 0.0000 0.3001 1.09980 -1.6562 0.6993 0.54024 -0.8798 T = 298.15 K 0.0000 3.09330 0.0000 0.3999 0.79767 -1.2171 0.7995 0.46141 -0.4756 0.1001 1.86090 -0.9624 0.5000 0.66831 -1.0764 0.8989 0.42297 -0.2459 0.2009 1.29910 -1.2524 0.6001 0.57622 -0.8986 1.0000 0.39621 0.0000 0.3001 0.99233 -1.2916 0.6993 0.51003 -0.6972 T = 303.15 K 0.0000 2.56640 0.0000 0.3999 0.73490 -0.9569 0.7995 0.43812 -0.3797 0.1001 1.61490 -0.7326 0.5000 0.62190 -0.8509 0.8989 0.40376 -0.1966 0.2009 1.15710 -0.9699 0.6001 0.54063 -0.7133 1.0000 0.37927 0.0000 0.3001 0.90119 -1.0089 0.6993 0.48250 -0.5544 T = 308.15 K 0.0000 2.14940 0.0000 0.3999 0.67739 -0.7575 0.7995 0.41573 -0.3051 0.1001 1.40700 -0.5635 0.5000 0.57933 -0.6767 0.8989 0.38468 -0.1585 0.2009 1.03500 -0.7554 0.6001 0.50839 -0.5687 1.0000 0.36258 0.0000 0.3001 0.82087 -0.7945 0.6993 0.45596 -0.4439 T = 313.15 K 0.0000 1.81600 0.0000 0.3999 0.62597 -0.6022 0.7995 0.39414 -0.2467 0.1001 1.23360 -0.4353 0.5000 0.54036 -0.5407 0.8989 0.36584 -0.1289 0.2009 0.92936 -0.5913 0.6001 0.47733 -0.4566 1.0000 0.34613 0.0000 0.3001 0.74900 -0.6259 0.6993 0.43032 -0.3578 B84 Nastavak tabele B15 x1 η (mPas) Δη (mPas) x1 η (mPas) Δη (mPas) x1 η (mPas) Δη (mPas) T = 318.15 K 0.0000 1.54840 0.0000 0.3999 0.57911 -0.4822 0.7995 0.37348 -0.2011 0.1001 1.08840 -0.3381 0.5000 0.50432 -0.4350 0.8989 0.34732 -0.1061 0.2009 0.83831 -0.4654 0.6001 0.44842 -0.3690 1.0000 0.33031 0.0000 0.3001 0.68552 -0.4973 0.6993 0.40608 -0.2905 T = 323.15 K 0.0000 1.33190 0.0000 0.3999 0.54413 -0.3818 0.7995 0.35508 -0.1652 0.1001 0.98163 -0.2487 0.5000 0.47488 -0.3494 0.8989 0.33131 -0.0881 0.2009 0.77271 -0.3552 0.6001 0.42682 -0.2959 1.0000 0.31675 0.0000 0.3001 0.63747 -0.3898 0.6993 0.38891 -0.2331 Tetrahidrofuran (1) + 1-Butanol (2) T = 288.15 K 0.0000 3.37480 0.0000 0.4003 1.15010 -1.0827 0.8006 0.64178 -0.4490 0.1001 2.37720 -0.7120 0.5000 0.96166 -0.9867 0.9002 0.57776 -0.2289 0.2003 1.78836 -1.0150 0.6001 0.83625 -0.8265 1.0000 0.52194 0.0000 0.3000 1.41580 -1.1031 0.7003 0.72318 -0.6538 T = 293.15 K 0.0000 2.94460 0.0000 0.4003 1.06050 -0.9063 0.8006 0.61016 -0.3789 0.1001 2.11100 -0.5891 0.5000 0.89480 -0.8285 0.9002 0.55475 -0.1910 0.2003 1.61207 -0.8433 0.6001 0.78452 -0.6943 1.0000 0.50196 0.0000 0.3000 1.29180 -0.9200 0.7003 0.68295 -0.5511 T = 298.15 K 0.0000 2.58090 0.0000 0.4003 0.97935 -0.7605 0.8006 0.57894 -0.3199 0.1001 1.88170 -0.4889 0.5000 0.83388 -0.6965 0.9002 0.52751 -0.1620 0.2003 1.46019 -0.6999 0.6001 0.73628 -0.5838 1.0000 0.47984 0.0000 0.3000 1.18380 -0.7668 0.7003 0.64496 -0.4646 T = 303.15 K 0.0000 2.27190 0.0000 0.4003 0.90836 -0.6380 0.8006 0.54967 -0.2712 0.1001 1.68660 -0.4039 0.5000 0.77850 -0.5872 0.9002 0.50241 -0.1379 0.2003 1.33090 -0.5780 0.6001 0.69156 -0.4927 1.0000 0.45948 0.0000 0.3000 1.08680 -0.6414 0.7003 0.60955 -0.3931 T = 308.15 K 0.0000 2.00810 0.0000 0.4003 0.84267 -0.5375 0.8006 0.52134 -0.2310 0.1001 1.51690 -0.3342 0.5000 0.72804 -0.4958 0.9002 0.47847 -0.1176 0.2003 1.21450 -0.4794 0.6001 0.65191 -0.4149 1.0000 0.43953 0.0000 0.3000 1.00010 -0.5374 0.7003 0.57569 -0.3339 T = 313.15 K 0.0000 1.78200 0.0000 0.4003 0.78245 -0.4537 0.8006 0.49365 -0.1967 0.1001 1.36780 -0.2777 0.5000 0.68082 -0.4194 0.9002 0.45381 -0.1007 0.2003 1.11120 -0.3977 0.6001 0.60789 -0.3558 1.0000 0.41845 0.0000 0.3000 0.92198 -0.4510 0.7003 0.54327 -0.2838 B85 Nastavak tabele B15 x1 η (mPas) Δη (mPas) x1 η (mPas) Δη (mPas) x1 η (mPas) Δη (mPas) T = 318.15 K 0.0000 1.58720 0.0000 0.4003 0.72720 -0.3830 0.8006 0.46595 -0.1673 0.1001 1.23750 -0.2304 0.5000 0.63697 -0.3545 0.9002 0.42846 -0.0861 0.2003 1.01910 -0.3294 0.6001 0.57110 -0.3010 1.0000 0.39564 0.0000 0.3000 0.85164 -0.3781 0.7003 0.51285 -0.2399 T = 323.15 K 0.0000 1.41880 0.0000 0.4003 0.68319 -0.3045 0.8006 0.44363 -0.1129 0.1001 1.13880 -0.1722 0.5000 0.59925 -0.2810 0.9002 0.38509 -0.0641 0.2003 0.94870 -0.2544 0.6001 0.54625 -0.2262 1.0000 0.34173 0.0000 0.3000 0.79465 -0.3010 0.7003 0.48727 -0.1773 Tetrahidrofuran (1) + 2-Butanol (2) T = 288.15 K 0.0000 4.54560 0.0000 0.4001 1.09350 -1.8422 0.7995 0.61138 -0.7173 0.1043 2.69170 -1.4342 0.4996 0.90726 -1.6281 0.8999 0.56017 -0.3645 0.1998 1.86740 -1.8743 0.6039 0.77113 -1.3446 1.0000 0.52194 0.0000 0.3000 1.39440 -1.9441 0.7000 0.68055 -1.0485 T = 293.15 K 0.0000 3.76040 0.0000 0.4001 1.00040 -1.4563 0.7995 0.58088 -0.5744 0.1043 2.29760 -1.1229 0.4996 0.84351 -1.2890 0.8999 0.53539 -0.2927 0.1998 1.64180 -1.4676 0.6039 0.72237 -1.0703 1.0000 0.50196 0.0000 0.3000 1.25310 -1.5298 0.7000 0.64248 -0.8370 T = 298.15 K 0.0000 3.09330 0.0000 0.4001 0.91690 -1.1308 0.7995 0.55123 -0.4526 0.1043 1.97350 -0.8472 0.4996 0.77984 -1.0078 0.8999 0.51048 -0.2310 0.1998 1.45040 -1.1207 0.6039 0.67651 -0.8385 1.0000 0.47984 0.0000 0.3000 1.13100 -1.1783 0.7000 0.60622 -0.6577 T = 303.15 K 0.0000 2.56640 0.0000 0.4001 0.84504 -0.8784 0.7995 0.52333 -0.3586 0.1043 1.71350 -0.6331 0.4996 0.72544 -0.7883 0.8999 0.48606 -0.1843 0.1998 1.28970 -0.8557 0.6039 0.63566 -0.6584 1.0000 0.45948 0.0000 0.3000 1.02570 -0.9086 0.7000 0.57079 -0.5208 T = 308.15 K 0.0000 2.14940 0.0000 0.4001 0.77898 -0.6863 0.7995 0.49549 -0.2869 0.1043 1.49320 -0.4779 0.4996 0.67472 -0.6204 0.8999 0.46295 -0.1477 0.1998 1.15220 -0.6556 0.6039 0.59628 -0.5205 1.0000 0.43953 0.0000 0.3000 0.93213 -0.7043 0.7000 0.53929 -0.4132 T = 313.15 K 0.0000 1.81600 0.0000 0.4001 0.71935 -0.5375 0.7995 0.46884 -0.2298 0.1043 1.31020 -0.3600 0.4996 0.62853 -0.4893 0.8999 0.43889 -0.1195 0.1998 1.03250 -0.5043 0.6039 0.56008 -0.4119 1.0000 0.41845 0.0000 0.3000 0.85008 -0.5467 0.7000 0.50802 -0.3297 B86 Nastavak tabele B15 x1 η (mPas) Δη (mPas) x1 η (mPas) Δη (mPas) x1 η (mPas) Δη (mPas) T = 318.15 K 0.0000 1.54840 0.0000 0.4001 0.66497 -0.4222 0.7995 0.44168 -0.1851 0.1043 1.15610 -0.2721 0.4996 0.58562 -0.3869 0.8999 0.41235 -0.0987 0.1998 0.92948 -0.3886 0.6039 0.52510 -0.3271 1.0000 0.39564 0.0000 0.3000 0.77699 -0.4256 0.7000 0.47699 -0.2645 T = 323.15 K 0.0000 1.33190 0.0000 0.4001 0.62307 -0.3127 0.7995 0.41816 -0.1221 0.1043 1.04180 -0.1868 0.4996 0.55067 -0.2865 0.8999 0.36155 -0.0793 0.1998 0.86114 -0.2729 0.6039 0.49596 -0.2380 1.0000 0.34173 0.0000 0.3000 0.72234 -0.3125 0.7000 0.45298 -0.1858 B87 Tabela B16 Parametri RK polinoma, srednja procentualna greška PD (%) i standardna devijacija korelacije  dobijeni korelisanjem Δη osobina binarnih sistema T (K) A0 A1 A2 A3 A4 PD (%)  (mPas) Dimetiladipat (1) + 1-Butanol (2) 288.15 -4.185744 1.616158 -1.248636 2.140397 -2.943638 0.80 0.01088 293.15 -3.530887 1.426970 -1.009395 1.760362 -2.522411 0.81 0.00949 298.15 -2.982057 1.251498 -0.899369 1.484228 -2.013542 1.03 0.01025 303.15 -2.540247 1.071091 -0.663789 1.191398 -1.811028 0.97 0.00837 308.15 -2.163686 0.938336 -0.517313 0.955565 -1.562091 1.01 0.00776 313.15 -1.848229 0.820766 -0.400595 0.759118 -1.360107 1.08 0.00750 318.15 -1.586414 0.713989 -0.297888 0.602872 -1.193707 1.14 0.00699 323.15 -1.345980 0.622198 -0.180163 0.318140 -0.973831 1.34 0.00712 Dimetiladipat (1) + 2-Butanol (2) 288.15 -6.750133 3.416217 -2.752786 6.360371 -6.636131 0.84 0.01862 293.15 -5.398509 2.693163 -2.154714 5.059142 -5.218465 0.84 0.01494 298.15 -4.252553 2.044297 -1.631969 3.894964 -3.895767 0.76 0.01064 303.15 -3.362945 1.578457 -1.329548 2.786238 -2.748711 0.78 0.00856 308.15 -2.677566 1.213654 -0.998234 2.084950 -2.019142 0.68 0.00595 313.15 -2.144014 0.932514 -0.747120 1.557756 -1.504332 0.64 0.00432 318.15 -1.728794 0.711327 -0.562288 1.169816 -1.133223 0.61 0.00328 323.15 -1.379368 0.541176 -0.396264 0.772511 -0.752358 0.47 0.00200 Dimetiladipat (1) + 2-Butanon (2) 288.15 -2.495057 -0.466717 -0.023945 0.16 0.00142 293.15 -2.017698 -0.329622 -0.032420 0.20 0.00114 298.15 -1.645286 -0.229624 -0.016278 0.15 0.00075 303.15 -1.360793 -0.171986 -0.041127 0.24 0.00100 308.15 -1.132812 -0.115585 -0.023930 0.24 0.00075 313.15 -0.947946 -0.075911 -0.029372 0.19 0.00052 318.15 -0.798183 -0.048239 -0.046269 0.18 0.00041 323.15 -0.682174 -0.020295 -0.029967 0.34 0.00070 Dimetiladipat (1) + Tetrahidrofuran (2) 288.15 -1.789618 -0.017892 0.090872 -0.016394 -0.008751 0.14 0.00079 293.15 -1.406014 0.028514 0.051876 -0.002740 0.026423 0.09 0.00044 298.15 -1.103536 0.062082 0.000425 -0.007297 0.096179 0.11 0.00040 303.15 -0.882676 0.086836 -0.011058 -0.034732 0.049363 0.46 0.00140 308.15 -0.695168 0.102137 -0.092480 -0.019806 0.134388 0.63 0.00145 313.15 -0.543064 0.144699 -0.076625 -0.085035 0.035323 0.80 0.00140 318.15 -0.406277 0.061397 -0.352131 0.045479 0.378947 0.96 0.00120 323.15 -0.292453 0.109443 0.060968 -0.280650 0.047765 1.17 0.00097 B88 Nastavak tabele B16 T (K) A0 A1 A2 A3 A4 PD (%)  (mPas) 2-Butanon (1) + 1-Butanol (2) 288.15 -4.267655 2.864167 -2.371227 1.354037 0.10 0.00157 293.15 -3.604670 2.422972 -1.956397 1.016374 0.12 0.00140 298.15 -3.060063 1.991792 -1.570108 0.868954 0.07 0.00069 303.15 -2.600110 1.690331 -1.269515 0.606551 0.06 0.00051 308.15 -2.225796 1.407253 -0.999258 0.450720 0.10 0.00107 313.15 -1.903305 1.202540 -0.783666 0.238170 0.16 0.00120 318.15 -1.631888 1.027529 -0.609480 0.062745 0.31 0.00160 323.15 -1.378775 0.780696 -0.471359 0.094598 0.30 0.00125 2-Butanon (1) + 2-Butanol (2) 288.15 -6.863698 5.110815 -3.734361 4.952563 -4.091122 0.33 0.00792 293.15 -5.482486 4.001759 -2.866071 3.900989 -3.281279 0.35 0.00655 298.15 -4.314822 3.080634 -2.163747 2.879418 -2.409054 0.35 0.00502 303.15 -3.409025 2.380343 -1.649481 2.049859 -1.658611 0.27 0.00307 308.15 -2.710258 1.853252 -1.259428 1.462943 -1.170758 0.27 0.00240 313.15 -2.165575 1.429929 -0.944104 1.070232 -0.864047 0.22 0.00157 318.15 -1.742761 1.114910 -0.712436 0.763124 -0.635597 0.20 0.00113 323.15 -1.393671 0.868592 -0.493765 0.374210 -0.384721 0.22 0.00097 Tetrahidrofuran (1) + 1-Butanol (2) 288.15 -3.930860 2.494066 -1.425241 1.283127 -0.949062 0.31 0.00393 293.15 -3.298536 2.049449 -1.159676 1.054606 -0.726649 0.36 0.00381 298.15 -2.774189 1.685257 -0.864904 0.847733 -0.710037 0.44 0.00380 303.15 -2.337686 1.386885 -0.666138 0.659138 -0.602395 0.46 0.00334 308.15 -1.972455 1.148628 -0.522806 0.489845 -0.492277 0.59 0.00366 313.15 -1.675476 0.931011 -0.350884 0.408448 -0.483865 0.53 0.00271 318.15 -1.417793 0.772353 -0.225543 0.298394 -0.467873 0.64 0.00280 323.15 -1.118239 0.757430 0.068117 -0.035585 -0.553711 0.91 0.00324 Tetrahidrofuran (1) + 2-Butanol (2) 288.15 -6.518462 4.763858 -3.387764 3.695278 -2.717579 0.23 0.00501 293.15 -5.167028 3.678518 -2.596308 2.880088 -2.147537 0.27 0.00465 298.15 -4.036036 2.787902 -1.868729 2.043331 -1.565287 0.26 0.00334 303.15 -3.152229 2.110978 -1.439049 1.372146 -0.923636 0.18 0.00201 308.15 -2.477917 1.598639 -1.067301 0.930412 -0.601351 0.18 0.00147 313.15 -1.951686 1.213237 -0.809979 0.604493 -0.347009 0.20 0.00131 318.15 -1.543381 0.920336 -0.598672 0.367795 -0.228062 0.25 0.00126 323.15 -1.150113 0.780607 -0.051567 -0.069851 -0.620923 0.65 0.00258 B89 Tabela B17 Viskoznost η i promena viskoznosti Δη ternernih sistema u temperaturnom intervalu od 288.15 do 323.15 K x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) Dimetiladipat (1) + 2-Butanon (2) + 1-Butanol (3) T = 288.15 K 0.0901 0.0999 2.00710 -1.1075 0.5404 0.0997 2.25690 -1.0279 0.0800 0.1999 1.58420 -1.2322 0.4796 0.2007 1.88170 -1.0828 0.0700 0.3000 1.26010 -1.2578 0.4200 0.2999 1.60620 -1.0438 0.0600 0.4000 1.02860 -1.1911 0.3600 0.4002 1.34660 -0.9855 0.0500 0.5002 0.86062 -1.0603 0.3000 0.4999 1.12770 -0.8883 0.0400 0.6000 0.72690 -0.8965 0.2400 0.6000 0.93969 -0.7590 0.0301 0.6998 0.62483 -0.7010 0.1801 0.6998 0.77997 -0.6023 0.0200 0.8001 0.54236 -0.4843 0.1200 0.7998 0.64010 -0.4251 0.0100 0.8998 0.47822 -0.2512 0.0602 0.8998 0.52329 -0.2250 0.1800 0.1002 1.94040 -1.2072 0.7202 0.1000 2.62740 -0.7242 0.1601 0.1999 1.58170 -1.2649 0.6397 0.2001 2.22620 -0.8004 0.1399 0.3000 1.29270 -1.2515 0.5597 0.3000 1.86330 -0.8390 0.1200 0.3999 1.08330 -1.1593 0.4800 0.4001 1.55270 -0.8249 0.1001 0.4999 0.90137 -1.0393 0.3998 0.5005 1.28300 -0.7688 0.0800 0.6001 0.76379 -0.8743 0.3199 0.6001 1.05540 -0.6731 0.0601 0.7000 0.65153 -0.6850 0.2401 0.7001 0.85565 -0.5484 0.0401 0.7999 0.56135 -0.4735 0.1601 0.8000 0.69002 -0.3897 0.0200 0.9001 0.48838 -0.2439 0.0800 0.8998 0.54787 -0.2079 0.3600 0.1000 2.02300 -1.1930 0.8096 0.1005 2.87580 -0.5080 0.3197 0.2002 1.69010 -1.2157 0.7200 0.2002 2.42510 -0.6314 0.2801 0.2998 1.42040 -1.1772 0.6303 0.2998 2.03870 -0.6908 0.2401 0.3998 1.19340 -1.0947 0.5397 0.4002 1.69240 -0.7074 0.2002 0.4999 1.00350 -0.9749 0.4500 0.5000 1.39210 -0.6801 0.1601 0.5999 0.84311 -0.8258 0.3601 0.5999 1.12230 -0.6219 0.1200 0.6998 0.71500 -0.6447 0.2700 0.7000 0.90405 -0.5115 0.0800 0.8001 0.59963 -0.4497 0.1800 0.7998 0.72262 -0.3652 0.0401 0.9001 0.50661 -0.2332 0.0900 0.8997 0.55588 -0.2039 T = 293.15 K 0.0901 0.0999 1.79200 -0.9308 0.5404 0.0997 2.01950 -0.8591 0.0800 0.1999 1.43310 -1.0331 0.4796 0.2007 1.69940 -0.9026 0.0700 0.3000 1.15340 -1.0560 0.4200 0.2999 1.46210 -0.8683 0.0600 0.4000 0.94916 -1.0037 0.3600 0.4002 1.23630 -0.8195 0.0500 0.5002 0.80149 -0.8944 0.3000 0.4999 1.04450 -0.7383 0.0400 0.6000 0.68205 -0.7578 0.2400 0.6000 0.87652 -0.6323 0.0301 0.6998 0.59081 -0.5930 0.1801 0.6998 0.73421 -0.5013 0.0200 0.8001 0.51595 -0.4105 0.1200 0.7998 0.60734 -0.3544 0.0100 0.8998 0.45762 -0.2131 0.0602 0.8998 0.49978 -0.1882 0.1800 0.1002 1.73730 -1.0158 0.7202 0.1000 2.34190 -0.5979 0.1601 0.1999 1.43210 -1.0618 0.6397 0.2001 2.00340 -0.6553 0.1399 0.3000 1.18170 -1.0518 0.5597 0.3000 1.69180 -0.6865 0.1200 0.3999 1.00010 -0.9737 0.4800 0.4001 1.42150 -0.6760 B90 Nastavak tabele B17 x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) 0.1001 0.4999 0.83861 -0.8753 0.3998 0.5005 1.18460 -0.6311 0.0800 0.6001 0.71637 -0.7370 0.3199 0.6001 0.98189 -0.5542 0.0601 0.7000 0.61565 -0.5780 0.2401 0.7001 0.80256 -0.4529 0.0401 0.7999 0.53390 -0.4000 0.1601 0.8000 0.65351 -0.3215 0.0200 0.9001 0.46727 -0.2061 0.0800 0.8998 0.52329 -0.1715 0.3600 0.1000 1.81340 -1.0022 0.8096 0.1005 2.55850 -0.4109 0.3197 0.2002 1.52930 -1.0188 0.7200 0.2002 2.17550 -0.5107 0.2801 0.2998 1.29680 -0.9856 0.6303 0.2998 1.84710 -0.5560 0.2401 0.3998 1.09910 -0.9164 0.5397 0.4002 1.54580 -0.5720 0.2002 0.4999 0.93137 -0.8170 0.4500 0.5000 1.28180 -0.5525 0.1601 0.5999 0.78868 -0.6928 0.3601 0.5999 1.04310 -0.5073 0.1200 0.6998 0.67488 -0.5399 0.2700 0.7000 0.84727 -0.4187 0.0800 0.8001 0.56918 -0.3780 0.1800 0.7998 0.68391 -0.2985 0.0401 0.9001 0.48415 -0.1962 0.0900 0.8997 0.53025 -0.1683 T = 298.15 K 0.0901 0.0999 1.60840 -0.7839 0.5404 0.0997 1.82250 -0.7185 0.0800 0.1999 1.30400 -0.8665 0.4796 0.2007 1.54630 -0.7540 0.0700 0.3000 1.06050 -0.8880 0.4200 0.2999 1.33800 -0.7260 0.0600 0.4000 0.87680 -0.8500 0.3600 0.4002 1.13890 -0.6862 0.0500 0.5002 0.74775 -0.7568 0.3000 0.4999 0.97151 -0.6160 0.0400 0.6000 0.64025 -0.6430 0.2400 0.6000 0.82035 -0.5287 0.0301 0.6998 0.55913 -0.5028 0.1801 0.6998 0.69150 -0.4198 0.0200 0.8001 0.49087 -0.3486 0.1200 0.7998 0.57563 -0.2975 0.0100 0.8998 0.43710 -0.1813 0.0602 0.8998 0.47792 -0.1570 0.1800 0.1002 1.56620 -0.8551 0.7202 0.1000 2.10190 -0.4976 0.1601 0.1999 1.30700 -0.8899 0.6397 0.2001 1.81410 -0.5402 0.1399 0.3000 1.08460 -0.8869 0.5597 0.3000 1.54240 -0.5673 0.1200 0.3999 0.92697 -0.8198 0.4800 0.4001 1.30880 -0.5560 0.1001 0.4999 0.78174 -0.7400 0.3998 0.5005 1.09680 -0.5223 0.0800 0.6001 0.67179 -0.6244 0.3199 0.6001 0.91513 -0.4600 0.0601 0.7000 0.58159 -0.4898 0.2401 0.7001 0.75367 -0.3768 0.0401 0.7999 0.50742 -0.3391 0.1601 0.8000 0.61850 -0.2674 0.0200 0.9001 0.44716 -0.1739 0.0800 0.8998 0.49914 -0.1423 0.3600 0.1000 1.63750 -0.8434 0.8096 0.1005 2.29160 -0.3363 0.3197 0.2002 1.39260 -0.8562 0.7200 0.2002 1.96430 -0.4162 0.2801 0.2998 1.18830 -0.8298 0.6303 0.2998 1.68240 -0.4510 0.2401 0.3998 1.01450 -0.7720 0.5397 0.4002 1.41910 -0.4652 0.2002 0.4999 0.86636 -0.6883 0.4500 0.5000 1.18670 -0.4500 0.1601 0.5999 0.73887 -0.5841 0.3601 0.5999 0.97182 -0.4170 0.1200 0.6998 0.63712 -0.4544 0.2700 0.7000 0.79671 -0.3438 0.0800 0.8001 0.53941 -0.3199 0.1800 0.7998 0.64505 -0.2478 0.0401 0.9001 0.46175 -0.1659 0.0900 0.8997 0.50489 -0.1401 B91 Nastavak tabele B17 x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) T = 303.15 K 0.0901 0.0999 1.45260 -0.6601 0.5404 0.0997 1.65380 -0.6087 0.0800 0.1999 1.19080 -0.7293 0.4796 0.2007 1.41290 -0.6383 0.0700 0.3000 0.97952 -0.7478 0.4200 0.2999 1.23130 -0.6124 0.0600 0.4000 0.81474 -0.7200 0.3600 0.4002 1.05550 -0.5784 0.0500 0.5002 0.69928 -0.6425 0.3000 0.4999 0.90722 -0.5181 0.0400 0.6000 0.60274 -0.5469 0.2400 0.6000 0.76857 -0.4474 0.0301 0.6998 0.52857 -0.4289 0.1801 0.6998 0.65333 -0.3539 0.0200 0.8001 0.46637 -0.2979 0.1200 0.7998 0.54648 -0.2515 0.0100 0.8998 0.41748 -0.1547 0.0602 0.8998 0.45542 -0.1335 0.1800 0.1002 1.41830 -0.7237 0.7202 0.1000 1.90530 -0.4163 0.1601 0.1999 1.19600 -0.7507 0.6397 0.2001 1.65540 -0.4500 0.1399 0.3000 0.99990 -0.7506 0.5597 0.3000 1.41790 -0.4719 0.1200 0.3999 0.86352 -0.6913 0.4800 0.4001 1.20880 -0.4651 0.1001 0.4999 0.73085 -0.6281 0.3998 0.5005 1.02160 -0.4357 0.0800 0.6001 0.63124 -0.5314 0.3199 0.6001 0.85642 -0.3859 0.0601 0.7000 0.54975 -0.4173 0.2401 0.7001 0.70901 -0.3175 0.0401 0.7999 0.48097 -0.2903 0.1601 0.8000 0.58523 -0.2257 0.0200 0.9001 0.42561 -0.1494 0.0800 0.8998 0.47588 -0.1196 0.3600 0.1000 1.48640 -0.7157 0.8096 0.1005 2.07100 -0.2793 0.3197 0.2002 1.27410 -0.7250 0.7200 0.2002 1.78900 -0.3429 0.2801 0.2998 1.09640 -0.7010 0.6303 0.2998 1.54350 -0.3701 0.2401 0.3998 0.94273 -0.6522 0.5397 0.4002 1.30980 -0.3837 0.2002 0.4999 0.80912 -0.5831 0.4500 0.5000 1.10140 -0.3735 0.1601 0.5999 0.69398 -0.4957 0.3601 0.5999 0.90901 -0.3470 0.1200 0.6998 0.60246 -0.3848 0.2700 0.7000 0.74971 -0.2869 0.0800 0.8001 0.51254 -0.2716 0.1800 0.7998 0.61086 -0.2070 0.0401 0.9001 0.44022 -0.1414 0.0900 0.8997 0.48384 -0.1151 T = 308.15 K 0.0901 0.0999 1.31640 -0.5574 0.5404 0.0997 1.50950 -0.5153 0.0800 0.1999 1.09130 -0.6146 0.4796 0.2007 1.29720 -0.5410 0.0700 0.3000 0.90675 -0.6311 0.4200 0.2999 1.13700 -0.5181 0.0600 0.4000 0.75748 -0.6125 0.3600 0.4002 0.98032 -0.4896 0.0500 0.5002 0.65435 -0.5474 0.3000 0.4999 0.85190 -0.4339 0.0400 0.6000 0.56716 -0.4670 0.2400 0.6000 0.72087 -0.3802 0.0301 0.6998 0.49976 -0.3669 0.1801 0.6998 0.61681 -0.3000 0.0200 0.8001 0.44254 -0.2557 0.1200 0.7998 0.51792 -0.2142 0.0100 0.8998 0.39756 -0.1332 0.0602 0.8998 0.43400 -0.1136 0.1800 0.1002 1.29060 -0.6128 0.7202 0.1000 1.73440 -0.3500 0.1601 0.1999 1.09850 -0.6342 0.6397 0.2001 1.51750 -0.3752 0.1399 0.3000 0.92418 -0.6370 0.5597 0.3000 1.30700 -0.3946 0.1200 0.3999 0.80642 -0.5838 0.4800 0.4001 1.12120 -0.3890 0.1001 0.4999 0.68385 -0.5351 0.3998 0.5005 0.95252 -0.3657 0.0800 0.6001 0.59407 -0.4533 0.3199 0.6001 0.80159 -0.3260 B92 Nastavak tabele B17 x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) 0.0601 0.7000 0.51888 -0.3575 0.2401 0.7001 0.67162 -0.2647 0.0401 0.7999 0.45706 -0.2482 0.1601 0.8000 0.55522 -0.1900 0.0200 0.9001 0.40518 -0.1285 0.0800 0.8998 0.45244 -0.1018 0.3600 0.1000 1.35600 -0.6079 0.8096 0.1005 1.88320 -0.2303 0.3197 0.2002 1.16990 -0.6157 0.7200 0.2002 1.63580 -0.2836 0.2801 0.2998 1.01370 -0.5947 0.6303 0.2998 1.42070 -0.3048 0.2401 0.3998 0.87640 -0.5541 0.5397 0.4002 1.21320 -0.3168 0.2002 0.4999 0.75649 -0.4960 0.4500 0.5000 1.02590 -0.3099 0.1601 0.5999 0.65182 -0.4227 0.3601 0.5999 0.85232 -0.2890 0.1200 0.6998 0.56968 -0.3270 0.2700 0.7000 0.70637 -0.2402 0.0800 0.8001 0.48588 -0.2324 0.1800 0.7998 0.57831 -0.1739 0.0401 0.9001 0.41922 -0.1212 0.0900 0.8997 0.45801 -0.0997 T = 313.15 K 0.0901 0.0999 1.19710 -0.4720 0.5404 0.0997 1.38310 -0.4392 0.0800 0.1999 1.00300 -0.5191 0.4796 0.2007 1.19600 -0.4606 0.0700 0.3000 0.84177 -0.5332 0.4200 0.2999 1.05360 -0.4403 0.0600 0.4000 0.70525 -0.5228 0.3600 0.4002 0.91272 -0.4168 0.0500 0.5002 0.61263 -0.4681 0.3000 0.4999 0.80075 -0.3653 0.0400 0.6000 0.53400 -0.4001 0.2400 0.6000 0.67777 -0.3242 0.0301 0.6998 0.47237 -0.3150 0.1801 0.6998 0.58268 -0.2556 0.0200 0.8001 0.41979 -0.2202 0.1200 0.7998 0.49091 -0.1834 0.0100 0.8998 0.37819 -0.1152 0.0602 0.8998 0.41315 -0.0973 0.1800 0.1002 1.17870 -0.5205 0.7202 0.1000 1.58720 -0.2956 0.1601 0.1999 1.01220 -0.5371 0.6397 0.2001 1.39620 -0.3156 0.1399 0.3000 0.85617 -0.5426 0.5597 0.3000 1.20900 -0.3322 0.1200 0.3999 0.75491 -0.4936 0.4800 0.4001 1.04360 -0.3268 0.1001 0.4999 0.64046 -0.4577 0.3998 0.5005 0.88955 -0.3095 0.0800 0.6001 0.55906 -0.3884 0.3199 0.6001 0.75246 -0.2764 0.0601 0.7000 0.48965 -0.3076 0.2401 0.7001 0.63932 -0.2189 0.0401 0.7999 0.43351 -0.2135 0.1601 0.8000 0.52580 -0.1618 0.0200 0.9001 0.38524 -0.1111 0.0800 0.8998 0.43147 -0.0857 0.3600 0.1000 1.24190 -0.5187 0.8096 0.1005 1.72050 -0.1920 0.3197 0.2002 1.07860 -0.5244 0.7200 0.2002 1.50360 -0.2353 0.2801 0.2998 0.93964 -0.5070 0.6303 0.2998 1.31290 -0.2525 0.2401 0.3998 0.81670 -0.4727 0.5397 0.4002 1.12760 -0.2629 0.2002 0.4999 0.70858 -0.4236 0.4500 0.5000 0.95843 -0.2584 0.1601 0.5999 0.61297 -0.3620 0.3601 0.5999 0.80017 -0.2427 0.1200 0.6998 0.53970 -0.2782 0.2700 0.7000 0.66635 -0.2022 0.0800 0.8001 0.46058 -0.1997 0.1800 0.7998 0.54746 -0.1472 0.0401 0.9001 0.39870 -0.1045 0.0900 0.8997 0.43545 -0.0852 B93 Nastavak tabele B17 x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) T = 318.15 K 0.0901 0.0999 1.09220 -0.4006 0.5404 0.0997 1.27330 -0.3756 0.0800 0.1999 0.92420 -0.4394 0.4796 0.2007 1.10970 -0.3912 0.0700 0.3000 0.78303 -0.4513 0.4200 0.2999 0.97913 -0.3764 0.0600 0.4000 0.65764 -0.4476 0.3600 0.4002 0.85257 -0.3562 0.0500 0.5002 0.57433 -0.4015 0.3000 0.4999 0.75434 -0.3083 0.0400 0.6000 0.50298 -0.3439 0.2400 0.6000 0.63771 -0.2784 0.0301 0.6998 0.44631 -0.2717 0.1801 0.6998 0.55099 -0.2190 0.0200 0.8001 0.39775 -0.1907 0.1200 0.7998 0.46474 -0.1587 0.0100 0.8998 0.35920 -0.1005 0.0602 0.8998 0.39284 -0.0842 0.1800 0.1002 1.08040 -0.4431 0.7202 0.1000 1.45900 -0.2517 0.1601 0.1999 0.93420 -0.4571 0.6397 0.2001 1.29000 -0.2670 0.1399 0.3000 0.79496 -0.4636 0.5597 0.3000 1.12310 -0.2807 0.1200 0.3999 0.70852 -0.4176 0.4800 0.4001 0.97346 -0.2769 0.1001 0.4999 0.60072 -0.3928 0.3998 0.5005 0.83341 -0.2630 0.0800 0.6001 0.52644 -0.3342 0.3199 0.6001 0.70769 -0.2359 0.0601 0.7000 0.46243 -0.2657 0.2401 0.7001 0.60801 -0.1823 0.0401 0.7999 0.41093 -0.1848 0.1601 0.8000 0.49839 -0.1387 0.0200 0.9001 0.36592 -0.0969 0.0800 0.8998 0.41030 -0.0736 0.3600 0.1000 1.14170 -0.4444 0.8096 0.1005 1.58120 -0.1598 0.3197 0.2002 0.99728 -0.4489 0.7200 0.2002 1.38710 -0.1976 0.2801 0.2998 0.87331 -0.4340 0.6303 0.2998 1.21710 -0.2114 0.2401 0.3998 0.76265 -0.4051 0.5397 0.4002 1.05130 -0.2196 0.2002 0.4999 0.66481 -0.3633 0.4500 0.5000 0.89780 -0.2167 0.1601 0.5999 0.57712 -0.3115 0.3601 0.5999 0.75255 -0.2052 0.1200 0.6998 0.51005 -0.2391 0.2700 0.7000 0.62879 -0.1720 0.0800 0.8001 0.43643 -0.1728 0.1800 0.7998 0.51888 -0.1253 0.0401 0.9001 0.37893 -0.0908 0.0900 0.8997 0.41400 -0.0735 T = 323.15 K 0.0901 0.0999 1.01490 -0.3273 0.5404 0.0997 1.18910 -0.3204 0.0800 0.1999 0.86337 -0.3648 0.4796 0.2007 1.04210 -0.3335 0.0700 0.3000 0.73271 -0.3815 0.4200 0.2999 0.92623 -0.3180 0.0600 0.4000 0.62060 -0.3797 0.3600 0.4002 0.80648 -0.3049 0.0500 0.5002 0.54119 -0.3449 0.3000 0.4999 0.72681 -0.2524 0.0400 0.6000 0.47883 -0.2936 0.2400 0.6000 0.60521 -0.2414 0.0301 0.6998 0.42466 -0.2341 0.1801 0.6998 0.52455 -0.1899 0.0200 0.8001 0.37901 -0.1655 0.1200 0.7998 0.44374 -0.1382 0.0100 0.8998 0.34305 -0.0878 0.0602 0.8998 0.37473 -0.0748 0.1800 0.1002 1.00700 -0.3682 0.7202 0.1000 1.36350 -0.2124 0.1601 0.1999 0.86688 -0.3910 0.6397 0.2001 1.21080 -0.2249 0.1399 0.3000 0.74701 -0.3931 0.5597 0.3000 1.05720 -0.2387 0.1200 0.3999 0.66761 -0.3550 0.4800 0.4001 0.91699 -0.2391 0.1001 0.4999 0.56971 -0.3353 0.3998 0.5005 0.79333 -0.2223 B94 Nastavak tabele B17 x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) 0.0800 0.6001 0.50072 -0.2864 0.3199 0.6001 0.67203 -0.2042 0.0601 0.7000 0.43984 -0.2298 0.2401 0.7001 0.58343 -0.1529 0.0401 0.7999 0.39337 -0.1588 0.1601 0.8000 0.47858 -0.1180 0.0200 0.9001 0.34885 -0.0854 0.0800 0.8998 0.39162 -0.0653 0.3600 0.1000 1.06530 -0.3769 0.8096 0.1005 1.47590 -0.1327 0.3197 0.2002 0.93503 -0.3818 0.7200 0.2002 1.29620 -0.1692 0.2801 0.2998 0.82167 -0.3707 0.6303 0.2998 1.14570 -0.1767 0.2401 0.3998 0.71982 -0.3475 0.5397 0.4002 0.99221 -0.1859 0.2002 0.4999 0.62940 -0.3128 0.4500 0.5000 0.85294 -0.1819 0.1601 0.5999 0.55188 -0.2652 0.3601 0.5999 0.72894 -0.1624 0.1200 0.6998 0.48290 -0.2092 0.2700 0.7000 0.59942 -0.1482 0.0800 0.8001 0.41710 -0.1496 0.1800 0.7998 0.50012 -0.1041 0.0401 0.9001 0.36220 -0.0795 0.0900 0.8997 0.39594 -0.0648 Dimetiladipat (1) + 2-Butanon (2) + 2-Butanol (3) T = 288.15 K 0.0901 0.1002 2.0279 -2.0338 0.5394 0.1006 2.2466 -1.4566 0.0800 0.2009 1.6130 -2.0424 0.4796 0.2004 1.8809 -1.4592 0.0702 0.3003 1.2684 -1.9857 0.4197 0.3002 1.6116 -1.3654 0.0601 0.3999 1.0461 -1.8062 0.3600 0.3999 1.3252 -1.2889 0.0501 0.5000 0.8306 -1.6177 0.2998 0.4996 1.1341 -1.1176 0.0401 0.5998 0.6982 -1.3474 0.2399 0.5998 0.9768 -0.9101 0.0301 0.6998 0.6108 -1.0312 0.1797 0.7004 0.8166 -0.7042 0.0201 0.7997 0.5411 -0.6978 0.1200 0.7998 0.6617 -0.4975 0.0101 0.8991 0.5019 -0.3359 0.0600 0.8996 0.5451 -0.2510 0.1801 0.1008 2.0385 -1.9493 0.7193 0.1004 2.6942 -0.8670 0.1600 0.2001 1.6024 -1.9927 0.6397 0.2002 2.2533 -0.9604 0.1402 0.3001 1.3270 -1.8724 0.5595 0.3002 1.8959 -0.9700 0.1200 0.4001 1.0464 -1.7575 0.4791 0.4001 1.5863 -0.9324 0.1001 0.5000 0.8704 -1.5382 0.3999 0.4996 1.3223 -0.8499 0.0800 0.5999 0.7430 -1.2705 0.3197 0.5999 1.0808 -0.7423 0.0602 0.6995 0.6415 -0.9778 0.2400 0.6995 0.8888 -0.5877 0.0402 0.7993 0.5543 -0.6702 0.1599 0.7996 0.7223 -0.4060 0.0201 0.8997 0.5065 -0.3209 0.0800 0.8997 0.5826 -0.1972 0.3593 0.1010 2.0330 -1.8116 0.8094 0.1005 2.9139 -0.5753 0.3200 0.2001 1.7096 -1.7585 0.7194 0.1998 2.4728 -0.6793 0.2798 0.3001 1.4881 -1.6004 0.6298 0.3000 2.0687 -0.7422 0.2400 0.3999 1.1774 -1.5320 0.5392 0.4005 1.7141 -0.7552 0.1992 0.4988 0.9921 -1.3428 0.4498 0.4997 1.4143 -0.7179 0.1601 0.5997 0.8457 -1.1050 0.3597 0.6001 1.1539 -0.6367 0.1201 0.6998 0.7231 -0.8475 0.2699 0.6997 0.9285 -0.5235 0.0801 0.7996 0.6405 -0.5511 0.1800 0.7996 0.7310 -0.3814 0.0401 0.8994 0.5198 -0.2930 0.0901 0.8998 0.5623 -0.2091 B95 Nastavak tabele B17 x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) T = 293.15 K 0.0901 0.1002 1.7796 -1.6031 0.5394 0.1006 2.0098 -1.1599 0.0800 0.2009 1.4351 -1.6153 0.4796 0.2004 1.7015 -1.1623 0.0702 0.3003 1.1528 -1.5695 0.4197 0.3002 1.4683 -1.0897 0.0601 0.3999 0.9646 -1.4291 0.3600 0.3999 1.2194 -1.0331 0.0501 0.5000 0.7713 -1.2921 0.2998 0.4996 1.0506 -0.8965 0.0401 0.5998 0.6556 -1.0785 0.2399 0.5998 0.9129 -0.7271 0.0301 0.6998 0.5775 -0.8266 0.1797 0.7004 0.7690 -0.5627 0.0201 0.7997 0.5153 -0.5592 0.1200 0.7998 0.6280 -0.3992 0.0101 0.8991 0.4841 -0.2624 0.0600 0.8996 0.5212 -0.2002 0.1801 0.1008 1.8005 -1.5377 0.7193 0.1004 2.4074 -0.6782 0.1600 0.2001 1.4421 -1.5733 0.6397 0.2002 2.0301 -0.7590 0.1402 0.3001 1.2074 -1.4826 0.5595 0.3002 1.7223 -0.7699 0.1200 0.4001 0.9632 -1.4017 0.4791 0.4001 1.4504 -0.7453 0.1001 0.5000 0.8093 -1.2306 0.3999 0.4996 1.2217 -0.6783 0.0800 0.5999 0.6972 -1.0178 0.3197 0.5999 1.0089 -0.5932 0.0602 0.6995 0.6069 -0.7841 0.2400 0.6995 0.8371 -0.4692 0.0402 0.7993 0.5284 -0.5380 0.1599 0.7996 0.6845 -0.3245 0.0201 0.8997 0.4864 -0.2534 0.0800 0.8997 0.5569 -0.1547 0.3593 0.1010 1.8160 -1.4371 0.8094 0.1005 2.5956 -0.4472 0.3200 0.2001 1.5439 -1.3961 0.7194 0.1998 2.2213 -0.5316 0.2798 0.3001 1.3643 -1.2599 0.6298 0.3000 1.8720 -0.5877 0.2400 0.3999 1.0884 -1.2206 0.5392 0.4005 1.5622 -0.6039 0.1992 0.4988 0.9198 -1.0774 0.4498 0.4997 1.2986 -0.5776 0.1601 0.5997 0.7930 -0.8849 0.3597 0.6001 1.0684 -0.5142 0.1201 0.6998 0.6824 -0.6794 0.2699 0.6997 0.8677 -0.4238 0.0801 0.7996 0.6108 -0.4358 0.1800 0.7996 0.6896 -0.3099 0.0401 0.8994 0.4978 -0.2336 0.0901 0.8998 0.5353 -0.1713 T = 298.15 K 0.0901 0.1002 1.5916 -1.2150 0.5394 0.1006 1.8092 -0.9140 0.0800 0.2009 1.3045 -1.2323 0.4796 0.2004 1.5497 -0.9152 0.0702 0.3003 1.0523 -1.2182 0.4197 0.3002 1.3457 -0.8610 0.0601 0.3999 0.8916 -1.1121 0.3600 0.3999 1.1280 -0.8208 0.0501 0.5000 0.7236 -1.0119 0.2998 0.4996 0.9762 -0.7147 0.0401 0.5998 0.6156 -0.8527 0.2399 0.5998 0.8552 -0.5764 0.0301 0.6998 0.5460 -0.6544 0.1797 0.7004 0.7257 -0.4457 0.0201 0.7997 0.4900 -0.4428 0.1200 0.7998 0.5956 -0.3186 0.0101 0.8991 0.4649 -0.2016 0.0600 0.8996 0.4977 -0.1583 0.1801 0.1008 1.6015 -1.1869 0.7193 0.1004 2.1669 -0.5238 0.1600 0.2001 1.3047 -1.2196 0.6397 0.2002 1.8434 -0.5927 0.1402 0.3001 1.1036 -1.1546 0.5595 0.3002 1.5734 -0.6077 0.1200 0.4001 0.8870 -1.1052 0.4791 0.4001 1.3409 -0.5856 0.1001 0.5000 0.7545 -0.9720 0.3999 0.4996 1.1348 -0.5378 0.0800 0.5999 0.6550 -0.8057 0.3197 0.5999 0.9446 -0.4722 B96 Nastavak tabele B17 x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) 0.0602 0.6995 0.5742 -0.6215 0.2400 0.6995 0.7899 -0.3728 0.0402 0.7993 0.5024 -0.4277 0.1599 0.7996 0.6496 -0.2578 0.0201 0.8997 0.4665 -0.1965 0.0800 0.8997 0.5319 -0.1202 0.3593 0.1010 1.6365 -1.1186 0.8094 0.1005 2.3192 -0.3548 0.3200 0.2001 1.4050 -1.0900 0.7194 0.1998 2.0015 -0.4211 0.2798 0.3001 1.1730 -1.0597 0.6298 0.3000 1.7047 -0.4641 0.2400 0.3999 0.9841 -0.9866 0.5392 0.4005 1.4378 -0.4765 0.1992 0.4988 0.8551 -0.8564 0.4498 0.4997 1.2062 -0.4570 0.1601 0.5997 0.7434 -0.7031 0.3597 0.6001 0.9995 -0.4094 0.1201 0.6998 0.6451 -0.5388 0.2699 0.6997 0.8163 -0.3404 0.0801 0.7996 0.5808 -0.3412 0.1800 0.7996 0.6523 -0.2514 0.0401 0.8994 0.4765 -0.1837 0.0901 0.8998 0.5097 -0.1403 T = 303.15 K 0.0901 0.1002 1.4168 -0.9338 0.5394 0.1006 1.6433 -0.7232 0.0800 0.2009 1.1699 -0.9601 0.4796 0.2004 1.4191 -0.7269 0.0702 0.3003 0.9665 -0.9457 0.4197 0.3002 1.2405 -0.6850 0.0601 0.3999 0.8276 -0.8664 0.3600 0.3999 1.0460 -0.6592 0.0501 0.5000 0.6706 -0.8041 0.2998 0.4996 0.9105 -0.5744 0.0401 0.5998 0.5794 -0.6767 0.2399 0.5998 0.8064 -0.4571 0.0301 0.6998 0.5170 -0.5199 0.1797 0.7004 0.6856 -0.3556 0.0201 0.7997 0.4647 -0.3534 0.1200 0.7998 0.5669 -0.2547 0.0101 0.8991 0.4467 -0.1536 0.0600 0.8996 0.4757 -0.1254 0.1801 0.1008 1.4352 -0.9175 0.7193 0.1004 1.9654 -0.4082 0.1600 0.2001 1.1897 -0.9450 0.6397 0.2002 1.6832 -0.4692 0.1402 0.3001 1.0156 -0.8997 0.5595 0.3002 1.4463 -0.4844 0.1200 0.4001 0.8210 -0.8748 0.4791 0.4001 1.2319 -0.4773 0.1001 0.5000 0.7055 -0.7711 0.3999 0.4996 1.0584 -0.4302 0.0800 0.5999 0.6167 -0.6406 0.3197 0.5999 0.8881 -0.3781 0.0602 0.6995 0.5432 -0.4955 0.2400 0.6995 0.7473 -0.2981 0.0402 0.7993 0.4781 -0.3416 0.1599 0.7996 0.6181 -0.2055 0.0201 0.8997 0.4461 -0.1533 0.0800 0.8997 0.5094 -0.0923 0.3593 0.1010 1.4825 -0.8764 0.8094 0.1005 2.1083 -0.2685 0.3200 0.2001 1.2831 -0.8576 0.7194 0.1998 1.8300 -0.3263 0.2798 0.3001 1.1605 -0.7600 0.6298 0.3000 1.5612 -0.3725 0.2400 0.3999 0.9405 -0.7603 0.5392 0.4005 1.3185 -0.3921 0.1992 0.4988 0.7991 -0.6838 0.4498 0.4997 1.1101 -0.3802 0.1601 0.5997 0.7024 -0.5584 0.3597 0.6001 0.9267 -0.3406 0.1201 0.6998 0.6095 -0.4308 0.2699 0.6997 0.7647 -0.2814 0.0801 0.7996 0.5525 -0.2681 0.1800 0.7996 0.6176 -0.2067 0.0401 0.8994 0.4553 -0.1455 0.0901 0.8998 0.4860 -0.1158 B97 Nastavak tabele B17 x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) T = 308.15 K 0.0901 0.1002 1.2844 -0.7034 0.5394 0.1006 1.4991 -0.5747 0.0800 0.2009 1.0730 -0.7329 0.4796 0.2004 1.3041 -0.5798 0.0702 0.3003 0.8891 -0.7373 0.4197 0.3002 1.1475 -0.5465 0.0601 0.3999 0.7714 -0.6750 0.3600 0.3999 0.9736 -0.5307 0.0501 0.5000 0.6312 -0.6345 0.2998 0.4996 0.8509 -0.4637 0.0401 0.5998 0.5450 -0.5404 0.2399 0.5998 0.7593 -0.3647 0.0301 0.6998 0.4888 -0.4160 0.1797 0.7004 0.6489 -0.2838 0.0201 0.7997 0.4419 -0.2825 0.1200 0.7998 0.5391 -0.2044 0.0101 0.8991 0.4297 -0.1152 0.0600 0.8996 0.4538 -0.0997 0.1801 0.1008 1.2942 -0.7099 0.7193 0.1004 1.7888 -0.3201 0.1600 0.2001 1.0875 -0.7353 0.6397 0.2002 1.5456 -0.3696 0.1402 0.3001 0.9366 -0.7036 0.5595 0.3002 1.3339 -0.3871 0.1200 0.4001 0.7624 -0.6952 0.4791 0.4001 1.1492 -0.3778 0.1001 0.5000 0.6598 -0.6155 0.3999 0.4996 0.9897 -0.3443 0.0800 0.5999 0.5806 -0.5123 0.3197 0.5999 0.8374 -0.3018 0.0602 0.6995 0.5138 -0.3973 0.2400 0.6995 0.7067 -0.2391 0.0402 0.7993 0.4553 -0.2737 0.1599 0.7996 0.5876 -0.1639 0.0201 0.8997 0.4269 -0.1188 0.0800 0.8997 0.4859 -0.0713 0.3593 0.1010 1.3503 -0.6880 0.8094 0.1005 1.9063 -0.2198 0.3200 0.2001 1.1912 -0.6624 0.7194 0.1998 1.6669 -0.2644 0.2798 0.3001 1.0023 -0.6649 0.6298 0.3000 1.4365 -0.2985 0.2400 0.3999 0.8556 -0.6256 0.5392 0.4005 1.2253 -0.3126 0.1992 0.4988 0.7479 -0.5487 0.4498 0.4997 1.0396 -0.3038 0.1601 0.5997 0.6615 -0.4473 0.3597 0.6001 0.8723 -0.2743 0.1201 0.6998 0.5767 -0.3454 0.2699 0.6997 0.7221 -0.2291 0.0801 0.7996 0.5258 -0.2103 0.1800 0.7996 0.5851 -0.1703 0.0401 0.8994 0.4340 -0.1161 0.0901 0.8998 0.4626 -0.0965 T = 313.15 K 0.0901 0.1002 1.1581 -0.5381 0.5394 0.1006 1.3742 -0.4587 0.0800 0.2009 0.9761 -0.5691 0.4796 0.2004 1.2033 -0.4646 0.0702 0.3003 0.8206 -0.5754 0.4197 0.3002 1.0650 -0.4379 0.0601 0.3999 0.7178 -0.5287 0.3600 0.3999 0.9088 -0.4294 0.0501 0.5000 0.5886 -0.5078 0.2998 0.4996 0.7955 -0.3777 0.0401 0.5998 0.5115 -0.4351 0.2399 0.5998 0.7157 -0.2920 0.0301 0.6998 0.4622 -0.3344 0.1797 0.7004 0.6138 -0.2275 0.0201 0.7997 0.4195 -0.2272 0.1200 0.7998 0.5129 -0.1641 0.0101 0.8991 0.4135 -0.0840 0.0600 0.8996 0.4324 -0.0797 0.1801 0.1008 1.1735 -0.5493 0.7193 0.1004 1.6425 -0.2456 0.1600 0.2001 1.0010 -0.5697 0.6397 0.2002 1.4256 -0.2915 0.1402 0.3001 0.8661 -0.5516 0.5595 0.3002 1.2351 -0.3105 0.1200 0.4001 0.7086 -0.5560 0.4791 0.4001 1.0684 -0.3058 0.1001 0.5000 0.6173 -0.4943 0.3999 0.4996 0.9269 -0.2769 0.0800 0.5999 0.5468 -0.4118 0.3197 0.5999 0.7907 -0.2412 B98 Nastavak tabele B17 x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) 0.0602 0.6995 0.4863 -0.3199 0.2400 0.6995 0.6696 -0.1915 0.0402 0.7993 0.4327 -0.2207 0.1599 0.7996 0.5598 -0.1297 0.0201 0.8997 0.4080 -0.0917 0.0800 0.8997 0.4616 -0.0564 0.3593 0.1010 1.2355 -0.5418 0.8094 0.1005 1.7463 -0.1691 0.3200 0.2001 1.1130 -0.5066 0.7194 0.1998 1.5360 -0.2061 0.2798 0.3001 0.9352 -0.5251 0.6298 0.3000 1.3291 -0.2383 0.2400 0.3999 0.8021 -0.4994 0.5392 0.4005 1.1375 -0.2545 0.1992 0.4988 0.7009 -0.4427 0.4498 0.4997 0.9686 -0.2502 0.1601 0.5997 0.6201 -0.3633 0.3597 0.6001 0.8166 -0.2271 0.1201 0.6998 0.5462 -0.2779 0.2699 0.6997 0.6800 -0.1899 0.0801 0.7996 0.5036 -0.1616 0.1800 0.7996 0.5543 -0.1414 0.0401 0.8994 0.4135 -0.0928 0.0901 0.8998 0.4401 -0.0808 T = 318.15 K 0.0901 0.1002 1.0492 -0.4119 0.5394 0.1006 1.2652 -0.3682 0.0800 0.2009 0.8890 -0.4454 0.4796 0.2004 1.1131 -0.3757 0.0702 0.3003 0.7599 -0.4497 0.4197 0.3002 0.9914 -0.3528 0.0601 0.3999 0.6732 -0.4112 0.3600 0.3999 0.8504 -0.3494 0.0501 0.5000 0.5509 -0.4077 0.2998 0.4996 0.7450 -0.3102 0.0401 0.5998 0.4799 -0.3533 0.2399 0.5998 0.6750 -0.2351 0.0301 0.6998 0.4370 -0.2706 0.1797 0.7004 0.5812 -0.1832 0.0201 0.7997 0.3980 -0.1840 0.1200 0.7998 0.4854 -0.1349 0.0101 0.8991 0.3983 -0.0588 0.0600 0.8996 0.4108 -0.0649 0.1801 0.1008 1.0696 -0.4253 0.7193 0.1004 1.5144 -0.1885 0.1600 0.2001 0.9245 -0.4417 0.6397 0.2002 1.3189 -0.2318 0.1402 0.3001 0.8034 -0.4334 0.5595 0.3002 1.1477 -0.2503 0.1200 0.4001 0.6592 -0.4480 0.4791 0.4001 0.9950 -0.2504 0.1001 0.5000 0.5781 -0.3998 0.3999 0.4996 0.8651 -0.2286 0.0800 0.5999 0.5144 -0.3341 0.3197 0.5999 0.7439 -0.1968 0.0602 0.6995 0.4597 -0.2598 0.2400 0.6995 0.6349 -0.1538 0.0402 0.7993 0.4103 -0.1799 0.1599 0.7996 0.5334 -0.1025 0.0201 0.8997 0.3889 -0.0714 0.0800 0.8997 0.4368 -0.0465 0.3593 0.1010 1.1361 -0.4275 0.8094 0.1005 1.6061 -0.1314 0.3200 0.2001 1.0297 -0.3981 0.7194 0.1998 1.4193 -0.1626 0.2798 0.3001 0.8705 -0.4201 0.6298 0.3000 1.2325 -0.1928 0.2400 0.3999 0.7503 -0.4033 0.5392 0.4005 1.0584 -0.2096 0.1992 0.4988 0.6571 -0.3604 0.4498 0.4997 0.9048 -0.2080 0.1601 0.5997 0.5840 -0.2955 0.3597 0.6001 0.7664 -0.1894 0.1201 0.6998 0.5185 -0.2237 0.2699 0.6997 0.6415 -0.1585 0.0801 0.7996 0.4881 -0.1171 0.1800 0.7996 0.5252 -0.1185 0.0401 0.8994 0.3921 -0.0762 0.0901 0.8998 0.4184 -0.0687 B99 Nastavak tabele B17 x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) T = 323.15 K 0.0901 0.1002 0.9667 -0.3048 0.5394 0.1006 1.1761 -0.3008 0.0800 0.2009 0.8189 -0.3457 0.4796 0.2004 1.0571 -0.2911 0.0702 0.3003 0.7143 -0.3449 0.4197 0.3002 0.9315 -0.2879 0.0601 0.3999 0.6350 -0.3185 0.3600 0.3999 0.8026 -0.2882 0.0501 0.5000 0.5146 -0.3327 0.2998 0.4996 0.7021 -0.2600 0.0401 0.5998 0.4529 -0.2885 0.2399 0.5998 0.6448 -0.1881 0.0301 0.6998 0.4154 -0.2199 0.1797 0.7004 0.5567 -0.1466 0.0201 0.7997 0.3793 -0.1500 0.1200 0.7998 0.4631 -0.1119 0.0101 0.8991 0.3430 -0.0808 0.0600 0.8996 0.3915 -0.0547 0.1801 0.1008 0.9870 -0.3251 0.7193 0.1004 1.4129 -0.1466 0.1600 0.2001 0.8678 -0.3342 0.6397 0.2002 1.2363 -0.1854 0.1402 0.3001 0.7559 -0.3356 0.5595 0.3002 1.0769 -0.2066 0.1200 0.4001 0.6446 -0.3362 0.4791 0.4001 0.9327 -0.2125 0.1001 0.5000 0.5449 -0.3253 0.3999 0.4996 0.8229 -0.1850 0.0800 0.5999 0.4857 -0.2738 0.3197 0.5999 0.7046 -0.1647 0.0602 0.6995 0.4376 -0.2118 0.2400 0.6995 0.6063 -0.1254 0.0402 0.7993 0.3922 -0.1468 0.1599 0.7996 0.5105 -0.0830 0.0201 0.8997 0.3730 -0.0548 0.0800 0.8997 0.4146 -0.0407 0.3593 0.1010 1.0580 -0.3360 0.8094 0.1005 1.5048 -0.0958 0.3200 0.2001 0.9685 -0.3068 0.7194 0.1998 1.3320 -0.1267 0.2798 0.3001 0.8324 -0.3231 0.6298 0.3000 1.1556 -0.1603 0.2400 0.3999 0.7187 -0.3171 0.5392 0.4005 0.9922 -0.1802 0.1992 0.4988 0.6226 -0.2942 0.4498 0.4997 0.8506 -0.1801 0.1601 0.5997 0.5546 -0.2419 0.3597 0.6001 0.7251 -0.1624 0.1201 0.6998 0.4971 -0.1794 0.2699 0.6997 0.6119 -0.1334 0.0801 0.7996 0.4926 -0.0643 0.1800 0.7996 0.5044 -0.0983 0.0401 0.8994 0.3722 -0.0651 0.0901 0.8998 0.4024 -0.0573 Dimetiladipat (1) + Tetrahidrofuran (2) + 1-Butanol (3) T = 288.15 K 0.0900 0.0999 2.09450 -1.0292 0.5401 0.0998 2.32860 -0.9649 0.0800 0.2000 1.70540 -1.1290 0.4801 0.1999 2.04040 -0.9449 0.0701 0.3001 1.40330 -1.1418 0.4192 0.2993 1.77540 -0.9034 0.0600 0.3999 1.17430 -1.0822 0.3590 0.4017 1.52200 -0.8420 0.0501 0.4998 0.99902 -0.9688 0.3000 0.4999 1.30900 -0.7526 0.0400 0.5999 0.85815 -0.8203 0.2400 0.5999 1.10370 -0.6501 0.0300 0.7003 0.74840 -0.6398 0.1789 0.7020 0.93241 -0.5071 0.0200 0.8001 0.65638 -0.4434 0.1201 0.8000 0.77689 -0.3609 0.0101 0.8999 0.58291 -0.2284 0.0601 0.9002 0.64241 -0.1869 0.1799 0.1002 2.01970 -1.1370 0.7201 0.0999 2.71890 -0.6421 0.1601 0.2000 1.69220 -1.1723 0.6376 0.2027 2.35240 -0.6842 0.1400 0.2999 1.43340 -1.1386 0.5598 0.3000 2.04310 -0.6867 0.1199 0.4001 1.21920 -1.0593 0.4801 0.4000 1.74910 -0.6654 0.1000 0.5001 1.04310 -0.9426 0.4000 0.5000 1.47890 -0.6201 B100 Nastavak tabele B17 x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) 0.0800 0.5999 0.89881 -0.7947 0.3202 0.6000 1.24536 -0.5383 0.0596 0.7020 0.77705 -0.6175 0.2400 0.6999 1.02726 -0.4412 0.0400 0.7999 0.67959 -0.4283 0.1600 0.7999 0.82931 -0.3237 0.0200 0.8998 0.59299 -0.2223 0.0818 0.8978 0.66907 -0.1752 0.3601 0.1000 2.10070 -1.1244 0.8101 0.0999 2.96400 -0.4309 0.3195 0.2006 1.80230 -1.1205 0.7199 0.2001 2.57300 -0.5021 0.2800 0.2999 1.56570 -1.0590 0.6300 0.2998 2.21130 -0.5455 0.2400 0.4000 1.34340 -0.9806 0.5400 0.4001 1.87940 -0.5573 0.1999 0.5000 1.15680 -0.8669 0.4498 0.5000 1.58110 -0.5367 0.1600 0.5998 0.98937 -0.7345 0.3600 0.5998 1.30760 -0.4916 0.1200 0.6999 0.84879 -0.5745 0.2701 0.7000 1.07000 -0.4095 0.0801 0.8000 0.72608 -0.3966 0.1800 0.8001 0.86445 -0.2956 0.0400 0.8999 0.61733 -0.2052 0.0898 0.9003 0.69137 -0.1488 T = 293.15 K 0.0900 0.0999 1.87050 -0.8611 0.5401 0.0998 2.08200 -0.8051 0.0800 0.2000 1.54420 -0.9395 0.4801 0.1999 1.83810 -0.7838 0.0701 0.3001 1.28110 -0.9546 0.4192 0.2993 1.61370 -0.7444 0.0600 0.3999 1.08290 -0.9056 0.3590 0.4017 1.39260 -0.6946 0.0501 0.4998 0.92899 -0.8121 0.3000 0.4999 1.20690 -0.6201 0.0400 0.5999 0.80384 -0.6892 0.2400 0.5999 1.02530 -0.5367 0.0300 0.7003 0.85196 -0.3924 0.1789 0.7020 0.87353 -0.4180 0.0200 0.8001 0.62317 -0.3740 0.1201 0.8000 0.73361 -0.2983 0.0101 0.8999 0.55715 -0.1928 0.0601 0.9002 0.61127 -0.1552 0.1799 0.1002 1.80800 -0.9539 0.7201 0.0999 2.42150 -0.5274 0.1601 0.2000 1.53080 -0.9805 0.6376 0.2027 2.11010 -0.5592 0.1400 0.2999 1.30950 -0.9508 0.5598 0.3000 1.84660 -0.5582 0.1199 0.4001 1.12310 -0.8855 0.4801 0.4000 1.59690 -0.5362 0.1000 0.5001 0.96859 -0.7889 0.4000 0.5000 1.35880 -0.5024 0.0800 0.5999 0.84080 -0.6660 0.3202 0.6000 1.44318 -0.1462 0.0596 0.7020 0.73282 -0.5176 0.2400 0.6999 1.21875 -0.0990 0.0400 0.7999 0.64433 -0.3602 0.1600 0.7999 0.78153 -0.2644 0.0200 0.8998 0.56592 -0.1877 0.0818 0.8978 0.63501 -0.1448 0.3601 0.1000 1.88120 -0.9433 0.8101 0.0999 2.62950 -0.3504 0.3195 0.2006 1.62860 -0.9362 0.7199 0.2001 2.30020 -0.4038 0.2800 0.2999 1.42940 -0.8792 0.6300 0.2998 1.99250 -0.4370 0.2400 0.4000 1.23380 -0.8165 0.5400 0.4001 1.70840 -0.4451 0.1999 0.5000 1.07060 -0.7216 0.4498 0.5000 1.44850 -0.4299 0.1600 0.5998 0.92274 -0.6119 0.3600 0.5998 1.20820 -0.3954 0.1200 0.6999 0.79783 -0.4785 0.2701 0.7000 0.99816 -0.3297 0.0801 0.8000 0.68730 -0.3308 0.1800 0.8001 0.81381 -0.2385 0.0400 0.8999 0.58885 -0.1714 0.0898 0.9003 0.65720 -0.1193 B101 Nastavak tabele B17 x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) T = 298.15 K 0.0900 0.0999 1.67800 -0.7226 0.5401 0.0998 1.87430 -0.6747 0.0800 0.2000 1.40480 -0.7822 0.4801 0.1999 1.66570 -0.6532 0.0701 0.3001 1.17390 -0.7995 0.4192 0.2993 1.47590 -0.6142 0.0600 0.3999 1.00060 -0.7598 0.3590 0.4017 1.28040 -0.5747 0.0501 0.4998 0.86486 -0.6824 0.3000 0.4999 1.11620 -0.5131 0.0400 0.5999 0.75385 -0.5798 0.2400 0.5999 0.95463 -0.4449 0.0300 0.7003 0.66655 -0.4529 0.1789 0.7020 0.82164 -0.3432 0.0200 0.8001 0.59044 -0.3160 0.1201 0.8000 0.69319 -0.2464 0.0101 0.8999 0.53089 -0.1626 0.0601 0.9002 0.58116 -0.1282 0.1799 0.1002 1.62760 -0.8020 0.7201 0.0999 2.17220 -0.4359 0.1601 0.2000 1.39050 -0.8229 0.6376 0.2027 1.90610 -0.4588 0.1400 0.2999 1.20040 -0.7965 0.5598 0.3000 1.68120 -0.4537 0.1199 0.4001 1.03770 -0.7420 0.4801 0.4000 1.46610 -0.4324 0.1000 0.5001 0.90081 -0.6623 0.4000 0.5000 1.25270 -0.4094 0.0800 0.5999 0.78698 -0.5598 0.3202 0.6000 1.07070 -0.3550 0.0596 0.7020 0.69077 -0.4348 0.2400 0.6999 0.89650 -0.2929 0.0400 0.7999 0.61041 -0.3030 0.1600 0.7999 0.73686 -0.2161 0.0200 0.8998 0.53939 -0.1576 0.0818 0.8978 0.60282 -0.1187 0.3601 0.1000 1.69590 -0.7934 0.8101 0.0999 2.35460 -0.2831 0.3195 0.2006 1.47870 -0.7859 0.7199 0.2001 2.07070 -0.3268 0.2800 0.2999 1.31130 -0.7317 0.6300 0.2998 1.80730 -0.3511 0.2400 0.4000 1.13760 -0.6819 0.5400 0.4001 1.56510 -0.3529 0.1999 0.5000 0.99463 -0.6015 0.4498 0.5000 1.33330 -0.3451 0.1600 0.5998 0.86217 -0.5112 0.3600 0.5998 1.11960 -0.3196 0.1200 0.6999 0.75105 -0.3988 0.2701 0.7000 0.93282 -0.2663 0.0801 0.8000 0.65048 -0.2759 0.1800 0.8001 0.76743 -0.1917 0.0400 0.8999 0.56053 -0.1428 0.0898 0.9003 0.62434 -0.0945 T = 303.15 K 0.0900 0.0999 1.51600 -0.6047 0.5401 0.0998 1.70040 -0.5698 0.0800 0.2000 1.28290 -0.6531 0.4801 0.1999 1.52170 -0.5472 0.0701 0.3001 1.07990 -0.6714 0.4192 0.2993 1.35620 -0.5123 0.0600 0.3999 0.92769 -0.6393 0.3590 0.4017 1.18680 -0.4762 0.0501 0.4998 0.80733 -0.5753 0.3000 0.4999 1.03620 -0.4292 0.0400 0.5999 0.70824 -0.4897 0.2400 0.5999 0.89253 -0.3717 0.0300 0.7003 0.62992 -0.3827 0.1789 0.7020 0.77224 -0.2867 0.0200 0.8001 0.56042 -0.2680 0.1201 0.8000 0.65636 -0.2055 0.0101 0.8999 0.50581 -0.1384 0.0601 0.9002 0.55195 -0.1084 0.1799 0.1002 1.47480 -0.6752 0.7201 0.0999 1.96480 -0.3650 0.1601 0.2000 1.26790 -0.6946 0.6376 0.2027 1.73460 -0.3815 0.1400 0.2999 1.10560 -0.6692 0.5598 0.3000 1.53730 -0.3766 0.1199 0.4001 0.96231 -0.6242 0.4801 0.4000 1.35480 -0.3514 0.1000 0.5001 0.84122 -0.5575 0.4000 0.5000 1.16150 -0.3369 0.0800 0.5999 0.73954 -0.4716 0.3202 0.6000 0.99825 -0.2924 B102 Nastavak tabele B17 x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) 0.0596 0.7020 0.65187 -0.3675 0.2400 0.6999 0.84061 -0.2424 0.0400 0.7999 0.57903 -0.2564 0.1600 0.7999 0.69568 -0.1796 0.0200 0.8998 0.51351 -0.1342 0.0818 0.8978 0.57315 -0.0987 0.3601 0.1000 1.53960 -0.6705 0.8101 0.0999 2.12380 -0.2358 0.3195 0.2006 1.35240 -0.6619 0.7199 0.2001 1.88130 -0.2668 0.2800 0.2999 1.20900 -0.6123 0.6300 0.2998 1.65030 -0.2873 0.2400 0.4000 1.05340 -0.5732 0.5400 0.4001 1.44860 -0.2773 0.1999 0.5000 0.92585 -0.5062 0.4498 0.5000 1.23540 -0.2795 0.1600 0.5998 0.80781 -0.4301 0.3600 0.5998 1.04280 -0.2615 0.1200 0.6999 0.70700 -0.3362 0.2701 0.7000 0.87523 -0.2176 0.0801 0.8000 0.61626 -0.2323 0.1800 0.8001 0.72406 -0.1574 0.0400 0.8999 0.53396 -0.1202 0.0898 0.9003 0.59340 -0.0766 T = 308.15 K 0.0900 0.0999 1.37340 -0.5081 0.5401 0.0998 1.54960 -0.4826 0.0800 0.2000 1.17800 -0.5431 0.4801 0.1999 1.39470 -0.4604 0.0701 0.3001 0.99550 -0.5653 0.4192 0.2993 1.25130 -0.4275 0.0600 0.3999 0.86121 -0.5397 0.3590 0.4017 1.10310 -0.3950 0.0501 0.4998 0.75416 -0.4867 0.3000 0.4999 0.96483 -0.3595 0.0400 0.5999 0.66495 -0.4155 0.2400 0.5999 0.83559 -0.3118 0.0300 0.7003 0.59500 -0.3247 0.1789 0.7020 0.72789 -0.2389 0.0200 0.8001 0.53046 -0.2293 0.1201 0.8000 0.62061 -0.1728 0.0101 0.8999 0.48062 -0.1193 0.0601 0.9002 0.52338 -0.0928 0.1799 0.1002 1.34110 -0.5700 0.7201 0.0999 1.78610 -0.3061 0.1601 0.2000 1.16430 -0.5836 0.6376 0.2027 1.58550 -0.3179 0.1400 0.2999 1.02020 -0.5643 0.5598 0.3000 1.41310 -0.3116 0.1199 0.4001 0.89355 -0.5271 0.4801 0.4000 1.25520 -0.2860 0.1000 0.5001 0.78581 -0.4713 0.4000 0.5000 1.07880 -0.2788 0.0800 0.5999 0.69438 -0.3995 0.3202 0.6000 0.93386 -0.2402 0.0596 0.7020 0.61511 -0.3118 0.2400 0.6999 0.78925 -0.2013 0.0400 0.7999 0.54834 -0.2184 0.1600 0.7999 0.65639 -0.1505 0.0200 0.8998 0.48764 -0.1157 0.0818 0.8978 0.54272 -0.0845 0.3601 0.1000 1.40300 -0.5687 0.8101 0.0999 1.92670 -0.1956 0.3195 0.2006 1.24080 -0.5595 0.7199 0.2001 1.71590 -0.2191 0.2800 0.2999 1.11780 -0.5135 0.6300 0.2998 1.51400 -0.2345 0.2400 0.4000 0.97767 -0.4833 0.5400 0.4001 1.34870 -0.2124 0.1999 0.5000 0.86278 -0.4279 0.4498 0.5000 1.15650 -0.2177 0.1600 0.5998 0.75706 -0.3637 0.3600 0.5998 0.97188 -0.2158 0.1200 0.6999 0.66626 -0.2841 0.2701 0.7000 0.82131 -0.1791 0.0801 0.8000 0.58340 -0.1966 0.1800 0.8001 0.68379 -0.1295 0.0400 0.8999 0.50760 -0.1023 0.0898 0.9003 0.56460 -0.0613 B103 Nastavak tabele B17 x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) T = 313.15 K 0.0900 0.0999 1.24830 -0.4280 0.5401 0.0998 1.41930 -0.4099 0.0800 0.2000 1.08380 -0.4526 0.4801 0.1999 1.28320 -0.3892 0.0701 0.3001 0.91932 -0.4773 0.4192 0.2993 1.15850 -0.3577 0.0600 0.3999 0.80089 -0.4562 0.3590 0.4017 1.02820 -0.3279 0.0501 0.4998 0.70525 -0.4123 0.3000 0.4999 0.89981 -0.3024 0.0400 0.5999 0.62423 -0.3534 0.2400 0.5999 0.78310 -0.2624 0.0300 0.7003 0.55933 -0.2780 0.1789 0.7020 0.68463 -0.2009 0.0200 0.8001 0.50129 -0.1965 0.1201 0.8000 0.58685 -0.1451 0.0101 0.8999 0.45546 -0.1029 0.0601 0.9002 0.49513 -0.0798 0.1799 0.1002 1.22460 -0.4818 0.7201 0.0999 1.65300 -0.2372 0.1601 0.2000 1.06980 -0.4938 0.6376 0.2027 1.45600 -0.2660 0.1400 0.2999 0.94332 -0.4773 0.5598 0.3000 1.30390 -0.2590 0.1199 0.4001 0.83132 -0.4458 0.4801 0.4000 1.16680 -0.2327 0.1000 0.5001 0.73468 -0.3993 0.4000 0.5000 1.00480 -0.2312 0.0800 0.5999 0.65215 -0.3390 0.3202 0.6000 0.87361 -0.1989 0.0596 0.7020 0.58010 -0.2649 0.2400 0.6999 0.74295 -0.1662 0.0400 0.7999 0.51861 -0.1863 0.1600 0.7999 0.61926 -0.1263 0.0200 0.8998 0.46166 -0.1002 0.0818 0.8978 0.51293 -0.0726 0.3601 0.1000 1.28510 -0.4828 0.8101 0.0999 1.75790 -0.1628 0.3195 0.2006 1.14210 -0.4748 0.7199 0.2001 1.57290 -0.1806 0.2800 0.2999 1.03720 -0.4309 0.6300 0.2998 1.39450 -0.1925 0.2400 0.4000 0.90939 -0.4086 0.5400 0.4001 1.12354 -0.1894 0.1999 0.5000 0.80544 -0.3626 0.4498 0.5000 0.98031 -0.1831 0.1600 0.5998 0.71009 -0.3084 0.3600 0.5998 0.84541 -0.1693 0.1200 0.6999 0.62843 -0.2399 0.2701 0.7000 0.77200 -0.1472 0.0801 0.8000 0.55228 -0.1661 0.1800 0.8001 0.64565 -0.1065 0.0400 0.8999 0.48182 -0.0867 0.0898 0.9003 0.53478 -0.0501 T = 318.15 K 0.0900 0.0999 1.13850 -0.3608 0.5401 0.0998 1.30580 -0.3494 0.0800 0.2000 1.00110 -0.3755 0.4801 0.1999 1.18530 -0.3298 0.0701 0.3001 0.85102 -0.4028 0.4192 0.2993 1.07580 -0.2998 0.0600 0.3999 0.74537 -0.3861 0.3590 0.4017 0.96128 -0.2715 0.0501 0.4998 0.65967 -0.3493 0.3000 0.4999 0.84068 -0.2547 0.0400 0.5999 0.58555 -0.3007 0.2400 0.5999 0.73503 -0.2204 0.0300 0.7003 0.52805 -0.2351 0.1789 0.7020 0.64598 -0.1666 0.0200 0.8001 0.47215 -0.1686 0.1201 0.8000 0.55439 -0.1211 0.0101 0.8999 0.42946 -0.0889 0.0601 0.9002 0.46779 -0.0676 0.1799 0.1002 1.12140 -0.4087 0.7201 0.0999 1.51890 -0.1984 0.1601 0.2000 0.98628 -0.4180 0.6376 0.2027 1.34300 -0.2233 0.1400 0.2999 0.87498 -0.4033 0.5598 0.3000 1.20770 -0.2157 0.1199 0.4001 0.77474 -0.3772 0.4801 0.4000 1.08750 -0.1892 0.1000 0.5001 0.68719 -0.3387 0.4000 0.5000 0.93810 -0.1917 0.0800 0.5999 0.61271 -0.2874 0.3202 0.6000 0.81928 -0.1638 B104 Nastavak tabele B17 x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) 0.0596 0.7020 0.54679 -0.2246 0.2400 0.6999 0.69798 -0.1383 0.0400 0.7999 0.48874 -0.1592 0.1600 0.7999 0.58372 -0.1057 0.0200 0.8998 0.43571 -0.0862 0.0818 0.8978 0.48461 -0.0611 0.3601 0.1000 1.18140 -0.4112 0.8101 0.0999 1.61170 -0.1368 0.3195 0.2006 1.05540 -0.4033 0.7199 0.2001 1.44850 -0.1494 0.2800 0.2999 0.96393 -0.3628 0.6300 0.2998 1.28910 -0.1589 0.2400 0.4000 0.84802 -0.3456 0.5400 0.4001 1.14348 -0.1538 0.1999 0.5000 0.75321 -0.3074 0.4498 0.5000 1.00117 -0.1459 0.1600 0.5998 0.66615 -0.2617 0.3600 0.5998 0.84939 -0.1477 0.1200 0.6999 0.59243 -0.2023 0.2701 0.7000 0.72604 -0.1205 0.0801 0.8000 0.52338 -0.1383 0.1800 0.8001 0.61087 -0.0852 0.0400 0.8999 0.45493 -0.0738 0.0898 0.9003 0.50694 -0.0386 T = 323.15 K 0.0900 0.0999 1.05610 -0.2885 0.5401 0.0998 1.22200 -0.2898 0.0800 0.2000 0.93439 -0.2987 0.4801 0.1999 1.10800 -0.2737 0.0701 0.3001 0.79555 -0.3260 0.4192 0.2993 1.00760 -0.2444 0.0600 0.3999 0.70174 -0.3086 0.3590 0.4017 0.90324 -0.2162 0.0501 0.4998 0.62193 -0.2771 0.3000 0.4999 0.79283 -0.1989 0.0400 0.5999 0.55338 -0.2341 0.2400 0.5999 0.69681 -0.1649 0.0300 0.7003 0.50066 -0.1750 0.1789 0.7020 0.61271 -0.1164 0.0200 0.8001 0.42717 -0.1373 0.1201 0.8000 0.52358 -0.0781 0.0101 0.8999 0.36699 -0.0863 0.0601 0.9002 0.41350 -0.0580 0.1799 0.1002 1.04290 -0.3348 0.7201 0.0999 1.40910 -0.1694 0.1601 0.2000 0.92127 -0.3415 0.6376 0.2027 1.25820 -0.1790 0.1400 0.2999 0.83382 -0.3139 0.5598 0.3000 1.12850 -0.1750 0.1199 0.4001 0.73105 -0.3013 0.4801 0.4000 1.01780 -0.1484 0.1000 0.5001 0.64999 -0.2673 0.4000 0.5000 0.88130 -0.1474 0.0800 0.5999 0.58020 -0.2222 0.3202 0.6000 0.77085 -0.1206 0.0596 0.7020 0.51850 -0.1663 0.2400 0.6999 0.65844 -0.0956 0.0400 0.7999 0.46285 -0.1092 0.1600 0.7999 0.55264 -0.0640 0.0200 0.8998 0.38949 -0.0676 0.0818 0.8978 0.43994 -0.0422 0.3601 0.1000 1.10100 -0.3438 0.8101 0.0999 1.50110 -0.1108 0.3195 0.2006 0.98848 -0.3329 0.7199 0.2001 1.35340 -0.1171 0.2800 0.2999 0.90171 -0.2980 0.6300 0.2998 1.20880 -0.1210 0.2400 0.4000 0.82455 -0.2525 0.5400 0.4001 1.06888 -0.1194 0.1999 0.5000 0.71119 -0.2433 0.4498 0.5000 0.93513 -0.1121 0.1600 0.5998 0.62800 -0.2042 0.3600 0.5998 0.80424 -0.1022 0.1200 0.6999 0.56117 -0.1483 0.2701 0.7000 0.68811 -0.0770 0.0801 0.8000 0.48981 -0.0971 0.1800 0.8001 0.57916 -0.0447 0.0400 0.8999 0.41406 -0.0503 0.0898 0.9003 0.45977 -0.0227 B105 Nastavak tabele B17 x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) Dimetiladipat (1) + Tetrahidrofuran (2) + 2-Butanol (3) T = 288.15 K 0.0901 0.1001 2.10840 -1.9628 0.5400 0.0998 2.2991 -1.4161 0.0800 0.1999 1.66880 -2.0089 0.4802 0.1997 1.9894 -1.3713 0.0698 0.3048 1.35970 -1.9041 0.4201 0.2997 1.7083 -1.2977 0.0602 0.3995 1.13820 -1.7522 0.3604 0.3995 1.4700 -1.1819 0.0499 0.5000 0.94808 -1.5461 0.3094 0.4848 1.2962 -1.0530 0.0401 0.6000 0.80859 -1.2910 0.2402 0.5998 1.0908 -0.8506 0.0299 0.7001 0.71160 -0.9933 0.1801 0.6996 0.92786 -0.6597 0.0199 0.8002 0.63714 -0.6729 0.1201 0.7997 0.77367 -0.4588 0.0101 0.8993 0.56721 -0.3519 0.0599 0.9002 0.63253 -0.2434 0.1801 0.1001 1.99260 -2.0072 0.7201 0.0992 2.70730 -0.8672 0.1602 0.2001 1.67170 -1.9415 0.6403 0.1997 2.34770 -0.8859 0.1399 0.3001 1.40780 -1.8192 0.5607 0.2995 2.02610 -0.8691 0.1199 0.4004 1.17850 -1.6607 0.4799 0.4001 1.73830 -0.8163 0.1003 0.4996 0.99229 -1.4634 0.4001 0.5000 1.48350 -0.7325 0.0800 0.6000 0.84941 -1.2185 0.3199 0.6001 1.24930 -0.6276 0.0600 0.7000 0.74545 -0.9359 0.2400 0.6996 1.03320 -0.5068 0.0420 0.7897 0.66855 -0.6662 0.1601 0.7998 0.83517 -0.3652 0.0208 0.8979 0.58074 -0.3355 0.0800 0.8999 0.66195 -0.1992 0.3599 0.1005 2.08430 -1.7711 0.8098 0.1001 2.94590 -0.5538 0.3195 0.2015 1.78040 -1.7007 0.7201 0.1997 2.56020 -0.6100 0.2799 0.3005 1.51260 -1.6016 0.6296 0.3004 2.20430 -0.6326 0.2403 0.3996 1.28540 -1.4615 0.5401 0.3998 1.88480 -0.6232 0.2001 0.4998 1.09960 -1.2761 0.4500 0.5001 1.59140 -0.5845 0.1599 0.5999 0.95133 -1.0535 0.3602 0.5997 1.32450 -0.5221 0.1204 0.6995 0.82822 -0.8072 0.2701 0.6998 1.08080 -0.4345 0.0799 0.7997 0.71309 -0.5513 0.1809 0.7989 0.86556 -0.3219 0.0402 0.8997 0.60506 -0.2885 0.0901 0.8995 0.67681 -0.1779 T = 293.15 K 0.0901 0.1001 1.84470 -1.5471 0.5400 0.0998 2.05140 -1.1295 0.0800 0.1999 1.48800 -1.5834 0.4802 0.1997 1.79230 -1.0912 0.0698 0.3048 1.22970 -1.5046 0.4201 0.2997 1.55380 -1.0322 0.0602 0.3995 1.04140 -1.3889 0.3604 0.3995 1.34820 -0.9407 0.0499 0.5000 0.87834 -1.2293 0.3094 0.4848 1.19600 -0.8389 0.0401 0.6000 0.75722 -1.0292 0.2402 0.5998 1.01410 -0.6787 0.0299 0.7001 0.67143 -0.7937 0.1801 0.6996 0.86895 -0.5270 0.0199 0.8002 0.60478 -0.5388 0.1201 0.7997 0.73103 -0.3670 0.0101 0.8993 0.54285 -0.2825 0.0599 0.9002 0.60372 -0.1952 0.1801 0.1001 1.76130 -1.5881 0.7201 0.0992 2.40870 -0.6893 0.1602 0.2001 1.49710 -1.5359 0.6403 0.1997 2.10660 -0.7015 0.1399 0.3001 1.27450 -1.4421 0.5607 0.2995 1.83300 -0.6874 0.1199 0.4004 1.07910 -1.3201 0.4799 0.4001 1.58470 -0.6459 0.1003 0.4996 0.91909 -1.1661 0.4001 0.5000 1.36210 -0.5806 B106 Nastavak tabele B17 x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) 0.0800 0.6000 0.79489 -0.9728 0.3199 0.6001 1.15540 -0.4989 0.0600 0.7000 0.70297 -0.7483 0.2400 0.6996 0.96358 -0.4042 0.0420 0.7897 0.63415 -0.5333 0.1601 0.7998 0.78661 -0.2923 0.0208 0.8979 0.55569 -0.2692 0.0800 0.8999 0.63034 -0.1601 0.3599 0.1005 1.85450 -1.4089 0.8098 0.1001 2.61610 -0.4367 0.3195 0.2015 1.60150 -1.3518 0.7201 0.1997 2.29110 -0.4795 0.2799 0.3005 1.37520 -1.2742 0.6296 0.3004 1.98790 -0.4971 0.2403 0.3996 1.18050 -1.1646 0.5401 0.3998 1.71280 -0.4905 0.2001 0.4998 1.01910 -1.0185 0.4500 0.5001 1.45750 -0.4614 0.1599 0.5999 0.88855 -0.8418 0.3602 0.5997 1.22280 -0.4139 0.1204 0.6995 0.77898 -0.6454 0.2701 0.6998 1.00660 -0.3463 0.0799 0.7997 0.67583 -0.4412 0.1809 0.7989 0.81411 -0.2579 0.0402 0.8997 0.57850 -0.2313 0.0901 0.8995 0.64371 -0.1433 T = 298.15 K 0.0901 0.1001 1.62970 -1.1854 0.5400 0.0998 1.84360 -0.8900 0.0800 0.1999 1.33640 -1.2198 0.4802 0.1997 1.62560 -0.8578 0.0698 0.3048 1.11620 -1.1678 0.4201 0.2997 1.42200 -0.8110 0.0602 0.3995 0.95435 -1.0838 0.3604 0.3995 1.24300 -0.7402 0.0499 0.5000 0.81440 -0.9630 0.3094 0.4848 1.10810 -0.6615 0.0401 0.6000 0.70971 -0.8082 0.2402 0.5998 0.94474 -0.5370 0.0299 0.7001 0.63384 -0.6243 0.1801 0.6996 0.81406 -0.4179 0.0199 0.8002 0.57379 -0.4246 0.1201 0.7997 0.69025 -0.2911 0.0101 0.8993 0.51839 -0.2228 0.0599 0.9002 0.57530 -0.1544 0.1801 0.1001 1.57000 -1.2287 0.7201 0.0992 2.15860 -0.5435 0.1602 0.2001 1.34820 -1.1928 0.6403 0.1997 1.90290 -0.5511 0.1399 0.3001 1.15800 -1.1253 0.5607 0.2995 1.66860 -0.5392 0.1199 0.4004 0.99070 -1.0342 0.4799 0.4001 1.45240 -0.5074 0.1003 0.4996 0.85331 -0.9159 0.4001 0.5000 1.25550 -0.4578 0.0800 0.6000 0.74531 -0.7653 0.3199 0.6001 1.07100 -0.3953 0.0600 0.7000 0.66357 -0.5893 0.2400 0.6996 0.89915 -0.3218 0.0420 0.7897 0.60140 -0.4204 0.1601 0.7998 0.74056 -0.2332 0.0208 0.8979 0.53064 -0.2122 0.0800 0.8999 0.59954 -0.1273 0.3599 0.1005 1.66080 -1.1040 0.8098 0.1001 2.34150 -0.3418 0.3195 0.2015 1.44830 -1.0599 0.7201 0.1997 2.06430 -0.3751 0.2799 0.3005 1.25620 -1.0005 0.6296 0.3004 1.80400 -0.3889 0.2403 0.3996 1.08880 -0.9162 0.5401 0.3998 1.56510 -0.3844 0.2001 0.4998 0.94779 -0.8026 0.4500 0.5001 1.34060 -0.3633 0.1599 0.5999 0.83181 -0.6644 0.3602 0.5997 1.13200 -0.3280 0.1204 0.6995 0.73324 -0.5099 0.2701 0.6998 0.93863 -0.2763 0.0799 0.7997 0.64016 -0.3485 0.1809 0.7989 0.76573 -0.2065 0.0402 0.8997 0.55208 -0.1825 0.0901 0.8995 0.61166 -0.1143 B107 Nastavak tabele B17 x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) T = 303.15 K 0.0901 0.1001 1.45370 -0.9051 0.5400 0.0998 1.66950 -0.7068 0.0800 0.1999 1.20590 -0.9423 0.4802 0.1997 1.48370 -0.6798 0.0698 0.3048 1.01570 -0.9111 0.4201 0.2997 1.30840 -0.6423 0.0602 0.3995 0.87721 -0.8497 0.3604 0.3995 1.15100 -0.5871 0.0499 0.5000 0.75753 -0.7573 0.3094 0.4848 1.03010 -0.5264 0.0401 0.6000 0.66592 -0.6378 0.2402 0.5998 0.88190 -0.4297 0.0299 0.7001 0.59705 -0.4954 0.1801 0.6996 0.76328 -0.3358 0.0199 0.8002 0.54263 -0.3386 0.1201 0.7997 0.65160 -0.2344 0.0101 0.8993 0.49511 -0.1769 0.0599 0.9002 0.54793 -0.1241 0.1801 0.1001 1.40940 -0.9528 0.7201 0.0992 1.94680 -0.4374 0.1602 0.2001 1.21920 -0.9315 0.6403 0.1997 1.72940 -0.4401 0.1399 0.3001 1.05530 -0.8840 0.5607 0.2995 1.52740 -0.4289 0.1199 0.4004 0.91217 -0.8151 0.4799 0.4001 1.33730 -0.4040 0.1003 0.4996 0.79405 -0.7235 0.4001 0.5000 1.16160 -0.3662 0.0800 0.6000 0.69890 -0.6063 0.3199 0.6001 0.99585 -0.3181 0.0600 0.7000 0.62476 -0.4690 0.2400 0.6996 0.84113 -0.2602 0.0420 0.7897 0.56846 -0.3357 0.1601 0.7998 0.69809 -0.1892 0.0208 0.8979 0.50660 -0.1688 0.0800 0.8999 0.56991 -0.1035 0.3599 0.1005 1.49770 -0.8704 0.8098 0.1001 2.10990 -0.2758 0.3195 0.2015 1.31740 -0.8364 0.7201 0.1997 1.87280 -0.2997 0.2799 0.3005 1.15320 -0.7905 0.6296 0.3004 1.64760 -0.3093 0.2403 0.3996 1.00830 -0.7251 0.5401 0.3998 1.43790 -0.3063 0.2001 0.4998 0.88389 -0.6369 0.4500 0.5001 1.23850 -0.2910 0.1599 0.5999 0.77924 -0.5292 0.3602 0.5997 1.05180 -0.2645 0.1204 0.6995 0.68931 -0.4078 0.2701 0.6998 0.87788 -0.2242 0.0799 0.7997 0.60517 -0.2793 0.1809 0.7989 0.72149 -0.1684 0.0402 0.8997 0.52663 -0.1457 0.0901 0.8995 0.58084 -0.0937 T = 308.15 K 0.0901 0.1001 1.30050 -0.6951 0.5400 0.0998 1.51960 -0.5634 0.0800 0.1999 1.09300 -0.7300 0.4802 0.1997 1.36020 -0.5404 0.0698 0.3048 0.92906 -0.7127 0.4201 0.2997 1.20820 -0.5099 0.0602 0.3995 0.80904 -0.6689 0.3604 0.3995 1.06920 -0.4667 0.0499 0.5000 0.70523 -0.5989 0.3094 0.4848 0.96052 -0.4197 0.0401 0.6000 0.62487 -0.5064 0.2402 0.5998 0.82551 -0.3447 0.0299 0.7001 0.56316 -0.3949 0.1801 0.6996 0.71698 -0.2710 0.0199 0.8002 0.51393 -0.2711 0.1201 0.7997 0.61527 -0.1899 0.0101 0.8993 0.47174 -0.1419 0.0599 0.9002 0.52117 -0.1006 0.1801 0.1001 1.27190 -0.7411 0.7201 0.0992 1.77030 -0.3486 0.1602 0.2001 1.10970 -0.7285 0.6403 0.1997 1.58200 -0.3495 0.1399 0.3001 0.96757 -0.6957 0.5607 0.2995 1.40560 -0.3399 0.1199 0.4004 0.84321 -0.6447 0.4799 0.4001 1.23760 -0.3203 0.1003 0.4996 0.74008 -0.5744 0.4001 0.5000 1.08020 -0.2916 0.0800 0.6000 0.65586 -0.4831 0.3199 0.6001 0.92974 -0.2553 B108 Nastavak tabele B17 x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) 0.0600 0.7000 0.58908 -0.3750 0.2400 0.6996 0.78851 -0.2110 0.0420 0.7897 0.53805 -0.2692 0.1601 0.7998 0.65800 -0.1548 0.0208 0.8979 0.48262 -0.1355 0.0800 0.8999 0.54129 -0.0848 0.3599 0.1005 1.35830 -0.6888 0.8098 0.1001 1.91670 -0.2179 0.3195 0.2015 1.20470 -0.6618 0.7201 0.1997 1.71030 -0.2367 0.2799 0.3005 1.06320 -0.6264 0.6296 0.3004 1.51320 -0.2441 0.2403 0.3996 0.93655 -0.5760 0.5401 0.3998 1.32830 -0.2418 0.2001 0.4998 0.82578 -0.5077 0.4500 0.5001 1.15030 -0.2309 0.1599 0.5999 0.73109 -0.4234 0.3602 0.5997 0.98152 -0.2120 0.1204 0.6995 0.64903 -0.3276 0.2701 0.6998 0.82274 -0.1823 0.0799 0.7997 0.57248 -0.2250 0.1809 0.7989 0.67960 -0.1387 0.0402 0.8997 0.50146 -0.1173 0.0901 0.8995 0.55124 -0.0775 T = 313.15 K 0.0901 0.1001 1.16840 -0.5353 0.5400 0.0998 1.38980 -0.4516 0.0800 0.1999 0.99368 -0.5674 0.4802 0.1997 1.25220 -0.4313 0.0698 0.3048 0.85201 -0.5593 0.4201 0.2997 1.11910 -0.4064 0.0602 0.3995 0.74788 -0.5282 0.3604 0.3995 0.99514 -0.3726 0.0499 0.5000 0.65751 -0.4750 0.3094 0.4848 0.89679 -0.3362 0.0401 0.6000 0.58652 -0.4032 0.2402 0.5998 0.77366 -0.2775 0.0299 0.7001 0.53065 -0.3161 0.1801 0.6996 0.67433 -0.2189 0.0199 0.8002 0.48558 -0.2182 0.1201 0.7997 0.58096 -0.1541 0.0101 0.8993 0.44770 -0.1146 0.0599 0.9002 0.49403 -0.0822 0.1801 0.1001 1.15270 -0.5784 0.7201 0.0992 1.61670 -0.2806 0.1602 0.2001 1.01360 -0.5717 0.6403 0.1997 1.45380 -0.2786 0.1399 0.3001 0.88995 -0.5494 0.5607 0.2995 1.29900 -0.2697 0.1199 0.4004 0.78140 -0.5116 0.4799 0.4001 1.14870 -0.2547 0.1003 0.4996 0.69083 -0.4576 0.4001 0.5000 1.00620 -0.2332 0.0800 0.6000 0.61575 -0.3862 0.3199 0.6001 0.86931 -0.2057 0.0600 0.7000 0.55506 -0.3010 0.2400 0.6996 0.74048 -0.1711 0.0420 0.7897 0.50828 -0.2169 0.1601 0.7998 0.62076 -0.1264 0.0208 0.8979 0.45794 -0.1096 0.0800 0.8999 0.51264 -0.0701 0.3599 0.1005 1.23810 -0.5474 0.8098 0.1001 1.74840 -0.1750 0.3195 0.2015 1.10640 -0.5255 0.7201 0.1997 1.56990 -0.1870 0.2799 0.3005 0.98344 -0.4981 0.6296 0.3004 1.39710 -0.1913 0.2403 0.3996 0.87168 -0.4592 0.5401 0.3998 1.23200 -0.1902 0.2001 0.4998 0.77245 -0.4062 0.4500 0.5001 1.07100 -0.1835 0.1599 0.5999 0.68647 -0.3400 0.3602 0.5997 0.91742 -0.1705 0.1204 0.6995 0.61129 -0.2639 0.2701 0.6998 0.77244 -0.1480 0.0799 0.7997 0.54092 -0.1819 0.1809 0.7989 0.64091 -0.1138 0.0402 0.8997 0.47566 -0.0952 0.0901 0.8995 0.52181 -0.0646 B109 Nastavak tabele B17 x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) T = 318.15 K 0.0901 0.1001 1.05230 -0.4153 0.5400 0.0998 1.27390 -0.3673 0.0800 0.1999 0.90545 -0.4433 0.4802 0.1997 1.15600 -0.3470 0.0698 0.3048 0.78305 -0.4408 0.4201 0.2997 1.03960 -0.3250 0.0602 0.3995 0.69218 -0.4189 0.3604 0.3995 0.92775 -0.2988 0.0499 0.5000 0.61314 -0.3781 0.3094 0.4848 0.83721 -0.2714 0.0401 0.6000 0.55063 -0.3215 0.2402 0.5998 0.72357 -0.2258 0.0299 0.7001 0.50034 -0.2525 0.1801 0.6996 0.63284 -0.1784 0.0199 0.8002 0.45838 -0.1752 0.1201 0.7997 0.54796 -0.1248 0.0101 0.8993 0.42240 -0.0932 0.0599 0.9002 0.46776 -0.0660 0.1801 0.1001 1.04850 -0.4538 0.7201 0.0992 1.48210 -0.2290 0.1602 0.2001 0.92970 -0.4497 0.6403 0.1997 1.33980 -0.2248 0.1399 0.3001 0.82150 -0.4348 0.5607 0.2995 1.20410 -0.2148 0.1199 0.4004 0.72537 -0.4076 0.4799 0.4001 1.07050 -0.2014 0.1003 0.4996 0.64497 -0.3661 0.4001 0.5000 0.94103 -0.1850 0.0800 0.6000 0.57825 -0.3093 0.3199 0.6001 0.81460 -0.1651 0.0600 0.7000 0.52380 -0.2408 0.2400 0.6996 0.69478 -0.1395 0.0420 0.7897 0.48074 -0.1735 0.1601 0.7998 0.58398 -0.1040 0.0208 0.8979 0.43298 -0.0884 0.0800 0.8999 0.48456 -0.0573 0.3599 0.1005 1.13340 -0.4376 0.8098 0.1001 1.60350 -0.1411 0.3195 0.2015 1.02130 -0.4178 0.7201 0.1997 1.44410 -0.1512 0.2799 0.3005 0.91329 -0.3964 0.6296 0.3004 1.29180 -0.1525 0.2403 0.3996 0.81233 -0.3679 0.5401 0.3998 1.14680 -0.1485 0.2001 0.4998 0.72157 -0.3277 0.4500 0.5001 1.00310 -0.1420 0.1599 0.5999 0.64331 -0.2751 0.3602 0.5997 0.86201 -0.1337 0.1204 0.6995 0.57552 -0.2129 0.2701 0.6998 0.72603 -0.1196 0.0799 0.7997 0.51161 -0.1457 0.1809 0.7989 0.60257 -0.0945 0.0402 0.8997 0.45052 -0.0762 0.0901 0.8995 0.49266 -0.0535 T = 323.15 K 0.0901 0.1001 0.96590 -0.3082 0.5400 0.0998 1.18220 -0.2982 0.0800 0.1999 0.83937 -0.3312 0.4802 0.1997 1.07850 -0.2756 0.0698 0.3048 0.72555 -0.3365 0.4201 0.2997 0.97618 -0.2514 0.0602 0.3995 0.63962 -0.3243 0.3604 0.3995 0.87547 -0.2260 0.0499 0.5000 0.56870 -0.2910 0.3094 0.4848 0.79261 -0.2010 0.0401 0.6000 0.51664 -0.2395 0.2402 0.5998 0.68736 -0.1607 0.0299 0.7001 0.47300 -0.1794 0.1801 0.6996 0.60116 -0.1205 0.0199 0.8002 0.42641 -0.1223 0.1201 0.7997 0.51583 -0.0793 0.0101 0.8993 0.37491 -0.0712 0.0599 0.9002 0.42792 -0.0401 0.1801 0.1001 0.96497 -0.3503 0.7201 0.0992 1.37650 -0.1871 0.1602 0.2001 0.86056 -0.3466 0.6403 0.1997 1.24740 -0.1801 0.1399 0.3001 0.76150 -0.3373 0.5607 0.2995 1.12340 -0.1688 0.1199 0.4004 0.67238 -0.3180 0.4799 0.4001 1.00020 -0.1554 0.1003 0.4996 0.60021 -0.2829 0.4001 0.5000 0.88129 -0.1388 0.0800 0.6000 0.54278 -0.2317 0.3199 0.6001 0.76654 -0.1177 B110 Nastavak tabele B17 x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) x1 x2 η (mPas) Δη (mPas) 0.0600 0.7000 0.49397 -0.1723 0.2400 0.6996 0.65775 -0.0914 0.0420 0.7897 0.44812 -0.1211 0.1601 0.7998 0.55319 -0.0601 0.0208 0.8979 0.38656 -0.0658 0.0800 0.8999 0.44962 -0.0279 0.3599 0.1005 1.04560 -0.3516 0.8098 0.1001 1.48950 -0.1142 0.3195 0.2015 0.94957 -0.3292 0.7201 0.1997 1.34640 -0.1176 0.2799 0.3005 0.85570 -0.3069 0.6296 0.3004 1.20630 -0.1166 0.2403 0.3996 0.76504 -0.2813 0.5401 0.3998 1.06990 -0.1136 0.2001 0.4998 0.68216 -0.2465 0.4500 0.5001 0.93544 -0.1074 0.1599 0.5999 0.61003 -0.2011 0.3602 0.5997 0.80686 -0.0962 0.1204 0.6995 0.54513 -0.1493 0.2701 0.6998 0.68522 -0.0775 0.0799 0.7997 0.47798 -0.0987 0.1809 0.7989 0.57216 -0.0516 0.0402 0.8997 0.40667 -0.0528 0.0901 0.8995 0.46037 -0.0221 B111 Tabela B18 Rezultati korelisanja promene viskoznosti Δη ternernih sistema pomoću Nagata-Tamura polinoma u temperaturnom intervalu od 288.15 do 323.15K T (K) 288.15 293.15 298.15 303.15 308.15 313.15 318.15 323.15 Dimetiladipat (1) + 2-Butanon (2) + 1-Butanol (3) B1 9.3193·10-3 7.8153·10-3 6.6779·10-3 5.3786·10-3 4.4897·10-3 3.7150·10-3 3.0520·10-3 2.2875·10-3 B2 1.7671·10-2 1.4753·10-2 1.2177·10-2 9.9607·10-3 8.4646·10-3 7.5069·10-3 6.9921·10-3 4.3665·10-3 B3 2.2658·10-2 1.8254·10-2 1.6183·10-2 1.1964·10-2 9.7273·10-3 7.2356·10-3 5.0582·10-3 4.9064·10-3 B4 -3.7969·10-3 -1.3265·10-3 -7.5504·10-5 1.1590·10-3 1.1863·10-3 9.5976·10-4 -5.6809·10-4 2.2070·10-3 B5 -2.0194·10-2 -1.3742·10-2 -1.3951·10-2 -7.7205·10-3 -6.2055·10-3 -2.1844·10-3 1.2193·10-3 -2.0733·10-3 B6 -2.0845·10-2 -1.8115·10-2 -1.3875·10-2 -1.2010·10-2 -9.8611·10-3 -9.6437·10-3 -9.6777·10-3 -7.3450·10-3 B7 -6.8298·10-3 -7.9083·10-3 -7.2243·10-3 -7.7642·10-3 -6.9529·10-3 -6.4975·10-3 -5.0125·10-3 -5.8404·10-3 B8 6.3054·10-3 2.3570·10-3 3.8037·10-3 2.7146·10-4 2.3578·10-4 -2.2524·10-3 -4.2876·10-3 -1.1200·10-3 B9 -8.9017·10-3 -8.2502·10-3 -1.0485·10-2 -8.2076·10-3 -7.6761·10-3 -5.0319·10-3 -1.6823·10-3 -2.4879·10-3 PD (%) 0.43 0.42 0.46 0.47 0.55 0.68 0.86 1.13  (mPas) 0.0067 0.0057 0.0052 0.0047 0.0046 0.0049 0.0052 0.0060 Dimetiladipat (1) + 2-Butanon (2) + 2-Butanol (3) B1 2.8025·10-2 2.2415·10-2 2.0217·10-2 1.4191·10-2 1.3532·10-2 1.1003·10-2 9.2669·10-3 6.8448·10-3 B2 6.9079·10-2 5.5362·10-2 5.9735·10-2 3.6584·10-2 4.1881·10-2 3.2752·10-2 2.8153·10-2 1.9964·10-2 B3 6.3870·10-2 4.9803·10-2 4.7474·10-2 2.9118·10-2 3.0644·10-2 2.4340·10-2 1.9715·10-2 1.1296·10-2 B4 -5.6825·10-2 -4.3381·10-2 -7.0212·10-2 -2.7378·10-2 -5.0074·10-2 -3.5358·10-2 -3.0167·10-2 -1.5124·10-2 B5 -3.9070·10-2 -2.5952·10-2 -3.1076·10-2 -6.5653·10-3 -1.5249·10-2 -8.9276·10-3 -4.1291·10-3 1.0966·10-2 B6 -8.9283·10-2 -7.3257·10-2 -7.3959·10-2 -5.1612·10-2 -5.3289·10-2 -4.2957·10-2 -3.7481·10-2 -3.2945·10-2 B7 7.0332·10-3 1.9726·10-3 2.5569·10-2 -2.8954·10-3 1.7155·10-2 8.7131·10-3 6.3771·10-3 -3.9030·10-3 B8 -1.7226·10-3 -6.4644·10-3 -3.7204·10-4 -1.3391·10-2 -6.1702·10-3 -8.9475·10-3 -1.0982·10-2 -2.0843·10-2 B9 2.5275·10-2 2.2072·10-2 3.3477·10-2 2.0360·10-2 2.6622·10-2 1.1003·10-2 1.7964·10-2 1.9782·10-2 PD (%) 0.90 1.00 1.08 1.40 1.54 2.01 2.62 2.93  (mPas) 0.0234 0.0207 0.0165 0.0177 0.0146 0.0152 0.0158 0.0142 B112 Nastavak tabele B18 T (K) 288.15 293.15 298.15 303.15 308.15 313.15 318.15 323.15 Dimetiladipat (1) + Tetrahidrofuran (2) + 1-Butanol (3) B1 8.9464·10-3 7.4188·10-3 6.0614·10-3 4.7726·10-3 3.9423·10-3 3.2706·10-3 2.3981·10-3 1.8299·10-3 B2 2.5542·10-2 2.1276·10-2 1.7661·10-2 1.3735·10-2 1.1318·10-2 1.1778·10-2 9.0011·10-3 7.8127·10-3 B3 1.7226·10-2 1.4154·10-2 1.0881·10-2 8.1484·10-3 6.4944·10-3 4.4761·10-3 1.6943·10-3 9.7763·10-4 B4 -3.2419·10-2 -2.6972·10-2 -2.2019·10-2 -1.6854·10-2 -1.3214·10-2 -1.7517·10-2 -1.3100·10-2 -1.1079·10-2 B5 -6.8168·10-3 -5.3956·10-3 -2.1983·10-3 -6.0663·10-4 6.7101·10-4 3.4851·10-3 7.6407·10-3 6.9097·10-3 B6 -3.4369·10-2 -2.8803·10-2 -2.4135·10-2 -1.8739·10-2 -1.5581·10-2 -1.8646·10-2 -1.4363·10-2 -1.7335·10-2 B7 1.5966·10-2 1.3310·10-2 1.0586·10-2 8.2091·10-3 6.3513·10-3 8.6651·10-3 5.6662·10-3 4.0057·10-3 B8 -1.7466·10-3 -1.4333·10-3 -2.8833·10-3 -3.0875·10-3 -3.6471·10-3 -4.9303·10-3 -7.7129·10-3 -4.9698·10-3 B9 2.5326·10-2 2.1338·10-2 1.7686·10-2 1.2938·10-2 9.2576·10-3 2.0969·10-2 1.7512·10-2 2.4606·10-2 PD (%) 0.40 0.43 0.49 0.59 0.75 0.95 1.23 1.72  (mPas) 0.0062 0.0055 0.0053 0.0051 0.0056 0.0058 0.0064 0.0078 Dimetiladipat (1) + Tetrahidrofuran (2) + 2-Butanol (3) B1 2.1486·10-2 1.6976·10-2 1.2888·10-2 9.5595·10-3 7.2250·10-3 5.4695·10-3 3.8269·10-3 2.0340·10-3 B2 6.1123·10-2 4.8224·10-2 3.7079·10-2 2.6862·10-2 2.0074·10-2 1.4989·10-2 9.0058·10-3 5.7389·10-3 B3 4.7256·10-2 3.7487·10-2 2.8155·10-2 2.0964·10-2 1.5786·10-2 1.1874·10-2 7.5031·10-3 2.3439·10-3 B4 -7.9842·10-2 -6.2814·10-2 -4.9441·10-2 -3.5039·10-2 -2.5786·10-2 -1.8824·10-2 -8.4931·10-3 -5.7411·10-3 B5 -3.1756·10-2 -2.4792·10-2 -1.7994·10-2 -1.3179·10-2 -9.3013·10-3 -6.2258·10-3 -1.3150·10-3 6.9676·10-3 B6 -7.4094·10-2 -5.8826·10-2 -4.4975·10-2 -3.2867·10-2 -2.4982·10-2 -1.9227·10-2 -1.0273·10-2 -1.2716·10-2 B7 4.1037·10-2 3.2201·10-2 2.5928·10-2 1.8263·10-2 1.3251·10-2 9.5962·10-3 3.2290·10-3 2.2640·10-3 B8 4.4111·10-3 2.7564·10-3 1.3556·10-3 5.4824·10-4 -4.2157·10-4 -1.3016·10-3 -4.1330·10-3 -8.3367·10-3 B9 4.5217·10-2 3.5204·10-2 2.7330·10-2 1.8765·10-2 1.3932·10-2 1.0635·10-2 9.7132·10-4 1.1206·10-2 PD (%) 0.71 0.76 0.77 0.79 0.85 0.97 1.21 1.82  (mPas) 0.0193 0.016 0.0124 0.0095 0.0079 0.0073 0.0073 0.0090 B113 Tabela B19 Rezultati korelisanja VE binarnih sistema pomoću temperaturno nezavisnih parametara PRSV CEOS i CEOS/GE modela u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K Model kij,1 lij,1 mij,1 g12,1 (J·mol-1) g21,1 (J·mol-1) PD ( EV ) (%)  (cm3·mol-1) Dimetiladipat (1) + 1-Butanol (2) T = 288.15 K vdW 1-1 vva vv vv vdW 1-2 -0.3047·10-1 -0.6327·10-1 3.73 0.0078 vdW 1-3 -0.4478·10-1 -0.3652·10-2 -0.6464·10-1 3.70 0.0077 TCBT-2 -0.139462·104 0.324809·104 6.88 0.0172 TCBT-3 -0.1229 -0.494918·104 0.391791·103 0.95 0.0029 T = 293.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 -0.2931·10-1 -0.6328·10-1 3.32 0.0075 vdW 1-3 -0.4524·10-1 -0.4153·10-2 -0.6485·10-1 3.29 0.0074 TCBT-2 -0.146661·104 0.325521·104 6.16 0.0158 TCBT-3 -0.9099·10-1 -0.613218·104 0.703441·104 0.77 0.0024 T = 298.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 -0.2722·10-1 -0.6318·10-1 3.28 0.0082 vdW 1-3 -0.4562·10-1 -0.4920·10-2 -0.6506·10-1 3.24 0.0081 TCBT-2 -0.150722·104 0.321461·104 5.88 0.0169 TCBT-3 -0.1294 -0.511750·104 0.350737·103 0.84 0.0031 T = 303.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 -0.2529·10-1 -0.6310·10-1 3.14 0.0085 vdW 1-3 -0.4609·10-1 -0.5693·10-2 -0.6530·10-1 3.08 0.0084 TCBT-2 -0.155339·104 0.318863·104 5.50 0.0173 TCBT-3 -0.1318 -0.518143·104 0.355544·103 0.78 0.0031 T = 308.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 -0.2351·10-1 -0.6303·10-1 2.98 0.0088 vdW 1-3 -0.4675·10-1 -0.6503·10-2 -0.6557·10-1 2.92 0.0086 TCBT-2 -0.158571·104 0.314354·104 5.12 0.0182 TCBT-3 -0.7122·10-1 -0.414810·104 0.245607·104 0.75 0.0030 B114 Nastavak tabele B19 Model kij,1 lij,1 mij,1 g12,1 (J·mol-1) g21,1 (J·mol-1) PD ( EV ) (%)  (cm3·mol-1) T = 313.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 -0.2160·10-1 -0.6294·10-1 2.81 0.0089 vdW 1-3 -0.4711·10-1 -0.7297·10-2 -0.6581·10-1 2.72 0.0086 TCBT-2 -0.162555·104 0.311594·104 4.77 0.0185 TCBT-3 -0.1388 -0.533865·104 0.310163·103 0.70 0.0031 T = 318.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 -0.1874·10-1 -0.6275·10-1 2.80 0.0097 vdW 1-3 -0.4813·10-1 -0.8600·10-2 -0.6617·10-1 2.69 0.0093 TCBT-2 -0.168775·104 0.313224·104 4.58 0.0184 TCBT-3 -0.9701·10-1 -0.653467·104 0.751471·104 0.64 0.0030 T = 323.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 -0.1716·10-1 -0.6267·10-1 2.69 0.0100 vdW 1-3 -0.4830·10-1 -0.9309·10-2 -0.6641·10-1 2.57 0.0095 TCBT-2 -0.170695·104 0.307741·104 4.32 0.0197 TCBT-3 -0.9904·10-1 -0.664228·104 0.766670·104 0.56 0.0029 T = 288.15 - 323.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 -0.1194·10-1 -0.6172·10-1 5.36 0.0161 vdW 1-3 0.9587E·10-2 0.8922·10-2 -0.5935·10-1 3.58 0.0101 TCBT-2 -0.115858·104 0.251519·104 52.75 0.1715 TCBT-3 -0.8187·10-1 -0.421053·104 0.181506·104 3.84 0.0126 Dimetiladipat (1) + 2-Butanol (2) T = 288.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 -0.2875·10-2 -0.6694·10-1 2.10 0.0135 vdW 1-3 -0.8783·10-1 -0.3334·10-1 -0.7540·10-1 2.08 0.0129 TCBT-2 -0.155920·104 0.300126·104 2.38 0.0179 TCBT-3 -0.9258·10-2 -0.112289·102 0.674398·105 1.57 0.0103 B115 Nastavak tabele B19 Model kij,1 lij,1 mij,1 g12,1 (J·mol-1) g21,1 (J·mol-1) PD ( EV ) (%)  (cm3·mol-1) T = 293.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 0.7166·10-3 -0.6676·10-1 2.05 0.0143 vdW 1-3 -0.9169·10-1 -0.3675·10-1 -0.7627·10-1 2.03 0.0135 TCBT-2 -0.160976·104 0.300571·104 2.33 0.0189 TCBT-3 -0.8705·10-2 -0.133397·10 0.668793·105 1.49 0.0106 T = 298.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 0.1160·10-2 -0.6680·10-1 1.91 0.0137 vdW 1-3 -0.1054 -0.4276·10-1 -0.7806·10-1 1.90 0.0130 TCBT-2 -0.165668·104 0.300054·104 2.13 0.0176 TCBT-3 -0.8933·10-2 -0.241406·102 0.698213·105 1.46 0.0105 T = 303.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 0.2411·10-2 -0.6675·10-1 1.84 0.0137 vdW 1-3 -0.1128 -0.4674·10-1 -0.7930·10-1 1.85 0.0129 TCBT-2 -0.169076·104 0.297540·104 2.01 0.0176 TCBT-3 -0.9004·10-2 -0.418611·102 0.715823·105 1.41 0.0106 T = 308.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 0.3201·10-2 -0.6673·10-1 1.80 0.0137 vdW 1-3 -0.1224 -0.5149·10-1 -0.8079·10-1 1.81 0.0129 TCBT-2 -0.172609·104 0.295605·104 1.90 0.0173 TCBT-3 -0.8353·10-2 -0.284549·102 0.723747·105 1.40 0.0111 T = 313.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 0.3359·10-2 -0.6673·10-1 1.79 0.0138 vdW 1-3 -0.1347 -0.5720·10-1 -0.8262·10-1 1.79 0.0129 TCBT-2 -0.174118·104 0.290350·104 1.81 0.0172 TCBT-3 -0.8943·10-2 -0.685005·102 0.753293·105 1.41 0.0118 B116 Nastavak tabele B19 Model kij,1 lij,1 mij,1 g12,1 (J·mol-1) g21,1 (J·mol-1) PD ( EV ) (%)  (cm3·mol-1) T = 318.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 0.2800·10-2 -0.6678·10-1 1.77 0.0136 vdW 1-3 -0.1452 -0.6190·10-1 -0.8428·10-1 1.75 0.0127 TCBT-2 -0.174528·104 0.283254·104 1.74 0.0168 TCBT-3 -0.8651·10-2 -0.698292·102 0.780384·105 1.43 0.0117 T = 323.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 0.2418·10-2 -0.6679·10-1 1.79 0.0136 vdW 1-3 -0.2569·10-1 -0.1184·10-1 -0.7038·10-1 1.90 0.0136 TCBT-2 -0.176407·104 0.278932·104 1.71 0.0164 TCBT-3 -0.7973·10-2 -0.582498·102 0.796901·105 1.46 0.0122 T = 288.15 - 323.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 0.5565·10-2 -0.6585·10-1 2.30 0.0161 vdW 1-3 0.1477·10-1 0.4375·10-2 -0.6472·10-1 2.01 0.0147 TCBT-2 -0.113331·104 0.202251·104 21.76 0.1388 TCBT-3 -0.6731·10-1 -0.391406·104 0.216684·104 2.50 0.0190 Dimetiladipat (1) + 2-Butanon (2) T = 288.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 -0.2487·10-1 -0.5999·10-1 1.62 0.0071 vdW 1-3 -0.1529 -0.7047·10-1 -0.7284·10-1 1.27 0.0053 TCBT-2 0.315559·104 -0.244001·104 3.04 0.0135 TCBT-3 -0.1193 -0.474234·104 0.729075·105 1.14 0.0052 T = 293.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 -0.2491·10-1 -0.5992·10-1 1.57 0.0071 vdW 1-3 -0.1511 -0.6947·10-1 -0.7300·10-1 1.22 0.0054 TCBT-2 0.322626·104 -0.248994·104 2.96 0.0140 TCBT-3 -0.1224 -0.480452·104 0.736855·105 1.08 0.0050 B117 Nastavak tabele B19 Model kij,1 lij,1 mij,1 g12,1 (J·mol-1) g21,1 (J·mol-1) PD ( EV ) (%)  (cm3·mol-1) T = 298.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 -0.2490·10-1 -0.5984·10-1 1.51 0.0073 vdW 1-3 -0.1501 -0.6891·10-1 -0.7322·10-1 1.17 0.0054 TCBT-2 0.333388·104 -0.255788·104 2.90 0.0149 TCBT-3 0.5731·10-2 0.286309·107 0.231639·107 1.28 0.0064 T = 303.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 -0.2485·10-1 -0.5977·10-1 1.47 0.0074 vdW 1-3 -0.1478 -0.6768·10-1 -0.7333·10-1 1.12 0.0055 TCBT-2 0.335612·104 -0.258272·104 2.84 0.0152 TCBT-3 -0.1289 -0.494025·104 0.729817·105 0.95 0.0051 T = 308.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 -0.2486·10-1 -0.5970·10-1 1.42 0.0075 vdW 1-3 -0.1454 -0.6638·10-1 -0.7342·10-1 1.07 0.0055 TCBT-2 0.341719·104 -0.262777·104 2.77 0.0155 TCBT-3 -0.1318 -0.499025·104 0.743491·105 0.88 0.0051 T = 313.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 -0.2478·10-1 -0.5963·10-1 1.39 0.0077 vdW 1-3 -0.1431 -0.6519·10-1 -0.7352·10-1 1.04 0.0056 TCBT-2 0.348586·104 -0.267652·104 2.68 0.0158 TCBT-3 -0.1347 -0.503902·104 0.755339·105 0.80 0.0049 T = 318.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 -0.2481·10-1 -0.5958·10-1 1.38 0.0081 vdW 1-3 -0.1417 -0.6444·10-1 -0.7373·10-1 1.03 0.0058 TCBT-2 0.348630·104 -0.269000·104 2.62 0.0162 TCBT-3 -0.1381 -0.510041·104 0.755801·105 0.83 0.0053 B118 Nastavak tabele B19 Model kij,1 lij,1 mij,1 g12,1 (J·mol-1) g21,1 (J·mol-1) PD ( EV ) (%)  (cm3·mol-1) T = 323.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 -0.2267·10-1 -0.6352·10-1 1.39 0.0085 vdW 1-3 -0.1599 -0.7879·10-1 -0.8017·10-1 0.89 0.0052 TCBT-2 0.336898·104 -0.264815·104 2.80 0.0178 TCBT-3 -0.1447 -0.529909·104 0.752817·105 0.98 0.0064 T = 288.15 - 323.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 -0.2422·10-1 -0.6386·10-1 1.82 0.0097 vdW 1-3 -0.3706·10-1 -0.7866·10-2 -0.6532·10-1 1.39 0.0073 TCBT-2 -0.114224·104 0.100460·104 5.37 0.0285 TCBT-3 -0.4357·10-1 -0.391523·104 0.300558·104 1.95 0.0122 Dimetiladipat (1) + Tetrahidrofuran (2) T = 288.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 -0.4836·10-1 -0.1040 7.64 0.0054 vdW 1-3 -0.1197 -0.4019·10-1 -0.1113 5.41 0.0039 TCBT-2 0.213800·104 -0.176703·104 6.30 0.0040 TCBT-3 0.2333·10-2 -0.414927·10 0.821271·105 1.89 0.0013 T = 293.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 -0.4793·10-1 -0.1039 6.92 0.0056 vdW 1-3 -0.1204 -0.4092·10-1 -0.1116 4.83 0.0040 TCBT-2 0.224657·104 -0.185491·104 7.47 0.0059 TCBT-3 0.2754·10-2 -0.384920·10 0.846964·105 1.61 0.0013 T = 298.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 -0.4734·10-1 -0.1037 6.22 0.0058 vdW 1-3 -0.1199 -0.4104·10-1 -0.1117 4.32 0.0041 TCBT-2 0.248857·104 -0.201655·104 7.44 0.0063 TCBT-3 0.3217·10-2 -0.318604·10 0.857884·105 1.28 0.0013 B119 Nastavak tabele B19 Model kij,1 lij,1 mij,1 g12,1 (J·mol-1) g21,1 (J·mol-1) PD ( EV ) (%)  (cm3·mol-1) T = 303.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 -0.4679·10-1 -0.1036 5.70 0.0060 vdW 1-3 -0.1187 -0.4076·10-1 -0.1117 3.88 0.0042 TCBT-2 0.265992·104 -0.213505·104 7.58 0.0074 TCBT-3 0.3724·10-2 0.135862·107 0.872823·105 1.01 0.0011 T = 308.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 -0.4627·10-1 -0.1034 5.14 0.0062 vdW 1-3 -0.1207 -0.4227·10-1 -0.1121 3.40 0.0042 TCBT-2 0.280680·104 -0.223760·104 7.94 0.0088 TCBT-3 -0.2036 -0.665197·104 0.792848·105 0.92 0.0013 T = 313.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 -0.4570·10-1 -0.1033 4.71 0.0064 vdW 1-3 -0.1186 -0.4150·10-1 -0.1120 3.07 0.0043 TCBT-2 0.293836·104 -0.233053·104 8.03 0.0102 TCBT-3 0.4604·10-2 0.982302 0.914428·105 0.83 0.0012 T = 318.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 -0.4515·10-1 -0.1031 4.37 0.0067 vdW 1-3 -0.1229 -0.4432·10-1 -0.1127 2.84 0.0044 TCBT-2 0.306674·104 -0.242040·104 8.10 0.0116 TCBT-3 0.5031·10-2 0.140580·10 0.936980·105 0.79 0.0012 T = 323.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 -0.4463·10-1 -0.1030 4.01 0.0068 vdW 1-3 -0.1206 -0.4342·10-1 -0.1126 2.52 0.0044 TCBT-2 0.317435·104 -0.249859·104 8.17 0.0132 TCBT-3 0.5582·10-2 0.569841·10 0.946477·105 0.69 0.0013 B120 Nastavak tabele B19 Model kij,1 lij,1 mij,1 g12,1 (J·mol-1) g21,1 (J·mol-1) PD ( EV ) (%)  (cm3·mol-1) T = 288.15 - 323.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 -0.4818·10-1 -0.1038 11.09 0.0130 vdW 1-3 -0.7086·10-1 -0.1400·10-1 -0.1064 5.22 0.0055 TCBT-2 -0.444607·103 0.311885·103 47.63 0.0583 TCBT-3 -0.8645·10-1 -0.537314·104 0.394216·104 15.23 0.0185 2-Butanon (1) + 1-Butanol (2) T = 288.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 0.1920·10-1 -0.3707·10-2 4.62 0.0010 vdW 1-3 0.2796·10-1 -0.2914·10-2 -0.2507·10-2 3.39 0.0007 TCBT-2 0.410438·103 0.641901·103 3.80 0.0009 TCBT-3 -0.1453·10-1 0.525478·103 -0.134481·103 3.61 0.0008 T = 293.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 0.1813·10-1 -0.3928·10-2 6.05 0.0008 vdW 1-3 0.2403·10-1 -0.1929·10-2 -0.3093·10-2 4.76 0.0007 TCBT-2 0.371181·103 0.643690·103 5.83 0.0008 TCBT-3 -0.1315·10-1 0.420051·103 0.835088·106 5.18 0.0008 T = 298.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 0.1687·10-1 -0.4204·10-2 9.08 0.0008 vdW 1-3 0.1451·10-1 0.7580·10-3 -0.4549·10-2 9.50 0.0008 TCBT-2 0.332555·103 0.648002·103 8.92 0.0009 TCBT-3 -0.1965·10-1 0.117987·104 -0.934230·103 10.55 0.0010 T = 303.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 0.1559·10-1 -0.4493·10-2 4.96 0.0010 vdW 1-3 0.5854·10-2 0.3080·10-2 -0.5961·10-2 4.70 0.0008 TCBT-2 0.296131·103 0.651132·103 5.16 0.0013 TCBT-3 -0.4014·10-1 -0.300179·104 0.347260·104 3.47 0.0008 B121 Nastavak tabele B19 Model kij,1 lij,1 mij,1 g12,1 (J·mol-1) g21,1 (J·mol-1) PD ( EV ) (%)  (cm3·mol-1) T = 308.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 0.1458·10-1 -0.4743·10-2 4.88 0.0015 vdW 1-3 -0.3162·10-2 0.5520·10-2 -0.7504·10-2 3.74 0.0011 TCBT-2 0.255432·103 0.660357·103 4.92 0.0018 TCBT-3 -0.4177·10-1 -0.318200·104 0.373955·104 2.30 0.0007 T = 313.15 K vdW 1-1 0.4303·10-1 78.18 0.0260 vdW 1-2 0.1348·10-1 -0.5014·10-2 5.06 0.0020 vdW 1-3 -0.1477·10-1 0.8651·10-2 -0.9544·10-2 3.19 0.0013 TCBT-2 0.218134·103 0.667395·103 5.01 0.0024 TCBT-3 -0.1178·10-1 0.383510·103 0.901236·105 1.22 0.0005 T = 318.15 K vdW 1-1 0.4276·10-1 63.38 0.0284 vdW 1-2 0.1145·10-1 -0.5492·10-2 6.53 0.0033 vdW 1-3 -0.3289·10-1 0.1340·10-1 -0.1280·10-1 3.59 0.0022 TCBT-2 0.159835·103 0.700103·103 6.28 0.0037 TCBT-3 0.4082·10-1 0.923270·103 0.174018·104 2.97 0.0018 T = 323.15 K vdW 1-1 0.4224·10-1 53.92 0.0297 vdW 1-2 0.1038·10-1 -0.5779·10-2 6.03 0.0038 vdW 1-3 -0.3475·10-1 0.1339·10-1 -0.1348·10-1 3.54 0.0027 TCBT-2 0.943416·105 0.837401·103 5.40 0.0035 TCBT-3 0.4358·10-1 0.930240·103 0.178956·104 2.63 0.0020 T = 288.15 - 323.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 0.2014·10-1 -0.3824·10-2 38.69 0.0089 vdW 1-3 0.3227·10-1 -0.5418·10-2 -0.1940·10-2 13.23 0.0036 TCBT-2 vv vv vv TCBT-3 -0.4131·10-1 -0.107047·104 0.332360·103 18.34 0.0051 B122 Nastavak tabele B19 Model kij,1 lij,1 mij,1 g12,1 (J·mol-1) g21,1 (J·mol-1) PD ( EV ) (%)  (cm3·mol-1) 2-Butanon (1) + 2-Butanol (2) T = 288.15 K vdW 1-1 0.6257·10-1 13.52 0.0459 vdW 1-2 -0.1476·10-1 -0.1158·10-1 2.14 0.0077 vdW 1-3 -0.4244·10-1 0.6722·10-2 -0.1547·10-1 2.11 0.0076 TCBT-2 -0.400162·103 0.129424·104 2.00 0.0080 TCBT-3 -0.3604·10-1 0.768782·105 -0.707238·103 1.36 0.0054 T = 293.15 K vdW 1-1 0.6175·10-1 13.56 0.0491 vdW 1-2 -0.1992·10-1 -0.1264·10-1 1.95 0.0076 vdW 1-3 -0.3553·10-1 0.3679·10-2 -0.1492·10-1 1.94 0.0075 TCBT-2 -0.519728·103 0.141097·104 1.69 0.0079 TCBT-3 -0.3945·10-1 0.765707·105 -0.836071·103 0.86 0.0037 T = 298.15 K vdW 1-1 0.6023·10-1 12.69 0.0477 vdW 1-2 -0.1811·10-1 -0.1256·10-1 1.91 0.0076 vdW 1-3 -0.3505·10-1 0.3861·10-2 -0.1512·10-1 1.90 0.0075 TCBT-2 -0.531828·103 0.138517·104 1.70 0.0081 TCBT-3 -0.3921·10-1 0.780741·105 -0.828587·103 0.98 0.0045 T = 303.15 K vdW 1-1 0.5883·10-1 12.21 0.0480 vdW 1-2 -0.1893·10-1 -0.1290·10-1 1.82 0.0076 vdW 1-3 -0.3318·10-1 0.3145·10-2 -0.1514·10-1 1.81 0.0075 TCBT-2 -0.569248·103 0.139556·104 1.62 0.0080 TCBT-3 -0.3902·10-1 0.784985·105 -0.821514·103 1.05 0.0046 T = 308.15 K vdW 1-1 0.5729·10-1 11.46 0.0468 vdW 1-2 -0.1771·10-1 -0.1287·10-1 1.75 0.0079 vdW 1-3 -0.4080·10-1 0.4900·10-2 -0.1662·10-1 1.74 0.0079 TCBT-2 -0.513497·103 0.129070·104 1.72 0.0078 TCBT-3 -0.3628·10-1 0.844830·105 -0.719499·103 1.30 0.0062 B123 Nastavak tabele B19 Model kij,1 lij,1 mij,1 g12,1 (J·mol-1) g21,1 (J·mol-1) PD ( EV ) (%)  (cm3·mol-1) T = 313.15 K vdW 1-1 0.5551·10-1 11.02 0.0465 vdW 1-2 -0.1796·10-1 -0.1306·10-1 1.59 0.0071 vdW 1-3 -0.3093·10-1 0.2667·10-2 -0.1525·10-1 1.59 0.0071 TCBT-2 -0.619794·103 0.138571·104 1.44 0.0076 TCBT-3 -0.3770·10-1 0.404748·104 -0.329900·104 1.18 0.0055 T = 318.15 K vdW 1-1 0.5354·10-1 10.33 0.0447 vdW 1-2 -0.1628·10-1 -0.1285·10-1 1.52 0.0070 vdW 1-3 -0.3055·10-1 0.2830·10-2 -0.1536·10-1 1.51 0.0070 TCBT-2 -0.600236·103 0.132451·104 1.43 0.0071 TCBT-3 -0.3480·10-1 0.899781·105 -0.670110·103 1.01 0.0049 T = 323.15 K vdW 1-1 0.5151·10-1 9.74 0.0431 vdW 1-2 -0.1499·10-1 0.1267·10-1 1.47 0.0070 vdW 1-3 -0.3100·10-1 0.3061·10-2 -0.1558·10-1 1.46 0.0070 TCBT-2 -0.599633·103 0.128778·104 1.41 0.0070 TCBT-3 0.2006·10-1 0.938620·105 0.141070·104 1.06 0.0051 T = 288.15 -323.15 K vdW 1-1 0.5686·10-1 12.94 0.0549 vdW 1-2 -0.3583·10-2 -0.1040·10-1 3.19 0.0143 vdW 1-3 0.9298·10-2 -0.5503·10-2 -0.8293·10-2 2.08 0.0089 TCBT-2 -0.170031·103 0.897571·103 18.93 0.0840 TCBT-3 -0.4039·10-1 -0.363712·103 -0.512384·103 1.96 0.0085 Tetrahidrofuran (1) + 1-Butanol (2) T = 288.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 0.3177·10-1 -0.5209·10-2 8.48 0.0029 vdW 1-3 0.6418·10-1 -0.1161·10-1 -0.6909·10-3 4.85 0.0015 TCBT-2 0.154607·104 -0.956420·103 8.07 0.0031 TCBT-3 -0.3878·10-1 -0.482813·103 -0.770895·103 4.39 0.0018 B124 Nastavak tabele B19 Model kij,1 lij,1 mij,1 g12,1 (J·mol-1) g21,1 (J·mol-1) PD ( EV ) (%)  (cm3·mol-1) T = 293.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 0.3101·10-1 -0.5306·10-2 10.58 0.0029 vdW 1-3 0.6357·10-1 -0.1151·10-1 -0.5983·10-3 5.68 0.0014 TCBT-2 0.152787·104 -0.954684·103 10.10 0.0030 TCBT-3 -0.4388·10-1 -0.526422·103 -0.907916·103 5.39 0.0017 T = 298.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 0.2990·10-1 -0.5470·10-2 10.33 0.0027 vdW 1-3 0.5890·10-1 -0.1011·10-1 -0.1132·10-2 6.24 0.0015 TCBT-2 0.151164·104 -0.953536·103 9.45 0.0028 TCBT-3 -0.1573·10-1 -0.129232·104 0.118507·104 5.95 0.0017 T = 303.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 0.2882·10-1 -0.5630·10-2 8.00 0.0026 vdW 1-3 0.5586·10-1 -0.9294·10-2 -0.1444·10-2 5.12 0.0015 TCBT-2 0.148897·104 -0.946948·103 7.20 0.0026 TCBT-3 -0.2125·10-1 -0.501913·103 0.151711·106 4.98 0.0018 T = 308.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 0.2795·10-1 -0.5761·10-2 6.37 0.0025 vdW 1-3 0.5296·10-1 -0.8479·10-2 -0.1752·10-2 4.45 0.0015 TCBT-2 0.147766·104 -0.948482·103 6.00 0.0026 TCBT-3 -0.2963·10-1 -0.388515·103 -0.439005·103 4.29 0.0019 T = 313.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 0.2706·10-1 -0.5889·10-2 5.20 0.0024 vdW 1-3 0.5082·10-1 -0.7937·10-2 -0.1948·10-2 3.70 0.0015 TCBT-2 0.146644·104 -0.949867·103 4.67 0.0025 TCBT-3 -0.4584·10-1 -0.491587·103 -0.921058·103 3.59 0.0017 B125 Nastavak tabele B19 Model kij,1 lij,1 mij,1 g12,1 (J·mol-1) g21,1 (J·mol-1) PD ( EV ) (%)  (cm3·mol-1) T = 318.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 0.2552·10-1 -0.6183·10-2 3.56 0.0022 vdW 1-3 0.4031·10-1 -0.4881·10-2 -0.3648·10-2 3.90 0.0019 TCBT-2 0.138735·104 -0.896902·103 3.63 0.0022 TCBT-3 -0.1874·10-1 -0.230289·104 0.258583·104 3.52 0.0019 T = 323.15 K vdW 1-1 0.5858·10-1 64.52 0.0328 vdW 1-2 0.2453·10-1 -0.6329·10-2 3.14 0.0021 vdW 1-3 0.3699·10-1 -0.4051·10-2 -0.4117·10-2 3.46 0.0019 TCBT-2 0.136415·104 -0.888648·103 3.21 0.0021 TCBT-3 -0.2089·10-1 -0.458184·103 0.104948·106 2.76 0.0017 T = 288.15 - 323.15 K VdW 1-1 vv vv vv VdW 1-2 0.2773·10-1 -0.5784·10-2 10.01 0.0033 VdW 1-3 0.2778·10-1 -0.2504·10-4 -0.5776·10-2 10.02 0.0033 TCBT-2 0.117648·104 -0.706342·103 62.91 0.0244 TCBT-3 -0.1605·10-1 -0.151288·104 0.147717·104 6.64 0.0027 Tetrahidrofuran (1) + 2-Butanol (2) T = 288.15 K vdW 1-1 0.6889·10-1 8.87 0.0258 vdW 1-2 0.1924·10-1 -0.7797·10-2 1.44 0.0045 vdW 1-3 0.5801·10-1 -0.8485·10-2 -0.1838·10-2 1.35 0.0039 TCBT-2 0.623844·103 -0.252438·103 1.42 0.0045 TCBT-3 -0.7528·10-1 -0.740365·103 -0.178839·104 1.29 0.0041 T = 293.15 K vdW 1-1 0.6778·10-1 8.96 0.0274 vdW 1-2 0.1653·10-1 -0.8330·10-2 1.29 0.0043 vdW 1-3 0.5077·10-1 -0.7373·10-2 -0.2892·10-2 1.27 0.0039 TCBT-2 0.509403·103 -0.155270·103 1.29 0.0043 TCBT-3 -0.7289·10-1 -0.658285·103 -0.174179·104 1.20 0.0041 B126 Nastavak tabele B19 Model kij,1 lij,1 mij,1 g12,1 (J·mol-1) g21,1 (J·mol-1) PD ( EV ) (%)  (cm3·mol-1) T = 298.15 K vdW 1-1 0.6575·10-1 8.08 0.0255 vdW 1-2 0.1996·10-1 -0.7701·10-2 1.59 0.0054 vdW 1-3 0.6729·10-1 -0.1006·10-1 0.1363·10-3 1.42 0.0044 TCBT-2 0.642708·103 -0.290312·103 1.53 0.0055 TCBT-3 -0.8406·10-1 -0.838266·103 -0.189966·104 1.34 0.0047 T = 303.15 K vdW 1-1 0.6393·10-1 7.57 0.0247 vdW 1-2 0.2113·10-1 -0.7451·10-2 1.64 0.0057 vdW 1-3 0.7047·10-1 -0.1035·10-1 0.1028·10-2 1.41 0.0045 TCBT-2 0.659789·103 -0.318320·103 1.55 0.0065 TCBT-3 -0.8946·10-1 -0.906984·103 -0.196277·104 1.31 0.0047 T = 308.15 K vdW 1-1 0.6194·10-1 7.01 0.0236 vdW 1-2 0.2265·10-1 -0.7078·10-2 1.75 0.0062 vdW 1-3 0.7485·10-1 -0.1080·10-1 0.2234·10-2 1.44 0.0047 TCBT-2 0.754022·103 -0.413082·103 1.65 0.0068 TCBT-3 -0.9247·10-1 -0.938941·103 -0.198211·104 1.35 0.0049 T = 313.15 K vdW 1-1 0.5974·10-1 6.34 0.0220 vdW 1-2 0.2484·10-1 -0.6508·10-2 1.90 0.0069 vdW 1-3 0.8085·10-1 -0.114288·10-1 0.3873·10-2 1.47 0.0049 TCBT-2 0.791053·103 -0.458418·103 1.78 0.0075 TCBT-3 -0.9792·10-1 -0.100576·104 -0.204117·104 1.38 0.0052 T = 318.15 K vdW 1-1 0.5736·10-1 5.47 0.0197 vdW 1-2 0.2802·10-1 -0.5661·10-2 2.12 0.0077 vdW 1-3 0.8728·10-1 -0.1193·10-1 0.5752·10-2 1.54 0.0051 TCBT-2 0.927434·103 -0.589389·103 1.98 0.0085 TCBT-3 -0.1138 -0.123047·104 -0.225424·104 1.45 0.0053 B127 Nastavak tabele B19 Model kij,1 lij,1 mij,1 g12,1 (J·mol-1) g21,1 (J·mol-1) PD ( EV ) (%)  (cm3·mol-1) T = 323.15 K vdW 1-1 0.5496·10-1 4.80 0.0175 vdW 1-2 0.3058·10-1 -0.4869·10-2 2.23 0.0081 vdW 1-3 0.9029·10-1 -0.1186·10-1 0.7062·10-2 1.52 0.0052 TCBT-2 0.983642·103 -0.650688·103 2.10 0.0094 TCBT-3 -0.1110 -0.117545·104 -0.217395·104 1.42 0.0053 T = 288.15 - 323.15 K vdW 1-1 0.6794·10-1 15.71 0.0549 vdW 1-2 0.8098·10-2 -0.1052·10-1 4.11 0.0153 vdW 1-3 -0.9328·10-2 0.7542·10-2 -0.1336·10-1 2.29 0.0083 TCBT-2 0.391893·103 -0.799063·102 9.52 0.0334 TCBT-3 -0.1641·10-1 0.198765·103 -0.512474·103 2.56 0.0096 a vv - velika vrednost B128 Tabela B20 Rezultati korelisanja VE podataka pomoću temperaturno zavisnih parametara PRSV CEOS i CEOS/GE modela binarnih sistema u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K Model kij,1 kij,2 (K-1) lij,1 lij,2 (K-1) mij,1 mij,2 (K-1) g12,1 (J·mol-1) g12,2 (J·mol-1K-1) g21,1 (J·mol-1) g21,2 (J·mol-1K-1) PD ( EV ) (%)  (cm3·mol-1) Dimetiladipat (1) + 1-Butanol (2) T = 288.15-323.15 K vdW 1-1 vva vv vv vdW 1-2 -0.132145 0.353694·10-3 -0.672294·10-1 0.137777·10-4 3.10 0.0087 vdW 1-3 -0.157416 0.349021·10-3 0.788863·10-2 -0.481788·10-4 -0.674066·10-1 -0.704404·10-5 3.04 0.0085 TCBT-2 0.294724·10 4 -0.750280·10 -0.291561·105 0.273063·103 26.41 0.0787 TCBT-3 -0.997921·10-1 -0.491266·10 4 -0.565876·10 0.882314·104 -0.337379·10 3.34 0.0108 Dimetiladipat (1) + 2-Butanol (2) T = 288.15-323.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 0.269312·10 -1 -0.779127·10-4 -0.602335·10-1 -0.191111·10-4 2.02 0.0144 vdW 1-3 0.751128·10 -1 -0.688040·10-3 0.879514·10-1 -0.476393·10-3 -0.312878·10-1 -0.177731·10-3 1.90 0.0129 TCBT-2 0.330849·10 4 -0.944391·10 -0.326241·105 0.297155·103 8.78 0.0540 TCBT-3 -0.160002·10-1 0.188126·10 5 0.216202·103 0.149063·104 -0.571788·10 2.49 0.0195 B129 Nastavak tabele B20 Model kij,1 kij,2 (K-1) lij,1 lij,2 (K-1) mij,1 mij,2 (K-1) g12,1 (J·mol-1) g12,2 (J·mol-1K-1) g21,1 (J·mol-1) g21,2 (J·mol-1K-1) PD ( EV ) (%)  (cm3·mol-1) Dimetiladipat (1) + 2-Butanon (2) T = 288.15-323.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 -0.352020·10 -1 0.387526·10-4 -0.678817·10-1 0.135211·10-4 1.50 0.0078 vdW 1-3 -0.318442 0.506759·10-3 -0.158425 0.256022·10-3 -0.697345·10-1 -0.304415·10-4 1.02 0.0050 TCBT-2 0.668242·10 3 0.801727·10 -0.436218·103 -0.667198·10 3.36 0.0167 TCBT-3 0.534055·10-2 0.340962·10 3 -0.118720·10 -0.115436·104 0.827795·104 1.35 0.0070 Dimetiladipat (1) + Tetrahidrofuran (2) T = 288.15-323.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 -0.803531·10 -1 0.110788·10-3 -0.112810 0.304212·10-4 5.60 0.0061 vdW 1-3 -0.211510 0.295874·10-3 -0.690195·10-1 0.874156·10-4 -0.111437 -0.193605·10-5 3.80 0.0042 TCBT-2 -0.440014·10 5 0.928640·104 0.502534·103 -0.215485·10 28.43 0.0343 TCBT-3 0.491466·10-2 0.728847·10 3 -0.215485·10 0.586517·104 0.177885·104 32.88 0.0382 2-Butanon (1) + 1-Butanol (2) T = 288.15-323.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 0.736473·10 –1 -0.192202·10–3 0.105985·10–1 -0.499572·10–4 7.87 0.0024 vdW 1-3 -0.133765·10 -1 0.329384·10–4 0.387248·10-1 -0.107793·10–3 0.327513·10–2 -0.350261·10–4 7.95 0.0020 TCBT-2 -0.689971·10 4 0.596762·104 0.319941·104 -0.729389·10 96.74 0.0162 TCBT-3 -0.412928·10-1 -0.107047·10 4 0.493505·10-3 0.332360·103 -0.659879·10-5 17.40 0.0052 B130 Nastavak tabele B20 Model kij,1 kij,2 (K-1) lij,1 lij,2 (K-1) mij,1 mij,2 (K-1) g12,1 (J·mol-1) g12,2 (J·mol-1K-1) g21,1 (J·mol-1) g21,2 (J·mol-1K-1) PD ( EV ) (%)  (cm3·mol-1) 2-Butanon (1) + 2-Butanol (2) T = 288.15-323.15 K vdW 1-1 0.157683 -0.327522·10-3 11.84 0.0466 vdW 1-2 0.500078·10 -1 -0.220126·10-3 0.820006·10-2 -0.682559·10-4 1.88 0.0080 vdW 1-3 0.130510 -0.539914·10-3 -0.268396·10-1 0.996573·10-4 0.268726·10-1 -0.138536·10-3 1.77 0.0075 TCBT-2 -0.440014·10 5 0.928640·104 0.136798·104 -0.215485·10 13.19 0.0592 TCBT-3 -0.383479·10-1 -0.273054·10 3 0.653611·10-2 -0.527127·103 -0.165702·10-2 1.86 0.0078 Tetrahidrofuran (1) + 1-Butanol (2) T = 288.15-323.15 K vdW 1-1 vv vv vv vdW 1-2 0.848963·10 -1 -0.185196·10-3 0.298437·10-2 -0.284840·10-4 7.38 0.0026 vdW 1-3 0.114263 -0.201721·10-3 -0.151592·10-1 0.224561·10-4 -0.653484·10-3 -0.403005·10-5 4.70 0.0017 TCBT-2 0.111917·10 4 -0.158462·10-1 -0.659522·103 0.388843·10-2 62.88 0.0237 TCBT-3 -0.160573·10-1 -0.151288·10 4 -0.214986·10-2 0.147710·104 -0.135988·10-2 6.45 0.0028 B131 Nastavak tabele B20 Model kij,1 kij,2 (K-1) lij,1 lij,2 (K-1) mij,1 mij,2 (K-1) g12,1 (J·mol-1) g12,2 (J·mol-1K-1) g21,1 (J·mol-1) g21,2 (J·mol-1K-1) PD ( EV ) (%)  (cm3·mol-1) Tetrahidrofuran (1) + 2-Butanol (2) T = 288.15-323.15 K vdW 1-1 0.235255 -0.542881·10-3 9.97 0.0322 vdW 1-2 0.539841·10 -1 -0.104741·10-3 -0.143111·10-1 0.199951·10-4 2.20 0.0082 vdW 1-3 0.344020 -0.883101·10-3 -0.118102 0.343844·10-3 0.162061·10-1 -0.510425·10-4 1.56 0.0053 TCBT-2 0.114977·10 4 -0.276818·10 -0.250088·103 0.725577·104 3.60 0.0130 TCBT-3 -0.106561·10-1 0.198765·10 3 -0.100723·10 -0.512474·103 0.110947·104 2.55 0.0093 a vv – velika vrednost B132 Tabela B21 Rezultati predviđanja dopunskih molarnih zapremina VE binarnih smeša na osnovu indeksa refrakcije čistih komponenata u temperaturnom intervalu od 288.15 do 323.15 K T (K) Relacija Greška Pravilo mešanja L-L D-G Eyk A-B New Ost Dimatiladipat (1) + 1-Butanol (2) 288.15 Tip I  0.0673 0.0401 0.0508 0.1199 0.0179 0.0366 PD (%) 33.52 19.10 24.89 60.51 8.71 17.55 Tip II  0.0563 0.0428 0.0489 0.1202 0.0257 0.0462 PD (%) 28.06 20.81 24.12 60.66 10.71 22.67 Tip III  0.0672 0.0400 0.0507 0.1199 0.0180 0.0263 PD (%) 33.46 19.03 24.83 60.50 8.73 10.95 293.15 Tip I  0.0717 0.0428 0.0543 0.1316 0.0169 0.0403 PD (%) 32.35 18.61 24.19 60.07 7.39 17.72 Tip II  0.0609 0.0458 0.0527 0.1319 0.0263 0.0501 PD (%) 27.52 20.31 23.61 60.21 10.35 22.39 Tip III  0.0716 0.0427 0.0542 0.1315 0.0170 0.0278 PD (%) 32.29 18.54 24.12 60.06 7.41 10.99 298.15 Tip I  0.0707 0.0395 0.0521 0.1412 0.0167 0.0385 PD (%) 29.36 15.82 21.39 59.27 6.21 15.66 Tip II  0.0603 0.0430 0.0509 0.1416 0.0207 0.0485 PD (%) 25.11 17.61 21.05 59.43 7.20 20.01 Tip III  0.0706 0.0393 0.0519 0.1412 0.0169 0.0236 PD (%) 29.29 15.75 21.31 59.27 6.23 8.36 303.15 Tip I  0.0735 0.0406 0.0540 0.1523 0.0178 0.0409 PD (%) 28.23 15.09 20.54 59.01 5.89 15.49 Tip II  0.0633 0.0445 0.0531 0.1527 0.0203 0.0511 PD (%) 24.42 16.90 20.36 59.16 6.42 19.55 Tip III  0.0733 0.0404 0.0538 0.1523 0.0180 0.0241 PD (%) 28.16 15.01 20.46 59.00 5.94 7.91 308.15 Tip I  0.0715 0.0365 0.0509 0.1632 0.0240 0.0386 PD (%) 25.28 12.33 17.76 58.01 7.37 13.43 Tip II  0.0619 0.0407 0.0504 0.1637 0.0155 0.0488 PD (%) 21.98 14.22 17.81 58.17 4.78 17.21 Tip III  0.0713 0.0362 0.0506 0.1632 0.0243 0.0202 PD (%) 25.19 12.22 17.67 58.00 7.46 6.16 313.15 Tip I  0.0712 0.0345 0.0495 0.1737 0.0296 0.0381 PD (%) 23.26 10.47 15.88 57.42 8.15 12.15 Tip II  0.0619 0.0389 0.0494 0.1742 0.0151 0.0484 PD (%) 20.34 12.41 16.09 57.58 4.98 15.73 Tip III  0.0709 0.0342 0.0492 0.1736 0.0301 0.0190 PD (%) 23.16 10.37 15.77 57.41 8.27 5.71 B133 Nastavak tabele B21 T (K) Relacija Greška Pravilo mešanja L-L D-G Eyk A-B New Ost 318.15 Tip I  0.0638 0.0221 0.0397 0.1844 0.0392 0.0293 PD (%) 19.15 6.18 11.73 56.22 11.92 8.62 Tip II  0.0553 0.0282 0.0408 0.1850 0.0125 0.0404 PD (%) 16.61 8.22 12.12 56.39 3.60 12.00 Tip III  0.0634 0.0217 0.0393 0.1844 0.0397 0.0072 PD (%) 19.03 6.05 11.61 56.21 12.08 2.01 323.15 Tip I  0.0689 0.0251 0.0438 0.1980 0.0379 0.0346 PD (%) 19.43 6.89 12.29 56.25 10.66 9.68 Tip II  0.0607 0.0321 0.0454 0.1986 0.0109 0.0459 PD (%) 17.11 8.90 12.73 56.41 2.69 12.88 Tip III  0.0684 0.0246 0.0433 0.1980 0.0386 0.0059 PD (%) 19.31 6.75 12.16 56.23 10.83 1.53 Dimetiladipat (1) + 2-Butanol (2) 288.15 Tip I  0.1039 0.0595 0.0770 0.2548 0.0524 0.0624 PD (%) 18.86 10.74 14.15 50.32 8.82 11.37 Tip II  0.0964 0.0650 0.0788 0.2556 0.0405 0.0726 PD (%) 17.50 11.88 14.44 50.48 7.75 13.32 Tip III  0.1032 0.0589 0.0764 0.2547 0.0529 0.0440 PD (%) 18.75 10.66 14.03 50.31 8.96 8.52 293.15 Tip I  0.1136 0.0664 0.0855 0.2724 0.0491 0.0712 PD (%) 19.54 11.60 14.98 50.96 7.68 12.50 Tip II  0.1064 0.0728 0.0877 0.2733 0.0416 0.0821 PD (%) 18.26 12.79 15.29 51.12 7.54 14.36 Tip III  0.1129 0.0657 0.0848 0.2724 0.0495 0.0476 PD (%) 19.42 11.47 14.86 50.94 7.77 8.66 298.15 Tip I  0.1140 0.0649 0.0848 0.2827 0.0510 0.0715 PD (%) 18.68 10.71 14.13 50.98 7.82 11.88 Tip II  0.1070 0.0718 0.0875 0.2835 0.0405 0.0826 PD (%) 17.53 11.94 14.49 51.15 7.04 13.72 Tip III  0.1131 0.0641 0.0840 0.2826 0.0516 0.0460 PD (%) 18.56 10.57 14.00 50.97 7.91 8.19 303.15 Tip I  0.1138 0.0632 0.0837 0.2931 0.0546 0.0714 PD (%) 18.04 10.07 13.50 50.97 8.13 11.50 Tip II  0.1071 0.0703 0.0867 0.2941 0.0401 0.0828 PD (%) 16.95 11.33 13.91 51.14 6.74 13.31 Tip III  0.1129 0.0623 0.0828 0.2930 0.0553 0.0447 PD (%) 17.91 9.92 13.36 50.95 8.30 7.59 308.15 Tip I  0.1181 0.0659 0.0873 0.3038 0.0545 0.0758 PD (%) 18.08 10.17 13.59 51.18 7.71 11.79 Tip II  0.1115 0.0735 0.0905 0.3048 0.0407 0.0876 PD (%) 17.00 11.44 14.00 51.35 6.34 13.58 Tip III  0.1172 0.0650 0.0863 0.3037 0.0553 0.0463 PD (%) 17.94 10.01 13.44 51.17 7.88 7.50 B134 Nastavak tabele B21 T (K) Relacija Greška Pravilo mešanja L-L D-G Eyk A-B New Ost 313.15 Tip I  0.1120 0.0603 0.0809 0.3091 0.0663 0.0709 PD (%) 16.84 9.06 12.30 50.55 9.97 10.72 Tip II  0.1056 0.0673 0.0843 0.3101 0.0447 0.0825 PD (%) 15.81 10.27 12.77 50.73 6.68 12.51 Tip III  0.1110 0.0595 0.0799 0.3090 0.0673 0.0456 PD (%) 16.69 8.97 12.15 50.54 10.22 7.08 318.15 Tip I  0.0995 0.0506 0.0685 0.3101 0.0835 0.0607 PD (%) 14.88 8.14 10.44 49.65 13.77 9.51 Tip II  0.0938 0.0564 0.0723 0.3112 0.0542 0.0718 PD (%) 13.91 8.92 11.05 49.84 7.33 10.99 Tip III  0.0983 0.0499 0.0674 0.3100 0.0848 0.0465 PD (%) 14.72 8.04 10.29 49.63 14.03 6.57 323.15 Tip I  0.1019 0.0507 0.0700 0.3156 0.0816 0.0629 PD (%) 14.96 7.95 10.50 49.76 13.26 9.71 Tip II  0.0960 0.0574 0.0741 0.3167 0.0515 0.0748 PD (%) 13.96 9.00 11.12 49.94 6.69 11.20 Tip III  0.1007 0.0498 0.0688 0.3155 0.0829 0.0446 PD (%) 14.79 7.84 10.35 49.74 13.53 6.22 Dimetiladipat (1) + 2-Butanon (2) 288.15 Tip I  0.0510 0.0501 0.0463 0.1878 0.0518 0.0265 PD (%) 11.63 11.31 10.43 48.38 11.53 6.28 Tip II  0.0262 0.0334 0.0234 0.1891 0.0819 0.0268 PD (%) 6.51 7.45 4.32 48.74 19.96 5.47 Tip III  0.0502 0.0492 0.0455 0.1878 0.0508 0.0424 PD (%) 11.44 11.09 10.23 48.40 11.28 9.19 293.15 Tip I  0.0573 0.0573 0.0529 0.1968 0.0604 0.0290 PD (%) 12.28 12.01 11.07 48.15 12.49 6.03 Tip II  0.0276 0.0391 0.0276 0.1982 0.0905 0.0311 PD (%) 6.20 8.03 4.65 48.51 21.08 5.78 Tip III  0.0564 0.0563 0.0521 0.1968 0.0593 0.0495 PD (%) 12.06 11.78 10.85 48.17 12.22 9.99 298.15 Tip I  0.0600 0.0606 0.0559 0.2079 0.0646 0.0328 PD (%) 12.00 11.93 10.96 48.32 12.54 6.60 Tip II  0.0309 0.0413 0.0302 0.2094 0.0940 0.0327 PD (%) 6.62 7.88 4.64 48.68 20.65 5.40 Tip III  0.0591 0.0596 0.0550 0.2080 0.0634 0.0530 PD (%) 11.77 11.69 10.74 48.34 12.25 9.97 303.15 Tip I  0.0612 0.0620 0.0571 0.2197 0.0665 0.0348 PD (%) 11.57 11.55 10.58 48.53 12.21 7.00 Tip II  0.0327 0.0415 0.0305 0.2213 0.0961 0.0323 PD (%) 6.77 7.44 4.53 48.89 20.03 4.97 Tip III  0.0601 0.0609 0.0561 0.2198 0.0652 0.0543 PD (%) 11.34 11.30 10.34 48.55 11.92 9.62 B135 Nastavak tabele B21 T (K) Relacija Greška Pravilo mešanja L-L D-G Eyk A-B New Ost 308.15 Tip I  0.0605 0.0615 0.0564 0.2327 0.0662 0.0370 PD (%) 10.59 10.39 9.35 48.73 10.92 7.24 Tip II  0.0346 0.0400 0.0298 0.2344 0.0963 0.0307 PD (%) 7.02 6.14 3.80 49.09 19.43 3.75 Tip III  0.0594 0.0603 0.0553 0.2328 0.0649 0.0537 PD (%) 10.34 10.12 9.11 48.75 10.60 8.35 313.15 Tip I  0.0545 0.0545 0.0496 0.2471 0.0583 0.0368 PD (%) 9.45 9.21 8.32 49.23 9.74 7.51 Tip II  0.0346 0.0321 0.0235 0.2489 0.0915 0.0236 PD (%) 7.10 5.12 3.31 49.59 17.62 3.12 Tip III  0.0533 0.0532 0.0484 0.2473 0.0568 0.0457 PD (%) 9.19 8.96 8.07 49.25 9.43 7.29 318.15 Tip I  0.0367 0.0367 0.0341 0.2697 0.0394 0.0632 PD (%) 5.66 5.43 4.86 51.05 5.60 12.19 Tip II  0.0584 0.0262 0.0378 0.2715 0.0631 0.0373 PD (%) 11.25 4.16 7.45 51.39 11.21 7.35 Tip III  0.0359 0.0360 0.0336 0.2698 0.0387 0.0347 PD (%) 5.48 5.23 4.75 51.07 5.49 5.08 323.15 Tip I  0.0302 0.0322 0.0314 0.2900 0.0361 0.0806 PD (%) 4.05 4.63 4.67 51.94 5.38 14.23 Tip II  0.0738 0.0337 0.0511 0.2918 0.0481 0.0519 PD (%) 12.99 6.20 9.36 52.27 7.87 9.49 Tip III  0.0298 0.0321 0.0315 0.2901 0.0363 0.0371 PD (%) 4.00 4.66 4.80 51.96 5.52 6.19 Dimetiladipat (1) + Tetrahidrofuran (2) 288.15 Tip I  0.0277 0.0299 0.0281 0.0215 0.0336 0.0223 PD (%) 42.92 46.31 43.55 36.98 51.79 34.90 Tip II  0.0199 0.0285 0.0245 0.0216 0.0406 0.0263 PD (%) 31.28 44.13 38.27 37.17 62.78 40.84 Tip III  0.0277 0.0299 0.0280 0.0215 0.0335 0.0295 PD (%) 42.85 46.23 43.48 36.98 51.70 45.73 293.15 Tip I  0.0304 0.0334 0.0311 0.0251 0.0381 0.0245 PD (%) 41.06 45.11 42.03 37.26 51.55 32.97 Tip II  0.0218 0.0316 0.0271 0.0252 0.0455 0.0288 PD (%) 29.26 42.86 36.63 37.46 61.83 38.94 Tip III  0.0303 0.0333 0.0310 0.0251 0.0380 0.0332 PD (%) 40.98 45.02 41.95 37.27 51.45 44.80 298.15 Tip I  0.0303 0.0336 0.0312 0.0305 0.0389 0.0239 PD (%) 36.21 40.11 37.26 39.64 46.26 28.95 Tip II  0.0212 0.0317 0.0268 0.0306 0.0466 0.0283 PD (%) 25.78 37.90 32.33 39.83 55.21 34.02 Tip III  0.0302 0.0335 0.0311 0.0305 0.0388 0.0335 PD (%) 36.13 40.02 37.18 39.64 46.15 40.00 B136 Nastavak tabele B21 T (K) Relacija Greška Pravilo mešanja L-L D-G Eyk A-B New Ost 303.15 Tip I  0.0323 0.0364 0.0335 0.0352 0.0428 0.0252 PD (%) 32.77 36.91 33.93 39.96 43.44 25.14 Tip II  0.0223 0.0341 0.0286 0.0354 0.0509 0.0299 PD (%) 22.19 34.67 28.92 40.16 52.50 30.27 Tip III  0.0322 0.0363 0.0334 0.0352 0.0427 0.0364 PD (%) 32.68 36.82 33.84 39.97 43.32 36.88 308.15 Tip I  0.0304 0.0346 0.0316 0.0420 0.0413 0.0225 PD (%) 28.71 32.60 29.86 41.93 38.69 21.76 Tip II  0.0199 0.0322 0.0265 0.0422 0.0500 0.0274 PD (%) 19.33 30.46 25.32 42.12 46.29 26.17 Tip III  0.0303 0.0345 0.0315 0.0420 0.0412 0.0346 PD (%) 28.63 32.50 29.77 41.94 38.58 32.68 313.15 Tip I  0.0248 0.0286 0.0258 0.0511 0.0348 0.0169 PD (%) 21.44 24.74 22.33 45.12 29.98 14.35 Tip II  0.0150 0.0262 0.0207 0.0513 0.0437 0.0212 PD (%) 12.61 22.73 18.04 45.29 36.97 18.50 Tip III  0.0247 0.0285 0.0257 0.0511 0.0347 0.0285 PD (%) 21.36 24.65 22.24 45.13 29.88 24.65 318.15 Tip I  0.0166 0.0186 0.0177 0.0657 0.0217 0.0214 PD (%) 10.43 11.92 11.12 51.55 14.30 14.51 Tip II  0.0204 0.0178 0.0182 0.0659 0.0246 0.0181 PD (%) 13.99 10.86 11.33 51.69 18.47 11.29 Tip III  0.0166 0.0186 0.0177 0.0658 0.0216 0.0195 PD (%) 10.40 11.89 11.09 51.55 14.25 12.38 323.15 Tip I  0.0154 0.0161 0.0165 0.0763 0.0169 0.0260 PD (%) 8.92 8.69 9.71 53.03 8.19 18.26 Tip II  0.0250 0.0170 0.0203 0.0765 0.0159 0.0205 PD (%) 17.63 10.21 13.67 53.16 9.89 13.81 Tip III  0.0154 0.0161 0.0165 0.0763 0.0169 0.0177 PD (%) 8.97 8.75 9.76 53.04 8.21 10.20 2-Butanon (1) + 1-Butanol (2) 288.15 Tip I  0.0151 0.0134 0.0137 0.0088 0.0119 0.0096 PD (%) 69.36 61.12 62.67 36.20 56.16 46.39 Tip II  0.0116 0.0137 0.0127 0.0088 0.0170 0.0113 PD (%) 54.13 62.98 58.16 36.02 78.31 53.03 Tip III  0.0151 0.0134 0.0137 0.0088 0.0119 0.0120 PD (%) 69.33 61.09 62.64 36.21 56.13 56.57 293.15 Tip I  0.0161 0.0135 0.0141 0.0059 0.0115 0.0098 PD (%) 115.16 98.84 101.19 42.09 92.24 78.33 Tip II  0.0121 0.0138 0.0130 0.0059 0.0163 0.0118 PD (%) 89.95 100.45 95.26 42.04 116.10 87.91 Tip III  0.0161 0.0135 0.0141 0.0059 0.0114 0.0119 PD (%) 115.14 98.82 101.16 42.09 92.22 89.91 B137 Nastavak tabele B21 T (K) Relacija Greška Pravilo mešanja L-L D-G Eyk A-B New Ost 298.15 Tip I  0.0145 0.0111 0.0121 0.0056 0.0104 0.0088 PD (%) 214.73 181.01 189.60 95.12 175.40 155.53 Tip II  0.0105 0.0113 0.0109 0.0056 0.0126 0.0102 PD (%) 170.74 183.85 177.33 95.35 203.13 167.44 Tip III  0.0145 0.0111 0.0121 0.0056 0.0104 0.0099 PD (%) 214.72 181.00 189.59 95.12 175.39 175.07 303.15 Tip I  0.0184 0.0130 0.0148 0.0100 0.0081 0.0092 PD (%) 119.65 82.58 92.87 64.76 56.08 61.56 Tip II  0.0126 0.0131 0.0129 0.0100 0.0138 0.0125 PD (%) 80.09 83.42 81.76 64.76 88.34 79.06 Tip III  0.0184 0.0130 0.0148 0.0100 0.0081 0.0100 PD (%) 119.65 82.58 92.86 64.76 56.08 67.52 308.15 Tip I  0.0173 0.0120 0.0136 0.0141 0.0121 0.0097 PD (%) 64.35 49.72 54.11 57.31 44.50 40.12 Tip II  0.0120 0.0121 0.0120 0.0141 0.0125 0.0120 PD (%) 49.28 50.49 49.89 57.18 52.29 48.83 Tip III  0.0173 0.0120 0.0136 0.0141 0.0121 0.0105 PD (%) 64.35 49.72 54.12 57.31 44.51 43.85 313.15 Tip I  0.0193 0.0129 0.0149 0.0195 0.0128 0.0107 PD (%) 50.86 35.77 39.96 58.12 32.85 29.91 Tip II  0.0132 0.0130 0.0131 0.0195 0.0131 0.0135 PD (%) 36.30 36.26 36.28 57.98 37.66 36.32 Tip III  0.0193 0.0129 0.0149 0.0195 0.0128 0.0110 PD (%) 50.85 35.77 39.96 58.12 32.86 32.29 318.15 Tip I  0.0189 0.0095 0.0130 0.0259 0.0099 0.0079 PD (%) 40.58 17.07 25.83 58.91 18.70 14.41 Tip II  0.0110 0.0091 0.0100 0.0258 0.0075 0.0120 PD (%) 20.39 16.64 18.04 58.76 15.30 23.54 Tip III  0.0189 0.0095 0.0130 0.0259 0.0099 0.0062 PD (%) 40.57 17.06 25.81 58.90 18.71 12.99 323.15 Tip I  0.0217 0.0107 0.0150 0.0320 0.0090 0.0096 PD (%) 40.26 18.29 27.15 60.22 14.32 16.25 Tip II  0.0127 0.0099 0.0113 0.0319 0.0069 0.0143 PD (%) 22.51 16.38 19.49 60.08 10.96 25.95 Tip III  0.0217 0.0107 0.0150 0.0320 0.0091 0.0059 PD (%) 40.24 18.27 27.13 60.22 14.33 9.61 2-Butanon (1) + 2-Butanol (2) 288.15 Tip I  0.0589 0.0334 0.0447 0.1827 0.0254 0.0509 PD (%) 16.59 8.97 12.52 55.21 6.16 14.41 Tip II  0.0499 0.0299 0.0391 0.1823 0.0263 0.0529 PD (%) 14.13 8.18 10.90 55.08 6.31 15.02 Tip III  0.0584 0.0329 0.0442 0.1827 0.0258 0.0240 PD (%) 16.45 8.82 12.38 55.19 6.24 6.41 B138 Nastavak tabele B21 T (K) Relacija Greška Pravilo mešanja L-L D-G Eyk A-B New Ost 293.15 Tip I  0.0610 0.0332 0.0458 0.1944 0.0246 0.0535 PD (%) 16.01 8.39 11.95 55.58 6.01 14.14 Tip II  0.0510 0.0290 0.0393 0.1939 0.0254 0.0556 PD (%) 13.50 7.19 10.28 55.45 6.11 14.74 Tip III  0.0605 0.0327 0.0452 0.1943 0.0251 0.0225 PD (%) 15.87 8.23 11.80 55.56 6.17 5.61 298.15 Tip I  0.0605 0.0314 0.0446 0.2015 0.0270 0.0538 PD (%) 15.26 7.55 11.17 55.43 6.71 13.68 Tip II  0.0498 0.0270 0.0377 0.2010 0.0278 0.0561 PD (%) 12.66 6.52 9.43 55.29 6.77 14.29 Tip III  0.0599 0.0308 0.0439 0.2014 0.0275 0.0207 PD (%) 15.10 7.38 11.01 55.41 6.94 5.10 303.15 Tip I  0.0603 0.0304 0.0438 0.2098 0.0313 0.0547 PD (%) 14.50 6.96 10.40 55.23 7.68 13.24 Tip II  0.0490 0.0262 0.0367 0.2093 0.0323 0.0571 PD (%) 11.83 6.26 8.59 55.09 7.66 13.84 Tip III  0.0596 0.0298 0.0431 0.2098 0.0320 0.0204 PD (%) 14.34 6.83 10.23 55.21 7.91 4.70 308.15 Tip I  0.0627 0.0328 0.0460 0.2183 0.0351 0.0582 PD (%) 14.44 7.06 10.40 54.60 7.99 13.52 Tip II  0.0509 0.0288 0.0388 0.2178 0.0362 0.0607 PD (%) 11.75 6.29 8.65 54.46 8.00 14.12 Tip III  0.0619 0.0321 0.0453 0.2183 0.0358 0.0237 PD (%) 14.27 6.91 10.23 54.58 8.24 5.22 313.15 Tip I  0.0620 0.0303 0.0445 0.2249 0.0353 0.0588 PD (%) 13.84 6.48 9.78 55.05 8.35 13.23 Tip II  0.0494 0.0258 0.0365 0.2244 0.0364 0.0614 PD (%) 11.06 5.72 7.90 54.90 8.38 13.84 Tip III  0.0612 0.0295 0.0437 0.2249 0.0361 0.0205 PD (%) 13.66 6.34 9.59 55.03 8.60 4.49 318.15 Tip I  0.0546 0.0240 0.0369 0.2279 0.0466 0.0531 PD (%) 12.25 5.06 8.12 54.27 11.24 12.01 Tip II  0.0418 0.0222 0.0296 0.2273 0.0480 0.0557 PD (%) 9.37 4.26 6.46 54.12 11.34 12.62 Tip III  0.0537 0.0233 0.0361 0.2279 0.0477 0.0206 PD (%) 12.06 4.91 7.92 54.26 11.51 3.79 323.15 Tip I  0.0502 0.0198 0.0321 0.2316 0.0523 0.0505 PD (%) 10.94 4.18 6.99 54.01 12.41 11.07 Tip II  0.0370 0.0203 0.0252 0.2309 0.0539 0.0532 PD (%) 8.15 3.45 5.73 53.85 12.55 11.69 Tip III  0.0493 0.0193 0.0312 0.2315 0.0535 0.0209 PD (%) 10.73 4.01 6.82 53.99 12.70 3.69 B139 Nastavak tabele B21 T (K) Relacija Greška Pravilo mešanja L-L D-G Eyk A-B New Ost Tetrahidrofuran (1) + 1-Butanol (2) 288.15 Tip I  0.0279 0.0307 0.0295 0.0192 0.0348 0.0298 PD (%) 97.11 108.42 103.42 65.12 124.32 104.59 Tip II  0.0284 0.0305 0.0295 0.0192 0.0335 0.0293 PD (%) 99.17 107.64 103.65 65.07 119.68 102.59 Tip III  0.0279 0.0307 0.0295 0.0192 0.0348 0.0321 PD (%) 97.13 108.44 103.44 65.12 124.34 114.04 293.15 Tip I  0.0283 0.0316 0.0301 0.0173 0.0363 0.0301 PD (%) 121.54 137.56 130.32 74.38 160.23 130.23 Tip II  0.0287 0.0313 0.0301 0.0173 0.0352 0.0296 PD (%) 123.41 136.43 130.27 74.32 154.97 128.06 Tip III  0.0283 0.0316 0.0301 0.0173 0.0364 0.0332 PD (%) 121.57 137.60 130.36 74.39 160.27 145.28 298.15 Tip I  0.0294 0.0333 0.0315 0.0157 0.0390 0.0311 PD (%) 122.69 141.13 132.65 67.26 167.36 130.68 Tip II  0.0296 0.0330 0.0314 0.0157 0.0379 0.0307 PD (%) 123.88 139.80 132.24 67.18 162.54 128.81 Tip III  0.0294 0.0333 0.0315 0.0157 0.0390 0.0352 PD (%) 122.75 141.19 132.70 67.26 167.43 149.78 303.15 Tip I  0.0269 0.0311 0.0291 0.0137 0.0372 0.0284 PD (%) 93.05 109.00 101.58 50.38 132.05 98.72 Tip II  0.0271 0.0308 0.0290 0.0136 0.0362 0.0280 PD (%) 93.70 107.90 101.13 50.34 128.26 97.40 Tip III  0.0269 0.0311 0.0291 0.0137 0.0372 0.0330 PD (%) 93.10 109.06 101.63 50.38 132.12 116.36 308.15 Tip I  0.0277 0.0324 0.0301 0.0136 0.0394 0.0289 PD (%) 78.60 93.46 86.46 39.93 114.75 82.59 Tip II  0.0277 0.0321 0.0300 0.0136 0.0385 0.0286 PD (%) 78.78 92.47 85.91 39.90 112.14 81.66 Tip III  0.0277 0.0324 0.0302 0.0136 0.0395 0.0346 PD (%) 78.66 93.52 86.52 39.93 114.83 100.18 313.15 Tip I  0.0278 0.0331 0.0306 0.0139 0.0411 0.0288 PD (%) 66.59 80.59 73.80 34.06 102.80 69.25 Tip II  0.0277 0.0328 0.0303 0.0139 0.0403 0.0285 PD (%) 66.53 79.73 73.26 34.05 100.69 68.60 Tip III  0.0278 0.0332 0.0306 0.0139 0.0412 0.0356 PD (%) 66.66 80.66 73.86 34.06 102.89 87.48 318.15 Tip I  0.0257 0.0315 0.0287 0.0157 0.0402 0.0264 PD (%) 51.43 65.52 58.77 30.45 85.87 53.25 Tip II  0.0256 0.0311 0.0284 0.0158 0.0394 0.0262 PD (%) 51.31 64.81 58.29 30.46 84.32 52.76 Tip III  0.0257 0.0315 0.0287 0.0157 0.0402 0.0341 PD (%) 51.50 65.60 58.84 30.45 85.96 71.73 B140 Nastavak tabele B21 T (K) Relacija Greška Pravilo mešanja L-L D-G Eyk A-B New Ost 323.15 Tip I  0.0257 0.0323 0.0291 0.0172 0.0421 0.0261 PD (%) 48.31 62.16 55.47 28.62 82.21 49.18 Tip II  0.0256 0.0320 0.0289 0.0172 0.0415 0.0260 PD (%) 48.10 61.55 55.02 28.62 81.02 48.83 Tip III  0.0258 0.0323 0.0291 0.0172 0.0421 0.0352 PD (%) 48.39 62.24 55.55 28.61 82.31 68.20 Tetrahidrofuran (1) + 2-Butanol (2) 288.15 Tip I  0.0176 0.0340 0.0237 0.1336 0.0712 0.0203 PD (%) 5.31 11.72 7.35 48.51 25.89 5.98 Tip II  0.0167 0.0310 0.0214 0.1338 0.0663 0.0195 PD (%) 5.22 10.64 6.48 48.61 24.12 5.61 Tip III  0.0176 0.0345 0.0241 0.1335 0.0719 0.0458 PD (%) 5.22 11.94 7.56 48.49 26.17 16.11 293.15 Tip I  0.0166 0.0340 0.0230 0.1413 0.0731 0.0187 PD (%) 4.68 11.05 6.74 48.76 25.64 4.94 Tip II  0.0158 0.0310 0.0208 0.1416 0.0684 0.0180 PD (%) 4.59 10.02 5.86 48.85 24.00 4.77 Tip III  0.0166 0.0346 0.0235 0.1413 0.0740 0.0464 PD (%) 4.64 11.29 6.96 48.74 25.93 15.85 298.15 Tip I  0.0155 0.0344 0.0228 0.1444 0.0744 0.0174 PD (%) 4.26 11.06 6.81 48.55 25.43 4.48 Tip II  0.0146 0.0314 0.0205 0.1446 0.0699 0.0168 PD (%) 4.12 10.09 5.97 48.63 23.91 4.32 Tip III  0.0155 0.0350 0.0233 0.1443 0.0753 0.0470 PD (%) 4.22 11.29 7.03 48.53 25.72 15.74 303.15 Tip I  0.0170 0.0364 0.0247 0.1483 0.0771 0.0185 PD (%) 4.38 11.46 7.22 48.58 25.60 4.63 Tip II  0.0160 0.0335 0.0224 0.1486 0.0728 0.0179 PD (%) 4.30 10.52 6.41 48.65 24.17 4.35 Tip III  0.0171 0.0371 0.0252 0.1483 0.0780 0.0492 PD (%) 4.34 11.70 7.44 48.56 25.90 15.93 308.15 Tip I  0.0164 0.0365 0.0244 0.1516 0.0779 0.0174 PD (%) 4.27 11.29 7.00 48.57 25.45 4.09 Tip II  0.0155 0.0337 0.0222 0.1519 0.0737 0.0169 PD (%) 4.12 10.38 6.22 48.64 24.11 4.01 Tip III  0.0165 0.0372 0.0250 0.1516 0.0788 0.0494 PD (%) 4.23 11.54 7.23 48.55 25.75 15.84 313.15 Tip I  0.0173 0.0395 0.0269 0.1530 0.0817 0.0183 PD (%) 4.04 12.34 7.62 48.16 26.52 4.27 Tip II  0.0161 0.0368 0.0246 0.1532 0.0777 0.0177 PD (%) 3.91 11.46 6.86 48.23 25.25 4.08 Tip III  0.0175 0.0403 0.0275 0.1530 0.0827 0.0527 PD (%) 4.09 12.60 7.87 48.14 26.83 16.86 B141 Nastavak tabele B21 T (K) Relacija Greška Pravilo mešanja L-L D-G Eyk A-B New Ost 318.15 Tip I  0.0207 0.0432 0.0306 0.1535 0.0853 0.0211 PD (%) 4.55 13.34 8.61 47.67 27.50 4.71 Tip II  0.0193 0.0405 0.0284 0.1537 0.0815 0.0206 PD (%) 4.39 12.49 7.87 47.74 26.29 4.57 Tip III  0.0209 0.0439 0.0312 0.1534 0.0863 0.0561 PD (%) 4.64 13.60 8.86 47.65 27.81 17.81 323.15 Tip I  0.0189 0.0420 0.0292 0.1535 0.0841 0.0186 PD (%) 4.39 13.20 8.50 47.86 27.25 4.35 Tip II  0.0176 0.0394 0.0270 0.1537 0.0804 0.0182 PD (%) 4.09 12.38 7.78 47.93 26.09 4.24 Tip III  0.0191 0.0427 0.0298 0.1534 0.0851 0.0549 PD (%) 4.48 13.46 8.75 47.84 27.57 17.60 B142 Tabela B22 Rezultati korelisanja VE pomoću CEOS/GE modela ternernih sistema u temperaturnom intervalu od 288.15 do 323.15 K korišćenjem temperaturno nezavisnih binarnih interakcionih parametara Model g123 (J·mol-1) g132 (J·mol-1) g213 (J·mol-1) g231 (J·mol-1) g312 (J·mol-1) g321 (J·mol-1) PD ( %)  (cm3·mol-1) Dimetiladipat (1) + 2-Butanon + 1-Butanol (3) T = 288.15 K TCBT-2 0.31555910 4 -0.139462104 -0.244001104 0.410438103 0.324809104 0.641901103 1.84 0.0078 TCBT-3 -0.47423410 4 -0.494918104 0.729075105 0.525478103 0.391791103 -0.134481103 1.44 0.0061 T = 293.15 K TCBT-2 0.32262610 4 -0.146661104 -0.248994104 0.371181103 0.325521104 0.643690103 1.77 0.0079 TCBT-3 -0.48045210 4 -0.613218104 0.736855105 0.420051103 0.703441104 0.835088106 3.11 0.0166 T = 298.15 K TCBT-2 0.33338810 4 -0.150722104 -0.255788104 0.332555103 0.321461104 0.648002103 1.71 0.0080 TCBT-3 0.28630910 7 -0.511750104 0.231639107 0.117987104 0.350737103 -0.934230103 2.29 0.0102 T = 303.15 K TCBT-2 0.33561210 4 -0.155339104 -0.258272104 0.296131103 0.318863104 0.651132103 1.69 0.0083 TCBT-3 -0.49402510 4 -0.518143104 0.729817105 -0.300179104 0.355544103 0.347260104 1.74 0.0080 T = 308.15 K TCBT-2 0.34171910 4 -0.158571104 -0.262777104 0.255432103 0.314354104 0.660357103 1.65 0.0085 TCBT-3 -0.49902510 4 -0.414810104 0.743491105 -0.318200104 0.245607104 0.373955104 1.47 0.0077 T = 313.15 K TCBT-2 0.34858610 4 -0.162555104 -0.267652104 0.218134103 0.311594104 0.667395103 1.59 0.0086 TCBT-3 -0.50390210 4 -0.533865104 0.755339105 0.383510103 0.310163103 0.901236105 1.66 0.0085 T = 318.15 K TCBT-2 0.34863010 4 -0.168775104 -0.269000104 0.159835103 0.313224104 0.700103103 1.61 0.0092 TCBT-3 -0.51004110 4 -0.653467104 0.755801105 0.923270103 0.751471104 0.174018104 1.24 0.0077 T = 323.15 K TCBT-2 0.33689810 4 -0.170695104 -0.264815104 0.943416105 0.307741104 0.837401103 1.56 0.0093 TCBT-3 -0.52990910 4 -0.664228104 0.752817105 0.930240103 0.766670104 0.178956104 4.69 0.0299 B143 Nastavak tabele B22 Model g123 (J·mol-1) g132 (J·mol-1) g213 (J·mol-1) g231 (J·mol-1) g312 (J·mol-1) g321 (J·mol-1) PD ( %)  (cm3·mol-1) T = 288.15-323.15 K TCBT-2 vv a vv TCBT-3 -0.50390210 4 -0.533865104 0.755339105 0.383510103 0.310163103 0.901236105 17.07 0.0873 Dimetiladipat (1) + 2-Butanon + 2-Butanol (3) T = 288.15 K TCBT-2 0.31555910 4 -0.155920104 -0.244001104 -0.400162103 0.300126104 0.129424104 4.69 0.0402 TCBT-3 0.66824210 3 -0.112289102 0.729075105 0.768782105 0.674398105 -0.707238103 8.00 0.0540 T = 293.15 K TCBT-2 0.32262610 4 -0.160976104 -0.248994104 -0.519728103 0.300571104 0.141097104 2.70 0.0125 TCBT-3 -0.47423410 4 -0.13339710 0.736855105 0.765707105 0.668793105 -0.836071103 5.52 0.0299 T = 298.15 K TCBT-2 0.33338810 4 -0.165668104 -0.255788104 -0.531828103 0.300054104 0.138517104 2.59 0.0126 TCBT-3 0.28630910 7 -0.241406102 0.231639107 0.780741105 0.698213105 -0.828587103 5.77 0.0351 T = 303.15 K TCBT-2 0.33561210 4 -0.169076104 -0.258272104 -0.569248103 0.297540104 0.139556104 2.55 0.0131 TCBT-3 -0.49402510 4 -0.418611102 0.729817105 0.784985105 0.715823105 -0.821514103 3.93 0.0208 T = 308.15 K TCBT-2 0.34171910 4 -0.172609104 -0.262777104 -0.513497103 0.295605104 0.129070104 2.39 0.0124 TCBT-3 -0.49902510 4 -0.284549102 0.743491105 0.844830105 0.723747105 -0.719499103 3.77 0.0202 T = 313.15 K TCBT-2 0.34858610 4 -0.174118104 -0.267652104 -0.619794103 0.290350104 0.138571104 2.51 0.0133 TCBT-3 -0.50390210 4 -0.685005102 0.755339105 0.404748104 0.753293105 -0.329900104 2.89 0.0160 T = 318.15 K TCBT-2 0.34863010 4 -0.174528104 -0.269000104 -0.600236103 0.283254104 0.132451104 2.52 0.0136 TCBT-3 -0.51004110 4 -0.698292102 0.755801105 0.899781105 0.780384105 -0.670110103 3.54 0.0189 B144 Nastavak tabele B22 Model g123 (J·mol-1) g132 (J·mol-1) g213 (J·mol-1) g231 (J·mol-1) g312 (J·mol-1) g321 (J·mol-1) PD ( %)  (cm3·mol-1) T = 323.15 K TCBT-2 0.33689810 4 -0.176407104 -0.264815104 -0.599633103 0.278932104 0.128778104 2.61 0.0146 TCBT-3 -0.52990910 4 -0.582498102 0.752817105 0.938620105 0.796901105 0.141070104 6.93 0.0376 T = 288.15-323.15 K TCBT-2 -0.11422410 4 -0.113331104 0.100460104 -0.170031103 0.202251104 0.897571103 17.92 0.0887 TCBT-3 -0.39152310 4 -0.112289102 0.300558104 -0.363712103 0.674398105 -0.512384103 6.43 0.0363 Dimetiladipat (1) + Tetrahidrofuran (2) + 1-Butanol (3) T = 288.15 K TCBT-2 0.21380010 4 -0.139462104 -0.176703104 0.154607104 0.324809104 -0.956420103 3.32 0.0071 TCBT-3 -0.41492710 -0.494918104 0.821271105 -0.482813103 0.391791103 -0.770895103 2.73 0.0062 T = 293.15 K TCBT-2 0.22465710 4 -0.146661104 -0.185491104 0.152787104 0.325521104 -0.954684103 3.19 0.0072 TCBT-3 -0.38492010 -0.613218104 0.846964105 -0.526422103 0.703441104 -0.907916103 2.56 0.0064 T = 298.15 K TCBT-2 0.24885710 4 -0.150722104 -0.201655104 0.151164104 0.321461104 -0.953536103 2.90 0.0074 TCBT-3 -0.31860410 -0.511750104 0.857884105 -0.129232104 0.350737103 0.118507104 2.28 0.0063 T = 303.15 K TCBT-2 0.26599210 4 -0.155339104 -0.213505104 0.148897104 0.318863104 -0.946948103 2.78 0.0074 TCBT-3 0.13586210 7 -0.518143104 0.872823105 -0.501913103 0.355544103 0.151711106 3.03 0.0083 T = 308.15 K TCBT-2 0.28068010 4 -0.158571104 -0.223760104 0.147766104 0.314354104 -0.948482103 2.65 0.0077 TCBT-3 -0.66519710 4 -0.414810104 0.792848105 -0.388515103 0.245607104 -0.439005103 2.08 0.0065 T = 313.15 K TCBT-2 0.29383610 4 -0.162555104 -0.233053104 0.146644104 0.311594104 -0.949867103 2.58 0.0080 TCBT-3 0.98230210 -0.533865104 0.914428105 -0.491587103 0.310163103 -0.921058103 1.91 0.0068 B145 Nastavak tabele B22 Model g123 (J·mol-1) g132 (J·mol-1) g213 (J·mol-1) g231 (J·mol-1) g312 (J·mol-1) g321 (J·mol-1) PD ( %)  (cm3·mol-1) T = 318.15 K TCBT-2 0.30667410 4 -0.168775104 -0.242040104 0.138735104 0.313224104 -0.896902103 2.49 0.0084 TCBT-3 0.14058010 -0.653467104 0.936980105 -0.230289104 0.751471104 0.258583104 1.77 0.0065 T = 323.15 K TCBT-2 0.31743510 4 -0.170695104 -0.249859104 0.136415104 0.307741104 -0.888648103 3.74 0.0252 TCBT-3 0.56984110 -0.664228104 0.946477105 -0.458184103 0.766670104 0.104948106 3.85 0.0267 T = 288.15-323.15 K TCBT-2 -0.44460710 3 -0.115858104 0.311885103 0.117648104 0.251519104 -0.706342103 33.69 0.0906 TCBT-3 -0.53731410 4 -0.421053104 0.394216104 -0.537314104 0.181506104 0.394216104 32.34 0.0899 Dimetiladipat (1) + Tetrahidrofuran (2) + 2-Butanol (3) T = 288.15 K TCBT-2 0.21380010 4 -0.15592104 -0.176703104 0.623844103 0.300126104 -0.252438103 1.61 0.0080 TCBT-3 -0.41492710 -0.112289102 0.821271105 -0.740365103 0.674398105 -0.178839104 3.15 0.0181 T = 293.15 K TCBT-2 0.22465710 4 -0.160976104 -0.185491104 0.509403103 0.300571104 -0.155270103 1.53 0.0081 TCBT-3 -0.38492010 -0.13339710 0.846964105 -0.658285103 0.668793105 -0.174179104 2.74 0.0163 T = 298.15 K TCBT-2 0.24885710 4 -0.165668104 -0.201655104 0.642708103 0.300054104 -0.290312103 1.47 0.0081 TCBT-3 -0.31860410 -0.241406102 0.857884105 -0.838266103 0.698213105 -0.189966104 2.54 0.0155 T = 303.15 K TCBT-2 0.26599210 4 -0.169076104 -0.213505104 0.659789103 0.297540104 -0.318320103 1.43 0.0082 TCBT-3 0.13586210 7 -0.418611102 0.872823105 -0.906984103 0.715823105 -0.196277104 2.89 0.0200 T = 308.15 K TCBT-2 0.28068010 4 -0.172609104 -0.223760104 0.754022103 0.295605104 -0.413082103 1.38 0.0084 TCBT-3 -0.66519710 4 -0.284549104 0.792848105 -0.938941103 0.723747105 0.198211104 2.64 0.0160 B146 Nastavak tabele B22 Model g123 (J·mol-1) g132 (J·mol-1) g213 (J·mol-1) g231 (J·mol-1) g312 (J·mol-1) g321 (J·mol-1) PD ( %)  (cm3·mol-1) T = 313.15 K TCBT-2 0.29383610 4 -0.174118104 -0.233053104 0.791053103 0.290350104 -0.458418103 1.34 0.0086 TCBT-3 0.98230210 -0.685005102 0.914428105 -0.100576104 0.753293105 -0.204117104 1.97 0.0121 T = 318.15 K TCBT-2 0.30667410 4 -0.174528104 -0.242040104 0.927434103 0.283254104 -0.589389103 1.33 0.0088 TCBT-3 0.14058010 -0.698292102 0.936980105 -0.123047104 0.780384105 -0.225424104 1.94 0.0121 T = 323.15 K TCBT-2 0.31743510 4 -0.176407104 -0.249859104 0.983642103 0.278932104 -0.650688103 1.36 0.0093 TCBT-3 0.56984110 -0.582498102 0.946477105 -0.117545104 0.796901105 -0.217395104 1.84 0.0114 T = 288.15-323.15 K TCBT-2 -0.44460710 3 -0.113331104 0.311885103 0.391893103 0.202251104 -0.799063102 14.87 0.0845 TCBT-3 -0.53731410 4 -0.421053104 0.394216104 -0.537314104 0.181506104 0.394216104 17.17 0.1036 a Velike vrednosti srednje procentualne greške, veće od 100%. B147 Tabela B23 Rezultati korelisanja VE pomoću CEOS/GE modela ternernih sistema za temperaturni interval 288.15 - 323.15 K korišćenjem temperaturno zavisnih binarnih interakcionih parametara Model g123,1 (J·mol-1) g123,2 (J·mol-1) g132,1 (J·mol-1) g132,2 (J·mol-1) g213,1 (J·mol-1) g213,2 (J·mol-1) g231,1 (J·mol-1) g231,2 (J·mol-1) g312,1 (J·mol-1) g312,2 (J·mol-1) g321,1 (J·mol-1) g321,2 (J·mol-1) PD ( %)  (cm3·mol-1) Dimetiladipat (1) + 2-Butanon (2) + 1-Butanol (3) T = 288.15-323.15 K TCBT-2 0.668242103 -0.436218103 -0.291561105 4.83 0.0232 0.80172710 -0.66719810 0.27306310 3 0.294724104 -0.689971104 0.319941104 -0.75028010 0.596762104 -0.72938910 TCBT-3 0.340962103 -0.115436104 0.882314104 3.02 0.0170 -0.11872010 0.82779510 4 -0.33737910 -0.491266104 -0.107047104 0.332360103 -0.56587610 0.49350510-3 -0.65987910-5 Dimetiladipat (1) + 2-Butanon (2) + 2-Butanol (3) T = 288.15-323.15 K TCBT-2 -0.440014105 0.384608103 -0.326241105 8.04 0.0414 0.92864010 4 -0.21548510 0.297155103 0.330849104 -0.440014105 0.136798104 -0.94439110 0.928640104 -0.21548510 TCBT-3 0.340962103 -0.115436104 0.149063104 3.17 0.0155 -0.11872010 0.82779510 4 -0.57178810 0.188126105 -0.273054103 -0.527127103 0.216202103 0.65361110-2 -0.16570210-2 Dimetiladipat (1) + Tetrahidrofuran (2) + 1-Butanol (3) T = 288.15-323.15 K TCBT-2 -0.440014105 0.502534103 -0.291561105 11.26 0.0321 0.92864010 4 -0.21548510 0.273063103 0.294724104 0.111917104 -0.659522103 -0.75028010 -0.15846210-1 0.38884310-2 TCBT-3 0.728847103 0.586517104 0.882314104 36.60 0.1164 -0.21548510 0.17788510 4 -0.33737910 -0.491266104 -0.151288104 0.147710104 -0.565876 -0.21498610-2 -0.13598810-2 Dimetiladipat (1) + Tetrahidrofuran (2) + 2-Butanol (3) T = 288.15-323.15 K TCBT-2 -0.440014105 0.502534103 -0.241949105 52.40 0.3714 0.92864010 4 -0.21548510 0.233831 0.458031104 0.114977104 -0.250088103 0.864281104 -0.27681810 0.725577 TCBT-3 0.728847103 0.586517104 0.149063104 2.44 0.0146 -0.21548510 0.17788510 4 -0.57178810 0.188126105 0.198765103 -0.512474103 0.216202103 -0.10072310 0.110947104 B148 Tabela B24 Rezultati predviđanja VE pomoću PRSV CEOS i CEOS/GE modela ternernih sistema u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K T (K) vdW1-2 vdW1-3 TCBT-2 TCBT-3 PD (%)  (cm3·mol-1) PD (%)  (cm3·mol-1) PD (%)  (cm3·mol-1) PD (%)  (cm3·mol-1) Dimetiladipat (1) + 2-Butanon (2) + 1-Butanol (3) 288.15 4.77 0.0212 4.11 0.0159 62.89 0.2377 16.30 0.0573 293.15 4.74 0.0222 3.92 0.0159 62.61 0.2482 vv 0.4183 298.15 4.77 0.0235 3.41 0.0150 61.55 0.2558 69.70 0.2860 303.15 4.86 0.0250 3.06 0.0151 58.88 0.2576 10.31 0.0466 308.15 4.86 0.0263 2.97 0.0162 56.77 0.2611 45.66 0.2068 313.15 4.91 0.0279 3.29 0.0196 55.38 0.2678 vv 0.9093 318.15 3.90 0.0241 4.70 0.0284 52.80 0.2694 vv 0.6048 323.15 3.25 0.0216 30.17 0.1532 126.54 0.6287 vv 0.5705 288.15 – 323.15a 38.01 0.1608 38.41 0.1629 vvc vv vv 0.8636 288.15 – 323.15b 36.85 0.1583 45.95 0.1901 68.02 0.3481 vv 0.8572 Dimetiladipat (1) + 2-Butanon (2) + 2-Butanol (3) 288.15 17.25 0.0785 8.37 0.0520 39.90 0.1714 18.79 0.0863 293.15 16.66 0.0732 6.15 0.0291 35.69 0.1636 18.94 0.0835 298.15 15.65 0.0721 4.56 0.0234 36.73 0.1763 52.23 0.2505 303.15 15.67 0.0751 3.88 0.0212 35.16 0.1762 18.46 0.0893 308.15 15.26 0.0755 5.00 0.0317 36.61 0.1907 18.32 0.0911 313.15 15.15 0.0768 4.36 0.0227 35.18 0.1868 17.72 0.0928 318.15 15.77 0.0777 7.09 0.0367 34.71 0.1880 18.10 0.0931 323.15 44.04 0.2144 32.32 0.1640 29.40 0.1616 31.82 0.1586 288.15 – 323.15a 42.56 0.1911 40.38 0.1825 21.99 0.1152 81.76 0.4151 288.15 – 323.15b 32.24 0.1670 41.81 0.1885 49.51 0.2242 26.36 0.1260 B149 Nastavak tabele B24 T (K) vdW1-2 vdW1-3 TCBT-2 TCBT-3 PD (%)  (cm3·mol-1) PD (%)  (cm3·mol-1) PD (%)  (cm3·mol-1) PD (%)  (cm3·mol-1) Dimetiladipat (1) + Tetrahidrofuran (2) + 1-Butanol (3) 288.15 6.51 0.0131 20.94 0.0388 vv 0.3621 44.59 0.0774 293.15 5.81 0.0128 20.21 0.0410 vv 0.3798 vv 0.6147 298.15 5.24 0.0114 18.47 0.0410 vv 0.4040 vv 0.2582 303.15 4.42 0.0117 17.34 0.0419 vv 0.4235 65.38 0.1504 308.15 3.91 0.0112 19.22 0.0489 vv 0.4397 vv 0.3406 313.15 3.52 0.0109 15.81 0.0445 vv 0.4571 25.57 0.0682 318.15 3.01 0.0103 13.37 0.0408 vv 0.4711 vv 1.1483 323.15 4.05 0.0292 11.92 0.0544 vv 0.4913 vv 0.8890 288.15 – 323.15a 4.30 0.0147 6.34 0.0177 41.56 0.1087 vv 0.8164 288.15 – 323.15b 4.46 0.0150 16.43 0.0555 69.44 0.1775 vv 1.9611 Dimetiladipat (1) + Tetrahidrofuran (2) + 2-Butanol (3) 288.15 36.50 0.1919 15.16 0.0728 52.12 0.2562 63.93 0.3082 293.15 35.39 0.1971 13.78 0.0697 49.65 0.2573 56.71 0.2880 298.15 35.68 0.2080 18.01 0.0943 54.79 0.2972 59.89 0.3183 303.15 35.72 0.2161 19.39 0.1050 56.74 0.3189 vv 0.6735 308.15 35.88 0.2244 21.48 0.1198 59.81 0.3474 9.71 0.0595 313.15 36.32 0.2329 24.30 0.1387 61.49 0.3663 58.35 0.3408 318.15 37.14 0.2416 27.70 0.1607 65.59 0.3972 66.33 0.3930 323.15 38.33 0.2517 16.47 0.0969 68.99 0.4207 63.59 0.3800 288.15 – 323.15a 6.50 0.0368 197.77 1.1584 15.82 0.0910 14.05 0.0767 288.15 – 323.15b 4.44 0.0246 12.65 0.0721 vv vv 8.10 0.0439 a predviđanje VE korišćenjem temperaturno nezavisnih binarnih interakcionih parametara b predviđanje VE korišćenjem temperaturno zavisnih binarnih interakcionih parametara c velika vrednost B150 Tabela B25 Rezultati predviđanja vrednosti dopunske molarne zapremine ternernih sistema korišćenjem polinoma u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K T (K) 288.15 293.15 298.15 303.15 308.15 313.15 318.15 323.15 Model  (cm3·mol-1) PD (%)  (cm3·mol-1) PD (%)  (cm3·mol-1) PD (%)  (cm3·mol-1) PD (%)  (cm3·mol-1) PD (%)  (cm3·mol-1) PD (%)  (cm3·mol-1) PD (%)  (cm3·mol-1) PD (%) Dimetiladipat (1) + 2-Butanon (2) + 1-Butanol (3) Radojković 0.0143 3.59 0.0146 3.49 0.0147 3.33 0.0147 3.22 0.0151 3.11 0.0151 2.98 0.0156 2.92 0.0162 2.89 Kohler 0.0152 3.88 0.0155 3.76 0.0157 3.64 0.0159 3.53 0.0165 3.44 0.0167 3.32 0.0176 3.32 0.0183 3.27 Jacob-Fitzner 0.0143 3.59 0.0146 3.49 0.0147 3.33 0.0147 3.22 0.0151 3.11 0.0151 2.98 0.0156 2.92 0.0162 2.89 Colinet 0.0150 3.90 0.0152 3.77 0.0154 3.63 0.0155 3.51 0.0159 3.41 0.0161 3.28 0.0168 3.27 0.0173 3.21 Tsao-Smitha 0.0137 3.64 0.0137 3.51 0.0139 3.44 0.0144 3.40 0.0148 3.33 0.0152 3.27 0.0167 3.38 0.0177 3.37 Tsao-Smithb 0.0439 11.82 0.0473 12.17 0.0506 12.47 0.0540 12.73 0.0582 13.05 0.0618 13.22 0.0670 13.69 0.0714 13.82 Tsao-Smithc 0.0408 10.99 0.0433 11.11 0.0461 11.27 0.0491 11.41 0.0521 11.51 0.0556 11.65 0.0590 11.71 0.0627 11.81 Toopa 0.0140 3.79 0.0140 3.62 0.0142 3.50 0.0145 3.40 0.0147 3.27 0.0149 3.16 0.0156 3.16 0.0161 3.09 Toopb 0.0203 5.19 0.0212 5.14 0.0220 5.09 0.0228 5.05 0.0240 5.04 0.0249 4.98 0.0269 5.09 0.0284 5.09 Toopc 0.0138 3.41 0.0140 3.29 0.0139 3.12 0.0137 2.96 0.0141 2.88 0.0140 2.75 0.0142 2.67 0.0146 2.59 Scatcharda 0.0141 3.82 0.0141 3.65 0.0143 3.53 0.0146 3.42 0.0147 3.29 0.0150 3.17 0.0156 3.14 0.0160 3.07 Scatchardb 0.0188 4.70 0.0196 4.66 0.0202 4.58 0.0208 4.52 0.0219 4.51 0.0226 4.43 0.0242 4.52 0.0255 4.53 Scatchardc 0.0137 3.40 0.0139 3.28 0.0138 3.10 0.0135 2.92 0.0138 2.82 0.0135 2.64 0.0137 2.55 0.0139 2.47 Rastogi 0.0721 19.43 0.0756 19.34 0.0793 19.22 0.0833 19.10 0.0877 19.02 0.0925 18.93 0.0976 18.84 0.1028 18.76 Dimetiladipat (1) + 2-Butanon (2) + 2-Butanol (3) Radojković 0.0289 6.69 0.0387 8.45 0.0308 6.46 0.0318 6.45 0.0334 6.54 0.0340 6.53 0.0386 7.62 0.0360 6.83 Kohler 0.0304 7.40 0.0334 7.67 0.0324 7.09 0.0334 6.98 0.0344 6.92 0.0349 6.86 0.0387 7.89 0.0364 6.98 Jacob-Fitzner 0.0289 6.69 0.0312 6.93 0.0308 6.46 0.0318 6.45 0.0334 6.54 0.0340 6.53 0.0386 7.62 0.0360 6.83 Colinet 0.0305 7.38 0.0333 7.76 0.0326 7.20 0.0336 7.17 0.0348 7.17 0.0355 7.18 0.0406 8.36 0.0371 7.37 Tsao-Smitha 0.0663 16.86 0.0722 17.38 0.0729 16.72 0.0760 16.70 0.0789 16.70 0.0807 16.72 0.0857 17.86 0.0837 16.87 Tsao-Smithb 0.0975 24.69 0.1053 25.32 0.1073 24.52 0.1117 24.51 0.1159 24.50 0.1191 24.63 0.1236 25.64 0.1244 25.02 Tsao-Smithc 0.0379 8.79 0.0387 8.45 0.0423 8.72 0.0446 8.75 0.0466 8.78 0.0498 9.10 0.0500 9.06 0.0545 9.69 Toopa 0.0339 8.16 0.0375 8.60 0.0363 7.97 0.0374 7.93 0.0384 7.88 0.0387 7.83 0.0428 8.95 0.0393 7.80 Toopb 0.0392 9.21 0.0436 9.78 0.0430 9.18 0.0448 9.23 0.0466 9.24 0.0479 9.37 0.0519 10.52 0.0508 9.73 Toopc 0.0216 4.94 0.0223 4.82 0.0219 4.52 0.0221 4.40 0.0227 4.37 0.0232 4.38 0.0293 5.73 0.0241 4.46 Scatcharda 0.0332 8.04 0.0367 8.40 0.0356 7.78 0.0367 7.72 0.0380 7.75 0.0381 7.65 0.0419 8.74 0.0388 7.65 Scatchardb 0.0371 8.55 0.0408 9.10 0.0406 8.58 0.0423 8.64 0.0442 8.67 0.0456 8.83 0.0506 10.03 0.0487 9.25 Scatchardc 0.0228 5.23 0.0236 5.10 0.0232 4.81 0.0236 4.70 0.0243 4.70 0.0248 4.69 0.0309 5.99 0.0261 4.86 Rastogi 0.0978 23.94 0.1020 23.64 0.1082 23.93 0.1136 24.12 0.1193 24.48 0.1250 25.04 0.1346 26.52 0.1360 26.56 B151 Nastavak tabele B25 T (K) 288.15 293.15 298.15 303.15 308.15 313.15 318.15 323.15 Model  (cm3·mol-1) PD (%)  (cm3·mol-1) PD (%)  (cm3·mol-1) PD (%)  (cm3·mol-1) PD (%)  (cm3·mol-1) PD (%)  (cm3·mol-1) PD (%)  (cm3·mol-1) PD (%)  (cm3·mol-1) PD (%) Dimetiladipat (1) + Tetrahidrofuran (2) + 1-Butanol (3) Radojković 0.0157 7.17 0.0157 6.53 0.0160 6.06 0.0164 5.69 0.0162 5.19 0.0166 4.93 0.0165 4.50 0.0165 4.24 Kohler 0.0145 6.50 0.0146 5.94 0.0147 5.47 0.0150 5.09 0.0148 4.65 0.0151 4.39 0.0148 3.95 0.0148 3.70 Jacob-Fitzner 0.0157 7.17 0.0157 6.53 0.0160 6.06 0.0164 5.69 0.0162 5.19 0.0166 4.93 0.0165 4.50 0.0165 4.24 Colinet 0.0143 6.49 0.0144 5.93 0.0146 5.47 0.0148 5.10 0.0147 4.66 0.0150 4.41 0.0146 3.98 0.0147 3.73 Tsao-Smitha 0.0138 6.08 0.0134 5.47 0.0131 4.90 0.0127 4.42 0.0124 4.03 0.0122 3.73 0.0117 3.40 0.0117 3.16 Tsao-Smithb 0.0203 11.29 0.0228 11.57 0.0253 11.81 0.0279 12.04 0.0312 12.44 0.0340 12.60 0.0381 13.18 0.0414 13.48 Tsao-Smithc 0.0217 9.97 0.0229 9.69 0.0247 9.57 0.0267 9.54 0.0283 9.43 0.0307 9.52 0.0328 9.46 0.0353 9.62 Toopa 0.0128 5.74 0.0128 5.26 0.0129 4.81 0.0129 4.43 0.0127 4.04 0.0128 3.77 0.0123 3.37 0.0122 3.14 Toopb 0.0153 6.91 0.0152 6.24 0.0151 5.66 0.0152 5.18 0.0148 4.64 0.0148 4.31 0.0142 3.81 0.0139 3.50 Toopc 0.0158 7.08 0.0160 6.56 0.0167 6.23 0.0174 5.99 0.0177 5.64 0.0185 5.50 0.0191 5.24 0.0197 5.11 Scatcharda 0.0127 5.76 0.0128 5.26 0.0128 4.81 0.0128 4.43 0.0126 4.04 0.0127 3.77 0.0123 3.39 0.0122 3.15 Scatchardb 0.0169 7.84 0.0168 7.06 0.0169 6.47 0.0170 5.97 0.0167 5.36 0.0168 5.01 0.0163 4.44 0.0160 4.08 Scatchardc 0.0154 6.96 0.0156 6.43 0.0162 6.09 0.0169 5.83 0.0170 5.44 0.0178 5.28 0.0183 5.00 0.0187 4.84 Rastogi 0.0286 13.61 0.0310 13.48 0.0337 13.41 0.0366 13.41 0.0394 13.40 0.0426 13.55 0.0458 13.58 0.0492 13.79 Dimetiladipat (1) + Tetrahidrofuran (2) + 2-Butanol (3) Radojković 0.0143 3.42 0.0157 3.49 0.0154 3.34 0.0157 3.30 0.0161 3.31 0.0165 3.33 0.0169 3.38 0.0171 3.38 Kohler 0.0157 3.76 0.0180 4.20 0.0167 3.69 0.0169 3.62 0.0172 3.58 0.0173 3.55 0.0174 3.55 0.0171 3.44 Jacob-Fitzner 0.0143 3.42 0.0157 3.49 0.0154 3.34 0.0157 3.30 0.0161 3.31 0.0165 3.33 0.0169 3.38 0.0171 3.38 Colinet 0.0169 3.96 0.0189 4.28 0.0180 3.92 0.0182 3.86 0.0186 3.85 0.0188 3.83 0.0189 3.82 0.0188 3.77 Tsao-Smitha 0.0526 13.51 0.0577 14.26 0.0575 13.59 0.0591 13.55 0.0605 13.52 0.0614 13.41 0.0616 13.26 0.0613 13.09 Tsao-Smithb 0.0778 20.18 0.0850 21.12 0.0860 20.46 0.0891 20.50 0.0920 20.58 0.0942 20.60 0.0956 20.60 0.0962 20.57 Tsao-Smithc 0.0146 3.55 0.0144 3.38 0.0163 3.54 0.0176 3.60 0.0189 3.68 0.0203 3.78 0.0218 3.95 0.0239 4.24 Toopa 0.0250 6.09 0.0285 6.76 0.0273 6.19 0.0280 6.18 0.0286 6.17 0.0290 6.11 0.0289 6.03 0.0285 5.91 Toopb 0.0155 3.69 0.0183 4.17 0.0169 3.68 0.0172 3.59 0.0176 3.57 0.0179 3.53 0.0180 3.52 0.0177 3.42 Toopc 0.0132 3.15 0.0132 3.02 0.0135 2.99 0.0137 2.93 0.0140 2.93 0.0142 2.89 0.0143 2.88 0.0147 2.93 Scatcharda 0.0246 5.95 0.0282 6.64 0.0269 6.06 0.0275 6.02 0.0281 6.00 0.0284 5.95 0.0283 5.84 0.0277 5.68 Scatchardb 0.0145 3.46 0.0161 3.58 0.0158 3.41 0.0161 3.35 0.0166 3.37 0.0171 3.41 0.0176 3.47 0.0177 3.46 Scatchardc 0.0130 3.11 0.0131 2.99 0.0134 2.94 0.0136 2.89 0.0139 2.88 0.0140 2.84 0.0142 2.85 0.0146 2.88 Rastogi 0.0604 13.03 0.0616 12.86 0.0660 13.35 0.0687 13.61 0.0712 13.93 0.0734 14.29 0.0755 14.73 0.0776 15.30 a tip a, dimetiladipat se posmatra kao asimetrična komponenta b tip b, 2-butanon, odnosno tetrahidrofuran se posmatra kao asimetrična komponenta c tip c, alkohol (1-butanol ili 2-butanol) se posmatra kao asimetrična komponenta B152 Tabela B26 Rezultati predviđanja vrednosti indeksa refrakcije nD binarnih smeša na osnovu indeksa refrakcije čistih komponenata u temperaturnom intervalu od 288.15 do 323.15 K T (K) Pravilo mešanja L-L D-G Eyk A-B New Ost  Dimetiladipat (1) + 1-Butanol (2) 288.15 0.00035 0.00041 0.00039 0.00041 0.00047 0.00044 293.15 0.00039 0.00045 0.00043 0.00045 0.00050 0.00048 298.15 0.00044 0.00050 0.00048 0.00050 0.00056 0.00053 303.15 0.00049 0.00054 0.00052 0.00054 0.00060 0.00057 308.15 0.00055 0.00061 0.00059 0.00061 0.00067 0.00064 313.15 0.00061 0.00067 0.00065 0.00067 0.00072 0.00070 318.15 0.00069 0.00074 0.00073 0.00074 0.00080 0.00078 323.15 0.00072 0.00078 0.00076 0.00078 0.00084 0.00081 Dimetiladipat (1) + 2-Butanol (2) 288.15 0.00096 0.00102 0.00100 0.00102 0.00109 0.00106 293.15 0.00099 0.00106 0.00104 0.00106 0.00112 0.00109 298.15 0.00104 0.00110 0.00108 0.00110 0.00116 0.00114 303.15 0.00108 0.00115 0.00113 0.00115 0.00122 0.00119 308.15 0.00111 0.00117 0.00115 0.00117 0.00124 0.00121 313.15 0.00116 0.00123 0.00121 0.00123 0.00130 0.00127 318.15 0.00122 0.00129 0.00127 0.00129 0.00136 0.00133 323.15 0.00122 0.00129 0.00127 0.00129 0.00136 0.00133 Dimetiladipat (1) + 2-Butanon (2) 288.15 0.00126 0.00110 0.00116 0.00110 0.00095 0.00102 293.15 0.00132 0.00116 0.00122 0.00116 0.00100 0.00107 298.15 0.00137 0.00121 0.00126 0.00121 0.00104 0.00112 303.15 0.00142 0.00125 0.00131 0.00125 0.00108 0.00116 308.15 0.00146 0.00129 0.00135 0.00129 0.00112 0.00120 313.15 0.00149 0.00132 0.00138 0.00132 0.00114 0.00122 318.15 0.00145 0.00127 0.00133 0.00127 0.00109 0.00117 323.15 0.00146 0.00127 0.00134 0.00127 0.00108 0.00117 Dimetiladipat (1) + Tetrahidrofuran (2) 288.15 0.00029 0.00026 0.00027 0.00026 0.00024 0.00025 293.15 0.00033 0.00030 0.00031 0.00030 0.00027 0.00028 298.15 0.00035 0.00032 0.00033 0.00032 0.00029 0.00030 303.15 0.00039 0.00036 0.00037 0.00036 0.00033 0.00034 308.15 0.00041 0.00037 0.00039 0.00037 0.00034 0.00036 313.15 0.00041 0.00038 0.00039 0.00038 0.00034 0.00036 318.15 0.00037 0.00033 0.00034 0.00033 0.00029 0.00031 323.15 0.00037 0.00033 0.00034 0.00033 0.00029 0.00031 B153 Nastavak tabele B26 T (K) Pravilo mešanja L-L D-G Eyk A-B New Ost  2-Butanon (1) + 1-Butanol (2) 288.15 0.00012 0.00010 0.00011 0.00010 0.00007 0.00008 293.15 0.00010 0.00007 0.00008 0.00007 0.00005 0.00006 298.15 0.00006 0.00003 0.00004 0.00003 0.00003 0.00003 303.15 0.00005 0.00002 0.00003 0.00002 0.00003 0.00002 308.15 0.00003 0.00005 0.00004 0.00005 0.00008 0.00007 313.15 0.00005 0.00007 0.00006 0.00007 0.00011 0.00009 318.15 0.00007 0.00010 0.00009 0.00010 0.00014 0.00012 323.15 0.00009 0.00012 0.00011 0.00012 0.00016 0.00014 2-Butanon (1) + 2-Butanol (2) 288.15 0.00092 0.00094 0.00093 0.00094 0.00096 0.00095 293.15 0.00096 0.00099 0.00098 0.00099 0.00101 0.00100 298.15 0.00100 0.00103 0.00102 0.00103 0.00105 0.00104 303.15 0.00105 0.00107 0.00106 0.00107 0.00110 0.00109 308.15 0.00108 0.00110 0.00110 0.00110 0.00113 0.00112 313.15 0.00110 0.00113 0.00112 0.00113 0.00116 0.00115 318.15 0.00116 0.00119 0.00118 0.00119 0.00121 0.00120 323.15 0.00119 0.00122 0.00121 0.00122 0.00125 0.00123 Tetrahidrofuran (1) + 1-Butanol (2) 288.15 0.00009 0.00009 0.00009 0.00009 0.00010 0.00010 293.15 0.00011 0.00012 0.00012 0.00012 0.00012 0.00012 298.15 0.00014 0.00015 0.00015 0.00015 0.00015 0.00015 303.15 0.00016 0.00016 0.00016 0.00016 0.00017 0.00017 308.15 0.00019 0.00019 0.00019 0.00019 0.00019 0.00019 313.15 0.00022 0.00022 0.00022 0.00022 0.00022 0.00022 318.15 0.00024 0.00024 0.00024 0.00024 0.00024 0.00024 323.15 0.00027 0.00027 0.00027 0.00027 0.00027 0.00027 Tetrahidrofuran (1) + 2-Butanol (2) 288.15 0.00106 0.00107 0.00106 0.00107 0.00107 0.00107 293.15 0.00110 0.00111 0.00111 0.00111 0.00111 0.00111 298.15 0.00112 0.00112 0.00112 0.00112 0.00113 0.00112 303.15 0.00114 0.00114 0.00114 0.00114 0.00115 0.00114 308.15 0.00114 0.00115 0.00115 0.00115 0.00115 0.00115 313.15 0.00116 0.00116 0.00116 0.00116 0.00117 0.00116 318.15 0.00116 0.00116 0.00116 0.00116 0.00117 0.00117 323.15 0.00114 0.00115 0.00115 0.00115 0.00115 0.00115 B154 Tabela B27 Rezultati predviđanja vrednosti promene indeksa refrakcije ternernih sistema u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K korišćenjem polinoma T (K) 288.15 293.15 298.15 303.15 308.15 313.15 318.15 323.15 Model  PD (%)  PD (%)  PD (%)  PD (%)  PD (%)  PD (%)  PD (%)  PD (%) Dimetiladipat (1) + 2-Butanon (2) + 1-Butanol (3) Radojković 0.0004 3.78 0.0004 3.86 0.0004 3.85 0.0004 3.79 0.0004 3.78 0.0004 3.50 0.0004 3.39 0.0003 3.08 Kohler 0.0003 2.94 0.0003 3.05 0.0003 3.04 0.0003 2.95 0.0003 2.98 0.0003 2.71 0.0003 2.71 0.0003 2.42 Jacob-Fitzner 0.0004 3.78 0.0004 3.86 0.0004 3.85 0.0004 3.79 0.0004 3.78 0.0004 3.50 0.0004 3.39 0.0003 3.08 Colinet 0.0003 3.41 0.0004 3.56 0.0004 3.51 0.0004 3.45 0.0004 3.50 0.0003 3.14 0.0003 3.10 0.0003 2.76 Tsao-Smitha 0.0001 1.27 0.0002 1.25 0.0001 1.18 0.0001 1.10 0.0001 1.09 0.0001 0.96 0.0001 0.74 0.0001 0.85 Tsao-Smithb 0.0002 1.68 0.0002 1.72 0.0002 1.87 0.0002 1.84 0.0002 1.88 0.0002 1.95 0.0002 1.94 0.0002 1.81 Tsao-Smithc 0.0008 7.41 0.0007 7.08 0.0008 7.28 0.0008 7.33 0.0008 7.22 0.0008 7.95 0.0008 7.81 0.0009 8.30 Toopa 0.0001 1.10 0.0001 1.20 0.0001 1.14 0.0001 1.05 0.0001 1.08 0.0001 0.95 0.0001 0.76 0.0001 0.91 Toopb 0.0006 6.01 0.0006 6.11 0.0006 6.15 0.0006 6.13 0.0006 6.08 0.0006 5.83 0.0006 5.77 0.0006 5.31 Toopc 0.0003 3.45 0.0004 3.57 0.0004 3.51 0.0004 3.41 0.0004 3.38 0.0003 3.06 0.0003 3.12 0.0003 2.85 Scatcharda 0.0001 1.10 0.0001 1.20 0.0001 1.13 0.0001 1.05 0.0001 1.06 0.0001 0.94 0.0001 0.77 0.0001 0.94 Scatchardb 0.0006 6.04 0.0006 6.15 0.0006 6.15 0.0006 6.13 0.0006 6.09 0.0006 5.83 0.0006 5.74 0.0006 5.31 Scatchardc 0.0004 4.27 0.0004 4.34 0.0004 4.31 0.0004 4.25 0.0004 4.16 0.0004 3.85 0.0004 3.87 0.0004 3.52 Rastogi 0.0020 20.47 0.0021 20.59 0.0021 20.35 0.0021 20.30 0.0021 20.23 0.0021 19.76 0.0021 19.64 0.0021 19.12 Dimetiladipat (1) + 2-Butanon (2) + 2-Butanol (3) Radojković 0.0004 4.29 0.0004 4.41 0.0004 4.46 0.0005 4.51 0.0005 4.55 0.0004 4.32 0.0005 4.58 0.0004 4.32 Kohler 0.0004 3.60 0.0004 3.77 0.0004 3.75 0.0004 3.82 0.0004 3.93 0.0004 3.71 0.0004 4.02 0.0004 3.79 Jacob-Fitzner 0.0004 4.29 0.0004 4.41 0.0004 4.46 0.0005 4.51 0.0005 4.55 0.0004 4.32 0.0005 4.58 0.0004 4.32 Colinet 0.0004 4.14 0.0004 4.35 0.0004 4.31 0.0004 4.37 0.0004 4.50 0.0004 4.17 0.0004 4.45 0.0004 4.18 Tsao-Smitha 0.0002 2.49 0.0003 2.78 0.0003 2.71 0.0003 2.85 0.0003 3.13 0.0003 2.84 0.0003 3.20 0.0003 2.99 Tsao-Smithb 0.0003 2.99 0.0003 3.03 0.0003 3.16 0.0003 3.37 0.0003 3.23 0.0003 3.37 0.0004 3.63 0.0003 3.46 Tsao-Smithc 0.0007 7.62 0.0007 7.23 0.0007 7.46 0.0007 7.44 0.0008 7.30 0.0008 7.89 0.0008 7.48 0.0008 8.07 Toopa 0.0002 1.60 0.0002 1.73 0.0002 1.62 0.0002 1.70 0.0002 1.81 0.0002 1.58 0.0002 1.68 0.0002 1.54 Toopb 0.0006 6.83 0.0007 7.02 0.0007 7.15 0.0007 7.21 0.0007 7.24 0.0007 7.02 0.0007 7.33 0.0007 7.06 Toopc 0.0004 3.77 0.0004 3.94 0.0004 3.93 0.0004 3.92 0.0004 4.00 0.0004 3.74 0.0004 4.08 0.0004 3.88 Scatcharda 0.0002 1.58 0.0002 1.68 0.0002 1.59 0.0002 1.65 0.0002 1.71 0.0002 1.50 0.0002 1.59 0.0002 1.48 Scatchardb 0.0006 6.72 0.0007 6.92 0.0007 7.05 0.0007 7.09 0.0007 7.14 0.0007 6.89 0.0007 7.21 0.0007 6.95 Scatchardc 0.0005 4.71 0.0005 4.82 0.0005 4.86 0.0005 4.83 0.0005 4.88 0.0005 4.62 0.0005 4.88 0.0005 4.64 Rastogi 0.0019 19.00 0.0020 19.27 0.0020 19.56 0.0020 19.36 0.0021 19.80 0.0020 19.34 0.0021 19.81 0.0021 19.50 B155 Nastavak tabele B27 a dimetiladipat je asimetrična komponenta b 2-butanon, odnosno tetrahidrofuran je asimetrična komponenta c alkohol (1-butanol ili 2-butanol) je asimetrična komponenta T (K) 288.15 293.15 298.15 303.15 308.15 313.15 318.15 323.15 Model  PD (%)  PD (%)  PD (%)  PD (%)  PD (%)  PD (%)  PD (%)  PD (%) Dimetiladipat (1) + Tetrahidrofuran (2) + 1-Butanol (3) Radojković 0.0002 3.70 0.0002 3.51 0.0002 3.41 0.0002 3.35 0.0002 3.24 0.0002 3.21 0.0002 3.11 0.0002 2.90 Kohler 0.0001 2.82 0.0001 2.65 0.0001 2.65 0.0001 2.62 0.0001 2.56 0.0001 2.58 0.0001 2.56 0.0001 2.38 Jacob-Fitzner 0.0002 3.70 0.0002 3.51 0.0002 3.41 0.0002 3.35 0.0002 3.24 0.0002 3.21 0.0002 3.11 0.0002 2.90 Colinet 0.0002 3.25 0.0002 3.06 0.0002 3.04 0.0002 3.05 0.0002 2.92 0.0002 2.93 0.0002 2.88 0.0002 2.65 Tsao-Smitha 0.0001 1.04 0.0001 1.03 0.0001 0.96 0.0001 0.96 0.0001 0.94 0.0001 0.90 0.0000 0.82 0.0000 0.76 Tsao-Smithb 0.0002 5.07 0.0002 4.80 0.0002 4.31 0.0002 3.98 0.0002 3.59 0.0002 3.18 0.0002 2.86 0.0002 3.18 Tsao-Smithc 0.0003 6.10 0.0003 6.41 0.0003 6.50 0.0004 6.58 0.0004 6.72 0.0004 6.72 0.0004 6.65 0.0004 6.96 Toopa 0.0001 1.16 0.0001 1.26 0.0001 1.17 0.0001 1.17 0.0001 1.07 0.0001 0.96 0.0001 0.92 0.0001 0.96 Toopb 0.0003 5.82 0.0003 5.63 0.0003 5.60 0.0003 5.53 0.0003 5.46 0.0003 5.49 0.0003 5.51 0.0003 5.09 Toopc 0.0002 3.88 0.0002 3.63 0.0002 3.55 0.0002 3.57 0.0002 3.38 0.0002 3.35 0.0002 3.39 0.0002 3.29 Scatcharda 0.0001 1.13 0.0001 1.23 0.0001 1.16 0.0001 1.17 0.0001 1.08 0.0001 0.98 0.0001 0.97 0.0001 1.02 Scatchardb 0.0003 5.82 0.0003 5.64 0.0003 5.56 0.0003 5.49 0.0003 5.45 0.0003 5.46 0.0003 5.42 0.0003 5.07 Scatchardc 0.0002 4.60 0.0002 4.38 0.0002 4.28 0.0002 4.23 0.0002 4.01 0.0002 4.00 0.0002 4.11 0.0002 3.92 Rastogi 0.0010 22.02 0.0011 21.80 0.0011 21.56 0.0011 21.56 0.0011 21.37 0.0011 21.27 0.0012 21.19 0.0011 20.35 Dimetiladipat (1) + Tetrahidrofuran (2) + 2-Butanol (3) Radojković 0.0003 6.44 0.0003 6.53 0.0003 6.31 0.0003 5.92 0.0003 5.85 0.0003 5.82 0.0003 5.87 0.0003 5.41 Kohler 0.0003 5.65 0.0003 5.76 0.0003 5.54 0.0003 5.26 0.0003 5.24 0.0003 5.28 0.0003 5.32 0.0003 4.93 Jacob-Fitzner 0.0003 6.44 0.0003 6.53 0.0003 6.31 0.0003 5.92 0.0003 5.85 0.0003 5.82 0.0003 5.87 0.0003 5.41 Colinet 0.0003 6.28 0.0003 6.37 0.0003 6.13 0.0003 5.83 0.0003 5.78 0.0003 5.78 0.0003 5.81 0.0003 5.36 Tsao-Smitha 0.0003 7.07 0.0003 7.21 0.0003 6.94 0.0003 6.62 0.0003 6.67 0.0003 6.69 0.0003 6.56 0.0003 6.03 Tsao-Smithb 0.0001 2.40 0.0001 2.20 0.0001 2.14 0.0001 2.11 0.0001 2.15 0.0001 2.09 0.0001 1.96 0.0001 1.83 Tsao-Smithc 0.0002 4.39 0.0002 4.36 0.0003 4.54 0.0003 4.83 0.0003 4.96 0.0003 4.89 0.0003 4.79 0.0003 4.96 Toopa 0.0001 3.11 0.0001 3.23 0.0001 3.05 0.0001 2.83 0.0001 2.95 0.0002 3.03 0.0001 2.87 0.0001 2.50 Toopb 0.0004 9.02 0.0004 9.06 0.0004 8.78 0.0004 8.46 0.0004 8.31 0.0004 8.31 0.0004 8.41 0.0004 7.75 Toopc 0.0003 6.17 0.0003 6.28 0.0003 6.08 0.0003 5.70 0.0003 5.61 0.0003 5.64 0.0003 5.80 0.0003 5.59 Scatcharda 0.0001 3.12 0.0001 3.20 0.0001 3.03 0.0001 2.83 0.0001 2.91 0.0002 2.97 0.0001 2.78 0.0001 2.39 Scatchardb 0.0004 8.78 0.0004 8.84 0.0004 8.56 0.0004 8.22 0.0004 8.08 0.0004 8.05 0.0004 8.18 0.0004 7.52 Scatchardc 0.0003 7.14 0.0003 7.27 0.0003 7.05 0.0003 6.56 0.0003 6.47 0.0003 6.49 0.0003 6.66 0.0003 6.40 Rastogi 0.0010 22.70 0.0011 22.50 0.0011 22.29 0.0011 22.05 0.0011 21.83 0.0012 21.79 0.0012 21.93 0.0012 21.60 B156 Tabela B28 Rezultati korelisanja viskoznosti binarnih i ternernih sistema različitih organskih jedinjenja Korelacioni modela Binarni sistem Ternerni sistem Pav (%) Nallb Pav (%) Nall Dolezalek-Schulze 6.83 3675 8.32 2879 Grunberg-Nissan 3.37 3675 4.24 2879 Tamura-Kurata 5.14 3360 8.75 2879 McAllister 3 5.29 3264 - - McAllister 4 6.07 3249 - - McAllister-Chandramouli-Laddha - - 7.84 2861 Katti-Chaudri 2.45 3264 4.18 2879 Heric I 1.73 3264 2.91 2879 Heric II - - 2.62 2861 Heric-Brewer I 8.21 3660 9.30 2861 Heric-Brewer II 1.23 3249 2.46 2861 Krishnan-Laddha 1.76 3264 2.92 2879 McAllister-Soliman-Marschall 5.31 3264 7.69 2861 Mehrotra 2.98 3675 5.10 2879 Baylaucq-Daugé-Boned 4.30 486 12.00 810 Dimitrov-Kamenski I 20.72 3675 - - Dimitrov-Kamenski II 10.48 2212 - - Dimitrov-Kamenski III 16.03 3576 - - Dimitrov-Kamenski IV 13.08 3675 - - Dimitrov-Kamenski V 10.32 2212 - - Dimitrov-Kamenski VI 20.10 3675 - - Dimitrov-Kamenski VII 13.72 2212 - - Dimitrov-Kamenski VIII 3.77 3660 - - Dimitrov-Kamenski IX 9.42 2212 - - Dimitrov-Kamenski X 44.67 3675 - - Dimitrov-Kamenski XI 3.63 2212 - - Dimitrov-Kamenski XII 32.96 3660 - - Dimitrov-Kamenski XIII 2.10 2212 - - Modifikovan Dimitrov-Kamenski - - 11.17 2879 B157 Nastavak tabele B28 Korelacioni model1 Binarni sistem Ternerni sistem Pav (%) Nall2 Pav (%) Nall Focke-Du Plessis I 15.89 3576 Focke-Du Plessis II 9.86 3401 Focke-Du Plessis III 16.96 3375 - - Focke-Du Plessis IV 20.61 3576 - - Focke-Du Plessis V 15.64 3401 - - Focke-Du Plessis VI 11.85 3393 - - Focke-Du Plessis VII 25.15 3401 - - Focke-Du Plessis VIII 29.67 3393 - - Focke-Du Plessis IX 47.03 3357 - - a Za korelisanje su korišćeni samo setovi eksperimentalnih podataka kod kojih je n ≥ Nm + 2, gde je Nm broj parametara modela. Setovi eksperimentalnih podataka koji su bili dostupni za različite temperature i pritiske korelisani su samo sa jednim setom parametara. b Ukupan broj eksperimentalnih tačaka u korelaciji B158 Tabela B29 Rezultati predviđanja i korelisanja viskoznosti η binarnih smeša na pojedinačnim temperaturama u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K Greška proračuna Modeli Parametri modela PD(%) PDm(%)  (mPas) Dimetiladipat (1) + 1-Butanol (2) T = 288.15 K Prediktivni model- model doprinosa grupa UNIFAC- VISCO 8.46 6.32 0.0672 Korelativni modeli Teja- Rice tr = -0.164100 3.38 2.65 0.1180 3McAllister A12 = 2.977337 A21 = 1.742991 2.36 1.89 0.0755 4McAllister A1122 = 3.06300 A1112 = 2.65787 A2221 = 1.78658 0.84 0.65 0.0271 T = 293.15 K Prediktivni model - model doprinosa grupa UNIFAC- VISCO 7.16 5.33 0.0414 Korelativni modeli Teja- Rice tr = -0.133366 3.22 2.53 0.0992 3McAllister A12 = 2.659300 A21 = 1.557000 2.38 1.90 0.0642 4McAllister A1122 = 2.71600 A1112 = 2.37000 A2221 = 1.60450 0.83 0.65 0.0227 T = 298.15 K Prediktivni modeli - modeli doprinosa grupa UNIFAC- VISCO 6.09 4.53 0.0253 Korelativni modeli Teja- Rice tr = -0.102900 3.12 2.44 0.0844 3McAllister A12 = 2.395400 A21 = 1.416000 2.30 1.84 0.0551 4McAllister A1122 = 2.43100 A1112 = 2.14000 A2221 = 1.45600 0.84 0.66 0.0201 T = 303.15 K Prediktivni modeli - modeli doprinosa grupa UNIFAC- VISCO 5.20 3.92 0.0148 Korelativni modeli Teja- Rice tr = -0.0654000 2.89 2.26 0.0700 3McAllister A12 = 2.162300 A21 = 1.307000 2.17 1.75 0.0465 4McAllister A1122 = 2.18200 A1112 = 1.94550 A2221 = 1.34400 0.79 0.63 0.0169 T = 308.15 K Prediktivni modeli - modeli doprinosa grupa UNIFAC- VISCO 4.53 3.47 0.0089 Korelativni modeli Teja- Rice tr = -0.0264000 2.71 2.12 0.0591 3McAllister A12 = 1.969100 A21 = 1.210000 2.06 1.65 0.0395 4McAllister A1122 = 1 97000 A1112 = 1.78450 A2221 = 1.24200 0.77 0.61 0.0146 B159 Nastavak tabele B29 Greška proračuna Modeli Parametri modela PD(%) PDm(%)  (mPas) T = 313.15 K Prediktivni modeli - modeli doprinosa grupa UNIFAC- VISCO 4.16 3.26 0.0057 Korelativni modeli Teja- Rice tr = 0.0138000 2.57 2.00 0.0503 3McAllister A12 = 1.801100 A21 = 1.126000 1.96 1.58 0.0339 4McAllister A1122 = 1.78800 A1112 = 1.64450 A2221 = 1.15400 0.75 0.59 0.0128 T = 318.15 K Prediktivni modeli - modeli doprinosa grupa UNIFAC- VISCO 4.03 3.22 0.0042 Korelativni modeli Teja- Rice tr = 0.0546000 2.41 1.86 0.0428 3McAllister A12 = 1.656900 A21 = 1.051000 1.86 1.49 0.0291 4McAllister A1122 = 1.63600 A1112 = 1.52000 A2221 = 1.07450 0.73 0.58 0.0113 T = 323.15 K Prediktivni modeli - modeli doprinosa grupa UNIFAC- VISCO 4.08 3.35 0.0037 Korelativni modeli Teja- Rice tr = 0.116700 2.05 1.59 0.0329 3McAllister A12 = 1.534400 A21 = 1.015000 1.58 1.28 0.0228 4McAllister A1122 = 1.49300 A1112 = 1.43550 A2221 = 1.04000 0.63 0.50 0.0094 Dimetiladipat (1) + 2-Butanol (2) T = 288.15 K Prediktivni model- model doprinosa grupa UNIFAC- VISCOa 25.77 19.77 0.5588 Korelativni modeli Teja- Rice tr = -0.488400 7.12 5.73 0.2688 3McAllister A12 = 3.273200 A21 = 1.255000 4.55 3.67 0.1468 4McAllister A1122 = 3.58100 A1112 = 2.47400 A2221 = 1.31850 1.91 1.53 0.0589 T = 293.15 K Prediktivni model - model doprinosa grupa UNIFAC- VISCOa 22.07 16.74 0.3205 Korelativni modeli Teja- Rice tr = -0.435900 6.41 5.06 0.2128 3McAllister A12 = 2.893100 A21 = 1.165048 4.29 3.44 0.1215 4McAllister A1122 = 3.13000 A1112 = 2.22350 A2221 = 1.20250 1.84 1.46 0.0498 B160 Nastavak tabele B29 Greška proračuna Modeli Parametri modela PD(%) PDm(%)  (mPas) T = 298.15 K Prediktivni model - model doprinosa grupa UNIFAC- VISCOa 17.67 13.22 0.1656 Korelativni modeli Teja- Rice tr = -0.365100 5.51 4.25 0.1620 3McAllister A12 = 2.556161 A21 = 1.096367 3.93 3.10 0.0969 4McAllister A1122 = 2.70700 A1112 = 2.02850 A2221 = 1.13100 1.71 1.34 0.0410 T = 303.15 K Prediktivni model - model doprinosa grupa UNIFAC- VISCOa 13.52 9.97 0.0809 Korelativni modeli Teja- Rice tr = -0.288000 4.74 3.61 0.1215 3McAllister A12 = 2.264529 A21 = 1.055224 3.49 2.73 0.0762 4McAllister A1122 = 2.37400 A1112 = 1.85200 A2221 = 1.07650 1.43 1.11 0.0309 T=308.15 K Prediktivni model - model doprinosa grupa UNIFAC- VISCOa 9.78 7.06 0.0375 Korelativni modeli Teja- Rice tr = -0.207000 4.04 3.01 0.0918 3McAllister A12 = 2.030700 A21 = 1.012000 3.05 2.36 0.0595 4McAllister A1122 = 2.08100 A1112 = 1.71450 A2221 = 1.02800 1.27 0.98 0.0244 T = 313.15 K Prediktivni model - model doprinosa grupa UNIFAC- VISCOa 6.97 4.99 0.0165 Korelativni modeli Teja- Rice tr = -0.123600 3.45 2.53 0.0700 3McAllister A12 = 1.834000 A21 = 0.9700000 2.69 2.05 0.0468 4McAllister A1122 = 1.84500 A1112 = 1.59000 A2221 = 0.981500 1.11 0.85 0.0193 T = 318.15 K Prediktivni model - model doprinosa grupa UNIFAC- VISCOa 5.31 3.88 0.0073 Korelativni modeli Teja- Rice tr = -0.0396000 2.97 2.14 0.0536 3McAllister A12 = 1.662500 A21 = 0.9330000 2.35 1.77 0.0370 4McAllister A1122 = 1.65100 A1112 = 1.47800 A2221 = 0.938500 0.97 0.73 0.0153 B161 Nastavak tabele B29 Greška proračuna Modeli Parametri modela PD(%) PDm(%)  (mPas) T = 323.15 K Prediktivni model - model doprinosa grupa UNIFAC- VISCOa 4.58 3.53 0.0041 Korelativni modeli Teja- Rice tr = 0.0672000 2.39 1.71 0.0380 3McAllister A12 = 1.529500 A21 = 0.9230000 1.84 1.38 0.0265 4McAllister A1122 = 1.47800 A1112 = 1.40800 A2221 = 0.930500 0.72 0.53 0.0105 Dimetiladipat (1) + 2-Butanon (2) T = 288.15 K Prediktivni model- model doprinosa grupa UNIFAC- VISCO 1.03 0.46 0.0002 Korelativni modeli Teja- Rice tr = 1.51740 0.82 0.41 0.0154 3McAllister A12 = 2.12709 A21 = 1.22141 0.15 0.05 0.0000 4McAllister A1122 = 1.57400 A1112 = 2.41300 A2221 = 0.987000 0.14 0.05 0.0019 T = 293.15 K Prediktivni model - model doprinosa grupa UNIFAC- VISCO 1.02 0.46 0.0002 Korelativni modeli Teja- Rice tr = 1.51890 0.81 0.41 0.0134 3McAllister A12 = 1.92836 A21 = 1.14771 0.11 0.04 0.0000 4McAllister A1122 = 1.45900 A1112 = 2.16900 A2221 = 0.929500 0.15 0.06 0.0018 T = 298.15 K Prediktivni modeli - modeli doprinosa grupa UNIFAC- VISCO 1.08 0.51 0.0002 Korelativni modeli Teja- Rice tr = 1.52550 0.82 0.42 0.0123 3McAllister A12 = 1.763300 A21 = 1.079815 0.11 0.04 0.0013 4McAllister A1122 = 1.35415 A1112 = 1.96807 A2221 = 0.882546 0.06 0.02 0.0000 T = 303.15 K Prediktivni modeli - modeli doprinosa grupa UNIFAC- VISCO 1.09 0.52 0.0002 Korelativni modeli Teja- Rice tr = 1.53000 0.81 0.41 0.0106 3McAllister A12 = 1.616122 A21 = 1.021233 0.08 0.03 0.0008 4McAllister A1122 = 1.27090 A1112 = 1.79053 A2221 = 0.833624 0.08 0.03 0.0000 B162 Nastavak tabele B29 Greška proračuna Modeli Parametri modela PD(%) PDm(%)  (mPas) T = 308.15 K Prediktivni modeli – modeli doprinosa grupa UNIFAC- VISCO 1.20 0.59 0.0002 Korelativni modeli Teja- Rice tr = 1.53900 0.84 0.44 0.0099 3McAllister A12 = 1.495627 A21 = 0.9629092 0.08 0.04 0.0009 4McAllister A1122 = 1.18198 A1112 = 1.64986 A2221 = 0.793392 0.07 0.03 0.0000 T = 313.15 K Prediktivni modeli – modeli doprinosa grupa UNIFAC- VISCO 1.30 0.66 0.0002 Korelativni modeli Teja- Rice tr = 1.54920 0.87 0.46 0.0093 3McAllister A12 = 1.387722 A21 = 0.9114803 0.05 0.03 0.0006 4McAllister A1122 = 1.11057 A1112 = 1.52199 A2221 = 0.752532 0.05 0.03 0.0000 T = 318.15 K Prediktivni modeli – modeli doprinosa grupa UNIFAC- VISCO 1.40 0.73 0.0002 Korelativni modeli Teja- Rice tr = 1.56295 0.91 0.46 0.0085 3McAllister A12 = 1.291031 A21 = 0.8666996 0.08 0.03 0.0007 4McAllister A1122 = 1.05931 A1112 = 1.40253 A2221 = 0.708182 0.06 0.03 0.0008 T = 323.15 K Prediktivni modeli – modeli doprinosa grupa UNIFAC- VISCO 1.77 0.95 0.0003 Korelativni modeli Teja- Rice tr = 1.58975 0.88 0.47 0.0082 3McAllister A12 = 1.223604 A21 = 0.8318794 0.06 0.03 0.0005 4McAllister A1122 = 0.999190 A1112 =.1.32900 A2221 = 0.686433 0.07 0.03 0.0005 Dimetiladipat (1) + Tetrahidrofuran (2) T = 288.15 K Prediktivni model- model doprinosa grupa UNIFAC- VISCOb, c 0.49 0.26 8.50E-05 Korelativni modeli Teja- Rice tr = 1.85580 1.52 0.82 0.0295 3McAllister A12 = 2.358300 A21 = 1.432701 0.21 0.09 0.0032 4McAllister A1122 = 1.78213 A1112 = 2.61400 A2221 = 1.15296 0.07 0.03 0.0011 B163 Nastavak tabele B29 Greška proračuna Modeli Parametri modela PD(%) PDm(%)  (mPas) T = 293.15 K Prediktivni model – model doprinosa grupa UNIFAC- VISCOb, c 0.08 0.05 4.46E-06 Korelativni modeli Teja- Rice tr =.1.82730 1.51 0.84 0.0264 3McAllister A12 = 2.131318 A21 = 1.332931 0.19 0.08 0.0026 4McAllister A1122 = 1.64131 A1112 = 2.34385 A2221 = 1.07854 0.04 0.02 0.0007 T = 298.15 K Prediktivni modeli – modeli doprinosa grupa UNIFAC- VISCOb, c 0.07 0.03 8.29E-07 Korelativni modeli Teja- Rice tr = 1.82190 1.48 0.84 0.0233 3McAllister A12 = 1.937886 A21 = 1.248915 0.17 0.08 0.0024 4McAllister A1122 = 1.50920 A1112 = 2.12300 A2221 = 1.02010 0.06 0.03 0.0007 T = 303.15 K Prediktivni modeli – modeli doprinosa grupa UNIFAC- VISCOb, c 0.24 0.14 1.28E-05 Korelativni modeli Teja- Rice tr = 1.80840 1.46 0.83 0.0208 3McAllister A12 = 1.772400 A21 = 1.175717 0.13 0.07 0.0017 4McAllister A1122 = 1.40623 A1112 = 1.93205 A2221 = 0.959087 0.08 0.05 0.0015 T = 308.15 K Prediktivni modeli – modeli doprinosa grupa UNIFAC- VISCOb, c 0.37 0.20 2.09E-05 Korelativni modeli Teja- Rice tr = 1.80210 1.54 0.88 0.0198 3McAllister A12 = 1.635167 A21 = 1.106629 0.08 0.05 0.0016 4McAllister A1122 = 1.32875 A1112 = 1.76226 A2221 = 0.898503 0.08 0.05 0.0000 T = 313.15 K Prediktivni modeli – modeli doprinosa grupa UNIFAC- VISCOb, c 0.31 0.15 1.08E-05 Korelativni modeli Teja- Rice tr = 1.81410 1.63 0.94 0.0191 3McAllister A12 = 1.518300 A21 = 1.044970 0.13 0.08 0.0017 4McAllister A1122 = 1.25327 A1112 = 1.61808 A2221 = 0.848990 0.12 0.07 0.0016 B164 Nastavak tabele B29 Greška proračuna Modeli Parametri modela PD(%) PDm(%)  (mPas) T = 318.15 K Prediktivni modeli – modeli doprinosa grupa UNIFAC- VISCOb, c 0.52 0.32 4.29E-05 Korelativni modeli Teja- Rice tr = 1.84380 1.56 0.85 0.0156 3McAllister A12 = 1.393865 A21 = 1.006159 0.35 0.19 0.0036 4McAllister A1122 = 1.18854 A1112 = 1.48268 A2221 = 0.809346 0.29 0.17 0.0032 T = 323.15 K Prediktivni modeli – modeli doprinosa grupa UNIFAC- VISCOb, c 4.74 2.47 0.0018 Korelativni modeli Teja- Rice tr = 2.21700 0.44 0.27 0.0047 3McAllister A12 = 1.290732 A21 = 1.021217 0.87 0.40 0.0080 4McAllister A1122 = 1.05931 A1112 = 1.42506 A2221 = 0.842923 0.58 0.28 0.0054 2-Butanon (1) + 1-Butanol (2) T = 288.15 K Prediktivni model- model doprinosa grupa UNIFAC- VISCO 3.87 2.17 0.0049 Korelativni modeli Teja- Rice tr = -0.118500 4.13 2.45 0.0842 3McAllister A12 = 0.7742779 A21 = 1.029326 1.22 0.37 0.0099 4McAllister A1122 = 0.988000 A1112 = 0.641500 A2221 = 1.40600 0.45 0.20 0.0054 T = 293.15 K Prediktivni model – model doprinosa grupa UNIFAC- VISCO 3.94 2.03 0.0029 Korelativni modeli Teja- Rice tr = 0.0810000 4.07 2.43 0.0724 3McAllister A12 = 0.7343000 A21 = 0.9524613 1.16 0.38 0.0091 4McAllister A1122 = 0.927095 A1112 = 0.619500 A2221 = 1.29160 0.40 0.18 0.0044 T = 298.15 K Prediktivni modeli – modeli doprinosa grupa UNIFAC- VISCO 3.87 1.83 0.0016 Korelativni modeli Teja- Rice tr = -0.0459000 3.80 2.30 0.0603 3McAllister A12 = 0.6920780 A21 = 0.9095003 0.96 0.36 0.0073 4McAllister A1122 = 0.873851 A1112 = 0.588000 A2221 = 1.19404 0.33 0.16 0.0034 B165 Nastavak tabele B29 Greška proračuna Modeli Parametri modela PD(%) PDm(%)  (mPas) T = 303.15 K Prediktivni modeli – modeli doprinosa grupa UNIFAC- VISCO 4.22 1.82 0.0010 Korelativni modeli Teja- Rice tr = -0.00149850 3.63 2.21 0.0507 3McAllister A12 = 0.6580000 A21 = 0.8461597 0.91 0.33 0.0063 4McAllister A1122 = 0.807014 A1112 = 0.572341 A2221 = 1.12168 0.33 0.16 0.0000 T = 308.15 K Prediktivni modeli – modeli doprinosa grupa UNIFAC- VISCO 4.41 1.76 0.0008 Korelativni modeli Teja- Rice tr = 0.0324000 3.29 2.01 0.0406 3McAllister A12 = 0.6167000 A21 = 0.8054053 0.76 0.30 0.0052 4McAllister A1122 = 0.747986 A1112 = 0.546085 A2221 = 1.05844 0.32 0.16 0.0030 T = 313.15 K Prediktivni modeli – modeli doprinosa grupa UNIFAC- VISCO 5.03 1.96 0.0009 Korelativni modeli Teja- Rice tr = 0.0747000 2.98 1.83 0.0323 3McAllister A12 = 0.5817000 A21 = 0.7687766 0.65 0.27 0.0045 4McAllister A1122 = 0.694000 A1112 = 0.529000 A2221 = 0.994500 0.45 0.22 0.0037 T = 318.15 K Prediktivni modeli – modeli doprinosa grupa UNIFAC- VISCO 6.14 2.64 0.0012 Korelativni modeli Teja- Rice tr = 0.115200 2.63 1.61 0.0252 3McAllister A12 = 0.5453000 A21 = 0.7372942 0.69 0.32 0.0046 4McAllister A1122 = 0.645000 A1112 = 0.507500 A2221 = 0.948000 0.62 0.30 0.0041 T = 323.15 K Prediktivni modeli – modeli doprinosa grupa UNIFAC- VISCO 7.81 3.73 0.0019 Korelativni modeli Teja- Rice tr = 0.177900 2.05 1.28 0.0185 3McAllister A12 = 0.5182403 A21 = 0.7270000 0.48 0.19 0.0027 4McAllister A1122 = 0.635000 A1112 = 0.476247 A2221 = 0.899792 0.34 0.15 0.0019 B166 Nastavak tabele B29 Greška proračuna Modeli Parametri modela PD(%) PDm(%)  (mPas) 2-Butanon (1) + 2-Butanol (2) T = 288.15 K Prediktivni model- model doprinosa grupa UNIFAC- VISCOa 20.84 10.18 0.1150 Korelativni modeli Teja- Rice tr = -0.488100 9.32 5.43 0.2250 3McAllister A12 = 0.8485647 A21 = 0.6938901 2.97 0.98 0.0279 4McAllister A1122 = 1.07200 A1112 = 0.569000 A2221 = 1.05350 0.66 0.22 0.0066 T = 293.15 K Prediktivni model – model doprinosa grupa UNIFAC- VISCOa 17.26 9.10 0.0688 Korelativni modeli Teja- Rice tr = -0.435300 8.69 5.22 0.1823 3McAllister A12 = 0.8040548 A21 = 0.6587267 2.83 1.03 0.0259 4McAllister A1122 = 1.02300 A1112 = 0.542000 A2221 = 0.953000 0.77 0.28 0.0071 T = 298.15 K Prediktivni model – model doprinosa grupa UNIFAC- VISCOa 13.15 7.52 0.0361 Korelativni modeli Teja- Rice tr = -0.370266 7.83 4.78 0.1399 3McAllister A12 = 0.7497113 A21 = 0.6321468 2.63 1.04 0.0220 4McAllister A1122 = 0.940014 A1112 = 0.524376 A2221 = 0.902554 0.73 0.29 0.0063 T = 303.15 K Prediktivni model – model doprinosa grupa UNIFAC- VISCOa 9.68 5.89 0.0174 Korelativni modeli Teja- Rice tr = -0.295728 6.82 4.24 0.1056 3McAllister A12 = 0.6920022 A21 = 0.6207148 2.20 0.93 0.0172 4McAllister A1122 = 0.856000 A1112 = 0.512500 A2221 = 0.853000 0.61 0.26 0.0048 T=308.15 K Prediktivni model – model doprinosa grupa UNIFAC- VISCOa 7.13 4.52 0.0080 Korelativni modeli Teja- Rice tr = -0.220584 5.99 3.80 0.0806 3McAllister A12 = 0.6468193 A21 = 0.6098846 1.86 0.82 0.0138 4McAllister A1122 = 0.788456 A1112 = 0.495512 A2221 = 0.809542 0.51 0.24 0.0040 B167 Nastavak tabele B29 Greška proračuna Modeli Parametri modela PD(%) PDm(%)  (mPas) T = 313.15 K Prediktivni model – model doprinosa grupa UNIFAC- VISCOa 5.51 3.44 0.0034 Korelativni modeli Teja- Rice tr = -0.145599 5.21 3.38 0.0616 3McAllister A12 = 0.5992260 A21 = 0.5897621 1.66 0.79 0.0112 4McAllister A1122 = 0.735092 A1112 = 0.473820 A2221 = 0.765625 0.44 0.22 0.0032 T = 318.15 K Prediktivni model – model doprinosa grupa UNIFAC- VISCOa 4.79 2.77 0.0014 Korelativni modeli Teja- Rice tr = -0.0750000 4.48 2.96 0.0468 3McAllister A12 = 0.5582210 A21 = 0.5735350 1.45 0.72 0.0090 4McAllister A1122 = 0.680287 A1112 = 0.455296 A2221 = 0.727226 0.35 0.19 0.0025 T = 323.15 K Prediktivni model – model doprinosa grupa UNIFAC- VISCOa 4.72 2.28 0.0006 Korelativni modeli Teja- Rice tr = 0.0201000 3.36 2.24 0.0310 3McAllister A12 = 0.5155168 A21 = 0.5828336 0.96 0.47 0.0053 4McAllister A1122 = 0.614992 A1112 = 0.448231 A2221 = 0.731637 0.23 0.11 0.0013 Tetrahidrofuran (1) + 1-Butanol (2) T = 288.15 K Prediktivni model- model doprinosa grupa UNIFAC- VISCOb, d 4.60 2.25 0.0035 Korelativni modeli Teja- Rice tr = 0.0183000 4.82 2.78 0.0905 3McAllister A12 = 0.8866211 A21 = 1.153681 0.85 0.37 0.0099 4McAllister A1122 = 1.10700 A1112 = 0.746000 A2221 = 1.54650 0.35 0.15 0.0043 T = 293.15 K Prediktivni model – model doprinosa grupa UNIFAC- VISCOb, d 3.33 1.68 0.0016 Korelativni modeli Teja- Rice tr = 0.0552000 4.59 2.69 0.0764 3McAllister A12 = 0.8408805 A21 = 1.076808 0.80 0.37 0.0089 4McAllister A1122 = 1.02406 A1112 = 0.719773 A2221 = 1.43313 0.38 0.17 0.0042 B168 Nastavak tabele B29 Greška proračuna Modeli Parametri modela PD(%) PDm(%)  (mPas) T = 298.15 K Prediktivni modeli – modeli doprinosa grupa UNIFAC- VISCOb, d 1.95 1.00 0.0004 Korelativni modeli Teja- Rice tr = 0.0987000 4.29 2.57 0.0642 3McAllister A12 = 0.7949932 A21 = 1.012520 0.78 0.38 0.0082 4McAllister A1122 = 0.972000 A1112 = 0.682000 A2221 = 1.31750 0.40 0.20 0.0044 T = 303.15 K Prediktivni modeli – modeli doprinosa grupa UNIFAC- VISCOb, d 0.62 0.29 4.22E-05 Korelativni modeli Teja- Rice tr = 0.141900 3.91 2.38 0.0526 3McAllister A12 = 0.7488952 A21 = 0.9600410 0.71 0.37 0.0071 4McAllister A1122 = 0.909106 A1112 = 0.651676 A2221 = 1.23600 0.39 0.21 0.0040 T = 308.15 K Prediktivni modeli – modeli doprinosa grupa UNIFAC- VISCOb, d 0.65 0.43 8.71E-05 Korelativni modeli Teja- Rice tr = 0.185400 3.58 2.22 0.0434 3McAllister A12 = 0.6994720 A21 = 0.9232009 0.50 0.29 0.0059 4McAllister A1122 = 0.858000 A1112 = 0.620500 A2221 = 1.14750 0.43 0.23 0.0042 T = 313.15 K Prediktivni modeli – modeli doprinosa grupa UNIFAC- VISCOb, d 1.84 1.15 0.0004 Korelativni modeli Teja- Rice tr = 0.227700 3.20 2.01 0.0351 3McAllister A12 = 0.6655170 A21 = 0.8627037 0.57 0.34 0.0055 4McAllister A1122 = 0.799537 A1112 = 0.592005 A2221 = 1.07750 0.34 0.21 0.0038 T = 318.15 K Prediktivni modeli – modeli doprinosa grupa UNIFAC- VISCOb, d 3.27 2.01 0.0008 Korelativni modeli Teja- Rice tr = 0.280800 2.93 1.86 0.0289 3McAllister A12 = 0.6301670 A21 = 0.8189462 0.50 0.32 0.0049 4McAllister A1122 = 0.744390 A1112 = 0.568000 A2221 = 1.01689 0.32 0.22 0.0037 B169 Nastavak tabele B29 Greška proračuna Modeli Parametri modela PD(%) PDm(%)  (mPas) T = 323.15 K Prediktivni modeli – modeli doprinosa grupa UNIFAC- VISCOb, d 9.14 5.26 0.0039 Korelativni modeli Teja- Rice tr = 0.520047 3.80 2.21 0.0277 3McAllister A12 = 0.6382309 A21 = 0.7856356 0.93 0.51 0.0068 4McAllister A1122 = 0.652000 A1112 = 0.602897 A2221 = 1.00854 0.71 0.36 0.0048 Tetrahidrofuran (1) + 2-Butanol (2) T = 288.15 K Prediktivni model- model doprinosa grupa UNIFAC- VISCOa, b, e 12.94 5.66 0.0303 Korelativni modeli Teja- Rice tr = -0.394800 9.01 5.15 0.2089 3McAllister A12 = 0.8827000 A21 = 0.8733183 1.79 0.64 0.0196 4McAllister A1122 = 1.09055 A1112 = 0.668000 A2221 = 1.29950 0.38 0.13 0.0045 T = 293.15 K Prediktivni model – model doprinosa grupa UNIFAC- VISCOa, b, e 9.76 4.53 0.0140 Korelativni modeli Teja- Rice tr = -0.335400 8.35 4.93 0.1679 3McAllister A12 = 0.8379000 A21 = 0.8196933 1.91 0.75 0.0195 4McAllister A1122 = 1.03700 A1112 = 0.636500 A2221 = 1.17650 0.40 0.17 0.0047 T = 298.15 K Prediktivni modeli – modeli doprinosa grupa UNIFAC- VISCOa , b, e 5.97 2.89 0.0041 Korelativni modeli Teja- Rice tr = -0.258000 7.33 4.43 0.1265 3McAllister A12 = 0.7791000 A21 = 0.7922186 1.63 0.70 0.0157 4McAllister A1122 = 0.958000 A1112 = 0.612000 A2221 = 1.10000 0.40 0.18 0.0044 T = 303.15 K Prediktivni modeli – modeli doprinosa grupa UNIFAC- VISCOa, b, e 2.47 1.15 0.0005 Korelativni modeli Teja- Rice tr = -0.176400 6.22 3.85 0.0933 3McAllister A12 = 0.7217000 A21 = 0.7740419 1.38 0.61 0.0118 4McAllister A1122 = 0.875565 A1112 = 0.591500 A2221 = 1.04550 0.24 0.11 0.0030 B170 Nastavak tabele B29 Greška proračuna Modeli Parametri modela PD(%) PDm(%)  (mPas) T = 308.15 K Prediktivni modeli - modeli doprinosa grupa UNIFAC- VISCOa, b, e 0.60 0.49 0.0002 Korelativni modeli Teja- Rice tr = -0.0957000 5.26 3.34 0.0692 3McAllister A12 = 0.6720000 A21 = 0.7506075 1.18 0.55 0.0092 4McAllister A1122 = 0.816271 A1112 = 0.565000 A2221 = 0.984000 0.19 0.10 0.0022 T = 313.15 K Prediktivni modeli - modeli doprinosa grupa UNIFAC- VISCOa , b, e 3.47 2.16 0.0012 Korelativni modeli Teja- Rice tr = -0.0114000 4.40 2.86 0.0510 3McAllister A12 = 0.6265000 A21 = 0.7277342 1.04 0.51 0.0072 4McAllister A1122 = 0.757939 A1112 = 0.541500 A2221 = 0.929000 0.17 0.10 0.0019 T = 318.15 K Prediktivni modeli - modeli doprinosa grupa UNIFAC- VISCOa , b, e 6.09 3.80 0.0026 Korelativni modeli Teja- Rice tr = 0.0750000 3.58 2.39 0.0372 3McAllister A12 = 0.5852000 A21 = 0.7032153 0.97 0.49 0.0060 4McAllister A1122 = 0.716770 A1112 = 0.510000 A2221 = 0.872000 0.20 0.12 0.0019 T = 323.15 K Prediktivni modeli - modeli doprinosa grupa UNIFAC- VISCOa, b, e 12.70 7.73 0.0077 Korelativni modeli Teja- Rice tr = 0.300000 3.49 2.09 0.0252 3McAllister A12 = 0.5747000 A21 = 0.7009954 0.93 0.41 0.0058 4McAllister A1122 = 0.635092 A1112 = 0.526500 A2221 = 0.877500 0.88 0.39 0.0057 a Prikazani rezultati odnose se na slučaj kada se 1-butanol i 2-butanol posmatraju kao jedinjenja identične strukture b, c Prikazani rezultati su dobijeni optimizacijom, primenom Modela I (tabela B34) b, d Prikazani rezultati su dobijeni optimizacijom, primenom Modela III (tabela B35) b, e Prikazani rezultati su dobijeni optimizacijom, primenom Modela V (tabela B36, Opcija A) B171 Tabela B30 Rezultati predviđanja viskoznosti η binarnih smeša dimetiladipat (1) + 2-butanol (2) i 2-butanon (1) + 2-butanol (2) UNIFAC-VISCO modelom u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K Greška proračuna Greška proračuna Modeli PD(%) PDm(%)  (mPas) PD(%) PDm(%)  (mPas) Dimetiladipat (1) + 2-Butanol (2) 2-Butanon (1) + 2-Butanol (2) T = 288.15 K Model I 25.77 19.77 0.5588 20.84 10.18 0.1150 Model II 93.31 71.89 6.4438 37.74 16.81 0.2722 Model III 32.31 24.63 0.9833 17.69 9.31 0.1102 Model IV 24.66 18.76 0.6054 17.39 9.18 0.1077 T = 293.15 K Model I 22.07 16.74 0.3205 17.26 9.10 0.0688 Model II 87.44 67.07 4.3474 33.60 15.90 0.1760 Model III 29.04 21.99 0.6058 15.64 8.51 0.0661 Model IV 21.63 16.35 0.3583 15.34 8.38 0.0644 T = 298.15 K Model I 17.67 13.22 0.1656 13.15 7.52 0.0361 Model II 80.51 61.45 2.8801 28.80 14.42 0.1055 Model III 25.10 18.89 0.3529 13.07 7.28 0.0351 Model IV 18.31 13.77 0.1967 12.78 7.14 0.0340 T = 303.15 K Model I 13.52 9.97 0.0809 9.68 5.89 0.0174 Model II 73.98 56.29 1.9368 24.27 12.74 0.0615 Model III 21.87 16.44 0.2047 11.40 6.21 0.0175 Model IV 15.35 11.57 0.1065 11.12 6.07 0.0169 T=308.15 K Model I 9.78 7.06 0.0375 7.13 4.52 0.0080 Model II 67.95 51.49 1.3193 20.26 11.17 0.0358 Model III 19.04 14.34 0.1216 10.17 5.35 0.0089 Model IV 13.08 9.93 0.0598 9.94 5.23 0.0085 T = 313.15 K Model I 6.97 4.99 0.0165 5.51 3.44 0.0034 Model II 62.51 47.16 0.9122 16.69 9.64 0.0205 Model III 16.48 12.46 0.0747 9.68 4.83 0.0047 Model IV 11.44 8.79 0.0361 9.45 4.71 0.0045 B172 Nastavak tabele B30 Greška proračuna Greška proračuna Modeli PD(%) PDm(%)  (mPas) PD(%) PDm(%)  (mPas) Dimetiladipat (1) + 2-Butanol (2) 2-Butanon (1) + 2-Butanol (2) T = 318.15 K Model I 5.31 3.88 0.0073 4.79 2.77 0.0014 Model II 57.63 43.32 0.6411 13.57 8.19 0.0116 Model III 14.82 11.32 0.0484 9.65 4.61 0.0030 Model IV 10.32 8.08 0.0247 9.50 4.53 0.0029 T = 323.15 K Model I 4.58 3.53 0.0041 4.72 2.28 0.0006 Model II 52.10 39.08 0.4503 9.81 6.13 0.0053 Model III 12.91 10.07 0.0333 10.08 4.53 0.0024 Model IV 9.47 7.64 0.0202 10.00 4.49 0.0024 T = 288.15 - 323.15 K Model I 13.21 9.90 0.3859 10.39 5.71 0.1771 Model II 71.93 54.72 1.5383 23.09 11.87 0.2934 Model III 21.45 16.27 0.5505 12.17 6.33 0.1760 Model IV 15.53 11.86 0.4195 11.94 6.22 0.1736 Napomene: Model I Rezultati za slučaj kada se 1-butanol i 2-butanol posmatraju kao jedinjenja identične strukture Model II Rezultati za slučaj kada se 1-butanol i 2-butanol posmatraju kao jedinjenja različite strukture. Vrednosti interakcionih parametara koje nisu definisane UNIFAC-VISCO modelom preuzete su iz UNIFAC modela. Model III Rezultati dobijeni optimizacijom parametara za slučaj kada se 1-butanol i 2- butanol posmatraju kao jedinjenja različite strukture. Početne vrednosti interakcionih parametara koje nisu definisane UNIFAC-VISCO modelom preuzete su iz UNIFAC modela. Parametri čije su vrednosti u UNIFAC modelu jednake nuli nisu optimizovani. Model IV Rezultati dobijeni optimizacijom parametara za slučaj kada se 1-butanol i 2- butanol posmatraju kao jedinjenja različite strukture. Početne vrednosti interakcionih parametara koje nisu definisane UNIFAC-VISCO modelom preuzete su iz UNIFAC modela. B173 Tabela B 31 Rezultati predviđanja viskoznosti η binarnih smeša dimetiladipat (1) + 1-butanol (2), dimetiladipat (1) + 2-butanon (2) i 2-butanon (1) + 1- butanol (2) UNIFAC-VISCO modelom u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K Greška proračuna Greška proračuna Greška proračuna PD(%) PDm(%)  (mPas) PD(%) PDm(%)  (mPas) PD(%) PDm(%)  (mPas) Dimetiladipat (1) + 1-Butanol (2) Dimetiladipat (1) + 2-Butanon (2) 2-Butanon (1) + 1-Butanol (2) T = 288.15 - 323.15 K 5.46 4.18 0.1464 1.24 0.61 0.0140 4.91 2.24 0.0436 B174 Tabela B32 Rezultati predviđanja viskoznosti η binarne smeše dimetiladipat (1) + tetrahidrofuran (2) UNIFAC-VISCO modelom u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K Greška proračuna Modeli PD(%) PDm(%)  (mPas) T = 288.15 K Model I 29.17 15.24 0.2855 Model II 0.50 0.26 8.34E-05 Model III 0.50 0.26 8.21E-05 Model IV 20.24 10.57 0.1376 Model V 31.47 16.53 0.3366 T = 293.15 K Model I 28.89 15.53 0.2301 Model II 0.10 0.06 4.38E-06 Model III 0.09 0.05 4.31E-06 Model IV 19.92 10.70 0.1097 Model V 31.19 16.85 0.2717 T = 298.15 K Model I 28.82 15.88 0.1902 Model II 0.08 0.03 1.1E-06 Model III 0.08 0.04 1.25E-06 Model IV 19.85 10.93 0.0904 Model V 31.13 17.24 0.2246 T = 303.15 K Model I 28.66 16.16 0.1587 Model II 0.23 0.13 1.32E-05 Model III 0.23 0.14 1.36E-05 Model IV 19.66 11.08 0.0749 Model V 30.97 17.55 0.1875 T = 308.15 K Model I 28.56 16.45 0.1344 Model II 0.36 0.20 2.08E-05 Model III 0.36 0.20 2.13E-05 Model IV 19.56 11.26 0.0634 Model V 30.88 17.86 0.1589 T = 313.15 K Model I 28.63 16.83 0.1163 Model II 0.28 0.15 9.91E-06 Model III 0.28 0.14 9.96E-06 Model IV 19.64 11.54 0.0551 Model V 30.94 18.26 0.1373 T = 318.15 K Model I 28.81 17.18 0.1013 Model II 0.49 0.31 4.15E-05 Model III 0.49 0.31 4.08E-05 Model IV 19.86 11.83 0.0484 Model V 31.12 18.64 0.1193 B175 Nastavak tabele B32 Greška proračuna Modeli PD(%) PDm(%)  (mPas) T = 323.15 K Model I 32.11 19.08 0.1058 Model II 4.75 2.47 0.0018 Model III 4.75 2.47 0.0017 Model IV 23.59 13.90 0.0561 Model V 34.31 20.48 0.1222 T = 288.15 - 323.15 K Model I 29.21 16.54 0.4065 Model II 0.85 0.45 0.0155 Model III 0.85 0.45 0.0155 Model IV 20.29 11.48 0.2819 Model V 31.50 17.93 0.4413 Napomene: Model I Rezultati dobijeni bez primene optimizacije. Vrednosti interakcionih parametara koje nisu definisane UNIFAC-VISCO modelom preuzete su iz UNIFAC modela. Model II Rezultati dobijeni optimizacijom parametara. Početne vrednosti interakcionih parametara koje nisu definisane UNIFAC-VISCO modelom preuzete su iz UNIFAC modela. Parametri čije su vrednosti u UNIFAC modelu jednake nuli nisu optimizovani. Model III Rezultati dobijeni optimizacijom parametara. Početne vrednosti interakcionih parametara koje nisu definisane UNIFAC-VISCO modelom preuzete su iz UNIFAC modela. Model IV Rezultati dobijeni korišćenjem parametara izračunatih optimizacijom za sistem tetrahidrofuran (1) + 1-butanol (2) (za slučaj kada su početne vrednosti nedefinisanih parametara preuzete iz UNIFAC modela i parametri čije su vrednosti u UNIFAC modelu jednake nuli nisu optimizovani). Model V Rezultati dobijeni korišćenjem parametara izračunatih optimizacijom za sistem tetrahidrofuran (1) + 2-butanol (2) (za slučaj kada su početne vrednosti nedefinisanih parametara preuzete iz UNIFAC modela i parametri čije su vrednosti u UNIFAC modelu jednake nuli nisu optimizovani). B176 Tabela B 33 Rezultati predviđanja viskoznosti η binarnih smeša tetrahidrofuran (1) + 1-butanol (2), tetrahidrofuran (1) + 2-butanol (2), dimetiladipat (1) + tetrahidrofuran (2) i dimetilftalat (1) + tetrahidrofuran (2) UNIFAC-VISCO modelom u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K dobijeni optimizacijom i sinhronizacijom sva četiri sistema Greška proračuna Greška proračuna Greška proračuna Greška proračuna Greška proračuna Modeli PD(%) PDm(%)  (mPas) PD(%) PDm(%)  (mPas) PD(%) PDm(%)  (mPas) PD(%) PDm(%)  (mPas) PD(%) PDm(%)  (mPas) tetrahidrofuran (1) + 1-butanol (2) tetrahidrofuran (1) + 2-butanol (2) dimetiladipat (1) + tetrahidrofuran (2) dimetilftalat (1) + tetrahidrofuran (2) Ukupni rezultati dobijeni sinhronizacijom za temperaturni interval T = 288.15 K Model I 1.73 0.86 0.0006 20.15 9.06 0.0796 0.49 0.26 8.50E-05 6.23 2.14 0.1809 - - - Model II 1.73 0.86 0.0006 20.15 9.06 0.0796 0.49 0.26 8.50E-05 6.23 2.14 0.1809 - - - Model III 1.75 0.88 0.0006 20.16 9.07 0.0799 0.49 0.26 8.49E-05 6.27 2.14 0.1803 - - - Model IV 1.75 0.88 0.0006 20.16 9.07 0.0799 0.49 0.26 8.49E-05 6.26 2.14 0.1802 - - - Model V 30.97 16.20 0.2035 55.56 25.53 0.65679 0.51 0.26 8.38E-05 6.45 2.22 0.1942 - - - T = 293.15 K Model I 0.67 0.32 7.84E-05 16.74 8.00 0.0447 0.08 0.05 4.46E-06 3.98 1.43 0.0489 - - - Model II 0.67 0.32 7.84E-05 16.74 8.00 0.0447 0.08 0.05 4.46E-06 3.98 1.43 0.0489 - - - Model III 0.69 0.33 8.63E-05 16.75 8.01 0.0449 0.09 0.05 4.45E-06 4.02 1.43 0.0486 - - - Model IV 0.69 0.33 8.63E-05 16.75 8.01 0.0449 0.09 0.05 4.45E-06 4.00 1.42 0.0485 - - - Model V 29.34 15.87 0.1530 51.00 24.81 0.4456 0.10 0.06 4.41E-06 4.18 1.51 0.0548 - - - T = 298.15 K Model I 0.85 0.44 9.10E-05 12.69 6.38 0.0206 0.07 0.03 8.29E-07 2.22 0.82 0.0105 - - - Model II 0.85 0.44 9.10E-05 12.69 6.38 0.0206 0.07 0.03 8.29E-07 2.22 0.82 0.0105 - - - Model III 0.84 0.43 8.71E-05 12.71 6.39 0.0207 0.07 0.03 8.43E-07 2.26 0.82 0.0103 - - - Model IV 0.84 0.43 8.71E-05 12.71 6.39 0.0207 0.07 0.03 8.43E-07 2.25 0.81 0.0103 - - - Model V 27.55 15.38 0.1138 45.60 23.34 0.2868 0.08 0.03 1.07E-06 2.42 0.90 0.0129 - - - T = 303.15 K Model I 2.14 1.17 0.0005 8.94 4.66 0.0080 0.24 0.14 1.28E-05 0.82 0.29 0.0011 - - - Model II 2.14 1.17 0.0005 8.94 4.66 0.0080 0.24 0.14 1.28E-05 0.82 0.29 0.0011 - - - Model III 2.13 1.16 0.0005 8.95 4.67 0.0081 0.24 0.14 1.29E-05 0.86 0.29 0.0011 - - - Model IV 2.13 1.16 0.0005 8.95 4.67 0.0081 0.24 0.14 1.29E-05 0.85 0.28 0.0011 - - - Model V 25.83 14.84 0.0845 40.59 21.71 0.1843 0.23 0.13 1.31E-05 1.03 0.38 0.0018 - - - T=308.15 K Model I 3.37 1.92 0.0010 5.66 3.05 0.0025 0.37 0.20 2.09E-05 0.63 0.22 0.0005 - - - Model II 3.37 1.92 0.0010 5.66 3.05 0.0025 0.37 0.20 2.09E-05 0.63 0.22 0.0005 - - - Model III 3.37 1.91 0.0010 5.67 3.06 0.0026 0.37 0.20 2.10E-05 0.71 0.23 0.0005 - - - Model IV 3.37 1.91 0.0010 5.67 3.06 0.0026 0.37 0.20 2.10E-05 0.71 0.23 0.0005 - - - Model V 24.19 14.28 0.0631 36.21 20.23 0.1201 0.36 0.19 2.07E-05 0.44 0.16 0.0004 - - - B177 Nastavak tabele B33 Greška proračuna Greška proračuna Greška proračuna Greška proračuna Greška proračuna Modeli PD(%) PDm(%)  (mPas) PD(%) PDm(%)  (mPas) PD(%) PDm(%)  (mPas) PD(%) PDm(%)  (mPas) PD(%) PDm(%)  (mPas) tetrahidrofuran (1) + 1-butanol (2) tetrahidrofuran (1) + 2-butanol (2) dimetiladipat (1) + tetrahidrofuran (2) dimetilftalat (1) + tetrahidrofuran (2) Ukupni rezultati dobijeni sinhronizacijom za temperaturni interval T = 313.15 K Model I 4.53 2.65 0.0016 2.59 1.40 0.0004 0.31 0.15 1.08E-05 2.33 0.73 0.0024 - - - Model II 4.53 2.65 0.0016 2.59 1.40 0.0004 0.31 0.15 1.08E-05 2.33 0.73 0.0024 - - - Model III 4.52 2.64 0.0016 2.60 1.41 0.0004 0.31 0.15 1.08E-05 2.33 0.74 0.0024 - - - Model IV 4.52 2.64 0.0016 2.60 1.41 0.0004 0.31 0.15 1.08E-05 2.34 0.74 0.0024 - - - Model V 22.65 13.70 0.0470 32.11 18.68 0.0781 0.28 0.15 9.88E-06 2.09 0.63 0.0019 - - - T = 318.15 K Model I 5.92 3.53 0.0023 0.57 0.36 3.06E-05 0.52 0.32 4.29E-05 2.25 1.07 0.0041 - - - Model II 5.92 3.53 0.0023 0.57 0.36 3.06E-05 0.52 0.32 4.29E-05 2.25 1.07 0.0041 - - - Model III 5.91 3.52 0.0023 0.53 0.34 2.87E-05 0.51 0.32 4.28E-05 2.29 1.08 0.0042 - - - Model IV 5.91 3.52 0.0023 0.53 0.34 2.87E-05 0.51 0.32 4.28E-05 2.30 1.08 0.0042 - - - Model V 20.81 12.92 0.0343 28.35 17.11 0.0506 0.50 0.31 4.16E-05 2.06 0.97 0.0034 - - - T = 323.15 K Model I 11.62 6.71 0.0064 7.26 4.32 0.0023 4.74 2.47 0.0018 3.93 1.65 0.0066 - - - Model II 11.62 6.71 0.0064 7.26 4.32 0.0023 4.74 2.47 0.0018 3.93 1.65 0.0066 - - - Model III 11.61 6.70 0.0064 7.25 4.31 0.0023 4.74 2.47 0.0018 3.97 1.65 0.0067 - - - Model IV 11.61 6.70 0.0064 7.25 4.31 0.0023 4.74 2.47 0.0018 3.98 1.66 0.0067 - - - Model V 14.02 9.27 0.0168 19.14 12.26 0.0228 4.76 2.47 0.0018 3.71 1.54 0.0057 - - - T = 288.15 - 323.15 K Model I 3.85 2.20 0.04 9.33 4.65 0.14 0.85 0.45 0.02 2.80 1.04 0.18 4.21 2.09 0.09 Model II 3.85 2.20 0.04 9.33 4.65 0.14 0.85 0.45 0.02 2.80 1.04 0.18 4.21 2.09 0.09 Model III 3.85 2.20 0.04 9.33 4.66 0.14 0.85 0.45 0.02 2.84 1.05 0.18 4.22 2.09 0.09 Model IV 3.85 2.20 0.04 9.33 4.66 0.14 0.85 0.45 0.02 2.84 1.05 0.18 4.22 2.09 0.09 Model V 24.42 14.06 0.30 38.57 20.46 0.48 0.85 0.45 0.02 2.80 1.04 0.19 16.66 0.75 0.25 Napomene: Model I Rezultati dobijeni optimizacijom parametara. Početne vrednosti interakcionih parametara koje nisu definisane UNIFAC-VISCO modelom preuzete su iz UNIFAC modela. Parametri čije su vrednosti u UNIFAC modelu jednake nuli nisu optimizovani. Model II Rezultati dobijeni fiksiranjem parametara izračunatih primenom Modela I i daljom optimizacijom parametara čija optimizacija je u prethodnom slučaju (primenom Modela I) zaustavljena dostizanjem graničnih vrednosti. Model III Rezultati dobijeni optimizacijom parametara. Početne vrednosti interakcionih parametara koje nisu definisane UNIFAC-VISCO modelom izjednačene su sa nulom. Parametri čije su vrednosti u UNIFAC modelu jednake nuli nisu optimizovani. Model IV Rezultati dobijeni fiksiranjem parametara izračunatih primenom Modela III i daljom optimizacijom parametara čija optimizacija je u prethodnom slučaju (primenom Modela III) zaustavljena dostizanjem graničnih vrednosti. Model V Rezultati dobijeni optimizacijom parametara pri čemu su iz minimizacije funkcije cilja isključeni sistemi tetrahidrofuran (1) + 1-butanol (2) i tetrahidrofuran (1) + 2-butanol (2). Početne vrednosti interakcionih parametara koje nisu definisane UNIFAC-VISCO modelom preuzete su iz UNIFAC modela. Parametri čije su vrednosti u UNIFAC modelu jednake nuli nisu optimizovani. B178 Tabela B 34 Rezultati predviđanja viskoznosti η binarne smeše tetrahidrofuran (1) + 1-butanol (2) UNIFAC-VISCO modelom u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K Greška proračuna Modeli PD(%) PDm(%)  (mPas) T = 288.15 K Model I 5.30 2.37 0.0043 Model II 4.60 2.25 0.0035 Model III 4.60 2.25 0.0035 Model IV 4.60 2.25 0.0035 Model V 32.18 15.82 0.1759 Model VI 4.26 2.30 0.0043 T = 293.15 K Model I 5.65 2.44 0.0032 Model II 3.33 1.68 0.0016 Model III 3.33 1.68 0.0016 Model IV 3.33 1.68 0.0016 Model V 30.55 15.52 0.1324 Model VI 5.42 2.95 0.0053 T = 298.15 K Model I 6.12 2.59 0.0028 Model II 1.95 1.00 0.0004 Model III 1.95 1.00 0.0004 Model IV 1.95 1.00 0.0004 Model V 28.75 15.08 0.0984 Model VI 6.68 3.70 0.0063 T = 303.15 K Model I 6.74 2.87 0.0028 Model II 0.62 0.29 4.22E-05 Model III 0.62 0.29 4.22E-05 Model IV 0.62 0.29 4.22E-05 Model V 27.03 14.58 0.0731 Model VI 7.88 4.47 0.0073 T = 308.15 K Model I 7.57 3.35 0.0031 Model II 0.65 0.43 8.71E-05 Model III 0.65 0.43 8.71E-05 Model IV 0.65 0.43 8.71E-05 Model V 25.38 14.06 0.0545 Model VI 9.03 5.25 0.0080 T = 313.15 K Model I 8.49 3.95 0.0035 Model II 1.84 1.15 0.0004 Model III 1.84 1.15 0.0004 Model IV 1.84 1.15 0.0004 Model V 23.85 13.52 0.0406 Model VI 10.11 6.02 0.0085 B179 Nastavak tabele B34 Greška proračuna Modeli PD(%) PDm(%)  (mPas) T = 318.15 K Model I 9.70 4.76 0.0041 Model II 3.27 2.01 0.0008 Model III 3.27 2.01 0.0008 Model IV 3.27 2.01 0.0008 Model V 22.00 12.78 0.0295 Model VI 11.41 6.92 0.0090 T = 323.15 K Model I 15.10 7.87 0.0087 Model II 9.14 5.26 0.0039 Model III 9.14 5.26 0.0039 Model IV 9.14 5.26 0.0039 Model V 14.54 8.91 0.0132 Model VI 16.78 9.96 0.0147 T = 288.15 - 323.15 K Model I 8.08 3.77 0.0637 Model II 3.18 1.76 0.0367 Model III 3.18 1.76 0.0367 Model IV 3.18 1.76 0.0367 Model V 25.53 13.78 0.2778 Model VI 8.95 5.20 0.0890 Napomene: Model I Rezultati dobijeni bez primene optimizacije. Vrednosti interakcionih parametara koje nisu definisane UNIFAC-VISCO modelom preuzete su iz UNIFAC modela. Model II Rezultati dobijeni optimizacijom parametara. Početne vrednosti interakcionih parametara koje nisu definisane UNIFAC-VISCO modelom preuzete su iz UNIFAC modela. Parametri čije su vrednosti u UNIFAC modelu jednake nuli nisu optimizovani. Model III Rezultati dobijeni optimizacijom parametara. Početne vrednosti interakcionih parametara koje nisu definisane UNIFAC-VISCO modelom preuzete su iz UNIFAC modela. Model IV Rezultati dobijeni optimizacijom parametara. Početne vrednosti interakcionih parametara koje nisu definisane UNIFAC-VISCO modelom su izjednačene sa nulom. Model V Rezultati dobijeni korišćenjem parametara izračunatih optimizacijom za sistem dimetiladipat (1) + tetrahidrofuran (2) (za slučaj kada su početne vrednosti nedefinisanih parametara preuzete iz UNIFAC modela i parametri čije su vrednosti u UNIFAC modelu jednake nuli nisu optimizovani). Model VI Rezultati dobijeni korišćenjem parametara izračunatih optimizacijom za sistem tetrahidrofuran (1) + 2-butanol (2) (za slučaj kada su početne vrednosti nedefinisanih parametara preuzete iz UNIFAC modela i parametri čije su vrednosti u UNIFAC modelu jednake nuli nisu optimizovani). B180 Tabela B35 Rezultati predviđanja viskoznosti η binarnih smeša tetrahidrofuran (1) + 2-butanol (2) UNIFAC-VISCO modelom u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K Greška proračuna Greška proračuna Modeli PD(%) PDm(%)  (mPas) PD(%) PDm(%)  (mPas) Opcija A Opcija B T = 288.15 K Model I 15.56 8.41 0.0914 29.31 13.90 0.2029 Model II 12.95 5.66 0.0304 12.93 5.66 0.0303 Model III 12.95 5.66 0.0304 12.93 5.66 0.0303 Model IV 12.95 5.66 0.0304 12.94 5.66 0.0303 Model V 12.94 5.66 0.0303 12.94 5.66 0.0303 Model VI 65.91 28.68 0.7663 - - - Model VII 23.59 10.53 0.1060 - - - T = 293.15 K Model I 12.49 7.28 0.0521 25.61 12.90 0.1265 Model II 9.77 4.54 0.0140 9.75 4.53 0.0140 Model III 9.77 4.54 0.0140 9.75 4.53 0.0140 Model IV 9.77 4.54 0.0140 9.76 4.53 0.0140 Model V 9.76 4.53 0.0140 9.75 4.53 0.0140 Model VI 61.06 28.14 0.5278 - - - Model VII 20.08 9.51 0.0620 - - - T = 298.15 K Model I 9.36 5.77 0.0249 21.20 11.28 0.0710 Model II 5.98 2.89 0.0041 5.97 2.88 0.0041 Model III 5.98 2.89 0.0041 5.97 2.88 0.0041 Model IV 5.98 2.89 0.0041 5.97 2.88 0.0041 Model V 5.97 2.89 0.0041 5.97 2.88 0.0041 Model VI 55.32 26.81 0.3471 - - - Model VII 15.90 7.91 0.0309 - - - B181 Nastavak tabele B35 Greška proračuna Greška proračuna Modeli PD(%) PDm(%)  (mPas) PD(%) PDm(%)  (mPas) Opcija A Opcija B T = 303.15 K Model I 6.91 4.34 0.0106 17.12 9.55 0.0381 Model II 2.48 1.15 0.0006 2.46 1.15 0.0005 Model III 2.48 1.15 0.0006 2.46 1.14 0.0005 Model IV 2.48 1.15 0.0005 2.47 1.15 0.0005 Model V 2.47 1.15 0.0005 2.47 1.15 0.0005 Model VI 50.01 25.32 0.2289 - - - Model VII 12.04 6.21 0.0139 - - - T = 308.15 K Model I 5.58 3.35 0.0042 13.54 7.94 0.0200 Model II 0.59 0.49 0.0002 0.60 0.50 0.0002 Model III 0.59 0.49 0.0002 0.60 0.50 0.0002 Model IV 0.59 0.49 0.0002 0.60 0.49 0.0002 Model V 0.60 0.49 0.0002 0.60 0.49 0.0002 Model VI 45.36 23.98 0.1533 - - - Model VII 8.66 4.61 0.0057 - - - T = 313.15 K Model I 5.07 2.74 0.0017 10.20 6.29 0.0098 Model II 3.46 2.15 0.0012 3.47 2.16 0.0012 Model III 3.46 2.15 0.0012 3.47 2.16 0.0012 Model IV 3.46 2.15 0.0012 3.47 2.16 0.0012 Model V 3.47 2.16 0.0012 3.47 2.16 0.0012 Model VI 41.00 22.55 0.1030 - - - Model VII 5.49 2.99 0.0017 - - - B182 Nastavak tabele B35 Greška proračuna Greška proračuna Modeli PD(%) PDm(%)  (mPas) PD(%) PDm(%)  (mPas) Opcija A Opcija B T = 318.15 K Model I 5.55 2.73 0.0012 7.14 4.65 0.0044 Model II 6.08 3.80 0.0026 6.10 3.80 0.0026 Model III 6.08 3.80 0.0026 6.10 3.81 0.0026 Model IV 6.08 3.80 0.0026 6.09 3.80 0.0026 Model V 6.09 3.80 0.0026 6.09 3.80 0.0026 Model VI 37.01 21.10 0.0692 - - - Model VII 2.60 1.37 0.0003 - - - T = 323.15 K Model I 10.95 5.57 0.0040 3.38 1.99 0.0006 Model II 12.69 7.72 0.0077 12.70 7.73 0.0077 Model III 12.69 7.72 0.0077 12.70 7.73 0.0077 Model IV 12.69 7.73 0.0077 12.70 7.73 0.0077 Model V 12.70 7.73 0.0077 12.70 7.73 0.0077 Model VI 27.13 16.08 0.0333 - - - Model VII 4.84 2.85 0.0010 - - - T = 288.15 - 323.15 K Model I 8.94 5.02 0.1541 15.94 8.56 0.2432 Model II 6.75 3.55 0.0871 6.75 3.55 0.0870 Model III 6.75 3.55 0.0871 6.75 3.55 0.0870 Model IV 6.75 3.55 0.0871 6.75 3.55 0.0871 Model V 6.75 3.55 0.0871 6.75 3.55 0.0870 Model VI 47.85 24.08 0.5278 - - - Model VII 11.65 5.75 0.1664 - - - Napomene: Opcija A Rezultati za slučaj kada se 1-butanol i 2-butanol posmatraju kao jedinjenja identične strukture Opcija B Rezultati za slučaj kada se 1-butanol i 2-butanol posmatraju kao jedinjenja različite strukture Model I Rezultati dobijeni bez primene optimizacije. Vrednosti interakcionih parametara koje nisu definisane UNIFAC-VISCO modelom preuzete su iz UNIFAC modela. B183 Nastavak napomena uz tabelu B35 Model II Rezultati dobijeni optimizacijom parametara. Početne vrednosti interakcionih parametara koje nisu definisane UNIFAC-VISCO modelom preuzete su iz UNIFAC modela. Parametri čije su vrednosti u UNIFAC modelu jednake nuli nisu optimizovani. Model III Rezultati dobijeni optimizacijom parametara. Početne vrednosti interakcionih parametara koje nisu definisane UNIFAC-VISCO modelom izjednačene su sa nulom. Parametri čije su vrednosti u UNIFAC modelu jednake nuli nisu optimizovani. Model IV Rezultati dobijeni optimizacijom parametara. Početne vrednosti interakcionih parametara koje nisu definisane UNIFAC-VISCO modelom izjednačene su sa nulom. Model V Rezultati dobijeni optimizacijom parametara. Pocetne vrednosti interakcionih parametara koje nisu definisane UNIFAC-VISCO modelom preuzete su iz UNIFAC modela. Model VI Rezultati dobijeni korišćenjem parametara izračunatih optimizacijom za sistem dimetiladipat (1) + tetrahidrofuran (2) (za slučaj kada su početne vrednosti nedefinisanih parametara preuzete iz UNIFAC modela i parametri čije su vrednosti u UNIFAC modelu jednake nuli nisu optimizovani). Model VII Rezultati dobijeni korišćenjem parametara izračunatih optimizacijom za sistem tetrahidrofuran (1) + 1-butanol (2) (za slučaj kada su početne vrednosti nedefinisanih parametara preuzete iz UNIFAC modela i parametri čije su vrednosti u UNIFAC modelu jednake nuli nisu optimizovani). B184 Tabela B36 Rezultati predviđanja vrednosti promene viskoznosti ternernih sistema u temperaturnom intervalu od 288.15 K do 323.15 K korišćenjem polinoma T (K) 288.15 293.15 298.15 303.15 308.15 313.15 318.15 323.15 Model  (mPas) PD (%)  (mPas) PD (%)  (mPas) PD (%)  (mPas) PD (%)  (mPas) PD (%)  (mPas) PD (%)  (mPas) PD (%)  (mPas) PD (%) Dimetiladipat (1) + 2-Butanon (2) + 1-Butanol (3) Radojković 0.0720 4.43 0.0615 4.54 0.0529 4.68 0.0452 4.78 0.0395 4.98 0.0342 5.09 0.0298 5.23 0.0233 4.92 Kohler 0.1176 6.19 0.0990 6.22 0.0841 6.32 0.0707 6.42 0.0601 6.56 0.0508 6.66 0.0432 6.82 0.0332 6.38 Jacob-Fitzner 0.0720 4.43 0.0615 4.54 0.0529 4.68 0.0452 4.78 0.0395 4.98 0.0342 5.09 0.0298 5.23 0.0233 4.92 Colinet 0.1039 6.74 0.0881 6.87 0.0748 6.95 0.0634 7.06 0.0545 7.18 0.0465 7.26 0.0401 7.38 0.0310 6.83 Tsao-Smitha 0.2664 16.84 0.2260 17.17 0.1926 17.49 0.1631 17.68 0.1395 17.93 0.1189 18.09 0.1017 18.29 0.0822 17.52 Tsao-Smithb 0.3200 22.34 0.2690 22.43 0.2262 22.50 0.1905 22.52 0.1612 22.48 0.1361 22.34 0.1153 22.20 0.0924 21.13 Tsao-Smithc 0.0679 4.44 0.0558 4.41 0.0459 4.32 0.0397 4.49 0.0348 4.64 0.0307 4.85 0.0279 5.17 0.0237 5.20 Toopa 0.1537 8.97 0.1308 9.26 0.1120 9.51 0.0945 9.65 0.0809 9.85 0.0689 10.00 0.0589 10.18 0.0454 9.43 Toopb 0.1744 10.73 0.1452 10.67 0.1214 10.65 0.1015 10.62 0.0852 10.58 0.0711 10.44 0.0596 10.30 0.0459 9.51 Toopc 0.0162 0.96 0.0146 1.00 0.0120 0.97 0.0119 1.10 0.0114 1.23 0.0119 1.60 0.0126 2.01 0.0115 2.09 Scatcharda 0.1404 8.70 0.1204 9.01 0.1037 9.30 0.0880 9.44 0.0760 9.68 0.0651 9.82 0.0562 10.00 0.0434 9.27 Scatchardb 0.1494 9.21 0.1244 9.19 0.1038 9.19 0.0869 9.17 0.0730 9.16 0.0609 9.04 0.0512 8.93 0.0396 8.25 Scatchardc 0.0155 0.91 0.0142 0.98 0.0118 0.94 0.0118 1.09 0.0114 1.24 0.0119 1.61 0.0126 2.02 0.0114 2.09 Rastogi 0.2086 15.54 0.1721 15.24 0.1435 15.14 0.1207 15.03 0.1016 14.86 0.0862 14.72 0.0735 14.58 0.0647 15.11 Dimetiladipat (1) + 2-Butanon (2) + 2-Butanol (3) Radojković 0.2213 8.81 0.1827 9.29 0.1397 9.45 0.1196 10.52 0.0973 11.33 0.0837 12.63 0.0729 14.21 0.0628 15.74 Kohler 0.3483 12.40 0.2820 12.87 0.2125 12.74 0.1714 13.68 0.1362 14.37 0.1123 15.56 0.0941 17.07 0.0763 18.09 Jacob-Fitzner 0.2213 8.81 0.1827 9.29 0.1397 9.45 0.1196 10.52 0.0973 11.33 0.0837 12.63 0.0729 14.21 0.0628 15.74 Colinet 0.3080 12.74 0.2510 13.20 0.1885 13.14 0.1564 14.11 0.1239 14.73 0.1035 15.89 0.0878 17.37 0.0724 18.50 Tsao-Smitha 0.6537 26.49 0.5256 27.06 0.3931 26.59 0.3169 27.76 0.2460 28.27 0.1987 29.51 0.1623 31.14 0.1297 32.51 Tsao-Smithb 0.7359 32.05 0.5893 32.54 0.4417 32.19 0.3543 33.36 0.2755 34.02 0.2213 35.26 0.1798 36.88 0.1408 37.77 Tsao-Smithc 0.1167 4.96 0.1028 5.56 0.0847 6.12 0.0820 7.56 0.0715 8.72 0.0669 10.45 0.0628 12.57 0.0584 14.94 Toopa 0.4547 17.94 0.3670 18.45 0.2729 18.08 0.2187 18.91 0.1708 19.41 0.1387 20.48 0.1143 21.87 0.0907 22.62 Toopb 0.4682 18.12 0.3757 18.50 0.2792 18.07 0.2249 19.04 0.1748 19.48 0.1416 20.51 0.1163 21.83 0.0919 22.55 Toopc 0.0459 1.86 0.0454 2.35 0.0410 2.86 0.0441 3.94 0.0413 4.93 0.0417 6.36 0.0416 8.11 0.0404 9.92 Scatcharda 0.4161 16.98 0.3370 17.50 0.2507 17.24 0.2027 18.10 0.1588 18.67 0.1298 19.77 0.1077 21.20 0.0860 22.00 Scatchardb 0.3966 15.42 0.3193 15.82 0.2385 15.58 0.1958 16.66 0.1525 17.16 0.1251 18.28 0.1040 19.69 0.0844 20.86 Scatchardc 0.0463 1.91 0.0456 2.41 0.0411 2.91 0.0441 3.97 0.0414 4.95 0.0417 6.36 0.0414 8.07 0.0402 9.87 Rastogi 0.2063 8.84 0.1603 8.62 0.1251 8.77 0.0966 8.48 0.0749 8.52 0.0577 8.21 0.0447 8.13 0.0370 8.64 B185 Nastavak tabele B36 T (K) 288.15 293.15 298.15 303.15 308.15 313.15 318.15 323.15 Model  (mPas) PD (%)  (mPas) PD (%)  (mPas) PD (%)  (mPas) PD (%)  (mPas) PD (%)  (mPas) PD (%)  (mPas) PD (%)  (mPas) PD (%) Dimetiladipat (1) + Tetrahidrofuran (2) + 1-Butanol (3) Radojković 0.0733 4.72 0.0620 4.75 0.0521 4.76 0.0438 4.78 0.0368 4.77 0.0315 4.84 0.0259 4.76 0.0216 4.57 Kohler 0.1166 6.60 0.0981 6.60 0.0823 6.59 0.0684 6.60 0.0571 6.58 0.0491 6.78 0.0407 6.82 0.0310 6.25 Jacob-Fitzner 0.0733 4.72 0.0620 4.75 0.0521 4.76 0.0438 4.78 0.0368 4.77 0.0315 4.84 0.0259 4.76 0.0216 4.57 Colinet 0.1025 7.09 0.0861 7.08 0.0721 7.05 0.0603 7.04 0.0504 6.99 0.0429 7.04 0.0358 6.90 0.0258 5.98 Tsao-Smitha 0.2617 17.86 0.2210 18.02 0.1864 18.17 0.1566 18.17 0.1320 18.28 0.1144 18.86 0.0953 18.50 0.0704 16.19 Tsao-Smithb 0.3049 22.86 0.2550 22.82 0.2134 22.72 0.1786 22.59 0.1492 22.46 0.1275 22.82 0.1066 22.46 0.0858 21.63 Tsao-Smithc 0.0537 3.81 0.0425 3.59 0.0335 3.37 0.0281 3.38 0.0231 3.31 0.0186 3.14 0.0155 3.13 0.0132 3.14 Toopa 0.1584 10.08 0.1344 10.23 0.1138 10.38 0.0955 10.41 0.0805 10.49 0.0700 10.91 0.0583 10.67 0.0416 8.98 Toopb 0.1600 10.46 0.1327 10.33 0.1099 10.16 0.0907 9.98 0.0746 9.73 0.0627 9.72 0.0520 9.39 0.0400 9.07 Toopc 0.0102 0.71 0.0083 0.69 0.0075 0.76 0.0078 0.89 0.0083 1.06 0.0069 1.11 0.0074 1.41 0.0127 3.00 Scatcharda 0.1472 9.80 0.1255 9.99 0.1067 10.14 0.0899 10.18 0.0762 10.28 0.0664 10.66 0.0555 10.45 0.0398 8.81 Scatchardb 0.1344 8.81 0.1111 8.68 0.0916 8.52 0.0755 8.37 0.0620 8.16 0.0517 8.09 0.0430 7.85 0.0335 7.68 Scatchardc 0.0101 0.69 0.0083 0.68 0.0074 0.75 0.0078 0.88 0.0083 1.07 0.0069 1.12 0.0076 1.48 0.0116 2.73 Rastogi 0.1773 13.96 0.1465 13.73 0.1217 13.49 0.1019 13.28 0.0859 13.23 0.0738 13.30 0.0625 13.19 0.0541 13.69 Dimetiladipat (1) + Tetrahidrofuran (2) + 2-Butanol (3) Radojković 0.1660 6.40 0.1311 6.45 0.1007 6.47 0.0762 6.33 0.0585 6.28 0.0448 6.20 0.0345 6.14 0.0221 5.13 Kohler 0.2726 9.12 0.2145 9.16 0.1627 9.06 0.1213 8.81 0.0917 8.66 0.0694 8.52 0.0530 8.48 0.0325 6.62 Jacob-Fitzner 0.1660 6.40 0.1311 6.45 0.1007 6.47 0.0762 6.33 0.0585 6.28 0.0448 6.20 0.0345 6.14 0.0221 5.13 Colinet 0.2367 9.68 0.1864 9.70 0.1419 9.59 0.1065 9.29 0.0809 9.08 0.0614 8.83 0.0474 8.70 0.0285 6.84 Tsao-Smitha 0.5451 22.04 0.4308 22.17 0.3304 22.13 0.2510 21.71 0.1930 21.52 0.1487 21.35 0.1149 21.12 0.0750 17.47 Tsao-Smithb 0.6056 26.22 0.4773 26.25 0.3657 26.15 0.2783 25.77 0.2133 25.45 0.1637 25.12 0.1271 24.91 0.0901 22.52 Tsao-Smithc 0.0611 2.67 0.0496 2.75 0.0402 2.86 0.0333 3.04 0.0276 3.23 0.0227 3.41 0.0196 3.76 0.0135 3.17 Toopa 0.3722 14.24 0.2939 14.33 0.2238 14.22 0.1677 13.77 0.1276 13.53 0.0973 13.33 0.0744 13.04 0.0455 10.23 Toopb 0.3604 13.71 0.2817 13.61 0.2123 13.34 0.1577 12.83 0.1181 12.37 0.0882 11.83 0.0670 11.48 0.0424 9.51 Toopc 0.0168 0.68 0.0146 0.75 0.0121 0.81 0.0108 0.94 0.0097 1.08 0.0090 1.22 0.0094 1.58 0.0124 2.73 Scatcharda 0.3443 13.69 0.2724 13.79 0.2084 13.73 0.1568 13.35 0.1198 13.16 0.0919 12.97 0.0706 12.71 0.0431 9.83 Scatchardb 0.2981 11.51 0.2326 11.42 0.1753 11.21 0.1304 10.77 0.0979 10.41 0.0730 9.96 0.0558 9.67 0.0353 8.11 Scatchardc 0.0170 0.69 0.0148 0.77 0.0123 0.83 0.0109 0.95 0.0097 1.07 0.0088 1.18 0.0091 1.51 0.0119 2.67 Rastogi 0.2148 9.41 0.1712 9.50 0.1364 9.82 0.1111 10.31 0.0901 10.74 0.0734 11.24 0.0598 11.58 0.0530 12.52 a dimetiladipat je asimetrična komponenta b 2-butanon, odnosno tetrahidrofuran je asimetrična komponenta c alkohol (1-butanol ili 2-butanol) je asimetrična komponenta Prilog C Slike C1 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 -1 .0 -0 .8 -0 .6 -0 .4 -0 .2 0 .0 0 .2 0 .4 0 .6 0 .8 1 .0 x 1 VE , c m 3 m ol -1 288 .15 K 293 .15 K 298 .15 K 303 .15 K 308 .15 K 313 .15 K 318 .15 K 323 .15 K 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 0.00 0.05 0.10 0.15 0.20 0.25 0.30 0.35 x1 VE , c m 3 m ol -1 288.15 K 293.15 K 298.15 K 303.15 K 308.15 K 313.15 K 318.15 K 323.15 K (a) (b) 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 0.00 0.05 0.10 0.15 0.20 0.25 0.30 0.35 VE , c m 3 m ol -1 288.15 K 293.15 K 298.15 K 303.15 K 308.15 K 313.15 K 318.15 K 323.15 K x1 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 0.00 0.05 0.10 0.15 0.20 0.25 0.30 0.35 VE , c m 3 m ol -1 288.15 K 293.15 K 298.15 K 303.15 K 308.15 K 313.15 K 318.15 K 323.15 K x1 (c) (d) C2 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 0.00 0.05 0.10 0.15 0.20 0.25 0.30 0.35 VE , c m 3 m ol -1 288.15 K 293.15 K 298.15 K 303.15 K 308.15 K 313.15 K 318.15 K 323.15 K x1 (e) Slika C1 Rezultati korelisanja VE sistema dimetiladipat + 1-butanol u temperaturnom intervalu 288.15 K - 323.15 K pomoću kubnih jednačina stanja sa različitim pravilima mešanja: (a) vdW1-1, (b) vdW1-2, (c) vdW1-3, (d) TCBT-2 i (e) TCBT-3. Simboli označavaju eksperimentalne tačke, a linije izračunate vrednosti pomoću kubnih jednačina stanja sa različitim pravilima mešanja. C3 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 -1.0 -0.8 -0.6 -0.4 -0.2 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 1.2 1.4 VE , c m 3 m ol -1 288.15 K 293.15 K 298.15 K 303.15 K 308.15 K 313.15 K 318.15 K 323.15 K x1 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 0.00 0.05 0.10 0.15 0.20 0.25 0.30 0.35 0.40 0.45 0.50 0.55 0.60 0.65 VE , c m 3 m ol -1 288.15 K 293.15 K 298.15 K 303 15 K 308.15 K 313.15 K 318.15 K 323.15 K x1 (a) (b) 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 0.00 0.05 0.10 0.15 0.20 0.25 0.30 0.35 0.40 0.45 0.50 0.55 0.60 0.65 VE , c m 3 m ol -1 288.15 K 293.15 K 298.15 K 303.15 K 308.15 K 313.15 K 318.15 K 323.15 K x1 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 0.00 0.05 0.10 0.15 0.20 0.25 0.30 0.35 0.40 0.45 0.50 0.55 0.60 0.65 VE , c m 3 m ol -1 288.15 K 293.15 K 298.15 K 303.15 K 308.15 K 313.15 K 318.15 K 323.15 K x1 (c) (d) C4 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 0.00 0.05 0.10 0.15 0.20 0.25 0.30 0.35 0.40 0.45 0.50 0.55 0.60 0.65 VE , c m 3 m ol -1 288.15 K 293.15 K 298.15 K 303.15 K 308.15 K 313.15 K 318.15 K 323.15 K x1 (e) Slika C2 Rezultati korelisanja VE sistema dimetiladipat + 2-butanol u temperaturnom intervalu 288.15 K - 323.15 K pomoću kubnih jednačina stanja sa različitim pravilima mešanja: (a) vdW1-1, (b) vdW1-2, (c) vdW1-3, (d) TCBT-2 i (e) TCBT-3. Simboli označavaju eksperimentalne tačke, a linije izračunate vrednosti pomoću kubnih jednačina stanja sa različitim pravilima mešanja. C5 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 -1.8 -1.6 -1.4 -1.2 -1.0 -0.8 -0.6 -0.4 -0.2 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 288.15 K 293.15 K 298.15 K 303.15 K 308.15 K 313.15 K 318.15 K 323.15 K VE , c m 3 m ol -1 x1 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 -0.6 -0.5 -0.4 -0.3 -0.2 -0.1 0.0 288.15 K 293.15 K 298.15 K 303.15 K 308.15 K 313.15 K 318.15 K 323.15 K VE , c m 3 m ol -1 x1 (a) (b) 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 -0.6 -0.5 -0.4 -0.3 -0.2 -0.1 0.0 288.15 K 293.15 K 298.15 K 303.15 K 308.15 K 313.15 K 318.15 K 323.15 K VE , c m 3 m ol -1 x1 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 -0.6 -0.5 -0.4 -0.3 -0.2 -0.1 0.0 288.15 K 293.15 K 298.15 K 303.15 K 308.15 K 313.15 K 318.15 K 323.15 K VE , c m 3 m ol -1 x1 (c) (d) C6 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 -0.6 -0.5 -0.4 -0.3 -0.2 -0.1 0.0 288.15 K 293.15 K 298.15 K 303.15 K 308.15 K 313.15 K 318.15 K 323.15 K VE , c m 3 m ol -1 x1 (e) Slika C3 Rezultati korelisanja VE sistema dimetiladipat + 2-butanon u temperaturnom intervalu 288.15 K - 323.15 K pomoću kubnih jednačina stanja sa različitim pravilima mešanja: (a) vdW1-1, (b) vdW1-2, (c) vdW1-3, (d) TCBT-2 i (e) TCBT-3. Simboli označavaju eksperimentalne tačke, a linije izračunate vrednosti pomoću kubnih jednačina stanja sa različitim pravilima mešanja. C7 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 -3.0 -2.5 -2.0 -1.5 -1.0 -0.5 0.0 0.5 1.0 1.5 2.0 2.5 VE , c m 3 m ol -1 288.15 K 293.15 K 298.15 K 303.15 K 308.15 K 313.15 K 318.15 K 323.15 K x1 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 -0.18 -0.16 -0.14 -0.12 -0.10 -0.08 -0.06 -0.04 -0.02 0.00 VE , c m 3 m ol -1 288.15 K 293.15 K 298.15 K 303.15 K 308.15 K 313.15 K 318.15 K 323.15 K x1 (a) (b) 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 -0.18 -0.16 -0.14 -0.12 -0.10 -0.08 -0.06 -0.04 -0.02 0.00 VE , c m 3 m ol -1 288.15 K 293.15 K 298.15 K 303.15 K 308.15 K 313.15 K 318.15 K 323.15 K x1 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 -0.20 -0.18 -0.16 -0.14 -0.12 -0.10 -0.08 -0.06 -0.04 -0.02 0.00 VE , c m 3 m ol -1 288.15 K 293.15 K 298.15 K 303.15 K 308.15 K 313.15 K 318.15 K 323.15 K x1 (c) (d) C8 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 -0.18 -0.16 -0.14 -0.12 -0.10 -0.08 -0.06 -0.04 -0.02 0.00 VE , c m 3 m ol -1 288.15 K 293.15 K 298.15 K 303.15 K 308.15 K 313.15 K 318.15 K 323.15 K x1 (e) Slika C4 Rezultati korelisanja VE sistema dimetiladipat + tetrahidrofuran u temperaturnom intervalu 288.15 K - 323.15 K pomoću kubnih jednačina stanja sa različitim pravilima mešanja: (a) vdW1-1, (b) vdW1-2, (c) vdW1-3, (d) TCBT-2 i (e) TCBT-3. Simboli označavaju eksperimentalne tačke, a linije izračunate vrednosti pomoću kubnih jednačina stanja sa različitim pravilima mešanja. C9 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 -0.08 -0.07 -0.06 -0.05 -0.04 -0.03 -0.02 -0.01 0.00 0.01 0.02 0.03 0.04 0.05 0.06 0.07 0.08 0.09 0.10 288.15 K 293.15 K 298.15 K 303.15 K 308.15 K 313.15 K 318.15 K 323.15 K VE , c m 3 m ol -1 x1 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 -0.07 -0.06 -0.05 -0.04 -0.03 -0.02 -0.01 0.00 0.01 0.02 0.03 0.04 0.05 0.06 288.15 K 293.15 K 298.15 K 303.15 K 308.15 K 313.15 K 318.15 K 323.15 K VE , c m 3 m ol -1 x1 (a) (b) 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 -0.06 -0.05 -0.04 -0.03 -0.02 -0.01 0.00 0.01 0.02 0.03 0.04 0.05 0.06 288.15 K 293.15 K 298.15 K 303.15 K 308.15 K 313.15 K 318.15 K 323.15 K VE , c m 3 m ol -1 x1 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 -0.06 -0.05 -0.04 -0.03 -0.02 -0.01 0.00 0.01 0.02 0.03 0.04 0.05 0.06 288.15 K 293.15 K 298.15 K 303.15 K 308.15 K 313.15 K 318.15 K 323.15 K VE , c m 3 m ol -1 x1 (c) (d) C10 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 -0.06 -0.05 -0.04 -0.03 -0.02 -0.01 0.00 0.01 0.02 0.03 0.04 0.05 0.06 288.15 K 293.15 K 298.15 K 303.15 K 308.15 K 313.15 K 318.15 K 323.15 K VE , c m 3 m ol -1 x1 (e) Slika C5 Rezultati korelisanja VE sistema 2-butanon + 1-butanol u temperaturnom intervalu 288.15 K - 323.15 K pomoću kubnih jednačina stanja sa različitim pravilima mešanja: (a) vdW1-1, (b) vdW1-2, (c) vdW1-3, (d) TCBT-2 i (e) TCBT-3. Simboli označavaju eksperimentalne tačke, a linije izračunate vrednosti pomoću kubnih jednačina stanja sa različitim pravilima mešanja. C11 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 0.00 0.05 0.10 0.15 0.20 0.25 0.30 0.35 0.40 0.45 288.15 K 293.15 K 298.15 K 303.15 K 308.15 K 313.15 K 318.15 K 323.15 K VE , c m 3 m ol -1 x1 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 0.00 0.05 0.10 0.15 0.20 0.25 0.30 0.35 0.40 0.45 288.15 K 293.15 K 298.15 K 303.15 K 308.15 K 313.15 K 318.15 K 323.15 K VE , c m 3 m ol -1 x1 (a) (b) 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 0.00 0.05 0.10 0.15 0.20 0.25 0.30 0.35 0.40 0.45 288.15 K 293.15 K 298.15 K 303.15 K 308.15 K 313.15 K 318.15 K 323.15 K VE , c m 3 m ol -1 x1 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 0.00 0.05 0.10 0.15 0.20 0.25 0.30 0.35 0.40 0.45 288.15 K 293.15 K 298.15 K 303.15 K 308.15 K 313.15 K 318.15 K 323.15 K VE , c m 3 m ol -1 x1 (c) (d) C12 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 0.00 0.05 0.10 0.15 0.20 0.25 0.30 0.35 0.40 0.45 288.15 K 293.15 K 298.15 K 303.15 K 308.15 K 313.15 K 318.15 K 323.15 K VE , c m 3 m ol -1 x1 (e) Slika C6 Rezultati korelisanja VE sistema 2-butanon + 2-butanol u temperaturnom intervalu 288.15 K - 323.15 K pomoću kubnih jednačina stanja sa različitim pravilima mešanja: (a) vdW1-1, (b) vdW1-2, (c) vdW1-3, (d) TCBT-2 i (e) TCBT-3. Simboli označavaju eksperimentalne tačke, a linije izračunate vrednosti pomoću kubnih jednačina stanja sa različitim pravilima mešanja. C13 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 -0.06 -0.04 -0.02 0.00 0.02 0.04 0.06 0.08 0.10 288.15 K 293.15 K 298.15 K 303.15 K 308.15 K 313.15 K 318.15 K 323.15 K VE , c m 3 m ol -1 x1 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 -0.04 -0.03 -0.02 -0.01 0.00 0.01 0.02 0.03 0.04 0.05 288.15 K 293.15 K 298.15 K 303.15 K 308.15 K 313.15 K 318.15 K 323.15 K VE , c m 3 m ol -1 x1 (a) (b) 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 -0.04 -0.03 -0.02 -0.01 0.00 0.01 0.02 0.03 0.04 0.05 288.15 K 293.15 K 298.15 K 303.15 K 308.15 K 313.15 K 318.15 K 323.15 K VE , c m 3 m ol -1 x1 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 -0.04 -0.03 -0.02 -0.01 0.00 0.01 0.02 0.03 0.04 0.05 288.15 K 293.15 K 298.15 K 303.15 K 308.15 K 313.15 K 318.15 K 323.15 K VE , c m 3 m ol -1 x1 (c) (d) C14 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 -0.04 -0.03 -0.02 -0.01 0.00 0.01 0.02 0.03 0.04 0.05 288.15 K 293.15 K 298.15 K 303.15 K 308.15 K 313.15 K 318.15 K 323.15 K VE , c m 3 m ol -1 x1 (e) Slika C7 Rezultati korelisanja VE sistema tetrahidrofuran + 1-butanol u temperaturnom intervalu 288.15 K - 323.15 K pomoću kubnih jednačina stanja sa različitim pravilima mešanja: (a) vdW1-1, (b) vdW1-2, (c) vdW1-3, (d) TCBT-2 i (e) TCBT-3. Simboli označavaju eksperimentalne tačke, a linije izračunate vrednosti pomoću kubnih jednačina stanja sa različitim pravilima mešanja. C15 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 0.00 0.05 0.10 0.15 0.20 0.25 0.30 0.35 288.15 K 293.15 K 298.15 K 303.15 K 308.15 K 313.15 K 318.15 K 323.15 K VE , c m 3 m ol -1 x1 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 0.00 0.05 0.10 0.15 0.20 0.25 0.30 0.35 288.15 K 293.15 K 298.15 K 303.15 K 308.15 K 313.15 K 318.15 K 323.15 K VE , c m 3 m ol -1 x1 (a) (b) 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 0.00 0.05 0.10 0.15 0.20 0.25 0.30 0.35 288.15 K 293.15 K 298.15 K 303.15 K 308.15 K 313.15 K 318.15 K 323.15 K VE , c m 3 m ol -1 x1 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 0.00 0.05 0.10 0.15 0.20 0.25 0.30 0.35 288.15 K 293.15 K 298.15 K 303.15 K 308.15 K 313.15 K 318.15 K 323.15 K VE , c m 3 m ol -1 x1 (c) (d) C16 0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 0.00 0.05 0.10 0.15 0.20 0.25 0.30 0.35 288.15 K 293.15 K 298.15 K 303.15 K 308.15 K 313.15 K 318.15 K 323.15 K VE , c m 3 m ol -1 x1 (e) Slika C8 Rezultati korelisanja VE sistema tetrahidrofuran + 2-butanol u temperaturnom intervalu 288.15 K - 323.15 K pomoću kubnih jednačina stanja sa različitim pravilima mešanja: (a) vdW1-1, (b) vdW1-2, (c) vdW1-3, (d) TCBT-2 i (e) TCBT-3. Simboli označavaju eksperimentalne tačke, a linije izračunate vrednosti pomoću kubnih jednačina stanja sa različitim pravilima mešanja. Biografija Anđela Knezević-Stevanović iz Beograda je diplomirala 1990. i magistrirala 1995. godine na Odseku za Hemijsko inženjerstvo Tehnološko-metalurškkog fakulteta Univerziteta u Beogradu. U toku 1994. i 1995. godine boravila je na Chemical Engineering Department, Univeristy of Ottawa, Kanada. Od 1991. do 1995. godine bila je zaposlena kao asistent-pripravnik i asistent na Katerdi za Hemijsko inženjerstvo Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu. Od 1995. godine radi u Kanadi u privatnom i javnom sektoru. Četiri godine provela je kao dizajn/projekt inženjer i inženjer zaštite životne sredine u konsultingu. Jedanaest godina radila je u ministarstvima provincijskih vlada Government of the Northwest Territories i Government of British Columbia, kao senior inženjer za zaštitu životne sredine, a potom kao šef Odseka za industrijski i opasni otpad i havarije. Od 2009. godine radi u upravi regionalnog okruga Metro Vancouver na poziciji menadžera Odeljenja zaštite životne sredine. U periodu od 1999. do 2009. radila je kao predavač po pozivu na University of Northern British Columbia i Vancouver Island University. U istom razdoblju učestvovala je kao redovni predavač na godišnjim seminarima laboratorija Envirotest Labs i Northwest Laboratories (Bodycote) u Alberti i Britanskoj Kolumbiji, kao i godišnjim stručnim skupovima Oil and Gas Commission-a. Nosilac je dva priznanja za doprinose u unapređenju rada Ministarstva zaštite životne sredine Britanske Kolumbije i specijalne nagrade Ministra za uspešno izvedene projekte. Od 2006. godine registrovana je kao profesionalni inženjer u Association of Professional Engineers and Geoscientists of British Columbia, a od 2007. član je Izvršnog odbora Udruženja. Izjave flpunor 1. flornncann-a 6poj uxgexca hsjaea o ayropcrBy AHhena KHeNeenh-CreeaFroenh hajaeruyjen fla je AoxropcKa ,qncepraquja nofl HacfloBoM ExcnepnueHTanHo ogpef;neaue u MogenoBabe BonyMerpnjcxnx caojcraaa, nHAeKca pe$parqrje I BilcKo3Hocl4 Br4ueKoMnoHeHTHl4x cr4creMa opraHcKt4x pacrBapaqa . pe3ynTaT concTBeHor ncTpaxnBaqKor paAa, . Aa npeAnoxeHa A[cepraqnja y r]ennnu HV y,qefloBr4Ma Hnje 6nna npe4floxeHa oa 4o6ujarue 6nno roje gunnoMe npeMa crygurjcxnu nporpaMnMa Apyrnx BI4COKOUIKOnCKnX yCTa HOBa, . Aa cy pe3yflTaTn KopeKrHo HaBeAeHn u . Aa HncaM xpr.uuo/na ayropcKa npaBa u Kopr4cl4o hHTeneKTyanxy ceojuny Apyrnx nnqa. llornnc AoKropaHAa Y Eeorpa4y, 07. anonn 2013. llpunor 2. l4sjaea o ucroBerHocrt4 uraMnaHe u eneKTpoHcKe Bep3ltje AoKropcKor paga V'lue n npe3ilMe ayropa Anhena KHexeeuh-CreeaFroeuh Spoj nHgexca Cry4ujcru nporpaM Xeuria r xeuuicra rexHonoruia Hacnos paAa ErcnepuMeHranHo oApehnealbe u Molenoearbe aonvuerpuicrnx ceoicraga, uHAerca pe6parur4ie n sncxogHocril anuerorunoxenrHux cncren a opraHcKl4x pacTBapaqa MeHrop .[p MilpiaHa Kniee.{aHilFr flornucaHu/a AHhena Knexeeuh-CreeaHosilh t4sjasruyjeu ga je u.rarranaHa aepsuja Mor AoKropcKor paga ucroBerHa efleKTpoHcxoj eepsnju Kojy caM npegao/na 3a o6jaerunaarue Ha noprany flnruranxor peno3lrroprjyua Yn ueepanrera y SeorpaAy. floseoruanaM Aa ce oOjaee uoju nuvHu nogaqu Be3aHn sa go6Njarue aKaAeMcKor 3Balba AoKropa HayKa, Kao uro cy ilMe u npe3nMe, ro4hHa n Mecro pofierua u AaryM o46paHe paga. Oan flnqHu noAaqn Mory ce o6jaanru Ha MpexHuM crpaHnqaMa rqilruranHe 6u6nuorexe, y eneKrpoHcKoM Karanory u y ny6nuxaqujava VHuaepsurera y Seorpagy. flornnc AoKTopaHAa V Eeorpagy, 07 . anpnn.2013. 0"q-,tt llpnnor 3. l4sjaea o Kopl4utheuy Oenauhyjena YnneepaurercKy 6ra6nraorexy ,,Ceero3ap MapKoenh" ga y lurnranHrl penosuropnjyu Ynnaep3nrera y Seorpa4y yHece rvrojy 4omopctry ,qrcepraqr,rjy nog HacnoBoM: ErcnepnueHTaflHo o4pelneaue h MoflenoBat+e BonyMerprajcxrax ceojcraea, IHAeKca peSparqnje h BhcKo3Hocl4 Br4ueKoMnoHeHTHt4x ct4creMa opraHcKux pacrBapaLta xoja je ruoje ayropcKo Aeno. fiucepraqujy ca cBnM npnno3nMa npe4ao/na caM y eneKrpoHcKovr Sopvrary noroAHoM sa rpajHo apxuBnpabe. Mojy 4omopclry A[cepraqrjy noxpa]beHy y ,[ururanHn peno3nropujyur Yxr,taep3urera y Seorpagy Mory Aa Kopr4cre cnn roju nouryjy ogpefl6e cagpxaHe y oga6panoM rrny flhqeHqe KpearneHe saje4xuqe (Creative Commons) oa xojy caM ce o4nyvuo/na. 1. Ayropcreo 2. Ayropcreo - HeKoMepqnjanHo @rroorrBo - HeKoMepqujanxo - 6es npepa4e 4. Ayropcreo - HeKoMepqujanro - Aeflhl,i nog ucl4M ycnoBuMa 5. Ayropcreo - 6es npepage 6. Ayropcrao - Aennrn norq hcrr4M ycnoBuMa (Monuuo Aa 3aoKpy)Knre caMo jegHy o4 urecr noxyleHux nnqeHll4, KparaK onuc nhqeHqn 4arje na nonefinnn nucra). Y Eeorpagy,07 . anonn 2013. oTnuc AoKTopaH.qa 1. Ayropcreo - looeorbaBare yMHoxaBabe, 4rcrpu6yqujy n jaeHo caonuraBaFbe rqena, u npepaAe, aKo ce HaBeiqe hMe ayropa Ha HaquH ogpefieH oE crpaHe ayropa unil AaBaoqa nulleHqe, qaK n y rouepqrjanHe cBpxe. oao je Hajcno6o4nrja og cer,rx nnqeHLll4. 2. Ayropcreo - HeKoMepqrajanHo. floseoruaaare yMHoxaBalbe, ,qncrpra6yq]4jy ra jaeHo caonuraBaFbe Aena, I npepaAe, aKO Ce HaBeAe 14Me ayropa Ha HaquH o4pefieu o4 crpaHe ayropa unn AaBaoqa nuqeHqe. oBa nuqeHqa He flo3BorbaBa KoMepqrajanHy ynorpe6y Aena. 3. Ayropcreo - HeKoMepqrajanHo - 6ee npepaAe. ,Qoseoruasare yMHoxaBan,e, gucrpn6yqnjy u jaauo caonluraBaFbe iqena, 6es npoueHa, npeo6nuroean$a unu ynorpe6e Aena y cBoM Aeny, aKo ce HaBe,qe uMe ayropa Ha HaquH ogpefex o4 crpaHe ayropa tanu AaBaoqa nnqeHqe. Oea nilqeHqa He Ao3BoJbaBa ronaepqrajanHy ynorpe6y Aena. V ogHocy Ha cBe ocrane flulleHlle, oBoM nnqeHlloM ce orpaH[qaBa najaehn o6uru npaaa xopnuherua flena. 4. AyropcrBo - HeKoMepqujanuo - AentaTu noA ncrnM ycnoBnMa. ,[oseoruaaare yMHoxaBalbe, gucrpn6yqnjy n jaaHo caonuraBaFbe Aena, t4 npepa4e, aKo ce HaBeAe hMe ayropa Ha HavhH o4pe[eH oA crpaHe ayropa unh flaBaoqa nuLleHqe u aKo ce npepa4a 4ucrpn6ynpa no4 ncroM unv cflt4r{HoM nhqeHqoM. Oaa nnqexqa He Ao3BoJbaBa xonaepqnjanHy ynorpe6y Aena u npepaAa. 5. Ayropcreo - 6es npepa4e, Eoeeorbaeare yMHoxaBaFbe, gracrpra6yqrajy r,t jaeno caonuraBaFbe,qena, 6es nporrreua, npeo6nnKoBaH,a Hnil ynorpe6e gena y cBoM Aeny, aKo ce HaBeAe uMe ayropa Ha HavnH o4pelen oA crpaHe ayropa unu ,qaBaoqa nuqeHqe. Oea nnqexqa Ao3BorbaBa KoMepqujanay ynorpe6y Aena. 6. Ayropcreo - rqenurn nog ucl4M ycnoBuMa. floseoruaeare yMHoxaBa]be, gucrpn6yqnjy n jasuo caonuraBalbe Aena, h npepa.qe, aKo ce HaBeAe uMe ayropa Ha Hai{hH o4pe[eH o,q crpaHe ayropa unv naBaoqa nnqeHqe il aKo ce npepaAa gucrpn6ynpa noA ncroM Anu cnnqHoM nt4qeHqoM. Oea nhqeHqa ,qo3BorbaBa rouepqnjanxy ynorpe6y .qena h npeparqa. Cnnqxa je coQreepcKt4M nuUeHUaMa, orqHocHo nnqeHqaMa oTBopeHor Kofl a.