о- ьоь Mr Vesna Tatic, rodj. Klajn GARANCIJA PROJEKTANTA I GRADITELJA ZA SOLIDNOST GRADJEVINE I NJIHOVA IMOVINSKA ODGOVORNOST - doktoLska disertacija - В е о g r а d 1990. - 238 - raz likovanja izmedj u tzv. "ve1ikil1" i "malih" radova? 2. Ana1iza sudske prakse ne dopusta da se otkrije jedinstven kriterijum za raz1ucivanje tih pojmova. U francus- kom pravu, na primer, garancija za so1idnost odnosi se kako __ ~a "gradj evine", tako i n~ njene "osnovne de1ov e ·~ .. "!-) N i ,z a grа- tце~щи djevine ni1 za "osnovne radov e" ne postoji'Jde finicija u zakon- skim propisima, ра је ostavljeno sudsko j praksi da ona to pita- n~e resi .. za neke de1ove gradjevine~kao sto su: zidov i nosaci, t i& , .rt:;l""f:';._ c ~r - -ро piraci, teme1ji, osnovna drvena konstrukcija, krovo- vi, podovi, terese, p1afoni, pregrade i s1icni "osno.vni" de- lovi-jasno је da nedostaci u takvim de1ovima ugrozavaju sigur- nost gradjevine kao ce1ine. No, ovo nabrajanje је samo indika- tivno . Ono jedino tezi da omoguci da se povuce priЬlizna 1ini- ја deobe "ve1ikih" i "ma1il1" radov a. Za poimanj e "ve 1ikih radova" od pomoci је presuda Ape1acionog suda iz Amiens-a do- neta 1871. godine u kojoj se navodi da se pod izrazom' "ve1ikih" (osnovnil1) radova podrazumevaju radovi koji pred~tav1jaju "samu strukturu gradjevine i1i njenih osnovnih de1ova'~ to su de1o- vi koji svojom trajnoscu i postojanoscu treba da obezbede si- gurnost-so1idnost gradjevine u v ezi sa kojom zakon propisuje desetogodisnj u garancij u ·~ .1/) Pr e ma tome, radovi _"k oj i se ticu fasade, zavrsni radovi na estetskom izg1edu gradjevine i, s1i- cni "manji" radovi, ne smatraju s e o snovnim (ve l i kim), ра s e na njil1 ne odnose pravi1a о gar a n c i j i za so1idno s t gradj e vine.J) Nas Zakon о oЬligacionim odnosima ne spominje "veli- ke radove"; on govori jedino о "gradjevini" i zem1jistu na ko- me је gradjevina podignuta. Medjutim, repuЬlicki i pokrajinski 1) , В. Soinne, ор. cit., II, str. 451-452. i da1j e ·11'l.~f1--96'1"· __ . Ј. Vi1us, ор. cit., 1973. ,1i~.~~d-20~ ~) Amiens 29 mai 1871 S.71-·II-5 D.P. 71-11-171 (navedeno pr~ma: В. Soinne, -itt·fJ( ·e.u.u / str. 455.) 3> В. Soinne, ~~l·,(~1 . str. 457; 464-465; Ј. Vi1us, ор. cit., 1973., str. 206. - 2З9 - zakoni iz oЫasti gradjenja, kad odredjнjн znacenje r ekonstrн­ kcije, upotreЬljavajн izraz "menjanje konstrнktivnih e1emena- ta", sto bi sasvim odgovara1o p~-!~lll "osnovnih radova". U na- soj teorij postoji jedno mis1jenj e ро kome је vec samo po- minjanje gradjevine (i zem1jista) dovo1jna indikacija sнdн da pod ovaj pojam podvede i zid nosa c i1i drнgi osnovni konstrнk­ tivni e1ement gradjevine cija neso1idna izrada moze da ugrozi gradjevinн kao ce1inн. 1 ) З. Ima, medjнtim, radova kod kojih nece biti нvek 1ako нtvrditi da 1i se · oni ticн osnovne strнktнre gradjevine. Takav је s1нсај, na primer, ·sa st epe nicama, нredjajima za gre- . janje, po1aganjem р1оса, oЬlaganjem р1оса, sto1arijom, sani- , tarnim insta1acijama се1е zgrade, i s1. U teoriji se smatra i da odredbe о garanciji za so1idnost gradjevine treba da vaze i za ovakve radove. Oni sн vazni i ne ophodni za korisc e nje gradjevine, iako nisн bitni za samo postojanje gradjevine. 2 ) Medjнnarodni opsti нs1ovi za gradjevinske radove (OU FIDIC/G) i britanski Opsti us1ov i The I.C.E. Conditions of Contract (V ed) prave raz1ikн izmedjн tr a jnih i privremenih radova. Prema c1anll 1. (1) (ј) OU FIDIC/G "trajni radovi" Sll oni koji se morajн izvrsiti i1i odrzavati н sk1adн sa Ugovorom, а "privremeni radovi" (c1an 1. (1) (i)) sн oni ma koje vrs te koji sн potrebni za i1i oko izvrs e nja i1i odrzavanja trajnihЗ) Komentator britanskih The I.C.E. Conditions of Contract D. Wa11ace smatra da stvarna raz1ika izmedju trajnih i privre- шeпill radovu. 1ezi u fllnkciji, оdпоsпо п u.mcпi ru.dovu.. 4 ) _'l'ru.jп~ 1) Ј. Vi1нs, str. 206. 2) В. Soinne, ор. cit., II, str. 46З-465; Ј. Vi1нs, iЬidem. З) OU FIDIC/G c1an 1(1) (i) i с1. 1(1) (ј) u: Branko Vнkmir, ор. cit., II, str. 181. 4) I.N.Dнпcan, Wa11ace: The I.C.E. Coпditions of Contract, fifth edition, А Commentary, Sweet k Maxwe11, London, 1978, str. 21-22. - 240 - radovi predstav1jaju, nezavisno od stvarno vid1jive strukture, .. ... sve one .Js_Qj_i se izvrsavaju __ sa namerom ~а produze fu!lkciju (na- menu)gradjevine pos1e zavrsetka gradnje (na primer, teme1ji i trajna drenaza) , a1i i one za koje se to zahteva prema ugovoru (na primer, privremena brana i1i pri1azni putevi) . 1 ) Posto po- stoji mogucnost da se pojave granicni s1ucajevi izmedju traj- nih i privremenih radova, smatra se da је neophodno da se pri- vremeni radovi ugovorom uvek precizno definisu. 2 ) Q. Pokretnosti koje se ugradjuju u gradjevinu 1. U stranim pravnim sistemima nisu ujednaceni sta- vovi о tome kakav znacaj imaju pokretnosti koje se ugradjuju u gradjevinu, tj. da 1i one postaju "nepokretnosti ро svojoj nameni". Prema stavu 2. c1ana 94. nemackog Gradjanskog za- konika Ьitni sastavni de1ovi zgrade su stvari koje su izgrad- njom zgrade ugradjeni u nju. U francuskoj teoriji se smatra da, u pog1edu na- ce1ne primene garanC1Je za so1idnost na "nepokretnosti ро na- meni", treba obe1ez iti granice tog pravi1a _.~)Karakter nekretni- ne va1ja1o Ы dati dodacima koj i su neophodn)_ i1i kori~~i za . ~..и~ t'A...-.й/,i,./ upotrebu zgrade. · Garancij Е1. za so1idnost ne •а elemente ~oji mogu da se razdvoje od gradjevine а da pri tome ne izgube svoj raz1og postojanja; ovi e1ementi moraju Ьiti nerazdvojno povezani sa gradjevinom.._ da Ы Ьi1i "nekretnina ро nameni". 4 ) То stanoviste teorije potvrdjuje i presuda francuskog Kasacio- 1) IЬidem. 2) IЬidem. З) В. Soinne: ор. cit., II, str. 462 - 241 - onog suda od 27.1 1959. godine, u kojoj је sadrzan princip ko- ji zastupa pravosudje. U spornom s1ucaju radi1o se о 1iftи ko- ji је Ьiо postav1jen и prirodni ponor da Ьi omogиcio tиristi­ cku posetи. Gradite1j је podneo za1bu na od1ukи Ape1acionog suda kojom је Ьiо osu~djen na osnovu desetogodisnje garancije, Kasacioni sud је odЬio za1bu i stao na stanoviste da raz1ici- ti de1ovi gradjevine koji sa njom cine jednи ce1inu, Ьi1о da su to posta1i pravom izgradnjom i1i ugradjivanjem,u1aze u traj- ne radove, tj. postaju "nepokretnosti ро nameni". 1 ) 2. U jиgos1ovenskom zakonodavstvu i sudskoj praksi preov1adava stav da pokretne stvari, koje sи иgradjene и gra- djevini1postaju nepokretnost i potpadaju pod pojam "gradjevi- ne". Prema repuЬlickim i pokrajinskim zakonima о izgradnji, in vesticionim objektom ne smatra se( jedino gradjevina, vec i иgradjene insta1acije, иredjaji i oprema, koji s1иze gradje- . 2) vini, odnosno tehno1oskom procesu investitorove de1atnosti. Sиdska praksa stoji na stanovistи da "pokretnosti kao sto su 1iftovi, uredj а ј i za centra1no grej anj е i, s1., imaju znacaj "ne tl ..• pokretnos ti ро nameni ~ ·-. ' 11 E1ektr icna insta1acij а, e1ektricni uk1opnik i materija1i za te1efonsku insta1acijи (osim te1efon- skog aparata) , ugradj ivanjem u zgradu gube svoj stvo s.amosta1- ne, proste, pokretne stvari, te se na njima ne mogи sticati stvarna prava posebno od stvarnih prava na gradjevini u kоји su ugradjene. Zbog njihove medjusobne povezanosti i povezano- sti sa zgradom u kоји sи ugradjene, one su preras1e и s1ozenи, potpиno inkorporiranu stvar,ciji su sastavni de1ovi mehanicki povezaвi . tako da nije moguce njilюvo odvajanje bez ostecenja inkorporirane stvari kao ce1ine". 3 ) Prema pravnim pravi1ima imo· 1) Cass. Civ. I Sec.civ. 27.1.1959; Bu11 59-1-44 no. 54; (navedeno prema: В. Soinne, ор. cit. II, str. 462) . 2) Vidi: с1. 2. st. 1. Zakona SR S1ovenije; с1. 2. st. 1. Zakona SR Makedonije; с1. 5. Zakona SR Crne Gore; с1. 2. st. 1. Zakona SAP Vojvodine i с1. 2, st. 1. Zakona SAP Kosova. З) Presuda Vrhovnog suda Makedonije Gzz br. 17/85 od 9.II 1985. godine (Sudska praksa, 1985/6, str. 34-35.). - 242 - vinskog prava, vodovodne i kana1izacione cevi od stambene zgra- de do prik1jucka na gradsku mrezu, samosta1ni su deo s1ozene stvari i1i pripadak gradjevine kao s1ozene stvari, a1i i u je- dnom i u drugom s1ucaju one de1e sudbinu gradjevine, ako nije suprotno ugovoreno. 1 ) Prema stavu Vrhovnog privrednog suda, zauzetom u presudi S1-2043/69, e1ementi ugradjeni u gradjevi- nu gube svojstvo gradjevinskog e1ementa i postaju sastavni deo gradjevine te se ne moze traziti njihov povracaj. 2 ) Prema tome, nedostaci na pokretnostima koje su ugradjivanjem u gradjevinu posta1e nepokretnosti, mogu povuci primenu pravi1a о garanciji za so1idnost gradjevine. 111. z е m 1 ј i s t е n а k о m е ј е g r а d ј е v i n а р о d i g n u t а k а о р r е d m е t g а r а n с i ј е U stranoj i u nasoj zakonodavnoj praksi, ve1ika se paznja pok1anja pitanjima sigurnosti i staЬi1nosti gradjevi- na, iz cega proiz1azi poostrena odgovornost za obav1janje ra- dova na ispitivanju zem1jista na kome се i1i ispod koga се se graditi. 3 ) Produzena odgovornost projektanta i gradite1ja i za mane koje se ticu zem1jista,1ogicna је pos1edica izuzetnog zna- caja koji osoЬine zem1jista imaju za gradjevinu koja se na njemu 1) Presuda Vrhovnog suda BiH Gz br. 1330/72 od 1З.Х1. 1972, ZSO, knj. XV11, sv. 4, 1972, broj presude u zЬirci 510, str. 84-86. 2) Presuda navedena u: Ј. Vojinovic, ор. cit., 1976, tac. 41, str. 320. Vidi i: resenje Okruznog suda u Titovom Uzicu Gz 248/79. od 5.11.1979, zso, knj. IV, sv. З, 1979, broj presude u zЬirci 210, str. 261- 262; ' presudu Vrhovnog suda Jugos1avije U. br. 1329/71 od 9. februara 1972, ZSO, knj. XV11, sv. З, 1972, broj presude u zЬirci 412, str. 224-225. 3) С1. 11. stav 2. OU F1D1C/G- "inc1uding the subsur- · face conditions"; vidi о tome. В. Vukmir, ор. cit. 1, str. 117-118. - 243 - tшla:z.:L. 1 ) l'~xrю st i klizul\jc , 1\cuovoljna cvrstoca i nos ivost podzemne vode i osta1i nedostaci zem1jista, mogu prouzrokovati raz1icita ostecenja gradjevine koja ugrozavaju njenu stabi1nos i sigurnost, ра mogu prouzrokovati i rusenje. Zem1jiste se,za- to,ne moze posmatrati izo1ovano od zgrade koja se na njemu po- dize; staЫ1nost gradjevine mora da obuhvati i sve e1emente od kojih zavisi i koji је ugrozavaju. 2 ) 1) Odgovornost izvodjaca i za nedostatke zem1jista na kome је podignuta gradjevina za vreme od 10 godina od predaje i prijema radova predvidjaju: cl. 1792. francuskog GZ; cl. 1669. italijanskog GZ; cl. 644. stav 2. ZOO. 2) Vidi о tome~ Ј. Vi1us, ор. cit., 1973, str. 207; Djordje,L. Nikolic: "Ugovorna odgovornost izvo- djaca za nedostatke zemljista" Nasa zakonitost, ]agreb, 1980/br. б, str. 50 i 53; Vidi u vezi s tim nqsa iz1a- , ganja u prvom poglavlju ovog rada: Odgovornost ucesni- .ka u izgradnji za solidnost gradjevine ро osnovu ugo- vora (paragraf 3/I/D/d, "Da li је graditelj duzan da is ita zem1'iste na kome se rad'evina odize" i, pa- ragraf 2. I А с 2): "OЬim odgovornosti projektanata kad su nedostaci projekta posledica pogresnog nalaza о osoЬinama zemljista"). ј 1 - 244 - & З. GARANTOVANI SLUCAJ 1. Kad smo u drugom p og1av1ju ovog rada g ovori1i о sadrzini garancije za so1idnost gradjev ine rek1i smo . da garan- tovanje znaci, primarno, u ve r avanj e d a се u toku tr a j an ja ga- rancije, gradjevina posedovati (zadr zati) potrebna svojstva so1idnosti, tj. staЬilnosti i sigur~osti i da се s1u ziti svo- , ! z: av..te..~ јој nameni. Ako se pokaze da~ma neke nedostatke ko ji sme- taju njenoj upotrebi, garantovanje znac i 1 sekundarno, obavezi~ vanje garanta da uspostav i garantov ano st a nj e gradj ev ine , od- nosno da otk1oni nedostatke. Obav eza da se uspostavi garanto- vano stanje gradjevine postaje akutna 1 tek kad nastupi garan- tovani s1uc aj, tj. kad se poj av i n e dostatak gradjevine koji se tice njene s~gurnosti i stabi1nostt za koji su l.t..t:;'~~"a~ _., · - 1) · . ucesnici u izgrad Ј 1 i dа · ше postoji. Va1ja ispitati, sada, koji to nedostaci predstav1jaju garantovani s1ucaj kod garancije za solidnost, te povlace odgovornost uce- snika u izgradnji~nesolidnost gradjevine,ako se pojave u ga- rantлv-~ roku? 2. U vezi s nedost a cima koj i se ticu solidnost~ra- djevine postavljaju se, u osnov i, dva pitanja: prvo, da li је potrebno da nedostatak bude skriven u vreme primopredaje:-. i, drugo;da 1i је potrebno da se radi о odredjenoj tezi~i nedos- tatk~. (i ako је tako, kako s e ta tezina odredjuje). Vecina gradjanskih zakonika koj i regulisu odgovornost _g;.e._~J·.ektanata i ~~1~-gradite1ja za neso1idnost gradjevine _ · · ·- · -~ i1i1 _ . prirodu mane (vidljiv a ili skrivena) 2 ) ilij- tezinu mane.з) No, dok s u st avov i ро pitanju tezine man e koja 1) Ј. Radisic: Garancija za trajan kvalitet i odgovor- nost za stetu od stvari sa nedostatkom, Beograd, 1972, str. 56. 2) С1. 1669. ita1ijanskog GZ; cl. 644. zoo. З) Cl. 6ЗЗ. u vezi s c l. 6З8. nemackog GZ; с1. З71 . svajcarskog zo. - 245 - pov1aci produzenu odgovornost ucesnika u izgra9nji u znatnoj .J't-л~eYt~( meri ujednaceni, jer se svi s1azu da ,manaymora Ь1 i ozbi1jna i teska, ро pi tanju prirode mane koj ~grozava so1idnost 1mis1j e- nja doktrine su veoma pode1jena, jer se, kako је reGeno, zako- nici .koji regu1isu ugovor о gradjenju ne izjasnjavaju о tome. 1 ) I. Р r i r о d а n е d о s t а t k ~ 1. Kad је u paragrafu 1. ovog de1a rada bi1b reci о dejstvima primopredaje gradjevine,istaknuto је da prij emom pre- staje odgovornost ucesnika u izgradлji za vid1jive man e , а da od tog trenutka pocinju da teku rok i garancij& · za_ 1r:J~f-- l'~~ђ~./ . . .. . ~odgovornosti ~cv · skrivenf~ nedostat-~ gradje- vine koji umanjuju kva1itet. 2 ) · U stranim prav nim si- ~ thct i~Чv stemima 1 i;teorija i 1 praks a ,zastupaj u veoma raz1ic ita g1edista о prirodi nedostat!ц koji c in~ pretpostavku za primenu garan- cije za so1idnost gradjevine. 2. Znatan deo, naroc ito, francuske doktrine, zastu- pa stav da nema mesta pode1i na vid1jive i skrivene nedostatke kad је u pitanju nedostatak koji ugrozava so1idnost, odnosno sigurnost i stabi1nost gradjevine.З) Drugi deo dokrtine smatra da projektant i gradite1j odgovaraju za ozЬi1jne mane, a1i samo pod us1ovom da su skrivene. Ро trecem mis1jenju nekih francus- kih pravnih pisaca, prijemom bi se gasi1a odgovornost za vid- 1jive nedostatke samo zavrsnih (ma1ih) radova, dok bi se za 1) ViЦ,i :~ Ј . Vi1us: Gradjanskopravna odgovornost izvo- djaca i projektanta, Beograd, 1973, str. 207-208. 2 ) Vi d i : с 1 . б 14 • s t . З . i с 1 . б 4 4 . Z ОО ; с 1 . З 7 О , i З 71 . svajcarskog ZO; с1. б40 i с1. бЗ8. nemackog GZ; с1. 1бб5. st. З. i 4. i с1. 1бб9. ita1ijanskog GZ . З) George, Bricmont: La responsabi1ite des architecte et entrepreneur en droit be1ge et en droit francais, Brise1, Pariz, 1965, str. 115-125 (cit. prema: Ј. Vi1us, ор. cit., 197З, str. 208.). - 246 - skrivene nedostatke tih radova odgovara1o ро opstim pravi1ima Gradj anskog zakonika о ugovornoj odgovornosti ( -u · ·ј ~fe,и.t_ t_!oj-i iJ ' ~ rokC6· · zastare1os1:J.'("' WfO godina) 1 а za nedostatke gradjevine koji se ticu njene so1idnosti ~ prema posebnim odredbama Gra- djanskog zakonika о toj odgovornosti (u roku od 10 godina).l) Ро cetvrtom g1edistu 1 takodje, francuskih pravnih pisaca1 tre- ~-~ Ьа praviti pode1u na nedostatke u materija1u i nedostatke u gradjenju 1 pri cemu Ьi odgovornost za nedostatke u materija1u Ьi1а regu1isana primenom principa na kojima pociva ugovor о prodaji 1 dok Ьi odgovornost za nedostatke u gradjenju Ьi1а 1 . . . . k . . .... d 1 2 ) regu lsana prlmenom prlnClpa OJl vaze za ugovor о е u. Kako trece i cetvrto 1 izneto 1 stanovist~ pokazu- ju1 vec na prvi pog1ed, da trpe od 1ogickih i pravnih manjka- vosti1 to ne izg1eda od interesa posebno ih razmatrati~ i u ~11(.. i.l... и~l francuskoj doktrini mnogl autori ~~ odbaci1i. Ostaje 1 me- djutim, od znacaja da se razmotri shvatanje ро kome nema me- sta pode1i na vid1jive i skrivene nedostatke kad је u pitanju neso1idnost gradjevine, kao i shvatanje da odgovornost ucesni- ka u izgradnji za neso1idnost gradjevine treba ograniciti na odgovornost za skrivene nedostatke. А. Teorija ро kojoj i vid1jivi i skriveni nedostaci pov1ace primenu garancije za so1idnost gradjevine 1. Iako svi gradjanski zakonici sadrze pravi1o da se kod ugovora о de1u pos1enik os1obadja odgovornosti za nedosta- 1) G. Bricment <~6id~, str. 124) istice da ovo mis1je- nje zastupaju Mazeaud i Tunc (Traite theorique et pratique de 1а responsaЬi1ite civi1e de1ictue11e et contractue11e 1 t. II, no 1062) 1 ali da su u tom svom mis1jenju sasvim usam1jeni (cit. prema; Ј, Vi1us 1i-r · t'tt'~, ~ ., str. 209.). · 2) о ovom sistemu је Ьi1о vise reci u prvolfl-pb/WI.t,1-џ ~- . kod pitanja odnosa izmedju narucioca i gradite- 1ja zavisno od toga ko daje materija1. Ukazano је, tada,da је to vestacka konstrukcija koja ne moze da se primeni kod ugovora о gradjenju; gradjevina је c e - +ina,it ne moze odvojeno da se posmatra rad od materi-Ja1a. - 247 - tke koji su s e mog1i opaziti oЬi ~nim preg1edom, tj. z~ v id1ji- k 1 1 d . . . . v d 1 1 ) d ve nedostat е, pos е preg е а 1 pr1manJa 1zvrsenog е а, ео inostrane pravne teorije smatra da projektant i graditelj od- govaraju za sve nedostatke kad ov i ugrozavaju so1idn?st gradje- vine. Kad је u pitanju so1idnost gradjevine nema mesta prav lje- nju raz1ike. Jedini us1ov koji se trazi је da mana bude ozЬi- 1jna, а priroda mane, tj. da 1i је vid1jiva i1i skr i vena nije od zna~aja. U pri1og ovog stava iznosi se u pravnoj t e ori- ji neko1iko argumenata koj e va1ja pomenuti. 2. Po1azeci od toga ·da је garancija za so1idnost gradjevine ustanov1jena u korist javne sigurnosti,te da odred- be о njoj imaju karakter imperativne norme, neki pravni pisci isti~u da Ьi svaki sporazum stranaka suprotan tim odredbama Ьiо nistav; sve sto Ьi is1o ka tome da se odgovornost projek- tanta i gradite1ja ograni~i 1 zna~i1o Ьi povredu osnovnih prin- cipa na kojima po~ivaju odredbe zakona о garanciji za so1idnost gradjevine. Iz toga s1edi t da mane gradjevine, i kad su vid1ji- ve, ~е os1obadjaju projektanta i gradite1ja.l) Iz cinjenice da zakonske odredbe ne spominju pode1u na vid1jive i skrivene mane, deo francuskih autora izvodi zak1jucak da su redaktori Gradj~~skog zakonika ima1i u vidu odgovornost projektanta i ~ gradite1ja za sve mane pod us1ovom da su one odredjene tezine.J) Kako је garancija projektanta i gradite1ja za so1idnost gradje- vine ustanov1jena i u korist naru~ ioca, to za prista1ice ovog 1) С1. 614. st. З. ZOO; с1. 640. st. 1. nemackog GZ; ~1. 1665. u vezi s с1. 1667. ita1ijanskog GZ; с1. 370. svajcarskog zo i,s1. ~) De lage: Traite e1ementaire de droit civi1 b~ge, _t.IV no. 892 (cit. prema: В. Soinne:~iesponsaЬi1ite des architectes et entrepreneurs apres 1а reception des travaux, tomme II, str. 470). ј) Ј. Vi1us, ор. cit., 1973, str. 219-Z{O, - 248 - shvatanja ona ne Ьi ima1a svoju svrhu ako se n e Ь1 prost ira- 1a na sve vrste nedostataka. Vid1jiva mana za narucioca morala Ьi Ьiti, tim pre, vid1jiva za projektanta i gradite1ja k~ ~ strucnj li-.e. Prema tome, uko1iko bi orJi tPreko takve man_;j presi'l' i ne Ьi naruciocu skrenu1i paznju na nju, treba1o Ьi uzeti da је na njihovoj strani postoja1a z1a namera. 1 ) Najzad, ov~m ar- gumentima mnogi francuski autori dodaju jos i to da је u dome- nu gradjevinarstva dep1asirano pozivati se na re1ikte pros1o- sti, kao sto је pode1a na vid1jive i skrivene nedostatke. Kod izgradnje gradjevine najvaznija је pode1a na trajne (osnovne) i druge zavrsne (ma1e) radove, tj. na radove od kojih zavisi i na one od kojih ne zavisi so1idnost, tj. staЬi1nost i sigurnost gradjevine. 2 ) Ove stavove doktrine zastupa1i su i sudovi u ve- 1ikom broju svojih od1uka. 3 ) 1) ~·. Bricmont ·1 .d'/:· ~·1:-, {96'S"1 i_lz". 12_!; · , У clt. prema: Ј. - Vi1us 1 -~·t?'il..uц_1 :1/z.: -i1c). Vidi 'ђ f"и.te-- U..t<.j~ zJ..4#C..~Ift.. и ~v_t?щ ))(Jtl--vft~ ; "Teorija о de1iktnoj prirodi odgovornosti projek- tanta i gradite1ja za~1idnost pos1e primopredaje gradjevine" (par. 2/I/B) 1 gde је ukazano da na ugo- vor о gradjenju nij e moguce primeniti maksimu: "Cu1pa 1ata do1o aequiparatu~". Vidi u vezi s ovim: S1obodan, Perovic: ZaЬluda о svojstvima predmeta i odgovornost za skrivene mane. Pravni zivot, 1972/br. 1, str. 13-37. 2) H.L. i Ј. Mazeaud (Le ~ons de droit civi1, t. III, No. 1370) smatra da~naruc i1ac treba da bude zasti- cen bez obzira da 1i su mane v id1jiv e u trenutku pri- jema, kad se radi о teskim pos1edicama koje mogu na- stati u vezi sa gradjevinom а~о nije dobro sagrad j e- na11(c~t. prema: _ Ј. Vi 1us 1 t'Gt·..l e,tц, )· · 3) В. Soinne, ор. cit., II, st r . 472-473. - 249 - В. Teorija ро kojoj samo s kriveni n e dostaci pov1ace primenu garancije za solidnost gradjevine 1. Za raz1iku od prethodno iznetog shvatanja, dobar deo doktrine,kako u Francuskoj, tako i u drugim zem1jama, sma- tra da se garancija projektanta i gradite1ja za so1idnost gra- djevine odnosi samo na skrivene nedostatke. Zastupnici ovog stava pozivaju se na cinjenicu da se~za sve ono sto nije re- gu1iS"a.no kao posebno kod ugovora о gradjenju .. - primenjuju prin- cipi ugovora о delu. Istina је, doduse, da odredbe zakona koje regulisu garanciju za solidnost gradjevinefu francuskom, ita1i- 1](' janskom i jugoslovenskom pravu, na primer), ne govore о priro- di mane koja izaziva neso1idnost gradjevine. · · No, kako se polazi od toga da za ugovor о gradjenju subsidijarno vaze pra- vi1a propisana za ugovor о de1u, gde se pravi raz1ika izmedju skrivenih i vid1jivih mana, to ita1ijanska i francuska novija doktrina zak1jucuju da i za desetogodisnju garanciju treba da vazi isto, tj. da su mane Ьile skrivene u momentu primopreda- j. ~ ~~.adjevine. 2 ) Prema mis1jenju J~kt~ 1 ~ ftь'J. tfa.&ц.J ... :I.A..'J~.f'.. > , ~radjansкog zakonika,koji se odnosi na garanciju za so1idnost gradjevine, nije nista drugo do konkretizacija na nepokretnosti odredЬi c1ana 1667. istog Zakonika koji se odnosi na pokretne stvari. 3 ) I za jugos1ovensko prav o mog1o Ьi .se usvojiti isto glediste. Kako smo rek1i, ni Zakon о oЬligacionim odnosima ne l) С1. 1792. i 2270. francuskog GZ; с 1. 1669. italijan- skog GZ; с1. 644. ZOO. 2) ~· R~bino: L;appa1to§in т:attato di ~iritto 1ta11ano, str. 285; . So1nn e , ор . c1t, II, З) D. Rubino, ~6'~~~, str. /.R S (cit . pre ma: -1.·&,'ol_ Ctl( 1 I ;. }/';' . !(~ - -1'17) . civi1e str. 473-482. В. Soinn r 1 - 250 - pravi pode1u na vid1jive i skrivene mane kad odredbama c1ana 644~ regu1ise odgovornost projektanta i izvodjaca za nedostat- ke gradjevine koji se ticu njene so1idnosti. No, c1an 641. ovog Zakona upucuje na odredbe Ugovora о de1u u s1ucaju osta- 1ih nedostataka gradjevine, tj. onih koji ne uticu na so1i~ nost gradjevine. Odredbe - ugovora о de1u propisuju1~ret- tanak odgovornosti pos1enika posle preg1eda i primanja izvr- senog rada za nedostatke koji su se mog1i opaziti obicnim preg1edom (с1. 614. st . З. ZOO) . 1 ) Prema tome, naruciocu se ne bi mog1o dozvo1iti obestecenje i za nedostatke koji su mu bi1i poznati (i1i koji mu nisu mog1i ostati nepoznati) u vreme prijema, kad mu pravo daje mogucnost da pri1ikom primopredaje ,<' utvrdi nedostatke i.~teva od gradite1ja da ih odmah otk1oni (c1an 614. stav 1. i 2. ZOO). 2 ) 2. Pored pravno1ogickih raz1oga о kojima smo do sada govori1i, postoje, da kazemo tako, i "izvanpravni" raz1ozi 6 ko- ji do1aze od specificnog karaktera gradjevinskih radova, а ko- ji su potvrda za ispravnost stava da primeni odredЫ о garan- ciji za so1idnost ima mesta jedino uko1iko se radi о skrive- nim nedostacima gradjevine. Kod trajnih radova, naime, ne moze se istinski tvrditi da postojc vidljive mane. U prirodi је mana koje se pojav1juju kod te vrste radova da evo1uisu ~ '~ po1ako i na neosetan nacin;rcta Је .. cak _ i strucnim 1icima nemo- guce da predvide sve njihove posledice. 3 ) Razvijanje ovih mana zavisi, prakticno, od kretanja u duЫni zem1jine utrobe i1i, od neotpornosti gradjevinskog materija1a i1i, od manje i1i 1) Vidi i: с1. 370. svajcarskog ZO; с1. 640. st. 1. nemackog GZ; с1. 1667, st. 1. ita1ijanskog GZ. 2) Isto predvidjaju i odredbe:c1. 1665. ita1ijanskog GZ; с1. 640. stav 2. u vezi s с1. 633. i 634. nemackog GZ. З) В .. Soi~ne Ј ар . d/1 f 1 ј ђ, _ltt-1. - 251 - vise uspesno obezbedjene kohezije raznih de1ova gradjevine, tj. od pos1edica koje se ne mogu unapred oceniti. 1 ) Те pos- 1edice se uto1iko teze mogu otkriti uko1iko se odnose na traj- ne (osnovne, odnosno ve1ike) radove, а ne na zavrsne (ma1e}. 2 ) Medjutim, sami pravni pisci koji se za1azu za po- de1u mana na vid1jive i skrivene 1 kad је rec о primeni garanci- je za so1idnost gradjevine , skrecu paznju na to da se vid1ji- vost mane ne ceni apstraktno, vec konkretno u odnosu na 1i~nost ~ . ! )р . k . 1 . 1 . ~ . t t ~ . t . naruc 1oca. OJam s r1vene mane va Јаг raz lCl о umac1 1 u privatnom i javnom pravu. · Buduci da је kod javnih radova, odnosno kod izgradnje ve1ikih investicionih objekata, obavezan tehnicki preg1ed koji vrse strucna 1ica, to Ьi ova svakako mo- ra1a da primete neku vid1jivu manu koja ugrozava so1idnost gra- djevine. Kad su u pitanju tzv. "privatnopravni" ugovori о gradjenju, pojam skrivene mane treba1o Ьi tumaciti ekstenzivno. Ј '~ reba1o Ьi,vvodecl racuna о svakom konkretnom s1ucaju, zastititi narucioca, narocito ako је on nestrucnjak i ako, pre- ma redovnom toku stvari, nije mog a o pri1ikom prijema da zapazi " manu koja је kasnije gradjevine.~) do ve la do ru sc nja ili t &Ek o ' ost ecenja 1) IЬidem. 2) IЬidem. З) IЬidem, str. 480-482. Lt) ~· hг~е.- 1 ilt~,(tи<. ; ј. f/i~11 t?· и/-1 I~?З1 ;1-t, .-4 1.Z, - 252 - С. Pretpostavka о skrivc nom svojstvu nedostatka koji ugrozava solidnost gradjevine i teret doka za 4. Prema praVilima gradjev inske strиke, grad itelj је dиzan da pri izgradnji g1fadjevine za kоји је neophodan odre- ' djentosnovni materijal, prethodno strиcno ispita ~ da li~a svojstva koja sи neophodna za sigиrnost i staЬilnost gradjevine, kako је to иоЬiсајеnо i kako ga zahteva javna si- gиrnost. "Ukoliko on propusti da na vreme иtvrdi nedostatke i da ih Ьlagovremeno reklamira, nece moci da se poziva na to da је и pitanjи Ьila skrivena mana".~) S drиge strane, "kad na- rиci1ac primi profil tras e za izgradnjи zicare, nije dи~an da kontrolise ispravnost profi1a i tacnost obelezene trase kad је to ucini1o strиcno 1ice kao s to је geodetska иpr·ava" _.А) 2. Prema tome, )<.ad na.r '-:1 c ~lac hoce d.a res;t1izиje 1 svoje l 1 1--/l..о._ ·о.ц. L ~~ftJJ.t..rr Vrl1ovni privredni sиd S1-40 /5 9 (cit. U: Jovan, Vojinovic: Prirucnik za investitore i izvodjace radova и oЬlasti gradjevinarstva, Beograd, 1976, str. 288.). ,t.) Vrl10vni privredni sud S1-175/60 (cit. U: .1: Vojinovic, iЬidem.) 3) .Л.Jor·tvц_(.. 1 rj'J,и'l1 }i1 ff'l.f!'o- rF..г 1 /· )~ '!ц~ / ~.и ·~ 1~ rз 1 -:1h . t.l.z. - 253 - II. Т е z i n а n е d о s t а t k ~ jednog1asno se smatra da mana mora Ьiti ozЬi1jna i te~ka da Ьi se pravi1a о garanciji za so1idnost gradjevine mog1a pr imeni- ti. No 1 gradjanski zakonici pojedinih zema1ja n e regu li~u na jednoobrazan nacin t ez inu nedostataka koji Ьi doveo do prime- ne garancije. Francuski Gradjanski zakonik 1 na primer 1 propisu- je odredbama clanova 1792. i 2270. odgovornost arhitekte i gra- dite1ja samo u s1ucaju potpuncg i1i de1imicnog rusenja gradje- vine. Ita1ijanski Gradjanski zakonik 1 pak 1 znatno pro~iruje 1i- stu uzr.oka koj i pov1ace primenu garancije 1 ј er odredbama c1ana 1669. propisuje odgovornost gradite1ja naruciocu ne samo ako de1o propadne (u ce1ini ili de1imic no) 1 vec i ako predstavlja ocig1ednu opasnost propasti i1i ako ima ozЬi1jne nedosta~ke. Svajcarski Zakonik о oЬligacijama govori samo о "nedostacima u konstrukciji gradjevine" ( c lи.n 371.) 1 а Zakon о oЬligacionim odnosima о "nedostacima koji se ti c u so1idnosti u izradi gra- djevine; о nedostacima zem1ji~ta na kome је gradjevina podig- nuta i 1 о nedostacima koji se ti c u so1idnosti gradjevine koji potieu od nekog nedostatka u p1anu (st. 11 2. i з. c1ana 644.). 2. Raz1icito zakonsko regu1isanje pitanja tezine ne- dostatka_ ima za pos1edicu raz1icite odgovore koje pravna teo- rija i praksa pojedinil1 zema1ja daju na pitanje: s ta predstav- 1ja granicu "tezine" nedostatka koji Ьi pov1acio primenu garan- cije za so1idnost. Kako је ocena tezine nedostatka od presud- nog znacaja za utvrdjivanj e da li projektant i gradite1j odgo- varaju u jednom re1ativ no dugom vremen u pos1e primopredaje - 254 - ' gradjevine, to va1ja poku~ati da se kroz pojedina~no razma- tranje pomenutih nedostataka dodje do odgovora na pitanje: koju tezinu nedostatka treba smatrati pravno re1evantnom za primenu garancije za so1idnost gradjevine. А. Potpuno i1i de1imi~no ru~enje gradjevine 1. Potpuno ru~enje gradjevine ne izaziva potrebu da se posebno razmatra. Ru~enje predstavlja "ozЬiljan n edostatak" koji se ti~e solidnosti, tj. staЬilnosti i sigurnosti gradje- vine i, ako do njega dodje, primena garancija za solidnost ne Ьi mogla izostati. 2. De1imi~no ru~enje gradjevine zahteva preciziranje u pogledu oЬima i karaktera. Ovde је moguce primeniti ~ire i uze tuma~enje i od tog tuma~enja zavisice oЬim zastite naruci- , oca koja se ovom garancijom predvidja. 1 ) Smatra se da је potre- bno da su ru~enjem zahvaceni Ьitni delovi gradj~vine. Takodje, :-.J,i~ potrebno је da su ru~enjem zahvaceni e1ementiYPo prirodi stvari predodredjeni da traju. Garancija za solidnost ne Ьi mogla da se odnosi na radove za koje је uoЬi~ajeno da se ~esto obnavlja- ju. Tu је u pitanju razlika izmedju trajnih (velikih) i zavr- ~enih (malih) radova. 2 ) Na primer, ru~enje plafonske konstrukcije te~ke 3.500 kilograma u g1avnoj sali jednog Doma kulture, svaka- ko се predstav1jati slu~aj koji pov1a~i primenu garancije za so- 1idnost gradjevine. 3 ) No, u praksi nije uvek lako primeniti pri- ncip koji treba da vazi u ovakvim slua~jevima, tj. da delimi~no rusenje ugrozava so1idnost, tj. sigurnost gradjevine (ili delo- ve konstrukcije)~) Na primcr, dc1imi~no p ucanjc bctonske ploce ·1) О tome.: Ј. Vil:-rs, ЈtЫ~- 1 1/'Z . .2 fJ_ 1 ,и_!;е ј сА. i о 1·~~ Ј ~·~ i',( е.щ 1 Z1 tl-z . -11 Г. 2) В. Soinne, iЬidem ·, /З_ ;-i: t'A--•С З). Vidi: "Politika",VI?e ak, 4. septembar 1987, str. 12 . 4) Ј. Vi1us, ор. cit., str. 213. ba1kona. - 255 - в. Ocig1edna opasnost rusenj a i ozbi1jni nedostaci 1. U ita1ij anskom pravu . Ј'~ r:тt·~ ~~~ pravi1a о garanciji za so1idnost prosiren time sto su, pored potpunog i de1imi c nog ruse nja gradjevine, uzeti u obzir i "o~ ig1edna opasnost od rusenja g radjevine" i "ozbi1jni ne- dostaci". Pretpostavka о "ocig1ednoj" opasnosti rusenja zna- ci izvesnu, efektivnu i aktue1nu opasnost, dok samo rusenje zgrade moze da nastane i kasnije, cak i ро isteku garantnog roka. 1 ) "Ozbi1jan n edos tatak ", kao raz1og za primenu ga- rancije, predstav1ja nov inu u odnosu na stari ita1ijanski Gra- djanski zakonik iz 186 5 . godine . U ita1ijanskoj doktr ini sma- tra se da ov aj raz1og treba tumaciti restriktivno. 2 ) P ~~era radi, navodi se nedostatak u iz gradnj i stamЬene zgrade~ је ova bi1a "neuobicajeno v 1azna i nepodesn a za stanovanje". Da bi se greske u izgradnji smatra1e "ozbi1jnim nedostatkom " u ( srnis1u c1ana 1669. ita1ijanskog Gradjanskog zakonika,treba da је njima ugrozena sigurnost, konzervacija i namena zgrade. 3 ) 2. Za raz1iku od ita1ijanskog pozitivnog prava , fran- cusko pravo ne propisuje prim~nu qarancije u s1u ca ju ozЫ1jnih k.A.'o~t Ј~ li& 't<=.c~ 1 пedostataka, vec jedinqru sluёaju potpunog i1i de1imicnog ru- senja gradjevine, Francuski sudovi, medjutim, idu da1j e od za- 1) B. _Sgin~~' ор. cit., I, str. 115. 2) D. RuЬino 1 ~, u'l1- 1 f 't . Ј. r?'J ( ~l:f tfV-Ц..4.- Л. /о 1~е-, _ {jt.",(e<М. / Jh. t16) 1· ~- .Г~ i-tиt-~ ift·dttч- ·л 1h: · /zj!J · Ј 1 - 1 7 • 3) RuЬino, iЬidem, (cit. prema: В. Soinne, iЬidem,~ str. 116.) - 256 - kona. U jednom ~pornom slucaju sud је zauzeo stav da se garan- cija za solidnost odnosi "i na svaktt grubu nepaznju pocinjenu za vreme gradjenja."l) U sporovima iz domena javnog prava su- dovi su i~li јо~ dalje, ра su dozvoljavali primenu pravila о garanciji za solidnost i и slucaju kad gradjevina ima nedos- tatak zbog koga ova ne odgovara svojoj nameni. 2 ) Stav koji su sudovi zauzimali u do~enu javnog prav~mao је izvesnog uti- " саја i na domen privatnog prava. U francuskoj doktrini i sud- skoj praksi smatra se, n~ime, da primeni pravila о qaranciji ima mesta i kod gradjanskopravnih ugovora о gradjenju pod i uslovom da nedostatak ugrozava kori~6~nje gradjevine na nacin ! koji је predvidjen ugovorom, kao i onda kad se nedostatak ne ; moze otkloniti na odgovaraju6i na~in.з) З. ~vajcars~i Zakonik о oЬligacijama ne spominje tezinu nedostatka koji pov1aci primenu gara~cije za solid- nost, ve6 propisuje,u odredbama ~ 1ana З71 • . st. 2~ da 6е pos- lenik, odnosno arhitekt i inzenjer odqovarati i pos1e predaje 1 za "nedostatke u konstrukciji gra dj.,vine". ~vajcarski Op~ti us1ovi S.I.A. (iz 1962. godine), J":",edjutim, pozivпju6i se na pomenute odredЬe svajcarskog Zakonika, propisuju da graditelj odgovara i posle definitivnog prii e ma za skrive ne mane1 u smislu clana З70. Zakonika, ukoliko su ispunjeni slede6i uslo- vi: "da se mana pojavila ро isteku garantnog roka (misli se na garantni rok za kva)itet radovп, odnosno na rok odqovorno- sti za skrivene nedostatke gradjevine koji umanjuju kvalitet)J da је za nju kriv graditelj i,da predstav1ja stetu od najmanje 500 franaka". 4 ) U 1iteraturi se prime6uje da је tre6i navedeni 1) n. :.oinne, il)in('w, тт, str. 48q; Ј. Vilus, ор. ci t. , s tr. 214. 2) Prosirenje desetoqooisnje garancije i na nedostatke gradjevine zbog kojih ova ne odgovara svojoj nameni : Consei1 d'Etat prvi put је orimenio u jednoj od1uci 19З4. godine (prema: R.Soinne-u, iЬidem,str. 495-497.). З) R. Soinne, iЬidem, str. 500. i dalje~ Ј. Vilus, ор. cit., str. 214. 4) в. Soinne, iЬidem, I, str. 85. i da1jeJ Ј. Vi1us, iЬidem. - 257 - l1S1 0 V, i z ra z u.vu.nj c iН IНilli l ll u 1П Og i z nos a ste te U ЛOVCU 1 veoma ne- v иоЬiсајел, а da mo z e biti proi zvol j an i dovesti do ne p ravitnih rezu1tata . 1 ) С. Tendencija pros ire nja pojma nedostatka koji ugro z a v a s olidnost gradjevine Sve do sada rec eno go v ori о vaznosti koju pitanje tezin e nedostatka ima za primenu garancije za solidnost gradj e- vine. Tezina nedostatka kao krite rijum i uslov z a p rime nu ga- rancije predstav1ja origina1nost ugovora о gradj e nju koji se ne srece kod drugih ugovora. Zbog toga nije neobic no sto и po- g1edu odredjivanja tog pojma postoje raz1icita mis 1j e nja koj a se, samim tim~ odrazav aju i na stavo v e sиdske prakse. Vec је и prethodnom poglavlju o v og rada bilo re c eno da u doktrini po- stoji jedno mis1jenje prema kome pod ugrozavanjem solidnosti va1ja podrazиmevati, cak, "sv e mane koje prevazilaze o naj nivo лedostataka koji se u g radj ev iл ar s tvu podrazиmeva ". 2 ) Mada ovo shvataлje лiје vladajuce, а ni zako n om formиlisano, izvesлo је da se u лovije v reme oseca t e лde n c ija pros ireлja po jm a s olid- лosti gradj evine . Ce nec i sve oko 1nos ti s 1uc aja, s ud ija се mo- rati, jos vise u buduce, леgо daл as , da vodi racuлa о tome da лarucilac treba da dobije delo li seno лedostataka i d a , p ri tome, uzme u obzir sav r emen a dos tig n uca g radj ev iлske лauk e i tehлike. 3 ) ОЬа o v a k r i terij uma , (zadovo1j avanj e z e 1 j a n a r u c ioca i dostigлuca gradjev insk e n a uke ), bez sumnj e , i d u u pri l og , pro - sirivaлja koлcepcije i s h vat aлj a о tome koji s ve n e do5taci uti- cu ла solidnost gradj eviлe. Ovakav razvo j ј е s a s v im u skladu !'_1t~e., 1) В.'- :!: ··· ~ibidem; Ј. Vi1u s , iЬidem . 2) Со1iл i Capitant: Cours element a ire d e droit civ il fraлcais, t. II, str. 728 -7 2 9 (cit. prema: Ј. Vilus, ~i;('(iiti , s t r . 2 1 3 - 2 1 4 ) • 3) Ј. Vilus, ibidem J 1 s t r . 21 5 . - 258 - sa vremenom u kome z i v i mo, u kome је nauka i gradjevinarstvu pruzi1a ogromne us1uge, kako u pog1edu novih materija1a, tako i nacina da se do tancina izvrse svi potrebni proracuni od ko- jih zavisi so1idnost tj. stabi1nost i sigurnost jedne grad je- . 1) v1ne. & 4. GARANTNI ROK ZA SOLIDNOST GRADJEVINE 1. Garantni rok predstav1ja odre~jeni vremenski in- terva1 za koji ucesnici u izgradnji obecavaju naruciocu so1id- nost izgradjene gradjevine, pod us1ovom da se ona normalno ko- risti i odrzava. Za taj period v remena oni preuzimaju obavezu da snose i materija1nu odgovornost, tj. da otk1one nedostatke, ~~о se pokaze da gradjev ina nema ocekivana svojstva stabilno- sti i trajnosti i da nije podobna da se namenski koristi. Po- s1e isteka garantnog roka, uce snici u izgradnji vise ne snose rizik ispo1javanja nedostataka koji bi izazva1i rusenje ili tesko ostecenje gradjevine. Njihova је obaveza 1 dak1e, vremen- k . t . ~ 2) s 1 s rogo ogran1cena. 2. Za ostvarivanje prava iz garancije za so1idnost gradjevine(kao sto је to s1uacj i kod odgovornosti za skrive- ne nedostatke gradjevine koji umanjuj u kva1itet) 1od bitnog је znaca ja praviti raz1iku izmedju roka trajanja garancije, ра . t . . k ::{!:;:·-/"-~ ~ t . 1 . d t d . . . sam1m 1m 1 ro a~odgovornos 1 za neso 1 nos gra Jevlne ,l ro- kova u toku kojih naruci1ac mora preduzeti odred jene pravne radnje da bi rea1izovao svoja prava. Svak i od o vih rokova izi- skuje posebno razmatranje. 1) Ј. Vi1us, ibidem; В. Soinne, ор. cit., II, str. 485-506. 2) Uporedi: Ј. Radisic: Garanci ja za trajan k v a1i- tet i odgovornost za stetu od stvari sa nedostatkom, }!;~,(,19?,(, str. 49. - 259 - I. R о k u k о m с m о r а d а s с р о ј а v i n е d о s t а t а k А. Duzina trajanja garantnog roka 1. Da bi garancija za so1idnost mog1a da se primeni us1ov је da se nedostatak koji је izazvao rusenje i1i tesko os- tecenje gradjevine pojavi u roku od deset godina od primopre- J о., Z-<'v (.А- СА. L-' daje. Rok~od ёeset godina usvojen је u francusko~ 1 ita1ijan- sko; i jugos1ov~~~~m pravu. 1 ) svajcarsko i nemacko pravo pro- pisuju rok od ~dina, а austrijsko pravo rok od tri godine u kome mora da se pojavi mana koja izaziva neso1idnost gra- djevine, а koj~ pocinje da tece od primopredaje. 2 ) 2. U 1iteraturi se rasprav1ja1o о tome da 1i је de- setogodisnji garantni rok za so1idnost gradjevine preterano dugacak, s obzirom da је danas izgradnja mnogo 1aksa nego ne- kada; da ne zahteva preve1ika finansijska sredstva i da se,~ ' /С?Ц..( Ј ~ne , ' з) cenJa. moze ocekivati od gradjevine suv ise dug period koris- Medju pravnim piscima preov1adjuje stav da d esetogo- disnji rok ne zas1uzuje kritike koje se inace, upucuju, roko- vima zastare1osti, posebno u francuskom i nemackom pravu~ gde iznose ЗО godina. 4 ) Kad је u pitanju "vek" trajanja jedne gradjevine,smatra se da је garantni rok od deset godina samo deo njenog faktickog "zivota". Ni naruci1ac, niti buduci kori- snici gradjevine ne racunaju s tim da се im ona s 1uziti samo u roku garancije, vec i znatno duze v r eme . Desetogodisnj i ga- 1) С1. 1792, i 2270. francuskog GZ; с1. 1669. ita- 1ijansko{ GZ; с 1. 644. st . 1, 2. i З. 7.00, 2) С1, З71~jcarskog ZO; с 1. 6З8. nemac kog GZ; с1. 1489. austrijskog GZ. З) В. Soinne/ 1· CL'/-1 ![1 1/'! . SS-7. 4) IЬidem. - 260 - rantni rok predstav1ja samo minimum s1uzenja gradjevine koji се pokazati da 1i је ona sagradjena kako treba. 1 ) ~~ З. U vezi s garantnim rokoffiYkoji propisuju gradjan- ski zakonici nekih naciona1nih pravnih sistema, doktrina је pokrenu1a jedno izuzetno znacajno prakticno pitanje za po1ozaj ugovornih strana. Naime, da 1i је roku za ispo1javanje mana f~ (garantnom roku) upodoЬljen i rok u kome naruci1ac mora da pok- rene pravni postupak radi utvrdjivanja odgovornosti ucesnika u izgradnji zbog mana? U francuskoj pravnoj teoriji, u kojoj se о tome vodi1a rasprava, zauzeta su tri raz1icita stava. Prema jednom de1u. starije~ francuske doktrine, de- setogodisnji garantni rok se odnosi samo na pojavu mane, а ne i na pokretanje postupka radi utvrdjivanja ~9govornosti projek- ~~f>~ tanta i gradite1ja. Pravni postupak za _ _ _ ~ ; ygaraпc1je za- stareva u roku od ЗО godina, tj. u opstem roku zastare1osti potrazivanja zbog povrede ugovo ra; ovaj rok pocinje da tece od k d . . 1 2) momenta а se poJaVl а mana. Ро drugom, novijem, g 1edistu, od u ce snika u iz- gradnji ne bi se mog1o zahtevati da snose odgovo rnost ро is- teku roka od deset godina pos1e i zvrsene primopredaje gradje- vine. I pojava mane i pravo naruc ioca da pokrene prav ni postu- pak radi utvrdjivanja odgovornosti zbog mane o graniceni su desetogodisnjim rokom koji poci n je da tece od pr imopredaje.з) Ро trecem g1edistu, v a1ja razdvojiti c1anov~ 1792. i 2270. francuskog Gradjanskog zakonika koji regu1isu deseto- 1) Vidi о tome: Ј. Radisic, ор. cit., str. 50. 2) Duranton~ Cours de droit francais, 4eed. Paris, 1844, t,21 р. 291; Aubry et Rau: Cours de droit civi1 francais б ed.12 vo1 19З5-19З8, par Е. Bartin et Р. Esmein, t. IV Parag. З74. texte et note ЗО. (cit. prema: В. Soinne, ор. cit., II, str. 555.). З) Minvie11e (Geo): Dictionnaire des constructions, 1З ed. Paris, 1949; Sup1ement, Paris, 1959, No 27З. (cit. prema: В. Soinne, ibidem). - 261 - godi~nju garanciju za so1idnost gradjev ine : prvi od ov ih ~ la­ пova ti~e se roka od deset godina za pojavu mane ; drug i se, pak, ti~e roka od deset godina za pokretanje pravnog postupka koji po~inje da te~e od datuma pojave mane. 1 ) Trece, izneto,stanovi~te је francuska doktrina~~~ odbaci1a zbog speku1ativnog karaktera i nedostatka prav- nog osnova. Izmedju prva dva stanovi~ ta, medjutim, vodjena је · o~tr~ ·ьo~ba u kojoj је preov1ada1o drugo (novije) g1edi~te. Р t.E._~~~~~ 1.--___,.......,--- -~yьovijeg gledi~ta./ naime, _ odredbe koje regu1i~u desetogodi~nju odgovornost projektanta i gradite1ja za nedostatke koji se ti~u so1idnosti gradjevine ne treba zaloupo- treЬiti protiv gradjevinara vec, naprotiv, treba ih primenji- vati stricto sensu. То zna~i, drugim re~ima, da ih ne treba pro~irivati, vec ih treba primenjivati na restriktivan na~in. 2 ) Mogucnost za pokretanje pravnog postupka u okviru roka garan- cije ne proizlazi iz ~injenice ~to su mane otkrivene, vec iz ~i­ njenice da su iste postoja1e u vreme primopredaje. J edino u po- g1edu izvesnih radova za koje se zna da је te~ko proveriti nji- hovu ispravnost u momentu prijema, zakon је naru~ iocu dao mo- gucnost da ih isproba u duzem roku, kako Ьi mogao da otkrije neke posebno ozЬi1jne nedostatke u njima. 3 ) Pojava man e u ga- rantnom roku znak је da је ona postoja1a i u trenutku pre1aska rizika na naru~ioca, tj. u momentu primopredaje gradjevine, а da је kasnije samo otkrivena. Ako nije postojala gotova mana, morao је postojati barem nj e n za ~e tak (na primer, s 1abost ma- terijala) iz kojeg se mana kasnije razvila. U~esnici u izgrad- nji odgovaraju samo onda ako se za~etak razvije u manu pod 1) Duvergier: Le droit civ i1 francais suivant 1 ~ordr e du code: Du contrat de louag e , Paris, 1837, t. 2, по 360, (cit. prema: В. Soinne, iЬidem). 2) в . . Soinne; /{-,',/_~ 1 1 f..;, · s-.sc - 262 - normalnim uslovima , tj. pri propisnom kori§cenju i ~uvanju gradj evine. Koriscenje gradjevine је samo us1ov, povod,da se mana ispo1ji. I onda kad gotov~ (formirane) mane nisu postoja- 1e u vreme primopredaje, njihova kasnija pojava ima svoj uz- rok u opstem stanju kva1iteta materija1a i konstrukcije gra- djevine.1) Prema tome, vr1o strog karakter desetogodi s_I?._j e<;L_ roka proiz1azi iz njegcve prirode roka garancije u okrivu ko- ga su proj ektant i gradite1j preuze1i obav~~-u _da otk1one nedo- ~ц~ke koji su pokriven~ gara~~ i]?m~~~ snose m~ter ija1~~ od1 :1!?. ~о . 2) /· ~к~._~ ·Ј-;'с / 1 ;'(-; ·"/ е__ц (_ 1 JN · CL;- s.,-i ·ор . с/1 1 / 5:; ~ -1 1-z . -<..<З . - 263 - k1uzivni rok. u de1u t e orije se s pravom podv1aci raz1ika iz- medju garantnog roka i zastarnog, odnosno prek1uzivnog roka. 1 ) 2. Pos1e isteka garantnog roka, ne moze v ise nasta- ti obav eza ucesnika u izgradnji, kao garanta, da nedostatke gradjevine otk1one. Us1ov za nastanak prava ро osnovu garan- cije jeste da se nedostatak pojavi u roku. Uko1iko to . ne bude s1ucaj, nikakvo efektivno pravo narucioca nece na- stati. Kad rok mine, prava ро osnovu garancije se ne gase , jer ako nedostatak nije otkrive n, pravo nije ni nasta1o~}Garantni rok nij_e.__L_dak1e, rok za vrsenj_~-'!~~-- rodje_n.ih _prava, vec f:Ok za ispo1javanje nedostataka koji su -us1ov nastanka_ps~va. PYema tome, ovde ne _moze Ьi_:tj._g_9 '{_9!:_~_Q_..]:_C!_st_9rp.Q!:f1_!litt____Q__prek1uziy:p_Qm _ rokuk koji 1 ро samoj svojoj definiciji 1 pretpostav1jaju vec na- sta1a prav~oja se ne v rse u odredjenom vremenu ро njihovom nastanku. 3 ) Rokovi za prigovor na nedostatke i za podizanje tuzbe radi otk1anjanja nedostatakax koji se ticu so1idnosti gradjevine, а koji se pojave u garantnom roku, imaju karakter prek1uzivnih rokova (с1. 645. ZOO). Garantni rok/~Љed~tim, imanentan sadrzini garancije i njena је manifestacija. с. Produzenje garantnog roka 1. U jugos1ove nskoj teoriji postoji jedno mis1jenje prema kome garantni rok nije ni rok zastare1osti, niti prek1u- zivni rok, vec fiksni rok za kojine vaze pravi1a о zastoju i pre- k 'd 4 ) k 1 u. No, upr os o voma stavu, pravi1o је da se te c enje garan- _;_ .L_ ~ •.• _/..о ilћL l 1) Ј. Radis ic, ~"'l~ str. 55. 2) IЬidem. З) Go1eminov , Cudomir: Praven rez1m na garanciite za promi s 1e na produkcija pr i dogovorite za dostavka i pokuE?~t~ 1 vJti , k <1o .\. p ruc lu z iti zb og ot klш tj z.шja nedostataka, odnosno opravke. 1 ) 2. Te c enje ga r a ntnog roka o b u stav1j a s e za vrerne k o j e prodje od trenutka kad ј е na r u c i1ac p rijavio gradite1ju nedo- statke gradjev ine ра do trenutk a dok oni ne budu otk1onjeni. Za taj period vrernena produzav a se kra j nji rok garancije, t j. po- s1e otk1anjanja nedostataka p o c inj e d a tece preosta1o vrern e k 2 ) i . k . 't . k garantn og r o а. U p r n c 1 p u, а о Је u р 1 a n]u s arno oprav а stv ari, pravi se raz1ika s obzirorn na to da 1i је ona b itna i1i neЬitna. 3 ) Kod garancije za so1idnost uvek se radi о Ьit­ noj opravci i1i zarneni nekog konstruktivnog de1a gradjevine, jer, u protivnorn, nece Ьiti rnesta ni prirneni garancije. Prerna torne, kad је zbog neispravnog funkcionisanja izvrsena zarnena nekog konstruktivnog de1a gradjev ine i1i njegova Ьitna oprav- ka, garantni rok pocinje teci ponovo od zarnene, odnosno od da- na vracanja oprav1jene gradjev ine na koriscenje naruciocu. Ako је Ьitno zarnenjen i1i oprav 1jen samo neki deo trajnih radova, garantni rok se produzava sarno z a taj deo. 4 ) D. Prirnena garantnog roka u s1uc aju prevare i z 1е narne-~e u ce snika u izgradnji i teret dokaza 1. Svi gradjanski zakonici koji regu1isu odgov ornost pos1enika, ~4, prerna torne, i p rojektanta i gradit e 1ja, p ropisu- 1 ) Ј. Radisic, ор. cit., str. 53; s . _O_b_l_. l_·g~a_c_i_o_n _ o_Ap~r_a __ v_o, Be o g r a d, 1980, Perov ic: str. 405. 2 ) Ј. Radisic, ~i,{_e~ З ) Ј. Radisic, iЬidern, str. 54; s . Pe r ov i c , ор. cit., str. 405. 4 ) Uporedi: Visi priv redni sud u Beog radu S1-7 3 04 /73 , (cit. ~: Ј. Vojinov i c : Prirucnik z a investitore i i zvodj a ce r a dova u oЬl as ti qradjevi n a r s t va , Beo grad , 1 9 7 6 , st r . 291 .). - 265 - ju izuzetak od us voj enog p rincipa apso1utnog o s 1obad j a juceg dejstva primopredaje u pog1edu vid1jivih nedostataka de1a, u s1ucaju prevare, odnosno z1e namere . Dejstvo prevare, odnosno z1e namere projektanta i gradite1ja jednako је i kod garanci- je za so1idnost gradjev ine i kod garancije za kva1itet radova 1 J,.L / odnosnoYoagovornosti . za skrive ne mane gradjevin e koj e umanjuju ~t,<..:e't 1 1 kva1itet. Tako,yprema-c1anu 614. stav З. Zakona о oЬligacionim odnosima, "pos1e preg1edaJi primanja izvrsenog rada pos1enik vise ne odgovara za nedo statke k o ji su se mog1i opaziti oЬic­ nim preg1edom, izuzev ako је za njih znao а nije ih pokazao na- ruciocu 11 • Takodje, prema c1anu 617. naseg Zakona pos1enik se ne moze pozivati na to da је na-ruci1ac propustio rokove za os- tvarivanje svojih prava ~ _ - garancije "kad se nedostatak odnosi na Clnjenice koje su mu Ьi1е poznate, i1i mu nisu mog1e ostati nepoznata, а nije ih saopstio naruciocu". 1 ) 2. U pravnoj teoriji postoje dva oprec na mis1jenja о uticaju z1e namere (do1us-a) _ ucesnika u izgradnji na ~ntnog roka za so1idnost gradjevine. Ро jednima, :-Ј Ч s1ucaj/Prevare (ра cak i grube nepaznje) njihova se odgovornost 't{(OV__!f-'!_ к..~ - ' pretvara iz~ kvazi-de1iktnu i primenjuju se 1 u pog1edu rokova, pravilёl koj<1 va~r z,, c1rl ikl- пt1 oc1<)ovrн~ t10~1 1 2 ) l'o t!L· uчitнn, do1us ne moze da menja karakter odgovornosti, tj. i u tom s1ucaju ona ostaje ugovorna, te se s1edstveno primenjuje garan- tni rok za so1idnost gradjevine propisan zakonom. 3 ) 1) Isto predvidjaju i: с1. 638. st. 1. nemackog GZ; с1. 370. st. 1. svajcarskog ZO; с1. 1667. st. 1. ita1ijanskog GZ. 2) Be1eska Liet-Veaux u vezi sa od1ukom francuskog Kasacionog suda od 9.Х.1962, Recuei1 Da11oz, 1963, Ј.1; be1esk~Esmein-a u vezi sa istom od1ukom u Juris-c1asseur periodique, 1962, II, 12910, (cit. prema: Ј. Vi1us, ор. cit., str. 223.). 3) G. Bricmont: La responsaЬi1ite des architecte et entrepreneur en droit be1ge et en droit francais, str. 145 (cit. prema: Ј. Vi1us, iЬidem.). - 266 - U vez i sa p itanj e rn u t i c aja pr~v Q.re i z1e name re na primenu garantnog roka za so1idnost gradjevine 1 od i n teresa је potsetiti se kritika upuc e nih t eoriji ~ Ј koja.. odgovor- nosti projektanta i gradit e 1j a , p o s 1 e primopreda je, pr ipisuje de1iktn~ prirod~, а о kojoj ј е Ьi1о govora u drugom p og 1av1ju ovog rada. Kriticari poшe no tc t cori j e istic a1i so ,Lo..." na ugovor о gradjenju i na garancij~ za so1idnost, koj a pro- iz1azi iz tog ugovora, nije moguc e primeniti izre ku: "C1upa 1) i ~Ш<-~,}'6,; 1ata do1o aequiparatur". Raz1og l!иte. је 1 · · ypropust, odn. nedostatak u gradjenju koji izazove rusenje i1i tesko ostece- nje gradjevine~ predstav1ja, sam ро seЬi, grubu n epa~nju. Iz toga, medjutim, ne s1edi neminovno da је gruba nepa~nja jedna- ka z1oj nameri. Uko1iko Ьi se u s v akom s1ucaju rusenja i1i te~ skog ostecenja gradjevine pos1o od toga da је gruba nepa~nj~ projektanta i graditelja jednaka njihovoj z1oj nameri, prime- na garancije za so1idnost Ьi1а Ьi, prakticno, isk1jucena. 2 ) Stoga, do1us kod ugovora о izgradnji treba tumaciti restrik- tivno: kao postupak kome је ci1j da : . prikrij-«- mane pri1i- kom pr~nopredaje gradj e vine i radov a. 3 ) З. Prema tome, va1ja us vojiti stav da је jedini raz- !_~ t.1 7. <1 pottli"il: ;tj u s .lul> <. tc!j , tjtl ~l~ Y t !c · j~ ; Cvi.1 I:Jt:"i!IIOI:Jrcd c.t j c , kuji PE~- tv~_!"9-___ <29-З.Q_y_grnos_t ucesnika u izgradnji iz ugovorne, tj. garan- cij..§_ke~_il-~J,_:i~_tr:!_Џ __ :-:_ _ 2re~_ara. Ako su u momentu prijema projek- tant i gradite1j zna1i za postojanje mane i namerno је sakri1i (precuta1i) 1 naruci1ac је doveden u zaЬludu, jer on sigurno ne Ьi primio gradjevinu da је znao za postojanj~ mane. U toj si- tuaciji , prijem moze da se napada ~о osnovu mana vo1je na stra- 1) в. Soinne, ор. cit., I ' str. 300; Ј. Vi1us, iЬidem, str. 181. 2) в. Soinne, iЬidem, str. 300; 304; 3) IЬidem, str. 67. - 267 - ni narucioca. 1 ) Naruc i1ac се se pozivati na to da s e nije su- protstavio prijemu zbog prevare i to obicno u vidu prigovora kojim odbacuje argument ucesnika u izgradnji da primopredaja ima os1obadjajuce dejstvo. 2 ) Du znost је narucioca da ustanovi da је prevara stvarno izvrsena. Bice dovo1jno da dokaze pre- varnu nameru i njen uticaj na zak1jucivanje primopre d a je. k . t /''e~~~_, . . ~ . d 1 ь. ~ t S r1vena ~ _,radnJ• u lZvrsenJU ugovora о е u 1 с е . pre po- stavka namere ucesnika u izgradnji da postignu primopredaju Р~"-"ее.. З) ~ . putem: ~ - _ Vr1o cesto, da bl uspe1a, pre v ara izaziva ucesce drugih ucesnika u izgradnji osim onih koji su njeni di- rektni pocinioci. Saucesnist vo u p rev ari nastaje ucescem u sa- mom saznanju о prevari . Bice raz1oga da se pretpostav i da za prevaru gradite1ja zna projektant kada је on bio duz~n da vrs i nadzor. Isto је tako sa saucesnistv om gradite1ja u prevari pro- jektanta kad је rea1izov ao njegove p1anove. 4 ) Zbog usk e sarad- nje koja postoji izmedju roa1i c itih ucesnika u izgradnji, pre- vara od strane jednog, naj cesce се postati zajednicka s a dru- gim i1i sa vi$e njih. 5 ) 1) Vidi presudu Vis e g s ud a u Sub oti c i Gz 545/85, od 2 7 . 2) З) 4) 5) V.1985., u kojoj se kaze:"Pos1e nik iz ugovora о de1u se ne moze sa uspehom poziv ati na protek roka od 2 godine od obav1jenog pos1a, a ko је р1оса nadgrobnog spomenika bi1a tako uc v rscena da ju је vetar uobica- jene jacine srusio ... Ove oko1nosti nisu mog1e osta- ti nepoznate pos1eniku, р kako ih nije saopstio na- ruciocu pos1a, odgovara~ shodno k1auzu1i~(do1us ge- nera1is" iz c1ana 617. Zakona о oЬligacionim odnosima" (Sudska praska, jug. struc no-informativni casopis, broj З, 1986, str. 38); Vi cH i: s. Pe rovic: "ZaЬluda о svojstvima predmeta i odgovornost za skrivene man e "; Pravni zivot, 1972/br. 1., str. 1З-З7. в. Soinne, ор. cit. , I ' str. ЗО6-ЗО7 . Ibidem, str. ЗО7. Ibidem, str. З07-ЗО8. Ibidem, str. ЗО4. - 268 - II. R о k z а р r i g о v о r i z а р о d i- z а n ј е t u z ь е r а d i о t k 1 а n ј а- n ј а n е d о s t а t а k а k о ј i s е t i с u s о 1 i d n о s t i g r а d ј е v i n е Za rea1izaciju prava iz garancije nije dovo1jno sa- mo da nastupi garantovani s1ucaj u toku trajanja garantnog ro- ka, vec је potrebno i da naruci1ac ispuni us1ove koje zakon propisuje u pog1edu rokova za prigovor i za podizanje tuzbe. Za raz1iku od garantnog roka, rokov i za prigovor na nedostat- ke gradjevine i za podizanje tuzbe radi njihovog otk1anjanja su prekluzivni rokovi. То znaci da ukoliko naruci1ac ne isko- risti svoje pravo, protekom odredjenih rokova, njegovo pravo . 1) se gasl. А. Rok za prigovor na nedostatke gradj ev ine 1. Prema stav u 1. c 1ana 645. Zakona о oЬligac ionim odnosima naruci1ac i1i drugi stica1ac gradjev ine i1i njenog de1a duzan је da о nedostacima obave sti projektanta i gradi- te1ja u roku od sest meseci od dana od kad ј е n edos tat a k usta- novio, inace gubi pravo da se pozove na njega. Rok od sest meseci za obavestavanje о nedostacima predvidja i nema cki Gra- djanski zakonik ( с 1. 638. st. 1.). Ita1ijanski Grad j ansk i za- konik zahteva da naruc i1 ac izvrsi prijavu nedostataka koji se ticu so1idnosti g radjev ine u roku od godinu dana od otkrivanja (c 1an 1669. st. 1.). 2. Svrha је obavestavanja da se ucesnici u izgradnji ne ostav1jaju u neizvesnosti u pog1edu nedostat aka za koje od- 1) Vidi о tome: ,Ј. Vi 1us 1 cj:,C~.-. t 1 1j1J_u . · ~str. 223; Zo1tan Biro: Komen- tar Zakona о oЫigacionim odnosima, Beograd, izd. "S.A.", 1980, II, str. 123. - 269 - govaraju. Ako ustanov1jeni nedostaci poticu od izgradnje, naruc i1ac је duzan da obavesti о t ome gradite1ja. Ako nedos- taci potic u od nekog nedostatka u p1 anu i1i de1imic no od p1a- na, . а de1imic no od izgradnje, moraju se obavestiti i projek- tant i gradite1j. Gradite1ja је potrebno obavestiti о nedosta- cima u p1anu i k~ nedostaci n e poticu od nj e govih rado- va, jer је on izvodio radov e ро p1anu, ра moze Ыti zaintere- sovan za nedostatke. Uko1iko је specija1izovana organizacija da1a strucno mis1jenje da је zem1jiste podobno za gradnju, а ustano~i se da nedostaci gradjev ine poticu od nedostataka zem- 1jista, naruci1ac је duzan da obaves ti о tome tu organi zaciju. No, gradite1ja је potrebno obavestiti о nedostacima gr a djevi- ne koj i poticu od nedostataka zem1j i s ta i onda kad ј е. izvodio radove na osnovu strucnog mis1 jenj a specija1izovane o~ganiza­ cije (с1. 644. st. 2. Zakona о oЫigacionim odnosima) ~ - 1) Od ko1ikog је z n aca j a za naruc ioca i1 i drugog sti- caoca gradjevine da njegovo o b a ves t e n je stigne "u prave r uke ", tj. da se uputi upravo 1icu od c ijih r adova је ustanov ~j e no da nedostaci poticu, i1ustru je od1u ka Vrhov nog suda Hrvatske Rev-1618/86. od 15,III.1987. god ine,u kojoj је zauze t s t av da se obavestenje о nedost acima n a stanu upu ceno s t amЬeno j zadruzi koja nije izvodjac radov a, ne moze smatrati obav e stavanj em iz- vodjaca u smis1u odredbe c 1ana 645 . Zakona о oЬli gac ionim od- nosima, t e tuzi1ac (naruc i1 a c) guЫ pravo da se n a nj i h poz o- ve ~ Z) ~ I v an, Buk1jas : Kome nt ar Za k o n a о o b aveznim (oЬl iqa­ c ioпiш o c1llos illlu-, - II , kв ј igL1 Ј , 6~greb~l97 9 -, - s tr : - 2014-2015ј ;.. љ~·~ .. . ~if>Ч_CA-<-rt:t/t 20CJI !Т, Ар,(; :J I-r. I .J3; т • Vidii:Djordje, L. Niko1ic: "U govorna od govornost iz v odjac a za nedostatke z e m1ji s ta", Nasa zakonitost, 1980, broj 6, str. 5 0-59. !) Sudska praksa, jugos1ov enski st rucno-informativni casopis, Beograd, 1988, br. 4, b r oj presude u caso- pisu, 93, str. 42. - 270 - З. Rok od se5t me5eci za obaves t avanje tecc od dana kad је nedo5tatak u5tanov1jen. Izraz "u5tanoviti nedo5tatak" znaci verodo5tojno U5tanoviti, odno5nO utvrditi cinjenice о nedo5tacima. 1 ) Po~to 5u nedo5taci u 5olidno5ti redovn o 51o~e­ ni, to се oЬicno biti potrebno da c injenice U5tanove 5trucna 1ica, odno5no odgova rajuci in5tituti ili druge 5truc n e u5tano- ve. Na taj nacin izvrseno ustanov 1javanje nedostataka omoguci- ce da naruciocevo obaves tavanje о njima bude konkretno i da d v. k 1 t' k . . . . . 2 ) v...: sa rzl sve о о nos l na OJlma on zasnlva SVOJ prlgov or. е~ u fazi ustanov1javanja nedostataka projektant i gradite1j mogu Ьiti pozvani da ucestvuju, bez obzira da 1i се nastati spor zbog nedostataka i1i ne. U obostranom је interesu da se nedo- staci zajednicki prouce da Ьi se nasao najpogodniji nacin za njihovo otklanjanje.з) 4. Utvrdjiv anje nedostataka gradjevine koji se ticu njene so1idnosti moz e 5е v r s iti do i5teka garantnog roka,1~ г~ od sest meseci za prigovor, tj. za obavestavanje о nedo- stacima је vreme za koje је naruc i1ac duzan da prijavi nedo- statke gradjevine i on pocinj e da tece, kako је receno, od trenutka u5tanov1javanja nedostataka. U novijoj pravnoj 1ite- raturi ukazuje 5е na raz1iku izmedju roka za rek1amaciju, tj. za prigovor i1i obavestavanje i garantnog roka. U vezi 5 tim 5е kaze da rok za prigovor ne mora teci para1e1no sa garantnim rokom, vec da 5е moze i nadovezivati na garantni rok koji је " · t k 4 ) т " · ь· · 1 v • k d · vec lS е ао. о се, na prlmer, ltl 5 ucaJ а Је mana gra- djevine U5tanov1jena po51ednjcg dana garantnog roka. Iako 5е 1) Ivan, Buk1jas; Komentar ZOO, II, Zagreb, str. 2015. 2) I. Buk1jas, iЬidem; z. Biro, Komentar zoo, II, Beograd, str. 12З. З) I. Buk1jas, iЬidem; z. Biro, iЬidem. 4) Vidi: Ј. Radisic 1 cr,~/-.1 '1~?2 ; ~f't. s-S:. . - 271 - cini da је izneti stav ispravan, i 1ogicki, i pravno, on је u suprotnosti sa stavom jugos1ovenskih sudova koji redovno zah- tevaju od narucioca da prigovor na nedostatke stavi u okviru garantnog roka. Tako se, na primer, u presudi Р-226/64~ Vrho- vnog privrednog suda kaze da:.investitor moze ostvarivati svo:- ja prava iz ugovora о gradnji, odnosno iz garancije koja pro- izlazi iz tog ugovora, nezavisno od supreko1audacije izvesnih .1t ,._Ј.. оУ с-... Ј ~ve do proteka zastarnog roka, ako је u okviru garan- -- -- tnog roka saopstio izvodj acu da su n~_?_"t::_':!P~1i uslovi. iz garan- ,, r > cije. (podvuk1a V.K.). U jugos1ovenskoj 1iteraturi se ume- sno primecuje da se narucilac, kao korisnik garancije, dovodi u zaЬludu о duzini roka za prigovor, tj. za obavestavanje о nedostacima time sto se trazi od njega da о nedostacima radova obavesti izvodjaca u okviru garantnog roka. 2 ) в. Rok za podizanje tuzbe radi otk1anjanja nedostataka koji se ticu so1idnosti gradjevine 1. Narucilac koji ј е obavestio projekta nta i gradi- te1ja о nedostacima u propisanom roku za prigovo r, ima pravo da u roku od godinu dana od dana obavestavanja podigne tuzbu i trazi putem suda da se nedostaci otk1one u primerenom roku. 3 ) Rok od jedne godine za podizanje tuzbe propisuju c 1an 645. stav 2. naseg Zakona о oЬligacionim odnosima i c1an 1669. stav 2. ita1ijanskog Gradjanskog zakonika. 1 . rгJitЏrYte L • cvr. v ). 1 ~~ • • 't •Ј ri96 Г str. 2 9 ; vidi о superкo1audaclJ i: z. Anto- nijevic: Privredno pravo, 1989, str. 391; R. Dju- rovic: Medjunarodno privredno pravo, 1986, str. 416. 2) Ј. Radisic, ор. cit., str. 55. З) О dejstvima garancije vidi nasa iz1aganja u cetvrtom (narednom) poglav1ju ovog rada. - 272 - Posle isteka godine dana od dana obavestavanja, pravo narucioca se gasi. Rok za tuzbu је, dakle, poseban rok prestanka prava. Kako је to propisano odredbama clana 370. Za- kona о oЬligacionim odnosima · pravila о zastarelosti ne prime- njuju se u slucajevima kad su u Zakonu odredjeni rokovi u ko- jima treba da se podigne tuzba ili da se izvrsi odredjena rad- nja pod pretnjom guЬitka prava". Odlucan је istek tih rokova. 1 ) 1) О tome: I. Bukljas, Komentar ZOO, II, Zagreb, str. 2016. - 273 - G 1 а v а с е t v r t а PRAVNA DEJSTVA GARANCIJE ZA SOLIDNOST GRADJEVINE & 1. OPSTI POGLED 1. Posto se ispune us1ovi za primenu garancije, pot- rebno је ispitati kakva pravna dejstva ona proizvodi. U najop- stijem smis1u, pravna dejstva garancije sastoje se u stvara- nju prava i obaveza izmedju odredjenih 1ica. A1i iz takvog ka- zivanja ne razaznaje se jos priroda prava stvorenih garancijom. Zato ga treba dopuniti objasnjenjem о kojim је to pravima rec. Odmah va1ja nag1asiti da se garancijom mogu stvarati samo imo- vinska (gradjanska) prava, i to ne sva, vec samo neka oЬliga­ ciona prava. 1 ) Za s1ucaj da gradjevina nema odgovarajuca svoj- stva sigurnosti i staЬi1nosti, tj. uko1iko sadrzi neke nedos- tatke koji dovode u pitanje njeno koriscenje, korisnik garan- cije ima pravo na ispunjenje garantovane obaveze u naturi, tj. pravo da trazi da garant izvrsi upravo one cinidbe koje је оЬе­ сао. Те cinidbe predstav1jaju surogat garancije za so1idnost izgradjene gradjevine. 2 ) Jedino uko1iko је takvo ispunjenje ne- moguce, on ima pravo na novcani ekviva1ent u vidu naknade ste- te koju trpi us1ed neispunjenja garantovane cinidbe. Pravna dejstva garancije sastoje se, dak1e , u sti- canju odredjenih prava koja mogu Ьiti raz1icita, a1i su ona uvek povezana istom idejom: rea1izacija tih prava treba da us- postavi naruseno nace1o ekviva1entne razmene cinidbi. 1) Vidi: S1obodan, Perovic: OЬligaciono pravo, Beograd, 1980, str. 367; Jakov, Radisic: OЬli­ gaciono pravo, Opsti deo, Beograd, 1988, str-.-134. 2) Vidi: Ј. Radisic: Garancija za trajan kva1itet i o~ovornost za stetu od stvari sa nedostatkom, Beograd, 1972, str. 39. Zato - 274 - је opravdano da se cinidbe na koje se stice pravo garancijom nazovu merama gradjanske odgovornosti. 1 ) 2. Kad је rec о dejstvu garancije za so1idnost gra- djevine, postav1jaju se dva osnovna pitanja: prvo, izmedju ko- jih 1ica garancija proizvodi dejstvo, i drugo, kakva'prava i obaveze ona radja. U pravu i praksi pojedinih zema1ja ra z1icito se g1eda na cinjenicu promene pravnog po1ozaja gradjevine i njen uticaj na pravo sto ga ima naruci1ac iz ugovora sa pojedinim ucesnicima u izgradnji. Izvesno је, naimc, da garancija ne vazi za sve subjekte kao drzavni zakon, buduci da proiz1azi iz ugo- vora о izgradnji koji su sag1asnoscu svojih vo1ja zak1juci1a odredjena fizicka i pravna 1ica. 2 ) Posto pravni sistemi nekih zema1ja pripisuju garanciji z~ solidnost gradjevine ugovorni karakter, dok јој drugi pripisuju neugovorni karakter,З) to se ne daje isti odgovor na pitanje: prema kojim 1icima garancija dejstvuje. Vec smo ranije usvojili stav da је svrha garanci- je za so1idnost gradjevine da ројаса zastitu narucioca, kupaca i krjanjih korisnika gradjevine, kao i 1ica koja ne kori~te gradjevinu а trpe stetu od njenih nedostataka na svojim pravno zasticenim dobrima, а ne da ogranic i odgovornost za izgradnju nekva1itetne i nefunkciona1ne gradjevine od strane projekta- nta, gradite1ja i drugih 1ica koja su pruza1a svoje profesio- na1ne us1uge u vezi sa izgradnjom, tj. da im se o1aksa ро1о- 1) Ј. Radis ic, iЬidem; S.fe-"t-<ТY/c 11 o-f'· С< '1-., ;/r. Ј ~t. 2) Uporedi: Ј. Radisic, OЬligaciono pravo, 1988, str. 1З5, З) Vidi nasa iz1aganja о pravnoj prirodi garancije (glava II, paragraf З. /I/ А. i В/). - 275 - zaj. 1 > S1edstveno tome, garanclJOm se ne isk1jucuju opsta pra- vi1a ni о ugovornoj, ni о de1iktnoj odgovornosti . 2 ) Naprotiv, pojava nedostataka gradjevine i radova u garantnom roku, pret- postavka је za, e v entua1no, "oziv1javanje" raz1icitih vrsta odgovornosti na koje mogu biti poz van i jedan, dvoje'i1i, vise ucesnika u izgradnji zajedno.З) Da bi se mog1a ispitati stva- rna dejstva i domasaj odgovornosti za nedostatke u pog1edu so- 1idnosti gradjevine pos1e primopredaje, potrebno је da se ona ana1izira, istovremeno, i na ugovornom i na de1iktnom planu . Otuda · ce sadrzinu nasih izlaganja u ovom pog1av1ju cinit i od- govori na pitanja: prvo , prema kojim 1icima garancija de jstvu- je; drugo, koja prava stice naruc i1ac zbog pojave nedostataka koji se ticu so1idnosti gradjev ine u garantnom roku , i trece, koja prava sticu drugi korisnici gradjev ine i ро kom osnovu kad pretrpe stetu koju su izazva1i propusti pocinjen i pr i1i- kom izgradnje i ispunjavanj~ugovo rom preuzetih obaveza; na- redno pog1av1je bice posveceno pitanju de1iktne odgo vornosti ucesnika u izgradnji, tj. odgovornosti prema trecim 1icima koja ne koriste gradjevinu , а trpe s tetu od njenih nedosta- taka. & 2. LICA РRЕМА KOJI~ffi GARANCIJA DEJSTVUJE 1. Garancija vazi, pre s vega, za 1ica koja su uces- tvova1a u zak1jucenju ugovora о izgradпji, tj. za ucesnike u 1) Uporeqi V. Kru1j: "N~.h.'\..J.?ravna pitanja u vezi sa garant.ijama i garant'JaD"rokovima kod kupopJS.odaje", Nasa zakonitost, 19б7, br. 4, str. ЗОб i da1je; S1obodan, Perovic: "ZaЬluda о svojstvima predmeta i odgovornost za skrivene mane",Pravni zivot, 1972, br. 1, fusnota 107. na str. З7; s. Perovic: OЬliga­ ciono pravo, Beograd, 1980, str. 407. 2 ) v i d i : с 1 . Ео 1 , s t . 2 . i с 1 . 4 8 8 , s t а v 1 , 2 . i з . ZOO; с1. б44, st. 1, 2. i З. i с 1. б41. u vezi s с 1 . б 18- б 21 . z оо ; с 1 . 2 б 2 . i 15 4 . z оо . З) Ј. Radisic: Garancija za trajan kva1itet i odgo- vornost za stetu od stv ari sa nedostatkom, 1972, str. 4. - 276 - izgradnji, kao du~nike i garantc, i za naru~ioca, kao poveri- oca i korisnika garancije. Jednom recju , za ugovornike. No, vec kod /'~~ .f~нм.ј'о...'i~ t<.fO'"Yrrt-~ p~kazuje. ~е 1 f'-- /е, t-- ~Yvj;/Ytr pohd-илr fte.C<,~t~ . u ugovor 1.ma о l.ZgradnJl.. 2. Govoreci ranije о u ces nicima u izgradnji kao sub- jektima odgovornosti za neso1idnost gradjevine 1u kaza1i smo na oko1nost da sva ta 1ica nisu povezana sa naruciocem ugovorom о gradjenju. Jro znaci da Ы se ona smatra1a trecim 1icima u od- nosu na ugovor koji је zak1jucio naruci1ac, odnosno naruci1ac Ьi se smatrao trecim 1icem u odnosu na doticni ugovor izmedju pojedinih ucesnika u gradjenju. Va1ja, medjutim, imati na umu da se pojmom "trece 1ice" u odnosu na ugovor ne obuhvataju sva ona 1ica koja nisu neposredno ucestvova1a u njegovom zak1juce- nju, jer i ona mogu imati svojstvo ugovorne strane. 2 ) Takva su 1ica, na primer, i podizvodjac i kooperant. Oni nisu treca 1ica 1 jer podugovor koji su zak1jucili u vezi s izgradnjom& njihov је, ne tudji. Prema tome, trecim 1icima u odnosu na uqo- vor sm~t:r:. U savremenoj praksi postoje tri raz1icite vari- jante tog odnosa. 1) Ро prvoj varijanti, investitor - naruci1ac, ро primopredaji, postaje i v1asnik i korisnik gotove gradjevine, tako da garancija dejstvuje kako prema njemu kao saugovorniku, tako i prema njegovim nas1ednicima. 3 ) 2) Ро drugoj varijanti, pravnim pos1om о prometu gradjevine, subjekt koji vrsi njeno pribav1janje (kupac) sti- ce i prava koja proiz1aze iz garancije za njenu so1idnost. 1) IЬidem. 2) Vidi s tim u vezi: В. Soinne, iЬidem, str. 42; Ј. Radisic: Garancija za trajan kva1itet i odgo- vornost za stetu od stvari sa nedostatkom, 1972, str. 59. З ) С 1 . б 4 2 . Z ОО ; с 1 . 16 6 9 . i t а 1 i ј а n s k о g G z . - 279 - ОЬе pomenute varijante odnosa iz garancije regu- 1isane su, kako odredbama zakona pojedinih naciona1nih prav- nih sistema, tako i odredbama opstih us1ova koji se koriste u gradjevinarstvu. Tako, na primer, c1an 1. stav 1. (а) medju- narodnih Opstih us1ova ou FIDIC/G~ sadrzi odredbu prema ko- joj:"naruci1ac znaci stranku koja се zaposliti izvodjaca, kao i pravne s1edbenike narucioca, a1i ne bi1o koga na koga bi naruci1ac preneo svoja prava." 1 ) U vezi sa prednjim moda1itetima odnosa iz garan- cije va1ja nag1asiti da pravnih pitanja koja zahtevaju raz- jasnjenje ima i u jednostavnijoj situaciji i odnosima kada je- dan prema drugom stoje samo naruci1ac i ucesnici u izgradnji koji su, kao duznici i garanti, isto 1ice; njih је vise i ona su komp1ikovanija u situacij i kada prema kupcu gradj.evine i1i njenog de1a stoje1 s jedne strane, naruci1acr kao prodavac, а s druge strane, ucesnici u izgradлji~ kao tvorci, tj. "proiz- vodjaci" gradjevine, tj. kad prodavac i proizvodjac gradjevi- ne nisu isto 1ice. Pitanja se postav1jaju kako u ve zi sa izbo- rom prava koja odredjena mana gradj evine daje ku pcu, tako i u vezi sa mogucim izborom pravnog osnova odgovornosti u c esni- k . d .. 2) а u 1zgra nJl. ј) Ро trecoj varijanti, investitor - naruc i1ac ostaje nosi1ac go16g prava s vojine na gradjevini, а izgradje- na gradjevina, odnosno izvedeni radovi predaju se na korisce- nje trecim 1icima, raz1icitim od investitora. 3 ) 1 • 1) Ci tirano iz: Branko, Vukmir: OpU . . uvj eti za ugo- vore о izvodjenju investicijskih radova (medjuna- rodni), Zagreb, 1980, str. 181. 2) Vidi u vezi s tim: V. Kru1j; ор. cit., str. 302; 304-308. З) Petar,sur1an: Posebne uzanse о gradjenju, Beograd, 1979, str. 93. - 280 - Pravna teorija i praksa pojedinih zemalja ~aju razlicite odgovore na pitanje dejstava garancije za solidnost prema korisnicima, plodouzivaocima, zakupcima, stanarima i drugim licima, u slucaju da oni trpe stetu zbog propusta u gradjenju koje su pocinili projektant i graditelj. Ро jednom gledistu, koje zastupa italijanska i francuska doktrina i sudska praksa, deoba vlasnistva zgrade na golu svojinu i koriscenje, udeo preduzeca u njenom koris- cenju ili zakup zgrade ne mogu imati za posledicu prenos pra- va iz garancije za solidnost gradjevine. 1 ) Smatra se da zakup- ca treba kvalifikovati kao trece lice u odnosu na ugovore koje је potpisao zakupodavac. Cak i kad se nedostaci odnose na za- kupljenu stvar~ (gradjevinu ili njen deo) 1 garancija ne proiz- vodi dejstvo prema !a~cu; odgovornost projektanta i gradi- telja prema njemu moze biti s~mo deliktna. 2 ) Ро drugom gledistu, ugovor izmedju ucesnika u iz- gradnji i narucioca dejstvuje i prema trecima (zakupcu ili sta- naru). U nemackoj pravnoj teoriji poznat је ugovor ~oji tvori obav:z~ zas~ite treceg. Njime se duznik (u nasem slucaju, fidJ'&h...J1 r~~f~ ) . ' ne obavezuj e na cinidbu prema trecem (zakup- cu, stanaru), vec jedino prema s vome saugovorniku (naruciocu). Medjutim, on је duzan da se pri ispunj~niu cinidbe ponasa sa paznjom koja iskljucuj e mogucnost ostecenja i odrcdj~nih tre- cih lica, pored poverioca. Prema tim licima duznik nema oba- vezu u primarnom vidu, vec jedino obavezu pazljivog postupa- nja ili, tacnije, obavezu zastite. Ako је prekrsi i pricini stetu tim licima, duznik се Ьiti obavezan na naknadu n e posred- 2) IЬidem. - 281 - no njima, i to ро pravi1ima ugovorne odgovornosti. 1 ) Treca 1i- ca postaju, u ovom s1ucaju, poverioci sekundarnog prava na cinidbu ра su, uto1iko, uk1juc ena u oЬligacioni odnos i stav- 1jena pod "zastitni p1ast" tudjeg ugovora. 2 ) Ipak, ugovorna zastita ogranicena је na odredjeni, uzi krug trecih 1ica. То su ona 1ica koja preko poverioca do1aze u dodir sa cinidbom druge ugovorne strane, i do cijih је potreba poveriodu sta1o isto to1iko ko1iko i do v1astitih. U njih spadaju, pre svega, c1anovi domacinstva poveriocevog i 1ica koja su sa njim u rad- nom odnosu. Pretpostavka је jedino da је duznik znao i1i morao znati za mogucnost da се se ta 1ica koristiti njegovom cinid- bom. Takav је, na primer, ugovor о zakupu, koji је zak1jucen i u korist dece zakupca. Ako bi ona pretrpe1a ste tu us1ed to- ga sto zakupodavac ne ispuni uredno obavezu saugovorniku (za- kupcu) imaju pravo da traze naknadu. Pravo dece na naknadu stete objasnjava se time sto је duznik prekrsio s voju ugovornu obavezu da i njih stiti. 3 ) Ро trecem g1e di s tu, ko j e zastupa jugos 1ovc nsko pravo, garancija dejstvuje ne s a mo prema pravnim, vec i prema svim docnijim faktickim s1edbenicima narucioca. Svojina kao i drzav~9~ad~~~ine i1i njenog de1a , daje korisnicima neposred- !.!Q_ ыravQ_~arancij е prema ucesnicima u izgradnj i' kao garan- tim~, u granicama njihove odgovornosti za nedostatke gradjevi- ne prema naruc1ocu. ( с 1. 642. i 643. Zakona о oЬligacionim od- nosima) . 4 >Jr-~ Jfti.-«AJ-y / -Jk. ,uli-Jk( j;z_~~~ "stamЬeno preduzece 1) Larnez, Kar1: Lehrbuch des Schu1drechts, I Band, 11. Auf1age, Munchen, 1976, str. 184 (cit. prema: Ј. Radisic, OЬligaciono pravo, 1988, str. 136-137). 2) Ј. Radisic, ibidem, str. 137 . З) Larenz, ор. cit., str. 185 (cit. prema: lbidem) . 4 ) U z . Ь r . 8 8 • Р U G ( Р. S ~ r 1 а n 1 af:_ • о..' /1 15 r'-~ 1 1/-; . ~ J)v ~Zo1tan Biro: Komentar Zakona о oЬligacionim odnosima 1 fi~c1 'f n tl 1 i t ll, /.~1 ј[ · str. 120-121. " 1 1 - 282 - ima ovlascenje da oo1esto investitora trazi otklanjanjc nedoвta­ taka na izgradjenoj gradjevini,~«• је ta gradjevina uneta u njegov stamЬeni fond 1 i _ nema mesta osporavanju aktivne 1egitimacije stamЬenom preduzecu i navodima da tuzi1ac (stam- beno preduzece) nije investitor sporne zgrade i da Ј nije ovlasceno na postav1janje zahteva za otk1anjanje nedostataka na zgradi, jer se tuzi1ac (stambeno preduzece) i tuzeni (gra- djevinsko preduzece) ne ' na1aYe u ugovornom odnosu". 1 ) Takodje, prema sudskoj praksi "etazni v1asnici mogu ostvarivati potra- zivanja iz garancije u pog1edu zajednickih prostorija u kuci (otklanjanje pogresaka, smanjenje kupovne vrednosti) i to na osnovu zakljucenih ugovora о kupovini,kao i bez obzira na ugo- vore kao nosioci prava trajne upotrebe (pored stamЬenog predu- zeca).2) (podvuk1a V.K.). & З. PRЛVA NЛRUC10CЛ USLOVLJENA NESOL1DNOSCU GRADJEV1NE 1. Kad је ispunio svoju obavezu preg1eda izvrsenog rada, utvrdio nedostatke i о njima uredno obavestio gradite1ja, odnosno 1ice od cijeg је rada i1i us1uge ustanov1jeno da nedo- staci poticu, shodno c1anu 645. stav 1. Zakona о oЬligacionim odnosima, narucilac moze zahtevati; ро osnovu garancije za so- lidnost, otk1anjanje nedostataka gradjevine. Л~(Ј Је С?'v.~·Да._ f'.J, ~~'tAAvet;t€ ·~ OJiY~~: ом.- иџт,i~ ~~t.L/~A_~;)IТ ~t<_ '1NcrZ4 ~~у~;~; 1) Resenje Vrhovnog privrednog suda, S1. 22/69. od 8. maja 1969. godine, ZSO, knj. X1V, sv. З, 1969, broj presude u zЬirci З81, str. З97-З98. Vidi i: presudu Okruznog suda u Osijeku Gz- 457/86 od 20. 111.1986. u casopisu Sudska praksa, jugos1ovenski strucno-informativni casopis, Beograd, 1986/br. 12, broj presude u casopisu 77, str. 40. . 2) Sklep VS SRS 1.IX.l972., Pz 569/72 . v zvezi s sodbo okroznega sodisca, LjuЬljana, 7.1.1972, Р 1242 /6 9 (ZSO, knj. XVI1, sv. З, 1972, broj presude u zЬirci З44, str. 90-92). - 28З - da se otk1one nedostaci о trosku gradite1ja anga z ovanjem dru- gog 1ica i1i, snizenje naknade i1i, raski~ ugovora. U svim s1ucajevima naruci1ac ima pravo i na naknadu ugovo rne stete pod us1ovom da ju је pretrpeo (c1an 618-621. i 262. stav 2. ZOO). Pored toga, naruci1ac ima pravo i na naknadu stete koj~ је zbog neso1idnosti gradjev ine pretrpeo na drugim svojim dobrima i to prema opstim pravi1irna о odgovo rnosti za stetu sag1asno c1anu 154. Zakona о oЬligacionim odnosirna. 1 ) ' I. р r а v о n а r u с i о с а d а z а h t е- v а о t k 1 а n ј а n ј е n е d о s t а t а-· k а k о ј i s е t i с u s о 1 i d n о s t i g r а d ј е v i n е k а о р r а v о i z g а r а n с i ј е 1. Otk1anjanje nedostataka na izgradjenoj gradjevini i1i radovima , u garantnom roku ,. је dovrsavanje ispunjenja ugo- vora о izgradnji u njegovom natura1nom oЫiku (in forma spe- cifica). Nedostaci koji se ticu so1idnosti gradjevine 1 a poja- ve se u zahteva garantnom roku za so1idnost, daju pravo naruciocн da rijihovo otk1anjanje о trosku gradite1ja. Те iste ci- daju i pravo gradite1ju da zahteva da sam izvrsi ot-njenice ' k1anjanje · dopusti. 2 ) nedostataka, i naruci1ac је duzan da mu to S obzirom da је predmet ugovora о izgradnji pose- ban rad sa svojim individualnim svojstvima, otk1anjanje nedo- stataka је najraciona1nije resenje odnosa izmedju ugovornih strana koji su Ьi1i poremeceni zbog nedostataka posla.з) 1) Vidi: Ivica, Jankovec: Kome ntar Zakona о oЬliga­ cionim odnosima, II, G. Mi1anovac - Kragujevac, 1980, str. З11; Boris, Vizner: Komentar Zakona о obveznim (oЬligacionim) odnosima, II, knjiga З, Zagreb, 1979, str. iJJ~. 2) C1an 618. stav 1. i с1. 620. stav 1. ZOO; О tome: I. Jankovec, Komentar ZOO, II, G. Mi1anovac - Kragujevac, 1980, str. З14. З) В. Vizner, Komentar ZOO, II, knj. З, Zagreb, 1979, str. 1921. - 284 - 2. Obavezu gradite1ja da otk1oni nedostatke о s v om trosku, u toku trajanja garantnog roka, regu1isu kako o dre d- be gradjanskih zakonika naciona1nih pravnih sistema, t a ko i odredbe uzansi, i domacih i stranih opstih us1ova ugovor a k . . k . d' . t 1 ) G d't 1' ' d v d OJl se or1ste u gra JeVlnars vu. ra 1 е Ј Је uzan а otk1oni nedostatke koji su nasta1i "zbog upotrebe materi ja ] ;J , konstrukcija i opreme koji ne odgov araju ugovorenoj nameni i 1i kva1itetu". 2 ) Zavrsavanjem obaveze iz garancije, gradit e 1j otk1anja svoje sopstvene nedostatke, tj. propuste do k o jih ј е dos1o u toku izvodjenja radova, tj. pre primopredaje gradj e - vine i radova. Nacin otk1anjanja tih propusta zavisi od t o ga u cemu se oni sastoje. U pojedinim s1ucajevima radovi se mo r a- ju ponovo izvesti, dok је u drugim s1ucajevima dovo1jno iz - vrsiti manje i1i vece popravke. · Naruci1ac се odrediti gra- dite1ju primereni rok u kome Ьi ovaj mogao da otk1oni nedo- statke. Duzina tog roka odredice se prema konkretnim oko1no- stima, prirodi pos1a i prirodi samog nedostatka.~) Otk1anja- njem nedostataka postizu se ona svojstva gradjevine koja su u sk1adu sa ugovorom, projektom, vazecim propisima, standar- dima i pravi1ima struke i koja su kao takva predstav1ja1a ,~~~Ј~~ gradite1ja. 1) С1. 618. stav 1. ZOO i uz. br. 89. st. 1. PUG; с1. 368. stav 2. svajcarskog zo i с1. 27. svaj- carskih Opstih us1ova; с1. 1668. stav 1. ita1ijan- skog GZ; с1. 633. stav 2. i 634. stav 1. nemackog GZ i с1. 13. nemackih Opstih us1ova; с1. 13. aus- trijskih Opstih us1ova i с1. 1. 545. francuskih Opstih us1ova. 2) Vidi: с1. 43. jugos1ovenskih Opstih us1ova. ~) с1. 618. stav 1. i 620. stav 2. ZOO; uz br. 89. stav 2. PUG; с1. 634. stav 1. nemackog GZ; Vidi i: Ј. Jankovec, Komentar ZOO, II, G. Mi1anovac- Kraguj ~vac, ~t~. 312 i /· !/11 u.AГVt't!": ../'~ i..ц с -..с.'.(~ z'-. ••. Y~.Jfl ~ f ц r-v,{--...Џ! l-A-~«.. ~ ~t· ~u.-~t.... ".,'аи... чf"..._ 1 А~ 1' tA-"t 1 f'r-c1 :1 1 ~ . fft. - 2BS - Prema medjunarodn.im Hs1ovima ugovora za gradje- vinske radove (OU FIDIC/G) 1 prema britanskirn Opstim us1ovi- ma (The I.C.E. Condit1ons of Contract} od izdavanja "potvrde о zavrsetku" gradjevine 11! de1ova gradjevine, pocinje da 1} tece tzv. "razdoЬlje odrz~vanja" (Maintance period"). Mada se naziva "razdoЬljem odr7.~vaniё~" , u engleskoj pravnoj 1ite- raturi nag1a~ava se da tu nije rec о nekoj obavezi stalnog odrzavanja, vec о obavezi isprav1janja i otk1anjanja nedosta- taka koji su primecen.i u torn razdohlju. 2 ) То је vremenski in- terva-1 u "kome је izvodiac du~an da tra~i uzrok svake gre~ke, nedostat~ 11! manjkavosti koja se pojavi. Ako је za gresku 111 nedostatak izvodjac odgovoran , trosak izvr~enja radova na otk1anjanju nedostataka snosice on sarn; ako se radi о gresci, nedostatku ili manjkavosti za koju izvodjac nije od- govoran, trosak radova izvrsenih ро izvodjacu snosice naruci- 1ac".3) U literaturi se istice da odredЬe о "razdohlju odrzavanja" 1du u priloq samom izvodjacu. One rnu daju pravo da se fizicki vrati na qradili~te i istrazuje uzroke nedos- ' tataka,~pos1e zпvrsetka radova ,i da radove na ispravJj <шju nedostataka obavi ро nizi m cenama od cena drugog izvodja- ca.4} u njegovom је interesu da sam otk1oni nedostatke svog rada, posto се, u proti v nom, naruci1ac zaposliti nekoq dru- gog izvodjaca da te radove izvr~ 1 na njegov (izvod jacev ) tro- 1) "RazdoЬlje odr~avanja" regulis e с1. 49. i 50. OU FIDIC/G i с1. 49. i 50. britanskih ICE Opstih uslova. 2) В. Vukmir: U9ovori о izvodjenju investicJI.&h ra- dova (medjunarodni), Za g r eb , 1980, str. 153-155Ј I.~. Duncan, Wallace : The I.C.E. Conditions of Contract, Fifth Edition, А. Co~entary, 1978, str. 143- 150. З) С1. Sn. OU FIDIC/G 1 ~1. sn. hrit~nskih ICF. Con- dition of Contract; v iri i: D. Vuk~ir, iЬidem, - str. 154Ј I.N.D., Na1 1ace, ihidem , str. 149-150. 4) R. Vtlkmir, ihidPm, str. ] 5 '1. - 28~ - s<1к. 1 > Kako "razdoЬlje oclrzёv<шja" traje jednu do najvise dve qocine , to~ izcavanjP "P<'tvrde о odr ~ avan j u ", 28 dana pos 1e i s t ek a ovoq razdoblja, 2 ) nP oslob a d ja izvo~ja~a obave- ze da ispravi n edostatkc qr~djevine ~o ji se ti~u njenc soli- clnosti u da lj e~ razdoЬlju , а prema zahte vima prav n og sis t ema zemlj e u kojoj se i zvode rcdovi , tj. u roku garancij e za so- lidnost, o dnosno stabiln ost i s i gurn o st gracljevine ( u fran- cuskoм , italijansko~ i j ugoslovenskom p ravu od de s et godina) ili, da nadoknadi §te tu i p osle izdvanja "potvrde о odr~a­ vanju". З) З. Prema odrenhaмa gradjanskih zakonika kontinen- talnih pravnih siste~a n a ru~ ilac i ma, pored prava da z ahte- va otk1anjanje ne~ostatak a, i pravo d a zahteva naknadu stete ako postoji krivica gr~ditelja. 4 ) Samim tim §to је za otk1a- njanje utvrdjenih nedC'stat nka p o tre bno izvesno vreme, za koje se gradjevina 111 njen deo ne6e mo6i koristiti dok nedostaci ne budu otk1onjeni,nartl~ilac trni stetu. Kako је ta §teta u uzroe- noj vezi sa propu~t~njem qradite1ja da radove izvede kako treba, 1) Rritansk1 IC~ Op~ti us1ov i ( ~ 1. 62.), kao 1 OU FIDIC/G (~1. 62.) daju naru~i o cu dodatno pra~ u pog1edu tzv. "hitnih popravaka", zbog nedostataka koji mogu ugro- ziti radove, i to Rako u toku njihovog izvodjenja, ta- ko i u toku "rёl.zdob1ja odr~avгnj a ". Ako se te "hitne popravke" odnose na radove koje је, рrемА ugovoru, Ьiо du~an da izvr~i izvodja~ na vlastiti tro§ak, ltaoa naru- ~i1ac moze te radove dati d a s e izvedu na njeqov tro§ak, ako izvodja~ odмah ne pristup i njihovoм izvodjenju. 2) Cl. 61. OU FIDIC/G i ~1. 61. ICE Conditions of Contract. З) О tome: В. Vuk~ir, ор . cit., Т, s tr. 15З. 4 ) с 1 • 6 18 • s t а v 2 • i 15 2 n • s t ? v 5 . z оо ; u z Ь r • 8 9 • stav З. PUG; с1. 1~~8. sta v 1. i t a1ijansY.og GZ; ~1. 635. Пr'tlli'\ ck oq G7. ; ~ 1. 3 ~8 . stav 1. ~vajcar­ sk o g ZO; vidi i: Р. ~ url a n, op .cit., 1979, str . 9 4. - 287 - na njemu~naruciocu naknadi time nasta1u stetu. Prema eng1eskom pravu, naruci1ac nema prav o da trazi, pos1e "razdoЬlja odrzavanja", da gradite1j sam otk1oni nedostatke. То ga, medjutim, n e sprecava da trazi od -,·еЈ'tЛ... na- knadu stete prema "сошnюn 1av:-u 11 ' z а nedostatke koj i su nasta- 1i kao pos1edica krsenja ugovora u roku od sest godina o d za- vrsetka radova.~) 4. u vezi s prav ima narucioca iz garancije postavi1o se pitanje i,u teoriji i,u praksi - ,ima 1i оп pravo da zadrzi deo cene izvedenih radova da Ьi se obezbedio u pog1edu otk1a- njanja nedostataka u garantnom roku. Jugos1ovenska sudpka praksa stoji na stanov istu da ugovorna odredba~f~~4rt~i1ac ov1ascen da zadrzi odre- djeni procenat od vrednosti radov a, do isteka garantnog roka, kao depozit, nije u suprotnosti s vazec im propisima.Z) No, ako to ugovorom nije izricito predvidjeno, naruci1ac, u nace1u, nеша pravo da gradite1ju zadrzi od isp1ate Ьi1о koji izncs radi otk1anjanja nedostataka koji Ьi se pojavi1i u garantnom roku, posto nije izvesno da 1i се se takvi nedostaci uopste рој avi ti .Ј) 4> ~а e.ng1esko pravo _: В. Soinne 1 Presuda Vrhovnog privrednog suda S1-2044/60. (cit. kod: Ј . . V6jinovic, ор. cit., str. 269). ј) Resenje Vrhovnog privrednog suda S1 630/67 od 11. maja 1967. godine~-ZSO, knj. XII, s~. 2, 1967, broj presude u zЬirci 272, str. 183-184. - 288 - I u jugos1ovenskoj doktrini zastupa se mis1jenje da postoji vise raz1og~oji govore prot iv zadrzavanja garan- tovanog iznosa. 1 ) Pre s vega , nei zves no је da 1i се se nedo - staci pojaviti,a ako se to i dogodi, neizvesno је u kom obimu се to biti. Tako se moze desiti da zadrzavanje garantovanog iznosa ne bude opravdano i1i da iznos ne bude srazmeran n e do- stacima.2) Drugo, zadr zavanje ovog iznosa zasniva se na nepo - verenju prema gradite1ju (iz vodjacu ) da се otk1oniti nedosta- tke. то, medjutim, nij e 1ogicno buduci da је naruc i1ac ust u- pio izvodjenje radova uprav o tom gradite1ju, sto samo ро sebi ima neuporedivo veci znacaj. Ne moze se zato ni shvati ti , ni opravdati, nepoverenje u pog1edu otk1anjanja nedostatak a na tim radovima,za koje se unapred i ne zna da 1i се se pojaviti, а pogotovu se ne moze z nati da ih gradite1j nece otk1oniti. 3 ) Trece, zadrzavanjem de1a cene gradite1j se onemogucava da ko- risti sredstva koja је zaradio, sto ima negativne pos1edice za nj e govo pos1ovanje (а time i za pr ivredu uop~te) • 4 > Svi ovi r a z1o z i navode na zak1jucak da ova mera nema opravdanja, osim u izuz etnim s1ucajevima u kojima ј е gra- dite1j ispo1jio . neso1idnost u iz v rsa v anju preuzetih oba ve za. ~ Kad се se . · on a stva rno koristiti zavisi od vo1j e ugovornih strana, i1i, Ьо1је re ceno, od vo1je narucioca, po- sto gradite1j (izvodjac ) nema raz1oga da se za nju za1aze . 1) Ј. Vojinovic, ор. cit., 1976, str. 93-94. 2) Ibidem. З) Ibidem. 4) Ibidem. - 289 - II. Р r а v а n а r u с i о с а k о ј а р о t i с u i z u g о v о r а о i z g r а d n ј i k а о u g о v о r а о d е 1 u Kad gradite1j ne izvrsi svoju obavezu in forma spe- cifica, tj. kad bezuspesno protekne primereni rok koji mu је d~t za otk1anj.~nje nedostataka, -~'tи.-(,1·~~ ~h:~ )~~ '/'~ i!Л-С 't(tYtf't~ ) ~~~ 12_ ~п'С~~ tГ /1:-A,tt!. yk. / l.z.':_ 1(.~1(.~'t, ~)~А. • Da Ьi naruci1ac mogao da vrsi koje od prava koja mu stoje na raspo1aganju iz ugovora о gradjenju, on mora da vrsi izbor i da о tom izboru obavesti graditelja na pogodan ~. 1) nac1n. А. Pravo narucioca da angazuje drugo 1ice da otk1oni nedostatke о trosku gradite1ja 1. Ako naruci1ac ze1i da dodje do gradjevine i radova bez nedostataka, shodno ugovor e nim us1ovima, on је prema odred- bama gradjanskih zakonika, uzansi i opstih us1ova koji se ko- riste u gradjevinarstvu , ov 1as6en da , na teret gradite1j ~ ot- k1oni sam i1i preko tre6eg 1ica nedostatke koji su se pojavi1i u garantnom roku, kad to ne uc1ni gradite1j u ugov orenom i1i primerenom roku. 2 ) Dos1ed no tome, i J~Avu...t-' --;- 1) z. Bi r o, Kome nt a r ZOU , II , Beog r a d, str. 93. 2) Vidi: с1. 620. stav З. ZOO ; uz br. 90 PUG; с1. 45~ jugos1ovenskih Opstih us1ova ; с1. 13. nemackih Op- stih us1ova; с 1. 13. austrijskih Opstih us1ova; с1. 1.545. francuskih Opstih us1ova; с1. 49. OU FIDIC/G; Vidi i: presudu Viseg privre dnog suda u Beogradu Pz- 3295/74 od 19. marta 1 9 75. godine (cit. u: Ј. Vojino- vic, ор. cit., 1976, str. 293) i presudu Viseg priv- rednog suda Hrvatske Pz-1955/83 od 24. IV. 1984. (cit. u: Savremena praksa, Beograd, 1985/1, str. 43.) - 290 - izvodjac је ov1ascen da od podizvodjaca trazi da mu naknadi troskove otk1anjanj а . nedostataka t . Ј._._). fr•Ц,'.г.rtrk- ~ ".t-J~ ' ~ fЦLt.v~: u/Yz.t~ -tи!.lUJrtl.../4~ ~<. ~f-.rft~ ~~ . ;(ј . 2. Ako odabere pravo da s~ otkloni . nedostatke, na- .J€ ~_ц_;,.~ ruci1ac~a,po pravilima dobrog privrednika, odnosno do- brog domacina, otk1oni nedostatke na nacin koji Ьi Ьiо sto povoljniji za gradite1ja. То znaci da otk1anjanje nedostatak~ mora izvrsiti u pog1edu nacina, mesta i vremena u skladu sa v 1 t. . v t . 2 ) k ~- i ~i nace om savesnos 1 1 pos enJa. Jer, а о s~н zvr~ · popravke radova na racun izvodjaca, odgovornost za nekvali- tetno izvrsenje tih popravki pada na samog narucioca, а ne na . . . . d. v з) n)egovog ranlJeg 1zvo Јаса. Ako angazuje drugo 1ice koje се na trosak gradi- telja otkloniti nedostatke, na naruciocu је odgovornost za stetne posledice pogresnog i1i 1oseg izbora t~eceg lica . . ·ш.t е < ----/ I pri izboru treceg 1ica1~rucr1ac~zan da pos- tupa paznjom dobrog privrednika. · · U protivnom, ako pri1ikom angazovanja drugog pravnog ili fizickog 1ica nije postupao kao dobar privrednik, "izvodjac nije duzan da rnu nadoknadi sve troskove popravki radova, vec samo deo tih troskova koji odgo- vara vrednsoti izvedenih radova odredjenoj prerna situaciji na trzistu u vreme izvodjenja radova".~) Narucilac rnora dokazati da је otklonio nedostatke i \.9radite1j':{dokumentovatil troskove. 1) Vrhovni privredni sud S1 - 676/70 (cit. u: Ј. Vojnovic, iЬidem, str. 292) . . ::,, 2) С1. 18. stav 1.&~12. ZOO; vidi: I. Jankovec: Komentar ZOO, II, G. Mi1anovac - Kragujevac, str. З14; z. Biro: Komentar ZOO, II, Beograd, str. 9З; В. Vizner: Komentar zoo, II, knj. З, Zagreb, str. 1924. З) Visi privredni sud u LjuЬljani S1-ЗЗО/72, (cit, u: Ј. Vojinovic, ор. cit., 1976, str. ЗО4). 4) ~~· 18. stav 1. ZOO; - ~z br. ~ ~-~tav З. · jugos1~ve~~kih Opstih uslova; r /4' -t': .1. J~ 2. Pravo nп snizenje naknade naru~ilac ima, pre sve- ga, u s1ucaju kad gradite1j odhije da izvr~i otk1anjanje nedo- stataka zbog preteranih tro~kova kojima Ьi tirne Ыо iz1o!en. Tada se pravo na snizenje naknade javlja u alternattvi sa pra- vom na raskid ugovora (~1. 618. stav З. ZOO). Moze Ыti i da је grad ite1j hteo da s~m otkJoni n~dostatke, ali da to n1je ucinio do is~eka odredjenog mu primerenog roka; 1 u ovom slu- caju, pravo је narucioca dп zahteva snizenje naknade. тu se pra- vo na snizenje naknade jav1ja kao jedna od mogu6nost~, pored otklanjanja nedostataka na racun gradite1ja i raskida ugovora, koje naruci1ac, ро svom izboru , moze iskoristiti (с1. б20. stav 2. i З. ZOO). Najzad, snizenje naknade se moze javi t1 i 1) О tome: Z. Eiro: Komentar ZOO , II, Beograd, str. 94; n. Vizner: Komentar ZOO, II, knj. З, Zagreh, str. 1925. - 294 - u vidu prigovora protiv gradite1jev og zahteva za isplatu nak- nade (c1an 616. stav 2. ZOO) . 1 ) ,Ј. Kako 1~ r~~~ t /k r~i:~1 , snizenjern naknade pokri.,. va se sarno manja vrednost gradjevine, odnosno radova. Medju- tim, naruci1ac moze da trpi, pored toga, i stetu zato sto nije doЬio gradjevinu, odnosno radove sa ugovorenirn ili standardnim :;;2~stvima. Zato, t"'r-d f't~VIt- UА-~·ЦР-;'е ~Le1~ё1'!...t!- ~ ~i pravo na naknadu stete (с1. 618. stav з, i с1. 620. stav З. i 5. ZOO). D. Pravo narucioca da zahteva raskid ugovora 1. Opsteprihvaceno је shvatanje i u stranim prav- nim sistemima i u jugos1ovenskom pravu i sudskoj praksi da је naruci1ac ov1ascen da raskine ugovor о gradjenju kad god hoce, sve do trenutka dok r~dovi ne budu u potpunosti zavrseni. 2 ) Ovako siroko ov1ascenje on ima zato е izvodjenjem gra- ~.J il • djevinskih radova ostvaruju njegov1 1n eresi. U s1ucaju kad 1) О tome: I. Jankovec: Komentar ZOO, II, G. Milano- vac - Kragujevac, str. 315. 2) Zakon о oЬligacionim odnosima propisuje u c1anu 629. da "sve dok naruceni posao nije dovrsen na- ruci1ac moze raskinuti ugovor kad god hoce, a1i је u tom s1ucaju duzan isp1atiti izvodjacu ugovorenu naknadu umanjenu za iznos troskova koje ovaj nije uci- nio а koje Ьi Ьiо duzan uciniti da ugovor nije raski- nut, а i za iznos zarade sto ju је ostvario na drugoj strani i1i sto ju је namerno propustio ostvariti", Prema jugos1ovenskim Opstim us1ovima za ugovaranje i gradjenj& gradjevinskih objekata "zbog zaostajanja izvrsenja radova,naruci1ac moze raskinuti ugovor sa- mo ako је do zaostajanj~dos1o k~ivicom izvodjaca i ako је prethodno ostav io iz vod jac u naknadni primereni rok za izvrse nje radova sa kojima ј е izvodjac u docnji, ра ih ne izvrsi ni u tom naknadnom roku. Naknadni rok ne odredjuje se jedino kad izvodjac izjavi da ne moze i1i nece da izvede ugo vorene gradjevinske radove" (с1. 85. stav 2.). Vidi i: c l . 377. svajcarskog ZO; cl. 649. nemackog GZ; 1671. ita1ijanskog GZ. ·1 1 - 295 - njegov interes vi~e ne postoji, оп sti~e pravo da oduяtane od ugovora. 1 ) Prema pravnim pravilima imovinskog prava, graditelj se ne moze protiviti naru~io~evoj od1uci da odustane od ugo- vora, s tim ~to ima pravo na isp1atu vrednosti do tada izvr- ~enih radova, neamortizovanih pripremnih radova i na naknadu ~tete, uk1ju~ujuci i izguЬljenu doЬit. No, ako је do raskida ugovora do~lo iz razloga za koje је graditelj odgovoran, on је duzan da naru~iocu plati ~tetu koju mu је time prouzroko~ vao, ali i tada ima pravo na naknadu vrednosti radova koje је izvr~io ро ugovoru i kvalitetno i, ako ih је predao. On ima pravo i na naknadu neamortizovanih pripremnih radova, ako ih је naru~i1ac preuzeo, jer Ьi se, u suprotnom, naru~i1ac neos- novano obogatio na ra~un gradite1ja. 2 ) 2. Vidimo, dak1e, da se kod ugovora о gradjenju ne .ц, insistira, uvek, na ispunj enjuYnaturi. Zadovo1javanje na~ela ekvivalencije dopu~ta se i u oЫicima koji znace surogat is- punjenja. Kod garancije za so1idnost gradjevine, f~k- kako ј е to vec ranije nag1a~eno -naru~eni princip ekviv a1en- tne razmene ~inidЬi izmedju naru~ioca i graditelja - zbog po- jave nedostataka gradjevine i radova u garantnom roku - uspo~ stavlja se, ро pravilu, samo onim ~ inidbama graditelja (garan- ta) koje predstavljaju ispunjenje ugovora u njegovom n a tura1- nom oЬliku (rea1no ispunjenje)' ~avo na ispunjenje i na nak- nadu ~tete u vidu natur al11e restitucije, omogucuj«. naru~ iocu 1) Vidi о tome: Kapor, V1adimir - Caric, S1avko: Ugo- vori robnog prometa" izd. "Privredna stampa", Beo- grad, 1976, str. 434-435. 2) Vrhovni privredni sud 81-473/72 od 11. januara 1973. godine (cit. u: Ј. Vojinovic, ор. cit., 1976, str. 244-245); Vidi i: Vrhovni privredni sud 81-333/71; Vrhovni privredni sud 81-2719 /69. od 18. februara 1970. godine; Vrhovni privredni sud 81-2773/71. (c it. и: iЬidem, str . 243-244.). - 29б - da 1 po osnovu garancije 1 ostvari ekonomski rezultat kome је te- zio ukoliko је to uopste moguce. Sledstveno tome, posle pri- 1 mopredaje gradjevine i и tokи trajanja garantnog roka za so- lidnost, narиcilac moze primeniti raskid иgovora, kao naj- ostrijи sankcijи protiv gradite1ja zbog nesolidnosti gradje- vine, kada ne postoji mogиcnost da se иgovor о gradjenjи iz- v rsi in forma specifica. Pri tome,va1ja raz1ikovati s1исај kad је prethodno trazeno otk1anjanje nedostataka, od s1исаја kad se pravo na raskid stic e i bez tra~enja гrethodnog otkla- njanja nedostataka. З. Pravo na raskid иgovora иs1ed nedostataka na iz- gradjenoj gradjevini, odn. radovima, narиcilac ima, и princi- pи, tek ро ispиnjenjи odredjenih иslova. On mora prethodno oba- vestiti graditelja da izvrseni rad ima neki nedostatak i dati ти primereni ro~~~uk~~nj:nje nedostataka. Ako gradite1j ne otk1oni nedosta р renom rokи ili odЬije da otk1oni ne- dostatke, jer Ьi njihovo otk1anjanje iziskiva1o preterane tro- skove, narиci1ac stic e p r avo na r a skid иgovora. On n e moze, dak1e, и s1ис ај и otkr i va n ј а odredj e nog nedostatka, odma l1 ras- :'\ ~ffLtJ".J..цA-J kinиti иgovor. Potrebno ј е иstanov itifte~inи tog nedostatka i mogиcnost njegovog otk1 a njan j a . Da Ьi se nedostatak иk 1onio, prиza se gradite1jи jeda n rok r azиmne dиzine и kome је o n dи­ zan da nedostatke otk1oni. Ak o prodje ovaj rok, а gradite 1j ne izvrsi svojи obavezи da o t k1oni nedostatke, narиci1ac nije vise dиzan da ostane pri иgovorи i stice s1obodno i neopozivo d k . 1) d . v • d pravo а ugovor ras 1ne. On t a а st1ce pravo 1 na nakn a и s tete zbog neispиnjenja иgovo ra о gradjenju. 2 ) 1) v i d i : с 1 . б 18 . s t . 1 . i з . i б 2 о . s t • 1 • i з • z оо ; с1. 6ЗЗ. st. 1. i 2. i 634. st. 1. nemackog GZ; с1. 1668. st. 1. ita1ijansko g GZ. О tome: I. Jankovec: Komentar ZOO, II, G. Mi1anovac - Kragиjevac, str . . З1 2 - З14. 2) с1. 262. zoo и vezi s c 1anom 618 . stav з. i 620. st. З. i 5. ZOO; О tome v i d i: I. Jankovec, iЬidem; в. Vizner: Komentar ZOO, I I, knj . З, Zagreb, str. 1922; Vidi i: с1. З 68. st. 1. i 2. svajcarskog zo; frA-1 . ђЈS". ~i/..1 ~i. - 297 - S druge strane, svi pravni sistemi usvajaju pravi- 1o da se zbog neznatnog nedostatka gradjevine, odnosno radova ne moze zahtevati raskid ugovora,~sto razume se, tnika~ije\ s1ucaj kad је rec о nedostatku koji ugrozava so1dinost, odn~ sigurnost i staЬi1nost gradjevine. za koji se odgovara ро os- novu garancije i ро osnovu ugovora о izgradnji zbog neso1id- nosti gradjevine. 4. Nasuprot do sada opisanim s1ucajevima, postoje i s1ucajevi kad naruci1ac nij e duzan da trazi prethodno uk1anja- . nje nedostataka, odn. kad to nije us1ov za raskid ugovora i zahtev za naknadu stete zbog neizvrsenja. Gradjanski zakonici nekih pravnih sistema sadrze pravi1o о neposrednoj mogucnosti raskida ugovora kada iz v rseno de1o ima takve nedostatke ~oji ga cine neupotreЬljivim ili kada је de1o obav1jeno u suprot- nosti sa izricitim us1ovima ugovora. 2 > Prisustvo takvih nedo- , stataka ipso facto dovod~ u pitanje ci1j ugovora~ Kada се to Ьiti s1ucaj, fakticko је pitanje. No, kad.~e nedostatak ро svo- joj prirodi takav da onemogucava norma1no ~Иnkcionisanje gradjevine, odnosno kada је gradjevina izgradjena suprotno 1 1 svrsi kojoj је namenjena, onda је to u to1ikoj meri f1agrantna povreda ugovora о gradjenju, kao ugovora о de1u, da nema ni- 1 kakvog smis1a zahtevati od n a ru c ioca da prethodno trazi od gradite1ja otk1anjanje nedostataka.з) 1) с1. 620. st. 4. zoo; с1. 6З4. st. з. nem~ckog GZ; с1. 1455. ita1ijanskog GZ; с1. З68. stav 2. svaj- carskog ZO. 2) С1. 619. ZOO; с1. 1668. st. 2. ita1ijanskog GZ;~4X, 6З4. stav 2. nemackog GZ; с1. 368. stav 1. svajcar- skog ZO. З) О tome: I. Jankovec: Komentar ZOO, II, G. Mi1anovac - Kragujevac, str. З13; В. Vizner: Komentar ZOO, II, knj. З, Zagreb, str. 1922-1923; z. Biro: Komentar ZOO, II, Beograd, st r . 92; v idi i: pre sudu Viseg privrednog suda Hrvatske, Pz - 1246 / 82 od 31. VIII 1982. (Sudska praksa, jug. struc. - informativ. casopis, Beograd, 1985/br. 4, str. 5З-54); Vidi i c1anove 124. i 127. zoo. - 298 - III. р r а v о n а r и с i о с а d а z а h t е- v а n а k n а d и s t е t е z ь ј а v е n е d о s t а t а k а k t i с и s о 1 i d n о s t i g r n е и g а r а n t n о rn r о k и А. Pravni osnov odgovornosti иcesnika и izgradnji za stetи о g р о - о ј i s е а d ј е v i- 1. Obestecenje narиcioca, ро osnovu garancije, svo- di se na otk1anjanje nedostataka koji se ticи so1idnosti gra- djevine, tj. ograniceno је na besp1atnи popravku radova i1i zarnenи rnaterija1a sa rnanorn bez obzira na krivicи gradjte1ja, 1)......-~ . projektanta i1i nekog drиgog иcesnika и izgradnji. ~vo na naknadи stete zbog pojave nedostataka gradjevineФ odnosno ra- dova u garantnorn rokи, posebno је pravno sredstvo koje se ~arиcio~riznajelЫ1o,pored prava iz garancije Ьi1o,pored jednog od prava iz иgovora о izgradnji, kao 1icu koje је, isto- vrerneno, i korisnik garancije i poveri1ac iz ugovora о izgra-· dnji. 2 ) Dok је otk1anjanje nedostataka gradjevine i radova, ро svojoj sadrzini, rea1no ispиnjenje иgovora, te se obestecenje narиcioca ројаv1јије u vidи natиra1ne restitиcije, dot1e se иgovorna naknada stete ројаv1јије иvek kao novcana naknada. 3 ) 1) с1. 618. st. 1. i 620. st. 1. ZOO; с1. 633. stav 2. nernackog GZ; с1. 1668. stav 1. ita1ijanskog GZ; с1. 368. st. 2. svajcarskog zo. 2) с1. 618. stav 2. i 620. stav 5. и vezi s c1anorn 262. ZOO; с1. 635. nernackog GZ; Vidi: Ј. Radisic: Garan- cija za trajan kva1itet i odgovornost za stetu od stvari sa nedostatkom, str. 691 70; V. Krи1j; .. "N.eka. pravna pitanja и vezi sa garancijom i garant~oko­ virna kod kиpoprodaje". - Nasa zakonitost, 19~7~ br.4, str. 304-307; vidi i: с1. 430. stav 2. i 431. st . . 2. Skice za zakonik о oЬli aci'ama i и ovorima М. Ron- s ·tant inovica, Beogr ad, 19 б 9; ё . .f'cJ(. ,1 • .t.. ,· .!'dt. 1f . .г. it!)() . 3) Vidi: Enneccerиs - Lehrnann: Schи1drecht, 15 Bearbeitиng, 1958. (Lehrbиch des b~r~erichen Rechts), str. 809 (cit. prema: Ј. Radisic, ~~., str. 14.). - 299 - Pravo narucioca na naknadu stete proistic e iz op- stih pravi1a о odgovornosti za neispunjenje i1i neuredno ispu- njenje ugovora о izgradnji, kao ugovora о de1u- Ugovorna odgo- vornost projektanta i gradite1ja proiz1azi iz opstih odredaba gradjanskih zakonika koje na1azu da se . pri1ikom ispunj a vanja ugovornil1 obaveza,strane ugovornice obavezuju 1 ne samo na ono sto је izricito ugovoreno )vec i na sve pos1edice koj e pravic- nost, oЬicaji i1i zakon pripisuju obavezi shodno njenoj pri- rodi.1) Ugovorni odnos izmedju ucesnika u izgradnji i naruci- oca, kво i svaki drugi ugovorni odnos, iziskuje uzajamne obzi- re njegovih strana i kad о tome ne postoji poseban sporazum. Shodno nace1u savesnosti i postenja, uzajamni obziri mogu iza- zvati obavez~da se nesto pozitivno ucini i obavez~da se nesto propusti. Те obaveze nastaju, moze se re6i, "pored ugovota", tj. one postoje para1e1no sa obavezom da se ugovor uredno is- . 2) punl. 2. U gotovo svim pravnim sistemima postoji sag1as- nost о tome da се ucesnici u izgradnji, kao garanti, dugovati uvek i naknadu stete ako se utvrdi njihova krivica za mane gra- djevine, odnosno radova. 3 ) Medjutim, ne postoji jednog1asnost u teoriji i praksi pojedinih zema1ja о tome koje meri1o paz- nje treba da vazi pri1ikom ocene odgovornosti projektanta i gradite1ja za krsenje ugovornih obaveza. U vezi s tim postav- 1ja se kao osnovno pitanje: da 1i је za odgovornost dovo1jna sama cinjenica sto projekt, odnosno radovi nisu izradjeni ona- ko kako se to prema zamis1i narucioca trazi1o i1i su za nju 1) С1. 1135. francuskog GZ; с1. 17; 267. i 269. ZOO: par. 157, 242. i 276. nemackog GZ. 2) Мах, Schma1z1: Die haftung des Architekten und des Bauunternehmers, 3 Auf1age, Иunchen, 1976, str. 55; marg. br. 63. 3) С1. 1668. st. 1. ita1ijanskog GZ; par. 635. nemac- kog GZ; с1. 638/Ь/, stav 1. svajcarskog ZO; с1. 262. st. 2. zoo. - зоо - potrebne i dodatne pretpostavke. Drugim recima, da 1 i se od- govornost ocenjuje samo s obzirom n a rezu1tat rada arhitekte,~ . inzenjera . i .gradite1ja, i 1 i је za to od1ucan i nacin na koji se pri tome postupa1o? Odgovor na ovo pitanje na j bo1je је potraziti u resenjima koja usvajaju pravo i praksa poje- dinih zema1ja. U eng1eskoj sudskoj praksi se, na primer, vec vi~ se od jednog veka, cvrsto stoji na stanovistu da su arhitekte, inzenjeri i gradite1ji u izvrsenju svojih ugovornih obaveza (izradi projekta i specifikacija, odnosno izvodjenj~ gradje- vinskih radova) duzni da pokazu visok stepen umesnost'i i paz..- nje u svrhu zastite naruciocevih interesa. Njihova odgovor- nost nastace onda kad u izradi projekta, odnosno izvodjenju radova i1i u Ьi1о kojem drugom de1ovanju, nisu prime~i1i ~а~~~ • • , . • • v t' 1) х • • t v 1 razumn1 stepen paznJe 1 strucnos 1. Pa~nJu 1 s ruc- nost koja se od njih ocekuje, sudov i ocenjuju prema onom ste- penu koji Ьi druge iskusne i struc ne osobe u istoj struci pri- '1 . k 1 v • 2 ) men1 е u kon retnom s ucaJu. U nemackom prav u s e istice da su arhitekti i gra- dite1ji u izvrsenju svojih obave za vezani priznatim pravi1ima gradjevinarstva.З) Dos1edno tome, iako se prava i obavez e izme- dju arhitekte, odnosno gradite1ja i narucioca prosudjuju prema p ravi1ima koja vaze za ugovor о de1u, u nemackom pravu s e stoji n a stanovistu da arhitekta i gradite1j nece odgovarati vec 1) Jaksa, BarЬic: "Odgovornost arhiteфa naruciocu za projekt", u knjizi Investicije, ured. A1eksandar Go1dstajn, "Informator" Zagreb, 1969, str. 18 i 24. Hudson's Bui1ding and Engineering Contracts, str. 64-65. 2) Hudson's Bui1ding and Engineering Contracts, (s1ucaj Rich v. Pierpont (1862) З F i F. З5 Per Er1e С.Ј.). З} Herding, W. - Schma1z1, Н.: Ve rtragsgestaltung und Hagtung im B~esen (1967.), str. 305-306 (cit.prema: Ј. BarЬic, ор. cit., str. 17.}. - 301 - s~1im tim sto su rezu1tatom svog rada izazva1i stetu kod na- . rucioca (sto izradje~proj ekt, odn. izvedeni radovi imajи ne- dostatke), nego tek onda ako njihova cinidba jos i ne odgo- vara pravi1ima gradje v inarstva 1 i to 1 prema onom stanju koje је u struci postoja1o u vreme kad su ispиnjava1i svoje obaveze~) U francuskom pravu se po1azi od shvatanja da sи arhitekte i gradite1ji duzni da роstираји prema pravi1ima strи­ ke vodeci brigu о s v im oko1nostima konkretnog s1ucaja. Dos1e- dno ~ome, najveci broj francuskih pravnih autora smatra da se za s1ucaj nedostataka projekta, odnosno radova, koji uticи na so1idnost gradjevine, prime njuje princip pretpostav1jene kri- vice arhitekte, odnosno gradite1ja. Posto је i sиdska praksa prihvati1a ovaj stav doktrine, moze se reci da је to opste- prihvaceno pravi1o l~-i1if:'J francuskog prava. 2 ) Za raz1iku od francuskog prava, и be1gijskom pra- vu se ne po1azi od principa pretpostav1jene krivice, vec se zahteva da se za nedostatke projekta, odnosno radova dokaze krivica projektanta, odnosno gradite1ja. 3 ) с ./ • • ~~ • t Vt,pNI~'i'k"IIИ. t jнrtt~1"'-71W4Ч_J U jugos1ovenskom pravu se г \'Zakonima о iz-. gradnji investicionih objekata zahteva da tehnic ka resenja и projektu i1i pri1ikom gradjenja budu и sk1adи s tehnickim propisima, normativima i obaveznim standardima, s rezu1tatima 1) IЬidem, str. 15 (cit. prema: iЬidem, str. 24.). 2) F1~e-Lepaffe: Le contrat d ~enterprise, Brиxe11es, ~1~66), str. 390-391; 338-339 (cit. prema: Ј. BarЬic, ~~, str. 18); В. Soinne, ор. cit., I i II; P1 a - niol-Ripert: Traite ~ique de droit civi1 franrais t. IX, Paris (1954.), str. 18 7-1 88; 190-191; - - · Ј. BarЬic, ~~~, str. 23. 3) F1~e-Lepaffe, i/,t.",{e;_ц_ 1 str. 341-342; od1uka be1- gijskog Kasacionog suda od б. oktobra 1961. (cit. prema: Ј · ДtJ.....-z:l;~; :'l,'.{ f!t"t 1 ~~ ~, ..! 3) . - 302 - 1) . istra~iva~kih radova, ispitivanja i drugih .studija . Od pro- jektanta, kao i od gradite1ja trazi set ne samo{da uzrnu u obzi~ ono sto је izri~ito p~Qpisano, vec i ono sto predstav1ja dos- 2) .г~~~ .t~~џ tignuce u struci. yzako о ~igacionirn odnosirna sadrzi re- senje prerna korne se od u~esnika oЬligacionih odnosa . koji iz- vrsavaju obaveze iz svoje profesiona1ne de1atnosti zahteva da postupaju s povecanorn paznjorn, prerna pravi1irna struke i oЬi­ ~ajirna- paznjorn dobrih stru~njaka (~1an 18. stav_2.), Iz toga sledi dR U jugos lovenskom praVH USVmje nO pravilo 0 pretp os tav- ljeno ~j k~ivici za krsenje Uf';OVornih obaveza,vazi i Z ~ Uc esnike u iz~radnji, i ~а se za m .ri lo njihove painje, k~o ~truc nj aka, prilikom izvrsavanj n u ~ovornih o1)nve za, polazi od princip~ poo~­ trene odgov ornosti. - r o j ekt anti i graditelji su obavez ni d a vode rac un~ о ~eljama odredbama ugovora, kao i о propisima koje u vezi sa izradom projekta, odnosno izvodjenjern radova, tr~z~ upravni organi. Kako savezni Zakon о standardizaciji i repu- Ьli~ki i pokrajinski zakoni i z oЬlasti gradjenja odredjuju standarde u projektovanju i gradjenju kojih se projektanti, odnosno gradite1ji~ moraju pridr~avati, to utvrdjivanje duzne paznje jednog arhitekte, in~enjera i1i graditelja ne predstav- ' ј . 1 . ... ·.l4'· 1)~n 14. stav З. !sav eznog Osnovnog zakona о izgradnji investi_1ionih objekata ("S1uzbeni 1ist SFRJ", br. 20/67) ;~5. Zakona о standardizacij i ( "S1uzbeni 1ist SFRJ", br. 38/1977) _ - · proeise о jugo- slovenskim standardima, tehnickirn norrnativima, odnos- no normama kvalit7ta ~:irnenjuju, sag1asno odre~barna ovog Zakona,organ1zac1Je udruzenog rada •.• · ~pro­ jektovanju, konstruisanju, izgradnji, upotreЬi i odr- ~avanju objekata, postrojenja, uredjaja i oprerne, kao i pri izvodjenju radova (podvuk1a V,K,) 2) Vidi о tome: В. Vukmir: Ugovori о izvodjenju inves- ticionih radova u inostranstvu (medjunarodni), I, str. 49-50. - зоз - 1ја posebnu teskocu. 1 ) Ako se, na primer, organizacija udru- zenog rada koja izradjuje projektno-tehnicku dokumentaciju (pro- jektantska orgnaizacija) pri izradi te dokumentacije nije pri- drzava1a cdredaba Zakona i drugih ~~pisa, standarda, tehnickih normativa i normi kva1iteta cija је primena ob~vez~ri izra- di te dokumentacije; ako nije predvide1a ugradjivanje materi~ ја1а, uredjaja, postrojenja i opreme odgovarajuceg kva1itet~; ako nije primeni1a urbanisticke, seizmicke, vodoprivredne, hi- dro1oske, meteoro1oske, sanitarne i druge norme za gradnju utvrdj~ne investicionim programom- postupa1a је nemarno. 2 ) U s1ucajevima kad nema zakonski~ standarda, sudovi се primeniti kriterijume kao sto su paznja prtmerena struci i1i paznja pro- ~ h. t kt . ~ . d d . t 1 . . 1 з) secnog ar 1 е е, 1nzen]era, о nosno gra 1 е Ја 1,s . • • • Na osnovu iz1o~enih resenja koja usvajaju V>~1/ ,L, '.Ц.(" .l t:- tи..#l...!t '<А..,; , pravni sistemiy t!Og11 b1smo zak1juciti da se odgo- vornost projektanta, gradite1ja i drugih 1ica koja, kao struc- nт~~, zak1jucuju sa naruciocem ugovor~ u vezi sa izgradnjom.- r koj i su ро svojoj vrsti ugovori о de1u- ceni kao odgovornost za cu1pa 1evis in abstracto. Uko1iko u konkretnom s1ucaju nema osnova za isk1jucenje i1i ogranicenje odgovornosti, onda odgo- vornost projektanta, gradite1ja i1i, nekog treceg ucesnika, 1) Duznost da se pri1ikom gradnje izvodjacke organiza- cije pridrzavaju propisanih standarda na1azu: c1an 66. Zakona о izgradnji objekata SR SrЬije; с1~ 219. Zakona SR BiH; с1. 70. Zakona sR Hrvatske; с1, 74. Zakona SЙ Crne Gore; с1. 69. Zakon a SR Makedonije; с1. 92. Zakona SAP Vojvodine; с1 . 64. Zakona SAP Ko- sova. Duznost da se pri1ikom projektovanja proj ektan- tske organizacije pridrzavaju propisanih standarda na- 1azu: с1. З7. Zakona SR SrЬije; с1. 211. Zakona SR BiH; с1. 20. Zakona SR Hrvatske; с1 . 19. Zakona SR S1oyeni- je; с1. З5. Zakona SR Crne Gore; с1. 47. Zakona SR Ma- kedonije; с1. 72. Zakona SAP Vojvod ine; с1, 4З. Zakona SAP Ко~юvа. 2) Odredb' с 1~. З7. Zakona SR SrЬije а contrario. З) В. Vukmir, ор. cit., I, str. 50. - 304 - poc~va na svakqj vrsti nepa~nje ispo1jene prilikom ispunjava- nja ugovornih obaveza (ne samo na gruboj, nego i na oЬicnoj nepa~nji), kad nedostaci gradjevine koji uticu na njenu solid- nost poticu od nedostataka projekta, radova ili, neke druge de1atnosti koju је treba1o obaviti u vezi sa izgradnjom. /~os~~­ Zakon о oЬligacionim odnosima usvaja sistem pretpostav1jene odgovornosti za stetu, to је za konstituisanje obaveze na na- knadu stete ucesnika u izgradnji dovo1jno da se utvrdi povreda . ugovorne obaveze i nasta1-.. steta_. Povredu t4-f1Yrt.~ obaveze oni mogu da pravdaju, dak1e, samo objektivnim oko1nostima, tj. dokazujuci da ~isч[SVoj~ obavez~tis~i1i zbog oko1nosti na- sta1ih pos1e zak1jucenja ugovora koje nisu mog1i spreciti, ot- k1oniti i1i izbeci (с1. 263. zoo) .~ В. Raz1ikovanje zahteva za naknadu stete "zbog nedostataka" gradjevine i zahteva za naknadu stete "od gradjevine sa nedostatkom" 1. Us1ed nepropisnog ispunjavanja obaveza iz ugovora od strane projektanta i gradite1ja mogu na.stati dve .vrste ste- te: "stete zbog mana" gradjevine i stete koje su pos1edica tih mana, tj. stete "od mana" gradjevine. Prva pociva, ро pravi1u, na tome sto је osteceni v1asnik (naruci1ac), kupac, korisnik, , +nи.~' 1) Vidi~1us: Gradjanskopravna odgovornost izvo- djaca i projektanta, str. 30; А. De1vaux; Tra~ JUridique des b~tisseurs, Brise1, 1947, str, 481. (c1t. prema:J. Vi1us, iЬidem); vidi za us1ove ogra- nicenja i isk1jucenja odgovornosti projektanta i gra- dite1ja с1. 263. u vezi s c1anom 647. ZOOi ~idi i: presudu Viseg privrednog suda Hrvatske, Р~ - 903/82 od 15.VI 1982. ~ Sudska praksa, jug. struc, - infor- mativ. casopis, Beograd, 1985, br. 5, str. 35; ~ presudu Viseg privrednog suda Hrvatske I-Pz-19 /84-2 od 28.VIII. 1984. - "Sudska praksa", 1985/br. 12, str. 47; vidi i: Z. Biro: Komentar ZOO, II, izd. "S.A. ", Beograd, str. 93. - ЗО5 - plodou~ivalac, zakupac, i1i nosi1ac stana~skog prava, veroVao u nepostoj anj е mana predrneta ugovora ( gradj evine ili. njenog dela) , dok druga ne podrazumeva stetu zbog poverenja u pra- vom smislu. 1 ) steta "od gradjevine" sa nedostatkom је steta koju trpi na svom te1u, zdrav1ju i1i drugirn stvarima, pravniиt ili fakticki korisnik gradjevine, zbog neurednog i nepropis- nog ispunjavanja obaveza ucesnika u izgradnji kojim se zadire u ostala njegova pravna dobra. Nadoknadu ove druge vrste ste- te mo~e zahtevati i 1ice koje nije ni investitor, ni naruci1ac, ni pravni, ni fakticki korisnik gradjevine, vec sused ili pro- laznik.2) Zbog materija1nih nedostataka ispunjenja ugovo~a о izgradnji, tj. za prvu vrstu stete ''zbog mana" gradjevine, gradjanski zakonici priznaju naruciocu zahtev za naknadu stete zbog neispunjenja;З) za drugu vrstu stet&, koj~ ;~ pos1edica :. 2) stetu "zbog mana" stvari i prava kupca regu1ise с1. 488. stav 2. ZOO: "u s1ucaju nedostataka stvari, ku- pac ima (pored drugih prava) u svakom s1ucaju pravo na naknadu s tete "t ..zf"a s tett(. "od mana", i na odgovor- nost !а tu vrstu stet~ odnosi se c1an 179. zoo u kome se ka~e: "Ко stavi u promet neku stvar koju је proiz- veo, а koja zbog nekog nedostatka, za koji on nije znao, predstav1ja opasnost stete za 1ica i1i stvari, odgovara za stetu koja Ьi nasta1a zbog tog nedostat- ka". Vidi о tome: Esser: Schu1drecht, З Auf1age, Band I; A11gemeiner Tei1 1 str. 272 (cit. prema: Ј. Radisic, ilt.'~ 1 19721 str. 81). На stet~ "od mana" stvari odnosi se i c1an 488. stav з. zoo- џ kome se requ1isu prava _kupca u s1 ucaJU ma teriJ.__a1nih ne.do1~A..~~ st\(Q.М-t - koj i glasi: "Pored toga 1 i nezavisno od to- ga 1 }2rOdavac odgova~a k',lpCU i __ ~_a stetu koj U је ovaj zbog nedostataka stvari pretrpeo na drugim svojirn do- brimal i to prema opstim pravi1ima о odgovornosti za st~tu". З) Vidi о tome: М. Schrna1z1: Die Haftung des Architek- ten und des Bauunternehmers 1 str. 55 1 marg. br. 63; Vidi: с1. 618. st. 2. i 620. stav 5, u vezi s c1ano- vima 262 1 121. stav 1. i З. i 488. stav 1. i 2. ZOO; Vidi i: с1. 635. nemackog GZ. - 306 - mana na gradj evini, odnosno koj а 1&- "u uskoj i neposrednoj vezi" sa njom, naruciocu se priznaje pravo na naknadu tzv. refleksne stete, odnosno pravo na naknadu stete koja proizla- zi iz "pozitivne povrede ugovora" (tacnije "pozitivnog krse- nja ta~Ьine"). Dok se zahtev za naknadu stete zbog neispunje- nja ugovora tice dugovane ugovorne cinidbe kao takve, dotle zahtev za naknadu refleksne stete proizlazi iz krsenja spore- dnih ugovornih obaveza i tzv. interesa koji se ticu integrite- ta (prava na neprikosnovenost licnih pravnih dobara).l) 2. Prava koja se naruciocu priznaju u slucaju stete "zbog nedostataka" gradjevine, u smis1u pravila о garanciji za solidnost, odnosno za ispravno funkcionisanje gradjevine i za kva1itativna svojstva gradjevine о kojima se govori u clano- vima 644. i 641. u vezi s c1anom 615. Zakona о oЬligacionim odnosima, s1u~e isklju~ivo obezbedjenju ekviva1entne razmene ~inidЬi, tj. uspostav1janju narusene ravnoteze imovin~ na ste- tu naru~ioca, koji је za ugovorenu cenu koju је p1atio, doЬio nekva1itetnu i nefunkcionalnu gradjevinu. Zbog toga је proma- sen i1i ugro~en ci1j koji је on gradjevinskim poduhvatom ze- 1eo da postigne; osujecen је tipican imovinski interes zbog k . . k1. v • d .. 2 ) OJeg Је za JUcen ugovor о ~zgra ПЈ~. Prema tome, zahtev naru~ioca za naknadu ste t e zbog neispunjenja i1i neurednog isp unjenja ugovornih oba veza projektanta i gradite1ja doci с е u obzir, na primer, u s 1u- caju imovinskih izdataka koje је naruci1ac imao zato sto gra- djevinu nije mogao da koristi od trenutka pojave mane do nje- nog otk1anjanja (troskovi stanovanja u drugom stanu; 1) М. Schma1z1, iЬidem. 2) Uporedi: Ј. Radisic, ор. cit., 1972, str. 82; Ј. Radisic: "Odgovornost za ste tu od stvari sa nedostatkom", Anali Pravnog faku1teta u Beogradu, 1978, br. 3-5, str. 496. - З07 - ,·. tlJ . troskovi produzenog smestaja namestaj~ izmak1e doЬiti us- 1ov1jene nekoriscenjem (opadanje cene; guЬitak zakupnine itos- ta1e izguЬljene zarade) kao i, isp1acenih honorara vestaku ko- ga је naruci1ac pozvao radi utvrdjivanj a ukupnih mana gradnje. Rec је, dak1e, о pos1edicama koje su sastavni deo samog ugo- vora о gradjenju. 1 ) Pored gradite1ja, ove pos1edice terete, istovremeno, i projektanta uko1iko su usko i neposredno pove- zane sa manjkavim projektom (i1i nadzorom) projektanta. Na pri- mer, kad је projektant dao 1icni na1og staticaru da izvrsi pro- racun, · a staticar је pogresio i time izazvao mane gradjevinef projektant се Ьiti duzan da nadoknadi stetu naruciocu na os- novu neispunjenja svoje ugovorne obaveze; regresni zahtev pro- jektanta prema staticaru osnivace se, takodje, na neispunjenju ugovorne obaveze staticara prema njemu. 2 ) З. Za raz1iku od stete "· zl:юg nedostataka" gradjevine, stetll\, "od gradjevine sa nedostatkom" vezantt.. f'e. za jos jedan ,f9t-Ь.ri[t dopunski us1ov: us1ed nedostatakarfiaruc~ac је pretrpeo stetu na svojim osta1im pravno zasticenim dobrima (zdrav1ju, zivotu i1i stvarima). Za ovu stetu se kaze da је sekundarna, spored- na, posredna, prateca i1i ''ref1eksna steta". Jugos1ovenski su- dovi s1uze se, najcesce, izrazom "ref1eksna steta", po1azeci od cinjenice da se ona odrazava (ref1ektuje) na osta1a dobra na- v . З) v • v • • ruc1oca. I ova steta nastaJe zato sto Је gradJevina ima1a neki nedostatak koji је nastao u procesu njenog nastajanja 1) Vidi: с1. 262. i 266. ZOO i par. 6З5. nemackog GZ; Vidi о tome: М. Schma1zi, ор. cit., 1976, str. 54. marg. broj 62. 2) Od1uka nemackog Saveznog suda od 20.1.1972. (BGHJ 58, 85=NYW 72, 625 = NDR 72, 408 = Vers R 72, З96 = Bon R 72, 182 m. Anne. V. Gantea Vers R 72, 540 (cit. iz: М. Schma1z1,.f;IO~.,- str. 55-56, marg. br. 6З). Ј) ft-,.l ~l:o-YiC / . . . ~а: "Odgovornost proizvodjaca za stetu od stvari sa nedostatkom i1i sa opasnim svojstvima", Pravni zivot, 1981, br. 12, str. 57-61;v•Lt' i: Ј· ,R.._.{_/it'c:· -~"'"'~~(:f:~ .и,__ t_~-~~-~-:~'1~___!_~/_rГYrrr~l- ~ Jh4 ~ dvtt/1..1' Ј~&... -1-..t..~W~ / Л!,(., /9?-<~ .?h, I,Z/ ,· ~ i1fo;f ._,..f~.·,r 6~ry~~ .ц_ -:Jh-4 -'... -?tYcL.Ч' ~ --~.1..~1~,· A1. Vidi: с 1. 638. stav 1. nema c kog GZ; с1. 370. stav 1. svajcarskog ZO; с1. 1667. stav 1. ita1ijanskog GZ; Vidi i na sa iz1aganja u trecem poglavlju ovog rada: "Pr_l.mE~I'!? ___ S@!:Э~to\' anog roka u s1ucaju prevare i z1e namere ucesnika u iz radn'i i teret dokazaтr, (par. 2/III/A/d); ~''' 1: A.llt'.l."--'tVt- 1 i i(~ 1 .n1r,1~2~ - 19-ll. - 3 17 - c1anu 836. nemackog Gradjanskog zakonika, na primer ,, ako је rusenje zgrade i1i drugog sa z em1jistem spojenog de1a i1i od- ronjavanjem de1ova zgrade i1i njenog de1a, иЬiјеn covek, po- vredjeno te1o i1i zdrav1je c oveka i1i neka stvar ostecena, po- sednik n e kretnine obavezaл је pov r e djenom nadoknaditi odat1e nasta1u stetu, ako је rusenje i1i odronjavanje pos1edica manj- k . d '1' 'k d v • 1 ) N Ь k ave 1zra е 1 1 manJ a vog о rzavanJa. ema о aveze na na- djivanja ako је posednik, u svrhu otk1anjanja opasnosti, prime- nio u prometu potrebnu p a znju". Posednikom se smatra, u smislи nemackog Zakonika, posednik и v1astito ime (stav з.;~• 836), 2. Kad naru c ilac sam trpi stetи na svojim drиgim pravno zasticenim dobrima od nedostataka gradjevine, on ima pravo na direktnи tuzbu protiv projektanta i graditelja; и dru- gom slucaju, kad kao imalac gradjevine odnosno stvari sa nedo- statkom, isp1ati naknadu trecim 1icima, on stice pravo regresa prema projektantu i graditelju kao svojim иgovornim partnerima radi naplate iznosa isp1acenog trecem licи. Kad је u pitanju direktna tиzba narucioca za nak- nadu refleksne stete, jugoslovenski sudovi, iako inace prih- vataju teorijsko raz1ikovanje izmedju ugovorne i neugovorne l) cl. 1386. uredjuje pitanje s t e te od rиsevine, а stav 1. c1ana 1384. francuskog GZ predvidja odgo- vornost ne samo ~ stetu koja se prouzrokuje sop- stvenim ClПOffi, nego jos i za stetu proиzrokovanu cinjenjem 1ica za koja se snosi odgovornost i za stvari koje se imaju u vlasti (podvukla V.K.); Clan 58. stav 1. svajcarskog zo regu1ise odgovor- nost za stetu od gradjevine i predvidja da sopstve- nik gradjevine i1i svakog drugog postrojenja odgo- vara za stetu koja nastaлe zbog mana u konstrukci- ji ili zbog slabog odrzavanja; Clan 2053. ita1ijanskog GZ utvrdjuje da vlasnik zgrade i1i druge gradjev ine odgovara za stetu prouzrokovanu njihovim rusenjem, osim ako dokaze da rusenje nije nastupi1o zbog nedostataka и odr- zavanju i1i mane u gradnji. - 318 - odgovornosti 1 dopustaju mogucnost konkurencije zahteva za na- knadu stete i 1 ро osnovu ugovora i, ро osnovu de1iktal i medju ugovornim partnerima. Oni dopustaju da i naru~i1ac, kao ugo- vorni partner 1 istice i neugovorne zahteve za naknadu. 1 ) Pret- postavka је za to da su projektant i gradite1j od kojih se na- knada tra~i povredi1i,ne samo svoju posebnu obavezu iz ugovora о izgradnji 1 vec i opstu zakonsku obavezu da se drugome ne na- nosi steta 1 koja је propisana u c1anu 16. Zakona о oЬligacio­ nim odnosima. 2 ) Mada је sudska praksa koleЬljiva 1 ро jugoslo- venskom pravu 1 projektant i gradite1j mogu odgovarati narucio- cu za refleksnu stetu i ро osnovu ugovornih i neugovornih zah- teva za naknadu i to bez obzira na krivicu. 3 ) I nemac ko pravo dopusta konkurenciju zahteva za naknadu refleksne stete i ро osnovu ugovora i ро osnovu de1ikta i medju ugovornim stranama. Ako, na primer 1 gradite1j upotreЫ 1ose cig1e pri zidanju kuce, on garantuje naruciocul ро nemackom pravul pet godina za tro- skove opravke. A1i ako se zbog 1oseg zidanja srusi zid i pos1e osam i1i deset godina od preuzimanja zgrade 1 gradite1j је oba- vezan da naruciocu naknadi stetu 1 za te1esno ostecenj e аЈ ru- v • 'd 4 ) 1 k . f k d' t' d v senJa Zl а. Eng es о l rancus о pravo 1 me JU lm, rze se principa "non cumu1". 5 ) 1) Vidi nacrt od1uke Savez nog suda G~ 1/68 u knjizi: Ј. Radisic 1 ор. cit. 1 1972, sJr. 102. i u c1~nku istog autcrat .. ~f.· ... f.:!.J:i. 1 1978/ ~'r· . 501; vidivnasa iz1agaпja oYotJЧJ{onrts st i projektanta i gradite 1ja, pos1e primopredaje gradjevine,_~ petom pog1av1ju ovog rada. 2) "Svako је du ~an da se uzdr~i od post upaka kojima se mo~e drugom prouzrokovati ste ta". З ) ·1.{ f' ~ У...~ ,.{.-t.' .~ · 1. Ј . Ra d i s i с , о р . с i t . , 19 7 о/~ . 5 О О . 4) <- - - . -::-- Diec1ericl1se11, U.: "Naknada stete zbog neispunjenja" i naknada stete zbog pos1edica mana" ("Schadenersatz Wegen Nichterfu11ung und Ersatz von Mange1fo1gesch~den); АсР 1 1965; 2: 150-168) 1 . Strani pravni ~ivot, 19 б 7 /br. 54-55 1 str. 87-88; vr,'-4' ,: : Л. Л~, .,. . ~·.,..., ift, !f -f'li ). х ... ~·,м,·~', '1-· ~il, ђ; .t 1 Jfl'. ~~~. 5) О eng1eskom i trancuskom pravu v idi: в. Soinne, ор. cit., I, str. 259-271. i 330; Ј. Radisic 1 ~~~i~, · str. 105; 103-104 . , - 319 - 3. Ka.d је rcc о rcg _~c:_s~_oj_ t~zЬi narиcioca za nakna- dи ref1eksne stete, gradjanski zakonici pojedinih zema1ja priznajи iU:Iv'l:tf-ci~ pravo - pored toga sto ga оЬаvеzији da kao v1asnik gradjevine nadoknadi stetи trecim 1icima (sиsedima, pro1aznicima) kоји im је pric ini1a njegova gradjevina sa ne~ dostatkom - da se kao иgovorna strana iz иgovora о izgradnji obesteti za tako isp1aceni iznos,ako је nedostatak koji је pro- иzrokovao stetи pos1edica 1ose izrade, tj. propиsta projektan- ta i gradite1ja и gradjenju. 1 ) u s1исаји propиsta gradite1ja koji s~ dovo1jno teski da bi mog1i biti kva1ifikovani kao pre- vara, narиci1ac moze podici i1i, de1iktnи tиzЬи i1i, se moze pridruziti javnoj tuzbi kad је u~ injeni propиst sastavni deo krivicnog de1a (с1. 189. stav 4. ZOO); on moze i da se sиbro­ gira и prava ostecenog treceg 1ica koje ovo ima protiv gradite- 2) 1ј а (с 1. 9 3 9. ZOO. ) . Prihvat1jivost regresne tиzbe и svakom s1исаји и kome se иtvrdi иgovorna odgovornost projektanta i gradite1ja odgovara izrazenoj i1i iz oko1nosti jasno izvedenoj vo1ji stra- naka u ugovorи о izgradnji. 3 ) Potpisivanjem zapisnika о primo- predaji gradjevine, naruci1ac је dao sag1asnost jedino na kva1itet i svojstva koja se ti c u same gradjevine, a1i ne i na stetne pos1edice kcje za treca lica mogu nastati od izgradnje. Prema tome, prijem gradjevine od strane narиcioca ne uk1jucu- je njegovu obavezu da kontro1ise stanje sиsednih gradjevina. On ne moze znati kaka v се uticaj imati izgradnja na susedne gradjevine ubuduce, posto on nije u stanju da otkrije posto- 1) С1. 1386. i 1384. francuskog GZ; с1. 58. st. 2. svajcarskog ZO; с1. 2053 ita1ijanskog GZ. 2) Vidi о tome: В. Soinne, ор. c it., I, str. 328. 3) Vidi: Dimitar, Рор Georgiev : "Ugovorna odgovornost prema Zakonu о oЬligacionim odnosima", Ana1i Prav- nog faku1teta u Beogradu, 1978, br. 3-5, str. 451. i~-~ rf3. Soin~~' ~6l"-lдJL., str. 328. i da1je. - 320 - janje nedostataka i1i da predvidi njegovo pojav1jivanje~ ni и svojoj sopstvenoj gradjevini. Garancija kоји је zakonodavac prи~io narи~iocи (v1asnikи) protiv 1о§е izvedenih r~dovaцne Ьi mog1a imati za pos1edicи da ga 1i§i mogиcnosti da tu~bom pokrene pitanje odgovornosti svojih saиgovara~a za nedostatke u gradjenju koje treca 1ica mogu pokrenиti protiv njega . ро op§tem pravи~f) Treca 1ica mogи zahtevati naknadи i one §te- te !<оја nije_ p_o~~iven_~ _ _Mftt...~y ·~~~_:__ "?a pr_:i,_!.!1e_nu garancije za so1idnost. Dovo1jno је, na primer, da padne neko1iko иkrasnih deta1ja sa gradjevine, ра da trece 1ice bude povredjeno i da zbog toga tra~i obe§tecenje. То zna ~ i da pr i r oda nedostataka i t e~ ina propusta и gradjenju nema uticaja na §tetи kоји mo~e pretrpe- ti trece 1ice.l) Steta se mo~e pokazati и sиsednoj imovini,a da nema nikakvih smetnji u s agradjenoj gradjevini. Steta mo~e poticati od izrade zanatskih radova, kao i od izrade gruЬih gradjevinskih radova. Tako, na primer, 1о§е izvedeni zanatski radovi u prik1ju~cima vodovoda mogu izazvati kod sиsedne imo- vine te§ka o§tecenja. ;j't<.ll?'u.L l!er: ?-џ..t_.&.-1 _, intenzitet pri~injene §tete, ne mora da zavisi od va~nost i izvedenih radova. 0~~­ vidno i1i s~~~~o ~~ojstvo nedostat~ 1 pri1ikom primopredaje gradjevine ,УБеz u~aja _· --.: . ...... na stetи koju mo ~e pre- trpeti trece 1ice.3) Dos1 edno re~enom, regresna tu~ba је pri- i llvat1jiva и svim s1u~aj ev ima u kojima sи treca 1ica doЬi1a ' obe§tecenje od naru~ioca za stet k koj~ sи pretrpe1a od nedo- stataka njegove gradjevine. ~ [, Pitanje је, medjutim, kоји pravnи prirodu treba pripisati regresnoj tu~Ьi naru~ioca, ~ o~z.,.·lifШ_ ~ ·. oko1nost ~) Citat је iz presude Ape1acionog suda iz Pariza od 13.3.1935. godine (prema!B. Soinne~1 ~ii~, str. 325). ~) В. Soinne, -itt·-1. titt-1 - ,3) IЬideiН , s tr. 333. JZI' str :Yз:з2-333. - 321 - da pojedini pravni sistemi dopustaju naruciocu da zahteva nak- nadu ref1eksne stete i ро osnovu ugovora i ро osnovu de1itka • • Nama izg1eda da је odbacivanje ugovorne odgovorno- sti izmedju projektanta, gradite1ja i narucioca neumesno, bez obzira sto nije rec о steti na samoj gradjevini, vec na osta- 1im dobrima.narucioca. Dovo1jno је sto је gradjev\na prouzro- • -ч.L~ЈЏ( f.. kova1~u s~u nedostacima koje nije sme1a imativpod us1ovom da је uzrok nedostataka u propustima projektanta i gradite1ja u gradjenju. Mi de1imo mis1jenje da samo uko1iko izmedju oste- cenog i stetnika ne postoji ugovorni odnos, moze Ьiti govora isk1jucivo о neugovornoj odgovornosti. 1 ) Kad ugovorni odnos ~edju njima postoji, on se ne moze ignorisati i traziti da ;~/el t rgfradite1j ~ odgovaraju samo na osnovu de1iktnog prav?. Obaveza da se drugome ne pricinjava stet~svojom krivicom, ne prois- tice jedino iz zakona,vec moze imati svoj pravni osnov i u ugovoru. Ako је ona Ьi1а i ugovorne i zakonske prirode, onda se zbog njene povrede ne moze poreci i ugovorna i zakonska od- govornost. Uko1iko se hoc e pr ih vat iti samo jedn a i1i druga, 1ogicпije је da se ugovor noj odgovornosti da prednost nad za- konskom, jer onaj ko dobija nesto na osnovu ugovora od druge strane treba da ima jos jacu obavezu postovanja njenih intere- sa.д.> Ugovorna odgovorнost projektanta i gradite1 ja ne bi mog1a da se isk1juci zato sto ј е u pi tanju povreda duznosti koju i zakon na1aze. Zato izg1eda opravdano smatrati da је pri- roda tuzbe naruc ioca za naknadu ref1eksne stete, Ьi1о direktne, . bi1o regr_~!?-~~c __ ~_go_v~r:!:!_a . Rez im ov ih t uzЬi 1etгak, kara kt cr ist i- can · ро tome sto dopu sta naruciocu da samosta1no ostvaruje pravo na naknadu O~ s tete 1 nezavisno od us1ova koji se postav- 1) Ovo stanoviste zastupa u jugos1ovenskoj teoriji Ј. Radisic, ор. cit ., 1972, str. 103. 2) IЬidem. - 322 - 1jaju za nastanak njegovih prava ро osnovu garancije, i1i od- vine, koji pocinje da tece od primopredaje. Uko1iko se ref- 1_e~-~~~--~t:_~ t-~ _ Р9Ј_~-~Ј: pos1e istek~_ga!:?-ntnog roka od d_es~~­ dina od primopredaje gradj ev ine, onda se, ро _n~se~_~is1jenju, ne Ьi mog1o s~§:_!:._!:_~ti __ g__~ on~potice od propusta ~- gradjenju, us1ed strucne greske projektanta i gradite1ja, vec va1ja sma- ~rati da ona potice od _~usta u odrzavanju, zbog cega се je- dino ~~asnik, odnosno drustve no pravno 1ice koje ima pravo ras- po1aganja i1i pravo koriscenja gradjevine, Ьiti duzno da је na- dokna~i drugim _k9~_isnicima gradjevine ili trecim licima. l) Ovo и:. stanoviste zastupa se i u francuskom i~.&talijanskom pravu. То је logicna posledica dvej u vrsta odgovornosti i njihove uza- jamne nezavisnosti: rezim de1iktne odgovornosti sankcionise povredu opste duznosti da se ne nanosi steta drugom; rezim od- govornosti ро osnovu garancije sankcionise neizvrsenje obavez~ garanta prema korisniku garancije pod us1ovima pod kojima је ~ . . 2) с garanClJU preuzeo. D. Opseg naknade s tete о oЬligacionim odno- sima, koje su projektant i gradite1j u vreme zak1jucenja ugovora morali pred- videti kao moguce pos1edice povrede ugovora о izgradnji, а s obzirom na cinjenice koje su im tada Ьile poznata i1i su im 1) Vidi: с 1. 1384. i 1386. francuskog GZ; cl. 58. stav 1. svajcarskog ZO; с1. 2053. ita1ijanskog GZ; с 1. 836. nemackog GZ; с1. 174. stav 1. u vezi s c1anom 173. zoo . 2) В. Soinne, ор. cit., I, str. 182-184. - З2З - morale biti poznate. Prema stanovistu jugoslovenske sudske prakse, povecani izdaci koje је jedna ugovorna strana - oste- ceni- imala zbog zakasnjenja u gradnji,do cega је doslo zbog neisporuke gradjevinskog materijala od strane druge ugovorne strane - stetnika- smatra se obicnom stetom, а ne izmaklom koristi. 1 ) Pod izmaklom koristi~azumeva se s amo ona dobit za koju је iz ve sno du Ьi ј е narucilac, prema r edo vnom toku stvari ili prema posebnim okolnostima slucaja, ostvario 2) . da је izvodjac ispunio svoju obavezu kako treba. Samo u sluc~ju prevare ili namernog neispunjenja, kao i neispunjenja zbog krajnje nepaznje, naru c ilac ima pravo na naknadu celoku- pne stete koja је nastala zbog povrede ugovora, bez obzira na to sto projektant i graditelj nisu znali za posebne okolnosti zbog kojih su one nas~~.(stav 2. clana 266. Zakona о oЬli-fi. ~ .ц.. 1t:J gacionim odnosima) .~govornost za stetu ne moze se unapred -tr-utvrditi,~tranka ima pravo na naknadu stete i u slucaju kad је odgovornost protivne stranke za stetu ugovorom ogranicena '1' ~ k. kl' ~ З) 1 1 са 1s JUCena. 2. §to se tice zahteva za naknadu refleksne stete, on obuhvata stetu zbog telesne povrede i ostecenja zdravlja, zbog smrti i zbog ste te na s t varima. Jednom recju, oste ceni narucilac . nюze zal1tevati, dir e ktnom ili regresnom tu z rJom, od odgovornog projektanta i graditelja da mu naknade i imovinsku i neimovinsku stetu. 4 ) Pod imovinskom stetom treba razumeti pozitivnu ili oЬicnu stetu i izmak1u doЬit. Jugos1ovenska sud- . 1. 1) Resenje Vrhovnog suda Makedonije Rev. 441/89. od 19.Х 1984. ("Sudska praksa'', 1985, br. 1, str. 40.) vidi i с1. 189. stav 2. zoo. 2) Vrhovni privredni sud S1 - 2261/6t (cit. ~: Ј. Vojinovic: Prirucnik za investitore i izvodjace radova u oЬlasti gradjevinarstva, 1976, str. 294. З) Vrlюvni privredni sud S1 - 80З/68 (cit. :IU: Ј. Vojinovic, iЬidem, str. 299). 4) с1. 19З. i 195; 185. i 200. zoo. - З24 - ska praksa је tek od 1969. godine usvoji1a stanovi~te da u s1u- c aju o~tecenja i1i unistenja stvari, osteceni ima pravo na po- tpunu naknadu stete (oЬicne stete i izmak1og doЬitka) bez ob- zira na stepen krivice stetnika, izuzev ako је propisom druk- cine odredjeno. 1 ) I u Zakonu о oЬligacionim odnosima usvojeno је shvatanje da ostecenik (naruc i1ac) ima pravo, kako na nak- nadu obicne stete, t ako i na naknadu izmak1e koristi od stet- nika (projektanta i gradite1ja) ~n189. st. 1. i с1. 190~]1. bez obzira na stepen njegove krivic~ Za raz1iku od shvatanja usvojenog u nasem pravu, Opsti us1ovi Ekonomske komisije UN za Evropu usvoji1i su rese- nje prema kome s& oЬim odgovornosti iz~odjaca za naknadu re- f1eksne stete cini_zavisni_!!1_~~-1:.~pena njegove krivice. c1an 2З.4. Opstih us1ova ЕСЕ sadrzi odredbu prema kojoj izvodjac is- k1jucuje svoju odgovornost za te1esne povrede, za imovinsku stetu na stvarima koje nisu predmet ugovora, kao i za guЬitak doЬiti. Izuzetak od ovog pravi1a ј е s1ucaj kad se ove pos1edi- ce mogu pr~pisati gruboj gresci (n e pa znji) izvodjaca. 2 ) Prema c1anu 2З.15. pomenutih Opstih us1ova,"gruba greska" (gross misconduct) ne obuhvata svaki i1i Ьi1о koji nedostatak duzne paznje i1i vestine, nego znaci takvo ponasanje i1i propuste u ponasanju izvodjaca koji pre dsta v1ja nepok1anjan je duzne paz- nje ozЬi1jnim pos1edicama c ij e nastupanje Ьi savestan izvodjac norma1no predvideo kao moguce , i1i svesno zanemarivanje pos1e- dica takvog ponasanja i1i propusta u ponasanju".з) Citirani c1an о "gruboj gresci" Ьiо је podvrgnut o;hoj kritici od stra- ne zema1ja u razvoju. I jugos1ovensk a de1egacija је tim povodom istak1a, da је svaka isporuka neispravne opreme ravna gruboj 1) Ovaj stav objav1jen је u - zЬirci sudskih od1uka ·- knjiga XIV, sveska З, strana 190. (cit. prema: Ј. Rad is ic;· ,, ; l.tб'Yd"'l~ oZAt -fAti.. ~..1 .tfr"'- « · ?.t. "'~'IЏ!".: koji proiz1azi iz ugovora о gradjenju.~ ~е, naime, pot- puno 1ogicno da gradite1j moze odgovarati samo za ono nefun- kcionisanje gradjevine koje је pos1edica nedostat~ nasta1og u sferi njegove de1atnosti. Лkо је nedostatak pos1edica uz- roka koji se na1aze van te sfere, tj. van same gradjevine~ i1i 1 ako izmedju nedostat~ gradjevine i njenog nefunkcionisanja nema uzrocne veze, gradite1j nece Ьiti odgovoran. Razume se, to ne znaci da је krivica gradite1ja za nedostatak pretpostav- ka njegove odgovornosti, jer ona nije us1ov ni njegov e odgo- vornosti za nedostatke ро osnovu ugovora о gradjenju. Jedino је obaveza gradite1ja na n aknadu ste te, kako је vec Ьi1о na- g1aseno, us1ov1jena skriv 1jenim i protivpravnim izazivanjem stete. Za sve osta1e njegove obaveze dovo1jno је samo nastu- panje garantovanog s1ucaja koji se tice so1idnosti gradjevinef) Ovo, stoga, sto se po1azi od pretpostavke da do nedostat~ ne Ьi dos1o da se gradite1j pridrzavao ugovora i pravi1a struke и pog1edu kva1iteta radova i materija1a. · Prezumcija odgovorno- sti gradite1ja za rezu1tat,tj. za izgradnju gradjevine bez ne- ~oii~qkaJpostoji i pre i pos1e primopredaje gradjevine. Ono, . ·~~ pos1e pojave nedostat~ u garantnom roku trebd utvr- diti~кauza1na veza izmedju cinjenice gradnje i konstatovanih neispravnosti, odnosno da su te neispravnosti postoja1e vec u zacetku pri1ikom primopredaje.t) 1) Vidi: Ј. Radisic: Garancija za trajan kva1itet i odgovornost za stetu od stvari sa nedostatkom, str. 70. ~) Ј. Vi1us: Encik1opedija imovinskog prava i prava udruzenog rada, tom III, Beograd, 1978, str. 554, tuё. l~ ~nne: La respoпsaЬilite des architectes et entrepre~eurs apres 1а reception des travaux, II, str. 655-656. - 327 - 2. Opsteprihvace no pravi1o је da gradite1j nece od- govarati za nedostatke u garan~ roku koje su se pojavi- 1e us1ed uobicajenog (norma1nog) habanja gradjevine. 1 ) On, takodje, nece odgovarati za nedostatke koji su pos1edica uo- Ьicajenog odrzavanja gradjevine i gradjevinskih radova. Те po- pravke padaju na teret narucioca. 2 ) Medjutim, mnogo znacajnije od ovoga је da gradite1j nece odgovarati za mane koje su nasta- 1e kao pos1edica nestrucnog rukovanja, odnosno nenamenskog ko- riscenja gradjevine, prostorija,de1ova gradjevine i s1., od strane narucioca i1i drugog korisnika. Ove raz1oge os1obodje- nja od odgovornosti gradite1ja za nedostatke koji se pojave u garantnom roku izricito predvid~aju mnogi opsti uslovi. 3 ) Po- red ovih, neki opsti us1ovi navode kao raz1og za os1obodjenje gradite1ja od odgovornosti ро osnovu garancije JOS i · nedo- statke do kojih је dos1o "us1ed opisa radova, i1i naredjenja narucioca; us1ed mate rija1a i1i gradjevinskih de1ova koje је ovaj isporuc io i1i, usl ed osoЬina pre thodnih radova nekog dru- gog preduzimaca (podiz vodjaca)~ i,s1;~ dak1e, us1ed uzroka za koje su odgovorna druga 1ica. 4 ) Kad је prouzrokov ana steta , rezu1tat ponasanja i gradite1ja i krivice narucioca i1i nekog treceg (proj ektanta, podizvodjaca, isporucioca), onda se tu 1) С1. 49. OU FIDIC/G; eng1eski tipski ugovori R.I.B.A. i I.C.E. govore о os1obodjenju odgovornosti izvodja- ca za uoЬic ajeno trosenj e i h aban je (fair wear and tear); О tome: Ј. Vi1us: Gradjanskopravna odgovornost izvodj аса i proj ektanta, Јј~ k'l /-/!Ј ?.Ј) Jfl, 3.41. 2) Vidi: presudu Vrhovnog privrednog suda 51-2867/70 od 31. marta 1971. godine,fZSO, knj. XVI, sv. 2, 1971, broj presude u zЬirci 308, str. 272-274.i i, od1uku Viseg privre dnog suda SrЬije Urs.91/85, 't"Sud- ska praksa", Beograd, 1985/br. 11, b,roj presude u-- casopisu 75, str. 55-56t; Ј. Vilus,e6pl~~,str.232. З ) U z . Ь r . 9 1 • ? fl ~ ; с l . 1 ~ . l ~v _ fgoslovenskih Opstih us1ova za ugovaranje i gradjenje gradjevinskih objekata; с 1. 1.545. francuskih ou. 4) с1. 13. nemackih Opstih us1ova; с1. 13. austrijskih Opstih us1ova; о tome: Ј. Vi1us, ор. cit., str. 232. - 328 - postav1j а pi tanj е pode1j ene i zaj ednicke odgovornosti uces.ni- ". Р.'"_. • ka u izgradnj i z а neso1idnost gradj evine, r:r iе.ищ__ t:.~ ~ t"' ... - ~ v' ~ /.:>~t:.-'fl~ ~Щ. u sestom pog1av1ju ovog rada. Ovde va1ja istaci, samo, da svaka krivica narucioca kao korisnika garan- cije i1i,treceg 1ica, ne isk1jucuje odgovornost gradite1ja kao garanta, vec samo ona ~?ја se moze smatrati jedinim uzrokom nedostatka gradjevine. 1 ) Tako је, na primer, Vrhovni sud Voj- vodine stao na stanoviste u presudi br. Pz-518/86. od 21.11. 1987. godine~da је isk1jucena odgovornost gradite1ja za propuste, ра samim tim i njegova odgovornost za stetu koju је naruci1ac pretrpeo us1ed prokisnjavanja krova, jer do toga nije dos1o zbog nekva1itetno izvede nih radova od strane gradite1ja, vec zbog nasta1ih nedostataka u projektu koji se odnosio na krovnu konstrukciju, kao i insistiranja nadzornog organa, kao pred- stavnika narucioca, uprkos . upozorenjima gradite1ja, da ovaj izvede radove ро postojecem projektu i dokumentaciji~ 2 ) З. Pitanje је, medjutim, koga tereti dokaz da је gra- djevina propisno, odnosno nepropisno koriscena i, UQP_~te u~, da nedostaci gradjevin~ __ k_gjJ _ _§_~_. §§ _ рој a~i1i u garantnom roku nisu pos1edica propusta gradite1ja. Drugim recima, hoce 1i se pretpostav1jati da је gradje v ina u vreme primopredaje Ьi1а bez ~da su one nasta1 e ka s nij е t.Is1 e d nepravi1ne upotrebe, i1i се se, pak, uzeti obratno? Sudska p r aksa u nekim zem1jama stav- 1ja naruciocu na teret ob ave zu dokazivanja propisne upotrebe gradjevine. Ako on ne dokaze da nije kriv za manu, njegov za- htev se odЬija kao neosnovan. 3 ) U pravnoj teoriji је ovo shva- 1) Vidi: Ј. Radisic, ор . c it., st r. 71. 2) Citirana presuda је objav1jena u casopisu ~Privreda i pravo", 1987, br. 9-10, str. 567. 3) Videti, na primer, presudu Viseg zema1jskog suda u Ko1nu, od 14.3.1966. otjav1jenu u casopisu Monatsc- hrift filr Deutsches Recht od 1966, str. 673 (cit. prema: Ј. Radisic, ор. cit., str. 72); Vidi i: Her- ding - Schma1z1: Vertragsgesta1tung und Haftung im Bauwesen, 2, izd., 1967, str. 445 (cit. prema: В. Soinne, ор. cit., I, str. 67-68); za francusku juri- sprudenciju vidi: В. Soinne, ор. cit., II, str. 652. - 329 - tanje ostro kritikovano, uz objasnjenje da neopravdano favori- zuje graditelja (garanta) na stetu narucioca. Pri torne је re- ceno da se ~~~9s norrne koja priznaje neko pravo i norrne koja nastanak tog prava, u odredjenirn slucajevirna, sprecava, karak- terise kao odnos pravila i izuzetaka. Dok norrna koja pravo priznaje odredjuje pod kojirn pretpostavkarna ono treba da nas- tane, norrna koja sprecava njegov nastanak odredjuje uslove pod kojirna pravo, izuzetno, ostaje neaktivno. Ро norrni - pravilu - pretpostavka za nastanak pravatz garancije jeste jedino posto- janje rnane u odredjenorn roku. Teret dokazivanja ove okolnosti lezi na naruciocu 1 odnosno tuziocu. Naprotiv, okolnost da је narucilac kr~v za rnanu PFedstavlja izuzetak koji predvidja nor- rna koja sprecava nastanak prava. А taj izuzetak treba da doka- ze onaj ko se na njega poziva, tj. graditelj.l) Ovo glediste trebalo bi prihvatiti i za nase pra- vo. Ako bi se od naruc ioca trazilo da dokaze da је gradjevinu propisno koristio i odrzavao, garancija bi za njega bila prak- ticno bez vrednosti, jer bi rnu graditelj rnogao uvek istaci pri- govor nepropisne upotrebe i odrzavanja. Zato је pravilnije da se teret nepropisnog koriscenja gradjevine stavi na graditelja, tj. da se podje od pretpostavke da rnana pociva na uzrocirna za koje ј е odgovoran graditelj, kao garant. iPrerna torne, da bi os- tvario svoje pravo iz garancije, narucilac treba da dokaze postojanje rnane, а stvar је graditelja da dokazuje da је rnana nastala usled nepropisnog koriscenja, odnosno usled drugih okol- nosti koje njegovu odgovornost iskljucuju. 2 ) 1) Vidi о torne: Jutta,Zirnbach: " OЬliegt dern Kaufer bei Лusprucl1en alls ei ncr Gиranticabrede der Beweis seiner Schuldlosigkeit'', Monatschrift fur Deutsches Recht, br. 2/1966, str. 87 (cit. prerna: Ј: Radis id, ~fi,tlt..JA:J... , 7 2) ; в. Soinne, ~~~.iL~~, I, str. 67. i ~~'-'~.~, II, str. 682-683. ~~ Vl'k': ;:е. Cft. 1 l6 Ј . .i ос, - 330 - & 4. MOGUCNOST I Z ПORЛ ГRЛVNOG OSNOVA ODGOVORNOS'l'l UCESNIKA U IZGRADNJI ZA STETU ZBOG POJAVE NEDOSTATAKA KOJ I SE TI CU SOLIDNOSTI GRADJEVINE U GARANTNOM ROKU 1 . U prethodnom pa rag rafu razmotrili smo situacijи kada su uc esnici и izgr a dnji i , du znici iz иgovora о izgradnji i 1 garanti iz garancije z a s o l idnost gradjevine 1 i videli smo k akve su u toj situac i ji ob a ve ze graditelja i prava narиcioca. Sada treba ispitati kako se stvari postavljajи kada narиcilac prodaje gradjevinu za ko j u је d a ta garancija graditelja, odn. kada naruc ilac,kao p r od a vac ,i obave zni ро osnovи garancije za solidnost gradjevine nisu isto lice. Киријисi gradjevinи (ili njen deo), kupac uz nju dob ija gar antni list kojim graditelj, kao njen "proizvodjac ", ga r a ntuj e d a се gradjevina и odredje- nom rokи zadrzati s voj stv a s i gurnos ti i stabilnos ti, odn. da се funkcionisati ispra vno i obave zu j e se da се u tom rokи iz- vrsiti besplatno s v e po pravke ak o se pojave nedostaci, а ро potrebi i zameniti k o nstrukti vni il i n e ki drиgi d eo g r a djevi- ne ako s e nedos ta t ak n e mo ze o tkl oniti . Postavlj a se pitanje da li је pored gradit e lj a odgovo r a n kupcи i naruc ilac kao pro- davac i, ako jeste, u kom obimu i ро kom osnovu? Takodje, pos- tavlja se pitanje da li j~ __ _gE~_~.r~t'Ц!. t~ ... .t.~ .. ·~"~ fиnkcionisanje prodate gradjevine. ~е te zakonske odgovor- nosti moze os1oboditi~ ako se pri1ikom prodaje ogradio od nje- nih eventиa1nih nedostataka, odn. ako је иpozorio kирса na ne- dostatke i1i~sи ovi иzeti и obzir pri1ikom иtvrdjivanja prodaj- ne cene ili, kad sи nedostaci и gradjenjи Ьi1i vidljivi prili- 1ikom prodaje. 2 ) S drиge strane, и pravи i praksi, i и svetи i 1) Tako se и presиdi Vrhovnog privrednog sиda Р-138/72. od 18. janиara 1973. godine kaze: "Pre- dajom garantnog 1ista kиpcи,kojim se proizvodrac- obavezиje da otk1oni sve nedostatke koji se even- tиa1no pojave и garantnom rokи na prodatoj roЬi, prodavac se ne os1obadja odgovornosti za mane." (cit. k-: Jovan, Vojinovi6: Prirиёnik za investi- tore i izvodjace radova и oЬlasti gradJevinarstva, 19 7 б , s t r. 2 9 З ) ; V i d i : ё 1 . 5 О 1 . s t . 1 . i 2 • Z ОО ; Vidi g tome: Vr1eta Кrи1ј: "Neka pitanja и vezi sa garanci'ij4m- i garantij skim rokovima kod kиpoprodaje". - Nasa zakonitost br. 4, 1 967 , str. 307; Ј. Radisi6: Garancija za trajan kva1itet i odgovornost za stetи od stvari sa nedostatkom, 1972, str. 87; 103; В. Soinne: La responsaЬi1ite d es architectes et entre- preneиrs apr~s 1а reception des travaиx, I, str. 200; Odgovornost za materija1ne nedostatke prodate stv~­ ri i prava kирса regи1isи: с 1. 478; 481-484 ZOO; ё1. 1490. ita1ijanskog GZ; с1. 197. svajcarskog ZO; cl. 495 . nema c kog GZ; с1 . 1641. francиskog GZ. 2) В. Soinne,iЬidem; V. Кrи1ј: iЬidem. - 332 - kod nas, jednodusno se smatra da је garancija za so1idnost gra- djevine preneta na kupca, kao saugovaraca i pravnog s1edbenika narucioca, precutnom cesijom, kao pripadak otudjene gradjevi- ne.1) Na ovaj nacin uspostav1ja se direktna veza izmedju gra- dite1ja kao garanta i novog v1asnika - kupca. Zato se kupcu priznaje pravo da podigne tzv. direktnu tuzbu (actio directa) protiv gradite1ja i zahteva ispunjenje obaveza iz garancije za so1idnost gradjevine umesto narucioca, odnosno investitora. 2 ) Jer, kako to kaze Vrhovni privredni sud u svo- joj presudi S1 - 2251/69: "Garancijski 1ist koji izdaje proiz- vodjac ima taj znacaj i domen da sam proizvodjac, ne isk1jucu- juci prodavca, preuzima jednu samosta1nu obavezu prema kraj- njem korisniku i kupcu njegovih proizvoda u okvirima unetiщ u t . 1" t" З) garan n1 1s . 2. No, postav1ja se pitanje da li се naruci1ac - pro- davac gradjevine odgovarati prema kupcu neza.visno od garancije gradite1ja 1u kom s1ucaju Ы se kupac mogao - pod us1~vima od- govornosti za materija1ne nedostatke iz ugovora о prodaji - ko- ristiti odmah svojim pravom da trazi raskid ugovora i1i sni- zenje cene,i1i се se njegova odgovornost kretati u granicama obaveza koje iz garancije ima gradite1j. Pravo i praksa vecine zema1ja usvajaju resenje prema kome се kupac moci najpre da postavi prema naruciocu - prodavcu•zahtev za otklanjanje nedostataka koji se ticu so1id- nosti gradjevine_ (clan 482. stav 2. ZOO), tj. isti zahtev koji on њоzе postaviti direktno i prema gradite1ju koji је pre- uzeo garanciju za solidnost, odnosno izdao garantni 1ist (c1an 1) в. Soinne, iЬidem, str. 200-201; Ј. Radisic, "t.-+ ор. ci t. , str. 10З -10 4; il· &lf2. ~ ~· re~· ~ ot. r~t~· i(. 1111. r'll~d_ J.•.....ч.«..t..tk'~ ~z; ... "'t. ''~-'. i:l~t../~.1~~ 1' ~. 2) U vezi s tim vidi: resenje Vrhovnog privrednog . suda S1 22/69, od 8. maja 1969. godine 1tzso, knj. XIV, sv. З, 1969, broj presude u zЬirc1 381, str. З97-З98. З) Cit. ~: Ј. Vojinovic, ор. cit., str. 291. - 333 - Tek ako t /::';-/!"ё.~~zahtev ~ б 4 4. i б 4 5. zoo. ) . f '-- - - / ~~а otk1anjanje nedostataka koji se ticu so1id- nosti gradjevine ne bude rea1izovan, kupac се imati pravo na raskidanje kupoprodajnog ugovora.1}Razurne se, pravo na raski- danje ugovora on irna prerna naruciocu - prodavcu, а ne prerna gradite1ju, jer ga sa gradite1jern nije ni zak1jucio. Ni sni- zenje cene kupac ne rnoze da trazi od gradite1ja, jer rnu је nije ni p1atio, vec on to moze da trazi od narucioca - prodav- ca kao svog ugovornog partnera. Najzad, i pravo na naknadu stete koju trpi zato sto gradjevinu nije mogao koristiti za vrerne otk1anjanja nedostataka, kupac irna neposredno prema na- ruciocu - prodavcu-kao svorn ugQvornorn partneru, а ne prema gradite1ju- garantu. 2 ) No, to ne znaci da naruci1ac- pro- davac•nece rnoci da podigne regresnu tuzbu radi ostvarivanja 1) Vidi: v. Kru1j, ор. cit., str. 307; Ј. Radisic, ор. cit., str. 70; vidi i: · Od1uku Vrhovnog suda Hrvatske Rev- 1б18/8б. od 15. III.1987r u kojoj se kaze, izrnedju osta1og, da je~u postupku utvr- Qj~~oL_ da je.terne1jern ugovora о ku~nji stana, prvo= ~uzena starnbena zadruga preda1a tuzite1jici stan za koji Је drugotuzenik (izvod]aё radova) izveo grube gradjevinske radove, i da se stan (zbog prodora v1a- ge) ne rnoze norma1no koristiti za stanovanje•. u ovoj fazi postupka је u odnosu na prvotuzenu starnЬenu za- drugu pravornocno od1uceno, tj. tuzitelJica је zatra- z i1a otk1anjanje nedostataka od prvotuzene starnЬene ~adru~ (i izvodjaca rado va), ёernu је prvostepeni sud dje1ornicno udovo1jio,r~ьavezao ·е tuzen~~~a•i~ izved~ odredjene radove, ~jer srnatra da se radi о takvirn nedostacirna koji se ticu so1idnosti· objekta (c1an б44. stav 1. ZOO) ". ( "Sudska praksa, jugos1o- venski strucno-inforrnativni ёasopis, Beograd, 1988/br. 4' str .• 42' broj presude u casopisu 93.). tlf? tr't ~.и :? 2)fJ. Radisic, ibidern, str. 70. i б9. - 334 - svojih prava prema stvarno odgovornom 1icu, tj. gradite1ju za nedostatke gradjevine koji se ticu njene so1idnosti. Naprotiv, projektant i gradite1j, kao pravni prethodnici tuzenog naru- cioca, bice duzni da se umesaju u spor na zahtev kupca. Ako naruci1ac - prodavac bude osudjen, ро zahtevu kupca, on се ima- ti pravo da se regresira od svojih ugovornih partnera iz ugo- vora о izgradnji, tj. od p~ojektanta i gradite1ja za iznos na- knade isp1acene kupcu i1i се cak ovi pos1ednji, Ьiti osudjeni ~а direktno naknad~ stet~ ostecenom kupcu kao korisniku gra- djevine.1) S druge strane, kao i pravo na tuzbu za ostvariva- nje prava ро osnovu garancije, tako је i pravo na tuzbu za os- tvarivanje kupcevih prava ро osnovu odgovornosti za materija1- ne nedostatke gradjevine iz ugovora о prodaji, vremenski ogra- niceno. u pog1edu gubitka prava kupca prema naruciocu - ·pro- davcu,po osnovu odgovornosti za materija1ne nedostatke gradje- vine,primenjuje se pravi1o prema kome se prava kupca, koji је Ьlagovremeno obavestio prodavca о postojanju nedostataka, gase ро isteku jedne godine~ racunajuci od dana odasi1janja obaves- tenja prodavcu, izuzev ako је prodavcevom prevarom kupac Ьiо sprecen da ih upotrebi. 2 ) З. Pitanje је, medj~ti::n~ _da 11 oko1nost sto pravo i praksa pojedinih zema1j а daj u\ _ k~щ ,f~r"- А ,z"я.Lie-v",__ ~ ~ jDwy 'емје й~~(е. /z /'~ ~-r._и;Ј! ~ ·;; ;i/.1-u.c ~ o-L :1._--ca-L/ 1-~ f;~) _. l!.~,tV~ttt· 1 . . · ' , ~ашQ" 1isava ku kao trece 1ice iz ugovora о izgradnii, poziva na de1iktnu odgovornost_ grщ- dite1ja za stetu koju trpi zboq nedostataka gradje- ~".-r~'4~ 1) v. Kru1j, ор. cit., str. 307; Ј. Radisic,~~, str. 87. i 104. 2) Vidi u vezi s tim:c1. 507. i 500, st. 1. zoo i•Na- ce1ni stav br. 5/85. zauzet na XXVIII Zajednickoj sednici Saveznog suda, repuЬlickih i pokrajinskih vrhovnih sudova i Vrhovnog vojnog suda, koja је odr- zana б. i 7. novembra 1985. godine ("Sudska praksa", jug. strucni - informativ. casopis , 1986/br. 11, str. 13-14); Vidi i: S1obodan, Perovic: OЬligaciono pravo, 1980, Beograd, str. 407. - 335 - i:_ . /а -..с- Јнr~ 1~ ~ ~ vine'Ykoj А, 1.11. nasta1-.)fij~ov~ propиst4: . и izgradnj i. U dе1и francиske pravne teorije, и kome se rasprav1ja1o о ovom pita- njи, · Z"--{Uj6tJ.. $(!, stanovist& da princip nekumulacije ugovorne i de1iktne odgovornosti ne treba prosirivati na nov.og v1as- nika- kирса. 1 ) Da Ьi kирас mogao ici pиtem deliktne tиzbe Ьi­ се dovo1jno da је и иgovor о prodaji gradjevine иneta odredba koja isk1jиcиje svaki prenos potrazivanja iz garancije za so1idnost i1i, cak . ~ l е~ ·. Ьi1о koje odredbe и ovom smi- s1иc on 1 kao novi v1asnik, izvede dokaz~ svim raspo1ozivim sredstvima, da tиzba iz garancije za so1idnost nije preneta istovremeno kad i gradjevina, tj. da је prethodni v1asnik narиci1ac - investitor , podrazumevao da seЬi, а ne njemu, obe- zbedi takvи tиz,u. 2 ) Prema tome, j~jedinacni i1i иniverzalni pravni s1edbenici naru- cioca ima1r(pi~vo da se pozivajи . ~ na de1iktnи odgovornost P.Igi~~.t..~E!.?._~ gradit§! _ _!j_~_ i zahtevajи naknadи licne stete koja im је proиzrokovana njihovim propиstima u izgradnji. Oprede1ju- jиci se za de1iktnи tllzbu, ·о'"& Ьi se ftff'z.t'y~· na stetll koja t • ~Је prollzrokovana propustom ll izvrsenjи иgovora prema narи- ciocи, ne иvazavajиci, pri tome, иstupanje potrazivanja iz ga- rancije za so1idnost koje t'щ se odobrava pri1ikom prodaje gra- djevine na osnovu ugovora i1i, cak, zakona. 3 ) 1) В. Soinne, ор. cit., I, str. 204; с1. 1165. francuskog GZ. 2) Edmond No~1 Martine: L~option entre 1а res~on­ saЬi1ite contractue11e et la responsaЬi1it de1ictue11e 11 , these Paris 1957.р.95. (cit.prema: В. Soinne, ~6е:~, str. 205) . ... Cl. IS"lt. ~ 11~-l<. :Ј c.-u_?t.rY/~ 6"4-,Z, ~. •+~. ~1. ~ . .it!>д . - 336 - II. s i t u а с i Ј а k а d а i z m е d ј u р r i ь а v i о с а i р r е n о s i о с а g r а d ј е v i n е n е р о s t о Ј i u g о v о r n а р r а v n а v е z а 1. Kada smo u drugom paragrafu ovog de1a rada govo- ri1i о 1icima prema kojima garancija dejstvuje, rek1i smo da ! pravo i praksa pojedinih zema1ja daju raz1icite odgovqre na , , Ј~~с- ч# pitanje dejstva garancije za so1idnost gradje~ine u kad se izgradiena gradjevina, odn. izvedeni radovi, predaju na koriscenje 1icima koja nisu pravni s1edbenici narucioca. Ita1ijanska i francuska doktrina / i su9ska praksц - usvaj ajuci resenj е prema kome garancij а za lso1idnost gradje- vine ima ugovorni karakter, а drzeci se prav11a da ugovor dej- stvuje samo izmedju ugovornika (inter partes) i njegovih na- 1 s1ednika - zastupaju stav da zakupci, stanari, p1odouzivaoci i s1., nemaju pravo na tuzbu ро osnovu garancij e , jer su oni 1 treca 1ica u odnosu па ugovore koje је potpisao naruci1ac, odnosno investitor kao zakupodavac i1i najmodavac. Cak i kad zakupac trpi stetu "zbog nedostataka" gradjevine , dak1e, onu koja se odnosi na sa~u "zakup1jenu stvar'; оја је bi1a pred- met obavezivanja gr~dite1ja, on ne moze s ; eci pravo sto ga је OVaj dao naruciocu kao SVOin ugovornom paгtt.neru iz ugovora О izgradnji. 1 ) No, kao sto kupac nekog predk eta ima pravo tuzbe protiv proizyodjaca tog predmeta, bez obzira na ugovor koji vezuje kupca za njegovog prodavca i1i, musterija nekog frize- ra protiv fabrikanta skod1jivog 1osiona, tako i zakupac ima pravo da podignJ direktnu tuzbu, na de1iktnoj o snovi, protiv 1) В. Soinne, ор I, str. 122-124. i 113; RuЬinor Dominico: L~a , a1t , in Trattato di diritto civi1a ita1iano dire,' to d c, F. Vassa11i, vo1. VII 1 tome З , Utet, То ino, ; ~58, str. 279. (cit. prema: В. Soinne, iЬidem, str. 122). - 337 - projektanta i gradite1ja man1jive gradjevine. 1 ) Treca 1ic~ 1) В. Soinne, е6~',/_еЩ_, str. 208; U ovom . smis1u ~~ ~ # J,.e_~t,_ od1uke Kasacionog suda : Cass. civ. I Sect. civ. 9.10.1962., D. 6З.Јр.5 .. Ј.С.Р. 62.II.129. 100. 1963. Јр.1 Bu11. civ.62. I р. 349; Cass. civ. I. Sect.~iv. 5.5.1964. Bu11. 64.I.181 i 234 (cit.prema: в. Soinne, ~#t''~, I, str. 207-208); Vidi о odgovor- nosti proizvodja~a stvari ,sa nedostatkom: Stucki and A1tenburger; Product Liab61ity: А manua1 of Practice in Se1ected Nations, 2.vo1.1980; Tebbens: Intern~tio­ na1 Product Liabi1ity. А Study of Comparative and In- ternationa1 Lega1 Aspects of Product Liabi1ity , 1979; :t Kresirnir Sajko: "Medjunarodno p r i vatnopravna proЬle­ matika odgovornosti proizvodja·: a za proizvode ", - Na~a zakpnitost, 1982, br. б, str . 111-118; Mihai1o tesni6: ~ Odgovornost proizvodja~ a stvari sa ne dostat- kom"' - I\ravni zivot, 1983 .' , ь . 12, str. 1349-1357; Jakov1 Radisi6 "Garancija za trajan kva1itet i odgo- vornost z a ~tetu od stvari sa n edostatkom 11 , Beograd, IUP, 1972, I I, str. 77-130; t-1i1os evic , LJuЬisa: "Garan- cija za ispravan rad prodanog pr:)iz voda". - N a~ a za- konitost, br. З. 1968, str. 211-215 ; Kru1j 1 Vr1 e ta: "Neka pravna pitanja u vezi sa garant-ij8m. i garan- rLi_jskim rokovima kod kuporpodaje", 'Na~a zakonit ost", br. 4, 1967, str. 302-ј10. 2) Vidi presudu Cour d~appe1 Paris od 30.4.1957, objav- 1jen~u Juri?-C1asseur Periodiq е- La Seaine Juri- sj;dique 1957, II Nr. 10088; La оу: ~ite pra tique de 1а responsaЬi1ite civi1e, 5 . iz dt n j e, Par is , 1955, Nr. 40 5 . str. 301. (cit. pr e,m~ Ј . R fdisic , ti~i~~, str. 88); В. Soinne, .tJ~.~r 't~ , str. 268. - 338 - koju su projektant i gradite1j preuze1 i samo prema naruciocu v~vn~ f""~~e.:oи(.·..l kao svom <:: ' •• · - ~уто znaci da prava korisnika "zbog ma- na" gradjevine ne mogu biti veca od onih prava koja su data naruciocu ро osnovu garancije za so1idnost, odn. ро osnovu odgovornosti za skrivene nedostatke koji umanjuj u kva1itet gradjevine, shodno c1anovima 1792. i 2270. francuskog Gradjan- skog zakonika, odn. c1anovima 1667. i 1669. _ita1ijanskog Gra- djanskog zakonika. Drugim recima, rok za pokretan ja pravnog postupka "zbog mana" gradjevine nece biti opsti rok zastare- 1osti1koji odredbe pomenutih gradjanskih zakonika propisuju u p6g1edu zahteva koji se zasnivaju na de1iktnoj odgovornosti, vec с~ on biti ogranicen rokom trajanja garancije, tj. rokom od dve godine od primopredaje za skrivene nedostatke gradje- vine koji umanjuju kva1itet,odn. rokom od deset godina od pri- mopredaje za nedostatke gradjevine koji umanjuju stabi1nost i .sigurnost . . Prema mis1jenju doktrine , posto gradi te1j "zbog nedostataka" gradjevine ne snosi vise nikakvu odgovornost pre- ma naruciocu pos1e proteka ovih rokova, to је а fortiore_ jos , manje odgovoran za ovu vrstu steta prema trecim 1ic ima. 1 ) Drugi us1ov koji postav1jaju francusko i ita1ijan- sko pravo za neposrednu de1iktnu tuzbu od strane faktickih ko- risnika gradjevine prema projektantu5 gradite1ju jeste~ da . njihovo skriv1jeno ponasanje n e ~re~~~av1ja samo krsen1~ ugo- vorne obave ze prema naruc iocu, u smis 1u odredbi о garanciji za so1idnost gradjevine, vec i "povredu pravi1a paznje i ured- nosti koje ne zavise od ugovora", u sntis 1u odredb i c1ana 1382. ~v4...1 francuskog Gradjanskog zakonika;'i clana 2043. ita1ijan•skog Gradjanskog zakonika. 2 ) Ak..-.:r ~"~r~"i'e ;'t.~,(r~fo...v~;,._ i 1) Rubino( ор. cit., str. 293, 312) za ita1ijansko pravo (cit. prema: В. Soinne , ~~i/~., _ str. 122-123); B.Soinne, ibidem, str. 123 (za franc usko pravo); Vidi i с 1. 1165. francuskog Gz · . 2) Videti u vez i s ovim primedbu Savatier-a na presudu Cour de Cassation od 8.3.1937, Da11oz, Recuei1 peri- odique, br. 1, str. 76, 1938, (cit. prema: Ј. Rudi- sic, ор. cit ., 1 972, str. 88); B. Soinne , ~~ , · str. 264, 268. - 339 - ~ ugovornu krivicu prema ugovornom partneru i de1iktnu krivicu prema trecem 1icu. Ako su treca 1ica Ьliski srodnici onih koji su smrtno unesre- ceni us1ed nedostataka gradjevine pribav1 jene pravnim pos1om, njima kao nas1ednicima i imovinske stete koju naknadu ove druge vrste pripada pravo na naknadu neimovinske su pretrpe1a us1ed smrti. Zahtev za v • d 1' kt . d 1 ) stete Jeste е l ne prlro е. 2. Za raz1iku od ita1ijanske i francusk e doktrine i prakse, nemacka doktrina stoji na stanovistu da ј е odstupanje . od pravi1a da ugovor dejstvuje s~to izmedju ugovornika (inter partes) i njegovih nas1ednika moguce~i da do1azi u obzir vo- 1jom 1ica koja ugovor zak1jucuju. Na osnovu ugovora koji tvori obavezu zastite treceg, i zakupci i stanari ~ i- njihovi nas1e- dnici sticu pravo da se pozivaju na ugovornu odgovornost pro- jektanta i gradite1ja i zahtevaju izvrsenje cinidbe iz garan- cije kao 1ica uvucena u podrucje ugovorne zastite. 2 ) u nasem pravu, pak, do ovoga do1azi vo1jom zakonodavca koji је na1o- zio da ugovor izmedju ucesnika u izgradnji i naruc ioca pro- izvede dejstvo i prema trecim 1icima. Zakon о oЬligacionim odnosima propisuje da gradite1j dugovanu cinidbu, umesto na- ruciocu, odn. investitoru (drugoj ugovornoj strani), izvrsi faktickom korisniku gradjevine, tj. nosiocu stanarskog prava na stanu u drustvenoj svojini. Na taj nacin i korisnik, tj. stanar, kao trece 1ice koje nije ucestvova1o u z ak1jucenju ugovora, Ьiva pozvano da ucestvuje u njegovom izvrsenju. On stice v1astito pravo da potrazuje c inidbu iz garancije. Ipak , korisnik garancije raspo1aze samo pravom na ispunj e nje obave- za iz garancije od gradite1ja; on nije u po1ozaju druge ugo- vorne strane. Njegova prava nisu potpuno istovetna sa pravima 1) Ј. Radi s i 6, tt:-.p J.-',l«u_, . str. 88. 2) Vidi о tome: Ј. Radisic: OЬligaciono pravo, Beograd, 1988, str. 136-137; Vidi i nasa iz1aganja ovde u pa- ragrafu 2: "Lica prema koj ima garancij а dej stvuj е '', na str. l.-J>D- l,/{j_P Vмах, Schma1z1: Die Haftung des Architekten und des Bauunternehmers, str. 66. - 340 - narиcioca koji је imao statиs иgovornika и иgovorи о izgrad- nji, nego sи ne~to u~a od njih. Korisnik, odnosno nosilac sta- narskog prava1 ne mo~e da ~ra~i izvr~enje celog иgovora о iz- gradnji, vec samo korist koj~ је za njega predvidjenp zakonom. Po~to иgovor о gradjenjи П1Је njegov, on ga ne mo~e ni raski- nиti1niti zahtevati naknadи ~tete zbog neispиnjenja. 1 ) ~.Pitanje је, medjиtim, da li је nosilac stanarskog prava primo_~~~ da_!le~~ПO'{!lЭ __ kor ist ј. _ р_~'{.~~- 9_9.E_a~cij е ~to ga ima narucilac prema graditelju, s obzirom da mи ga na~ zakon priznaje ili, nar20tiV L ffiO~e iza~rati da tи~i эradit~lja de- !~ktn~ tu~~~m. i zahteva naknadи ~tet3 kоји trpi zbog propи­ sta и gradjenjи na svojim pravno za~ti~im dobrima. Kada је ranije Ьilo postavljeno isto pitanje vezano za pojedinacne i иniverzalne pravne sledbenike narucioca, mi smo se opredel~li za stav da princip nekumulacije ugovorne i deliktne odgovor- nosti ne treba pro~irivati na nove vlasnike gradj evine, tj. na lica koja nisu imala svojstvo ugovornika и иgovorи о iz- gradnji, ~ ~:- -· - __ .. __ -- - ~ - · . Dos1edno tome, ni ovde ne izg1eda umesno da se princip "non cumu1" pro~iruje na fakticke korisnike gradjevine. Njima va1ja~riznati pravo ~a _ zahtevajи naknadи 1icne ~tete kоји trpe zbog propusta и izvr~avanjи ugo- vornih obaveza projektanta i gradite1ja prema naruciocи pиtem direktne ~e1iktпe tи~Ье, shodno c1anovima 16. i 154. stav 1. Zakona о oЬligacionim odnosima, s tim da njihova prava ne Ьi mog1a Ьiti veca od onih koja su data narиciocu, shodno c1ano- vima 615. i 644. Zakona о oЬligacionim odnosima. То znaci da · rokovi za pqkretanje pravno7 postиpka _ pи:j:.~m il_eJ.iktne __ tu~b.§, "zbog ne9qst_ata~_a" _ _g _radjevine, ne Ьi mog1i da idu preko roka od dve godine za §tetu prouzrokovanu skrivenim ncdostacima gradjevine koji umanjujи kvalitet, odn. preko roka od deset godina za ~tetи prouzrokovanu nedostacima gradjevine koji se ticи njene so1idnosti. Kako rok zastare1osti potrazivanja nak- 1) Uporedi: Ј. Radi~ic, i.~,:/(!;lA;(,, . str. 13 9. - 341 - nade prouzrokovane stete iznosi, prema stavu 1. c1ana 376. Zakona о oЬligacionim odnosima,tri godine od kada је ostece- nik saznao za stetu i za 1ice koje је stetu pocini1o, а pre- ma stavu 2. istog c1ana,pet godina od kad је steta nast~la, to bi kao momenat za pocetak tecenja ovih rokova za de1iktnu tuzbu do1azi&( u obzir najda1je kraj roka odgovornosti za skrivene nedostatke gradjevine koji umanjuju kva1itet, odn. kraj roka garancije za so1idnost_g_~adjevine (с1. 615. st. 2. odn. с1. 644. st. 1, 2. i З. ZOO) . 1 ) Na primer, ako је ostece- ,l.A. 1~· ni korisnik saznao za stetu pos1ednjeg dana garantnog ~~-' deset godina od primopredaj e gradjevine, tecenj e roka od tri godine za podizanje de1iktne tuzbe kojom utuzuje svoje ?ravo na naknadu 1icne stete koju је pretrpeo us1ed nedostataka gra- djevine koji umanjuju sigurnost i stabi1nost росесе od ·tog dana. 1) Uporedi: Ј. Radisic: Garancija za trajan kva1itet i odgovornost za stetu od stvari sa nedostatkom, str. 54. - 342 - G 1 а v а р е t а NEUGOVORNA (DELIKTNA) ODGOVORNOST UCESNIКA U IZGRADNJ I ZA NESOLIDNOST GRADJEVINE & 1. OPSTI POGLED 1. Neugovorna (de1iktna) odgovornost sira је od ugo- vorne i garancijske odgovornosti ucesnika u izgradnji. Ona na- staje bez posebnog pravnog odnosa izmedju pocinioca stete i ostecenog pre prouzrokovanja stete i pociva na zakonskoj za- brani skodjenja drugome (neminem 1eadere) . Tek sa prouzroko- vanjem stete za koju је pocini1ac odgovoran, izmedju njega i ostecenog zasniva se poseban odnos, cija је sadrzina duznost nadoknade stete. Neugovorna odgovornost, za raz1iku od ugovorne, naziva se "de1iktna odgovornost". Medjutim, reci "protivpravne radnje", "nedopustene radnje" i1i "de1ikti" nemaju raz1icito, vec istovetno znacenje. 1 ) Ono sto је nedopusteno sa g1edista prava, t~je i protivpravno, to је de1ikt. Jednom recju, gra- djanski'\: /imovinski de1ikt podrazumeva svaku protivpravnu i skriv1jenu radnju kojom se drugom nanosi steta, i to bez obzi- ra da 1i se njome krsi ugovorna i1i neugovorna obaveza nesko- djenja drugome. Drugim recima, svaka odgovornost koja је re- zu1tat protivpravne radnje i krivice jeste de1iktna odgovor- t . 2 ) о t k . . nos , ра 1 ugovorna. snovne pretpos av е 1 ugovorne 1 neu- govorne odgovornosti su iste: protivpravno i skriv1jeno pro- uzrokovanje stete drugome. Ро tome se one оЬе raz1ikuju od 1) Vidi: Jakov, Radisic: Ob1igaciono pravo, opsti deo, trece izdanje, Beograd, 1988, str. 179. 2) Ibidem, str. 180-181. - 343 - odgovornost i ро o s novu garancijc , koja n e pre t po s tavlja k r ivi- cu i za koju је dovolj no n as t upa n j e g arantovano g s 1uc aja u garantnom roku, tj. pojava nedostata ka nekog svo jstva stvar i koje је pokriveno garancijom. Takodje, ро tome s e ugovorna i neugovorna odgovornost raz1ikuju od odgovornosti z a stetu pro- uzrokova nu tzv. opasnim stv arima i opa snim de1atno stima, jer ova odgovornost ne mora imati uvek de1iktni karakter. Odgovor- nost za stvoreni rizik ne zahteva krivicu, а odgovornost ро osnovu pravicnosti ne zahteva ni krivicu ni protiv pravnu rad- . 1) ПЈU. s obzirom na sve sto smo r e k1i do sada, nastaje pita- nje: koje su pretpostavke i1i us1ovi neugovorne odgovornosti ucesnika u izgradnji za neso1idnost gradjevine • 2. Gradjevinska de1atnost ubraja se u d e 1atnosti c o- veka od koje pre ti veca, neuoЬica j e na opasnost s t e t e koja s e ne moze izbe ci , ponekad , ni uz najvecu paznju gradjevinskih po- s 1en i ka . Za stetu izazvanu opasnom stvari i opasnom de1atno - scu odgovornost se, kako smo rek1i, ne teme1ji na krivici , vec na stvorEnom riziku. Ona је, dak1e, objektivna. Da Ьi osteceno 1ice ostvari1o pravo na naknadu dov o1jno је da dokaz e da је pretrpe1o stetu i da ona potic e od gradjev inskih radova i1i od gradjevine. Ра, ipak, gotov o s v i a ng1osaksonski i kontinenta1- ni pravni sistemi odvojeno i raz1i c ito regu1isu o dgovornost ucesnika u izgradnji prema trecim 1icima u toku izvodjenja ra- dova, tj. pre primopredaje i pos1e p r imopredaje g r adjevine. Pre primopredaje gradjevine postoji zakonska pre tpo s t avka da steta nasta1a u vezi sa gradjevi nskim radovima pot ic i od njih, odnosno od njihovog obav1janja. Raz ume se, ta је pretpostavka re1ati v n a i proj e ktant, nad zo r ni in ze nj e r i gradite1j imaju 1) IЬidem, str. 181. i 193. - 344 - mogucnost da је obore protivdokazima. Takav dokaz valjalo Ьi pril1vatiti u slucaju kad steta ne predstavlja realizacijи иp­ ravo onog rizika zbog kojeg se gradjevinski radovi smatrajи "izvoroш povecane opasnosti".l) Hedjиtim, posle primopredaje gradjevine s nedostatkom, na pitanje ko odgovara za stetи kоји ona prouzrokuje i ро kom osnovu - slede razliciti odgovori и zakonodavstvu i pravnoj praksi pojedinih zema1ja. Posto odgo- vornost и ov~ ,-_d'r'a perioda iziskuje odvojeno razmatranje, po- g1edajmo kakva resenja omogucavaju pozitivno pravo .i sud~ka praksa рој edinil1 zema1j а. & 2. ODGOVORNOST РRЕНЛ TRf.CП1 LICIHЛ PRF. PRHIOPREDЛJE GHЛDJEVINE 1. Vec је receno da postova nje odredЬi propisa о иr­ banizmu i gradjenju, kao i pravi1a koja regulisu medjusиsedske odnose, cine sastavni deo obaveza projektanta - pri1ikom izra- de projekta; nadzornog inzenjera - pri1ikom vrsenja nadzora nad izvodjenjem radova i, gradite1ja - prilikom izvodjenja gradjevinskil1 radova. Krsenje til1 oiJaveza povlaci ugovornu od- govorпost prema narLtciocu, u. u ouJ10 SLl prcrпa trecim licima ne- иgovornu (deliktnu) odgovornost, ukoliko su na strani projek- tanta, nadzornog inzenjera i gra~itclja ispunjenc ~vc pretpo- stavke za postojanje nj ilюve neugovorne odgovornosti. 2. Neugovorna Ol1govorпost projektanta i Cjraditelja prema trecirпa dolazi u oiJzir, pre svega, u slиcaju krsenja oba- veze da se osigura bczbedan saobra~aj; usled povrcde svojine zbog вadzidjivaпja, i us1ed krseпja zakona о zastiti. I иzиr- 1) Vidi с1 . 173. ZOO; Vidi i: Ј. I ~a_u~ ~ i_c ,.~,ci-l.J/1 . \Ћеr. 24G-247; DragolJub, Po~ovic: "Odgovornost za opasnu delatnost u jugos1ovenskom pravu", Лnali Pravnog fakLI1t eta u I3cogradu, br. 5/1986., str. 505-511. - 345 - priranje zida susednog zem1jista bez sag1asnosti suseda moze, takodje, predstav1jati skriv1jeno prikracivanje svojine za koje је projektant (nakad pored narucioca i gradite1ja) odgo- voran za stetu. 1 ) Ako је u vezi sa sprovodjenjem p1ana grad~ nje potrebno obaviti radove rusenja na granici izmedju dva zem1jista, tada projektant, koji је izradio projekat i ruko- vodio gradnjom, ima posebne obaveze da se stara о sigurnosti suseda. 2 ) On se ne sme ograniciti samo na to da gradite1ju, u okvirima p1aniranja, propise posebne mere sigurnosti, nego је duzan· i da na 1icu mesta nadg1eda da 1i se gradite1j pridr- zava tih mera; ako postoji rizik za postojanost, on mora zah- t . d ~ . d k1. ~ . . t t. ~ з) teva l о narucloca а u posao u JUCl l s а lcara. 1) "Pravo је gradjana i1i gradjansko pravne osobe da zahtijeva zastitu putem suda орсе nad1eznosti, ka- da smatra da је gradnjom objekta povredjeno i1i ugro- zeno neko njegovo imovinsko-gradjansko pravo, koje se teme1ji na osnovu susjedstvaJ kao na pr. pravo s1ufbenosti i s1. 1' (1z resenja Okrufnog suda u Si- beniku Gz-409/72 od 26.1Х.1972, zso, knj. 1, st. 1, 1976, broj presude u zЬirci 31, str. 125-127). Vidi i: Presudu Vrhovnog suda Makedonije Gzz 64/86. od 18.1Х 1986, Sudska praksa, Beograd, 1987/2, broj presude u casopisu 47, str. 31; Resenje Saveznog su- da G 22 10/82. od 11.111 1982., ZSO, knjiga V111, sv. З, 1982, broj presude u zЬirci 170, st. 45-48; Presuda Vrhovnog suda BiH, Gz br. 813/72 od 16.XI 1972, ZSO, knj. XV11, sv. 4, 1972, broj presude u zЬirci 501, str. 63-65. 2) "Svako moze zahtevati od drugoga da uk1oni izvor opasnosti od koga preti znatnija steta njemu i1i neodredjenom broju 1ica, kao i da se uzdrzi od de- 1atnosti od koje proiz1azi uznemiravanje i1i opasnost stete, ako se nastanak uznemiravanja i1i stete ne moze spreciti odgovarajucim merama" (c1an 156. stav 1. ZOO); "U s1ucaju da se nastavak uznemiravanja i1i stete ne moze spreciti odgovarajucim merama, sud се na zahtev zainteresovane soobe (treceg 1ica) narediti da se preduzmu odgovarajuce mere za sprecavanje nas- tanka stete i1i uznemiravanje i1i da se uk1oni izvor opasnosti na trosak posednika izvora opasnosti, ako to ovaj sam ne ucini" (c1an 156. stav 2. ZOO; Vidi i: Resenje Vrhovnog suda Hrvatske, Rev. 2З51/82 od 2З. 111.1983, ZSO, knj. V111, s~ 1, 198З, broj pre- sude u zЬirci 53, str. 109-112). З) Ivlux, Scl1шa1z1: Die Ilaftung des Лrcl1itekten uncl cles Bauunternehmers, 1976, str. 66. - 346 - Za raz1iku od jugos1ovenskog prava, eng1esko i francusko pravo i praksa stoje na stanovistи da odgovornost projektanta, nadzornog inzenjera i gradite1ja treba raz1icito \ procenjivati prema trecima и zavisnosti od toga da 1i se obav- ljajи bezopasni radovi i1i se оЬаv1јаји radovi za koje se sma- tra da sи opasni. I. Е n g 1 е s k о р r а v о 1. U tokи izvodjenja radova projektant i gradite1j се, prema eng1eskom pravu, odgovarati, najcesce, za dve vrste de1ik~:za "trespass" i za "nиisance". Trespass se defi- nise kao poremecaj koji иgrozava posedovanje jedne zgrade. Za trespass se zahteva da postoji fizicki dodir de1ikv€nta sa 1icnoscи i1i dobrima ostecenog. Nиisance је nezakonito иgro­ zavanje prava nad jednim dobrom. On predstav1ja de1ikt samo иko1iko је poremecaj kontinиiran, sta1an i abnorma1an. Mini- ma1ni poremecaji koji nastajи pri1ikom gradnje sи nezgode и vezi sa susedskim odnosima na koje se treba priviknuti.l) 2. Kad se оЬаv1јаји bezopasni radovi, tj. radovi koji ne predstav1jaju rizike za treca 1ica, odgovornost za trespass i nuisance bice i-Jk ''t<..с7'У'ст. na gradite1jima. Os1obodjenje od odgovornosti do1azi u obzir jedino ako dokazu da se de1ikt ne moze njima pripisati, da је pos1edica pukog s1ucaja, vise si1e, pristanka zrtve, pode1jene greske i1i "neizbezne nezgode". 2 ) Kad se obav1jaju radovi za koje se smatra da su opasni, bi1o zato sto njihovo obav1janje neminovno prouzrokuje stetu i1i zato sto iziskиju poseban oprez, 1) В. Soinne: La res~onsabi1ite des architectes et entrepreneurs apres 1а reception des travaux, I, . str. 57; Drago1jub, Popovic: P'c.... -vv~"v·~ ~/O"'Ytr't.A«r~t Osim toga, svajcarsko pravo siri krug odgovornosti v1asnika gradjevine i na taj nacin sto izazivanje stete ne us1ov1java 1) , 1! r 2) A1fred, Ke11er: fiaftpf1icht im Privatrecht, З. Auf1a- ge (Bern, 1978), str. 139 (cit. prema: Ј. Radisic; i;. и'6. 1· !:JJr/ 1 гс z. 2S.!J/ - 358 - samo rusenjem gradjevine i1i odvajanjem njenih de1ova, vec је bitno da је steta pos1edica neke mane u gradjevini, а neЬitno је kako se ta mana manifestova1a. V1asnik је, na primer, odgo- v oran i za stetu koju neko pretrpi zato sto se ok1 iznuo na podu i1i na stepenistu gradjevine, ako oni nisu Ьi1i podeseni za bezbedno kretanje 1judi. То vazi posebno za zgrade kroz koje је kretanje puЬlike masovnije (na primer, sudovi, banke), i tada је rec о odgovornosti zbog nefunkciona1nosti, а ne zbog nesta- Ьi1nosti zgrade. 1 ) U tome se svajcarsko pravo raz1ikuje od fra- ~...._ .. ,t.... ._r~ ... ~ ncuskog prava koje nalaze odgovornost drzao~~tetu na- sta1u us1ed rusenja gradjevine i1i odvajanja njenih de1ova, tj. zbog nestaЬi1nosti. IV. Ј u g о s 1 о v е n s k е р r а v о 1. Zakon о oЬligacionim odnosima ne regu1ise vrstu odgovornosti za stetu koju је izazva1a gradjevina. Medjutim, u sudskoj praksi se stoji na stanovistu da, pos1e primopredaje, ne postoji vise so1idarna odgovornost narucioca i gradite1ja prema trecim 1icima za stetu, shodno c 1anu 207. Zakona о oЬli­ gacionim odnosima. Naproti v , za stetu od gradjevine odgovara isk1jucivo ima1ac gradjevine, kao ima1ac opasne stvari sag1as- ;l ' . no c1anu 174. stav 1. Zakona о oЬligacionim odnosima. Tako је, na primer, Vrhovni sud Makedonije u svom resenju Rev 243/86 od 18. novembra 1986. godine, prog1asio imaoca brane jedino odgo- vornim za stetu koja је, us1ed naprsnuca brane,pricinjena usevi- ma ostecenog, buduci da је u trenutku prouzrokovanja stete ona vec Ьi1а predata naruciocu (investitoru) od strane gradite1ja;J 1) Ke11er, iЬidem, str. 145. (cit. prema: Ј. Radisic, iЬidem). 2) Sudska praksa, br. 7/87, str. 39-40. - З59 - 2. U Zakonu о oЬligacionim odnosima rec "ima1ac" ne koristi se kao sinonim reci "drza1ac", nego јој se pridaje oso- beni smisao. Izrazom "ima1ac" Zakon obuhvata tri kategorije 1ica: 1) v1asnika gradjevine; 2) drustveno pravno 1ice koje ima pravo raspo1aganja gradjevinom (sto odgovara pravu svoji- ne) i 1 З) drustveno pravno 1ice kome је gradjevina data na pri- vremeno koriscenje. Lica izvan tih redova nemaju svojstvo ima- oca gradjevine, kao opasne stvari, mada i ona, u izvesnim s1u- cajevima, mogu odgovarati Ја stetu. 1 ) Pojam imaoca gradjevine jeste zЬirni pojam. Za raz1iku od pojma drzaoca, on је forma1an i postojan jer podra- zumeva uvek iste kategorije 1ica koje su unapred odredjene i ciji se pripadnici mogu 1ako indentifikovati. Као forma1an . pojam, оп ne pretpostav1ja fakticku, nego pravnu v1ast na gra- djevini. Pravna v1ast imaoca sastoji se iz svojine i1i prava raspo1aganja, sto zavisi od toga da 1i је rec о gradjevini u privatnom i1i u drustvenom v1asnistvu. 2 ) З. Prema shvatanju jugos1ovenskog prava i prakse od- govornost za stetu od gradjevine pociva na objektivnoj odgovor- nosti imaoca gradjevine.з) On odgovara za ref1eksnu stetu pri- cinjenu trecim 1icima cak i kad mu se ne moze pripisati nepaz- nja za nedostatak gradjevine, shodno c1anu 154. stav 2. Zakona о oЬligacionim odnosima. Da Ьi se os1obodio odgovornosti, on mora da dokaze da је steta pos1edica vise si1e (na primer, zem- 1jotresa i1i k1izanja zem1jista) i1i krivice ostecenog. Ako је za stetu krivo neko trece 1ice, ima1ac gradjevine se n1 tada ne 1) Ј. Radisic ~- - -7 ср. d/:.1 1988, str. 248-249. 2) IЬidem. З) Vidi: Sk1ep Vrhovnog sodista SR S1ovenije Pz 57/70, 23.4.1970, v zvezi s sodbo Okroznega sodis~a Се1је, Р 245/69, - ZSO, knj. XV, sv. 4, 1970, broj presude u zЬirci 46З, str. 217-220. - 360 - os1obadja odgovornosti, a1i ти pripada pravo da se od treceg regresira и ce1osti. 1 ) Medjиtim, ako је ima1ac gradjevine znao za nedostatak иs1ed koga је trecim 1icima nasta1a steta od gra- djevine, onda је on kriv i ne moze Ьiti di1eme da је obavezan da је nadoknadi, shodno с1аnи 154. stav 1. Zakona о oЬligacio­ nim odnosima. 2 ) Potrazivanje naknade proиzrokovane stete zastareva za tri godine od dana kad је ostecenik doznao za stetи i za 1ice koje је stetи p6cini1o. u svakom s1исаји ovo potrazivanje zas- tareva za pet godina od kad је steta nasta1a (c1an 376. stav 1. i 2. zoo) . Kako је prethodno receno, imaocи gradj e vine se pri- znaje pravo regresa prema stvarno odgovornim 1icima za · stetи od gradjevine. Drиgim recima, ima1ac gradjevine се imati pravo da zahteva kao narиci1ac, odnosno иgovorna strana iz иgovora о iz- gradnji, da ти projektant i gradite1j naknade iznos stete koji је isp1atio trecem ostecenom 1iси, pod иs1ovom da ј е steta Ьi1а · pos1edica njihovih propusta и izgradnji, i to и garantnom rokи od deset godina od primopredaje gradjevine, shodno c1anovima 644. i 647. Zakona о oЬligacionim odnosima. 4. Interesantno је, medjиtim, иkazati na jedan s1исај iz prakse Vrhovnog privrednog sиda и kome se ne иsvaja shvata- nje о primarnoj odgovornosti imaoca gradjevine za stetи kоји је izazva1a gradjevina, vec se stoji na stanovistи da postoji i so1idarna odgovornost narиcioca i gradite1ja prema trecim 1ici- \ ma za ref1eksли stetu nasta1и od gradjevine. 3 ) u spornom s1иса- 1) Ј. Radisic; of·· ci:t ., /'1'1'1 1rL. 2'o_i . . vidi i: с1. 145. Skice za zakonik о oЬligacijama i иgovorima, М. Konstantinovica, Beograd, 1969. 2) Vidi: Ivica, Jankovec: "Osiguranje od odgovornosti za stetи od stvari sa nedostatkom", - Ana1i Pravnog fakи1teta и Beogradи, 1982/br. б, str. 996. З) Resenje Vrhovnog privrednog sиda S1-2005/71 od 14 . ји1а 1972. godine. - ZSO, knj. XVII, sv. З, 1972. broj presude и zЬirci 445, str. 284-286. - 361 - ju1 naime, radi1o se о tuzbi ostecenog kojom se trazi1o direkt- no od gradjevinskog preduzeca da otk1oni smetnje u funkcionisa- nju diпшjaka na susednim stambenim zgradama, koje је izazvala novoizgradjena stambena zgrada, а koju је Sud u prvom stepenu odЬio kao neosnovanu. Prvostepeni sud је svoju odluku obrazla- gao time da је gradite1j pomenutu zg:r:adu izgradio u svemu pre- ma postojecem urbanisti~kom planu ~grada, na osnovu odobrenog projekta i doЬijene gradjevinske dozvole na odredjenoj lokaci- ji; da nista nije ucinio cime Ьi tuziocu pri~inio Ьi1о kakvu stetu i , da se, osim toga, graditelj ne na1azi sa tuziocem u ugovornom OdnOSU ~ij im Ьi П1U neizvrsenjem mogao priciniti ste~ tu. No1 Vrhovni privredni sud ј е, r _esavajuci ро za1Ьi, zauzeo sta~ noviste da osnov odgovornosti graditelja po~iva na oko1nosti sto ~ svojom radnjom onemogucio zagrevanje stanova u susednim , stamЬenim zgradama sto predstav1ja stetu za tuzioca i da, prema ! tome, nije od znacaja sto se on prilikom gradnje nove gradjevi- ) ne pridrzavao propisa i od1uka nad1eznih i ov1ascenih organa. 1 ~ , Ро mis1jenju Vrhovnog privrednog suda, za ocenu osnovanosti tu~- ienog zahteva ostecenog od1ucno је jedino da 1i је steta nasta- 1a nekom radnjom i1i propustanjem gradite1ja i da li postoji ' uzrocna veza izmedju nasta1e stete i radnje gradite1ja. Za po- stojanje gradjanskopravne odgovornosti gradite1ja za stetu ko- ju је pretrpeo tuzi1ac (osteceni) nije potrebna krivica. On od- govara ро principu kauzalne odgovornosti, buduci da niko ne mo- ze u obav1janju svoje dopustene delatnost~ naneti dru~om~tet~ bez obaveze da tu stetu nadokn a di. 1 ) 1) Uporedi sa iznetim stanovistem Vrhovnog privrednog suda(u njegovom resenju 51-2005/71 od 14. ju1a 197~ 1 odre~be c1anova 16. i 154. stav 2. zoo. - 362 - v. Е n g 1 е s k о р r а v о 1. Рrеша shvatanju koje је dugo Ьi1о v1adajuce и an- g1osaksonskoш pravnoш sisteшu, а koje se od sezdesetih godina ovogJVeka napusba, osteceno 1ice nije шоg1о da tuzi gradite1ja i1i projektanta (nadzornog inzenjer~ za stetu koju, pos1e pri- шopredaje, uzrokuje gradjevina, jer ga је и to~precava1a teo~ rija о tajnosti ugovora (privity of contract). Za stetu treceg 1ica odgovarao је uvek naruci1ac,kao v1asnik (sopstvenik) gra- djevine, i to sашо u s1ucaju krivice. 1 ) Ovo shvatanje zasniva1o se na de1iktnoш konceptu "trespass". Posto, pos1e priшopredaje, gradite1j nеша vise kontrolu nad situacijom, tj. ne postoji "ne- posredna" kauzalna veza izmedju nasta1e stete i njenog' pocini- oca (gradite1ja), vec takva "neposredna" veza postoji sa sop- stvenikovom gratljevinom od koje је nasta1a povreda licnosti i1i dob~a ostecenog, to se sopstvenik gradjevine smatra odgovornim za stetu. 2 ) Pri1ikom vodjenja sudskog postupka za trespass, tu- zi1ac (osteceni) mora dokazati da је pretrpeo stetu, 3 ) s tim da је povreda Ьi1а neposredna pos1edica namernog postupka i1i ucin- ka de1iktventovog, tj. sopstvenika gradjevine. 4 ) Dakle, smatra se da је steta "od gradjevine" pos1edica nemara v1asnika koji odrzava opasne uslove, i kad su treca 1ica zrtve gresaka u izgradnji koje su, stvarno, pocinili projektant i gradite1j. V1asnik - naruci1ac imace pravo da trazi naknadu stete od projek- tanta i gradite1ja jedino ako је to predvidjeno njihovim ugovo- rom i to u roku od sest godina od kad је i1i 1 pocinjena nemarnost 1) Ј. Vi1us: Ugovor о gradjenju, 1968, str. 154. 2) IЬidem. З) W. Prosser: The Law of Torts, St. Pau1 Minu, 1955, str. ·27; А. Tunc: La responsaЬi1ite civi1e, Paris, 1981, str. 57-58, (cit. prema: Drago1jub, Popovic: "Vanugovorna odgovornost za stetu u uporednom pravu"• - Pravni zivot, 1983/br. 6-7, str. 772). 4) Ј. Limpens, R. Kruithof, А. Meinerizhagen- Limpens, Internationa1 Encyclopedia of Comparative Law XI, 2 (Ј. Limpens i dr. IECIE.), str. 50 (cit. prema: D. Popovic, iЬidem.). - З6З - и izvrsenjи иgovornih obaveza i1i, de1ikti tr8spass, odnosno . 1) nи1.sance. 2. Va1ja istaci, medjutim, da је za resavanje pita- nja naknade ref1eksne stete koju uzrokиje stvar s nedostatkom, de1iktno pravo u Eng1eskoj ima1o veoma znacajnu u1ogu, u~os tome sto v1adajuca teorija private of contract ne dopusta di- rektnu de1iktnu odgovornost projektanta i gradite1ja prema tre- cim ostecenim 1icima. U te~nji da sav1aйa modcrne proЬlemc izazvane in- dustrijskim napretkom, u engleskom pravu је odgovornost za rоЬи dove1a do formiranja jednog sasvim - novog de1ikta (Tort of ne- gligence) koji pretpostav1ja: 1) postojanje duzne paznje pre- ma ostecenom; 2) nehatnu povredu ove dиznosti (odstupanje od ponasanja standardno paz1jivog coveka) i, З) stetu ostecenog (tuzioca) prouzrokovanu neposredno povredom duznosti. Uz sve to potrebno је da prouzrokovana steta bude predvidljiva. 2 ) Ut- vrdjivanje krivice vrsi se bezlicno, tj. objektivno. Ovo ob- jektiviziranje krivice ima ve1iki znacaj, jer иkazuje na oko1- nost da eng1esko pravo postav1ja veoma stroge zahteve paznje и 1 d t . k . . . . d' З) pog е u s var1. ОЈе su ро SVOJOJ pr1.ro 1. opasne. No, englesko pravo је otislo i korak da1je, izgra- divsi ustanovи stroge odgovornosti (strict 1iaЬi1ity), koja po- civa na ideji о odgovornosti bez krivice. u toj materiji је vo- deci presedan Rylands v. Fletcl1er (1868), koji је izazvao ve1i- OS!" 2) Prosser, ор. cit.~. 156; Ј. Limpens , R. Kruithof, А. Meinerizhagen - Limpens, ор. cit., XI, 2, str. 54; Ј. Radisic: Garancija za trajan kva1itet i odgovornost za stetu od stvari s nedostatkom, 1972, str. 89; D. Popovic, ор. cit., str. 772-773). З) Ј. Radisic, iЬidem. - 364 - ke rasprave zbog primene pred americkim sudovima. U ovom s1uca- ju postavljeno је pravilo da је onaj ko na svome zemlji§tu do- nese, sabere ili drzi nesto sto moze prouzrokovati stetu, odgo- vara za svu stetu koja је prirodna posledica toga da је stvar izmakla paznji (escape). U konkretnom slucaju radilo se о tuze- nom sopstveniku jedne zemljisne parcele koji је sagradio pod- zemni rezervoa~ za vodu na svome imanju. Voda је prodrla u su- sedni napustenYrudnik,a otud se razlila i ро tuziocevom imanju. u ovom slucaju nije postojao trespass, jer poplava nije Ьila neposredna, а ni nuisance, jer nijc Ьilo trajnog ostecenja. Ipak, sud је tuzenog sopstvenika oglasio odgovornim zbog nepri- rodne upotrebe sopstvenog zemljista. 1 ) Iz ovog presedana anglo- saksonsko pravo је izvuklo nacelo о odgovornosti za stetu od stvari ili delatnosti koje su opasne i u nesk1adu sa oko1inom, i ta se odgovornost naziva strogom. 2 ) VI. Р r а v о S А D 1. Americko pravo spada u retk4 pravne sistema u koji- ma se odgovornost za stetu koju uzrokuje stvar s nedostatkom ve- zuje ne samo za pokretne te1esne stvari, vec i za nepokretnosti. Ll ..... ~ · zemljama Evropske ekonomske zajednice,~oagovornoscu za stetu od stvari s nedostatkom nisu obuhvacena zem1jista, zgrade i komp1etna fabricka postrojenja, ali su obuhvacene ~ve pokret- ne stvari, ра i one koje su ugradjene u nepokretne kao njihovi samostalni ili nes~mosta1ni de1ovi. Stoga, ne odgovar~o ovom osnovu proizvodjac}kuca, mostova ili fabrickih postrojenja, a1i 1) Vidi: W. Prosser · cr. . Ul., I5SS' s r. 322-335; А. Tunci crp. ·Lf' __ . fl981, str. 65-66; Е. Pallua: Objektivna odgovornost u ang1o-americkoj iudikatu_!'i,_!:_;-J:~s:'zi za poredbeno prouca- vanje prava i medjunarodno privatno pravo, I, Zagreb, , 1968, str. 29-30 (cit. prema: D. Popovic, op.cit., str. 7 7 5) • 2) D. Popovic, ibidem. - 365 - odgovaraju proizvodjaci ciga1a, cementa, ce1icnih de1ova i,s1. 1 ) v americkom pravu, naprotiv, odgovornoscu za stetu od stvari s nedostatkom obuhvaceni su i proizvodjaci stanova. 2. Do sezdesetih godina ovoga veka, vecina americkih sudova vide1a је zastitu od stete koju prouzrokuje stvar s ma- nom na p1anu neugovorne odgovornosti, s tim sto se nlJe pravi- 1a raz1ika izmedju stvari koje su ро prirodi opasne i onih koje su bezopasne, kao sto је s1ucaj u eng1eskom pravu. Zastita od ref1eksn~ stete postiza1a se na1aganjem proizvodjac u obaveze ' da sa pove6anom paznjom izradjuje i unosi u promet pojedine proizvode i usvajanjem doktrine 2es_ ipsa 1oquitur. 2 ) Pravi1o Res ipsa 1oquitur znaci1o је pretpostavku krivice tuzenog proizvodjaca za mane stvari koju је on morao da obara protivdokazima. Na osnovu pretpostavke о krivici, postoja1a је odgovornost proizvodjaca stvari, ne samo prema pos1ednjem k~p~ си, vec i prema njegovim c1anovima porodice, i prema namesteni- cima, uko1iko se 1ogicno mog1o pretpostaviti da се oni do1aziti u dodir sa stvari. 3 ) Medjutim, 1960. godine u SAD је dos1o do znacajne prekretnice u oЬlasti neugovorne odgovornosti za stetu od stvari 1) Ovo resenje usvaja austrijski Savezni zakon о odgo- vornosti za man1jivi proizvod - i1i proizvod s nedos- tatkom od 21. januara 1988. godine (paragraf 4.) i Smernice za ujednacavanje pravnih i upravnih propisa drZava c1anica Evropske ekonomske zajednice za man1ji- ve proizvode od 1985. (c1an 2); Vidi о tome: Ј. Radi- sic: '10dgovornost za stetu koj# uzrokuje stvar s nedo- statkom''. - Pravni zivot (knjiga о desetogodisnjici Zakona о oЬligacionim odnosima (1978-1988), Beograd, Tom I, str. 467-468. i 475; vidi i: с1. 179. ZOO. 2) Vidi: Ј. Radisic: Garancija za trajan kva1itet i od- govornost za stetu od stvari s nedostatkom, 1972, str. 91. З) IЬidem. - 366 - 1s nedostatkom, tako sto је nehat (neg1igence) kao osnov odgo- vornosti zamenjen odgovornoscu bez krivice (strict 1iabi1ity). Time је de1iktna odgovornost, u ovoj materiji, izjednacena sa ugovornom odgovornoscu koja se, takodje, ne zasniva na krivici. I jedna i druga odgovornost proisticu, u stvari, iz obaveze ga- ranclJe za svojstva stvari. Ро shvatanju americkih pravnika postoje, jedna pored druge, dve v rst e garancije: ugovorna i ne- ugovorna. Za~~ је, __ ~? svojoj prirodi, garancija podjednako vezana i za neugovorno (de1iktno) i za ugovorno pravo. Garan- cija proizvodjaca nije, danas, ni cisto ugovorn e , ni deliktne prirode. U 1iteraturi novij eg vremena ka~e se da је tu rec о konstrukcijskoj garanciji, tj. о jednom posebnom pravnom sred- stvu koje ima svoje mesto u oЬlasti odgovornosti za proizvod. 1 ) ProЬijanje shvatanja о odgovornosti bez krivice is1o је, u americkom pravu, putem rusenja zahteva о ugovornom odnosu izmedju proizvodjaca kao pocinioca stete i ostecenog. 2 ) З. Objektivna odgovornost proizvodjaca stvari s ne- dostatkom predstav1ja tekovinu sudske prakse u vecini drzava u SAD. U vezi s njom mogu se navesti brojne sudske od1uke. Tako је, na primer, u jednom spornom s1ucaju Vrhovni sud dr zave Njud~ersi istakao princip da је tu zba ostecenog osnovana,iako izmedju os- tecenog korisnika stana i ~~~~itc1ja _ : prodavca nije postoja- 1a ugovorna pravna veza. Sud је stao na stanoviste da је gradi- te1j - prodavac odgovoran za stetu koju је pretrpeo kupac gotove 1) Vidi: Edin, Muminovic: "Povodom ratifikacije Haske konvencije о Zakonu koji se primenjuje u s1ucaj ev i- ma odgovornosti proizvodjac a za s voje proizvode", - Godisnjak Pravnog faku1teta u Sarajevu, 1981./XXVIII , ( 1'Za svrl1e Konvencije~ 11 proizvo dom" se smatraju jedna- ko pokretnosti i nepokretna dobra 11 ) str. 223; Tebbens: Internationa1 Product LiaЬi1ity, А Study of Comparative and Internationa1 Aspects of Product LiaЬi1ity (1979); Jager: Product LiaЬi1ity; The Constructive Warrenty, 39 Notre Dame Lawyer, 1964 , str. 501 (cit. prema: Ј. Radis ic , if.l.,/_eiЦ_ Ј. - 2) Graf von Westpha1en: Die Haftung des Warenherste11ers im amerikanischen Rec~nd der Uniform Commerc ia1 Code (1 969 ), str. 12 (cit. pre ma: Ј . Radisic, iЫdem, str. 92. ). - 367 - kисе i njegovi gosti иs1ed neispravno montiranih иredjaja za centra1no zagrevanje top1om vo d om, j er је on time povredio pre- cиtni иs1ov о mogиcnosti stanovanja (imp1ied warranty of haЬita- '1' ) ~ ~ · d . . . . . 1 ) Ь1 1ty , sto znac1 а nlJe 1spиn1o svoJ иgovor. Sudska praksa је postavi1a pravi1o, dak1e, da gra- dite1j - prodavac odgovara i pos1e prenosa svojine stana na kир­ са, uko1iko su te1esne povrede i1i materija1na steta nasta1i kao pos1edica skrivenih nedostataka (1atent defects) za koje је gra- dite1j - ·prodavac znao a1i ih nije saopstio kиpcu i1i, kada pov- reda potice od mana koje predstav1jajи nesrazm~ran rizik {иnre­ asonaЬle risk) za 1ica koja se nadju u Ьlizini takve nepokret- nosti.2) Buduci da se kod kиpovine stana kирас os1anja na zna- nje i strиcnost gradite1ja - prodavca, to kod ovakvih prodaja postoji precиtan иs1ov da gradite1j - prodavac odgova~a za kva- 1itet prodate stvari. 3 ) S druge strane, osnov za de1iktnи odgo- vornost gradite1ja - prodavca na1azi se i и oko1nosti sto on moze da se osigura od ovog rizika i da ga иracuna u сеnи proiz- vodnje stana,zbog cega је, и pog1edи rizika, и Ьо1јој sitиaciji od kирса (on је superior risk bearer) . 4 ) G1ediste- da 9~~9it~=_ proizvodjac odgovara za ref1eksnu stetu direktno ostecenom, nezavisno od s voje krivice i иgovorne pravne veze sa ostecenim .-sиd је zaиzeo и s1исаји Hart1ey v. Maych and Со. and the N. W. E1ectricity Board (1964), 1) S1ucaj Schipper v. Levitt and Sons, 44 N.J. 70, 207 A.2d 314 (1965) (cit. prema: Ј. Vi1иs 1 ~, Ц f;:1 19 б 8 , s t r. 15 5 . ) 2) Ј. Vi1иs, iЬidem. 3) IЬidem. 4) P~os~e~ 1 w.:цThe Assau1t Uoon the Citade1 {Strict L1ab111ty to the Consumer)"; Yafe Law Joиrna1 ,, 69, 1960, · str. 1099-1120 (cit. prema: Ј~'Щ--t~- iЬidem); vidi i: Ј. Radi s ic, ~f · c~· t .~ 1!!?2 1 j-fz; /15": - З68 - u kome је bilo dokazano da је u jednoj fabrici poginuo lozac zato sto је prekidac na dovodu struje bio neispravan, ра је do- slo do eksp1ozije u kojoj је lozac poginuo, iako је on pretho- dno iskljucio struju. Sud је izvodjace proglasio krivi~a smrt lozaca i osudio ih na naknadu stete porodici poginulog radnika. u konkretnom slucaju radilo se о odgovornosti podizvodjaca koji . 1 . l . l kt . v d . . l ) su 1nsta 1ra 1 е е r1cne ure ЈаЈе . • • • Iz stanovista koja su sudovi zauze1i u gore navede- nim slucajevima, moze se zakljuciti da savremena americka prak- sa vidi pravni osnov za tuzbu trecih ostecenih 1ica, ne samo kad је u pitanju rusenje gradjevine ili nekog njenog 9е1а, nego i kad је u pitanju nefunkcionalnost,i to ne samo ako usled toga treca 1ica pretrpe teske telesne povrede, vec i za slucaj da us1ed takvih mana trpe stetu. 2 > Mogucnost za prosirenje neugo- vorne odgovornosti projektanta i graditelja za refleksne stete pricinjene trecim licima americka praksa је stvori1a na taj nacin sto је odbacila teoriju о priv aty of contract, а usvoji- la, komЬinovano, teoriju о precutnom uslovu о mogu cnosti stano- vanja (implited warranty of haЬitaЬility) i teoriju о povoljni- jem po1ozaju graditelja - prodavca od ostecenih korisnika stana u pogledu osiguranja od rizika za stete koje su posledica nedo- stataka stana (superior risk bearer). 4. Deliktnopravni osnov odgovornosti gradite1ja - prodavca, odn. proizvodjaca pociva, u americkom pravu, na jed- nom novom de1iktu, tzv. "strict liaЬility in tort" koji nije ni • d v t d • З) v • d • • •х ugovor n1 ne opus ena ra nJa. Rec Је о о govornostl za tlpl~an 1) Slucaj cit. prema: Ј. Vilusii,~'~eщ__1 -:Jf't. 16"~- 2 ) v i d i : Ј • v i 1 u s 1 ~-~ / ll ещ_ 1 :Ј fz . 15 6',. ' · з) Ј. ~adis ~с i .crf>. _q/i. ~. /!Ј?). 1 :;tt. 1-fo.: ·'· - З69 - rizik odredjene de1atnosti proizvodjac a. Tuzba kojom se ostece- no 1ice obraca direktno proizvodjac u stana predstav 1ja pravno sredstvo koje је potpuno odvojeno od re1ativiteta ugovornog prava, jer ugovor nije njena pretpostavka. Ра ipak, to је od- govornost za garanciju, samo n e ugov ornu, vec gara nciju koja se imp1icira si1om objektivnog prava . 1 ) Odgovornos t g radite1 j a os1anja se na rea1ne cinjenice koje s tetu izazivaj u : na grad- nju (proizvodnju) i stav1janje u prome t stana (pro izvoda) sa nedostatkom. De1iktnu zastitu od ste t e koja је pos1 edica nedo- stataka ~tana u z iva svako osteceno 1ice koje ga ј е k or isti1o. Pravo na obestecenje ne pretpostav1ja ugovorni odno s niti sa gradite1jem - proizvodjacem niti sa gradite1jem - prodavcem , vec se jedino traz i da su gradite1j _ - proizvodjac, odnosno gradite1j - prodavac mog1i razumno o c ekivati da се stan kori s- titi osteceni. 2 ) Treca 1ica koja nema j u svojstvo ni kupca , ni korisnika stana~ mog~ takodje, traziti naknadu pretrp1jene ste- te od proizvodjaca - gradite1ja (na primer: kupcevi gosti i1 i porodica poginu1og 1ozaca ) _з) Va1ja nag1asiti, ipak, da odgovornost p roizvodja- ca - gradite 1ja n i j e , ро a mer i c kom rr~vu, ~pso lu t n ~ , ia ko ј е ve - oma strog a. Os te ceni jos u ve k tr e ba da dokaze ove c injenice: 1) da је stan imao nedostatke; 2) da su oni postoja1i u vreme njegovog stav1janja u promet; З) d a ј е nedostatak prouzrokovao stetu, i to u toku propisne i norma1ne upotrebe i1 i p ri dodiru sa pravno zasticenim dobrima ostecenog; 4) da ostece ni nije znao 0 0 t 4 ) D 0 ~ · Vo1 ° d V d d ranlJe za mane s ana. rug1m rec1ma, tuz1 ас Је uzan а o- kaze kauza1itet, а to nije ma1a obaveza. 1) IЬidem. 2) Takvo је shvatanje i sudsk~ praks~ i pravne teorije Skandinavskih zema1ja (videti о tome: Kruse: Di e Haftung des Werenherste11ers", Arbeiten zur Rechts- verg1eicl1ung, Nr. 28 (1966), str. 77; (cit. pre ma : Ј. Radisi6: iЬidem, str. 114). З) Prime ri iz ranije nave d e nih s1u c aj ev a: Schipper v . Lev itt and Sons (1965) i Hart1ey v . Maych and Со. and the N. W. E1ectricity Board (1 964). 4) F1emiпg , u: "Ve rl1andlung e7ёfes siebe пundvierzi g_st c п De ut s cl1e п Ju r is t e n tage s" ( S i tzun g sber ichte) , Ba nd II (1969), М. 41 (cit. prema: Ј. Ra disic · "Р· (...t:t .1· 1~ ?21 ;tтt-. 1{S) ~ . 1 , • - 370 - VII. К r i t i с k i osvr:t 1. Uprkos cinjenici da pretezan deo naciona1nih prav- nih sistema usvaja resenje prema kome trecim 1icima primarno odgovara za stetu sto је uzrokuje gradjevina odredjena kate- gorija 1ica, tj. drza1ac, v1asnik, odn. ima1ac gradjevine, kao ima1ac opasne stvari, mi smatramo da so1idarno s njim treba trecima da odgovaraju i projektant i gradite1j. Jer, steta koju trpe treca 1ica је, najcesce, u gubitku 1icnih, neimovinskih dobara. Posto zivot i zdrav1je coveka ne mogu Ьiti predmet ugo- vora, ni obaveza da se na njih ne poseze, ne moze ро svojoj pri- rodi Ьiti ugovorna. Takva obaveza је na uopsten nacin na1ozena svakome i to od strane zakonodavca. Jedinstvena zabrana skodje- nja (koju propisuje c1an 16. Zakona о oЬligacionim odnosima) po- stoji i prema ov1ascenim i prema neov1ascenim korisnicima gra- , djevine,kao i prema susedima i pro1aznicima. S druge strane, saznanje da pojedina treca 1ica nije moguce raz1icito tretira- ti, а da su projektant i gradite1j, kao davaoci garancije, mo- g1i razumno ocekivati kontakt puЬlike sa gradjevinom koju su • izgradi~1 . upucuje na zak1jucak da se odgovornost ucesnika u izgradnji pos1e primopredaje gradjevine vidi kao proЬlem ne- ugovorne (de1iktne) odgovornosti proizvodjaca stvari s nedos- tatkom.1) U us1ovima modernog privredjivanja postoji ~isok stepen svesti i povecani zahtevi 1judi za sigurnoscu. Ako је sigurnost 1judi ugrozena, onda i 1ogicki i pravni raz1ozi govo- 1) ui?oredi: Ј,- Radisic, 1'G7~~- rst.r." 110-111 .. i 114-; UporedT "i: Ј. i:sser: -Grund1age~· und Eutwic~1un der Gerahrdu~ s:~~~nche~, 1969, str. 10 (clt.pr::ma: D~; af~!tr:.- / С!?· CL(.J ft4-v1Ц,. p_ . · · ..,_ ('~ • · - --· т ·--- " -:: . .. ... ~ . .:.. . zlvot, 1983, br. 6-7, str. 771); Vidi о tome i: Kruse: Die Haftung des Warenherste11ers, Arbeiten zur Rech- tsverg1eichung, Nr. 28 (1966) str. 77; Heming: "Ver- lland1ungen d e s siebeunndv ierzigst e n Deutschen Juris- tentages" (Sitzungsberichte), Band II (1969), М. 39 (cit. prema: Ј. Radisic, iЬidem, str. 114). - 371 - re u pri1og istom tretiranju odgovornosti proizvodj aca kuca, mostova i1i fabrickih postrojenja, kao i proizvodjac a roba. S1edstveno tome, nama izgieda •prihvat1jivo g1ediste koje zastu- paju americko i izrae1sko pravo о direktnoj deliktnoj odgovor- E9S t~~j e_k.ta~_!~~_c;r_r_~d i te~j-~prema _ t:_:r:e c_~~ 1 icim~ кој а pretr- pe stetu od njihove gradjevine s nedostatko~> 2. Neugovorni (de1iktnopravni) osnov odgovornosti UCE!S[li-_~_9-_ u_ izgradnj i za stete pricinjene trecim licima od nedo- stataka gradjevine pociva, u stvari, na tipicnom riziku gradje- vinske delatnosti. On se nalazi u cinjenici da samo projektant, nadzorni inzenjer i gradite1j mogu predvideti i otk1oniti stete koje nastaju u podrucju njihove delatnosti. Kad gradjevina ima nedostatak koji ne pruza sigurnost koja se, s obzirom na sve okolnosti, moze opravdano ocekivati, tj. kad od nje preti opa- snost stete za lica ili druge stvari, cak i pod us1ovom da se propisno upotreЬljava, pravicnost iziskuje da ostece ni korisnik 1) U vezi s tim va1ja spomenuti i s1ucaj Vo1i v. IK- g1ewood Shire Coynci1 (1963,37, A.L.J.24), koji s e vodio pre~.жh·~~j~6-:vsudom, . u kome se, takodj e , sta1o na stano~ za rusenje pozornice postoji krivica projektanta, а ne sopstvenika gradjevine, jer se greskom (nepaznjom) projektanta poprecna greda • srusi1a, posto nije Ьi1а dovo1jno jaka za opterece nje iznad odredjenog broja 1judi koji је Ьi1о moguce pre- dvideti. Odbranu projektanta da su njegovi p1anov i Ьili dostavljeni na odobrenje Ode1jenju za javne ra- dove (PuЬlic Works Department), pre nego sto је iz- gradnja росе1а, te da odgovornost treba da snose oni koji su projekat odobri1i, Sud nije uvazio kao raz1og koji Ьi isk1jucivao projektantovu odgovornost. (vidi: Workin, Gera1d: "Neg1igent Лrchitect". - The Modern Law Review, 27/1964, No 2, str. 216-220)-.--- - 372 - gradjevine i1i treci bude obestecen za stetu koju pretrpi na svojim osta1im pravno zastice nim dob rima (te1u, z d rav1ju i stva- rima) , i to direktno od 1i~a u cijoj је sferi de1atnosti nedo- statak gradjevine nastao. Ovde је rec isk1jucivo о steti koja је pos1edica nenorma1nih svojstava gradjevine koja izaziva opa- snost stete pri upotreЬi gradjevine. Merodavan trenutak za осеnи da 1i је gradjevina sa nedostatkom jeste trenиtak njenog иnosenja и promet, а ne trenиtak nastanka stete. Dak1e, za ste- tи od gradjevine s nedostaktom treba da odgovara, onaj ko је gradjevinu proizveo i uneo је и promet, а to sи projektant i gradite1j, kao i druga 1ica koja su иcestvova1a и izgradnji. Posto sи иcesnici и izgradnji stvori1i opasnost stete od gra- djevine s manom, makar i nesvesno, oni Ьi treba1o da snose ri- zik njenog rea1izovanja. Njihova је odgovornost neиgovorne pri- rode, i ne zavisi od krivice. Da 1i sи oni zna1i za nedostatak gradjevine i da 1i su mog1i znati, to је ire1evantno. Krivica, prema tome, nije ni osnov ni us1ov odgovornosti иcesnika и iz- gradnji, kao proizvo?jaca gradjevine. Osnov njihove odgovorno- sti vise 1ici na nekи vrstи opasne de1atnosti.4) З. Nama izg1eda, r-~ftA-Vd , da је za r e savanje pi- tanja odgovornosti prema trecim 1icima za nasta1и stetи od gra- djevine,najprihvat1jiviji stav koji је jиgos1ovenski Vrhovni privredni sиd zaиzeo u svom resenju S1 2005/71 od 14. ји1а 1972. godine о so1idarnoj odgovornosti narucioca i gradite1ja i to, 1) __ >Vtdi: Ј. Radisic: OЬligaciono pravo, 1988, str . .z+.t• 255-256. i da1je; vidi od istog autora . . : "Odgovor- 1 nost za stetu koju uzrokuje stvar s nedostatkom''. - Pravni zivot-.knjiga о desetogodi s njici Zakona о ob- 1igacionim odnosima (1978-1988) -вeograd, tom I, str. 463-470. t- 1 Garancija za trajan kva1itet i odgovor~ nost za stetu od stvari s nedostatkom, 19'?-Ј. ~ti:Jo - ·_ , - ' . - 1. .' ; • - 373 - kako sa prakti~nog, tako i sa teorijskog stanovi~ta. Sa prakti- ~nog stanovista ovaj stav је prihvat1jiv, jer najvise i najbo- 1je stiti treca 1ica. Sem toga, uko1iko jedan od so1idarnih duznika isp1ati naknadu trecem 1icu, on ima pravo regresa, uko- 1iko ima dokaza da је za stetu odgovorno i drugo 1ice {u ce1ini i1i de1imi~no) • Sa teorijskog stanovista, ovaj stav se moze uspe- sno braniti, jer de facto postoji pravni osnov za odgovornost i jednog • i drugog sotidarnog duznika, tj. i naru~ioca i gradi- te1ja. Ako је prema trecim 1icima (korisnicima, susedima) odgo- voran i ima1ac gradjevine s nedostatkom, zato sto је u pitanju opasna stvar, onda Ы projektant i gradite1j, kao proizvodja~i gradjevine, mog1i Ьiti odgovorni para1e1no sa naru~iocem kao v1asnikom, odn. imaocem. Svaki od njih odgovara ро drugom osno- vu: gradite1ji - "proizvodja~i" zato sto unose u promet gra.- djevinu koja је zbog nedostataka opasna, а naruci1ac - v1asnik zato sto koristi takvu gradjevinu i n e posredno nanosi stetu drugome. 1 ) 1) U ZOO se odredbe о odgovornosti za stetu imaoca opasne stvari {~1. 174), kao i odredbe о odgovor- nosti proizvodjaca stvari sa nedostatkom {с1. 179) na1aze u ode1jku:"Odgovornost za stetu od opasne stvari i1i opasne de1atnosti". - 374 - G 1 а v а s е s t а PODELJENA I ZAJEDN I CKA ODGOVORNOST UCESNIKA U IZGRADNJ I ZЛ NESOLI DNOST GRЛDJEVINE & 1. OPSTI POGLED 1. Vec smo ranije istak1i da uska profe siona1na spe- cija1izacija u oЬlasti gradjenja iziskuje nuzno saradnju vise 1ica da Ьi se izgradnja gradjevine rea1izova1a. stete koje nas- taju pri takvom zajedniEkom radu rezu1tat su ponasanja vise 1ica. Prouzrokovanje stete od strane vise 1ica, odno- sno sude 1ovanj e m vi s e uzroka koji s e mogu staviti na teret mno- zini 1ica, nije retkost u danasnje vreme. Stoga, ni odgovornost ucesnika u izgradnji za neso1idnost gradjevine ne predstav1ja izuzetak. Stanoviste је i stranog i domaceg prava da za takve stete odgovaraju svi izazivaci so1idarno. 1 ) Nasem osecanju za pravicnost veoma је Ьlisko g1ediste da osteceni treba' da ostva- ri naknadu stete ciju ukupnu visinu zna, а ne treba 'а optere- civati jos i rasprav1janjem odnosa me dju pociniocima stete. Za- p ravo, na prvi pog1ed se c ini prirodnim da pravni po 1ozaj oste- cenog treba da bude povo1jniji ako mu је stetu nane1 o vise 1ica, jer sva ta 1ica va1ja da odgov a r aju za stetu. 2 ) Dos 1e dno tome, 1 ) Vidi: с 1. 206-208 ZOO ~ par . 421. i 425-427. n emac - kog G Z ~ Е 1. 1292-1294; 12 98. i 1 29 9 . ita1ijanskog GZ; с1. 143-149. svajca~skog ZO. 2 ) Vidi о tome: Lji1jana,Obradov i c -Be gic: Od~ovorno st za s tetu prouzrokovanu od strane v ise 1ic , Beo g rad, izd. 11 S.A. ", 1983, str. 9-10 i da 1je; od istog a utora v idi i: "Odgov ornost z a stetu prou z:r·okovanu od v ise 1ica prema Pred1ogu Zakona о oЬligacionim odnosima". - Pravna misao, 1978, br. 3-4, str. 139-157. - 375 - u prethodnom poglavlju utvrdili smo da solidarna odgovornost graditelja, kao proizvodjaca gradjev ine s nedostatkom i naru- cioca koji је njen imalac, odn. drzalac, nije sporna u odnosu na treca lica koja pretrpe stetu usled nesolidnosti gradjevi- ne. Osnov njihove odgovornosti prema trecim licima је neugovor- ne (deliktne) prirode. Njihova solidarna odgovornost nastaje u momentu prouzrokovanja stete, jer izmedju njih i ostecenog treceg lica nema nikakvog pravnog odnosa od ranije. U takvim slucajevima, osteceni ima pravo da trazi potpuno namirenje i od narucioca i od graditelja (ili od obojice), i njega se ne tice koliko је koji od njih kriv za nastajanje stete (to su od- nosi izmedju graditelja i narucioca koje се ovi resiti izmedju sebe kasnije) . 1 ) Medjutim, za utvrdjivanje opsega odgovornosti za stetu izazvanu nesolidnoscu gradjevine od znacaja је da se is- pita situacija kad је steta nastala kao rezultat ponasanja vise ucesnika u izgradnji koji nisu, kao njeni izazivaci, medjuso- bno, ni u kakvom pravnom odnosu od ranije, а tu stetu pretrpi narucilac, kao ugovorna strana i zaj e dnicki poverilac vise njih. Tacnije receno, na ovom mestu valja Ьlize razmotriti kakav је odnos odgovornosti ucesnika u izgradnji za nesolidnost gradje- vine prema naruciocu, odnosno da li mu oni odgovaraju podelje- no (upojedinaceno) ili solidarno. 2. Sa gledista narucioca kao ostecenog, nastala је jedna steta na njegovoj stvari - gradjevini, koju је prouzroko- valo vise lica. Na prvi pog1ed, dak1e, neso1idnost gradjevine mog1i Ьi smo kva1ifikovati kao situaciju zajednickog prouzro- kovanja stete od strane vise stetnika, za koju bi vazi1i prin- cipi so1idarne odgovornosti. Ра ipak, ovde ne postoji, u stvari, 1) Vidi о tome: Ј. Vi1us: Gradjanskopravna odgovor- nost izvodjac a i projektanta, Beograd, 1973,str. 170. - 376 - nijedan razlog koji bi opravdavao solidarnu odgovornost vise lica, buduci da su projektant, nadzorni inzenjer, graditelj i, dr., povezani sa naruciocem posebnim ugovorФ~a osnovu kojih su obav1ja1i raz1icite funkcije u vezi sa izgradnjom gradjevi- ne. Upravo zato, praksa i zakonodavstvo vecine zemalja usvaja- ju pravilo prema kome svaki ucesnik u izgradnji odgovara za svoju krivicu, а zajednicki odgovaraju samo ukoliko ne moze da se utvrdi koliko је svaki od njih doprineo da se pojavi nedos- tatak na gradjevini koji је ugrozio solidnost i doveo do ruse- nja ili ostecenja gradjevine. 1 ) Polazi se od toga da svaki od vise ucesnika u izgradnji treba da odgovara samo za deo stete koji је on prouzrokovao gradjevini, tj. od principa pode1jene odgovornosti vise pocinilaca za jednu stetu. U pogledu svakog od stetnika potrebno је ustanoviti da је protivpravno i skriv- ljeno prouzrokovao stetu, da Ьi za nju Ьiо odgovoran. Jedino kad postoji teskoca da se razgranici odgovornost pojedinih uce- snika u izgradnji, odnosno kad se izvesne greske mogu istovre- meno pripisati nekolicini, oni mogu dugovati naruciocu naknadu stete so1idarno. Tako, na primer, ako se naknadno otkrivene mane na zavrsenoj gradjevini mogu pripisati samo projektu (p1a- nu), odgovornost се snositi projektant, ali se tu postav1ja i pitanje odgovornosti graditelja, koji је kao stru cnjaк treba1o da primeti gresk~ u planovima i projektu i da na njih ukaze naruciocu. I1i, ako se nedostaci pripisuju 1osem izvodjenju radova i1i rdjavom materijalu, odgovornost се snositi graditelj 1 a1i se tu postav1ja i pitanje odgovornosti nadzornog inzenjera koji је treba1o da ukaze na nedostatke u materija1u i1i nacinu izvodjenja radova, itd. 2 ) U takvim s1ucajevima, pos1edica raz- 1) Vidi: Ј. Vi1us: Ugovor о gradjenju, Beograd, 1968, str. 139. i,od istog autora: Gradjanskopravna odgovor- nost izvodjaca i projektanta, 1973, str. 164; vidi i: ё1. 647. stav 1. i ё1.206. stav З. ZOO. 2) . d. v • 1 . ..6~ .. dщ__ . ( V1 .l nasa 12 aganJa u~og1av1Ju ovog rada: par. 2/I/B.i сЈ е obavezi projektanta da izradi projekt gradjevine i da nadzire rea1izaciju projekta ~(par. ~3/С/а) о obavezi gradite1ja da izvodi radove saob- razno projektu i svr6i gradjevine. - 377 - 1 ic it i l1 g .r.csak a dva i1 i visc 1ica је za j e dn ick a : rusc nj e i1i tesko ostecenje gradjevine. Na t o j zajednickoj greski osniva se i zajednicka odgovornost prema n a ruciocu, jer ј е vise njih krivo sto је dos1o do stetnih pos1edica. Medjutim, uprkos recenom, va1ja istaci da је s o- lidarna odgovornost projektanta i g r aditelja jedno od najkon- tr4verznijih pitanja u teoriji ugovora о gradjenju. Teskoce do- 1aze u prvom redu od pravnih moda1iteta koji su karakteristic- ni za i~vr senje obaveza projektanta i gradite1ja; o d postoja- nja dva posebna ugovora za izgradnju jedne iste gradjevine, а narocito us1ed nesigurnosti resenja koje poznaje pozitivno pravo, kao i resenja koje zauzima sudska praksa u pog1edu ovo g . t . 1) pl anJa. & 2 . PODELJENA ODGOVORNOST UCESNIKA U IZGRADNJI I. Z а s е Ь n о s t .~ t.~ о Ь а v е z av-s а i z g r а d n ј о m g r а d ј е v i n е 1. Poznato је da se obav eze u vezi sa izgradnjom gradjevine mogu de1iti ne samo u raz1icite faze gra dnje , vec postoji i raz1ic ita priroda radov a koji cine jednu g radjevinu . Kako ne moze Ыti govora о nekoj p r irodnoj nepode1 jenosti gra - djevine, tako isto ne moze da se govori ni о ugov o rnoj nepo- deljenosti predmeta obavez~. Projektant i gradite1j, kao i dru- ga 1ica (kao sto su nadzorni inz e njer, podizvodjac , kboperant 1) Vidi о tome: Ј. Vi1us: Ugo vor о g radjenju, 1968, str. 146; vidi i: Od1uku francuskog Kasacionog suda od 14.Х 1958; Bu1. Civ . 1958. no. 426, str. 342. (mana је Ы1а pos1edica 1oseg mat e rija1a i 1oseg nadzor~ - i sud nije mogao da utv rdi stepen kriv i- ce gradite1ja i nadzornog in z enj e ra (cit. prema : Ј .· Vi1us, iЫdem); vidi i: Ј. Vi 1u s ; Gr adjanskopra v na odgovorno st iz vodjaca i p r oj ek t a nta, Beograd, 1 9 73, str. 1 6 4. i da1je . - 378 - i s1.) 1 vezani sи za narиcioca posebnim иgovorimal koji sи me- djиsobno nezavisni. Obaveze koje proisticи iz tih r az 1 icitih иgovora ne odnose se na izvrsenje jednog istog zada tka. Svaka obaveza ima svoj predmet: gradite1j da izvede radov e; ~rojek­ tant da izradi projekt i 1 иko1iko је zadиzen i za nadzor1 da vrsi nadzor. Zasebnost tih иgovornih obaveza pov1ac i i zaseb- nost pravnih sиdЫna pojedinih obaveza koje oni kao dиznici dи­ gији narиciocи kao zajednickom poveriocи. То znaci da se pro- jektant1 odnosno nadzorni inzenjer 1 ne moze pozivati na one pravne cinjenice koje proizvode odgovarajиca pravna dejstva и odnosи na gradite1ja i 1 obratno. Kada narиci1ac pre trpi stetи 1 и tokи ivzodjenja radova i1i pos1e prijema gradjevine 1 ona mo- ze da Ьиdе pos1edica raz1icitih иzroka 1 tj. krivice raz1icitih иcesnika и izgradnji. Primenom principa иgovorne odgovornosti оd1исије se о tome ko1ika је krivica projektanta 1 nadzornog inzenjeral i gradite1jal tj. о tome zbog cije radnje (i1i pro- pиstanja) је narиciocи proиzrokovana steta neso1idnoscи gra- d . . 1) Jevlne. 2. Prema tome 1 izrazena mis1jenja и dе1и pravne te- orije i prakse da izgradnja gradjevine predstav1ja nede1jivи obavezиl jer se sve иgovorne strane prema narиciocи оЬаvеzији и odnosи na jednи gradjevinи 1 nisи 1 и principи 1 prihvat1jiva. Nepode1j eпost preLtzetil1 obaveza n e nюzc da se pretpostavi 1 vec, da Ы postoja1a 1 mora1a Ы Ыti nedvosmis1eno иtvrdjena и иgo­ vorи.2) U preteznom dе1и pravne doktrine i sиdske prakse sma- tra se da је so1idarna odgovornost i1i odgovornost in so1idиm (о kojoj се Ыti vise reci docnije) - kad se odgovornost bazi- 1) Vidi: Je1ena, Vi1иs: Gradjanskopravna odgovornost izvodjaca i p_rojektanta 1 Beograd, 1973, st:J. 167-168; 170; Vidi i: S1obodan, Perovic - Milan 1 Pak: "Solidarnost dиznika" Pravni zivot, 1974, br. 10, str. 15. 2) Ј. Vi1иs 1 op.cit., str. 168; В. Soinne: %а respon- saЫ1it~ des architectes et entrepreneиrs apr~s 1а r~ception des travaиx, tomme, II, Paris, 1969 1 str. 621. - 379 - ra na ugovoru - resenje ''koje ide 1inijom manjeg otpora" i koje • v t · · · v 1 v t · h о 1 ) Ко. d Је u sus 1n1 neprav1cno, neprav no, а ces о 1 ne uman • ugovora о izgradnji treba odbaciti ideju u so1idarnoj odgovor- nosti za neso1idarnost gradjevine "jer је uvek moguce ustano- viti greske i tacno ih vezati za 1ica koja su ih pocini1a." 2 ) Projektant i gradite1j, kao i druga 1ica koja ucestvuju u izgradnji snose odgovornost za stetu samo u grani- cama svojih propusta i gresaka. 3 ) Stoga,ve1icinu krivice sva- kog od tih 1ica treba utvrditi pojedinacno. Najce s c e се Ьiti • 4 ) potrebno da о tome donese od1uku sud. II. о d g о v о r n о s t р r е m а v е 1 i с i n i k r i v i с е 1. Krivica kao us1ov odgovornosti za naknadu stete је subjektivna kategorija, te se kod utvrdjivanja stepena kri- vice moraju u2eii u obzir subjektivne osoЬine stetnika, pored 1) Vidi be1esku Vinjeau u: RevWe trimestrie11e de droit civi1, 1965, str. 476; vidi i: F1aлune М.А. i Lepa ffe, Ј: Le contrat d'entreprise, Brise1, 1966, str, 447 (cit. ~rema: Ј. Vi1us, op.cit., 1973, str. 168):vidi od 1 Vitu.1 i: Ugovor о gradjenju, Beograd, 1968, str. 146ј Vidi i: Resenje Vrhovnog suda Hrvatske, Gz-2082/1971. od 4.Х 1972, ZSO, knjiga XII, sv. 4, 1972, broj presude u zЬirci 491, str. 42-43. 2) м. Noe1: "La pretendue so1idarite~l~-~ ne mogu~dt- ude1i pojedinih ucesnika u izgradnji u prouzrokovanju stete, shodno c1anu 206. stav з. Zakona о oЬligacionim odnosima. Prema odredbi c1ana 206. stav З. naseg Zakona, naime, so1idarno odgovaraju za stetu i 1ica koja su је p~ouzrokova1a nezavisno jedno od drugog, ako se ne mogu utvrditi njihovi ude1i u prouzrokovanju stete. Situacija zajednickog prouzrokovanja stete od strane vise 1ica - koju na- zivanю faktickiш suprouzrokovanj em 12. u domacoj 1iteraturi se najcesce oznacava kao prouzrokovanje stete od strane vise 1ica odvojenim radnjama. 2 ) U stranoj 1iteraturi cesto se oznacava izrazom "samosta1no prouzrokovanje mnozine"З) i1i, prouzroko- vanje stete od sporednih ucini1aca. 2. Pod faktickim saprouzrokovanjem podrazumeva se situacija kad projektant, nadzorni inzenjer, gradite1j i 1 dr.J nastupaju bez ikakvog zajednickog sporazuma iz koga Ы njihovom \Ј • zas1ugom proizis1a steta za ~«c.t.o--~., а rezu1tat takvog nji- hovog odvojenog n~~tupanja је jedna steta na gradjevini u kojoj ..... ~ ~~ se~mogu utvrditivpoJedinacni ude1i u prouzrokovanju. Kad Ы se ti pojedinacno prouzrokovani udc1i zna1i, onda se nc Ы radi1o 1) Uporedi: Begic, Lji1jana: "Odgovornost za stetu pro- uzrokovanu od strane vise 1ica prema Pred1ogu Zakona о oЫigacionim odnosima 11 - Pravna misao, 1978, br. З-4, str. 147; vidi od istog autora i: Odgovornost za stetu prouzrokovanu od strane vise 1ica, (monografija) 1 Be- og r а d , i z d. 11 S • А • 11 i I U Р , 19 8 З , s t r • 5 8 . 2) Uporedi, napr.: s. Jaksic: OЬligaciono pravo, opsti deo, Sarajevo, 1962, str. 27; Lj. Mi1osevi6: OЬliga­ ciono pravo, Beograd, 1974; З) Enneccerus: Lehrbuch des Buerger1ichen Rechts - Recht der Schu1dverha1tuisse, Marburg, 1925, str. 672 (cit . . рrеша: Lj. Begic, Odgovornost za stetu prouzroko- vanu od strane vise 1ica, Beog r ad, 198З, str. 58). - 390 - о jednoj nego о vise steta. 1 ) u tom s1ucaju bi, u sk1adu sa op- stim odredbama о odgovornosti za stetu prouzrokovanu protivpra- vnom radnjom, svaki stetnik, tj. projektant, nadzorni inzenjer, gradite1j 1 i dr., odgovarao za ono sto је on sam prouzrokovao . ...., . Medjutim, kod faktickog ~rouzrokovanja neso1idnosti gradjevine, konkretni ude1i u prouzrokovanju stete ne samo da nisu utvrdje- ni, nego njih objektivno nije ni moguce utvrditi; svaki pojedini uzrok ne dovod i sam ni do de1a stete na gradjevini, nego oni tek svi skupa, u medjusobnom sadejstvu dovode do се1е stete . Tacno se zna ~ta је koji uzrocnik (stetnik ) radio, a1i nije moguce utvrditi ko1iko је ko stete prouzrokovao,jer је, zapravo, svaki ostvario neophodan us1ov za nastupanje се1е stete. 2 ) З. U materiji odgovornosti za stetu po1az~ se od na- ce1a da svako odgovara za pos1edice svog protivpravnog i skriv- 1jenog ponasanja, а ne i za pos1edice ponasanja drugog 1ica. Kada Ы se u situaciji faktickog saprouzrokovanja neso1idnosti gradjevine primenjiva1o samo ovo opste pravi1o, onda Ьi oste- ceni naruci1ac ostao bez naknade stete . Posto naruci1ac nije u mogucnosti da dokaze udeo svakog pojedinog ucesnika u izgradnji u prouzrokovanju stete na gradjevini, а on је, prema opstim pravi1ima о dokazivanju, duzan da, kao tuzi1ac, dokaze sve ci- njenice na kojima zasniva svoj Zi.1!1tev , 3 ) to Ьi iz1azi1o d~ Ьi ostvario naknadu stete i ako ju је stvarno pretrpeo. Kako је, medjutim, osnovanost naruciocevog zahteva ocig1edna, to se u situaciji faktickog saprouzrokovanja intervenis e specija1nim pravi1om о odgovornosti za stetu koju mu је prouzrokova1o vise 1 1ica. Kad se ucesnici u izgradnji, kao saprouzrokov~ 1 posma- 1) Uporedi: Lj. Begic, iЬidem, str . 58-59. 2) IЬidem, str. 59. 3) C1an 219. ZPP (Zakon о parnlcnom postupku, "S1uzbe- ni 1ist SFRJ", br. 4/1977) g1asi: "Svaka strana duzna је da iznese cinjenice i pred1ozi dokaze na kojima zas- niva svoj zahtev i1i kojim роЬiја navode i dokaze pro- tivnika". - 39 1 - traju u odnosu na ostece nog narucioca kao zajednica odgovornih li c a koja се пю n a knaditi stetu , naruc ilac се moci da ostvari svoje pravQ na naknadu s tete. Upravo је и tome razlog sto se u slucajи fakti c kog s a prou z rok ovanja nesolidnosti gradjevine, odgovornost u c esnika u i zgradnji jav lja kao solidarna odgovor- nost za stetu. 1 ) Kad narucilac pretrpi stetu иsled odredjencg ste- tnog ponasanja vise gradite lja, ko j i nastupajи odvojeno, pravi- c no ј е d a on o s tvari пaknadu t c s t c tc ukoliko dok azc ·vi s inu иkupne stete koju је pretrpeo zbog ne solidnosti gradjevine i cinjenicu da је ona nastala skriv 1j e nim prouzrokovanjem od stra- ne vise njil1. Dokazivanj e m o v ih c inj e nica1 on dokazuje osnova- nost i visinu svog ukupnog zahteva za naknadu stete, jer us1ed saprouzrokovanja nasta1a је jedna steta, te se moze govoriti i о jednom zahtev u za naknadu stete. S druge strane, pravicno је da pojedini u c esnici u izgradnji koji su nastиpa1i odvojeno, snose teret dokaza koliki su njihov i realno proиzrokovani de1o- vi stete, uko1iko su sa drugima saprouzrokovali ste tи. 2 ) I a ko Zak on о oЬligac ionim odnosima upotreЬljava u c 1anu 206. st av з. izraz "nezav i s no j edan od drug og " - kad re- gulise solida rnu odgovornost v i se 1 ica za stetu koj u n ekome pro- uzrokuju, а nije moguce utv rditi njihove udele и p r ouzrokovanoj s teti - ipak se cini da Ьi Ьi1о ko risno da se taj izraz zameni izrazom "be z zaj e dnic kog sporazuma ", kako Ьi se iz beg1o n e po- trebno suzavanje dom~t~ o vog p r op isa. 3 ) Jer, iako иcesnici u izgradnji ne nastupaju "ne zavisno jedan od drugoga", vec na- s ttipa ju u oko111os tima l1 o z vo 1j c п og za j c dnickog podul1vata i z - gradnj ~ i oni mogu Ьiti, u izvesnim s1иcajevima, fakticki sa- 1) Upore di: Lj. Be gic: "Od g ovornos t za stetu prouzrokovanн od s t r a ne v i se lica prema Pred1ogu Zakona о oЬligacionim o d nos ima "·- Pravna misa o, 1 978/ b r. 3 - 4, str. 148-149. 2) IЬidem, st r . 150. 3 ) Vidi : Ibide m, s tr . 1 50-152 . - З92 - prouzrokova~i u prouzrokovanju ~t ete uko1iko njihove pojedina- ~ ne ude 1e u ~teti na gradj e v i ni n i j e moguce ustanoviti. III. М е d ј u s о Ь n а о d g о v о r n о s t i р r а v о r е g r е s а u ~ е s n i k а u i z g r а d n ј i l. "Jedinstvo" so1idarne odgovornosti u~esnika u iz- gradnji .prema naru~iocu og1 e da s e u tome §to o§teceni naru~i- 1ac mo~e tu~iti za naknadu ~ tete s v e so1idarne du~ni~ke - u~e­ snike u izgradnji- o d j e dnom ili s v akog posebno~ ~prema tome, mo~e protiv svakog od njih ishoditi pravnosna~nu presudu о na- knadi ce1okupne ~tete, a1i samu ~tetu mo~e namiriti samo od jednog. 1 ) U vezi s pitanjem odnosa du~nosti nadoknade ~tete pri odgovornosti veceg broja gradite1ja za neso1idnost gradje- vine, va1ja podsetiti da, u principu, projektant i nadzorni in- ~enjer ne duguju naru~iocu otklanjanje nedostataka gradjevine, vec samo naknadu ~tete zbog neis p unjenja. Dok zahtev za otk1a- njanje nedostataka pred~tav1ja os 1 edicu objektivne neso1idno- ./т'td;. р <УЗ t; (Ц! ~ sti gradjevine, i ne~ ~rivi~u, (kao ni zahtev za sma- njenje naknade, i1i za raskid ugov ora), dot1e zahtev . za naknadu ~tete zavisi od krivice. 2 ) Iako se obaveza naknade ~tete projek- tanta i nadzornog in~enjera, s j edne strane, i obaveza otk1anja- nja mana i naknade ~t e te gradite1j a , s druge strane, na1aze, u su~tini, u istoj ravni, tako da naru~i1ac mo~e da Ьira kojoj се se strani obratiti, iz t og a, ipa k, ne s1edi zak1ju~ak da posto- ji zame na projektantovih obaveza p rema obavezama grad{te1ja "ро 1) Vidi: Re~enje Vrhovnog suda Hr v atske G~ З45/78 od 25.1 1979. - ZSO, knji. I V, s v . 1, 1979, broj pre- sude u zbirci 50, str. 144-14 5 ; v idi i: Ljiljana , Obra- dovi c -B e gi c : Odgovornost za ~ te tu od strane vi~e 1ica, Beograd, 198З, str. 110. 2) Vidi: Мах , Scl1ma1 z 1: D i e Ha f tun g des Arhi tekten und des Bauunternehmers, З. Auf l a ge , Munchen, 1976, marg. 2 2 З , --s t r . 16 8 • - 393 - prirodi stvari". 1 ) Naime, mnogostruka povezanost rada gradite1ja i projektanta ne os1obadja narucioca obaveze da u parnici doka- zuje krivicu svakog od njih pojedinacno za neizvrsenje pos1a u sk1adu sa ugovorom. Uko1iko naruci1ac namerava da tuzi projektanta, on mora da dokaze da је nedostatak izrazen u gradjevinskom de1u po- s1a, istovremeno, pos1edica pogresne arhitektonske postavke. Ako mu dokaz uspe i ako projektant nije u mogucnosti da sub- jektivno otk1oni tuzbu, mogu doci do primene odredbe c1ana 262. Zakona о oЬligacionim odnosima о naknadi stete zbog neispunje- nja ugovorne obaveze. 2 ) Pri tome nije od znacaja da 1i је gra- dite1j duzan da otk1oni nedostatke (c1an 618. stav 1. i 620~ stav 1. ZOO) i1i treba da da i naknadu stete zbog neispunjenja, odnosno neurednog ispunjenja svoje obaveze (c1an 262. ZOO) . 3 ) Va1ja, dak1e, uvek uzeti u obzir osobenost s1uca- ја i odgovornost u odredjenoj stvari. 2. Medjutim, so1idarna odgovornost jednog od mnozine ucesnika u izgradnji ne postoji kao samosta1an entitet, vec se upravo racuna s tim da s1edi raspode1a privremenog tereta pune odgovornosti za ce1u stetu izazvanu neso1id~oscu gradjEvine u vidu regresnog postupka u unutrasnjim odnosima ucesnika u iz- gradnji. Buduci da su svi oni og1aseni odgovornim za prouzroko- vanu stetu, prirodno је da svaki od njih ucestvuje sa osta1ima u snosenju stete, а ne da isp1ati1ac ponese ce1i teret, а drugi da prodju bez ikakvih pos1edica. Ovo pravo isp1atioca, koji је ostecenom naruciocu isp1atio punu naknadu, naziva se pravo re- gresa, pravo povrata, pravo povratne naknade. 4 ) 1) IЬidem, marg. 224, str. 169. 2) М. Schma1z1, IЬidem; vidi i ~~t.635. nernackog GZ~ 3) Vidi:p~.633. stav 2t i~. nernackog GZ. 4) Vidi: Lj. Begic, ор. cit,, str. 110-111; Marija, Torornan: Kornentar Zakona о oЬligacionirn odnosima, I, Beograd, izd. "S.A.", 1980, str. 547. i da1je. - З94 - З. Osnovna pretpostavka za postojanje regresnog pra- va је da је isp1ati1ac dao ostecenom vise nego sto i~nosi nje- gov konacni deo (c1an 208. stav 1. ZOO). Takodje, potrebno је da је isp1acena steta i1i onaj deo stete za koji postoji krivi- ca svakog od uccs пika u izgradпji, tj. koja tereti svakog od odgovornih 1ica. 1 ) Dos1edпo ovome, projektant, na primer, nema pravo da se regresira od osta1ih ucesnika u izgradпji za deo troskova postupka koji su nasta1i bas u vezi spora oko njegove odgovorпosti, odnosпo za njegov samosta1no prouzrokovani deo stete. 2 ~ Regresno pravo, ро svojoj prirodi, nije zahtev za na- knadu stete, nego samosta1no pravo isp1atioca. Titu1aru regre- sпog zahteva osta1i ucesnici u izgradnji kao duznici ne odgova- raju so1idarno, nego svaki samo za deo koji na njega konacno раdа.з) 4. Prema pravi1ima pasivne so1idarne oЬligacije, me- dju duznicima se dug de1i u sk1adu sa specija1nim pravnim odno- som medju njima, uko1iko takav postoji. Kad је rec о ucesnici- ma u izgradnji, koji su obavezni da so1idarno naknade stetu na- ruciocu povodom skriv1jenog prouzrokovanja neso1idnosti gradje- vine, medju njima nema, ро praiv1u, nikakvog pravnog odnosa od ranije. No, kod postojanja pasivne so1idarne oЬligacije, bez obzira da 1i је ona nasta1a iz neugovornog i1i ugovornog prouzrokovanja stete protivpravnom radnjom, duznik - isp1ati1ac stice regresno pravo. 4 ) Zakon о oЬligacionim odnosima izricito utvrdjuje mogucnost gradite1ja da tuzi direktno projektanta (regresnom tuzbom) za stetu koju је naknadio naruciocu, а koja је nasta1a 1) Lj. Begic, iЬidem, str. 111. 2) K1ang: Kommentar zum Beurger1ichen Gesetzbuch, Wien, 1950 1954, str. 56, primedba З7, (cit.prema: lЬidem) . З) Lj. Begic, iЬidem. 4) IЬidem, str. 111-112. - 395 - kao pos1edica "nedostataka и projektи", kao i mogиcnost projek- tanta kome је poveren nadzor nad izvodjenjem radova, · da tиzi di- rektno gradite1ja i zahteva od njega odgovarajиcи naknadи stete kоји је pretrpeo zbog propиsta и gradnji (c1an 647. stav З. i 2.). ]Го znaci da regresna tиzba isp1atioca и medjиsobnom, tzv. unиtrasnjem odnosи projektanta i gradite1ja, koji nisи u prav- pom odnosи, ima de1iktnи prirodи i da s1edi rezim de1iktne od- govornosti prema_ dr~9m~~~idainom dиznikи (stetnikи) ~ 1 ) Pravo regresa projektanta prema gradite1jи 1 .~~ gradite1ja prema projektantи nastиpa zajedno sa njihovom so1idarnom odgovorno- scи, tj. и trenиtkи kad se nedostaci gradjevine pokazи. 2 ) Va1ja spomenиti da је pre donosenja Zakona о ob- 1igacionim odnosima stav jиgos1ovenskih sиdova (kao i nekih stra- nih) Ьiо da gradite1j ne moze traziti naknadи stete kоји је pretrpeo kao pos1edicи propиsta projektanta (nadzornog inzenje- ra), i to zato sto nije sa njim и pravnom odnosи. Njemи se pri- znava1o praYo da zahteva naknadи stete samo od narucioca koji је angazovao projektanta. 3 ) Ovakav stav1 medjиtim, ne izg1eda opravdan. Jer, ako svako trece 1ice koje Ьi pretrpe1o stetи zbog gresaka projektanta ima pravo da trazi od njega naknadи stete, ne vidi se zasto to pravo ne Ьi imao i gradite1j koji 1) Vidi с1. 154. i 376. stav 1. i 2. ZOO; par. 852. nemackog GZ; с1. 1382 francuskog GZ; vidi о tome: ~. Ј'о(~~~·о;6.-и·t:1 '['~ ~tr-.l~ii ·д~ Se-l~;t.L1 :-?· ~t, 111ь-1 ~v·. lt. -lJ,o ; :Ј[~~ - 1~~. - .. 2) М. Schma1z1, iЬidem. 3) Vidi: Presud~Vrhovnog privrednog sиda 81-613/64 (cit.~ «; Petar, ~иr1an: Posebne иzanse о gradje- njи sa objasnjenjima, sиdskom praksom i obrascima pojedinih ugovora, Beograd, 1979, str. 82-83); pre- sиdkVrhovnog sиda Kanade и s1исаји Vermont Construc- tion ]uc, v. Beatson, prema prikazu odvojenog mis1je- nja sudiJe de Granpre, u Standing Committee on Profe- ssiona1 LiaЬi1ity, Report, 1977, izd. FIDIC, str. 19-2?, ~ ci t. prema: В~ Vu.-~ ; ofi. ~·t.1 I; :li'l. !С). '· ' - З96 - је u odnosu prema projektantu isto treca strana. 1 ) Ako iz kvali- . ~_delikta mogu nastati obaveze izmedju lica koja nisu u medju- sobnom ugovornom odnosu, zaista nema razloga da se graditelj u odnosu prerna projektantu iz toga izuzme. 2 ) Steta na koju se graditelj, odnosno projektant, poziva u svojoj regresnoj tuzЬi, nije §teta naneta samoj gradjevini, tj. tu nije u pitanju ugo- vorni propust u smislu odredЬi о garanciji za solidnost gra- djevine, vec је to §teta koja proizilazi iz osudjujuce presu- de na solidarnu naknadu stete prema ostecenorn naruciocu. Ova presuda• je direktni razlog regresne tuzbe, а samo је njen po- vod ucinjeni propust graditelja, odnosno projektanta u izvr- savanju njegovih ugovornih obaveza u vezi sa izgradnjom gra- d . . з) JeVlne. 5. Pos1e isp1ate naknade ostecenorn naruciocu, uces- nici u izgradnji treba da izmedju sebe pode1e teret ро nekom k1jucu za raspode1u. Posto njihova so1idarna odgovornost do1a- zi u obzir zbog osiguranja potrazivanja narucioca koje Ьi Ьi1о sporno prema redovnom toku stvari, s obzirom na nedostatak do- kaza о sigurnom prouzrokovanju stete na gradjevini, to Ьi u slucaju nemogucnosti da se, u regresnom postupku, utvrde ude1i u steti,na svakog pojedinog ucesnika u izgradnji, kao duznika, рао jednak deo. U ovom s1ucaju projektant i gradite1j imaju za- jednicku odgovornost, shodno c1anu 206. stav З. Zakona о oЬli­ gacionirn odnosima i pod1ezu ravnopravnoj novcanoj naknadi, tako da dolazi do poravn~nja, shodno c1anu 208. stav з, odn. 424. stav 1. Zakona о obiigacionim odnosima. 4 ) Jedan odgovara naru- ciocu zbog nepaznje i nedovo1jno dobro izvedenih projektantskih 1) Vidi u vezi s tim: Cass. 27.12.1960. GP. 61. v0 1o- nage d'ouvrage n° 2 bu11. 6о I р. 465, V. aussi l'arret de 1а cour de renvoi Lyon 11.10.1962. G.P. 62. II. ЗЗО (cit. prema: В. Soinne, op.cit, I, str.197)• 2) Vidi:. В. Vukrnir, op.cit,},str. 86. З) В. Soinne, ор. cit., I, str. 197. 4) Vidi i: par. 421. i 426. stav 1. nemackog GZ; Uporedi i: I. Jankovec: Komentar zoo, II. G. Mi1a- novac - Kragujevac, str. З64-З66. i z. Biro: Komentar ZOO, II, Beograd, str, 124-125. - 397 - radova, а drиgi zbog nedovo1jno paz1 jivo izvedenih gra dj e vin- s kih radova, sag1asno с 1аnи 262. Zakona о oЬl ig ac ionim odnosi- ma.1) Medjuti m, s1ис ај -da sи projektant i gradite1j oba ve zni и odnosи jedan prema drиgom и j ednakim de1ovima, kod proиz ro­ kovanja nedostataka pri gradnji gradjevine -vise је izиzetak, nego pravi1o. Mera poravnfanja, odnosno opseg regresa, vise zavisi od konkretnih oko1nosti pojedinog s1исаја. 2 ) u regresnom postиpkи,dug izmedjи pojedinih иces­ nika и izgradnji de1ice se, и principи, prema doprinosu svakog od njih иkирnој steti. Тај doprinos и prvom redи treba shva- titi и иzrocnom smis1и; ako se иstanove иde1i и prouzrokovanjи, svako се odgovoriti za deo stete koji је proиzrokovao, bez ob- zira na to sto so1idarna odgovornost za stetи veceg broja иce­ snika и izgradnji potice iz fakti c kog saproиzrokovanja. 3 ) No, posto је za fakticko saprouzrokovanje stete karakteristicno da se konkretni иde1i u proиzrokovanjи od strane svakog 1ica najces- ce ne mogи иtvrditi, to се se i о оЬimи regresa medju stetnici- ma redje rasprav1jati na teme1jи иstanov1jenih odredjenih иdе~а и proиzrokovanju stete. Najcesce се sиd pri od1иcivanjи ko1iko iznosi dug svakog duznika - stetnika,poci od "tezine njegove krivice i tezine pos1edica koje sи iz njegovog de1ovanja prois- tek1e" (c1an 208. stav 2. ZOO). Kako protumaciti ovaj izraz? Pravo na regres, ра ni sam oЬim regresa, ne Ьi se mog1i direk- tno иs1ov1javati stepenom krivice pojedinih иcesnika и izgrad- nji, kao stetnika, vec Ьi vodj e nje racиna о tezini krivice pod- razumeva1o s1obodnи осеnи sиda о иdе1и svakog od njih и kona- '· cnoj steti. 4 ) Posto nisи utvrdj e ni rea1ni иde1i и proиzrokovanjи, 1) Vidi i: par. 635. nemac kog GZ; vidi о tome: М. Schma1z1, op . cit., mar g . b r. 2 26. i marg. br. 227, str. 170-171. 2) М. Schma1z1, iЬidem, marg. br. 227, str, 171. З) Tako: В. Baza1a: "Odgovornost v ise osoba za stetи i njihov i medjusobni odnosi" - Odv jetnik, broj 7-8/1963, str. 197. (cit. prema: Lj. Begic, op.cit. str. 113.) 4 ) Vidi: Lj. Begic, ibidem , str. 113-114. - 398 - to se s1obodno ceni doprinos svakog pojedinca и jednom иzroc­ nom smi s1и , tj . осеn ј и је se njegovo skriv1jeno ponasanje, а ne izo1ovano stepen kr ivice kao tak a v. Sama krivica ne proиzro- k · v v • • k . 1. :;(; . l) N k t иЈе stetи, nego to c1n1 s rlv Jeno ponaьanJe. а ova vo и- macenje izraza "ocena tezine krivice" ирисиј~ i nas Zakon kad spominje "tezinи pos1edica koje sи proistekle iz toga" (c1an 208. stav 2.). б. Kad је и pitanjи odredjivanje иdе1а иcesnika и izgradл j i и proиzrokovanjи neso1idnosti gradjevine, adekvatno odredjivanje иdе1а cesto је mogиce samo иz pomoc vestaka. 2 ) Kad graditelj postav1ja regresni zahtev, on se, и principи, ne moze pozivati na to da је projektant - nadzorni inzenjer1 nepaz1jivo nadzirao izvodjenje radova. Prema iskиstvи, nedostaci и izvo- djenjи gradnje poticи, и prvom redи, iz sfere de1atnosti gra- dite1ja, tako da oni njega, gotovo иvek,samog pogadjajи. 3 )rpak, tи i tamo, mogи da se pojave cinjenicna stanja kod kojih pov- reda nadzora od strane projektanta - nadzornog inzenjera - и odnosи na manjkavo izvedene gradjevinske radove namecи potrebи da se interno pode1i steta na оЬа иcesnika. A1i, re1ativno re- tko се se desiti da и takvim s1иcajevima projektant - nadzorni inzenjer- odgovara sam. 4 ) Lezi 1i иzrok nedostatk~ gradnje и pogresnom projektovanjи, а da gradite1j nije иосiо greskи i1i је nije mogao иociti, tada се morati и иnиtrasnjem odnosи da snosi stetи, и principи, sam projektant, iako се и odnosи prema narиciocи njihova odgovornost Ьiti zajednicka (so1idarna). Teme- 1ji 1i se nedostatak gradjevine, s jedne strane, na pogresnom projektovanjи, а s drиge strane, na tome da gradite1j~ uprkos svojoj obavezi, nije uoc io greskи u projektovanjи, и unиtras­ njem odnosu projektanta i gradite1ja doci се do pode1e stete. 1) IЬidem, str. 114. 2) Vidi. М. Schma1z1, op.cit . , marg. br. 227, str . 171. З) IЬidem, marg. br. 228. str. 171. 4) IЬidem. - 399 - A1i, moze biti da се projektant morati da preиzme veci иdео и steti, ра cak i риnи obavezи odstete, jer је pretezno on stetи proиzrokovao. 1 ) Prema tome, иko1iko se raspode1a dиga ne moze iz- vrsiti, и regresnom postиpkи, niti prema ve1icini skriv1jeno proиzrokovanih de1ova (jer se ti de1ovi ne mв~и tacno иstanovi­ ti)1 niti s1obodnim odmeravanjem ko1iko је pojedinac doprineo иkирпој steti svojom skriv1jenom radnjom, onda tek na svakog od vise иcesnika и izgradnji pada jednak deo, shodno с1аnи 208. stav З., odn. 424·. stav 1. Zakona о oЬligacionim odnosima. Gra- nice odgovornosti za stetu__y ise___џc~_~_nika и izgradnj i 1 kao ste- tnika, _ ___9_9.r~~j_':1_j _':l __ §_'{~ _ _pravne ideje: s jedne strane, to је ideja о zabrani da se jedan иcesnik и izgradnji - dиznik, od koga је narиci1ac, kao poveri1ac, zatrazio ispиnjenje, poziva i па osta1e so1idarne dиznike - ucesnike и izgradnji (exceptio p1и­ riиm), а s drиge strane, da se ima naknaditi steta koja је nas- ta1a neso1idnoscи gradjevine, a1i ne i vise od toga. 2 ) 1) IЬidem, marg. br. 229, str. 171-172. 2) Vidi: Lj. Begic, ор. cit., 1983, str. 110-111; Vidi i: Ј. Radisic: OЬligaciono pravo, op~ti d~o, Beograd, 1988, str. 391. - 400 - Z А К L Ј U С А К U ovom radu pokusali smo da iznesemo valjane dokaze u prilog stavu da su principi poostrene, profesionalne odgovor- nosti ucesnika u izgradnji zbog nesolidnosti gradjevine, u bi- ti, isti oni principi koji su najpre primenjeni na proizvodjace industrijskih proizvoda. Krivica nije uslov njihove odgovorno- sti, jer је za nju dovoljan n edostatak gradjevine. Proucavaju- ci garanciju za solidnost gradjev ine i imovinsku odgovornost ucesnika u izgradnji, dosli smo do saznanja koja nam omoguc~- . / \ju da izvedemo izve sne zakljuc ke , kdji se name~u kao rezul- tat citavog dosadasnjeg izlaganja. 1. Medjusobni pravni odnosi ucesnika u izgradnji izu- zetno su slozeni i isprep/etani. То је posledica cinjenice da ugovor о izgradnji nije prost ugovor, nego zЬi~vise pojedina- cnih_ ugovora sa zajednickim ciljem. Priroda odnosa izmedju na- rucioca i gradjevinskih poslenika razlicita је kod pojedinih ugovora о izgradnji. Uprkos tome , ugovor koji povezuje naruci- oca i projektanta treb a shvatiti kao ugovor о delu, iako se obaveza projektanta d a nadzire realizaciju projekta opire toj pravnoj konstrukciji. I ug o vo r koji vezuje narucioca i gradi- telja oduvek se poimao, u sustini, kao ugovor о delu. J e r, gra- dit e lj је duz a n da, dr zec i s e p ra vnih propisa, pravila struke i ugovora, ostvari odredjeni rezultat, odnosno da postigne "uspeh". Da је to tako potv rdjuje i cinjenica sto ne postoji po tpun a poduda rnost izme dju o bavez e graditelja da radove izvo- di saobrazno projektu i obav eze da vodi racuna о svrsi kojoj gradjevina treba da sluzi. Is punjenje ove druge obaveze ne zna- SII'..t!/;-~~ Ci jedino ispunjen j e L : .~- ---:.::ru-'govoru, nego i saobrazno garan- ciji z a solidnost g r a d j ev ine ko j a se na ugovor nadovezuje kao obaveza graditelja. - 401 - 2. Primopredaja gradjevine naruciocu cini osnov i uslov konstituisanja odgovornosti ucesnika u izgradnji za ne- solidnost gradjevine ро osnovu garancije za solidnost. Garan- cija za solidnost gradjevine predstavlja slozenu i samostalnu obavezu, koja pociva i na ugcvoru i na zakonu, i ima za cilj da obezbedi odredjena svojstva izgradjenog objekta. Ona znaci, takodje, i obavezu da se otklone nedostaci koji se obelodane u odredjenom roku. Garancijom se obecavaju i odredjena prava naruciocu, а ne samo odredjena svojstva gradjevine u pozitiv- nome smislu. Као kompleksna pravna institucija, ona radja za ucesnike u izgradnji dve obaveze prema naruciocu: l) osigura- nje svojstava solidnosti,tj. sigurnosti i staЬilnosti gradje- vine ро meri aktuelnog stanja nauke i tehnike, zakonskih ili drugih standarda, zahteva ve~tine i pravila gradjevinske stru- ke; 2) uspostavljanje zajemcenog stanja gradjevine (otklanja- njem nedostataka) , ako u garantnom roku nastupi garantovani slucaj. Obaveza da se uspostavi garantovano stanje gradjevine postoji unutar garantnog roka, pod uslovom da se gradjevina normalno koristi i odrzava. Za taj period vremena garanti pre- uzimaju obavezu da gradjevinu odrze u stanju ocekivane solid- nosti, tj. izdrzljivosti i trajnosti,kako Ьi mogla sluziti svojoj svrsi. Ро svojoj pravnoj prirodi, garantnt rok nije ni _prekluzivni ro}( _ n_ .:Ч:i _ rok zastare_l~sti. То nije rok za upotrebu vec rodjenih prava, neqo rok za ispoljavanje nedostataka gra- djevine koji odgovarajuca prava proizvode. Ukoliko se nedos- tatak ne pojavi u roku, nikakvo efektivno pravo narucioca ne- ce nastati. Otuda је i rok za pokretanje postupka radi utvr- djivanja odgovornosti projektanta i graditelja za nesolidnost gradjevine i radi potrazivanja naknade ugovorne ~tete odredjen rokom trajanja garancije. Medjutim, od Ьitnog је znacaja praviti razliku iz- medju roka trajanja garancije i odgovornosti ucesnika u izgrad- nji za nesolidnost gradjevine,i rokova u toku kojih narucilac mora preduzeti odredjene radn j e da Ьi ocuvao i realizovao svoja - 402 - prava iz garancije. Ti zakonski rokovi su kratki, i oni su os- tavljeni naruciocu r adi prigovora zbog nedostataka gradjevine i radi podizanja tuzbe za otklanjanje nedostataka koji se ticu solid.~nosti gradjevine. Oni imaju karakter prekluzivnih roko- ~ va. Njima su, prema tome, derogirana opsta pravila о zastare- losti i opsti zakonski rok zastarevanja potrazivanja. Garan- cija nije uslovljena krivicom garanta, nego nastupa~jem garan- tovanog slucaja i dokazom da postoji uzrocna veza izmedju ste- te koja је nastala na gradjevini i nesolidno izvrsenih radova. Jedino· je za pravo narucioca da zahteva naknadu stete, izvan garancije, potreban dokaz о prouzrokovanju nesolidnosti gra- djevine povredom ugovorne obaveze od strane jednog ili vise ucesnika u izgradnji. З. Garancija za solidnost gradjevine, kao i garan- cija prodavca i proizvodjaca za ispravno funkcionisanje, ima oЬlik garancije za svojstva stvari. Medjutim, garancija za solidnost gradjevine ima siri domasaj od garancije prodavca za svojstva stvari. Ona, naime, pokriva, istovremeno, i svojstva materijala i nacin njegove upotrebe. Dosledno tome, garanciju za solidnost duguje ne samo graditelj, nego i projektant i nadzorni inzenjer, kao i drugi strucnjaci koji su ucestvovali u izgradnji na osnovu ugovora о delu sa naruciocem. Garancija za solidnost po~iva nedostatke na celoj gradjevini koji su ро svojoj prirodi skriveni i znacajni , ukljucujuci i normalno fun- kcionisanje gradjevine. Za normalno funkcionisanje gradjevine od znacaja su ne samo svojstv~ojedinih njenih delova, vec i nacin njihovog povezivanja u jednu celinu, kao i osoЬine zem- ljista na kome је gradjevina podignuta. Stoga, ni ucesnici u izgradnji nisu u stanju da predvide i da unapred procene po- sledice do kojih moze doci ako oni svoje obaveze ne ispune ka- ko valja. Zato se kod radova od kojih zavisi ispravno funkcio- nisanje gradjevine ne moze istinski tvrditi da postoje vidlji- ve mane ili da је na strani ucesnika u izgradnji postojala zla namera da ih precute prilikom primopredaje. Medjutim, na - 403 - pitanje sta predstavlja granicu "tezine" nedostataka koja povlaci primenu garancije, razlic ito se odgovara u pravu i praksi pojedinih zemalja. Za primenu pravila о garanciji za solidnost gradjevine bitno је razlikovanje trajnih (osnovnih ili velikih) radova od zavrsnih (zanatskih ili malih) radova, iako nema jedinstvenog kriterijuma za · razlucivanje tih poj- mova. U novije vreme oseca se tendencija prosirenja pojma solidnosti gradjevine. Ра ipak, u pozitivnom pravu i sudskoj praksi jos је na snazi opste pravilo koje zahteva da se pojam nedostat~ sto povlaci primenu garancije za solidnost gradje- vine tumaci restriktivno. 4. Ро svojoj prirodi, garancija za solidnost gradje- vine odgovara, u velikoj meri, garanciji proizvodjaca pokret- nill stvari, za ispravno funkcionisanje stvari. Tuzba koju po- slednji kupac, а u jugoslovenskom pravu i fakticki korisnik gradjevine, usmerava direktno prema graditelju, predstavlja pravo sredstvo koje је potpuno odvojeno od lanca relativiteta ugovornog prava, jer ugovor nije uopste njena pretpostavka. Ipak, radi se о odgovornosti za garanciju, samo ne ugovornu, vec sraranciju koja se temelji na .objektivnom pravu. То upucu- je na zakljucak da је garancija za solidnost gradjevine podje- dnako vezana i za ugovorno i za deliktno pravo, te njena pra- vna priroda nije ni cisto ugovorna ni deliktna. Ona povlaci i ugovornu i deliktnu odgovornost ucesnika u izgradnji za ti- pican rizik gradjevinske delatnosti. 5. Posle primopredaje gradjevine, ucesnici u izgrad- nji odgovaraju ne samo za nedostatke koji umanjuju sigurnost i staЬilnost gradjevine, negc i za nedostatke koji umanjuju kvalitet. Као i garancija, i odgovornost za skrivene nedos- tatke gradjevine sto umanjuju kvalitet pociva i na ugovoru, i na zakonu. No, za razliku od garancije, kod koje se istice u prvi plan pozitivni element, tj. obezbedjenje odredjenih svojstava gradjevine, odgov ornost pretpostavlja negativni ele- - 404 - ment, tj. nepostojanje odredjenih svojstava gradjevine. Mi pri- hvat~1o glediste ро kome garancija za solidnost i odgovornost za nedostatke gradjevine cine dva zasebna pravna instituta, u~kos njihovoj uskoj vezi. Pre svega, odgovornost za skrive- ne nedostatke gradjevine sto uma~j?ju kvalitet nema karakter samostalnog obecanja garancije, cak i pod pretpostav.kom da se prihvati misljenje da se svaka odgovornost strucnjaka koja proizlazi iz ugovora о izgradnji nazove garancijom. Jedino garancij_~_za~lidnos_!:_g;:_~~_j-~Y'::Lne _A_~razava poseban cilj_ koj i treba dct se _po_st~g!!_E:: ___ p~__!:-_E::!!' __ ~g_?~_ora о izgradnj i. Ona za ucesni- ke u izgradnji tvori drukcije i sire obaveze od onih koje ima- ju ро osnovu ugovora о izgradnji. Ako se pokaze da ucesnici u izgradnji nisu osigurali solidnost gradjevine, sledi njihova odgovornost naruciocu. Odgovornost za skrivene nedostatke gra- djevine koji umanjuju kvalitet jeste, medjutim, sastavni deo ugovora о izgradnji, kao oЬicna klauzula о garanciji. Ona po- kriva samo rizik koji se tice kakvoce gradjevine. Prema tome, kad nije u pitanju solidnost, odnosno ispravno funkcionisanje gradjevine, vec njena ostala svojstva, tada је rec о obavezi garancije koja је formalno svojstvena svakom ugovoru о delu, ра i ugovoru о gradjenju. Ako ucesnici u izgradnji prekrse tu obavezu, tj. ako se pokazu nedostaci gradjevine koji јој umanjuju kvalitet, narucilac ima pravo da ih pozove na odgovornost. U roku od dve godine ро prijemu gradje- vine, odgovornost zbog kvalitativnih nedostataka i odgovornost za nesolidnost gradjevine ро osnovu garancije postoje paralel- no i alternativno. Posle isteka toga roka, gasi se odgovornost za skrivene nedostatke gradjevine sto umanjuju kvalitet, а os- taje i dalje, punih osam godina, odgovornost ucesnika u izgrad- nji ро osnovu garancije za solidnost. б. Garancija za solidnost gradjevine је, u svojoj pra- vnoj strukturi, ~?!!'_Q..~talno obecanje ~_oj~pociva na zakonu. Po- java nedostataka gradjevine u garantnom roku,u principu је~ ј edn_icki __ u~1:_g_~ _ ___9qg_Qvornosti ucesnika u izgradnj i i ро osnovu - 405 - garanClJe i ро osnovu ugovora, odnosno delikta. Zato sto se temelji na objektivnom pravu, obaveza garancije radja i ugo- vornu odgovornost ucesnika u izgradnji prema naruciocu i de- liktnu odgovornost prema tre6im licima. Njen је smisao u tome da ројаса zastitu narucioca, kupaca i krajnjih korisnika gra- djevine, kao i ostalih lica koja, usled nedostataka, trpe ste- tu na svojim pravno zasti6enim dobrima (telu, zdravlju ili stvarima). Drugim recima, garancija vodi ka efektivnom prosi- renju i~?vinsk~_ odg~vornosti ucesnika u izgradnji. S druge strane, ona odgovornost ucesnika u izgradnji i vremenski pro- duzava (mada u redukovanom vidu), posle isteka roka nj ihove od- govornosti za skrivene nedostatke gradjevine sto umanjuju kva- litet. 7. Realizacijom prava uslovljenih nesolidnos6u gra- djevine U_§_posta'{_~j~ --~-~- -~а~-~~~!?-Ј- . p_!"i~cip ekvivalentne razmene cinidЬi u odnosima izmedju narucioca i ucesnika u izgradnji. Kod garancije za solidnost gradjevine to se postize, ро pravilu, otklanjanjem nedostataka. Narucilac ima, pre svega, pravo da zahteva od graditelja da о svom trosku otkloni nedostatke ko- ji umanjuju staЬilnost gradjevine, u primerenom roku. Ako gra- ditelj to ne ucini u primerenom roku, narucilac se moze "pokri- ti" uz ропю6 nekog tre6eg, а troskove prevaliti na graditelja. ' Sem toga, narucilac је ovlas6en da zahteva snizenje ugovorne cene ili raskid ugovora. Pored svakog od ovih prava, naruci- lac moze traziti i naknadu ugovorne stete, pod uslovom da ju је pretrpeo. Najposle, narucilac ima pravo i na naknadu stete koju је zbog nedostataka gradjevine pretrpeo na drugim svojim dobrima, i to prema opstim pravilima о odgovornosti za stetu. Nesolidna gradjevina moze izazvati dve vrste ste- sta: stetu ~bog mana" gradjevine i stetu koja је dalja posle- dica tih mana, tj. stetu "od mana" gradjevine. Prvapociva, ро pravilu, na tome sto је osteceni vlasnik (narucilac), kupac, - 406 - korisnik, plodouzivalac, zakupac ili nosilac stanarskog prava, verovao da ne postoje mane gradjevine ili njenog dela. Za tu vrstu stete projektant i graditelj odgovaraju ро osnovu garan- cije za solidnost gradjevine i ро osnovu иgovora о izgradnji zbog nesolidnosti gradjevine. Steta od gradjevine sa nedos- tatkom је steta kоји, na svom telи, zdravlju ili drugim stva- rima, trpi pravni ili fakticki korisnik gradjevine zbog neu- rednog i nepropisnog ispunjenja obaveza ucesnika u izgradnji kojim se zadire u ostala njihova prav~bra. Nadoknadu ove, tzv. ~efleksne stete, moze zahtevati i lice koje nije ni pra- vni ni fakticki korisnik gradjevine, vec sused ili prolaznik. Odgovornost ucesnika u izgradnji za refleksne stete moze Ьiti, dakle, i ugovorne i neugovorne prirode, sto zavis~ od toga da li osteceno lice i ucesnici u izgradnji stoje и иgovornom odnosu. Jedini uslov za sticanje prava na naknadu refleksne stete prema ucesnicima u izgradnji jeste da se ta steta pojavi- la u roku garancije za solidnost (tj. deset godina). Posle is- teka tog roka, pravo na naknadu refleksne stete se gasi. 8. Pravo trecih lica na naknadu pretrpljene stete temelji se na nedostacima gradjevine, bez obzira na to da li su oni posledica propusta u gradjenju ili и odrzavanju. Medjи­ tim, ucesnici u izgradnji odgovaraju samo za one refleksne stete koje su posledica njihovih propusta u radu. Da Ьi projek- tant i graditelj odgovarali za stetu, osteceni treba da doka- ze: da је nedostatak gradjevine, odnosno njenog dela postojao u trenutku stavljanja и promet; da је nedostatak prouzrokov~o stetu i pored propisne i normalne upotrebe; da osteceni nije ranije znao za manu gradjevine ili njenog dela. Drugim reci- ma, osteceni tuzilac treba da dokaze uzrocnu vezu. Pravicnost iziskuje da korisnik gradjevine i trece lice budu podmireni za stetu koju ~ rpe na svom telu, zdravlju ili stvarima, i to direktno od lica u cijoj је sferi delatnosti nedostatak gradje- vine nastao. Uprkos tome sto pretezan deo evropskih pravnih - 407 - sistema usvaja resenje prema kome se primarna odgovornost za stetu sto је urzokuje gradjevina s nedostatkom vezuje za na- rucioca, odnosno vlasnika ili imaoca gradjevine, mi smatramo da solid~~sa njim treba trecem da odgovaraju i ucesnici u izgradnji. Osnov njihove odgovornosti nije isti: ucesnici u izgradnji odgovaraju zato sto su proizveli i uneli u promet gradjevinu koja је zbog nedostataka opasna, а narucilac - vla- snik zato sto__takv_u_ gf"_~_c;ljevinu koristi i neposredno nanosi stetu d:t;_':lgome ._ 9. Medjutim, za stetu izazvanu nesolidnoscu gradje- vine koju PE~!:JP_i __ ~?_rucilac, ucesnici u izgradnji treba da od- govaraju podeljeno (upojedinaceno). Drugim recima, svako о~ njih treba da odgovara samo za deo stete koji је posledica njegovog propusta. Posto su njihcve obaveze prema naruciocu zasebne, ni odgovornost im ne moze Ьiti zajednicka. Uslov od- govornosti svakog od graditelja jeste skrivljeno i protiv- pravno izazivanje stete. Jedino u slucaju faktickog saprouz- rokov~nj a__!!§~_oj.idnosti gradjevine, ima mesta i nj ihovoj so- lidarnoj odgovornosti za stetu. Pod faktickim saprouzrokova- njem nesolidnosti gradjevine podrazumevamo situaciju u kojoj su projektant, nadzorni inzenjer, graditelj,i dr., nastupali bez zajednickog sporazuma iz koga Ьi za narucioca proizasla steta, a ·rezultat njihovog odvojenog nastupanja u poduhvatu iz- gradnje је steta na gradjevini u kojoj se njihovi pojedinacni . . udeli ~ izgradn~ i ste~ ne mogu utvrditi. Iako se tacno zna sta је ko radio, nije moguce utvrditi koliki је njihov udeo u prouzrokovanju stete, jer је svako ostvario neophodan uslov za nastupanje ukupne stete na gradjevini. Tada је, iz razloga pravicnosti, potrebno da svi odgovaraju solidarno, jer Ьi ina- ce osteceni narucilac ostao bez naknade. - 408 - L I Т Е R Л Т U R А r. к n ј i q е, с 1 а n с i i r е f е r а t i AВRAHA!,ISON, Мах: "Con tractua1 risks in tunne1ing: Haw they shou1d Ье shared", Tunne1s and Tunne 1ing, London, Novemb~ 1973, str. 587-598. ANTONI,TEVIC, Zoran: Pr i vredno pravo, Beograd, izd. "S • А.", 1989, str. 381-397. ARANDJELOVIC, Svetis1av: "Odqovornost proizvodjaca robe", Zbornik radova о stranom i uporednom pravu, IUP, Beograd, 1963, sv. 2, str. 9-25. BARBIC, Jak§a: "Odqovornost arhitekta naruciocu za projekt", u knjizi Investicije, uredio л. Go1dstajn, izd. Informator, Zaqreb, 1969, str. 9-39. BEGIC-OПRЛDOVIC, Lji1jana: Odaovornost za stetu prouzrokovanu od strane vise 1ica, Beoqrad, iz d . "S.Л." i IUP, 1983, str. 144. - "Qdqovornost za stetu prouzrokovanu od vise 1ica prema Pred1ogu Zakona о oЬlicracionim odnosima", Pravna misao, 1978, br. 3-4, str. 139-157. BIRO, Zo1tan: "Gradjanskopravna odgovornost projektanta na os- novu uqovora о projektovanju'', Гravni ~ivot, 1975, br. 8-9, str. 13-27. - Komentar Zakona о oЬliqacionim onnosima, II, neograd, izd. "S.A. ", str. 100-125. - "Ucтovor о crradjenju i u govo r о projektovanju", Pravni z ivot, 1973, br. 5, str. 3-15. - 409 - - Primopredaja i preuzimanje radova, referat podnesen na stru~nom skupu u okviru cik1usa: "Izvodjenje investici-· onih radova u inostranstvu", sveska 1: Pravna pravi1a vezana za izvodjenje investicionih radova u inostranstvu, Beograd, izd. JGC i IUP, odrzanom 21. i 22. decembra 1981, str. 111-12З. BONELL, Hichae1 Joachim: "Opsti us1ovi pos1ovanja ро ita1i- janskom pravu" ("Die A11gemeine Ges chaftsbedingungen nach ita1ienischen Recht", Zeitschrifit filr Verq1eichende Rec- htswissenschaft, 1979, 1, str. 1-19), Strani pravni zivot, IUP, Beograd, 1980, br. 109, str. 77. BUKLJAS, Ivan: "Subjektivna nar.e1a о odgovornosti za nadoknadu stete povodom uvodjenja na~e1a p retpostav1jene krivnje", Nasa zakonitost, 1980, br. 9, str. 89-101. - Komentar Zakona о obveznim (oЬliqacionim) odnosima, Posebni dio, Uaovori, II, knjiqa З, Zagreb, 1979, str. 6ЗО-648. CARI~, S1avko: "Ugovor о kontro1i robe i Zakon о oЬliga­ cionim odnosima", Ana1i Pravnoa faku1teta, Beograd, 1978, br. З-5, str. 55З-56З. CORONNA, Harjana: "K1auzu1e о isk1jucivitvi odgovornosti v ang1eskem pogodbenem pravu", Pr ivreda i pravo, 1979, br. З, str. З1-41. f'ovr~ , r;c f ik: "r.a ran ti ј n za kv.:11 i tr~ t tra jnih rю tro?Jnil1 dobara i ooreme" Pravna misao, 1975, br. 7-8, str. 48-65. DANILOVI~, Je1ena: "CUSTOIDA i uaovor о de1u u rimskom k1a- sicnom p ravu", Zbornik radova Pravnoq faku1teta u Novom Sadu, 196~, str. ЗЗ9-З65. DEVCIC, Ante: "Izvori prava za ugovor о gradjenju u nas", Privreda i pravo, 1979, br. З, str. 4З-52. - 410 - DIEDF.RICHSEN, U.: "Naknada stete zbog neispunjenja" i naknada s tete zboq pos1ed ica mana'', Strani pravni ~ivot, IUP, Beograd, 1967, br. 54-55, str. 87-88. DIVЛC, Bosko: "Nepromen1jivost cena u uaovoru о gradjenju", Pravni zivot, 1985, br. З, str. 353-360. DRASKI6, M1aden: "Odaovornost za materija1ne nedostatke pro- date stvari prema Zakonu о oЬligacionim odnosima; о materi- ja1nim . nedostacima uoТJste ( с 1. 476-487)", Ana1i Pravnog faku1teta, Beograd, 1978, br. 3-5, str. 579-596. - Prenos svojine i pre1azak rizika pri uaovorima о iz- qradnji ve1ikih investicionih objekata, referat podne- sen na strucnom skuТJu u okviru cik1usa: "Izvodjenje investicionih radova u inostranstvu", sveska 1: Prav- na pravi1a vezana za izvodjenje investicionih radova u inostranstvu, Beograd, izd. JGC i IUP, odrzanom 21. i 22. decemЬra 1981, str. 31-48. Dt'VORK IN, Gera1d: "Nea1 iaen t arhi tects", The Иodern Lат,.1 Review, London, vo1. 27, 1964, No. 2, str. 216-220. DLTURETI6, S 1obodan: "Ga ranci ј а za svo ј stva iz odnosa inves- ticione izgradnje sa stranim e1ementom", Privreda i pravo, 1985, br. 5-6, str. 247-260. - "Gradjanskopravna odgovornost izvodjaca za materija1- ne nedostatke medjunarodne investicione izgradnje", Privred a i pravo, 1985, br. 1-2, str. 34-43. DJUROVI6, Radomir: Medjunarodno privredno pravo, Beograd, izd. "S.A.", 1986, str. 405-419. GLUCK, George: "Formu1arni ugovori: jos jednom о uqovornoj teoriji" ("Standard fo rm contracts: the contractua1 theory reconsidered". - Internationa1 and Comparative Law Quarter1y, 1979, 1, 72-90), Strani nravni z ivot, IUP, Beograd, 1980, broj 109, str. 77-78. - 411 - ~I~I6, Zoran: "Krivica tre6eg 1ica kao osnov isk1ju~enja odnovornosti za naknadu §tete ро principu kauza1iteta", Nasa zakonitost, 1974, br. 11-12, str. 1091-1097. HERZFELD, Edgar: "Nomina ted Subcon trac-tors", The Journa1 of nussiness Law, 1985/September, str. 386-389. HULSEN, Hans-Viggo: "Duznost jemstva za proizvod u SAD u 1978/79 - Pouke za Evro~u (Produkthaftp1icht USA 1978f79 - r.eh\1et1 fur F:uroгa". - Rech t der in ternationa1en wirtschaft, 1979/6, str. 365-377), Strani nravni zivot, IUГ, Beograd, hroj 109, str. 81-82. IVЛ...t\lrF.VIC, Ve1imir: "Teori ј а admini strati vnog ugovora (UpravnoPravni aspekti unovora о investicionim radovima junoslovenskih preduzeca u stranim zemljama)", u knjizi: Investicije, u izd. А. Go1dstajn-a, "Informator", Zagreb, 1969, str. 71-87. ЈАК~А, Branko: "Neko1iko pog1eda na teme1j imovinskq-pravne odqovornosti", Zbornik Pravnoq faku1teta u Zagrebu, 1977, br. 2-3, str. 109-143. JЛNKOVEC, Ivica: Komentar Zakona о oЬligacionim odnosima, II, izd. Ku1turni centar - Gornji Mi1anovac i Pravni faku1tet- Kragujevac, 1980, str. 325-366. - "~1arqina1ije uz odredbu о duznoj paznj i u privrednim odnosima", Ana1i Pravnoa faku1teta u Beoqradu, 1985, br. 3-4, str. 384-389. - "Osiauranie оо odaovornosti za stete od stvari sa nedostatkom", Лna1i Pravnoq faku1teta u Beoqradu, 1982, br. 6, str. 990-1009. JOVЛNOVIC, Zoran: "Osiguranje od odqovornosti kod izvodjenja investicionih radova (u zem1ji i inostranstvu)", Ana1i Pravnon faku1teta u Beoaradu, 1982, br. 6, str. 1073-1095. - 412 - КОРЛR, V1adimir- CЛRIC, S1avko: Uqovor i robnoa prometa, Beoarad , izd. "Pr i vredna staП1f1a", 1976, str . 417 - 441. KAPOR, V1adimir: "Primena оЬi саја i uzansi ро Zakonu о ob- 1iqacioпim odпosi-ma", lшa1i Pravnoq faku1teta u Beogradu, 1978, br. З-5, str. ЗЗ5-З45. KEATING, Dona1d: Guide to the R.I.B.A. Ferms of Contract, Lопdоп, Sweet and Maxwe11, 1959, str. 118. - Bui1dina Contracts, Londoп, Sweet and Maxwe 11, 1978, str. 660. KOSTIC, Dragaп: "Pravna priroc1a gradjaпskopravne odgovor- nosti za opasne stvari", Strani pravni zivot, IUP, Beograd, 1981, br. 110-111, str. RS-95. KRТJLJ, Vrleta: "Neka pravna r ita nj a u vez i sa garantijom i qarantijskim rokov ima kod kupoprodaje ", Nasa zakonitost, 19 б 7 , br . 4 , s t r. З О 2- З1 О . LOZA , Bogdan: "Zak1juc ivanje ugovora nadrТ'etanj em" , Pravna misao, 1970, br. 1-2, str . 20-ЗО. 1'1ЛLTORS , Ricl1ard: " Zajedni cka od ci u V) eti za ugovore о izvodjenju investicionih radova (medjunarodni), II, Zagre b-,-1980, str. 37-100. - 19 - 5. Medjutim, u vezi pitanja pravne kva1ifikacije ugo vora koji se zak1jucuju povodom podizanja gradjevina, va1ja na g1asiti da gradjanski zakonici vecine evropskih zema1ja posta- vljaju pravi1o prema kome se odgovornost ucesnika u izgradnji za neso1idnost gradjevine i za skrivene nedostatke gradjevine sto umanjuju kva1itetl pos1e izvrsenog prijema gradjevine, ve- zuje za krsenje ugovora о izgradnji, kao ugovora о de1u. 1 )тu је, zapravo, rec о obavezivanju ovih 1ica da, pos1e zavrsetka gradjevine, isprave pos1edice propusta koje su nacini1a u iz- vrs~vanju svojih ugovornih obaveza na osnovu garancije struc- njaka da nета nedostataka u radu, odnosno preuziman~ rizika za neuspeh. То znaci da se, u principu, po1azi od toga da је kod ugovora о izgradnji, kao ugovora о de1u, ze1ja narucioca da dobije gradjevinu cija је izgradnja bi1a u strucnom pog1e- du na visini, tako da moze da sluzi svrsi kojoj је namenjena. Drugim recima, polazi se od tcga da ugovorne obaveze strucnja- ka1preuzete povodom podizanja gradjevine, podrazumevaju i ga- ranciju za solidnost gradjevine, а ne samo odgovornost za nje- ne nedostatke, iako su i garanc1Ja i odgovornost posledica tih obaveza.~ Time se istice u prvi plan pozitiv ni e1ement obaveza arhitekte, odnosno in ~e nj e r a i gra d it e lj a : a bezbe dj e - nje odredjenih svojstav a izgradj e ne gradj ev ine .~) No,kak o smo 1) Vidi sledece odredbe zakona ~~~ pravnih sis- tema koje regu1isu tu odgo v ornost: с1. 644. i 6 41. u vezi s c1anovima 614-621. ZOO ; с 1. 1669. i 1667. ita- 1ijanskog GZ; с1. 371. i 370. s vajcarskog ZO; с 1. 638. GZ SR Nemacke; с1. 1792 . i 2270. francuskog GZ. 2) Paunovic, Miros1av: Garancij~ kao predmet .s1ozenih ugo- vora о izgradnji, Pravni zivot, 1988, br. 1, str. 107; 98. О tome i: Bernard, Soinne: La res~onsabi1ite d e s ar- chitectes et entrepreneurs apres 1а r ception des-lr~-­ vaux, Paris, 1969, Tomme I, str. 387-388. i Tomme II, str. 574-578; 582-585; Je1ena, Vi1us: Gradjanskopravna odgovornost izvodjaca i projektanta, Beograd, 1973, str. 15-18; Jakov, Radisi6: Profesiona1na odgovornost medi- cinskih pos1enika, Beograd, 1986, str. 64-66; 104-i da- ~~ ~Jakov, Radisic: Garancija za trajan kva1it e t i odgovor- nost_~a stetu od stvari savnedostatkom, Beograd, 1972, str. 11; 19; i 36; Petar, Sur1an: Posebne uzanse о gra- ~jenj u, sa оЬј asnj enj ima, sudskom praksom i obra sc ima-- 12_~j~_s!~!).l:_h u_govo~~, Be og rad, 1979, str. 90. i ТО4. - 20 - vec istak1i da arhitekta, odnosno inzenjer i gradite1j preuzi- maju veoma raz1icite funkcije pri1ikom obav1janja pos1ova za narucioca, to је od interesa da, u ovom pog1av1ju, izvrsimo ana1izu pojedinih tipicnih ugovora koje oni zak1jucuju i utvr- dimo kakav karakter imaju obaveze preuzete tim ugovorima. Jer, treba imati na umu da kod ugovora о izgradnji karakter gara~ tovanih obaveza ima.ju samo one ugovorne obaveze koje su usшe- ~~~-~- n~ EQ§ tizanj е o d redj~т~s::._g_Ee 7.~1 1 tata, t :i_:_.?~~----~_ij_~-~ -· i S..E'::- EJ enj еш t reba ___ da s~ o~~-~e_~c:H ___ d_~_r. __ P~~vr~~i::~'!.! __ grac:"!j __ ~_v i_!l":l is- bl_!:"aV_110 __ funkcionise _L~~z i svrsi kojoj је nam~_!_lj_e_l}-~ · & 2. ODNOS IZMEDJU NARUtiOCA I PROJEKTANTA I. о р s t i р о g 1 е d 1. Buduci da se u oЬicnom govoru izraz "projektant" upotreЬljava za onoga ko izradjuje, sastavlja projekt gradje- vine,1) nama се isti izraz sluziti da njime oznacimo arhitek- tu i1i inzenjera kao kva1ifikovana lica u ves tini (umetnosti) , gradjenja, sposobna da projektuju gradj evi ne . Р сЈпоm " projek- tanta" obul1vatamo ne samo pojedince' vec i organizacione je- dinice u kojima su oni zaposleni (pravna lica). Ovako shvacen pojam projektanta ima siri doseg · od pojma arhitekte i pojma inzenjera, jer su njime obuhvacene оЬе ove kategor ije struc- njaka.2) 1) Recnik srpskohrvatskog knjizevnog jezika, knjiga V (Р-~), Novi Sad, izd. Matica Srpska, 1973, str. 172. 2) Danas је opsta pojava u svetu i kod nas, da se za iz- radu projekta, radi izgradnje gradjevina, ne angazuju, ро pravi1u, arhitekte 1 odnosno inzenjeri - projektanti pojedinci, vec projektantski Ьiroi. u Jugoslav iji pro- jekte izradjuju projektantske organizacije udruzenog rada koje su registrovane za takvu delatnost, s tim s to one izmedju svojih radnika odredjuju osobu koja се Ьiti "vodite1j" odredjenog projekta i1i odgovorni projektant. tak i kad је pojedinac - arhitekt autor idejnog resenja, sude1ovanje u izradi projekta Ьiсе kod nas regulisano ugovorom izmedju organizacije udruzenog rada kojoj је poverena izrada idejnog re senja i tehnick e dokumentaci- je i aut ora idejnog resenja. Fizicka lica mogu izradji- vati projekte samo za objekte koji su u vlasnistvu gra - dj ana. (О tome yigi: . J eler:a Vilus: Gradjansko~ravna od- 1ovornost l~vodJaca ~ proJektanta, Beograd, Ј. 73, str-.- 1; В. Vukmlr; ор. c1.t., I , str. 29). - 21 - Pored projektovanja, ve1iki deo akt ivnosti a rhi- tekata i in zenjera usrneren је na savetodavne funkcijeU pos1o- v irna koji se ticu gradnje, i na vrsenje peвlova.nadzora nad iz vodjenjern radova. Za obe1ezavanje u1oge koju ima arhitetka , odnosno inzenjer u pos1ovima koji se ticu nadzora nad izgrad- njom gradjevine upotreЬlj avacemo naziv 11 nadzorni inzenj~~~~ а za njegovu u1ogu savetodavca narucioca 11 inzenjer - save tnik 11 • Va1ja, medjutim, skrenuti paznju na cinjenicu da i u 1iteratu- ri i u pravnim propisima pos to je znatne t e rmino1os k e raz1ike u oznacavanju de1atnosti arhitekata i inzenj e ra u u1ozi savetoda са i 1i nadzornog inzenjera narucioca gradnj e . Za oz na cavanje ove njihove u1oge, pored naziv a 11 Пadzorni in zenj er 11 , prisutni su i nazivi: 11 1ice koje v rs i nadzor 11 ' 11 nadzorni organ 11 , 11 arhi- tekt - nadzornik", "direkcija radova 11 , "nadg1ednik" i 11 Saveto- d . . ~ . 11 1) avn1 lnzenJer . 1) U jugos1ovenskom pravu, autor Ј. Vi1us (ор . cit., 1973.) upotreЬljava naziv "nadzorni inzenjer"; Branko Vukmir (ор. cit., I, str. 30-31; 56 i s1.) - oprede 1io se za na- ziv "savetodavni inzenjer"; Svi repuЬlicki i pok rajin- ski zakoni iz oЬlasti gradjenja upotreЬljavaju naziv "nadzorni organ", kao i jugoslov enski Opsti uslov i za ugovaranje i gradjenje gradjevinskih objekata, ko j e је 1970. izradio i objavio Jugos1ovenski gradj evin sk i cen- tar u Beogradu; Naziv "savetodavni inz e njer" upotreЬljava se u Medju- narodnim opstim us1ovima za ugovore о us1u gama saveto- davnih in zenjera i u Med junarodnim opstim uslovima za gradjevinske radove (u originalu: - Internationa1 Mo- de1 Form of Agreernent Between Client and Consu1ting Engineer and Internationa1 Genera1 Ru1es for Agreement Between C1ient and Consu1ting Engineer for Pre - - Investement Studies - skraceno: IGRA 19 7 6 Р. I. (u cl u. 1 ј с т t с k s t u ) - I l i z <..1 u. n ј е s i.1 s t и v i 1 а -г1 z r <:нЈ II iJ М ссЈ ј tl - narodna federacija Savetodavnih inzenjera - skraceno: FIDIC (u da1jem tekstu); - International Mode1 Form for Agreeme nt Between C1ient and Consulting Engineer and Internation a1 Ge ne- ra1 Ru1es for Agre ement Between Client and Consu lting Engineer for Design and Superv ision of Construct ion of Works - skraceno: IGRA 1976. о. S. - Medjunarodne fe- deraci]e savetodavnih inzenjera (FIDIC); - 22 - 2. Odnosi i zmed ju narucioca i p r oj ekt anta regu1isu se po s ebnim ugovorom od koga zav isi priroda i obim ob a v e z a ko- je preu zima proj e ktan t . U 1iteraturi koja obradjuj e obaveze i odgovornost projek t anta jed~og1asno se kon statuj e t e skoca da s e tac no odredi obse g i p ravi s adrza j o baveza koj e on ima na ~ . 1 ) . d t k teme 1 j u z ak1juc enog ugovora sa n aruc 1ocem. BroJ za а а а koj e mog u obav1jati arhi t e kti i i nzenj e ri danas ј е v e1iki i zato је jedna od prv ih du znost i ugovornih strana da u govo rom precizno definisu zada t ke koj i im se po verava j u. De fin i s a nj e tih zadataka nije pravno p i tanje. Pravnici n ema j u potrebn a zna- n j a da mogu odrediti o bseg zadatak a proj e k tanta u ko nkretnom pos1u; to је u prvom redu z adat a k samih arhitekata i i nz e nje - ra.3) Da bi se otk1onili c esti nesporazumi izme dj u s tranak a о - Conditions of contract (internationa1) for Work of Civi1 Engineering Construction with forms of t e nder and agreement, March, 1977, Зеd - skrace no: OU F IDI C/ G (u da1jem tekstu) ; Naziv savetodavni i1i konsa1ting inzenj e r upo- treЬljava se i u eng1e skim Op s tim us1ovima ugova r a nj a i to u: R.I.B.A . Forms o f Contract - koj e је iz dao Roya 1 Institute of British Architects~ i u The I.C. E . Condi- tions of Contract - ~ iftl1 edition, Juni 1973. ko j e је izdao Institution o{civil Engineers, the Assoc ~tion of Consulting Enginee rs i Fe deration of Civi1 Eng inee - ring Contractors, pored naziv e "arhitekt - nadgl e dnik"; - Naziv "direkcija radov a" (dire ction d e s tra- vaux) upotreЬljavaju gsvajcarski O~sti us1ov i S I A. br. 118, koje је izdalo Sv ajcarsko drustvo inzenj e r a i arhi- tekata (1962. godine). Prema c1anu 2. tih Opstih uslova , ova је direkcija duzna da "isporuci projekt e , vrsi nad- zor nad radovima i proverava racune". Iako se u v e zi sa ovim nazivom u nasoj teoriji iznosi mis1jenje da је naj- prik1adniji, smatramo da i taj naziv, kao i onaj "nad- zorni organ", unose zabunu, jer imaju prizvuk j avnopra - vne (administrativne) kontro1e, koju vrse 1o ka lne i d r u- ge v1asti pri1ikom g rad j e nja gra djevina: (Vi1 us Je 1e n a : Ugov or о gradjenju, IU P , Beo g rad, 1968., str . 1 9 .). 2 ) Bra nko, Vukmir: Ugovori о iz vodjenju inves tic ionih r ado - va (medjunarodni), I, Zagre b, 1 9 80, str. -59 -60; J aks a, Barbic: "Odgovornost arhitekta naruciocu za p r oj e kt", u knjizi: Inve sticij e, ure di o Л1 ek sandar Go 1dsta jn, i zd~ " I 11 foлнu.tor ", ZagrcLJ, 1969, s tr . 1 2 ; IЗern a rd, Soinn c : La re s ponsabi1it e d e s archit ec t e s e t ent~tpreneu rs apres Ia r e ception des trav aux , t omme I , Paris, 1 969 , str. 60-6 1; Е. Ј . RПШЕR and I . N. Duncan , Wa11ace : Huds on ~s Bu i 1ding a nd Engineering Contra cts (Inc1uding the Du t i es a nd Lia= bi1ities of Archit e cts, En g in ee rs a nd Survey_QI..§J , · Eighth Edition, Lo ndo n , Swee t and Maxwe 11, 1959, s t r.6 4 i da 1j e. З) В. Vukmir, op .cit ., I, s tr . 6 0 . - 2З - tacnom obimu i sadrzini pos1ova projektanta, korisno је os1o- niti se na opste us1ove za regu1isanje odnosa izmedju naruci- oca i projektanta, koje u pos1ednje vreme sastav1jaju pojedina v • • v d d . . ь 1) strukovna udruzenja, а koJima se Ь11zе о re JUJU te о aveze. Tako, na primer, americki Opsti us1ovi ugovora izmedju naru- cioca i arhitekte,osnovne obave ze projektanta d e 1e hrono1os- kim redom, s obzirom na sukcesivne faze ostvarivanja poduhva- ta izgradnje, u cetiri grupe: na obaveze koje u1aze u pretpro- jektnu fazu; na one u fazi projektovanja; na one u fazi izra- de izvodjackih nacrta i pripremanja za izvrsenje i, najzad, na obav~ze u fazi izvodjenja radov a. 2 ) Zadaci projektanta obuhva- taju dve osnovne grupe cinidbi: one kojima se stvara zamisao citavog de1a - gradjevine i one kojima se provodi nadzor nad . 1' . . З) . k . 1' . ПJenom rea lZaClJOm. Obaveze proJe tanta ne 1scrp JUJU se samo u izradi projekta. Projektovanje је samo jedan, v r1o zna- cajan.isecak njegovog ucestvovanja u ostvariv anju ce1og poduh- vata izgradnje. Ponekad se jav1jaju teskoce u ve zi s postav- 1) Pored Medjunarodnih opstih us1ova koji regu1i ~ u o~no- s e izmedju k1ijenta i save todav nog inzenj e r a IGRЛ 1 97 6. P.I. i D. i S! u Francuskoj postoje tipski ugovori koji regu1i~u odnose izmedju erojektanta i narucioca (Con- trat-type arhitecte- ma!tre de 1'ouvrage preconise-pa~ 1а Consei1 superieur de 1 ' ordre des architectes; u SR Namac=-- koj postoje Opste ugo v orne odre dbe za ugovor a rhit e kt e (A11gemeine Vertragsbedingungen zum Architecte n vertrag): u §vajcarskoj је sastav 1jen Prav i1nik о radov ima i nag ra- dama arhitekata od strane S.I.A. - ~vajcarskog dru~tva inzenjera i arhitekata (Reg1ements concernats 1es trav aux et honoraires des architectes); u Eng1eskoj postoje R.I. В.А. Forms of Contract koji је izdao Roya1 In st itute-or- British Arcitects, Nationa1 Federation of Bui1ding Trades Emp1oyers i Roya1 Institution of Chartered Surveyors i The ICE Conditions of Contract koje је izdao Institute of Civi1 Engineers i Fede ration of Civ i1 Engin eer ing Contra- ctors. U Jugos1aviji postoje Q}ci uvjeti za obav1janje in- vesticionih us1uga (UNIS~ 1979 1 koje su sastav i1e organi- zacije projektnih i srodnih de1atnosti udruzenih u orga- nizaciju KOPROJEKT. 2) The American Institute of Architects: Document No В-1З1 i В-З11, Edition, 1961. (cit. prema: J:-EarЬiCS~p~cit., str. 10; F1amme, И.А., - L~paffe, Ј: Le contrat d'enter- prise, Bruxe11es, 1966, str. 246-247 (prema: Ј. BarЬic, ор. cit., str. 11-12). З) Ј. BarЬic, ор. cit., str. 11. - 24 - ljanjem cvrste granice izmedju pojedinih projektantov ih uslu- ga, sto је posledica njihov e povezanosti u celokupn om z adatku c ije је izvrsenje usшereno jedncm cilju - ostvariv anju izgra- dnje solidne gradjevine. Pri tome је, ро prav ilu, nesto lakse izdvojiti izradu projekta. 1 ) З. Uopste uze v , obaveze projektanta prema naruciocu su trojake naravi: profesionalne ili strucne, moralne i prav- ne. Projektanti, а pre svega arhitekti, imaju svoju stalesku etiku. Ona znaci zakon njihove profesije i proizlazi iz priro- de tog zanimanja i njegove autonomnosti. Kad se govori о pro- fesionalnim ili strucnim obavezama projektanta, podrazumeva se da su one u isti mah i moralne, i obrnuto: moralne duzno- sti uslovljene su projektantskom profesijom, te iziskuju sa- vesno i odgovorno izvrsenje profesionalnih obaveza. 2 ) Isto- vremeno, profesionalne obaveze su i pravne obaveze; odnos iz- medju projektanta i narucioca је i pravni odnos. Iako se u tom odnosu preplicu 1u znatnoj meri1 moralno i pravno, u njemu dominiraju_ pravni sastojci. Delatnost ucesnika u izgradnji podleze pravnoj kontroli u znatno vecoj meri od drugih 1jud- skih delatnosti zbog opasnosti koje nastaju iz njenog obav- ljanja, kao i zbog njene vaznosti za drustvenu zajednicu u celini. Zanimanje projektanta nosi u sebi rizik nastanka ste- te, i to kako zbog nedostataka u samoj gradjevini, tako i zbog ugrozavanja zivota, zdravlja i imovine trecih 1ica do kojih dolazi prilikom gradjenja. U svom radu projektanti se iz1azu opasnosti od odgovornosti. Pretpostavka za njihovu odgovor- nost i mora1nu i pravnu, jeste postupanje centra 1egern artis, tj. nepropisno.з) Zato odgovornost projektanta i jeste, u prvom redu, jeda.n od oЫika tzv. profes iona1ne odgovorn'2.:§_ ti. То је odgovornost vrsi1aca zaniшanja za standard s voje profe- sije, a1i unutar strogo propisanih zakonskih okvira. Odredbe 1) Ibidem. 2) Uporedi: Jakov, Radisic: Profesiona1na odgovornost me - dicinskih poslenika, Beograd, izd. IDN, 1986, st r . 49-50; 79. З) Uporedi: Ibidem, str. 49. - 25 - u kodeksima profesiona1ne etike obavezuju arhitektu na odre- djeni standard ponasanja pri obav1janju profesiona1ne de1at- nosti, te tako one postaju deo njegovih ugovornih obaveza, cak i kad naruci1ac nije svestan koja su to pravi1a. Pridrzavanje u kodeksima postav1jenih standarda dodatna је duznost projek- tanta, kad se nadje u odnosu sa naruciocem us1uge, tj. da uka- zuje paznJu, strucnost i mar1jivost koju na1azu propisani standardi. 1 ) No, pravi1a u kodeksima nisu dovo1jna da bi se odredi1i obim i priroda obaveza koje nastaju za projektanta iz k~nkretnog ugovornog odnosa ра, s1edstveno tome, i njegova odgovornost. Da bismo zna1i kakve је obaveze projektant i1i nadzorni inzenjer preuzeo prema naruciocu, potrebno је pozna- vati konkretan ugovorni odnos izmedju njih, kao i zakonske propise koji regu1isu odnose izmedju ucesnika u izgradnji i pravnu odgovornost projektanta. 4. ~e1atnost proje~ jugos1ovenskom pravu re- gu1isana је citavim nizom propisa. Pored Opstih us1ova za oba- v1janje investicionih us1uga (INUS 1976.), kojima se uredjuju ugovorni odnosi izme dju projektanata i inve s titora , postoje i zakoni koji regu1isu ob1ast izgradnje investicionih objekata u svim repub1ikama i pokrajinama, а zatim savezn i propisi: Za- kon о ob1igacionim odnosima i Posebne uzanse о gradjenju, koji regu1isu ob1igacionoJPrav n e odnose projektanta i narucioca. 2 ) 1) О tome: в. Vukmir, ор. cit., I , str. 48-49. 2) Zakon о ob1igacionim odnosima ( ZOO) usvojen - 30. marta 1978. godine, stupio na snagu 1.Х.1978; Posebne uzanse о gradjenju (PUG) "S1u zbeni 1ist SFRJ", br. 18/77; Za- koni koji regu1isu izgradnju investicionih objekata - da- nas na snazi; Zakon о izgradnji objekata SR SrЬije, "S1u- zbeнi g1asnik SRS" br. 10 / 1984; Zakon о izgradnji inves - ticionih objekata SAP Vojvodine, "S1uzbeni 1is~ SAP Voj- vodine~br. 20/80, 24/82, 20/83 i 32/83; Zakon о izgradnji investicionih objekata SAP Kosova, "S1uzbeni 1ist" SAP Ko- sova, br. 39/72 i 26/73; Zakon о izgradnji investicionih- objekata SR Ivlakedonije, ,·,s1uzbeni vesnik SRИ", br. 35/73, 46/73, 9/74 i 47/74; z~~on о izgradnji i finansiranju inve- sticionih objeka~ru'nJ'~mi 1ist SR Crne Gore", br. 30/83; Zakon о izgradnji objekata SR Hrvatske, "Narodn e novine SRH", br. 52/81; Zakon о izgradnji objekat a SR S1ovenije, "S1uzbeni 1ist SR S1ovenije'', br. 42/73, br. 13/74, 17/74, 2/75 i 8/75; Zakon о prostornom uredjenju SR Bosne i Her- c.egovine~ "S1uzbeni 1i:t SR BiH", br. 13/74il"'-~~-ц tr ~ 71-k)..../k I~J r.n .. s./,''1 ( ,•ц_ . .,...~;71$с ... ~'<-4~ ,rf'jL/._""-t.._ ../~ ./'rJ ·t~ ? • -Rt:.-tc;t~v.ti..-< Ј tr ;tu.._гf~' lrY- JR Л ,- 7-r' ; 1'7, З Зј-7; 7 21" / ~ <, - 26 - Naru~ilac mo~e poveriti istom proj e kt a ntu i iz- radu projekta i rukovodjenje radov ima i davanje upџtstava iz- vodja~u, а takodje i vrsenje nadzora nad izvodjenj e m r a dova. Moguce је da ove radove i funkcije on poveri razli~ itim lici- ma (fizi~kim ili pravnim), sto се naj~esce Ьiti slu~ aj prili- kom izgradnje velikih i slo~enih gradjevina. Kako u iz gradnji jedne kompleksne gradjevine u~estvuju, pored proj e ktanta, i brojna druga lica, nu~no је da projektant, kome ј е pove r e n nadzor ili upravljanje radovima, stupa u odredj e n e odno s e sa ovim licima. Ni u teoriji .ni u sudskoj praksi nema jedinstve- ' 1 -· ' nog stava u pogledu kvalifikacije tog ugovornog odnosa. Buduci da jedino iz ugovora koji se mogu pravno k v alifikovati kao ugovori о delu proizlazi garancija poslenika da nema nedo- stataka u radu, to је sa stanovista ovog istraziv anja od fO- sebnog zna~aja razrnotriti kakve su sadrzine i prav ne prirode pojedine obaveze koje preuzima projektant ugovororn i, sledst- veno torne, oceniti dornasaj njegove odgovcrnosti za nedostatke u pogledu solidnosti gradjevine ро osnovu ugovora sa naru~i­ ocem. Nasa daljnja izlaganja Ьiсе posvecena ugovoru ko- jim projektant preuzirna obavezu da izradi projekt gradjevine i obavezu da nadzire realizaciju projekta. Pri tome се Ыti ukazano na razli~ita rnisljenja koja zastupa strana i domaca teorija, sudska fraksa i zakonodavstvo, о prirodi ugovor~ ko- jim projektant preuzirna ove obaveze рrеша naru~iocu. - 27 - II. U g о v о r о р r о ј е k t о v а n ј u g r а d ј е v i n е А. Obav eza projektanta da izradi projekt gradjevine 1. Projektant izradjuje projekt za narucioca na os- novu ugovora о projektcvanju koji zakoni naciona1nih pravnih sistema ne regu1isu, ра ostaje teoriji da ga dEfinise i da odredi njegovu pravnu prirodu. Ugovor о projektovanju ј е ugo- vor kojim se projektant obavezuje da za ugovorenu naknadu iz- radi projekt prema programu (narudzbi) narucioca i da mu ga preda u ugovorenom roku. 1 ) Projektant је duzan da pri1ikom izrade projekta postuje pravi1a struke, odnosno da se pridr- z ava opste priznatih pravi1a arhitekture i gradjevinarstva. Sve ono sto do1azi u red strucnosti i vestine, tj. profesio- na1nih obaveza koje projektant mora da postuje, k ak o је vec 'navedeno, podrazumeva se i ne mora se posebno ugovor iti. Nas, medjutim, prevashodno interesuje odnos prema naruciocu sa ko- jim је zak1jucen ugovor о izradi projekta. Posto najpre uka- zemo na obaveze projektanta koje proisticu iz ugovora i1i se podrazumevaju, osvrnucemo se na njegovu odgovornost u vezi sa projektom, а koja se svodi na odgovornost za greske (mane ) u projektu. 2. Prema obimu predmeta, ugovori о proj ektovanju mogu se pode1iti u tri tipa , sto moze da bude zna c ajno za od- redjivanje gradjanskopravne odgovornosti projekt a nta za s 1ucaj krsenja ugovornih obaveza . Predmet ugovora moze Ьiti: izrada samo ide jnog projekta; izrada tzv . g lavnog projekta i, komp1e- ~sni ugovor koji obuhva ta , kako izradu kompl etnog pro j ektnog 1) Zo1tan, Biro: "Gradjanskopravna odgovornost projek- tanta na csnovu ugov ora о projektovanju", Pravni zivot, 1975, br. 8-9, str. 13. - 28 - e1aborata, tako i vrsenjc gradj e vinskog nadzo r a od s tra ne projektanta. 1 ) . . kt 2 ) а/ Obaveza izrade ideJnog proJe а 1. Obaveza projektanta da izradi idejni projekt sa- stoji se и torne da tirn projektorn da resenja о koncepciji ob- 1ikovanja gradjevine, funkciona1nosti, izborи osnovnog mate- rija1a, oprerne i иredjaja, sa ci1jern da naruci1ac dоЫје opstи orjentacijи о tehnickirn i tehnicko-ekonornskirn rnogиcnostirna i priЫi~noj vrednosti svoje investicije.з) Idejni projekt, kao predrnet obaveze projektanta, predstav1ja sarnosta1nи, inte1ek- tиa1nи tvorevinи и kojoj sи znacajni, ako ne i prete~ni, e1e- roenti urnetnickog stvara1astva. 4 ) Projekt ovakve vrste predsta- v1ja, ро pravi1и, aиtorsko de1o projektanta i kao takvo и~iva 1) Jli~1 ~, •••·, str. 16-17 i da1je. 2) Za idejno resenje gradjevine naruci1ac rno~e raspisati konkиrs na korne iroa pravo da ucestvuje svako 1ice bez obzira na svojи strиcnu spre~u; za raz1ikи od toga, za idejn~2i§~t irnperativne odredbe jugos1ovenskih zako- na о izgradnji investicionih objekata propisиju strиcnu sprernи kоји rnora irnati 1ice korne se poverava njegova iz- rada; Vidi: c1an 44. i 45. Osnovnog zakona о izg~adnji investicionih objekata ("S1uzbeni 1ist SFRJ", br. 20/67 i ЗО/68); uporedi i: с1ал 29. i З5. Zakona о izgradnj i objekata SR SrЫje ("Sl. g1asnik SR SrЫje", br. 10/84); с1. З8. i З9. Zakona о izgradnji i finansiranju investi- cionih objekata SR Crne Gore ("S1uzbeni 1ist SR Crne Go- re", br. ЗО/8З); с1. 52. i 5З. Zakona о izgradnji inves- ticionih objekata SR r.Iakedonije ("S1u~beni vesnik SRИ", br. 19/7З, 46/7З, 9/74 i 47/74J;cl. 45. i 46. Zakona о izgradлji investicionih objekata SAP Kosova ("S1u z beni 1ist SAP Kosova", br. З9/72; Idejno resenje daje na naj- sazetiji nacin Ыtne karakteristike resenja zadataka opi- sno i graficki (skice) sa orjentacionom inve sticionom vrednoscи ро odredj enim indika torima" ( с1. О З. О 7. stav 1. (а) INUS (1979). ' З) C1an ОЗ.О7. stav 1. (Ь) INUS 1979. (В. Vukmir, Opci_u~je­ ti za izvodjenje investicijskih radova (medjuna~od~i) II, str. 18.) 4) Z. Biro: "Gradjanskopravna odgovornost projektanta na os- novи ugovora о projektov anju", Pravni zivot, 1975/8-9, str. 16. - 29 - . ~ k v • 1 . t .. 1 1 ) odgovaraJucu za onsku zast1tu: mora nu 1 ma erlJa nu. 2. Za ovaj t~ ugovora о projektovanju karakteristi- cno је to sto na osnovu njega ne do1azi -do neposre dnog izvo- djenja gradjevinskih radova, jer је idejni projekt, kao pred- met ugovora, samo osnova za izradu tzv. g1avnog - izvodjackog projekta. То ne znaci da projektant izradjuje ovaj projekt ne- zavisno od naucnih postavki i strucnih kriterijuma koji vaze u gradjevinarstvu u pog1edu svakog projekta gradjevine. No, posto se idejni projekt ne moze neposredno provesti u de1o, ne d . d v 1 d . . 2 ) о mogч а nastanu n1 posre ne stete us е nJegove pr1mene. va oko1nost ogranicava odgovornost projektanta na odgovornost za izradu nepodobnog projekta, a1i ne i za izgradnju gradjevine sa nedostatkom koja је pos1edica greske u njegovom.proj e ktu, tj. za neso1idnost gradjevine. 3 ) Zbog toga је upoznavanje sa obavezom projektanta~izradi idejni projekt interesantno je- dino radi isticanja i ukazi va~ja na raz1iku izme dju odgovorno- sti za njeno krsenje i odgovorncsti koja 1ezi na proj e ktantu zbog krsenja obaveze da izradi g1avni projekt, о c e mu се upra- vo sada biti reci. 1) Prava projek~~ta kao autora r e gu1isu: .- c 1an 04.01. stav З. INUs~1_-§.n 2.3.7. IGRA 1976. D,~S.; c 1an З. Za- kona о autorskom pravu ("S1uzbeni 1ist SFRJ", br. 19/78); c1an 2. (1) Zakona о ratifikaciji Bernske konv entlje za zastitu knjizevnih i umetnickih de1a ("S1uzbe ni 1ist SFRJ" br. 14/75; posl e dnj a i zmena Bern s k e ko n ve ncij e 1971. godine); Mora1no prг v o proj e ktanta, kao autora , ј е : da bude uvek oznacen kao tvorac de1a i da se suprotstav i skracivanju i1i izmenama dela (c1anovi 26-27 Zakona о au- torskom pravu SFRJ); njegova imovinska prava ve zana su za iskoriscavanje dela; naruci1ac ima pravo da koristi d e lo samo jedanput, а za svako iskoriscavanje d e la proj c ktantu kao autoru pripada pose bna naknada (c1an 27. Zv kona о au- torskom pravu SFRJ) i.н.#'Jdi i: с 1an 04. О 1. stav 1. i с 1an 04.02. stav 1. INU~clan 82. Zakona о autorskom pravu SFRJ; Vidi о tome: В. Vukmir, ~ovori о izvodjenju inves- ticionih radova (medjunarodni), I, str. 62-64; z. Biro, ор. cit., 1975, br. 8-9, str. 17. 2) Z. Biro, ор. cit., str. 17. З) Ibidem. - 30 - Ь/ Obaveza izrad e g1avnog projekta 1. Izrada g1avnog projekta (projekta za odobrenje j1i, izvodjackog projekta), podrazumeva obavezu pro j e ktanta da tim projektom odredi konacnu funkcionalnost gradjevine, obradi konstruktivne de1ove, konacni izg1ed i proracunsku vrednost gradjevine, tako da sve to sastav1jeno i usk1adjeno s idej- nim projektom moze da pos1uzi za dobijanje potrebnih dozvo1a i odobrenja od nad1eznih organa i za izvodjenje g~adjev inskih radova. 1 ) 2. Veoma komp1eksna obaveza koja se tice izrade g1a- vnog projekta sastoji se od niza medjusobno povezanih c inidbi ,t..v koj е proj ektant mora'YТzv'rs i·~ na takav nac in da gradj evina, ko- ja bude izgradjena ро njegovom projektu1 odgovara ~s1ov ima koji se traze u pog1edu kva1it e ta, sigurnosti i trajnosti i uobica- jene namene gradjevine. Pri1ikom izrade proj e kt a o n mora znati za koju namenu i1i posebnu svrhu se gradjevina gradi. Ako se to u ugovoru posebno ne istakne 1 smatra se da gradjevina mora da odgovara uobicajenoj nameni. Na primer, proj e kt ne ce od- govarati svojoj nameni ako projektant napravi projekt ~а rad- nje, а treba1o је da ga napravi za kancelarij e ; a ko proj e kt ne odgovara u pog1edu broja ili rasporeda spratova, kategorije gradjevine i 1 sl.; ako projektuje stepeniste koj e nije podob- no za silazenje i1i penjanje i1i, za prenos namestaja.г Neza- visno od toga, dak1e, da 1i је to ugovorom predvidjeno ili ni- je, projektant mora voditi racuna о vrsti gradjevine, о sre- dini u kojoj се biti 1ocirana, о terenu/ njegov oj nosivosti, postoj anju podzemnih voda i, s 1icnoш ,;(. 1) С1. 03.07. stav 1. (е) INUS 1979. (cit. iz: B.Vukmir, ор. cit. 1 II, str. 18.). rt',Ц' .... vе.и ;?_ :tr-..:_/ 2)~:-vYiu~:~ Graajans:ko~vna odgovorn9st izvodjaca_j pro- Jektan~~~tr. 28-29; Z. Biro: "Gradjanskopravna odgo- vornost projektanta na osnovu ugovora о projektovanju", Pravni zivot, 1975/8-9, str. 18. - 31 - З. Ocena odgovornosti projektanta za ' izradjeni pro- jekt pociva na povredi prav i1a prema kojima је on duzan da pos tupa u izvrsenju svojih obave za. Nacin ispunj enja arhitekto- vih obaveza karakterisu dva osnovna obe1ezja: prvo, da obave ze mora ispunjavati u skladu sa pravil ima svoje struke, bez obzj- ra da 1i tom pri1ikom koristi tradiciona1ne i1i nove metode u izgradnji gradjevina1 ) i, drugo, da mora, kao strucni saveto- davac, stititi interese narucioca, upozoravajuci ga na rizike poduhvata koje on, kao 1aik, ne moze uociti. Ova obaveza dava- nja saveta i upozoravanja ne prestaje donosenjem odluke о iz- . radi glavnog projekta, vec se proteze i kasnije u v r eme nje- govog izvodjenja. 2 ) Naruci1ac ocekuje od projektanta koji је preuzeo obavezu da izradi projekt, da ga posavetuje i da mu skrene paznju na sve elemente svrsishodne gradnje. Projektant se, pri tome, ne sme u svim pitanjima os1oniti na svoje suЬjek­ tivno znanje i poznavanje stvar i, vec mora angazovati odredje- ne struc njake od kojih се dobiti savete koji su mu n eophcdni u vezi sa izradom njegovog projekta.~ Tako је, na primer, francuski Apelacioni sud u svojoj od1uci od 2. j anuara 1959. godine prog1asio projektanta krivim sto u toku izrade projek- ta nije dovoljno proucio staticki proracun koji se odnosio na armirani beton, cime bi s e izbeg1a steta koju ј е gradjevina pretrpela us1ed lose konstrukcije armiranog betona, zbog koje је doslo do prskanja i ozbi1jnog ugrozavanja stabilnosti gra- djevine. Sud је smatrao da је projektant treba1o da angaz uje strucnjaka za armirani beton, koji bi mu dao strucno misljenje u pog1edu tog de1a projekta, buduci da on sam nije posedovao 1) о tome се biti vise reci u narednom pog1av1ju kod pi- tanja: sudrzine gar.пnc1jc zп so lidnost grпcljcvin c ; О /,ЈА to\1\c vidi i: z . Biro, op . cit ., s tr. 18-19; Ј. I3art ·ic ; f>"T"vn. ~sa·,-;;ifi•,J.;=eJ:'J);,/Ц~: A;,rш~~r:,. ~~ IJ'.r~/ ~. f1 "-211. 2) Ј. BarЬic, IЬidem, str. 22 . . _ - З2 - po t rebno znanj e u de l u proj e kta koji se odnosio n a armi rani beton . 1 ) с/ ОЬ iш odgovornosti p r oj ektanta z a nedostatk e u izradi g l avnog p r o j e kt a l) Kad s e nedost ac i u proj ektu шogu pr i pisati drugom proj ek t a ntu ili mesanju narucio ca 1. Za nedostatke p r o jekta odgovara p roj ektant, u prvoш redu, kad је ugovorom о p roj e ktov anju sam pre uzeo obave- zu prema пaruc iocu da ga i zrad i. Proj e kat mora da bude u svakom pogledu ispravan i ne sme d a s ad r z i nedostatke ko ji bi s e kas- nije шogli odraziti na solidnost podignute gr a dj ev ine kojoj је projekt naшenjen (с1. 644. stav З . ZOO) . 2 ) No, pit a nj e ј е ka- k v a odgovornost 1ezi na pro j~ktantu u s1uc aju ka d on nij e su- de1ovao u izradi projekta, ve c је sa~o prihv atio pro j e kt koji је odobrio naruci1ac i1i organ v1asti; koji је izra dio drugi projektant i1i, kad mu је projekt, koji potice od g radite 1ja, podnesen da ga pog1eda i uг. e s e izmene koje s~atra d a su potre- bne. О tome postoje u teoriji d v a raz1icita mis1jenja. Prema jednom mis1jenju, projektant, kome је pove- rena rea1izacija ce1og podull,.Jata izgradnje, odgovoran је za ne- dostatke u projektu, jer је J2rih~a!:_~j-~~i i1_~ pot~~d jl!j ~~ i _tu- Qj~_oj_ek_ь __ d?-O time _9.?-~~I]_c;iju _nj ~gov~~~E~a-~os_f:i .: З) Pro jek- tant se ne moze os1oboditi s voje ~liitj~н:i:=щ~ odgo vorno- s ti, ako је nastupil a s t e t a zat o s to s e oslonio n a id c jn i pro- 1 ) Presuda Ape1acionog suda iz Pariza (D.29 Som З О ) (c it. рrеша: В . Soinne, ор. cit., t. II, str. 599 .)ј 0 / сtч~ r /.&' i: 7 . ;r; t~,' i-t ~ . ~Ј :Ј./ ?~ r:J1 ~r-.,. э ~ . 2 ) В. So~nne, op.cit., I I , s tr. 6З7; Ј. Vi1us , op . cit., 197З, str. зо~ i da1je; vidi i: с 1. З71. s tav 2 . svajcarskog zo. З) Vidi: Ј. Vi1us, op.cit., 19 73, str. 29; Ј . BarЬic , ор . cit., 22; Vidi i od1uku francuskog Каsас~~<(Я sy~~.-( , od 8. marta 1867, D.I, 461; О- odobrenj~.jria'iuc'l~ca - v id i: Hudsonl's Bui8ling and EEng ine 6ring Contrac t s , str. 65-66; F1aшme - Lepaff e , op .cit. , str. 38 9-З9 0 (cit. prema Ј. BarЬic, ор . cit., str. 22-2З). - 33 - jekt koj i је primio od n a r uc ioc a i l i, koji је ova j odobrio . - ·- Као s truc n jak, du~an је da izvr~i kontrolu idejnog projekta , koji slu ~ i kao osnov a za i zradu glavnog proj ekt a, da prover i tehnic ke postavke, kao i pitanja funkcionalnosti gradj evine . Uputstva naruc ioca da, pri iz r adi projekta, postup i ро re~e­ njima iz idejnog proj e kta , mog l a bi ga oslobod i t i o dgo v orno- sti samo za primedbe koje Ы naruc ilac stav io kasnije na es- tetski izgled projekta ili, na ekonomicnost predvidjenih re~e­ nja preuzetih iz idejnog proj e kta :· No, za pos l ed ice gre~ aka u proj ~ktu sa stanovi~ta primene pravila gradjevinske struke, koje је projektant morao da primet~ 1 obzirom na s v oju pretpo- stavljenu strucnost.bilo da su one u upotrebi materijala ili gradjevinske tehnologije, а narocito ako se tic u st abi1nosti, funkcionalnosti ili kvaliteta gradjevinskih radovar-1 C"1-t- .. ~odgovara i kada su gre~ke poc injene u sag1asnosti, ра cak i ро na1ogu narucioca.4J Ka d su u p i t a n j u tips ki proj e kti, n ajvec i b roj pravnih pisaca srпatra da се projektant odgovarati i za g re~ - ke u takvim projektima, jer је kao strucnjak morao da utvrdi postojanje nedostataka.1> cinjenica ~to је upravna v 1ast odo- bri1a projekt, јо~ ne znaci da је on apsolutno ispravan. UpraV~ ~ v1ast, kaze јеdал francuski autor, mo~e da pogre~ i, a1i projektant ne sme.3 > Jer, za~to bi naruci1ac anga zov ao projek- tanta, ako Ы tipski proj ek t u s v emu odgovarao onome ~ to se od 1) J.Vilus, ор. cit., 197 3 , str. 31; Z. Biro, op. cit., 1975/8-9, str. 19. il~·,t~.J . - -1> Ј . Vi 1 u s , ' s t r . 2 9- З О . ~) в. Soinne: La responsaЫ1ite d e s architecte s e t , entrepreneurs apres 1а rec e ption des trav aux, II, str. 637. - 34 - izrade projekta ocekuje?!l) Prerna torne, ako projektant nastavi rad na izradi projekta zapocetog od strane drugog projektanta ili, ako је zaduzen da sprovede u zivot i druge projekte koje nije sarn napravio, deo pravne teorije srnatra da se on ne rnoze oslobo- diti odgovornosti za greske koje su sadrzane u tirn projektirna. Pre nego sto nastavi zapoceti rad ili zapocne da sprovodi u zivot projekte koje su izradili drugi projektanti, on је duzan da proveri ispravnot~svih resenja u radu koji је preuzeo, jer је on odgovoran za konacni rezultat projekta.~ Prerna drugorn rnisljenju, koje se zastupa МYengle­ skoj pravnoj literaturi, odobravanju delova projekta~koje su izradili drugi projektanti 1od strane glavnog · proj e ktanta, tj. onog korne је poverena realizacija celog poduhvata izgradnje, daje se ~ znacenje koordinacije. Njegova је obaveza da is- pita da li su projekti specijalizovanih radova ili oprerne u skladu s preostalirn delovirna projekta, а ne da ispituje njiho- vu tehnicku ispravnost i za nju preuzrne precutnu garanciju.~) I jedan deo francuske doktrine srnatra, takodje, da odobrenje nacrta koje podnose projektanti - specijalisti 1 n e stvara kod projektanta;zaduzenog za realizaciju celog poduhvata izgrad- nj e ..... oьavezu da ih proverav a; on ne snosi odgov ornost .za tacnost proracuna koje su podneli specija1isti, koje su angazovali grad i te lj i. G1avn_LEI.-C~j-~J< tE-1'!.!: d_~je __ odobrenj ~§-~~_19_ .!~= ~- ... ~ .......... -- -~ .. - .... ..:.-- . . ... ~.;;: ;. ~ · - ---r.;z;-... .:.... -~··:-:-- :--:-- . 1Sf8J ... ~ . .;;;;;~~~_, S lucaj evi inte rpo lac ij е specij al i zovanih pro- jektanata za pojedine vrste radova ili opreme, danas su vise pravilo, nego izuzetak, te se rnoze reci da "klasic ni trio": narucilac- projektant- graditelj, gotovo da v ise ne posto- ji.2) u slucajevirna u kojirna narucilac sarn angazuje strucnja- ka za izradu odredjenog specijalizovanog dela projekta, za nedostatke tog de1a projekta naruciocu се biti neposredno odgo- voran ovaj strucnjak. Isto се biti i u slucaju kad naruc ilac ovlasti glavnog projektanta da u njegovo irne zakljuci ugovor -(( ' s takvirn specija1istorn. Kada, rn e djutirn, proj ektant zakljuci ugovor sa konsultantorn u svoje irne, а prerna naruc iocu~reuzв~ obavezu izrade celog projekta, onda се on snositi odgovornost -~ 1) U de1u"yFlaшflie'-Lepaff e -a: .. Le contrat d~enterprise" Њ9.(str. 3991 citiraju se odluke Kasacionog suaaod 7. aprila 1965, Bul1. civ. I, р. 187 i Drzav nog sa- veta od 5. novembra 1965.god. u kojirna se zastupa ovakav stav (cit. prerna:t Ј. ВаrЫс, op.cit.,str.29). 2) Ј. BarЬic, op.cit., str. 30; В. Vukrnir: ~ovori о izvo~ienju investicijskih radova (rnedjunarodni >1jr str. 54-55. 1 - 36 - prema naru~iocu za nedost~tke projekta u celini.l) Mogu6nost regresiranja glavnoq projektRnta pre~a speci jRlisti, koji је izradio deo projekta u ko~e se pokaze da postoje nedostaci, zavisi6e od ugovora zaklju~enoq izтnedju njih . Njihov нgovor­ ni odnos је za naru~ioca res inter alios acta. 2 ) Valja ista- 61, medj utim, da u praksi postoji tendencija da se odgovornost za projekt koncentrise na jed.nu osobu, kako Ы se izbeglo od- vaj anje odgovornosti prema naru~iocu za svaki deo projekta koj i su izradili stru~njaci za p ojedine specijalizovane rado- 1 ve ili opremu. No, uprkos to~e, re~avanje ovog pitanja је, u · krajnjoj liniji, stvar dogovora izmedju naru~ioca i projek- 1 · tanta. Zbog toga treba, u svakom pojedinom slu~aju, ispita- ~ ti karakter projektantove odgovornosti za projekt, odnosno ,domasaj njegove duznosti da uskladjuje specijalizovane pro- j ekte u celi projekt. Pri tome 6е Ьiti vazan pokazatelj Ьа~ ugovor ili ugovori koje је naru~ilac zaklju~io sa svrhom da 1 doЬije potreban projekt za ostvarivanje poduhvata izgra~nje, ~ а to 6е trebati da se ocenjuje, odvojeno, u svakom pojedinom : З) ' slu~aju. 2. Za odredjivanje mere u kojoj projektant snosi odgovornost za nedostatke projekta, od zna~~ja је razmotriti i kako na nju uti~e mesanje naru~ioca u rad na izradi projek- ta? Naru~ilac, naime, angazuje projektanta s namerom da dоЫ­ је stru~no izradjen projPkat s kojim 6е, u granicnma svojih fin ansijskih mogu6nosti, ostvRriti svoju nameru. Arhitekta - pro jektant је, dosledno tome, orijentisan na to da vodi brigu 1) Vidi ~lan 2.2.9. ou·~IC/IGM P.I. i D. i S. (u knji- zi: В. Vu [ir: gp6i uvjeti za ugovore о izvodjtnju investici ih radova (medjunarodni), II, str. В) Ј Vidi i: Ј. ВаrЫ6, op.cit., str. ЗlЈ B.Vukmir, op.cit., I, str. 5З-54 i l09-115J Ј. Vilus, ор. cit., 197З, str. 45-46. 2) Ј. BarЬi6, ihidem. З) !Ьidem. - 37 - о ze1jama narucioca, ра de1om i о njegovim sugestijama, jer t r eba da zadovo 1 j i njegov interes i njegov ukus. 1 ) Pitanje ј е , medjutim, k o 1iko daleko on sme da i de sa uvaza v anjem tih zelja а d a ne dove de sebe u opasnos t da odgovara za pos1edi - ce koje iz toga rnogu proi zaci. в uduc i da је on, kao struc- njak, duzan da upozori n arucioca na posledi ce ko j e se mog u pojaviti usled ostvarivanja n j egove zamisli, to се ovo up o- zoravanje Ыti i osnovna p retpostavka na temel j u k oj e се se procenjivati projektantova odg ovornost za man e projek ta pro- uzrokcvane naruciocevim me~ anjem . 2 ) Druga pretpost avka za ocenu odgovornosti projektanta ti c e se strucnosti s a mog na- rucioca. Strucnirn naruciocem smatra se onaj kome је gradje- vinarstvo- delatnost. 3 ) u engleskoj i ne~ackoj pravnoj literaturi zastu- pa se stanovi~ta da projektant ne snosi odgovornost za poз1e­ dice koje nastanu usled toga sto је uvazio zelju narucioca, ako је narucilac na tome insistirao, uprkos datom upozore- nju.4) Francuski sudovi, pak, stoje na stanovistu da mesa- nje narucioca u de1atnost gradjevinara (pri ' cemu se misli i na izvodjenje radova ! na izradu projekta) ne mo~e, nacelno, oslobod!ti projektanta- arhitektu , odgovornosti za projekt. U teoriji se to obrazlaze time s to odreabe zakona koje regu- 1!su odgovornost, tj.garanc!ju za sol!dnost gradjevine , c ine us t a- 1) Vidi о tome: IЫdem, str. 26 1 d a lje. 2) l~son's Bui1ding an d Engineering C&ntracts, str. 661 Ј. ваrЬ!с, iЫdem, str. 26-27. 3) z. Biro, op.cit., 1975/8-9, str. 201 Ј. I3arЬic , iЫdem, str. 27. 4 ), Hudson 's Bu!1d!nq and фg!neer!ng Contracts, str . 68 (za englesko pravo); Herd ing , w. Schma1zl, м . Vertragsgesta1tung und Ha ftung irn Bauwesen (1967), str. 345-346, (za n emac k o pravo) (cit . prema: Ј. ВаrЬ!с, !Ыdem), - 38 - . k 1 ) ~ . ~ . . d 1 '1' novu Javnog poret а. ИesanJe naruc1oca u 1zra u р ana 1 1 njegovo izvrsenje, ne moze menjati odgovornost projektanta i gradite1ja. Njihova odgovornost ostaje i dalje, u s vim sluca- jevima, bez obzira na stepen tehnic kog znanja narucioca, jer su duzni da otklone saradnju u poduhvatima koji pokazuju nedo- statke. 2 ) Sudska praksa~-.i-d;:) tako daleko da smatra da ni projektant, niti gradite1j, nisu ispuni1i svoju obavezu da savetuju narucioca ako nisu uspe1i da ga odvrate od poduhva- ta koji u sebi krije opasnosti. 3 ) Ipak, u teorij i se naglasava da се mesanje_2 t_ruc- !~g __ _!l ~-~u_c :!:с:> .~ а -~--~_?._~ _ _ E_:r_:()j е~ t an t: ~--~-~ -_ i z_~~SlJ-_ __p_~~j-~~!_<:t _irna t i ___ ! az_:- L~g~~o dejstvo u njihovim -~~~jusobnim odnosima i prema treci~ Ji\~i~. Buduci da је projektant duzan da odbije saradnju na ~adjevine koja ocig1edno moze dovesti do stete ро tre- ca 1ica il~ kojom se dovodi u pitanje stabilnost gradjevine i1i nekog njenog de1a, to се za njegovu odgovornost prema tre- cim 1icima biti irelevantno sto se u izradu projekta gradje- vine mesao strucan naruci1ac. Bitno је samo da su ispunjene sve pretpostavke za primenu neugovorne odgovornosti projektan- ta prema trecim licima.f) U medjusobnim odnosima narucioca i projektanta, medjutim, odgovarajuce upozorenje projektanta i popustanje na insistiranje strucnog narucioca, otk1oni1o bi i1i bi umanji1o njegovu odgovornost za nedostatke koji bi se kasnije pokaza1i na gradjevini us1ed nedostataka u projektu.Jl -------- 1) Flamme- Lepaffe~rt, ор. cit., str. 371 (cit. prema: Ј. Barbic, ;~е~, str. 27). ~) в. Soinne, ор. cit., • · ()I i II; Ј. Barbic, ibidem ~ it~",(~IC(J • З) Flamme - Lepaffe, ............,_...,..".'-· str. 371 (c1t. prema: Ј. Barbic, ibidem ) . . -~-"!': ~ ..... ~ .. 'fr.;.!.J.;" ' 7. . . _, . l'Ju/ ~-) . f) F1amme - Lepaffe, • ·~ , ~' str. 390 (cit. prema : Ј. Barbic, ibidem, str. ~8). f) F1amme - Lepaffe, ibidem, str. 372, 390-391 (cit. prema: Ј. Barbic, ibide m); vidi i; c 1. 646. stav 1. i 2. zoo. - З9 - 2) Kad su nedostaci projekta pos1edica pogresnog na1aza о osobinama zem1ji s t a 1. Posto је proj e ktov anje gradjev ine vezano za odre- djeni teret, predvidjena tehni c ka resenja u proj e ktч u ve1i- koj meri zavise od osobina t1a. Da bi se o p r ede1io za n a jade- kvatnije resenje, projektant mora da teme1ji svoj pro j e kat na e1aboratu о ispitivanju z em1jista. Jugos1ove n s ki zakoni ko- ji regu1isu oЬlast izgradnje inve sticionih . o bj e kata propi s uju da projekti, zavisno od v rste gradjevine, moraju sadrzati, . pored osta1og, osnovne prorac une statike, hidrau1ike , energe- tike, fizickih svojstava gradjev ine ~ s1. 1 ) Po1a z i s e od toga da projektant ne moze saciniti dobar projekat ako mu nisu poznate i osobine zem1jista na kome gradjevina tre ba da se podigne. U praksi se, medjutim, postav1ja,kao sporno pitanje~ cija је duznost da ovaj e1aborat obezbedi, odnosno ko је od- govoran izmedju narucioca i projektanta za kva1ite t tog ispi- tivanja. Ispitivanje z em1jista jav1ja se sve ce sce kao deo projektantskog pos1a. S druge strane, u praksi su veoma cesti ugovori о gradjenju koji sadrze odredbu koj om se naru- ci1ac obavezuje da obezbe di ispitivanje zem1jista. Ono pred- stavlja jedan od us1ova za uvodjenje gradite1ja u posao i gradite1jfne samo da ne moze da otpocne radove dok se n e iz- vrsi ispitivanje zem1ji s ta, ve c moze zahtevati i naknadu ste- te od narucioca koji је u doc~ji sa izvrsenjem t e obavez e . 2 ) Naruci1ac ocekuje, stoga, da arhitekta, odnosno inzenjer, ko- ga је zapos1io na pos1ovima projektovanja, preduzme razumna ispitivanja osoЬin~ zem1ji ~ ta i temelja.З) l) C1an 18. stav 2. ( tac. З.) sa-v·eznog ZOIO; c1an З. stav 1. ( 1) Pravi1nika о minimurr.u tehnicke dokume n- tacije SR SrЬije; с1. 209. Zakona о prostornom ure - djenju SR BiH. 2) z. Biro, op.cit., 1975/8-9, str. 2З; Djordj e Niko1ic: "Ugovorпa odgovorпost iz vodjaca za nedostatk e z e m1ji - sta" - Nasa zakoпitost, 1 9 80 / br. б, str. 5З . З) Hudsoп / s Bui 1dit:_lg __ ?-n_? _ Eng_i~_e_e !:l:~g-~on_!: ~_a.s?~.~- , s t r . 6 7 _ - 40 - 2. р 0 pravilи, projektant nije strиcan za ispitiva- nje zemljista; ti poslovi cine predmet posebn e strиk~- оvи strиkи odlikиje to sto i pored najsavesnijeg rada njenih pri- padnika, ро svim pravilima geoloske strиke, nije iskljuceno da se nece pokazati da је nalaz о osoЬinama zemljista bio po- gresan.1) Pitanje је ko treba da snosi rizik ovakvih gresaka? u pravnoj teoriji se smatra da projektant nije obavezan da izvrsi licno ispitivanje zemljista, ali da је dиzan da zapo- sli druge а• te uiine, i da snosi rizik иkoliko иsvoji neta - cnи informacijи о rezиltatima tog ispitivanja. 2 ) Tako је, na primer, engleski sиd, и jednom spornom slucajи, oglasio inze- njera krivim, tj. osporio ти је pravo na иgovorenи nagradи, jer је primio od drиgog strиcnjaka-zadиzenog da bиsenjern od- redi prirodи tlarpogresan nalaz, te se temelj srиsio. 3 ) Ipak, и pravnoj teoriji se podvlaci da odgovor- nost projektanta za nedostatke zemljista na kome је gradjevi- na podignиta treba razlicito ceniti u zavisnosti od toga da li mu је povereno projektovanje manjih gradjevina ili velikih gradjevina, kao i od toga da li mu је poverena "celokupna mi- sija" nad izvodjenjem radova, tj. i projektovanje i nadzor. 4 ) З. Kad је zaduzen da izradi projekat za manje gra- djevine, kao sto su stamЬene zgrade koje se grade и zatvore- nim naseljima, ispitivanje zemljista Ьiсе deo zadatk~projek­ tanta. Buduci da kod ove vrste gradjevina ispitivanje zemlji- sta nije komplikovano, odnosno da su ti rezultati vec unapred poznati ili su notorni, obaveza је projektanta da izvrsi to ispitivanje, odnosno da ga obezbedi preko svojih saradnika. 1 l) Z. Biro, ор. cit., 1975/8-9, str. 23. 2) Hudson~s Building and Engineering Contracts, str. 68. З) Slucaj Moneypenny v. Hartland (1826.) (2 с. КР.378) (cit. iz: Hudson's Building and Engineering Contracts, str. 68). 4) z. Biro, ор. cit. str. 23. - 41 - · r1'z1'k za rezu1tat ovog pos1a i Ьiсе oba-Pri tom, on preuz1ma vezan da naknadi stetu uko1iko bi ova nasta1a kao posledica neso1idno ispitanog zem1jista. 1 ) Kad је u pitanju primena tip- skih projekata, duznost је projektanta da ispita konkretno zemlji~te,kako Ьi tipski projekt prilagodio osoЬinama zem1ji- sta na kome се se gradjevina graditi. 2 ) Medjutim, kad је projektant zaduzen da izradi pro- jekat za ve1ike (s1ozene) gradjevine, kod kojih ispitivanje t1a predstavlja dugotrajni i komp1ikovani zadatak, odgovornost za pos1edice pogresaka u utvrdjenim osoЬinama zem1jista ne Ьi mog1a ; u principu, da pada na njega. Ova ispitivanja nuzno mo- . d х ' ' 1i ~ ' ' ' З) N raJU а vr~e spec1Ja zovane strucne organ1zac1)e. о, po- trebno је vec u ugovoru о projektovanju posebno regu1isati na- cin i us1ove izvrsenja pos1a koji se tice ispitivanja zem1ji- sta. Uko1iko је predvidjeno ugovorom da odnosni e1aborat о oso- Ьinama zem1jista obezbedi naruci1ac, projektant Ьi Ьiо os1o- bodjen odgovornosti za stetne pos1edice koje Ьi Ьi1е prouzro- kovane time sto је zasnivao projekt na e1aboratu koji је sa- drzao greske. u ovom s1ucaju projektant, kao nestrucnjak, ne Ьi Ьiо duzan da kontro1ise ispravnost e1aborata, tj. na1aza~ - -' \ ~ ~izit_~ekva1itetno ispitanog zem1jista bio Ьi na naru~~~c~. · Uko1iko је, pak, ugovorom о projektovanju predvidjeno da pro- jektant organizuje posao ispitivanja t1a, njegova o~govornost Ьi1а Ьi ogranicena па odgovornost za savestan rad ~i izboru stru~pe Q~~anizacije za ispitivanje zemljista, a1i ~е i za re- zu1tat rada te organizacije.t> Kad је zaduzen da izradi pro- jekt za nadzidjivanje nad vec postojecom, starom gradjevinom, u francuskoj doktrini i sudskoj praksi smatra se da је projek- 1) IЬidem. 2 ). Ј • V i 1 u s , о р • с i t . , 19 7 З , s t r . 4 З • З) Z. Biro, ор. cit., str. 23. 4) IЬidem. - 42 - tantova duznost da u svom projektu skrene paznju na nedosta- tke "temelja", tj. postojece konstrukcije i da predvidi mere koje smatra neophodnim da se ti nedostaci otklone, k ako Ьi nova gradjevina odgovarala uslovima koji se traze u pogledu njene sigurnosti i staЫlnosti.l) Slicne stavove na1azimo i u ranijim jugoslovenskim propisima kojima је ova ma terija Ьi­ l a regulisana. 2 ) Као i u slucaju izrade projekta za nove, slo- zene gradjevine, tako i u slucaju izrade projekta za nadzi- djivanje, odgovornost za greske u na1azu о osoЬinama zem1jista snosi, ро pravilu, inzenjer-staticar koji је duzan da na os- novu postojecih temelja odredi da 1i oni mogu da izdrze nad- zidjivanje ili ih treba ojacati. Na osnovu tako doЫjenog statickog proracuna projektant pristupa izradi projekta. 3) 4. Za razliku od ovog, upravo razmatranog, s1ucaja, postoji i slucaj kada је projektantu poverena "ce1okupna mi- sija" nad izvodjenjem radova, tj. izrada projekta, rukovodje- nje i nadzor nad izvodjenjem radova i kada se smatra da је on odgovoran i za pos1edice ma~~~m1jista . 4 ) u vezi sa stetnim posledicama mana zem1jista postav1ja se i pitanje odgovornosti 1) Ј. V11us, ор. cit., 1973, str. 44; Od1uka Ape1aci- onog suda u Ameins-u od 18.11.1959. godine, cit. u: Recuei1 Da11oz, 1959, s~ 88; (cit. prema: Ј. Vi1us, iЫdem, str. 44). 2) U UredЫ о gradjevinskom projektovanju ("S1u z b e ni 1ist FNRJ", 32/58) koja је presta1a da vazi dono se - njem novih propisa, Ьi1о је predvidjeno u c 1 a nu 14·. da za "projektovanje rekonstrukcija i adaptacija ... vaze isti principi kao i za projektovanje novih gra- djevinskih objekata". З) Ј. Vi1us, ор. cit., 1973, str. 44 . • 4) А. De1v~ux; Traite ~idique des batisseurs_, str. 707; Br1cmont, George: La responsaЬi1ite des archi - tecte t entre reneurs en droit be1ge et en droit fra~ _ _ .:__e_, B,Jji.SF1, Pariz, 1965, str. 35, (cit.prema: Ј. Vi1us, ~kl{~1 . ' str. 4 З) . - 43 - gradite1ja, о cemu се biti vise reci docnije. - Г - х _ : · - - - -- --- - J:~~•l'A.~ .. . : ·· ••• ., Osnovno pravi1o је da~avara samo za one mane ~em1jista koje su pos1edica oko1nosti koje је bi1o moguce pre- dyideti i koje su se paz1jivijim preg1ed;m mog1e utvrditi.l) Preuzimajuci obavezи da vrsi nadzor nad izvodjenjem· radova, projektant је duzan da izvrsi potrebna ispitivanja terena i utvrdi da 1i и svakom pog1edu odgovara projektu. Uko1iko on ne bi bio u stanju da ispita zem1jiste, а opravdano smatra da ter~n nije u stanju koje bi u svakom pog1edu odgovara1o podizanjи gradjevine prema projektu, duzan је da skrene paz- nju naruciocu da је potrebno angazovati posebne strucnjake koji bi teren deta1jno ispita1i i о tome da1i svoje strucno \ misljenje.~ Za mane terena koje se mogu otkriti sam<2_Poseb- nim nacinom utvrdjivanja i proveravanja, projektant, kome је poveren nadzor, ne bi odgovarao.~) Nacini utv; djivanja os~ bina zem1jista vr1o su raz1iciti. No, ovde је od znacaja istaci da svi dodatni troskovi oko ispitivanja terena, bez obzira na eventua1no иgovorenu cenu za izg~a ·u gr9djevine d 't 1' d • ':t t ~ ' ... '-'-.14:..t-"r~ d ~ sa gra 1 е Ј em, р а а Ј u па . ere naruc 1оса. lПЈ en1ca а ce- sto postoji neizvesnost u pogledu osobina zemljista na kome namerava da se podize gradjev ina1 predstavlja stQ~~ jedan od najvecih rizika koji naruci1ac sonsi и vezi sa izgradnjom.') 1) Ј. Vi1us, •А _(_/ ·~·· lf~l, . str. 44. 1) А. Delvaux, ор. cit., str. 709; Ј. Vilus, ibidem1 А ... ./3 .3) Z. Biro, ор. cit., 1975/8-9, str. 2з; Ј И'~ Ј јh•,јиц.l ~i,. /~ - 44 - З) каd su projektom povredjene odredbe propisa о urbanizmu, gradjenju i1i pravi1a koja regu1isu medjususedske odnose 1. Iako moz~. biti da је, ро strukturi, dobro p1a- niran, projekt се biti potpuno beskoristan za narucioca ako projektant, prilikom njegove izrade, nije vodio racuna о va- ~ecim propieim~ о gradjenju ili pravima susednih v1asnika ne- pokretnosti. Nepostovanje vazecih propisa i postojecih prava imace~ _ . za posledicu i1i, zabranu da1jeg izvodjenja ra- dova i1i, ka!njavanje zbog njihovog nepropisnog izvodjenja i1i, naredbu о rusenju i1i, pokretanje pravnog postupka protiv narucioca i gradite1ja od strane upravnih v1asti i1i/i sused- nih v1asnika. 1 ) Prema tome, strucnost projektanta podrazumeva, ne samo poznavanje pravi1a struke koja se ticu same izrade projekta gradjevine, vec i razumno znanje о tome kaka~e od- nos izgrad_!!_je sa zakonom. Na tome se temelji duznost projek- tanta da obavesti mesne i druge vlasti, kao i susedne vlas- nike da se namerava pristupiti gradnji; da podnese pla~ove na uvid radi doЬijanja odobrenja ili saglasnosti i, sl~ Njegova је obaveza da se raspita kod svog narucioca po- stoje li Ьilo kakve smetnje ili ogranicenja na zem1ji na kojoj Ьi trebalo da otpocne gradnja. Ukoliko on, projektujuci ili konstruisuci radove, povredi prava susednih vlasnika i prici- ni time kakvu stetu, njima ili naruciocu, Ьiсе duzan da је naknadi. 4) 2. U vezi sa znanjem zakona koje se zahteva od pro- jektanta, valja reci da ono nije istog standarda kao znanje 1) Hudson~s Buil~ing anft ~~ineerinq Contract~ str. 68; Ј. V1lus, ~~l!AU.1 str. 30. 2) Hudson~s Building and Engineering Contracts 1 str .6 8,-l! - 45 - pravnog savetnika. Zbog toga, ako naruci1ac ima na raspo1aga- nju pravne savetnike radi rea1izacije buduceg p r oj e kta, oba- veze projektanta се biti, u tom s1ucaju, srazmerno o 1aks ane. 1 No, nema sumnje da naruci1ac, angazujuci proj e ktanta, o c ekuje da on razmotri sve re1evantne oko1nosti i pruzi mu strucne savete koji se ticu, na primer, z astite suse dnih gradjev ina ,. u pog1edu obezbedjivanja s vet1osti, vazduha i s1. · Zbog ne- postovanja vazecih propisa, zajedno sa projektantom odgovara ро pravi1u, i gradite1j, jer se opravdano smatra da urbanis- tic~e, gradjevinske i druge propise u pog1edu susedstva, pra- va s1uzbenosti i,s1. treba podjednako da poznaje i gradite1j (kao i naruci1ac) .1) d/ Pos1edice izrade g1avnog projekta s nedostacima 1. Prema najvecem broju opstih us1ova i tipskim ugo- vora koji se pri1ikom izgradnjeA koriste u svetu, visina na- knade stete koju naruci1ac moze da zahteva od projektanta ko- ji је izradio projekt sa nedostatkom zavisi od toga da 1i је otpoceo posao izgradnje i1i nije.3) 2. Kad posao gradjenja nije otpoceo, naruci1ac ima pravo na naknadu stete zbog nedostataka u g1avnom projektu, isto kao i kad postoje nedostaci u izradi idejnog projekta, о сешu је vec ranije Ьi1о reci. Kad је izvodjenje radova otpoce1o na osnovu pro- jekta koji sadrzi greske, neposredna uzrocna veza izmedju gre- saka u projektu i stete koja је nasta1a u vezi sa izvedenim gradjevinskim radovima, prekinuta је; pos1edica stete na gra- 1) IЬidem. 1) ј) Ј. Vi1us, ор. cit., 1973~str. 33-34. о t '1 1 ,(.,:.f.,~~ - ... . 4 ome : Ј . V 1 u s , - - . ф s t r . З ; Z. Biro, ор. cit., 1975/8-9, str. 21. - 46 - dj~~~~~kirn radovirna predstav 1ja sarno posrednu pos1edicu greske u projektu. То znaci da steta ne rnora Ьiti pos1edica isk1juci- vo greske u projektu, vec da rnoze Ьiti pos1edica i drugih ci- ni1aca koji su doprine1i njenorn prouzrokovanju. Steti koja se sastoji u nekva1itetno izvedenirn gradjevinskirn radovirna, na osnovu pogresnog projekta, rnoze doprineti, s jedne strane, propust pri1ikorn vrsenja p rethodne kontro1e projekta i1i ne- strucnog vrsenja takve kontro1e, а s druge strane, ~e1irnicno, а ponekadr i u preteznom de1u, gradite1j. 1 ) Sa g1edista odgo- vornosti projektanta, us1g_"!_ i __ ~_ _a_C?9_govo_r:п9st __ gF__a§~~-§_!ja i1i ~р_е c _ ij_~_! i z_g_~ а~~~__Э-~_!1-~-~-~-<::_i ј ~- --~~-_!-~ ~ i t i van ј е :z.: _r::!:1_~j_ -~~!с:_ _ ~ х.:- а zrne- rno Ьi urnanji1i njegovu 1icnu odqovornost z~e~te u_~rojek­ tu. 2 ) В. Obaveza projektanta da nadzire rea1izaciju projekta 1. U preteznorn de1u doktrine srnatra se da su "uprav- 1janje radovirna" i "vrsenj e nadzora", dva e1e rnenta jedne iste ce1ine. Uprav1janje radovirna znaci davanje potrebnih instruk- cija koje се obezbediti dobru rea1izaciju poduhvata izgradnje saobrazno projektirna (p1anov~a) i predracunirna, а prirnenorn ILjJ v~4 · pravi1a struke. Рој ат" - U\ _· ~'1.1/radovirna, ро svoj ој sadr- zini, podrazurneva i vrsenje kontro1e nad efektivnorn prirnenorn datih direktiva. 3 ) Ne Ьi nicern s1uzi1o ov1ascenje proj e ktanta, 1) Vidi: Z. Biro, iЬidern. 2) Prerna presudi Viseg privrednog suda Hrvatske I-Pz-19/84-2 od 28. VIII. 1984. "izvodjac koji је nak- nadio stetu nasta1u us1ed nedostataka u izvrse nim ra- dovima, ima pravo zahtevati naknadu od projektanta u meri u kojoj nedostaci u izvrsenirn radovirna Eoticu od nedostataka u projektu (ё1аn 647. stav З. Zakona о oЬligacionirn odnosirna)''•- presuda cit. u: "Sudska~­ ~sa", 1985/br. 12, str. 47, broj presude u casopisu 88) . 3) В. Soinne: La responsaЬi1ite des architectes et entre- pre~eKrs apres 1а reception des travaux, II, str. 605. - 47 - odnosno nadzornog inzenjera (u daljem tekstu) da daje uputstva za vrsenje radova kad ne bi postojala kontrola nad izvrsenjem tih uputstava. Vec sam pojam upravljanja i davanja uputstava v d i ь ь . . 'h . l) nuzno onos so om о avezu proveravanJa nJl ove pr1mene. Zbog toga је obaveza vrsenja nadzora komplementarna obavezi upravljanja. Njome se proverava nacin na koji graditelj, u obavljanju svoje profesionalne delatnosti, izvodi radove ~ . d . . d . . _... k . . . r:_ 2 } 1zgra nJl gra JeVlne. OJl su mu poveren1~ ~ V Suprotno ovom stanovistu, u francuskoj doktrini . se istice da је potrebno razlikovati pojmove upravljanja i nadzora. Smatra se, naime, da su upravljanje i nadzor dve sa- mostalne obaveze koje mogu pos~ojati odvojeno jedna od druge, buduci da misija upravljanja ne podrazumeva, nuzno, vrsenje nadzora nad radovima koje obavlja graditelj. 3 ) U preteznom delu strane i domace doktrine, medjutim, ne govori se о up- ravljanju i nadzoru kao о dvema obavezama, vec se stav1ja ak- cenat na oko1nost da 1i је narucilac pos1ove upravljanja i nadzora poverio istom 1icu koje mu је izradi1o i projekt gra- djevine ili је za poslove upravljanja i nadzora angazovao dru- go lice. Ро jednima je 1 "u interesu kontinuiteta odgovornosti~ poze1jno da arhitetka koji је projektovao jednu gradjevinu, vrsi i nadzor nad njenom realizacijom, uko1iko to dopustaju mogucnosti, 4 ) dok је ро drugima, vise u interesu narucioca da 1) IЬidem. 2) Andre, Delva~x/ ор. cit., t.2. n° 486-487 (cit.prema: В. Soinne,t~~~, . str. 605-606). В. So1'nne, ~-~~~~_/- . З) str. 606. 4) Takvu preporuku sadrze, n a primer, kanad s ki Opsti us - 1ovi о tarifama i us1ug ama inzenjera (cit. p rema: Ј. Vi1us, ор. cit., 1973, str. 39). Prema ranijoj jugo- slovenskoj UredЬi о gradjenju ("Sluzbeni list SFRJ", 32/58), "sta1ni nadzor nad izvodjenjem gradj ev inskog objekta i radova u ime investitora u ce1ini vrsi, ро pravilu, projektna o_!:_g~ni~Acij_a preko 9YI~§6~nog__pтo_­ jektanta koji је radio odnosni projekt." (c 1an 31. ). - 48 - angazuje drugo lice za nadzornog inzenjera, koje се nepristra- snije moci da gleda na eventua1ne greske koje otkrije u projek- . . k v • v. 1) tu i da na nJlh na vreme s rene paznJU naruc1ocu. 2. Nezavisno od iznetih razlika, i u evropskim1 i u anglosaksonskim pravnim sistemima~ postoji opsta saglasnost u gledanju na duznost nadzornog inzenjera da prilikom izvrsava- nja svojih obaveza koje se ticu nadzora postupa savesno i stru- cno; da bude nepristrasan i pravican u odnosima izmedju naru- cioca i graditelja i~da pri tome upotrebi svu razumnu paznju, opreznost, znanje i vestinu koja se od njega kao strucnjaka о~еkије. 2 ) Po1azi se od pretpostavke da naruci1ac koji se ob- rati ovakvom licи ima и njega риnо poverenje i da се moci da se os1oni u svakom pog1edи na njegove savete, obziroш na nje- govo poznavanje strиcnih proЬlema, savesnost i postenje. 3 ) а/ Obaveza vrsenja kontrole nad izvodjenjem radova 1. U pogledи sadrzine obaveze nadzornog iznzenjera da vrsi kontrolи nad nacinom na koji graditelj izvodi radove, postoje u pravnoj teoriji i praksi dve oprecne koncepcije. Prema jednoj od tih koncepcija, nadzorni inzenjer ima zadatak da dejstvиje preventivno i spreci da gradite1j pra- vi greske и izvodjenjи radova. Samom cinjenicom da sи pravlje- ne greske и gradnji иtvrdjиje se da toj obavezi nadzorni 1) АиЬrу :5t t.V, n , 2) Ј. Vilиs, З) IЬidem. Rаи (par Esmein): Droit civil fran~ais , , З?~' . i fusnote 1-3 (cit. prema: Ј. Vi1us,~/~~/ · . . str. 39.) . ..-~ ·,t U-1, ~.1. - r --- - ., · • str .. 42. - 49 - inzenjer nije udovo1jio. 1 ) Prerna drugoj koncepciji, nadzorni inzenjer је sa- rno obavezan da norrna1no i savesno vrsi nadzor. Da Ы Ыо os- 1obodjen odgovornosti, u s1ucaju greske gradite1ja, dovo1jno . d d' d . d ~· ~ · . ~ t 2 ) Је а se utvr 1 а Је na zor vrs 1o na razurnan nac1n 1 ces о. Obaveza nadzornog inzenjera da vrsi nadzor ne srnatra se za cisto pasivnu obavezu, ve~ ona podrazurneva aktivnu brigu о . ~ . d 1' . 1 . d'1'~t З) lzvrsenJU ra ova, а 1 ne 1 sta no pr1sustvo na gra 1 1s u. Obaveza na vrsenje nadzora kva1ifikuje se kao paz1jivo i1i norrna1no paz1jivo postupanje, a1i ne i kao garancija koje se nadzorni inzenjer ne rnoze os1oboditi. 4 ) u de1u nemacke doktri- ne i sudske prakse zastupa se s-hvatanje da ј е, za raz1iku od 1) U sk1adu sa ovom koncepcijom donete su s1edece od1u- ke sudova: u arnerickom pravu s1ucaj pred I-stepenim i II-stepenirn sudorn, Day v. Nationa1 U.S. Radiotion Cor~1 , 128 So __ 2 end 660 (La 1961.) (cit. prerna: Ј. Vi1us, ~"1-~1 _ -~- , . str. 49.}; u francuskorn pravu - od1uka Kasacionog suda od 15. rnaja 1904. Reg. 16 rnai 1904 D. 1905-I-З52) (cit. prema В. Soinne, ор. cit., II, str. 609) i presude citirane u: G. Bricrnont, ор. cit., st r . З4-З6 (cit. prerna Ј. Vi1us, iЬidern, str. 49); u nemac- korn pravu - presude citirane u: Н. Haring: Der Architeck- tenvertrag und seine RechtsproЬleme, Ber1in, 1969, str. 80. (cit. prema. Ј. Vi1us, iЬidern, str. 50.). 2) U sk1adu sa ovom koncepcijom donete su s1edece presude: u smerickom pravu - presuda Vrhovnog suda savezne drza- ve Luizijane u s1ucaju Day v. Nationa1 U.S. Radiotion Corp. 1kojorn su oborene presude prvostepenog i drugoste- penog suda (cit. prema Ј. Vi1us, iЬidem, str. 49.) ;' ' u francuskom pravu - narocito Reg. 15,j~}- n 1863 D.P. 186З-I-421 (cit. prema: B Jr-.Soinne,f#~~-1 • str. 609); u nemackorn pravu - presuda Saveznog suda od 28. febru- ara 1956. i presude cit. u: Н. Schrna1z1: Die Haftung des Architekten und des BaUunternehrners, З. Auf1age, Иunchen, 1976, str. З6-39Ј. З) Rennes 10 dec. 1946 ЈСР 47-II-32 n° 3585; Cass. Civ. 1° sect. civ. 8 jui1. 1963. Bu11. 63-I-4. 320 n° 371 (cit. prema: В. Soinne, i~1 __ , str. 609) . 4) Cass. civ. 1° Sect. civ. 20 juin 1966 Bu11. I-290 n° 376 (cit. prema: В. Soinne, iЬidern, str. 610); Z. Biro, ор. cit., 1975/8-9, str. 26. - 50 - gradite1ja koji ima "1oka1n i gradjevinski nad•zor", koji vrsi njegov predstavnik na gradi1istu, nadzor - nadzornog inzenje- ra "opsti nadzot:". sta, upravo, znaci "opsti nadzor·" pitanje • је tumacenja i zavis6~od konkretnih oko1nosti u kojima izgra- dnja neke gradjevine izisku~or•~) U francuskoj doktrini postoji mis1jenje da nadzornog inzenjer~ ne treba pretvoriti u nadg1ednika gradi1ista•1radite1j i1~l~~~vaju samosta1nu profesiju iz koje treba da s1edi i sopstvena odgovornost za izvrsavanje preuzetih obaveza. S1edstveno tome, gradite1ji Ьi mog1i da se suprotstave nadzornom}n7.enjeru koji Ьi se svako- dnevno up1itao u njihove zadatke. · ·· Prema tome, obaveza је nadzornog inzenjera da vrsi nadzor, a1i ovaj ne sadrzi i ga- ranciju za radove gradite1ja.~) • • Iako Ьismo mog1i usvojiti, u principu, drugu od iz1o- zenih koncepcija, to JOS n e Ьi Ьi1о i dovo1jno za odgovor na pitanje: sta se podrazumeva pod pojmom "paz1jiv nadzor" i pod kojim pretpostavkama se moze smatrati da је nadzorni inzenjer izvrsio svoju obavezu, odnosno da on nije odgovoran za greske koje pocini gradite1j pri1ikom izvodjenja gradjevinskih rado- va. Zato је nuzno pokusati da se Ьlize odredi sadrzina i oЬim ove obaveze. ~ OЬim obaveze nadzornog inzenjera da vrsi kontro- ----·-- -----·--------------- --------- ·- ------ 1'Ll. r .. _tj. nadzorr nad izvodjenj_em radova i, s ~_e_dstv~n~ _ i:_s>me,___!_ 9Ьim njegove odgovornostiJ_~ avisic§ kako od pri~Qde_зradjevi- .!1.~~oj_~ __ §e i~radj_Qj~i _ _9_p~_r_acj.j _~ __ !1_?.d koj i~_C!2_e ____ gbav~kon- _t .ro1_a, _t_?:~o __ ~ _s>_~ons_!:a_!:,~_val'_li h __ g~e~aka u izg_~-~~nj.l_. 1) Мах. Schma1z1, ор. cit., 1976, str. 36-39; Ј. Vilus, ор . cit., 1973 , str. 46-47 . . ,- 2) В. Soinne, ор. cit., II, str. 610 1 112 - 51 - • ~~ Osnovno pravi1o koga se nadzorni inzenjer mora pridrzavati pri vrsenju nadzora је da utvrdi da 1i se radovi izvode prema vazecim propisima, prema projektu i da 1i su u sk1adu sa oЬicajima i pravi1ima struke. Ukoliko primeti da se radovi ne izvode u sk1adu sa ugovorom i pravi1ima struke, duzan је da gradite1ju "odredi primereni rok u kome se ovaj mora pri1agoditi tim us1ovima". 1 ) Neki naciona1ni gradjanski zakonici i gotovo svi opsti us1ovi ugovora za gradjevinske radove postav1jaju pravi1o koje treba da vazi pri1ikom prove- ravaii ja radova, а prema kome "џ.ijedan rad nece Ьiti pckriven !1i sk1onjen, а da prethodno о tome nije doЬijena dozvo1a in- zenjera i1i njegovog p;-~-d~tavni_~~~ . L) Pre nego-§ t;-~e jedan odredjeni deo gradjevine zatvori (pokrije, zavrsi), gradite1j~ , v v • 11 . \ .hи~е је duzan da pozove nadzornog inzenJera i nJegovog ~~~~--~ da ga preg1eda, pos1e cega se. tek~ taj deo moze konacno zatvoriti (pokriti, zavrsiti) . Uko1iko Ьi gradit e 1j zatvorio jedan deo gradjevine, а da nije obavestio о tome nadzornog in- zenjera, ovaj pos1ednji Ьi imao pravo da zahteva da se taj deo ponovo otvori radi pregleda. Ukoliko se prilikom otvaran ja otkriju mane i nesag1asnosti sa projektom i1i ugovorom, svi troskovi otvaranja padaju na teret gradite1ja; 3 ) uko1iko se pokaze da su svi radovi iz vede ni na ugovorom predvidjeni nacin, troskovi otkrivanja padaju na t e ret narucioca. 4 ) 1) C1an 1662. stav 2. ita1ijanskog GZ. 2) C1an 285. cehos1ovackog Privrednog zakon ika ; c 1an 38. medjunarodnih Opstih uslova za gradjevinske radove OU ,.i:JD.IC/G (В. Vukmir, ор. cit., II, str. 188); c lan ~~. f{e ~ - Conditions of Contract (I.N. Duncan, Wa11ace: The ' ICE Conditions of Contract, fifth edition, А. Comm- entary, Sweet and Maxwel1, London 1978, str. 106-107); vidi i: uz br. 80. stav З. PUG. З) Uz br. 80. stav 5. PUG. 4) C1an 38. stav 2. medjunarodnih Opstih us1ova OU FIDIC/G (В. Vukmir, ~)i- --; Ј. Vi1us, op.cit., 1973, str. 47-48; Uz. br. 80. stav 4. PUG. - 52 - Gradite1j је, dak1e, duzan da obavesti inzenjera da је odredjeni rad spreman za kontro1u, а ovaj ima obavezu da bez nepotrebnog od1aganja dodje i izvrsi preg1ed ili da obave- sti gradite1ja da pregled nije potreban. Uko1iko se pri1ikom izvrsene kontro1e ili ponovnog otkrivanja utvrdi da rad~vi nisu izvedeni u sk1adu sa ugovorom i projektom, gradite1j се biti duzan da iste radove ponovo izvede na nacin na koji to odredi nadzorni inzenjer. 1 ) ~\~/'~' ~7#«иг ~i~c7~~:.t=~ rni 1nzenjer nije duzan da vrsi nadzor nad svakom operacijo~. koj_a . 1 • ';. se izvodi na gradilistu, vec se od njega trazi da vrs f~~a~J n~d izvodienjem najvaznijih gradjevinskih delova, odnosn~ l'lel•r"- • ..t:~ . је\_ -.. t'Ro]1h lћfno zavisi uspeh izgradnje gradjevine. ~- .,... . · ,:·~ . . . N...." · -·-~~ '*"' . ~ ~ . ·~- . . -~_._._ '\_ . . .• ; -~ ·"""t :.• .,. _, -· • ~"-~;;;r ·- ----· -- ··-:-·- .... -.. · - ~: . " • ,. - . ! ' • .,~ ... ~ ·1' • .. . ' '»-'~_:_ -- , .-Ј_;..- ..... __... .. . __...г·• 1 . , ".., ... \ t ; . ... -. '1# .., .... ., .. . . " ~~- ~~ ~ '1 - ~ 7 Ј с:- ~ )-.Ј' _· , ~ !!'~~v ~ _ ... _ .. -,- ~ '".ill;..: --. .:.~ ::..~- _ СЬL..- ч. -- а:е ..... : ~ ... ..... =siC= •= il:. Uko1iko је vaznost pojedinih operaC1Ja veca za stabi1nost bu- duce gradjevine, uto1iko nadzor treba da bude pazljiviji. 2 ) Nadzorni inzenjer se ne bi mogao opravdati ako se pokaze da nije nadzirao izvodjenje trajnih radova i1i, radova od kojih zavisi stabilnost gradjevine i1i, konzerviranj e gradjev ine ili, njena zastita od vremenskih nepogoda. Buduci da se jednom pri- m1jeni radovi smatraju izvrsenim, to се nadzorni inzenjer biti odgovoran ako se utvrdi da је on primio radove, а da tom pri- 1ikom nije izvrsio kontrolu tih radova na nacin kako to zah- 1) Uz br. 80. stav. 5. u ve zi sa stavom 1. PUG; Uz. br. 100. i 102. PUG i с1. 603. ZOO. 2) В. Soinne, ро. cit., II, str. 612 i dalje; Hudson/s Bui1ding and Engineering Contracts, str. 71 - 72. - 53 - tevaju us1ovi ugovora koji је zak1 jucio sa naruciocem. 1 ) Kada su u pitanju opasne, neuobicajene operacij e i1i, operacije ko- je se vrse na osnovu neke nove i1i retko primenjiv ane grad je- vinske metode, odsustv o nadzora od strane nadzornog inzenjera ne bi se mog1o pravdati. Takodje, ne bi se mogao opravdati ni propust nadzornog inzenjera da pr imeti gresku koja је nasta1a u toku jedne dugotrajne operacije, jer bi to pokaza1o da on nije bic zainteresovan za ono sto se dogadja1o na gradi1istu u toku d~zeg vremena. 2 ) Nasuprot tome, norma1no ј е da se u po- g1ed~ deta1ja u izvrsenju gradjevinskih radova n adzorni in- zenjer potpuno os1oni na graditelja. Ne bi se mog1o smatrati da је on odgovoran za tekuce operacije cije izvodjenje ne do- nosi у teskoce. 3 ) 1) Na primer, u s1ucaju Jame son v. Simcn (1899.) (1.F.Ct.of Sess. 1211) sud је utvrdio da Је arhitekta imao pre- ma ugovoru obavezu da pruzi razumni nadzor nad izgrad- ~J_Q!!!_na_~~~-io~ev.§_ Js~~~ L_~ _ to --~n-~fi t~kay_~aq?Q.;r J~_Qjj__b! -~~ - ~I_!_l9_9_l!.Ci.o_§_I2_otvrdi d~_j е rad izvodj_ёl_G~..Y.r~_en_џ_ sk1adu sa ugovorom. Medjutim, kad је naruci1ac росео da zivi u kuci primetio је na podu suvu griji1ez. Ski - nuvsl sa poda kance1arije cement, otkrio је da najni- zi s1cj poda nije Ьiо ur adj en u sk1adu sa ugovorom i da se sastoji od ve1ike ko1icine raznoraznog sme ca. Arhitekta је oЬi1azio g rad jevinu otpri1ike jednom nede- 1jno, a1i nije nikad ispitao najnizi s1oj poda pre nego sto је postav1jen cement. Bez tog ispitivanja, on је dao na1og gipsaru da nastav i sa radovima na podu. Arhi- tekta је odgovoran za stetu svom naruciocu, jer је pri- mio radove koji nisu Ьi1i u sk1adu sa ugovorom (Hudson ' s Bui1ding and Engineering Contracts, str. 71); Vidi i uz. br. 80. stav 2 . PUG. 2) В. Soinne, ор. cit., II, str. 612-613 . . ,·.ltл.l~t, З) В. Soinne, ....,..#~'!t_~щЈ.~ ' - r-- :... _ :_ _:-: -:~ ~ idi i: s1u c aj Hemming v. На1е (1859) Ј.с.в (n.s.) 487 at р. 498 Per Wi11iams Ј. (u: Hudson ,s Bui1ding and Enginee- ring Contracts, str. 72.). - 54 - 3. Kurnu1ativna primena izlozenih kriterijuma omogu- cice da se utvrdi obim odgovornosti u vrsenju nadzora, povodom odredjene greske u izgradnji . Nadzorn~inzgp~~~e~i od- f..lt.~~'/e..y.~ ~~ре_ А 11/ё./l-_-..rr.e. с4ј Ј ~ . . _ 'ss~t~s~am~o~~~~~~·~::-~ · · ·--7. ~ _9_Q_'{()_! __I1 ~- - · · :·· .,. da nij е mogao da otkr ij е gresku u izvedenim radovima' i pored ucestalih poseta gradilistu' :tt:, da је p_;-_~~u~~o sve mere_ da је ukldюi. · · Nadzorni inze- njer1kome је poveren "opsti nadzor", ne mora da poseduje stru- c na znanja onih koji su radov e izvodi1i. Medjutim, njegova је du znost da angazuje strucnjake kad mu nije jasna, na primer, nosivost terena i1i, kad se pojave podzemne vode. i da pribavi strucno mis1jenje staticara . Kad su u pitanju pojedine vrste materija1a, duzan је da da uzorke na ana1izu (ako posumnja u kva1itet is tih) . On ј е du zan, takodj е, da se upozna. sam i1i, preko odgovarajucih strucnjaka, sa zvucnom, top1otnom i dru- gom izo1acijom gradjevine, kad је to neophodno i1i, kad to za- hteva narucilac.4) . , , \ , Obaveza na vrseп je nadzora stavlja na na О tome~ В. Vukmir, ор. cit., I, str. 40. ј) И. Schma1z1, ор. cit., str. 20. - 63 - savetovanja oko pribav1j a nj a z e m1jista i1i provere racuna i1i r - mera radova је ugovor о s1u zbi.:.-,. ________ .,..... _ ___ __ ~ 4<'------·РУ Danas u nemackoj sud skoj praksi preov1adava stav da su i arhitekte, kao i gra d ite1ji, duzni d a is poruce g radje- vinu koja se gradi, pri cemu se ne pravi ra z 1ika , k ao n e kada, izme dju odgovornosti arhit e k te za njegov "duhovni" doprinos i odgovornosti gradite1ja z a njegov "materija1ni" doprinos; i de1o i rad treba da rezu1ti ra ju u "uspehu".-f} З. No, u pog1 edu odg ovornosti arhite kata i gradite- 1ja ; izjednacavanje nij e iz v rseno u potpunosti. Ak o ј е greska u gradjevini nasta1a kao pos1edica greske u proj ektu, koju је gradite1j "ugradio" u nju, tada se ona izjednac av a s a g reskom sadrzanom u materija1nom de1u gradjevine. U takvom s1uc aju na- ruci1ac ima pravo na odstetu od arhitekte, а zahtev zastare- va za pet godina od preuzimanja radova, odnosno od preuzima- nja projekta, ako nije bi1o nadzora. 2 ) Ako је arhitekt propu- stio duznu paznju u nadzoru, а ne u projektu, ра ј е tim propu- stom izazvana greska na gradjevini 1gradite1j duguj e popravku. 3 ) Ako gradite1j ne popravi gradjevinu i1i radove, naru c i1ac mo- ze zahtevati naknadu stete od arhitekte. 4 ) Naruc i1ac nije du- zan da prvo tuzi gradite1ja, ра tek onda arhitektu, vec moze , odmah tuziti arhitektu uko1iko bi otk1anjanje ne dostataka izi- skiva1o nesrazmerne troskove. 5 ) Buduci da gradit e 1j du guje 1) В. Vukmir, ~~·. ~·~J/Sch:1ma1z 1, ibidem. ~ 2) C1an 638. nemackog GZ (zastarelost zahteva za otkla- njanje mana i&i za naknadu stete~hibog managradjevine); О tome: Н. Schmalzl, l~~, str. 32 i dalj e . 3) Cl. 633. i 634. nemackog GZ (otk1anjanje mana). 4) С1. 635. nemackog GZ (naknada stete zbog neispu- пj avanj а) . 5) Cl. 633. stav 2. nemackog GZ. - 64 - popravku gradjevine i radovafa arhitekt naknadu stete, njiho- va odgovornost nije so1idarna. On i mogu postati so1idarno od- govo rni tek ako gradite1 j ne izvrsi popravku i1i ako nastanu v 1 d' Ь ' ' h 'h ' d ' vk 'h t 1 ) stetne pos е lCe z og ПЈl ovl zaJe nlc l propus а. Ь/ Francusko pravo 1. Na "uspehu" kao bitnoj odrednici ugovora о de 1u i bitnom kriterijumu koji odva ja obave ze usmerene n a postizanje odredjenog rezu1tata od obave za usmerenih na korisбenje odre- djenih sredstava,insistira se i u de1u francuske pravne teori- je.2) za ugovore koje zak1ju c uju advokati, 1ekari, arhitekte i pripadnici drugih slobodnih profesija, smatra se da su ugo- vcri о de1u, iako u njima ima e1emenata zastupanja i pred- stav1janja (ugovora о mandatu) . 3 ) Zakonskom reformom od 31.XII. 1971. godine ustanov1jeno је da arhitekt ima po1ozaj pre duzet- nika (pos1enika) kad izradjuje nacrte, proracune i kad nadzi- re izvodjenje radova; kad obustav1ja isp1atu odredjenog izno- sa i1i svodi racune za naruc ioca, on је punomoбnik (ma ndator i1i zastupnik) narucioca. 4 ) Usvajanje ovakvog res e nja pos1e- dica је shvatanja francuskog prava da је za raz1ikovanje ugo- vora о na1ogu od ugovora о de1u bitna cinjenica da ugovor о de1u ne daje nikakvo pravo predstav1janja. То znac i da arhite- 1) С1. 254. nemackog GZ (sukrivica); О tome: М. Schma1z1, 1 'fr• r:~f-.j str. 36. i da1je; str. 167-168 i da1je; В. Vukmir, ор. cit., I, str. 37. 2) В. Soinne, ор. cit., II, str. 572-576; Vidi о oЬligacija­ ma rezu1tata (ci1ja) i oЬligacijama sredstava i о pojmu ugovora о de1u: S1obodanLPerovi6: OЬligaciono pravo I, Beograd, 1973, str. 43-4Ь i 511-512. i OЬligaciono pravo, Beograd, 1980, str. 711. З) Morandiere, Ј.: Droit Civi1, 3 izd. Da11oz, 1967, str. 147-156 (citirano prema: В. Vukmir, ор. cit. I, str. 37.). 4) Mazeaud-Mazeaud: Le~on de droit civi1, Tome tre isieme , 4. izd. Dauxieme vo1ume, 1974, str. 616 (citirano prema: В. Vukmir, 1,l_i_J~1 str. 37). - 65 - da prcdstav- pos toji ne- kte nemaju, prema pravilima ugovora о de1u, pravo 1jaju narucioca u odnos~pr а trecim 1icima. Ako " -ч.-kо p ravo predstavljanja azi iz ugovora о na1ogu (mandatu), а ne iz ugov~ra о de1u. 1 ) Posto francu sk i Grad jan- ski zakonik predvidja obave ze arhitekte u okv iru ugovora о de1u, rezonovanje је de1a francuske teorije da се zakonoda- vac priznati odnos izmedju narucioca i arhitekte kao ugovor о na1ogu jedino ako је dato posebno punomocje za pLacanje, u ime i za racun narucioca. Ako takvog posebnog pun omocja, tj. ugov@ra о punomocstvu nema, ove ra privremenih situacija od strane arhitekte, u s vojstv u nadzornog inzenj era , Ьi1а Ьi oba- ve za koja se izvrsava u inte resu а ne u ime naru c i oca , tj. obaveza koja proiz1azi iz ugovora о de1u. 2 ) 2. U francuskoj sudskoj praksi nema kon tinuiteta u stavovima о karakteru obaveza koje preuzimaju arhitekte , jer se ona ko1eba izmedju razlic itih pravaca mis1j e nja. Jos 1965. godine Kasacioni sud donosi presudu kojom ugovore arhi- tekata ne priznaje kao ugovore о delu, buduci da oni ne za - k1ju c uju u g ovore о iz gradnji za cv rste (fik sne ) cc ne . Ро mi- s1jenju pomenutog suda,arhitekti su odredbama c l anova 17 92. i 2270. francuskog Gradjanskog zakonika - koje predv idjaju so- 1idarnu odgovornost arhitekata i izvodjaca za greske u z em- 1jistu - izjednaceni sa iz vodjacima jedino zato sto se u doba sastav1janja Gradjanskog zakonika te dve profes ij e nisu dovo- 1jno raz1ikova1e.З) 1) Ј. Vi1us, ор. cit., 197З, str. 24-25; В. Vukmir,1'/1;(Щ -- - s t r . З 7- З 8 . 2) Narocito P1anio1 i Ripert: Traite pratique de droit c~vi1 fr~a~,t. XI, No: 14ЗО (~itirano prema: Ј. v 11 u s} ~ il -- -1: 'u1 . - ·- -.· ·.• . .~ ~eorge 1 вricmont:VLa responsaЬi1it~ des architecte et e ntrepreneur en droit be1ge et en droit francais, Brise1, Paris, 1965, str. 12. З) Cour de ca~sation, presuda od 5.IV. 1965. godine Bul1. I, n 42 р. 179 Ј.С.Р. 65 Ed.G.II-146-61 (citi- rano prema:в. Soinne, ор. cit., II, str. 666} - 66 - Medjutim, posto su Zakonom od З.I. 1967. godine nove1irane odredbe c1anova 1792. i 2270. francuskog Gradjan- skog zakonika kojima se i da1je navode i izjednacavaju arhi- tekte sa izvodjacima u pog1edu odgovornosti, tj. garancije za so1idnost gradjevine, to vise nema dileme da је u francuskom p ravu preov1adao stav da su ugovor i arhitekata u govori о de1u. 1 ) с/ Jugos1ovensko pravo 1. U nasoj teoriji је jos i pre donosenja Zakona о oЬligacionim odnosima preov 1adava1o mis1jenje da su ugovori koje zak1jucuju arhitekti i nadzorni inzenjeri, ро svojoj pravnoj prirodi, ugovori о de1u. Na primer, autor Ј. Vi1us, iako konstatuje da 1inija kojom bi se jasno razgranici1a u1o- . ga nadzornog inzenjera kao pos1enika i zastupnika naruc ioca u mnogim s1ucajevi~a nije jasna, p1edira da se podje od prin- cipa ugovora о delu, а ne u g ovora о na1ogu odnosno zastupa- nju. Njeni su argumenti za takav stav vise zasnovani na pra- kticnim razlozima, а samo d e limic no na pravnim. 2 ) Ро dru gom mis1jenju u nasoj teoriji, pos1ove arhitekata i ugovore koje oni zak1jucuju treba tretirati, u ce1ini, kao ugovore о delu iako se . istice "da bi neki od njih, gledano odvojeno, mog1i biti i predmet nekog drugog ugovora. "З) Trece ј е stanoviste ,.. da se ne moze nace1no i g e nera1no govo- 1 riti о karakteru ugovor a koje zak1jucuj~ projektant~1 odnosno nadzorni inzenjeritF , ~ karakter ugovora zavisice od prirode ,.t. sadrz ine usluge "r koju . -.н ... ~,t~[ 1) В. So1nne, "" ~ - str. 572-585. 2) Ј. Vi1us, ор. cit., 197З, str. 25; В. Vukmir, ор . с i t . , I , s t r . З 9 . З ) Barbic Jaksa: "Odgo,;ornost arh itekta naru c ioca za projekt" u knjizi: Investi c ije, uredio А. Go 1dsta]n, izd. "Informator", Zagreb , 1969, str. 15-16. - 67 - naruci1ac zahteva,na osnovu konkretnog ugovora, od projektan- ta, odnosno nadzornog inzenjera. 1 ) 2. Zakon о oЬligacionim odnos ima defini~e ugovor о de1u kao "ugovor kojim se pos1enik _(p~e~uzimac, izvodjac ::_ad~va) __ o~~v~z~je da obavi odredjeni_ po_sao, kao sto је izra- da 111 opravka neke stvari i1i izvrsenje nekog fizickog i1i _i _!'lte 1ek tua1nog !а~ i, s 1. , а naruc i 1ас se obave zuj е da mu za to plati n~knadu" (c1an 600). Iz zakonske definicije ne proizl ~ zi da је "uspeh" potreban da hi neka delatnost mog1a Ьiti okarakterisana kao ugovor о de1u. Dovo1jno је d~ izvodjac "obavi odredjeni posao", sto mo!e Ыti "izvrsenje nekog fizickog ili intelektualnog rada"~ s tirn da to obav1ja osoba koja је poslenik (preduzi- mac, izvodjac radova). Za raz1iku od de1a jugos1ovenske prav- .ct ' .1 ne teorijeYkot~Se smatra~6 da је rezultat rada jedina deter- minanta ovog ugovora, 2 ) pravni pisac s. Perovic је, i pre donosenja Zakona о oЬligacionim odnosima, Ьiо mis1jenja da su njeqovi okviri siri i da је za o~redjivanje ugovora о ~e1u dovo1jno reci da se pos1enik obavezuje da izvrsi odre- djeni posao, odn. da preduzme odredjeni rad. Rezu1tat tog po- s1a,odn.rada,cenice se s ohzirom na prirodu obaveze,sadr~inu i ci1j ugovora koji su stranke hte1e postici~) Autor B.Vukmir zas- tupa stav da odbacivanje "uspeha"iz zakonske definicije ugovora 1) в. Vukmir, op.cit., I, str. 39. 2) Mis1jenje da је re z u1tat rR ~ a je~ina determinanta ugovora о de1u zastupa1i su: Loza, Bogdan: OЬliga­ ciono pravo, posebni deo~ Sarajevo, 1961, str. 182Ј Blagojevi~, Boris1av: Posebni deo ohligacionog pra- ~, Beograd, 1939, str. 167Ј Vizner-Kapor-Carid: · Ugovori gradjanskog i privrednog prava, Rijeka, 1971, str. 501Ј Vukovid: Obvezno pravo, knj. II, Zagreb , 1964, str. 266; в. Vuk!Т'ir, iЬidem, str. 39, 295. 1 , s 1. 3) s. Perovic: OЬligaci~pravo, izd. "Privredna stampa", Beograd, 1980, str. 711-712. - 68 - о de1u olak~ava kvalifikaciju raznih pomocnih ne1atnosti koje, same za sebe, ne predstav1jaju "kona~ni" uspeh (k a o ~to је slu- ~aj sa nadzorom), ali koje u sklopu svoje delatnosti predsta- vljaju zatvorenu celinu sa samostalnim kriterijumom "uspeha". Isti autor smatra, medjutim, da је odbacivanje "uspeha" kao • Ьitne odl~e ugovora о delu iz zakonske definicije samo pri- vidno.1) Zakon predvidja, naime, obavezu da se delo zavr~i; da se preda naru~iocu i, najzad, da se snosi oдgovornost za ma- terijalne nedostatke, ~to ~ini Ьitni deo pojma ugovora о delu :koji ga razlikuje od raznih drugih s1i~nih ugovora; sve ove obaveze podrazumevaju, kao krajnji cilj ugovora, delatnost ko- ja је usmerena na "uspeh" 111 "zavr~etak" preuzete obaveze. 2 ) No, iako Zakon о ob11gacionim odnosima defini~e ugovor о dEйu dovoljno ~iroko da se njome moze obuhvatiti ce1okupna de1at- nost koju obav1ja projektant, odnosno nadzorni inzenjer, ро mis1jenju R. Vukmira to ne моzе Ьiti re1evantno u s1u~ajevi­ ma kad је on stvarno zak1ju~io drugu vrstu ugovora, а ne ugo~_ vor о delu. 3 > Nama izg1eda da ovaj stav . va1ja podrzati. Za odredjivanje pravne prirode odnosa izmedju naru~ioca i pro- jektanta, odnosno nadzornog inzenjera, Ьitno је utvrditi,iz sadrzine ugovornih odredЬi, koji stepen samosta1nosti ima pro- jektant, odnosno nadzorni inzenjer, u obavljanju poverenih po- s lova. Jer, "fizi~ka i in te 1ek tua1na snaga pos 1enika, bez ob- zira na eventua1nu upotrehu oomocnih sredstava, angazovana u smis1u izvr~enja odredjenog rada, predstav1ja imanentno svoj- . 4) stvo ugovora о de1u". 1) в. Vukmir, op.cit., I, str. 295. 2) VifH: ~1. 607. zoo (obaveza da se izvrsi ne lo kako је ugovoreno i ро pravilima posla); ~1. 613. ZOO (predaja izradjene stvari naru~iocu); ~1. 614-621. ZOO (odgovor- nost za nedostatke); О tome: в. Vukmir, iЬidem, str. 39-40. З) в. Vukmir, iЬidem. 4) s. Perovic, ор. cit., str. 710. - 69 - II. N а d z о r n i i n z е n ј е r i n ј е g о v р r а v n i s t а t u s 1. u vez i s pravnom kva1ifik acijom ugovora о izgradnji;u ang1o- saksonskim pravnim sistemima postav1ja pitanje da 1i su to ugovori о zapos1enju izmedju "gospodara pos1a" i "z astupnika" i1i sJJ to ugovori "nezavisnih preduzemaca". Istorijski g1edano, u eng1eskom pravu su posto- ja1a dva odnosa zapos1enja, i to izmedju "gospodara" i "s1uge" (master and servant") i "principa1a" i "agenta". "Agenti" se de1e u dve kategorije: "s1uga" ("servant-a") i "nezav isnih" preduzimaca" ~ndependent contractors"). Као "s1uga" se ozna- cava onaj "agent" i1i punomocnik cije se fizicko ponasanje u ispunjenju njegovih duznosti kontro1ise i1i је pod1ozno kontro- 1i "gospodara". Као "nezavisni preduzimac" oznacava se ona osoba koja nesto radi za drugoga, a1i koju u fizickom izvrsenju njenih duznosti ne kontro1ise osoba za koju radi i nije pod1o- zna pravu kontro1e te osobe . 1 ) U svet1u iz1ozene k1asifikacije va1ja odrediti kojoj bi kategoriji pripadao arhitekt, i da 1i uvek istoj, ako mu је poverena i1i samo izrada projekta i1i, samo vrsenje nadzora i1i, samo savetodavna funkcija i1i, ako mu је povereno i da projektuje p1anove i da vrs i nadzor i da savetuje. Odnosi narucioca i arhitekte kva1ifikuju se u eng1eskom pravu kao odnosi zapos1enja (emp1oymant) . 2 ) 1) Powe1, R.: Tl:_~La~_of AS@.!:_1_~Y.l Second Ed. London, 1961. str. 9-10 (citirano prema: B.Vukmir, op.cit, I, str. 38 ). 2) "Zapos1javanje arhitekte, inzenjera i1i ka1ku1aлta za us1uge u vezi sa proj e ktom i izvrsenjem gradj ev in sk it1 ra - dova nastaje iz njihovog postav1jenja od strane sopstve- nika gradjevine i1i nekog koga on opunomoci u s voju ko- rist da sacini postav1jenje. Us1ovi postav1jBnj a regu1isu prava i obav-eze strana " (Е.Ј. Rimmer and I.N. Duncan, Wa11ace: Hudson's Bui1ding and Engineering Con~rac~~ (Inc1uding the Duties and Li ab i1ities of Archit ec ts, Engineers and Surveyors ), Eighth e dition, London~-I959 , str. 44)/в. Vukшir, t//:Y.i'l!f.A;J{.J ~ str. 38. - 70 - Лrhitekti i in ~enj eri su u ang 1os ~ksonskim pravima naj ~e~ce opunomocenici, odnosno zastupnici naru~ioca i njihovi se me - d jusobni odnosi, kao i odnosi prema trecim 1icima, re~avaju . ~ 1) k .. ро princip1ma ugovora о punomocstvu. Ova onstat aC lJ a , me- dj utim, jos uvek nije dovo1jna da Ьi se utvrdi1o da 1i po1o- zaj arhitekte kao "agenta" naru~ioca odgovara po1o za ju "slu- ge" i1i "nezavisnog preduzima~a". Na osnovu odredЬi ~1ana 2.1.2. medjunarodnih Opstih us1ova IGRA 1976. P.I. i D.i S/ / FIDIC (koji se u znatnoj meri os1anjaju na britanske Ops te us1ove The R.I.B.A. i The I.C.E. Conditions of Contract) mo- g1o Ьi se tvrditi, sa dosta sigurnosti, da po1o~~~Qj i se pr~pisuje Savetodavno~_!nzen~eru odgovara po1ozaj~ koji on ima, u evropskim pravima, na osnovu ugovora о de1u. C1an 2.1.2. Opstih us1ova predvidja da se "ni~ta sto је sadrzano u ovom Sporazumu nece smatrati da uspostav1ja odnose pos1o-v - davca i ~vrJitelja i1i principa1a i zastupnika, uko1iko se stranke s1o~e da po1ozaj Savetodavnog inzenj e ra i svih koji obav1jaju us1uge u okviru ovog Sporazuma odgovara po 1ozaj u kzavisnog izvodja~a ". Prema А. Hudson-u arrtitekt i1i inz e njer zapos1en је da izvrsi duznosti potrebne da ostvari svrhu za koju је Ьiо postavljen i ima prav o da mu se isplati razumna nagrada za njegove us1uge; sopst venik gradj evine ima pravo na stru- c nu us1ugu arhitekte i1 i in zen jera u ispunj enju svih. predvi- djenih obaveza sve dok se s v rha postav1jenja ne ostv ari (pod- vuk1a V.K.) 2 ) Pri tome ј е od znacaja ukazati na dvojaku u1ogu u kojoj se arhitekt i1i in zenjer moze naci u ugovoru sa naru- c ioce m. Od karaktera misij e koja mu је poverena zavisi , kako 1 ) в. Vukm i r , i~t:.1&(v,P. str. 38; Ј. Vi1u s , op.cit., 1973, str. 24. 2) Hudson~s Bui1ding and Engineering Con tract s, st r . 45-46. - 71 - njegova licna odgovornost, tako i odgovornost graditelja pre- ma naruc1ocu. Arhitekti, naime, mo~e biti poverena ili uloga arbitra ili uloga "potvrdjivaca".l) I u jednom i u drugom svo- jstvu on ima pravo da izdaje odredjene isprave (potvrd e ), od- nosno certifikate, ali ti certif ikati imaju razliciti znacaj u zavisnosti od toga da li ih izdaje kao arbit ar ili kao "po- tvrdjivac ". Nace lno, certifikati se izdaju i u toku izvodje- nja radova i ро okoncanju istih; jedni su certifikati "za isplatu", а drugi "о tome da radovi zadovoljavaju". Kad arhitekt v r_~ i ___ fu~kciju arbitra, d e finiti vni certifikat koji bude izdao1 oslobadja graditelja svake dalje odgovornosti ро zavrsetku radova. U takvom slucaju smatra se da prijem radova nije cin narucioca, vec akt eksperta sposob- nog da utvrdi na definitivan i ubed ljiv nacin da su radovi dobro izvrseni. Narucilac nece imati pravo da trazi naknadu stete od graditelja zbog nemarnosti, cak i ako se pojave skri- vene mane. 2 ) Za izdati certifikat snosice licnu odgovornost ar!1itekt., prema naruciocu, ј er оп ne moze bi ti sudij а u sop- stvenoj stvari. Оп се snositi odgovornost ne samo z_~~-:::ro~~ s_sp_st_y:_~nl_:!_____!!_~_~arnost, vec i za greske graditelja koj~j~_mogao da primeti. 3 ) Kad arhitekta nije arbitar, vec na osnovu ugovo- ra preuzima odredjene obaveze : na primer, da ispita svojstva zemlj ista ili izradi planovef on treba -=::PJ::i: tcme., d a postuje zakone i propise, kao i pravo s lu zbenosti. Kad se obavezuje ,щ.~~~/ da sprovede u delo plar.ove, on ~ da postuje predracuп e troskova, da upravlja radov ima i da ih nadzire . Najzad, on је obavezan da izdaje nepristrasne certifikate .~ U t oj ulozi 1) Hudso~!Building and Enginee ring Contracts, str. SO; 222 228; В. Soinne, ор. cit., I, str. 55. 2 ) В. Soinne, 6~J·~~I ~, str. 58. 3) Ibide m, str. 58-59. - 72 - "potv rdjivaca", on postupa , u v ek, u svojstv u mandatora, o dno- sno zastupnika. 1 ) inze- nје э:__ , i to bilo kao zastup_!:l ik n~rucioc~_ili -~ a_?_ r:!~-z~~i~}l i pre- g_ц__z_.:h_mac, odgovara z~_py_~"!:~ u is unjenju u ovg r !l-JJ:l ___ Qpaveza, i pre i pos le primo~_c!aj_~ _ gra_dj е_у:~~е_, zbog n ~_!!1 ё~тnos~i_ . 2 ) Rok zastarelosti tuzbi za naknadu s tete i zbog d e l i k ta i zbog po- vrede ugovora, traje sest godina.~ Polazna ta c k a roka је da - tum pocinjene nemarnosti. Te skoca је ovog sistema s to taj po- cetni datum moze biti dan izrade, odnosno predaje plana ili, dan ispunjenja plana ili, d a n k a d је izdat c e rt ifikat k o jim se potvrdjuje da su radov i us pesno obavljeni. Jedino је izve- sno, prema ovom sistemu, da arhitekt (kao i graditelj) ne sno- se vise nikakvu odgovornost ро proteku roka od sest godina od dana zavrsetka radova.~) 2. Za razliku _?_9-__ en_g les_!(~prava u kome o~gov:ornost arhitekte, inzenjera i gr~~itelja 1 ima isti osnov i_pod~o~ ~J--~~-<------- pravno 1ice koje izvodi sve i1i samo odredjene radove koji spadaju u gradjenje, odnosno u radove materija1nog karaktera. Nasa i strana teorija i zakonodavstvo nazivaju ga iz vod jacem radova, preduzimac~m i1i gradjevinarom. U propisima Kra1jevi- t«4 z ~. V"d.~ ne Jugos1avije~Je "preduzimacem", "preduzetnikom" i1i "pos1enikom". 2 ) Naziv "gradite1j", za koji smo se mi oprede- 1i1i, nije uobicajen, iako izg1eda primeren1 jer upravo ukazu- je na predmet obavezivanja ovako oznacenog 1ica. No, kako se pri1ikom izgradnje gradjevine jednom 1icu mogu poveriti, po- red gradjenja, i neki drugi pos1ovi, na primer, izrada inve- sticionog programa, izrada projekta (tehnicke dokumentacije) i dr., dak1e, obaveze koje nemaju za predmet samo gradjenje , to сеnю za oznacavanje ovog 1ica koristiti naziv "izvodjac". З) . Yilt. tF ћ ии!, :/ 1)УЈ. Vi1us, ор. cit., 197З, str. 40. 2) Izraz "preduzetnik" upotreЬljava Opsti imo v in ski zako- nik za Crnu Goru - c1an З49; "pos1enik" - srpski Gra- djanski zakonik - c1an 710; "preduzimac" - Opsti austri- jski gradjanski zakonik - c1an 1165; Naziv, "pre duzimac" koristi se i u nemackoj i francuskoj 1iteraturi : Bernard Soinne, ор. cit., Мах Schma1z1; Die Haftung des Architek- ten und des Baut(nternehmers, f'.lunchen, 1976. З) Prema c1anu 67. Osnovnog zakona о izgradnji in vest icio- nih objekata SFRJ, na primer, "investitor moze ustupiti zajedno izradu investicionog programa , izradu inve stici- ono-tehnicke dokumentacij e , gradjenje investicionog ob- jekta, nabav ku opreme i stav1janje izgradj e nog objekta u pogon (inz e njering) jedno j organizaciji regi s trovanoj za takvu de1atnost (st. 1.). U t om s1ucaju moz e se ugovorom predvideti i osposoЬljavanj e kadrov a potrebn ih za proiz- vodnju odnosno eksp1oataciju inves ticionog objekta , kao i drugih potreba (stav 2.). - 76 - Pojmom gradite1ja mi obиhvatamo n e samo gradite- 1ja koji је sa narиciocem zasnovao иgovorni odnos о izvodje- njи radova, vec i onoga koji је takav иgovor zak1jиcio sa gra- d ite1jem1 odnosno izvodjacem. 1 ) Fizicko i1i pravno 1_~се k_?jem ј е gradi te1j ( izvodj ас ) podиgovorom poverio i~vo~-~enJ::_po j edi- nih ~~9:9_v~_koj i spadaj~~--g ~-~Эj enje, па gradjevi!:!_i __ cijQ__j_~ i.~grad~ и on preиzeo, t eor ija i zakonodavstvo naziv.ajи "podi- zvodjacem", "trecim 1icem" i1i, "podиgovaracem". 2 ) То 1ice mi cemo zvati "podizvodjac ", а grad itelja koji zakljиcuje podиgo- vore (sa jednim i1i vis e podizvodjaca) - "a1avni izvodjac". -2- --· ··-- --· - ~- -- 2. Uopsteno govo rec i, иgovori о iz gradnji gradjev i- na imaju mnogo varijanti koj e mogи и znatnoj meri izmeniti prirodи odnosa izmedjи narиc ioca i raz1icitih иgovornih strana: 1) vidi: с1. 610. i 612.~ ------~i иz. br. 48. i 49. Posebnih иzansi о grad j enjи (u da1j em tekstи - PUG) ; Pos e bne иzanse о gradjenjи и с1аnи 9. tacka 2. de finisи izvodjaca (gradite 1ja) kao 1ice koj e ј е иgo­ vorom zak1jucenim sa narи c iocem prihvati1o obavez u da izvede radove koji sи predmet ugovora. No, gradite1j em se smatra ne samo 1ice koje је sa narиc ioc em zasnova1o иgovorni odnos о izvod j enjи radova, nego i podizvodjac koji је sa gradite 1j e m zakljиcio takav иgovor. о tome : Petar Sиr1an: Pos e bne иzanse о gradjenjи sa obj asnje- njima, sиdskom praksom i obrascima pojedinih иgovo ra 1 II preradjeno i izmenjeno izdanje иsk1adjeno s a Zako- nom о oЬligacionim odnosima , izd. "Privredna stampa", Beograd, 1979, str. 16. i 4. 2) U oЬlasti podиgovaranja nemacka praksa raz 1ikиj e podiz- vodjace i1i podиgovarace, sporedne izvodjace i grиpe sporednih izvodjaca. (О t ome : в. Vиkmir: Ugovori о iz- vodjenjи investicionih rado v a (medjиnarodni), I, str. 115.). Prenos i podиgovaranje regи1ise c1an 3. OU FIDIC/G, а c 1anovi 59/1/ i 59/2/ /а/ i /Ь/ definisи " imenovane podizvodjace", odnosno "ime novane podиgovarace "; c 1an 63. OU FIDIC/G predvidja sankcije za podиgova~~~~ b e z pristanka narиcioca (Vidi о tome : В. Vиkmir , ~~t~, ~~ s t r . 1 О 9 -115 . ) . - 77 - gra~i telja, izvodja~a, glavnog izvodja~a i podizvo~ja~a. Zato se glavne vrste ugovora (odvojeni, jedinstveni ili ugovori sa odredЬom "klju~ u ruke"), moraju pravilno kvalifikovati, tj. svrstati, pre nego sto se nrimene na pojedine slucajeve. Od toga koliko је siroko ugovorom i pravom (zakonom) postavljen uslov da jedna gradjevina trP-ba da odgovara svrsi za koju је projektovana, zavisice оЫm (o~seq) odgovornosti graditelja 1 za materijalne nedostatke gradjevine. U izlaganjima koja slede izlozicemo neke tipicne ugovore izmedju narucioca i g radite- lja i pokusati da utvrdimo prirodu odnosa koja nastaje na os- novu tih ugovora izmedju ugovornih strana. I. U g о v о r о g r а d ј е n ј u 1. Za pravne odnose i~rnedju narucioca i graditelja od n~jveceg znacaja i uticaja је ugovor о gradjenju koji oni medjusobno zakljucuju. Njihovi p ravni odnosi zasnovan i ugovo- rom о gradjenju vrlo su slozeni, а poslecica su slozenosti predmeta ugovora koji је u qradjeпju gradjeviпe ili delova qradjevine; u rekoпstrukciji ili adapteciji nostnj~ce gra- djevine ili u izvodjeпj u poje~inih radova па postojecoj gra- djeviпi.1) Takav рrедмеt ugovora namece ugovaracima velik i broj raznovrsnih medjusobnih prava i obaveza, koje ne regu- li sн s amo ugovorпe s traпe s \'Ој irn ugo,•orom, пеqо ј mnogobroj- ni i razпovrsпi izvori prava, Гravпi odпosi i pnlozaj пaru­ cioca , qraditelja i podizvodja~~ zasпivaju se па pozitivпim 1) Vioi nasa izlaganja о nr~cjeviпi kao precmetu garancije za solidпost, odnosno sigurnost i staЬilnost u trece m pogl~vlju ovog-rada. - 78 - propisima, pravn~m pravi1ima imovinskog prava, opstim us1ovi- \~ ~/d,... . Ј . . . t · . ' 1 ) ma ugovora,yna-sU< skoJ pra~s1 1 pravnoJ eorlJl. 1) Vidi odredbe gradjanskih zakonika kapit a1istickih zema1ja koje regu1isu ugovor о de1u: с1. 1787-1799r francuskog GZ; с1. 631. nemackog GZ; с1. 363. svajcar- skog ZO; с1. 1151-1171. aust r ijskog GZ (О tome vidi: в. Soinne, ор. cit., I, str . 60-71; 71-87; Ј. Vi1us: Ugovor о gradjinj~_IUP, Beograd , 1968, str. 7.) - Ita 1ij anskiy1f,!~ 6iћ.к-·'-iegu1 ise pi tanja izmene nacrta i projekta (с1. 1659); vrsenja nadzora (c l. 166 2 ) i, od- govornosti podizvodjaca ( с 1. 1670); с1. 630 - 647. zoo regu1ise ugovor о gradj e nju i odgovornost za so1idnos t gradjevine· . 1 Ј/ _ Ј . ' / /,' (' ~- -, ) Y-t'.U' ~.Ј'~ 1~ pr;~~ ...... ~ ~1.,.."--1:re ,z.~ Ф.,.~хt. Jr-~r- r7 1(. "'"-"' ,......ut. ~/ .· - V. О. В. (Verёlingungsordun g fi.ir Bau feistung e n) ; DIN ( A1- gemeine Vertragsbedingungen fi.ir die Ausfi.ihrung v on Ba- u1eistungen, 1961; 1973.) Skracenica DIN oznacava i skracenicu za Deutsche Industrie-Norm (Norm des Deut- schen Normenansschusses) . - Conditions genera1es pour 1~execution des travaux de construction No. 118 (Societe Suisse des Ingenieurs et des Architectes (S.I.A.). - Norme AFNOR (L~Association fran<;\aise de norma1isation en mai 1966.). ~ - The Standard Form of Bui1ding Contract (Roya1 Institu- te of British Architects R.I.B.A., revizija 1977; (Vidi: Dona1d, Keating: Bui1ding Contracts, London, Sweet Maxwe11, 1978, str. 660.). - Genera1 Conditions of Contract for the Use in Connec- tion with Works of Civi1 E~gineering Construction (Institution of Civi1 Engineers - I.C.E.), 1973; (Vidi: D. Keating, op.cit.). - Conditions of Contract (Internationa1) for Works of Civi1 Engineering Construction (Internationa1 Federa- tion of Consu1ting Engineers (F.I.D.I.C.), trece iz- danje 1977. godinej ~ Vidi и istocnoevropskim socija1istickim z~1~a, po- sebne odredbe о ugovoru о gradjenju 1poredyugov6fa о de1u; с1. 647. (ugovor о gradjenju) i с1. 627. (ugovor о de1u) po1jskog GZ; с1. 63 (ugovor о investicionoj izgradnji) i с1. 67. (ugovor о de1u) Zakona о ugovoru DDR od 25.11 1965; с1. 190 (ugovor о gradjevinskim c i- nidbama) i с1. 164. (ugovor о us1uznim cinidbama i op- ravkama) Civi1nog zakonika DDR od 19. juna 1975.; с 1. 368 (ugovor о de1u kapita1ne izgradnje) i с1. 350. (ugovor о de1u) GZ RSFSR od 1964; с1. 397. (p1anski ugovori) i с1. 387. madjarskog GZ. - 79 - л. Pojam ugnvnrn о qrn~jenju 1. О ugovoru о qrajenju postoji ve1iki broj de fi- nicija koje se medjusobno raz1ikuju u formu1acij ama i, s to је vaznije, u razli~itow broju e1ewenata na osnovu kojih odredju- ju ovaj ugovor. Skoro sve def inicije kao elemente za njegovo odredjivanje uk1jucuju predmet uq ovora i naknadu za izvecene radove (cenu). Znatan hroj njih, pored ova dva, sadrze i dru- ge elemente, kao na pri~er: projekat na osnovu koqa se izvode ra~ovi, zem1j i ste n в. kome sf' gradi qradjevina, rok u kome se imaju izvesti ugovoreni radov i,qarantovane rokove i, sl. Ima i takvih definicij~ koje ugovor о gradjenju odr edjuju samo s obzirom na predmet. Tako, na primer, junos lovenski Opsti us- lovi za ugovaranje i gradjenj~ g radjevinskih obj ekata (c1an 1. stav 2.), pod ugovorom о qradjenju podrazumevaju ugovor ~iji је predmet gradjenje investicionoq objekta, ugraojivanje 1 montaza uredj а ј а, pos troj e nj"' i opreme, k<"o 1 1 zvodjenje pr1- premn1h i zavrsn1h radova ili, izvodjenje poj nd1n1h vrsta ov1h radova !11, samo pojedinih radova na investicion om objektu 111, rekonstrukcija, odnosno adaptac1ja objekta 1 t o kako na ob jek- tu u ce1in1, tako i na pojedinim de1ov1ma objekt~; 1 ) о naknadi 1) U na~oj t e or1ji po~tnji j~dno mis1j en j e prema kome је opravdana decha ugovnra о qradjenju prAma predmetu, tj. prema gradjevinsJ-:orn objekt t1 koji se izgradjuje 111 prema grad jevinsk1m radov ima. Tako Ьi se mogle utvrditi razne vrste ugovora о gradjenju, kao na primer, ugovor о izgradnji stamben1h z g rada; о izgradnji objekata drustvenog standarda; о izgradnj1 poslovnih prostorija; f abr ickih ha1a; mostova; tune- la; pruga; drumova, itd. ('l"~C"' z. ' ,Ј, ~~i_/--s.. 1) о tome: Ј. Vi1us;\.!9f3---·~4:-~y---г~И3. 1 str. lS-16; George 1 Bricmont: La responsabilit~ des architecte et entre- preneur en droit belge et en droit francais, Brise1 1 Paris, 1965, str. 2З. i 1З5. (citirano prema Ј. Vi1us,,'(,',Luл; str. 16.). 2) в S . . t I 5 7 З ' S'/~: ., . Olnne 1 ор. Cl . , I, str. #-Е ·"·р. · Mazeaud (H.L. i Ј.): Lecon de droit civi1, t.VII, No l547;:t А. Tunc: "Trait~ th~orique et pratiqu~ de la responsabi1it~ civi1e deiictuelle et c~ntractue11e", t . I 1 N о . 1 О З ; • Ј • V i 1 u s , i)fJ 1 ;;;(~ 1 ' • - s t r . 15-16. - 87 - termino1ogiji francuskih pravn ika -~1igacija rezu1tata, sredstava. 1 ) а ne З. Uko1iko bi se pos 1o od stanovista da su obaveze gradite1ja oЬligacije sredstva, radovi bi se mog1i posmatrati nezavisno od gradjevine, tj. od svrhe kojoj su namenjeni i smatrat i da је gradit e1j iz v rsio svoje obaveze iz ugo vora bez obzira da 1i izgradjena gradjev ina odgovara svojoj nameni i1i ' • 'lt~ ..., Ј ne. Uko1iko •~tрак , po4~~ od toga da su obaveze gradite1j a ob- 1igacije rezu1tata, sami r a dovi ne bi · ima1i nikakvu s v rhu ako se nj i ma ne postize ci1j, tj. ako izgradjena grad jevina ne od- govara s v ojoj nameni. 2 ) Iz recenog је jasno ko1iko је o v a raz- 1ika v azna za praksu i k akve pos1edice ona imp1icira. Buduci da jasnih situacija ima ma 1o, а da se kod nejasnih moze sa us- pehom braniti i j edno i drug o s tanoviste, va1ja, pre' s vega , odrediti koji doseg im~pre~ostavk a da ra~ovi od~ovэк~u svo- ·- -fl-P~ ·гo· p~'-- s'h vatanju jednog de1a doktrine i sudske prakse pravna priroda odnosa izmedju narucioca i gra- dite1ja i njegove pos1edice zavise od toga da 1i је cena ra- dova odredjena pausalno ili n a drug i na cin, kao i od toga ko obezbed jujfi materijal i ko daj e na1az о osobinama ze m1jis ta , . ./?_11~~ t,u.o- ~~ ~k~.z,~'./ ~- •ч~~~ukcesivho na оЬе ove situacije. Smatramo da su ova pitanja vazna, jer od njih zavisi procena odgovornosti gradiJe~ ~а nedostatke koji se ticu so1idnosti gradjevine.- f>t.t,..U4d... АI#.~~Ш. 1) С1. 630. stav 1. ZOO - Ј .. 2) Vidi: uz br. б. Posebnih uzansi о gradjenju i presu- du Vrhovnog suda Bosne i Hercegov ine Gz-1319/70 i Vr- hovnog privrednog suda S1 - 245/71 (navedene u: Ј. Voji- novic, ор. cit., 1976, str . 243i Vid i i~x· ' Stjepan S1abek : "Ugovor о gradjenju prema Zakonu о obveznim odnosima", Odvjetnik, 1981 , br. 1-2, str. 14; :ii:, Ј. Vi1us, ор. cit., 1973, str . 16. - 88 - а) Izvodjenje r a dova saobrazn o projektu i svrs1 gradjevine 1. Za pos toj anje pretpos tavke da r adov1 odgovaraju svojoj svrs1 1 za nj en doseg Ьitan је c1ni1ac u gradjev1nsk1m ug ovor1ma da se n arucilac os 1an j a па zn anje gra~1te1ja, na nje- govu vest1nu, odnosno strucnost 1 prosudj1vanje, а ne na svoje sopstveno 111 svog zastupnika. On\ kupuje 1 rad 1 prosudj1vanje (sud) takvog grad1te1ja. Grad1te1j~ pak~ ne treb a da pre uzme posao ako n~ mo~e da ga obavi uspe~no а on treba d a zna da 1i 6е to mo61 111 ne. 1 > . \ , 2. s druge strane, gradite ј, najces6e, 1zvodi ra- ' dove, i to posebno trajne ("ve1ike" 1 1 "osnovne") gradjev1n- ske radove, po\ projektu arh1tekte 111 n~enjera. Stoga је p1- tanje kad se md~e sмatrati da, ро proj ktu izvedeni radov1, odgovaraju svojoj svrs1, t j . dok1e mo~e 161 pretpostavka da oni odgovaraju sv,rsi. Jer, kad naruc11ac anga~uje arhitektu 111 in~enjera da ~ rojektuje radove, onda se on os1anja na \ 2) strucnost arhitek е, а ne n? onu grad1te1ja. Prema t o me, ako su p1anov1 i speci ikac1je obezbedjeni grad1te1ju, on ne6e mo- rati da urad1 v1se nego da izvrs1 radove u sk1adu sa p1anovi- ma 1 specif1kacij а n a strucan nacin. То prakt1cno znaci da Ьi grad1te1j skidao sa sebe svaku odgovornost ako se u izvo- djenju radova pr1d ~avao projekta koj1 је predmet ugovora. Rezonuju61 tako, eng1eski Ape1acion1 sud је u s1ucaju Lynch v. Thorne (1956.), na pr1mer, os1obodio gradite1ja odgovornosti, jer se on tacno pokoravao speclf1kacij1, 1) Hudson~s Bu11d1ng and Eng1neer1ng Contracts, str. 149. 2) IЬidem. \ 1 1 - 89 - upotrebljavajuci ~vrste materija1e 1 dobru radnu snagu, 1ako је, prema ugovoru koj1 је spec1flkovao vrstu z1da, ovaj Ьiо u nesk1adu sa uslov1ma za koje se oЬi~no podrazumeva da su pogodni za ~ovekovo st"'novanje. 1 ) U eng]eskoj doktr1n1 је, medjutim, u ve~i sa ovom o~lukom suda, izneto mi§ljenje da opis1vanje u projektu nnoga ~to jedan stru~njak mora da zna da се Ьit1 defektn y 1 nepodesno, ne moze otk1onit1 njegovu oc~govornost u s1tuaciji u kojoj se naruc11ac, ро definiciji, os1anja na njegov~ vestinu 1 prosudj1vanie. 2 ) Dos1enno tome, 1 iako је u pornenul om sporno~ s1ucaju izri~ito ugovoreno da gradite1j grad1 z1d dehljine od 9evet inca, on је Ьiо duzan da gradi zid vece deЬljine, posto z1d deb1jine od devet 1nca ne zadrZava ki f u i ne odoleva vremenu. Gradjenje kuCe na strucan na~in rodrazu~eva da се kuca Ыti pogodna za stano- vanje kad se ; avrs1. 3 )od grad itelja se o~ekuje da uo~i v1d- lj1ve greske / u projektu, ounosno one koje su se mogle pr1- met1ti, s ob~1rom na prosecnu stru~nost grad1teljaJ za skri- vene nedostatke projekta on s~ ne ~i mogao smatrati odgovor- 1) Citiran primer iz: iЬidem, str. 151. 2) Hudson,:s Bu1ld1ng and Eng1neer~ng Contracts, str. 151-152Ј vidi: Zoltan, Biio: Komentar 1 zoo, "S.A.", II, 1980, str. lnбJ Prema uzans1 br. 18'. stav 1. PUG "graditelj је duzan da iz- vede ugovorne radove na nacin koji је odredjen ugovorom, propisima i pravilima struke"J Vidi i: Ivica, Jankovec, Komentar zoo, izd. Gornji M1- 1anovac - Kragujevac;-I98n, str. 328. · 3) Iludsc!n ""s Bu11ding and Engineering Contracts, str. 151-152. 1) nin'. - 90 - Prema stanov1~tu jugos1ovenske sudske prakse "1z- vodja~ radova је du~an da, kao stru~na radna organ1zac1ja, izvede radove ne samo ро projektu, vec i na na~1n koj:f.. _ _pbez- bedjuje staЬilnost objekta" (podvuk,._ V .к.). 2 ) On је d~- zan da skrene paznju naruciocu na nedostatke u projektu koje је zapaz1o, odnosno koje је kao strucn1 1zvodjac mo- rao da zapazi 1 da traz1 odgovarajuca uputstva. U prot1vnorn, uz odgovornost projektanta koj1 је 1zrad1o projekt, posto- ji 1 srazmerna odgovornost gradite1ja. 3 ) Ako је 1zvodjac ra- dova odstupio od projP.kta 1 time naru~1o estetski izgled gra- 1) Ј. Vi1us, op.cit., 1973, str. 82-83. i dalje. 2) Vrhovni privredni sud S1-1593/71 (navedena presuda u: Ј. Vojinov1c, op.c1t., 1976, str. 290.). З) Prerna clanu 13. OU FIDIC/G izvodjac је duzan da rado- ve izvodi i odrzava "u sk1ac1u sa ugovorom, na zadovolj- stvo (nadzornog) inzenjera 1 da se strogo pridrzava upu- tstava 1 srnernica inzenjera bez obzira da 11 је to spo- menuto u ugovoru ili nije, а koje se t1cu ili odnose na radove~" Osnovno pravilo је da kvalitet materij ~ 1a treba da bude one vrste koja је predvidjPna ugovoron, а ukoliko tak- vih odredЬi nema u u govoru, onda se smatra da kvalitet mater1ja1a treba da bude "dcbar", odnosno "razumno EO- godan za svrhe za koje se uootreЬljava" (Jelena,Vilus: "Izvodjenje investicionih rгdova u inostranstvu - jugo- slovenski 1 medjunarodni propisi" - Pravni zivot, 1985, br. 11, str. 1067)Ј vidi 1: Odluku Vi~P.g privrednory suda, Zagreb, br. Р.1195/1965 od 9. decemЬra 1966. god., ob- javljenu u casopisu Privreda i pravo, br. 2/1968.; re- senje Vrhovnog suda Hrvatske, Gz-4l06/71 od 28.II 1973, ZSO, knj. XVIII, s v. 1, 1973, broj presude u zЬirci 8, str. 18-21. - 91 - djevine , naru c i1ac се imati pravo da t razi smanjenj e ugovorne cene. 1 ) Med j u t im, u hitnim s1ucajevima , kada se radi о g reska- ma ko j e ugro z a v aj u s taЬi1nost i1 i s i g urnost g radjevine , gra- dite1 j је ov1ascen da odstupi od projekta, odnosno tehnick e dokume ntacij e koj om se odredjuje predmet ug ovora i b e z sag1a- snosti narucioca. 2 ) Ak o је z a p rav i1no f unk cion isan je g radje- v ine koja se gradi nuzno izvrs iti izmene u p ro j ektu , i z v o- djac radova moze odstup i ti od odob renog projekta, а naruci1ac је duzan da mu p1ati raz1ik u u ceni. 3 ) Uk o 1iko se pokaz u nedo- stac~ gradjevine takve prirode da ugrozav aju sigurnost, zivc - te i zdrav1je 1j~di, saob racaj i susedne objekte, gra dite1j је du z an da, pored obavest avanja naruc ioca ~ o bustav i d a 1je izvo - djenje radova, kao i da pre duzme sve potre bne mere za uk1anj a - nje tih nedostataka. 4 ) Kada graditelj odЬije da otk1oni nedo- statke na gradjevini, nast a 1e neso1idnim izvodjenjem radova , naruc iocu pripada pravo da zahteva naknadu stete. 5 ) Ј. Sve do sada rece no dozvo1jav a konstataciju da se ko1i c ina i karakte.r f~dova koji се se zahtevati · ~:/ ~ ~~.{ c...t ~ . , da ih izvedet·ne m6gU nikada sa tome sto је on, u principu, koji mu је obezbedio naruc i1ac. Ko1icina gradjevinskih radova koji su nuzni da se s ~gE~~~_9dredjena gr~~j~-~~~~ ' а p r edvidje- ni su i opisani u projektu (predmerom i predrac unom) p r eten- 1) Vrhovni privredni sud 81-1903/70 (presuda navedena u: Ј. Vojinovic, ор. cit., 1976, str. 253.) . 2) Z . Biro: Komentar ZOO, i zd . "S.A.", II, 1980, st r . 1 06; v idi i с 1. 634. zoo. З) Vrhovni privredni sud 51-861/71 (presuda naveden a u: Ј. Vojinovic,op. cit., 1976, str. 290.). 4) Vid i: R. Djurov i c , ор . c i t ., 19Ј6, str. ~8Ј . 5 ) Pre suda Vrhovno g s u da BiH Rev . 238 / 81. o d 8 .Х . 1 981 ., ZSO, knj. VI, sv. 4, 1 981, b roj presude u z Ьirci 358, str. 92-94; - 92 - duju samo na re1ativnu tacnost. Ро izvrsenju projektovanih ra- dova do1azi i1i do radova koji pre1aze ugovorene ko1icine - vi- skova radova - i1i pos~oje negativna odstupanja izvedenih ra- dova u odnosu na ugovorene ko1icine - manjkova radova. Ova po- java se pretpostav1ja pri1ikom zak1juc~ugovora, tako da predvidjene ko1icine predstav1jaju samo aproksimativne ko1i- cine.1) U toku gradjenja mogu se pojaviti i radovi koji nisu predvidjeni projektom, odnosno tehnickom dokumentacijom, a1i se moraju neophodno izvesti da bi se mog1a izgraditi ugovore- na gradjevina. То su tzv. nepredvidjeni radovi (с1. 634. Z00) 2 ) Mog1i bismo reci, dak1e , da ne postoji 1 u stvari, potpuna EЭdudarnost izmedju obaveze gradite1ja da iz vodi ra- 9_qv~_sao_!:>~-?~no _Р!:~ј е~~ u _ ј_ ~ј ~9_oy_~--~l_?~__:: ez е da izve~~-з:adove t ~~~-~~-~ a~-~~dj_~_r:_~_9_r_~dj_ev._~~-':l ___ o~g_?V?_:t;~_s\Т_Qj o j _~F ~i .,:., __ I spun ј а- ~ј е ove druge ob_':l.Y~~~~::ac_~ ne samo ispunj_~~j е __ ~-~ot>_razno ugovoru, vec i sao?razno garanciji za so1idnost koja proiz1a- zi ~ ugo:ror~ao obav~~~- gra~ite~_j а. Us1ov, naime, postav- 1jen ugovorom i zakonom, da jedna gradjevina treba da odgo- vara svrsi za koju је projektovana, bice ispunjen tek kad se izvedenim radovima realizuje takav stepen prav i1nosti u fun- kcionisanju gradjevine, tj. stabilnosti, izdrz1jivosti i traj- nosti gradjevine, za koji је gradite1j, kao strucnjak, u sta- nju da jemci naruciocu. Prema tome, ratio svih s1ucajeva od- stupanja od projekt a i ugovorenih radova, preduzimanja nepred- vidjenih radova, viskova radova i, drugih radova (osim nak- nadnih radova), 1ezi u cilju da se, izvedu nuzni radovi koji се osigurati svojstva so1idarnosti, tj. sigurnosti i staЬi1- nostit sagradjene gradjevine. 3 ) 1) Z. Biro: Komentar ZOO , izd . "S.A.", 1980, str. 105. 2) Ibidem. 3) О razlikama izmedju odgovornosti za skrivene nedostak- ke gradjevine koji umanjuju kvalitet i odgovornosti za neso1idnost ро osnovu garancije za so1idno st gra- djevine vidi nasa izlaganja u narednom pog1avlj u ovog rada. - 93 - Ь) Uticaj nac ina odredjivanja cene na obaveze gradite1ja 1. Dok је kod ugovora о projektovanju proj e ktant du~an da pru~i jemstvo da ne6e do6i ni do kakve ~tete pod pretpostavkom da gradite1j striktno primeni projekt, i da 6е on naknaditi ~tetu naruciocu uko1iko do nje ipak dodj e, kod ugovora о gradjenju, bez obzira na raz1icite moda1itete ugo- varanja, kako је prethodno zak1juceno, gradite1j је duzan da pruz i . ј emstvo da gradj evina izgradjena ро datom pro.j ektu nema nedostatke u pog1edu kva1iteta izvedenih radova, upotreb1je- nog materija1a i stabi1nosti gradjevine i da ре on otk1oniti ~ л~~.".~ svak i takav nedostatak ako se pojavi.YJБ1m {obseg) odgovorno- sti. koji teret i gradite1ja1 na osnovu pojedinih ugo- vora sa naruciocem u pog1edu postizanja ci1jeva ugovora 1 nije uvek isti. Ve1icina rizika. koji gradite1j preuzima da bi iz- vr~ io svoje obaveze zav i si6e , kako је ranije pome nuto, od na- cin a odredjivanja cene, а od toga 6е zavisiti i ocena njegove odgovornosti. 2. Za ko1icinu i karakter radova koji se zahtevaju od 9,radite1ja da ih iz vz. de postoje, u nace1u, d va s1ucaj a:,prvi, k d\1~ --· d. t 1' ~ ....-!~~~~~~ d . d . k ,/~ а r'::Jra 1 е Ј - - l'y" ua 1Z VYS1 s ve ra ove 1, rug1, aa~/On . Ld~"~<-. . OV--!- " . . . . 'Уаа 1zvrs1 samo\~":' :_ _ radov e kOJ1 su op1san1 u speci- fikaciji.~ U prvom s1ucaju grad ite1j mora uciniti sve potre- bno da zavr~i gradjevinu b e z p1a6an ja za dodatne radove (vi~­ kove radova) , i ako oni nisu opisan i i1i pokazani u p1anovima i specifikacijama. U drugom s1uc aju, on је ve zan za u govo renu cenu tako da mora da izvede samo radove koji su opisani u spe- ci fikaciji i, uko1iko sc od nj cga zaht e vaju dodatni r tidov i (stavke) da bi zavr~io gradjevinu, on ima prava na posebna (ek- stra) p1a6anja. 4) 1) Ilods on/s Bui1ding and Engineering Contracts, str. 146. - 94 - 1/ Kad је cena odredjena pausa1no 1. Kad је ugovorena pausa1na cena (fiksna, ukuppa -~ Ј i1i 1amp sum) , gradite1j nema pravo na posebna p1acanj~ zБog nasta1ih viskova izvedeni~a~a (radova koji pre1aze ugovo- Г· ~· . rene ko1icine), . - ~anJ~ cene zbog manjkova, tj. ne- gativnih odstupanja u odnosu na ugovorene ko1icine, ako ovi ne pre1aze 10% od ugovorene cene. 1 ) Nepredvidjeni radovi (oni ko- ji su nuzni za ispunjenje ugovora, а nisu njime predvidjeni), u nace1u, nisu obuhvaceni ugovorenom pausa1nom odnosno fik- snom cenom.~1 ako је gradite1j и vreme zak1jucivanja ugovo- ra znao i1i. je 1 kao strucni gradite1j 1 morao da znaA da su ne- predvidjeni radovi nuzni, odnosno da se moraju izvesti da Ьi se ugovorena gradjevina, prema koncepciji ugovora, mog1a izgradi- 2) ti, i ovi се radovi Ьiti obuhvaceni fiksnom pausa1nom cenom. Takodje, ako naruci1ac unapred isp1ati ugovorenu cenu za iz- gradnju gradjevine, а gradite1j se ugovorom odrekne da trazi povecanje cene, tada on ne moze naknadno da trazi njeno pove- cavanje zbog porasta cena gradjevinskog materija1a.з) Naknadni radovi - koji nisu ugovoreni, а nisu ni nuzni za izvrsenje ugovora, tj. izgradnju gradjevine, а koji su izvedeni ро na1ogu narucioca, nikada nisu obuhvaceni ugovo- 1) Prema presudi Vrhovnog suda BiH Pz 488/82 od 16.IX 198З. godine "ako је ugovorom о gradjenju utvrdjena cena u ukufnoj svoti za citav objekt, i to kao nepromen1jiva, naruci1ac moze traziti snizenje cijene samo ako manjkovi radova nasta1i zbog izmjena projekta tokom gradjenja pre- masuju 10% ugovorene cene". (ZSO, knj. VIII, sv. З, 198З, broj presude u zЬirci 254, str. 225-226.). 2) Biro, Zo1tan: "Cena kao Ьitan e1ement ugovora о gradje- nju", Pravni zivot, 1977, br. З, str. 5; Hudson's Bui1ding and Engineering Contract..:f'1 str. З07-З12. З) Presuda Vrhovnog privrednog suda S1 2766/71. od 16. de- cemЬra 1971. godine .- ZSO, knj. XVII, sv. 1, 1972, broj presude u zЬirci 1ЗЗ, str. 278-279. - 95 - renom pausa1nom cenom i gradite1j ima za njih pravo na posebno p1acanje. 2. U eng1eskom pravu se ugovori za ukupnu cenu (1amp sum) svrstavaju u tzv. potpune ugovore. Potpuni ugovori se de- finisu kao ugovori u kojima је citavo izvrsenje datog obeca- nja jedne strane prethodni, odnosno od1ozni us1o v njenog pra- va da zahteva izvrsenje bi1o kog de1a datog obecanja druge strane.%; Kako se sustina gradjevinskog ugovora vidi u obeca- nju gradite1ja da се izvesti radove s obzirom na obecanje na- . rucioca (v1asnika gradjevine) da се za to p1atiti, to bi potpu- ni gradjevinski ugovor bio onaj u kome је potpuno zavrsavanje radova od strane gradite1ja od1ozni us1ov p1acanja.4) Da bi dobic cenu gradite1j bi morao i1i1 da dokaze potpuno izvrsenje i1~jos i prijem radova od strane narucioca 1 koji bi znacio• odnosno koji bi bio jednak~ odricanju od us1ova.J) Ako gradi- te1j udje u potpuni ugovor u strogom, odnosno u pravom smis1u, i ne izvrsi ugovor u ce1ini, on ne moze zahtevati ni cenu za ono sto је vec uradio (quantum meruit), niti moze zadrzati pra- vicnu naknadu u odredjenom iznosu.J) U s1ucaju Weathezstone -· ~c,u-tc v. Robertson (1852.), na primer, gradite1j se sag1asio d lZ- vrsi radove koji su se odnosi1i na gradjenje ribnjaka1 . ~ prema specifikaciji koju је z a izvrsenje radova sastavio gradjevinski inzenjer,i to za odredjenu, fiksnu, ~enu. Oc~kiv~lq se da се biti iskopano do vo1jno ma t e rija1a Яа 1!_f_'t ~~Lu. и.r __ ..,.-...l~ ~Ј . . ysamom graaiТls~u, all se pokaza1o da se mora donetl dodatnl materija1 s druge strane. Sud је od1ucio da gradite1j ne moze zahtevati vise od ugovorene cene i dobiti dodatnu naknadu za 1) Hudson ~s Bui1ding and Engineering, Contracts, str. 13 З. 1) Ibidem, str. 133-134. ј) Ibide m, str. 135. - 96 - ovaj n1ater ij al. l) Prema jugos lovenskoj sudskoj praksi, medju- tim, ako graditelj izvede rndove koji nisu ugovoreni, ali su Ыli nu~ni za funkcionisanje ~rndjevine, narucilac је du~an da ih p1ati posebno,i kad је ugovorena fiksna cena za gradje- vinu.2) va1ja re6i d~ danas ni engleski sudovi nisu vise skloni, kao u gore pomenutom starijem slucaju, da stave na gradite1ja ve6u odgovornost za efikasnost izvrsenja ili za projekt radova, s ohziroм na oko1nost da werenje ko1icina radova i njihovo p1aniranje nhav1jaju kva1ifikovani arhitek- ti 1 inzenjeri. 3 ) Jedino u s1ucaju kad graditelj da izricite garancije da 6е izvrsiti sve radove ~u~ne za funkcionisanje gradjevine, on moze Ьiti lisen Ы1о kakvih ekstra p1a6anja za viskove radova 111 za nepredvidjene radove. 4) З. U vezi sa pitanjem ostvarivanja svrhe gradjevin- skog ugovora, о kojem је ve6 Ьilo reci, od interesa је uka- zati i na shvatanje eng1eske doktrine koje se tice tzv. ~ tinskog izvrsenja ugovora. Moguce је, naime, da gradite1j izvrsi svoje obaveze iz ugovora, tj. izradi gradjevinu, а11 tako da ona ima nedostntke. Tada on stice pravo na uqovorenu cenu, а11 po~to postoje propusti, odn. nedostaci u radovima, od cene се se oduzeti tro~kovi naprav1jeni popravkom ovakvih nedostataka. U engleskoj teoriji је postoja1a di1ema da 11 su 1) Primer је citiran ~: Hudson's Building and Engineering Contracts, str. 146, vidi i: s1u8aj Sharpe v. ~ Pau1o Ry (1873) ~ : iЬidem , str. 148. 2) Presudn Vrhovnog privrednog suda Sl 2672/71. od 7. de- cemЬra 1972. god ine, ?.SO, knj. XVII, sv. З, 1972, broj presude u zЬirci 447, str. ~88-28q; vidi i presudu.Vr- hovnog privrednog suda S1 2766/71 (c1tiranu u: Ј . Voji- n ov 1 с , ор • с 1 t . , 19 7 б , s t r • 7. 1) З) . 3) Hadson ' s Bui1ding and Engineering Contracts, str. 149. 4) Vidi k1auzulu З. (Ь) i (с) i k1auzu lu 9. R.I.B.A. us1ova ugovora (Donald , Keatinq: Guide to the R.I.B.A. Forms of Contract, Swee t & Mnxwe 1l, str. 18-19 1 21-25.). - 97 - ovako izvrseni ugovori deo opste grupe (vrste) ugovora sa od- loz~nim placanjem do potpunog izvrsenja obaveza druge s trane. \.:1 Preovladao је stav da, u odsustvu suprotnih indika- cija u ugovoru, su§tinsko izvr§enje treba tretirati kao dovo- lj no ,.__ ··..: ) z а naplatu ugovorene cene. ·,_ Sta се se, pak, smatrati dovoljnim ili sustinskim izvrsenjem,pitanje је pro- cene u svakom konkretnom slucaju.~) Na primer, br itanski Аре- 1Р в-с'1.1Ј~ lacioni sud је u jednoЋi'YSluca] u odlucio da cak i ako је pot- puno izvrsenje Ьilo u svakom pogledu odlo z ni u slov placanja prema. uqovoru, narucilac se, primanjem radova sa nedostacima, odrekao tog uslova i mora platiti ugovorenu cenu proporcio- nalno umanjenu.2> 4. Kod ugovora za ukupnu ili pausalnu cenu, dakle, kad postoji propust u izvrsenju radova koji zadire u njegovu sustinu, na primer: kad su radovi izve deni samo do pola ili su p~tpuno drugacije vrste od one koja је ugovorena, g raditelj 11 е Ы nюgao"t za l1tevati plu.canje ukupn e cene. Оп bi mogao jedi- no uspeti da doЬije naknadu za ono sto је ve c urad io, pod us- 1ovom d~ postoji krivjcp n a rucioca sto radov i nisu z avrseni. ~~kЏ.. t'*"'"_..d:Jf- ~---~ i1i, . . - . уа av ava zak1jucak da su strane us1e u novi ugovor i1i, da је neiz v rsenje pos1edica n emog ucnosti ili frustracije.3) U s1ucaju, na primer, kad је gradite1j preuzeo obavezu da fasaderske radove otpocne i zavrsi u zimsk om razdob~ 1ju, on se kasnije ne moze pozivat i da је z apao u docnju zato 1) Hudson ' s Bui1ding and Engineering Contracts, st r. 134 7 IЗ.~ l> Od1uka citirana u: Hudsoп's Bui1ding and Engineering ContEacts, str. 139. 3> - D~ning• L.J. u s1ucaju !!oeriiq v. !?дасд (195 2) 2 А11 E.R. 176 (citirano prema Hudson's Bui11ding and Engineering Contracts, str. 140.). - 98 - . d 1' . k' 1 . 1 > ~to је radove obav1Jao ро nepovo Jnlm vremens 1m us ov1ma. 2/ Kad је cena odredjena ро jedinici radova 1. Kad gradite1j izvr ~ava ugovor za tz v . jedinicne cene, one се vaziti za sve ugovorom predvidjene radove, kao i za vi~kove radova ako takvi radovi ne pre1aze 10 % od ugcvore- nih ko1icina, odnosno vrsta radova. 2 ) Ako ti vi~kovi pre1aze 10%, odnosno uoЬicajenu meru, tako da menjaju us1ove za izvo- djenje radova, gradite1j ima pravo da trazi da se za njih ugo- vori nova cena. Cene za nepredvidjene i naknadne radove ugovo- rne · strane, u ovakvim ugovorima, sporazumno utvrdjuju; u sup- rotnom, do1azi do sudskog spora.з) 2. U ugovorima о gradjenju u kojima se cena placa u ratama, smatra se da gradite1j koji је stekao pravo na isplatu jedne rate, nece izguЬiti pravo na nju ako kasnije odustane od ugovora. On се imati pravo da zahteva Ьi1о koju n e isp1acenu ratu koja, razume se, moze Ьiti predmet prava naruc ioca na pro- tivzahtev za naknadu ~tete zbog kr~enja ugovora. 4 ) Medjutim, . u vecini dana~njih standardnih op~tih us1ova ugovora postoji k1auzu1a prema kojoj, u s1uc aju neizvr~enja ugovora, naruci1ac ne mora da isp1ati dospe1u ratu sve do zavr~etka radova1 s tim ~to се se pos1e toga~ uzeti u obzir, s jedne strane , ugovorena vrednost izvr~enih radova i, s druge strane 1 p1aceni iznosi i 1) Presuda Vrhovnog privrednog suda S1 24З2/71 od 5 . decem- bra 1972. godine, ZSO, knj. XVII, sv. 4, 1972, broj presude u zЬirci 595, str. 248-250. 2) Uz. br. 22, stav 4. ГUG. З) Z. Biro, ор. cit., str. б. 1977/ьr. з, 4) Hudson~s Bui1ding and Engineering Contracts, str. · 141; vidi i primer iz istog de1a: od1uka Re Walton- on-the-Naze Urban Distric~_f9unci~ aпd ~~r~ (1905.), str. 147. - 99 - tro§kovi koje је naru~ il~ c i mao oko dovr~avaпja radovn uz ро- ~ k ~ 1) moc ne og treceg. 3.U prethodпim razmatraпjima о ugovorima za ukupnu (pau§alnu) сепu, videli smo da је опа plativa na zavr s etku ra- dova. No, isto pitanje рlасапја na zavrsetku radova postavlja se i, ovde, kod ugovora za jediпi~пe cene1 tj. u kojima se cena placa u ratama. Prema R.I.B.A. ugovorima, na primer, deo za- dr~anog novca, оdпоsпо jedne rate, mo~e Ьiti plativo па "za- vrsetku" ili па "zavrsetku popravki nedostataka" 1 s tim da ti izraz~ mogu zna~iti potpuпi zavrsetak u strogom smislu, ako је ta rata Ьila,u Ьiti, zadr~an поvас koji је trebalo da pokrije popravke nedostataka i1i propust~ koji nisu Ьili odmah vidlji- vi. Ako Ьi se uzelo da је zadr~aп поvас saldo 1 to Ьi zna~ilo da izvodja~ treba da izvrsi sve radove korektno (ta~no) 1 bez nedostataka i propusta, da Ьi stekao pravo na saldo. · Prema gledi§tu sudije L.J. Deппing-a popravljanje nedostata~~e od- lo~ni us1ov placanja Eoslednje rate zadr~anog novca.~rema pra- vilu о minimalnim rokovima garancije (de minimis rule) , nedo- staci za koje је ugovorom predvidjeno da se moraju otkloniti, moraju Ьiti i otklonjeпi pre nego sto zavrsna rata postane plativa. Ako graditelj izv rsi ugovor kako valja, tj. prakti- ~no ga zavrsi i/ili popravi nedostatke, naru~ilac се Ьiti du- ~an da mu prizna zadr~ani ostatak (saldo) i da ga pla~iJ) ll!JGf~ i:~._ "-Ujti.,(~L/L . Engleska doktrina---rypraks~ usvaj ~f.';~м.е, stav, koji slede i medjunarodni opsti us1ovi (oufrorcfЬ> 1 da~~ugo­ y~~~L9 __ g~ra~j~nju1~_koj_.?::~~ ~ se rac?_ ke" u tom smis1u da naruc i1ac ne bi ima9 ' - . - · - _;;/"obaveze u ~ 'U~t~AJ u- izvrsenju ugovora. ~ ~toga, pode1aYodgovornosti izmedju na- rucloca i izvodjaca nl]e isk1jucena ni u "najcistijem" ugo- vogu "k1juc u ruke". 2 ) U Vodicu za ugovaranje ve1ikih indus- trijskih objekata koji је done1a · Ekonomska komisija UN za Evropu 1973. godine, predvidjene su tri kategorij e ugovora s obzirom na nacin njihovog zak1jucivanja: tzv. "jedinstveni ugovori" ("comprehensive contracts"), "odvojeni ugovori" ("separate contracts") i, ug ovori "k1juc u ruke ". 3 ' - ::.,.. - k~d "odvojenih ugovora" 1 ._ svaka od ugovornih strana (izvodjac projekta, isporuc i1ac opreme, izvodjac g~adjevin- skih radova)~direktno odgov ara naruciocu za projekt, opremu i1i izvrsene radove, koji su јој povereni u smis1u u s 1ova ugo- vora kojim је vezana sa n aп1ciocem, Ж'оd "jedinstvenih ugovora;~• izvodjac nastupa kao g1avni ugov arac za jednu i1i v i se vrsta radova i isporuka. Ugovori sa odredbom "k1juc u ruke" su pod- vrsta jedinstvenih ugovora, u kojima izvodjac preuztma i 1 obave- zu projektovanja~isporuke opreme i gradjevinskih radova, ~ tako da se njegova odgo vornost ne moze ograniciti u odnosu pre- \ ma pojedinim vrstama radova koji se moraju _ i~v~~t~. ~ - ---..... ·- , ( s; , _ _ ... - -. ._.< . --х-:: -------- ~ \ - ~ --~ ..__ 1) В. Vukmir, ор. cit., I, str. 271. 2) Ibidem, str. 272. З) Konacna verzija: "Guide on Dawing up Contracts for Large Industria1 vlorks", Economic Commission for Europe, izd. United Nations, New York 1973, ( ЕСЕ Trade) 117, Sa1e No E.73.II.E 13 (prevod Vodic a na- 1azi se u knjizi: В. Vukmira, ор~ cit., II, str. 348- -366.). - l О З - З. Ugovorom sa odre d bom "k1juc u r uke ", k ao podvr- stom ugovora u kome је c e n a odredjena u pausa1nom (fiksnom) iznosu, gradite1j preuzima na sebe veci rizik nego Eri1ikom ugovaranja fiksne cene, j er na ugovorenu cenu nemaju uticaja, ne samo viskovi i manjkovi radova , vec ni izvrseni nepredvi- djeni radovi. 1 ) __ ~ ~ema presudi Vrhovnog privrednog suda \~~,Ц~t, f S1-1548/68,y "Каа ~e-rz"Vodjac ро prethodnom razg1edanju 1oka- cije obaveze da izradi projekat i gradjevinu odredjenog tipa za fiksnu cenu ро sistemu ''k1juc u ruke", onda ne mo z e tr~zi­ ti poy isenje cene zbog izrade teme1ja vecih dimenzija nego sto је oznacio u projektu, odnosno zbog izrade zastitne ograJe, posto је za te radove kao speciia1izovano preduzece morao da zna, te ako ih nije uzeo u projekat, odnosno ako ih nije uzeo u obzir pri1ikom ka1ku1acij e i ugovaranja fiksne cene ро sis- temu "k1juc u ruke", onda је to njegov propust iz kojeg sada ne moze ostvarivati potrazivanja na stetu narucioca". 2 ) Ako, pak, dodje do nepredvidjenih radova koji su us1ov1jeni nedo- vo1jnim ispitivanjem zem1jista, а naruciocu је to Ьi1о pozna- to pri1ikom ugovaranja i ,, ako to ispitivanje nij e ni, p1atio ~~y,.t:-.~-t.J Ј .i-z..v:ed-:jae.w.., niti narucio},....Taкav се rizik teretiti i d a 1je na- rucioca.З)"I' ~- / ' 1 .·., /.,. .~ и.. 1 'lt.f ~ 1 t..vVe. ..,.._ 1) 1{'7 r е.о 'L '--1"' 1 :н,:./ 1 ~ "/ ~-:/:· -;; ~ ti.A' ~ 1 4-- · ...... · ."_ ___ -~ ·~·----L------'-- --~_-_-:y"' i p r e donosenja Z akona о oЬligacionim odnos iша 'Ј · А \.___ ____..r ~------~----~·-_ -f§. a odredba "k1juc u r uke " u ugovoru 1) Prema uz. br. З 4 PUG: "Od redb a u ugovoru "k1juc u ru- ke" i s1icni izrazi zna c e da ugovorena cena o bu h v ata i vrednost svih nepredvidj e nih radova i viskova r a do- v a i da је isk1jucen uti ca j ma njkova radov a n a ugovo - renu cenu'' (Petar 1 ~ur1an; Pose bne uzanse о grad j e nju, Be ograd, 1979; uz. br. З4, st r . 44-45); ~- Biro , op .cit., Pravni zivot, 1977, b r . З, s tr. 5. 2) Presuda navedena u: Sav r emena praksa, 1ist za pri~red­ na i pravna pitanja org aniz a cija udruzenog r a d a : "U r e- djivanje odnosa izme dju uces nik a u izgradnji i n v est ici- onih objekata", 1985., br. 1 , str. 44. ь t-f 'р l- ~ ,1.. 1-<-С Р,.. З) Presuda Vrhovnog \.~ · · ~suda S1 871/70 od 15 . de - cembra 1971. godine , ZSO, kn j. XV I, sv. 2, 1 9 71, bro j pre sude u z Ьirci 28 9, str . 2З5 -2З7. - 104 - о gradjenju podrazumeva da ugovorna cena obuhvatu i vrednost svih nepredvidjenih radova, kao i vi§kova radova, а da na nju nemaju uticaj manjkovi radova. То, razume se, ne isk1jucuje mogucnost izmene ugovorne cene zboq promenjenih oko1nosti 111 placanje naknadnih radova koj1 se posebno narucuju 1 za koje se posebno ugovara 1 odredjuje cena. 1) U nasoj teor1j1, me- djutim, postoj1 jedno m1s1jenje, prema kome odredЬi "kljuc u ruke" ne Ь1 Ьilo prot1 vno da se korekcijom cene obuhvate 1 nepredv1djPni radov1 i manjkov1 radova, buduc1 da 1ma takv1h gradjevina i da postoje takve okolnosti koje ne dozvoljavaju da se pre pocetka radova sa s1gurno~cu 1sp1tuju sve okolnost1 i sva stanja pod zem1jom. 2 ) Prema ovom mis1jenju, povecana odgovornost u poglecu kompletnosti, kao Ьitna kara~ter1st1ka odredЬe "kljuc u ruke", pretpostavlja kompletnost gradjev1ne u pogledu njene funkc1onaJnosti, ра jP.dino propust izvodjaca u tom podrucju treha da tereti i~vodjaca, а ne i rizik nepre- dvidjenih radova ili manjkova radova. 3 ) • • • Suprotno iznetom g1edi~tu, mi smatramo da је pret- postavka komp1etnosti qradjevine, u oog1edu njene funkciona1- nosti, rizik koji tereti izvodjaca u svakom ugovoru о izg rad- ~i i da to ne mo~e Ьiti dovoljan i jedini rizik i u ugovoru sa odredbom "kljuc u ruke". Лkо оvп oc1redha ne uk ljucuj e i r1- zik za nepredvidjene radove i za manjkove radova, koje izvo- djac treba da ukalkuli~e u svoju cenu, to onda i nije ugovor "sa posebnom odrecЉom", kojё'l род rаzШТ1еvа po\recani oЬim njegove odgovьrnosti u cdnosu na odgovornost koja ga, ina~e, tereti u ugovoru za pau~a1nu (fiksnu)cenu. 1) Presuda Vrhovnog suda Bosne i Herceqovine Р?.-29-81. (citirгna u: Savremena praksa, 19 8 5/Ь r. 1, s t r. 4 4 • ) • 2) в. Vukmir, ор. cit., I, str. 274. З) IЬi(1em. - 105 - 4. Na kraju va1ja zak1juciti da raz1ic iti n a cini ugovornog povezivanja u ce snika u izgradnji predstav 1jaju ci- njenicu koja znatno utice na opseg njihove odgovornosti i da ti s1ozeni odnosi imaju unutrasnju 1cgiku kcja се uticati na tumacenje citavog ugovornog odnosa. Na primer, postojanje ne- ko1iko izvodjaca na jednoj gradjevini koji su vezani uz naru- cioca posebnim 1 "odvoj enim" ugovor ima, samo ро sebi ~ pred- stav1ja ve1iku disperziju rizika. U takvoj situaciji svaki po- jedini izvodjac os1anja se na izvrsavanje obave za drugih izvo- djaca ; svako zakasnjenje i1i neizvrsenje obaveza tih drugih izv~djaca daje f ~ mogucnost da~astito zakasnjenje i1i neiz- vrsenje "pokrije" i1~ "preva1i" na zakasnjenje i1i neizvrse- nje obaveza drugih. ~) -. -. Та је cinjenica veoma znacaj- na za smanjenje rizika. S druge strane, norma1no је da kon- centracija odgovornosti u jednom izvodjacu kod ugovora sa k1a- uzu1om "k1juc u ruke" nuzno mora rezu1tirati i u.vec~ ceni. ~ ь h . .l ...f!/ Е-~_ ,;-::1,:~ 1 Та veca cena ne о u vata samo stavke za • rlzlke},--v ec 1 po- vecane troskove za dodatne duznosti koordinacije svih radova koje preuzima nosi1ac ugovora tk1juc u ruke". 2 ) с) Da 1i је gradite1j duzan da da materija1 za gradjevinu 1. Za odre dji va nje prav ne priro d e u govornog odnosa izme dju narucioca i gradite1ja, i za procenu odgova r nosti gra- dite1ja, bitno је odrediti ko daje projekat, z e m1ji s t e i mate- 1) В. Vukmir, ор. cit., I, str. 275. 2) Na jednom seminaru koji је organizova1a Medjunaro dna banka za obnovu i raz v oj u Vasingtonu, koj e m su pri - sustvova1i predstavnici v e1ikih projektantskih i in - zenjerskih savetodavnih organizacija, potvrdj e no ј е da se ugovori "k1juc u ruke" vise upotreЬlj avaju u Evropi nego u Sjedinj e nim Ameri c kim Dr z av am a ; d a se vise ugovaraju u zem1j ama u raz voju, а manje u r azv i- jenim zem1jama; da su o v i ugovori pogodniji z a izgra- dnj u termo-centra1a, nego hidro-centra1a, i td. ( Se mi- nar о~ Consu1ting Serv ices, March 8-9, 1972, Suпunary , I BRD Мау 24, 1972, sapirografirano izda nje Dodat ak С, str. 5. i da1je.- citirano prema: В. Vukmir, ор. c it., I, str. 275.). - 106 - rija1, jer raz1icita raspode1a ovih e1emenata u ugovoru moze \ menjati njegovu pravnu prirodu. Moguce је, na pr imer, da gra- dite1j "prodaje" samo s v oj rad, а da mu p r ojek at , Z~?mljiste \ i materija1 daje naruc i1ac. Moguce је i d a gradi te1j, pored svog rada, daje i materija1 gradeci gradjevinu na svom terenu { i prema svom projektu. U p r v om s1ucaju radi se о cistom ugo- ; voru о de1u, odnosno о ugo voru о gradjenju, dok se u drugom ! s1ucaju radi о izgradnji i prodaji gradjevine za trz i ste, ko- ' ji se, osim u pog1edu gara ntnih rokova i odgovornosti za ne- 1 . d d. . 1' k . d d " 1 ) so 1 nost gra JeVlne, ne raz 1 UJe о ugovora о pro aJl. 2. Kad se, medjutim, projekt, zem1ji s t e , ma terija1 i radovi raspode1e tako da gradite1j svojim materija1om izvodi radove na zem1jistu i ро projektu narucioca, u pravnoj teoriji jedni smatraju da је rec о ugovoru о prodaji; 2 ) drugi, da se radi о mesovitom ugovoru koji ima e1emente i ugovora о proda- ji i ugovora о de1u~ 3 ) dok treci mis1e da је rec о ugovoru о de1u. 4 ) 1/ Francusko pravo 1. U c1anu 1787. francuskog Gradjanskog zakonika us- voj e no је shvatanje da se radi о ugovoru о de1u kad po s lenik isporucuje, pored radova, i svoj materija1, na z em1jistu koje је obezbedio naruci1ac, а ne о ugovoru о prodaji, n it i о meso- vitom ugovoru. 5 ) Ako је mate rijal gradite1jev, ра propadne 1) Ј. Vi1us, ор. cit., 1973, str. 72. 2) Bricmon, George: L~ responsaЫ1ite des architecte et entre reneur en droit be1ge et en droit francais, Bris 1 Pariz, 1965, str. 14-15 (navedeno prema: Ј. Vilus, ~f,J:.&f!,J.,., - ~ str. 73.). З) G.van H4cke: "De 1а nature du contrat d~entreprise dans 1egue1 1~entrepreneur fournit 1а matiere~ Revu e critique de jurisprudenc.e BJ:1ge, 1951, 1: 190-1I~ ' 1 ... • -- - · - - --- ... .. - - . -- - - ~ Zastupnici "teorij e a p sorpcij e ": Co1in, A. e t Ca pi tan t, н.: Cours e1ementaire de droit ,civi1 francai s t. II, , __ Ј str. 556-557 (prema : J . Vilus, ~ћ"ll!.:iJi«, ~. st r. 7.'1 -:-Р~ 4) G.Bricmont, op.cit., s t r. 1 6-19; A.De1 v a ux : Tra ite j u r i- dig~ e des batiss e urs, Br i se l, 1947, st r. 46-47; R. J -. --- Pot i\Ier : Du lou a g e , no . 394 (n avede no p r e ma : J .Vilu s , iJ-1,;(~6/'t..;,, · ·· str. 74.). 5) Ј. Vi1us, ~~~~,, Е~ str. 75. - 107 - njegovom krivicom, po s1edice s n osi on sam, a 1 i o dgovara i za s tetu koju је pretrpeo n a ruci1ac zato sto n i j e d ob io ono sto је naruc io.~ Ako је materija1 dao na ruc i1 a c, naknada s tete koju је gradite1j du zan da mu p1ati obuhva t a i vre dnost mate- rija1a, u s1ucaju kad stv ar nije p otpuno (tota1no) propa1~ ali su ostecenja takva da naruc i1ac odbija da ј е primi.f) Pravi1o је imovinskog prava da r izik za prop~st stva ri s nosi sopstve- nik stvari (res perit domino), а kod ugovora о de 1u 1 tj. о gra- djenju,svojina se prenosi p redajom gradjev ine . Pos1e dica pri- mene •o v ih pravi1a bi1a bi da bi gradite1j snosio ri z ik za s1u- c ajnu propast gradjevine do njene predaje na ruc iocu, koji ne b i bio duzan da је p1ati;~ pos1e predaje gradjevine, rizik bi presao na narucioca koji bi bio duzan da p1ati gradite1ja, bez obzira sto se moze desiti da gradjevina prop adne odmah ро predaji~)Ova је "sema" danas v ise od teorijskog nego od prakticnog znacaja, jer u modernim gradjevinskim ugovorimaA gradite1j u toku izvrsenja ugovora dobija jedan deo cene pu- tem tzv. obracunskih situacija, koje predstav1jaju a v ans u odno- su na konacnu isp1atu.~ U situacijama kad gradite1 j daj e samo svoj rad, ра gradjevina propadne pre nego sto bude predata na- ruciocu, on odgovara za propJJ.t materija1a (gradjevine) r~amo ako se doka z e da је Ьiо k r iv.~ 1--);=;o; !f}"~de~ • • ) P1anio1 i Ripert: Traite pratique de droit civi1 francais, t. XI, par. 920, str. 164. (cit. prema: Ј. Vi1us, iЬidem). ~) С1. 1788. francuskog GZ-a. 3) I p r ema jugos1ovenskoj s udskoj praksi "z a s te tu us- 1e d isk1juc ivo s1u c ajnog uni s t e nja mat e rija1 a koj i ј е pre duzetniku predao na ru c i1ac pos1a pre d u z e tnik n e odgovara": Sodba Vrhov nega sodisca SR S1ovenij e Pz 1050/70 z dne 22.4.1 971, v zvezi s sodbo okro z - ne ga sodisca Се1је Р-57 / 70 z dn e 29.7.1970.--zso , knj . XVI, s v . 2 , 19 71 , b roj p r esude u zЬirci 197, s tr . 72-73.); Vi~,t· ~ ln~.'-- : Ј. У,'!ц -Ј 1 "/.· и '/1 -f~,).f1 1./t. , 15"' ; у, ',/. r ' : сУ. {;Ј'..,~. pu._"._~~'1' ~?:. , - 108 - 2/ svajcarsko pravo 1. svajcarski Zakonik о oЬligacijarna usvaja resenje prerna korne se bdgovornost pos1enika kod ugovora о de1u reguli- se, u nacelu, na osnovu istih pravila kao i odgovornost pos1o- prlllca kod ugovora о radu; nerna raz1ike u pog1edu odgovornosti pos1enika izmedju 1ocatio conductio operis i 1ocatio conductio operarurn. Pos1enik odgovara naruciocu za "dobar kva1it e t rnate- r ija1a koji је upotrebio", а za rnaterija1 snosi istu odgovor- nost kao prodavac. 1 ) Smatra se da је prednost usvajanj a takvog resenja sto ornogucava da se, u s1ucaju skrivenih rnana u mate- rija1u, primene pravi1a koja vaze za ugovor о prodaji. 2 ) No, resenje svajcarskog Zakonika~ i1ustracija је neujednacenosti \ i pode1jenosti koja postoji u vezi s pitanjern na osnovu kojih \ pravi1a valja procenjivati odgovornost pos1enika koji, pored 1 rada, daje i svoj rnaterija1.~ 3/ Jugos1ovensko pravo 1. Prema Zakonu о oЬligacionim odnosima , za po jarn ugovora о gradjenju od znac~a је da zem1jiste obezbed j u je na- ruci1ac; ~~ materija 1y1~~p6minje. Iz toga se da z ak1juci- ti da, bez obzira ko daje materija1, ugovor ost~e ugovor о d 1 d d . . k \~t'fc~- .~--' е u, о nosno ugovor о gra ЈеПЈU. Ipa , z ayp!l.anJe ko snosi rizik s1ucajne propasti materija1a, а time i za proc enu odgo- vornosti gradite1ja, nije bez znacaja koja је strana Ьila оЬа- 1) Vidi: Ј. Vilus, i;'f,i~tL, _ 1 str. 75-76. 2) G. van Hecke, ор. cit., (cit. prema: Ј. Vilus, iЬidern, str. 74.). - 109 - vezna !)~.~ ( .'. dc17(fiabavi. U jugos1ovenskoj t eoriji i su_d- skoj praksi smatra se da gradite1j odgovara za k v a1ite t mate- r ija1a koji se ugradjuje u gradjevinu , bez obzira da 1i је ovaj materija1 nabavio gradite1j i1i naruci1ac, odnosno koja strana ima obavezu, prema ugovoru, da obezbedi potreban ma- terij a 1.4) cak i kad је naruci1ac dao mate r ija1 za izgradnju, gradite1j је odgovoran za stetu ako је primetio i1i mo rao pri- metiti nedostatke materija1a, а na to nije skrenuo pa znju na- 1~ ruciocu lc1an 641. u vez i c1ana 606. ZOO). Posebne uz ans e о gradjenju po1aze od pretpostavke da materija1 z a izgradnju da- . ј е gradite1j (uz. br. 76. st av 1.). Prema uzansi broj 78. Po- sebnih uzansi о gradjenju grad ite1j је odgovoran za upotrebu materija1a i opreme koji ne odgovaraju ugovorenom i1i propi- sanom kva1itetu. Ova obaveza gradite1ja potice otuda s to је on specija1izovana privredna organizacija kojoj је to sta1na pri- v redna de1atnost, а takvu obavezu ima i pos1en~ ро osnovu ugovora о de1u.1) 1) Na primer, prema presudi Vrhovnog privrednog suda S1-1911/71 od 22. marta 1972. godine 1 z ak1j u civa- njem ugovora о de1u kojim је gradite1j preuzeo na sebe obavezu da nabavi materija1 koji је potreba n za konstrukcijul naru c ioca se nece ticati nacin n a koji се gradite1j doci do materija1al odnosno da 1i ga је on imao u mome ntu zak1jucivanja u govora i1i је t e k treba1o da ga nabavi; gradite1j se ne moze pozivati na nestasicu materija1a kao na visu si1u , osim u s1uc aju ako је do nestasice dos1o us1ed zab- rane upravnom merom (zabrane ras~~~~~~ i1i zab- rane uvozaf- (ZSO, knj. XVII, sv. 2, 1972, b roj presude u zbirci 275. str. 292-29З.). у,·,ц о 6 fo-~ ~ 2 )'(Zoran,AnEOnijevic: Privredno pravo 1 Beograd, i zd. 11 S. А. 11 , 19 8 9 , s t r. З 8 5- З 8 6 ;Ј- .-. •.. y r;icu., Jaпkovec: Ko111entar ZOO (c 1an 6ЗО. ) 1 izd. Ku1turni centar - Gornji Mi1anova c 1 Pravпi faku1- tet- Kragujevac, 1980, str. ЗЗЗ. - 11 n - 4/ Enq1esko pravo 1. Eng1eska su~s~a praksa usvaja stanovi~te ~а 11- се koje ugovori da izvr~i radove i ohezbedi mater i ja1, garan- tuje da се materija1 koji upotreЬi Ьiti dohrog kva1iteta i razunшo pogodan za svrhP Z<" кој н qa щюt. rehlj ava, osim ак о su oko1nosti ugovora tak ve cta isk1ju~uju t akvu garanciju. 1 ) Me- djuti~, postoji jedna sporn?. od 1uk a enq1esk oq Ape1acionog suda koja izaziva sumnje u poqledu postavljanja hilo ~akvcg prin- cipa za koji Ьi se mog1o re6i da va~ i u vezi sa obezbedjiva- njem materija1a za gr actnju u J'Тledjusobnim onnosiмn. grac1ite1 ja i naru~ioca (vlasnika qractjevine) .'> U s1u~a ju Cottcn v. Wa- 11is1 naime, gradite1j se obavPzao, prema R.I.B.A. op~tim us1ovima, da се materijal i radna snaqa Ыti "nё1jbo1ji od svoje posehne vrste i na potpнno zadovo1jstvo ka1ku1anta". Rнkovodeci se niskom cenom kao Ьitnim faktorom, arhitek- ta је odobrio radove, iako nisu hili, ро o~stem znanju, najboljeg kvaliteta i u sk1adu sa ugovorom. Sud је zauzeo stanoviste da arhitekta nije postpupio nepa~1jivo. 3 ) Uuduci da је sud svoju od1uku о odqovornosti arhitekte zasnivao jedino na ctokazu da је arhitekta o~uvao finansijske int~rese naru~i­ oca, ostaje otvoreno pitanje za~tite drugih interes a naru~ i­ oca koje је arhitekta, takodje, duzan da ~titi. Ti drugi in- teresi naru~ioca tica1i su se, u ovom s1u~aju, kva1iteta ma- terija1a za koji је Ьi1о predvidjeno ugovorom da се se upo- treЬiti i za koji је gradite1j preuzeo izricitu garanciju. 1) Per du Pareq Ј. u s1ucaju G.H. Myers and Co.v. Brent Cross Service Со (1934.) 1 К.В.46 at р.55 (citirano prema: Hudson's Rui1din~ and F.nginee- ring Contracts, str. ]53.). 2) Sa od1ukom лгelacionog suda nije se slo~io suctija Denning L.J. (Hudson 's f1ttilding and Engineering Contracts, str. 153.). З) S1ucaj Cotton v. ~a11is (1955.) 1 W.L.R. 1168 (citiran u: Hudson s Rui1ding and Engineering Contracts, 11l. IS"J). - 111 - 2. u eng1eskoj doktrini se istic e d a ~goyor~ iz gradn ј i nij е uvek 1ako p rimeni ti pr inci_p___9_9.:J_1_l~e koj~~go­ vori da izvrsi radove i obezbedi materija1 pre uzima , istovre- - ·------- ----·--· - ----·----- ·- - ·----- - meno._! __ ~ __ ga_!:"ancij u za __ kva~ i_!:~ t upotr_ebU e.!:_l_s:>_g_ m~t-~-~-U а.1а_. Moze se pokazati da је jedna precutna garancija u u govoru о de1u (kao i u ugovoru о prodaji) , isk1juc ena u oko1nos tima u kojima је jasno da se naruc i1ac nije os1anjao na stru~no st i1i sud (prosudjivanje) gradite1ja.~ U gradjevinskim ug ovorim a o d g radite1ja se cesto zahteva da obe zb edi pro i zvode sa ~ igom i1i d~ugim trgovackim imenom (firmom) od isporuc i1ac a (1ife- ran~~)koje imenuje arhitekta i1i inzenjer. Smatra se da sna- bdevanje takvim proizvodima ne bi mog1o biti pove zano ni sa kakvom precutnom garancijom gradite1ja.~) Hnogi opsti us1ovi ugovora predvidjaju izricite garancije gradite1ja koje su ne- ograni~ene jedino u pog1edu njegovih sopstvenih radova.~) З. Paznja koja se u prikazanim pravnim siste mima po- svecuje pitanju ko daje materija1 za izgradnju - na r uc i1ac 111 gradite1j - svedoci о njegovoj izuzetnoj vaznosti za p raksu. Ovo pitanje ugovorne strane redovno regu1isu ugovorom о gra- djenju, posto su za predaju, odnosno obezbedjivanje materija- 1a za izgradnju gradjevine, vezana tri k1jucna momenta: kada је izvrsen prenos rizika; kako је ugovorena garancija u pog1e du ,skrivenih mana ~kako su odredjeni rokovi za prigovor. Garan- cija u pog1edu skrivenih mana raz1icito se postav1ja kod ugo- vora о prodaji i kod u g ovor a о d c 1u, а na r oc ito sc vc li~ a r a z1ika pokazuje medju njima u pog1edu roka trajanja garanci- je i rokova za prigovor. Kod ugovora о prodaji ovi su rok ovi, ро pravi1u, vr1o kratki, dok su kod ugovora о gradj e n j u rokovi 1) I!udsoп~s Bui1ding and Engine ering Contracts, str. 153. 2) IЬidem. - 112 - za prigovor, i za podizanj c tcr~be vezani uz odqovornont za ne- so liul1ost gradjevine, koja traje vr 1o dugo (od pet do deset godina) . 1 ) Za ugovor о gradjenju materija1 ima drugoraz r~dni znacaj t и praksi је gotovo nezamis1ivo da се naruci1ac s gra- dite1jem posebno da ugovara cenu za materij a1 , а posebn o za radove. Zbog toga је, kad је rec о odredjiv anju pravne pr iro- de ugovornog odnosa izmedju narucioca i gradite1ja, jedino ~!2E_~~~ano ovaj_odn~ -~ Gradite1j bi mogao da se os1obodi odgovornosti jedino ako dokaze da se radi о tak v im nedost acima ko j e ne Ьi mog1a da otkrije ni specija1izovana organizacija da ј е izvrsi- ' 1а ispitivanje zem1jista. Medjutim, ma1o је ve r ovatno d a g ra- dite1j, koji gradi na zem1jistu koje nije ispitano, moz e p ru- z iti takav dokaz, buduci da је ovde rec о grad ite 1ju ko ji sve- sno zanemaruje osoЬine zem1jista na kome gradi. Ovakvo nj e go- vo ponasanje moze se okva1ifikov ati i kao gruba nepaznja. 1> Mada Q.la pr_::J:_.E_C2_g_~e~~I;~'i;-lzg l;d;ti( da odg ovor- nost gradite1ja za nedostatk e zem1jista koje ni je i spitano ~ predstav1ja znacajno poostrenje i prosirenje nj egove odgovor- nosti, to је, ipak, samo prividno. Ne treba guЬiti iz v ida ci- njenicu da је izgradnja na zem1jistu koje nije ispitano, ba r kad su u pitanju vece gradjev ine , izuzetna pojava . Ispitivanje zem1jista је javnopravna obaveza narucioca i neop hodan pre du- s1ov za projektovanje gradjevine. Tako је ispitiv anje zem1j i- sta, ро pravi1u, deo projektanskog pos1a. s drug e stra ne, u praksi su veoma cesti ugcvori о gradjen ju koji sad r zc o dr c dbu . .".. 4> Dj. Niko1ic, iЬidem, str. 52-53; Ј. Vi1us: Gradjan- sko pravna odgovornost izvodjaca i projektanta, 1973, str. 207. 1) Dj. Niko1ic, iЬidem, str. 53. - 116 - kojom se naruci1ac obavezuje da obezbedi ispitivanje zem1ji- sta. о tome је vec Ьi1о reci ranije kod pitanja odgovorno- sti projektanta za nedcstatke projekta koji su pos1edica po- gresnog na1aza о osoЬinama zem1jista. 4. Kad је u pitanju izgradnja s1ozenih gradjevina, njoj redovno prethodi deta1jno ispitivanje zem1jis~a koje vrse sгecija1izovane organizacije. Pri tome, one koriste naj- savremenija sredstva i metode kojima vr1o precizno utvrdjuju osoЬine zem1jista. Buduci da ovakve organizacije svoju de1at- nost obav1jaju profesiona1nc i uz naknadu, to је razum1jivo da su odgovorne za pos1edice pcgresnih na1aza о osoЬinama zem- 1jista.1) No, treba imati u vidu da odgovorпo~~~_;ija1izo­ vane organizacije koj u~-~~_y_rsi1a ispitiva~j- w~ mis1je- ёiiЦP !:!_j_~_sia је • - ·~podobno za gradnju, ne isk1jucuk auto- matski odgovornost gEadite1ja, (kao ni projektanta) za nedostatke na gradjevini koje e!:_ouzrokuju n~dostaci ?em1jista. Prema tome, i za nedostatke zem1jista koje је ispita1a speci- ja1izovana organizacija, odgovarace gradite1j, pre svega, u odnosu na one nedostatke koje је u toku izvodjenja radova uocio i1i na drugi nacin saznao za njihovo postojanje;~ On се odgovarati i za one nedostatke koje nije uocio a1i ih је, prema duznoj paznji (paznji dobrog privrednika), mogao i Ьiо duzan da uoci, jer se radi о nedostacima zem1jista koje Ьi svaki paz1jiv gradite1j uocio.~ Dak1e, njegova odgovornost postojece i za oЬicnu nepaznju.A) Prema c1anu 644. stav 2. Zakona о oЬligacionim odnosima1 koji smo'~~citira1i, za odgovornost gradite1ja nije neophodno da se pojave nedo- staci zem1jista, vec је dovo1jno da se pojave samo oko1nosti koje dovode u sumnju osnovanost strucnog mis1jenja specija1i- zovane organizacije da је zem1jiste podobno za gradnju. Ako 1) С1;. 644. stav 2. ZOO. ~~,·.ч: ~ -f ~ '.-/ ~ ~·f 2) ~- -1)--- ··--N .... к:--т~~ ·~· 1 r Ј. 1 о 1с, .- "" _v"'S tr. 54; Ј. Vi1us, ор. cit., ~З, str. 86-87; ".,~· ,: ~~ -~' · _- -;:-... ~1. 18. stav 1. zoo (paznja "dobrog · - ~ · . Ч .. С+7. ~~. S -и. privrednika") ~ "'е- и.· ~ сУ . l , -s-; z~o - 117 - se takvi nedostaci i1i okolnosti pojave, pretpostavlja se da , su vidljivi i oni ne smeju promaci pazn~ gradite1ja. Takve okolnosti ukazuju da nedostaci verovatno postoj e , ра se ve c и toj situaciji opravdano zahteva da graditelj predиzme odgova- rajиce mere radi otk1anjanja nedostataka zem1jista i sprecava- nja tezih pos1edica.f) Razume se, gradite1j . се, pri tome, od- govoriti samo za one posledice nedostataka zem1jista koje је mogao da spreci, na isti nacin kao i kad иtvrdi greske и pro- jektu ро kome se gradjevina gradi.l) Zajedno sa njim odgova- race, . najcesce, i specijalizovana organizacija koja је izvrsi- la ispitivanje zemljista i dala pogresno strucno mislj e nj e . U tom slucajи odgovornost gradite1ja, odnosno specijalizovane organizacije,odredjivace se prema velicini krivice s vakog od .. h 3 t ПЈ 1 . 1 l) Ој. Nikolic, ibidem , str . 55 ;56; Ј. Vilus, ibide m, str. 86. 2) Vidi cl. 647. stav З. ZOO u vezi i s clanom 644. stav 2. ZOO. 3) Cl. 647. stav 1. ZOO koji regu1ise odgovornost izvodjaca i projektanta primenjuj e se, ро ana- 1ogiji, i u s1иcaju odgovornosti iz v odjaca i specija1izovane organizacije koja је da1a pogre- sno strucno mis1jenje о osoЬinama zem1jista. - 1 18 - I I. Р о d u g о v о r о g r а d ј е n ј u А. Anga z o vanje podizv odjaca а) Potre ba i mogucnosti angaz ov anj a 1. Potreba za podugov aranjem nasta1 a је- kako ,. . _ • tHr f~ ve c ranijerfi~g1a s~~- · - kao po s1edica po rasta s pec ij a 1iza- cije u gradjevinskoj indust riji i uv ecav anj a ob ima r adova koje treba da izvedu specija1isti-struc njaci u odnosu na c e 1inu ra- dova.1) Raznovrsni radov i koji s e moraju o b a v iti pri1ikom iz- gradnje gradjevina iziskuj u odgov arajucu o p remu i odgovaraju- ce k a drove, а organiz a ci je gradit e 1ja, odnosno izvod jaca,• . с.. raz v ija1e su se, v remenom, u p rav cu specija1izacije za izvodjenje odre djenih а n e s v ih vrsta ra- dova koji se izvode pri gradjenju gradjev in~. Otuda се iz- vodjac koji је zak1jucio ugovor sa naruciocem biti prinudjen da osigura izvrsenje s vojih obavez a pre ko d rugo g izvod jac a u1askom u podugovor. Neki podug ov ori се se odnos i ti na snab- devanje materija1om i1i opremom, dok се se drugi odnositi sa- mo na izvrsenje radov a i1i, samo na snabdevanje radnom snagom i1i, na izvrsenje radov a zajedno sa snabdev anjem robom i1i opre mom. Ucesce struc njaka ima po s e bno vaznu u1 og u, nи p r i- me r, kod izrade c e1ic nih konstrukcija za v e 1ike grad j e vine ; z a teme1jne, podne, krovne, armirano-betonske i predbeto~ske radove; za termicke, svet1osne, venti1acijske, izo1ate rske, v odovodne, dekoraterske i, druge s1icne radove.~) Ko1 i ko се p odizvodjaca biti potrebno gradite1ju, odnosno i z v odj acu, da 1) Vidi nasa iz1aganja о uc esnicima u izgradnji i о pojmu gradite1ja u pa ragrafu 1. i З. ovog de1a rada. ...- . ' l) Vidi о tome: Hudson/s Bui1ding and Engineering Contracts, str. 426; 43 6 ј). Vtttj-;.'ч..rW.c~ о/-· е-4-~ f:J ~6, "..t, (11 - 119 - bi izvrsio svoje obaveze u vezi sa izgradnjom odredj e ne gra- djevine, zavisice od raznov rsnosti radova koje treba da izve- de, kao i od toga ko1iko pojedini ucesnici u izgradnji imaju ogranicen predmet svog pos1ovanja. - - Uko1iko је predmet poslo- vanja pojedinih ucesnika uzi, uto1iko се biti nuzno da se uk1juci veci broj specija1izovanih izvodjaca za rea1izaciju projekta i, obratno, uko1iko је predmet pos1ovanja izvodjaca i drugih podizvodjaca - ucesnika - siri, uto1iko се mu Ыti potreban manji broj njih. 2. OdaЫranje izvora snabdevanja materija1om i dob- rima koja su potrebna za izvodjenje gradjevinskih radova i oda- Ыranje podizvodjaca za izvrsenje izvesnih 1 posebnih,de 1ova ra- dova, predstav1jaju proЫem u gradjevinskim ugovorima koji se normalno ne pojavljuje u drugim oЫastima privrednih a ktivno- sti. Zato se i kaze da је podugovaranje jedno od najoset1ji- vijih podrucja kod izvodjenja gradjevinskih radova, posebno sa stanovista odgovornosti gradite1ja, odnosno izvodjaca.1) Nace1no, postoje tri g1avna pravna i prakticna proЫema koj e proizvode podugovori u gradjevinskim ugovorima. Prvo, to је dejstvo ugovornih odredЫ koje se оЫсnо na1aze u ugovoru iz- medju narucioca i gradite1ja, odnosno izvodjaca (koji se, u ovom kontekstu, naziva "glav ni ugovor", а iz v odjac "glavni iz- vodjac ")1 koje ovlascuju narucioca da imenuje i1i odaЫra pod- izvodjace; drugo, sirina u kojoj naruci1ac i podizvodj a c mogu imati prava jedan naspr"U11 dr u gog i, tre ce, d e jstv o di rektnog p1acanja od strane naru c ioca i Ыlо koje ug ovorne od~edb e ko- j a ј е u v e zi s tim. 1 ) Ove proЫeme razlic ito r esavaju p r av o i praksa kontinenta1nih pravnih sistema od medjunarodnih Opstih uslova i eng1eskog prava. U medjunarodnim opstim uslov ima i u 4) Vidi: В. Vukmir, ор. cit., I, str. 112; Hudson ~ s Bui1ding and Engineering Contracts, str. 438. 1) О tome : Hudson~s Bui1ding and Engine ering Contracts, str. 426. - 120 - engleskom pravu postoji,naime, institut "imenovanih podugo- varaca i "snahdevaca" (koji 6emo kasnije objasniti), koji је nepoznat pravima evropskih zemalja. Dok se u evropskim pra- vima odgovornost gradite1ja, odnosno g1avnog izvodjaca za rad podizvodjaca cini zavisnoм od toga da 11 је naruci1ac ili glavni izvodjac vr§io izbor podizvodjaca, dotle se u eng1e- skom pravu insistira na nepostojanju direktnih odnosa izme- 1 dju narucioca i "imenovanih podizvodjaca", bez obzira na koji 1 1) је nacin do§lo do njihovog 1menovanja. . Ь) Kontinent~lni pravni s1ste~ 1. Pri dono§enju od1uke о ustupanju radova, naruci- 1ac se mo~e oprede1iti ili, da sve radove ustupi jednom gra- dite1ju (u da1jem tekstu: g1avni izvodjac 111 naruci1ac), koji 6е zatim angazovati podizvodjace i nj1ma ustupit1 na izvodje- nje one radove koji ne spadaju u njegov predmet pos1ovanja ili, da radove ustupi na izvodjenje vе6ем broju gradite1ja, s tim da svaki od njih ustupi samo radove koj1 spadaju u nj1hov predmet poslovanja, u kom slucaju otpada 111 se smanjuje po- treba da gradite1ji pojed1ne radove prenose na izvodjenje pod- izvodjacima. 1) Vidi о tome: F.dgar, Herzfeld: "Nominated Subcontrac- tors", The Journa1 of Business Law, SepternЬer 1985, str. 387; 389. - Eng1eski autor konstatuje odsustvo diskus1je о iмenovanim podizvodjacima u kontinenta~n1m pravnim s1stemima 1 navodi samo ро jedan izvor 1z fra- ncuskog i nemackog prava gde se dotice pitanja pod- ugovora. Za francusko ~ravo navodi udzbenik Mercadal i Janin-a: Les contracts de cooperation 1nter - entre- pr1ses (1974.) gde se razmatra jed1no po8injenost po- nude pod1zvodjaca odobrenju narucioca, dok za osta1a p1tanja koje Herzfe1d tret1ra u navedenom c1anku, kao vaznim za po1ozaj i~enovan1h pod1zvodjaca ("о potreЬi ve~e za§t1te u g1avnom ugovoru"J imenovanju od strane naruc1oca"; "odgovornosti 1 rizicima glavnog izvodja- ca"), u francuskom pravu nema odgovora. Isto odsustvo interesa za eng1esk1 s1stem 1menovanja podizvodjaca pokazuje se 1 u nemackoj knj1zi Gunter We1ck-a: Ver1n- barte StandardЬedin~ungen 1m deutschen und eng1ishen Bauvertargsrecht, Munchen, 1977; Vid1: "Odgovornost. proizvodjaca prema evropskim prav1ma" (Kapor-Cari6, op.c1t., 1976, str. 424.); B.Vukm1r, op.cit., r, str. 114-115. 121 - - u prvom s1ucaju naruci 1a c zak1juc uj e samo jedan ugovor о gradjenju i na1 azi s e u pra vnom odn osu samo sa j ed- nim u c esnikom u gradjen j u . Ovaj grad i te1j , k ao g lavni izvo- d jac , zak1jucuje sada, k a o naruci1ac , veci bro j ugovora s a spe- cija1izovanim podizvodjac i ma. G1avni izvodjac se na1azi u po- sebnim pravnim oдлosima sa s v akim podizvodjacem s k o j im је za- k1juc io ugovor i, razume se, svaki od njih sa g 1av nim izvodja- cem; podizvodjaci se, medjutim, ne na1aze u pravnim odnosima ni medjusobno, ni sa naruciocem g1av nog izvodjaca . u drugom s1ucaju, kad naruci1ac zak1jucuje ugovo- re sa vecim brojem gradite1ja, onda naruci1ac svakom od njih ustupa radove koji spadaju u njihov predmet pos1ovanja i 1 s obzirom na to, svaki od njih moze da izvede ugovorene radove bez angazovanja podizvodjaca. Ako se postupi na ovaj nacin, pravni odnosi postoje izmedju narucioca i svakog gradite1ja, a1i ne i izmedju gradite1ja medjusobno, posto oni, ро osnovu svog ucesca u gradjenju gradjevine, nisu u medjusobnim ugovo- rnim odnosima. Iz ovog raz1oga naruci1ac је primoran da us- k1adjuje njihove odnose koji su fakticke а ne prav n e prirode, а nuzna su pos1edica njihovog u c esca u izgradnji iste gradje- vine. - Za narucioca postoji i treca mogucnost: on mo z e da angazuje vise od jednog gradite1ja, a1i ne to1iko da Ьi svaki od njih mogao neposredno, b e z a ngazovanja pfdizvod jaca, da izvede radove koji su predmet ugovora о gradjenju zak1ju- cenog s naruciocem. u ovom s1ucaju, pored dva i1i v ise gradi- . te1ja, u gradj~~ ucestvuje i odredjen broj podizv od jaca. I tu se u pravnom odnosu na1aze samo oni ucesnici u iz g radnji (uk1juc ujuci tu i narucioca) koji su medjusobno zak1juc i1i ugovore. Ako naruci1ac ze1i da ugovorene radove izvede g r a - dite1j, а ne trece 1ice (podizvodjac), on tr e ba u govo r om о gradjenju da isk1juc i mog ucnos t ustupanja radova p~~~vod ja- 0«.. - 122 - 2. Mada propisima nije odredjeno, nije sporno da је ;t~u.U.~~ u praksi evropskih ~ - - ~dozvo1jeno ustupanje rado~a podizvo- djacima na neki od gore iz1ozenih nacina, uko1iko to nije is- k1 . - . 1' k 1 ) JUceno ugovorom 1 1 za onom. с) Medjunarodni i britanski Opsti us1ovi /... ··---'' 1,. Iako, kako је receno, nijedR.k. od kontinenta1nih rU...~ -,1Jf~ .. , _ _ . - . . , . : ,-У- -~ 4ne poznaje institut "imenov anih podizvod jaca" ,4 medjunarodni Opsti us1ovi za izvodjenje gradjevin skih radova (ou FIDIC/G) i britanski Opsti us1ovi (R.I.B.A. us1ovi ugovo- ra i The I.C.E. Conditions of Contract) sadrze posebne odred- be о "imenovanim podugovaracima" i "imenovanim isporuciocima". 2. c1an 59. tac. 1. ou FIDIC/G predvidja dve moguc- nosti pri1ikom angazovanja podizvodjaca. Prva mogucnost za postojanje podugovaraca ј е s1u- caj kad ugovor sadrzi tzv. "Provisiona1 Sums" za odredjene ra- dove, isporuke, us1uge i1i, materija1e; druga је mogucno st kad је ugovorom odredjeno da је izvodjac za odredjene radove du- zan da angazuje odredjenog podugovaraca. 2 ) - Prva mogucnost је teze razum1jiva, jer se osla- nja na, kod nas, neuoЬicajen izraz "Provisiona1 Sums " . "Provi- siona1 Sums" oznacava iznose i stavke koje ne u1aze u direktni oЬim obaveza glavnog izvodjaca; to su odredjeni 1a1i neopisa- ni radovi i isporuke, za koje se ocekuje da се Ьiti dati u podugovor. Koren reci "provisiona1" verovatno potice od "to provide the sum" sto upucuje na zak1jucak d а nije rec о ne- kim "privremenim" radovima i1i iznosima, vec о iznosima koji su predvidjeni za one radove i isporuke koji nisu na drugi 1) Vidi о tome: Ј. Vojinovic, ор. cit., 1976, str. 41, 111-112.,. •.-.· . -" 2) C1an 59 (1) OU FIDIC/G u: В. Vukmir, ор. cit., II, str. 193-19 4. - 123 - nacin uk1juceni u ugovornu cenu i1i ~. аяеаs~ za druge nepred- v idjene radove. 1 ) Kada u92v or sadrzi posebn~ oznacene iznose za neke odredjene radove i1i isporuke, koji nisu._~~1juceni u osnovni ugovorni iznos, vec su za njihovu nabavku i1i za nji- hovo izvrsenje predvidjeni posebni iznosi, tada r:!_~Q~y_:Jj асе (isporucioce, 1iferante) _ t ~_! stav а Ј е obaveza na ruc ioca jedino bila da · olaksa izvodjacu time sto је zakljucio ugovor sa isporuci~1 ali da narucilac nij e 1 samim tim,preuzeo i odgovornost ~rema ~lavnom izvodjacu da се isporuka kamena od strane ~.:1p~z~biti izvrsena о roku. 2 ) 1) Ibidem. 2 ) 93.Ј.Р.89. (slucaj citiran u: Hudson's Building and Engenering Contracts, str. 433.). - 133 - G 1 а v а d r u g а GARANCIJA ZA SOLIDNOST GRADJEVINE КАО PRAVNI OSNOV ODGOVORNOSTI UCESNIКA U IZGRADNJI POSLE PRIMOPREDAJE & 1. OPSTI POGLED 1. Garancija za so1idnost gradjevine је jedno sas- vim specificno pitanje iz proЬlematike imovinske odgovornosti ucesnika u izgradnji, s obzirom da se njihova odgovornost ne teme1ji, pos1e primopredaje, samo na ovoj garanciji, nego i na skrivenim nedo,stacima gradjevine koji umanjuju kva1itet. Kao~dgovornost za skrivene nedostatke ,gradje- vine koji umanjuju kva1itet1 i garancije za so1idnost gradje- vine је sankcionisana zakonom. A1i i garancija, kao i odgo- vornost, ima svoj osnov u ugovoru 6 izgradnji, kao ugovoru о de1u. Zato је pretpostavka i za primenu garancij e da posto- ji ugovor о izgradnji, kao ugovor о de1u, izmedju narucioca, kao poverioca i ucesnika u izgradnji, kao duznika. 1 ) То u pu- cuje na zak1jucak da је garancija za so1idnost usko povez ana sa odgovornoscu za skrive ne nedostatke gradjevin e koji uma nju- 1) Vidi: с1. 644. i 641. u vezi s c1anom 615. ZOO; с1. 1669. i 1667. ita1ijanskog GZ; с1. 1792. i 2270. francuskog GZ; с1. 371. svajcarskog GZ; с 1. 638. nema ckog GZ; О tome: Ј. Vi1us: Gradjanskopravna odgovornost izvodjaca i projektanta, Beograd; 1973, str. 198-202; Bernard, Soinne: La responsabilite des architectes et entrepreneurs apres 1а recep- tion des travaux, I, Paris, 1969, str. 259-270. i 275-322. - 134 - ju kva1itet. Veza medju njima nije samo etimo1oske i pravne1 vec i ekonomske prirode. Krajnji ci1j i jedne i druge је isti: obezbedjenje odredjenih svojstava gradjevine. S druge strane, zajednicki i osnovni us1ov i odgovornosti za neso1idnost gra- djevine i odgovornosti za nedostatke gradjevine koji umanjuju kva1itet jeste postojanje nedostatka gradjevine. u sustini, i jedna i druga jesu odgovornost za nedostatke izgradj ene gra- djevine. Ovde se, medjutim, postav1ja pitanje: da 1i garanci- ja za so1idnost predstav1ja samo prosirenje odgovornosti za skrivene nedostatke gradjevine koji umanjuju kva1itet putem ugovora о izgradnji, kao ugovora о de1u, i1i garancija za so- 1idnost i odnovornost za nedostatke gradjevine, cine dva za- sebna pravna instituta. 1 ) Po1azeci od toga da odgovornost za skrivene nedostatke gradjevine koji umanjuju kva1itet znaci, zapravo, obavezu zastite od fizickih nedostataka stvari koja postoji kod svakog ugovora sa naknadom, а da garancij a za so- 1idnost predstav1ja samosta1nu obavezu da se putem ugovora о izgradnji, kao ugovora о de1u, postigne so1idnost, odnosno is- pravno funkcionisanje gradjevine, kao njegov poseban c i1j, mi stojimo na stanoviste da se tu radi о dva zasebna pravna in- stituta, koja stoje jedan pored drugog. 2 ) 2. Rec "so1idnost" prisutna је u na s em svиkodnevnom govoru i upotreЬljava se da oznaci svojstvo koje poseduje Ьi1о stvar, Ьi1о covek. Ona је 1atinskog porek1a (so1iditas) i pre- 1) Uporedi: Ј. Radisic: Garancija za trajan kva1itet i odgovornost za stetu od stvari sa nedostatkom (gla- va III, "Odnos ugovorne i zakonske garancije za kvalitet stvari"), Becgrad, 1972, str. 36-39. 2 ) \Tidi nasa i .. zlaganja o vde: par. 3/I: "Pojam i sustina· garaпcije"•;par. 3/II: 1,0Ьlik i vrsta garaпcij e koj~ Ereuzimaju ucesпici u izgradпji"i 1 par . 4/I: Mogucпost i potreba poredjenja odgovornosti za skriv~~e-nedos=­ tatke gradjevine koji umanjuju kvalitet i garancij~ za solidnost gradjevine. - 135 - vodi se najcesce kao stanje onoga koji је, odnosno onoga sto је cvrsto, teme1jno, sigurno, jako, va1jano, pouzdano, tacno, umereno, ispravno i, s1. 1 ) U ovom radu "so1idnost" је izraz za svojstva sta- Ьi1nosti i sigurnosti, tj. trajnosti i izdrz1jivosti gradje- vine, koja odgovaraju stanju nauke i tehnike, zakonskim i1i drugim standardima, zahtevima vestine i pravi1ima gradjevin- ske struke u vreme izgradnje. Suprotno so1idnosti, "neso1id- nost" zna.ci da, zbog neke mane u konstrukciji i1i izradi, gra- djevina nema svojstva sigurnosti, tj. izdrz1jivosti i trajno- sti, zbog cega ne odgovara stanju nauke i tehnike, propisanim standardima i pravi1ima gradjevinske s~ruke u vreme gradnje. 2 ) Dok је so1idnost i1i ispravno funkcionisanje gradjevine 3 ) - predmet garancije, dot1e је neso1idnost gradjevine pretpos- tavka odgovornosti ucesnika u izgradnji na osnovu garancije koja se implicira si1om objektivnog prava. Prema Zakonu о ob- 1igacionim odnosima, gradite1j odgovara za nedostatke u izra- di gradjevine i za nedostatke zem1jista na kome је gradjevi- na podignuta, а projektant za nedostatke gradjevine koji po- ticu od nekog nedostatka u p1anu, koji se ticu njene so1id- nosti (с1. 644.). Posebne uzanse о gradjenju ne predvidjaju 1) Recnik srpskohrvatskog knjizevnog jezika, Novi Sad, 1973, knjiga V, str. 915. 2) Vidi: Hi.i1sen, Hans-Viggo: "Duznost jemstva za proiz- vod u $AD u 1978-1979. - Pouke za Evropu" (Produk- thaftp1icht USA 1978/79. - Lehren fi.ir Europa); Recht der internationa1en Wirtschaft, 1979/6, 365-377.). - Strani pravni zivot, Beograd, IUP, 1980, broj 109, str. 81-82. 3) Ovaj naziv upotreЬljava se osoЬito u francuskoj pravnoj 1iteraturi. Videti: В. Soinne, ор. cit., I i II; vide- ti i: Ј. Radisic, ор. cit., str. 20-21; Ј. Vi1us: "Ga- rancija izvodjaca za kva1itet radova i funkcionisanje objekta."- Cik1us: Izvodjenje investicionih radova u inostranstvu, 178, KS-JGC, sveska 1, JGC-IUP, Beograd, 21. i 22. decemЬar 1981, str. 52; 73-74. 13 б - odgovornost za nedostatke zem1jista na kome је gradjev ina po- dignuta, a1i zato formu1isu odgovornost gradite1ja kao odgo- vornost za nedostatke objekta u pog1edu nj egove stabi1nosti i sigurnosti (uz br. 104.). Uporedjivanjem ove dve formu1acije moze se zak1juciti da Zakon govori о "so1idnosti", dok Pose- bne uzanse govore о "stabi1nosti i sigurnosti", pri cemu se verovatno mis1i na isto, iako је izraz u Posebnim uzansama Ьlizi onome za sta projektant i gradite1j zaista odgovaraju ро osnovu garancije, tj. za nedostatke u konstrukc iji grad je- . 1) Vlne. З. Kako pitanje postojanja nedostataka, ра s 1edst- veno tome, i pitanje postojanja odgovornosti zavisi, zapravo, od predmeta garancije, to је od znacaja nag1asiti da је danas i, u teroiji i, u praksi, prisutna tendencija prosirenja poj- ma so1idnosti. U de1u pravne teorije istice se da motiv koji је rukovodio zakonodavca da propise produzenu odgovornost za so1idnost, tj. sigurnost i stabi1nost gradjevine, od deset godina (u francuskom, ita1ijanskom i jugos1ove n skom pravu , n a primer), zato ~to se ovakvi n edostac i n e mogu otkriti brzo, tj. potrebno је da prodje duze vremena da Ьi se oni pokaza1i, danas moze da vazi jednako i za druge radove cije se s1abosti nisu mog1e uociti u vreme primopredaje, jer ј е tada izg1edao da su dobro uradjeni. Zbog evo1ucije u oЬlasti tehnike i s ve vece specija1izacije u gradjevinarst~«, strucnjak za jednu oЬlast nije u stanju da proveri kva1itet radova iz srodne ob- 1asti, tj. pri1ikom primopredaje postoji te s koca da s e izvrsi takva kontro1a. 2 ) Ovakvo stanje stva ri nave 1o је neke pravne 1) Vidi: Je1ena, Vi1us: Encik1opedija imov inskog prava ~rava udruzenog 0 rada, Beograd, 1 97 8, t om III, str. 555, supra n 158. 2) Vidi о tome: Ј. Vi1usi Gradjevinskopravna odgovornost izvodja c a i~rojektanta, Beograd, ~ 973, str. 22 4-22 5;- В. Soinne Ј .ll, , d( 7'f . . ~ · ·· -- ' .· . . .- ·. . .· - . -1 v- ...r -- - - . . , . - ,_. ~ - - - - - • - . •• Јь. Ј - 1 • ( , 1 L-. -- - , · r.-451-45L;-vidi U vezi s tim: Cl. 615. stav 2. ZOO; 1667. ita1ij anskog GZ; с 1. 2270. fran - cuskog GZ. - 13 7 - p isce da smatraju d a pod ug ro zavanjem so1id nost i va1ja pod- razwнevati c ak i "sv e mane ko je p reva.zi laze o na j nivo nedos- tataka koji se u gradj evina rstv u podrazume va." 1 ) Dos1edna pri- men a ovog stava znaci1a Ы da Ы sv a k i nedos t atak grad j evine dozv o1javao naruciocu da se poziva na produ z enu (dese t ogodis- nju) odgovornost projektanta i grad ite1ja, а ne s a mo o na j koji se ti ce njene sigurnosti i stabi1nosti. Do d a n as , med jutim, po- zitivno pravo i sudska praksa pojedinih zema 1ja ni s u usvoji1i ovo shvatanje, vec vazi, kao o ps t e pravi1o, da poj am n e dosta- tak~ koji pov1aci primenu garancij e za so1idnost g radje v ine tre ba tumaciti restriktivno. 2 ) 4. Sa pravЋog stanovista, garancija ima dv ostruki znac aj. s jedne strane, ona znaci potvrdu odgovornosti uces- uika u izgradnji prema naruciocu, pos1e primopredaje gradje- yine, i posto је istekao rok odgovornosti za skriv e ne mane яradjevine koje umanjuju k va1itet, а koja је pro i z1azi 1a iz ug cvora о izgradnji, kao u govora о d e 1u. Ako se u ga r a n- tnom roku za so1idno st po j ave n e do s tac i koj i se ti c u s o1 i d- nosti gradjevine, nece biti potrebno da naru c i1a c dokazuj e krivicu projektanta i gradite1ja, jer se on a pre t po s tav1 j a. Za duznost da se iz v r se obav ez e pre u ze te garanci j om dovo1 jno је dokazati uzro c nu vezu i zmed ju stet e koj a ј е n a sta1a na gra- djevini i neso1idno iz v r sen iA,. rado va. Da Ы se o s1obod i 1i .- - ~ · - odgovornosti, uc e snic i u izgra dn ji tre b a da do k azu da је 1) Co1in, А. et Capitant, Н .: Cour s e 1eme ntair e d e dro i t с i v i 1 f r an с а i s , t . I I , s t r . 7 2 8 - 7 2 9 . ( с i t . р r em а : Ј. Vi1us, IЫdem, st r . 213-214 . ) . ;'l . 2 ) Vidi: с 1. 644. ZOO ;-y::["6 69 . ita1ij anskog GZ ; с 1. 17 92 . francusko g GZ; с 1. 371. svajcarskog ZO ; par. 63 8. nemac kog GZ 1 f.< vt.ц.' у \:____ - ,;, сЈ (Ј Ј . Ј·~с 1. 615. stav 2 . i с 1. 616. s tav 1. ·· · ---;: с 1. 1667 . s t av З . i ta1ij a n s kog GZ ; · . с 1. 22:~ancuskog GZ j ~(. Ј.;<Ј, i'vt1f~'Z~ .i'-0' ~- ьзrг~с~ ~Е, 1 - 13 8 - do n cso1idnosti gr a dj c v i n c do ~ 1o iz n ckih r·a zl oya z~ krJ j c on i ne snose odgovornost. Ako, pak, u garantnom roku n a stupi g a - rantovani s1ucaj, to mo z e "oziveti" njihovu odgovornost za n e so1idnost gradjevine i ро osnovu u go vora о i z gradnji i/111 ро osnovu de1ikta, do c e g a nikada ne Ьi do s 1o d a ne pos t oj i, ро zakonu, obaveza garancije. Pri tome, pojava nedostataka gradjevine koji se tic u njene so1idnosti Ьiva, u p rincipu, zajednicki us1ov i odgovornosti го osnovu garancij e i o dgo- d d 1 'k 1) .. vornosti ро osnovu ugovora , о nosno е 1 t a. Gara nc1Ja , p re- ma tome, pojacava zastitu n a rucioca, kupaca i kra jn jih koris- nika gradjevine, kao i 1ica koja ne korist e gradjevinu а trpe stetu od njenih nedostataka n a s vojim p r avno za s ticenim dobrima (te1u, zdrav1ju i1i stvarima). Stoga garancij a v odi, u stv ari, ka efektivnom prosirenju imovinske odgovo rno sti ucesnika u izgradnj i .1 S druge strane , garancija је sre ds tvo za ograni- c e nje i isk1jucenje odgovornosti za fizicke n e do st atke gra- djev ine.JVAko se u garantnom roku za so1idnos t n e po jav e ne do- staci g radjevine koji se ti c u nj e n e so 1idnosti, ne c e r1 a statis p r ema uc esnicima u iz g radnj i , kao garantima , ni jedno prav o ni, za narucioca ni, z a treca 1ica, ni ро jednom pravnom o s- novu, tj. ni ро osnovu garancije, ni ро osnovu u~ovo~a , odno- sno de1ikta. ;g, AILf7i~1 ~~t~ 11t(..Lc.. "И>/цл_ FU..."ke~ie 1f.C~~"LЧ-·~ · ч. 1) Vidi: v t•"Sj -џ rt:и' .1 с~щгУ/,.Ц .. 1'1Ј'._~,(, -<· 7 · з{· с.z"·~~ с1. 644. zoor - . . ._ ::. . - ~ - · .--- . ."· Ji F.<{. z' fSf. 2r;o; у,-',4 · ~ v е ц· Ј -f; 'щ,• ~ · Ј. RadiSiC: Profesionalna odgov ornost me d i cinskih pos1enika, Beograd, 1986, str. 81; Vidi o d i stog auto- ra: Garancija za trajan k va1it e t i odgovornos t za ste - tu od stvari sa nedostatkom, Beograd , 1 972 , st r. 3 6=3-в-. i d a 1Je; Vidi 1: Vr1eta, Kr u 1j: "Neka prav na pit a nj a u ve zi sa garantijom i garantijskim rokov i ma kod kupopro- daj e ". Nasa zakonitost, 1 967, br. 4 , s tr . 306 ; - · .. ~" "'-._ _. - , --;:.. - .::: - -~...-- .. ... -- - ;.::::r ·_::.::._..,- ·: __:__; . •·· r . .. ~· ·. ·--=-- - .. _ __...:,;;::__ ... _ ·-- ~"":' i .. .._. _ _., - - - - ·; .- __ .. _ '~ - S1oboda n, Perovic: " Z aЬluda о svoj s t v i ma predmeta i odgo- vornost za skrivene mane". - Pravni zi vot , 1 972 , br. 1, fu s n o t a 107, na str. 37; S. Pe rov i c : OЬligac iono Er av o , Beoqrad , 1980, str. 407. ,2.) ~ ~ Y~d i: J. VRad i s i c : Gara ncij a za tra j an k va 1it e t i o~o- vo r nost za stetu od stv ari sa nedostatkom, Beograd 1 197l, st r . 21-22; 36-38; 55; Branko, Vukm i r : Ug ov?ri о iz v od je- nju inve sticionih r ado va (me djuna rodni), I , Zagre b, 19 80, s tr. 23 7 238. - 1З9 - · ---~ i zgradnji nisu vise odgovorni ni za sta, ра ni za nedos tatke za koje su odgovara1i u razdoЬlju garancije, c ak i kad su ti nedostaci pos1edica umis1jaja i1i z1e namere, kao s to nisu odgovorni ni u radzoЬlju garancije ako naruci1ac propusti da stavi prigovor na neso1idnost gradjevine i1i da pod i gne tuzbu radi otk1anjanja takvih nedostataka u zakonom odre d je nom roku. 1 ) Ospeg imovinske odgovornosti koju us1ov1java neso1idnost gra- djevine omedjen је, dak1e, kako garantovanim s1ucajem i ga- rant~im rokom, tako i preduzimanjem odredjenih radnji od stra- ~ . 2) ne naruc1oca. 4. No, uprkos svemu sto је do sada receno, od znaca- ja је nag1asiti da se u pravnoj teoriji i praksi raz1icito tu- maci pravna priroda zakonom ustanov1jene, produze ne , o dgovor- nosti projektanta i gradite1ja prema naruciocu za ~ ed ostatke - ~ t.A. ,t CIV' .. -е. .Ј r ·- - koj i umanjuju sigurnost i stabil osf '(i z,a s kri vene ~~e--v~~-J nedostatke ~· · koji umanjuju kva1it e tyxazlog za to 1ezi u cinjenici da naciona1ni prav ni sisteщyjednog 1as no usva- jaju princip apso1utne os1obadjajuce vrednosti p rimopredaje, prema kome odgovornost pos1e prijema gradj ev ine pres t a j e , jer p rijem znaci da su radovi dobro iz vedeni.з) Jedan d eo ~ s t a ri- j e ~ pravne doktrine tumacio је pojavu nedo s tat a ka grad jev ine i radova, pos1e primopredaje, kao ugovornu odgovornost projek- tanta i gradite1ja za krs e nje obave za preuz e tih pre pr ij e ma, а drugi deo starije· doktrine. kao de1ikt ko ji ponistav a dej- stvo prijema; savremena doktrina, pak, tuma c i po j av u n e do sta- taka gradjevine kao odgovornost koja se teme 1ji na z akonskim g arancijama da се radov i biti dobro iz vedeni i to, ne samo kad ј е rec о ne so1idnosti gradj ev ine , vec i kad s u u гitanj u s kri- 1) Vidi: В. Vukmir, ih'~uц_; , -. ... - 2) vidi: с 1. 644. i 645. zoo. З) Vidi: с1. 614. stav З. ZOO; с1. З70. stav 1. sva j- carskog GZ; с1. 1665, ita1ijanskog GZ; с 1. 64 0 . nemackog GZ. - 140 - ve ni ne dostaci gradjevine koji umanjuju kva1ite t. 1 ) Raz 1ic ita mi s 1jenja u doktrini izrazena su i u vezi s pitanj e m da 1i od- redbe о odgovornosti za nedostatke koji se ticu so1idnosti gradjevine imaju karakter javnog porekta i1i ne . Dok jedn i sma- tr a ju da ove odredbe, kao odredbe javnog poretka, treba jed- nako da vaze i za narucioca i za treca 1ica, drug i tvrde da su te odredbe ustanov1jene u korist narucioca, te da se treca 1ica ne mogu pozivati na njih. Va1ja primetiti da se na ovo p itanje ne daje jedinstven odgovor ni u pozitivnom p rav u i d k . k . . d. . h 1' 2 ) su s ОЈ pra s1 роЈе 1n1 zema Ја. Postojece stanje u teoriji i praksi iziskuje. da u ovom pog1av1ju, prvo, kriticki ispitamo raz1i c i- ta teorijska shvatanja о prav noj prirodi odgovornosti u c esni- ka u izgradnji, pos1e primopre daje, za neso1idnos t grad jev i- n e i za skrivene nedostatke gradjevine koji umanjuju kva1i- tet, а zatim, da razmotrimo neka pitanja koja nam s e c ine Ьi­ tna za razumevanje same garancije, kao pravnog osn ova odgo - vornosti ucesnika u izgradnji za neso1idnost gradj evine pos 1e primopredaje. Та pitanja ticu se: pojma i sustine garanc ij e , p ravne prirode garancije i subjekata odgovornosti. Pored t o - g a, nuzno је da istrazimo medjusobne odnose odgovornos ti za skrivene nedostatke gradjev ine koji uma njuju kva 1ite t i garan- cije za so1idnost gradje v ine, s obzirom da su on e med jus obno tesno povezane i da imaju istoveta n krajnji ci1j. Tek kroz sve strano poredjenje ove d ve p ravn e institucije moguce је d o c arati ekonomsko i pravno znac enje garancije z a so1idnost 1 ·. - 141 - & 2. RAZLICITA 'I'EORIJSKA S'I'ANOVIS'I'A О PRAVNOJ PRIRODI ODGOVORNOS'I'I ZA NESOLIDNOS'I' GRADJEVINE 1. Nacin na koji је zakonodavac u pravnim sistemima evropskih zema1ja formu1isao odredbe о odgovornosti projektan- ta i gradite1ja za neso1idnost gradjevine 1 pos1e iz v rsenog pri- jema, izazvao је nedoumice u pravnoj teoriji i praksi о tome ko1i~o siroko, odnosno usko va1ja tumaciti te odredbe, tj. da 1i one derogiraju i, u kom obsegu, opsta pravi1a ob1igacionog prava о ugovornoj i deliktnoj odgovornosti.l) Pr ema zakonima naciona1nih pravnih sistema, naime, prijemom prestaje odgovor- nost ро osnovu ugovora, izuzev kad se radi о skrivenim nedos- tacima gradjevine koji umanjuju kva1itet 2 ) i1i, о nedostaci- ma gradjevine koji umanjuju sigurnost i stabilnostJ), koji se nisu mog1i utvrditi uobicajenim pregledom i prij e mom gradje- vine i1i о nedostacima koje su projektant i gradit e lj namerno 'k '1' 4 ) D ' ~. 1 . d t d d pr1 r1 1. rug1m rec1ma, ро az1 se о oga а o . gov ornost 1) Vidi о tome: В. Soinne, ор. cit" I, str. 61-70 '(za nemacko pravo); str. 87-124 (za ita1ijansko pravo); str. 114. i s1. (za francusko pravo); Нах , Sc hma 1 z!: Die Haftung des Architectenj und des Baunnterne hm e rs, З Auf1age, Munchen, 1976. (par. 4 i par. 1З. No rmi za gradjevinske radove (VOB), str. 154-157; RuЬin o , Domi- nico: L~appa1to, in 'I'rattato di diritto civi1e ita1iano diretto da F. Vassa11i vo1. VII, tom З , Ute t, 'I'o r ino, 1958, За ed 607, р. 222-278. (cit. prema: В. Soinn e , ор. cit., I, str. 99-193; Ј. Vi1us, op.cit . 1 9 7 3 , s tr. 178-179. i da1je. 2) Vidi, с1. 641. u vezi s c1ano~ 615. ZOO; с 1. 1667 ita1ijanskog GZ; с1. 2270. francuskog GZ; с 1. 370. svajcarskog ZO; с1. 633-635. i 1 s1. nemackog GZ. 3) Vidi: с1. 644. ZOO; с1. 1669. ita1ijanskog GZ; с 1. 1792. francuskog GZ; с1. 371. st. 2. svajcarskog zo; с1. 638. nemackog GZ. 4) Vidi с1. 614. stav З. ZOO; с1. 370. svajcarskog ZO; с1. 640. nemackog GZ; с1. 1665. i 1667. stav 1. ita- 1ijanskog GZ. - 142 - prestaje za nedostatke koje је naru~i1ac mogao da zapazi pri- 1ikom prijema, tj. za vidljive mane, a1i da traje i da1je za skrivene mane 111 za mane koje su namerno prikrivene . 2. Da Ьismo odgovorili na osnovu ~ega i k a ko odgo- vornost i da1je traje kad је ugovor prestao, 1 ) potrebno је upoznati i ispitati, prethodno, raz1ike koje su u vezi s tim pitanjem iskrsavale u teoriji i praksi. Jer, pitanje pravne prirode odgovornosti za neso1idnost gradjevine, posl e primo- predaje, podjednako је interesantno i vazno pitanje oЫigaci­ onog prava sa stanovista teorije, ko1iko i prakse. I. S t а r i ј а t е о r i ј s k а s t а n о v i s t а А. Teorija о ugovornoj prirodi odgovornosti projektanta i gradite1ja za neso1idnost pos1e primopredaje gradjevine 1. Prema k1asi~nom shvatanju~ koje је zastupa1o za- konodavstvo, teorija i praksa, odgovornost projektanta i gra- dite1ja gasi1a se prijemom za sve mane, osim za mane koje su se tica1e so1idnosti 1tj. sigurnosti i staЬi1nosti gradjevine, za koje su snosi1i odgovornost u odredjenom roku i pos1e iz- vr~enog prijema. Tako su, na primer, francuska k1asi~na sud- ska praksa i pravna nauka usvaja1e princip neodgovornosti pro- jektanta i gradite1ja za nedostatke tzv~ zavrsnih (''ma1ih") radova, pos1e primopredaje gradjevine, jer su ustanovile da Ы primena ugovorne odgovornosti ро opstem pravu, uz restrik- tivne us1ove propisane odredbama ~1а~а 1792. francuskog GZ, 1) Vidi: ~1. 295. zoo~ ~1. 362. nema~kog GZ; ~1. 114f· svajcarskog zo. - 143 - z a primenu odgovornosti zbog nedostataka koji ostecuju traj- ne r adove (tzv. "ve1ike" i1i "osnovne" radove), koji su и sta- nju da izazovu rusenje gradjevine, proizvodi1a ne1ogicne i nepravedne pos1edice~) Uko1ik o bi se, naime, dozvo1i~a prime- na ugovorne odgovornosti ро opstem pravu, naruci1ac Ьi mo~?~ traz iti preko suda, 20 i1i 30 godina pos1e primopred~1 nadu stete zbog nekog rdjavo uokvirenog prozora, s1abo pri- cvrscene grede i1i 1ose spojenih dascica parketa, dok za ru- senje zidova i1i poda tavanice, napuk1inu krova i1i pomera- nje ~eme1ja, ne Ы mogao podici tuzbu i pozivati se na odgo- vornost projektanta i gradite1ja za nedostatke gradjevine.lu;i' '#(. f ,.· ~ 'У't.-.ц. ,1() l'4 :.t &.Џ~74' ./ y-posle roka od 10 godina od primopredaje,koji propisuju od- redbe c1ana 1792. francuskog Zakonika. 2) Prema tome, naruci- 1ac nije imao pravo da tuzi gradite1ja za nedostatke koji Ьi se pojavi1i na tim zavrsnim radovima, jer se smatra1o da pri- 1ikom prijema naruci1ac nije Ыо dovo1jno paz1jiv, ра ih zato nije primetio, te da је du z an sam da snosi pos1e d ice s voje ~ . з) nepaznJe. 2. No, evo1ucija u oЬlasti tehnike name tnu1a је po- trebu da pravna misao i praksa izmene svoj stav u pog1edu od- 1) Ga11ot: De 1а responsaЫ1ite de 1~architecte e nv ers 1е proprietaire dans 1es travaux prives, These Rounes, 1910, р. 71 et. s; Minvie11e Geo: Dictionnaire des constructions, 13 ed Paris, 1949; Supp1e me nt , Par i s , 1959, р. 124; Bricmont, Ge orge : La responsaЫ1ite des architecte et entrepreneur en droit be1g e et e n droit fraш;ais, Brise1 - Pariz, 1965. (c it. prema В . . Soinne, ор. cit., I, str. 353 . i da1j e ) . 2 ) U francuskom prav u rok zastare 1os ti tuzbe za n akn a- du ugovorne stete iznos i 3 0 god ina. З) Cass. Civ. 22.10.1946. Ј.С.Р. 47-II-3481 note Rod i e re D. 47 Ј. 28, G.P . 47-I-18 (cit. prema: В. So i nne, ор. cit., I,str . 356); v i d i о t ome i: Ј. Vi1us, ор. cit., 1973, str. 224. - 144 - govornosti projektanta i gradite1ja, kao strucnjaka, i za ne- dostatke koji umanjuju kva1itet gradjevine. Otuda se, najpre, u opstim us1ovima, а zatim i u novijim gradjanskim zakonicima i sudskoj praksi usvaja pravi1o prema kome su projektant i gradite1j odgovorni i za nedostatke tzv. zavrsnih (''ma1ih") radova, s tim da se njihova odgovornost gasi primopredajom ' za ocig1edne nedostatke, а da traje i da1je za skrivene mane. 1 ) Medjutim, i, u ita1ijanskoj i, u francuskoj dok- trini, odredbe gradj~Jnskih zakonika koje regu1isu odgovor- nost za nedostatke koji umanjuju kva1itet gradjevine (с1. 1667. ita1ijanskog GZ, odn. с1. 2270. francuskog GZ), bi1e su povod za diskusiju medju pravnim piscima о pravnoj prirodi odgovor- nosti koja za projektanta i gradite1ja proistice iz njih. U vezi sa odredbama c1ana 1667. ita1ijanskog Gradjanskog zako- nikaJ odn. c1ana 2270. francuskog Gradjanskog zakonika, nas- ta1e su dve bitno raz1icite koncepcije. Dok se prema jednoj koncepciji tu radi о pravnom rezimu garancije, prema drugoj koncepciji, u pitanju је pravni rezim odgovornosti za neiz- vrsenje ugovornih obaveza, kako to odredjuju opsta pravi1a gradjanskog zakonika. Prema ovoj drugoj koncepciji, tacnije, prema shvatanju prista1ica ugovorne teorije, pojava skrive- nih mana~radjevin~oje umanjuJu kvalitet~ ро izvrsenom pri- jemu, upucuje na zak1jucak da su one nasta1e kao pos1edica krsenja obaveza koje su projektant i gradite1j preuze1i pre izvrsenog prijema, iz cega s1edi ukidanje os1obadjajuceg dej- stva prijema i uspostav1janje iste odgovornosti koju su oni sncsi1i prema naruciocu i pre toga, tj. njihove ugovorne od- govornosti ро opstem pravu. 2 ) Iako, doduse, odredbe c1ana 1) Cass.Civ. 1° Sect. civ., 4. janvier 1958. (cit. pre- ma: В. Soinne, ор. cit., I, str. 358); izmena odre- dЬi c1ana 2270. francuskog GZ, Zakonom od З. januara 1967. godine; vidi о tome: Ј. Vi1us, ор. cit., 1973, str. 225. 2) U pri1og~ ovog stava navode se1 i1ustracije radi1 i od- redbe par. 640. nemackog GZ i c1ana 370. svajcarskog ZO, pored odredЬi с1. 2270. francuskog GZ i с1. 1667. ita1ijanskog GZ; vidi о tome. Ј. Vi1us, ор. cit., l!fJ1 str. 178-179. - 145 - 1667. ita1ijanskog GZ, odnosno odredbe c1ana 2270. francuskog GZ, koje se oд.nose na skriven.e nedostatke - · ..... _ koji (J't-~~~""' umanjuju kva1it~~ju neke osobenosti и moda1itetima funkcionisanja i u primeni sankcija, smatra se da one jos иvek ostajи и domenи odgovornosti zasnovane na иgovorи. Stoga, u s1ucaju da se pojave mane i deformacije "de1a", ne postoji pretpostavka о odgovornosti projektanta i gradite1ja za nedo- statke gradjevine. Ako se skrivene mane pokazu, pos1e izvr- senog prijema, naruci1ac се, prema ugovornoj teoriji, imati pravo· da zahteva naknadu stete u opstem roku zastare1osti za krsenje иgovorom preuzetih obaveza, koji pocinje da tece od trenutka od kada su se mane radova pojavi1e, (а ne od kad је . izvrsen prijem gradjevine~ i na njemu се biti teret dokaza da one poticu od propusta projektanta i gradite1ja u gradje- nju. 1 ) З. Sve do donosenja Zakona od З. januara 1967. go- dine, francuska doktrina i sudska praksa podvaja1e su c1ano- ve 1792. i 2270. francuskog Gradjanskog zakonika. Prema tzv. mesovitoj teoriji, krivica projektanta i gradite1ja pretpo- stav1ja se kad је rec о c1anu 1792. francuskog GZ, koji se odnosi na so1idnost gradjevine, dok је za primenu c1ana 2270. .. francuskog GZ, koji se odno~· na s~rivene nedostatke eA'"I ~ Ј . . koji umanjuju kva1itetet dokazivaпja krivice na na- ruciocu.2) u starijoj doktrini postoja1o је i mi s 1jenje da naruci1ac mora u svakom s1ucaju da dokazuje kriv icu projek- tanata i gradite1ja, tj. da se ona nikad ne moze pretpostav- 1jati. Prista1ice ove teorije narocito su podv1aci1e da se odgovornost nadzornog inzenjera ne bi mog1a nikada da pret- postavi, pre svega zato sto on preuzima na sebe obavezu sred- 1) О tome: Rubino, ор. cit. str. 223. (cit. prema: В. S~nne, ор. cit., I, str. 99.). 2) Vidi о tome: Ј. Vi1us: Ugovor о gradjenju, Beograd, 1968, str. 150. - 14 6 - stav a, а ne obavezu re z u1ta ta. 1 ) 4. Stari j a francuska doktrin a је zastup a1a i stano- v i ste d a p r a vni r e zim pod kojim се se pr i meniti odredbe c1ana 179 2 . francuskog Gradjan s k og z ako n i ka zavi s i od toga da 1i је gradjevinu treba1o sagraditi n a osn ovu ug ovo ra u kome ј е cena odredjena p a usa1no i1i ро jedi nici radov a . 2 ) Pr ema s hvat anju v e1ikog de1a starije teorije i prakse, u s1ucaju rusenj a gra- djevine koja је sagradjena za pau sa1nu (uku pn u ) cenu , krivi- ca gradite1ja se pretpostaV, 1ja, t e је na njemu da dokaze da је do toga dos1o us1ed s1uc aja, v i s e si1e, r adnje treceg 1i- ca i1i radnje narucioca. Pozivanje g radite 1j a da ј е naruci- 1ac kriv, jer mu је dostavio projekt sa maпom i1i шu је dao pogresne instrukcije za vreme izvodjenja radova, nije raz1og za os1obodjenje gradite1ja od odgovornosti, jer se smatra da on nije smeo da prihvati projekat koji nije bio dobar i1i nepravi1ne na1oge. Suprotno ovome, ako se u ugov oru cena ob- racunava prema jedinici radova, na naruciocu је da doka z e da је rusenje gradjevine pos1edica krivice gradit e 1ja. 3 ) 5. Najzad, prema stanov i s tu starije d oktr ine i sud- ske prakse, propisani rokovi odg ovornosti proj ek t a nt a , nad- zornog inzenjera i gradite1ja z a n edostatke koj i se ticu so- 1idnosti gradjevine i za skrivene nedostatke А., ~,L, :Jit. !Ј' ј 1) Bircmont, George~~- · ~ ' -!/!' .· - . . ~: .- . - - ~ ~' . - , -- - .' ~ WdiUka francuskog .К a­ sacionog suda od 15.V 1962., Gaz. Ра1. 1965 9 2, 101 . (cit. prema: Ј. Vi1us, iЬidem.). 2) Vidi о tome: Ј. Vi1us, ibidem, str. 150-151. З ) Aubry et Rau (par Esmein): Droi t civi1 f ran~ a i s , VI izdanje, tom. V, Pariz , 1947, no 374; P1 anio1 , koji Н. i Ripert, G: Traite pratique de droit civ i1 fran - ~ais, Pariz, 1954, tom XI , No . 9 47 (cit. p rema :;.f/t.c:f 1 Ibide m, str. 149-150). - 147 - ( L/:.~e,y- ·~, umanjuju kva1it 1stovremeno, i rokovi kojima se ogra- nicava pravo narucioca na pokretanje postupka kojim zahteva otk1anjanje nedostataka i naknadu ugovorne stete; za pravo na pokretanje postupka zbog neso1idnosti gradjevine i1i zbog skrivenih nedostataka~gradjevine_}Кoji umanjuju kva1itet\ vazi opsti rok zastare1osti odredjen gradjanskim zakonom, koji po- v • '1' d t . 1 ) cinje da tece od dana od kada su se poJaV1 1 ne os ас1 . • • 6. Protivnici ugovorne teorije uputi1i su nj e nim zastupnicima brojne kritike i mo~e se reci da је savremena doktrina odbaci1a ugovornu teoriju u ce1ini. U savremenoj doktrini smatra se da kada se, po- s1e primopredaje gradjevine, pojave nedostaci, onda postoji pretpostavka о odgovornosti ucesnika u izgradnji i, u s 1uc a- ju neso1idnosti gradjevine i, u s1ucaju skrive nih nedostataka ~radjevine~koji umanjuju kva1itetl te је na njima teiet doka- za da se uzroci nedostataka gradjev ine i radova na1aze van sfere njihove de1atnosti. 2 ) Za pretpostavku о 6dgovornosti projektanta i gradite1ja za nedostatk e koji su izazva1i ru- senje gradjevine i1i, tesko ostecenje njenih g1avnih de1ova i1i, koji pokazuju da se odstupi1o od ugovorenog i1i uoЫca­ jenog kva1iteta gradjevine i radova, nije re1evantno kakav је ugovor Ьiо, tj. da 1i је rec о ugovoru sa pausa1ncm cenom i1i о ugovoru u kome је cena obracunata ро jedinici radova; 1) Lepage, Р: Lois des batiments, t. II, str. 12; Laurent F.: Principes de droit civi1, No. 58-59. (podaci iz knjige: Bricmont G: op.cit., str . 137.). U pri1ogu ovog stanovista navodi se jedan s1ucaj francuskog kasacionog suda od 5.VIII. 1879. (Da11oz, 1f80~, l, 17.) u kome је zauzeto stanoviste da za po- dizanje tuzbe vaze opsta pravi1a, tj. rok od 30 go- dina (cit. prema: Ј. Vi1us: Ugov or о gradjenj u, Be- ograd, 1968, str. 151; vidi od istog autora: Gradjan- skopravna odgovornost izvodjaca i projektanta, Beograd, 1973, str. 223.). 2) Ј. Vi1us, ор. cit., 1973, str. 181-182; в. Soinne, ор . cit., I, (za nemacko pravo), str . 67. - 148 - nacin odredjivanja cene od znacaja је, eventиa1no, za obim odgovornosti, a1i ne i za pretpostavkи о odgovornosti za ne- dostatke so1idnosti ~adjevine i1i za skrivene nedostatke gradjevine koji иmаnјији kva1itet. 1 ) Prema stanovistи koje zastиpa savremena doktrina, zakonom propisani kratki rokovi - za obavestavanj e о skrivenim nedostacima gradjevine koji иmаnјији kva1itet i о n edostacima gradjevine koji umanjиjи sigиrnost i staЬi1nost, k ao i za po- dizanje tиzbe radi otk1anjanja tih nedostataka - nisи spojivi sa shvatanjem_q__ иgovorno_j odgovornosti projektanta i gradi- 1 . v 1 . v i' d' i 2 ) te _ ]__9-_ _E>_o __ Q~ravи!~s е 1zvrs ~nog pr Jema gra J e v ne. Drиgim recima, pravi1a о zastare1osti ne primenjиju se и s1и­ cajevima kad sи и zakonи odredjeni rokovi и kojima treba da se podigne tиzba i1i da se izvrsi odredjena radnja pod pret- njom gиbitka prava. 3 ) Nas Zakon о oЬligacionim odnosima је, na primer, odredbama c1anova 615. stav 1, 616. stav 1. i 645. stav 1. i 2. propisao rokove za obavestavanje о n e do stacima i za podizanje tиzbe radi ostvarivanja prava zbog s krivenih nedostataka gradjevine koji uшanjuju kva1itet, odno s no zbog nedostataka gradjevine koji se ticи njene so1idnosti. Ovim rokovima је zakonodavac : derogirao opsti zakonski rok 1) Mazeaиd, H.L. i Ј: Le~one de droit civi1, t, III, str. 1129-1130; Mazeaиd, Н; La responsabi1ite con- tractиe11e des entrepreneиrs et 1а reception des travaux; Me1anges offerts а R. Savatier, str. 656- 658. (cit.prema: Ј. Vi1иs: Ugovor о gradjenju, Beograd, 1968, str. 150. 2) Saince1ette: De 1а responsabi1ite et de 1а garantie, Paris, Brиxe11es, 1884; А. Тиnс: Note sous, Paris, 27. janvier 1955. D. 55-527; Rodiere Enctc1opёdi~ Da11oz v. responsabi1ite n° 459 Article une notion шena-cait: la fante ordinaire dans les contrats" R.T.D. Civ. 1954-201. (cit. prema: В. Soinne: ор. cit., I, str. 372.). З) Vidi : clan 370. ZOO. - 149 - zastarevanja potrazivanja~ iz c1ana З71. Zakona i time dozvo- 1io da stupe u dejstvo posebni rokovi propisani za zastare- vanje potrazivanja naknade stete nasta1e povredom obaveze iz ugovora о izgradnji, kao ugovora о de1u (с1. З76. stav З. ZOO). Buduci da odredbe c1ana 644. stav 1, 2. i З. i c 1ana 641. u vezi s c 1anom 615. stav 2. Zakona о oЬligacionim odnosima, propisuju rokove trajanja odgovornosti za nedostatke koji se ticu so1idnosti gradjevine od deset godina, odnosno koji se ticu skrivenih nedostataka gradjevine koji umanjuju kva1itet od d~e godine - to је ovim rokovima, istovremeno, ograniceno i pravo narucioca na pokretanje postupka kojim trazi naknadu ugovorne stete (c1an 262. u vezi s c1anovima 644. i 615. stav 2. ZOO). Prema tome, istekom roka garancije za so1idnost gra- djevine od deset godina od primopredaje, prestaje i odgovo r - nost ucesnika u izgradnji za neso1idnost gradjevine i pravo na pokretanje postupka radi utvrdjivanja njihove odgovo~no­ sti zbog neso1idnosti gradjevine; istekom roka odgovornosti ucesnika u izgradnji za skrivene nedostatke gradjevine koji umanjuju kva1itet od d ve godine od primopredaje, prestaje i njihova odgovornost i pravo na pokretanje postupka radi ut - vrdjivanja odgovornosti zbog skrivenih nedostataka gradj e v i- ne koji umanjuju kva1itet . 1 ) В. Teorija о deliktnoj prirodi odgovornosti projektanta i gradite1ja za neso1idnost pos1e primopredaje gradjevine 1. Dok ugovorna t eor ija osporava os1obadjajuce dej- stvo primopredaje zbog pojave skrivenih mana, teorija о de1ik- 1) Uporedi: Aubry et Rau (par Esmein): Droit civi1 fran- cais, VI izd. tom. V. Pariz, 1947, str. 151; P1aniol i Ripert, Traite juridique de droit civi1 fran9ais, Pariz, 1954, tom XI, No. 959; Ј. Vi1us, ор. cit., 1968, str., 151-152. - 150 - tnoj prirodi odgovornosti projektanta i gradite1ja osporava os1obadjajuce dejstvo prijema gradjevine zbog mana vo1je. Za- stupnici de1iktne teorije smatraju da pojava nedostataka po- s1e primopredaje - bi1o da је rec о rusenju, teskom ostecenju ili, drugim manjim nedostacima gradjevine - znaci da је gra- dite1j pri1ikom primopredaj e precutao neku manu za koju је kao strucnjak znao i1i morao znati, te da se zato moze pret- postaviti da na njegovoj strani postoji z1a namera. Takvo po- nasanje gradite1ja (koje se, cak i kad је rec о nepaznji, pretvara, asimi1uje, u prevaru) nist i dejstvo p rimopre daje i time automatski stupaju u dejstvo pravna pravi1 a о ~e1iktnoj odgovornosti i rokovi zastare1osti predvidjeni k1asicnim pra- vi1ima о toj odgovornosti, buduci da је kod ugovora о izgra- dnji njegova duznost da pri1ikom primopredaje saopsti naru- ciocu sve vid1jive mane. 1 ) Prista1ice de1iktne teorije vide potvrdu za svoj stav u odredbama grad janskih zakonika koje postavljaju pravi1o prema kome prijemom gradjevine prestaje ugovorna odgovornost, izuzev kad se utvrdi prevara (dolus) na strani gradite1ja, u k om se s1ucaju ugovorna odgovornost pretvara u deliktnu. 2 ) 1) Vidi о tome: Ј. Vi1us: Gradj anskopravna odgovornost izvodjaca i projektanta, Beograd, 1973, s tr. 180; В. Soinne: La responsaЬi1ite des architectes e t en- trepreneurs apres 1а rec e ption des travaux , t.I, str. 279. i da1je; U francuskom pravu rok zastare1osti tuzbe za naknadu stete zbog prevare iznosi 10 godina od saznanja za prevaru; u nemackom GZ -u, u s1ucaju prevare, subjektivni rok iznosi jednu godinu, а ob- jektivni rok trideset godina; u srpskom Gradjanskom zakoniku rok је bio 24 godine; u ita1ijanskom GZ rok је 5 godina; u svajcarskom zo rok је godinu dana, а u zoo - 5 godina ( с 1. 371. u vezi s c1anom 65. i с1 . 2GG. stav 2 . i 5 .); Vidi о prevari : S . Pcrovic: OЬligaciono pravo, Beograd, 1980, str. 301-304. 2) Vidi: с1. 638. nemackog GZ; с1. 1667. ita1ijanskog GZ; с1. 370. svajcarskog GZ, с1 . 614. stav З. i с1. 617. zoo. - 151 - 2. Same odredbe о odgovornosti za nedostatke gra- _ ~~ Аа.. IЏ!.."'L~+~ ~се djevine koji umanjuju sigurnost i stabi1nost, odno~ umanjuju kva1itet, ustanov1 jene zakonima naciona1nih • prav- nih sistema, ne sadrze nikakvo pre ciziran j e u pog1edu even- tua1nih posledica prev are i grubog n e hata na prirodu i doma- saj ove odgovornosti. 1 ) Medjutim, u p retez nom de1u pravne doktrj ne stoji se n a stanovistu d a ј е jedino u s1ucaju preva- re prihvat1jiva tuzba i pos1e prot e ka propisanog roka odgo - vornosti za nedostatke koji s e tice so1idnosti gradjevine , odnosno i pos1e proteka prop isanog roka odgovornosti za skri- vene nedostatke koji umanjuju kva1ite t gradjevine, a1i ne i u s1ucaju grubog nehata. 2 ) Posto se odgov ornost za nedosta- tke gradj evin_VV .• : · _...... ·- · _,., ........ ~~--- Yodnosi samo na propuste u gradj enj u koji su u stanju da do- vedu do potpunog i1i de1imic nog rusenja gradjevine i1i, do narusavanja kva1iteta radova, to odredbe koje regu1isu ovu odgovornost regu1isu, u stvari, gruЫ nehat (krajnju nepaz- 1) Vidi s1ede6e odredbe z akonik a naciona1nih pravnih sistema о ovoj odgovornosti: c 1an 1792. i 2270. francuskog GZ; c1an 644 i 61 5 . zoo : c1an 1669. i 1667. ita1ijanskog GZt U jugos1ovenskom pravu, od- redbe c1ana 644. stav 5. ZOO zabranjuju da se od- govornost projektanta i gradite1ja za so1idnost gra- djevine ugovorom Ы1о isk1juci i1i ogranici ; odredbe1 f~k, о ugovornoj odgovornosti iz stava 1. c1ana 265. zoo zabranjuju da se odgovornost duznika za nameru i1i k~ajnju nepaznju unapred ugovorom isk1juci, а odre- dbe iz stava 5. istog c1ana zoo dozvo1javaju pove- riocu prava na potpunu n ak n adu ako је n e mogu6nost ispunjenja obaveze prouzrokova na namerno i1i kraj- njom nepaznjom duznika. 2) Cante1anbe: Le responsaЫ1ite dece~~1e des e ntre- preneurs ti tu1aires de marc l1es de travaux puЫics. These , Bordeau x , 1965, р. 143. La1on: Note Sons Angers, 10. novembre 1950, D. 1951, р. 30, р. 478. Mazeaud (H.L. et Ј.): Le~ons de dro it civi1, t. III, 1960, n° 10Е2 t.2. (cit. prema: В. Soinne, op.cit., I, str. 281.). - 152 - nju) projektanta i gradite 1ja. Prema tome, na instituciju ga- rancije za so1idnost gradjevine i na instituciju odgovornosti za skrivene nedostatke tgradjevin~oji umanjuju kva1itetJ ne Ьi mog1a da se primeni izreka cu1pa 1ata do1o aequiparatur, 1 ) tj. gruЬi nehat ne Ьi mogao da se izjedna~i sa prevarom, koja Ьi pov1a~i1a primenu k1asi~nih pravi1a о de1iktnoj odgovor- nosti.2) Jer, ve1iki broj propusta koji se mcgu smatrati, ро opstem pravu, kao gruЬi nehat, na гrimer : prekrsaj odredЬi gradjevinske knjig e , nedozvo1jen a gradnja zbog krsenja i1i ne- poznavanja upravnih propisa i, s1., n e mcraju imati nika.kav uticaj na samu cvrstinlt gradjevine za koju se odgovara ро os- . . з) novu garancl.Je. Dak1e, pos1e propisanog roka odgovornosti za skri- vene nedostatke gradjevine koji umanjuju kva1itet, odnosno po- s1e propisanog roka garancije za so1icnost gradjevine, tнzba 1) Sec U1pionus - D. 36, 4, 5, 15) kod: Dragomir Stoj- ~evic - Ante Romac: Dicta et r eg u1a e iuris, Latin~ka pr~vna pravi1a, izreke i definicije sa prevcdom i ob- jasnjenjima, III dopunj en o izdanj e , "S .l\ . 11 , 1980, str. 84. 2) В. Soinne, ор. cit., I, str . 281 , 282. i da1j e . 3) "Upravni organ ne mc ze n a r editi preduz ecu da porusi izgradjene objekte samo iz raz1oga sto se tom izgra- dnjom vredjaju pravu koriscenju drug i71 гreйtJzcca" (od1uka Vrhovnog suda SrЬije: U-3133/70 (cit. iz.: Ј. Vojinovic: Prirucnik za investitore i iz vod ja~~ radova u oblasti gradjevinarstva , Beograd, 1976, str. 329.); - - " ... Eusenje gradjevinskog obj ekta izgrad j enog bez gradjevinske dczvo1e ~og1o se na1oziti s amo ako se obj e kt izvodio protiv1·1o postoj c cirn tclшi ckim prop i - sima i ako se takav objekt ni naknadno nije mogao usk1aditi sa tim propisima" (pre s uda Vrhovnog suda Hrvatske U 4468/69. од 29. sij e~n ja 1970. godine, ZSO, knj. XV, sv. 2, 1970, broj presuda u zЬirci 182, str. 117-118.). - 15З - bi mog1a da se zasniva jedino na izreci "Fraus omnia cor- rumpit".1) Naruci1ac Ьi se pozivao na to da se nije suprot- stavio prijemu gradjevine zbog prevare i to, oЬicno 1 u vidu prigovora kojim odbacuje argument projektanta i gradite1ja da primopredaja ima os1obadjajuce dejstvo. 2 ) Teret dokazi- vanja da је prevara stvarno izvrs e na 1e zi na naruciocu. On treba da dokaze: а) postojanje mane; Ь) da је mana b,i1a po- znata projektantu, odnosno nadzornom inzenjeru i gradite1ju i, с) da је tajna о postojanju mane cuvana pos1e primopre- daje.Зj З. Danas se u pretez nom d e 1u pravne teorije smatra da је osnovni nedostatak shvatanja - da se odgovornost pro- jektanta i gradite1ja pretvara, po s1e prijema, iz ugovorne u 1) Do1us ma1us est machinatio quae d e m a1terius deci- piendi causa, cum a1iquid simu1atur et a1iud agitur (U1pionus - D. 4 1 З, 1, 2,) - ( "Prev ara је izigrava- nje, tj. kad se u ci1ju obma ne drugih 1ica j e dno pre- dstav1j а а drugo radi") , "Do1u s e t fraus ne mini ~= trocinari debet" (Pre v a r u i i z i grava nj e nc trc ba ni- kome da s1u ze kao za s tita") kod: D. Stoj cevic - А. Romac: Dicta et regu1ae iuris, Latinska pravna pra- vi1a1 izreke i definiciJe sa prevodom i objasnjenji- ~' III izdanje "S.A.", 1980, str. 107. 2) Liet-Veaux: Du contentieux des travaux de reconstru- ction effect~es par 1~intermediaire des Associations J~udica1es de Reconstruction A.J.D.A. 1959, р. 2З1, n 824 et in jurisc1asseur 1 fasc. 20З n° 271 et suiv. Fraissingen 1 р. 59. No 15З; Baudry Lacantinerie et Wha1: Traite theorique et pratique d e droit civi1: - des contrats a1eatoires et du mondat, Paris, 1907; - du contrat de 1onage Paris 1 1967~ no З947; Huc, Theophi1e: Commentaire theorique et pratiзue du Code civi1, Paris, no 428. (cit. pr c r11a в. S oiпn c 1 ор. cit. 1 y-~- str. ЗО4.); Ј. Vi1us, ор. cit., 197З, str. 181. З) В. Soinne, ·~Ј~, ~ str. З 06-ЗО8; Ј. Vi1us: Ugovor о gradjenju, 1968 1 str. 152. - 154 - de1iktnu - sto se prijem radova, kao komp1 e ksna prayna opera- cija, posmatra izo1ovano od ugovora о gradjenju. Zanemaruj e se cinjenica da је naruci1ac u stanju da otkrije mane grad je- vine i radova jos u toku njihovog iz vo dj e nja i da , prema tome, nije tacno da on treba samo pri1ikom prij e ma da konstatuje da 1i gradjevina odgovara onome s t o ј е predvidjeno ugovorom i projektom, tj. tehnickom dokument ac ijom. 1 ) Te orija о pre tv a- ranju ugovorne u de1 iktnu odgovornos t fikcijom о asimi1aci ji grupe nepaznje sa z1om name rom (do 1u som ) konstrukcij a је koja, ро mis1jenju nekih francuskih autora, s1u z i sudovima kao iz- govor za produzavanje odgovornosti pro j e kt a nta i gradit e 1ja i pos1e rokova koji su u tom smis1u predv idj e ni zakonom, tj. i pos1e roka odgovornosti za skriven e mane gradjevine koje umanju- ju kva1itet, odnosno i pos1e roka garancij e za so1idnost gra- d . . 2) JeVlne. 1) Ј. Vi1us: Gradjanskopravna odgovornost izvodjaca i projektanta, Beograd, 1 973, str. 181. 2) Cass.9. octobre 1962. D. 63-Ј~. 1; Cass 9 octobre 62 Ј.С.Р. 62.-II-12910 Caen 1 r avri1 1848 precite D.P. 1f850-II-176 - Lyon 30 octobre 1947 0.48 som 15. Monde judiciaire Lyon du 12 mars 1948 G.P. 48-I-V 1onage d'anvrag e n° 53 G.P. taЬl e quinque- nua1e 4650 V. 1onage d'auvrag e n° 741. Cass 14 octo- bre 1956 G.P. 56-I-133 Trib Ci~. c 'Oran, 2° ch 16 novembre 1950. А.Ј.Т. 51, 70 n 154 Rouen 1rc ch. 22 mai 1956. Ј.С.Р. 56 IV р. 183. Paris 20 octobre 1959. inedit Aff. Daures c/Vre Gui11ot Cass. Civ. 1° s5ct. civ. 4. avri1 1962. G.P. 62-II Bu11. 62-I-174 n 196 Lyon 25 mars 1963 G.P. 63-I-183 Montpe 11ier 17 avri1 1956. inedit, Aff.Coop. de Vi11efranche- -de-Rouergue c/Verufet fcit. prema: В. Soinne, ор. cit., I, str. 303.); ~is lj o nj c da је rcc о fikc iji z а s t Ll р а . В . S о i n n е 1 1/; ~ i 1 ei&L. 1 ~ s t r . 3 О З -З О 4 ; Ј • Vi1us, ~iti~,, .. : .-. ~· str. 1 81 . - 155 - II. s а v r е m е n о t е о r i ј s k о s t а- n о v i s t е о g а r а n с i ј i k а о р r а v n о m о s n о v u о d n о s а u с е- s n i k а u i z g r а d n ј i р о s 1 е р r i m о р r е d а ј е g r а d ј е v i n е 1. Utvrdivsi da ni, ugovorna ni, de1iktna teorija , ne daju zado vo1javajuci odgovor na pitanje pravnog osnova od- govorposti koj i za ucesnike u izgradnji proiz1azi iz odredЬi gradjanskih zakonika koje regu1isu njihovu odgovornost za ne- so1idnost gradjevine pos1e primopredaje, savremena doktrina је odbaci1a i jednu i drugu, pomenutu, teoriju, i usvoji1a stav - k o ji је novijeg datuma - da је u tim odredbama r e c, zapravo, о garanciji, а ne о odgovornosti. 1 ) Shvatanje- d a se odgovornost projektanta i gradite1ja za neso1idnost gra- djevine teme1ji, pos1e primoprcdaje, n a garanciji - p1od је evo1ucije pravne misli i prakse о tome kakva priroda odgovo r - nosti treba da s 1edi iz gradjevinske delatnosti. I teorija i praksa, kako u svetu tako i kod n as, stoje na stanovistu da је neophodno da proj e ktant i gradite1j garantuju, kao strucnjaci, da se gradjevina nece siusiti, niti da се zbog mane u projektu, zem1jistu, materija1u i1i nacinu izvodjanje radova, doci do znat nij e g ostecenja gradjevine u jednom produ~enom roku. Ova njihova obaveza је, u stvari, na- stavak - istina u novom oЬliku - obaveze dobre izrade gradje- vine koju su ima1i i pre primopredaje. 2 ) Garancija se bazira 1) Vidi: с 1. 644. ZOO ; с1 . 1669. ita1ij ans k og GZ ; с1. 1792. francuskog GZ; par. 638. n e ma ck og GZ; с1. 371. svajcarskog zo. 2) Vidi: Ј. Vi1us, ор. cit., 197 3 , str. 237 ; В. Soinne, ор. cit., t.II, str. 74 5. i t.I, str. 381; G. Gross: La nation d /oЬligation de garan- tie dans 1е droit des contrats , these Nancy, 1962, р. 103. - 156 - na pretpostavci 1ose izvrsenih ug ovornih obaveza projektanta i gradite1ja. Uko1iko oni svoj ugovor u svakom pog1edu izvrse kako va1ja, nedostaci koji bi bi1i po s1edica 1oseg projekta i1i 1ose gradnje nece se ni pojav iti i to ne samo u garantnom roku nego ni njegovim istekom. 1 ) Лkо s e , pa k, nedostaci gra- djeviпe koji se ti cll пјепс s o1jclt\ os t i p o j so 1 поs gra Jevlпe. Prvo, potre а а se zas 1 1 naruc1 ас1 koji bi morao da poseduje odredjen~ tehmick~ zпапј ~ da bi utvrdio da 1i је паruсепа gradjevina dob r o sagrad j ena , sto је u danasnjem veku moderne i s1ozene gradjeviпske nauke i teh- nike veoma te sko i komp1iko vaпo; drugo, pos1edice gresaka pro- jektanta i gradite1ja u gradj eпju ne pojav1juju se odmah vec је, zbog specificпog karaktera gradjevinskih radova , пu zno da prodje odredjeno duze vreme da bi se utvrdi1o da 1i је gra- djeviпa izgradjena kako trebaЗ ) i, trece, potreba da se zasti- 1) Ј. Vi1us, iЫdem; В. Soinne , ibidem, I, str. 67-68; !'-1ах , Schma1z1, ор. cit., (" Teret dokazivaпja i za- st are1ost"), str. 63. i 64. 2 ) А, u jugos1oveпskom pravu i svi docпiji ,n e samo pra- vni, nego i fakti cki sticaoci ~ gradjeyire ( с 1.: 642. i б 4 З . Z ОО ) ; V i d i о t о m е : Ј . V i 1l1 s , ~ ~.L"./ e4AL , ~ . str. 236; В. Sоiппе, ~fп-''~ 1 st r. 29-30. 3) U fraпcuskom Drzavпom savetu, g . Beranze ј е povo dom uvodj e nja pos ebпog pravila za gradj c vinskc radove kojima rukovod i arhitek ta, odredbama с1а па 1792 . fraп­ c u skog GZ, rekao da~ kada se radi о gradjeviпi onda, iako moze izg1edati sasvim so1idno, ona moze sadrza- ti skrivene nedostatke zbog ko~ih се pasti ро isteku odredjeпog vremeпa. Arhitekta , dak1e , treba za to da odgovara u roku koji ј е dovo1jпo dugacak da Ы se uverio da је gradjeviпa postojana (Fenet: Recue i1 comp1et des travaux preparatories du code civi1 Paris , 1827. t . XIV р. 26 1. et 262 ( citiraпo prema: В. Soiпne, iЫdem, str. 30 .) - 157 - ti javnost, gradjani (treca 1ica ) od pos1 c dic a 1ose gradn je. 1 > З. Na osnovu svega sto ј е do sada receno, moglo bi izgledati da oko same garancije za so lidnost gradjevine, kao pravnog osnova odgov ornosti ucesnika u izgradnji posle pri- mopredaje, danas vise jos jedino od znacaja ove. Ј. Ј n ema spornih pitanja i da је, stoga, da se ispitaju pravne pretpostavke i .·,. . dejstva~ancije, • ci u koji No, kako se zna da, pos1e primopredaje, ucesni- izgradnj i odgovaraj u i Z proistice iz zakonske obaveze ucesnika u iz gradnji da snose garanciju, а ne iz ponistavanja os1obadjajuceg dejstva pr imopredaje zbog pojave skrivenih mana i1i zbog z1e namere gradite1ja, kako se to tumaci1o u starijoj pravnoj doktrini od strane prista1ica 1) О tome: в. Soinne: La respons aЫ1 it 6 d es architectes et entrepreneurs apr6s 1а r6ception des travaux, II, str. 657-658; Miros1av , Paunovic: "Garanc ija kao predmet s1ozenih ugovora о izgradnji ", Pravni zivot, 1988/br. 4, str. 97-98 . . r~f!l&~: . . ,- r.· ....... ..........,.. ~: ....:..: .. ..:.,. -~ .. -~ :_ .. ~ . ., ............. ,. - ~- , ... ::--""'·. ::~~~::. . ~) Vidi о pravnom osnovu odgovornosti proizvod jaca : Graf von Wastpha1en: Di e IJ aftung des War e nherste11ers im aшerikanische1Recht and der Uniform Commercia1 Code, 1969, str. 9; Jaeger: Product LiaЫ1ity: The Constructive Warrenty , 39 , Notre Dame Lawyer, 1964, str. 501. (cit. pre ma Ј. Radisic , ор . cit., 19 72. str. 91); Ј. Radisic , iЫdem , str . ~"': 4G 1 4o / /ft>. ј) vidi: с 1. 642. i 643. zoo Ll v c z i s с 1. 644. 1 641. zoo. - Ui7 -~ u g o v orne i d~liktne t eori je . 1 ) Drug.i n re c im , с_: J?.j e n i c a ~ se ч aranc i j a za solidnost g radj e vine t eme 1j_i n a obj e~_t ivnom ~avu do z vo 1java da se1 z b o g nas ·tupanja ga aп tovanog ? uca ja . tl roku gar_a n c .ij e za so1 dnos t, __ s_postav i i ,. u ovo r na i / · l i d e- 1 ikt.~~ о govorпos t ucesnika u i zgradпj i z bog nesolidn?s t:~ ~d · e v i ne i, pored toga , s ·to ј е is tekao r o k n j iћove oc1go~ 1 • - ~------ ------ ~ ; - ~»- -.-.-ZL ·_ tfJs.J; ~~ ~.n~d9l'!!~J"\t.Js.~ык.s_~j_g_y,i~-~-~JJ:_ ~ Ч.~!liV~ьt~- !'~ ..... 1~~ kao i , _ o red ·t oqa stg __ _n_t j _ Ь l o na n :j ј 1 . y_.Qj s_t).:'љ.n..i -~-'----'-'--. -Jl с _.f.Ц.__!Le d о_~ ~ ~~!s__:_k о ' 1 s е t i с tt е о­ rim~pre _а је . 4 . Posto р k r i va n i zve s nost u pog l e d u p o j a ve n e do- s tatakc koji umanjuju stab'lnos~ i si~ u rno~t gr· djevine z redjeпi d zi vre .еп · inte r va1, g ar п с ' ја za 5" 1t.dп.os t ј е t r~ jп a . Ona s e od osi n e samo n a s vo j stva gra dje - vi.ne u vrem r . zik a i S i ca ј а S ј i ! J(' 1 'leC d a се · zg ~ a1jena g rad j e vina z adrz a ti i u u . 1 Г.: ~ i ( za о rPr:! j e v ·eme s voj v a s o ' dnos t ' . s 10S tJ ј ost ' .. ој а -· ima а u renutku nј е пе .edaje Ja:t: 1rj or 1. garaпci· а) tk l an janj e nedo · tata~ u qa a n t nom roku k a obav e za iz g a ranci j e ' 1 ' kao о g ov ost ро s o vu g a an cije z~ so 'dn st radj e v ·ne? 1. U g a r a n iji z a s lidnost ad j vin e sadr~ ane s u d v e obaveze : p rv a ј е u os i g u r an ju svo i s tav 4 soli ~ a . nos 1 , t j. s ' g u rno s t i i s taib no s ti g radjev ine ·--------А.а 'H?I\1 ;,. t r, . jan ja ugo\.·or, ( <.~ l :cll/ 1 . ). Dr z<'i/ 1Ј. о k v J.itetu su i ол dа sac1 . zi 1н l l fuvora J о lZ ·· ---;- -.------ ------- -- -- - ·- -- --;:: ___ -·--- - - ., "Ъђ, ". r с to ugovo е i (st v· 2. • 'l i (1j -L C·l. 40 , ·crcJ:. ;~:k~~л 't~t: a1. ~-;-; u _ os 'о_~~л~Ь~- ~~ ~~~) ~l __ o __ s L.~ t~~~,- ,!_l __ ::~c 1, ?:. , ~' 1 7 . r __ t 1 1 1 s t , RJ " , r · • 3 8 / 7 7 ) . t1) l: J . З. st- . 7,akonu. s t- а с1 а r n i.?: а r i i i. . J ' ·t _ t...,Ci tнl ;:э. \/r [JQV I1 с~ p:r· l V t"Qt !tlr' J'J :~\lfl , • 1·• 1 lj ,-~t! 1 .1,., _i '' l''· }.ЧGЈ, .. r::t"' " " 1- t. <ј 1. ј "Ј ,А , ~· 1 ·1-- > .Ј ~ l~ 3 ! (~ ~ -- .! t 't: l 2 ~' ~ ,. ,,.,_,., 1, 111 f-\j; ;...:., ~-"1 ,._} <ј - 176 - Ј. Kad s e pri1ik т izrudc pгojcklu, or:lпosno izvo- djenja radova, primenjиjи propisani standardi , tehnicki nor- mativi i1i norme kva1iteta, o nda је tи rec о primeni prav i1a koj а sи priznata kao opste dobro sv iJ1 onih koj i se bave gra- djevinskom de1atnoscи, sto znaci da se on a provode и praks i. zato се za осеnи odgovornosti projektanta i gradite1ja biti dovo1jno da se utvrdi da 1 i s и oni primeni1i paznjи i struc- пost koja se moze smatrati t. ~~~ ;'1-J'.Lтr _/ ~· 2)IbJ:dcm sr. 2 . (cit. prema: I bidem j; В. iЬidem, str. 214. Soinn e, - 182 - . 1' . . 1) ј ima su oni Ь1 1 n aшenJ en1. zato su nosioci s t a narskog pra~ va 1eg itimisani da traze otk1anj anje nedostataka gradjevine u okvirп odgovornosti grad}te1ja prema пaru о, а graditelj se ne moze pozivati na to da nije sa nj i1na niukakvom иgovor­ nom odnosи. 2 ) Za aktivnи 1 egitimacij и za vodjenje spora rad i rea1izacije prava и vezi sa nedostacima gradjevine dovo1j no је da tиzi1ac dokaze da је stica1ac-fakticki korisnik gradjevine, а da nije dиzan da dokumentиje svojи pravnи sиkcesiju. Ovaka~ zak1jиcak izvodi se iz okolnosti sto , и sиprotnom, иvodjenj e odredЬi c1ana 643. и Zakon о oЬligacion im odn os ima ne Ьi ima- 1o svoje opravdanje. Pravni s1edbenik koji Ьi morao dokazi - vati svoju pravnи sukcesiju, imao Ьi i bez odredЬi pomenu tog cltlna ,mogucnost da rea lizuje prava iz garancije koja s u na nj ega propisno preneta (иg ovorom) . 3 ) Kako vidimo, и jugoslove nskom pravи је osnov nas- ..( a. Ј~~ ~г Jz_"_,t ~,·.....("_) tanka garan c~ ugovor 1 zakon. No, i u pravnim sistemima drugih evropskih zen1a1ja је osnov na s tanka~ancije -~-~N . ..." , ~ · , i, ugovo r i , zakon, bez obzira s to se , kako 1 ј е prethodno receno, g ar·anci ј i z а so1 i dnost prФpisuj е ugovor- ni karakter. Pitanje је, stoga , kakva је, zapravo, pravna pri- roda garancije za so1idnost grad jevine . 1) Vidi : resenje Vrhovnog privrednog s uda S1-22/72 (cit. -и~ "Savreme na Eraksa" , 1 985 , br. 1, str. 71) i, оЬј asnj enj е uz a ns e br·oj88. PUG ll: "Savremena р r ak s а " , 1 9 8 5 , Ь r . 1 , s t r . 7 1-t . 2) Vidi: Vrhovni sud Hrvat ske Rev-1543 / 80. od 14.10. 1980. (cit. U: "Savremena praksa", 1985/br. 1, s~r .. 71.); P~tar~ S":r1aп: .!: Оs~Ьп е ~~~::т~~ - Ovo misljenje objasnjava se stavom u pogledи karaktera odgovornosti za so1idnost gr vine. Kaze se, naime, da to i nij e, u stvari, "odgovornos vec garancija na osnovи koje se duznik obavezuje da се и gantnom rokи popraviti svи stetu koju Ьi poverilac imao и vezi sa gradjevinom. 3 ) Pri tome s e istice da k1auzule koj se taj rok skracuje moraju Ьiti jasno formu1isane. 4> Kad је rec о tome da 1i ugovorne strane mogи jim ugovorom da produze garantni rok za solidnost , postoj~ - m • 1 .,, ~,.' s1jenje da one na to imaju pravo, a1i, kao i kad је rec о cenju, one to prodиzavanje moraju posebno da caju sumnje, ove klaиzule se tumace u korist projektanta i graditelja, tj. duznika. 5 ) • • • З. U vezi sa diskusijom о pravu ugovornih strana · da skrate, odnosno produze garantni rok za so lidnost gra- 1) В. Soinne, ор. cit., II, str. 560; Co1 in - Capr:J,'tA...J:-1 11}.-.,~ . 1106, str. 7Зl; Od1uka francuskog Kasacionog suda . ·. od 2З.VI.l909. godine (cit. prema: в. Soinne, ~i,~1 · ···-- . .,. .. str. 561); Ј. Vilus, iЬidem, str. 217. 2) В. Soinne, iЬidem, str. 56З. З ) Ј. Vi1us, ор. cit., 197З , str. 217. 4) IЬidem. 5 ) G. Bricment, ор. cit . , str. 90-91; А. De1vaux, ор. cit., str. 678-681. (ci t. prema: IЬidem, str. 218. ) . - 187 - djevine, va1ja spomenиti da и jиgos1ovenskoj teori ji ј edno mis 1 j enje p rema kome Ьi иgovorne strane ima1e p r avo _da .. taj rok skrate, Ьиdисi d a је "za ista rec о garancij i иstano 1jeno j и korist narиc ioca ''. 1 ) Nama se, m~djиtim, c ini da . ranc i ja z a so1idnost g r ad jevine, kao vrsta garancije proiz vodjac a za svojstva 1odn . ispravno fиnkcionisanje s tvari, da s titi jednako i narиcioca i t reca 1ic a. Stoga, ne Ьi tre ; Ьа1о dopиstiti иgovornim st ranama da svoj im sporazumom skra . ји rok garancije, bez obz ira s t o se pi tanj e stete koju pre treca. 1ica zbog rиsenja gradjevine,moze resavati i ·nezavi od garancije, tj. prime nom principa de1iktne odgovdrnosti. с. Mogиchost isk1jиcenja i ogranicenja z akopske odgovornosti za nedostatke и pog 1 edи so1idno- sti grad j evine роmоси ugovora о izgradnji 1. u praks i evropskih zema1ja opste је p rihvaceno_ stanoviste da se pro jektant i gradite1j ne g:nadn j i иnapred os1obod i t i odgovornosti za nedostatke и pog. ; d u so1idnosti gradjevine . U Francuskoj, ove k 1auzu1e ро dva o s nova : pozivaju s e na pr incip p rema kome s e niko ne moze osloboditi odgovor- nosti za do1иs i1i t esk u nepaznjи (faute 1ourde), koja se asimi1uje sa do1иs -om . Po sto greske koje cine strucn j aci vreme gr ad j e nja predstav1 jaju teskи nepaznju, g1i os1oboditi odgovornos ti z a po s 1edice koje iz toga l ) Ј. Vi 1us, iЬidern, str . 218. 2 ) Ova ni s tavost se primen j u je bez ogran1cenja, jer se os1 a nj a na c1an б. f rancuskog Gradjanskog z a konika kojirn s e propisиje da s e posebnirn иgovorom ne rnogu derogirat i pravi1a koja se ticu javnog poretka i tiobri l1 оЬiсаја . - 188 - dju. 1 ) Unosenjem k1auzu1e u ugovor о os1obodjenju od odgovor- nosti za rusenje 111 tesko ostecenje gradjevine, neg~rao Ьi se, u stvari,sam osnov na kome pociv a ugovor о obavezi struc- njaka da се napraviti de1o koje се u svakom pog1edu odgovara- ti svojoj nameni. Prema tome, opravdano је shvatanje ро kome se k1auzu1e о isk1jucenju odgovornosti za pos1edice 1ose grad- . t . . v • 2) nJe sma raJU n1stav1m. 2. Sa stanovista naseg prava, dopustiti mogucnost projektantu i gradite1ju da 1 putem ugovora о izgradnji 1 jedno- strano1 isk1juce odgovornost za n~Э1idnost gradjevine znaci1o Ьi~ izigrati kupca 111 krajnjeg korisnika gradjevine. u nasoj praksi i zakonodavstvu, garancija za so1idnost gradjevine prihvacena је kao institut koji treba da popravi i ројаса pra- vnu poziciju kupca, dajuci пю pored prodavca jos jednog duzni- ka (proizvodjaca) koji се mu garantovati za svojstva kup1jene gradjevine 111 njenog de1a. А taj ci1j Ьiо Ьi potpuno proma- sen ako Ьi ona zameni1a odgovornost za skrivene nedostatke gradjevine, ро osnovu ugovora, ako Ьi se koristi1a umesto nje, а ne pored nje. 3 ) Prema tome, zakonska odgovornost za ne- dostatke koji se ticu so1idnosti gradjevine ne moze se ugovo- rom о izgradnji n~ isk1juciti ni ,ograniciti. Imperativnom od- redbom c1ana 644. stav 5. Zakona о oЬligacionim odnosima is- k1jucena је primena opstih odredЬi о isk1jucenju i ogranice- nju odgovornosti duznika iz c1ana 265. stav 1. i 4.~na,~ 1) Francuska sudska praksa nas1a se u di1emi kad је treba1o resavati s1ucajeve os1obodjenja od odgo- vornosti za 1aku nepaznju (faute 1egere); francuski autori navode presude koje idu u pri1og,kao i one koje se izjasnjavaju protiv.ugovornih k1auzu1a о isk1jucenju od odgovornosti za 1aku nepaznju, (cit. rzз:ema: .~· V~1~~~ ~f· ~:1-"f,?-JJ 1f~, :~.~~~ . · ·. ' -~~v · ~ ~·e':' }...; ', " . fusnota 510.) . · · 2) Vidi: Ј. Vi1us, iЬidem. З) Vidi о tome: Ј. Radi~ i_c 'r ~. ~/·; ~7~; ~!i. --f-7:# . ·~~ ' • Ј 'Ј. • . ' , . . , , , ~ <. " , - • • ~ ; · - 189 - ., .1 •• ~ . - .. ~ jer ne dopusta isk1jucenje odgovornosti projektanta i gradite1ja za neso1idnost gradjevine ni kada se radi о oЬicnoj nepaznji. 1 ) III. S u Ь ј е k t i о d g о v о r n о s t i 1. Zakoni kontinenta1nih pravnih sistema~ koji re- gu1isu materiju odgovornosti ucesnika u izgradnji~ spominju, kao oqgovorna 1ica za neso1idnost gradjevine,i1i1 samo gradi- te1ja i1i, pored njega, i projektanta. 2 ) Izuzetak predstav1ja francusko pravo, ро kome su za mane sto izazovu potpunc i1i de1imicno rиsenje gradjevine odgovorni arhitekte, izvodjaci i drиga 1ica vezana za narиcioca ugovorom о de1u. 3 ) Ova formи- 1acija francиskog zakonodavca ima dvostrиke prednosti. Prva је и torne sto se ' ·odgovornost 1ica zfa neso1idnost ·gradjevine vezиje za иgovor о de1u sa narиciocem cime se pravno kva1ifi- kиje odnos koji jedini moze dovesti do ove vrste odgovornosti. Tako se predиpredjuju svu sporna pitanja i raz1icita resenja koja и vezi s tim inace iskrsav aju u teoriji, praksi i zako- nodavstvu drиgih zerna1ja i, u rnedjunarodnim opstim иs1ovima. ' orиga је prednost gornje formu1acije sto, nace1no , иtvrdjuje odgovornost "i drugih 1ica" za n edostatke koji se ticи so1id- nosti gradjevine. Time је ozakonj eno stvarno stanje и oЬlasti 1) Vidi: Zo1tan, Biro: Komentar ZOO, II, Beograd "S.A.", 1980, str. 123. 2) Gradite1ja kao jedino odgovornog za so1idnost gradje- vine predvidja ita1ijansko pravo ( с 1. 1669.IGZ ) i ne- щack o p·ravo (с1. 361. NGZ); porcc1 graditclj() , kao ocJ- govornog za so1idnost gradjevine, predvidja i projek- tanta• svajcarsko pravo (с1. 371. SZO) i jиgos1ovensko pravo (с1. 644. stav 1. i З. zoo.). 3) C1an 4. Zakona od 3. januara 1967. godine kojim је iz- rnenjen c1an 1792. i 2270. francuskog Gradjanskog zako- nika; vidi о tome: Ј. Vi1us, ор. cit., 1973, str. 222. - 190 - gradjenja, tj. cinjenica da za s t etu zbog neso1idnosti gra- djevine mogu biti kriva i druga 1ica koja, kao strucnjaci, ucestvuju u izgradnji i, stoga, ;_ pod odredjenim pretpostavkama,neposredno odgovorna naruciocu. Na primer, kad је naruci1ac sam zak1jucio ugovor о de1u sa secija1izoyanom organizacijoш - ~? ispitiv,anje zem1ji s_ta, а po~aze __ se ,da~eso1i- '/•,, i , -<.. !PC<~f~, ·,k"~л .. ) ; ~1·- t . ..._ - ' t- ~ · · · ' f··>t' , r •.• ~ ·· ; , .c:_..-L. c: e_ dnost gradj evlЂerpФ~~жla~~~~ propusta u radu te organizaci- je, onda се ona biti i neposredno odgovorna naruc iocu za stetu. Jugos1ovenski Zakon о oЬligacionim odnosima ne sadrzi opstu odredbu о odgovornosti "i drugih 1ica" za ne- so1idnost gradjevine, poput francuskog Gradjanskog zakonika, a1i је vazno da on, ipak, predvidja takvu mogucnost. C1an 644. stav 2. Zakona о oЫigacionim odnosima propisuje da је izvodjac odgovoran i za nedostatke zem1jista na kome је gra- djevina podignuta, "osim ako је specija1izovana organizacija da1a strucno misljenje da је zeш1jiste podobno za gradjenje, а u toku gradjenja se nisu pojavile oko1nosti koje dovode u su- mnju ispravnost struc nog mis1jenja" (podvuk1a V. K.) . 1 ) 2. Kad је rec о subjektima odgovornosti za neso1id- nost gradjevine, od vaznog prakticnog znacaja је i odgovoriti na pitanje: da 1i podizvodjac - c ije је ucestvov a nje u izgra- dnji nesporno - spada u krug 1ica odgovornih za neso1idnost g r·adj ev ine. U francuskoj teoriji, u kojoj se rasprav1ja1o о odgovornosti podizvodjac a, mis1jenja su Ы1а pode1jena. l) Vidi с1. 17, 18. i 19. Zakona о izgradnji objekata SAP Vojvodine ("Sluzbeni 1ist SAP Vojvodine, br. 13/80, 20/80, 24/82, 20/83. i 32/83) о specija1izovanim or- ganizacijama za pruzanje us1uga investitoru u ve zi sa izgradnjom investicionih objekata. - 191 - Ро jednom mis1jenju, odgovornoscu za neso1idnost , zakonodavac је hteo da zastiti sopstvenika gradjevine kao ne- strucnjaka; genera1ni izvodjac, kao strucnjak, ne bi mogao da se koristi prednostima zakona, jer је on u stanju da preg1eda radova koje mu izvrse podizvodjaci, tj. u stanju је da primeti njihove nedostatke pri1ikom prijema. 1 ) Ро drugom mis1jenju, koje preov1adava, namera za- konodavca nije bi1a da stiti sopstvenika gradjevine, vec naru- cioca radova. Posto se genera1ni izvodjac prema podizvodjacu . pojav1juje u u1ozi narucioca, to се u odnosu na njega (g1avnog izvodjaca) vaziti mutatis mutandis odredbe kojima se regu1ise odgovornost za neso1idnost gradjevine. 2 ) Francuski Opsti us1o- vi predvidjaju u c1anu 1,144 da је "svaki podizvodjac odgo- voran neposredno naruciocu radova za izvrsenje ustup1jenih radova shodno odredbama osnovnog ugovora. Та k1auzu1a mora biti obavezno predvidjena ugovorom koji vezuje izvodjaca i njegove podizvodjace i mora biti predmet pismene obaveze pod- izvodjaca prema naruciocu radov a". 3 ) u jugos1ove nskoj teoriji zastupa se stanoviste da је od citiranog resenja u francus- k~ Opstim us1ovima Ьо1је ono го kome naruci1ac ima pravo da se obrati izvodjacu sa kojim ј е z a k1jucio ugovor , s tim s to bi izvodjac• i~ao pravo regres~rema podizvodjac u, kako to predvidjaju ita1ijanski Gradjanski zakonik (с1. 1670.) i Za- kon о oЬligacionim odnosima ( с 1. 647. s tav 4.) . 4 ) 1) Bricmont, G., ор. cit., ' .3tr. 96. (cit. p rema: Ј. Vi1us, ор. cit., 1973, str. 220.). 2) IЬident, str. 98. (cit. prema: ibidem). 3) Ј. Vi1us, iЬidem, str. 221. 4) IЬidem. - 192 - • • • Ј. ~и, 1 ~1-сУ "-4: Na osnovu recenog mog1i bismo\i!8:111j sislsV~. _ .. ;. ::.. -. . ....-"~ - · da su kod odgovornosti za nedostatke koji se ticu so1id- nosti gradjevine predmet zastite, upravo, gradj e vinski radovi, te da obav1janje tih radova mora Ьiti predmet garancije, kako g1avnog izvodjaca, tako i podizvodjaca. 1 ) Zato se i odredbe koje regu1isu odgovornost gradite1ja za neso1idnost gradje- vine, jednako odnose i na podizvodjace u s1ucaju kad nedosta- ci gradjevine poticu od radova koje su oni izvodi1i, nezavisno od toga koji је nacin usvojen, u odredjenom pravnom sistemu, za pokretanje odgovornosti podizvodjaca. 1) P1anio1 et Ripert: Traite pratique de droit civi1 francais, 14 vo1., 2, ed., 1952-1957: Les contrats ci-· vi1s (11) par Rouast, Savatier Lepargueur, Besson, т. XI, no 952, str. 195. (cit. prema Ј. Vi1usu, iЬidem, str. 220.). - 193 - & 4. RAZLIKE IZMEDJU ODGOVORNOSTI ZA SKRIVENE NEDOSTATKE GRADJEVINE KCJI U~VШJUJU KVALITET I GдRANCIJE ZJ'>. SOLIDNOS'I' GRADJEVINE I. М о g u с n о s t i р о t r е Ь а р о r е d ј е n ј а 1. Vec је receno da se u savremenoj francuskoj i ita- • 1ijunskoj doktrini ~ sudskoj praksi usvaja shvatanje prema ko- me garancija za so1idnost gradjevine ne predsbav1ja garancij u posebne vrste, nego znaci sa~o prosirenje garancije ucesnika u izgradnji, kao strucnjaka, za materija1na svojstva gradjevine, putem ugovora о izgradnji, kao ugovora о de1u, sag1asno opstim propisima gradjanskog zakonika. 1 ) No, i pod pretpostavkom da se prihvati g1ediste da se svaka odgovornost strucnjaka, koja proiz1azi iz ugovora о izgradnji, kao ugovora о de1u, nazove garancijom, ipak, zbunjuje cinjenica da se odgovornost za skrivene nedostatke gradjev ine koji umanjuju kva1itet upo- treЬljava u smis1u materija1ne garancije, odno s no samosta1nog obecanja garancije. Nama izg1e d a , n a ime, da kod ugov~ra о iz- gradnji, jedino garancija za so1idnost gradjevin e ima karakter samosta1nog obecanja garancije. J e dino garancij a za so1idnost gradjevine izrazava poseban ci1j koji treba da se postigne . t . d . . 2) ~ . k . d . . \ iYO Ц._~ pu em ugovora о 1zgra nJl. On a z a u ce sn1 е u 1zgra nJl *ra~ - ~: drukcije i sire obaveze od onih koje imaju ро osnov u ugovo- ra о izgradnji. Jer, rezu1tat koji se obecava garancijom - so- 1istnost, odnosno ispravno funkcionisanje gradj ev ine1~ .... - -· -- ... . -· .. . -.. :.... - 1) Vidi c1an 1667. u vezi s c1anom 1669. ita1ij a nskog GZ; u francuskoj doktrini: В. Soinne: La responsati1ite des architectes et entrepreneurs apres 1а reception des travaux, II, Paris, 1969, str. 560; u italijanskoj dok- trini: D. RuЬino: L~appa1to, in Trattato di diritto civi1e italiano, Torino, 1958, За ed, str. 277-278. 2) Vidi ovde: & 3./I.A. Pojam garancije. - 194 - ___ . . . ... - · _ ... , . ..:-~ nc zo.visi iskljuc ivo od kukvocc iz- gradjene gradjevine, tj. kva1itet gradjevine је samo jedan od faktora. 1 ) Ako se pokaze da ucesnici u izgradnji nisu obezbedi1i solidnost gradjevine, sledi njihova odgovornost za neso1idnost gradjevine prema naruciocu. U tom s1ucaju su i principi poostrene, profesiona1ne odgovornosti koji se pri- izgradnji zbog neso1idnosti gradjevine, u Ыti, proizvoda, " _._ ~- - - - t - ~ . . . . . -· . r ~~-"'--·~ ~ ~ . -><~ .:. Z::-:{-~'>,. /'-.._ / . · . · Odgovornostllt lltt!)4d. ~ iL -;~~~~~~-___,-r~a skr1vene ne osta ё gradjevine koji umanjuju kva1itet~ jeste, medjutim, sastavni deo ugovora о izgradnji, kao оЫсnа k1auzu1a о garanciji. Ona pokriva samo rizik koji se tice ka- kvoce gradjevine. Prema tome, kada nije u pitanju so1idnost, odno- sno ispravno funkcionisanje gradjevine, vec nj eno. osto.1a svo- jstva, tada је rec о obavezi garancije koja је forma1no svoj- stvena svakom ugovoru о de1u, ра i ugovoru о gradjenju. Nju duguje naruciocu svaki pos1enik( za svojstva izradjenog de1a, ра i ucesnici u izgradnji, kao pos1enici, za svojstva izgra- djene gradjevine, kod ugovora о izgradnji, kao ugovora о de1u. Ako ucesnici u izgradnji prekrse tu obavezu, tj . ako·se poka- zu nedostaci gradjevine koji јој umanjuju kva1itet, naruci1ac ima pravo da ih pozove na odgovornost. 3 ) 1) Kar1, LalteJJz: Lehrbkeh des Schu1drechts, II, Band, Besonderer :fei1, 9. Al'f1age, str. 235. (cit.prema: Ј. Radisic: Garancija za trajan kva1itet i odgovor~ nost za stetu od stvari sa nedostatkom, Beograd, -- 1972, str. 17.) 2) Vidi: Branko, Vukmir: Ugovori о izvodjenju investi- cionill radova (medjunarodni), I, Zagreb, 1980, str. 70-71. i da1je. -- 3) Vidi с1. 641. u vezi s c1anom 615. ZOO ; Vidi i: Jakov, Radisic: Ob1igaciono pravo, Opsti deo, Be- ograd, 1988, str. 144; vidi od istog autora: Garan- cija za trajan kv a1itet i ocgovornost za stetu~ stvari sa nedostatkom, Beograd, 1972, str. 11. - 195 - 2. Jugos1ovenski Zakon о oЬligacionim odnosima , koji poznaje garanciju za so1idnost gradjevine, regu1ise је odvo- jeno od odgovornosti za skrivene nedostatke gradjevine, jer podr~ava shvatanje nase sudske prakse i prete~nog de1~ prav- • • v . d ь . t. t t 1 ) к k ne teorlJe da one c1ne va zase na pravn a 1ns l и а. а о garantovanje so1idnosti znaci obezbe djenje iste, to odgovor- nosti mo~e Ыti samo za neso1idnost grad jevine. Dos 1edno to- me, iako su odredbe naseg Zakona koje regu1isu garanciju na- s1ov1jene kao: "odgovornost izvod j aca i projektanta .za so1i- dnost gradjevine", va1ja zak1juciti da је zakonodav ac pretpo- stav1jao da u s1uca ju nedostataka gradjevine koji se ticu njene so1idnosti postoji, pored odgovornosti za neso1idnost, i garancija za so1idnost gradjevine. З. Time sto se istice tvrdnja da garancija za so1id- nost i odgovornost za nedostatke gradjevine cine dva zasebna pravna instituta, ne mis1i se i da me dju njima postoji neka sustinska raz1ika, vec samo to da se istra~ivanj e njihovih uzajamnih odпosa ne Ы nюg 1o nikako izostaviti. Zajedni c ki i osnovni us1ov i odgovornosti za skrivene nedostatke gradjevi- ne koji umanjuju kva1itet i odgovornosti za neso1idnost gra- djevine jeste postojanje odredj enog nedostatka gradjevine. U sustini, i jedna i druga jesu odgovornost za nedostatke iz- 1) Vidi: с1. 644. i 641. ZOO; Ivan, Buk1jas: "Odgovor- nost proizvodjacke privredne organizacije za nedos- tatke proizvoda", "Priv redno pravni prirucnik", br. 11/1967; str. 11; LjuЬisa, Hi1osevic: "Garancija za ispravan rad prodanog proizvoda", Nasa zakonitost, br. 3/1968; str. 213; Vr1eta Kra1j: 11 N~ka pravna pi- tanja u vezi sa garantijom i garantijskim rokovima kod kupopr:odaje", Nasa zakonitost, br . 4/1967, str. 305; Ј. Radisic: Garancija za trajan kva1itet i odgovornost za stetu od stvari sa nedostatkom, str. 43. i da1je; S. Perovic: OЬligaciono pravo, Beograd, 1980, str. 404. i 407; Lucija Sгirov ic-Jovanovi c : "Sadr~ ina garancije za ispravno funkcionisanje kod ugovora о prodaji", Ana1i Pravnog faku1teta u Beogradu, 1978, br. 3-5, str. 677-785. - 196 - grad j ene gradjevine. Ali, za razliku od odgovornost i, koja pretpostavl ja negativni element, tj. nepostojanje odredjenih svojstava gradjevine, kod garancij e se istice u prvi plan po- zitivni element, tj. obezbedjenje odred jenih svojstava gra- djevine. Kako, pak, garancija znaci i obavezu da se, zbog nepostojanja odredjenih svojstava gradjevine, otklone nedos- taci, garancija је i obecanje odredjenih prava naruc iocu, а ne samo garantovanje odredjenih s vojs tava gradjevin e u pozi- tivnom smislu. 1 ) Otuda se garancija i odgovornost z~ nedos- tatke, kao samostalni pravni instituti, ne suprotstavljaju jedna drugoj, vec stoje jedna pored druge. Buduci da оЬе po- civa ju i, na ugovoru i, na zakonu, i da оЬе iffiaju istovetan k rajnji cilj: obezbedjenje odredjenih svojstava gradjevine, to se ?dgovornost za skrivene nedostatke gradjevine kQji uma- njuj~ _ _!-c_v_al_itet i garanciju za solidnost gradjevine I]a_laze u funkcionalnom jedinstvu: Sve postojece razlike izmedju njih im~j~ u vecoj meri kvantitati vni nego kvalitativni znacaj. Те razlike se svode na uslove pod kojima nastupa obaveza uce- snika u izgradnji, kao garanta, da obestete naru c ioca i n a oЬlik tog obestecenja. Blize r eceno , na ovom mestu treba da govorimo о razlikama u pogledu nedostataka gradj e vine koji umanjuju kvalitet i koji su pokrive ni garancijom za solidnost gradjevine i о razlikama u pogledu naruciocevih prava izaz- van ih nedostacima gradjevine koji umanjuju kva lite t i prava izazvanih nesolidnoscu gradje v ine . • "'V- ., • ·. ' 't - - 197 - II. R а z 1 i k е u р о g 1 е d u n Е: d о s t а- t а k а g r а d ј е v i n е k о ј i u m а- n u u ј u k v а 1 i t е t i k о ј i s u р о k r i v е n i g а r а n с i ј о m z а s о 1 i d n о s t g r а d ј е v i n е 1. Teorija i praksa, kao i vecina gradjevinskih za- konika, usvajaju resenje da se na ugovor о gradjenju prime- njuju pravi1a ugovora о de1u, ako za ugovo r о gradjenju nije predv{djeno nesto posebno. Stoga, zakonska pretpostavka о pre- stanku odgovornosti ucesnika u izgradnji za vidljive nedosta- tke gradjevine, pos1e primopredaje, proi zi1 az i iz primene na ugovor о gradjenju pravi1a koj~ vaze k od ugovo ra о de1u. 1 ) Prema tome, pos1e primopredaje, odgovornost pro j ektanta i gra- dite1ja postoji samo za skrivene nedostatke gradjevine, bi1o da se njima uma njuje sigurnost i stabi1nos t i1i kva1itet gra- 1) С1. 1665. ita1ijanskog GZ; с1 . 614 . st . 1. ZOO ; vidi: Ivica Jankove c: Komentar ZOO, II, G. Mi1ano- vac - Kragujevac, str. 354; Vidi u vezi sa ur. b r. 83. PUG: Petar, Sur1an: Posebne uzanse о gradje- nju sa objasnjenjima, sudskom p r aksom i obrascima ugovora, Beograd, 1979, str. 90 ; Je1ena, Vi1us: Gra- djanskopravna odgovornost iz vod jac a i projektant~ Beograd, 1973, str. 229; Zo1tan, Biro: "Primopreda- ja i preuzimanje'' (Cik1us: Izvodjenje investicionih radova u inostranstvu , u organiz ac iji JGC i IU P), Beograd, 21. i 22. decemЬar, 1 981, str. 121; vidi od istog autora: Komentar ZOO, II, izd. "S.А.",Леи;и.L, 1980, str. 90. - 198 - djevine. 1 ) 2. Иedjutim, odgovornost za skrivene nedostatke gra- djevine koji umanjuju kva1itet pokriva siri krug nedostataka~ od onog koji pokriva garancija za so1idnost gradjevine. Ona se odnosi na sve vrste radova, tj. i na trajne radova, odnosno one koji cine osnovnu konstrukciju gradjevine i na zavrsne, tzv. ma1e radove, uko1iko nedostaci koji se pojave ne ugro- zavaju so1idnost gradjevine, kada do1aze do primene pravi1a о garanciji za so1idnost gradjevine. 2 ) Da se odgovornost za skrivene nedostatke gradjevine koji umanjuju kva1itet odnosi na sve radove, potvrdjuju i zakonski tekstcvi i opsti us1ovi ugovora koji ne po1aze od pode1e na trajne, odnosno "ve1ike" i na zavrsne, odnosno "ma1e" radove, u regu1isanju ovog pi- . З) tanJa. 1) Vidi: с1. 1669. i 1667. ita1ijanskog GZ; с1. 1792. i 2270. francuskog GZ; с1. 644. i 641. u vezi s c1a- nom 615. stav 1. ZOO; с1. 371. stav 2. i 370. stav 1. svajcarskog ZO; par. 633. i 638. nemackog GZ. Pode1a na vid1jive i skrive ne nedostatke је opravdana kod ugovora о izgradnji, jer se njome uva- zava osobeni nacin na koji se kod gradjevinskih rado- va pojav1juju nedostaci. Ро svojoj prirodi, mane u gradjenju se ispo1javaju sporo, ра је otuda 1ogicno sto је pretezan stav~ zakonodav stva, doktrin~i pra- kse, da је potrebno ostaviti jedno vreme u kome tre- ba proveriti da 1i се mana da se pojavi i1i nece, i to ne samo kad su u pitanju nedostaci koji umanjuju sigurnost i staЫ1nost gradj ev ine, v ec i kad su u pitanju nedo~taci ~radjevin~oJ i umanjuju kva1it e t) . crp. а f 1 ~н 1 • : 2) Ј. Vl1us1~----~-- - ·_ ~-=~ ·· · - ;'" --':'-~.:·· · 227; В. Soin~ . · ~ · -~ ; ,.Ј z9Б Р!= n"'+-rpn~nn,.,n• --- -· - - - -· ___ _ / .Г. ~ fPf·~'f;str. 4U'7-4Uts; н. ~1azёaud: La respon- saЬi1ite-contractue11e des e ntre pre ne urs et 1а re=-- ception des travaux, нE:Hanges offerts 6. Ren e Sava- tier, Paris, 1965, No. 17. (prema : Ј. Vi1us, iЫdem.) 3) С1. 1667. ita1ijanskog GZ; par. 633. nemackog GZ; с 1. 49. i 50. OU FIDIC/G i с1. 49. i 50. britanskih I.C.E. Opstih us1ova; Vidiy u vezi s c 1anom 641. ZOO : Ivica, Jankovce : Komentar Zakona о oЫigac ion im odno s ima, II, izd. Ku1turni centar - Gornji ~1i 1anovac, Pravn i faku1- tet - Kragujevac, 1980, str. 352-353. - 199 - Pojam nedost~tka gradjevine koji umanjuje kva1i- tet kod ugovora о gradjenju, kao ugovora о de1u, s1ican је tom pojmu kod ugovora о prodaji. 1 ) Nedostatak postoji ako gradje- vina nema potrebna s vojstva za njenu redovnu upo trebu; ako nema potrebna svojstva za narocitu upotrebu za koju је naru- ci1ac pribav1ja i koja је bi1a poznata ucesnicima u izgrad- nji ili im је mora1a biti poznata i, najzad, ako nеша svoj- stva i od1uke koje su izricito i1i precutno ugovorene, odno- sno propisane. 2 ) Gradjanski zakonici naciona1nih pravnih si- . stema ne sadrze odredbe kojima bi bio preciziran minima1ni stepen nedostataka koji је pretpostavka za ostvarivanje pra- va us1ov1jenih skrivenim manama gradjevine koje umanjuju kva- 1itet; oni jedino sadrze odredbe kojima se naznacuje stepen nedostataka koji moze da bude povod za primenu najo~trije san- kcije protiv gradjevinskih pos1enika, tj. za raski~ugovora.З) No, u pravnoj doktrini i sudskoj praksi smatra se - i pored cutanja zakonodavca - da nedostatak, deformacija i1i gre~ka treba da bude dovo1jno ozbi1jna, mada ne i posebno opasna i znacajna, da bi bi1a uzeta u obzir. 4 ) Tako је, na primer, Vrhovni sud Bosne i Hercegovine, u presudi Rev 146/84. od 26.IV 1984. godine zauzeo stav da nosi1ac stanarskog prava na stanu u dru~tvenoj svojini ima pravo, kao i naruci1ac, da zahteva od izvodjaca otk1anjanje nedostataka, ра i izmenu ug- radjenog materija1a s1abijeg kva1iteta, osim ako је izvodjac 1) О tome: В. Soinne, ор. cit., I, str . 100-101; I. Jan- kovce: Komentar ZOO, II, Kragujevac - Gornji Mi1anovac, str. 353. 2) Vidi с1. 479. ZOO; Vidi s1ucaj iz eng1eske sudske ' prakse: Crowther v. Shannon Ыotor Со (1975.) i Week1y Reports 30 (Court of Арреа1) u 1istu Informator br. 2231/2232, Zagreb, 26. i ЗO.VII. 1975;-sEr:-2~ З) С1. 1668. ita1ijanskog GZ; с1 . 619. ZOO. 4) В. Soinne, ор. cit., I, str. 101. - 200 - dobio odobrenje od narucioca d a u potrebi s1abij e kva 1 i t e tan mater ija1 od ugovorenog. 1 ) Za procenu ozbi1jnosti nedostatka, dak1e, koja pov1ac i odgovornost uce snika u izgradn j i za skri - vene nedostatke gradjevine koji uma njuju kva1itet~ va ze , u stvari, pravna pravi1a о odgov ornosti гrodavca za materija1ne nedostatke stvari ( с 1. 121, 478. i 479. Zakona о oЬligacionim odnosimaJ}) Otuda, kod ogovornosti za skrivene nedostatke gra- djevine koji umanjuju kva1itet ne ma konkretizacije us1ov a od- govorncsti za nedostatke, buduci da se kod nje pojam ne dosta- tka shvata veoma siroko. Odgovornoscu za skrivene nedostatke gradjevine koji umanjuju kva1itet obezbedjuju se kva1itativna svojstva gradjevine za jedan kraci v remenski interva1 ko LL pocinje da tece od primopredaje g r a dj e vine, i i z nosi, u vec i- n i gradjevinskih zakonika i ops tih us1ova, dv e godine . 3 ) 1) ZSO, knj. IX, sv. 2, 1984, bro j p r e sude u zb irc i 9 6, str. 97-99. 2) Vidi о tome: I Jankovec: Ko me ntar ZOO, Kraguj evac - G. Mi1anovac, str. 353. 3) Vidi: c1an 1667. ita1ijanskog GZ ; c1an 4. francusko g Zakona 67-3 od 1967. kojim se menja с 1.2270. francu- skog GZ; с1. 13. austrijskih Ops tih us1ov a; с 1. 1 3 . nemackih Opstih us1ov a. Rok od dve godine usva jaju i Zakon о oЬligacionim o dnosima ( с 1. 615. s~. 2 .), Pose - bne uzanse о gr ad j e nju luz. b r. 85.) i, jugos 1ovens ki Opsti us1ovi za ug ov aranj e i gradj e nj e gra d j ev i n s kih obj e kata ( с 1. 42 . s t. 2.). Jugos 1ove n s ki r e puhlic ki i pokra jinski prop isi odredjuj u, med jutim, za po j edine vrste gradjevina, minima1ne garantи e rok ove u duzem tra - janju. Tako ј е Od1ukom о minima l n im ga r a ntnim rokovima za pojedine vrste i zgradjenih i nve sticionih cb jekata , odnosno izvedenih rado v a na tim cbj e ktima, don e s e nom u SR SrЬiji ("S1uzbeni glasnik SR SrЬije", br . 2 / 74.) odredj e n rok od pet godina, n a p rime r, za st anove n a - menjene trzistu; za gradj ev in e name njene ma s ov nom prij e - mu 1judi; za mostov e duzine 100 i v i se metara, itd ., а minimalni garantov ani rok od tri gcdine, na p rimer, za tornjeve i dimnjake visine 3 0 i v i se me t a ra (v i d i: I . Jankovec: Kome ntar ZOO , II, izd . G. Mil a novac - Kiagu- j evac , 1980, str. 355.). - 201 - З. Za raz1iku od pojma n edo statka gradj ev ine koji umanjuje kva1itet, pojam nedostatka gradjevine koji pokriv a garancija za so1idnost postav1ja se uze. Garancijom su pokri- veni samo oni nedostaci koji, zbog s voje prirode i intenzite- ta, umanjuju sigurnost i stabi1nost gradjevine, odnosno njenu trajnost i izdr~1jivost, tako da zbog njihovog postojanja do- 1azi u pitanje namenska upotreba i ispravno funkcionisanje gra~jevine. 1 ) Zato neso1idna pod1og a za parket u stanovima, na primer, ne predstav1ja nedostatak u izradi gradj ev in e ko- ji uti~e na njenu so1idnost, tj. stabi1nost i sigurnost, ра izvodja~ ne odgovara za taj nedostatak u garantnom roku za so- 1idnost gradjevine, u smis1u odr€dbi ~1ana 644. stav 1 . Zako- na о oЬligacionim odnos ima. 2 ) Gara ncij om za so1idnost obez-· bedjuje se trajnost i izdrz1jivost g radjevine u dinami~kom vidu, tj. u procesu koriscenja gradjev ine i u garantnom roku.з) Garancija obuhvata zastitu od nedostataka koji s e pojave kao pos1edica neke greske u nroj e ktu gr<1dj e vine, ~_rn a t e ri j a1u od koga је gradjevina izradjena i1i u radu na gradnji gradjev ine. Odsutnost ma i jednog od ovih bitnih e1emenata rno z e naru c i- oca ostaviti bez pravfastite, jer uzrok nekog nedostatka moze 1) Vidi: Z. Biro, Iiomentar ZOO, II, izd. "S.A.", Beograd, str. 122. 2) Presuda Vrhovnog suda В i Н, Pz .279/U5. od 18. XI.1985. ("Sudska pr<1ks<1", jugo s1ove nski s truc no-info r111 a tivni ~asopis, Beograd, 1987/br. 1, broj presude u ~ asopisu 87, str. 54-55.). Prema presud i Vrhovnog privrednog suda S1~1075/65. "izvodja~ radova mora poznavati telшi~~roc~~ objekta koji izvodi bar u onirn granica~a u ko~ma greske u projektovaпju nюgu dovesti u Eitani~sigu~­ nost objekta (cit. ~~ Jovan, Vojinovic : Prirucnik za investitora i izvodja~a radova u oЬlasEi gradje- vinarstva, Beograd, 1976, str. 289. З) Go1eminov: "Shodstva i raz1i~ija mezdu garancion-· nata i zakonnata otgovornost za п edostatci". - Pravna mis1, br. 4/196З, str. 50. (cit. prema-1: .. :.,.. . - ' · -- . .,.... -. - 202 - biti u p ravo u onom od ovih e l c me nat a koji nij c obuhva6c n ga- rancijom.~ Pretpostav1ja se da је garancija potpuna ako sa- drzi navedene elemente~No, tesko da bi se moglo i zamisliti da moze postojati neki nedostatak koji ne bi imao svoj uzrok u projektu, materija1u i1i radu (izradi). A1i, u svakom s1u- caju, raz1ozi nedostataka gradjevine van projekta, materijala r i rada, isk1juceni su iz garancije za so1idnost. ·-) S obzirom da cemo u narednom poglavlju ovog rada posebno razmatrati pretpostavke garancije za so1idnost gra- djevine i, u okviru toga, pitanje gradjevine kao predmeta ga- rancije za so1idnost i garantovanog s1ucaja koji ona pokriva, to se na ovom mestu necemo upustati u Ьlize opisivanje nedo- stat·~~ koji је us1ov odgovornosti za neso1idnost gradjevine. No, ovde је od znacaja istaci da se odgovoюnoscu koju izazi- vaju skriveni nedostaci gra~j~v~n~ _~oji umanjuju sigurnost i stabi1nost t obezbedj uj е ~o1J-dno:?_t gradjevine za duz i vтemen­ ski interva1 nego sto је to s1ucaj kod odgovornosti za skri- vene nedostatke gradjevine koji umanjuju kva1itet; u francu- skom, ita1ijanskom i jugos1ovenskom pravu on iznosi deset godina.1) A1i, kao i rok odgovornosti za skrivene nedostatke gradjevine koji umanjuju kva1itet, i rok odgovornosti za ne- so1idnost gradjevine, pocinje da te c e od primopredaje gradje-· vine. Zato, sve do isteka roka odgovornosti za skrivene ne- dostatke gradjevine koji umanjuju kva1itet - od dve godine od primopredaje - postoji para1e1no i a1ternativno, i odgo ·- vornost za neso1idnost gradjevine .]) Pos1 e prote ka tog a roka, . . - - --..."-... - · - - 1 .• -- .,. , о - '~ .. ; -n 1 ~) Vidi: с1. 1792. francuskog GZ; GZ; с1. 644. st. 1. ZOO. с 1. 1669. ita1ij anskog ј) c1an 644. u vezi s c1anom 615. stav 2. ZOO; О tome: - - ·, . • , . . - '· . - - - - 1 _ ,... . 1.--· _, . ' 1 - .. ·. • ! '-: - · ~- +-- - -- -+- i 1 ~ · .. , ' - 203 - gas i se o d go vornos t za s k rivcпe п r ako su ona ро sadrzini druk~ija. Na primer, ako је naru ~ ilac trazio i vec dobio popravku gradjevine i1i radova ро osnovu garancije, on moze, ро osnovu ugovorne odgovornosti za neso- 1idnost gradjevine, zahtevati i naknadu stete koju је pretr- peo zbog mana koje se ti~u so1idnosti gradjevine. Drugim re- ~ima, kumu1iranja moze biti samo u slu~aju ako је ono sto se dobija ро jednom osnovu manje od onoga sto bi se dobi1o ро drugom.4) -•, • • Na osnovu sveg~to smo dosad rekli о odnosu za- hteva iz garancije za so1idno st i zahteva iz ugovora о izgrad- nji zbog nes6lidnosti gradjevine proisti~e zak1ju ~ ak da su to zahtevi iz dva nezavisna odnosa koji pripadaju пaru~iocu ро izboru. Sшisao ugovorne i zakonske gar<:J.nc;ij_~~a _ _ so1i_ф_1ost gradjevine је, preгr,a tоше, da , s jedne strane, uspostavi odgo- vornost za nedostatke izgradjene g radj evine~ uko1iko u g aran- tnom roku za so1idnost nastupi g a r a ntov ani s1u ~ aj, а nar uc i1ac preduzrпe zakonom propisane radnj е а, s druge stran e , d~-~itu (zakonsku) odgovornost za nedostatke izgradjen e gradj ev ine ograni~i (redukuje) na odgovornost za neso1idnost gradj ev ine, posle isteka roka odgovornosti za. skriv ~n e n e dos tatke (Jru-· djevine koji umanjuju kva1itet- . ј,) - - ------------ . --- ~ ~) Vidi ~1anove 644. i 645. u vezi s ~lanovima 641, 618-621. i 615. stav 2. ZOO. - 21З - G 1 а v а t r е с а PRETPOSTAVKE GARANCIJE ZA SOLIDNOST GRADJEVINE 1. Nas1ovom ovog pog1av1j а ''pretpostav ke garancije za solidnost gradjevine" oznac a vamo skup pravnih pravi1a ko- jima se u pravnim sistemima evro~skih zemalja regu1i ~ u pret- pos~avke odgovornosti ucesnika u iz gradnji za nedostatke koji umanjuju sigurnos~ i staЬi1nost gradj ev ine posle p rimo- predaje gradjevine i1i radova. - Us1ovi i1i pretpost avke garan- cije za so1idnost gradjevine su odred jene c inj en ice koje tre- ьa da se steknu da Ьi prava iz garancij e nasta1a. 2. Da Ьi s e primeni1a garan c ija za so1idnost ootre - bno је da se ispune sledeci us1ov i: da је rec о gradj e vin i; da је nedostat a k gradjevine odredjene prirode i intenziteta; da se nedostatak pojavi u ga rant nom roku , kao i da se stavi prigovor i podigne tuzba rad i nj egov og otk1anjan ja u odredje - nom roku. Izuz e tan r ez im pod kojim se pr ime njuj e ova ga r anci- ja ogleda se u restriktiv nom tum acen ju nj e nih u s lova : izv an predvidjenih pretpostavki za primenu garancij e za so1idnost moze doci do prime ne jedino garancija za kva1ite t izvr~enih radova 1 odnosno odgovornost za skrivc ne ne dost a tk c g radj c vinc koji umanjuju kva1itet.Щ Os im toga , sve dot1e dok nije iste- kao rok predvidjen za pokretanje postupka zbog skr ive nih n e - dostataka gradjevine koji umanjuju kvalitet, mo~e se optirati izmedju njega i postupka zbog nedostataka koji se ticu so1id- nosti gradjevine. ~) l) RuЬino, Domenico: L'appa1atofin Trattato di diritto civi1e ita1iano diretto d~ · . Vassal1i, vol~YII, tome З , Utet, 1'orlno, 1958, За ed. р . 227-1~t. prema: 1' ...... В. Soinne: La responsaЬi1ite des architectes e t entre- preNeurs apres 1а reception des travaux, Paris, 1969, tome I, str. 11З). . . - 214 - Da bismo mog1i da razmotrimo us1ove garancije~ za so1idnost gradjevine po trebno је ukazati, prethodno, na sam prijem gradjevipe ~ na njegova pravna dejstva. Ovo,stoga,sto \..Ј~ primopredaj~c1n1 1 osncv i us1ov za konstituisanje odgovor- nosti ucesnika u izgradnji ро osnovu garancije za so1idnost d . . 1) gra Jev 1ne. & 1. PRIMOPREDAJA GRADJEVINE 1. Priпюpredaje gradjevine v r emenski s1ecl i i za dp-, vrsavanja radova. Pojam zavrsetka radova nije posebno~~~ - 1 ni u medjunarodnim Opstim us1ov ima za gradjevinske radove, niti u stranim i domacim propisima, jer se smatra da је isti i bez toga razum1jiv. Zavrsetak radov a se, ро prav i1u, v re- menski oprede1juje izjavom gradit e lja upucenom naru c iocu, odn. nadzornom inzenjeru,da је izvrsio ugovorene radove. 2 ) Zavrse- tak radova је momenat kada se mo ze uzeti da је gradite1j bez bitnil1 nedostataka izvrsio s voje ugovorne obavez e . ~ Prema ..ЩOfl~O' ~ eng1eskom pravu, na primer, da bi\Гnaplati• svoj rad, izvodja- cu treba da budu izdate odgovarajuce potvrde od nadzornog in- zenjera i to "potvrda о zavrsetku" i "potvrda о odrzavanju" (tzv. sertifikati). 1) О raz1ikovanju osnova i us1ova odgovornosti i о razli- ci stalnih i obaveznih i posebnih uslova odgovornosti vidi: Jakov, Radisic: OЬligaciono pravo, Opsti deo, trece izmenjeno i dopunjeno izdanje, izdavac "S.A.", Beograd, 1988, str. 193. 2) Zo1tan, Biro: "Primopredaja i preuzimanje" (referat u okviru cik1usa: Izvod j e nje in ves ticionih radovu u ino- straпstvu, sveska 1: "Prav na pravi1a ve zana za izvodje- nje investicionih radova u inostranstvu", organizatori cik1usa: JGC i IUP, Beograd, 21. i 22. decembra 1981, Str. 113; У;,&_• /; i_{., ~~~' Х~0 L• Jt-l, ('7,. {10, ЈЦ,t;., - -- - - - .- - . . ,,_r-- · · ·- ............___ _ ___: -· . - 215 - "Potvrda о zavrsetku" izdaje se prema eng1eskim Opstim us1ovima kada su radovi "bitno zavrseni" ("Substal..., - ntia11y comp1eted") . 1 ) Ovaj "bitni zav rsetak" ne mor.a znaciti da su zaista svi radovi gotovi, a1i 1ogicno је da се se sma- trati da su radovi "bitno zavrseni" ako se na1aze u takvom sta- nju da se naruci1ac '--njimifmoze 1koristiti. ЈМ Sama "potvrda о zavrsetku" sadrzi i popis radova koje izvodjac jos mora zavr- siti, а nadzorni inzenjer се је izdati tek kad od izvodjac a dobije pismenu potvrdu da се izve4it~ sve one radove koji jos nisu · zavrseni.~) Kada se de1ovi gradjevine zavrsavaju u faza- ma, moguce је izdavanje neko1iko " p otvrda о zavr setku."J) I. Р r i m о р r е d а ј а g r а d ј e- v i n е i n е d о s t а с i Predus1ov za primop r edaju ј е da naru c i1ac p rizna da su radovi ispravno izvedeni. То podrazumev a utv rdjivanje stanja radova u vreme vrsenja primopre daj e i vre dnosti tih ra- dova, a1i i svih nedostataka kod iz v r s enih radov a i s v ih od- stupanja od ugovorenih, odnosno projektom pr e dvidj e nih radov a. 1) "Potvrdu о zav rsetku" regu1i s u с 1. 48. i 49, OU FIDIC /G i с1. 48. britanskih ICE Opstih us1ova (Vidi: I.N. Dunc~n, Wa11ace: The ICE Conditi ons of Contract , Fifth Edition, А. Coпunentary, Swee~Maxwe1a-, -·London, 1978, str. 140. i da1je). 2) О tome: I.N.D. Wa11acel ~'Џ,lе~., str. 141. i da 1j e ; Branko, Vukmir: Ug o vori о izvodj e nj_u inve sticionih radova (medjunarodni), I, Za g r e b, 1980, str. 1 53 . ј) Za raz1iku od mogucnosti izdav anja neko1iko "potv rda о zavrsetku", izdaje se samo jedna "potvrda о odrza- vanju" kada ~ se ~ smatra~ da је ugovor za v rs e n; "Potvrdu о odrzavanju" regu1isu с1. 61. OU FIDI C/G i с1. 61. The,I.C.E. Conditions of Contractj~ S tome: в .. Vikmir~ ~~, str. 153-155; I. N. D. Wa11ace Ј r;;tfп .. ·,;~, str. 243-244. - 216 - S obzirom na to, mog1i Ьismo raz1ikovati , iza dovr~av~nia тa­ uova , tri faze: proveru kvaliteta radova ; primopredaj u gradje- vine izmedju narucioca i grad i te1ja , tzv. ko1audaciju i, pre- ' . d d' . 1 ) ; uzimanje, odnosno stupanJe u po s e gra Jev lne . Iznecemo u nastavku najЬitnije karakteristike sv~ke od ovih faza. А. Utvrdji vanje isp ravnost i gradjev ine i radov a 1. Pre nego sto primi gr~djevinu, naruc i1ac treba da ~reg 1eda izvede ne radove i da izvr ~ i kontro1u nj ihovog kva1ite- ta. Dok Zakon о oЬligacionim odnosima odredbo~ c 1ana 614. stav 1. naruciocu stav1ja u du~nost da preg1eda izvrse no d e 1o i о nadjenim nedostacima b e z od1aganja obavesti gradit e 1ja, dot1e ita1ijanski Gradjanski zakonik, odredbom c1ana 1665. stav 1. priznaje naruciocu pravo da, pre n eg o sto prihvati predaju, pr istupi proveri kva1iteta radova, n e obavezuju~i ga da to hr~ ,.·t~~~·r~ &!lA,..-"6(..' и.ААiи~Ј ucini•'Гe~Jн lneres ~ra telJa је оа rad0"\7 i budu prim1jeni, be z obzira da 1i је naruci1ac sprove o operaciju prover e kva- 1 . t t d l' 11' 2 ) . v • • 1 1 е а ra ova ne. Poz1v na vrsenJe provere Је ро azna tacka roka u toku koga је treba izvrsiti. Duzina roka za pro- veru zavisice od prirode gradjevine i uoЬicajene гraks e . Гro­ ve ra se vrsi i nad materija1nim e1 e mentima izgradnje i nad us 1ugama. Tu se radi о zavrsnoj k ontro1i koja ј е , s 1edstveno tome, nezavisna od on e Qrobe koju је naru~i 1 ac mogao da vr~ i 1) О tome: Ј. Vi1us: Encik1opedija i~ovin skog prava i prava udruzen~rada, tom III, 1 97 8, Beograd, s tr. 552; Ј. Vi1us: Gradjansko~ravna odgovornost izvodjaca i projektanta, Beograd, 197 3 , str. 18 3 . i 191~ . . ' 1 . -. - · ~ ... ~· .. .. -- ' /' 1 ..... ' " . - . 2) В ~ . Soinne 1 ~ - 217 - k · ct · · ct r, 1 t k ~ ~ ct u to u 1zvo JenJa ra ova. Rezu ta onacne p rov ere moze а bude nezadovo1javajuci, cak i u sluc aju da u toku izvodjenja radova nije bila stav1jena nikakva primedba na iste.4) Ako ucovor ne sadr ~ i posebne odredbe о tome , graditelj ne bi bio obavezan da izvodi radove koj i ~~~~~"~~~;{duЬlju proveru od one koja је uobicajena s obzirom na prirodu gradjevin e u p itanju i nacin njenog koriscenja.г: Provera se moze sve sti na obicnu kontro1u forme, diwenzija i strukture gradjevine ako је ova jednostavna. Иogu se, medjutim, v r s iti i slo zenij e probe ko- jima noce da se ispita da li gradj ev ina normalno funkcionise, kakva је otpornost zemljista i 1 sl. ~) В. Primopredaja i forme prij e ma 1. Primorredaja ~radjevin e koja se obav1ja izmedju gradite1ja i narucioca је pravni akt cijim izvrse n j em rizik za vid1jive nedostatke gradje v ine pre1 a zi sa g radite 1ja n~ naru- cioca, а za koji se vezuje i poce t ak r a c un a nj a g a rantnog roka 1 za so1idnost gradj evine . .3 Ј --: Prij e mom naruc i1ac pr izn a j e d a su r adov i d o bro izvrseni. Prijem ima razne forme . On moze biti iz ric it, p rec u- tan i1i pretpostav1jen. 2. Г r ij cm је i z ri ~ it kad na ru c i 1ac daj c izjavu ko - jom izrice svoju vo1ju da prima gradjevinu. Izj ava moze da 1 1) Vidi: Visi privredni sud u LjuЬljani S1-204/73 (Jovan, Vojinovic: Prirucnik za investitore i izvodjace radov a u oЬlasti aradjevinarstva, Be ograd, 19 76, s tr. 3 1 9 .) 7 ,~. В. Soi~ne, ор. cit., I, str. 91. ,4) ".,-: ~ .-- с. ... ·- · ..... - .. --~ ~ • .st'~ 1 ~'1/,UЩ/ !i'r. ,"_ !) С1. 1667. i с 1. 1668. ita1ij a n skog GZ ; с 1. 614. s t av 3. ZOO; Vidi о tome t: Z. Antonij ev i c : Priv redno p ravo, Beograd, 1989, str. 386; 38 9 . i d a 1j~ - 218 - b ud c pisшentl i]i ll S \11 C ПL\. O П Ll ПОП1\il 1_ п о s l c c_l i i zu г rov c rc k va- liteta gradjevine i radova, a 1i mo z e d a bude dat a , а d a uop- v •• Ь'1 1) ste ПlЈе l о provere. Prijem је precuta~ ako s e nj e gov o postojanje moze zakljuc iti iz radnji i1i cinj e ni c a ko j e po kazuju volju n a ruc i- oca da ga izvrsi. Tu se mogu prime niti sva prav i1a о tumace- nju vo1j~ stranaka. Precutan prij e m postoji 1 na primer, kad narucilac stupi u drz avnu, а ni po s 1e neko1iko meseci n e sta- vi graditelju bi1o kakav prigovor n a kvalitet. Jugos1ovenska sudska praksa stoji na stanovistu da је suprotno dobrim po- slovnim obicajima u privredi da ku p ac gradjevine odbije da is- p1ati kupovnu cenu za kupljenu gradjevinu koju vec godinama upotreЬljava samo zbog toga sto nisu otklonjeni konstatovani nedostaci. 2 ) Naruci1ac је ov1ascen, naime, da odbije prijem radova izvrsenih s nedostacima, а u s1ucaju da ih primi, ov- 1ascen је da zahteva otk1anjanje tih nedostataka.~ Medjutim, ako је naruci1ac primio stanove od gradite1ja bez centra1nog grejanja, ne moze ро proteku duzeg vremena zahtevati njegovo uvodjenje i ima se uzeti da se precutno tog prava odrekao. Drugo је pitanje da 1i је u tom s1u c aju on nesto p1atio sto nije bio duzan da p1ati, ра moz e tra z iti povracaj iznosa koji је gradite1ju isp1atio bez osnova. ј) • 1 ) Ta ko ~rcdvidjafu: c l. 614. str. 2 . ~OU . i с 1. 1665. stav З. ita1ijanskog GZ; о tome: в. soinн~op.cit., I, str. 94. 2) Presuda Vrhovnog pri vrednog suda S1- 88/7 З. od 2 5. juna 197З. godine, ZSO, knj. XVIII, sv. 2. 197З, broj pre~ude u Zbirci 2ЗО, str. 278-280 . . Ј:_i.Ц Н i'C4t.' 1 fC{~: Ј З ) YVrlюv1н prlvre nl sud S1-2600/6 - 1 • • ... ~ ... . - -. . . • i- Vrl1ovni orivredni Slld S1-144 / 66 (cit. :U:: Ј. Vojino- vic, C-f.i.-6t;'II,1 str. з 12-З 1З) . - 219 - Pre ma i ta1ij anskom i ј ugus1ovenskon: pravu pret- postavka о tome da је prijem izvrsen postoji u dva s1ucaja: prvo, kad naruci1ac,i pored poziva koji mu је u putio gradi- telj, ne pristupi proveri radova n e majuci za to opravda ni raz1og (с1. 614. st. 2. zoo i с1. 1665. s tr. 3 . ~~ta1ijan­ skog GZ); drugo , kad naruci 1ac, r-osto је i zvrsio proveru ra- dova, ne saopsti u kratkom roku rezu1tete te provere , tj. ne stavi prigovor na kva1itet radova ( ~ 1. 614. stav 1. ZOO i с 1. 1665. stav 4. ita1ijanskog GZ). Prerea doktrini, ove dv e odre- . dbe konstituisu apso1utnu prezuwciju о prijernu radova koja ne trpi dokaze о protivnom. 1 ) С. Freuzimanje (stupanje u posed) gradjevine 1. rostoji raz1ika izme d ju prijema radova i stupa- nja u posed. Prvi pojam - prijem radova - predstav1ja izraza- vanje volje da se prihvate izvrseni radovi. Pod drugirn se роd- Г razuшeva materija1ni гrenos poseda nad gradjevinom. - · Naruci- ocu, u principu, prihvat gradjevine, omogucava da stupi u po- sed iste i da isproba u kojoj me ri је ona so1idno uradjena. Pri- llvatanje nю ze da bude dovedeno u pitanj e ako se probnim kori- scenjem ispostavi da је ona puna nedostataka.2) Preuzimanje se vrsi kada је fOstupak primopreda j e sa ugovor e nim i1i uobi- cajenim probama uspesno zavrsen, tj. kada је utvrdjeno da је gradjevina izgradjena prema uaovorenim us1ovima i da odgovara . 4; ._ц·;., z, ~ 1., . ~s". 1) В. So1nnel ,. -- · ··· - ~- .. ... . .. -. · - , . ... ....... . _' ..... .... - ·- :- ... ...._- , - . 2) В. Soinne, ibidem, str. 96; Z. Biro : "Гrimopredaja i preuzimanje" (referat iz n avedenog cik 1u sa JGC i IUP), str. 118. i da1je. .. . .. ~ ... - " fl ·.: .--- ' • - 220 - prcdvidjcnoj nmne ni. Го prcuzimanju, naru~ i1ac mo~e d a sc poziva samo ла one nedostatke gradjevine i radova koji se pri- 1ikom preuzimanja nisu mog1i otkriti obi~nim preg1edom, od- nosno koji mu pri1ikom preuzimanja nisu bi1i poznati i1i mu nisu bi1i uo~1jivi. 1 ) Zato se о preuzimanju i govor i kao о ~injenici koja је i osnov i us1ov za konstituisanje jedne "ograni~ene" vrste odgov ornosti - odgovornost i ро osлovu . . 2) garaлclJe. II. Р r i m о р r е d а ј а i р о ~ е t а k r а ~ u л а n ј а g а r а л t л о g r о k а 1. Jedan od verovatno naj v aznijih prob1ema koji se jav1ja u vezi sa prijemom gradje v ine је odredjivaлje vremena "'~'t-t't'щ ~~U~J kad је on izvrseh. Ovo~~isQ~a.,ГSO u praksi postoje s1u~aje- vi da naru~i1ac stupi u drzavnu izgradjene gradj eviлe, а da se ле ispuлe sve forma1лosti predvidjeлe za prijem (prisustvo gradi t e 1 ј а, naru~ ioca, vodj e n ј е z upi s n ika о pri rrюprcdaj i i, s1.), vec da se one obave nakлadno. 3 ) U vezi sa raz1i~itim moda1itetima prijema, dok - triлa i praksa raz1i~ito odgovaraju ла pitaлje k ad се se sma- trati da је naru~i1ac primio radove. U straлim pravлim sis te- mima poznat је, лaime, "privremeni" i "kona~лi" prijem, а po- stoje jos i "vertika1ni" prijemi (u odnosu na iste radove) i "horizoлta1ni 11prijemi 11 (kada se vrse razni prij emi za raz1i- ~ite e1emeлte gradjevine i1i u odлosu na raz1i~ite u~ esлike u ~ ·.-д: 1)~614. stav З. ZOO; ~1. 1667. stav 1. ita1ijaл- skog GZ. 2) в S · ~~·и'4I,. t 97 z · ~J.~~',LJ 121 . о1nле, · ~s r. ; . B1ro, - · , s tr. . ~-4' о t.rщ.t (/ . -3 ) ~- vilas: Gradjaлskopravлa odgovorлost izvodja~a i projektanta, Beograd, 1973, str. 183; 189-190. - 221 - . d .. ) 1) 1zgr.:1 I1Jl • 2. Iako najveci broj gradjanskih zakonika koji re- gu1isu pitanje prijema govore, ро pravi1u, samo о j ednom pri- jemu/';postoje i izuzeci k2i predvidjaju primopredaju "u eta- pama"(;. Tako, na primer:YТt'a1ijanski Gradjanski zakonik ima u vidu dve etape u kojima se obav1ju prij e m,j er naruciocu daje pravo da, pre nego sto izjav i da је primio gradjevinu, izvrsi preg1ed (prove ravanje) radova "cim ga pos1enik stavi u ,lc-lt~ јМ.. ../ nюgu;5 nost cta to ucini" (с1. 1665) 1Yit alijanskoj p raksi poznate., - : cak , tri etape u obav1janju prij ema , i to: proveravanje radova od strane narucioca ; ko1aud uc ija (Col1audo ), odn . izja- va;:. о rezu1tatiыa isp itivanja i, na kraju, pristanak (conse- gna) narucioca da prima radova (sto moze da zameni stupanje u drzavinu) . 3 ) Najveci broj opstih us1ova koji se koriste u gradjevinarstvu u svetu predvidja pr i vremen i prijem. Uoze se reci da i u zem1jama u kojima gradjanski zakonici predvidjaju samo jedan prije~, opsti us1ovi govore , ро pravi1u; о dva pri - jema. Primera radi, francuski Gradjanski zakonik govori samo о jednom prijemu (cl. 1790.), а Opst i us1ovi koji se odnose na gradjanskopravne ugovore о gradjenju, i о privremenom i о г. konacnom prijemu (с1. 1,541). · r Odredbe о privr e me nom prijemu !l~:·~J~~'Z~",~: ~--~,-~;-;~.~ ~·~&:· ·:е"_:~ -~н;._ " :·- . :- ., - ·-. . ~- ...______ .. .- -- ~ "' ... v . d . . d . . " ,. - · ---" --- _ . . . · __ . ; 1 1 1 pres u u Vrhovnog privrednog suda S1 1743 / 69 od 23. februara 1970. godine: "I kod jedinstvenog gradjevinskog ob- jekta mogu se vrsiti d v a i1i vise tehnickih preg1e- da i dobiti dve i1i vise doz vo1a za upotrebu" (ZSO, knj. XV, sv. 2, 1970, broj presude u zbirci 231, str. 210-212.). 2) Jedan prijem predvidjaju: с1 . 1970. francuskog GZ ; с1. 367. svajcarskog ZO ; с1. 640. nemackog GZ; с1. 613. zoo. 3) О tome: Ј. Vi1us, ор. cit., str. 184-185; ..... - ·- - Ј , .......__ - ......... :- ;... ,: .~·~act..,.._--tr'' ~ ~ ...... .......... ____ .._...4ol-...:._.,......,. .-\ - 222 - sadrze, takodje, i svajcarski Opsti us1ovi S.I.A. (с1. 26. ) . 1 ) I u zem1jama common 1a\v sistema usvojeno је, kao opste pra- vi1o, da konacnom prijemu prethodi privremeni prije~« u svim opstim us1ovima i tipskim ugovorima koji se koriste u gradje- vinarstvu.2) A1i, za raz1iku od privrednopravnih ugovora о gradjeпju kod kojil1 је privremeпi prij e m pravilo, З ) ·k o cJ ohic- nih gradjanskopravnih ugovora, privremeni prijem ?Ostoji samo uko1iko su se strane ugov ornice s voj im ugovorom (i1i opstim us1ovima koji cine sastavпi deo ugovora) sporazume 1e da се , ро zavrsetku radova, izvrsiti пајрrе privremeni , а pos1 e odre- djenog vremena, i konac ni prijem radova, ..i- . - constructions, Pariz, В. Soinne1 dјз, е<''-; !Ј1 ' .1 (' ' :- ·, ( 2) l'i.A. F1amшe i Ј. Lepaffe: Le contrat d'entreprise, . ( 1( ' ·;. Brise1, 1966, str. 487 (no. 491.) (cit. prema. Ј. Р/lц 1 ,.~,ц~ Jlr.f~ . . ......., _'1 - - -- - ~ t • •.: ' ~ ~ ." ф _. _'"! •_ •...•• ,,:~ .,...,. • .... . ·;о с~! _1 1 --, ' З) А. De1vaux: Traite juridique d es batisseurs , Drise1 , 1947, str. 393; 396. (cit.pre ma: Ј . Vilus 1 -t5~.i.~~w,....; ..... ~ - : .. ~ _rв. Soinne: ор. cit., II, str. 528.) 4) Е.Ј. Rimшer and I.N. Dunwcan, На 11асе: Hudson•'r Bui~ding and E~gineering Coutracts (Iuc1uding the Duties and Liabi1ities of Archj_t e cts, Е~ ineers and Surveyors), Eighth Edition, London, Swe e 8Ј( 11axwell, 1959, str. 187; 189-190; De Page : Traite e1eme nt a ire de d7oit cj;vi,1 belJe t. IV~ no. 885. (cit. pre ma : Ј. Vl1us, ~1>(,1/е..Ј.Ц;,. •·. ~ .... . -- -~:.: . 5) Bricmont, George: La respons abilite des architecte et entrepreneur en droit be1ge et e ndroit francai·s , Brise1, Fariz, 1965", str. 72-73. (cit. prema: Ј. Vi1us, 1/;fu:J.~ ). ~- · '!! · • • - 226 - ~ lJ ft- il. I1 C tt ~~k oj < l nk t~ t- l . tJi t ю :. L < t v lj r ~ tt o jr · 1 p lt ;t rtj c d a li od privremenog prijema t ece i g arantni rok z a solidnost gra- djevine ili, za razliku od garantno g roka za kva1itet izvrse- nih radova,odn. roka odgov ornosti za nedostatk e g radj ev ine koji ш1anjuju kvalitet, on t ec e od konacnog prij e ma radov a. Prema jednom misljenju, odgovorno s t gradite1ja za ne so1idnost gradjevine mo:Z:e da se veze samo za konacni prijem radova; pre- ma drugom stanovistu, ne postoje raz1ozi zbog k o jih r ok odgo- vornosti za nedostatke koji se ti c u so1idnosti gradjev ine ne bi bio vezan za privremeni prijem od kad pocinje da tece i rok odgovornosti za manje nedostatke gradjevine1 tj. one koji .. k l't t d . t .. 1 1 ) ~ l l 545 umanJUJU va 1 е ra ova 1 ma erlJa а. Prema с anu . . francuskih Opstih uslova " privremeni" prijem predstavlja po- cetak i oznacava polaznu tacku roka garancije za solidnost ~ .gradjevine, bez obzira ~atum zapisnika о konacnom prijemu , koji ро si1i zakona de1uje retroaktivno od dana za~isnika о . . . 2) pr1vremenom prlJemu. Ј. Iako u teoriji mnoga гitanja u vezi sa Drivre- menim prijemom nisu resena, u praksi izg1eda sve mnogo jedno- stavnije. Za praksu privremeni prijem oznacava vreme od kad teku, kako garantni rok za so1idnost gradjevine, tako i rok odgovornosti za skrivene nedostatke gradjevine koji Vmanjuju kvalitet u kome treba da se proveri vre dnost izvr s e nih radova. Prema engleskoj praksi, kao i pre ma p raksi u drugim z e mljama commO.n lат.,.т sistema, kada se konstatuje da је gradj e vina , ~ "prakticno zavrsena" 1 .~ . - • .:. · . """! priv r emen~ prij em~ izv o- ..j tlJ:. {.,,:~ ~ ' .Ј djaca - · t sledecey-a} od Eog trenutka po c inje da t e ce pe riod 1) В. Soinne: La responsabi1ite d e s architecte s e t e ntr e - preneurs apres la reception des travaux, II, str. 533. i sl.; Ј. Vilus: Gradjanskopravna od~ovornost izvodjac a i projektantaJ 1973, str. 187. 2) Cit. prema: Ј. Vilus, ibidem, str . 187-188. - 227 - · r - Ј 1. ,л ' ~~ J::>•Цhf,...-._..,.~ ~f,.._ ~ {~ щ ~ jt ,·~ ~, ~ .t-џ.. i.,.. .._ _К-'_-_:_~.:_г_r_,.._v_' _ t-_________ ___, od r z а va n ј а ( ~'.?_:!:.~~ -~ ~-а~~-~- Г~!:) ocl ~Уг) ) i z v ncl ·j ; 1 r· (1 пl ' i ј n 'i n 7. od zadrzanog (re t enc ionog ) iznosa, dok mu se druga po1ovi- na isp1acuje pos1e konacnog prijema; с) ogranic ava se od- govornost iz vodj a c a u pog1edu o siguranja objekta i 1 d) tada zapoclnje rok u kome treba izvrs iti konacna merenja, pro- cene i pripremiti konacan certifikai о izvrs e nim radovima (tzv. "potvrdu о odrzavanju") . 1 ) Ci1j privremenog prijema (kao i prijema pos1e izvrsenog tehnickog preg1eda, u zem1jama koje ne poznaju privremeni prijem) nije, dak1e, samo da se konstatuje da su radovi zavrseni, vec i da su zavrseni u sk1adu sa pro- jektom, ugovorom i opstim us1ovima. ~ S1edstveno, pos1e izvrsenog privremenog prijema ne bi bi1o mo guce isticati prigovore koji bi se odnosi1i na vid1jive mane koje su mog1e b i ti otkrivene pri1ikom privremenog prijema. Prema tome, tesko bi se mog1o prihvatiti rnis1jenje da privremeni prijem ne znaci sag1asnost narucioca i1i, da predstav1ja prijem sa us1ovom "(suspenzivnim i1i rezo1utivnim), kad se zna da naruci1ac pri1ikom privre me nog prije~a vrsi ispi- tivanje radova uporedjujuci ih sa onim sto ј е predvidjeno u ugovoru.~Privrew.eni prijem pru~a mnoge prednosti naruci - ocu i nesumnjivo podstice iz v odjaca da maksima1no vodi ra- cuna о kva1itetu radova i na c inu iz vodjenja jos dok s u rado- vi u toku, kako bi gradjevina u svakom pog1edu zadovo1ji1a narucioca. 1) С 1. 61. OU ГIDIC /G i с 1. 61. 'I' I1 c I.C.C. ComHtio nlf of Contract; О tome: В. Vukmir: Ugovori о izvodje- nju investicionih radova (med junarodni), I, 1980, str. 153-155; tћN.D. ~.;а 11асе : Th e :г:с-:Е. Cond itions ~f Contract, V ed, А. Con@enta!Y, London, 1978, str. 243-244; О obavezi izvodjaca da otk1oni nedo- statke u garantnom roku b i ce deta1jno govora u f~~~'~ ' --· • Ј . • ..: .:.~ lo;' t.c..py~ О 2) Ј. Vi1us, ~?:.:~.~~ str. 18 8. - 228 - В. Копас п i pr i j e m 9radj ev iп e 1. Izraz "kопас ап" upot reЫjav.amo ov d e uslovпo , оd­ поsпо za ra z1iku od " pr iv remeп og" p rij e ma koji _rostoji u stra- n im p r a vnim siste mima. Копас ап pri jem g radj ev iпe z n ac i kva1i- t ativnu i kvantitativпu primop redaju g radjev iпe i radova . ~ Tek ро proteku roka odgovorпosti z a s kriveпe n edostatke g ra- djeviпe koji umanjuju kva1itet utv rdjuje se da 1i su se izve- deni radov i odrza1i u isp ravпom s t aп j u, odпosno da 1i s e kon- statovani nedostaci mogu upisati u kriv icu u c esnika u izgrad- nji.~)Istekom "garaпtпog roka• za k va1itet izvr seпih radova~ odnosno roka odgovorпosti za skrive п e п edostatk e g radj ev ine • k ojQ umanjuju kva1itet1 ranije odredjeпa (i1i пovoformiraпa) komisija, koju сiпе pre dstav nici пaru c ioca i g radite 1ja, vrsi p reg1ed gradjeviпe i radova i tom p ri1ikom duzпa је da saciпi z apisnik о nadjeпom staпju. De jstvo kопа споg prij e ma , tj. is- teka roka odgovorпosti za skri vепе пe dost ~!::_k~ g_r ?-d i_ev ine koj i umanjuju kva1itet је okoncanje odnosa izmedju u c estv ujucih straпa u izgradпji, tj. kraj obaveza ko j e s u t er e ti1e u c esп i ­ ke u izgradпji ро osпov u ugovo ra, tako da па sпaz i os t aje jos j edino njihova odgovornost ро osnovu garaпcije za s o1idпost koja se teme1ji па objektiv пom prav u. 2 ) 1 ) Ibidem, str . 190. vu..·: 2 ) ~- .$.! ~-· - • . -~ - , В. Sоiппе, ор . cit., I I , s t r . 527-·528 ; v i d iit с 1 . 644. stav 1, 2. i З. ZOO ; с 1. 166 9 . ita l ijaпsk og GZ ; с 1. 371. svajcarskog ZO ; pa r. 638 . п ema ck og GZ. · - 22 9 .. & 2. РRЕШШТ Gl\RЛNCIJE I. О р s t i р о g 1 е d 1. Као i svaka obaveza i garancija za so1idnost ima svoj predmet. 1 ) No, kao sto је to kod oЬligacij a uopste , i kod garancije za so1idnost postoji teskoca da se napravi raz1ika izmedju sadrzine i predmeta garancije. Raz1ikovanje sadrzine od predmeta oЬligacije u teoriji је izazva1o ra z1 i cita shva- tanja, pocev od shvatanja da је predmet ob1igacije nepotre- ban pojam, ра sve do brojnih shvatanja koja na raz1icite nacine odredjuju njegove atribute. 2 ) A1i, i pored izнesnih mi- s1jenja, "ovo raz1ikovanje је osta1o c uveno ро svojoj nejas- nosti."З) То, medjutim, ne umanjuj e po trebu da se p;Ltanju predmeta garancij е pok1oni duZna paznj а. 2. Pod predmetom garancije podrazumevaju sc osobin e . i svojstva gradjevin e za cije postojanje i odr z AVo st, za !zvestan period vremena, projektant, gradite1j i drugi uces- ~ -~ici u izgradnji, kao garanti, daju uveravanje naruciocu. Pod predmetom garancije podrazumeva ju se i obaveze garant~_ da otk1oni ne dostatke gradjevine koji sme taju nj e noj norma1- noj upotrebi, ispravnom 'funkcion isa nju• i1i trajnosti, od- ~osno postojanost~. f) Kad је garancija data za trajna svoj- stva, kao sto је to sluca j sa g<н <:шсiјоrн za so 1 iclnost griJdje ·- vine, onda se njome pokrivaju nedostaci na се1ој s tvari, uk - 1) Vidi : в. Soinne: ibidem, str . 390-39 1; Jakov 1 Radisic: Garanci~ za trujan k va li tc t: i oclrJovornost z г1 (: t= ( ~ \tl оС:Г ·st-v:э:r i-saneciostatkOffi~uP,- веоgrасг;-1 ~гт2~---s tr. ·· 25-27. 2) Vidi: S1obodan, Perovic: OЬligac iono pravo, izd. "Pri- vredna stampa" 1 Beograd, 1980, str. 16; Jakov , Radi- sic : Ob1igaciono oravo, Opst i deo , III izm. i dopun . izd., "S.A. ", Beograd , 1 983 , str. 67. З) s. Perovic 1 ibidem. 4) Uporedi: Ј. Radisic: Garancija za trajan kva1itet i od- govornost za stetu od stvari sa nedostatkom .. str. 25 ;33. - 2ЗО - г 1juc ujuci i njeno nonna1no f unk c i oпi s anj e . Za no r ma1no fun- kcionisanje gradjevine od znacaja su ne samo svojstva pnjedi- nih njenih de1ova, vec i nacin njihovog poveziv anja и jednu ce1inu. Garancijom za so1idnost pokriveni su nedostaci gra- djevine koji nastaju kao pos1edica rdjavog kva1iteta materi- ja1a od kojeg је naprav1jena, gres aka u tehnic ko-rac unskom proracunu, pri konstrukciji i1i izradi.V З. Iz recenog s1edi da је, u stvari, predmet garan- cije odredjen tako da se on podudara sa njenom sadrzinom, tj. da је cinjenje na koje su se ucesnici u izgradnji obaveza1i garancijom istovetno sa onim "о cemu је garancija". 2 ) Ova ko- nstatacija, upravo, i radja pitanje: moze li se, uop~te, pre- dmet garancije odvojiti od predmeta trazЬine koja је preuzeta garancijo~? Kad se govori о predmetu ugovora, uop~te, u 1ite- raturi se kaze da se pitanje predmeta ugovora ne moze odvo- jiti od pitanja predmeta trazЬine; ~no ~to cini neposredni predmet ugovorne trazЬine jeste, u istof vreme, i posredni predmet ugovora. Sledstveno tome, kada hoce da se odgovori na pi- tanje ~ta predstav1ja sadrzinu, а ~ta predmet g arancije, iz- g1eda da se moze reci da sadrzinu garancije cin e p rava i oba- veze koje proizlaze iz nje, а da predmet garancije cini gra- djevina koju ucesnici u izgradnji, kao duznici i garant i ,tre- ba da izgrade naruciocu, kao po ver i o cu i korisniku garancije.4) Drugim recima, gradjev ina је predme t c inidbe garanta,· а ne predmet garancije. Ucesnici u izgradnji ne duguju gradje- ,~~t~.;. 1)Ьiem, str. 25-26. tifi ~ tr·._ ~с_. ""и t .. 2)'r - · cl. S1З. crnogorskog O:r;:J~ t e g imovinskog zakonika. З) Ј. Radi~ic: OЬligaciono pra vo, 1988, str . 68. 4) Uporedi: s. Pe rovi c , cjo.c4-c 1 ~t~.!l-j Pravni 1eksikon, II,izd . "S. A.", Beograd, 1970,str. 869. - 231 - vinu, vec izgradnju gradjevine, prema propisima, pravi1ima struke i ugovorom preuzetim obavezama. Sa zak1juckom, dakle, da garancija za so1idnost gradjevine nema, u stvari, svoj sa- mostalni predmet, koji nije istovremeno i predmet trazbine garanta, govoricemo u nastavku о gradjevini. II. G r а d ј е v i n а k а о р r е d m е t g а r а n с i ј е А. Pojam gradjevine i sporna pitanja oko njegovog odredjivanja 1. Za odgovor na pitanje da 1i је neki objekt - "gra- djevina''r u smis1u odredbi о garanciji projektanta i gradi- telja za njenu so1idnost, od ve1ikog znacaja је odrediti sta se sve podrazumeva pod izrazom "gradjevina". Pojam gradjevine shvata se danas veoma siroko, - - jer se pod njega podvode sva postrojenja vezana za zem1ju, -- --· - --- pod us1ovom da ih је podig1a i1i barem uoЬlici1a 1judska ru- _ ka~ l) Gradjevine nisu samo zgrad e , na zem1ji i1i ispod zem1je, nego i mnoge druge nepokretne stvari: te1evizijski tornjevi, e1ektricni i1i te1egrafski stubov i, fabricki dimnjaci, mosto- vi, groЬlja, tribine, vodovodi, tune1i, gradjevinske ske1e, ра cak i putevi i trotoari.~) Vecina gradja~skih zakonika ne definise pojam о-t.ц.' gradjevine 1 vec prepusta sudovima da ~svakom konkretnom slu- caju,.. utvrde da 1i је odredjeni objekt gradjevina i г da, na !) A1fred Ke11er, Ha1tpf1icht im Privatrecht, З, Auf1age (Bern, 1978.), str. 145. (cit. prema: Ј. Radisic, ibidem.). - 232 - osnovu toga , odlu ~e da li su ispunjcni uslovi z~ primcnu pra- vila о garanciji za njenu solidnost. No, i u ~ravnim sistemi- ma ~iji zakoni definisu pojam gradjevine, oko brojnih pitanja postoje neslaganja i razli~ita tuma ~enja, i u teoriji i u praksi. 2. Postavljaju se, naime , sledeca pitanja: koje su to vrste gradjevina i vrste radova koji mogu povla~iti odgo- vornost za nedostatke u pogledu sigurnosti i staЬilnosti, da li su to samo nove gradjevine ili su to i rekonstrukcije (nad- gradnje, adaptacije i sl.) i opravke i koje opravke i, da li su to i montazne zgrade? Da li pojam "gradjevine" obuhvata pokretnosti koje su ugradjene u nju, koje postaju njen deo ро nameni ili za njih vazi neki drugi rezim? Najzad, pitanje је i da li pojam "gradjevine" obuhvata i zemljiste, odnosno da li ce · projektant i graditelj odgovarati i za nedostatke koji se mogu pripisati zemljistu na kome ј е ~radjevina podignuta, ра ~ak i za uslove ispod zemlje. Kroz ukazivanja na resenja predvidjena u stranim pravnim sistemima i u jugoslovenskom pravu pokusacemo da damo odgov ore na postavljena pi~anja. В. Vrst!.- g radj evinCL 1. U principu, garancija za so lidnost ti~e se nepo- kre tnosti. Pre ma ~ lanu 1669. italijanskog Gradjanskog · zakonika odgovornost za nedostatke solidnosti odnosi se na "~_g!a§_e_ili _§_Fu~ __ n~pokretnosti namel?j ~-~е:- ро svoj ој prirodi dugom traj а­ ~јэ ". Na osnovu ovog kriterijuma (dugog trajanja), za privre- mene gradjevine ne bi vazio princip produ~ene odgovornosti za nes olidnost gradjevine. U nema~kom Gradjanskom zakoniku p ravi - 23 3 - se pode1a izmedju "ne kretnin a " i "g r ad j ev ina" .1) C1an 638. нcшLlckog ZakoнikLl p rc u v ic.lj а ro k• zastar e 1os ti za u k1 a nj a- nje mana kod radova na nekretninama - od godinu dana, а kod gradjevina - od pet godina. Ро mis 1j e nju Ј. Vi1us ovakva sti1izacija navodi na zak1ju c ak da u ovom kontekstu radovi na nekretninama znace neznatna pobo1jsanja postojecih gradjevina, dok g r a djevina zna~i radove na no vom obj e ktu i1i znatno po- bo1jsanje postojece konstrukcije.~J U pog1edu manjih gradj e vina, odnosno montaznih zgra da, u stranim pravnim sistemima zastupa se shvatanje da su one pokretnosti па koje se prime njuju гrincipi koji vaze za ugovor о prodaji.1J Ima pis-aca, medjutim, koji smatraju da bi ovo pitanje danas treba1o preispitati, odnosno da postoje montazne zgrade koje se fiksiraju na jednom mestu i takva gradjevina se ро svom izg1edu, nameni i trajanju ne raz1iku- je od nepokretnosti. Dos1edno tome, i na njih bi bi1o moguce primeniti pravi1a о garanciji za so1idnost gradjevine.~) 2. Jugos1ovenski repuЬli cki i pokrajin s ki z akoni iz oЬlasti izgradnje ne regu1isu na jednoobrazan na c in ni sta se smatra, u smis1u tih zakona, gradjevinom, niti koje su gra- djevine posebno s1oz e ne i spe cif i c ne . Prema Zak on u о i zg rad- nji objekata SR Hrvatske1 na prime r, gradjevina pre dstav1ja 1) Prema c 1anu 94. n e mac kog GZ ~:13it n i s a stavni d e lovi nekretnine su stvari, koj e s u c vrs to pov ez a n e s a zem1jistem, osobito zgrad e , ka o i proiz v odi n e kr e t - nine, dok su spojeni sa zem1jis tem ( s t av 1.) ;" Bitni sastavni d e1ov i zgrade su s t var i, ko j e su iz gradnjom zgrade u nj u ugradj eni". ( stav 2.) . 2) Ј ri·t.c_1 1 ~·и!; l2 lJ1 :tl?. Ј. СЗ. ~) Ibidem, str. 205. ~) В. Soinne, ор. cit., II, str. 46 1. - 2 З 4 - tehnicku i funkciona1nu, odn o sno t e hno1os ku c e 1 i nu ko j a se moze samosta1no koristiti, kao i v i se gradjevina kada su fun- kciona1no i tehno1oski povezane u j e dnu ekonomsku ce1inu, za odredjenu namenu. 1 ) Zakon о prostornom uredjenju SR Bosne i Hercegovine ne definise gradjevinu, v ec nabraja vrste gradje- . k . ь h ... . . 2 ) v1na ОЈе su о u vacene t1m poJmom. u pog1edu s1ozenih i specific nih gradj evina svi re puЬli cki i pokrajinski zakoni s1u ~ e se sist e mom enumeracije, a1i enumeracijom nisu obuhvacene iste gradjevine. Prema Zako- nu о izgradnji objekata SR SrЬije, na primer, kao s1ozeni ob- jekti (gradjevine) smatraju s e : visoke brane; gradjevine na- menjene proizvodnji i upotreЬi nuk1earne energije; gradjevine namenjene proizvodnji i preradi nafte i gasa, naftovodi i gasovodi za magistra1ni i medjunarodni transport; nove gra- djevine bazne i hemijske industrije; crne i obojene meta1ur- gije; hidro i termoe1ektrane snage 50 i vise МВА i da1ekovodi i trafostanice napona 110 i vise KV; putevi; aerodromi; ze- 1eznicke pruge; stadioni; si1osi i g radj ev in e ra spona З О i vise metara; nepokretna ku1turna dobra od v e 1ikog i izuzet- nog znacaja.З) Prema Zakonu SR S1ovenije u s1o zen e gradjevi- ne ubrajaju se i sve gradjevine koje s e grade uz u c esce kre- dita prema medjunarodnim ugovorima i gradjevine koje s1uze za regu1acije kojima se menja tok i r ez im v oda na r e k ama: Drav i, Muri, Savi i, s1. i za me1ioracione r a dove na povr s inama preko 1) C1an 1. stav 2. i З. Zakona SR Il rvat s ke ( S 1. SRI I "Narodne novine/: br. 52/81.); c 1 a n З. Zakona SR SrЬije ("S1uzbeni g1asnik SRS", br. 10 / 84.) . lj 2) C1an 214. stav 2. Za kon a sl!. BiH (S 1. 1ist SR IЗi ii, br. 1З / 74.). " З) C1an 4З. stav З. Zakona SR SrЬi je . - 235 - 1 h l. td. 1 ) .ооо а; Zakon о ob1igacionim odnosima pod "gradjevinom" _p_odrazume_';!a __ zgrade, brane, mostove, tune1e, vodovode, kana1i - zaciju, puteve, ze1eznicke pruge, bunare i osta1e gradjevi~- c::::::;--- ~~ ~ke objekte cija izrada zahteva vece i s1ozenije radove (с 1. 631.). S1icnu definiciju sadrze i Posebne uzan se о gradjenju , s tim sto uzanse zahtevaju da gradjevinski objekt predstav- 1ja "zaokruzenu funkcioпa1nu ce1inи" (uz . br . 9. tac. 4. PU 'Q.) . Formиlacija pojma "gradjevine" iz c1ana 631. Zakona о ob1iga- . cionim odnosima preuzeta је iz skice za Zakonik о ob1igacija- ma i ugovorima М. Konstantinovica . U c1anu 660. Skice kombi - novan је sistem enumeracije i formu1a prema kojoj u pojam "gradjevine" do1aze i osta1e nepokretne stvari "cija izrada ·-- - -- -.-- - - --- - -- - - -- ·- - ----- --------- · Eil~~v~_ve_ce i s1ozenije radove". Nesumnjivo је da се neod- redjenost pojma vecih i s1ozenijih radova stvarati di1eme da 1i se radi о иgovorи о gradjenjи i1i ne. Ыarne 1dradj ev ine ko- ~1 је ne zahtevajи s1ozenije radove , kao sto su, na primer, ma- nje seoske zgrade, se1jacki ambari, manje montazne zgrade i s1~ ne smatraju se gradjevinom и smis1u definicije u g ovora о gradjenju. Na njihovи izgradnjи ne bi se primenjiva1a pravi1a о garanciji za so1idnost gradjevin e kod иgovora о gradjenjи ; ~а nedostatke manjih gradjevina odgovara1o bi s e shodno pra- vi1ima koja vaze za ugovor о dе1и (c1an 615. u vezi s c1anom 1) C1an 24. stav . 2. Zakona SR S1ovenije; Osta1i re- pиb1icki i pokrajinski zakoni nabrajaju s1ozene i specificne objekte и odredbama s1edecih c1anova: с1. 33. stav З. Zakona SAP Kosova ; с1. 131. Zakona SR Hrvatske; с1. 45. stav 2. Zakona SR Crne Gore; с1 . 71. Zakona SAP Vojvodine. 2) "S1uzbeni 1ist SFRJ", broj 18/77. - 236 - 641. Zakona о oЬligacionim odnosima) 1) З. Utvrditi da 1i su pojmom "gradjevine" obuhvacene i fekonstrukcij6 postojecih gradj ev ina, takodje, је od zna~a­ ja za fraksu. Iako su о tome mislj e nja pode1jena, u francuskoj sudskoj praksi i teoriji preov1adav a stav da su predmet ga- ranClJ е projektanta i gradite1j а za so1idnost gradjevine i ve- · 1i'e opravke. Smatra se, naime, da Ьi Ьi1о suvise usko tuw.a- cenje da pojam "gradjevine" obuhvata sanю nove zgrade, а ne i ve1ike opravke, mada bi se, iz odredЫ c1ana 1792. francuskog Gradjanskog zakonika koje regu1isu garanciju za so1idnost, mo- g1o tako zak1juciti. 2 ) Obzirom da c 1an 606. francuskog Zako- nika odredjuje sta se smatra "ve1ikim opravkama", to се sudo- vima Ьiti o1aksan posao pri proceni da 1i se radi о .ve1ikim re- konstrukcijama. - -~~ Sudeci ро odredbam~epuЬlickih i т: юkrajinskih za- kona koji regu1isu izgradnju investicionih obj e kata i precizi- raju sta se, u smis1u tih zakona, smatra rekonstrukcijom, pro- iz1uzi clu su Ll jugos1ovcnskom pravu ро јпюm "gradjevin.e " obuh- y~~~!l-~ _!_ re~~nstrukcije postojecih g radje v ine. Pod rekonstruk- cijom se podrazumeva ~vodjenje sanю onih radova kojima se 1) Vidi о tome: Zo1tan 1 Biro: Komentar Zakona о oЬligacionim odnosima, II, Beograd "Savremena administracija ", 1 9!30 , (с1. 631.), str. 108; I v ica ,Jankovec : Komentar Zakona о oЬligacionim odnosima, II, izdanje Kulturni centar - Gornji Mi1anovac i Pravni f aku l te t - Kragujevac, 1980, ( с 1. 631.), str. 325-366; Ivan;-Buk1jas - Bori s 1 Vinz er : Komentar Zakona о obveznim ( oЬl~ac ionim) odnosima, I I ' 3 k п ј i g а ' z а g r с ь ' l 9 7 9 . ( u g о v о r о g r а d Ј е n 3 u--=--с; 1 . 631.), str. 1945; Ј. Vi1us: ор. cit., 197Ј., str. 203- 204; "Uredjivanj e odпos a izmcdju u ces nika u iz