UNIVERZITET U BEOGRADU POLJOPRIVREDNI FAKULTET Čedomir R. Radović FENOTIPSKA I GENETSKA VARIJABILNOST OSOBINA KVALITETA POLUTKI I MESA SVINJA doktorska disertacija Beograd, 2012. UNIVERSITY OF BELGRADE FACULTY OF AGRICULTURE Čedomir R. Radović PHENOTYPIC AND GENETIC VARIABILITY OF QUALITY TRAITS OF PIG CARCASS SIDES AND MEAT Doctoral Dissertation Belgrade, 2012. Poljoprivredni fakultet Beograd – Zemun Mentor : Dr Milica Petrović, redovni profesor Univerzitet u Beogradu -Poljoprivredni fakultet Katedra za odgajivanje i reprodukciju domaćih i gajenih životinja Članovi komisije: 1. dr Dragan Radojković, docent Univerzitet u Beogradu -Poljoprivredni fakultet 2. dr Ivan Radović, docent Univerzitet u Novom Sadu -Poljoprivredni fakultet 3. __________________________________________ 4. __________________________________________ Datum odbrane doktorske disertacije:______________________________ ZAHVALNICA Želim iskreno zahvaliti: Pre svega, mentoru prof. dr Milici Petrović na značajanoj podršci, svesrdnom deljenju svog velikog znanja. Kao i za entuzijazam, snagu i energiju uloženu u izradu ove doktorske disertacije. Hvala Vam na uvek otvorenim vratima i dostupnosti za svako pitanje i nedoumicu, za odgovore, dobre savete u obrazovanju i drugim važnim stvarima u životu. Institutu za stočarstvo na ukazanom poverenju. Odeljenju za svinjarstvo, Instituta za stočarstvo, dr Branislavu Živkoviću i dr Milanu P. Petroviću sadašnjem šefu Odeljenja za genetiku i oplemenjivanje domaćih životinja. Odeljenju laboratorije za ispitivanje kvaliteta mesa posebno mr Slavku Josipoviću. Svima onim koji su bili direktno ili indirektno uključeni u program izrade ove doktorske disertacije u Institutu za stočarstvo i na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu. Međutim, dugogodišnje stvaranje doktorske disertacije je doprinela da tokom proteklih godina upoznam neke nove prijatelje i proširim porodicu od odbrane magistarske teze. Svi vi se ne spominje ovde, ali to ne znači da Vam nisam zahvalan. Ali postoje neke osobe kojima želim posebno da se zahvalim: Hvala, Stricu Todi Radoviću koji mi je omogućio da upišem i završim fakultet. Mirjani i Rajku, mojm sjajnim roditeljima, ocu koji verovatno zna i vidi i koji je sigurno ponosan na to šta sam i koliko postigao do sada u životu i naravno majci koja je uvek uz mene, brata i sestru i uz svoju unučad. Bratu Milomiru i sestri Miladi i njihovim porodicama. Maji mojoj supruzi koja je uvek vedra, nasmejana i naravno puna razumevanja, hvala za pruženu podršku, moralnu potporu i sva odricanja koja su bila neminovna prilikom izrade disertacije. ISIDORI i RAJKU, mojoj dragoj deci. Najlepše VAM hvala. "Čovek je rođen da radi, trpi i da se bori. Ko tako ne čini, mora propasti! ". Nikola Tesla "Promašio sam svoj poziv i to mi je život učinilo srećnim". Nikola Pašić FENOTIPSKA I GENETSKA VARIJABILNOST OSOBINA KVALITETA POLUTKI I MESA SVINJA Rezime Ovo istraživanje je imalo za cilj da se utvrdi fenotipska i genetska varijabilnost osobina kvaliteta trupa i mesa potomaka tri čiste rase očeva (ŠL-švedski landras, VJ- veliki jorkšir i P-pijetren), kao i pouzdanost ocene udela mesa u polutki primenom dve metode (prema Pravilniku i parcijalnom disekcijom). Krmače–majke su parene sa nerastima-očevima tri rase, tako da su dobijeni potomci bili: čista rasa (ŠL); dvorasni melezi sa udelom roditeljskih rasa 50:50 (genotip VJ x ŠL i P x ŠL); dvorasni melezi sa 75% rase oca (ŠL ili VJ, genotip ŠL x (VJxŠL) i VJ x (VJxŠL)) i trorasni melezi (genotip P x (VJxŠL)). Ukupno je za 536 potomka ispitivano deset sobina porasta i kvaliteta polutke odnosno 442 potomka za osobine debljina slanine na grebenu, krstima (I i III mera) i dužine polutke oba pola (muška kastrirana i ženska grla). Vrednost pH (pH45 - 45 minuta i pH24 - 24 časa post mortem) m.longissimus-a i m.semimenbranosus-a utvrđena je pH-metrom sa ubodnom elektrodom (Hanna, HI 83141) kod 410 potomaka. Od ukupnog broja potomaka (536 grla) kvalitet trupa disekcijom (u skladu sa odgovarajućim propisima EU (EC No 3127/94, 1994, EC No 1197/06, 2006; Walstra i Merkus, 1996) ispitan je kod 201 potomka ispitivanih očeva (108 muških kastriranih grla i 93 ženskih grla). Uzorci za utvrđivanje kvaliteta mesa su uzeti sa dugog leđnog mišića musculus longissimus (ML), u visini između 13. i 14. rebra. Uzorci m.longissimus potiču od 50 potomaka dve plodne rase očeva, švedskog landrasa (29 uzoraka) i velikog jorkšira (21 uzorak). Obrada podataka obavljena je primenom odgovarajućeg računarskog paketa "LSMLMW and MIXMDL, PC-2 VERSION" (Harvey, 1990) odnosno upotrebom procedure metoda najmanjih kvadrata u cilju determinisanja signifikantnosti (P<0,05) sistematskih uticaja na osobine prirasta, kvaliteta polutki i mesa. U modele su uključeni: rasa oca, očevi, genotip grla, pol, masa polutki (linearni uticaj) ili uzrast pri klanju (linearni uticaj). Fenotipska povezanost utvrđena je izračunavanjem koeficijenata korelacije. Rezultati istraživanja su pokazali da su najmlađi pri klanju bili potomci nerasta rase pijetren (194,57 dana) a najstariji nerasta rase veliki jorkšir (209,15 dana) i da je rasa oca uticala statistički visoko značajno (P<0,01) na variranje uzrasta pri klanju potomaka. Na variranje mase tovljenika pri klanju (MPK) pri istom prosečnom uzrastu (204,91 dan) uticali su svi uključeni faktori rasa oca (RO; P<0,001), očevi rase ŠL (O:ŠL; P<0,001), VJ (O:VJ; P<0,05) i P (O:P; P<0,001), pol i sezona rođenja (P<0,001) osim interakcije pola i rase oca (P>0,05). Osobine prosečni životni dnevni prirast i dnevni prirast mase topple polutke (PŽDP i DPMTP) su varirale između genotipova tovljenika (P<0,001). Najveći PŽDP i DPMTP su imali tovljenici trorasni melezi čiji su očevi bili rase pijetren [Px(VJxŠL)] (550,84 g i 459,31g). Najtanju slaninu na sredini leđa (DSL; 13,20 mm) i krstima (DSK II; 14,31 mm) i samim tim i najveću vrednost prinosa (36,22 kg) i udela mesa (44,25% ) u polutki, imali su potomci očeva rase P. Oni su takođe imali najveće prosečne vrednosti za ukupnu masu buta (10,456 kg), najveću prosečnu masu intermuskularnog masnog tkiva (0,477 kg), kostiju buta (0,837 kg) i mišićnog tkiva (7,939 kg). Potomci nerasta rase P imali su manje srednje vrednosti za ukupnu masu slabinsko krsnog dela (MSK;-387 g i -609 g), masu kože i potkožnog masnog tkiva slabinsko krsnog dela (SPMT;-418 g i -947 g) i masu kostiju slabinsko krsnog dela (SKOS;- 161 g i - 131 g) a najveće za masu mišića slabinsko krsnog dela (SMIŠ;+173 g i +483 g) u odnosu na potomke očeva rase ŠL i VJ. Muška kastrirana grla su imala veće vrednosti za SPMT (+330 g) i masu intermuskularnog masnog tkiva (SINT;+53 g) dok je za ukupnu masu mišićnog tkiva utvrđena manja vrednost (-362 g) u odnosu na ženska grla. Genotip 6 [Px(VJxŠL)] pri najmanjoj masi slabinsko krsnog dela (5,812 kg) imao je i najnižu LSMean vrednost za SPMT (0,975 kg) i najviše mišićnog tkiva (3,674 kg). Najveću srednju vrednost ukupne mase plećke (MP) i prinosa mišićnog tkiva (PMIŠ), imali su potomci nerasta rase pijetren (4,703 kg i 3,293 kg) a najmanju potomci nerasta rase VJ (4,462 kg i 2,649 kg) pri istoj prosečnoj masi tople polutke (MTP=80,91 kg). Ženska grla su imala mesnatiju plećku (67,2 prema 62,7% mišićnog tkiva) koja se nije razlikovala po ukupnoj masi (63g; P>0,05) od muških kastriranih grla. Grla koja su rođena u zimskoj sezoni, imala su manju masu kože i potkožnog masnog tkiva u plećki (PPMT;0,692 kg) i najveću masu mišićnog tkiva (3,161 kg). Trorasni melezi (genotip 6) imali su veću srednju vrednost PMIŠ od čiste rase (ŠL; +0,197 kg), dvorasnih meleza (VJxŠL; +0,378 kg), dvorasnih meleza sa 75% rase ŠL odnosno VJ (+0,537 kg odnosno +0,111 kg). Prosečna vrednost ukupne mase trbušno-rebarnog dela (MTRD) je iznosila 4,534 kg i nije varirala između rasa očeva. Potomci očeva rase veliki jorkšir pri istoj prosečnoj masi tople polutke imali su najviše kože i potkožnog masnog tkiva (TPMT; 1,562 kg), odnosno za 0,244 kg i 0,687 kg više od potomaka očeva rase ŠL i P. Oni su imali manji prinos mišićnog tkiva (TMIŠ;-0,259 kg i -0,512 kg) u poređenju sa potomcima očeva rase ŠL i P. Ženska grla sa manjom ukupnom masom trbušno-rebarnog dela (-141 g) imala su više mišićnog tkiva u delu (+116 g) u odnosu na muška kastrirana grla pri istoj masi tople polutke. Takođe, potomci ženskog pola su imala i manje vrednosti za TPMT i ukupnu masu intermuskularnog masnog tkiva trbušno-rebarnog dela (-221 g i -46 g) u odnosu na muška grla. Grla koja su rođena u zimu imala su veću vrednost za masu kostiju trbušno- rebarnog dela (TKOS;0,386 prema 0,549 kg) i TMIŠ (2,619 prema 2,225 kg) u odnosu na grla rođena u proleće. Trorasni melezi, pored najmanje TPMT, imali su najviše TKOS (0,387 kg) i TMIŠ (2,504 kg). Razlika srednjih vrednosti između genotipa br. 6 i br. 2 za prinos mišićnog tkiva, iznosi 197 g. Od ukupne mase leve polutke za disekciju, masa buta je činila 24,01%. U butu je bilo prosečno 71,30% mišićnog tkiva. Mišićno tkivo buta činilo je prosečno 41,58% ukupne mase mišićnog tkiva utvrđenog disekcijom (četiri dela polutke i file). Masa buta potomaka rase P činila je 26,32% ukupne mase leve polutke što je za 2,56 i 2,84% veća vrednost od potomaka rase ŠL i VJ. Najveći procenat mišićnog tkiva u butu imali su potomci oca br. 9 rase ŠL (80,02%) dok su najmanji udeo imali potomci oca br. 5 rase VJ (63,74%). Posmatrajući po rasama očeva grla koja potiču od očeva rase pijetren imaju najveće srednje vrednosti osobina UBUP, UMBUP, UMBUB i UMBUM. Rasa očeva i genotip su uticali (P<0,001) na variranje sve četiri ispitivane osobine. Mišićno tkivo slabinsko-krsnog dela činilo je prosečno 21,86% ukupne mase ovog tkiva u četiri dela polutke i fileu. Plećka je imala veći prosečan sadržaj mišićnog tkiva od svoje ukupne mase (62,55%) ali je udeo mase mišićnog tkiva plećke u ukupnoj masi mišića bio manji (18,13%) nego u slabinsko-krsnom delu. Udeo mase mišićnog tkiva u slabinsko-krsnom delu potomaka očeva rase P bio je najmanji odnosno činio je 20,49% od ukupne mase mišića u četiri dela. Najveći prinos (JUS 1) i udeo mesa u polutkama (JUS 2, EC 94 i EC 06) imali potomci očeva rase pijetren. Kod ovih grla je utvrđena i najveća razlika u proceni mesnatosti između JUS2 i EC94 (razlika iznosi 15,88%) i između JUS 2 i EC 06 (razlika iznosi 18,51%). Ženska grla su imala veće vrednosti za prinos i udeo mesa u polutkama u odnosnu na muška kastrirana grla. Grla rođena u zimskom periodu imala su veće prosečne vrednosti udela mesa u polutkama EC 94 (57,45%) i EC 06 (61,07%) u odnosu na grla koja su rođena u drugom periodu. Posmatrajući osobine po genotipu tovljenika vidimo da je najveći prinos i udeo mesa (EC94 i EC06) imao genotip Px(VJxŠL). Unutar rase očeva moguće je pronaći očeve koji su superiorniji u odnosu na druge očeve. Ključne reči: rasa oca, očevi, genotip, pol, sezona, kvalitet polutke, kvalitet mesa, metod procene mesnatosti, povezanost osobina Naučna oblast: Biotehničke nauke Uža naučna oblast: Zootehnika UDK: PHENOTYPIC AND GENETIC VARIABILITY OF QUALITY TRAITS OF PIG CARCASS SIDES AND MEAT Summary The aim of this study was to determine the phenotypic and genetic variability of carcass and meat quality traits in offspring of three purebred sires (SL-Swedish Landrace, LW-Large White and P-Pietrain) and the reliability of the evaluation of share of meat in the carcass side by using two methods (according to Regulation and partial dissection). Sow dams were mated with boar sires of three breeds, and the following progeny was obtained: pure breed (SL); two-breed crosses with share of parental breeds 50:50 (genotype LW x SL and P x SL); two-breed crosses with 75% of sire breed (SL or LW, genotype SL x (LWxSL) and LW x (LWxSL)) and three-breed crosses (genotype P x (LWxSL)). On total of 536 progeny, ten growth and carcass side quality traits were studied, i.e. in 442 progeny the back fat thickness on withers and rump (measures I and III) and length of carcass sides of both genders/sexes (male and female animals). The pH values (pH45 - 45 minutes and pH24 - 24 hours post mortem) of m.longissimus and m.semimenbranosus were determined using the pH-meter with probing electrode (Hanna, HI 83141) in 410 progeny animals. Of total number of progeny (536 animals), the quality of carcass was studied by dissection (consistent with adequate regulations EU (EC No 3127/94, 1994, EC No 1197/06, 2006; Walstra and Merkus, 1996) in 201 progeny animals of studied sires (108 male castrated animals and 93 female animals). Samples used for determination of the quality of meat were taken from the long back muscle musculus longissimus (ML), between the 13th and 14th rib. Samples of m.longissimus were taken from 50 animals progeny of two fertile sire breeds of Swedish Landrace (29 samples) and Large White (21 samples). Data was processed by applying the adequate software package "LSMLMW and MIXMDL, PC-2 VERSION" (Harvey, 1990), i.e. by using the procedure of the Least Square Method in order to determine the significance (P<0,05) of systematic influences on traits of gain, carcass side quality and meat quality. Models included: sire breed, genotype of the individual animal, sex/gender, carcass side mass (linear effect) or age at slaughter (linear effect). Phenotypic correlation was determined by calculating the correlation coefficient. Results of the research showed that the youngest animals at slaughter were offspring from Pietrain breed boars (194,57 days) and the oldest were animals deriving from Large White boars (209,15 days) and the breed of sire had statistically highly significantly (P<0,01) influenced varying of the age at slaughter of progeny animals. The pre-slaughter body mass of fatteners (MPK) at same average age (204,91 days) was under the influence of all included sire breed factors (RO; P<0,001), sires of SL breed (O:SL; P<0,001), LW (O:LW; P<0,05) and P (O:P; P<0,001), sex/gender and birth season (P<0,001) except interaction between sex/gender and sire breed (P>0,05). Traits life daily gain and daily gain of mass of warm carcass side (PŽDP and DPMTP) varied between fatteners’ genotypes (P<0,001). The highest values for PŽDP and DPMTP were recorded in three-breed fattening crosses with Pietrain sires [Px(LWxSL)] (550,84 g and 459,31g). The thinnest mid-back fat (DSL; 13,20 mm) and rump fat (DSK II; 14,31 mm), and hence the highest value of meat yield (36,22 kg) and meat share (44,25%) in carcass side, were recorded for progeny of P sires. They also had the highest average values for total ham mass (10,456 kg), the highest average mass of intermuscular fat tissue (0,477 kg), bone tissue in the ham (0,837 kg) and muscle tissue (7,939 kg). Progeny of P sires had lower values of total mass of lumbal-sacral section (MSK;-387 g and -609 g), mass of skin and subcutaneous fat tissue of the lumbal-sacral section (SPMT;-418 g and -947 g) and mass of bones of the lumbal-sacral section (SKOS;- 161 g and - 131 g), and the highest for mass of muscle tissue of the lumbal- sacral section (SMIŠ;+173 g and +483 g) compared to progeny of SL and LW sires. Male castrated animals had higher values for SPMT (+330 g) and mass of intermuscular fat tissue (SINT;+53 g) whereas for total mass of muscle tissue the lower value was recorded (-362 g) compared to female animals. Genotype 6 [Px(LWxSL)] had the lowest mass of lumbal-sacral section (5,812 kg) and had the lowest LSMean value of SPMT (0,975 kg) and the highest value of muscle tissue (3,674 kg). The highest mean values for total mass of shoulder (MP) and yield of shoulder muscle tissue (PMIŠ), were determined in progeny animals of Pietrain breed sire (4,703 kg and 3,293 kg) and the lowest in animals deriving from sire of breed LW (4,462 kg and 2,649 kg) at the same average mass of warm carcass side (MTP=80,91 kg). Female animals had meatier shoulder (67,2 compared to 62,7% of muscle tissue) with no difference in regard to total mass (63g; P>0,05) of male castrated animals. Animals born in the winter season had lower skin mass and mass of subcutaneous fat tissue of the shoulder (PPMT; 0,692 kg) and the highest mass of muscle tissue (3,161 kg). Three-breed crosses (genotype 6) had higher mean value of PMIŠ than pure breed (SL; +0,197 kg), two-breed crosses (LWxSL; +0,378 kg), two-breed crosses with 75% of SL breed and LW breed (+0,537 kg and +0,111 kg). Average value of total mass of belly-rib section (MTRD) was 4,534 kg and there was no variation between sire breeds. Progeny of Large White sires with same average mass of warm carcass side had the most skin and subcutaneous fat tissue (TPMT; 1,562 kg), i.e. by 0,244 kg and 0,687 kg more than progeny of SL and P sires. They had lower yield of muscle tissue in belly-rib section (TMIŠ;-0,259 kg and -0,512 kg) compared to progeny of SL and P sires. Female animals with lower total mass of belly-rib section (-141 g) had more muscle tissue in the section (+116 g) compared to male castrated animals with same warm carcass side mass. Also, female progeny animals had higher values of TPMT and total mass of intermuscular fat tissue of belly- rib section (-221 g and -46 g) compared to male animals. Animals born during winter season had higher value for bone mass of the belly-rib section (TKOS; 0,386 compared to 0,549 kg) and TMIŠ (2,619 compared to 2,225 kg) than animals born in the spring season. Three-breed crosses, in spite of the lowest TPMT, had the highest TKOS (0,387 kg) and TMIŠ (2,504 kg). Difference in mean values between genotypes No. 6 and No. 2 in regard to yield of muscle tissue was 197 g. Of total mass of the left carcass side used for dissection, the ham mass accounted for 24,01% (UBUP). Ham comprised in average 71,30% of muscle tissue (UMBUB). Muscle tissue of ham accounted for in average 41,58% of total mass of muscle tissue determined by dissection (UMBUM) (four carcass side parts and tenderloin). Mass of ham of P breed progeny accounted for 26,32% of total mass of the left carcass side which was by 2,56 and 2,84% higher value than SL and LW breed progeny. The highest percentage of muscle tissue in the ham was recorded in progeny of sire No. 9 of SL breed (80,02%) and the lowest share was determined in progeny of sire No. 5 of LW breed (63,74%). In respect to sire breeds, animals deriving from Pietrain sires had the highest mean values of traits UBUP, UMBUP (share of ham muscle tissue in mass of left carcass side), UMBUB and UMBUM. Sire breed and genotype influenced (P<0,001) variations in all four studied traits. Muscle tissue of the lumbal- sacral section accounted for average 21,86% of total mass of this tissue in four carcass side parts and tenderloin. Shoulder had a higher average content of muscle tissue from its total weight (62.55%) but the proportion of shoulder muscle mass to total muscle mass was lower (18.13%) than in the lumbar-sacral area. Share of weight of muscle tissue in the lumbar-sacral area of progeny of P sires was the lowest P and accounted for 20.49% of the total muscle mass in four parts. The highest yield (JUS1) and the share of meat in the carcass sides (JUS2, EC 94 and EC 06) was recorded in progeny animals of Pietrain breed sires. In these animals the highest difference in evaluation of the leanness between JUS2 assessment and EC 94 was determined (the difference amounts to 15.88%) and between JUS2 and EC 06 (difference of 18.51%). Female heads had higher values for yield and proportion of meat in the carcass sides compared to the castrated male cattle. Heads born in winter had higher average values of the share of meat in carcass sides EC 94 (57.45%) and EC 06 (61.07%) compared to animals that were born in other seasons. By observing properties per genotype of fatteners we see that the highest yield and the proportion of meat (EC 94 and EC 06) were recorded for genotype P x (LW x SL). Within sire breeds, sires can be found who are superior to other sires. Keywords: sire breed, sires, genotype, sex/gender, season, carcass quality, meat quality, leanness evaluation method, correlation properties Scientific area: Biotechnical sciences Specific scientific area: Zoo-techniques UDK: SADRŽAJ : 1. Uvod ................................................................................................................. 1 2. Pregled literature ............................................................................................... 6 2.1. Fenotipska i genetska varijabilnost osobina kvaliteta polutki ……….......... 6 2.1.1. Utvrđivanje mesnatosti svinja ................................................................. 7 2.1.1.1. Utvrđivanje mesnatosti na živim grlima ............................................ 9 2.1.1.2. Utvrđivanje mesnatosti na liniji klanja ............................................. 10 2.1.2. Masno tkivo i mesnatost svinja .............................................................. 24 2.2. Fenotipska i genetska varijabilnost osobina kvaliteta mesa ………............ 28 2.2.1. Osobine kvaliteta svinjskog mesa .......................................................... 29 2.2.1.1. Nutritivna vrednost mesa ................................................................... 37 2.3. Genetske i fenotipske korelacije ................................................................. 38 3. Materijal i metode istraživanja ........................................................................ 42 3.1. Eksperimentalni materijal ............................................................................ 42 3.2. Merna oprema i metodologija ...................................................................... 43 3.2.1. Postupak rasecanja i razdvajanja tkiva (mišićno, masno sa kožom, intermuskularno masno tkivo i kosti) ..................................................... 44 3.2.2. Metode hemijske analize i debljina mišićnog vlakna musculus longissimus-a .......................................................................................... 49 3.3. Statistička obrada podataka ......................................................................... 51 4. Rezultati istraživanja ......................................................................................... 56 4.1. Fenotipska i genetska varijabilnost osobina kvaliteta polutki ……….......... 56 4.1.1. Uzrast pri klanju, dnevni prirast telesne mase i polutki .......................... 57 4.1.2. Telesna masa pri klanju i masa toplih polutki ………………………..... 61 4.1.3. Debljina slanine, prinos i udeo mesa procenjen na liniji klanja .............. 66 4.1.4. Prinos pojedinih tkiva četiri osnovna dela polutke i masa podslabinskog mišića ………………………………………………….. 71 4.1.5. Varijabilnost udela mase buta i mišićnog tkiva u četiri osnovna dela polutke .................................................................................................... 93 4.1.6. Prinos i udeo mišićnog tkiva u polutki procenjen različitim metodama .. 116 4.2. Fenotipska i genetska varijabilnost osobina kvaliteta mesa ......................... 121 4.2.1. Vrednost pH m.longissimus-a i m. semimembranosus-a ………............ 121 4.2.2. Hemijski sastav m.longissimus-a ………………………………............. 123 4.2.3. Sposobnost vezivanje vode, boja i debljina mišićnih vlakana …............. 125 4.3. Fenotipska povezanost prinosa i udela mišićnog tkiva u polutki i osnovnim delovima polutke ......................................................................... 127 5. Diskusija ............................................................................................................ 130 5.1. Fenotipska i genetska varijabilnost osobina porasta telesne mase i mase polutki različitih genotipova......................................................................... 130 5.2. Fenotipska i genetska varijabilnost osobina kvaliteta polutki ....................... 133 5.3. Fenotipska i genetska varijabilnost osobina kvaliteta mesa …………......... 144 5.4. Fenotipska povezanost prinosa i udela mišićnog tkiva u polutki i osnovnim delovima polutke ......................................................................................... 148 6. Zaključak ........................................................................................................... 150 7. Literatura ........................................................................................................... 159 8. Prilozi ................................................................................................................ 171 9. Biografija autora ................................................................................................ 208 10. Izjava o autorstvu ............................................................................................ 209 11. Izjava o istovetnosti štampane i elektronske verzije doktorske disertacije ...... 210 12. Izjava o korišćenju ........................................................................................... 211 Uvod 1 1. Uvod Osnovne karakteristike poljoprivredne proizvodnje zasnovane su na biološkim osobinama (genetskim faktorima) biljaka i životinja, kao i još uvek velikom uticaju okoline (negenetskih faktora) koji predstavljaju značajnu prepreku povećanju produktivnosti rada, odnosno povećanju ekonomske efikasnosti. Osnovni zadatak svakog poljoprivrednog proizvođača u savremenim uslovima proizvodnje je postizanje visokih i stabilnih prinosa dobrog kvaliteta, uz minimalno ulaganje materijala, energije i rada, a uz maksimalnu ekonomičnost proizvodnje i zaštitu životne okoline. Svinjarstvo je poljoprivredna delatnost koja u razvijenim zemljama ima odlike industrije uz visoku specijalizaciju u pogledu selekcije i uzgoja priplodnog materijala s jedne strane i proizvodnje tovljenika s druge. Selekciju i uzgoj svinja u svetu preuzele su multinacionalne uzgojne kompanije (breeding company) koje uz visoko znanje genetičara i sofisticiranu laboratorijsku opremu koristeći metode molekularne, populacione, kvantitativne i biometričke genetike, za nukleuse kreiraju genotipove rasa, hibrida i linija, a koje onda uz vrlo visoke profite plasiraju na tržište za čije multipliciranje i korišćenje u proizvodnji daju (prema zahtevima određenog tržišta) određene sheme za upotrebu, što je najčešće shema hibridnog uzgojnog programa, ali u kojem je nukleus pod potpunom ingerencijom samo breeding kompanije. Od ukupnog broja svinja, 62% se nalazi na poljoprivrednim gazdinstvima u Centralnoj Srbiji, a 38% na poljoprivrednim gazdinstvima Vojvodine (Popović i sar., 2010). Genetski potencijal na većini individualnih poljoprivrednih gazdinstava je nezadovoljavajući samim tim i kvalitet svinjskih trupova (polutki) na liniji klanja se razlikuje od tovljenika koji su proizvedeni na našim velikim farmama i/ili od onih koji potiču iz zadružno organizovane proizvodnje. U tabeli 1. prikazano je brojno stanje svinja u svetu i pojedinim državama (države koje su najveći odgajivači kao i države sa najvećim oscilacijama u proizvodnji svinja) za period 1999-2001 i 2003-2005 kao i za 2007, 2008 i 2009 godinu. Iz navedenog prikaza se vidi da je Kina najveći odgajivač svinja u svetu. Od ukupnog broja svinja u svetu u 2009. godini u Kini se gaji čak 47,9%. U istoj godini u SAD-u se gajilo 7,13% a u Brazilu 3,93% svinja od ukupnog broja u svetu. Ostale navedene države imaju znatno manji broj grla. Udeo Srbije i Belorusije u ukupnom broju svinja u Uvod 2 svetu je identičan i iznosi 0,39%. Za navedene države (tabela 1.) od 2007. do 2009. godine ukupan broj svinja se povećavao u Kini, SAD-u, Brazilu i Vijetnamu dok je najveći pad brojnog stanja u Mađarskoj, Češkoj i Bugarskoj. Tabela 1. Brojno stanje svinja (u hiljadama) (Izvor- FAO http://www.fao.org/economic/ess/ess-publications/ess-yearbook/ess- yearbook2010/yearbook2010-reources/en/) 1999-2001 2003-2005 2007 2008 2009 Svet 892.592 900.246 921.935 937.954 941.213 Kina 430.971 424.718 425.265 446.463 451.178 SAD 60.229 60.324 62.516 65.909 67.148 Brazil 31.669 33.151 35.945 36.819 37.000 Nemačka 25.904 26.284 27.125 26.687 26.887 Španija 22.079 24.612 26.061 26.026 26.290 Vijetnam 20.293 26.154 26.561 26.702 27.628 Meksiko 16.473 15.048 15.500 16.100 16.100 Mađarska 5.216 4.685 3.987 3.871 3.383 Češka R. 3.761 3.122 2.433 1.917 1.909 Bugarska 1.459 987 1.013 889 784 Belorusija 3.565 3.341 3.642 3.598 3.704 Srbija 4.031* 3.432* 3.832 3.594 3.631 *Srbija i Crna Gora U tabeli 2. prikazana je proizvodnja svinjskog mesa u svetu i pojedinim zemljama za različite periode (1999-2001 i 2003-2005) i godine (2007, 2008 i 2009 godina). Najveća proizvodnja svinjskog mesa je u Kini i ona učestvuje sa 47,03% od ukupne proizvodnje mesa. Sledeći po proizvodnji svinjskog mesa su SAD-e (9,84%), Nemačka (4,98%), Španija (3,10%), Brazil (2,76%) dok je učešće Srbije 0,50% od ukupne proizvodnje svinjskog mesa u svetu. Uvod 3 Tabela 2. Proizvodnja svinjskog mesa (u hiljadama tona) (Izvor- FAO http://www.fao.org/economic/ess/ess-publications/ess-yearbook/ess- yearbook2010/yearbook2010-production/en/) 1999-2001 2003-2005 2007 2008 2009 Svet 90.137 97.108 100.165 103.983 106.069 Kina 40.769 44.845 43.933 47.190 49.879 SAD 8.682 9.247 9.951 10.599 10.442 Brazil 2.546 2.990 2.990 3.015 2.924 Nemačka 4.053 4.354 4.985 5.111 5.277 Španija 2.929 3.145 3.439 3.484 3.291 Vijetnam 1.414 2.032 2.553 2.470 2.553 Meksiko 1.027 1.068 1.152 1.161 1.163 Mađarska 598 501 499 461 453 Češka R. 428 406 360 336 300 Bugarska 249 74 76 72 74 Belorusija 305 307 372 376 388 Srbija 617* 558* 643 558 528 *Srbija i Crna Gora U Republici Srbiji je u 2010. godini bilo 7.291.436 stanovnika. U istoj godini proizvedeno je ukupno 472.000 tona mesa (goveđe, svinjsko, ovčije i živinsko). Od ukupne količine proizvedenog mesa u Srbiji udeo svinjskog mesa je iznosio 57% ili 269.000 tona (Statistički godišnjak R. Srbije, 2011), odnosno 36,9 kg svinjskog mesa po glavi stanovnika. Svinje uspešno obavljaju transformaciju biljnih proizvoda iz ratarstva. S obzirom da troškovi hrane predstavljaju daleko najveći udeo (60-75%) od ukupnih troškova u proizvodnji svinja, a kao osnovno energetsko hranivo u smešama za ishranu svih kategorija svinja je kukuruz (60-80%; Kralik i sar., 2007). Tako da svako smanjenje ili povećanje nabavne cene ili cene koštanja hrane ili samo jednog hraniva (to se pre svega odnosi na cenu kukuruza iz prostog razloga jer je i u našoj zemlji zastupljen u smešama sa 60-80%) može osetno uticati na smanjenje ili povećanje ukupnih troškova, odnosno povećanje ili smanjenje rentabilnosti proizvodnje svinja. Uvod 4 Ekonomičnost proizvodnje svinja može se povećati upotrebom nusproizvoda (mlinske industrije, industrije ulja, šećera, piva, i dr.) u ishrani svinja. Ovim putem se vrši oplemenjivanje biljnih proizvoda, uključujući tu nusproizvode industrije i razne otpatke iz restorana ili domaćinstva. U procesu stočarske proizvodnje ova hraniva se razgrađuju i svarljive hranljive materije se resorbuju u organizmu životinja i transformišu u visokokvalitetne belančevine, odnosno proizvode neophodne za ishranu ljudi. Povećanje završne telesne mase svinja pri klanju smatra se opravdanim iz razloga što se smanjuju broj krmača i troškovi na farmi. Telesna masa svinja pri klanju, u svetu, varira od 90 do 150 i više kg (English i sar., 1996. cit. Uremović i sar., 2006). Pored proizvoda klanične industrije koji se koriste u ishrani ljudi i nusproizvoda za druge industrije, vrlo važan i vredan sporedni proizvod je svinjski stajnjak. Sve ono što se ne usvoji u organizmu izlučuje se putem fecesa i urina koji zajedno sa ili bez prostirke, delovima rasturene hrane, prašine, dlake, i dr. čine sporedni proizvod odnosno stajnjak. Stajnjak predstavlja kompleksno organsko jedinjenje koje može da se koristi za proizvodnju biogasa i kao vredno organsko mineralno đubrivo koje upotrebom prema principima dobre poljoprivredne prakse doprinosi popravljanju, održavanju i povećanju proizvodnih sposobnosti poljoprivrednog zemljišta, a ukoliko se sa njim ne upravlja prema principima dobre poljoprivredne prakse je veoma ozbiljan i opasan zagađivač životne okoline. Razvoj i unapređenje svinjarstva dosta zavisi od ekonomske situacije u zemlji i svetu samim tim i ekonomskog položaja stočarstva u celini, a u svakom slučaju i od određenih ekonomskih mera države koje mogu da ubrzaju razvoj ove grane stočarstva. Takođe treba računati i na poboljšanje tržišnih uslova za svinjsko meso i proizvode od mesa. Najveći deo svinjarske proizvodnje danas je usmeren na obezbeđenje mesa za ljudsku potrošnju. Upotrebom veštačkog osemenjavanja krmača, a samim tim i dobijanjem velikog broja potomaka po jednom nerastu, nameće se potreba za odabirom nerasta na osnovu njihovog genetskog potencijala u proizvodnji većeg broja potomaka koji će imati veći životni prirast, bolju konverziju hrane i veći udeo mesa u polutkama kao i da imaju komercijalno poželjan kvalitet mesa (“poželjan“ znači prihvatljiv kvalitet za potrošača). Najvažniji pokazatelji kojima se meri uspešnost svinjarske proizvodnje su broj isporučenih tovljenika po krmači godišnje, utrošak hrane za kilogram prirasta (konverzija) i udeo mišićnog tkiva u polutki. Naravno, svaki Uvod 5 odgajivač svinja, takođe, treba da poznaje šta njihov kupac želi, tako da mora izabrati roditeljske parove (krmače i neraste) koji će dati potomstvo sa osobinama koje odgovaraju željama potrošača. Ovo istraživanje je imalo za cilj da se utvrdi: fenotipska varijabilnost osobina kvaliteta trupa i mesa tovljenika šest različitih genotipova (čista rasa, dvorasni i trorasni melezi); varijabilnost osobina kvaliteta trupa i mesa potomaka tri čiste rase očeva (švedski landras, veliki jorkšir i pijetren); uticaj nerasta - očeva, genotipa, pola, sezone rođenja i mase polutki odnosno uzrasta pri klanju na variranje klaničnih osobina; pouzdanast ocene udela mesa u polutki primenom dve metode (prema Pravilniku i parcijalnom disekcijom). Imajući u vidu cilj istraživanja pošlo se od sledećih pretpostavki: Osobine kvaliteta polutki i mesa svinja variraju, pored ostalog, pod uticajem genotipa, oca, pola, sezone rođenja i uzrasta odnosno mase pri klanju; postoji fenotipska povezanost (različita jačina i smer korelacija) između prinosa tkiva u trupu i u pojedinim delovima polutki; postoji razlika između nerasta s obzirom na kvalitet polutki potomaka. Pregled literature 6 2. PREGLED LITERATURE Proizvodnja svinja i svinjskog mesa zavisi od brojnih faktora. Najvažniji faktori od kojih zavisi proizvodnja svinja su tržište i ekonomska efikasnost (ekonomska opravdanost) proizvodnje. Sledeći faktori koji utiču na kvantitet i kvalitet svinjskog trupa su cena tovljenika, način vrednovanja tovljenika (odnosno da li se tovljenici plaćaju po kilogramu žive mere ili po mesnatosti utvrđenoj na liniji klanja), genetski i faktori okoline (rasa, poreklo, metod odgajivanja, uzrast i masa pri klanju, kastracija, ishrana, postupci sa svinjama pre, u toku i posle klanja i drugi). Zadatak selekcije je da obezbedi kvalitetna priplodna grla i kvalitetne tovljenike za klaničnu industriju odnosno prerađivačku industriju mesa i to na osnovu jasno postavljenog uzgojnog cilja, kojeg je potrebno uvek poboljšavati u zavisnosti šta želi kupac. Od uspeha selekcije zavisi i rentabilnost proizvodnje, što posebno dolazi do izražaja na velikim farmama. Osnovni i najvažniji uslovi za povećanje ekonomičnosti proizvodnje svinja su: povećanje godišnje proizvodnje tovljenika po krmači, smanjenje utroška hrane po kilogramu prirasta i povećanje mesnatosti tovljenika. 2. 1. Fenotipska i genetska varijabilnost osobina kvaliteta polutki Najvažniji faktori od kojih zavisi kvalitet trupa su genetski i faktori spoljne okoline. Kvantitativne i kvalitativne osobine trupa zavise i od selekcijskih metoda. Ukrštanjem svinja nastoji se postići heterozis učinak za važna proizvodna svojstva. Iznalaženje najboljih kombinacija ukrštanja je neprekidan proces, s obzirom na to da se selekcijom frekvencija pojedinih gena neprekidno menja (Senčić i sar., 2003). Poznato je da se pojedine kvantitativne osobine svinja nejednako nasleđuju, što znači da su i mogućnosti za njihovo poboljšanje selekcijom različite. Genotip svinja, uz ishranu, najviše utiče na kvalitet trupa odnosno mesnatost. Uslov za rad na genetskom poboljšanju kvaliteta svinja je poznavanje varijabilnosti proizvodnih svojstava priplodnih grla. U tu svrhu se sprovode ispitivanja i registruju podaci za sva svojstva u odnosu na koja se obavlja selekcija. Pregled literature 7 2.1.1. Utvrđivanje mesnatosti svinja Proizvodni rezultati svinja u tovu mogu da se izraze merama koje definišu prinos i udeo mesa u polutkama pomoću mase toplih polutki i debljina slanine (po JUS-u) ili zastupljenost pojedinih tkiva u trupu, odnosno zastupljenost pojedinih delova trupa u odnosu na njegovu ukupnu masu. Ocena kvaliteta trupa i mesa je veoma značajna za odgajivače svinja i prerađivače svinjskog mesa. Poznato je da industrija mesa dobija sirovinu veoma neujednačenog kvaliteta za prerađevine. Pravovremeno dobijanje povratnih informacija sa linije klanja i/ili od prerađivačke industrije omogućava selekcionerima da ocene efekte odgajivačko selekcijskog rada i naprave promene u budućem radu ukoliko za to postoje zahtevi klanične ili industrije mesa i kako bi postigli veći genetski progres srednjih i visokonaslednih osobina (Petrović i sar., 2004). Ocenom kvaliteta polutki i mesa ocenjuje se i ukupan rad u oblasti genetike, selekcije, ishrane, reprodukcije i zdravstvene zaštite. Bez obzira na značaj ocene kvaliteta trupa i mesa na liniji klanja, u našoj zemlji postoji problem da se u većini klanica (izuzev nekih) ne koriste automatski ili poluautomatski uređaji za njihovu ocenu. U našoj zemlji još uvek je važeći Pravilnik (SL SFRJ, 1985) kojim se utvrđuje ukupna masa mišićnog tkiva bez mesa trbušno-rebarnog dela. Zbog navedenog, sadržaj mesa utvrđen prema Pravilniku (SL SFRJ, 1985) je manji za 8 do 12% nego kada se proceni primenom FOM-a ili disekcijom po metodologiji preporučenoj od EU (Walstra i Merkus, 1996). S obzirom na činjenicu da je totalna disekcija polutke skupa i komplikovana EU je preporučila skraćenu proceduru. Prema ovoj proceduri leva polutka se raseca na 12 delova a samo se kod 4 dela (but, plećka, leđno-slabinski i trbušno-rebarni deo) radi totalna disekcija. U istraživanjima Radovića i sar. (2009) utvrđena razlika udela mesa između Pravilnika (SL SFRJ, 1985) i disekcije (po metodologiji preporučenoj od EU) iznosila je 8,83% (za genotip veliki jorkšir) i 10,02% (za genotip švedski landras). Metodama procene mesnatosti svinjskih polutki na liniji klanja metodom jedne ili dve tačke, teško je dobiti visoku tačnost procene mesnatosti, ali je metod jednostavan i lako se iz tablica ili jednačina čitaju vrednosti odnosno dobijaju vrednosti za procenjenu mesnatost tovljenika. Ekonomski je opravdano i neophodno težiti dobijanju što je moguće veće preciznosti procene mesnatosti. U cilju provere tačnosti određivanja Pregled literature 8 mesnatosti polutki potrebna je povremena provera jednačina za procenu mesnatosti merenjem debljine slanine i dubine mišića na jednom ili dva mesta uz istovremeno određivanje mesnatosti metodom disekcije. U shemi 1 prikazan je sastav svinjskog trupa grla telesne mase od 100 kg (Schinckel i sar., 2001). (A) (B) (C) (D) (E) (F) (G) (I) (H) Shema 1. Sastav svinjskog trupa (Schinckel i sar., 2001) Na shemi 1 vidimo da od 100 kg trupa ima ukupno 49,95 kg čistog mišićnog tkiva sa 1,35 kg intramuskularne masti odnosno 48,6 kg bezmasnog mišićnog tkiva i 33,4 kg ukupno masnog tkiva. Od navedene mase trupa imamo 6 kg kože i 12 kg kosti. Moguće je mesnatost svinja odrediti odnosno proceniti na živim (pomoću ultrazvučnog aparata) i zaklanim životinjama uzimanjem određenih mera na polutki na liniji klanja, parcijalnom i totalnom disekcijom. 100 kg Trup 28 kg Potkožno masno tkivo 54 kg Mišićno tkivo 6 kg Koža 12 kg Kosti 21 kg Lipidni deo 4,05 kg Inter. masnog tkiva7 kgNelipidni deo 49,95 kg Čistog mišićnog tkiva 25,05 kg Lipida mekog tkiva (D+E) 8,35 kg Ukupan nelipidni deo trupa 48,6 kg Bezmasnog mišićnog tkiva 33,4 kg Ukupno masno tkivo trupa (A+G) 75% 5,4 kg Masti iz mišićnog tkiva (B) 25% 56,95 kg Bezmasnog mekog tkiva (C+F) ili (H+I) Pregled literature 9 2.1.1.1. Utvrđivanje mesnatosti na živim grlima Performans ili direktan test je osnovna metoda za ispitivanje priplodnog podmlatka, kandidata za dalju selekciju odnosno reprodukciju. Postupak testiranja predstavlja kontinuirani rad na održavanju i poboljšanju kvaliteta svinja. Kod sprovođenja ovog metoda testiranja u prvom redu interes je usmeren na prirast, iskorišćavanje hrane (konverzija) i klanične osobine (debljine slanine, površina i/ili dubina leđnog mišića m.longissimus (ML). Odabiranje nerastova i nazimica obavlja se na osnovu rezultata performans testa odnosno vlastitih proizvodnih osobina (osobine porasta, iskorišćavanja hrane i kvaliteta trupa). Genetski napredak u selekciji prema fenotipu zavisi od naslednosti osobina i intenziteta selekcije. S obzirom da su performans testom obuhvaćene srednje do visoko nasledne osobine, može se očekivati poboljšanje ovih osobina kod potomaka. U našoj zemlji performans test nerastova se sprovodi na farmi (individualno ili grupno držanje) i u stanici za test a nazimica (grupno držanje) na farmi. Centralne testne stanice pružaju brojne prednosti u poređenju sa farmskim testom. Jedna od njih je da treba da omoguće veću standardizaciju (kontrolu) testnog okruženja i unapređenja procedure testiranja putem minimiziranja dejstva potencijalnih nekontrolisanih efekata. Na kraju testa obavlja se merenje debljina leđne slanine i dubine ML-a u zavisnosti od ultrazvučnih aparata koji se za to koriste. U našoj zemlji trenutno se koriste aparati Krautkrämer, Piglog 105, Sonomark SM-100 i Aquila vet (slike 1, 2, 3 i 4). Slika 1. Krautkrämer Slika 2. Ultrazvučni aparat Piglog105 (Foto: Č. Radović) (Foto: Č. Radović) Pregled literature 10 Slika 3. SonoMark SM 100 Slika 4. Aquila vet (Foto: Č. Radović) (Foto: Č. Radović) Poslednjih godina ispituje se mogućnost primene ultrazvučnih aparata za merenje kvaliteta trupa na živim grlima i na polutkama posle klanja. Smatra se da je potrebno obaviti ispitivanje i testiranje aparata na reprezentativnom uzorku od najmanje 120 polutki koje opisuju populaciju svinja. Bez obzira koji će se ultrazvučni aparat koristiti veoma je važno da svaki od njih ispuni standard koji se odnosi na vrednost koeficijenta determinacije (R2>0,64) i rezidualne standarne devijacije (RSD<2,50). 2.1.1.2. Utvrđivanje mesnatosti na liniji klanja Svi podaci koji se mogu prikupiti na farmi treba da se objedine sa klaničnim podacima. U tom slučaju mogu se dobiti potpuni podaci o proizvodnim svojstvima priplodnih grla i efekat selekcije biće veći, što predstavlja i pravi put za unapređenje svinjarstva. Ocena kvaliteta svinja na liniji klanja je nužnost bez koje se ne može zamisliti napredak u svinjarskoj proizvodnji. Prvi Jugoslovenski standard za mesnate svinje za industrijsku preradu JUS E.CL.021 donet je 1969. godine. Počeo je da se primenjuje za kontrolu i ocenu mesnatosti polutki na liniji klanja u skoro svim klanicama 1973. godine. Neznatne promene izvršene su 1985. godine i od tada je u upotrebi Pravilnik o kvalitetu zaklanih svinja i kategorizaciji svinjskog mesa (SL SFRJ, 1985). Ovim Pravilnikom propisuju se minimalni uslovi koje u pogledu kvaliteta mora da ispunjava meso svinja (svinjsko meso) u trupovima, polutkama i osnovnim delovima polutke i jestivi delovi zaklanih svinja, kao i uslovi držanja, čuvanja, pakovanja i Pregled literature 11 transporta mesa i jestivih delova. Po odredbama Pravilnika pod mesnatošću trupa ili svinjskih polutki podrazumeva se ukupna masa mišićnog tkiva bez mesa trbušno– rebarnog dela i bez mesa glave. Mesnatost polutki mesnatih svinja utvrđuje se na liniji klanja, najkasnije 1 sat posle klanja, a meri se masa toplih polutki i debljina masnog tkiva na leđima. Masno tkivo na leđima, sa kožom, meri se na sredini leđa, gde je masno tkivo najtanje (međurebarni prostor između 13. i 15. leđnog pršljena) i na krstima na mestu na kome mišić m. gluteus medius najviše urasta u masno tkivo. Zbir tih mera predstavlja debljinu masnog tkiva na leđima. Za određivanje prinosa i udela mesa mesnatih svinja u polutkama, na osnovu izvršenih merenja, koriste se tabele koje čine sastavni deo Pravilnika. U domaćoj literaturi u većem broju radova (Džinić i sar. 2004; Radović i sar. 2009; Radović i sar. 2010) iznose se negativna iskustva stečena primenom istog, te ukazuju da u Pravilniku postoji neusaglašenost između prinosa mesa u polutkama zaklanih svinja izraženog u kilogramima i prinosa mesa izraženog u procentima. To je verovatni uzrok prestanka određivanja udela i prinosa mesa u polutki na liniji klanja u Srbiji. Takođe, može se reći da smo jedna od retkih, ako ne i jedina zemlja u Evropi u kojoj se u prometu nalaze neklasirane polutke svinja, sa svim negativnim posledicama po naše svinjarstvo, ali i industriju mesa. S obzirom na predočene nedostatke našeg Pravilnika, u zemljama nastalim iz bivše SFRJ taj Pravilnik je izmenjen (u R. Sloveniji 1995, a u R. Hrvatskoj 1999. godine) i usklađen sa aktuelnim propisima u EU. Sve izneto nameće potrebu usaglašavanja naših propisa sa standardima razvijenih zemalja, pre svega zemalja EU i uvođenja savremenih metoda za ocenu kvaliteta polutki na linijama klanja svinja, sa obaveznom primenom. U zemljama EU (Uredba EC No 3513/93, 1993) pod svinjskim trupom/polutkama podrazumeva se trup zaklane, iskrvarene i eviscerirane svinje, ceo ili rasečen niz središnju liniju, bez jezika, čekinja, papaka, genitalnih organa, sala, bubrega i dijafragme. Posebnom uredbnom EU (Uredba EEC No 2967/85, 1985) usvojeno je da se masa toplog trupa/polutki i mesnatost odrede što je moguće pre, odnosno najkasnije 45 minuta nakon klanja, kao i da se masa ohlađenog trupa/polutki dobija umanjivanjem mase toplog trupa/polutki za 2%. Primereno savremenim zahtevima u pogledu kvaliteta sasvim je razumljivo da se u praksi zemalja, pre svega onih sa tradicionalno razvijenim stočarstvom i proizvodnjom mesa, javila potreba da se u dugom procesu proizvodnje što je moguće pre predvidi i/ili utvrdi kvalitet polutki, odnosno trupova. Rezultati tih Pregled literature 12 zahteva, a pre svega multidisciplinarnog pristupa problematici, su savremene metode i vrlo složena tehnička rešenja čija primena omogućava da se merenjem odabranih pokazatelja kvaliteta, obradom i evidencijom dobijenih podataka precizno utvrdi i objektivno oceni kvalitet, vrednost i klasa polutki/trupova kako u primarnoj proizvodnji (in–vivo), tako i na liniji klanja. Zajednička odlika svih do sada usavršenih rešenja je da se radi o vrhunskoj i vrlo osetljivoj bio–medicinskoj opremi, odnosno elektronskim, optičkim, ultrazvučnim i video mernim instrumentima prilagođenim radu u nepovoljnim mikroklimatskim uslovima pogona industrije mesa. Ovi uređaji se, po pravilu, jednostavno montiraju i podešavaju za rad, veoma brzo daju precizne informacije, ispunjavaju sve zahteve u pogledu higijene i bezbednosti, a obučena lica ih veoma lako koriste. Iako se radi o savremenoj instrumentalnoj opremi primena ovih uređaja zahteva njihovu predhodnu kalibraciju. Metodologija kalibracije merne opreme, kao i kriterijumi za utvrđivanje preciznosti, odnosno ponovljivosti merenja definisani su odgovarajućim propisima EU (Uredba EEC No 2967/85, 1985; Commission Regulation EC No 3127/94, 1994). Naime, svi ti uređaji u svom softverskom paketu imaju ugrađen matematički model, za izračunavanje procenta mesa, koji se definiše regresionom analizom na bazi veličina izmerenih instrumentalno (najčešće debljina masnog i mišićnog tkiva) i procenta mesa određenog metodom parcijalne disekcije. Da bi matematički model bio prihvaćen, odnosno da bi rezultati dobijeni instrumentalnim merenjem bili precizni i ponovljivi, usvojeno je da standardna greška regresije (RMSE) izračunata između procenata mesa određenih instrumentalnom metodom i metodom parcijalne disekcije, na reprezentativnom uzorku od najmanje 120 polutki, mora biti manja od 2,5%, s tim da, ukoliko se matematički model definiše dvostrukom regresijom, za proveru varijabilnosti (RMSE < 2,5%) je dovoljno izvršiti merenja samo na 50 polutki. S obzirom na to da je disekcija cele polutke na osnovna tkiva vrlo komplikovana i dugotrajna, usvojena je metoda parcijalne disekcije, koju su detaljno opisali Walstra i Merkus (1996). U odnosu na navedenu metodu parcijalne disekcije Brøndum i sar. (1998) su utvrdili najmanju rezidualnu standardnu devijaciju (RSD) procene mesnatosti pomoću Auto- FOM-a (danski, nemački i United States test) od 1,84; 1,58 i 1,70 %. Najveća RSD od 2,44% utvrđena je pri proceni mesnatosti metodom dve tačke (nemački test ZP). Pregled literature 13 Na osnovu utvrđenog procenta mesa, u zemljama EU (Uredba EEC No 3220/84, 1984), trupovi/polutke se klasiraju u šest komercijalnih klasa (S, E, U, R, O i P). Detaljnom analizom evropskih direktiva kao i nacionalnih propisa pojedinih zemalja EU (Engleska, Irska, Slovenija) kojima se uređuje opisana problematika, dolazi se do saznanja da većina nacionalnih propisa daje mogućnost ocene kvaliteta polutki i na bazi ručno uzetih podataka (linearnih mera) i izračunavanja pomoću relativno jednostavnih formula (matematičkih modela). Takođe se u propisima definiše i propisuje za veće objekte obavezna upotreba nekog od savremneih uređaja (najčešće FOM-a) i za taj uređaj daje se obavezujuća matematička formula za izračunavanje udela mesa u polutkama tj. klase. Podaci o masi i konformaciji, količini, rasporedu i međusobnom odnosu mišićnog i masnog tkiva predstavljaju osnovne pokazatelje kvaliteta polutki. Ocena kvaliteta polutki na liniji klanja usmerena je na što preciznije određivanje važnih kvantitativnih pokazatelja. Postoji više automatskih uređaja za određivanje mesnatosti na liniji klanja. Na slikama 5, 6, 7, 8, 9 i 10 su prikazani automatski uređaji za utvrđivanje mesnatosti na liniji klanja. Slika 5. Hennessy Grading Probe (HGP) Slika 6. Auto Fom (Izvor: http://www.hennessy-technology.com/) (Izvor: http://www.carometec.com) Slika 7. Fat-O-Meat’er (FOM) Slika 8. Fat-O-Meat’er II (FOM) (Izvor: http://www.carometec.com) (Izvor: http://www.carometec.com) Pregled literature 14 Slika 9. UltraFom 200 Slika 10. UltraFom 300 (Izvor: http://www.carometec.com) (Izvor: http://www.carometec.com) Za svaki od ovih uređaja i metod "Dve tačke" u R. Češkoj postoji i formula za procenu mesnatosti (Odluka EC No 1/05, 2005) svinja kod kojih je masa toplih polutki od 60-120 kg (tabela 3). Tabela 3. Opis metoda i procene mesnatosti u R. Češkoj Metod Opis Formula "D ve tač ke" (Z we i- Pu nkt e, Z P) Utvrđuje se merenjem debljine slanine sa kožom u milimetrima na krstima, na najtanjem mestu, odnosno gde m. gluteus medius najviše urasta u slaninu S (ZP) i dubine M. longissimus mereno kao najkraća veza prednjeg (kranijalnog) završetka m. gluteus medius sa gornjim (dorzalnim) rubom kičmenog kanala M (ZP). ý=49,62542–0,63371 S(ZP)+0,23525 M (ZP) Fat-O- Meater (FOM) Utvrđuje se merenjem debljine slanine S (FOM) sa kožom u milimetrima, 6,5 cm od medijalne linije između 2. i 3. poslednjeg rebra i dubine ML mišića M (FOM) u isto vreme na istom mestu kao S (FOM). ý = 59,86131–0,72930 S (FOM)+0,12853 M (FOM) Hennessy Grading Probe (HGP 4) Utvrđuje se merenjem debljine slanine S (HGP) sa kožom u milimetrima, 7,5 cm od medijalne linije između 2. i 3. poslednjeg rebra i dubine ML mišića M (HGP) u isto vreme na istom mestu kao S (HGP). ý = 61,34154 – 0,81609 S (HGP)+0,12901 M (HGP) Ultra- FOM 300 Utvrđuje se merenjem debljine slanine S (UFOM) sa kožom u milimetrima, 7 cm od medijalne linije između 2. i 3. poslednjeg rebra i dubine ML mišića M (UFOM) u isto vreme na istom mestu kao S (UFOM). ý =64,64865–0,76656 S(UFOM)+0,06425 M (UFOM) Pregled literature 15 Za metodu parcijalne disekcije, koju su detaljno opisali Walstra i Merkus (1996), na osnovu količine mesa u četiri osnovna dela (but, plećka, slabinsko-krsni i trbušni deo), koji sadrže 75% ukupne mase muskulature polutke i mase podslabinskog mišića (filea), usvojene su dve regulative EC No 3127/94 (1994) i EC No 1197/06 (2006) za procenu mesnatosti u polutkama prema formulama: 1. EC No 3127/94 (1994): polutkedelovaostalihmasaukupna deladiseciranačetirimasaukupnafileaMasa fascije)ićuju(uključdelačetirićamišimasafileaMasa1001,3Y   2. EC No 1197/06 (2006): delairanasecdičetirimasaukupnafileaMasa fascije)ićuuj(uključdelačetirića masa mišifileaMasa10089,0Y   Takođe, postoji i metoda parcijalne disekcije (Andersson, 1980) dva dela (but i leđni deo). Do procene udela mesa u polutki se dolazi primenom sledeće formule: Udeo mesa = - 45,91 + 0,634 x (% udela buta) + 0,713 x (% udela leđnog dela) + 0,588 x (% udeo mesa i kosti u butu) + 0,298 x (% udeo mesa i kosti u leđnom delu). Uticaj genotipa i očeva na kvalitet polutki - Osobine kvaliteta trupa i mesa variraju pod uticajem genetskih faktora i faktora okoline (rasa, očevi, metod odgajivanja, individua, uzrast i masa grla, pol, kastracija, ishrana, sezona, postupci pre, u toku i posle klanja i drugi). U istraživanjima kvaliteta polutki pet različitih genotipova (švedski landras, F1 melezi švedski landras x veliki jorkšir, trorasne i četvororasne kombinacije meleza između velikog jorkšira, švedskog landrasa, pijetrena i nemačkog landrasa) sa prosečnim uzrastom pri klanju od 181,3 dana, Gorjanc i sar. (2003) su utvrdili Pregled literature 16 prosečnu masu toplih polutki od 77,70 kg. Pri tom su utvrdili značajan (P<0,05) uticaj genotipa na sve ispitivane osobine kvaliteta polutki (masa tople polutke, dnevne priraste mase tople polutke i mesa, dubina ML-a, debljina slanine na krstima, mase mesa i prinosa mesa, mase buta, mase kože i potkožnog masnog tkiva buta kao i za masu kostiju i mišića buta). Ocenu kvaliteta polutki prema Pravilniku (SL SFRJ, 1985) kod različitih genotipova ispitivao je Tomović (2002) i utvrdio da su trorasni hibridi (VJ x ŠL) x D imali najmanju prosečnu debljinu masnog tkiva na krstima (14,0±4,18 mm), na leđima (17,0±4,47 mm) i zbirno (31,0±7,42 mm). Ovi melezi su, zbog toga, imali i najveći prosečan relativni prinos mesa u polutkama (44,41±1,02%). Suprotno od njih melezi F1 generacije (ŠL x VJ) imali su najveću prosečnu debljinu masnog tkiva na krstima (26,7 mm), na leđima (30,0 mm) i zbirno (56,7 mm) i najmanji prosečan relativni prinos mesa u polutkama (39,60±3,35 %). Najveću apsolutnu varijabilnost za navedene osobine imali su četvororasni hibridi (ŠLxVJ) x (PxH). Razlike, između genotipova, u prosečnim debljinama masnog tkiva i relativnim prinosima mesa nisu bile statistički značajne (P>0,05). U ovom istraživanju prosečan relativni prinos mesa u polutkama kod rase švedski landras je iznosio 41,00%. Prosečna debljina masnog tkiva, kod iste rase; na krstima, na leđima i zbirno je bila: 23,3±8,16, 25,0±10,49 i 48,3±18,35 mm. Do istih rezultata o uticaju genotipa na variranje debljine slanine i procenat mesa u polutkama prema Pravilniku (1985), došli su i Radović i sar. (2003). Oni su utvrdili da genotip grla nije uticao na variranje debljine slanine i procenat mesa u polutkama kod ženskih tovljenika rase švedski landras i dvorasnih meleza (švedski landras x veliki jorkšir) sa različitim učešćem gena švedskog landrasa. Pri istoj prosečnoj masi toplih polutki (74,17 kg), utvrđena je najdeblja slanina na grebenu (34,74±0,39 mm), a najtanja na sredini leđa (20,09±0,28 mm) i procenat mesa u polutkama od 41,96±0,12%. Takođe je utvrđeno da su očevi uticali (P<0,01) na debljinu slanine i procenat mesa u polutkama potomaka. Utvrđena razlika između potomaka najboljeg i najlošijeg oca je bila 1,48% ili 1,10 kg mesa u toplim polutkama. Posmatrajući sezonu klanja svinja, utvrđen je uticaj na debljinu slanine na grebenu (P<0,01). Kvalitet trupa zaklanih grla zavisio je od mase toplih polutki. Skoro identičnu vrednost za procenat mesa prema Pravilniku od 41,95±0,07%, ali pri znatno većoj masi toplih polutki (91,85±0,40 kg) dobili su Pušić i Petrović (2004). U njihovim ispitivanjima prosečna telesna masa tovljenika pri klanju Pregled literature 17 je bila 112,09±0,48 kg. Ukupna količina mesa u polutkama je bila 38,53±0,06 kg. Ukupna količina mesa u polutkama potomaka iste prosečne mase toplih polutki, varirala je između genotipova očeva od 37,65 (VJ) do 39,83 kg (ŠL). Sadržaj mesa u polutkama bio je u intervalu od 41,01 do 43,37% za iste rase očeva. Veći sadržaj mesa u toplim polutkama od opšteg proseka svih ispitivanih tovljenika imali su potomci očeva švedski landras, kanadski landras i kanadski durok. Potomci nerasta rase švedski landras i kanadski landras su imali najtanju slaninu na sredini leđa i krsta II (18,32 mm i 20,10 mm odnosno 20,72 mm i 21,12 mm). Suprotno od njih, tovljenici čiji su očevi bili rase veliki jorkšir i hempšir, imali su najdeblju slaninu (24,72 mm i 26,01 mm odnosno 23,94 mm i 26,06 mm). Takođe je utvrđeno da tovljenici čiji su očevi bili rase veliki jorkšir imaju najlošiji kvalitet trupa. Oni su imali najdeblju slaninu odnosno najmanje mesa u polutkama. Džinić i sar. (2004), takođe, nisu utvrdili značajan uticaj genotipa na prinos mesa u polutkama procenjen prema Pravilniku (SL SFRJ, 1985). Utvrđen prinos mesa u polutkama za velikog jorkšira i švedskog landrasa je bio 42,4±2,59 % i 41,7±2,90 %. U odnosu na navedene istraživače, Živković i sar. (2004) su utvrdili veći udeo mesa u polutkama švedskog landrasa (43,57%) pri prosečnoj telesnoj masi svinja pre klanja od 98,89 kg. Kosovac i sar. (1998) su utvrdili (prema Pravilniku, SL SFRJ, 1985) da su tovljenici rase veliki jorkšir imali 40,84±0,20% mesa u toplim polutkama prosečne mase 80,96±0,17 kg. Najdeblja slanina je bila na grebenu (36,83±0,50 mm), a najtanja na sredini leđa (24,09±0,47mm). Debljine slanine na tri mesta na krstima su bile: 31,20; 25,23 i 30,31 mm. Dužine polutki Os pubis-atlas i Os pubis-prvo rebro su bile 97,37±0,30 i 80,89±0,26 cm. Autori su utvrdili da su očevi značajno (P<0,05) uticali na debljinu slanine na krstima II i na količinu mesa u polutkama potomaka. Period tova (hladni i topli) je visoko značajno (P<0,01) uticao na debljinu slanine na grebenu i količinu mesa u polutkama dok pol grla nije uticao (P>0,05) na ispitivane osobine. Ispitujući varijabilnost proizvodnih osobina trorasnih meleza, Pušić (1996) je utvrdio da oni imaju 39,82±0,10 % i 32,22±0,09 kg mesa (prema Pravilniku) u toplim polutkama prosečne mase 80,93±0,13 kg. Uticaj majki i očeva na ispitivane osobine nije utvrđen (P>0,05) kao i interakcija rase majka-otac osim za osobinu mase tople polutke (P<0,05). Opšti prosek utvrđen za debljine slanine na grebenu, sredini leđa i krstima je Pregled literature 18 bio: 37,76±0,26; 26,59±0,25 i 30,37±0,25 mm. Utvrđeno je da su očevi uticali (P<0,01) na debljinu slanine na grebenu, a da su majke uticale (P<0,05) na debljinu slanine na krstima. Utvrđena je značajna (P<0,05) interakcija rase majka-otac za debljinu slanine na sredini leđa i krstima. Takođe, autor je utvrdio da su očevi ispoljili visoko značajan uticaj (P<0,01) na dužine polutki, dok rasa majke i interakcija rase majka-otac nije ispoljila uticaj (P>0,05) na variranje ove osobine. Utvrđen je opšti prosek dužine Os pubis-atlas od 96,56 ±0,15 cm i za Os pubis-prvo rebro od 80,46 ±0,12 cm. Pušić i Petrović (2004) su utvrdili da su osobine kvaliteta trupa (ukupna količina i sadržaj mesa u polutki, masa i udeo francuske obrade) varirale pod uticajem rase oca (P<0,01), ali ne i rase majki izuzev ukupne količine i sadržaja mesa u polutkama (P<0,05). Ustanovljene su statistički visoko značajne razlike prosečnih vrednosti navedenih osobina između ženskih i muških kastriranih grla. Sve osobine kvaliteta trupa zavisile su od mase toplih polutki (P<0,01). U Slovačkoj, Paška i Matta (1999) utvrdili su za trorasne meleze (♀slovačka bela x ♂ pijetren x hempšir) veći sadržaj mesa u polutkama (58,7%) u odnosu na rasu slovačka bela (55,1%; P<0,05). Rezultati istraživanja Petrović i sar. (2002) pokazuju da se sa povećanjem intenziteta porasta smanjuje procenat mesa u trupu (rP= -0,308**), ali i da potomci pojedinih očeva intenzivnije rastu i imaju veći procenat mesa u trupu od opšteg proseka. Oni navode da je od posebnog značaja u odgajivačko selekcijskom radu identifikacija individua koje pri većoj telesnoj masi sintetizuju više mišićnog nego masnog tkiva i da individue koje imaju maksimalan prirast pri većoj telesnoj masi imaju kvalitetniji trup. Nerasti takođe utiču i na variranje uzrasta pri klanju, debljine slanine (greben, leđa, krsta, leđa+krsta) i procenata mesa u polutkama potomaka. Radović i sar. (2003) su ustanovili da su nerasti-očevi uticali na variranje uzrasta kćeri pri klanju, debljinu slanine (greben, leđa, krsta, leđa+ krsta) i na procenat mesa u toplim polutkama potomaka (P<0,01). U kasnijim istraživanjima, Radović i sar. (2008) su ustanovili da očevi utiču na debljinu slanine (greben, leđa, krsta, leđa+krsta) kod potomaka oba pola (P<0,05 i P<0,01). Takođe, oni su utvrdili značajno variranje prinosa i udela mesa u polutkama potomaka između očeva unutar rase veliki jorkšir (P<0,01). Suprotno navedenim istraživanjima, Mason i sar. (2005) nisu utvrdili značajan uticaj očeva rase landras i durok na debljinu slanine potomaka. Pregled literature 19 Petrović i sar. (2006) su ispitivali uticaj rase, oca i pola na kvalitet polutki svinja gajenih na dve farme (A i B). Utvrdili su da je prosečna masa toplih polutki tovljenika sa farme A i B bila 85,78 i 82,59 kg. Oni su utvdili da je genotip očeva uticao (P<0,01) na variranje svih ispitivanih osobina potomaka na farmi B. Međutim, na farmi A, genotip očeva nije uticao (P>0,05) na variranje dnevnog prirasta toplih polutki, ukupnu masu i udeo francuske obrade polutki. Ostale ispitivane osobine (debljina slanine na leđima i krstima, ukupna količina mesa u polutkama i sadržaj mesa u polutkama) su varirale (P<0,01) između genotipova nerasta. Utvrđeno je da su sve osobine kvaliteta trupa zavisile od mase toplih polutki (P<0,01). Proučavanjem uticaja proizvodnih osobina nerasta na vrednost trupa kod potomaka na dvema različitim oglednim farmama u Slovačkoj, Bahelka i sar. (2004) su utvrdili da nerasti na jednoj farmi značajno (P≤0,05) utiču na debljinu slanine i visoko značajno (P≤0,01) na prosečan udeo primarnih mesnatih delova, dok na drugoj farmi nisu utvrđene razlike. Latore i sar. (2003) su utvrdili značajan (P<0,05) uticaj očeva (durok i pijetren x veliki jorkšir) na udeo mesa u polutkama. Hamilton i sar. (2003) su istraživali uticaj očeva, interakciju linije očeva (linija A- sa bazičnom rasom pijetren i sintetička linija B- veliki jorkšir, landras, durok i pijetren) i krmača (PIC Camborough genotip) i okoline (potomci sa većom i manjom površinom po grlu u boksu) na osobine polutki prosečne mase grla pre klanja od 116,7 kg. U tom istraživanju nisu utvrđeni efekti za debljinu slanine i dužinu polutke (Os pubis-prvo rebro) ali je površina leđnog mišića bila veća (P<0,05) kod potomaka očeva linije A (47,9 : 44,9 cm2). Za liniju A nije utvrđena razlika za masu tople polutke i randman u zavisnosti od površine po grlu dok je kod očeva linije B ta razlika iznosila 1,6 kg i 1,3% za navedene osobine. Edwards i sar. (2003) su ispitivali uticaj rase oca (durok i pijetren) koji su pareni sa krmačama jorkšir rase i F1 generacije (jorkšir x landras) na osobine kvaliteta polutki potomaka koji su završavali tov sa prosečnim uzrastom od 26 nedelja. Tom prilikom su utvrdili duže polutke kod potomaka očeva rase durok u odnosu na potomke očeva pijetren rase (86,9 : 84,8 cm). Potomci očeva rase durok su ujedno imali i deblje slanine merene na leđima u visini prvog i zadnjeg rebra, poslednjeg lumbalnog pršljena i iznad 10-og rebra (gde je merena i površina ML-a) ali manju površinu ML-a u odnosu na potomke očeva rase pijetren. Utvrđen je uticaj (P<0,01 i P<0,001) rase oca za sve navedene osobine osim za debljinu slanine u visini zadnjeg rebra. U produženom tovu svinja (od 100 do 150 kg Pregled literature 20 telesne mase), trorasni melezi sa pijetrenom (F1 x pijetren) imali su veći procenat mesa u polutkama (P<0,01) u odnosu na dvorasne meleze (švedski landras x veliki jorkšir) i trorasne sa nemačkim landrasom (F1 x nemački landras), utvrdili su Uremović i sar. (2006). Istraživanja sastava polutki primenom parcijalne disekcije (Walstra i Merkus, 1996) tri genotipa (A=ŠL, B=DxF1 i C=PxF1) su pokazala da je učešće buta u polutkama bilo najveće kod genotipa C (25,85%) a najmanje kod genotipa B (22,17%; Kosovac i sar., 2008a). Pri tom su ustanovljene i statistički značajne razlike (P<0,05) apsolutnog udela trbušno rebarnog dela (TRD) između švedskog landrasa (ŠL) i trorasne kombinacije sa durokom [Dx(ŠLxVJ)]. Mesnatost svinjskih polutki utvrđena parcijalnom disekcijom za švedski landras je iznosila 51,30%, dok je za trorasnu kombinaciju sa durokom utvrđena mesnatost od 56,04% i najveća mesnatost kod trorasnih meleza čiji je otac rase pijetren 58,55%. Udeo mišićnog tkiva u butu i plećki tovljenika genotipova A,B i C je bio: 73,12% i 61,38%; 77,25% i 66,7%; 76,46% i 67,59%. Približan udeo mišića, kao i za plećku, utvrđen je u slabinsko-krsnom delu (59,77%, 63,66% i 63,64%). Manji udeo mišića je bio u TRD (55,68%, 57,29% i 59,70%). U kasnijim istraživanjima pet genotipova tovljenika [A genotip-švedski landras, B genotip-Dx(ŠLxVJ), C genotip-Px(ŠLxVJ), D genotip-VJx(ŠLxVJ) i E genotip- ŠLx(ŠLxVJ)], koji potiču sa jedne farme u Vojvodini, Kosovac i sar. (2009a) navode da je najveća utvrđena mesnatost parcijalnom disekcijom bila kod genotipa C (51,23%) dok je za genotip A i B utvrđena ista prosečna vrednost (43,34%). Nešto veće vrednosti procenta mesa su utvrdili za genotip D i E (44,01% i 48,82%). Autori su utvrdili da je udeo mesa u polutki, procenjen pomoću FOM-a, bio znatno veći za genotip A (55,73%) i genotip C (60,73%). Razlike između ove dve metode utvrđivanja mesnatosti su bile vrlo visoko statistički značajne (P<0,001). Najveći udeo mišića u butu (69,67%), plećki (57,71%), slabinsko-krsnom delu (54,42%) i trbušno-rebarnom delu (44,99%) je bio kod genotipa C. Ispitivanja Pulkrábek i sar. (2006) su pokazala da je, s obzirom na mesnatost polutki, najveći broj tovljenika svrstan u klasu E (38,6% grla) a najmanji u klasi R i S (11,4% i 13,6% grla). Tovljenici su bili dobijeni ukrštanjem majki meleza (veliki jorkšir x landras) i uvoznih očevima (SAD, Belgije i Velike Britanije). Pri tom su grla koja su Pregled literature 21 po mesnatosti svrstana u R grupu imala najdužu polutku Os pubis-atlas (99,50 cm) grla E grupe imala najdužu polutku Os pubis-prvo rebro (83,92 cm). Grla svrstana u klasu S su imala prosečno tanju slaninu merene na tri mesta (u delu drugog torakalnog pršljena, poslednjeg torakalnog pršljena i u visini prvog krsnog pršljena) za 11,30 mm od grla klase R. Udeo mišića buta u polutki kod tovljenika klase S, E, U i R je bio: 21,88%; 20,88%; 19,32 i 17,88%. Za udeo mišića slabinsko krsnog dela u polutki autori navode vrednosti od 10,93 (R grupa) do 13,28% (S grupa). Niže vrednosti su utvrđene za udeo mišića plećke u sumi polutke za S, E, U i R grupu od 11,86%, 11,25%, 10,74% i 10,16% po redosledu navedenih grupa. Udeo mišića trbušno-rebarnog dela sa kostima su utvrdili po predhodno navedenom rasporedu 9,74%, 10,02%, 10,25% i 10,74%. Udeo podslabinskog mišića (filea) od mase polutki bio je najveći u klasi S (1,60%) i manji kod ostalih klasa za 0,07 (E), 0,25 (U) i 0,34% (R). Sadržaj mišića u butu varirao je od 84,93% (klasa R) do 88,12% od ukupne mase buta (klasa S). Nešto manje prosečne vrednosti autori su utvrdili za udeo mišića u plećki (od 76,99 do 81,86%). Treći deo polutke po udelu mišićnog tkiva od njegove ukupne mase, bio je slabinsko krsni deo (od 72,90 do 80,52% ukupne mase). U trbušno rebarnom delu polutke bilo je od 43,90% (klasa R) do 62,10% (klasa S) mišića sa kostima. Pri tom su utvrđene razlike udela navedenih delova u polutki i u samom delu između S, E, U i R grupa bile značajne osim za udeo filea u polutki između S i E grupe. Uticaj ishrane, pola i sezone na kvalitet polutki - Efekat korišćenja aditiva Betafina na klanične rezultate kod svinja u tovu istraživali su Živković i sar. (2007). Dobijeni rezultati su pokazali da je uvođenje Betafina u koncentraciji od 0,1% u obrok imalo efekte poboljšanja mesnosti za 1,3%, u polutkama. U produženom tovu svinja (od 100 do 150 kg telesne mase) na variranje udela mesa u polutkama, Uremović i sar. (2006) su utvrdili da svinje hranjene po volji imaju manji udeo mesa u polutkama (51,42, 51,01 i 53,08 % mesa) od grla hranjenih restriktivno (53,10, 53,80 i 55,03 % mesa). Tov svinja do 150 kg praktikuju zemlje koje proizvode trajne suvomesnate proizvode. Primena zeolita (tufozela) u ishrani svinja ima pozitivno dejstvo na proizvodne parametre svinja u tovu i da njihova primena kao specifičnih adsorbenata ima svoje nutritivno, medicinsko i ekonomsko opravdanje utvrđeno je u istraživanjima Drljačića i sar. (2010). Oni su ispitivali uticaj dodatka 0,5% tufozela u obroke oglednih grupa tri kategorije svinja (mladi nerasti, nazimice i kastrati) ukrštenih rasa (nemačkog Pregled literature 22 landrasa, velikog jorkšira i Cotsword 10). Pri tom je utvrđena veća prosečna masa trupa oglednih grupa nego kod kontrolnih, s tim da je kod nerasta ta razlika bila najveća ali utvrđene razlike nisu bile statistički značajne (P>0,05). Razlike u debljini masnog tkiva kod oglednih grupa kastrata i nazimica pokazale su se statistički visoko značajne (P<0,001), dok između prosečne debljine masnog tkiva ogledne i kontrolne grupe mladih nerastova nije utvrđena statistički značajna razlika. Primena tufozela u ishrani tovnih svinja, uticala je na prinos i udeo mesa u trupu kastrata i nazimica (P<0,001) i mladih nerasta (P<0,05). Kvalitet trupova svinja tj. zastupljenost mišićnog i masnog tkiva zavisi i od pola (Renaudeau i sar., 2005, 2006; Renaudeau i Mourot, 2007; Serrano i sar., 2007). Rezultati istraživanja, Latorre i sar. (2003, 2004) o uticaju pola na kvalitet trupova pokazuju da su kastrati imali više (P≤ 0,001) leđnog masnog tkiva iznad m. gluteus medius-a u odnosu na trupove nazimica, dok je procenat mišićnog tkiva kod kastrata (P≤ 0,01) bio manji nego kod nazimica. Rezultati istraživanja Kušeca i sar. (2002) o uticaju pola na kvalitet trupova pokazuju da je uticaj pola bio značajan kod dvorasni meleza samo u masi ohlađenih trupova i procentu masnog tkiva (P≤0,05), dok kod trorasnih meleza nije bilo statistički značajnih razlika (P>0,05). Do suprotnih rezultata za trorasne meleze [(švedski landras x švedski jorkšir) x hempšir] došli su Olson i sar. (2003). Oni su utvrdili statistički značajno (P<0,001) veću procenjenu mesnatost ženskih tovljenika (58,8:56,2%) i tanju slaninu (11,3:14,7 mm) u odnosu na muška kastrirana grla a da pri tom nije bilo značajne razlike (P=0,223) u telesnoj masi pre klanja (♀107,8 i ♂108,6 kg). Međutim, u istraživanjima Kušeca i sar. (2004, 2006) o uticaju pola na distribuciju tkiva u svinjskim trupovima nije bilo statistički značajnih razlika (P>0,05) između kastrata i nazimica. Poređenjem udela mišićnog tkiva u polutkama, procenjenog pomoću tri metode (dve tačke, instrumentalna metoda i disekcijom svinjskih polutki četiri osnovna dela prema referentnoj metodi EU), Kušec i sar. (2006) su utvrdili da je procenjeni udeo mišićnog tkiva bio veći od stvarno utvrđenog disekcijom. Prosečna mesnatost utvrđena metodom dve tačke iznosila je 56,24%, instrumentalnom metodom 54,07% i disekcijom 52,11%. Pri tom statistički značajne razlike (P<0,05) postojale su samo između udela mišićnog tkiva procenjenog metodom dve tačke i disekcijom. Muška kastrirana grla imala su veći udeo mesa utvrđen disekcijom (52,99%) u odnosu na ženska grla (51,16%). Pri tom nije utvrđena Pregled literature 23 značajna razlika (P>0,05) između polova. Takođe su utvrdili da je najveći udeo mišićnog tkiva u polutkama (disekcija prema EU referentnoj metodi (Walstra i Merkus, 1996)) kastrata i nazimica u butu (44,42 : 44,26%), a da od ukupnog masnog tkiva diseciranih delova polutke najveći udeo otpada na kožu i potkožno masno tkivo (82,72 : 82,60%). Oni takođe navode da u ukupnoj količini masnog tkiva polutke najveći udeo pripada masnom tkivu buta i da su muška kastriranih grala imala manji udeo u odnosu na ženska (32,83 : 33,07%). Od ukupne mase kostiju diseciranih delova (but, leđa, plećka i rebarni deo) najveći udeo je utvrđen za kosti buta (34,51 : 36,29%). Tom prilikom poređenjem udela najvažnijih tkiva osnovnih delova polutki nisu utvrđene statistički značajne razlike (P>0,05) između polova osim za udeo kostiju buta u ukupnoj količini kostiju. Radović i sar. (2008) su u svom istraživanju ispitivali uticaj pola i sezone rođenja na kvalitet polutki. U tom istraživanju utvrđeno je da su ženska grla imala tanje slanine na grebenu, sredini leđa i krstima u odnosu na muška kastrirana grla. Takođe su ženska grla imala duže polutke i veće vrednosti za prinos i udeo mesa u polutki. Za sve navedene osobine utvrdili su statistički značajan uticaj pola (P<0,05 i P<0,01). Sezona rođenja nije uticala na variranje navedenih osobina (P>0,05). Rezultati ispitivanja Džinić i sar. (2009), pokazuju da su tovljenici zaklani u toku jeseni, zime i proleća imali u polutkama 57,4; 56,3 i 55,8% mesa, utvrđenog primenom parcijalne disekcije. Autori su zaključili da postoji razlika u mesnatosti tovljenika, ali nije statistički značajna. Na osnovu prikazanih rezultata istraživanja može se videti da je jedna grupa autora ustanovila značajan uticaj genotipa tovljenika, rase očeva, očeva, pola i sezone na debljinu slanine i sadržaj mesa u toplim polutkama, a druga ne. Takođe, uticaj nekog faktora je utvrđen u jednom, ali ne i u drugom zapatu. Suprotni rezultati do kojih su istraživači došli nameću potrebu da se istraživanja sprovode u različitim zapatima i sistematski po godinama kako bi bili osnova za postavljanje ciljeva za poboljšanje osobina svinja. Pregled literature 24 2.1.4. Masno tkivo i mesnatost svinja Na sastav trupa svinja odlučujući uticaj imaju rasa, pol, ishrana, uslovi gajenja i njihove interakcije (Wagner i sar., 1999; Žlender i Gašperlin 2005). S obzirom da je mesnatost svinja u direktnoj zavisnosti od količine masnog tkiva, stim u vezi, Karolyi (2007) navodi da u životinjskom trupu postoje četiri glavna depoa u kojima se nakuplja masno tkivo: telesne šupljine (bubrežno, trbušno i karlično masno tkivo), potkožni (potkožno masno tkivo), između mišića (intermuskularno ili međumišićno masno tkivo) i unutar mišića (intramuskularno masno tkivo). Dević i Stamenković (2004) su zaključili da su kod svinja masti deponovane u masnim ćelijama potkožnog masnog tkiva i oko organa trbušne i karlične šupljine. Masti se, takođe, nalaze u masnim ćelijama intermuskularnog masnog tkiva i u masnim ćelijama i kapljicama masti unutar mišića, odnosno mišićnog tkiva. Masti (lipida), posle belančevina, ima najviše u mišiću, a ujedno to je i najpromenljivija komponenta u sastavu mišića, odnosno mesa u užem smislu. Lipidi se u mesu nalaze intramuskularno i ekstramuskularno. Intramuskularno – unutar mišića, lipidi se u vidu masnih kapljica (inkluzija) nalaze u sarkoplazmi kao strukturni elementi samog mišićnog vlakna, kao i u manjem ili većem stepenu deponovani između mišićnih vlakana u endomiziumu ili između mišićnih snopova u perimiziumu. Ekstramuskularno – lipidi su deponovani u masnom tkivu koje se nalazi između pojedinih mišića, ispod kože i u telesnim šupljinama (Rede i Petrović, 1997). Od svih vrsta domaćih životinja, svinje imaju najviši nivo nakupljanja masnog tkiva u trupu. Kod novorođene prasadi sadržaj masnog tkiva u trupu iznosi svega oko 2% i njegov udeo u trupu povećava se sa povećanjem starosti životinje. Tokom života, do kraja tova kod svinja se najviše nakuplja potkožno masno tkivo, koje u proseku čini 60 do 70% od ukupnog masnog tkiva u trupu, masno tkivo telesnih šupljina čini 10 do 15%, a intermuskularno 20 do 35 % (slika 11). Sadržaj intramuskularnog masnog tkiva kod većina industrijskih genotipova svinja iznosi između 2,5 i 3,5 % (Karolyi, 2007). Pregled literature 25 Slika 11. Depoi masnog tkiva u mesu: 1. potkožno masno tkivo, 2. intermuskularno (između mišića) masno tkivo i 3. intramuskularno masno tkivo (u mišiću - između i unutar mišićnih vlakana Foto: Č. Radović) Dević i Stamenković (2004) su konstatovali da je selekcijom moguće uticati na sadržaj intramuskularnog masnog tkiva, odnosno na sadržaj masti u mesu. U istraživanjima Mason-a i sar. (2005) utvrđene su statistički visoko značajne razlike (P<0,001) za sadržaj intramuskularne masti u ML-u (2,31:3,32 %) između potomaka očeva rase landras i durok. Što se tiče uticaja pola na količinu masnog tkiva u trupu svinja, Čepin i Žgur (2003) navode da nekastrirane muške životinje, u poređenju sa ženskim, pri istom režimu ishrane, imaju dosta manji procenat masti. Oni takođe navode da selekcija predstavlja moćan instrument za smanjenje sadržaja masti kao i da adekvatna ishrana grla daje mogućnost za redukovanje sadržaja masti i izmenu masnih kiselina. Posmatrajući udeo pojedinih tkiva u četiri osnovna dela polutke (but, leđa, plećka i rebarni deo) kod nazimica i kastrata, Kušec i sar. (2006) su utvrdili da je najveći udeo mišićnog tkiva u butu, a da je najveći udeo masnog tkiva je u rebarnom delu dok je najveći udeo kostiju utvrđen u leđnom delu. Poređenjem udela najvažnijih tkiva osnovnih delova kod ispitivanih svinja nisu utvrđene statistički značajne razlike između polova. Poređenjem udela najvažnijih tkiva osnovnih delova u odnosu na ukupnu količinu pojedinih tkiva kod ispitivanih svinja, utvrđene su statistički značajne razlike između polova samo u udelu kostiju buta u ukupnoj količini kostiju (Kušec i sar., 2006). U tabeli 4 prikazan je udeo ukupnog, potkožnog i intermuskularnog masnog Pregled literature 26 tkiva četiri osnovna dela svinja (but, leđno-slabinski deo, plećka i trbušno-rebarni deo) u zavisnosti od pola (Kušec i sar., 2006). Kod oba pola najveći udeo masnog tkiva utvrđen je u rebarnom delu (♂=39,06% i ♀=40,41%). Od ukupnog masnog tkiva rebarnog dela, udeo potkožnog masnog tkiva za muška kastrirana grla iznosi 30,32% a za ženska grla 29,48%. Ženska grla su imala za 2,19% veći udeo intermuskularnog masnog tkiva u odnosu na muška kastrirana grla. Najmanje vrednosti masnog tkiva (ukupnog, potkožnog i intermuskularnog) kod oba pola utvrđene su u butu. Tabela 4. Udeo ukupnog, potkožnog i intermuskularnog masnog tkiva četiri osnovna dela svinja (but, leđno-slabinski deo, plećka i trbušno-rebarni deo) u zavisnosti od pola (Kušec i sar., 2006) Pokazatelj ♂ ♀ BUT Udeo ukupnog masnog tkiva (%) Udeo potkožnog masnog tkiva (%) Udeo intermuskularnog masnog tkiva (%) 20,44 17,72 2,72 21,93 19,25 2,68 LEĐA Udeo ukupnog masnog tkiva (%) Udeo potkožnog masnog tkiva (%) Udeo intermuskularnog masnog tkiva (%) 26,87 22,67 4,20 28,50 24,28 4,22 PLEĆKA Udeo ukupnog masnog tkiva (%) Udeo potkožnog masnog tkiva (%) Udeo intermuskularnog masnog tkiva (%) 24,83 21,02 3,81 26,35 22,35 4,00 REBARNI DEO Udeo ukupnog masnog tkiva (%) Udeo potkožnog masnog tkiva (%) Udeo intermuskularnog masnog tkiva (%) 39,06 30,32 8,74 40,41 29,48 10,93 Raspodela masnog tkiva, kao i ukupna količina masnog tkiva u trupu znatno varira između svinja različitih rasa. Na primer, postoji jasna razlika u sadržaju intramuskularne masti između različitih genotipova svinja. On je generalno veći kod Pregled literature 27 svinja rase durok, nego kod svinja rase landras ili veliki jorkšir, iako razlike u sadržaju potkožog i abdominalnog masnog tkiva, između svinja različitih genotipova, mogu biti male. Distribucija masnog tkiva u trupu svinja se može promeniti relativno lako putem selekcije. Varijacije kod unosa energije putem ishrane su odlučujući faktor kod distribucije masnog tkiva, kao i ukupne količine masnog tkiva u trupu svinja u okviru odgovarajućeg genotipa (de Lange i sar., 2003). Kod životinja namenjenih proizvodnji mesa procenjeni heritabilitet za sadržaj masti je relativno visok (između 0,3 i 0,6). Ovo znači da selekcija predstavlja moćan instrument za smanjenje sadržaja masti. Još bolja mogućnost za redukovanje sadržaja masti i izmenu masnih kiselina masti je adekvatna ishrana, naročito kod nepreživara, s obzirom da ove životinje apsorbuju masne kiseline u neizmenjenom obliku (Čepin i Žgur, 2003). Proteini su dugo smatrani za najvažniju komponentu mesa. Međutim, značajnost polinezasićenih masnih kiselina u mesu se sve više ističe. Esencijalne masne kiseline koje se nalaze u čovekovom mozgu ne nalaze se u biljkama, nego samo u mesu animalnog porekla. Meso je iz tog razloga nezamenljivo za čoveka, tj. za normalnu i balansiranu ishranu. S tim u vezi, manjak polinezasićenih masnih kiselina u ishrani predstavlja veći problem, sa gledišta zdravlja ljudi, nego manjak proteina. U poređenju sa svinjskim i goveđim mesom, piletina ima više polinezasićenih masnih kiselina i manje zasićenih masnih kiselina. U pogledu mononezasićenih masnih kiselina sve tri vrste mesa imaju sličan sadržaj. Kada se iz sadržaja zasićenih masnih kiselina izuzme stearinska, koja ne utiče na količinu holesterola u krvi, njihov sadržaj u analiziranim vrstama mesa je podjednak (od 28 do 31%), što bi moglo značiti da konzumiranje piletine, svinjetine i govedine zapravo ima sličan uticaj na nivo holesterola u krvi (Karolyi, 2004a). Telo prasadi u prvim danima nakon rođenja sadrži samo 1% masti, koja se brzo povećava tokom prvog meseca života do 15% od ukupne mase (Kralik i sar., 2007). U tabeli 5 je prikazano variranje masnog tkiva dobijenog disekcijom, po polovima, od 25 do 152 kg (Wagner i sar., 1999). Na osnovu prikazanih rezultata u tab. 5, može se ustanoviti da su muška i ženska grla imala gotovo isti udeo masnog tkiva sa 25 kg (6,92 i 7,00%), da bi sa 100 kg bio veći kod nerasta (16,33%) nego kod nazimica (13,92%). Ova razlika između polova se povećala pri masi od 152 kg, tako da je udeo masnog tkiva kod nerasta bio 20,00 a kod nazimica 16,91%. Pregled literature 28 Tabela 5. Količina masnog tkiva svinja različitih težinskih grupa (Wagner i sar., 1999) Težinska grupa (kg) Masno tkivo dobijeno disekcijom (kg)nerastovi nazimice 25 45 64 84 100 114 129 152 1,73 3,93 7,68 11,66 16,33 19,53 28,07 30,41 1,75 3,66 7,01 9,88 13,92 16,32 19,54 25,70 2.2. Fenotipska i genetska varijabilnost osobina kvaliteta mesa Kvalitet mesa je složen pojam koji se danas koristi za opisivanje ukupnih svojstava mesa. Jednu od najprihvaćenijih definicija kvaliteta mesa dao je Hofmann (1994) koji je kvalitet mesa opisao kao zbir svih senzornih, nutritivnih, higijensko- toksikoloških i tehnoloških svojstava mesa. Andersen i sar. (2005) su kvalitet mesa definisali kao kompleksno i multivarijantno svojstvo na koje utiču mnogi činioci u međusobnoj interakciji, uključujući i uslove u kojima je to meso proizvedeno. Intenzivnim selekcijskim radom tokom predhodnih decenija ostvarene su značajne promene (shema 2) koje su rezultirale povećanom mesnatošću svinja. U procesu domestikacije nastale su promene u proporciji prednjeg i zadnjeg dela trupa svinja, polazeći od 60:40 kod divlje svinje do 40:60 kod izrazito mesnatih tipova. Međutim, u isto vreme takav napredak su pratile sve učestalije pojave negativnih promena kada je reč o kvalitetu mesa. Za svinjetinu je karakteristična pojava promene boje i strukture mesa, sposobnosti zadržavanja vode i drugih svojstava. Danas se na tržištu postavljaju sve viši zahtevi u pogledu kvaliteta svinjskog mesa i zbog toga on postaje, sve više, predmet obostranog interesa proizvođača svinja i prerađivačke industrije (prerade i konzervisanja mesa i proizvoda od mesa) u svetu. Moguće predviđanje kvaliteta svinjskog mesa predstavlja jednu od odlučujućih i ključnih uloga u Pregled literature 29 poslovnom uspehu proizvođača, stim u vezi genetska osnova postaje primarna pri postavljanju proizvodnih ciljeva (Chan i sar., 2002). Shema 2. Promene tela svinje nastale usled domestikacije i selekcije (Teodorović i Radović, 2004) 2.2.1. Osobine kvaliteta svinjskog mesa U određivanju kvaliteta svinjskog mesa najvažniju ulogu imaju tehnološka i senzorna svojstva. Pre svega bitne su nam osobine kvaliteta mesa koje se mogu lako i brzo izmeriti na liniji klanja, uz minimalne troškove, i koje nam mogu ukazati na određeni kvalitet mesa. Tu se pre svega misli na pH i boju mesa . Osnovni cilj selekcije i drugih mera u gajenju svinja je povećanje kvantiteta najvrednijih partija mišića u polutkama uz očuvanje kvaliteta svinjskog mesa odnosno da ima odgovarajuća higijensko-toksikološka, tehnološka, hemijska i senzorna svojstva. Nakon klanja svinja dolazi do pretvaranja mišića u meso i autolize svinjskog mesa. Pregled literature 30 Pojednostavljeni prikaz postmortalnih promena (Kralik i sar., 2007) prikazan je na shemi 3. Shema 3. Pretvaranje mišića u meso Klanje životinje  Iskrvarenje  Pad krvnog pritiska (zbog pokušaja održavanja snabdevanja krvi vitalnim organima)  I) Ubrzan puls II) periferna vazokonstrikcija  Rezultat=prestanak dopreme nutrijenata u mišić i odstranjivanje otpadnih materija, Prestanak snabdevanja O2. Prestanak rada mehanizama regulacije temperature- porast temperature trupa  Zbog malog kapaciteta O2 u mioglobinu, O2 se brzo potroši  Metabolizam glikogena postaje anaeroban; proizvodi se mlečna kiselina  Na ovaj način proizvedena energija nije dovoljna, može održavati jedino strukturni integritet i temperaturu  Mlečna kiselina nastala kao produkt anaerobne glikolize ne može se odstraniti već se nakuplja u mišićnom tkivu  Pad pH vrednosti mesa (krajnja vrednost pH zavisi od količine glikogena u mišiću u vreme iskrvarenja  U ovoj fazi svi homeostatički mehanizmi su propali (svi mehanizmi odbrane su izgubljeni – nastupa rigor mortis)  Nakon dostizanja krajnje pH vrednosti u mišiću (oko 5,5) počinje period zrenja mesa Shema 3. Pretvaranje mišića u meso (Kralik i sar., 2007) Vrednost pH mesa jedan je od najvažnijih pokazatelja kvaliteta sirovog mesa. Od svih indikatora svinjskog mesa najveću važnost imaju upravo pH vrednosti, jer utiču Pregled literature 31 na najveći broj njegovih svojstava kao što su boja, sposobnost vezivanja vode, ukus, čvrstoću i održivost (Kralik i sar., 2007). Pri ocenjivanju kvaliteta mesa pH je postao nezaobilazan podatak. Merenjem pH u različito vreme post mortem može se utvrditi učestalost odstupanja, promene pH od normalnog toka, a time i učestalost pojave mišića izmenjenih svojstava odnosno slabijeg kvaliteta. Za utvrđivanje bledog, mekog i vodenastog mišića (BMV; engl. PSE - Pale, Soft, and Exudative) koristi se vrednost pH1 (merena 45 minuta post mortem). Dok, pH2 (meren 24 sata post mortem) kao pokazatelj za utvrđivanje tamnog, suvog i tvrdog mišića (TST; engl. DFD - Dark, Firm and Dry). Normalan živi mišić u stanju mirovanja ima pH vrednost oko 7,0-7,2 koja nakon prestanka životnih funkcija počinje da opada, u roku od 5 do 20 minuta posle smrti, usled anaerobne razgradnje glikogena do mlečne kiseline (Kralik i sar., 2007). Promene kvaliteta svinjskog mesa u smislu pojave BMV ili TST mesa rezultat su nasleđa ali i postupanja sa životinjama pa se na njihovu pojavu može uticati dobrom proizvođačkom i prerađivačkom praksom. Nastanak nekih stanja koje uzrokuju pojavu BMV a naročito TST mesa, uzrokovan je neprimerenim postupanjem sa svinjama. Dugotrajno gladovanje, loši mikroklimatski uslovi, stres i uznemiravanje svinja na farmi, mešanje životinja iz različitih grupa tokom transporta ili u depou klanice, grubi postupak (udaranje svinja i sl.) su postupci koji se negativno odražavaju na kvalitet mesa. Granične pH vrednosti za BMV meso razlikuju se prema pojedinim autorima. Tako Blendl i sar. (1991) navode granične vrednosti za "normalno" od >5,80 (pH45 - 45 minuta post mortem) i <5,80 (pH24 - 24 časa post mortem). Hofmann (1994) je dao granične vrednosti pH45 za BMV (pH<5,8); za meso sumnjivo na BMV (pH=5,8-6,0) i za "normalno" meso (pH>6,0). Autor navodi da se TST meso ne može utvrditi početnom pH vrednošću, nego tek nakon 24 sata post mortem (pH24). Honikel (1999) navodi da meso “normalnog” kvaliteta ima vrednosti pH45 veće od 6,0, a pH24 od 5,40 do 5,85. Jedna grupa istraživača je utvrdila da pH vrednost mišića varira pod uticajem genotipa, odnosno očeva (Latore i sar., 2003; Josell i sar., 2003; Radović i sar., 2009), s tim da su neki ustanovili značajan uticaj samo na pH45 ali ne i na pH24 (Kušec i sar., 2003 i Mason i sar., 2005) ili obrnuto (Fortina i sar., 2005). Uticaj genotipa i pola potomaka odnosno očeva danski durok (DD) i očeva pijetren x veliki jorkšir (PxVJ) koji su pareni sa krmačama landras x veliki jorkšir na kvalitet mesa, ispitivali su Pregled literature 32 Latore i sar. (2003). U tim istraživanjima autori su utvrdili vrlo visoko značajan (P<0,001) uticaj genotipa očeva na pH45 i pH24 m. semimembranosus (SM). Kod potomaka očeva DD utvrđene su veće vrednosti pH45 u odnosu na potomke očeva PxVJ (6,09 : 5,83) i veće vrednosti pH24 (5,84 : 5,53). Utvrđene su nešto veće vrednosti kod kastrata u odnosu na ženske potomke pH45 (5,97 : 5,95) i pH24 (5,77 : 5,61), ali razlike srednjih vrednosti nisu bile statistički značajne (P>0,05). Saglasno rezultatima prethodno navedenih autora, Radović i sar. (2009) su utvrdili da je rasa oca uticala (P<0,05) na pH24 m. longissimus (ML). Potomci očeva veliki jorkšir su imali veći pH u odnosu na potomke očeva švedski landras (5,57 : 5,49). Posmatrajući pol tovljenika, beznačajno veće vrednosti pH24 su utvrđene kod kastrata u odnosu na ženska grla (5,54 : 5,52). Josell i sar. (2003) navode da je genotip očeva (hempšir, durok, jorkšir i hempšir x jorkšir) uticao (P≤0,001) na vrednosti pH45 (ML) i pH24 (ML i SM). Takođe, Kušec i sar. (2003) utvrdili su da je genotip odnosno rasa očeva (pijetren i jorkšir) parenih sa F1 krmačama (švedski landras x veliki jorkšir) vrlo visoko značajano uticao (P<0,001) na pH45 ML (6,04 : 6,28) ali nije uticao na pH24 (5,66 : 5,73; P>0,05). Autori su utvrdili uticaj očeva (landras i durok) na pH45 -a meren u predelu poslednjeg grudnog pršljena. Potomci očeva rase durok su imali veću vrednost pH45 m. longissimus u odnosu na potomke očeva rase landras (6,45:6,30; P<0,05), ustanovili su Mason i sar. (2005). Oni su ustanovili da je kod potomaka očeva rase durok došlo do nešto većeg pada pH24 u odnosu na drugi genotip (5,84 : 5,87), ali utvrđena razlika nije bila značajna (P>0,05). Rezultati ispitivanja kvaliteta ML između 12. i 13. rebra (Šimek i sar., 2004) četiri genotipa potomaka [majke F1 (češki veliki jorkšir x landras) parene sa očevima genotipa veliki jorkšir x belgijski landras (I), hempšir x pijetren (II), durok x pijetren (III) i češka mesnata (IV)], pokazuju da ne postoji razlika za pH1 vrednost (5,8 za I genotip i 5,9 za II, III i IV genotip) ali je za pH24 utvrđena vrlo visoka značajna razlika (P<0,001) između genotipova (I i IV genotip pH=5,6; II i III genotip pH=5,7). U produženom tovu dve autohtone rase (Casertana i Mora Romagnola), Fortina i sar. (2005) su utvrdili da između njih postoji značajna razlika (P<0,05) samo za pH24 m. longissimus thoracis. Vrednost pH45 m. longissimus thoracis i obe pH vrednosti kod m. semimembranosus (pH45 i pH24), nisu varirale statistički značajno (P>0,05) između rasa. Kod trorasnih meleza [durok x (jorkšir x landras)] oba pola Ryu i Kim (2005) utvrdili su manju prosečnu vrednost pH45 ML od 6,02. Pri tome je utvrđena minimalna Pregled literature 33 vrednost pH45 iznosila je 5,46 a maksimalna 6,69. Prosečna vrednost drugog merenja nakon 24 sata (pH24) iznosi 5,57, sa variranjem od 5,39 do 6,21. Ispitujući pH1 u m. longissimus lumborum različitih kategorija (prvopraskinje i ženski tovljenici) istog genotipa svinja (Poljski landras x Poljski veliki jorkšir), Jelińska i sar. (2009) nisu utvrdili statistički značajne razlike (P>0,05) između njih. Prvopraskinje u poređenju sa ženskim tovljenicima su bile starije (371 prema 179 dana) i veće telesne mase pri klanju (153,5 prema 106,77 kg), ali su vrednosti pH1 bile gotovo identične (6,46 ±0,26 i 6,44 ±0,28). Vrednost pH mišićnog tkiva je bila poželjnija u kontrolnoj grupi meleza (veliki jorkšir x nemački landras) od oglednih (P<0,05) koje su hranjene smešama u kojima su kukuruz i soja zamenjeni sa repičinim uljem u koncentraciji od 3%, odnosno 6% (Kušec i sar., 2008). Sposobnost vezivanja vode (SVV, engl. WHC - Water Holding Capacity) je značajno kvalitativno svojstvo. Od SVV zavisi sočnost mesa i termički obrađenih mesnih proizvoda. Sposobnost vezanja vode prvenstveno zavisi od pH vrednosti. Nizak pH ukazuje na lošu sposobnost zadržavanja mesnog soka, posebno neposredno post mortem, kada nastaje BMV-meso. Postoji više metoda za utvrđivanje sposobnosti vezanja vode od kojih se u literaturi najčešće opisuju metode kompresije po Grau i Hammu (1952), "drip loss" (Kauffman i sar., 1992) i EZ DripLoss (Christensen, 2002). Blendl i sar. (1991) su predložili granične vrednosti za BMV (9 cm2), "normalno" (4-8 cm2) i za TST meso (<3 cm2). Kauffman i sar. (1992) i Warner i sar. (1997) navode vrednosti "drip loss" 5%, dok Joo i sar. (1999) predlažu >6% za BMV meso. Ispitujući sposobnost vezivanja vode (po Grau i Hammu, 1952) mišića musculus longissimus (ML), u visini između 13. i 14. rebra, Radović i sar. (2009) su utvrdili da je rasa oca uticala (P<0,01) a pol nije uticao na ovu osobinu (P>0,05). Jukna i sar. (2009) su ispitivali uticaj nerasta i krmača na kvalitet mesa i njegovu kalorijsku vrednost kod potomstva. U ovom istraživanju su korišćene sledeće rase: veliki jorkšir, jorkšir, landras i litvanska bela svinja. U istraživanju je korišćeno šest nerastova od svake rase i njihovo potomstvo od 3 krmače. Uticaj krmača je ocenjivan na osnovu 2 potomka iz legla. Uzorci su uzimani sa mišića musculus longissimus između 12. i poslednjeg rebra. Najmanja vrednost SVV utvrđena je kod potomaka nerasta br. 6 rase litvanska bela (49,01±2,03 %) dok su najveću SVV imali potomci nerasta br. 2 rase Pregled literature 34 veliki jorkšir (62,02±1,04). Utvrđene razlike u odnosu na kapacitet zadržavanja vode između potomaka različitih očeva nisu bile značajne (P>0,05), ali je pol potomaka uticao (P<0,05) na sposobnost vezivanja vode. Ispitivanjem ML tri genotipa svinja, Kosovac i sar. (2008a) su utvrdili najnižu vrednost SVV kod trorasnih hibrida sa pijetrenom [(veliki jorkšir x švedski landras) x pietren; 46,50%], veću kod genotipa švedski landras (48,27%) i najveću vrednost kod kod trorasnih meleza sa durokom [(veliki jorkšir x švedski landras) x durok; 51,04%]. Međutim, utvrđene razlike nisu bile značajne (P>0,05). U kasnijim istraživanjima ML pet genotipova svinja, Kosovac i sar. (2009a) su utvrdili najnižu vrednost SVV kod grla čiji je otac rase pijetren (47,01%). Isto tako kao u predhodnom istraživanju, najveću vrednost su imala grla čiji je otac rase durok (54,01%). U ovom istraživanju, utvrđena razlika srednjih vrednosti SVV između ispitivanih genotipova je bila statistički značajna (P<0,05). Istom metodom utvrđena SVV u m. longissimus lumborum, nije se razlikovala (P>0,05) između različitih kategorija svinja (prvopraskinje i ženski tovljenici), ustanovili su Jelińska i sar. (2009). Boja i izgled mesa jesu od presudne važnosti za donošenje odluke pri kupovini mesa. Neuobičajena i promenjena boja mesa i otpuštanje tečnosti deluju odbojno na kupce. Sveže svinjsko meso je crvenkasto-ružičaste boje, kompaktne strukture i suve površine (RFN; engl. Red, Firm,Non-exudative). Karolyi (2004b) navodi da kvalitativna odstupanja od navedenog, rezultiraju mesom manje poželjnih osobina, u ekstremnim slučajevima bledim, mekim i vodenastim mesom (BMV; engl. PSE - Pale, Soft, and Exudative) ili tamnim, suvim i tvrdim mesom (TST; engl. DFD - Dark, Firm and Dry). Ređe se dešava da je sveže meso između navedenih kategorija (BMV i TST), ali može biti normalne boje, ali meko i vodenasto (RSE; Red, Soft, Exudative) i blede boje, ali čvrsto i nije vodenasto (PFN; Pale, Firm, Non-exudative). Genetski činioci mogu predodrediti učestaliju pojavu BMV mesa kod određenih životinja (Radović I., 2007) a mogu biti i uzrok pojave TST mesa. Karolyi (2004b) navodi da je razvoj BMV mesa povezan uz nasledno stanje stres osetljivosti svinja (PSS od engl. Porcine Stress Syndrome) i da se učestalije javlja kod izrazito mesnatih svinja kao i da se nasleđuje putem recesivnog gena koji se često naziva ¨stresnim genom¨. On takođe navodi da stres osetljive svinje iskazuju neotpornost na stres, reagujući ubrzanim mišićnim Pregled literature 35 metabolizmom i pojačanom proizvodnjom toplote, trzanjem mišića i pojavom crvenih mrlja po koži. U ekstremnim slučajevima stres osetljiva grla mogu uginuti na farmi, tokom transporta ili u stočnom depou klanice. Fizičko-hemijske promene koje nastaju u mišićima stres osjetljivih svinja (brzo nakupljanje laktata i porast temperature) snažno podstiču nastanak BMV mesa (Karolyi, 2004b). U uslovima dugotrajne izloženosti nepovoljnim prilikama, kod ovakvih svinja, koje se i inače ne mogu dobro odupreti stresu, dolazi brže do iscrpljivanja zaliha glikogena i razvoja suprotnog kvalitativnog poremećaja - pojave TST mesa (Kralik i sar., 2007). Ova negativna povezanost, dovela je u sukob ciljeve povećanja mesnatosti trupa i zadržavanja prihvatljivog kvaliteta svinjskog mesa. Stres osjetljive svinje homozigotne za stresni gen reaguju snažnom mišićnom ukočenošću na udisanje halotanog anestetika. Međutim, ovaj test ne može otkriti heterozigotne nosioce gena. Novije metode genskog markiranja i upotreba PCR- RFLP metode (eng. Polymerase Chain Reaction - Restriction Fragments Length Polymorphisum) omogućile su otkrivanje životinja koje nisu stres osjetljive ali prenose stresni gen, čime su otvorene mogućnosti njihovog uklanjanja iz populacije. To je vrlo značajno jer 30 do 50 % svinja koje su nosioci stresnog gena pokazuju slabiji kvalitet mesa (Karolyi, 2004b). Iz tog razloga poslednjih godina, upotrebom metoda genskih markera ostvaren je značajan napredak u poboljšanju kvaliteta svinjskog mesa (Kralik i sar., 2007). Omamljivanje svinja pre klanja, kao i hlađenje trupova nakon obrade, takođe mogu uticati na kvalitet mesa (Kralik i sar., 2007). Električno omamljivanje svinja smanjuje mogućnost pojave BMV mesa. Brzo hlađenje svinjskih polutki pokazalo je pozitivan uticaj na zadržavanje poželjne boje mesa. Metoda koju je predložio Hart (1961) služi za objektivno određivanje boje mesa, a podaci dobijeni na ovaj način su u skladu sa vizuelnom ocenom boje mesa. Metoda se zasniva na ekstrakciji pigmenata mesa vodom (apsorbancija filtrata se određuje na 540 nm) pri čemu se određuje intenzitet boje mesa. Određivanjem boje mesa (metodom po Hart-u,1961) Martin i sar. (1980) su utvrdili da je povećanje mase trupa povezano sa tamnijom bojom mesa. Kod meleza danskog landrasa i velikog jorkšira, pri masi tople polutke od 80,9 kg, Nissen i sar. (2004) su utvrdili vrednost za pigment od 0,76 mg/g. Radović i sar. (2009) su utvrdili da rasa oca nije uticala (P>0,05) na boju ML-a ali jeste pol potomaka (P<0,01). Za potomke genotipa švedski landras utvrđena je manja vrednost za boju u odnosu na istraživanja Kosovac i sar. Pregled literature 36 (2008a). Određivanjem boje mesa ML-a (Hart, 1961) i ukupnih pigmenata (Horsney,1956) (metode opisali Rede i Rahelić 1969), Kosovac i sar. (2008a) nisu utvrdili značajne razlike (P>0,05) između ispitivanih genotipova. Najniža vrednost za boju i ukupne pigmente (0,27 i 23,66) utvrđena je kod trorasnih hibrida sa pijetrenom [(veliki jorkšir x švedski landras) x pijetren], veća kod trorasnih hibrida sa durokom [(veliki jorkšir x švedski landras) x durok] (0,33 i 27,36) i najveća kod švedskog landrasa (0,68 i 28,80). Debljina mišičnih vlakana - Poprečno-prugasto ili skeletno mišićno tkivo se sastoji od jako izduženih vlakana i ono je najvažnije sa stanovišta tehnologije mesa. Debljina mišičnih vlakana je od 10 do 100µm, ređe 150µm (Rede i Petrović, 1997). Radović i sar. (2009) su utvrdili da je debljina mišićnog vlakana u intervalu od 62,10 do 66,30 μm. Isti autori su utvrdili da je rasa oca uticala (P<0,05) na debljinu mišičnog vlakna. Međutim, Migdał i sar. (2005) su ispitivanjem dva dela ML-a (m. longissimus thoracis i m. longissimus lumborum) utvrdili dijametar mišićnog vlakna od 52,14 do 100,67 μm. Ista grupa istraživača nije ustanovila signifikantne razlika u sastavu tipova vlakana između dva ispitivana dela m. longissimus. S druge strane, nezavisno od pola životinja, veći prečnik je utvrđen kod tipova mišićnog vlakna m. longissimus lumborum u poređenju sa m. longissimus thoracis. Takođe, pol nije uticao na procenat mišićnih vlakana ali jeste na prečnik svih ispitivanih tipova mišićnih vlakana m. longissimus lumborum. Ispitujući debljinu mišićnih vlakana tri mišića (MTB - m. triceps brachii; ML- m. longissimus; MRF - m. rectus femoris) slovačkog velikog jorkšira pri rođenju, Makovický i sar. (2009a) su utvrdili sledeće vrednosti po redosledu navedenih mišića: 17,90; 20,20 i 20,40 μm. Sa uzrastom od 18 dana grla su imala skoro identičnu debljinu mišićnog vlakna ova tri mišića (26,55; 26,90 i 26,10 μm). Razlike u prosečnoj debljini mišićnih vlakana se povećavaju, tako da je redosled od najmanje do najveće vrednosti bio kod ML (61,97 μm), MTB (65,87 μm) i MRF (78,68 μm). Pri uzrastu od 192 dana prosečno najdeblja vlakna su ostala MRF (86,61 μm), tanja ML (79,03 μm) i najtanja MTB (73,30 μm). U drugom istraživanju, Makovický i sar. (2009b) su utvrdili dijametre (normalnih i velikih) mišićnih vlakana navedena tri mišića (MTB, ML i MRF) kod hibridnih svinja oba pola, telesne mase 100±5 kg i uzrasta od 162±11 dana. Utvrđene prosečne vrednosti za normalna vlakna su iznosila: 90,44 (MTB); 88,11 (ML) Pregled literature 37 i 108,81 μm (MRF). Prosečne vrednosti za velika vlakna, po istom redosledu mišića su bile: 130,79; 143,50 i 146,77 μm. Kod meleza danskog landrasa i velikog jorkšira, pri masi tople polutke od 80,9 kg, Nissen i sar. (2004) su utvrdili površinu mišićnih vlakana (tip I i II) od 5,363 i 5,923 μm2. U istraživanjima van Wijk-a i sar. (2005) utvrđene vrednosti za koeficijent heritabiliteta, kao jedan od pokazatelja genetske varijabilnosti, za osobine kvaliteta polutki su bile srednje do visoke (h²=0,29-0,51) dok su vrednosti ovog parametra za osobine kvaliteta mesa od 0,08 (za sposobnost vezivanja vode) do 0,31 (za mramoriranost mesa). Utvrđene genetske korelacije između boje mesa (osim za Minolta a* - udeo crvene i zelene boje) i sposobnosti vezivanja vode su bile visoke (rg =0,70). 2.2.1.2. Nutritivna vrednost mesa Nutritivna vrednost odnosno hemijski sastav mesa može varirati u zavisnosti od brojnih faktora: rase, pola, ishrane, uzrasta, načina držanja životinja, zdravstvenog stanja itd. Prema većini autora (Grolichova i sar., 2004; Ryu i Kim, 2005; Purslow, 2005; Kušec i sar., 2006) svinjsko meso ima: 60 - 75% vode; 18 - 21% belančevina; 1,5 - 5,9% masti i 0,8 - 1,2% mineralnih materija. Lagin i sar. (2008) ukazuju na osnovne prednosti primene organskog selena u odgoju svinja. Ove prednosti se odnose pre svega na zadržavanje selena u mišićima i tkivima svinja, smanjenu pojavu sindroma bledog, vodnjikavog mesa (PSE), manje gubitke kod polutki i bolju nutritivnu vrednost mesa. Rasa oca i pol nisu uticali (P>0,05) na variranje hemijskog sastava m. longissimus (ML), utvrdili su Radović i sar. (2009). Suprotno, Jukne i Jukne (2005) su utvrdili značajne razlike između pojedinih genotipova za sadržaj belančevina (P<0,05) i masti (P<0,05 i P<0,001). Ispitivanja hemijskog sastava m. longissimus (ML) su pokazala da postoje visoko statistički značajne razlike (P<0,001) za sadržaj vlage (73,63 : 72,68 %), značajne (P<0,05) za sadržaj pepela (1,19 : 1,26 %) ali ne i za sadržaj proteina (23,37 : 23,30 %; P>0,05) između rase landras i durok (Mason-a i sar., 2005). Sistem držanja (konvencionalni i organski sistem) trorasnih tovljenika [(♀švedski landras x švedski jorkšir) x ♂ hempšir] uticao je na nutritivnu vrednost ML, Pregled literature 38 utvrdili su Olsson i sar. (2003). Navedeni autori su utvrdili značajne razlike za udeo proteina (21,3 i 22,2%; P<0,001), vode (75,3 i 74,8%; P<0,01), intramuskularne masti (2,0 i 1,6%; P<0,05 ) i pepela (1,0 i 1,1%; P<0,05) između tovljenika gajenih u dva sistema. 2.3. Genetske i fenotipske korelacije Većina ekonomski važnih osobina (osobine plodnosti, dnevni prirast, utrošak hrane, prinos i kvalitet mesa) čine grupu kvantitativnih osobina. To su osobine uslovljene delovanjem većeg broj gena, koji imaju aditivni efekat, gde svaki doprinosi obrazovanju i ekspresiji određene osobine (Teodorović i Radović, 2004). Kvantitativne osobine su pod jakim uticajem faktora spoljašnje sredine. Veliki broj istraživača ispitivao je uticaj varijabilnosti, stepena naslednosti i zavisnosti intenziteta porasta, debljine slanine, pojedinih delova polutke i mesnatost. Genetske korelacije pokazuju povezanost između aditivnih efekata gena koji uslovljavaju dve osobine. Kada je reč o genetskim korelacijama masnog tkiva odnosno debljine slanine i mesnatosti u istraživanju Sonessona i sar. (1998) utvrđena je jaka negativna korelacija (rG=-0,77) između debljine slanine i mesnatosti. U istraživanju van Wijk-a i sar. (2005) utvrđena je potpuna negativna genetska korelacija između debljine slanine i udela mesa (rG=-0,98) i slaba negativna korelacija debljine slanine i ukupne mase buta (rG=-0,38). Takođe oni su utvrdili slabu ali pozitivnu korelaciju debljine slanine i dnevnog prirasta (rG=0,27). Saglasno predhodnom istraživanju, Suzuki i sar. (2005) su utvrdili slabu genetsku povezanost između dnevnog prirasta (od 30-105 kg) i debljine slanine merene na sredini leđa (rG=0,34). Genetska povezanost između mase buta i debljine slanine na sredini leđa u istraživanju Orzechowska Barbare (2005) nije utvrđena (rG=-0,068) dok je između mase buta i debljine slanine na krstima (DSK II) utvrđena slaba negativna genetska povezanost (rG=-0,378). Saglasno predhodnom istraživanju, Solanes i sar. (2009) nisu utvrdili genetsku povezanost debljine slanine (merena pomoću Auto-Fom-a 6 mm od medijalne ravni između trećeg i četvrtog rebra posmatrajući kaudo-kranijalno) i mase buta (rG=0,03) za grla rase durok. Pregled literature 39 Fenotipske korelacije predstavljaju povezanost između rezultata meranja dve osobine na istoj individui i one su determinisane kako genetskim tako i faktorima okoline. Posmatrajući fenotipske korelacije u istraživanju Sonessona i sar. (1998) i Pulkrábek i sar. (2004) utvrđena je jaka negativna fenotipska korelacija (rP=-0,67 i rP=-0,68) između debljine slanine i mesnatosti. Potpunu negativnu fenotipku korelaciju (rP=-0,95) predhodno navedenih osobina utvrdili su van Wijk-a i sar. (2005) dok su za debljinu slanine i dnevni prirast utvrdili jako slabu pozitivnu fenotipsku povezanost (rP=0,13). Suzuki i sar. (2005) su utvrdili jako slabu fenotipsku povezanost između dnevnog prirasta (od 30-105 kg) i debljine slanine merene na sredini leđa (rP=0,28). Orzechowska Barbara (2005) utvrdila je negativanu i jako slabu fenotipsku povezanost između ukupne mase buta i debljine slanine na sredini leđa (rP=-0,127) kao i slabu negativnu fenotipsku povezanost za ukupnu masu buta i debljinu slanine na krstima II (DSK II) rP=-0,283. Jako slabu negativnu fenotipsku korelaciju (rP=-0,23) između debljine slanine (merene iznad desetog rebra) i ukupne mase buta utvrdili su van Wijk-a i sar. (2005). Takođe slabu negativnu povezanost ali između debljine slanine na sredini leđa i ukupne mase mišića buta (rP=-0,360) su utvrdili Blicharski i sar. (2004). Isti autori su za DSK II i ukupnu masu mišića buta utvrdili jaku negativnu fenotipsku povezanost (rP=-0,62). Vrlo jaku pozitivnu fenotipsku korelaciju (rP=0,757) između debljine slanine na sredini leđa i na krstima utvrdili su Petrović i sar. (2006) dok su između debljine slanine na sredini leđa i na krstima i sadržaja mesa u polutki utvrdili potpunu negativnu fenotipsku korelaciju (rP=-0,904 i rP=-0,911). U istraživanju Pulkrábek i sar. (2004) utvrđena je jaka pozitivna korelacija između udela mesa u polutki i udela leđnog dela u polutki (rP=0,63), udela plećke u polutki (rP=0,59) kao i između udela mesa u polutki i udela buta u polutki (rP=0,72). Takođe je utvrđena jaka i pozitivna korelacija između udela plećke i udela buta u polutki (rP=0,63). U navedenom istraživanju slaba i negativna korelacija utvrđena je između mase polutke i udela mesa u polutki (rP=-0,34), udela plećke u polutki (rP=-0,36) i udela buta u polutki (rP=-0,38), dok je jako slaba i negativna korelacija utvrđena između mase polutke i udela leđnog dela u polutki (rP=-0,18). Ventura i sar. (2011) su utvrdili vrlo jaku pozitivnu (rP=0,75) i statistički visoko značajnu (P<0,01) korelaciju između mase tople polutke i mase buta. Slabu pozitivnu korelaciju između procenjene mesnatosti i mase buta (rP=0,25) i leđnog Pregled literature 40 dela (rP=0,26) utvrdili su van Wijk i sar. (2005). Jako slabu pozitivnu korelaciju između mase buta i mase leđnog dela (rP=0,103) i srednju pozitivnu korelaciju ali statistički visoko značajnu između mase buta i mase plećke (rP=0,428, P<0,01), utvrdila je Kosovac Olga (2002). U istom istraživanju utvrđena je pozitivno jako slaba statistički visoko značajna korelacija (rP=0,235, P<0,01) mase plećke i mase leđnog dela. Ispitujući procenu mesnatosti različitim metodama (disekcijom svinjskih polutki četiri osnovna dela, primenom FOM-a i metoda dve tačke na liniji klanja), Kosovac i sar. (2007) su utvrdili pozitivnu jaku korelaciju (rP=0,54) procenjene mesnatosti disekcijom prema referentnoj metodi EU i FOM-a dok je između procenjene mesnatosti utvrđene disekcijom i metodom dve tačke utvrđena pozitivna srednje jaka korelacija (rP=0,43). Ocena kvaliteta trupa i mesa na liniji klanja je veoma značajna za odgajivače svinja i prerađivače svinjskog mesa. Pravovremeno dobijanje povratnih informacija omogućava selekcionerima da ocene efekte odgajivačko selekcijskog rada, priplodnu vrednost roditelja i naprave promene u budućem radu kako bi postigli veći genetski progres srednjih i visokonaslednih osobina. Ocenom kvaliteta polutki ocenjuje se i ukupan rad u oblasti genetike, selekcije, ishrane, reprodukcije i zdravstvene zaštite. Ocena kvaliteta vrši se neposredno posle klanja i primarne obrade trupova. S ciljem poboljšanja kvantiteta i kvaliteta mesa, ocenu treba uraditi odmah na liniji klanja, metodama koje se mogu sprovesti jednostavno i u kratkom roku, na liniji klanja (npr. metod "Dve tačke" ili FOM za utvrđivanje mesnatosti, merenje mišićnog pH i boje mesa). Uz takve informacije, proizvođači bi imali priliku da menjaju svoje odgajivačke ciljeve koji bi uključivali pored kvantitativnih i kvalitativna svojstva mesa, a da za to ostvare veću cenu tovljenika samim tim i veći profit u proizvodnji. Odnosno da njihovi tovljenici imaju visoku mesnatost i dobar kvalitet mesa. Poznato je da će poboljšanje osobina potomaka biti ostvareno ukoliko potiču od testiranih i odabranih roditelja uz obezbeđenje optimalnih uslova menadžmenta. Priplodnu vrednost roditelja nije dovoljno oceniti samo na osnovu vlastitih osobina već i na osnovu osobina njihovih potomaka. Pored ostalih, podatke o osobinama potomaka sa linije klanja treba iskoristiti za tačniju ocenu priplodne vrednosti roditelja. Odabiranjem i reprodukovanjem kvalitetnih priplodnih grla sa najvećom priplodnom vrednošću, a koji u pogledu nasledne osnove odgovaraju cilju selekcije, Pregled literature 41 povećavamo frekvenciju poželjnih gena i time znatno brže menjamo naslednu osnovu zapata, odnosno populacije. Kvalitet svinjskih trupova i mesa ima i uvek će imati uticaj na konkurentnost proizvodnje ali u isto vreme mora da prati šta zahteva tržište odnosno potrošač. Materijal i metode istraživanja 42 3. MATERIJAL I METODE ISTRAŽIVANJA Istraživanja su prema postavljenom cilju obavljena na farmi, eksperimentalnoj klanici i u laboratoriji Instituta za stočarstvo, Zemun-Beograd. 3.1. Esperimentalni materijal Ispitivanjem su bili obuhvaćeni potomci tri rase nerasta-očeva (ŠL - švedski landras; VJ - veliki jorkšir i P - pijetren). Genotipovi roditelja i potomaka prikazani su u tabeli 6. Majke ispitivanih potomaka su bile rase ŠL (najbrojnija rasa u zapatu, genotip 1) i melezi F1 generacije (ŠL x VJ, genotip 2). Krmače–majke su parene sa nerastima- očevima tri rase, tako da su dobijeni potomci bili: čista rasa (genotip 1); dvorasni melezi sa udelom roditeljskih rasa 50:50 (genotip 2 i 5); dvorasni melezi sa 75% rase oca (ŠL ili VJ, genotip 8 i 9) i trorasni melezi (genotip 6). Tabela 6. Genotipovi roditelja i ispitivanih potomaka (tovljenika) Otac Majka Potomci (tovljenici) Rasa Genotip Oznaka Genotip Oznaka ŠL ŠL 1 ŠL x ŠL 1 VJxŠL 2 ŠL x (VJxŠL) 8 VJ ŠL 1 VJ x ŠL 2 VJxŠL 2 VJ x (VJxŠL) 9 P ŠL 1 P x ŠL 5 VJxŠL 2 P x (VJxŠL) 6 Ukupno je ispitano 536 potomaka oba pola (ženska i muška kastrirana grla) koji su vodili poreklo od 16 očeva-nerasta. Ispitivanjem su bili obuhvaćeni potomci 10 nerasta rase ŠL (očevi broj: 1, 2, 3, 7, 8, 9, 15, 16, 17 i 18), 3 nerasta rase VJ (očevi broj: 4,5 i 6) i 3 nerasta rase P (očevi broj: 14, 19 i 20). Minimalan broj potomaka po ocu je bio 9. Ispitivana grla su rođena u četiri godišnje sezone (zima, proleće, leto i jesen), tako da se i tov kontinuirano obavljao. Materijal i metode istraživanja 43 Smeštaj, nega i ishrana svih životinja je bila u skladu sa tehnologijom gajenja u ispitivanom zapatu. U eksperimentalnoj mešaoni Instituta za stočarstvo su pripremane potune smeše za ishranu svih kategorija svinja koje su uključene u ogled. Pripremi smeša prethodile su hemijske i mikrobiološke analize svih korišćenih sirovina, a nakon dobijenih podataka o higijenskoj ispravnosti i stvarnom, laboratorijski utvrđenom hemijskom sastavu, pristupilo se formulisanju obroka i pripremi smeša. Ishrana je po važećim recepturama za pojedine kategorije svinja i nije se manjala u toku trajanja ogleda (prilog 1.). Životinje su dobijale vodu po volji. Pri dostizanju telesne mase od oko 100 kg potomci su završavali tov, identifikovani su, izmereni i isporučivani u klanicu Instituta za stočarstvo u Zemunu. Transport potomaka od farme do klanice bio je u ranim jutarnjim časovima. Trajanje transporta od farme do klanice bilo je veoma kratko 5-10 minuta. Tovljenici su zaklani istog dana po dolasku u depo klanice. Odmor potomaka u depou trajao je 3-4 sata, zatim su grla omamljivanja strujom. Klanje i primarna obrada rađeni su na uobičajen način. 3.2. Merna oprema i metodologija Masa pre klanja i masa toplih polutki merena je na odgovarajućoj vagi, sa tačnošću od ±0,5 kg. Debljina slanine je izmerena na grebenu, sredini leđa (gde je masno tkivo najtanje između 13. i 15. grudnog pršljena) i na krstima tri mere iznad m. gluteus medius (prva mera na kraju, druga mera uzeta je na mestu gde m. gluteus medius najviše urasta u masno tkivo i treća na početku navedenog mišića - kranijalno). Zbir slanine na sredini leđa i druga mera na krstima predstavlja debljinu slanine na leđima(SL SFRJ, 1985). Debljina slanine merena je čeličnom pantljikom, sa preciznošću od ±1 mm. Takođe, utvrđena je dužina polutke Os pubis-atlas i Os pubis- prvo rebro (cm) 442 potomka. Vrednost pH (pH45 - 45 minuta i pH24 - 24 časa post mortem) m.longissimus-a i m.semimenbranosus-a utvrđena je pH-metrom sa ubodnom elektrodom (Hanna, HI 83141) kod 410 potomaka. Za određivanje prinosa (JUS1) i udela mesa (JUS2) u polutkama, na osnovu izvršenih merenja, korišćene su tablice za mesnate svinje, koje su sastavni deo Pravilnika o kvalitetu zaklanih svinja i kategorizaciji svinjskog mesa (SL SFRJ, 1985). Materijal i metode istraživanja 44 3.2.1. Postupak rasecanja i razdvajanja tkiva (mišićno, masno sa kožom, intermuskularno masno tkivo i kosti) Disekcija levih polutki (po metodologiji preporučenoj od EU) je obavljena kod 201 potomka ispitivanih nerasta (108 muških kastriranih grla i 93 ženskih grla). Polutke za disekciju pripremljene su u skladu sa odgovarajućim propisima EU (EC No 3127/94, 1994, EC No 1197/06, 2006; Walstra i Merkus, 1996). Leve polutke su rasecane na 12 delova (slika 12) pri čemu su kolenica i noga, podlaktica i noga a takođe glava i obrazi, zajedno mereni. Na početku rasecanja, podslabinski mišić (file) je odvojen poprečnim rezom neposredno pre kranijalne tačke symphysis pubica i odvojen od trupa. Slika 12. Rasecanje polutke na 12 delova prema referentnoj metodi EU (Foto: Č. Radović) Četiri glavna dela leve polutke - but (1), slabinsko-krsni (2), plećka (8) i trbušni deo (10) (slika 12) disecirani su na mišićno, masno tkivo sa kožom i kosti. Tkiva su odvajana nožem, onoliko precizno koliko je to bilo moguće. Odstranjivanje potkožnog površinskog masnog tkiva sa kožom podrazumevalo je kao odstranjivanje celokupnog masnog tkiva iznad spoljašnih mišićnih slojeva (uključujući m. cutaneus trunci i colli). Odvajanje je bilo poželjno obaviti bez zarezivanja u mišiće ili između mišića. Nakon odvajanja potkožnog masnog tkiva izdvojeni su koštani i hrskavični delovi tako da se sa njih skinu (sastružu nožem) i najmanji delovi mekanih tkiva (slika 13). Materijal i metode istraživanja 45 Slika 13. Koštani i hrskavični delovi (Foto: Č. Radović) Preostali delovi su razdvajani po prirodnim vezama na mišićne partije i pojedine mišiće. Fascije, aponeuroze (tetive) su odvajane zajedno sa mišićnim tkivom. U međumišićnim prostorima nalazi se manji ili veći sadržaj intermuskularnog masnog tkiva (slika 14). Slika 14. Odvajanje intermuskularnog masnog tkiva (Foto: Č. Radović) Materijal i metode istraživanja 46 Intermuskularno masno tkivo je odstranjeno razdvajanjem mišićnih partija i pojedinih mišića najvećom mogućom preciznošću. Ostaci poput žlezda, krvnih žila i vezivnog tkiva smatraju se, takođe, intermuskularnim masnim tkivom. But: odvojen je od leđnog (slabinsko-krsnog) dela i potrbušine rezom pod pravim uglom u odnosu na longitudinalnu osu između poslednjeg i pretposlednjeg tj. između 5. i 6. lumbalnog pršljena. Za određivanje reza između potkolenice i noge stavi se prst u pregib između kolenice i m. gracilis koji pokriva m. semimembranosus. Proksimalno u odnosu na prst napravi se ravni rez kroz zglob kolena, pri čemu se noga pomiče, a nož zabada u zglob kolena. Odvajanje i disekcija buta prikazano je na slici 15. Slika 15. Odvajanje i disekcija buta (Foto: Č. Radović) Plećka: pomerajući nogu obično je lako pronaći pregib između plećke i trbušnog dela. U taj se pregib stavi prst, kaudalno u odnosu na m. triceps plećke. Iz ove se tačke provodi rez pod pravim uglom u odnosu na kičmu, kroz m. pectoralis profundus. Plećka je odvojena zaobljenim rezom prateći prirodne veze. Stvarno odvajanje plećke započinje ventralno na spoljašnjem pregibu kože između lopatice i grudnog dela na unutrašnjoj strani prateći prirodne veze i rezom kroz labavo vezivno tkivo. Prateći i dalje prirodne veze, odvajanje se završava na rubu scapula-e, pri čemu Materijal i metode istraživanja 47 njena hrskavica ostaje uz vrat. Podlaktica s nogom odvojena je od plećke u lakatnom zglobu. Slika 16 prikazuje odvajanje i disekciju plećke. Slika 16. Odvajanje i disekcija plećke (Foto: Č. Radović) Nakon odvajanja buta, plećke i ostalih delova, preostali srednji deo: vrat i leđa odvojeni su od grudnog i rebarnog dela longitudinalnim rezom prateći liniju kičme. Kranijalno ta linija počinje u tački koja se nalazi 2 cm ventralno od prvog torakalnog pršljena, a završava kaudalno 4 cm ventralno od hrskavice processus transversus zadnjeg lumbalnog pršljena leđnog dela, što je obično u području 5. lumbalnog pršljena. Leđni deo: odvojen je od vratnog dela između 4. i 5. torakalnog pršljena pod pravim uglom u odnosu na kičmu. Rasecanje i odvajanje tkiva prikazani su na slici 17. Materijal i metode istraživanja 48 Slika 17. Odvajanje i disekcija leđnog dela (Foto: Č. Radović) Rebarni deo: grudni deo odvojen je od rebarnog dela rezom između 4. i 5. rebra prateći liniju rebara. Potrbušina je odvojena od rebarnog dela rezom koji počinje 4 cm kaudalno od zadnjeg rebra, ravno od dorzalnog prema ventralnom delu, a zatim kranijalno duž linije neposredno dorzalno od reda bradavica. Rasecanje i odvajanje pojedinih tkiva disekcijom rebarnog dela prikazano je na slici 18. Slika 18. Odvajanje i disekcija rebarnog dela (Foto: Č. Radović) Materijal i metode istraživanja 49 Na osnovu količine mesa u četiri osnovna dela (but, plećka, slabinsko-krsni i trbušni deo), koji sadrže 75% ukupne mase muskulature polutke i mase podslabinskog mišića (filea) polutke (slika 12), izračunat je procenat mesa u polutkama prema obrascima: 1. Commission Regulation EC No 3127/94 (1994): polutkedelovaostalihmasaukupna deladiseciranačetirimasaukupnafileaMasa fascije)ićuju(uključdelačetiri ćamiši masa filea Masa1001,3Y ++ + ××= 2. Commission regulation EC No 1197/06 (2006): delairanasecdičetirimasaukupnafileaMasa fascije)ićuuj(uključdelačetirića masa mišifilea Masa 10089,0Y + + ××= 3.2.2. Metode hemijske analize i debljina mišićnog vlakna musculus longissimus Uzorci za utvrđivanje hemijskog, tehnološkog i biološkog kvaliteta mesa su uzeti sa dugog leđnog mišića musculus longissimus (ML), u visini između 13. i 14. rebra. Uzorci m.longissimus potiču od 50 potomaka dve plodne rase očeva, švedskog landrasa (29 uzoraka) i velikog jorkšira (21 uzorak). Prosečan broj uzoraka po ocu je bio sedam. Sadržaj vode određen je sušenjem uzorka do konstantne mase na 102+20C (SRPS ISO 1442, 1998), količina masti na aparatu po Gerhardtu (SRPS ISO 1444, 1998), količina belančevina metodom po Kjeldahl-u pomoću Kjeltec aparata (SRPS ISO 937, 1992) i količina mineralnih materija (pepela) žarenjem uzorka do konstantne mase na 550+250C (SRPS ISO 936, 1999). Sposobnost vezivanja vode određena je Materijal i metode istraživanja 50 metodom po Grau i Hamm-u (1952) i izražena u % vezane vode od ukupnog sadržaja vode. Boja mesa je određena po Hart-u (1961). Debljina mišićnih vlakana je utvrđena po Vlatković-u (1969) za 43 potomka (22 potomka očeva rase ŠL i 21 potomak očeva rase VJ). Dijametar mišićnog vlakna ML nakon konzervacije metodom maceracije meren je mikroskopom (slika 19). Debljina (10-6 m) mišićnih vlakana (slika 20) izračunata je prema formuli: D =  ×k (µm; Vlatković, 1969) gde je: - prosečna vrednost debljine mišićnih vlakana izmerena po jednom preparatu; k - koeficijent određen pomoću okularnog i objektivnog mikrometra. Slika 19. Mikroskop Slika 20. Izgled mišićnih vlakna (Foto: Č. Radović) (Foto: Č. Radović) Ispitivanjem su bile obuhvaćene sledeće grupe osobina: a) Osobine koje se izmerene i utvrđene na farmi, liniji klanja i u laboratoriji: telesna masa pri klanju (kg); masa toplih i hladnih polutki (kg); debljina slanine na grebenu, sredini leđa i krstima (tri mere, mm); dužina polutke Os pubis-atlas i Os pubis- prvo rebro (cm); pH vrednost m.longissimus-a i m.semimenbranosus-a (pH 45 i pH24); pojedinačna masa 12 delova polutke; pojedinačna masa četiri najznačajnija dela polutke pre disekcije (but, plećka, slabinsko-krsni i trbušni deo); masa mišića, kože i podkožnog masnog tkiva, intermuskularnog masnog tkiva i kostiju (kg) dobijenih disekcijom svakog od četiri najznačajnija dela polutke; masa podslabinskog mišića (filea, kg); sadržaj (%) vode, masti, belančevina i pepela u uzorcima m.longissimus; sposobnost vezivanja vode; boja i debljina mišićnih vlakana. Materijal i metode istraživanja 51 b) Izračunate osobine: uzrast pri klanju (dana); neto dnevni prirast mase toplih polutki (g/dan); dnevni prirast mesa (g/dan); prinos mesa u polutkama (kg); ukupna masa 12 delova polutke; ukupna masa četiri najznačajnija dela polutke pre disekcije (but, plećka, slabinsko-krsni i trbušni deo); ukupna masa mišića, kože i podkožnog masnog tkiva, intermuskularnog masnog tkiva i kostiju; udeo mesa (%) u polutkama i pojedinačno u četiri dela obuhvaćena disekcijom (but, plećka, slabinsko-krsni i trbušni deo). 3.3. Statistička obrada podataka Obrada podataka obavljena je primenom odgovarajućeg računarskog paketa "LSMLMW and MIXMDL, PC-2 VERSION" (Harvey, 1990) odnosno upotrebom procedure metoda najmanjih kvadrata u cilju determinisanja signifikantnosti (P<0,05) sistematskih uticaja na osobine prirasta, kvaliteta polutki i mesa. U modele su uključeni: rasa oca, očevi, genotip grla, pol, masa polutki (linearni uticaj) ili uzrast pri klanju (linearni uticaj). Za ispitivanje fenotipske varijabilnosti osobina uzrasta na kraju tova, prosečnog životnog dnevnog prirasta i dnevnog prirasta mase tople polutke, korišćena su dva modela koji su imali sledeći izgled: Yijklm=µ + Ri + Oj:i + Pk + Pk:i + Sl + εijklm1 (1) gde je: Yijklm - ispoljenost osobine m-te individue, i-te rase nerasta, j-tog oca unutar i-te rase, k-tog pola i k-tog pola unutar i-te rase, l-te sezone rođenja; µ = opšti populacijski prosek, Ri – efekat rase oca (i=1, 2, 5); Oj:i – efekat očeva unutar rase (j:i1 =1, 2, 3, 7, 8, 9, 15, 16, 17, 18; j:i2 =4, 5, 6; j:i3=14, 19, 20); Pk – efekat pola (k =1,2); Pk:i – efekat pola unutar rase; Sl – efekat sezone rođenja potomaka (l =1, 2, 3, 4); εijklm - slučajna greška (ostatak). 1 U statistici je uobičajeno da se u modelima sistematski uticaji obeleže grčkim slovima a slučajni velikim slovima latinice, međutim u zootehnici, pre svega selekciji uobičajeno se sistematski uticaji obeležavaju velikim slovima latinice a slučajni malim slovima latinice i to prvim slovom kojim počinje naziv uticaja. Materijal i metode istraživanja 52 Yijkl=µ + Gi + Pj + Pj:i + Sk + εijkl (2) gde je: Yijkl - ispoljenost osobine l-te individue, i-tog genotipa, j-tog pola, j-tog pola unutar i-tog genotipa, k-te sezone rođenja; µ =opšti populacijski prosek; Gi – efekat genotipa (i =1, 2, 5, 6, 8, 9); Pj – efekat pola (j=1,2); Pj:i - efekat pola unutar rase; Sk - efekat sezone rođenja potomaka (k =1, 2, 3, 4); εijkl - slučajna greška (ostatak). Fenotipska varijabilnost mase tople polutke ispitivana je korišćenjem sledećih modela (3 i 4): Yijklm =µ + Ri + Oj:i + Pk + Pk:i +Sl + b1 (x1 – x 1) + εijklm (3) gde je: Yijklm - ispoljenost osobine m-te individue, i-te rase nerasta, j-tog oca unutar i-te rase, k-tog pola i l-te sezone rođenja; µ = opšti populacijski prosek, Ri – efekat rase oca (i=1, 2, 5); Oj:i – efekat očeva unutar rase (j:i1 =1, 2, 3, 7, 8, 9, 15, 16, 17, 18; j:i2 =4, 5, 6; j:i3=14, 19, 20); Pk – efekat pola (k =1,2); Pk:i – efekat pola unutar rase; Sl – efekat sezone rođenja potomaka (l =1, 2, 3, 4); b1 - linearni regresijski uticaj telesne mase na kraju tova (x1); εijklm - slučajna greška (ostatak). Yijkl =µ + Gi + Pj + Pj:i +Sk + b1 (x1 – x 1) + εijkl (4) gde je: Yijkl - ispoljenost osobine l-te individue, i-tog genotipa, j-tog pola, j-tog pola unutar i-tog genotipa, k-te sezone rođenja; µ =opšti populacijski prosek; Gi – efekat genotipa (i =1, 2, 5, 6, 8, 9); Pj – efekat pola (j=1,2); Pj:i - efekat pola unutar rase; Sk - efekat sezone rođenja potomaka (k =1, 2, 3, 4); b1 - linearni regresijski uticaj telesne mase na kraju tova (x1); εijkl - slučajna greška (ostatak). Korišćeni modeli za analizu fenotipske varijabilnosti osobina telesne mase na kraju tova i mase tople polutke imali su sledeći oblik: Yijklm = µ + Ri + Oj:i + Pk + Pk:i +Sl + b2 (x2 – x 2) + εijklm (5) Materijal i metode istraživanja 53 gde je: Yijklm - ispoljenost osobine m-te individue, i-te rase nerasta, j-tog oca unutar i-te rase, k-tog pola i l-te sezone rođenja; µ = opšti populacijski prosek, Ri – efekat rase oca (i=1, 2, 5); Oj:i – efekat očeva unutar rase (j:i1 =1, 2, 3, 7, 8, 9, 15, 16, 17, 18; j:i2 =4, 5, 6; j:i3=14, 19, 20); Pk – efekat pola (k =1,2); Pk:i – efekat pola unutar rase; Sl – efekat sezone rođenja potomaka (l =1, 2, 3, 4); b2 - linearni regresijski uticaj uzrasta na kraju tova (x2); εijklm - slučajna greška (ostatak). Yijkl = µ + Gi + Pj + Pj:i +Sk + b2 (x2 – x 2) + εijkl (6) gde je: Yijkl - ispoljenost osobine l-te individue, i-tog genotipa, j-tog pola, j-tog pola unutar i-tog genotipa, k-te sezone rođenja; µ =opšti populacijski prosek; Gi – efekat genotipa (i =1, 2, 5, 6, 8, 9); Pj – efekat pola (j=1,2); Pj:i - efekat pola unutar rase; Sk - efekat sezone rođenja potomaka (k =1, 2, 3, 4); b2 - linearni regresijski uticaj uzrasta na kraju tova (x2); εijkl - slučajna greška (ostatak). Ostale osobine kvaliteta trupa, pH vrednost i debljina mišićnih vlakana potomaka analizirane su korišćenjem modela (7 i 8) u koji su bili uključeni sledeći faktori: rasa oca, otac, genotip potomaka, pol, sezona rođenja potomaka i linearni uticaj mase toplih polutki i imali su sledeći oblik: Yijklm = µ + Ri + Oj:i + Pk + Pk:i +Sl + b3 (x3 – x 3) + εijklm (7) gde je: Yijklm - ispoljenost osobine m-te individue, i-te rase nerasta, j-tog oca unutar i-te rase, k-tog pola i l-te sezone rođenja; µ = opšti populacijski prosek, Ri – efekat rase oca (i=1, 2, 5); Oj:i – efekat očeva unutar rase (j:i1 =1, 2, 3, 7, 8, 9, 15, 16, 17, 18; j:i2 =4, 5, 6; j:i3=14, 19, 20); Pk – efekat pola (k =1,2); Pk:i – efekat pola unutar rase; Sl – efekat sezone rođenja potomaka (l =1, 2, 3, 4); b3 - linearni regresijski uticaj mase tople polutke (x3); εijklm - slučajna greška (ostatak). Yijkl = µ + Gi + Pj + Pj:i +Sk + b3 (x3 – x 3) + εijkl (8) Materijal i metode istraživanja 54 gde je: Yijkl - ispoljenost osobine l-te individue, i-tog genotipa, j-tog pola, j-tog pola unutar i-tog genotipa, k-te sezone rođenja; µ =opšti populacijski prosek; Gi – efekat genotipa (i =1, 2, 5, 6, 8, 9); Pj – efekat pola (j=1,2); Pj:i - efekat pola unutar rase; Sk - efekat sezone rođenja potomaka (k =1, 2, 3, 4); b3 - linearni regresijski uticaj mase tople polutke (x3); εijkl - slučajna greška (ostatak). Fenotipska varijabilnost hemijskih osobina musculus longissimus ispitivana je korišćenjem sledećih modela (9 i 10): Yijkl = µ + Ri + Oj:i + Pk + b3 (x3 – x 3) + εijkl (9) gde je: Yijkl - ispoljenost osobine k-te individue, i-te rase nerasta, j-tog oca unutar i-te rase, k-tog pola; µ = opšti populacijski prosek, Ri – efekat rase oca (i=1, 2); Oj:i – efekat očeva unutar rase (j:i1 =1, 2, 13; j:i2 =4, 5, 6); Pk – efekat pola (k =1,2), b3 - linearni regresijski uticaj mase tople polutke (x3); εijkl - slučajna greška (ostatak). Yijk= µ + Gi + Pj + b3 (x3 – x 3) + εijk (10) gde je: Yijk - ispoljenost osobine k-te individue, i-tog genotipa, j-tog pola; µ =opšti populacijski prosek, Gi - efekat genotipa (i =1, 2); Pj - efekat pola (k =1,2); b3 - linearni regresijski uticaj mase tople polutke (x3); εijk - slučajna greška (ostatak). Fenotipska povezanost utvrđena je između ukupne mase polutke, ukupne mase mišića četiri osnovna dela (but, plećka, slabinsko-krsni i trbušno rebarni deo) i filea, prinosa i udela tkiva u trupu (JUS1, JUS2, EC 94 i EC 06) i u četiri osnovna dela polutki (but, plećka, slabinsko-krsni i trbušno rebarni deo) izračunavanjem koeficijenata korelacije. Koeficijenti fenotipske korelacije utvrđivani su na osnovu sledećeg obrasca: rPxy = 22 PyPx PxyCov σσ gde je: Materijal i metode istraživanja 55 rPxy- koeficijent fenotipske korelacije između osobina x i y, CovPxy= fenotipska kovarijansa između osobina x i y, 2 Pxσ = fenotipska varijansa osobine x i 2 Pyσ = fenotipska varijansa osobine y. Jačina povezanosti između osobina definisana je na osnovu Roemer-Orphalove skale klasifikacije (cit. - Latinović, 1996): 0 - 0,10 nema korelacije, 0,10 - 0,25 jako slaba korelacija, 0,25 - 0,40 slaba korelacija, 0,40 - 0,50 srednja korelacija, 0,50 - 0,75 jaka korelacija, 0,75 - 0,90 vrlo jaka korelacija, 0,90 - 1,00 potpuna korelacija. Testiranje nulte hiopteze po kojoj ne postoji povezanost između dve osobine na nivou cele populacije, obavljeno na osnovu tablice kritičnih vrednosti t raspodele za nivoe značajnosti 5 i 1% i stepene slobode n-2 (Snidikor i Cochran, 1971). Rezultati istraživanja 56 4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA 4.1. Fenotipska i genetska varijabilnost osobina kvaliteta polutki U tabeli 7 su prikazane srednje vrednosti i varijabilnost osobina porasta i kvaliteta trupa potomaka (tovljenika). Ispitivani genotipovi tovljenika su sa prosečano 204,91 dana uzrasta imali 101,04 kg. Oni su od rođenja do kraja tova, prosečno povećavali telesnu masu za 488,88 g po danu života. Neto dnevni prirast toplih polutki, prosečno je iznosio 392,64 g/danu života. Tabela 7. Srednje vrednosti i standardne devijacije osobina porasta i kvaliteta trupa potomaka Osobina x±SD UPK Uzrast pri klanju, dana 204,91 ±16,37 PŽDP Prosečan životni prirast, g 488,88 ±46,57 DPMTP Dnevni prirast mase tople polutke, g 392,64 ±57,87 MTP Masa tople polutke, kg 81,20 ±8,60 MPK Telesna masa na kraju tova, kg 101,04 ±9,61 MTP Masa tople polutke, kg 81,20 ±8,60 MHP Masa hladne polutke, kg 79,25 ±8,48 DSG Debljina slanine na grebenu, mm 35,17 ±7,35 DSL Debljina slanine na sredini leđa, mm 17,22 ±5,55 DSK I Debljina slanine na krstima I, mm 23,44 ±5,92 DSK II Debljina slanine na krstima II, mm 15,96 ±6,15 DSK III Debljina slanine na krstima III, mm 22,36 ±6,92 DPOPA Dužina polutke Os pubis-atlas, cm 100,40 ±3,63 DPOPR Dužina polutke Os pubis-prvo rebro, cm 83,08 ±2,87 JUS1 Prinos mesa u polutkama (SL SFRJ, 1985), kg 35,39±3,70 JUS2 Udeo mesa u polutkama (SL SFRJ, 1985), % 43,61±1,80 Rezultati istraživanja 57 Pri istoj prosečnoj masi tople polutke (81,20 kg) utvrđena je najveća vrednost debljine slanine na grebenu (35,17 mm) a najmanja na krstima (DSK II 15,96 mm). Utvrđene prosečne vrednosti za dužine polutke su iznosile 100,40 cm (Os pubis-atlas) i 83,08 cm (Os pubis-prvo rebro). Mesnatost polutki utvrđena na osnovu Pravilnika (SL SFRJ, 1985), iznosila je u proseku 43,61%. 4.1.1. Uzrast pri klanju, dnevni prirast telesne mase i polutki Uticaj očeva, pola i sezone - U tabeli 8 prikazana je varijabilnost osobina porasta tovljenika u zavisnosti od rase i očeva unutar rase. Za potomke ispitivanih očeva utvrđen je prosečan uzrast pri klanju (tabela 8) od 201,32 dana. Najmlađi pri klanju su bili potomci nerasta rase pijetren (194,57 dana) a najstariji nerasta rase veliki jorkšir (209,15 dana). Rasa oca je uticala statistički visoko značajno (P<0,01) na variranje UPK potomaka (prilog 1.1. i tabela 11). Ispitivana osobina varirala je između grupa polusrodnika različitih očeva rase švedski landras (ŠL, P<0,001) i rase pijetren (P, P<0,001) ali ne i rase veliki jorkšir (VJ, P>0,05) (prilog 1.1. i tabela 11). Unutar rase ŠL, najmlađi su bili potomci nerasta br. 8 (177,02 dana) a najstariji oca br. 17 (211,15 dana). Razlika srednjih vrednosti između njih je bila više od mesec dana (34,13 dana). Potomci oca br. 19 su bili mlađi od potomaka očeva br. 14 i 20 za 29,37 i 15,52 dana. Rezultati ispitivanja pokazuju da su najmlađi i najstariji tovljenici pri klanju vodili poreklo od nerasta rase ŠL, odnosno očeva ove rase. Opšti prosek za životni dnevni prirast je iznosio 515 g i varirao je pod uticajem svih faktora uključenih u model 1 (P<0,001 i P<0,05, prilog 1.2.). Potomci nerasta rase P, bili su najmlađi jer su imali najintenzivniji porast (578,47g/dan), koji je bio za 81,86 odnosno 108,54 g veći od tovljenika čiji su očevi bili rase ŠL i VJ. Variranje srednjih vrednosti PŽDP potomaka između nerasta-očeva rase ŠL je bio od 456,50 (otac br. 18) do 565,83 g (otac br. 8). Potomci tri nerasta (otac br. 7, 8 i 9) od ukupno deset, rase ŠL imali su srednje vrednosti PŽDP veće od opšteg proseka. Oni su imali intenzivniji porast od proseka potomaka svih ispitivanih očeva rase ŠL. Variranje PŽDP tovljenika između različitih očeva rase VJ je bilo statistički značajno (P<0,05), ali je razlika između najboljeg i najlošijeg nerasta bila 18,04 g (480,72 prema 462,68 g). Znatno veća Rezultati istraživanja 58 razlika srednjih vrednosti PŽDP potomaka (184,78 g) je ustanovljena između očeva rase pijetren (otac broj 20 i 14). Tabela 8. Uticaj rase oca i očeva unutar rase na uzrast pri klanju, životni prirast i dnevni prirast mase tople polutke (LSMean ±S.E.) Izvori varijacije UPK2), dana PŽDP, g DPMTP, g  ± S.E. 201,32 ±1,52 515,00 ±3,47 419,49 ±5,10 RO1) Broj oca 210,78 ± 2,27 203,45 ± 2,31 202,42 ± 2,89 192,32 ± 5,86 177,02 ± 5,54 194,79 ± 5,92 203,84 ±5,49 202,45 ± 5,09 211,15 ± 5,05 203,99 ± 4,70 479,12 ±5,19 484,76 ±5,28 467,12 ±6,58 557,62 ±13,38 565,83 ±12,64 533,15 ±13,50 472,60 ±12,52 482,59 ±11,62 466,85 ±11,52 456,50 ±10,72 381,26 ± 7,63 395,06 ± 7,76 378,04 ± 9,68 448,44 ± 19,68 442,72 ± 18,59 431,04 ± 19,86 383,90 ± 18,41 390,19 ± 17,09 378,69 ± 16,94 367,28 ± 15,76 Šv eds ki lan dra s 1 2 3 7 8 9 15 16 17 18 Prosek 200,22 ±2,04 496,61 ±4,65 399,66 ± 6,84 Ve lik i jo rkš ir 4 5 6 210,12 ±2,26 211,15 ±2,57 206,18 ±2,39 462,68 ±5,15 466,40 ±5,88 480,72 ±5,45 362,94 ± 7,58 381,76 ± 8,64 393,41 ± 8,02 Prosek 209,15 ±1,74 469,93 ±3,97 379,37 ± 5,84 Pij etr en 14 19 20 208,98 ± 3,25 179,61 ± 6,11 195,13 ± 5,39 467,73 ±7,42 615,15 ±13,93 652,51 ±12,29 388,51 ± 10,92 506,29 ± 20,49 543,49 ± 18,08 Prosek 194,57 ± 3,49 578,47 ±7,96 479,43 ±11,70 1)RO-rasa oca; 2)UPK- uzrast pri klanju, PŽDP-prosečan životni dnevni prirast, DPMTP- dnevni prirast mase tople polutke Masa toplih polutki, svih ispitivanih tovljenika, se povećavala u proseku za 419,49 g/danu života. Ispitivana osobina je varirala (prilog 1.3.) pod uticajem rase oca Rezultati istraživanja 59 (P<0,001), očeva unutar rase ŠL (P<0,001), rase VJ (P<0,01), rase P (P<0,001), sezone rođenja tovljenika (P<0,01) ali ne i pola tovljenika (P>0,05). Srednje vrednosti DPMTP po rasama očeva su iznosile: 399,66 (ŠL), 379,37 (VJ) i 479,43 g (P). Razlika LSM vrednosti između najboljeg i najlošijeg oca rase ŠL, VJ i P je bila 81,16 (otac 7 i 18), 30,47 (otac 4 i 6) i 154,98 g/danu (otac 14 i 20). U tabeli 9 prikazan je uticaj pola i sezone rođenja potomaka na uzrast pri klanju, životni prirast i dnevni prirast mase tople polutke. Tabela 9. Uticaj pola i sezone rođenja (model 1) na uzrast pri klanju, životni dnevni prirast i dnevni prirast mase tople polutke (LSMean ±S.E.) Izvori varijacije UPK2), dana PŽDP, g DPMTP, g Pol M 1) Ž 200,30±1,70 202,34±1,83 522,65±3,89 507,36±4,17 423,98±5,72 415,00±6,14 Sez ona Zima Proleće Leto Jesen 199,66±4,20 207,49±2,48 199,24±2,46 198,87±2,32 529,50±9,59 473,18±5,67 529,10±5,61 528,23±5,29 436,34 ±14,10 383,05±8,33 432,60±8,26 425,96±7,78 1)M- muška kastrirana grla, Ž –ženska grla; 2)UPK- uzrast pri klanju, PŽDP-prosečan životni dnevni prirast, DPMTP- dnevni prirast mase tople polutke Posmatrajući po polovima (tabela 9) vidimo da su muška kastrirana grla u odnosu na ženska grla završavala dva dana pre tov i imala veći životni prirast (522,65 : 507,36 g) kao i veći dnevni prirast mase tople polutke (423,98 : 415,00 g). Razlika LSM vrednosti PŽDP između muških kastriranih i ženskih grla od 15,29 g/dan je statistički vrlo visoko značajna (P<0,001). Najmanje priraste su ostvarila grla rođena u prolećnoj sezoni (473,18 i 383,05g). Između ostalih sezona rođenja ispitivanih grla, variranja PŽDP i DPMTP su bila manja. Sezona rođenja je uticala na variranje PŽDP (P<0,001) i DPMTP (P<0,001). Uticaj genotipa, pola i sezone - Rezultati ispitivanja fenotipskog variranja uzrasta pri klanju i prirasta potomaka po genotipu, polu i sezoni rođenja prikazani su u tabeli 10. Upotrebom modela (2) za analizu navedenih osobina, može se zaključiti da osobina UPK nije varirala statistički značajno (P>0,05) između genotipova, pola i sezone rođenja tovljenika (prilog 1.1., tabela 11). Osobine PŽDP i DPMTP su varirale Rezultati istraživanja 60 između genotipova tovljenika (P<0,001). Najveći PŽDP i DPMTP su imali tovljenici genotipa 6 (550,84 g i 459,31g). Genotip 6 su trorasni melezi čiji očevi su bili rase pijetren [Px(VJxŠL)]. Tovljenici rase ŠL (genotip 1) ostvarili su manje prosečne vrednosti PŽDP i DPMTP (487,15 i 392,69 g/danu života) od opšteg proseka. Dvorasni melezi P x ŠL (genotip 5) i VJ x (VJxŠL) (genotip 9) imali su PŽDP manji od 480 g (466,93 i 477,56 g). Takođe, oni su imali sporiji porast mase toplih polutki od ostalih genotipova tovljenika (387,21 i 379,83 g). Muška kastrirana grla su imala veći PŽDP od ženskih grla za 18,58 g (P<0,01). Ova osobina je varirala (P<0,05) između polova unutar genotipova tovljenika (prilog 1.2.1.). Najveća razlika srednjih vrednosti PŽDP je bila između muških i ženskih grla genotipa 6 (57,1g). Razlike PŽDP između pola M i Ž, ostalih genotipova je bila u intervalu od 5 (genotip 8) do 20 g (genotip 1). Tabela 10. Uticaj genotipa, pola i sezone (model 2) na osobine porasata (LSMean ±S.E.) Izvori varijacije UPK3), dana PŽDP, g DPMTP, g  ± S.E. 204,94 ±1,32 494,86 ±3,52 403,45 ±4,54 Genotip 11) 2 5 6 8 9 203,06 ±1,32 206,25 ±1,66 210,06 ±4,61 201,00 ±3,08 199,82 ±3,04 209,46 ±2,94 487,15 ± 3,51 483,02 ± 4,42 466,93 ± 12,29 550,84 ± 8,20 503,59 ± 8,11 477,65 ± 7,83 392,69 ± 4,52 389,16 ± 5,70 387,21 ± 15,83 459,31 ± 10,57 412,50 ± 10,44 379,83 ± 10,09 Pol M 2) Ž 203,49 ±1,80 206,39 ±1,68 504,15 ± 4,80 485,57 ± 4,48 407,97 ± 6,19 398,93 ± 5,77 Sez ona Zima Proleće Leto Jesen 201,93 ±3,65 204,26 ±2,00 208,85 ±1,72 204,73 ±1,43 504,80 ± 9,73 484,68 ± 5,33 495,20 ± 4,58 494,78 ± 3,81 421,61 ± 12,53 391,03 ± 6,86 401,62 ± 5,90 399,53 ± 4,91 1)1-ŠL, 2- VJxŠL, 5-PxŠL, 6- Px(VJxŠL), 8- ŠLx(VJxŠL), 9- VJx(VJxŠL); 2)M- muška kastrirana grla, Ž –ženska grla; 3)UPK- uzrast pri klanju, PŽDP-prosečan životni prirast, DPMTP- dnevni prirast mase tople polutke Rezultati istraživanja 61 Koeficijenti determinacije (R2) za primenjene model 1 i model 2, pri analizi osobina UPK, PŽDP i DPMTP su prikazani u tabeli 11. Za sve analizirane osobine, koeficijenti R2 su bili veći kod upotrebe modela 1 u poređenju sa modelom 2. Ukupna varijabilnost osobine UPK, PŽDP i DPMTP je bila sa 14,4; 44,9 i 22,8% objašnjena faktorima koji su bili uključeni u model 1. Tabela 11. Statistička značajnost (nivo značajnosti) uticaja uključenih u modele (model 1 i 2) pri analizi osobina UPK, PŽDP i DPMTP (prema prilogu 1.1., 1.2. i 1.3.) Izvori varijacije (uticaj)1) UPK 2) PŽDP DPMTP Mo del 1 RO **3) *** *** O:ŠL *** *** *** O:VJ NS * ** O:P *** *** *** Pol NS *** NS Sezona NS *** ** Pol:RO NS NS NS R2 0,144 0,449 0,228 Mo del 2 Genotip NS *** *** Pol NS ** NS Sezona NS NS NS Pol:Genotipa NS * NS R2 0,052 0,168 0,106 1)RO-rasa oca, O:ŠL-očevi unutar rase švedski landras, O:VJ-očevi unutar rase veliki jorkšir, O:P- očevi unutar rase pijetren, Pol:RO-pol potomaka unutar rase očeva, Pol:Genotipa-pol potomaka unutar genotipa; 2)UPK- uzrast pri klanju; PŽDP-prosečan životni prirast, DPMTP- dnevni prirast mase tople polutke; 3)NS=P>0,05; *=P<0,05; **=P<0,01; ***=P<0,001 4.1.2. Telesna masa pri klanju i masa toplih polutki Uticaj očeva, pola i sezone - U tabeli 12 prikazani su efekti uticaja rase očeva i očeva na variranje telesne mase pre klanja i masu tople polutke. Korigovanjem telesne Rezultati istraživanja 62 mase na kraju tova (MPK) na isti uzrast pri klanju (UPK=204,91 dana) utvrđeno je da su grla imala prosečnu MPK od 105,73 kg. Tabela 12. Uticaj rase oca i očeva unutar rase (model 3 i 5) na telesnu masu na kraju tova i masu polutke (LSMean ±S.E.) Izvori varijacije MPK2), kg MTP1, kg MTP2, kg  ± S.E. 105,73 ±0,68 81,78 ±0,21 85,81±0,61 RO1) Broj oca 99,97±1,01 99,76±1,03 96,41±1,28 112,93 ±2,61 111,61 ±2,52 108,82 ±2,63 98,22±2,43 99,69±2,26 97,72±2,24 94,28 ±2,08 81,51 ± 0,31 81,34 ± 0,32 80,79 ± 0,40 80,09 ± 0,81 78,22 ± 0,76 80,69 ± 0,81 81,59 ± 0,75 81,34 ± 0,70 81,46 ± 0,69 81,20 ±0,65 80,54 ±0,91 80,26 ±0,92 76,85 ±1,15 90,35 ±2,34 87,48 ±2,25 87,41 ±2,36 79,19 ±2,18 80,21 ±2,02 78,56 ±2,01 75,43 ±1,86 Šv eds ki lan dra s 1 2 3 7 8 9 15 16 17 18 Prosek 101,94 ±0,91 80,82 ±0,28 81,63 ±0,81 Ve lik i jo rkš ir 4 5 6 96,37±1,01 97,46±1,15 99,68 ±1,06 82,39 ± 0,31 81,61 ± 0,35 81,51 ±0,33 78,35 ±0,90 78,50 ±1,03 80,34 ±0,95 Prosek 97,84± 0,78 81,84 ± 0,24 79,06 ±0,70 Pij etr en 14 19 20 97,63±1,44 121,39±2,75 133,19±2,40 83,02 ± 0,45 82,15 ± 0,85 82,87 ±0,81 80,07 ±1,29 99,75 ±2,46 110,41 ±2,15 Prosek 117,41±1,56 82,68 ±0,50 96,74 ±1,40 UPK; MPK (b) 0,307*** 0,854** 0,271*** 1)RO-rasa oca, UPK(b)- linearni uticaj uzrasta pri klanju, MPK (b)- linearni uticaj mase pre klanja; 2)MPK -telesna masa na kraju tova i MTP2-masa toplih polutki korigovane na prosečni uzrast pri klanju (UPK=204,91 dana), MTP1-masa tople polutke korigovana na MPK (MPK=101,04 kg) Rezultati istraživanja 63 Potomci očeva rase P imali su najveću korigovanu MPK (117,41 kg) a najmanju grla koja potiču od očeva rase VJ (97,84 kg) pri prosečnom uzrastu od 204,9 dan. Potomci nerasta br. 7, 8 i 9 su imali veću telesnu masu od opšteg proseka svih ispitivanih grla (=105,73 kg). Suprotno od njih, tovljenici čiji su očevi bili rase VJ, imali su manju korigovanu MPK od opšteg proseka za 6,05 (otac br. 6) do 9,36 kg (otac 4). Razlika srednjih vrednosti MPK između potomaka očeva 6 i 4 je bila 3,31 kg. Raspon LSMean vrednosti za MPK između najboljeg oca rase ŠL (otac 7) i najlošijeg (otac 18) je bila 18,65 kg pri istom uzrastu. Najveća ustanovljena razlika LSMean vrednosti korigovane MPK je bila između nerasta 14 i 20 (35,56 kg). Korekcijom mase tople polutke (MTP1) na istu telesnu masu na kraju tova tj. masu pre klanja (MPK=101,04 kg) najveću vrednost MTP1 imali su potomci očeva rase P (82,68 kg) a najmanju grla čiji su očevi rase ŠL (80,82 kg). Sa povećanjem telesne mase na kraju tova za jedan kilogram, povećavala se masa toplih polutki za 0,854 kg. Muška kastrirana grla su imala veću telesnu masu pre klanja (tabela 13) u odnosu na ženska, pri istom prosečnom uzrastu, za 2,88 kg i ta razlika je statistički visoko značajna (P=0,0003; prilog 1.5.; tabela 15). Posmatrajući ovu osobinu u odnosu na sezonu rođenja vidimo da su grla rođena u proleće imala najnižu MPK (97,86 kg) dok su grla rođena u zimu, leto i jesen imala skoro identičnu MPK (108,44 : 108,58 : 108,03 kg). Pri istoj telesnoj masi pre klanja (MPK=101,04 kg) ženska grla su imala veću masu tople polutke u odnosu na muška kastrirana grla (82,07 : 81,49 kg). Tabela 13. Uticaj pola i sezone rođenja (model 3 i 5) na telesnu masu na kraju tova i masu polutke (LSMean ±S.E.) Izvori varijacije MPK2), kg MTP1, kg MTP2, kg Pol M 1) Ž 107,17 ±0,76 104,29 ±0,81 81,49 ±0,24 82,07 ±0,25 86,76 ±0,68 84,86 ±0,73 Sez ona Zima Proleće Leto Jesen 108,44 ±1,87 97,86 ±1,10 108,58 ±1,10 108,03 ±1,03 83,04 ±0,58 81,29 ±0,34 81,59 ±0,34 81,20 ±0,32 89,41 ±1,67 78,55 ±0,99 88,07 ±0,98 87,22 ±0,93 1)M- muška kastrirana grla, Ž –ženska grla; 2) MPK -telesna masa na kraju tova i MTP2-masa toplih polutki korigovane na prosečni uzrast pri klanju (UPK=204,91 dana), MTP1-masa tople polutke korigovana na MPK (MPK=101,04 kg) Rezultati istraživanja 64 Uticaj genotipa, pola i sezone – Rezultati ispitivanja uticaja genotipa tovljenika na variranje MPK (tabela 14) pokazuju da su grla trorasni melezi [Px(VJxŠL); genotip 6] pri istom uzrastu 204,9 dana imala najveću telesnu masu na kraju tova (112,80 kg) i MTP2 (93,15 kg). Telesna masa trorasnih meleza na kraju tova bila je za skoro istu vrednost (12,45; 12,75 i 12,92 kg) veća od tovljenika čiste rase (ŠL - genotip 1) i meleza F1 (VJxŠL, genotip 2) i dvorasnih meleza sa 75% gena rase VJ (genotip 9). Najmanje srednje vrednosti za iste osobine ustanovljene su kod genotipa 5 odnosno meleza F1 melezi (PxŠL). Dok u slučaju korigovanja mase tople polutke na MPK (MPK=101,04 kg) vidimo da su grla genotipa ŠL imala najmanju MTP1 od 80,86 kg. Tabela 14. Uticaj genotipa, pola i sezone (model 4 i 6) na telesnu masu na kraju tova i masu polutke (LSMean ±S.E.) Izvori varijacije MPK3), kg MTP1, kg MTP2, kg  ± S.E. 102,26 ±0,67 81,92 ±0,18 82,96 ±0,58 Genotip 11) 2 5 6 8 9 100,35 ±0,66 100,05 ±0,84 97,83 ±2,33 112,80 ±1,55 102,65 ±1,54 99,88 ±1,48 80,86 ±0,18 81,48 ±0,22 82,61 ±0,61 83,08 ±0,42 81,14 ±0,40 82,37 ±0,39 80,30 ±0,58 80,62 ±0,73 79,79 ±2,04 93,15 ±1,36 82,58 ±1,34 81,31 ±1,30 Pol M 2) Ž 103,86±0,91 100,66±0,85 81,58 ±0,24 82,27 ±0,22 84,00 ±0,80 81,91 ±0,74 Sez ona Zima Proleće Leto Jesen 103,73±1,84 99,68 ±1,01 103,46±0,87 102,18±0,72 82,68 ±0,48 81,08 ±0,27 82,27 ±0,23 81,67 ±0,19 85,01 ±1,61 79,93 ±0,88 84,26 ±0,76 82,63 ±0,63 UPK(b); MPK (b) 0,259*** 0,852*** 0,237*** 1) 1-ŠL, 2- VJxŠL, 5-PxŠL, 6- Px(VJxŠL), 8- ŠLx(VJxŠL), 9- VJx(VJxŠL); 2)M- muška kastrirana grla, Ž–ženska grla; UPK (b)- linearni uticaj uzrasta pri klanju; MPK(b)- linearni uticaj telesne mase na kraju tova; 3)MPK -telesna masa na kraju tova i MTP2-masa toplih polutki korigovane na prosečni uzrast pri klanju (UPK=204,91 dana), MTP1-masa tople polutke korigovana na MPK (MPK=101,04 kg) Rezultati istraživanja 65 U tabeli 15 je prikazana statistička značajnost uključenih faktora u modele 3, 4, 5 i 6 za osobine MPK i MTP. Tabela 15. Statistička značajnost (nivo značajnosti) uticaja uključenih u modele pri analizi osobina MPK i MTP Izvori varijacije (uticaj)1) MPK 2) MTP2 Izvori varijacije(uticaj)1) MTP1 Mo del 5 RO ***3) *** Mo del 3 RO *** O:ŠL *** *** O:ŠL ** O:VJ * NS O:VJ * O:P *** *** O:P NS Pol *** ** Pol * Sezona *** *** Sezona ** Pol:RO NS NS Pol:RO NS UPK (b) *** *** MPK(b) ** R2 0,513 0,512 R2 0,942 Mo del 6 Genotip *** *** Mo del 4 Genotip *** Pol ** * Pol * Sezona ** *** Sezona *** Pol:Genotipa ** * Pol:Genotipa NS UPK (b) *** *** MPK(b) *** R2 0,303 0,333 R2 0,940 1)RO-rasa oca, O:ŠL-očevi unutar rase švedski landras, O:VJ-očevi unutar rase veliki jorkšir, O:P- očevi unutar rase pijetren, Pol:RO-pol potomaka unutar rase očeva, Pol:Genotipa-pol potomaka unutar genotipa, UPK (b)- linearni uticaj uzrasta pri klanju, MPK(b)- linearni uticaj telesne mase na kraju tova, R2-koeficijent determinacije; 2) MPK -telesna masa na kraju tova i MTP2-masa toplih polutki korigovane na prosečni uzrast pri klanju (UPK=204,91 dana) MTP1-masa tople polutke korigovana na MPK (MPK=101,04 kg); 3)NS=P>0,05; *=P<0,05; **=P<0,01; ***=P<0,001 Rezultati analize varijanse za navedene osobine i modele, prikazani su u prilogu 1.4. (model 3 i 4), prilogu 1.5. i prilogu 1.6. (model 5 i 6). Rezultati pokazuju da su na MPK, pri istom prosečnom uzrastu na kraju tova (UPK – linearni uticaj, model 5), uticali (P<0,05; P<0,01 i P<0,001) svi uključeni faktori osim interakcije pola i rase oca Rezultati istraživanja 66 (P>0,05). Na masu tople polutke MTP2 (model 3) nisu uticali (P>0,05) očevi unutar rase VJ i pol unutar rase oca. Na variranje MTP1 (model 3), takođe, nije ispoljen uticaj pola unutar rase oca i uticaj očeva unutar rase P (P>0,05). Korišćenjem modela 6 u koji je bio uključen genotip tovljenika umesto rase i očeva unutar rase, dobijeni su rezultati koji pokazuju da je ovaj faktor ispoljio uticaj na MPK i MTP (P<0,001). Uticaj pola i sezone rođenja tovljenika je bio statistički značajan ali je nivo značajnosti bio manji nego u modelu 5. Takođe, utvrđen je uticaj (P<0,05) interakcije pola i genotipa potomaka (prilog 1.5.1. i 1.6.1, model 6). Koeficijent determinacije pokazuje da efekti uključeni u model 3 (rasa nerasta, nerasti unutar rase, pol i sezona rođenja) objašnjavaju 94,2 % varijacije MTP1. Model 5 je bio pouzdaniji za ocenu varijabilnosti MPK i MTP2, jer su faktori uključeni u model, objašnjavali 51,3 i 51,2% ukupne varijabilnosti ispitivanih osobina. 4.1.3. Debljina slanine, prinos i udeo mesa procenjen na liniji klanja Uticaj očeva, pola i sezone - U tabeli 16 su prikazane vrednosti debljina slanina koje su neophodne da bi iz tablica za mesnate svinje, koje su sastavni deo Pravilnika o kvalitetu zaklanih svinja i kategorizaciji svinjskog mesa (SL SFRJ, 1985), dobili vrednosti za prinos (JUS1) i udeo mesa u polutki (JUS2). Utvrđena je razlika od 0,13 mm između debljine slanine na sredini leđa (DSL) i debljine slanine na krstima II izmerena na sredini m. gluteusa mediusa (DSK II). Najtanju slaninu DSL (13,20 mm) i DSK II (14,31 mm) i samim tim i najveću vrednost prinosa (36,22 kg) i udela mesa (44,25% ) u polutki, imali su potomci očeva rase P. Najveće vrednosti za DSL (20,51 mm) i DSK II (19,12 mm) i najmanje za JUS1 (34,59 kg) i JUS2 (42,73%), imala su grla koja potiču od očeva rase VJ. Unutar rase ŠL najtanju DSL su imali potomci nerasta br.17 (11,78 mm) i najveći udeo mesa u polutki (44,69%) a potomci nerasta br.2 imali su najmanju vrdnost DSK II (12,19 mm). Suprotno navedenom, grla koja potiču od oca br.5 rase VJ, imala su najdeblje slanine (22,25 i 21,37 mm) i najmanji prinos i udeo mesa (33,92 kg i 41,94%) Rezultati istraživanja 67 Tabela 16. Uticaj rase oca, očeva unutar rase i MTP (model 7) na debljine slanine, prinos i udeo mesa u polutki (LSMean ±S.E.) Izvori varijacije DSL2), mm DSK II, mm JUS1, kg JUS2, %  ± S.E. 16,21 ±0,43 16,08 ±0,46 35,54 ±0,14 43,65 ±0,15 RO1) Broj oca 15,76 ±0,62 14,52 ±0,63 17,53 ±0,80 15,70 ±1,61 17,31 ±1,52 14,98 ±1,62 14,34 ±1,50 14,43 ±1,40 11,78 ±1,38 13,04 ±1,30 14,50 ±0,68 12,19 ±0,69 14,80 ±0,87 16,40 ±1,75 17,04 ±1,65 13,30 ±1,76 15,88 ±1,63 16,45 ±1,51 12,83 ±1,50 14,73 ±1,41 35,84 ±0,20 36,04 ±0,21 35,46 ±0,26 35,29 ±0,53 34,61 ±0,50 35,27 ±0,53 36,30 ±0,49 36,09 ±0,46 36,35 ±0,45 36,92 ±0,42 44,23 ±0,22 44,46 ±0,22 43,86 ±0,28 43,34 ±0,56 42,98 ±0,52 43,80 ±0,56 44,05 ±0,52 44,14 ±0,48 44,69 ±0,48 44,10 ±0,45 Šv eds ki lan dra s 1 2 3 7 8 9 15 16 17 18 Prosek 14,94 ±0,56 14,81 ±0,61 35,82 ±0,18 43,96 ±0,19 Ve lik i jo rkš ir 4 5 6 20,07 ±0,62 22,25 ±0,71 19,20 ±0,66 18,16 ±0,67 21,37 ±0,77 17,84 ±0,71 34,82 ±0,20 33,92 ±0,23 35,04 ±0,21 43,00 ±0,21 41,94 ±0,24 43,25 ±0,23 Prosek 20,51 ±0,48 19,12 ±0,52 34,59 ±0,16 42,73 ±0,17 Pij etr en 14 19 20 15,24 ±0,89 12,22 ±1,70 12,14 ±1,62 12,48 ±0,97 15,63 ±1,84 14,83 ±1,76 36,54 ±0,29 36,18 ±0,56 35,94 ±0,53 44,64 ±0,31 44,24 ±0,59 43,86 ±0,56 Prosek 13,20 ±1,01 14,31 ±1,09 36,22 ±0,33 44,25 ±0,35 MTP (b) 0,246*** 0,244*** 0,382*** -0,019** 1)RO-rasa oca, MTP (b)- linearni uticaj mase tople polutke(MTP=81,20 kg); 2) DSL-deblina slanine na sredini leđa, DSK II-debljina slanine na krstima II mera, JUS1-prinos mesa u polutki, JUS2-udeo mesa u polutki Utvrđen je vrlo visoko značajan (P<0,001) uticaj mase toplih polutki na debljine slanine (DSL i DSK II) i prinos mesa (JUS1) dok je za udeo mesa (JUS2) utvrđen visoko značajan (P<0,01). Sa povećanjem MTP za kilogram, povećavala se debljina slanine DSL i DSK II za 0,246 i 0,244 mm. Prinos mesa se povećavao za 0,382 kg po Rezultati istraživanja 68 kilogramu toplih polutki. Udeo mesa u toplim polutkama smanjivao se sa povećanjem mase toplih polutki (b= - 0,019). Ženska grla (tabela 17) su imala manju utvrđenu LSMean vrednost za DSL (za 3,39 mm) i DSK II (za 3,52 mm) u odnosu na muška kastrirana grla i samim tim veće vrednosti za prinos (+0,83 kg) i udeo mesa (+1,10%). Muška grla unutar rase VJ imali su najveću utvrđenu vrednost za DSL (22,99 mm) dok su najmanju imala ženska grla unutar rase P (12,19 mm). Za drugu osobinu DSK II najmanje vrednosti su utvrđene kod ženskih grla unutar rase ŠL (12,93 mm) a najveća kod muških unutar rase VJ (22,12 mm). Posmatrajući sezonu rođenja potomaka nisu ustanovljene veće razlike prosečnih vrednosti navedenih osobina kao za ostale faktore koji su bili uključeni u model 7. Tabela 17. Uticaj pola, pola unutar rase oca, sezone rođenja i MTP (model 7) na debljine slanine, prinos i udeo mesa u polutki (LSMean ±S.E.) 1)M- muška kastrirana grla, Ž–ženska grla; 2)DSL-deblina slanine na sredini leđa, DSK II-debljina slanine na krstima II mera, JUS1-prinos mesa u polutki, JUS2-udeo mesa u polutki Uticaj genotipa, pola i sezone - U tabeli 18 je prikazan uticaj genotipa, pola, sezone i MTP (model 8) na variranje osobina DSL, DSK II, JUS1 i JUS2. Najtanju slaninu DSL imali su tovljenici genotipa 6 (13,71 mm) odnosno trorasni melezi sa Izvori varijacije DSL2), mm DSK II, mm JUS1, kg JUS2, % Pol M 1) Ž 17,91 ±0,48 14,52 ±0,51 17,84 ±0,52 14,32 ±0,55 35,13 ±0,16 35,96 ±0,17 43,10 ±0,17 44,20 ±0,18 Po l u nut ar Ra se oca M:ŠL Ž:ŠL M:VJ Ž:VJ M:P Ž:P 16,54 ±0,59 13,34 ±0,64 22,99 ±0,57 18,02 ±0,56 14,21 ±1,15 12,19 ±1,22 16,70 ±0,64 12,93 ±0,70 22,12 ±0,62 16,13 ±0,61 14,72 ±1,25 13,91 ±1,32 35,62 ±0,19 36,02 ±0,21 33,71 ±0,19 35,47 ±0,18 36,06 ±0,38 36,38 ±0,40 43,60 ±0,20 44,33 ±0,22 41,67 ±0,20 43,79 ±0,19 44,02 ±0,40 44,47 ±0,42 Sez ona Zima Proleće Leto Jesen 14,16 ±1,16 18,88 ±0,68 16,00 ±0,69 15,82 ±0,64 14,59 ±1,26 18,75 ±0,74 15,10 ±0,75 15,89 ±0,70 35,89 ±0,38 35,09 ±0,22 35,73 ±0,23 35,47 ±0,21 44,01 ±0,40 43,21 ±0,24 43,76 ±0,24 43,60 ±0,22 Rezultati istraživanja 69 pijetrenom kao terminalnom rasom [Px(VJxŠL)]. Međutim, najtanju slaninu na poziciji DSK II (12,59 mm) i najveći prinos i udeo mesa u polutki (36,63 kg i 44,82%), imala su grla genotipa 5 (dvorasni melezi sa 50% gena rase P). Suprotno od njih, tovljenici genotipa 9 [VJx(VJxŠL)] su imali najveće vrednosti debljine slanine (20,54 i 19,61 mm) i najmanji prinos (34,45 kg) i udeo mesa (42,50%) pri istoj prosečnom masi toplih polutki. Uticaj pola tovljenika i sezone rođenja ispoljili su istu tendenciju kao i u modelu 7. Ženska grla su imala više mesa u polutkama (36,09 kg i 44,36%) od muških kastriranih (P<0,001). Tovljenici rođeni u toku zime imali su najtanju slaninu i najviše mesa u polutkama. Suprotno od njih, grla rođena u toku proleća, imali su najveće srednje vrednosti za debljine slanine (19,13 i 19,74 mm) i najmanje za mesnatost polutki (34,91 kg i 42,85% mesa). Tabela 18. Uticaj genotipa, pola, sezone i MTP (model 8) na debljine slanine, prinos i udeo mesa u polutki (LSMean ±S.E.) Izvori varijacije DSL3), mm DSK II, mm JUS1, kg JUS2, %  ± S.E. 16,93 ±0,36 15,67 ±0,39 35,61 ±0,12 43,76±0,12 Genotip 11) 2 5 6 8 9 14,94 ±0,36 19,77 ±0,45 15,22 ±1,25 13,71 ±0,87 17,42 ±0,82 20,54 ± 0,80 13,80 ±0,39 19,13 ±0,49 12,59 ±1,36 12,95 ±0,95 15,92 ±0,90 19,61 ±0,87 35,94 ±0,12 34,75 ±0,15 36,63 ±0,41 36,46 ±0,29 35,44 ±0,27 34,45 ±0,26 44,28±0,12 42,85±0,16 44,82±0,43 44,61±0,30 43,50±0,28 42,50±0,27 Pol M 2) Ž 18,58 ±0,49 15,29 ±0,46 17,52 ±0,54 13,82 ±0,50 35,13 ±0,16 36,09 ±0,15 43,16 ±0,17 44,36 ±0,16 Sez ona Zima Proleće Leto Jesen 14,86 ±0,99 19,13 ±0,54 16,75 ±0,48 16,99 ±0,39 13,28 ±1,08 19,74 ±0,59 14,63 ±0,52 15,01 ±0,42 36,17 ±0,33 34,91 ±0,18 35,89 ±0,16 35,49 ±0,13 44,46 ±0,34 42,86 ±0,19 43,99 ±0,16 43,73 ±0,13 MTP (b) 0,229*** 0,246*** 0,378*** -0,020* 1)1-ŠL, 2- VJxŠL, 5-PxŠL, 6- Px(VJxŠL), 8- ŠLx(VJxŠL), 9- VJx(VJxŠL); 2)M-muška kastrirana grla, Ž–ženska grla, MTP(b)- linearni uticaj mase tople polutke; 3)DSL-deblina slanine na sredini leđa, DSK II-debljina slanine na krstima II mera, JUS1-prinos mesa u polutki, JUS2-udeo mesa u polutki Rezultati istraživanja 70 Statistička značajnost za uticaje uključene u model 7 i 8, pri analizi osobina debljina slanine, prinosa i udela mesa u polutkama, prikazani su u tabeli 19 i prilozima od 1.7. do 1.10.1. Tabela 19. Statistička značajnost (nivo značajnosti) uticaja uključenih u modele (model 7 i 8) pri analizi osobina debljine slanine i prinosa mesa (SL SFRJ,1985) Izvori varijacije (uticaj)1) DSL2) DSK II JUS1 JUS2 Mo del 7 RO ***3) *** *** *** O:ŠL ** ** ** NS O:VJ *** *** *** *** O:P NS NS NS NS Pol *** *** *** *** Sezona * * NS NS Pol:RO * *** *** *** MTP (b) *** *** *** ** R2 0,442 0,465 0,865 0,366 Mo del 8 Genotip *** *** *** *** Pol *** *** *** *** Sezona *** *** *** *** Pol:Genotipa NS * *** *** MTP (b) *** *** *** * R2 0,395 0,416 0,852 0,316 1)RO-rasa oca, O:ŠL-očevi unutar rase švedski landras, O:VJ-očevi unutar rase veliki jorkšir, O:P- očevi unutar rase pijetren, Pol:RO-pol potomaka unutar rase očeva, Pol:Genotipa-pol potomaka unutar genotipa; 2) DSL- debljina slanine na sredini leđa, DSK II-debljina slanine na krstima II mera, JUS1-prinos mesa u polutki, JUS2-udeo mesa u polutki; MTP(b)-linearni uticaj mase tople polutke; 3)NS=P>0,05;*=P<0,05;**=P<0,01; ***=P<0,001 Rasa očeva i očevi unutar rase VJ (model 7), uticali su (P<0,001) na variranje svih osobina potomaka (DSL, DSK II, JUS1 i JUS2). Suptrotno, nisu ustanovljena variranja ni jedne osobine (P>0,05) između potomaka različitih očeva rase P. Statistički visoko značajan uticaj očeva rase ŠL (P<0,01) je ustanovljen za sve osobine osim za JUS2 (P>0,05). Ustanovljene razlike srednjih vrednosti DSL, DSK II, JUS1 i JUS2 između ženskih i muških kastriranih grla su bile statistički vrlo visoko značajne (P<0,001) u oba korišćena modela. Sezona rođenja potomaka je ispoljila različit uticaj Rezultati istraživanja 71 pri korišćenju modela 7 (P<0,05 za DSL i DSK II) i 8 (P<0,001 za sve osobine). U prilogu 1.10.1. (model 8) su prikazane LSMean vrednosti interakcije pola i genotipa potomaka. Vrednosti koeficijenta determinacije za model 7, bile su u intervalu od 0,366 (JUS2) do 0,865 (JUS1). Relativni udeo faktora MTP, rasa oca, pol i sezona kao izvora varijabilnosti DSL, iznosili su 23,5; 11,5; 11,6 i 2,4 % u ukupnoj determinaciji modela 7. Varijabilnost osobine DSK II najviše je uslovljena MTP (17,9% od R2), polom tovljenika (9,66%), rasom oca (5,06%) i sezonom rođenja (2,3%). 4.1.4. Prinos tkiva u četiri osnovna dela polutke i masa podslabinskog mišića U tabeli 20 date su prosečne vrednosti i varijabilnost 12 delova leve polutke dobijenih rasecanjem po metodologiji Walstra i Merkus (1996). Takođe su prikazane i prosečne vrednosti odnosno suma svih 12 delova, masa sala merena pre samog rasecanja po preporučenoj proceduri kao i ukupna masa leve polutke. Tabela 20. Prosečne vrednosti i varijabilnost mase delova leve polutke potomaka Osobina x ± SD MB Masa buta, kg 9,247 ±1,58 MSK Masa slabinsko-krsnog dela, kg 6,130 ±0,94 MP Masa plećke, kg 4,585 ±0,69 MTRD Masa trbušnog dela, kg 4,420 ±0,81 File Podslabinski mišić, kg 0,546 ±0,11 Vrat Vrat, kg 3,274 ±0,59 Glava Glava+obrazi, kg 2,868 ±0,45 Lakat+p Lakat+papak, kg 1,079±0,13 Koleno+p Koleno+papak, kg 1,877±0,26 G+ŠR Gronik+špic rebra, kg 2,275±0,41 VDT Ventralni deo trbušine, kg 1,549±0,34 DVDT Drugi ventralni deo trbušine, kg 0,556±0,18 SUMP Ukupna masa 12 delova polutke, kg 38,41±5,36 SALO Salo, kg 0,810±0,31 USPO Ukupna masa leve polutke, kg 39,41±5,51 Rezultati istraživanja 72 Leve polutke imale su prosečnu masu 39,41 kg. Mase četiri osnovna dela posle rasecanja (MB, MSK, MP i MTRD), činili su pojedinačno 23,46; 15,55; 11,63 i 11,22% prosečne mase polutke. Udeo mase vrata, glave, lakta+papka i kolena+papka u masi leve polutke je bilo: 8,31; 7,28; 2,74 i 4,76%. U prosečnoj masi polutke, osobine VDT i DVDT učestvovale su sa 3,93 i 1,41% ili zajedno 5,34%. Dobijene vrednosti analize varijanse kao i LSMean±S.E. vrednosti mase ostalih manje vrednih delova polutke (glava+obrazi, lakat+papak, koleno+papak, gronik+špic rebra, ventralni deo trbušine i drugi ventralni deo trbušine) dati su u prilogu 2.1. do 2.7. i od 2.7.1. do 2.7.6. dok su u ovom delu prikazane samo statističke značajnosti (tabela 21) odnosno uticaj pojedinih faktora. Tabela 21. Statistička značajnost (nivo značajnosti) uticaja uključenih u model 7, pri analizi manje vrednih delove polutke Izvori varijacije (uticaj)1) Vrat Glava Lakat+p 2) Koleno+p G+ŠR VDT DVDT Mo del 7 RO NS3) NS NS *** NS *** *** O:ŠL *** NS NS *** ** *** NS O:VJ NS NS NS NS NS NS NS O:P *** *** * *** * ** *** Pol NS * NS NS NS NS NS Sezona * NS NS NS * NS NS Pol:RO NS NS NS NS NS NS NS 1)RO-rasa oca, O:ŠL-očevi unutar rase švedski landras, O:VJ-očevi unutar rase veliki jorkšir, O:P- očevi unutar rase pijetren, Pol:RO-pol potomaka unutar rase očeva; 2) Lakat+papak, koleno+papak, G+ŠR-gronik +špic rebra, VDT- ventralni deo trbušine, DVDT-drugi ventralni deo trbušine; 3)NS=P>0,05; *=P<0,05; **=P<0,01; ***=P<0,001 Vidimo da je masa vrata varirala pod uticajem (P<0,001) očeva unutar rase ŠL i unutar rase P. Sezona je ispoljila niži ali ipak značajan uticaj (P<0,05). Ostali faktori nisu uticali (P>0,05) na navedenu osobinu. Na masu glave uticali su (P<0,001) očevi unutar rase P i pol (model 7) ali ostali faktori nisu uticali (P>0,05) na navedenu osobinu. Na variranje mase lakat+papak uticali su očevi unutar rase P (P<0,05). Masa koleno+papak, varirali su pod uticajem samo rase oca (P<0,001), očevi unutar rase ŠL i očevi unutar rase P. Očevi unutar rase ŠL i P i sezona su uticali (P<0,05 i P<0,01) na Rezultati istraživanja 73 masu gronik+špic rebra. Posmatrajući dva ventralna dela trbušine DVT i DVDT vidimo da su rasa oca i očevi unutar rase P uticali (P<0,01 i P<0,001) na navedene osobine kao i očevi unutar rase ŠL na nivou P<0,01 za osobinu VDT. Masa sala je varirala pod uticajem svih faktora sa različitim nivoom statističke značajnosti. Masa i udeo tkiva u butu - U tabeli 22 prikazani su rezultati variranja ukupne mase buta i prinos pojedinih tkiva u njemu pod uticajem rase oca i očeva unutar rase. Uticaj očeva, pola i sezone – Korigovanjem ukupne mase buta (MB) na prosečnu masu tople polutke (MTP=81,20 kg) vidi se da su potomci očeva rase pijetren (P) imali najveće prosečne vrednosti za navedenu osobinu (10,456 kg) u odnosu na druge rase očeva. Takođe su imala najveću prosečnu masu intermuskularnog masnog tkiva (BINT; 0,477 kg), kostiju buta (BKOS; 0,837 kg) i mišićnog tkiva (BMIŠ; 7,939 kg). U odnosu na grla koja potiču od očeva rase švedski landras (ŠL) i veliki jorkšir (VJ) potomci očeva rase pijetren (P) imala su manje kože i potkožnog masnog tkiva (BPMT) za 30 i 549 grama. Najmanje LSMean vrednosti za osobinu prinosa kože i potkožnog masnog tkiva (BMPT) imali su potomci nerasta br.7 i 9, rase ŠL (869 i 876 g), što je manje u odnosu za prosek rase za 364 i 357 g. Pri tom, kada je reč o intermuskularnom masnom tkivu najmanju utvrđenu vrednost imali su potomci oca br. 8 rase ŠL (182 g), što je za 220 g manje od opšteg proseka i za 132 g od proseka rase očeva. Grla koja potiču od očeva br. 19 i 20 imala su najviše mišićnog tkiva (BMIŠ) (8,489 i 8,118 kg) u butu što je za 2,853 i 2,482 kg više mesa u odnosu na potomke nerasta br. 5 rase VJ. Utvrđen je vrlo visoko značajan (P<0,001) uticaj mase toplih polutki na masu buta i prinos tkiva (prilog 2.8. do 2.12, tabela 25). Rezultati istraživanja 74 Tabela 22. Uticaj rase oca i očeva unutar rase (model 7) na osobine kvaliteta buta potomaka (LSMean ±S.E.) Izvori varijacije MB 2), kg BPMT, kg BINT, kg BKOS, kg BMIŠ,kg  ± S.E. 9,519±0,06 1,396±0,04 0,402±0,01 0,780±0,01 6,940±0,07 RO1) Br.oca 9,054± 0,12 8,911± 0,13 8,654± 0,13 9,101± 0,17 9,189± 0,16 9,274± 0,17 9,227± 0,16 9,341± 0,15 9,400± 0,15 9,303± 0,14 1,520±0,08 1,183±0,09 1,472±0,09 0,869±0,11 1,187±0,10 0,876±0,11 1,406±0,10 1,347±0,10 1,123±0,10 1,344±0,09 0,392±0,03 0,383±0,03 0,447±0,03 0,266±0,04 0,182±0,04 0,233±0,04 0,388±0,04 0,302±0,04 0,279±0,03 0,272±0,03 0,742±0,02 0,753±0,02 0,756±0,02 0,708±0,03 0,730±0,03 0,717±0,03 0,831±0,03 0,796±0,02 0,802±0,02 0,817±0,02 6,401±0,16 6,592±0,17 5,979±0,17 7,258±0,21 7,089±0,20 7,448±0,22 6,602±0,20 6,896±0,19 7,196±0,19 6,869±0,18 Šv eds ki lan dra s 1 2 3 7 8 9 15 16 17 18 Prosek 9,145± 0,07 1,233±0,05 0,314±0,02 0,765±0,01 6,833±0,09 Ve lik i jo rkš ir 4 5 6 9,065± 0,14 8,876± 0,14 8,925± 0,13 1,506±0,09 2,060±0,09 1,691±0,09 0,388±0,03 0,433±0,03 0,423±0,03 0,753±0,02 0,747±0,02 0,717±0,02 6,418±0,17 5,636±0,17 6,094±0,17 Prosek 8,955± 0,09 1,752±0,06 0,415±0,02 0,739±0,01 6,049±0,11 Pij etr en 14 19 20 9,550±0,10 10,937±0,18 10,880±0,18 1,230±0,06 0,975±0,12 1,405±0,12 0,312±0,02 0,579±0,04 0,539±0,04 0,801±0,02 0,894±0,03 0,817±0,03 7,208±0,12 8,489±0,23 8,118±0,23 Prosek 10,456±0,11 1,203±0,07 0,477± 0,03 0,837±0,02 7,939±0,14 MTP (b) 0,111*** 0,027*** 0,004*** 0,007*** 0,074*** 1)RO-rasa oca, MTP (b)- linearni uticaj mase tople polutke(MTP=81,20 kg); 2) MB- masa buta, BPMT– masa kože i potkožnog masnog tkiva buta, BINT- masa intermuskularne masti buta, BKOS- masa kostiju buta, BMIŠ- masa mišića buta Sa povećanjem MTP povećavala se masa buta (+0,111 kg/kg) i svih tkiva (od 0,004 do 0,074 kg/kg). Rezultati istraživanja 75 Posmatrajući po polovima (tabela 23), vidi se da veće LSM vrednosti za osobine MB (+293g, P<0,001), BKOS (+35 g, P<0,01) i BMIŠ (+568 g; P<0,001) imaju ženski potomci u odnosu na muške potomke dok su za BPMT (-260 g, P<0,001) i BINT (–48 g, P<0,01) utvrđene manje vrednost. Najveći prinos mesa (BMIŠ) imala su grla rođena u zimu i jesen (7,512 i 7,233 kg). Ta grla su imala ujedno i veću MB (9,696 i 9,717 kg) u odnosu na grla rođena u proleće i leto. Tabela 23. Uticaj pola i sezone rođenja (model 7) na osobine kvaliteta buta potomaka (LSMean ±S.E.) 1)M- muška kastrirana grla, Ž–ženska grla; 2) MB-masa buta, BPMT– masa kože i potkožnog masnog tkiva buta, BINT- masa intermuskularne masti buta, BKOS- masa kostiju buta, BMIŠ- masa mišića buta Uticaj genotipa, pola i sezone – U tabeli 24 prikazane su LSMean vrednosti osobina buta dobijena upotrebom modela 8. Vidimo da su grla genotipa br. 6 [Px(VJxŠL)] imala pri istoj masi tople polutke veće vrednosti za MB i BMIŠ u odnosu na druge genotipove. Tovljenici genotipa 9 (dvorasni melezi sa 75% rase VJ) su imali najmanje srednje vrednosti za masu buta (8,931 kg) i masu mišićnog tkiva (6,031 kg). Takođe vidimo da su grla rođena u zimskom periodu imala najmanju vrednost za MB (9,220 kg) ali i da su ta grla ujedno imala najveću vrednost za BMIŠ (6,868 kg) u odnosu na grla rođena u drugim periodima. Utvrđen je vrlo visoko značajan (P<0,001) uticaj mase toplih polutki na masu buta i prinos tkiva. Utvrđen je vrlo visoko značajan (P<0,001) uticaj mase toplih polutki na masu i prinos pojedinih tkiva buta dobijenih totalnom disekcijom. Ukupna masa buta se povećavala za 118 g/kg mase tople polutke dok se prinos mesa povećavao za 79 g po kilogramu toplih polutki. Izvori varijacije MB 2), kg BPMT, kg BINT, kg BKOS, kg BMIŠ,kg Pol M 1) Ž 9,372±0,07 9,665±0,07 1,526±0,04 1,266±0,05 0,426 ±0,02 0,378 ±0,02 0,763±0,01 0,798±0,01 6,656±0,08 7,224±0,09 Sez ona Zima Proleće Leto Jesen 9,696±0,19 9,196±0,07 9,466±0,09 9,717±0,08 1,076±0,13 1,712±0,05 1,471±0,06 1,325±0,05 0,321 ±0,05 0,525 ±0,02 0,401 ±0,02 0,361 ±0,02 0,787±0,03 0,759±0,01 0,776±0,01 0,799±0,01 7,512±0,24 6,199±0,09 6,817±0,11 7,233±0,10 Rezultati istraživanja 76 Tabela 24. Uticaj genotipa, pola i sezone (model 8) na osobine kvaliteta buta potomaka (LSMean ±S.E.) Izvori varijacije MB 3), kg BPMT, kg BINT, kg BKOS, kg BMIŠ,kg  ± S.E. 9,264±0,06 1,462±0,04 0,401 ±0,02 0,762±0,01 6,639± 0,08 Ge not ip 11) 2 5 6 8 9 9,003±0,06 9,112±0,10 9,290±0,14 10,204 ±0,10 9,046±0,18 8,931±0,21 1,297±0,04 1,723±0,07 1,269±0,10 1,324±0,07 1,424±0,13 1,736±0,15 0,344±0,02 0,401±0,03 0,334±0,04 0,478±0,03 0,411±0,05 0,439±0,06 0,766±0,01 0,741±0,02 0,767±0,02 0,850±0,02 0,722±0,03 0,725±0,03 6,596±0,08 6,247±0,12 6,920±0,18 7,552±0,13 6,490±0,23 6,031±0,28 Pol M 2) Ž 9,181±0,08 9,347±0,08 1,579±0,06 1,345±0,06 0,413±0,02 0,390±0,02 0,747±0,01 0,776±0,01 6,442±0,11 6,836±0,11 Sez ona Zima Proleće Leto Jesen 9,220±0,17 9,251±0,08 9,294±0,09 9,292±0,07 1,219±0,12 1,646±0,06 1,574±0,06 1,408±0,05 0,376±0,04 0,484±0,02 0,383±0,02 0,363±0,02 0,756±0,03 0,739±0,01 0,775±0,01 0,777±0,01 6,868±0,22 6,382±0,10 6,563±0,11 6,745±0,10 MTP (b) 0,118*** 0,027*** 0,006*** 0,006*** 0,079*** 1)1-ŠL, 2- VJxŠL, 5-PxŠL, 6- Px(VJxŠL), 8- ŠLx(VJxŠL), 9- VJx(VJxŠL); 2)M- muška kastrirana grla, Ž-ženska grla, MTP(b)- linearni uticaj mase tople polutke; 3) MB-masa buta, BPMT- masa kože i potkožnog masnog tkiva buta, BINT- masa intermuskularne masti buta, BKOS- masa kostiju buta, BMIŠ- masa mišića buta U tabeli 25 prikazana je statistička značajnost faktora uključenih u modele 7 i 8 na ispitivane osobine. U prilogu 2.8., 2.9., 2.10., 2.11. i 2.12. prikazane su analize varijanse za iste osobine. Na ukupnu masu buta (MB) uticali su (P<0,001) rasa oca, očevi unutar rase pijetren, pol i genotip grla dok je sezona uticala značajno (P<0,01). Ostali faktori nisu ispoljili značajan uticaj (P>0,05) na ovu osobinu. Model 7 u koji su uključeni efekti rase oca, oca unutar rase, pola, sezone rođenja, pola unutar rase i mase tople polutke, objašnjavaju 93,6% varijabilnosti osobine MB odnosno 92,0 % u modelu 8. Na prinos kože i potkožnog masnog tkiva (BPMT) kao i na mišića (BMIŠ) uticali su (P<0,05; P<0,01 i P<0,001) svi uključeni faktori samo za interakciju pola unutar rase oca i pola unutar genotipa potomaka nije utvrđen uticaj (P>0,05, model 7 i model 8). Očevi unutar rase VJ, pol unutar rase oca (model 7) i pol unutar genotipa potomaka kao i pol (model Rezultati istraživanja 77 8) nisu uticali (P>0,05) na BINT i BKOS. Sezona uključena u model 7 takođe nije ispoljila uticaj na BKOS. Udeo faktora MTP, RO, Pol i Sezona kao izvora varijabilnosti BMIŠ, iznosili su 24,8; 10,5; 4,0; i 3,6 % ukupne sume kvadrata totala za model 7. Relativni udeo ovih faktora kao izvora varijabilnosti u ukupnoj determinaciji je bio: 29,9; 12,6; 4,8 i 4,3%. To znači da je na masu mišića u butu najviše uticala masa tople polutke a zatim rasa očeva ispitivanih tovljenika. Tabela 25. Statistička značajnost (nivo značajnosti) uticaja uključenih u modele (model 7 i 8) pri analizi osobina kvaliteta buta Izvori varijacije (uticaj)1) MB 2) BPMT BINT BKOS BMIŠ Mo del 7 RO ***3) *** *** *** *** O:ŠL NS *** *** *** *** O:VJ NS *** NS NS ** O:P *** ** *** ** *** Pol *** *** ** ** *** Sezona ** *** *** NS *** Pol:RO NS NS NS NS NS MTP (b) *** *** *** *** *** R2 0,936 0,693 0,668 0,658 0,830 Mo del 8 Genotip *** *** *** *** *** Pol NS ** NS NS ** Sezona NS *** *** * * Pol:Genotipa NS NS NS NS NS MTP (b) *** *** *** *** *** R2 0,920 0,551 0,486 0,598 0,780 1)RO-rasa oca, O:ŠL-očevi unutar rase švedski landras, O:VJ-očevi unutar rase veliki jorkšir, O:P- očevi unutar rase pijetren, Pol:RO-pol potomaka unutar rase očeva, Pol:Genotipa-pol potomaka unutar genotipa; 2)MB-masa buta, BPMT- masa kože i potkožnog masnog tkiva buta, BINT- masa intermuskularne masti buta, BKOS- masa kostiju buta, BMIŠ- masa mišića buta; 3)NS=P>0,05; *=P<0,05; **=P<0,01; ***=P<0,001 Rezultati istraživanja 78 Masa i udeo tkiva u slabinsko krsnom delu – Opšti prosek za ukupnu masu slabinsko krsnog dela (MSK) je iznosio 6,020±0,06 kg (tabela 26). Tabela 26. Uticaj rase oca i očeva unutar rase (model 7) na osobine kvaliteta slabinsko- krsnog dela potomaka (LSMean ±S.E.) Izvori varijacije MSK2), kg SPMT, kg SINT, kg SKOS, kg SMIŠ, kg  ± S.E. 6,020±0,06 1,279±0,04 0,250±0,01 0,985 ±0,02 3,506±0,05 RO1) Broj oca 6,308±0,13 6,447±0,14 6,224±0,14 6,027±0,17 6,053±0,16 5,802±0,17 5,822±0,16 5,973±0,15 6,152±0,15 5,942±0,14 1,498±0,10 1,340±0,10 1,619±0,10 1,119±0,13 1,249±0,12 1,054±0,13 1,147±0,12 1,183±0,12 1,016±0,11 1,191±0,11 0,242±0,02 0,255±0,03 0,293±0,03 0,318±0,03 0,175±0,03 0,193±0,03 0,268±0,03 0,197±0,03 0,197±0,03 0,193±0,03 1,027 ±0,04 1,103 ±0,04 1,072 ±0,04 1,130 ±0,05 1,081 ±0,05 1,051 ±0,05 1,014 ±0,05 0,968 ±0,05 1,085 ±0,04 0,959 ±0,04 3,542±0,10 3,750±0,11 3,239±0,11 3,459±0,14 3,549±0,13 3,510±0,14 3,392±0,13 3,625±0,12 3,854±0,12 3,599±0,11 Šv eds ki lan dra s 1 2 3 7 8 9 15 16 17 18 Prosek 6,075±0,07 1,242±0,05 0,233±0,01 1,049 ±0,02 3,552±0,06 Ve lik i jo rkš ir 4 5 6 6,124±0,14 6,240±0,14 6,525±0,14 1,426±0,11 2,033±0,10 1,853±0,10 0,263±0,03 0,281±0,03 0,253±0,03 1,034 ±0,04 0,983 ±0,04 1,038 ±0,04 3,401±0,11 2,943±0,11 3,381±0,11 Prosek 6,297±0,09 1,771±0,07 0,266±0,02 1,019 ±0,03 3,242±0,07 Pij etr en 14 19 20 5,811±0,10 5,694±0,18 5,558±0,18 0,994±0,08 0,673±0,14 0,805±0,14 0,195±0,02 0,308±0,04 0,252±0,04 1,036 ±0,03 0,793 ±0,05 0,833 ±0,05 3,587±0,08 3,920±0,14 3,667±0,15 Prosek 5,688 ±0,12 0,824±0,09 0,252±0,02 0,888±0,03 3,725±0,09 MTP (b) 0,080*** 0,028*** 0,004*** 0,008*** 0,040*** 1)RO-rasa oca, MTP (b)- linearni uticaj mase tople polutke(MTP=81,20 kg); 2) MSK- masa slabinsko-krsnog dela, SPMT-masa kože i potkožnog masnog tkiva slabinsko-krsnog dela, SINT- masa intermuskularnog masnog tkiva slabinsko-krsnog dela, SKOS-masa kostiju slabinsko-krsnog dela, SMIŠ- masa mišića slabinsko-krsnog dela Rezultati istraživanja 79 Uticaj očeva, pola i sezone – Potomci očeva rase VJ imali su najveću srednju vrednost ukupne mase slabinsko krsnog dela leve polutke (6,297 kg). Slabinsko krsni deo ovih tovljenika je bio teži za 222 g od rase ŠL i za 609 g od rase P. Tovljenici koji potiču od nerasta rase VJ imali su najveću masu kože i potkožnog masnog tkiva (1,771 kg) i intermuskularnog masnog tkiva (0,266 kg) a a najmanji prinos mišićnog tkiva (3,242 kg) u ovom delu polutke. Potomci nerasta rase P imali su manje srednje vrednosti za MSK (-387 g i -609 g), SPMT (-418 g i -947 g) i SKOS (- 161 g i - 131 g) a najveće za SMIŠ (+173 g i +483 g) u odnosu na potomke očeva rase ŠL i VJ. Unutar rase ŠL najveći prinos mesa imala su grla koja potiču od oca br. 17 (3,854 kg) a da pri tom nisu imala najveću vrednost za MSK. Raspon najveće i najmanje LSMean vrednosti za SMIŠ rase očeva ŠL (otac 17 i 3) je iznosio 615 g. Kada posmatramo očeve unutar rase VJ i očeve drugih rasa, vidi se da su potomci nerasta br. 5 imala najveću vrednost za osobinu prinosa kože i potkožnog masnog tkiva od (2,033 kg) i da su pri tom imali najmanji prinos mišićnog tkiva (2,943 kg). U tabeli 27 prikazani su rezultati variranja ukupne mase slabinsko-krsnog dela i prinos pojedinih tkiva u njemu pod uticajem pola i sezone rođenja. Tabela 27. Uticaj pola i sezone rođenja (model 7) na osobine kvaliteta slabinsko-krsnog dela potomaka (LSMean ±S.E.) 1)M-muška kastrirana grla, Ž-ženska grla; 2) MSK-masa slabinsko-krsnog dela, SPMT- masa kože i potkožnog masnog tkiva slabinsko-krsnog dela, SINT- masa intermuskularnog masnog tkiva slabinsko-krsnog dela, SKOS-masa kostiju slabinsko-krsnog dela, SMIŠ- masa mišića slabinsko-krsnog dela Izvori varijacije MSK 2), kg SPMT, kg SINT, kg SKOS, kg SMIŠ, kg Po l M1) Ž 6,031 ±0,07 6,009 ±0,07 1,444 ±0,05 1,114 ±0,05 0,277 ±0,01 0,224 ±0,01 0,985 ±0,02 0,985 ±0,02 3,325 ±0,05 3,687 ±0,06 Sez ona Zima Proleće Leto Jesen 5,786 ±0,20 6,215 ±0,08 6,088 ±0,09 5,991 ±0,08 0,956 ±0,15 1,621 ±0,06 1,331 ±0,07 1,206 ±0,06 0,230 ±0,04 0,311 ±0,01 0,238 ±0,02 0,222 ±0,02 1,011 ±0,06 0,957 ±0,02 0,967 ±0,03 1,007 ±0,02 3,589 ±0,16 3,326 ±0,06 3,553 ±0,07 3,557 ±0,07 Rezultati istraživanja 80 Posmatrajući po polovima (tabela 27), muška kastrirana grla su imala veće vrednosti za SPMT (+330 g) i SINT (+53 g) dok je za ukupnu masu mišićnog tkiva utvrđena manja vrednost (-362 g) u odnosu na ženska grla. To znači da su ženska grla imala kvalitetniji (mesnatiji) slabinsko krsni deo polutke, jer razlike MSK između njih (22 g) nisu značajne (P>0,05). Grla rođena u zimskom periodu imala su najmanju vrednosti za MSK (5,786 kg) i SPMT (0,956 kg) i najveći prinos mišićnog tkiva (3,589 kg) u odnosu na grla rođena u dugim periodima. Uticaj genotipa, pola i sezone – Pri istoj prosečnoj masi tople polutke, najveću vrednost MSK (6,280 kg) i SPMT (1,752 kg) imala su grla genotipa 2 odnosno melezi VJxŠL. Tabela 28. Uticaj genotipa, pola i sezone (model 8) na osobine kvaliteta slabinsko- krsnog dela potomaka (LSMean±S.E.) Izvori varijacije MSK3), kg SPMT, kg SINT, kg SKOS, kg SMIŠ, kg  ± S.E. 6,082±0,06 1,372±0,05 0,252±0,01 1,020±0,02 3,438±0,05 Ge not ip 11) 2 5 6 8 9 6,184±0,06 6,280±0,09 5,902±0,13 5,812±0,10 6,080±0,17 6,236±0,20 1,352 ±0,05 1,752 ±0,07 1,097 ±0,10 0,975 ±0,08 1,398 ±0,13 1,660 ±0,16 0,237±0,01 0,262±0,02 0,198±0,03 0,243±0,02 0,289±0,03 0,284±0,04 1,055±0,02 0,989±0,03 1,023±0,04 0,919±0,03 1,035±0,05 1,098±0,06 3,541±0,05 3,276±0,08 3,585±0,11 3,674±0,08 3,359±0,14 3,195±0,17 Pol M 2) Ž 6,097±0,08 6,068±0,08 1,519 ±0,06 1,225 ±0,06 0,273±0,02 0,231±0,02 1,017±0,02 1,023±0,02 3,287±0,07 3,590±0,07 Sez ona Zima Proleće Leto Jesen 6,008±0,16 6,088±0,07 6,130±0,08 6,103±0,07 1,262 ±0,13 1,518 ±0,06 1,364 ±0,07 1,345 ±0,06 0,251±0,03 0,309±0,02 0,222±0,02 0,226±0,01 1,051±0,05 0,972±0,02 0,985±0,03 1,071±0,02 3,443±0,14 3,290±0,06 3,560±0,07 3,460±0,06 MTP (b) 0,080*** 0,028*** 0,005*** 0,007*** 0,040*** 1)1-ŠL, 2- VJxŠL, 5-PxŠL, 6- Px(VJxŠL), 8- ŠLx(VJxŠL), 9- VJx(VJxŠL); 2)M- muška kastrirana grla, Ž-ženska grla, MTP(b)-linearni uticaj mase tople polutke; 3) MSK-masa slabinsko-krsnog dela, SPMT- masa kože i potkožnog masnog tkiva slabinsko-krsnog dela, SINT- masa intermuskularnog masnog tkiva slabinsko-krsnog dela, SKOS-masa kostiju slabinsko-krsnog dela, SMIŠ- masa mišića slabinsko-krsnog dela Rezultati istraživanja 81 Genotip 6 [Px(VJxŠL)] pri najmanjoj masi slabinsko krsnog dela (5,812 kg) imao je i najnižu LSMean vrednost za SPMT (0,975 kg) i najviše mišićnog tkiva (3,674 kg). Tovljenici dvorasni melezi sa 50% i 75% gena rase VJ (genotip 2 i 9) imali su najveću srednju vrednost MSK (6,280 i 6,236 kg) i SPMT (1,752 i 1,660 kg) i najmanju SMIŠ (3,276 i 3,195 kg). Utvrđen je vrlo visoko značajan (P<0,001) uticaj mase toplih polutki (tabela 26 i 28) na masu i prinos pojedinih tkiva slabinsko-krsnog dela dobijenih totalnom disekcijom. Ukupna masa slabinsko krsnog dela se povećavala za identičnu vrednost u oba modela 80 g/kg mase tople polutke dok se prinos mesa povećavao za 40 g po kilogramu toplih polutki. Nivo značajnosti uticaja uključenih u modele 7 i 8 prikazani su u tabeli 29 a analiza varijanse u prilozima od 2.13. do 2.17. Rasa oca (model 7) ispoljila je vrlo visoko značajan uticaj (P<0,001) na variranje svih osobina slabinsko-krsnog dela polutke, osim na osobinu SINT. Ustanovljeno je variranje SPMT (P<0,05), SINT (P<0,001), SKOS (P<0,05) i SMIŠ (P<0,001) između očeva unutar rase ŠL. Između potomaka različitih očeva rase VJ, ustanovljeno je značajno variranje MSK (P<0,05), SPMT (P<0,001) i SMIŠ (P<0,01). Osobine SINT i SKOS potomaka, varirale su između očeva rase P (P<0,01 i P<0,001). Pol tovljenika je uticao, statistički vrlo visoko značajno (P<0,001) na variranje osobina SPMT, SINT i SMIŠ. Sezona rođenja je uticala na variranje samo SPMT (P<0,001) i SINT (P<0,01). Relativni udeo faktora MTP, RO i Pol, kao izvora varijabilnosti u ukupnoj determinaciji je bio: 39,4; 3,4 i 9,07%. To znači da je na masu mišića u slabinsko-krsnom delu najviše uticala masa tople polutke, pol a zatim rasa očeva. Genotip tovljenika (model 8) ispoljio je vrlo visoko značajan uticaj (P<0,001) i visoko značajan (P<0,01) na ispitivane osobine slabinsko-krsnog dela osim na prinos intermuskularnog masnog tkiva (P>0,05). Statistički značajan uticaj pola je ustanovljen na iste osobine kao i u modelu 7, s tim što je nivo značajnosti različit za SINT. Sezona rođenja je uticala na variranje SPMT (P<0,05), SINT (P<0,001), SKOS (P<0,01) i SMIŠ (P<0,001). Nije ustanovljeno variranje nijedne osobine slabinsko-krsnog dela polutke (P>0,05) između polova unutar rase očeva (model 7) i između polova unutar genotipa tovljenika (model 8). Rezultati istraživanja 82 Tabela 29. Statistička značajnost (nivo značajnosti) uticaja uključenih u modele (model 7 i 8) pri analizi osobina slabinsko-krsnog dela polutke Izvori varijacije (uticaj)1) MSK 2) SPMT SINT SKOS SMIŠ Mo del 7 RO ***3) *** NS *** *** O:ŠL NS * *** * ** O:VJ * *** NS NS ** O:P NS NS ** *** NS Pol NS *** *** NS *** Sezona NS *** ** NS NS Pol:RO NS NS NS NS NS MTP (b) *** *** *** *** *** R2 0,813 0,606 0,515 0,442 0,719 Mo del 8 Genotip *** *** NS *** ** Pol NS *** * NS *** Sezona NS * *** ** ** Pol:Genotipa NS NS NS NS NS MTP (b) *** *** *** *** *** R2 0,797 0,535 0,413 0,321 0,658 1)RO-rasa oca, O:ŠL-očevi unutar rase švedski landras, O:VJ-očevi unutar rase veliki jorkšir, O:P-očevi unutar rase pijetren, Pol:RO-pol potomaka unutar rase očeva, Pol:Genotipa-pol potomaka unutar genotipa; 2) MSK- masa slabinsko-krsnog dela, SPMT- masa kože i potkožnog masnog tkiva slabinsko-krsnog dela, SINT- masa intermuskularnog masnog tkiva slabinsko-krsnog dela, SKOS-masa kostiju slabinsko-krsnog dela, SMIŠ- masa mišića slabinsko-krsnog dela; 3)NS=P>0,05; *=P<0,05; **=P<0,01; ***=P<0,001 Masa i udeo tkiva u plećki – Opšti proseci i srednje vrednosti za osobine kvaliteta plećke po rasa i očevima unutar iste rase, prikazani su u tabeli 30. U prosečnoj vrednosti ukupne mase plećke svih ispitivanih toljenika (=4,584 kg), mišićno tkivo je učestvovalo sa oko 65% a sva ostala tkiva sa 35%. Uticaj očeva, pola i sezone – Najveću srednju vrednost ukupne mase plećke (MP) i prinosa mišićnog tkiva (PMIŠ), imali su potomci nerasta rase pijetren (4,703 kg i 3,293 kg) a najmanju potomci nerasta rase VJ (4,462 kg i 2,649 kg) pri istoj prosečnoj masi tople polutke (MTP=80,91 kg). Dobijeni rezultati pokazuju da su potomci rase VJ Rezultati istraživanja 83 imali manju masu polutke za 0,241 kg ali i manju masu mišićnog tkiva za 0,644 kg što ukazuje na manju mesnatost ovog dela polutke. Tabela 30. Uticaj rase oca i očeva unutar rase (model 7) na osobine kvaliteta plećke potomaka (LSMean ±S.E.) Izvori varijacije MP2), kg PPMT, kg PINT, kg PKOS, kg PMIŠ, kg  ± S.E. 4,584±0,04 0,890±0,03 0,203±0,01 0,513±0,01 2,979±0,03 RO1) Broj oca 4,610± 0,08 4,462± 0,09 4,467± 0,09 4,517± 0,11 4,801± 0,11 4,412± 0,12 4,676± 0,11 4,620± 0,10 4,763± 0,10 4,530± 0,10 0,992±0,06 0,866±0,06 0,970±0,06 0,796±0,08 0,953±0,07 0,809±0,08 1,009±0,07 0,967±0,07 0,809±0,07 0,930±0,07 0,191±0,02 0,179±0,02 0,190±0,02 0,135±0,03 0,071±0,03 0,027±0,03 0,207±0,03 0,180±0,03 0,186±0,03 0,178±0,02 0,543±0,01 0,536±0,01 0,567±0,01 0,481±0,02 0,513±0,02 0,484±0,02 0,529±0,01 0,532±0,01 0,541±0,01 0,541±0,01 2,885±0,07 2,881±0,08 2,740±0,08 3,105±0,10 3,265±0,09 3,093±0,10 2,932±0,09 2,940±0,09 3,227±0,09 2,880±0,08 Šv eds ki lan dra s 1 2 3 7 8 9 15 16 17 18 Prosek 4,586±0,05 0,910±0,03 0,154±0,01 0,527±0,01 2,995±0,04 Ve lik i jo rkš ir 4 5 6 4,619±0,09 4,483±0,09 4,284±0,09 1,024±0,06 1,228±0,06 0,999±0,06 0,189±0,02 0,226±0,02 0,197±0,02 0,519±0,01 0,537±0,01 0,520±0,01 2,888±0,08 2,490±0,08 2,568±0,08 Prosek 4,462±0,06 1,084±0,04 0,204±0,01 0,526±0,01 2,649±0,05 Pij etr en 14 19 20 4,599±0,07 4,888±0,12 4,623±0,12 0,833±0,05 0,561±0,08 0,631±0,08 0,188±0,02 0,206±0,03 0,358±0,03 0,522±0,01 0,478±0,02 0,457±0,02 3,056±0,06 3,643±0,11 3,179±0,11 Prosek 4,703±0,08 0,675 ±0,05 0,251 ±0,02 0,485±0,01 3,293±0,07 MTP (b) 0,057*** 0,015*** 0,003*** 0,005*** 0,034*** 1)RO-rasa oca, MTP (b)-linearni uticaj mase tople polutke(MTP=81,20 kg); 2) MP-masa plećke, PPMT- masa kože i potkožnog masnog tkiva plećke, PINT- masa intermuskularnog masnog tkiva plećke, PKOS-masa kostiju plećke, PMIŠ-masa mišića plećke Rezultati istraživanja 84 Posmatrajući očeve unutar rasa nerasta, vidi se da su potomci nerasta br. 19 rase pijetren imali najveće vrednosti za MP (4,888 kg) i PMIŠ (3,643 kg) dok su za PPMT imali najnižu vrednost (0,561 kg) u odnosu na druge ispitivane očeve. Potomci nerasta- oca br. 5 rase VJ, imali su najviše PPMT (1,228 kg) i najmanje mišićnog tkiva (2,490 kg) u odnosu na sve ispitivane očeve. Oni su imali više kože i potkožnog masnog tkiva za 667 g, a manje mišićnog tkiva za 1,153 kg u odnosu na potomke oca br. 19 rase pijetren. Ženska grla su imala veće srednje vrednosti za prinos kostiju (0,523 prema 0,503 kg) i mišićnog tkiva (3,103 prema 2,854 kg) ali manje za masu kože i potkožnog masnog tkiva (0,805 prema 0,975 kg) i intermuskularno masno tkivo (0,185 prema 0,221 kg) u odnosu na muška grla (tabela 31). Ona su imala mesnatiju plećku (67,2 prema 62,7% mišićnog tkiva) koja se nije razlikovala po ukupnoj masi (63g; P>0,05) od muških kastriranih grla. Grla koja su rođena u toku zime imala su manju masu PPMT (0,692 kg) i najveću masu mišićnog tkiva (3,161 kg). Nije ustanovljeno značajno variranje PKOS između godišnje sezone. Tabela 31. Uticaj pola i sezone rođenja (model 7) na osobine kvaliteta plećke potomaka (LSMean ±S.E.) 1)M-muška kastrirana grla, Ž-ženska grla; 2) MP- masa plećke, PPMT- masa kože i potkožnog masnog tkiva plećke, PINT- masa intermuskularnog masnog tkiva plećke, PKOS-masa kostiju plećke, PMIŠ-masa mišića plećke Uticaj genotipa, pola i sezone – Rezultati analize uticaja genotipa (tabela 32) tovljenika na osobine kvaliteta plećke pokazuju da su grla genotipa 6 [Px(VJxŠL)] imala najveći prinos mišićnog tkiva (3,098 kg) i najmanje kože i potkožnog masnog Izvori varijacije MP 2), kg PPMT, kg PINT, kg PKOS, kg PMIŠ, kg Po l M1) Ž 4,552±0,04 4,615±0,05 0,975 ±0,03 0,804 ±0,03 0,221 ±0,01 0,185 ±0,01 0,503±0,01 0,523±0,01 2,854±0,04 3,103±0,04 Sez ona Zima Proleće Leto Jesen 4,541±0,13 4,566±0,05 4,637±0,06 4,592±0,06 0,692 ±0,09 1,091 ±0,03 0,920 ±0,04 0,856 ±0,04 0,178 ±0,03 0,278 ±0,01 0,194 ±0,02 0,162 ±0,01 0,510±0,02 0,510±0,01 0,517±0,01 0,513±0,01 3,161±0,11 2,687±0,04 3,007±0,05 3,060±0,05 Rezultati istraživanja 85 tkiva (0,726 kg). Trorasni melezi (genotip 6) imali su veću srednju vrednost PMIŠ od čiste rase (ŠL; +0,197 kg), dvorasnih meleza (VJxŠL; +0,378 kg), dvorasnih meleza sa 75% rase ŠL odnosno VJ (+0,537 kg odnosno +0,111 kg). Razlika LSMean za prinos mišićnog tkiva između tovljenika sa 50% gena rase P (trorasni i dvorasni melezi) nije bila značajna (0,027 kg; P>0,05). Tabela 32. Uticaj genotipa, pola i sezone (model 8) na osobine kvaliteta plećke potomaka (LSMean ±S.E.) Izvori varijacije MP3), kg PPMT, kg PINT, kg PKOS, kg PMIŠ, kg  ± S.E. 4,558±0,04 0,941±0,03 0,203±0,01 0,524±0,01 2,890±0,04 Ge not ip 11) 2 5 6 8 9 4,523±0,04 4,500±0,06 4,638±0,09 4,602±0,07 4,733±0,12 4,351±0,14 0,914 ±0,03 1,063 ±0,04 0,858 ±0,06 0,726 ±0,05 1,031 ±0,08 1,052 ±0,10 0,167±0,01 0,200±0,02 0,181±0,03 0,266±0,02 0,184±0,03 0,220±0,04 0,540±0,01 0,516±0,01 0,527±0,01 0,512±0,01 0,532±0,02 0,518±0,02 2,901±0,04 2,720±0,06 3,071±0,08 3,098±0,06 2,987±0,11 2,561±0,13 Po l M2) Ž 4,505±0,05 4,610±0,05 1,019 ±0,04 0,862 ±0,04 0,219±0,02 0,188±0,02 0,511±0,01 0,537±0,01 2,756±0,05 3,023±0,05 Sez ona Zima Proleće Leto Jesen 4,411±0,11 4,631±0,05 4,651±0,06 4,537±0,05 0,743 ±0,08 1,100 ±0,03 0,991 ±0,04 0,929 ±0,03 0,186±0,03 0,259±0,01 0,207±0,02 0,160±0,01 0,537±0,02 0,494±0,01 0,532±0,01 0,535±0,01 2,946±0,10 2,777±0,05 2,921±0,05 2,915±0,05 MTP (b) 0,056*** 0,013*** 0,004*** 0,004*** 0,034*** 1)1-ŠL, 2- VJxŠL, 5-PxŠL, 6- Px(VJxŠL), 8- ŠLx(VJxŠL), 9- VJx(VJxŠL); 2)M-muška kastrirana grla, Ž-ženska grla, MTP(b)- linearni uticaj mase tople polutke; 3) MP-masa plećke, PPMT- masa kože i potkožnog masnog tkiva plećke, PINT- masa intermuskularnog masnog tkiva plećke, PKOS-masa kostiju plećke, PMIŠ-masa mišića plećke U tabeli 33 prikazani su nivoi značajnosti uticaja uključenih u modele za analizu osobina plećke (prilog od 2.18 do 2.22.). Na MP imali su uticaj (P<0,05) samo očevi unutar ispitivanih rasa a svi ostali uticaji nisu bili statistički značajni (P>0,05). Interakcija pola unutar rase oca (model 7) i pola unutar genotipa (model 8) nije ispoljila uticaj (P>0,05) ni na jednu od ispitivanih osobina kvaliteta plećke. Očevi unutar rase ŠL Rezultati istraživanja 86 nisu uticali na variranje PPMT (P>0,05) i očevi unutar rase VJ na PINT (P>0,05) i PKOS (P>0,05) potomaka. Sezona nije uticala (P>0,05) na variranje MP i PKOS. Osobine plećke, PPMT, PINT, PKOS i PMIŠ varirale su između genotipova tovljenika sa nivoom značajnosti od P<0,05 (PKOS) i P<0,001 (ostale navedene osobine). Tabela 33. Statistička značajnost (nivo značajnosti) uticaja uključenih u modele (model 7 i 8) pri analizi osobina kvaliteta plećke Izvori varijacije (uticaj)1) MP 2) PPMT PINT PKOS PMIŠ Mo del 7 RO NS3) *** *** *** *** O:ŠL * NS *** ** *** O:VJ * ** NS NS *** O:P * ** *** *** *** Pol NS *** ** ** *** Sezona NS *** *** NS *** Pol:RO NS NS NS NS NS MTP (b) *** *** *** *** *** R2 0,844 0,505 0,664 0,646 0,783 Mo del 8 Genotip NS *** *** * *** Pol NS *** NS ** *** Sezona NS *** *** *** * Pol:Genotipa NS NS NS NS NS MTP (b) *** *** *** *** *** R2 0,824 0,427 0,512 0,584 0,707 1)RO-rasa oca, O:ŠL-očevi unutar rase švedski landras, O:VJ-očevi unutar rase veliki jorkšir, O:P-očevi unutar rase pijetren, Pol:RO-pol potomaka unutar rase očeva, Pol:Genotipa-pol potomaka unutar genotipa; 2) MP-masa plećke, PPMT- masa kože i potkožnog masnog tkiva plećke, PINT- masa intermuskularnog masnog tkiva plećke, PKOS- masa kostiju plećke, PMIŠ-masa mišića plećke; 3)NS=P>0,05; *=P<0,05; **=P<0,01; ***=P<0,001 Masa i prinos pojedinih tkiva plećke dobijenih totalnom disekcijom, zavisili su od MTP (tabela 30 i 32), odnosno koeficijenti linearne regresije bili su u intervalu od b=0,003 (za PINT) do b=0,057 (za MP) i svi su bili statistički vrlo visoko značajni (P<0,001). Rezultati istraživanja 87 Utvrđeni koeficijent determinacije (R2) bio je u intervalu od 0,427 za prinos kože i potkožnog masnog tkiva (model 8) do 0,844 (model 7) za ukupnu masu plećke. U ukupnoj varijabilnosti osobine PMIŠ, rasa oca (RO), pol (Pol) i sezona rođenja (Sezona) tovljenika su učestvovali sa 6,43; 4,53 i 3,20%. Na varijabilnost ove osobine plećke, najviše je uticala masa tople polutke (MTP; 30,85% od ukupne sume kvadrata). Masa i udeo tkiva u trbušno-rebarnom delu - U tabeli 34 prikazan je uticaj rase oca i očeva unutar rase na ukupnu masu i prinos pojedinih tkiva dobijenih disekcijom trbušno-rebarnog dela. Uticaj očeva, pola i sezone – Prosečna vrednost ukupne mase trbušno-rebarnog dela (MTRD) je iznosila 4,534 kg i nije varirala između rasa očeva. Potomci očeva rase veliki jorkšir pri istoj prosečnoj masi tople polutke imali su najviše kože i potkožnog masnog tkiva (TPMT; 1,562 kg), odnosno za 0,244 kg i 0,687 kg više od potomaka očeva rase ŠL i P. Takođe, oni su imali manji prinos mišićnog tkiva (-0,259 kg i 0,512 kg) u poređenju sa potomcima očeva rase ŠL i P. Posmatrajući očeve unutar rase vidi se da su potomci oca br. 19 rase P, imali najveću srednju vrednost za MTRD (4,816 kg) i TMIŠ (3,279 kg) a najmanju za TPMT (0,499 kg) u odnosu na potomke drugih očeva. Suprotno nerastu br. 19, grla koja potiču od oca br. 5 rase VJ imala su najviše kože i potkožnog masnog tkiva (1,825 kg). Utvrđena razlika između potomaka ova dva nerasta iznosi čak 1,326 kg. Dva nerasta (otac br. 14 i 20) iste rase (pijetren) imali su potomke sa najmanjom (0,253 kg) i najvećom (0,674 kg) srednjom vrednošću mase intermuskularnog masnog tkiva. Razlika srednjih vrednosti TINT između njih je bila 0,421 kg. Razlika između najveće i najmanje srednje vrednosti TMIŠ po rasama očeva (između nerasta-očeva) je iznosila: 0,634 kg (otac 1 i 7); 0,309 kg (otac 5 i 6) i 0,859 kg (otac 14 i19). Rezultati istraživanja 88 Tabela 34. Uticaj rase oca i očeva unutar rase (model 7) na osobine kvaliteta trbušno- rebarnog dela (LSMean ±S.E.) Izvori varijacije MTRD2), kg TPMT, kg TINT, kg TKOS, kg TMIŠ, kg  ± S.E. 4,534 ±0,06 1,252±0,04 0,465±0,02 0,329±0,01 2,489±0,04 RO1) Broj oca 4,351±0,12 4,407±0,13 4,420±0,13 4,728±0,16 4,625±0,15 4,714±0,16 4,526±0,15 4,440±0,14 4,335±0,14 4,567±0,13 1,484±0,09 1,352±0,09 1,472±0,09 1,291±0,12 1,299±0,11 1,319±0,12 1,297±0,11 1,217±0,11 1,085±0,10 1,361±0,10 0,454±0,04 0,443±0,04 0,484±0,04 0,402±0,05 0,278±0,05 0,388±0,05 0,458±0,05 0,446±0,05 0,361±0,04 0,402±0,04 0,252±0,02 0,271±0,02 0,293±0,02 0,240±0,02 0,277±0,02 0,230±0,02 0,311±0,02 0,350±0,02 0,345±0,02 0,339±0,02 2,162±0,08 2,341±0,09 2,171±0,09 2,796±0,11 2,771±0,10 2,777±0,11 2,460±0,10 2,426±0,10 2,544±0,09 2,465±0,09 Šv eds ki lan dra s 1 2 3 7 8 9 15 16 17 18 Prosek 4,511±0,07 1,318±0,05 0,412±0,02 0,291±0,01 2,491±0,05 Ve lik i jo rkš ir 4 5 6 4,456±0,13 4,651±0,13 4,596±0,13 1,375±0,09 1,825±0,09 1,487±0,09 0,481±0,04 0,495±0,04 0,473±0,04 0,304±0,02 0,285±0,02 0,281±0,02 2,296±0,09 2,046±0,09 2,355±0,09 Prosek 4,568±0,08 1,562±0,06 0,483±0,03 0,290±0,01 2,232±0,05 Pij etr en 14 19 20 4,183±0,09 4,816±0,17 4,574±0,17 1,191±0,07 0,499±0,12 0,936±0,13 0,253±0,03 0,573±0,05 0,674±0,05 0,313±0,01 0,465±0,02 0,438±0,02 2,426±0,06 3,279±0,11 2,526±0,12 Prosek 4,524 ±0,11 0,875±0,08 0,500±0,03 0,405±0,01 2,744±0,07 MTP (b) 0,061*** 0,024*** 0,008*** 0,002*** 0,027*** 1)RO-rasa oca, MTP (b)- linearni uticaj mase tople polutke(MTP=81,20 kg); 2) MTRD-masa trbušno-rebarnog dela, TPMT-masa kožnog i potkožnog masnog tkiva trbušno-rebarnog dela, TINT- masa intermuskularnog masnog tkiva trbušno-rebarnog dela, TKOS- masa kostiju trbušno-rebarnog dela, TMIŠ- masa mišića trbušno-rebarnog dela Ženska grla (tabela 35) sa manjom ukupnom masom trbušno-rebarnog dela (- 141 g) imala su više mišićnog tkiva u delu (+116 g) u odnosu na muška kastrirana grla pri istoj masi tople polutke. Takođe, potomci ženskog pola su imala i manje vrednosti za TPMT i TINT (-221 g i -46 g) u odnosu na muška grla. Rezultati istraživanja 89 Posmatrajući po sezonama, grla koja su rođena u zimu imala su veću vrednost za TKOS (0,386 prema 0,304 kg) i TMIŠ (2,619 prema 2,225 kg) u odnosu na grla rođena u proleće. Tabela 35. Uticaj pola i sezone rođenja (model 7) na osobine kvaliteta trbušno-rebarnog dela (LSMean ±S.E.) 1)M- muška kastrirana grla, Ž-ženska grla; 2) MTRD-masa trbušno-rebarnog dela, TPMT-masa kožnog i potkožnog masnog tkiva trbušno-rebarnog dela, TINT- masa intermuskularnog masnog tkiva trbušno-rebarnog dela, TKOS- masa kostiju trbušno-rebarnog dela, TMIŠ- masa mišića trbušno-rebarnog dela Uticaj genotipa, pola i sezone – Uticaj genotipa, pola i sezone rođenja tovljenika na variranje osobina kvaliteta trbušno-rebarnog dela polutke, prikazani su u tabeli 36. Ukupna masa trbušno-rebarnog dela korigovana na prosečnu masu toplih polutki, varirala je između genotipova tovljenika (tabela 36) od 4,176 (genotip 5) do 4,880 kg (genotip 9). Kože i potkožnog masnog tkiva u ovom delu polutke, bilo je u proseku 4,516 kg, sa variranjem između genotipova tovljenika od 0,970 (genotip 6 – trorasni melezi) do 1,719 kg (genotip 9 – dvorasni melezi sa 75% VJ). Takođe, tovljenici genotipa 9 imali su najviše TINT (0,532 kg). Trorasni melezi, pored najmanje TPMT, imali su najviše TKOS (0,387 kg) i TMIŠ (2,504 kg). Razlika srednjih vrednosti između genotipa br. 6 i br. 2 za prinos mišićnog tkiva, iznosi 197 g. Izvori varijacije MTRD 2), kg TPMT, kg TINT, kg TKOS, kg TMIŠ, kg Po l M1) Ž 4,605±0,06 4,464±0,07 1,362±0,05 1,141±0,05 0,488±0,02 0,442±0,02 0,324±0,01 0,333±0,01 2,431±0,04 2,547±0,04 Sez ona Zima Proleće Leto Jesen 4,740±0,18 4,412±0,07 4,507±0,09 4,478±0,08 1,257±0,13 1,335±0,05 1,194±0,06 1,220±0,06 0,478±0,06 0,549±0,02 0,422±0,03 0,410±0,02 0,386±0,02 0,304±0,01 0,299±0,01 0,326±0,01 2,619±0,12 2,225±0,05 2,592±0,06 2,521±0,05 Rezultati istraživanja 90 Tabela 36. Uticaj genotipa, pola i sezone (model 8) na osobine kvaliteta trbušno- rebarnog dela (LSMean ±S.E.) Izvori varijacije MTRD3), kg TPMT, kg TINT, kg TKOS, kg TMIŠ, kg  ± S.E. 4,516±0,05 1,388 ±0,04 0,435±0,02 0,313±0,01 2,380±0,04 Ge not ip 11) 2 5 6 8 9 4,415±0,06 4,583±0,08 4,176±0,12 4,325±0,09 4,719±0,16 4,880±0,19 1,332 ±0,04 1,486 ±0,07 1,215 ±0,09 0,970 ±0,07 1,608 ±0,12 1,719 ±0,15 0,420±0,02 0,489±0,03 0,252±0,04 0,464±0,03 0,453±0,06 0,532±0,07 0,286±0,01 0,302±0,01 0,317±0,02 0,387±0,01 0,297±0,03 0,290±0,03 2,378±0,04 2,307±0,07 2,391±0,10 2,504±0,07 2,362±0,13 2,338±0,15 Pol M 2) Ž 4,607±0,07 4,425±0,07 1,494±0,06 1,282±0,06 0,456±0,03 0,414±0,03 0,308±0,01 0,319±0,01 2,349±0,06 2,410±0,06 Sez ona Zima Proleće Leto Jesen 4,652±0,15 4,577±0,07 4,434±0,08 4,403±0,07 1,407±0,12 1,391±0,05 1,334±0,06 1,421±0,05 0,465±0,05 0,524±0,02 0,387±0,03 0,364±0,02 0,366±0,02 0,302±0,01 0,291±0,01 0,294±0,01 2,413±0,12 2,360±0,05 2,423±0,06 2,324±0,05 MTP (b) 0,063*** 0,023*** 0,011*** 0,002*** 0,027*** 1)1-ŠL, 2- VJxŠL, 5-PxŠL, 6- Px(VJxŠL), 8- ŠLx(VJxŠL), 9- VJx(VJxŠL); 2)M- muška kastrirana grla, Ž –ženska grla, MTP(b)- linearni uticaj mase tople polutke; 3) MTRD-masa trbušno-rebarnog dela, TPMT-masa kožnog i potkožnog masnog tkiva trbušno-rebarnog dela, TINT- masa intermuskularnog masnog tkiva trbušno-rebarnog dela, TKOS- masa kostiju trbušno-rebarnog dela, TMIŠ- masa mišića trbušno-rebarnog dela U tabeli 37 prikazane su značajnosti uticaja koji su bili uključeni u model 7 i 8 za ispitivane osobine trbušno-rebarnog dela. Analiza varijanse za osobine trbušno- rebarnog dela polutke, prikazani su u prilogu 2.23., 2.24., 2.25., 2.26. i 2.27.. Rasa oca nije uticala (P>0,05) jedino na ukupnu sumu TRD-a, dok je na prinos pojedinih tkiva u TRD-u ispoljila uticaj (P<0,001). Očevi unutar rase ŠL ispoljili su uticaj na TKOS (P<0,001) i TMIŠ (P<0,001), dok su nerasti unutar rase VJ ispoljili uticaj na TPMT i TMIŠ (P<0,001 i P<0,05). Očevi unutar rase P ispoljili su uticaj (P<0,01 i P<0,001) na sve ispitivane osobine trbušno-rebarnog dela polutke. Pol u modelu 7 je uticao na variranje MTRD (P<0,05), TPMT (P<0,001), TINT (P<0,05) i TMIŠ (P<0,01) ali ne i na TKOS (P>0,05). Sezona je uticala na TINT (P<0,01), TKOS (P<0,01) i TMIŠ (P<0,001). Rezultati istraživanja 91 Tabela 37. Statistička značajnost (nivo značajnosti) uticaja uključenih u modele (model 7 i 8) pri analizi osobina trbušno-rebarnog dela polutke Izvori varijacije (uticaj)1) MTRD 2) TPMT TINT TKOS TMIŠ Mo del 7 RO NS3) *** *** *** *** O:ŠL NS NS NS *** *** O:VJ NS *** NS NS * O:P ** *** *** *** *** Pol * *** * NS ** Sezona NS NS ** ** *** Pol:RO NS NS NS NS NS MTP (b) *** *** *** *** *** R2 0,778 0,570 0,686 0,660 0,678 Mo del 8 Genotip ** *** *** *** NS Pol NS ** NS NS NS Sezona NS NS *** * NS Pol:Genotipa NS NS NS NS NS MTP (b) *** *** *** *** *** R2 0,764 0,476 0,554 0,431 0,513 1)RO-rasa oca, O:ŠL-očevi unutar rase švedski landras, O:VJ-očevi unutar rase veliki jorkšir, O:P- očevi unutar rase pijetren, Pol:RO-pol potomaka unutar rase očeva, Pol:Genotipa-pol potomaka unutar genotipa; 2) MTRD-masa trbušno-rebarnog dela, TPMT-masa kožnog i potkožnog masnog tkiva trbušno-rebarnog dela, TINT- masa intermuskularnog masnog tkiva trbušno-rebarnog dela, TKOS- masa kostiju trbušno-rebarnog dela, TMIŠ- masa mišića trbušno-rebarnog dela; 3)NS=P>0,05; *=P<0,05; **=P<0,01; ***=P<0,001 Genotip tovljenika uticao je na variranje svih osobina trbušno-rebarnog dela, osim TMIŠ. Pol tovljenika je u modelu 8 uticao na variranje samo TPMT (P<0,01) a sezona samo na TINT (P<0,001) i TKOS (P<0,05). Uticaj interakcije pola i rase oca kao i interakcija pola i genotipa nije bio statistički značajan (P<0,05) ni za jednu od ispitivanih osobina trbušno-rebarnog dela. Kao i za predhodna tri dela (but, slabinsko-krsni deo i plećka) za ukupne mase dela i prinos pojedinih tkiva dobijenih totalnom disekcijom tako i za masu i prinos Rezultati istraživanja 92 pojedinih tkiva trbušno-rebarnog dela (tabela 34 i 36) utvrđen je vrlo visoko statističi značajan (P<0,001) uticaj mase toplih polutki. File – Opšti prosek za masu podslabinskog mišića (file) je 0,520 ± 0,01 kg (tabela 38). Srednje vrednosti mase filea za rase očeva, bile su intervalu od 0,487 (ŠL) do 0,537 kg (P). Rezultati istraživanja pokazuju da je masa filea bila najmanja kod genotipa 2 (0,492 kg) a najveća kod genotipa 6 (0,550 kg). Tabela 38. Uticaj rase oca i genotipa na masu podslabinskog mišića (LSMean ±S.E.) Izvori varijacije LSMean ±S.E. RO ŠL 0,535 ± 0,01 VJ 0,487 ± 0,01 P 0,537 ± 0,02 Genotip 1- ŠL 0,545 ± 0,01 2- VJxŠL 0,492 ± 0,02 5- P xŠL 0,543 ± 0,02 6- Px(VJxŠL) 0,550 ± 0,02 8- ŠLx(VJxŠL) 0,514 ± 0,03 9- VJx(VJxŠL) 0,497 ± 0,03  ± S.E. 0,520 ± 0,01 Nivo značajnosti uticaja uključenih u modele 7 i 8 za prinos filea, prikazani su u tabeli 39 i prilogu 2.28. Na masu filea uticali su samo (P<0,001) rasa oca (RO) i očevi unutar rase pijetren (O:P). Ispitivana osobina zavisila je od mase tople polutke (P<0,001). Rezultati istraživanja 93 Tabela 39. Statistička značajnost (nivo značajnosti) uticaja uključenih u modele za variranje mase filea Model 7 Izvori varijacije (uticaj) 1) RO O:ŠL O:VJ O:P Pol Sezona Pol:RO MTP(b) R 2 Nivo značajnosti2) *** NS NS *** NS NS NS *** 0,657 Model 8 Izvori varijacije (uticaj)1) Genotip Pol Sezona Pol:Genotop MTP (b) R2 Nivo značajnosti2) NS NS NS NS *** 0,534 1)RO-rasa oca, O:ŠL-očevi unutar rase švedski landras, O:VJ-očevi unutar rase veliki jorkšir, O:P- očevi unutar rase pijetren, Pol:RO-pol potomaka unutar rase očeva, Pol:Genotipa-pol potomaka unutar genotipa; 2)NS=P>0,05; ***=P<0,001 4.1.5. Varijabilnost udela mase buta i mišićnog tkiva u četiri osnovna dela polutke But - U tabeli 40 prikazane su prosečne vrednosti i apsolutno variranje udela mase i mišićnog tkiva buta. Od ukupne mase leve polutke za disekciju, masa buta je činila 24,01% dok je udeo mišiča buta iznosio 17,14%. U butu je bilo prosečno 71,30% mišićnog tkiva, što znači da su ostala tkiva dobijena disekcijom činila 28,70%. Mišićno tkivo buta činilo je prosečno 41,58% ukupne mase mišićnog tkiva utvrđenog disekcijom (četiri dela polutke i file). Apsolutno variranje udela mišićnog tkiva od mase buta je bio veće (4,71%) u poređenju sa variranjem ostale dve osobine. Rezultati istraživanja 94 Tabela 40. Prosečne vrednosti i varijabilnost udela mišićnog tkiva buta Osobina x ±SD UBUP Udeo mase buta u masi polutke za disekciju, % 24,01 ±1,43 UMBUP Udeo mišića buta u sumi polutke za disekciju, % 17,14 ±1,75 UMBUB Udeo mase mišićnog tkiva buta u ukupnoj masi buta, % 71,30 ±4,71 UMBUM Udeo mase mišićnog tkiva buta u ukupnoj masi mišićadobijenih disekcijom (četiri dela + file), % 41,58 ±2,00 Osobine iz tabele 40 prikazane su u narednim tabelama (tabela 41, 42 i 43) po faktorima koji su bili uključeni u model 7 i 8. Posmatrajući po rasama očeva (tabela 41) vidi se da su grla koja potiču od očeva rase pijetren imala najveće srednje vrednosti osobina UBUP, UMBUP, UMBUB i UMBUM. Masa buta potomaka rase P činila je 26,32% ukupne mase leve polutke što je za 2,56 i 2,84% veća vrednost od potomaka rase ŠL i VJ. Za osobinu udela ukupne mase buta u sumi 12 delova polutke (SUMP), najveću vrednost su imali potomci nerasta br. 19 rase pijetren (27,52%) a najmanju vrednost su imali potomci nerasta br. 3 rase ŠL (22,84%), što predstavlja razliku od 4,68%. Potomci nerasta br. 19 rase pijetren takođe su imali najveću vrednost (21,35%) za osobinu udeo mišićnog tkiva buta u SUMP dok je najmanja vrednost (14,76%) utvrđena za potomke oca br. 5 rase VJ (razlika 6,59%). Kada je reč o udelu mase mišićnog tkiva u butu u ukupnoj masi buta (UMBUB), najveći procenat mišićnog tkiva imali su potomci oca br. 9 rase ŠL (80,02%) dok su najmanji udeo imali potomci oca br. 5 rase VJ (63,74%). Najveću vrednost udela mase mišićnog tkiva buta u ukupnim masi mišića dobijenih disekcijom (UMBUM) imali su tovljenici koji potiču od oca br. 20 rase P (44,74%). Posmatrajući neraste unutar rasa, razlike srednjih vrednosti UMBUM su se kretale do maksimalnih 2,02% kod očeva unutar rase VJ. Ispitivane osobine nisu zavisile od mase tople polutke (P>0,05). Ženska grla su za sve osobine (tabela 42) imala veće vrednosti u odnosu na muška kastrirana grla. Maksimalna utvrđena razlika između polova od 3,82% je za udeo mišićnog tkiva u butu (UMBUB), odnosno nazimice su imale više mišićnog tkiva u butu od kastrata (74,80 prema 70,98%). Za druge osobine utvrđena je manja razlika između polova. Potomci koji su rođeni u zimskom periodu imali su veće srednje Rezultati istraživanja 95 vrednosti za osobine UBUP, UMBUP, UMBUB i UMBUM (24,64%, 19,10%, 77,65% i 43,37%) u odnosu na grla rođena u drugom periodu godine. Tabela 41. Uticaj rase oca i očeva unutar rase (model 7) na udeo mase buta u polutki i mišićnog tkiva buta u pojedinim delovima (LSMean ±S.E.) Izvori varijacije UBUP2), % UMBUP, % UMBUB, % UMBUM, %  ± S.E. 24,52 ±0,14 17,89±0,18 72,89 ±0,48 42,15±0,25 RO1) Broj oca 23,76±0,31 23,37±0,33 22,84±0,33 23,58±0,41 23,73±0,39 24,13±0,42 23,93±0,39 24,03±0,37 24,05±0,36 24,20±0,34 16,82±0,39 17,28±0,41 15,82±0,42 18,79±0,52 18,32±0,49 19,36±0,53 17,00±0,49 17,74±0,47 18,43±0,46 17,88±0,43 70,78±1,02 73,89±1,10 69,47±1,10 79,59±1,38 76,99±1,31 80,02±1,41 70,84±1,29 73,80±1,24 76,62±1,21 73,80±1,15 41,37±0,54 41,01±0,58 40,95±0,58 42,45±0,73 41,02±0,69 43,02±0,74 41,28±0,68 41,78±0,66 41,22±0,64 42,06±0,61 Šv eds ki lan dra s 1 2 3 7 8 9 15 16 17 18 Prosek 23,76±0,17 17,74±0,22 74,58±0,58 41,62±0,30 Ve lik i jo rkš ir 4 5 6 23,77±0,34 23,21±0,33 23,48±0,33 16,82±0,42 14,76±0,42 16,06±0,41 70,73±1,12 63,74±1,11 68,52±1,10 41,61±0,59 41,61±0,58 40,90±0,58 Prosek 23,49 ±0,21 15,88±0,26 67,66±0,70 41,37±0,37 Pij etr en 14 19 20 24,63 ±0,24 27,52 ±0,44 26,81 ±0,45 18,54±0,30 21,35±0,55 20,23±0,56 75,15±0,80 78,30±1,46 75,85±1,49 42,72±0,42 42,96±0,77 44,74±0,79 Prosek 26,32 ±0,28 20,04±0,35 76,43±0,93 43,47±0,49 MTP (b) -0,004NS -0,014NS -0,050NS -0,005NS 1)RO-rasa oca, MTP (b)- linearni uticaj mase tople polutke(MTP=81,20 kg); 2) UBUP- udeo mase buta u ukupnoj masi polutke za disekciju, UMBUP- udeo mišićnog tkiva buta u sumi polutke za disekciju, UMBUB- udeo mase mišićnog tkiva buta u ukupnoj masi buta, UMBUM- udeo mase mišićnog tkiva buta u ukupnoj masi mišića dobijenih disekcijom (četiri dela + file) Rezultati istraživanja 96 Tabela 42. Uticaj pola i sezone rođenja (model 7) na udeo mase buta u polutki i mišićnog tkiva buta u pojedinim delovima (LSMean ±S.E.) 1)M-muška kastrirana grla, Ž-ženska grla; 2) UBUP- udeo mase buta u ukupnoj masi polutke za disekciju, UMBUP- udeo mišićnog tkiva buta u sumi polutke za disekciju, UMBUB- udeo mase mišićnog tkiva buta u ukupnoj masi buta, UMBUM- udeo mase mišićnog tkiva buta u ukupnoj masi mišića dobijenih disekcijom (četiri dela + file) U tabeli 43 prikazane su vrednosti dobijene primenom modela 8 u koji je uključen genotip grla. Najveći udeo mase buta u ukupnoj masi polutke (25,99%) imali su tovljenici genotipa 6 [Px(VJxŠL)]. Suprotno od njih, tovljenici genotipa 9 [VJx(VJxŠL)] imali su najmanju srednju vrednosti za istu osobinu odnosno UBUP (23,10%), što predstavlja razliku od 2,89%. Takođe, kod istih genotipova tovljenika (genotip 6 i 9) utvrđena je najveća i najmanja srednja vrednost udela mišićnog tkiva buta u suni polutke za disekciju (19,28 prema 15,58%) i u butu (74,28 prema 67,54%). Razlika srednjih vrednosti je 6,74% mišićnog tkiva u butu. Dvorasni melezi (genotip 2 i 9) čiji su očevi bili rase VJ imali su manje mišićnog tkiva u butu (67,54 i 68,62%). U ukupnoj masi mišića (četiri osnovna dela polutke sa fileom), mišićno tkivo buta je činilo u proseku od 41,32 (genotip 1) do 43,38% (genotip 6). Izvori varijacije UBUP 2), % UMBUP, % UMBUB, % UMBUM, % Pol M 1) Ž 24,18±0,16 24,87±0,17 17,18±0,20 18,59±0,21 70,98±0,54 74,80±0,57 42,09±0,28 42,21±0,30 Sez ona Zima Proleće Leto Jesen 24,64±0,47 23,82±0,18 24,54±0,22 25,08±0,20 19,10±0,60 16,09±0,23 17,70±0,28 18,66±0,25 77,65±1,58 67,53±0,61 72,03±0,74 74,35±0,67 43,37±0,83 41,31±0,32 41,23±0,39 42,70±0,35 Rezultati istraživanja 97 Tabela 43. Uticaj genotipa, pola i sezone (model 8) na udeo mase buta u polutki i mišićnog tkiva buta u pojedinim delovima (LSMean ±S.E.) Izvori varijacije UBUP3), % UMBUP, % UMBUB, % UMBUM, %  ± S.E. 24,04±0,14 17,21 ±0,20 71,53 ±0,57 41,80±0,25 Genotip 11) 2 5 6 8 9 23,51±0,15 23,83±0,22 23,97±0,32 25,99±0,24 23,81±0,41 23,10±0,49 17,23 ±0,20 16,36 ±0,30 17,79 ±0,43 19,28 ±0,32 17,01 ±0,56 15,58 ±0,67 73,25 ±0,58 68,62 ±0,87 74,01 ±1,26 74,28 ±0,94 71,46 ±1,62 67,54 ±1,96 41,32 ±0,25 41,57 ±0,38 41,69 ±0,55 43,38 ±0,41 41,53 ±0,71 41,33 ±0,85 Pol M 2) Ž 23,86±0,19 24,22±0,19 16,73±0,26 17,69±0,26 70,08 ±0,76 72,97 ±0,75 41,90 ±0,33 41,71 ±0,33 Sez ona Zima Proleće Leto Jesen 23,83±0,39 23,84±0,18 24,21±0,20 24,27±0,17 17,73±0,53 16,43±0,24 17,10±0,28 17,57±0,23 74,49 ±1,56 68,86 ±0,71 70,51 ±0,81 72,25 ±0,68 42,56 ±0,68 41,47 ±0,31 41,00 ±0,35 42,19 ±0,29 MTP (b) 0,004NS -0,006NS -0,038NS 0,007NS 1)1-ŠL, 2- VJxŠL, 5-PxŠL, 6- Px(VJxŠL), 8- ŠLx(VJxŠL), 9- VJx(VJxŠL); 2)M- muška kastrirana grla, Ž-ženska grla, MTP(b)- linearni uticaj mase tople polutke; 3) UBUP- udeo mase buta u ukupnoj masi polutke za disekciju, UMBUP- udeo mišićnog tkiva buta u sumi polutke za disekciju, UMBUB- udeo mase mišićnog tkiva buta u ukupnoj masi buta, UMBUM- udeo mase mišićnog tkiva buta u ukupnoj masi mišića dobijenih disekcijom (četiri dela + file) U tabeli 44 i prilogu 2.29., 2.30., 2.31. i 2.32. prikazana je statistička značajnost faktora uključenih u model 7 i 8 za analizu osobina UBUP, UMBUP, UMBUB i UMBUM. Rasa očeva je uticala (P<0,001) na variranje sve četiri ispitivane osobine. Nisu ustanovljena statistički značajna variranja između očeva rase ŠL i VJ za osobine UBUP, UMBUP i UMBUM (P>0,05). Međutim, između nerasta rase P utvrđena su značajna variranja osobine UBUP, UMBUP (P<0,001) i UMBUM (P<0,05) ali ne i osobine UMBUB (P>0,05). Pol tovljenika je uticao na variranje UBUP, UMBUP i UMBUB (P<0,001) ali nije uticao na UMBUM (P>0,05). Sezona rođenja potomaka uticala je na sve tri osobine sa različitim nivoom značajnosti (P<0,01 i P<0,001). Genotip tovljenika (model 8) je uticao statistički vrlo visoko značajno (P<0,001) na variranje UBUP, UMBUP, UMBUB i UMBUM. Uticaj pola i sezone se promenio, Rezultati istraživanja 98 odnosno oni nisu uticali na variranje UBUP (P>0,05) a pol nije uticao ni na variranje UMBUM. Ni jedna osobina nije zavisila od mase tople polutke (P>0,05). Utvrđene vrednosti koeficijenta determinacije su od 0,217 za UMBUM (model 8) do 0,526 za UBUP (model 7). Tabela 44. Statistička značajnost (nivo značajnosti) faktora uključenih u modele (model 7 i 8) za analizu osobina UBUP, UMBUP, UMBUB i UMBUM Izvori varijacije (uticaj)1) UBUP 2) UMBUP UMBUB UMBUM Mo del 7 RO ***3) ***3) *** *** O:ŠL NS NS *** NS O:VJ NS NS *** NS O:P *** *** NS * Pol *** *** *** NS Sezona ** ** *** ** Pol:RO NS NS NS NS MTP (b) NS NS NS NS R2 0,526 0,526 0,515 0,256 Mo del 8 Genotip *** *** *** *** Pol NS ** ** NS Sezona NS *** *** * Pol:Genotipa NS NS NS NS MTP (b) NS NS NS NS R2 0,481 0,360 0,252 0,217 1)RO-rasa oca, O:ŠL-očevi unutar rase švedski landras, O:VJ-očevi unutar rase veliki jorkšir, O:P- očevi unutar rase pijetren, Pol:RO-pol potomaka unutar rase očeva, Pol:Genotipa-pol potomaka unutar genotipa; 2) UBUP- udeo mase buta u ukupnoj masi polutke za disekciju, UMBUP- udeo mišićnog tkiva buta u sumi polutke za disekciju, UMBUB- udeo mase mišićnog tkiva buta u ukupnoj masi buta, UMBUM- udeo mase mišićnog tkiva buta u ukupnoj masi mišića dobijenih disekcijom (četiri dela + file); 3)NS=P>0,05; *=P<0,05; **=P<0,01; ***=P<0,001 Rezultati istraživanja 99 Slabinsko-krsni deo i plećka - U tabeli 45 date su prosečne vrednosti i varijabilnost udela mišićnog tkiva slabinsko-krsnog dela i plećke u masi polutke za disekciju, ukupnoj masi mišića dobijenih disekcijom četiri dela + podslabinski mišić kao i udeo mišića u samom delu odnosno ukupnoj masi slabinsko krsnog dela i plećke. Disekcijom je utvrđeno da je u slabinsko-krsnom delu bilo prosečno 56,58% mišićnog tkiva a ostalo su činili masno i koštano tkivo (43,42%). Mišićno tkivo slabinsko-krsnog dela činilo je prosečno 21,86% ukupne mase ovog tkiva u četiri dela polutke i fileu. Plećka je imala veći prosečan sadržaj mišićnog tkiva od svoje ukupne mase (62,55%) ali je udeo mase mišićnog tkiva plećke u ukupnoj masi mišića bio manji (18,13%) nego u slabinsko-krsnom delu. Tabela 45. Prosečne vrednosti i varijabilnost osobina udela mišićnog tkiva slabinsko- krsnog dela i plećke Osobina x ± SD UMSUP Udeo mase mišićnog tkiva slabinsko-krsnog dela umasi polutke za disekciju, % 9,01 ±1,03 UMSUD Udeo mase mišićnog tkiva slabinsko-krsnog dela uukupnoj masi slabinsko-krsnog dela, % 56,58 ±6,47 UMSUM Udeo mase mišićnog tkiva slabinsko-krsnog dela u ukupnoj masi mišića dobijenih disekcijom (četiri dela + file), % 21,86 ±1,68 UMPUP Udeo mase mišićnog tkiva plećke u masi polutke zadisekciju, % 7,47 ±0,77 UMPUD Udeo mase mišićnog tkiva plećke u ukupnoj masiplećke, % 62,55 ±5,10 UMPUM Udeo mase mišićnog tkiva plećke u ukupnoj masimišića dobijenih disekcijom (četiri dela + file), % 18,13 ±1,20 U tabeli 46 prikazane su LSMean vrednosti i greška po uključenim faktorima u model 7 za osobine koje su navedene u tabeli 45. Potomci koji su poticali od očeva rase VJ, imali su u slabinsko-krsnom delu prosečno 22,02% mišićnog tkiva od ukupne mase Rezultati istraživanja 100 mišića dobijenih disekcijom (UMSUM), međutim variranje ove osobine nije bilo statistički značajno između nerasta-očeva iste rase (tabela 49). Nešto manja srednja vrednost UMSUM je ustanovljena za očeve rase ŠL (21,61%) ali je ispitivana osobina varirala između pojedinih nerasta-očeva ove rase (od 19,96 do 23,25%). Udeo mase mišićnog tkiva u slabinsko-krsnom delu potomaka očeva rase P bio je najmanji odnosno činio je 20,49% od ukupne mase mišića u četiri dela i filea. Najveću srednju vrednost za UMSUD imaju tovljenici čiji su očevi rase pijetren (65,18%) u odnosu na potomke očeva rase ŠL (58,57%) i VJ (51,40%). To znači da je mesnatost slabinsko-krsnog dela polutke bila najveća kod tovljenika čiji su očevi rase P. Utvrđena razlika između potomaka pijetren očeva i potomaka čiji su očevi rase ŠL za ovu osobinu iznosi 6,61% dok je ta razlika između potomaka očeva rase P i VJ veća i iznosi 13,78%. Variranje UMSUD između očeva rase ŠL je bilo od 51,89 (otac broj 3) do 62,92% (otac broj 17), odnosno razlika između srednjih vrednosti najboljeg i najlošijeg oca je bila 11,03%. Manja razlika srednjih vrednosti UMSUD je bila između očeva rase VJ (7,47%) i rase P (6,14%). Kada je reč o udelu mišića slabinsko-krsnog dela (SKD) u ukupnim mišićima tu imamo obrnutu situaciju da grla očeva rase VJ imaju veći udeo za 0,41% odnosno 1,53% u odnosu na potomke nerasta ŠL i P. Slična je situacija i kada posmatramo udeo mesa plećke sa nešto manjim utvrđenim razlikama u odnosu na razlike slabinsko-krsnog dela, stim što je udeo mišića plećke u ukupnim mišićima (UMPUM) najveći za grla koja potiču od očeva rase ŠL (18,27%). Najveće razlike između očeva utvrđene su za udeo mišića u slabinsko-krsnom delu i plećki. Tako je za udeo mišića u slabinsko krsnom delu utvrđena razlika između potomaka oca br.19 rase pijetren i grla koja potiču od oca br.5 rase VJ iznosila čak 20,37% dok je za osobinu udeo mišića u plećki utvrđena nešto manja razlika (18,45%) između potomaka ova dva nerasta. Rezultati istraživanja 101 Tabela 46. Uticaj rase oca i očeva unutar rase (model 7) na udeo mišića slabinsko krsnog dela i plećke u pojedinim delovima (LSMean ±S.E.) Izvori varijacije UMSUP2), % UMSUD, % UMSUM, % UMPUP, % UMPUD, % UMPUM, %  ± S.E. 9,08 ±0,12 58,38±0,65 21,37±0,21 7,69±0,08 64,84±0,53 18,13±0,15 RO1) Br.oca 9,30±0,25 9,82±0,27 8,54±0,27 8,94±0,34 9,17±0,32 9,14±0,34 8,79±0,32 9,36±0,30 9,89±0,29 9,36±0,28 56,48±1,40 58,17±1,50 51,89±1,51 57,56±1,89 58,47±1,80 60,39±1,93 58,20±1,77 60,69±1,70 62,92±1,65 60,93±1,58 22,85±0,45 23,25±0,48 22,00±0,48 19,96±0,60 20,43±0,57 20,09±0,62 21,38±0,57 22,05±0,54 22,07±0,53 21,98±0,50 7,58±0,18 7,54±0,19 7,24±0,19 8,00±0,24 8,50±0,23 8,05±0,25 7,60±0,23 7,61±0,22 8,32±0,21 7,44±0,20 62,72±1,15 64,58±1,23 61,59±1,23 68,47±1,54 68,39±1,47 69,87±1,58 62,45±1,45 63,72±1,39 67,96±1,35 63,46±1,29 18,65±0,33 17,85±0,36 18,70±0,36 18,00±0,45 19,16±0,43 17,90±0,46 18,45±0,42 17,91±0,41 18,58±0,39 17,43±0,38 Šv eds ki lan dra s 1 2 3 7 8 9 15 16 17 18 Prosek 9,23±0,14 58,57±0,79 21,61±0,25 7,79±0,10 65,32±0,65 18,27±0,19 Ve lik i jo rkš ir 4 5 6 8,86±0,27 7,73±0,27 8,89±0,27 55,00±1,53 47,53±1,52 51,68±1,50 21,78±0,49 21,77±0,49 22,50±0,48 7,57±0,20 6,52±0,20 6,76±0,19 62,42±1,25 55,81±1,24 60,33±1,23 18,68±0,36 18,41±0,36 17,30±0,36 Prosek 8,49±0,17 51,40±0,96 22,02±0,31 6,95±0,12 59,52±0,78 18,13±0,23 Pij etr en 14 19 20 9,27±0,19 9,92±0,36 9,35±0,36 61,76±1,09 67,90±2,00 65,87±2,04 21,48±0,35 19,59±0,64 20,40±0,65 7,85±0,14 9,15±0,26 8,02±0,26 66,07±0,89 74,26±1,64 68,72±1,67 18,10±0,26 18,32±0,48 17,56±0,49 Prosek 9,52 ±0,23 65,18±1,28 20,49±0,41 8,34±0,16 69,69±1,04 17,99±0,30 MTP (b) -0,010NS -0,104** -0,010NS -0,000NS -0,025NS 0,011NS 1)RO-rasa oca; MTP (b)- linearni uticaj mase tople polutke(MTP=81,20 kg); 2) UMSUP- udeo mase mišićnog tkiva slabinsko-krsnog dela u masi polutke za disekciju, UMSUD- udeo mase mišićnog tkiva slabinsko-krsnog dela u ukupnoj masi slabinsko-krsnog dela, UMSUM- udeo mase mišićnog tkiva slabinsko-krsnog dela u ukupnoj masi mišića dobijenih disekcijom (četiri dela + file), UMPUP- udeo mase mišićnog tkiva plećke u masi polutke za disekciju, UMPUD- Udeo mase mišićnog tkiva plećke u ukupnoj masi plećke, UMPUM- udeo mase mišićnog tkiva plećke u ukupnoj masi mišića dobijenih disekcijom (četiri dela + file) Rezultati istraživanja 102 Kada posmatramo ove osobine po polovima i sezoni rođenja potomaka (tabela 47) vidimo da su veće vrednosti imala ženska grla u odnosu na muška kastrirana, osim za udeo mišića plećke u ukupnim mišićima dobijenih disekcijom + file (UMPUM) gde je utvrđena ista srednja vrednost od 18,13%. Ženska grla imala su više mišićnog tkiva u slabinsko-krsnom delu polutke (+6,07%) i plećki (+4,47%) od muških kastriranih grla. Ustanovljene razlike srednjih vrednosti su bile statistički vrlo visoko značajne (tabela 49). Grla rođena u zimskoj sezoni imala su veće vrednosti za udeo mišića u slabinsko-krsnom delu (61,69%) i udela mišića u masi plećke (69,36%) u odnosu na grla rođena u drugim periodima godine. Najmanje srednje vrednosti za UMSUD i UMPUD su ustanovljene kod tovljenika rođenih u toku proleća (53,50 i 58,82%). Tabela 47. Uticaj pola i sezone rođenja (model 7) na udeo mišića slabinsko-krsnog dela i plećke u pojedinim delovima (LSMean ±S.E.) 1)M- muška kastrirana grla, Ž-ženska grla; 2) UMSUP- udeo mase mišićnog tkiva slabinsko-krsnog dela u masi polutke za disekciju, UMSUD- udeo mase mišićnog tkiva slabinsko-krsnog dela u ukupnoj masi slabinsko-krsnog dela, UMSUM- udeo mase mišićnog tkiva slabinsko-krsnog dela u ukupnoj masi mišića dobijenih disekcijom (četiri dela + file), UMPUP- udeo mase mišićnog tkiva plećke u masi polutke za disekciju, UMPUD- Udeo mase mišićnog tkiva plećke u ukupnoj masi plećke, UMPUM- udeo mase mišićnog tkiva plećke u ukupnoj masi mišića dobijenih disekcijom (četiri dela + file) U tabeli 48 prikazane su vrednosti osobina udela mišića slabinsko-krsnog dela i plećke dobijenih pomoću modela 8 u koji je uključen genotip grla, pol, sezona rođenja i interakcija pola i genotipa grla. Izvori varijacije UMSUP2), % UMSUD, % UMSUM, % UMPUP, % UMPUD, % UMPUM, % Po l M1) Ž 8,64±0,13 9,52±0,14 55,35±0,74 61,42±0,78 21,16±0,24 21,59±0,25 7,39±0,10 7,99±0,10 62,61±0,60 67,08±0,63 18,13±0,18 18,13±0,18 Sez ona Zima Proleće Leto Jesen 9,15±0,39 8,66±0,15 9,27±0,18 9,24±0,16 61,69±2,16 53,50±0,84 58,86±1,01 59,48±0,92 20,60±0,69 22,21±0,27 21,60±0,32 21,08 ±0,29 8,06±0,28 6,98±0,11 7,81±0,13 7,92±0,12 69,36±1,77 58,82±0,69 64,77±0,83 66,41±0,75 18,22±0,52 17,96±0,20 18,21±0,24 18,12±0,22 Rezultati istraživanja 103 Tabela 48. Uticaj genotipa, pola i sezone (model 8) na udeo mišića slabinsko-krsnog dela i plećke u pojedinim delovima (LSMean ±S.E.) Izvori varijacije UMSUP3), % UMSUD, % UMSUM, % UMPUP, % UMPUD, % UMPUM, %  ± S.E. 8,94±0,12 56,61±0,70 21,70±0,22 7,49±0,09 63,22±0,60 18,20±0,16 Ge not ip 11) 2 5 6 8 9 9,25±0,12 8,58±0,19 9,28±0,27 9,47±0,20 8,78±0,35 8,25±0,42 57,41±0,71 52,28±1,07 60,97±1,54 63,18±1,15 54,73±1,99 51,07±2,40 22,15±0,22 21,74±0,33 21,96±0,48 21,30±0,36 21,29±0,62 21,76±0,75 7,59±0,10 7,13±0,14 7,90±0,21 7,92±0,16 7,77±0,27 6,62±0,32 64,28±0,61 60,56±0,93 65,80±1,34 67,03±1,00 62,72±1,73 58,95±2,09 18,20±0,16 18,14±0,24 18,54±0,35 17,75±0,26 18,95±0,45 17,62±0,55 Po l M2) Ž 8,58±0,16 9,29±0,16 54,08±0,93 59,13±0,92 21,49±0,29 21,91±0,28 7,18±0,13 7,80±0,12 61,16±0,81 65,29±0,80 18,01±0,21 18,39±0,21 Sez ona Zima Proleće Leto Jesen 8,90±0,34 8,50±0,15 9,30±0,17 9,04±0,15 57,13±1,91 54,00±0,87 58,61±0,99 56,68±0,83 21,28±0,59 21,48±0,27 22,34±0,31 21,70±0,26 7,60±0,26 7,16±0,12 7,60±0,13 7,59±0,11 66,56±1,66 59,71±0,76 62,67±0,86 63,95±0,72 18,23±0,43 18,10±0,20 18,22±0,22 18,26±0,19 MTP (b) -0,009NS -0,094** -0,010NS -0,001NS 0,002NS 0,007NS 1)1-ŠL, 2- VJxŠL, 5-PxŠL, 6- Px(VJxŠL), 8- ŠLx(VJxŠL), 9- VJx(VJxŠL); 2)M- muška kastrirana grla, Ž-ženska grla; MTP(b)- linearni uticaj mase tople polutke; 3) UMSUP- udeo mase mišićnog tkiva slabinsko-krsnog dela u masi polutke za disekciju, UMSUD- udeo mase mišićnog tkiva slabinsko-krsnog dela u ukupnoj masi slabinsko- krsnog dela, UMSUM- udeo mase mišićnog tkiva slabinsko-krsnog dela u ukupnoj masi mišića dobijenih disekcijom (četiri dela + file), UMPUP- udeo mase mišićnog tkiva plećke u masi polutke za disekciju, UMPUD- Udeo mase mišićnog tkiva plećke u ukupnoj masi plećke, UMPUM- udeo mase mišićnog tkiva plećke u ukupnoj masi mišića dobijenih disekcijom (četiri dela + file) Dobijeni rezultati pokazuju da su najveće vrednosti udela mišića u samom delu (UMSUD i UMPUD) imala grla genotipa br.6 [Px(VJxŠL)] (63,18 i 67,03%). Potomci navedenog genotipa imali su veće vrednosti udela mišića u slabinsko-krsnom delu (+12,11%) i udela mišića u plećki (+8,08%) u odnosu na genotip br.9 [VJx(VJxŠL)] koji je imao najmanje vrednosi navedenih osobina (51,07 i 58,95%). Pol tovljenika je uticao (P<0,001) na variranje UMSUP, UMSUD, UMPUP i UMPUD (tabela 49). Posmatrajući sezonu rođenja u drugom modelu imamo situaciju da je udeo mišića slabinsko-krsnog dela bio veći za grla rođena u letnjem periodu. Za udeo mišića plećke Rezultati istraživanja 104 su utvrđene manje razlike između grla rođenih u različitom periodu godine osim za udeo mišića plećke u samom delu gde su grla rođena u zimu imala najveću utvrđenu vrednost za ovu osobinu (66,56%). U tabeli 49 i prilogu od 2.33. do 2.38. prikazana je statistička značajnost faktora uključenih u model 7 i 8 za analizu osobina. Tabela 49. Statistička značajnost (nivo značajnosti) uticaja uključenih u modele (model 7 i 8) za ispitivane osobine Izvori varijacije (uticaj)1) UMSUP 2) UMSUD UMSUM UMPUP UMPUD UMPUM Mo del 7 RO **3) *** ** *** *** NS O:ŠL ** *** *** *** *** ** O:VJ *** *** NS *** *** * O:P NS ** * *** *** NS Pol *** *** NS *** *** NS Sezona NS *** NS *** *** NS Pol:RO * NS * NS NS * MTP (b) NS ** NS NS NS NS R2 0,396 0,519 0,270 0,431 0,484 0,204 Mo del 8 Genotip ** *** NS *** *** NS Pol *** *** NS *** *** NS Sezona *** *** NS ** *** NS Pol:Genotipa NS NS NS NS NS NS MTP (b) NS ** NS NS NS NS R2 0,269 0,406 0,149 0,229 0,279 0,102 1)RO-rasa oca; O:ŠL-očevi unutar rase švedski landras; O:VJ-očevi unutar rase veliki jorkšir; O:P- očevi unutar rase pijetren; Pol:RO-pol potomaka unutar rase očeva; Pol:Genotipa-pol potomaka unutar genotipa; 2) UMSUP- udeo mase mišićnog tkiva slabinsko-krsnog dela u masi polutke za disekciju, UMSUD- udeo mase mišićnog tkiva slabinsko-krsnog dela u ukupnoj masi slabinsko-krsnog dela, UMSUM- udeo mase mišićnog tkiva slabinsko-krsnog dela u ukupnoj masi mišića dobijenih disekcijom (četiri dela + file), UMPUP- udeo mase mišićnog tkiva plećke u masi polutke za disekciju, UMPUD- Udeo mase mišićnog tkiva plećke u ukupnoj masi plećke, UMPUM- udeo mase mišićnog tkiva plećke u ukupnoj masi mišića dobijenih disekcijom (četiri dela + file); 3) NS=P>0,05; *=P<0,05; **=P<0,01; ***=P<0,001 Rezultati istraživanja 105 Dobijeni rezultati pokazuju da su na udeo mišića plećke u sumi polutke za disekciju (UMPUP), udeo mišića slabinsko-krsnog dela (UMSUD) i udeo mišića plećke u samom delu (UMPUD) vrlo visoko uticali (P<0,001) svi uključeni faktori osim za interakciju pola i rase oca kao i pola i genotipa (P>0,05). Očevi unutar rase pijetren za UMSUP i sezona (model 7) nisu ispoljili uticaj (P>0,05) dok su ostali faktori uticali na ovu osobinu (P<0,05; P<0,01 i P<0,001). Na osobine UMSUM i UMPUM utvrđeni su manji uticaji (P<0,05) interakcije pola grla unutar rase oca (prilog 2.35.1. i 2.38.1., model 7). Na Variranje UMPUM još su uticali i očevi unutar rase ŠL (P<0,01) i očevi unutar rase VJ (P<0,05). Vrednosti koeficijenta determinacije kretale su se od 0,102 za udeo mišića plećke u ukupnim mišićima dobijenim disekcijom (model 8) do 0,519 za udeo mišića u slabinsko krsnom delu (model 7). Genotip, pol i sezona (model 8) ispoljili su uticaj (P<0,01 i P<0,001) na UMSUP, UMSUD, UMPUP i UMPUD dok na osobine UMSUM i UMPUM nije utvrđen uticaj (P>0,05) faktora uključenih u model 8. Sa sigurnošću od 99,9% se može tvrditi da je genotip tovljenika uticao na variranje osobina UMSUD, UMPUP i UMPUD. Trbušno-rebarni deo - Prosečne vrednosti i varijabilnost udela mišića trbušno- rebarnog dela (TRD) polutke, date su u tabeli 50. U trbušno-rebarnom delu bilo je prosečno 53,91% mišićnog tkiva. Masa mišićnog tkiva u TRD činila je samo 14,95% ukupne mase mišićnog tkiva u četiri disekcirana dela polutki uključujući i podslabinski mišić. Apsolutno variranje ovih osobina je bilo od 0,80 do 6,58%. Tabela 50. Prosečne vrednosti i varijabilnost udela mišića trbušno-rebarnog dela (TRD) polutke Osobina x ± SD UMTUP Udeo mase mišićnog tkiva TRD u masi polutke zadisekciju, % 6,14 ± 0,80 UMTUD Udeo mase mišićnog tkiva TRD u ukupnoj masi TRD, % 53,91 ± 6,58 UMTUM Udeo mase mišićnog tkiva TRD u ukupnoj masi mišićadobijenih disekcijom (četiri dela + file), % 14,95 ± 1,50 Rezultati istraživanja 106 Tovljenici koji potiču od očeva rase pijetren (tabela 51) imali su veće srednje vrednosti za UMTUD (61,19%) odnosno imali su mesnatiji TRD od potomaka očeva rase ŠL (55,57%) i VJ (48,90%). Tabela 51. Uticaj rase oca i očeva unutar rase (model 7) na udeo mišića trbušno- rebarnog dela u pojedinim delovima (LSMean ±S.E.) Izvori varijacije UMTUP2),% UMTUM,% UMTUD,%  ± S.E. 6,43 ±0,09 15,18 ±0,18 55,22 ±0,72 RO1) Broj oca 5,62±0,20 6,07±0,21 5,65±0,21 7,24±0,27 7,23±0,25 7,28±0,27 6,46±0,25 6,23±0,24 6,55±0,23 6,50±0,22 13,95±0,39 14,49±0,42 14,72±0,42 16,46±0,53 16,47±0,51 16,40±0,54 15,69±0,50 14,68±0,48 14,59±0,47 15,11±0,44 50,16±1,55 53,55±1,66 49,48±1,67 59,41±2,09 60,67±1,99 59,48±2,13 54,45±1,96 54,69±1,89 59,10±1,83 54,68±1,75 Šv eds ki lan dra s 1 2 3 7 8 9 15 16 17 18 Prosek 6,48±0,11 15,26±0,22 55,57±0,88 Ve lik i jo rkš ir 4 5 6 5,93±0,22 5,29±0,22 6,12±0,21 14,85±0,43 14,96±0,43 15,62±0,42 51,29±1,70 44,13±1,68 51,28±1,67 Prosek 5,78±0,14 15,14 ±0,27 48,90±1,06 Pij etr en 14 19 20 6,25±0,15 8,26±0,28 6,61±0,29 14,46±0,31 16,65±0,56 14,29±0,58 57,99±1,21 68,07±2,22 57,52±2,26 Prosek 7,04 ±0,18 15,13±0,36 61,19±1,41 MTP (b) -0,005NS 0,003NS -0,127** 1)RO-rasa oca; MTP (b)- linearni uticaj mase tople polutke(MTP=81,20 kg); 2) UMTUP-udeo mase mišićnog tkiva TRD u sumi polutke za disekciju, %, UMTUM-udeo mase mišićnog tkiva TRD u ukupnoj sumi mišića dobijenih disekcijom (četiri dela + file), UMTUD-udeo mase mišićnog tkiva TRD u ukupnoj sumi TRD Rezultati istraživanja 107 Najveća razlika UMTUD (+12,29%) je utvrđena između potomaka očeva rase P i očeva rase VJ. Posmatrajući rezultate po nerastima-očevima vidi se da su najveću mesnatost TRD imali potomci oca broj 19 rase P (68,07%). Najviše mišićnog tkiva u trbušno-rebarnom delu (TRD) u okviru rase švedski landras su imali potomci oca broj 8 (60,67%) dok su najmanji udeo imali potomci oca broj 3 (49,48%). Utvrđena razlika srednjih vrednosti za ovu osobinu između potomaka oca 3 i oca 8 iznosi 11,19%. Potomci oca broj 3 su imali manje mesa u TRD za oko 0,9 SD od opšteg proseka. Grla oca broj 5 (rasa VJ) su imala najmanji sadržaj mesa u TRD (44,13%) od svih ispitivanih tovljenika (-11,09%). Razlika korigovanih srednjih vrednosti UMTUD između polusrodnika najboljeg i najlošijeg nerasta-oca rase VJ je manja (7,16%) nego unutar rase ŠL i P. Ukoliko se uporedi udeo mišićnog tkiva u TRD potomaka najboljeg (nerast 19) i najlošijeg nerasta oca (nerast 5), vidi se da je razlika između njih čak 23,94%. Rezultati analize varijanse (tabela 54, prilog 2.40.) pokazuju da su, rasa oca (RO), nerasti-očevi sve tri rase (O:ŠL, O:VJ i O:P), pol i sezona rođenja tovljenika, uticali statistički vrlo visoko značajno (P<0,001) na variranje udela mišićnog tkiva u TRD. Povećanjem mase tople polutke za jedan kilogram udeo mišića u TRD-u se smanjivao za 0,127% (tabela 51). Udeo mišića TRD u sumi mišića četiri disekcirana dela polutke i filea (UMTUM) nije varirao (P>0,05, tabela 54, prilog 2.41.) između rasa očeva. Srednje vrednosti UMTUM po rasama očeva (ŠL, VJ i P) su iznosile: 15,26; 15,14 i 15,13%. Ispitivana osobina je varirala između grupa polusrodnika nerasta rase ŠL (P<0,01) i rase P (P<0,001) ali ne i rase VJ (P>0,05). Potomci oca broj 8 imali su najveću (16,47%) a oca broj 1 najmanju (13,95%) srednju vrednost za UMTUM. Razlika između njih je bila 2,52%. Nešto manja razlika LSM vrednosti UMTUM je bila između nerasta 19 i 20 (2,36%). Muška kastrirana grla (tabela 52) su imala veću vrednost za udeo mišića trbušno-rebarnog dela u ukupnim mišićima dobijenih disekcijom sa podslabinskim mišićem za 0,54% (15,45 prema 14,91%) ali je mesnatost TRD bila manja za 3,98% nego kod ženskih grla (53,23 prema 57,21%). Ustanovljene razlike srednjih vrednosti za UMTUM i UMTUD su bile statistički značajne na nivou od 95 i 99,9% (tabela 54, prilog 2.40. i 2.41.). Rezultati istraživanja 108 Tovljenici koji su rođeni u letnjem periodu imali su veće vrednosti za udeo mišića trbušno-rebarnog dela u odnosu na grla rođena u drugom periodu. Pri tom je najveća razlika utvrđena za UMTUD u odnosu na grla rođena u proleće (7,29%). Utvrđene razlike po sezoni rođenja za ostale osobine su manje. Tabela 52. Uticaj pola i sezone rođenja (model 7) na udeo mišića trbušno-rebarnog dela u pojedinim delovima (LSMean ±S.E.) 1)M- muška kastrirana grla, Ž–ženska grla; 2) UMTUP-udeo mase mišićnog tkiva TRD u sumi polutke za disekciju, %, UMTUM-udeo mase mišićnog tkiva TRD u ukupnoj sumi mišića dobijenih disekcijom (četiri dela + file), UMTUD-udeo mase mišićnog tkiva TRD u ukupnoj sumi TRD Udeo mišićnog tkiva u TRD varirao je između genotipova tovljenika (tabela 53 i 54). Najmanje mišićnog tkiva u TRD imali su tovljenici genotipa 9 (47,87%) odnosno dvorasni melezi sa 75% gena rase VJ. Najmesnatiji TRD je bio kod genotipa 6 (58,34%) odnosno trorasnih meleza [P x (VJxŠL)] a zatim kod genotipa 5 (56,93%) odnosno dvorasnih meleza (PxŠL). Variranje UMTUD je bilo statistički vrlo visoko značajno (P<0,001) između genotipova tovljenika, značajno (P<0,05) između muških kastriranih i ženskih grla i sezone rođenja tovljenika. Sa povećanjem mase tople polutke (MTP) smanjivao se udeo mišićnog tkiva TRD (UMTUD) za 0,143%/kg. Izvori varijacije UMTUP2),% UMTUM,% UMTUD,% Pol M 1) Ž 6,30±0,10 6,56±0,11 15,45±0,21 14,91±0,22 53,23±0,82 57,21±0,86 Sez ona Zima Proleće Leto Jesen 6,71±0,31 5,71±0,12 6,76±0,14 6,55±0,13 15,19±0,61 14,76±0,24 15,74±0,29 15,03±0,26 55,50±2,39 50,65±0,93 57,94±1,12 56,79±1,02 Rezultati istraživanja 109 Tabela 53. Uticaj genotipa, pola i sezone (model 8) na udeo mišića trbušno-rebarnog dela u pojedinim delovima (LSMean ±S.E.) Izvori varijacije UMTUP3)% UMTUM,% UMTUD,%  ± S.E. 6,15 ±0,11 14,97 ±0,20 52,95±0,80 Genotip 11) 2 5 6 8 9 6,19 ±0,11 5,99 ±0,17 6,13±0,24 6,44±0,18 6,11±0,31 6,01±0,37 14,91±0,20 15,27±0,30 14,45±0,44 14,37±0,33 14,93±0,56 15,90±0,68 54,20±0,81 50,36±1,23 56,93±1,77 58,34±1,32 50,03±2,28 47,87±2,76 Pol M 2) Ž 6,09 ±0,14 6,20 ±0,14 15,28±0,26 14,66±0,26 51,43±1,07 54,48±1,05 Sez ona Zima Proleće Leto Jesen 6,19 ±0,30 6,06 ±0,14 6,31 ±0,15 6,03 ±0,13 14,87±0,54 15,34±0,25 15,09±0,28 14,60±0,24 51,82±2,19 51,73±1,00 55,04±1,14 53,22±0,95 MTP (b) -0,005NS 0,000NS -0,143*** 1)1-ŠL, 2- VJxŠL, 5-P xŠL, 6- Px(VJxŠL), 8- ŠLx(VJxŠL), 9- VJx(VJxŠL); 2)M- muška kastrirana grla, Ž –ženska grla; MTP(b)-linearni uticaj mase tople polutke; 3) UMTUP-udeo mase mišićnog tkiva TRD u sumi polutke za disekciju, %, UMTUM-udeo mase mišićnog tkiva TRD u ukupnoj sumi mišića dobijenih disekcijom (četiri dela + file), UMTUD-udeo mase mišićnog tkiva TRD u ukupnoj sumi TRD Osobina UMTUM nije varirala statistički značajno između genotipova, pola i sezone rođenja tovljenika (P>0,05; tabela 54 i prilog 2.41. model 8). Koeficijent determinacije (R2) pokazuje da efekti uključeni u model 7 (rasa nerasta, nerasti unutar rase, pol, sezona rođenja i interakcija pol unutar rase oca) objašnjavaju 43,0% varijacije UMTUD i 28,8% varijacije UMTUM, dok efekti uključeni u model 8 imaju niže vrednosti za navedene osobine (24,2% i 10,5%). Rezultati istraživanja 110 Tabela 54. Statistička značajnost (nivo značajnosti) uticaja uključenih u modele (model 7 i 8) za ispitivane osobine Izvori varijacije (uticaj)1) UTUP 2) UMTUM UMTUD Mo del 7 RO ***3) NS *** O:ŠL *** ** *** O:VJ ** NS *** O:P *** *** *** Pol * * *** Sezona *** * *** Pol:RO NS NS NS MTP (b) NS NS ** R2 0,369 0,288 0,430 Mo del 8 Genotip NS NS *** Pol NS NS * Sezona NS NS * Pol:Genotipa NS NS NS MTP (b) NS NS *** R2 0,059 0,105 0,242 1)RO-rasa oca; O:ŠL-očevi unutar rase švedski landras; O:VJ-očevi unutar rase veliki jorkšir; O:P- očevi unutar rase pijetren; Pol:RO-pol potomaka unutar rase očeva; Pol:Genotipa-pol potomaka unutar genotipa; 2) UMTUP-udeo mase mišićnog tkiva TRD u sumi polutke za disekciju, %, UMTUM-udeo mase mišićnog tkiva TRD u ukupnoj sumi mišića dobijenih disekcijom (četiri dela + file), UMTUD-udeo mase mišićnog tkiva TRD u ukupnoj sumi TRD; 3)NS=P>0,05; *=P<0,05; **=P<0,01; ***=P<0,001 U tabeli 55 prikazane su prosečne vrednosti i varijabilnost dnevnog prirasta mase tople polutke (DPMTP), dnevni prirast mišića dobijenih disekcijom i podslabinskog mišića (DPMES). Rezultati pokazuju da je ostvaren prosečan dnevni prirast mase tople polutke iznosio 402,18 g. Prosečan prirast mišićnog tkiva iznosio je 78,75 g po danu života tovljenika. Rezultati istraživanja 111 Tabela 55. Prosečne vrednosti i varijabilnost dnevnog prirasta mase tople polutke i mišića dobijenih disekcijom Osobina x ± SD DPMTP Dnevni prirast mase tople polutke, g 402,18 ±52,29 DPMES Dnevni prirast mišićnog tkiva(četiri dela + file), g 78,75 ±13,38 Opšti prosek za DPMTP korigovan za uticaje uključene u model 7, iznosio je 418,11 g (tabela 56). Najveće priraste tople polutke imali potomci čiji su očevi rase pijetren (447,17 g) dok su najmanje imali potomci očeva rase veliki jorkšir (399,15 g). Unutar rase ŠL najveće srednje vrednosti za DPMTP su imali tovljenici oca broj 8 (450,41 g/dan) a najmanje oca broj 17 (386,18 g/dan). Razlika srednjih vrednosti DPMTP između potomaka ova dva oca je bila 64,23 g/danu. Potomci tri (otac broj 7, 8 i 9) od devet nerasta rase ŠL imali su veći dnevni prirast toplih polutki od proseka rase očeva (408,01 g) i opšteg proseka svih ispitivanih grla (418,11g). Manje razlike srednjih vrednosti DPMTP između najboljeg i najlošijeg nerasta-oca su utvrđene kod rase P (60,59 g) i VJ (12,88 g/danu). Prosečna sinteza mišićnog tkiva u četiri osnovna dela uključujući i podslabinski mišić, iznosila je 84,80 g po danu života tovljenika. Najintenzivniji porast mišićnog tkiva u osnovnim delovima polutki, imali su potomci nerasta rase P (99,53 g/danu), a zatim rase ŠL (82,60 g/dan) i VJ (72,27 g/dan). Sve tri grupe polusrodnika čiji su očevi rase VJ su imali manji dnevni prirast mišićnog tkiva od opšteg proseka. Potomci nerasta broj 20 rase P, imali su najintenzivniji porast mišićnog tkiva u osnovnim delovima polutke (102,12 g/danu). Rezultati istraživanja 112 Tabela 56. Uticaj rase oca i očeva unutar rase (model 7) na dnevni prirast mase tople polutke i dnevni prirast mišićnog tkiva (LSMean ±S.E.) Izvori varijacije DPMTP2), g DPMES, g  ± S.E. 418,11 ±3,20 84,80 ±0,94 RO1) Broj oca 398,98 ±6,89 406,63 ±7,38 390,79 ±7,41 436,53 ±9,29 450,41 ±8,83 426,15 ±9,48 394,16 ±8,70 401,56 ±8,38 386,18 ±8,13 388,75 ±7,75 76,47 ±2,02 80,70 ±2,16 70,70 ±2,17 92,18 ±2,73 94,53 ±2,59 90,28 ±2,78 77,52 ±2,55 81,67 ±2,46 83,23 ±2,39 78,70 ±2,28 Šv eds ki lan dra s 1 2 3 7 8 9 15 16 17 18 Prosek 408,01 ±3,90 82,60 ±1,14 Ve lik i jo rkš ir 4 5 6 403,37 ±7,53 390,62 ±7,47 403,45 ±7,40 77,14 ±2,21 65,20 ±2,19 74,45 ±2,17 Prosek 399,15 ±4,71 72,27 ±1,38 Pij etr en 14 19 20 388,61 ±5,37 449,20 ±7,08 445,15 ±7,26 80,53 ±1,58 96,94 ±2,08 102,12 ±2,13 Prosek 447,17 ±6,28 99,53 ±1,84 MTP (b) 2,729*** 0,464*** 1)RO-rasa oca; MTP (b)-linearni uticaj mase tople polutke(MTP=81,20); 2) DPMTP-dnevni prirast mase tople polutke, DPMES-dnevni prirast mišićog tkiva (četiri dela + file) Veća srednja vrednost za dnevni prirast mase tople polutke (DPMTP) ustanovljena je kod muških potomaka u poređenju sa ženskim (tabela 57), međutim razlika od 4,31 g/danu nije statistički značajna (P≥0,05, tabela 59 i prilog 2.42. model 7). Međutim, ženski potomci su imali intenzivniji porast mišićnog tkiva u osnovnim Rezultati istraživanja 113 delovima polutke (DPMES) od muških kastriranih grla (87,71 prema 81,89%). Razlika srednjih vrednosti DPMES između polova tovljenika od 5,82 g mišićnog tkiva po danu je statistički značajna na nivou od 99,9%. Najmanje srednje vrednosti navedenih osobina (DPMTP i DPMES) imala su grla rođena u proleće (392,38 i 72,81 g/danu) a najveće rođena u zimskoj sezoni (434,71 i 92,42 g/dan). Tabela 57. Uticaj pola, pola unutar rase oca i sezone rođenja (model 7) na dnevni prirast mase tople polutke i mišića dobijenih disekcijom (LSMean ±S.E.) Izvori varijacije DPMTP 2), g DPMES, g Pol M 1) Ž 420,27 ± 3,64 415,96 ± 3,81 81,89 ± 1,07 87,71 ± 1,12 Sez ona Zima Proleće Leto Jesen 434,71 ± 10,63 392,38 ± 4,13 418,42 ± 4,98 426,93 ± 4,51 92,42 ± 3,12 72,81 ± 1,21 85,20 ± 1,46 88,76 ± 1,32 1)M- muška kastrirana grla, Ž-ženska grla; 2) DPMTP-dnevni prirast mase tople polutke, DPMES-dnevni prirast mišićog tkiva (četiri dela + file) Genotip tovljenika (tabela 58 i 59) je uticao na variranje DPMTP i DPMES. Najveće korigovane srednje vrednosti DPMTP (421,53 g/danu) i DPMES (90,11 g/danu) imala su grla genotipa 6 odnosno trorasni melezi [Px(VJxŠL)] u odnosu na druge genotipove. Suprotno od trorasnih meleza, najmanji DPMTP imao je genotip 5 (387,27 g/danu) odnosno dvorasni melezi između pijetrena i švedskog landrasa (PxŠL). Ovaj genotip tovljenika nije imao najmanje srednje vrednosti za dnevni prirast mišićnog tkiva (78,85 g/danu) jer je karakteristika pijetrena kao izrazito mesnate rase u većoj sintezi mišićnog tkiva u odnosu na ostale. Najmanja LSM vrednost za DPMES je ustanovljena za genotip 9 (70,96 g mišićnog tkiva/danu) tj. dvorasne meleze sa 75% gena rase VJ [VJx(VJxŠL)]. Rezultati istraživanja 114 Tabela 58. Uticaj genotipa, pola i sezone (model 8) na dnevni prirast mase tople polutke i mišića dobijenih disekcijom (LSMean ±S.E.) 1)1-ŠL, 2- VJxŠL, 5-PxŠL, 6- Px(VJxŠL), 8- ŠLx(VJxŠL), 9- VJx(VJxŠL); 2)M- muška kastrirana grla, Ž-ženska grla; MTP(b)- linearni uticaj mase tople polutke; 3) DPMTP-dnevni prirast mase tople polutke, DPMES-dnevni prirast mišićog tkiva (četiri dela + file) Za DPMTP i DPMES (tabela 56 i 58) utvrđen je vrlo visoko statistički značajan (P<0,001) uticaj mase toplih polutki. Povećanjem mase tople polutke za jedan kilogram DPMTP se povećavao za 2,73 (model 7) do 3,50 g (model 8), dok se povećanjem mase tople polutke za jedan kilogram, masa mišića u osnovnim delovima povećavala za 0,46 i 0,65 g. U tabeli 59 i prilogu 2.42. i 2.43. prikazana je statistička značajnost faktora uključenih u model 7 i 8 za analizu osobina DPMTP i DPMES. Na variranje DPMTP uticali su rasa oca (RO, P<0,001), očevi unutar rase ŠL (O:ŠL, P<0,001) i P (O:P, P<0,001) i sezona rođenja potomaka (model 7). Ispitivana osobina je zavisila od MTP (P<0,001). Na dnevni prirast mase tople polutke nisu ispoljili uticaj očevi unutar rase VJ (P>0,05), pol i pol unutar rase oca (P>0,05). Svi uticaji uključeni u model za analizu Izvori varijacije DPMTP3), g DPMES, g  ± S.E. 403,62 ±4,10 79,12 ±1,27 Genotip 11) 2 5 6 8 9 399,95±4,16 411,15±6,30 387,27±9,07 421,53±6,78 409,84±11,70 391,98±14,13 78,81± 1,29 76,49± 1,95 78,85± 2,81 90,11± 2,10 79,49± 3,63 70,96±4,38 Pol M 2) Ž 407,62 ±5,46 399,62 ±5,40 77,32±1,69 80,92±1,67 Sez ona Zima Proleće Leto Jesen 416,14 ±11,23 399,48 ±5,12 396,33 ±5,82 402,53 ±4,88 82,82±3,48 75,99±1,59 78,39±1,80 79,27±1,51 MTP (b) 3,503*** 0,647*** Rezultati istraživanja 115 DPMES uticali su na njeno variranje (P<0,001), sem pola unutar rase oca (Pol:RO, P>0,05). Osobine DPMTP i DPMES su varirale između genotipova tovljenika (P<0,01 i P<0,001) i zavisile su od MTP (P<0,001). Koeficijent determinacije (R2) pokazuje da efekti uključeni u model 7 (rasa nerasta, nerasti unutar rase, pol, sezona rođenja i interakcija pol unutar rase oca) objašnjavaju 82,2% varijacije DPMTP i 76,6% varijacije DPMES. Efekti uključeni u model 8 sa manjom pouzdanošću objašnjavaju varijacije navedenih osobina jer su koeficijenti determinacije 68,5% i 53,8%. Tabela 59. Statistička značajnost (nivo značajnosti) uticaja uključenih u modele (model 7 i 8) za ispitivane osobine Izvori varijacije (uticaj)1) DPMTP2) DPMES Mo del 7 RO ***3) *** O:ŠL *** *** O:VJ NS *** O:P *** *** Pol NS *** Sezona *** *** Pol:RO NS NS MTP (b) *** *** R2 0,822 0,766 Mo del 8 Genotip ** *** Pol NS NS Sezona NS NS Pol:Genotipa NS NS MTP (b) *** *** R2 0,685 0,538 1)RO-rasa oca; O:ŠL-očevi unutar rase švedski landras; O:VJ-očevi unutar rase veliki jorkšir; O:P- očevi unutar rase pijetren; Pol:RO-pol potomaka unutar rase očeva; Pol:Genotipa-pol potomaka unutar genotipa; 2) DPMTP-dnevni prirast mase tople polutke, DPMES-dnevni prirast mišićog tkiva (četiri dela + file); 3)NS=P>0,05; *=P<0,05; **=P<0,01; ***=P<0,001 Rezultati istraživanja 116 4.1.6. Prinos i udeo mišićnog tkiva u polutki procenjen različitim metodama U tabeli 60 su prikazane prosečne vrednosti za prinos i udeo mesa (JUS 1 i JUS 2) kao i udeo mesa dobijen upotrebom obrazaca iz regulativa EC za procenu mesnatosti. Prosečan udeo mesa utvrđen primenom Pravilnika (JUS2) iznosio je 43,58% sa manjim apsolutnim variranjem u poređenju sa regulativom EU iz 1994. (EC 94; 53,56%) i iz 2006. godine (EC 06; 56,55%). Procenjena mesnatost polutki primenom Pravilnika (JUS 2) bila je za 9,98% manja u poređenju sa regulativom EC 94 i za 12,97% manja u poređenju sa EC 06. Tabela 60. Prosečne vrednosti i varijabilnost osobina prinosa i udela mesa u polutki Osobina x ± SD JUS 1 Prinos mesa u polutkama (SL SFRJ 1985), kg 35,36±4,33 JUS 2 Udeo mesa u polutkama (SL SFRJ 1985), % 43,58±1,66 EC 94 Udeo mesa u polutkama (EC No 3127/94), % 53,56±4,48 EC 06 Udeo mesa u polutkama (EC No 1197/06), % 56,55±4,50 Uticaj rase očeva, očeva unutar rase, pola i sezone na variranje udela mesa u polutkama procenjen prema Pravilniku (JUS2) i dve regulative EU (EC 94 i EC 06), prikazani su u tabeli 61. Opšti prosek za udeo mesa u polutkama utvrđen primenom navedenih metoda je iznosio po redosledu: 43,62; 55,18 i 58,07%. Najveći prinos (JUS 1) i udeo mesa u polutkama (JUS 2, EC 94 i EC 06) imali su potomci očeva rase pijetren (tabela 61). Kod ovih grla je utvrđena i najveća razlika u proceni mesnatosti između JUS2 i EC94 (razlika iznosi 15,88%) i između JUS 2 i EC 06 (razlika iznosi 18,51%). Za udeo mesa u polutki primenom Pravilnika (JUS 2) utvrđena je manja razlika između potomaka očeva rase P i ŠL (0,16%) odnosno P i VJ (1,76%). Potomci koji su vodili poreklo od očeva rase pijetren imali su 60,14% mesa u polutkama koji je utvrđen primenom regulative EC 94. Utvrđena srednja vrednost je za 10,17 odnosno 4,71% veća nego kod potomaka očeva rase VJ i ŠL. Korišćenjem jednačine za izračunavanje mesnatosti polutki primenom EC 06, ustanovljeno je da su potomci očeva rase pijetren imali veći udeo mesa od potomaka očeva rase ŠL (za 4,05%) i očeva rase VJ (za 10,04%). Rezultati istraživanja 117 Tabela 61. Uticaj rase oca i očeva unutar rase (model 7) na osobine prinosa i udela mesa u polutkama (LSMean ±S.E.) Izvori varijacije JUS 12), kg JUS 2, % EC 94, % EC 06, %  ± S.E. 35,41±0,20 43,62 ±0,18 55,18 ±0,44 58,07± 0,45 RO1) Broj oca 35,72± 0,42 36,31± 0,45 35,52± 0,46 35,34± 0,57 34,48± 0,54 35,25± 0,58 36,14± 0,54 35,91± 0,52 36,22± 0,50 36,66± 0,48 44,19± 0,39 44,87± 0,42 43,84± 0,42 43,42± 0,53 43,12± 0,50 43,85± 0,54 44,24± 0,50 44,27± 0,48 44,84± 0,46 44,33± 0,44 52,82± 0,95 54,85± 1,01 50,33± 1,02 57,70± 1,28 57,93± 1,21 58,53± 1,30 53,46± 1,19 55,20± 1,15 58,16± 1,12 55,29± 1,06 55,45±0,97 57,89±1,04 53,94±1,05 61,21±1,31 60,76±1,25 62,26±1,34 56,78±1,23 58,72±1,18 61,58±1,15 58,63±1,09 Šv eds ki lan dra s 1 2 3 7 8 9 15 16 17 18 Prosek 35,75± 0,24 44,10± 0,22 55,43± 0,54 58,72±0,55 Ve lik i jo rkš ir 4 5 6 34,94± 0,46 32,78± 0,46 34,33± 0,46 43,66± 0,43 41,17± 0,43 42,68± 0,42 52,63± 1,03 46,14± 1,03 51,13± 1,02 55,53±1,06 49,06±1,05 53,60±1,04 Prosek 34,02± 0,29 42,50± 0,27 49,97± 0,65 52,73±0,66 Pij etr en 14 19 20 36,49± 0,33 36,38± 0,61 36,51± 0,62 44,85±0,31 44,25±0,56 43,67±0,57 56,32± 0,74 64,92± 1,35 59,17± 1,38 60,46±0,76 65,78±1,39 62,06±1,42 Prosek 36,46±0,39 44,26±0,36 60,14 ±0,86 62,77±0,89 MTP (b) 0,357*** -0,006NS -0,039NS -0,068* 1)RO-rasa oca; MTP (b)-linearni uticaj mase tople polutke(MTP=81,20 kg); 2) JUS 1-prinos mesa u polutkama, JUS 2-udeo mesa u polutkama, EC 94-udeo mesa u polutkama, EC 06-udeo mesa u polutkama Variranje udela mesa pimenom Pravilnika (JUS 2) između nerasta rase ŠL i rase P je bilo malo (od 43,12 do 44,87% odnosno od 43,67 do 44,85%) i nije statistički značajno (tabela 64 i prilog 2.45.). Između potomaka tri nerasta rase VJ, variranje mesnatosti polutki je bilo veće (od 41,17 do 43,66%) i statistički vrlo visoko značajno Rezultati istraživanja 118 (P<0,001; tabela 64). Najveću procenjenu mesnatost primenom regulativa EU (EC 94 i 06), unutar rase ŠL imali su tovljenici oca broj 9 (58,53% i 62,26%) dok su najmanju imali tovljenici koji potiču od oca broj 3 (50,33 i 53,94%). Utvrđena razlika između potomaka navedenih očeva iznosi 8,20% odnosno 8,32% mišićnog tkiva u polutkama. Najmanje srednje vrednosti navedenih osobina imala su grla koja vode poreklo od oca br.5 rase VJ (46,14 i 49,06%) dok su najveće vrednosti utvrđene za potomke oca br.19 rase pijetren (64,92 i 65,78%). Razlika srednjih vrednosti udela mesa u polutkama između potomaka ova dva nerasta-oca iznosi 18,78% (EC 94) i 16,72% ( EC 06). Ženska grla su imala veće vrednosti (tabela 62) za prinos i udeo mesa u polutkama u odnosnu na muška kastrirana grla. Mesnatost polutki ženskih tovljenika procenjena primenom tri metoda bila je veća za 1,18 (JUS2), 4,22 (EC 94) odnosno 4,62% (EC 06) u odnosu na muška kastrirana grla. Ustanovljene razlike su bile statistički značajne na nivou od 99,9% (tabela 64). Kada posmatramo sezonu rođenja vidimo da su grla koja su rođena u zimskom periodu imala veće prosečne vrednosti udela mesa u polutkama utvrđene korišćenjem regulative EC 94 (57,45%) i EC 06 (61,07%) u odnosu na grla koja su rođena u ostalim godišnjim sezonama. Tabela 62. Uticaj pola, pola unutar rase oca i sezone rođenja (model 7) na osobine prinosa i udela mesa u polutkama (LSMean ±S.E.) Izvori varijacije JUS 1 2), kg JUS 2, % EC 94, % EC 06, % Pol M 1) Ž 34,94±0,22 35,89±0,23 43,03±0,21 44,21±0,22 53,07 ±0,50 57,29 ±0,52 55,98±0,51 60,16±0,54 Sez ona Zima Proleće Leto Jesen 35,94±0,65 34,80±0,25 35,67±0,31 35,23±0,28 44,53±0,61 43,10±0,24 43,56±0,28 43,28±0,26 57,45 ±1,46 50,63 ±0,57 55,78 ±0,68 56,85 ±0,62 61,07±1,50 53,51±0,58 58,38±0,70 59,33±0,64 1)M-muška kastrirana grla, Ž-ženska grla; 2) JUS 1-prinos mesa u polutkama, JUS 2-udeo mesa u polutkama, EC 94-udeo mesa u polutkama, EC 06-udeo mesa u polutkama Posmatrajući osobine po genotipu tovljenika (tabela 63) vidimo da je najveći udeo mesa (EC 94 i EC 06) imao genotip 6 [Px(VJxŠL); 57,89 i 60,75%] dok je za udeo mesa JUS2 (utvrđen pomoću tablica za mesnate svinje, koje su sastavni deo Pravilnika Rezultati istraživanja 119 o kvalitetu zaklanih svinja i kategorizaciji svinjskog mesa; SL SFRJ, 1985) utvrđena najveća vrednost kod genotipa 5 PxŠL (44,88%). Genotip 2 (VJxŠL) imao je, prema Pravilniku najmanju vrednost za prinos i udeo mesa u polutki (34,02 kg i 42,31%) dok su za EC94 i EC06 najmanju vrednosti imala grla genotipa 9 [VJx(VJxŠL); 49,11 i 52,21%]. Utvrđene razlike procenjene mesnatosti (EC94 i EC06) između genotipa 6 i 9 iznosi 8,78% odnosno 8,54%. Utvrđen je vrlo visoko statistički značajan (P<0,001) uticaj mase toplih polutki (tabela 61 i 63) na prinos mesa i značajan uticaj (P<0,05) na udeo mesa za EC 06 ali ne i za JUS2 i EC94 (P>0,05). Tabela 63. Uticaj genotipa, pola i sezone (model 8) na osobine prinosa i udela mesa u polutkama (LSMean ±S.E.) 1)1-ŠL, 2-VJxŠL, 5-PxŠL, 6- Px(VJxŠL), 8- ŠLx(VJxŠL), 9- VJx(VJxŠL); 2)M-muška kastrirana grla, Ž-ženska grla; MTP(b)- linearni uticaj mase tople polutke; 3) JUS 1-prinos mesa u polutkama, JUS 2-udeo mesa u polutkama, EC 94-udeo mesa u polutkama, EC 06-udeo mesa u polutkama Izvori varijacije JUS 13), kg JUS 2, % EC 94, % EC 06, %  ± S.E. 35,46 ±0,20 43,75 ±0,19 53,52 ±0,52 56,57 ±0,51 Genotip 11) 2 5 6 8 9 35,87 ±0,21 34,02 ±0,31 36,56 ±0,45 36,68 ±0,34 35,48 ±0,58 34,17 ±0,70 44,23 ±0,19 42,31 ±0,29 44,88 ±0,42 44,57 ±0,31 43,51 ±0,54 43,00 ±0,66 54,22 ±0,52 51,21 ±0,79 55,31 ±1,14 57,89 ±0,85 53,38 ±1,47 49,11 ±1,78 57,63±0,52 53,69±0,79 59,65±1,13 60,75±0,84 55,46±1,46 52,21±1,76 Pol M 2) Ž 35,10 ±0,27 35,83 ±0,27 43,37 ±0,25 44,13 ±0,25 51,90 ±0,69 55,14 ±0,68 54,85 ±0,68 58,28 ±0,67 Sez ona Zima Proleće Leto Jesen 35,95 ±0,56 34,62 ±0,26 36,02 ±0,29 35,27 ±0,24 44,49 ±0,52 42,90 ±0,24 44,06 ±0,27 43,56 ±0,23 54,24 ±1,41 51,51 ±0,64 54,21 ±0,73 54,11 ±0,61 57,96 ±1,40 54,37 ±0,64 56,98 ±0,72 56,96 ±0,61 MTP (b) 0,352*** -0,017NS -0,029NS -0,061* Rezultati istraživanja 120 Rasa oca, očevi unutar rase VJ i pol (model 7), genotip grla kao i sezona (model 8) su vrlo visoko statistički značajno uticali (P<0,001) na prinos i udeo odnosno mesnatost polutki (tabela 64, prilog od 2.44. do 2.47.). Očevi unutar rase ŠL nisu uticali jedino na mesnatost polutki utvrđenu primenom Pravilnika (JUS2) dok su na ostale osobine ispoljili uticaj (P<0,01 i P<0,001). Osobine prinos i udeo mesa u polutkama, utvrđen primenom Pravilnika (JUS1 i JUS2), nije varirao između očeva rase pijetren i sezona rođenja (P>0,05). Međutim, procenjena mesnatost primenom regulative EC 94 i EC 06, varirala je između nerasta-očeva rase pijetren (P<0,001). Tabela 64. Statistička značajnost (nivo značajnosti) uticaja uključenih u modele (model 7 i 8) na ispitivane osobine Izvori varijacije (uticaj)1) JUS 1 2) JUS 2 EC 94 EC 06 Mo del 7 RO ***3) *** *** *** O:ŠL ** NS *** *** O:VJ *** *** *** *** O:P NS NS *** *** Pol *** *** *** *** Sezona NS NS *** *** Pol:RO *** *** NS NS MTP (b) *** NS NS * R2 0,902 0,424 0,543 0,523 Mo del 8 Genotip *** *** *** *** Pol * * *** *** Sezona *** *** *** *** Pol:Genotipa * ** NS NS MTP (b) *** NS NS * R2 0,886 0,325 0,321 0,340 1)RO-rasa oca; O:ŠL-očevi unutar rase švedski landras; O:VJ-očevi unutar rase veliki jorkšir; O:P-očevi unutar rase pijetren; Pol:RO-pol potomaka unutar rase očeva; Pol:Genotipa-pol potomaka unutar genotipa; 2) JUS1-prinos mesa u polutkama, JUS 2-udeo mesa u polutkama, EC94-udeo mesa u polutkama, EC06-udeo mesa u polutkama; 3)NS=P>0,05; *=P<0,05; **=P<0,01; ***=P<0,001 Rezultati istraživanja 121 Interakcija pola unutar rase oca za JUS 1 i JUS 2 je bila statistički značajna (P<0,001) ali za udeo mesa u polutkama prema EC94 i EC06 nije bila značajna (P>0,05) (model 7). Pol grla je i u modelu 8 uticao na sve osobine ali je za JUS1 i JUS2 taj uticaj bio na nižem nivou (P<0,05) u odnosu na njegov uticaj u modelu 7. Isto tako je i za interakciju pola i genotipa utvrđen niži nivo uticaja na JUS1 i JUS2 (P<0,05 i P<0,01) nego za interakciju pola i rase oca dok za EC94 i EC06 nije utvrđen uticaj (P>0,05). LSMean vrednosti i greška za interakciju pola i rase oca date su u prilogu 2.45.1. (model 7) a za interakciju pola i genotipa u prilogu 2.45.2. (model 8). Koeficijent determinacije (R2) pokazuje da efekti uključeni u model 7 (rasa nerasta, nerasti unutar rase, pol, sezona rođenja i interakcija pol unutar rase oca) objašnjavaju 90,2% varijacije JUS1 dok za JUS2 objašnjavaju samo 42,4% varijacije dok efekti uključeni u model 8 sa manjom pouzdanošću objašnjavaju varijacije navedenih osobina (88,6% i 32,5%). 4.2. Fenotipska i genetska varijabilnost osobina kvaliteta mesa Osobine kvaliteta mesa zavise od različitih činilaca kao što su rasa, pol, starost grla, ishrana, uslovi smeštaja, postupak sa životinjama (pre, u toku i posle klanja). 4.2.1. Vrednost pH m.longissimus-a i m. semimembranosus-a Jedna od veoma važnih osobina kvaliteta mesa je pH vrednost. Ona utiče (direktno ili indirektno) na druga svojstva kvaliteta mesa kao što su sposobnost vezivanja vode, boja, mekoća, ukus i drugo. Od posebnog značaja je vrednost pH koja se izmeri u prvom satu post mortem. Gotovo pri svakom ispitivanju svojstava kvaliteta mesa, merenje vrednosti pH je postalo obavezno. Merenja se obavljaju na lako dostupnim mišićima kao što su m.longissimus i m.semimembranossus. U tabeli 65 prikazane su prosečne vrednosti i greške za pH1 vrednosti (utvrđen pH 45 minuta nakon klanja) i pH2 (pH meren 24 časa nakon klanja) dva mišića musculus longissimus (ML) i musculus semimembranosus (SM). Rezultati pokazuju da su prosečne vrednosti pH1 identične za ML i SM (pH1=6,52) dok je vrednost pH u toku Rezultati istraživanja 122 24 časa brže padala u ML (pH2-ML=5,72) u odnosu na SM (pH2-SM=5,80). Aritmetičke sredine i opšti proseci za ispitivane vrednosti pH se gotovo ne razlikuju. Tabela 65. Prosečne vrednosti osobine pH mišića Osobina1) x ±SD  ± S.E. pH1- ML pH1- musculus longissimus 6,52 ±0,30 6,54 ±0,02 pH1-SM pH1- musculus semimembranosus 6,52 ±0,27 6,54 ±0,02 pH2- ML pH2- musculus longissimus 5,72 ±0,13 5,70 ±0,01 pH2-SM pH2- musculus semimembranosus 5,80 ±0,15 5,77 ±0,01 Variranja pH1 vrednosti izmerene kod oba mišića, ML i SM su bila mala (prilog 3.4.1. i 3.4.2.) i nisu bila pod uticajem ni jednog faktora uključenog u model osim sezone rođenja ((P<0,05, tabela 66, prilog 3.1. i 3.2.). Tabela 66. Statistička značajnost (nivo značajnosti) uticaja uključenih u modele (model 7 i 8) za pH vrednosti mišića Izvori varijacije (uticaj)1) pH1- ML 2) pH1-SM pH2- ML pH2-SM Mo del 7 RO NS3) NS NS NS O:ŠL NS NS NS ** O:VJ NS NS NS ** Pol NS NS NS NS Sezona NS NS *** *** Pol:RO NS NS NS NS Mo del 8 Genotip NS NS NS NS Pol NS NS NS NS Sezona NS * ** * Pol:Genotipa NS NS NS NS 1)RO-rasa oca; O:ŠL-očevi unutar rase švedski landras; O:VJ-očevi unutar rase veliki jorkšir; Pol:RO-pol potomaka unutar rase očeva; Pol:Genotipa-pol potomaka unutar genotipa; 2)ML-musculus longissimus,SM-musculus semimembranosus; 3)NS=P>0,05;*=P<0,05;**=P<0,01;***=P<0,001 Rezultati istraživanja 123 Na variranje pH2-SM uticali su nerasti-očevi obe rase (P<0,01) ali i sezona rođenja (P<0,001) koja je uticala i na pH2- ML (prilog 3.3. i 3.4.). Genotip i pol tovljenika nisu uticali statistički značajno na variranje pH1 i pH2 musculus longissimus i musculus semimembranosus (P>0,05). Posmatrajući uticaj sezone u modelu 8 imamo istu situaciju kao i u primenjenom modelu 7 odnosno veće vrednosti pH1 su utvrđene za grla rođena u zimskom periodu dok su vrednosti pH2 bile veće kod grla rođenih u letnjem periodu u odnosu na grla rođena u jesen ili zimu. Nešto veće LSMean vrednosti za pH1 od 0,02 odnosno 0,04 su utvrđene za grla rođena u zimskom periodu dok su za grla rođena u leto utvrđene manje pH2 vrednosti za 0,02 odnosno 0,03 u odnosu na model 7. Utvrđen je značajan (P<0,05) i visoko statistički značajan (P<0,01) uticaj mase toplih polutki (prilog 3.4.1 i 3.4.2.) na pH2 ML-a dok za ostale pH vrednosti ML-a i SM-a nije utvrđen uticaj (P>0,05). 4.2.2. Hemijski sastav m.longissimus-a U tabeli 67 prikazane su vrednosti nutritivnog kvaliteta, odnosno hemijskog sastava musculus longissimus (ML). Opšti prosek za osobine hemijskog sastava ML je blizak aritmetičkoj sredini. Rezultati pokazuju da je u musculus longissimus-u bilo prosečno 73,10% vode, 24,09% belančevina, 1,65% masti i 1,17% pepela. Tabela 67. Prosečne vrednosti i varijabilnost hemijskog sastava ML Osobina1) x ±SD  ± S.E. Voda, % 73,10 ± 0,77 73,06 ± 0,10 Mast, % 1,65 ± 0,55 1,67 ± 0,08 Pepeo, % 1,17 ± 0,05 1,17 ± 0,01 Belančevine, % 24,09 ± 0,89 24,10 ± 0,12 Uzrast, pol i telesna masa grla, pored ostalih, utiču na količinu vode u mesu. Meso starijih grla, veće telesne mase, ženskih i muških kastriranih sadrži manje vode nego mlađih, muških grla i manje telesne mase. Sadržaj vode bio je veći u ML tovljenika čiji su očevi rase ŠL (prilog 4.4.1.) u poređenju sa tovljenicima očeva rase VJ Rezultati istraživanja 124 (73,32% prema 72,81%). Razlike srednjih vrednosti između njih od 0,51% je statistički značajna (P<0,05; tabela 68 i prilog 4.1.). Ustanovljena razlika srednjih vrednosti sadržaja vode u ML između tovljenika ŠL i VJxŠL (0,69%) je statistički vrlo visoko značajna (P<0,001; tabela 68, prilog 4.1. i prilog 4.4.1.). Nisu ustanovljene statistički značajne razlike srednjih vrednosti ostalih osobina hemijskog sastava ML između genotipova i pola tovljenika. Na sadržaj masti u mesu utiču, rasa, pol, starost grla, utovljenost itd. Više masti u mesu imaju starija utovljena grla, ženska i muška kastrirana. U ML ispitivanih grla bilo je 1,67% masti. Međutim, u obavljenim istraživanjima nije ustanovljeno variranje sadržaja masti u ML između tovljenika čiste rase i meleza, muških kastriranih i ženskih grla iste prosečne mase toplih polutki (tabela 68, prilog 4.4.2.). Tabela 68. Statistička značajnost (nivo značajnosti) uticaja uključenih u modele (model 9 i 10) za ispitivane osobine Izvori varijacije (uticaj)1) Voda Mast Pepeo Belančevine Mo del 9 RO *2) NS NS NS O:ŠL NS NS NS * O:VJ NS NS NS NS Pol NS NS NS NS Mo del 10 Genotip *** NS NS NS Pol NS NS NS NS 1)RO-rasa oca; O:ŠL-očevi unutar rase švedski landras; O:VJ-očevi unutar rase veliki jorkšir; 2)NS=P>0,05; *=P<0,05; **=P<0,01; ***=P<0,001 Količina vode i sadržaj proteina su u relativno stalnom odnosu i on iznosi prosečno 3,5 (od 3,2 do 3,7), odnosno u mesu ima 3,5 puta više vode nego proteina. U ML je bilo 3,03 puta manje belančevina od vode. Grla koja potiču od očeva rase VJ imala su veći udeo belančevina za 0,27% u odnosu na grla očeva rase ŠL ali utvrđena razlika nije statistički značajna (P=0,289; prilog 4.4.1.). Najveći udeo belančevina unutar rase ŠL imali su potomci nerasta broj 2 (24,67%) a najmanji oca broj 13 (23,30%). Nisu ustanovljene statistički značajne razlike u hemijskom sastavu ML između ženskih i muških kastriranih grla (tabela 68 i prilog 4.1. do 4.4.). Utvrđen je Rezultati istraživanja 125 visoko statistički značajan (P<0,01) uticaj mase toplih polutki na udeo vode i značajan (P<0,05) uticaj na sadržaj belančevina (prilog 4.4.1. model 9) dok za udeo masti i pepela nije utvrđen uticaj (P>0,05) . Utvrđen je značajan (P<0,05) uticaj mase toplih polutki na udeo vode (prilog 4.4.2. model 10) dok na udeo belančevina, masti i pepela nije utvrđen uticaj (P>0,05). 4.2.3. Sposobnost vezivanje vode, boja i debljina mišićnih vlakana U tabeli 69 prikazane su prosečne vrednosti sposobnosti vezivanja vode (SVV), boje i debljine mišićnih vlakana (DMV) musculus longissimus (ML). Sposobnost vezivanje vode (SVV) je važna osobina kvaliteta mesa. Genetski činioci i postupci sa životinjama, utiču na brzinu i obim pada vrednosti pH a time i na SVV. Ubrzano smanjenje pH i niske vrednosti konačne pH su povezane sa slabom sposobnošću vezivanja vode u mesu i većim gubitkom mesnog soka. Tabela 69. Prosečne vrednosti i varijabilnost sposobnosti vezivanja vode, boje i debljine mišićnih vlakana musculus longissimus Osobina1) x ±SD  ± S.E. Sposobnost vezivanja vode (SVV), % 56,74 ± 6,39 57,07 ± 0,76 Boja mesa 0,359 ± 0,08 0,361 ± 0,01 Debljina mišićnih vlakana (DMV), µm 63,35 ± 5,88 63,80 ± 1,20 Tovljenici koji vode poreklo od očeva rase VJ (prilog 4.7.1.) imali su veće vrednosti za sposobnost vezivanja vode (+4,99%) ML u odnosu na grla koja potiču od očeva rase ŠL (59,57 prema 54,58%). Rasa oca je uticala na variranje SVV (P<0,01; tabela 71 i prilog 4.5.). Najmanju vrednost sposobnosti vezivanja vode (SVV) unutar rase ŠL imali su potomci oca br.13 (48,38%). Oni su takođe imali i najnižu utvrđenu vrednost za boju (0,285). Ustanovljeno je statistički vrlo visoko značajno (P<0,001) variranje SVV između potomaka različitih nerasta-očeva rase ŠL (prilog 4.5. i prilog 4.7.1.). Dvorasni melezi imali su veću srednju vrednost SVV (+5,67%; P<0,001) i boje mišića (+0,050; P<0,05) ali ne i DMV (-2,49 µm; P>0,05) u odnosu na grla rase švedski landras (tabela 70 i tabela 71). Na boju ispoljen je uticaj očeva unutar rase ŠL (P<0,01; Rezultati istraživanja 126 tabela 71. i prilog 4.6.) i genotipa (P<0,05) dok ostali faktori nisu ispoljili uticaj (P>0,05). Tabela 70. Uticaj genotipa i pola (model 10) na sposobnost vezivanja vode, boju i debljinu mišićnih vlakana musculus longissimus (LSMean ±S.E.) Izvori varijacije SVV3), % Boja mesa DMV, µm Genotip ŠL1) VJxŠL 53,93± 1,17 59,60± 1,16 0,333± 0,016 0,383± 0,015 65,62±1,53 63,13±1,39 Pol M 2) Ž 56,57± 1,07 56,96± 1,26 0,363± 0,014 0,352± 0,017 63,58±1,26 65,18±1,67 MTP (b) -0,160NS 0,000NS 0,338NS 1)ŠL-švedski landras, VJxŠL-melezi veliki jorkšir x švedski landras; 2)M- muška kastrirana grla, Ž-ženska grla; MTP(b)- linearni uticaj mase tople polutke; 3) SVV-sposobnost vezivanja vode, DMV-debljina mišićnih vlakana Tabela 71. Statistička značajnost (nivo značajnosti) uticaja uključenih u modele (model 7, 8, 9 i 10) za ispitivane osobine Izvori varijacije (uticaj)1) SVV 2) Boja DMV Mo del 9 RO **3) NS Mo del 7 NS O:ŠL *** ** NS O:VJ NS NS NS Pol NS NS NS Sezona - - NS Pol:RO - - NS Mo del 10 Genotip *** * Mo del 8 NS Pol NS NS NS Sezona - - NS Pol:Genotipa - - NS 1)RO-rasa oca; O:ŠL-očevi unutar rase švedski landras; O:VJ-očevi unutar rase veliki jorkšir; O:P- očevi unutar rase pijetren; Pol:RO-pol potomaka unutar rase očeva; Pol:Genotipa-pol potomaka unutar genotipa; 2) SVV-sposobnost vezivanja vode, DVM-debljina mišićnih vlakana; 3) NS=P>0,05; *=P<0,05; **=P<0,01; ***=P<0,001 Rezultati istraživanja 127 Debljina mišićnih vlakana (DMV)nije varirala statistički značajno (P>0,05) pod uticajem determinisanih faktora (tabela 71 i prilog 4.7.). U prilogu 4.8. prikazana je skala i vrednosti izmerenih vlakana za jedan preparat. 4.3. Fenotipska povezanost prinosa i udela mišićnog tkiva u polutki i osnovnim delovima polutke Fenotipska povezanost i statistička značajnost koeficijenta korelacije ispitivanih osobina prikazane su u tabeli 72. Potpuna pozitivna i statistički visoko značajna fenotipska povezanost ustanovljena je između SUMP i MB (rP=0,945; P<0,01), SUMP i MP (rP=0,910; P<0,01) i između SUMP i JUS1 (rP=0,927; P<0,01). Fenotipska povezanost između SUMP i mase mišićnog tkiva u pojedinačnim delovima polutke (but, plećka i slabinsko-krsni deo) i ukupne mase mišića dobijenih disekcijom (BMIŠ, PMIŠ, SMIŠ i UMIŠ) je pozitivna, vrlo jaka (od 0,794 do 0,877) i statistički visoko značajna (P<0,01). Koeficijent fenotipske korelacije između SUMP i TMIŠ je pozitivan i jak (rP=0,711; P<0,01). Nije ustanovljena fenotipska povezanost SUMP sa udelom mesa u polutki procenjen prema Pravilniku (SL SFRJ, 1985), direktivama EC No 3127/94 (1994) i EC No 1197/06 (2006) odnosno JUS2, EC94, EC06 i udelom mišića buta u ukupnoj masi buta (UMBUB). Koeficijenti korelacije između navedenih osobina bili su u intervalu od 0,002 do 0,106 različitog predznaka i nisu statistički značajni (P>0,05). Povezanost između ukupne mase mišića dobijenih disekcijom (but, plećka, slabinsko-krsni i trbušno rebarni deo + file; UMIŠ) i drugih osobina je bila pozitivna i statistički visoko značajna (P<0,01). Potpuna fenotipska povezanost utvrđena je između UMIŠ i BMIŠ (rP=0,969**), UMIŠ i PMIŠ (rP=0,928**) i UMIŠ i SMIŠ (rP=0,904**). Između ukupne mase mišića (UMIŠ) i mase mišića u trbušno-rebarnom delu polutke postoji vrlo jaka fenotipska povezanost (rP=0,850**). Takođe, između ukupne mase mišića dobijenih disekcijom (UMIŠ) i ukupnog prinosa mesa u polutki procenjenog na osnovu Pravilnika (JUS 1) postoji vrlo jaka pozitivna povezanost (rP=0,893**). Fenotipska povezanost UMIŠ dobijene disekcijom i izračunatih vrednosti udela (sadržaja) mišićnog tkiva u pojedinačnim delovima polutke (UMBUB, UMPUD, UMSUD i UMTUD) je različite jačine odnosno od slabe (UMIŠ i UMBUB, UMIŠ i Rezultati istraživanja 128 UMTUD) do srednje (UMIŠ i UMPUD, UMIŠ i UMSUD). Sa povećanjem ukupne mase mišićnog tkiva u osnovna četiri dela polutke (UMIŠ) povećavao se udeo mesa u polutki procenjen sa tri metode (JUS 2, EC 94 i EC 06), ali je povezanost između njih bila jako slaba (rP=0,241**), jaka (rP=0,566**) i srednja (rP=0,447**), po navedenom redosledu metoda. Tabela 72. Koeficijenti fenotipskih korelacija OSOBINE1) SUMP,kg UMIŠ, kg JUS1, kg JUS2, % EC94, % EC06,% But (1) MB, kg 0,945**2) 0,914** 0,903** 0,013NS 0,272** 0,138 BMIŠ, kg 0,852** 0,969** 0,874** 0,231** 0,544** 0,441** UMBUB,% -0,030 NS 0,379** 0,140* 0,624** 0,849** 0,912** Plećka (2) MP, kg 0,910** 0,840** 0,827** -0,067NS 0,176* 0,017NS PMIŠ, kg 0,821** 0,928** 0,810** 0,178* 0,510** 0,391** UMPUD,% 0,136NS 0,499** 0,259** 0,519** 0,811** 0,849** Slabin.- krsni deo (3) MSK, kg 0,871** 0,717** 0,780** -0,156NS -0,006NS -0,143NS SMIŠ,kg 0,794** 0,904** 0,829** 0,294** 0,514** 0,419** UMSUD,% 0,033NS 0,429** 0,219** 0,684** 0,846** 0,891** Trbušno rebarni deo (4) MTRD, kg 0,849** 0,697** 0,751** -0,211NS -0,005NS -0,181NS TMIŠ, kg 0,711** 0,850** 0,713** 0,164* 0,535** 0,385** UMTUD,% -0,123 NS 0,297** 0,020NS 0,543** 0,823** 0,859** UMIŠ, kg 0,877** - - - - - JUS 1, kg 0,927** 0,893** - - - - JUS 2, % -0,064 NS 0,241** 0,244** - - - EC 94, % 0,106NS 0,566** 0,259** 0,604** - - EC 06,% -0,002 NS 0,447** 0,179* 0,681** 0,939** - 1)MB- masa buta, BMIŠ – masa mišićnog tkiva u butu, UMBUB - udeo mišićnog tkiva u masti buta, MP-masa plećke, PMIŠ-masa mišićnog tkiva plećke, UMPUD-udeo mišićnog tkiva u masi plećke, MSK – masa slabinsko- krsnog dela, SMIŠ-masa mišićnog tkiva slabinsko-krsnog dela, UMSUD- udeo mišićnog tkiva u masi slabinsko- krsnom dela, MTRD-masa trbušno-rebarnog dela, TMIŠ-masa mišića trbušno-rebarnog dela, UMTUD- udeo mišića u masi trbušno-rebarnog dela, UMIŠ – ukupna masa mišića četiri dela (1+2+3+4+ file), JUS 1- prinos mesa u polutki (SL SFRJ 1985), JUS 2-udeo mesa u polutkama (SL SFRJ 1985), EC 94-udeo mesa u polutkama (EC No 3127/94), EC 06-udeo mesa u polutkama (EC No 1197/06), SUMP- ukupna masa 12 delova polutke; 2) NSP>0,05, *P<0,05, **P<0,01 Rezultati istraživanja 129 Jako slaba fenotipska povezanost (r=0,244**) ustanovljena je između prinosa i udela mesa u polutkama procenjenih na osnovu Pravilnika (JUS 1 i JUS 2). Fenotipske korelacije između udela mesa u polutkama (JUS2) i udela mišićnog tkiva u pojedinačnim delovima polutke (UMBUB, UMPUD, UMSUD i UMTUD) kretale su se od r=0,519** do r=0,684** i bile su jake. Povezanost između procenjene mesnatosti na osnovu direktiva EU (EC 94 i EC 06) i udela mišićnog tkiva u pojedinačnim delovima polutke bila je vrlo jaka i u rasponu od r=0,811** (EC 94 i UMPUD) do r=0,891** (EC 06 i UMSUD). Posmatrajući fenotipsku povezanost procenjene mesnatosti na osnovu našeg važećeg Pravilnika (JUS2) i direktiva EU (EC 94 i EC 06), vidimo da je ona jaka (rP=0,604 i rP=0,681) i statistički visoko značajna (P<0,01) dok je između EC 94 i EC 06 utvrđena potpuna fenotipska korelacija (rP=0,939) i statistički visoko značajna (P<0,01). Fenotipska povezanost između procenjene mesnatosti pomoću direktive EC 06 i ukupne mase buta (MB) je bila jako slaba i jednaka nivou značajnosti za (r0,05=0,138) dok je između EC 06 i udela mišića buta u ukupnoj masi buta (UMBUB) utvrđena potpuna (rP=0,912) i statistički visoko značajna (P<0,01) povezanost. Diskusija 130 5. DISKUSIJA Dobijeni rezultati su poređeni u odnosu na uključene izvore varijacije po zadatim modelima kao i u odnosu na literaturne podatke. 5.1. Fenotipska i genetska varijabilnost osobina porasta telesne mase i mase polutki različitih genotipova Osobine porasta određene su genetskim faktorima, uslovima gajenja, a isto tako uzajamnim odnosom genotipa i sredine. Na prirast i utrošak hrane za kilogram prirasta utiče veliki broj faktora kao što su rasa odnosno genotip grla, poreklo, pol, sastav i hranljiva vrednost obroka, tehnologija ishrane, uslovi smeštaja, godišnje doba i dr. Ovako velik broj faktora u većini slučajeva dovodi do značajnog variranja u pogledu prirasta i utroška hrane za kilogram prirasta. Trajanje tova odnosno uzrast pri klanju u neposrednoj je zavisnosti od dnevnog prirasta. Rezultati ovih istraživanja su pokazali da je rasa oca uticala statistički visoko značajno (P<0,01) na variranje uzrasta potomaka pri klanju (UPK). Najmlađi pri klanju su bili potomci nerasta rase pijetren (194,57 dana) a najstariji nerasta rase veliki jorkšir (209,15 dana). Ispitivana osobina varirala je između grupa polusrodnika različitih očeva rase švedski landras (ŠL, P<0,001) i rase pijetren (P, P<0,001) ali ne i rase veliki jorkšir (VJ, P>0,05). Razlika LSM vrednosti UPK između najmlađih i najstarijih polusrodnika (potomci oca broj 8 i 17 rase ŠL) je bila veća od mesec dana (34,13 dana). Upotrebom modela 2 za analizu UPK, može se zaključiti da on nije varirao statistički značajno (P>0,05) između genotipova, pola i sezone rođenja tovljenika. Muška kastrirana grla su dva dana pre završavala tov u odnosu na ženska grla ali ta razlika nije bila statistički značajna (P>0,05). U našim ispitivanjima potomci koji su poticali od očeva rase ŠL i rase P bili su mlađi pri klanju (za 24 i 45 dana) od iste rase očeva koje su ispitivali Kosovac i sar. (2008b). Takođe, u našim istraživanjima dvorasni melezi sa 75% gena rase VJ [♂VJx(♀VJxŠL)] bili su mlađi pri klanju (za 5 dana) od grla istog genotipa u istraživanjima prethodno navedenih autora. Međutim, u našim ispitivanjima nije utvrđen statistički značajan uticaj genotipa tovljenika na UPK (P>0,05), što nije u saglasnosti sa Diskusija 131 rezultatima prethodnih autora. Dobijeni rezultati u ovom radu su u saglasnosti sa ispitivanjima Radovića i sar. (2003) s obzirom na to da je utvrđen značajan uticaj rase očeva ŠL na UPK, ali se tovljenici istog genotipa bili mlađi u našim ispitivanjima (za 31 dana). Rekiel i sar. (2005) su utvrdili značajan uticaj rase oca (durok i belgijski landras) na trajanje perioda tova. U našim ispitivanjima ustanovljeno je statistički značajno variranje UPK između polusrodnika različitih očeva rase pijetren (P<0,001). Životni dnevni prirast u ovim ispitivanjima je iznosi prosečno 515 g i varirao je pod uticajem rase očeva, pola tovljenika, sezone rođenja (P<0,001), između očeva rase ŠL (P<0,001), VJ (P<0,05) i P (P<0,001). Potomci nerasta rase P su imali najveći prosečan životni dnevni prirast (PŽDP) i dnevni prirast mase tople polutke (DPMTP) (578,47 i 479,43 g) dok su potomci očeva rase VJ imali najmanje utvrđene priraste (469,93 i 379,37 g). Dobijeni rezultati vezani za potomke rase pijetren i švedski landras su u saglasnosti sa rezultatima Jelen i sar. (2007). Ova grupa istraživača je utvrdila da potomci očeva rase pijetren tokom čitavog perioda tova imaju najveće dnevne priraste u odnosu na potomke rase landras. Muška kastrirana grla u odnosu na ženska grla imala su veći PŽDP (522,65 prema 507,36 g) kao i veći DPMTP (423,98 prema 415,00 g). Uticaj pola tovljenika na variranje PŽDP je bio statistički značajan na nivou od 99,9 (model 1) i 95,0% sigurnosti (model 2). Međutim, nisu utvrđena značajna variranja DPMTP između pola tovljenika (P>0,05) bez obzira na primenjeni model za analizu ove osobine. Dobijeni rezultati su suprotni istraživanjima Jelen i sar. (2007) koji su ustanovili da pol grla nije uticao na njihov prirast tokom tova (P>0,05). Isti autori nisu ustanovili značajan uticaj interakcije očeva i pola na prirast svinja. U našim ispitivanjima, takođe, nije ustanovljen značajan uticaj pola i rase očeva na variranje PŽDP i DPMTP. Pušić i Petrović (2004) su utvrdili da je rasa oca uticala (P<0,01) na prosečan životni prirast i dnevni prirast polutki, što je ustanovljeno i u našim ispitivanjima. U sprovedenim ispitivanjima pol tovljenika je uticao na PŽDP što je saglasno sa rezultatima Pušića i Petrovićeve (2004), Bender i sar. (2006) (od 21. dana uzrasta do 114 kg telesne mase grla) i Latorre i sar. (2004) (od 75 kg do klanja tovljenika). Dobijeni rezultati vezani za uticaj pola na porast tovljenika su suprotni istraživanjima Renaudeau i sar. (2006) u kojima nije utvrđena razlika između polova (P>0,05). Diskusija 132 U sprovedenim ispitivanjima osobine PŽDP i DPMTP su varirale između genotipova tovljenika (P<0,001). Najveći PŽDP i DPMTP su imali tovljenici genotipa 6 (550,84 g i 459,31g) odnosno trorasni melezi [Px(VJxŠL)]. Tovljenici rase ŠL (genotip 1) ostvarili su manje prosečne vrednosti PŽDP i DPMTP (487,15 i 392,69 g/danu života) od opšteg proseka. Dvorasni melezi P x ŠL (genotip 5) i VJ x (VJxŠL) (genotip 9) imali su PŽDP manji od 480 g (466,93 i 477,56 g). Takođe, oni su imali sporiji porast mase toplih polutki od ostalih genotipova tovljenika. Ovi rezultati su u saglasnosti sa ispitivanjima Uremovićeve i sar. (2006) jer su utvrdili značajan uticaj genotipa (P<0,01) (F1-švedski landras x veliki jorkšir, F1 x nemački landras i F1 x pijetren) na prirast u tovu od 25 do 100 kg. Suprotno navedenom, Senčić i sar. (2003) nisu utvrdili razlike u dnevnim prirastima između pojedinih genotipova svinja dvorasnih meleza (švedskog ladrasa i velikog jorkšira, švedskog landrasa i pijetrena i meleza velikog jorkšira i pijetrena). Najmanje priraste (PŽDP i DPMTP) su ostvarila grla rođena u prolećnoj sezoni (473,18 i 383,05g). Između ostalih sezona rođenja ispitivanih grla, variranja PŽDP i DPMTP su bila manja. Ispitivane osobine su varirale između sezona rođenja grla (P<0,001 i P<0,01) što je saglasno sa ispitivanjima Renaudeau i sar. (2006) jer su utvrdili značajan (P<0,05) uticaj sezone rođenja na prirast. Gorjanc i sar. (2003) su u modelu za analizu osobina kvaliteta polutki uključili pol, sezonu klanja i genotip grla. Oni su utvrdili značajan uticaj genotipa, pola i sezone klanja na dnevni prirast mase tople polutke (DPMTP). Kada se uporede rezultati dobijeni za uticaj genotipa i pola na variranje DPMTP, tada su naša istraživanja saglasna sa uticajem genotipa ali suprotna sa uticajem pola na navedenu osobinu. Pri tom je koeficijent determinacije u njihovom istraživanju za DPMTP iznosio 0,150 dok je u našem istraživanju utvrđen nešto niži koeficijent determinacije od 0,106 upotrebom modela 2. Visoke pokazatelje ekonomičnosti proizvodnje svinja možemo postići zahvaljujući genetici, selekciji, ukrštanju, kvalitetnom i pravilnom ishranom svinja, obezbeđenjem optimalnih ambijentalnih uslova smeštaja i nege. Osnovni pravci u proizvodnji svinja za klanje su veći prirast, bolje iskorišćavanje hrane i veća proizvodnja mesa sa dobrim fizičko-hemijskim i tehnološkim karakteristikama. Genotip svinja, uz ishranu, najviše utiče na osobine porasta. Rezultati naših ispitivanja su pokazali da su osobine porasta PŽDP i DPMTP varirali pod uticajem rase očeva, Diskusija 133 između očeva sve tri ispitivane rase (ŠL, VJ i P) odnosno između genotipova tovljenika i sezone rođenja. Najveći PŽDP i DPMTP su imali tovljenici trorasni melezi [Px(VJxŠL)]. Muška kastrirana grla u odnosu na ženska imala su veći PŽDP. Ustanovljene razlike srednjih vrednosti PŽDP i DPMTP između grupa polusrodnika ukazuju na mogućnost i potrebu strože selekcije između nerasta na osnovu osobina njihovih potomaka. 5.2. Fenotipska i genetska varijabilnost osobina kvaliteta polutki Pri uzrastu tovljenika na kraju tova od 204,91 dana utvrđeno je da su grla imala prosečnu telesnu masu (MPK) od 105,73 kg. Rezultati su pokazali da su na variranje MPK, pri istom prosečnom uzrastu na kraju tova (UPK – linearni uticaj, model 5), uticala rasa oca (P<0,001), očevi unutar rase ŠL (P<0,001), očevi unutar rase VJ (P<0,05), očevi unutar rase P (P<0,001), pol i sezona rođenja (P<0,001) osim interakcije pola i rase oca (P>0,05). Pri tom su potomci očeva rase P imali najveću MPK (117,41 kg) a najmanju grla koja potiču od očeva rase VJ (97,84 kg). Raspon LSMean vrednosti za MPK između najboljeg oca rase ŠL (otac 7) i najlošijeg (otac 18) je bila 18,65 kg pri istom uzrastu. Najveća ustanovljena razlika LSMean vrednosti korigovane MPK je bila između nerasta 14 i 20 (35,56 kg). Muška grla su imala veću telesnu masu pre klanja u odnosu na ženska (107,17 prema 104,29 kg). Grla rođena u proleće imala su najnižu MPK (97,86 kg) dok su grla rođena u zimu, leto i jesen imala skoro identičnu MPK (108,44; 108,58 i 108,03 kg). Osobine MPK (telesna masa pre klanja) i MTP (masa toplih polutki) su varirale (P<0,001) između genotipova tovljenika (model 6). Uticaj pola i sezone rođenja tovljenika je bio statistički značajan ali je nivo značajnosti bio manji nego u modelu 5. Takođe, utvrđen je uticaj (P<0,05) interakcije pola i genotipa potomaka. Grla trorasni melezi [Px(VJxŠL); genotipa 6], pri istom prosečnom uzrastu (204,91 dana) imala su najveću telesnu masu pre klanja (112,80 kg) i masu toplih polutki (93,15 kg). Najmanje srednje vrednosti za MPK i MTP imali su melezi PxŠL (97,83 i 79,79 kg). Telesna masa trorasnih meleza na kraju tova bila je za skoro istu vrednost (12,45; 12,75 i 12,92 kg) veća od tovljenika čiste rase (ŠL - genotip 1) i meleza F1 (VJxŠL, genotip 2) i Diskusija 134 dvorasnih meleza sa 75% gena rase VJ (genotip 9). Korekcijom mase tople polutke (MTP) na istu telesnu masu na kraju tova tj. masu pre klanja (MPK=101,04 kg) najveću vrednost MTP imali su potomci očeva rase P (82,68 kg) a namanju grla čiji su očevi rase ŠL (80,82 kg). Pri istoj prosečnoj telesnoj masi pre klanja ženska grla su imala veću masu tople polutke u odnosu na muška kastrirana grla (82,07 : 81,49 kg). Opšti proseci za debljinu slanine na sredini leđa (DSL), krstima (DSKII), prinos i procenat mesa utvrđen prema Pravilniku (SL SFRJ, 1985), iznosili su: 16,21 mm; 16,08 mm; 35,54 kg i 43,65%. Rasa očeva i očevi unutar rase VJ (model 7), uticali su (P<0,001) na variranje DSL, DSK II, JUS1 i JUS2. Suprotno, nisu ustanovljena variranja ni jedne osobine (P>0,05) između potomaka različitih očeva rase P. Statistički visoko značajan uticaj očeva rase ŠL (P<0,01) je ustanovljen za sve osobine osim za JUS2 (P>0,05). Ustanovljene razlike srednjih vrednosti DSL, DSK II, JUS1 i JUS2 između ženskih i muških kastriranih grla su bile statistički vrlo visoko značajne (P<0,001) u oba korišćena modela. Sezona rođenja potomaka je ispoljila različit uticaj pri korišćenju modela 7 (P<0,05 za DSL i DSK II) i 8 (P<0,001 za sve osobine). Posmatrajući ostale osobine kvaliteta polutki na liniji klanja potomci očeva rase pijetren imali su tanje slanine na leđima i krstima (13,20 mm i 14,31 mm), kao i najveću vrednost MTP, a samim tim i veće vrednosti za prinos (36,22 kg ) i udeo mesa (44,25%) u polutkama u odnosu na potomke čiji su očevi rase ŠL i VJ. Pri tom su grla od očeva rase VJ imala najdeblje slanine DSL i DSK II (20,51 i 19,12 mm) a to znači i najmanji prinos i udeo mesa u polutkama (34,59 kg i 42,73%). Najtanju slaninu DSL imali su tovljenici genotipa 6 (13,71 mm) odnosno trorasni melezi [Px(VJxŠL)]. Međutim, najtanju slaninu na poziciji DSK II (12,59 mm) i najveći prinos i udeo mesa u polutki (36,63 kg i i 44,82%), imala su grla genotipa 5 (dvorasni melezi sa 50% gena rase P). Suprotno od njih, tovljenici genotipa 9 [VJx(VJxŠL)] su imali najveće vrednosti debljine slanine (20,54 i 19,61mm) i najmanji prinos i udeo mesa (34,45 kg i 42,50%) pri istoj prosečnom masi toplih polutki. Ženska grla su imala manju utvrđenu LSMean vrednost za DSL (za 3,39 mm) i DSK II (za 3,52 mm), veće vrednosti za prinos (+0,83 kg) i udeo mesa (+1,10%) u odnosu na muška kastrirana grla. Potomci očeva rase pijetren (P) imali su najveću prosečnu vrednost za masu buta (MB; 10,456 kg) u odnosu na druge rase očeva (ŠL i VJ). Takođe, su imala najveću prosečnu masu intermuskularnog masnog tkiva (BINT; 0,477 kg), kostiju buta (BKOS; Diskusija 135 0,837 kg) i mišićnog tkiva (BMIŠ; 7,939 kg). Veće vrednosti za osobine MB (+293g, P<0,001), BKOS (+35 g, P<0,01) i BMIŠ (+568 g; P<0,001) imali su ženski potomci u odnosu na muške potomke dok su za BPMT (-260 g, P<0,001) i BINT (–48 g, P<0,01) utvrđene manje vrednost. Najveći prinos mišićnog tkiva u butu (BMIŠ) imala su grla rođena u zimu i jesen (7,512 i 7,233 kg) i ta grla su imala ujedno i veću MB u odnosu na grla rođena u proleće (6,199 kg) i jesen (6,817). Udeo faktora MTP, RO, Pol i Sezona kao izvora varijabilnosti BMIŠ, iznosili su 24,8; 10,5; 4,0; i 3,6 % ukupne sume kvadrata totala (model 7). Relativni udeo ovih faktora kao izvora varijabilnosti u ukupnoj determinaciji je bio: 29,9; 12,6; 4,8 i 4,3%. To znači da je na masu mišića u butu najviše uticala masa tople polutke a zatim rasa očeva ispitivanih tovljenika. U butu je bilo prosečno 71,30% mišićnog tkiva. Mišićno tkivo buta činilo je prosečno 41,58% ukupne mase mišićnog tkiva utvrđenog disekcijom (četiri dela polutke i file). Kada je reč o udelu mase mišićnog tkiva u butu u ukupnoj masi buta (UMBUB), najveći procenat mišićnog tkiva imali su potomci oca br. 9 rase ŠL (80,02%) dok su najmanji udeo imali potomci oca br. 5 rase VJ (63,74%). Najveću vrednost UMBUM imali su tovljenici koji potiču od oca br. 20 rase P (44,74%). Posmatrajući neraste unutar rasa, razlike srednjih vrednosti UMBUM su se kretale do maksimalnih 2,07% kod očeva unutar rase ŠL. Najveće vrednosti osobina ispitivanih udela buta imala su grla genotipa br.6 [Px(VJxŠL)] dok su najmanje vrednosti udela imala grla genotipa br.9 [VJx(VJxŠL)] osim za udeo mišića buta u ukupnim mišićima dobijenih disekcijom. Kod genotipova 6 i 9 utvrđena je najveća i najmanja srednja vrednost udela mišićnog tkiva u butu (74,28 prema 67,54%). Dvorasni melezi (genotip 2 i 9) čiji su očevi bili rase VJ imali su manje mišićnog tkiva u butu (67,54 i 68,62%). U ukupnoj masi mišića (četiri osnovna dela polutke sa fileom), mišićno tkivo buta je činilo u proseku od 41,32 (genotip 1) do 43,38% (genotip 6). Nazimice su imale više mišićnog tkiva u butu od kastrata (74,80 prema 70,98%). Potomci očeva rase VJ imali su najveću srednju vrednost ukupne mase slabinsko krsnog dela (6,297 kg) pri istoj prosečnoj masi toplih polutki. Slabinsko krsni deo ovih tovljenika je bio teži za 222 g od rase ŠL i za 609 g od rase P. Tovljenici koji potiču od nerasta rase VJ imali su najveću masu kože i potkožnog masnog tkiva (1,771 kg) i intermuskularnog masnog tkiva (0,266 kg) a a najmanji prinos mišićnog tkiva (3,242 kg) u ovom delu polutke. Potomci nerasta rase P imali su manje srednje vrednosti za Diskusija 136 MSK (-387 g i -609 g), SPMT (-418 g i -947 g) i SKOS (- 161 g i - 131 g) a najveće za SMIŠ (+173 g i +483 g) u odnosu na potomke očeva rase ŠL i VJ. Potomci nerasta rase P imali najveće srednje vrednosti SMIŠ (+173 g i +483 g) u odnosu na potomke očeva rase ŠL i VJ. Pol tovljenika je uticao, statistički vrlo visoko značajno (P<0,001) na variranje osobina SPMT, SINT i SMIŠ. Sezona rođenja je uticala na variranje samo SPMT (P<0,001) i SINT (P<0,01). Posmatrajući Muška kastrirana grla su imala veće vrednosti za SPMT (+330 g) i SINT (+53 g) dok je za ukupnu masu mišićnog tkiva utvrđena manja vrednost (-362 g) u odnosu na ženska grla. Disekcijom je utvrđeno da je u slabinsko-krsnom delu bilo prosečno 56,58% mišićnog tkiva a ostalo su činili masno i koštano tkivo (43,42%). Najveću srednju vrednost ukupne mase plećke (MP) i prinosa mišićnog tkiva (PMIŠ), imali su potomci nerasta rase pijetren (4,703 kg i 3,293 kg) a najmanju potomci nerasta rase VJ (4,462 kg i 2,649 kg). Ona su imala mesnatiju plećku (67,2 prema 62,7% mišićnog tkiva) koja se nije razlikovala po ukupnoj masi (63g; P>0,05) od muških kastriranih grla. Grla koja su rođena u zimu imala su manju masu PPMT (0,692 kg) i najveću masu mišićnog tkiva (3,161 kg). Trorasni melezi (genotip 6) imali su veću srednju vrednost PMIŠ od čiste rase (ŠL; +0,197 kg), dvorasnih meleza (VJxŠL; +0,378 kg), dvorasnih meleza sa 75% rase ŠL odnosno VJ (+0,537 kg odnosno +0,111 kg). Razlika LSMean za prinos mišićnog tkiva između tovljenika sa 50% gena rase P (trorasni i dvorasni melezi) nije bila značajna (0,027 kg; P˃0,05). Osobine plećke, PPMT, PINT, PKOS i PMIS varirale su između genotipova tovljenika sa nivoom značajnosti od P<0,05 (PKOS) i P<0,001 (ostale navedene osobine). Plećka je imala prosečno 62,55% mišićnog tkiva od svoje ukupne mase. Rasa oca nije uticala (P>0,05) jedino na ukupnu sumu TRD-a, dok je na prinos pojedinih tkiva u TRD-u ispoljila uticaj (P<0,001). Očevi unutar rase ŠL ispoljili su uticaj na TKOS (P<0,001) i TMIŠ (P<0,001), dok su nerasti unutar rase VJ ispoljili uticaj na TPMT i TMIŠ (P<0,001 i P<0,05). Očevi unutar rase P ispoljili su uticaj (P<0,01 i P<0,001) na sve ispitivane osobine trbušno-rebarnog dela polutke. Pol u modelu 7 je uticao na variranje MTRD (P<0,05), TPMT (P<0,001), TINT (P<0,05) i TMIŠ (P<0,01) ali ne i na TKOS (P>0,05). Ženska grla (tabela 40) sa manjom ukupnom masom trbušno-rebarnog dela (-141 g) imala su više mišićnog tkiva u delu (+116 g) u odnosu na muška kastrirana grla pri istoj masi tople polutke. Takođe potomci ženskog Diskusija 137 pola su imala i manje vrednosti za TPMT i TINT (-221 g i -46 g) u odnosu na muška grla. Sezona je uticala na TINT (P<0,01), TKOS (P<0,01) i TMIŠ (P<0,001). Posmatrajući po sezonama, grla koja su rođena u zimu imala su veću vrednost za TKOS (0,386 prema 0,549 kg) i TMIŠ (2,619 prema 2,225 kg) u odnosu na grla rođena u proleće. U TRD bilo je prosečno 53,91% mišićnog tkiva. Masa mišićnog tkiva u TRD činila je samo 14,95% ukupne mase mišićnog tkiva u četiri disekcirana dela polutki uključujući i podslabinski mišić. U našem istraživanju prosečan dnevni prirast mase tople polutke (DPMTP) iznosio je 402,18 g. Pri tom je utvrđen dnevni prirast mišićnog tkiva dobijenog disekcijom i podslabinskog mišića (DPMES) od 78,75 g dok je udeo tih mišića u sumi 12 delova polutke (UMUP) iznosio 41,20%. Najintenzivniji porast mišićnog tkiva u osnovnim delovima polutki, imali su potomci nerasta rase P (99,53 g/danu), a zatim rase ŠL (82,60 g/dan) i VJ (72,27 g/dan). Najmanji DPMTP imao je genotip 5 (PxŠL) dok su za DPMES i UMUP najmanje vrednosti utvrđene za genotip 9 [VJx(VJxŠL)]. Ženski potomci su imali intenzivniji porast mišićnog tkiva u osnovnim delovima polutke (DPMES) od muških kastriranih grla (87,71 prema 81,89%). Dobijeni rezultati u ovim istraživanjima su saglasni sa ispitivanjima Pušića i Petrovićeve (2004) jer su oni utvrdili da tovljenici čiji su očevi bili rase veliki jorkšir imaju najlošiji kvalitet trupa u odnosu na grla čiji su očevi rase švedski landras, kanadski landras i kanadski durok. Oni su imali najdeblju slaninu odnosno najmanje mesa u polutkama. Sadržaj mesa u polutkama bio je u intervalu od 41,01 do 43,37 % za očeve rase VJ i ŠL. Prosečna mesnatost polutki svih tovljenika u ispitivanjima navedenih autora, bila je za 1,67% manja nego u našim. Međutim, treba istaći da je prosečna masa toplih polutki tovljenika u našim ispitivanjima bila za 10,65 kg manja. Poznato je da se sa povećanjem telesne mase tovljenika smanjuje udeo mesa u polutkama. U našim ispitivanjima, udeo mesa u toplim polutkama smanjivao se za 0,019% sa povećanjem mase toplih polutki za jedan kilogram (b= - 0,019). Potomci očeva rase VJ u našim ispitivanjima imali su za 1,49% mesa više nego nego što su za istu rasu očeva utvrdili Pušić i Petrović (2004). Kosovac i sar. (1998) su utvrdili da su očevi rase VJ značajno (P<0,05) uticali na debljinu slanine na krstima II kao i na količinu mesa u polutkama potomaka. Dobijeni rezultati u našim ispitivanjima su u saglasnosti sa rezultatima navedenih autora jer je Diskusija 138 utvrđeno da su očevi VJ uticali na debljinu slanine i količinu mesa u polutkama potomaka. Period tova (hladni i topli) je visoko značajno (P<0,01) uticao na debljinu slanine na grebenu i količinu mesa u polutkama dok je u našem istraživanju utvrđen uticaj sezone rođenja na debljinu slanine na krstima ali ne i na prinos mesa. Suprotno istraživanjima Kosovac i sar. (1998), mi smo utvrdili da su postojale statistički značajne razlike između tovljenika u debljini slanine (DSLi DSKII), prinosu i udelu mesa (JUS1 i JUS2) utvrđenim na osnovu Pravilnika (SL SFRJ, 1985). Rezultati istraživanja Radovića i sar. (2003) pokazuju da su nerasti-očevi rase ŠL uticali na debljinu slanine (greben, leđa, krsta, leđa+krsta) i na procenat mesa u toplim polutkama potomaka (P<0,01). Naši rezultati su u saglasnosti sa navedenim istraživanjem osim za udeo mesa u polutki potomaka jer nije ustanovljeno statistički značajno variranje JUS2 između očeva rase ŠL. U kasnijim istraživanjima Radović i sar. (2008) su potvrdili uticaj (P<0,05 i P<0,01) očeva na debljine slanine (greben, leđa, krsta, leđa+krsta) i uticaj (P<0,01) očeva unutar rase veliki jorkšir na prinos i udeo mesa u polutkama kod potomaka. Između polusrodnika očeva rase VJ ustanovljeno je statistički vrlo visoko značajno variranje (P<0,001) osobina DSL, DSKII, JUS1 i JUS2, što je saglasno sa rezultatima Radović i sar. (2008). Naši rezultati su u saglasnosti sa istraživanjima Latore i sar. (2003) ali nisu saglasni sa rezultatima Mason i sar. (2005) jer je prva grupa istraživača utvrdila značajan (P<0,05) uticaj genotipa očeva na udeo mesa u polutkama a druga grupa nisu utvrdila uticaj očeva rase landras i durok na debljinu slanine. Postoje razlike između zapata svinja s obzirom na značajnost uticaja očeva na variranje osobina kvaliteta trupa potomaka. Tako su Petrović i sar. (2006) utvrdili da su nerasti-očevi na jednoj farmi uticali na sve ispitivane osobine potomaka a na drugoj farmi samo na neke osobine potomaka. Prema Bahelki i sar. (2004), nerasti su uticali na debljinu slanine tovljenika na jednoj farmi ali na drugoj taj uticaj nisu utvrdili. U sprovedenim ispitivanjima ustanovljeno je da je genotip odnosno rasa oca uticala (P<0,001) na sve ispitivane debljine slanine i dužine polutki, što je suprotno rezultatima Hamilton i sar. (2003). Oni nisu utvrdili značajan uticaj genotipa oca na variranje debljine slanine i dužinu polutke (Os pubis-prvo rebro). Najtanje slanine i najveće vrednosti za prinos i udeo mesa u polutkama, Tomović (2002) je utvrdio kod trorasnih hibrida genotipa [Dx(VJxŠL)]. Trorasni melezi [Px(VJxŠL)] u našim ispitivanjima su, takođe, imali najveći prinos i udeo mesa (EC94 i Diskusija 139 EC06) (36,68 kg, 57,89 i 60,75%), ali postoji razlika između trorasnih meleza s obzirom na terminalnu rasu nerasta-oca. Naši rezultati su u suprotnosti sa ispitivanjima grupe autora koji nisu ustanovili značajan uticaj genotipa na debljine slanine (Tomović, 2002 i Radović i sar., 2003) odnosno udeo mesa u polutkama (Tomović, 2002; Radović i sar., 2003 i Džinić i sar., 2004). Pri analizi debljine slanine na krstima (DSK II), Gorjanc i sar. (2003) su utvrdili značajan uticaj genotipa, pola, sezone klanja i mase tople polutke (linearni uticaj). U našim ispitivanjima smo, takođe, ustanovili značajan uticaj istih faktora na variranje DSKII, s tom razlikom što je u model bila uključena sezona rođenja grla. Koeficijent determinacije za primenjeni model u našim ispitivanjima je imao nešto veću vrednost (0,416 prema 0,360). Niži koeficijent determinacije (R2) za telesnu masu na kraju tova utvrdili su Kościński i sar. (2009). Oni su uključivanjem u model pola i godine rođenja grla utvrdili vrednost R2 od 0,3446 dok su uključivanjem u model pola, godine rođenja, mesec rođenja kao dugoročni efekat na potencijal porasta i sezonski faktor kao kratkoročni efekat na stopu prirasta utvrdili najveći R2 od 0,3624 što je manje u odnosu na našu dobijenu vrednost upotrebom modela 5 (R2=0,513). Na sastav trupa svinja utiču rasa, pol, ishrana, uslovi gajenja i njihove interakcije (Wagner i sar., 1999; Žlender i Gašperlin 2005). S obzirom da je mesnatost svinja u direktnoj zavisnosti od količine masnog tkiva, stim u vezi, Karolyi (2007) navodi da u životinjskom trupu postoje četiri glavna depoa u kojima se nakuplja masno tkivo: telesne šupljine (bubrežno, trbušno i karlično masno tkivo), potkožni (potkožno masno tkivo), između mišića (intermuskularno ili međumišićno masno tkivo) i unutar mišića (intramuskularno masno tkivo). su konstatovali da je selekcijom je moguće uticati na sadržaj intramuskularnog masnog tkiva, odnosno na sadržaj masti u mesu (Dević i Stamenković, 2004; Čepin i Žgur, 2003; de Lange i sar., 2003). Kvalitet trupa svinja tj. zastupljenost mišićnog i masnog tkiva zavisi i od pola (Renaudeau i sar., 2005, 2006; Renaudeau i Mourot, 2007; Serrano i sar., 2007; Radović i sar., 2008), što je ustanovljeno i u našim ispitivanjima za debljine slanine, prinos i udeo mesa. Prema navodima Wagner i sar. (1999) muška i ženska grla su imala gotovo isti udeo masnog tkiva sa 25 kg (6,92 i 7,00%), da bi sa 100 kg bio veći kod nerasta (16,33%) nego kod nazimica (13,92%). Ova razlika između polova se Diskusija 140 povećala pri masi od 152 kg, tako da je udeo masnog tkiva kod nerasta bio 20,00 a kod nazimica 16,91%. Rezultati naših istraživanja o uticaju pola na kvalitet trupa svinja u saglasnosti su sa rezultatima Latorre i sar. (2003, 2004) i Radovića i sar. (2008). Oni su ustanovili da su kastrati imali više (P≤ 0,001) leđnog masnog tkiva iznad m. gluteus medius-a u odnosu na trupove nazimica, dok je procenat mišićnog tkiva kod kastrata (P≤ 0,01) bio manji nego kod nazimica. Istraživanja Kušeca i sar. (2002) pokazuju da je pol uticao kod dvorasnih meleza na variranje mase ohlađenih trupova i procenat masnog tkiva (P≤0,05), dok kod trorasnih meleza nije bilo statistički značajnih razlika (P>0,05). Do suprotnih rezultata za trorasne meleze [(švedski landras x švedski jorkšir) x hempšir] došli su Olson i sar. (2003). Oni su utvrdili (P<0,001) veću procenjenu mesnatost ženskih tovljenika (58,8 : 56,2%) i tanju slaninu (11,3 : 14,7 mm) u odnosu na muška kastrirana. Ženska grla u našim ispitivanjima su imala manju utvrđenu LSMean vrednost za DSL (za 3,39 mm) i DSK II (za 3,52 mm), veće vrednosti za prinos (+0,83 kg) i udeo mesa (+1,10%) u odnosu na muška kastrirana grla, što je saglasno sa ispitivanjima Olson i sar. (2003). Oni nisu utvrdili značajne razlike (P=0,223) u telesnoj masi pre klanja (♀107,8 i ♂108,6 kg) što je suprotno našem istraživanju gde je utvrđen uticaj pola u oba modela (P<0,01 i P<0,001). Muška grla su imala veću telesnu masu pre klanja u odnosu na ženska (107,17 : 104,29 kg). U našem istraživanju za ženska grla su utvrđene veće vrednosti prinosa i udela mesa u polutkama u odnosu na muška kastrirana grla. Međutim, u istraživanjima Kušeca i sar. (2004, 2006) nije utvrđen značajan uticaj (P>0,05) pola (kastrata i nazimica) na distribuciju tkiva u svinjskim trupovima. Pri prosečnom uzrastu od 181,3 dana i masom toplih polutki 77,7 kg, Gorjanc i sar. (2003) su utvrdili kod šest genotipova, metodom dve tačke (M=68,7 mm i S=15,7 mm) mesnatost od 56,06% i prinos mesa u polutki od 43,45 kg. Tom prilikom su, rasecanjem između 5. i 6. lumbalnog pršljena i odvajanjem noge tj. papka i repa, utvrdili veću prosečnu masu buta u odnosu na naša istraživanja (11,66 prema 9,25 kg). U našem ispitivanju rasecanjem je odvojeno koleno i papak zajedno i njihova utvrđena masa iznosila je 1,88 kg. Manje prosečne vrednosti za masu kože sa potkožnim masnim tkivom (1,47 prema 1,94 kg) i za dnevni prirast mase tople polutke (402,18 prema 428,8 g) utvrđene su u našim ispitivanjima u poređenju sa istraživanjima Gorjanca i sar. (2003). Isti autori su utvrdili da su genotip,masa tople polutke i sezona klanja uticali na Diskusija 141 masu buta, što smo utvrdili i u našim ispitivanjima. Pri tom je koeficijent determinacije u njihovom istraživanju za masu buta iznosio 0,820 dok je u našem istraživanju utvrđen viši koeficijent determinacije od 0,920 (model 8). Rezultati naših ispitivanja su u saglasnosti sa rezultatima istih autora s obzirom na utvrđen uticaj genotipa, pola, sezone i mase tople polutke na masu kože sa potkožnim masnim tkivom. Za navedenu osobinu koeficijent determinacije iznosio je 0,590 dok je u našem istraživanju utvrđen niži koeficijent determinacije 0,551. Kosovac i sar. (2009a), za švedskog landrasa i trorasne meleze (ŠL i Px(ŠLxVJ)), navode veće vrednosti mase buta (9,23 kg i 10,48 kg) u odnosu na naše rezultate (9,00 kg za prvi i 10,20 kg za drugi genotip) kao i za masu kože sa potkožnim masnim tkivom (1,79 i 1,41 kg : 1,30 i 1,32 kg), intermuskularnog (0,69 i 0,96 : 0,34 i 0,47 kg) i koštanog tkiva (0,91 i 0,88 : 0,77 i 0,85 kg) ali su pri tom utvrdili manje vrednosti za prinos mišićnog tkiva (5,96 i 7,30 kg) u odnosu na naš rezultat (6,60 i 7,55 kg). Dobijeni rezultati u našim istraživanjima pokazuju da je genotip 9 [VJx(ŠLxVJ)] imao veću masu buta (+0,17 kg), više mišićnog tkiva (+0,24 kg) i kože sa potkožnim masnim tkivom (+0,08 kg) a manje intermuskularnog (-0,26 kg) i koštanog tkiva (-0,12 kg) u odnosu na prosečne vrednosti za navedene osobine koje su utvrdili Kosovac i sar. (2009a). Suprotno, za genotip 8 [ŠLx (ŠLxVJ)] utvrdili smo manju masu buta (-1,26 kg), manje mišićnog tkiva (-0,65 kg) i kože sa potkožnim masnim tkivom (-0,10 kg), intermuskularnog (-0,42 kg) i manje koštanog tkiva (-0,13 kg) u odnosu na vrednosti prethodnre grupe autora za isti genotip. Tovljenici istih genotipova imali su više mišićnog tkiva u slabinsko-krsnom delu polutke i plećki u odnosnu na istraživannje navedenih autora bez obzira što je prosečna masa tih delova polutki u njihovim istraživanjima bila veća. U odnosu na njihova istraživanja ustanovili smo da je masa trbušno-rebarnog dela bila manja kod genotipa 1 (ŠL; -0,20 kg) i veća kod genotipova 6 [Px(ŠLxVJ); +0,03 kg], 8 [ŠL x (ŠLxVJ); +0,21 kg] i 9 [VJx(ŠLxVJ); -0,60 kg], ali su te razlike male. Međutim, u našim ispitivanjima svi genotipovi (genotip 1, 6, 8 i 9) su imali više mišićnog tkiva (+0,70; +0,59; +0,37 i +0,60 kg). U sprovedenim istraživanjima ustanovili smo veće prosečne vrednosti za udeo buta u polutkama svih ispitivanih tovljenika (24,01%) u poređenju sa rezultatima Pulkrábeka i sar. (2006) za najmesnatija grla koja su svrstana u grupu S (21,88%) i za trorasne meleze [P x (ŠLxVJ); 25,99%)] u poređenju sa navodima Kosovac i sar. (2008a; 25,85%). Pulkrábek i sar. (2006) su utvrdili znatno veće vrednosti udela Diskusija 142 mišića u butu (od 84,93 do 88,12%) u odnosu na naše dobijene rezultate. Takođe, Kosovac i sar. (2008a) navode veće vrednosti udela mišića u butu za genotip 6 [Px(ŠLxVJ); +2,18%] i manje za genotip 1 (ŠL; -0,13%) u odnosu na naše dobijene rezultate. Kao i u predhodnom slučaju, samo sada za udeo mišića u slabinsko-krsnom delu i plećki, utvrdili smo manje vrednosti za genotip 6 [P x (ŠLxVJ); -0,46 i -0,56%], manji udeo mišića slabinsko-krsnog dela za genotip 1 (ŠL; -2,36%) a veću vrednost za udeo mišićnog tkiva plećke za genotip 1 (ŠL; +2,90%) u poređenju sa rezultatima Kosovac i sar. (2008a). Dobijene su veće prosečne vrednosti udela mišića za genotip 1 (ŠL), 6 [Px(ŠLxVJ)], 8 [ŠLx(ŠLxVJ)] i 9 [VJx(ŠLxVJ)] u butu (+8,66%, +4,61%, +2,26% i +1,32%), slabinsko-krsnom delu (+15,17%, +8,98%, +2,83% i +3,21%), plećki (+12,22%, +9,32%, +6,77% i +5,38%) i u trbušno-rebarnom delu (+18,64%, +13,35%, +5,67% i 6,84%) u poređenju sa rezultatima Kosovac i sar. (2009a). Ishrana je jedan od činilaca koji utiče na sastav trupa svinja. Mesnatost polutki se može povećati za 1,3% uvođenjem betafina u ishranu tovnih svinja, navodi Živković i sar. (2007). Svinje hranjene restriktivno u produženom tovu (od 100 do 150 kg) imaju veći udeo mesa od onih koje su hranjene po volji (Uremović i sar., 2006). Primena zeolita u ishrani svinja u tovu, uticala je na prinos i udeo mesa u trupu kastrata, nazimica i mladih nerasta (Drljačić i sar., 2010). Procenjena mesnatost polutki varira u zavisnosti od primenjenog metoda. Prosečan udeo mesa u polutkama procenjen primenom Pravilnika (SL SFRJ, 1985; JUS2) varirao je od 39,65 do 43,57% (Tomović, 2002; Pušić, 1996; Kosovac i sar., 1998; Džinić i sar., 2004; Radović i sar., 2003 i Živković i sar., 2004a). U našim istraživanjima ona je u proseku iznosila 43,61% (JUS2). Kada govorimo o udelu mišića u polutki naša istraživanja su pokazala da su najveći prinos (JUS1) i udeo mesa (JUS2, EC 94 i EC 06) imali potomci očeva rase pijetren. Kod ovih grla je utvrđena i najveća razlika u proceni mesnatosti između JUS2 i EC94 i ona iznosi 15,88% dok između JUS2 i EC06 razlika iznosi čak 18,51%. Posmatrajući osobine po genotipu tovljenika najveći prinos i udeo mesa (EC94 i EC06) imao je genotip 6 [Px(VJxŠL)] dok je za udeo mesa JUS2 (SL SFRJ, 1985) utvrđena najveća vrednost kod genotipa PxŠL (44,88%). Genotip VJxŠL imao je po Pravilniku najmanje vrednosti za prinos i udeo mesa u polutki (34,02 kg i 42,31%) dok su za EC94 i EC06 najmanje vrednosti imala grla genotipa 9 [VJx(VJxŠL)]. Utvrđene razlike procenjene mesnatosti (EC94 i EC06) Diskusija 143 između genotipa 6 [Px(VJxŠL)] i genotipa 9 [VJx(VJxŠL)] iznosi 8,78% odnosno 8,54%. U našem istraživanju za ženska grla su utvrđene veće vrednosti prinosa i udela mesa u polutkama u odnosu na muška kastrirana grla. Posmatrajući sezonu rođenja grla koja su rođena u zimskom periodu su imala veće vrednosti u odnosu na grla koja su rođena u drugom periodu. Posmatrajući nivo uticaja utvrđeno je da su rasa oca, očevi unutar rase VJ i pol (model 7), genotip grla kao i sezona (model 8) su vrlo visoko statistički uticali (P<0,001) na prinos i udeo odnosno mesnatost polutki. Očevi unutar rase ŠL nisu uticali jedino na JUS2 dok su na ostale osobine ispoljili uticaj (P<0,01 i P<0,001). Na osobine JUS1 i JUS2 očevi unutar rase pijetren i sezona nisu uticali (P>0,05) ali su ispoljili uticaj (P<0,001) na procenjenu mesnatost EC94 i EC06. Na osnovu totalne disekcije četiri dela, procenjena mesnatost genotipova 1 (ŠL), 6 [Px(ŠLxVJ)], 8 [ŠLx(ŠLxVJ)] i 9 [VJx(ŠLxVJ)] u našim ispitivanjima je bila veća (+10,88%, +6,66%, +4,56% i +5,10%) nego što pokazuju rezultati Kosovac i sar. (2009a) za iste genotipove. Poređenjem dve regulative EC94 i EC06, prosečna procenjena mesnatost ispitivanih tovljenika u našim ispitivanjima je bila 53,56% i 56,55%, što znači da je razlika između njih 2,99% mesa. Ustanovljena razlika prosečne procenjene mesnatosti primenom navedenih regulativa je manja od one koja je bila u ispitivanjima Kosovac i sar. (2009b) (4,13%). Za hibridne kombinacije meleza sa tri [(VJxL)xJ i (LxD)xJ] i četiri rase [(VJxL) x (JxP) i (VJxL) x (HxP)], Bahelka i sar. (2005) su za oba pola (ženski i muški) procenili prosečnu mesnatost (EC94) na osnovu totalne disekcije četiri dela od 55,54%, što je za 1,98% više u odnosu na naš rezultat (53,56%). Konačno, krajnji rezultat ukazuje da su grla koja potiču od očeva rase pijetren bila mlađa na kraju tova (UPK=194,57 dana), imala su prosečno veće mase (MPK, MTP: 117,41 i 82,68 kg), veće dnevne priraste (PŽDP, DPMTP i DPMES: 578,47; 479,43 i 99,53 g), tanje slanine (DSL i DSKII: 13,20 i 14,31 mm) i veću procenjenu mesnatost na osnovu disekcije (EC 94 i EC 06: 57,29 i 60,16%) u odnosu na potomke očeva rase ŠL i VJ. Muška kastrirana grla su imala veće mase MPK i MTP (+2,88 i +1,90 kg), PŽDP (+15,29 g/ danu), deblju DSL i DSK II (+ 3,39 i +3,52 mm) i manju procenjenu mesnatost na osnovu disekcije (EC 94 i EC 06: - 4,22% i -4,18%) u poređenju sa ženskim grlima. Grla rođena u zimskom periodu imala su veću masu tople polutke (83,04 kg), veći dnevne priraste (PŽDP, DPMTP i DPMES: 529,5; 434,71 i Diskusija 144 92,42 g/danu), tanju DSL i DSKII (14,16 i 14,59 mm) i veću procenjenu mesnatost na osnovu disekcije (EC 94 i EC 06: 57,45 i 61,07%). Na osnovu dobijenih rezultata u našem istraživanju utvrđen je uticaj rase očeva i pola grla na sve predhodno navedene osobine kao i uticaj genotipa grla osim na uzrast na kraju tova. Sezona rođenja, u oba primenjena modela, uticala je na masu pre klanja i masu tople polutke, debljinu slanine na leđima i krstima kao i na dužine polutki dok na uzrast na kraju tova, masu hladne polutke i debljinu slanine na grebenu nije utvrđen uticaj. Za prosečan životni dnevni prirast utvrđen je uticaj sezone rođenja primenom modela 1 dok u slučaju modela 2 gde je uticaj genotipa, pola i navedenog faktora kao i interakcija pola i genotipa nije utvrđen uticaj na životni prirast. Na prinos i udeo mesa utvrđen je uticaj sezone rođenja primenom modela 8 (gde je uticaj genotipa, pola i navedenog faktora kao i interakcija pola i genotipa) dok primenom modela 7 gde su rasa oca, očevi unutar rase, pol, interakcija pola i rase oca i posmatrana sezona nije ispoljila uticaj. Posmatrajući nivo uticaja na procenjenu mesnatost (EC94 i EC06) utvrđeno je da su rasa oca, očevi unutar ispitivanih rasa (ŠL, VJ i P), pol, genotip grla kao i sezona ispoljili vrlo visoko statistički značajan uticaj (P<0,001) na mesnatost polutki. Generalno, na osnovu gore navedenog kao i rezultata u celini može se konstatovati da je od izuzetne važnosti da se na liniji klanja ocene očevi kako za proizvodnju tovljenika tako i za buduća priplodna grla s obzirom da je udeo naslednosti (h2) za osobine kvaliteta trupa visok (50% i više; Kralik i sar., 2007). Kada govorimo o proizvodnji tovljenika najbolje rezultate su ostvarili trorasni melezi odnosno genotip 6 [Px(VJxŠL)]. Ukoliko govorimo o izboru potomaka za priplod, ako posmatramo samo procenjenu mesnatost, vidimo da unutar rase ŠL imamo velike i vrlo visoko značajne (P<0,001) razlike između očeva za procenjenu mesnatost EC94 i EC06. 5.3. Fenotipska i genetska varijabilnost osobina kvaliteta mesa Jednu od najprihvaćenijih definicija kvaliteta mesa dao je Hofmann (1994) koji je kvalitet mesa opisao kao zbir svih senzornih, nutritivnih, higijensko-toksikoloških i tehnoloških svojstava mesa. Danas se na tržištu postavljaju sve viši zahtevi u pogledu kvaliteta svinjskog mesa i zbog toga on postaje, sve više, predmet obostranog interesa Diskusija 145 proizvođača svinja i prerađivačke industrije (prerade i konzervisanja mesa i proizvoda od mesa) u svetu. Nakon klanja svinja dolazi do pretvaranja mišića u meso i autolize svinjskog mesa (Kralik i sar., 2007). Osobine kvaliteta mesa zavise od različitih činilaca kao što su rasa, pol, starost grla, ishrana, uslovi smeštaja, postupak sa životinjama (pre, u toku i posle klanja). Jedna od veoma važnih osobina kvaliteta mesa je pH vrednost. Ona utiče (direktno ili indirektno) na druga svojstva kvaliteta mesa kao što su sposobnost vezivanja vode, boja, mekoća, ukus i drugo. Normalan živi mišić u stanju mirovanja ima pH vrednost oko 7,0-7,2 koja nakon prestanka životnih funkcija počinje da opada, u roku od 5 do 20 minuta posle smrti, usled anaerobne razgradnje glikogena do mlečne kiseline (Kralik i sar., 2007). Tako Blendl i sar. (1991) navode granične vrednosti za "normalno" od >5,80 (pH45 - 45 minuta post mortem) i <5,80 (pH24 - 24 časa post mortem). Hofmann (1994) je dao granične vrednosti pH45 za BMV (pH<5,8); za meso sumnjivo na BMV (pH=5,8-6,0) i za "normalno" meso (pH>6,0). Autor navodi da se TST meso ne može utvrditi početnom pH vrednošću, nego tek nakon 24 sata post mortem (pH24). Honikel (1999) navodi da meso “normalnog” kvaliteta ima vrednosti pH45 veće od 6,0, a pH24 od 5,40 do 5,85. Ispitivanje dva mišića musculus longissimus (ML) i semimembranosus (SM) utvrđene su identične prosečne vrednosti pH1 za ML i SM (pH=6,52) dok je pH vrednost ML-a u toku 24 časa (pH2) brže padala u odnosu na SM (5,72 : 5,80). Po Honikelu (1999) koji navodi da su vrednosti pH45 mišića “normalnog” kvaliteta veće od 6,0 a pH24 od 5,4 do 5,85, možemo reći da su naše dobijene prosečne vrednosti u navedenim granicama odnosno da su tovljenici imali mišiće normalnog kvaliteta. U našem istraživanju utvrđen je uticaj samo sezone (model 8) na pH1 SM (P<0,05) dok ostali uključeni faktori nisu ispoljili uticaj (P>0,05) na pH1 vrednost ispitivanih mišića. Rezultati takođe, pokazuju da je pH2 (ML i SM) varirao pod uticajem sezone rođenja (P<0,001) i između očeva unutar rase ŠL (P<0,01) i VJ (P<0,01) a da ostali uključeni faktori nisu ispoljili statistički značajan uticaj (P>0,05). Dobijeni rezultati su u suprotnosti sa ispitivanjima jedane grupe autora koji su utvrdili da rasa očeva utiče na variranje vrednosti pH1 i pH2 (Latorre i sar., 2003; Josell i sar. 2003; Radović i sar., 2009). U drugim istraživanjima (Kušec i sar., 2003; Mason i sar., 2005) genotip očeva je ispoljen uticaj na vrednost pH1 ali nije na pH2. Do suprotnih Diskusija 146 rezultata došao je Šimek i sar. (2004) koji su za pH2 utvrdili vrlo visoku značajnu razliku (p<0,001) između genotipova a za pH1 nije utvrđen uticaj. Vrednost pH mišićnog tkiva je bila poželjnija u kontrolnoj grupi meleza (veliki jorkšir x nemački landras) od oglednih (P<0,05) koje su hranjene smešama u kojima su kukuruz i soja zamenjeni sa repičinim uljem u koncentraciji od 3%, odnosno 6% (Kušec i sar., 2008). Rezultati sprovedenih istraživanja pokazuju da je u musculus longissimus bilo prosečno 73,10% vode, 24,09% belančevina, 1,65% masti i 1,17% pepela. Na udeo vode u ML uticala je rasa oca (P<0,05) i genotip (P<0,001) a na udeo belančevina uticali su očevi unutar rase ŠL (P<0,05). Što se tiče nutritivnog kvaliteta mesa svinja, prema većini autora (Grolichova i sar., 2004; Ryu i Kim, 2005; Purslow, 2005; Kušec i sar., 2006) sadržaj vode, belančevina, masti i mineralnih materija kreće se u sledećim rasponima (po navedenom redosledu): 60-75%; 18-21%; 1,5-5,9% i 0,8-1,2%. Dobijene prosečne vrednosti nutritivnog kvaliteta ML-a u našem istraživanju su u navedenim granicama osim za udeo belančevina (24,09 %) koji je bio veći od vrednosti koje su ustanovili Mason i sar. (2005), Olsson i sar. (2003) i Parunović (2012) za švedskog landrasa. Meso starijih grla, veće telesne mase, ženskih i kastriranih sadrži manje vode nego mlađih, muških grla i manje telesne mase (Vuković, 1998). U našem istraživanju utvrđeno je da su grla koja potiču od očeva rase VJ imala manji udeo vode za 0,51% u odnosu na grla očeva rase ŠL. Nisu ustanovljene statistički značajne razlike srednjih vrednosti sadržaja vode između muških kastriranih i ženskih grla (P>0,05). U sprovedenim istraživanjima nije ustanovljeno variranje sadržaja masti u ML između tovljenika čiste rase i meleza, muških kastriranih i ženskih grla iste prosečne mase toplih polutki. Najveći udeo belančevina unutar rase ŠL imali su potomci nerasta broj 2 (24,67%) a a najmanji oca broj 13 (23,30%). Nisu ustanovljene statistički značajne razlike u hemijskom sastavu ML između ženskih i muških kastriranih grla. U istraživanjima Radovića i sar. (2009) rasa oca i pol nisu uticali (P>0,05) na variranje osobina hemijskog sastava m. longissimus-a (ML). Suprotno od njih, u našem istraživanju utvrđen je uticaj rase oca (P<0,05) na variranje udela vode u ML. Jukna i Jukna (2005) su utvrdili razlike za belančevine i mast (P<0,05 i P<0,001) između pojedinih genotipova, što nije ustanovljeno u našim ispitivanjima za iste osobine. Diskusija 147 Genetski činioci i postupci sa životinjama, utiču na brzinu i obim pada vrednosti pH a time i na SVV. Sposobnost vezanja vode prvenstveno zavisi od pH vrednosti. Nizak pH ukazuje na lošu sposobnost zadržavanja mesnog soka, posebno neposredno post mortem, kada nastaje BMV-meso. U našim ispitivanjima, tovljenici koji vode poreklo od očeva rase VJ imali su veće vrednosti za sposobnost vezivanja vode (+4,99) u odnosu na grla koja potiču od očeva rase ŠL. Najmanju vrednost sposobnosti vezivanja vode (SVV) unutar rase ŠL imali su potomci oca broj 13 (48,38%). Oni su takođe imali i najnižu utvrđenu vrednost za boju (0,285). Dvorasni melezi imali su veću srednju vrednost SVV (+5,67%; P<0,001) i boje mišića (+0,050; P<0,05) ali ne i DMV (-2,49 µm; P>0,05) u odnosu na grla rase švedski landras. Za SVV, u našem istraživanju, utvrđen je uticaj rase oca (P<0,01) što je saglasno istraživanju Radovića i sar. (2009) a suprotno istraživanju Jukne i sar. (2009). Rezultati dobijeni u ovom ispitivanju nisu u saglasnosti sa rezultatima Kosovac i sar. (2008a) jer su oni ustanovili da genotip utiče na variranje SVV. Naši rezultati su saglasni sa istraživanjima Radovića i sar. (2009) koji su ustanovili da pol tovljenika ne utiče na variranje SVV, ali su suprotni rezultatima Jukne i sar. (2009) koji su utvrdili uticaj navedenog faktora (P<0,05). Sveže svinjsko meso je crvenkasto-ružičaste boje, kompaktne strukture i suve površine (RFN). Karolyi (2004b) navodi da kvalitativna odstupanja od navedenog, rezultiraju mesom manje poželjnih osobina, u ekstremnim slučajevima bledim, mekim i vodenastim mesom (BMV) ili tamnim, suvim i tvrdim mesom (TST). Ređe se dešava da je sveže meso između navedenih kategorija (BMV i TST), ali može biti normalne boje, ali meko i vodenasto (RSE) i blede boje, ali čvrsto i nije vodenasto (PFN). Genetski činioci mogu predodrediti učestaliju pojavu BMV mesa kod određenih životinja (Radović I., 2007) a mogu biti i uzrok pojave TST mesa. Kada je reč o boji mesa u našem istraživanju utvrđeno je variranje ove osobine između polusrodnika različitih očeva rase ŠL (P<0,01) i između čiste rase (ŠL) i dvorasnih meleza (VJxŠL) (P<0,05). To je u saglasnosti sa istraživanjem Radović i sar. (2009) za uticaj rase oca ali u suprotnosti za uticaj pola. Naši rezultati nisu u saglasnosti sa rezultatima Kosovac i sar. (2008a) koji su utvrdili da genotip grla ne utiče na boju mesa. Rede i Petrović (1997) navode da je debljina mišičnih vlakana od 10 do 100µm, ređe 150µm. Radović i sar. (2009) su utvrdili da je debljina mišićnog vlakana Diskusija 148 u intervalu od 62,10 do 66,30 μm. Međutim, Migdał i sar. (2005) su ispitivanjem dva dela ML-a (m. longissimus thoracis i m. longissimus lumborum) utvrdili dijametar mišićnog vlakna od 52,14 do 100,67 μm. Sa starošću svinja povećavaju se razlike između mišića u prosečnoj debljini mišićnih vlakana i menja se njihov redosled (Makovický i sar.,2009a). Pri uzrastu od 192 dana debljina vlakana ML je u proseku bila 79,03 μm. Normalna vlakna ML kod tovljenika prosečne mase 100±5 kg imala su prosečnu debljinu od 88,11 μm (Makovický i sar.,2009b). U našim istraživanjima prosečna debljina mišićnih vlakana (DMV) ML je iznosila 63,80 μm, pri masi polutke od 81,44 kilograma. Dobijena prosečna vrednost DMV je u intervalu koji je ustanovio Radović i sar. (2009), manja je od gornje vrednosti koji su naveli Rede i Petrović (1997), Migdał i sar. (2005) i Makovický i sar.(2009a,b). Debljina mišićnog vlakna varirala je pod uticajem rase, utvrdili su Radović i sar. (2009). Naši rezultati su suprotni, jer na variranje ispitivane osobine nije uticala rasa oca. 5.4. Fenotipska povezanost prinosa i udela mišićnog tkiva u polutki i osnovnim delovima polutke Kada je reč o fenotipskim korelacijama u istraživanju Pulkrábek i sar. (2004) utvrđena je slaba i negativna korelacija između mase polutki ( x =86,3 kg) i udela mesa u polutki (rP=-0,34) dok je u našem istraživanju utvrđeno da nema korelacije mase 12 delova polutke ( x =38,41 kg) i procenjene mesnatosti JUS 2 i EC 06 (rP=-0,064 i rP=- 0,002). Kosovac i sar. (2009c) takođe navode negativne ali jako slabe korelacije između mase hladne polutke ( x =39,33 kg) i procenjene mesnatosti metodom dve tačke (rP=-0,15) kao i za povezanost mase hladne polutke i procenjene mesnatosti metodom FOM-a (rP=-0,17). Suprotno navedenom, pozitivna jako slaba (rP=0,106) povezanost utvrđena je između mase polutke i procenjene mesnatosti parcijalnom disekcijomna četiri osnovna dela prema referentnoj metodi EC 94. Ventura i sar. (2011) su utvrdili vrlo jaku pozitivnu (rP=0,75) i statistički visoko značajnu (P<0,01) korelaciju između mase tople polutke i mase buta dok je u našem istraživanju utvrđena potpuna korelacija (rP=0,945) i takođe statistički visoko značajna (P<0,01). Diskusija 149 Slabu pozitivnu korelaciju između procenjene mesnatosti i mase buta (rP=0,25) utvrdili su van Wijk i sar. (2005). Naš rezultat je saglasan sa istraživanjem navedenih autora jer smo ustanovili da je fenotipska korelacija između istih osobina bila rP=0,272. Senčić i sar. (1991) navode rezultat potpune statistički značajne fenotipske povezanosti (rP=0,975**) između udela mišićnog tkiva u butu i procenjene mesnatosti polutki disekcijom što smo i mi utvrdili u našem radu (udeo mišića u butu : EC 06; rP=0,912**). Takođe, utvrđena je vrlo jaka i statistički visoko značajna povezanost udela mišića u plećki i procenjene mesnatosti što je saglasno rezultatima prethodnih autora (rP=0,849**: rP=0,835**). Međutim, Senčić i sar. (1991) su utvrdili veću vrednost koeficijenta korelacije (rP=0,929**) između udela mišića u leđnom delu i procenjene mesnatosti nego što je u našem istraživanju (rP=0,891**). Međutim, koeficijent fenotipske povezanosti između udela mišića u butu (UMBUB) i procenjene mesnatosti (EC 06) (rP=0,912**) je slična vrednosti koju su ustanovili Senčić i sar. (1996) (rP=0,90**). Isti autori su utvrdili jaku pozitivnu i statistički visoko značajnu korelaciju udela mišića u leđnom delu i procenjene mesnatosti za rasu švedski landras (rP=0,87**) i naš rezultat (rP=0,891**) je saglasan sa njihovim. Kosovac i sar. (2007) su utvrdili pozitivnu jaku korelaciju (rP=0,54) procenjene mesnatosti disekcijom prema referentnoj metodi EU (EC 94) i FOM-a. U našem radu ustanovili smo da je povezanost procenjene mesnatosti primenom metoda JUS2 i EC 94 odnosno JUS2 i EC 06 bila rP=0,604** i rP=0,681**. Povezanost procenjenih mesnatosti istom metodom EC 94 i EC 06 sa modifikovanom formulom za procenu mesnatosti bila je potpuna, pozitivna i statistički visoko značajna (rP=0,939; P<0,01). 150 6. ZAKLJUČAK Ovo istraživanje je imalo za cilj da se utvrdi: fenotipska varijabilnost osobina kvaliteta trupa i mesa tovljenika šest različitih genotipova (čista rasa, dvorasni i trorasni melezi); varijabilnost osobina kvaliteta trupa i mesa potomaka tri čiste rase očeva (švedski landras, veliki jorkšir i pijetren); uticaj nerasta - očeva, genotipa, pola, sezone rođenja i mase polutki odnosno uzrasta pri klanju na variranje klaničnih osobina; pouzdanast ocene udela mesa u polutki primenom dve metode (prema Pravilniku i parcijalnom disekcijom). Istraživanja su sprovedena na farmi, eksperimentalnoj klanici i u laboratoriji Instituta za stočarstvo, Beograd-Zemun. Ispitivanjem je bilo obuhvaćeno 536 potomaka oba pola (ženska i muška kastrirana grla) koji su vodili poreklo od 10 nerasta rase švedski landras (ŠL), 3 nerasta tase veliki jorkšir (VJ) i 3 nerasta rase pijetren (P). Minimalan broj potomaka po ocu je bio 9. Majke ispitivanih potomaka su bile rase ŠL i melezi ŠLxVJ. One su parene sa nerastima tri rase, tako da su potomci bili šest genotipova. Ispitivana grla su rođena u četiri godišnje sezone. Na osnovu rezultata ispitivanja mogu se izvesti sledeći zaključci:  Ispitivani genotipovi tovljenika su sa prosečano 204,91 dana uzrasta imali 101, 04 kg. Oni su od rođenja do kraja tova, prosečno povećavali telesnu masu za 488,88 g po danu života. Neto dnevni prirast toplih polutki prosečno je iznosio 392,64 g/danu života.  Analizom je utvrđeno da su najmlađi pri klanju bili potomci nerasta rase pijetren (194,57 dana) a najstariji nerasta rase veliki jorkšir (209,15 dana). Rasa oca je uticala statistički visoko značajno (P<0,01) na variranje uzrasta pri klanju potomaka (UPK). Ispitivana osobina varirala je između grupa polusrodnika različitih očeva rase švedski landras (ŠL; P<0,001) i rase pijetren (P; P<0,001) ali ne i rase veliki jorkšir (VJ; P>0,05). Osobine PŽDP i DPMTP su varirale između genotipova tovljenika (P<0,001). Najveći PŽDP i DPMTP su imali tovljenici trorasni melezi čiji očevi su bili rase pijetren [Px(VJxŠL)] (550,84 g i 459,31g).  Na variranje mase tovljenika pri klanju (MPK) pri istom prosečnom uzrastu (204,91 dan) uticali su svi uključeni faktori rasa oca (RO; P<0,001), očevi rase ŠL (O:ŠL; 151 P<0,001), VJ (O:VJ; P<0,05) i P (O:P; P<0,001), pol i sezona rođenja (P<0,001) osim interakcije pola i rase oca (P>0,05). Muška kastrirana grla su imala veću telesnu masu pre klanja u odnosu na ženska (za 2,88 kg; P<0,01) pri istom prosečnom uzrastu.  Najtanju slaninu DSL (13,20 mm) i DSK II (14,31 mm) i samim tim i najveću vrednost prinosa (36,22 kg) i udela mesa (44,25% ) u polutki, imali su potomci očeva rase P. Najveće vrednosti za DSL (20,51 mm) i DSK II (19,12 mm) i najmanje za JUS1 (34,59 kg) i JUS2 (42,73%), imala su grla koja potiču od očeva rase VJ. Ženska grla su imala manju utvrđenu LSMean vrednost za DSL (za 3,39 mm) i DSK II (za 3,52 mm) u odnosu na muška kastrirana grla i samim tim veće vrednosti za prinos (+0,83 kg) i udeo mesa (+1,10%). Rasa očeva i očevi unutar rase VJ uticali su (P<0,001) na variranje svih osobina potomaka (DSL, DSK II, JUS1 i JUS2). Statistički visoko značajan uticaj očeva rase ŠL (P<0,01) je ustanovljen za sve osobine (DSL, DSK II, JUS1) osim za JUS2 (P>0,05).  Korigovanjem ukupne mase buta (MB) na istu masu tople polutke (MTP=81,20 kg) potomci očeva rase pijetren (P) imali su najveće prosečne vrednosti za navedenu osobinu (10,456 kg) u odnosu na druge rase očeva. Takođe su imali najveću prosečnu masu intermuskularnog masnog tkiva (BINT; 0,477 kg), kostiju buta (BKOS; 0,837 kg) i mišićnog tkiva (BMIŠ; 7,939 kg). U odnosu na grla koja potiču od očeva rase švedski landras (ŠL) i veliki jorkšir (VJ) potomci očeva rase pijetren (P) imala su manje kože i potkožnog masnog tkiva (BPMT) za 30 i 549 grama. Na ukupnu masu buta (MB) uticali su (P<0,001) rasa oca, očevi unutar rase pijetren, pol i genotip grla dok je sezona uticala značajno (P<0,01). Ostali faktori nisu ispoljili značajan uticaj (P>0,05) na ovu osobinu. Na prinos kože i potkožnog masnog tkiva (BPMT) kao i na masu mišićnog tkiva buta (BMIŠ) uticali su (P<0,05; P<0,01 i P<0,001) svi uključeni faktori samo za interakciju pola unutar rase oca i pola unutar genotipa potomaka nije utvrđen uticaj (P>0,05).  Potomci nerasta rase P imali su manje srednje vrednosti za MSK (-387 g i -609 g), SPMT (-418 g i -947 g) i SKOS (- 161 g i - 131 g) a najveće za SMIŠ (+173 g i +483 g) u odnosu na potomke očeva rase ŠL i VJ. Muška kastrirana grla su imala veće vrednosti za SPMT (+330 g) i SINT (+53 g) dok je za ukupnu masu mišićnog tkiva utvrđena manja vrednost (-362 g) u odnosu na ženska grla. Genotip 6 152 [Px(VJxŠL)] pri najmanjoj masi slabinsko krsnog dela (5,812 kg) imao je i najnižu LSMean vrednost za SPMT (0,975 kg) i najviše mišićnog tkiva (3,674 kg). Rasa oca ispoljila je vrlo visoko značajan uticaj (P<0,001) na variranje svih osobina slabinsko-krsnog dela polutke, osim na osobinu prinos intermuskularnog masnog tkiva (SINT). Ustanovljeno je variranje SPMT (P<0,05), SINT (P<0,001), SKOS (P<0,05) i SMIŠ (P<0,001) između očeva unutar rase ŠL. Između potomaka različitih očeva rase VJ, ustanovljeno je značajno variranje MSK (P<0,05), SPMT (P<0,001) i SMIŠ (P<0,01). Osobine SINT i SKOS potomaka, varirale su između očeva rase VJ (P<0,01 i P<0,001). Pol tovljenika je uticao, statistički vrlo visoko značajno (P<0,001) na variranje osobina SPMT, SINT i SMIŠ. Sezona rođenja je uticala na variranje samo SPMT (P<0,001) i SINT (P<0,01). Genotip tovljenika ispoljio je vrlo visoko značajan uticaj (P<0,001) i visoko značajan (P<0,01) na ispitivane osobine slabinsko-krsnog dela osim na prinos intermuskularnog masnog tkiva (P>0,05).  Najveću srednju vrednost ukupne mase plećke (MP) i prinosa mišićnog tkiva (PMIŠ), imali su potomci nerasta rase pijetren (4,703 kg i 3,293 kg) a najmanju potomci nerasta rase VJ (4,462 kg i 2,649 kg) pri istoj prosečnoj masi tople polutke (MTP=80,91 kg). Ženska grla su imala mesnatiju plećku (67,2 prema 62,7% mišićnog tkiva) koja se nije razlikovala po ukupnoj masi (63g; P˃0,05) od muških kastriranih grla. Grla koja su rođena u zimskoj sezoni, imala su manju masu PPMT (0,692 kg) i najveću masu mišićnog tkiva (3,161 kg). Trorasni melezi (genotip 6) imali su veću srednju vrednost PMIŠ od čiste rase (ŠL; +0,197 kg), dvorasnih meleza (VJxŠL; +0,378 kg), dvorasnih meleza sa 75% rase ŠL odnosno VJ (+0,537 kg odnosno +0,111 kg). Utvrđen je uticaj (P<0,001) svih uključenih faktora i sezone rođenja (P<0,05) na masu mišićnog tkiva plećke osim interakcija pol:rasa oca i pol:genotip grla.  Prosečna vrednost ukupne mase trbušno-rebarnog dela (MTRD) je iznosila 4,534 kg i nije varirala između rasa očeva. Potomci očeva rase veliki jorkšir pri istoj prosečnoj masi tople polutke imali su najviše kože i potkožnog masnog tkiva (TPMT; 1,562 kg), odnosno za 0,244 kg i 0,687 kg više od potomaka očeva rase ŠL i P. Oni su imali manji prinos mišićnog tkiva (-0,259 kg i 0,512 kg) u poređenju sa potomcima očeva rase ŠL i P. Ženska grla sa manjom ukupnom masom trbušno- 153 rebarnog dela (-141 g) imala su više mišićnog tkiva u delu (+116 g) u odnosu na muška kastrirana grla pri istoj masi tople polutke. Takođe, potomci ženskog pola su imala i manje vrednosti za TPMT i TINT (-221 g i -46 g) u odnosu na muška grla. Grla koja su rođena u zimu imala su veću vrednost za TKOS (0,386 prema 0,549 kg) i TMIŠ (2,619 prema 2,225 kg) u odnosu na grla rođena u proleće. Trorasni melezi, pored najmanje TPMT, imali su najviše TKOS (0,387 kg) i TMIŠ (2,504 kg). Razlika srednjih vrednosti između genotipa br. 6 i br. 2 za prinos mišićnog tkiva, iznosi 197 g. Rasa oca nije uticala (P>0,05) jedino na ukupnu sumu trbušno rebarnog dela (TRD), dok je na prinos pojedinih tkiva u TRD-u ispoljila uticaj (P<0,001). Očevi unutar rase ŠL ispoljili su uticaj na TKOS (P<0,001) i TMIŠ (P<0,001), dok su nerasti unutar rase VJ ispoljili uticaj na TPMT i TMIŠ (P<0,001 i P<0,05). Očevi unutar rase P ispoljili su uticaj (P<0,01 i P<0,001) na sve ispitivane osobine trbušno-rebarnog dela polutke.  Rezultati istraživanja pokazuju da je masa filea bila najmanja kod genotipa VJxŠL (0,492 kg) a najveća kod genotipa Px(VJxŠL) (0,550 kg). Na masu filea uticali su samo (P<0,001) rasa oca i očevi unutar rase pijetren.  Od ukupne mase leve polutke za disekciju, masa buta je činila 24,01%. U butu je bilo prosečno 71,30% mišićnog tkiva. Mišićno tkivo buta činilo je prosečno 41,58% ukupne mase mišićnog tkiva utvrđenog disekcijom (četiri dela polutke i file). Masa buta potomaka rase P činila je 26,32% ukupne mase leve polutke što je za 2,56 i 2,84% veća vrednost od potomaka rase ŠL i VJ. Najveći procenat mišićnog tkiva u butu imali su potomci oca br. 9 rase ŠL (80,02%) dok su najmanji udeo imali potomci oca br. 5 rase VJ (63,74%). Najveću vrednost udela mase mišićnog tkiva buta u ukupnim masi mišića dobijenih disekcijom (UMBUM) imali su tovljenici koji potiču od oca br. 20 rase P (44,74%). Nazimice su imale više mišićnog tkiva u butu od kastrata (74,80 prema 70,98%). Kod istih genotipova tovljenika (genotip 6 i 9) utvrđena je najveća i najmanja srednja vrednost udela mišićnog tkiva u butu (74,28 prema 67,54%). Dvorasni melezi (genotip 2 i 9) čiji su očevi bili rase VJ imali su manje mišićnog tkiva u butu (67,54 i 68,62%). U ukupnoj masi mišića (četiri osnovna dela polutke sa fileom), mišićno tkivo buta je činilo u proseku od 41,32 (genotip 1) do 43,38% (genotip 6). Rasa očeva je uticala (P<0,001) na variranje sve tri ispitivane osobine. Nisu ustanovljena statistički značajna variranja 154 između očeva rase ŠL i VJ za osobine UBUP i UMBUM (P>0,05). Međutim, između nerasta rase P utvrđena su značajna variranja osobine UBUP (P<0,001) i UMBUM (P<0,05) ali ne i osobine UMBUB (P>0,05). Pol tovljenika je uticao na variranje UBUP i UMBUB (P<0,001) ali nije uticao na UMBUM (P>0,05). Sezona rođenja potomaka uticala je na sve tri osobine sa različitim nivoom značajnosti (P<0,01 i P<0,001).  Mišićno tkivo slabinsko-krsnog dela činilo je prosečno 21,86% ukupne mase ovog tkiva u četiri dela polutke i fileu. Plećka je imala veći prosečan sadržaj mišićnog tkiva od svoje ukupne mase (62,55%) ali je udeo mase mišićnog tkiva plećke u ukupnoj masi mišića bio manji (18,13%) nego u slabinsko-krsnom delu. Udeo mase mišićnog tkiva u slabinsko-krsnom delu potomaka očeva rase P bio je najmanji odnosno činio je 20,49% od ukupne mase mišića u četiri dela. Najveću srednju vrednost za UMSUD u slabinsko-krsnom delu imaju tovljenici čiji su očevi rase pijetren (65,18%) u odnosu na potomke očeva rase ŠL (58,57%) i VJ (51,40%). To znači da je mesnatost slabinsko-krsnog dela polutke bila najveća kod tovljenika čiji su očevi rase P. Utvrđena razlika između potomaka pijetren očeva i potomaka čiji su očevi rase ŠL za ovu osobinu iznosi 6,61% dok je ta razlika između potomaka očeva rase P i VJ veća i iznosi 13,78%. Variranje UMSUD između očeva rase ŠL je bilo od 51,89 (otac broj 3) do 62,92% (otac broj 17). Ženska grla imala su više mišićnog tkiva u slabinsko-krsnom delu polutke (+6,07%) i plećki (+4,47%) od muških kastriranih grla. Ustanovljene razlike srednjih vrednosti su bile statistički vrlo visoko značajne. Grla rođena u zimskoj sezoni imala su veće vrednosti za udeo mišića u slabinsko-krsnom delu (61,69%) i udela mišića u masi plećke (69,36%) u odnosu na grla rođena u drugim periodima godine.  U TRD bilo je prosečno 53,91% mišićnog tkiva. Tovljenici koji potiču od očeva rase pijetren imali su veće srednje vrednosti za UMTUD (61,19%) odnosno mesnatiji TRD od potomaka očeva rase ŠL (55,57%) i VJ (48,90%). Najveća razlika UMTUD (+12,29%) je utvrđena između potomaka očeva rase P i očeva rase VJ. Rezultati analize varijanse pokazuju da su, rasa oca (RO), nerasti-očevi sve tri rase (O:ŠL, O:VJ i O:P), pol i sezona rođenja tovljenika, uticali statistički vrlo visoko značajno (P<0,001) na variranje udela mišićnog tkiva u TRD. Muška kastrirana grla su imala veću vrednost za udeo mišića trbušno-rebarnog dela u ukupnim mišićima dobijenih 155 disekcijom sa podslabinskim mišićem za 0,54% (15,45 prema 14,91%) ali je mesnatost TRD bila manja za 3,98% nego kod ženskih grla (53,23 prema 57,21%). Najmanje mišićnog tkiva u TRD imali su tovljenici genotipa 9 (47,87%) odnosno dvorasni melezi sa 75% gena rase VJ. Najmesnatiji TRD je bio kod genotipa 6 (58,34%) odnosno trorasnih meleza [P x (VJxŠL)] a zatim kod genotipa 5 (56,93%) odnosno dvorasnih meleza (PxŠL). Variranje UMTUD je bilo statistički vrlo visoko značajno (P<0,001) između genotipova tovljenika, značajno (P<0,05) između muških kastriranih i ženskih grla i sezone rođenja tovljenika.  Ostvaren prosečan dnevni prirast mase tople polutke iznosio 402,18 g. Prosečan prirast mišićnog tkiva iznosio je 78,75 g po danu života tovljenika. Opšti prosek za DPMTP korigovan za uticaje uključene u model 7, iznosio je 418,11 g. Najveće priraste tople polutke imali potomci čiji su očevi rase pijetren (447,17 g) dok su najmanje imali potomci očeva rase veliki jorkšir (399,15 g). Prosečna sinteza mišićnog tkiva u četiri osnovna dela uključujući i podslabinski mišić, iznosila je 84,80 g po danu života tovljenika. Najintenzivniji porast mišićnog tkiva u osnovnim delovima polutki, imali su potomci nerasta rase P (99,53 g/danu), a zatim rase ŠL (82,60 g/dan) i VJ (72,27 g/dan). Ženski potomci su imali intenzivniji porast mišićnog tkiva u osnovnim delovima polutke (DPMES) od muških kastriranih grla (87,71 prema 81,89%). Razlika srednjih vrednosti DPMES između polova tovljenika od 5,82 g mišićnog tkiva po danu je statistički značajna na nivou od 99,9%. Najveće korigovane srednje vrednosti DPMTP (421,53 g/danu) i DPMES (90,11 g/danu) imala su grla genotipa 6 odnosno trorasni melezi [Px(VJxŠL)] u odnosu na druge genotipove. Suprotno od trorasnih meleza, najmanji DPMTP imao je genotip 5 (387,27 g/danu) odnosno dvorasni melezi između pijetrena i švedskog landrasa (PxŠL).  Opšti prosek za udeo mesa u polutkama utvrđen prema Pravilniku (JUS2) i primenom dve regulative EU (EC 94 i EC 06), je iznosio po redosledu: 43,62; 55,18 i 58,07%. Najveći prinos (JUS1) i udeo mesa u polutkama (JUS2, EC 94 i EC 06) imali su potomci očeva rase pijetren. Kod ovih grla je utvrđena i najveća razlika u proceni mesnatosti između JUS2 i EC94 (razlika iznosi 15,88%) i između JUS2 i EC06 (razlika iznosi 18,51%). Mesnatost polutki ženskih tovljenika procenjena primenom tri metoda bila je veća za 1,18 (JUS2), 4,22 (EC 94) odnosno 4,62% (EC 156 06). Ustanovljene razlike su bile statistički značajne na nivou od 99,9%. Za udeo mesa u polutki primenom Pravilnika (JUS2) utvrđena je manja razlika između potomaka očeva rase P i ŠL (0,16%) odnosno P i VJ (1,76%). Potomci koji su vodili poreklo od očeva rase pijetren imali su 60,14% mesa u polutkama koji je utvrđen primenom regulative EC 94. Utvrđena srednja vrednost je za 10,17 odnosno 4,71% veća nego kod potomaka očeva rase VJ i ŠL. Korišćenjem jednačine za izračunavanje mesnatosti polutki primenom EC 06, ustanovljeno je da su potomci očeva rase pijetren imali veći udeo mesa od potomaka očeva rase ŠL (4,05%) i očeva rase VJ (10,04%). Utvrđen je uticaj (P<0,001) svih uključenih faktora na procenjenu mesnatost EC 06 osim interakcija pol:rasa oca i pol:genotip grla.  Prosečne vrednosti pH1 identične su za ML i SM (pH 1 = 6,52) dok je vrednost pH u toku 24 časa brže padala u ML (pH2- ML = 5,72) u odnosu na SM (pH2- SM = 5,80). Variranja pH1 vrednosti izmerene kod oba mišića, ML i SM su bila mala i nisu bila pod uticajem ni jednog faktora uključenog u model (P>0,05). Na variranje pH2-SM uticali su nerasti-očevi obe rase (P<0,01) ali i sezona rođenja (P<0,001) koja je uticala i na pH2- ML. Genotip i pol tovljenika nisu uticali statistički značajno na variranje pH1 i pH2musculus longissimus i musculus semimembranosus (P>0,05).  U musculus longissimus je bilo prosečno 73,10% vode, 24,09% belančevina, 1,65% masti i 1,17% pepela. Sadržaj vode bio je veći u ML tovljenika čiji su očevi rase ŠL u poređenju sa tovljenicima očeva rase VJ (73,32% prema 72,81%). U ML je bilo 3,03 puta manje belančevina od vode. Najveći udeo belančevina unutar rase ŠL imali su potomci nerasta broj 2 (24,67%) a najmanji oca broj 13 (23,30%). Utvrđen je značajan (P<0,05) uticaj rase oca i vrlo visoko značajan (P<0,001) uticaj genotipa na sadržaj vode u ML i značajan (P<0,05) uticaj očeva unutar rase ŠL na udeo belančevina dok za ostale faktore nije utvrđen uticaj na navedene osobine kao ni na udeo masti i pepela (P>0,05). Nisu ustanovljene statistički značajne razlike u hemijskom sastavu ML između ženskih i muških kastriranih grla. Tovljenici koji vode poreklo od očeva rase VJ imali su veće vrednosti za sposobnost vezivanja vode (+4,99%) ML u odnosu na grla koja potiču od očeva rase ŠL (59,57 prema 54,58%). Rasa oca je uticala na variranje SVV (P<0,01). Dvorasni melezi imali su veće srednje vrednosti za SVV (+5,67%; P<0,001) i boju mišića (+0,050; P<0,05) ali ne i DMV (-2,49 µm; P>0,05) u odnosu na grla rase švedski landras. 157  Potpuna pozitivna i statistički visoko značajna fenotipska povezanost ustanovljena je između sume 12 delova polutke za disekciju (SUMP) i mase buta (rP=0,945; P<0,01), SUMP i mase plećke (rP=0,910; P<0,01) i između SUMP i prinosa mesa u polutki JUS1 (rP=0,927; P<0,01). Fenotipska povezanost između SUMP i mase mišićnog tkiva u pojedinačnim delovima polutke (but, plećka i slabinsko-krsni deo) i ukupne mase mišića dobijenih disekcijom (BMIŠ, PMIŠ, SMIŠ i UMIŠ) je pozitivna, vrlo jaka (od 0,794 do 0,877) i statistički visoko značajna (P<0,01). Koeficijent fenotipske korelacije između SUMP i mase mišića trbušno-rebarnog dela je pozitivan i jak (rP=0,711; P<0,01). Povezanost između ukupne mase mišića dobijenih disekcijom (but, plećka, slabinsko-krsni i trbušno rebarni deo + file; UMIŠ) i drugih osobina je bila pozitivna i statistički visoko značajna (P<0,01). Povezanost između procenjene mesnatosti na osnovu direktiva EU (EC 94 i EC 06) i udela mišićnog tkiva u pojedinačnim delovima polutke bila je vrlo jaka i u rasponu od r=0,811** (EC 94 i UMPUD) do r=0,891** (EC 06 i UMSUD). Fenotipska povezanost procenjene mesnatosti na osnovu važećeg Pravilnika (SL SFRJ, 1985) i direktiva EU (EC No 3127/94 i EC No 1197/06) je jaka (rP=0,604 i rP=0,681) i statistički visoko značajna (P<0,01) dok je između EC 94 i EC 06 utvrđena potpuna fenotipska korelacija (rP=0,939) i statistički visoko značajna (P<0,01). Generalni zaključak našeg ispitivanja je da su najveći prinos (JUS 1) i udeo mesa u polutkama (JUS 2, EC 94 i EC 06) imali potomci očeva rase pijetren. Kod ovih grla je utvrđena i najveća razlika u proceni mesnatosti između JUS2 i EC94 (razlika iznosi 15,88%) i između JUS 2 i EC 06 (razlika iznosi 18,51%). Ženska grla su imala veće vrednosti za prinos i udeo mesa u polutkama u odnosnu na muška kastrirana grla. Grla rođena u zimskom periodu imala su veće prosečne vrednosti udela mesa u polutkama EC 94 (57,45%) i EC 06 (61,07%) u odnosu na grla koja su rođena u drugom periodu. Posmatrajući osobine po genotipu tovljenika vidimo da je najveći prinos i udeo mesa (EC94 i EC06) imao genotip Px(VJxŠL). Unutar rase očeva moguće je pronaći očeve koji su superiorniji u odnosu na druge očeve. Unutar rase ŠL, od ukupno 10 nerastova očeva, za većinu ispitivanih osobina nerast-otac br.9 je bio superiorniju u odnosu na druge očeve. Otac br.4 rase VJ je bio superiorniji u odnosu na druga dva nerasta-oca ove rase. Unutar rase pijetren otac 158 broj 19 bio je superiorniji u odnosu na očeve broj 14 i 20. Otac broj 19 rase pijetren je ujedno i za većinu ispitivanih osobina bio superiorniji u odnosu na sve ispitivane očeve u ovom istraživanju. Literatura 159 7. LITERATURA 1. ANDERSEN H. J., OKSBJERG N., YOUNG J. F., THERKILDSEN M. (2005): Feeding and meat quality – a future approach. Meat Science, 70, 543-554. 2. ANDERSSON K. (1980). Studies on crossbreeding and carcass evaluation in pigs. Uppsala: Swedish University of Agricultural Sciences, Monograph, 1-126. 3. BAHELKA I., FL’AK P., LUKÁČOVÁ A. (2004): Effect of boars own performance on progeny fattening and carcass traits in two different environments. Biotechnology in Animal Husbandry, 20, 3-4, 55-63. 4. BAHELKA I., DEMO P., PEŠKOVIČOVÁ D. (2005): Pig carcass classification in Slovakia-New formulas for two point method and measuring instruments. Biotechnology in Animal Husbandry, 21, 5-6,181-185. 5. BENDER M.J., SEE T. M., HANSON J. D., LAWRENCE E. T., CASSADY P.J. (2006): Correlated responses in growth, carcass, and meat quality traits to divergent selection for testosterone production in pigs. Journal of Animal Science, 84, 1331–1337. 6. BLENDL H., KALLWEIT E., SCHEPER E. (1991): Qualität anbieten. Schweinefleisch, Boon, AID, 20. 7. BLICHARSKI T., ŻAK G., PIERZCHAŁA M. (2004): Estimating meat quantity and percentage in ham and loin from pork carcasses at meat plants. Annals of Animal Science, 4, 2, 261-268. 8. BRØNDUM J., EGEBO M., AGERSKOV C., BUSK H. (1998): On-line pork carcass grading with the Autofom ultrasound system. Journal of Animal Science, 76, 7, 1859-1868. 9. CHAN D. E., WALKER N. P., MILLS W. E. (2002): Prediction of Pork Quality Characteristics Using Visible and Near-Infrared Spectroscopy. Transactions of the ASAE, 45, 5, 1519-1527. 10. CHRISTENSEN L. B. (2002): Drip loss sampling in porcine m. longissimus dorsi. Meat Science, 63, 469-477. 11. ČEPIN S., ŽGUR S. (2003): Meat production technologies with reduced fat and cholesterol contents in meat. Tehnologija mesa, 44, 117-130. Literatura 160 12. de LANGE C. F. M., MOREL H.C. P., BIRKETT H. S. (2003): Modeling chemical and physical body composition of the growing pig. Journal of Animal Science, 81, E. Suppl. 2, E159–E165. 13. DEVIĆ B., STAMENKOVIĆ T. (2004): Sadržaj intramuskularne masti u mišićima svinja. Tehnologija mesa, 45, 125-128. 14. DRLJAČIĆ A., KRSTIĆ M., MARKOVIĆ R., ŠEFER D., ĐURIĆ J., BALTIĆ Ž. M. (2010): Uticaj tufozela, kao dodatka hrani, na mesnatost različitih kategorija svinja. Tehnologija mesa, 51, 1, 12-17. 15. DŽINIĆ N., PETROVIĆ LJ., TOMOVIĆ V., MANOJLOVIĆ D., TIMANOVIĆ S., VIDARIĆ D., KURJAKOV N. (2004): Ocena kvakliteta polutki i mesa svinja rasa veliki jorkšir i švedski landras. Biotehnologija u stočarstvu, 20, 1-2, 67-73. 16. DŽINIĆ N., PETROVIĆ LJ., TOMOVIĆ V., JOKANOVIĆ M. (2009): Influence of seasons on pig halves and meat quality (m. longissimus dorsi) of three-race hybrids. Biotechnology in Animal Husbandry, 25, 5-6, 803-809. 17. EDWARDS B. D., BATES O.R., OSBURN N.W. (2003): Evaluation of Duroc- vs. Pietrain-sired pigs for carcass and meat quality measures. Journal of Animal Science, 81, 1895–1899. 18. FAO STATISTICAL YEARBOOK (2010): Number of animals : pigs and chickens (dostupno na http://www.fao.org/economic/ess/ess-publications/ess- yearbook/ess-yearbook2010/yearbook2010-reources/en/). 19. FAO STATISTICAL YEARBOOK (2010): Production of pig meat ad chicken meat (dostupno na http://www.fao.org/economic/ess/ess-publications/ess- yearbook/ess-yearbook2010/yearbook2010-production/en/). 20. FORTINA R., BARBERA S., LUSSIANA C., MIMOSI A., TASSONE S., ROSSI A., ZANARDI E. (2005): Performances and meat quality of two Italian pig breeds fed diets for commercial hybrids. Meat Science 71, 713–718. 21. GORJANC G., MALOVRH Š., KOVAČ M., GLAVAČ-VNUK M., ZRIM J. (2003): Proučavanje možnosti vključivte klavnih lastnosti v napoved plemenske vrednosti pri prašičih. Zbornik Biotehniške Fakultete Univerze v Ljubljani, Kmetijstvo Zootehnika, 82, 2, 89-96. 22. GRAU R., HAMM R. (1952): Eine einfache Methode zur Bestimmung der Wasserbildung im Fleisch. Die Fleischwirtschaft, 4, 295-297. Literatura 161 23. GROLICHOVA M., ŠIMEK J., STEINHAUSEROVA I., STEINHAUSER L. (2004): Carcass and meat quality of selected final hibrids of pigs in the Czech Republic. Meat Science, 66, 383–386. 24. HAMILTON N. D., ELLISA M., WOLTERA F. B., MCKEITHA K. F., WILSON R. E. (2003): Carcass and meat quality characteristics of the progeny of two swine sire lines reared under differing environmental conditions. Meat Science, 63, 257–263. 25. HARVEY R.W. (1990): User's guide for LSMLMW and MIXMDL. Ver. PC–2, 1–91. 26. HART P. C. (1961): Determination of the color of meat by measuring the extinction value. Tijdschrift Diergeneeskude, 86, 5. 27. HOFMANN K. (1994): What is quality? Definition, measurement and evaluation of meat quality. Meat Focus International, 3, 2, 73-82. 28. HONIKEL K.O. (1999): Biohemijske i fizičko-hemijske karakteristike kvaliteta mesa. Tehnologija mesa, 40, 3-5,105-123. 29. JELEN T, KRALIK G., ŠKRTIĆ Z., HANŽEK D., ČUKLIĆ D., PINTIĆ N. (2007): Obilježja tovnosti potomaka različitih genotipova nerasta. Krmiva 49, 5, 283-299. 30. JELIŃSKA A., BOCIAN M., KAPELAŃSKI W., WIŚNIEWSKA J. (2009): Comparison of intramuscular fat content in the first farrowing gilts and in the fattening gilts. Journal of Central European Agriculture, 10, 3, 233-238. 31. JOO S.T., KAUFFMAN R.G., KIM B.C., PARK G.B., (1999): The relationship of sarcoplasmic and myofibrillar protein solubility to colour and water-holding capacity in porcine longissimus muscle. Meat Science, 52, 297-297. 32. JOSELL Å., VON SETHB G., TORNBERG E. (2003): Sensory quality and the incidence of PSE of pork in relation to crossbreed and RN phenotype. Meat Science 65, 651–660. 33. JUKNA V., JUKNA C. (2005): The comparable estimatimation of meat quality of pigs breeds and their combinations in Lithuania. Biotechnology in Animal Husbandry 21, 5-6, 175-179. Literatura 162 34. JUKNA V., JUKNA Č., PEČIULAITIENĖ N., MEŠKINYTĖ- KAUŠILIENĖ E. (2009): The eefect of boars and sows on meat quality and calorific values in the progeny. Biotechnology in Animal Husbandry, 25, 3-4, 161-172. 35. KAROLYI D. (2004a): Dijetalne masti i meso. Meso, 2, 14-17. 36. KAROLYI D. (2004b): Promjene u kvaliteti mesa svinja. Meso, 5, 18-20. 37. KAROLYI D. (2007): Masti u mesu svinja. Meso, 6, 335-340. 38. KAUFFMAN, R.G., CASSENS, R.G., SHERER, A., MEEKER, D.L. (1992): Variations in pork quality. Des Moines, IA, National Pork Producers Council Publication, 1–8. 39. KOŚCIŃSKI K., KOZŁOWSKA-RAJEWICZ A., GÓRECKI T. M., KAMYCZEK M., RÓŻYCKI M. (2009): Month-of-birth effect on further body size in a pig model. HOMO—Journal of Comparative Human Biology, 60, 159– 183. 40. KOSOVAC O., PETROVIĆ M., IGNJATOVIĆ I. (1998): Tovne osobine i kvalitet polutki tovljenika velikog jorkšira. Biotehnologija u stočarstvu, 14, 5-6, 17-24. 41. KOSOVAC O. (2002): Tovne i klanične osobine velikog jorkšira. Biotehnologija u stočarstvu, 18, 1-2, 53-58. 42. KOSOVAC O., JOSIPOVIĆ S., ŽIVKOVIĆ B., RADOVIĆ Č., MARINKOV G., TOMAŠEVIĆ D. (2007): Comparable presentation of carcass and meat quality of different pig genotypes using modern evaluation methods. Biotechnology in Animal Husbandry, 23, 5-6, 291-301. 43. KOSOVAC O., STANIŠIĆ N., ŽIVKOVIĆ B., RADOVIĆ Č., PEJČIĆ S. (2008a): Kvalitet trupa i mesa svinja različitih genotipova. Biotehnologija u stočarstvu, 24, 1-2, 77-86. 44. KOSOVAC O., ŽIVKOVIĆ B., SMILJAKOVIĆ T., RADOVIĆ Č. (2008b): Pietrain as Terminal Breed – Is It the Right Choise?. Proceedings 43rd Croatian and 3rd International Symposium on Agriculture, 18-21.02.2008.Opatija, Croatia, 800-803. 45. KOSOVAC O., ŽIVKOVIĆ B., RADOVIĆ Č., SMILJAKOVIĆ T. (2009a): Quality indicators: Carcas side and meat quality of pigs of different genotypes. Biotechnology in Animal Husbandry, 25, 3-4, 173-188. Literatura 163 46. KOSOVAC O., VIDOVIĆ V., ŽIVKOVIĆ B., RADOVIĆ Č., SMILJAKOVIĆ T. (2009b): Quality of pig carcasses on slaughter line according to previous and current EU regulation. Biotechnology in Animal Husbandry, 25, 5-6, 791-801. 47. KOSOVAC O., ŽIVKOVIĆ B., CMILJAKOVIĆ T., RADOVIĆ Č. (2009c): Correlation between certain parameters of pig carcass quality in unconventional housing systems. Biotechnology in Animal Husbandry, 25, 1-2, 35-44. 48. KRALIK G., KUŠEC G., KRALIK D., MARGETA V. (2007): Svinjogojstvo- Biološki i zootehnički principi. Poljoprivredni fakultet – Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osjeku. 1-506. 49. KUŠEC G., KRALIK G., PETRIČEVIĆ A. (2002): Influence of breed and sex on carcass and meat quality traits in pigs. 48th International Congress of Meat Science and Technology, Rim, Italija, 25-30.08.2002. Congress Proceedings, II, 686-687. 50. KUŠEC G., KRALIK G., PETRIČEVIĆ A., GUTZMIRTL D. GRGURIĆ D. (2003): Meat Quality Indicators and their Correlation in Two Crosses of Pigs. Agriculturae Conspectus Scientificus, 68, 2, 115-119. 51. KUŠEC G., KRALIK G., PETRIČEVIĆ A., MARGETA V., GAJČEVIĆ Z., GUTZMIRTL D., PEŠO M. (2004): Differences in sloughtering characteristics between crossbred pigs with Pietrain and Duroc as terminal sire. Acta Agriculture Slovenica, 1, 121–127. 52. KUŠEC G., ĐURKIN I., PETRIČEVIĆ A., KRALIK G., MALTAR Z. (2006): Utjecaj spola na distribuciju tkiva u svinjskim polovicama, Krmiva, 48, 131-142. 53. KUŠEC G., KRALIK G., MARGETA V., ĐURKIN I. (2008): Utjecaj repinog ulja u obroku na kvalitativna svojstva mišićnog tkiva svinja. Krmiva, 50, 2, 95- 100. 54. LAGIN L., BOBČEK B., MRÁZOVÁ J., DEBRECÉNI O., ADAMEC M. (2008): The effect of organic selenium on slaughter value, physical-chemical and technological quality characteristic of pork. Biotechnology in Animal Husbandry, 24, 1-2, 97-107. 55. LATINOVIĆ D. (1996): Populaciona genetika i oplemenjivanje domaćih životinja (praktikum). Beograd, 1-173. Literatura 164 56. LATORRE A. M., LÁZARO R. , GRACIA I. M., NIETO M., MATEOS G. G. (2003): Effect of sex and terminal sire genotype on performance, carcass characteristics, and meat quality of pigs slaughtered at 117 kg body weight. Meat Science, 65, 4, 1369-1377. 57. LATORRE A. M., R. LA ´ ZARO, D. G. VALENCIA, P. MEDEL, G. G. MATEOS (2004): The effects of gender and slaughter weight on the growth performance, carcass traits, and meat quality characteristics of heavy pigs. Journal of Animal Science, 82, 526–533. 58. MAKOVICKÝ P., MAKOVICKÝ P., KULÍŠEK V., KAČÁNIOVÁ M., PAVLIČOVÁ S., HAŠČÍK P. (2009a): Morphometrical and histochemical study of the cross striated skeletal muscles of pigs. Slovak Journal of Animal Science, 42, 4, 174 – 179. 59. MAKOVICKÝ P., MAKOVICKÝ P., CHRENKOVÁ, M (2009b): Histopathological aspects of giant fibres in selected muscles of the pig. Israel Journal of Veterinary Medicine, 64, 2, 31-35. 60. MARTIN H. A., SATHER P. A., FREDEEN T. H., JOLLY W. R. (1980): Alternative Market Weights for Swine. II. Carcass Composition and Meat Quality. Journal of Animal Science, 50, 699-705. 61. MASON M. L., HOGAN A. S., LYNCH A., O’SULLIVAN K., LAWLOR G. P., KERRY P. J. (2005): Effects of restricted feeding and antioxidant supplementation on pig performance and quality characteristics of longissimus dorsi muscle from Landrace and Duroc pigs. Meat Science, 70, 307–317. 62. MIGDAŁ W., DOROTA WOJTYSIAK, P. PAŠCIAK, T. BAROWICZ, M. PIESZKA, KATARZYNA POLTOWICZ, B. ŽIVKOVIĆ, M. FABIJAN (2005): The Histochemical Profile of The Muscle Fibre In Fatteners – Genetic and Non- Genetic Factors. Biotechnology In Animal Husbandry, 21, 5-6,169-174. 63. NISSEN M. P., JORGENSEN F. P., OKSBJERG N. (2004): Within-litter variation in muscle fiber characteristics, pig performance, and meat quality traits. Journal of Animal Science, 82,414–421. 64. OLSSON V., ANDERSSONB K., HANSSONA I., LUNDSTROM K. (2003): Differences in meat quality between organically and conventionally produced pigs. Meat Science, 64, 287–297. Literatura 165 65. ORZECHOWSKA B. (2005): Predicted progress in improvement of carcass muscling and cuts with indirect selection based on backfat thickness and loin eye area. Annals of Animal Science, 5, 1, 21-28. 66. PARUNOVIĆ N. (2012): Uticaj genetskih činilaca i faktora okoline na varijabilnost proizvodnih i reproduktivnih osobina svinja rase mangulica. Doktorska disertacija, Univerzitet u Beogradu-Poljoprivredni fakultet, 1-105. 67. PAŠKA I., MATTA M. (1999): Pigs breeding and welfare. Biotechnology in Animal Husbandry, 15, 5-6, 183-189. 68. PETROVIĆ M., RADOJKOVIĆ D., ROMIĆ D., PUŠIĆ M., MIJATOVIĆ M., BRKIĆ N. (2002): Genetska i fenotipska varijabilnost osobina performans testiranih nerastova i nazimica. Biotehnologija u stočarstvu, 18, 5–6, 67–72. 69. PETROVIĆ M., ŽIVKOVIĆ B., MIGDAL W., RADOJKOVIĆ D., RADOVIĆ Č., KOSOVAC O. (2004): The effect genetic and non-genetic factors on the quality of carcass and meat of pigs. International Conference "Pig and Poultry meat safety and quality-genetc and non-genetic factors", Krakow, 14-15october, 72. 70. PETROVIĆ M., M. PUŠIĆ, D. RADOJKOVIĆ, M. MIJATOVIĆ,Č. RADOVIĆ, B. ŽIVKOVIĆ (2006): Fenotipska i genetska varijabilnost osobina kvaliteta polutki i mesa. Biotehnologija u stočarstvu, 22, 5-6, 1-10. 71. POPOVIĆ R., KNEŽEVIĆ M., ŠTAVLJANIN B. (2010): Razvoj tržišta osnovnih stočarskih proizvoda u Srbiji u kontekstu evropskih integracija. Agroprivreda Srbije i evropske integracije (ne) prilagođenost obostranoj primeni prelaznog trgovinskog sporazuma, Tematski zbornik, 103-115. 72. PULKRÁBEK J., PAVLÍK J., VALIŠ L. (2004): Pig carcass quality and pH1 values of meat. Czech Journal of Animal Science, 49, 1, 38–42. 73. PULKRÁBEK J., PAVLÍK J., VALIŠ L., VÍTEK M. (2006): Pig carcass quality in relation to carcass lean meat proportion. Czech Journal of Animal Science, 51, 1, 18–23. 74. PURSLOW P. P. (2005): Intramuscular connective tissue and its role in meat quality. Meat Science, 70, 435–447. Literatura 166 75. PUŠIĆ M. (1996): Uticaj različitih genotipova na proizvodne osobine svinja u diskontinuiranom sistemu meleženja. Doktorska disertacija, Poljoprivredni fakultet, Zemun - Beograd, 1-130. 76. PUŠIĆ M., PETROVIĆ M. (2004): Varijabilnost osobina porasta i kvaliteta polutki svinja: Efekat rase i pola. Biotehnologija u stočarstvu, 20, 1-2, 59-66. 77. RADOVIĆ Č., PETROVIĆ M., JOSIPOVIĆ S., ŽIVKOVIĆ B., KOSOVAC O., FABJAN M. (2003): Uticaj različitih genotipova, očeva i sezone klanja na klanične osobine svinja. Biotehnologija u stočarstvu, 19, 1-2, 11-16. 78. RADOVIĆ Č., PETROVIĆ M., ŽIVKOVIĆ B., KOSOVAC O., PARUNOVIĆ N. (2008): The effect of different fixed factors on quality traits of pig carcass. Journal of Mountain Agriculture on the Balkans, 11, 4, 649-659. 79. RADOVIĆ Č., PETROVIĆ M., KOSOVAC O., STANIŠIĆ N., RADOJKOVIĆ D., MIJATOVIĆ M. (2009): The effect of different fixed factors on pig carcass quality and meat traits. Biotechnology in Animal Husbandry, 25, 3-4, 189-196. 80. RADOVIĆ Č., PETROVIĆ M., ŽIVKOVIĆ B., KOSOVAC O., STANIŠIĆ N., PARUNOVIĆ N., SAVIĆ R. (2010): The effect of sire breed and sex of progeny on meatiness of pigs and methods of evaluation of carcass side quality. Journal of Animal Science, XLVI, 1, 124-129. 81. RADOVIĆ I. (2007): Uticaj tipa fosfoheksozo izomeraze (phi) na tovne i klanične osobine svinja. Doktorska disertacija, Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad, 1-127. 82. REDE R., RAHELIĆ S. (1969): Priručnik za laboratoriske vežbe iz Tehnologije mesa (Drugo izmenjeno i dopunjeno izdanje). Tehnološki fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad, 1-106. 83. REDE R.R., PETROVIĆ S.LJ. (1997): Tehnologija mesa i nauka o mesu. Tehnološki fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad, 1-512. 84. REKIEL A., WIĘCEK J., DZIUBA M. (2005): Effect of feed additives on the results of fattening and selected slaughter and quality traits of pork meat of pigs with different genotypes. Czech Journal of Animal Science, 50, 12, 561–567. 85. RENAUDEAU D., HILAIRE M., MOUROT J. (2005): A comparison of growth performance, carcass and meat quality of Creole and Large White pigs slaughtered at 150 days of age. Animal Research, 54, 43–54. Literatura 167 86. RENAUDEAU D., GIORGI M., SILOU F., WEISBECKER J. L. (2006): Effect of breed (lean or fat pigs) and sex on performance and feeding behaviour of group housed growing pigs in a tropical climate. Asian-Australasian Journal of Animal Science, 19, 4, 593–600. 87. RENAUDEAU D., MOUROT J. (2007): A comparison of carcass and meat quality characteristics of Creole and Large White pigs slaughtered at 90 kg. BW. Meat Science 76, 165–171. 88. RYU C. Y., KIM C. B. (2005): The relationship between muscle fiber characteristics, postmortem metabolic rate, and meat quality of pig longissimus dorsi muscle. Meat Science 71, 351–357. 89. SCHINCKEL P. A., WAGNER R. J., FORREST C. J., EINSTEIN E. M. (2001): Evaluation of alternative measures of pork carcass composition. Journal of animal science, 79, 1093-1119. 90. SENČIĆ Đ., JOVANOVAC S., BABAN M. (1991): Fenotipska povezanost parametara kvalitete svinjskih polovica. Stočarstvo, 45, 337-342. 91. SENČIĆ, Đ., PETRIČEVIĆ A., KRALIK G., JOVANOVAC S. (1996): Povezanost pokazatelja klaoničke kakvoće svinja različitih genotipova. Stočarstvo, 50, 2, 83-93. 92. SENČIĆ Đ., ŠPERNADA M., ANTUNOVIĆ Z., ŠPERANDA T. (2003): Tovnost i mesnatost svinja nekih dvopasminskih križanaca. Poljoprivreda, 9, 56- 59. 93. SERRANO M. P., VALENCIA D. G., NIETO M., LAZARO R., MATEOS G. G., (2007): Influence of sex and terminal sire line on performance and carcass and meat quality of Iberian pigs reared under intensive production systems. Meat Science, 78, 420–428. 94. SNIDIKOR G.W., COCHRAN W.G. (1971): Statistički metodi (prevod). Beograd, 1-511. 95. SOLANES X. F., REIXACH J., TOR M., TIBAU J., ESTANY J. (2009): Genetic correlations and expected response for intramuscular fat content in a Duroc pig line. Livestock Science, 123, 63–69. 96. SONESSON K. A., DE GREEF H. K., MEUWISSEN E. T. H. (1998): Genetic parameters and trends of meat quality, carcass composition and performance Literatura 168 traits in two selected lines of large white pigs. Livestock Production Science, 57, 1, 23–32. 97. SRPS ISO 937 (1992): Odredjivanje sadržaja belančevina. 98. SRPS ISO 1442 (1998): Odredjivanje sadržaja vode. 99. SRPS ISO 1444 (1998): Odredjivanje sadržaja slobodne masti. 100.SRPS ISO 936 (1999): Odredjivanje sadržaja pepela. 101. SUZUKI K., KADOWAKI H., SHIBATA T., UCHIDA H., NISHIDA A. (2005): Selection for daily gain, loin-eye area, backfat thickness and intramuscular fat based on desired gains over seven generations of Duroc pigs. Livestock Production Science, 97, 193–202. 102. ŠIMEK J., GROLICHOVÁ M., STEINHAUSEROVÁ I., STEINHAUSER L. (2004): Carcass and meat quality of selected final hybrids of pigs in the Czech Republic. Meat Science, 66, 383–386. 103. TEODOROVIĆ M., RADOVIĆ I. (2004): Svinjarstvo. Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet, 1-286. 104. TOMOVIĆ V. (2002): Uticaj selekcije i višerasnog ukrštanja svinja na kvalitet polutki i tehnološki, nutritivni i senzorni kvalitet mesa. Magistarska rad, Tehnološki fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad, 1-171. 105. UREMOVIĆ M., UREMOVIĆ Z., LUKOVIĆ Z. (2006): Utjecaj genotipa i načina hranidbe na rezultate u tovu svinja. Proceedings 41st Croatian & 1st International Symposium on Agriculture, 13th-17th February 2006, Opatija- Croatia, Poljoprovredni fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, 667-668. 106. Van WIJK J. H., ARTS G. J. D., MATTHEWS O.J., WEBSTER M., DUCRO J. B., KNOL F. E. (2005): Genetic parameters for carcass composition and pork quality estimated in a commercial production chain. Journal of Animal Science, 83, 324–333. 107. VENTURA T. H., LOPES S. P., PELOSO V. J., GUIMARÃES E. F. S., CARNEIRO S. P. A., CARNEIRO L.S. P (2011): A canonical correlation analysis of the association between carcass and ham traits in pigs used to produce dry-cured ham. Genetics and Molecular Biology, 34, 3, 451-455. 108. VLATKOVIĆ V. (1969): Osnovi histoloških vežbi. Naučna knjiga, Beograd. Literatura 169 109. VUKOVIĆ, K.I. (1998). Osnove tehnologije mesa. Veterinarski fakultet, Beograd. 110. ŽIVKOVIĆ B., MIGDAL W., FABJAN M., KOVČIN S., RADOVIĆ Č., KOSOVAC O., TODOROVIĆ M., JOKIĆ Ž. (2004): Nutritivna vrednost probiotika u ishrani svinja u tovu. Biotehnologija u stočarstvu, 20, 1-2, 51-58. 111. ŽIVKOVIĆ B., NIKIĆ D., MIGDAL W., RADOVIĆ Č., KOSOVAC O., FABJAN M., PEJČIĆ S. (2007): Efekti uvođenja betafina na klanične rezultate svinja u tovu. Biotehnologija u stočarstvu, 23, 3-4, 51 – 58. 112. ŽLENDER B., GAŠPERLIN L. (2005): Značaj i uloga lipida mesa u bezbednoj i balansiranoj ishrani. Tehnologija mesa, 46, 11-21. 113. WAGNER R. J., SCHINCKEL P. A., CHEN W., FORREST C. J., COE L. B. (1999): Analysis of body composition changes of swine during growth and development. Journal of Animal Science, 77, 1442-1466. 114. WALSTRA P., MERKUS G.S.M. (1996): Procedure for assessment of the lean meat percentage as cosequence of the new EU reference dissection method in pig carcass classification,Researsch Institute for Animal Science and Health Report,ID-DLO 96.014, 1-22, Research Branch, Zeist, The Netherlands. 115. WARNER R.D., KAUFFMAN R.G., GREASER M.L. (1997): Muscle protein changes post mortem in relation to pork quality traits. Meat science, 45, 339- 352. 116. ** (1984): Council Regulation (EEC) No 3220/84 of 13 November 1984 determining the Community scale for grading pig carcases. Official Journal of the European Communities, L 301 , 20/11/1984, 1-3. 117. ** (1985): Commission Regulation (EEC) No 2967/85 of 24 October 1985 laying down detailed rules for the application of the Community scale for grading pig carcases. Official Journal of the European Communities, L 285 , 25/10/1985, 39-40. 118. ** (1985): Pravilnik o kvalitetu zaklanih svinja i kategorizaciji svinjskog mesa. Službeni list SFRJ, 2, 20-30. 119. ** (1993): Council Regulation (EC) No 3513/93 of 14 December 1993 amending Regulation (EEC) No 3220/84 determining the Community scale for Literatura 170 grading pig carcases. Official Journal of the European Communities, L 320 , 22/12/1993, 5-6. 120. ** (1994): Commission Regulation (EC) No 3127/94 of 20 December 1994 amending Regulation (EC) No 2967/85 laying dowd detailed rules for the application of the Community scale for grading pig carcasses. Official Journal of the European Communities, L 330, 21/12/1994, 43-44. 121. ** (2005): Commission Decision of 27 December 2004 authorising methods for grading pig carcases in the Czech Republic (2005/1/EC). Official Journal of the European Communities, L 1, 4/1/2005, 8-11. 122. ** (2006): Commission Regulation (EC) No 1197/2006 of 7 August 2006 amending regulation (EEC) No 2967/85 laying down detailed rules for the application of the Community scale for grading pig carcasses. Official Journalof the European Union, 49, L 217, 8/8/2006, 6-7. 123. ** (2011): Statistički godišnjak R. Srbije 2011. Republički zavod za statistiku- Beograd, 1-408. Prilozi 171 PRILOZI Prilog 1. Potune smeše za ishranu potomaka ispitivanih nerasta Hranivo/hranljiva materija (%) Potomci Predstarter Starter Grover Tov od 25do 60 kg Tov od 60 do 100 kg Kukuruz (suv) 53,00 56,93 59,14 - - Kukuruz (silirani) - - - 63,09 69,06 Stočno brašno - 6,00 9,00 15,00 15,00 Šećer 3,00 - - - - Sojina sačma 30,00 25,10 19,60 13,90 9,00 Suncokretova sačma - 2,50 3,50 5,00 4,00 Sojin griz - - - - - Ekofiš mil - - 4,00 - - Riblje brašno 5,00 4,50 - - - Zamena mleka 4,00 - - - - Mast 2,00 1,70 0,90 - - Kreda (kalcijum karbonat) 0,50 0,80 0,90 1,00 0,90 Dikalcijum fosfat 1,20 1,10 1,40 0,90 1,00 So 0,10 0,17 0,32 0,43 0,45 Premiks 1,00 1,00 1,00 0,50 0,50 Sintetički lizin - - 0,04 0,08 0,09 Min-a-Zel Plus 0,2 0,20 0,20 0,10 - Ukupno (hraniva) 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 Sirovi protein, % 22,2 20,2 18,2 15 13 ME , MJ/kg 14,01 13,55 13,25 12,49 12,57 Mast 5,28 5,24 4,21 3,48 3,63 Celuloza 2,79 3,39 3,74 4,21 3,87 Pepeo 5,59 5,56 5,34 7,90 4,66 Ca 0,90 0,90 0,85 0,70 0,70 P 0,70 0,70 0,65 0,60 0,60 Na 0,20 0,20 0,20 0,20 0,20 Lizin 1,314 1,135 1,013 0,762 0,639 Met + cistin 0,740 0,698 0,656 0,506 0,451 Triptofan 0,273 0,247 0,224 0,186 0,158 Treonin 0,886 0,798 0,711 0,378 0,278 Izoleucin 1,046 0,932 0,834 0,449 0,330 Valin 1,147 1,054 0,945 0,510 0,197 Arginin 0,885 1,356 1,195 0,750 0,385 Histidin 1,499 0,558 0,502 0,262 0,197 Leucin 1,046 1,820 1,732 0,721 0,533 Tirozin + fenilalanin 1,945 1,795 1,601 0,811 0,679 Prilog 1.1.-1.10.1. Rezultati analize varijanse ispitivanih osobina (uzrasta, prirasta i kvaliteta polutke na liniji klanja) 1.1. Model 1 - Uzrast pri klanju (UPK) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 536 143407,7015 TOTAL REDUCTION 22 20690,6308 940,4832 3,9390 0,0000 MU-YM 1 1334,7651 1334,7651 5,5910 0,0184 RASA OCA 2 2756,1153 1378,0576 5,7720 0,0033 POL 1 306,4769 306,4769 1,2840 0,2577 SEZONA ROĐENJA 3 1022,0586 340,6862 1,4270 0,2327 OČEVI RASE ŠL 9 10465,1485 1162,7943 4,8700 0,0000 OČEVI RASE VJ 2 696,9908 348,4954 1,4600 0,2333 OČEVI RASE P 2 4939,0813 2469,5406 10,3440 0,0000 POL : RASA OCA 2 375,7647 187,8823 0,7870 0,4558 REMAINDER 514 122717,0707 238,7492 Prilozi 172 Model 2 Uzrast pri klanju (UPK) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 536 143407,7015 TOTAL REDUCTION 15 7525,9634 501,7309 1,9240 0,0190 MU-YM 1 0,1415 0,1415 0,0010 0,9814 GENOTIP 5 2712,8317 542,5663 2,0800 0,0657 POL 1 426,1542 426,1542 1,6340 0,2017 SEZONA ROĐENJA 3 1951,0673 650,3558 2,4940 0,0582 POL : GENOTIP 5 531,6214 106,3243 0,4080 0,8448 REMAINDER 521 135881,7381 260,8095 1.2. Model 1 - Prosečan životni dnevni prirast (PŽDP) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 536 1160407,1175 TOTAL REDUCTION 22 521370,9103 23698,6777 19,0620 0,0000 MU-YM 1 70493,6014 70493,6014 56,7010 0,0000 RASA OCA 2 195407,3516 97703,6758 78,5870 0,0000 POL 1 17221,0042 17221,0042 13,8510 0,0002 SEZONA ROĐENJA 3 44182,4397 14727,4799 11,8460 0,0000 OČEVI RASE ŠL 9 136256,3788 15139,5976 12,1770 0,0000 OČEVI RASE VJ 2 10040,9115 5020,4557 4,0380 0,0182 OČEVI RASE P 2 265840,3122 132920,1561 106,9130 0,0000 POL : RASA OCA 2 2160,8499 1080,4249 0,8690 0,4200 REMAINDER 514 639036,2072 1243,2611 Model 2 - Prosečan životni dnevni prirast (PŽDP) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 536 1160407,1175 TOTAL REDUCTION 15 195271,2960 13018,0864 7,0270 0,0000 MU-YM 1 5339,6435 5339,6435 2,8820 0,0901 GENOTIP 5 133128,6998 26625,7400 14,3730 0,0000 POL 1 17501,5651 17501,5651 9,4480 0,0022 SEZONA ROĐENJA 3 8160,3722 2720,1241 1,4680 0,2208 POL : GENOTIP 5 20658,0935 4131,6187 2,2300 0,0496 REMAINDER 521 965135,8215 1852,4680 1.2.1. Model 2 Interakcija pola i genotipa - Prosečan životni dnevni prirast (PŽDP) (LSMean ±S.E.) M:1 Ž:1 M:2 Ž:2 M:5 Ž:5 M:6 Ž:6 M:8 Ž:8 M:9 Ž:9 497,14 ± 4,33 477,16 ± 4,54 488,14 ± 5,42 477,90 ± 5,62 474,72 ± 17,75 459,14 ± 16,56 579,37 ± 11,10 522,31 ± 10,84 501,01 ± 11,19 506,17 ± 10,89 484,52 ± 11,29 470,78 ± 10,48 1.3. Model 1 - Dnevni prirast mase tople polutke (DPMTP) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 536 1791653,2239 TOTAL REDUCTION 22 409054,6438 18593,3929 6,9120 0,0000 MU-YM 1 74431,3803 74431,3803 27,6710 0,0000 RASA OCA 2 180321,5616 90160,7808 33,5190 0,0000 POL 1 5937,5715 5937,5715 2,2070 0,1380 SEZONA ROĐENJA 3 35793,1265 11931,0422 4,4360 0,0045 OČEVI RASE ŠL 9 77036,6956 8559,6328 3,1820 0,0010 OČEVI RASE VJ 2 29702,2827 14851,1413 5,5210 0,0042 OČEVI RASE P 2 183086,1182 91543,0591 34,0320 0,0000 POL : RASA OCA 2 3219,1712 1609,5856 0,5980 0,5501 REMAINDER 514 1382598,5801 2689,8805 Prilozi 173 Model 2 - Dnevni prirast mase tople polutke (DPMTP) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 536 1791653,2239 TOTAL REDUCTION 15 189557,5163 12637,1678 4,1100 0,0000 MU-YM 1 17413,6761 17413,6761 5,6630 0,0177 GENOTIP 5 140692,9154 28138,5831 9,1510 0,0000 POL 1 4148,4284 4148,4284 1,3490 0,2460 SEZONA ROĐENJA 3 14884,2844 4961,4281 1,6130 0,1835 POL : GENOTIP 5 20161,5074 4032,3015 1,3110 0,2568 REMAINDER 521 1602095,7076 3075,0397 1.4. Model 3 -Masa tople polutke (MTP1) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 536 39548,7388 TOTAL REDUCTION 23 37250,2598 1619,5765 361,4750 0,0000 MU-YM 1 33,3886 33,3886 7,4520 0,0066 RASA OCA 2 116,2012 58,1006 12,9680 0,0000 POL 1 24,6587 24,6587 5,5040 0,0194 SEZONA ROĐENJA 3 67,7294 22,5765 5,0390 0,0021 OČEVI RASE ŠL 9 103,7199 11,5244 2,5720 0,0068 OČEVI RASE VJ 2 30,4760 15,2380 3,4010 0,0341 OČEVI RASE P 2 4,4325 2,2163 0,4950 0,6101 POL : RASA OCA 2 7,5204 3,7602 0,8390 0,4326 REGRESSIONS MPK B LINEAR 1 25994,7778 25994,7778 5801,8020 0,0000 REMAINDER 513 2298,4790 4,4805 Model 4 -Masa tople polutke (MTP1) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 536 39548,7388 TOTAL REDUCTION 16 37158,4956 2322,4060 505,2420 0,0000 MU-YM 1 77,3338 77,3338 16,8240 0,0000 GENOTIP 5 193,6344 38,7269 8,4250 0,0000 POL 1 24,0518 24,0518 5,2320 0,0226 SEZONA ROĐENJA 3 85,9730 28,6577 6,2350 0,0004 POL : GENOTIP 5 22,7179 4,5436 0,9880 0,4248 REGRESSIONS MPK B LINEAR 1 31620,3036 31620,3036 6879,0310 0,0000 REMAINDER 520 2390,2432 4,5966 1.5. Model 5- Telesna masa na kraju tova (MPK) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 536 49456,9254 TOTAL REDUCTION 23 25384,0332 1103,6536 23,5190 0,0000 MU-YM 1 2241,0114 2241,0114 47,7570 0,0000 RASA OCA 2 6728,6316 3364,3158 71,6950 0,0000 POL 1 610,6400 610,6400 13,0130 0,0003 SEZONA ROĐENJA 3 1584,5547 528,1849 11,2560 0,0000 OČEVI RASE ŠL 9 3688,9119 409,8791 8,7350 0,0000 OČEVI RASE VJ 2 326,6609 163,3305 3,4810 0,0315 OČEVI RASE P 2 9074,4591 4537,2296 96,6900 0,0000 POL : RASA OCA 2 190,3597 95,1798 2,0280 0,1326 REGRESSIONS UZKLA B LINEAR 1 11548,7692 11548,7692 246,1070 0,0000 REMAINDER 513 24072,8922 46,9257 Model 6-Telesna masa na kraju tova (MPK) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 536 49456,9254 TOTAL REDUCTION 16 14990,7181 936,9199 14,1360 0,0000 MU-YM 1 220,0328 220,0328 3,3200 0,0690 GENOTIP 5 4557,1368 911,4274 13,7510 0,0000 POL 1 519,9857 519,9857 7,8450 0,0053 SEZONA ROĐENJA 3 702,3914 234,1305 3,5320 0,0147 POL : GENOTIP 5 1071,9164 214,3833 3,2340 0,0071 REGRESSIONS UZKLA B LINEAR 1 9133,5075 9133,5075 137,7990 0,0000 REMAINDER 520 34466,2073 66,2812 Prilozi 174 1.5.1. Model 6- Interakcija pola i genotipa- Telesna masa na kraju tova (MPK) (LSMean ±S.E.) Izvori varijacije MPK, kg POL:GENOTIP M:1 Ž:1 M:2 Ž:2 M:5 Ž:5 M:6 Ž:6 M:8 Ž:8 M:9 Ž:9 101,76±0,83 98,94±0,86 100,57±1,03 99,54±1,07 99,71±3,36 95,95±3,13 118,58±2,10 107,02±2,05 101,14±2,12 104,15±2,06 101,42±2,14 98,34±1,98 1.6. Model 5- Masa tople polutke (MTP2) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 536 39548,7388 TOTAL REDUCTION 23 20241,9668 880,0855 23,3850 0,0000 MU-YM 1 2171,8877 2171,8877 57,7090 0,0000 RASA OCA 2 6271,9152 3135,9576 83,3250 0,0000 POL 1 264,8231 264,8231 7,0370 0,0082 SEZONA ROĐENJA 3 1323,2026 441,0675 11,7200 0,0000 OČEVI RASE ŠL 9 2228,7230 247,6359 6,5800 0,0000 OČEVI RASE VJ 2 129,8014 64,9007 1,7240 0,1793 OČEVI RASE P 2 6565,5198 3282,7599 87,2260 0,0000 POL : RASA OCA 2 122,5821 61,2911 1,6290 0,1972 REGRESSIONS UZKLA B LINEAR 1 8986,4848 8986,4848 238,7800 0,0000 REMAINDER 513 19306,7720 37,6350 Model 6- Masa tople polutke (MTP2) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 536 39548,7388 TOTAL REDUCTION 16 13172,8461 823,3029 16,2310 0,0000 MU-YM 1 459,7993 459,7993 9,0650 0,0027 GENOTIP 5 4588,6074 917,7215 18,0930 0,0000 POL 1 220,2423 220,2423 4,3420 0,0377 SEZONA ROĐENJA 3 972,6161 324,2054 6,3920 0,0004 POL : GENOTIP 5 660,7623 132,1525 2,6050 0,0242 REGRESSIONS UZKLA B LINEAR 1 7634,6540 7634,6540 150,5170 0,0000 REMAINDER 520 26375,8928 50,7229 1.6.1. Model 6- Interakcija pola i genotipa- Masa tople polutke (LSMean ±S.E.) Izvori varijacije MTP, kg POL:GENOTIP M:1 Ž:1 M:2 Ž:2 M:5 Ž:5 M:6 Ž:6 M:8 Ž:8 M:9 Ž:9 81,30±0,72 79,30±0,75 80,80±0,90 80,44±0,93 80,67±2,94 78,91±2,74 97,69±1,84 88,61±1,79 81,69±1,86 83,48±1,80 81,85±1,87 80,76 ±1,74 Prilozi 175 1.7. Model 7- Debljina slanine na sredini leđa (DSL) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 536 16479,1343 TOTAL REDUCTION 23 7283,6841 316,6819 17,6670 0,0000 MU-YM 1 100,3549 100,3549 5,5990 0,0183 RASA OCA 2 837,3427 418,6713 23,3570 0,0000 POL 1 845,1168 845,1168 47,1480 0,0000 SEZONA ROĐENJA 3 170,5659 56,8553 3,1720 0,0238 OČEVI RASE ŠL 9 490,7769 54,5308 3,0420 0,0016 OČEVI RASE VJ 2 257,2585 128,6292 7,1760 0,0008 OČEVI RASE P 2 74,7814 37,3907 2,0860 0,1252 POL : RASA OCA 2 125,3098 62,6549 3,4950 0,0311 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 1710,6266 1710,6266 95,4330 0,0000 REMAINDER 513 9195,4502 17,9249 Model 8- Debljina slanine na sredini leđa (DSL) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 536 16479,1343 TOTAL REDUCTION 16 6514,0146 407,1259 21,2450 0,0000 MU-YM 1 12,2843 12,2843 0,6410 0,4237 GENOTIP 5 2301,4033 460,2807 24,0180 0,0000 POL 1 548,9233 548,9233 28,6440 0,0000 SEZONA ROĐENJA 3 375,0462 125,0154 6,5240 0,0003 POL : GENOTIP 5 137,9935 27,5987 1,4400 0,2070 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 1779,4795 1779,4795 92,8570 0,0000 REMAINDER 520 9965,1197 19,1637 1.8. Model 7- Debljina slanine na krstima II (DSK II) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 536 20240,1772 TOTAL REDUCTION 23 9415,9841 409,3906 19,4030 0,0000 MU-YM 1 1,4597 1,4597 0,0690 0,7926 RASA OCA 2 475,7376 237,8688 11,2740 0,0000 POL 1 909,3601 909,3601 43,0980 0,0000 SEZONA ROĐENJA 3 216,0402 72,0134 3,4130 0,0173 OČEVI RASE ŠL 9 459,1392 51,0155 2,4180 0,0109 OČEVI RASE VJ 2 419,2437 209,6218 9,9350 0,0001 OČEVI RASE P 2 62,0219 31,0109 1,4700 0,2310 POL : RASA OCA 2 294,2665 147,1333 6,9730 0,0010 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 1689,2271 1689,2271 80,0590 0,0000 REMAINDER 513 10824,1932 21,0998 Model 8- Debljina slanine na krstima II (DSK II) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 536 20240,1772 TOTAL REDUCTION 16 8424,3645 526,5228 23,1720 0,0000 MU-YM 1 12,6887 12,6887 0,5580 0,4552 GENOTIP 5 2753,7835 550,7567 24,2380 0,0000 POL 1 692,5079 692,5079 30,4760 0,0000 SEZONA ROĐENJA 3 1392,1751 464,0584 20,4230 0,0000 POL : GENOTIP 5 258,7934 51,7587 2,2780 0,0453 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 2063,3328 2063,3328 90,8050 0,0000 REMAINDER 520 11815,8127 22,7227 Prilozi 176 1.9. Model 7-Prinos mesa u polutkama (JUS1) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 536 7324,2211 TOTAL REDUCTION 23 6337,4366 275,5407 143,2450 0,0000 MU-YM 1 2,1951 2,1951 1,1410 0,2859 RASA OCA 2 40,6920 20,3460 10,5770 0,0000 POL 1 50,3812 50,3812 26,1920 0,0000 SEZONA ROĐENJA 3 10,3546 3,4515 1,7940 0,1454 OČEVI RASE ŠL 9 51,0032 5,6670 2,9460 0,0021 OČEVI RASE VJ 2 37,6857 18,8429 9,7960 0,0001 OČEVI RASE P 2 2,1859 1,0930 0,5680 0,5669 POL : RASA OCA 2 56,4137 28,2068 14,6640 0,0000 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 4120,9425 4120,9425 2142,3560 0,0000 REMAINDER 513 986,7845 1,9236 Model 8-Prinos mesa u polutkama (JUS1) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 536 7324,2211 TOTAL REDUCTION 16 6242,9064 390,1816 187,6370 0,0000 MU-YM 1 7,0090 7,0090 3,3710 0,0669 GENOTIP 5 162,6311 32,5262 15,6420 0,0000 POL 1 46,4796 46,4796 22,3520 0,0000 SEZONA ROĐENJA 3 51,6791 17,2264 8,2840 0,0000 POL : GENOTIP 5 53,2813 10,6563 5,1250 0,0002 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 4849,7234 4849,7234 2332,2130 0,0000 REMAINDER 520 1081,3147 2,0795 1.10. Model 7-Udeo mesa u polutkama (JUS2) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 536 1732,3251 TOTAL REDUCTION 23 634,0445 27,5672 12,8760 0,0000 MU-YM 1 0,1645 0,1645 0,0770 0,7817 RASA OCA 2 39,9258 19,9629 9,3250 0,0001 POL 1 88,4936 88,4936 41,3350 0,0000 SEZONA ROĐENJA 3 7,4803 2,4934 1,1650 0,3226 OČEVI RASE ŠL 9 29,4498 3,2722 1,5280 0,1340 OČEVI RASE VJ 2 51,0449 25,5224 11,9210 0,0000 OČEVI RASE P 2 3,6080 1,8040 0,8430 0,4312 POL : RASA OCA 2 62,3709 31,1854 14,5670 0,0000 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 10,2821 10,2821 4,8030 0,0289 REMAINDER 513 1098,2806 2,1409 Model 8-Udeo mesa u polutkama (JUS2) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 536 1732,3251 TOTAL REDUCTION 16 548,0880 34,2555 15,0420 0,0000 MU-YM 1 3,4096 3,4096 1,4970 0,2217 GENOTIP 5 217,7660 43,5532 19,1240 0,0000 POL 1 72,9611 72,9611 32,0370 0,0000 SEZONA ROĐENJA 3 68,9328 22,9776 10,0890 0,0000 POL : GENOTIP 5 56,6549 11,3310 4,9750 0,0002 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 13,2539 13,2539 5,8200 0,0162 REMAINDER 520 1184,2371 2,2774 Prilozi 177 1.10.1. Model 8-Interakcija pola i genotipa (LSMean ±S.E.) Izvori varijacije DSK II, mm JUS, KG JUS, % POL:GENOTIP M:1 Ž:1 M:2 Ž:2 M:5 Ž:5 M:6 Ž:6 M:8 Ž:8 M:9 Ž:9 15,68 ± 0,48 11,91 ± 0,51 22,12 ± 0,60 16,14 ± 0,62 13,17 ± 1,97 12,01 ± 1,83 13,58 ± 1,29 12,33 ± 1,21 18,14 ± 1,24 13,71 ± 1,21 22,42 ± 1,25 16,80 ± 1,16 35,73 ± 0,15 36,15 ± 0,15 33,89 ± 0,18 35,60 ± 0,19 36,39 ± 0,59 36,88 ± 0,56 36,30 ± 0,39 36,63 ± 0,37 34,98 ± 0,38 35,91 ± 0,37 33,51 ± 0,38 35,39 ± 0,35 43,90 ± 0,15 44,65 ± 0,16 41,81 ± 0,19 43,89 ± 0,20 44,53 ± 0,62 45,12 ± 0,58 44,34 ± 0,41 44,87 ± 0,38 42,93 ± 0,39 44,06 ± 0,38 41,43 ± 0,40 43,56 ± 0,37 Prilog 2.1.-2.47. Rezultati analize varijanse ispitivanih osobina dobijenih disekcijom polutki 2.1. Model 7-Ukupna masa vratnog dela (VRAT) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 68,7008 TOTAL REDUCTION 23 51,5092 2,2395 23,1880 0,0000 MU-YM 1 0,1837 0,1837 1,9020 0,1696 RASA OCA 2 0,1015 0,0508 0,5260 0,5921 POL 1 0,0316 0,0316 0,3270 0,5683 SEZONA ROĐENJA 3 0,7981 0,2660 2,7540 0,0433 OČEVI RASE ŠL 9 2,9458 0,3273 3,3890 0,0008 OČEVI RASE VJ 2 0,1747 0,0873 0,9040 0,4067 OČEVI RASE P 2 1,4574 0,7287 7,5450 0,0007 POL : RASA OCA 2 0,0301 0,0151 0,1560 0,8557 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 19,2127 19,2127 198,9260 0,0000 REMAINDER 178 17,1916 0,0966 Model 8-Ukupna masa vratnog dela (VRAT) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 68,7008 TOTAL REDUCTION 16 47,8361 2,9898 26,5090 0,0000 MU-YM 1 0,0822 0,0822 0,7290 0,3943 GENOTIP 5 0,5475 0,1095 0,9710 0,4378 POL 1 0,0001 0,0001 0,0010 0,9777 SEZONA ROĐENJA 3 1,1676 0,3892 3,4510 0,0176 POL : GENOTIP 5 0,4704 0,0941 0,8340 0,5287 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 37,2081 37,2081 329,9100 0,0000 REMAINDER 185 20,8648 0,1128 2.2. Model 7-Ukupna masa glava+obrazi (Glava) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 41,0040 TOTAL REDUCTION 23 27,6897 1,2039 16,0950 0,0000 MU-YM 1 0,0008 0,0008 0,0110 0,9170 RASA OCA 2 0,2599 0,1300 1,7370 0,1790 POL 1 0,3738 0,3738 4,9980 0,0266 SEZONA ROĐENJA 3 0,1506 0,0502 0,6710 0,5745 OČEVI RASE ŠL 9 0,8555 0,0951 1,2710 0,2551 OČEVI RASE VJ 2 0,4286 0,2143 2,8650 0,0596 OČEVI RASE P 2 2,2207 1,1103 14,8440 0,0000 POL : RASA OCA 2 0,1655 0,0827 1,1060 0,3331 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 10,2670 10,2670 137,2600 0,0000 REMAINDER 178 13,3144 0,0748 Prilozi 178 Model 8-Ukupna masa glava+obrazi (Glava) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 41,0040 TOTAL REDUCTION 16 25,2855 1,5803 18,6000 0,0000 MU-YM 1 0,0237 0,0237 0,2790 0,5981 GENOTIP 5 1,1191 0,2238 2,6340 0,0250 POL 1 0,0056 0,0056 0,0660 0,7973 SEZONA ROĐENJA 3 0,0408 0,0136 0,1600 0,9202 POL : GENOTIP 5 0,5790 0,1158 1,3630 0,2393 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 17,4279 17,4279 205,1180 0,0000 REMAINDER 185 15,7186 0,0850 2.3. Model 7-Ukupna masa laktat + papak (LAKAT+P) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 3,4583 TOTAL REDUCTION 23 2,1483 0,0934 12,6930 0,0000 MU-YM 1 0,0028 0,0028 0,3870 0,5349 RASA OCA 2 0,0026 0,0013 0,1750 0,8398 POL 1 0,0148 0,0148 2,0130 0,1577 SEZONA ROĐENJA 3 0,0264 0,0088 1,1970 0,3122 OČEVI RASE ŠL 9 0,0664 0,0074 1,0020 0,4404 OČEVI RASE VJ 2 0,0299 0,0150 2,0320 0,1341 OČEVI RASE P 2 0,0576 0,0288 3,9130 0,0217 POL : RASA OCA 2 0,0047 0,0023 0,3160 0,7293 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 1,3368 1,3368 181,6540 0,0000 REMAINDER 178 1,3099 0,0074 Model 8-Ukupna masa laktat + papak (LAKAT+P) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 3,4583 TOTAL REDUCTION 16 2,0155 0,1260 16,1520 0,0000 MU-YM 1 0,0127 0,0127 1,6330 0,2029 GENOTIP 5 0,0322 0,0064 0,8270 0,5338 POL 1 0,0080 0,0080 1,0210 0,3136 SEZONA ROĐENJA 3 0,0662 0,0221 2,8300 0,0392 POL : GENOTIP 5 0,0278 0,0056 0,7140 0,6158 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 1,4210 1,4210 182,2100 0,0000 REMAINDER 185 1,4428 0,0078 2.4. Model 7-Ukupna masa koleno +papak (KOLENO+P) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 13,1945 TOTAL REDUCTION 23 9,0496 0,3935 16,8970 0,0000 MU-YM 1 0,0898 0,0898 3,8580 0,0511 RASA OCA 2 0,7544 0,3772 16,1990 0,0000 POL 1 0,0128 0,0128 0,5510 0,4589 SEZONA ROĐENJA 3 0,0851 0,0284 1,2180 0,3045 OČEVI RASE ŠL 9 1,3445 0,1494 6,4160 0,0000 OČEVI RASE VJ 2 0,0432 0,0216 0,9280 0,3972 OČEVI RASE P 2 1,4219 0,7110 30,5330 0,0000 POL : RASA OCA 2 0,0485 0,0242 1,0410 0,3551 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 5,0629 5,0629 217,4290 0,0000 REMAINDER 178 4,1448 0,0233 Masa 8-Ukupna masa koleno +papak (KOLENO+P) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 13,1945 TOTAL REDUCTION 16 6,7385 0,4212 12,0690 0,0000 MU-YM 1 0,0957 0,0957 2,7420 0,0994 GENOTIP 5 1,9611 0,3922 11,2400 0,0000 POL 1 0,0261 0,0261 0,7490 0,3880 SEZONA ROĐENJA 3 0,5482 0,1827 5,2360 0,0019 POL : GENOTIP 5 0,0833 0,0167 0,4770 0,7950 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 3,6229 3,6229 103,8190 0,0000 REMAINDER 185 6,4559 0,0349 Prilozi 179 2.5. Model 7-Ukupna masa gronik +špic rebra (G+ŠR) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 32,8760 TOTAL REDUCTION 23 21,0039 0,9132 13,6920 0,0000 MU-YM 1 0,0038 0,0038 0,0580 0,8107 RASA OCA 2 0,1211 0,0606 0,9080 0,4053 POL 1 0,0100 0,0100 0,1500 0,6990 SEZONA ROĐENJA 3 0,6104 0,2035 3,0500 0,0296 OČEVI RASE ŠL 9 1,5940 0,1771 2,6560 0,0066 OČEVI RASE VJ 2 0,0369 0,0185 0,2770 0,7586 OČEVI RASE P 2 0,4134 0,2067 3,0990 0,0475 POL : RASA OCA 2 0,0961 0,0480 0,7200 0,4881 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 11,4554 11,4554 171,7530 0,0000 REMAINDER 178 11,8720 0,0667 Model 8-Ukupna masa gronik +špic rebra (G+ŠR) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 32,8760 TOTAL REDUCTION 16 20,0674 1,2542 18,1150 0,0000 MU-YM 1 0,0104 0,0104 0,1500 0,6991 GENOTIP 5 1,1696 0,2339 3,3790 0,0062 POL 1 0,0609 0,0609 0,8800 0,3495 SEZONA ROĐENJA 3 0,6231 0,2077 3,0000 0,0315 POL : GENOTIP 5 0,4639 0,0928 1,3400 0,2483 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 14,4987 14,4987 209,4110 0,0000 REMAINDER 185 12,8086 0,0692 2.6. Model 7-Ventralni deo trbušine (VDT) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 22,6871 TOTAL REDUCTION 23 13,3518 0,5805 11,0690 0,0000 MU-YM 1 0,0373 0,0373 0,7100 0,4005 RASA OCA 2 1,3913 0,6957 13,2640 0,0000 POL 1 0,0013 0,0013 0,0240 0,8769 SEZONA ROĐENJA 3 0,2525 0,0842 1,6050 0,1883 OČEVI RASE ŠL 9 2,0773 0,2308 4,4010 0,0000 OČEVI RASE VJ 2 0,2279 0,1139 2,1720 0,1169 OČEVI RASE P 2 0,5682 0,2841 5,4170 0,0052 POL : RASA OCA 2 0,0073 0,0037 0,0700 0,9327 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 8,9917 8,9917 171,4490 0,0000 REMAINDER 178 9,3353 0,0524 Model 8-Ventralni deo trbušine (VDT) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 22,6871 TOTAL REDUCTION 16 10,5402 0,6588 10,0330 0,0000 MU-YM 1 0,0704 0,0704 1,0720 0,3019 GENOTIP 5 1,0258 0,2052 3,1250 0,0100 POL 1 0,0004 0,0004 0,0060 0,9403 SEZONA ROĐENJA 3 0,3761 0,1254 1,9090 0,1279 POL : GENOTIP 5 0,0640 0,0128 0,1950 0,9622 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 9,3935 9,3935 143,0660 0,0000 REMAINDER 185 12,1469 0,0657 Prilozi 180 2.7. Model 7-Drugi ventralni deo trbušine (DVDT) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 6,4681 TOTAL REDUCTION 23 3,3408 0,1453 8,2680 0,0000 MU-YM 1 0,0045 0,0045 0,2570 0,6132 RASA OCA 2 0,2699 0,1349 7,6810 0,0006 POL 1 0,0310 0,0310 1,7660 0,1856 SEZONA ROĐENJA 3 0,0900 0,0300 1,7080 0,1653 OČEVI RASE ŠL 9 0,2558 0,0284 1,6180 0,1125 OČEVI RASE VJ 2 0,0080 0,0040 0,2290 0,7958 OČEVI RASE P 2 0,4149 0,2075 11,8090 0,0000 POL : RASA OCA 2 0,0570 0,0285 1,6220 0,2003 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,5315 0,5315 30,2530 0,0000 REMAINDER 178 3,1273 0,0176 Model 8-Drugi ventralni deo trbušine (DVDT) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 6,4681 TOTAL REDUCTION 16 2,7956 0,1747 8,8020 0,0000 MU-YM 1 0,0210 0,0210 1,0580 0,3050 GENOTIP 5 0,1740 0,0348 1,7530 0,1236 POL 1 0,0264 0,0264 1,3320 0,2499 SEZONA ROĐENJA 3 0,1390 0,0463 2,3340 0,0742 POL : GENOTIP 5 0,2041 0,0408 2,0570 0,0721 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 1,4108 1,4108 71,0690 0,0000 REMAINDER 185 3,6725 0,0199 2.7.1. Uticaj rase oca i očeva unutar rase (Model 7) na osobine odbijene rasecanjem leve polutke (LSMean ±S.E.) Izvori varijacije Vrat, kg Glava, kg Lakat+p2), kg Koleno+p, kg G+ŠR, kg  ± S.E. 3,333±0,04 2,872±0,04 1,087±0,01 1,836±0,02 2,267±0,04 RO1) Broj oca 3,295±0,09 3,340±0,10 3,385±0,10 3,604±0,12 3,168±0,12 3,574±0,13 3,060±0,12 3,265±0,11 3,167±0,11 3,121±0,10 2,853±0,08 2,733±0,09 2,973±0,09 2,649±0,11 2,684±0,10 2,786±0,11 2,806±0,10 2,915±0,10 2,892±0,10 2,853±0,09 1,066±0,03 1,065±0,03 1,107±0,03 1,059±0,03 1,111±0,03 1,089±0,03 1,141±0,03 1,080±0,03 1,122±0,03 1,083±0,03 1,838±0,04 1,819±0,05 1,750±0,05 1,896±0,06 1,877±0,06 1,850±0,06 2,038±0,06 2,098±0,05 2,073±0,05 2,100±0,05 2,200±0,08 2,313±0,08 2,275±0,08 2,369±0,10 2,016±0,10 2,425±0,10 2,380±0,10 2,326±0,09 2,432±0,09 2,305±0,09 Šv eds ki lan dra s 1 2 3 7 8 9 15 16 17 18 Prosek 3,298±0,05 2,814±0,05 1,092±0,01 1,934±0,03 2,304±0,04 Ve lik i jor kši r 45 6 3,443±0,10 3,286±0,10 3,300±0,10 2,810±0,09 3,055±0,09 2,831±0,09 1,121±0,03 1,085±0,03 1,045±0,03 1,742±0,05 1,750±0,05 1,666±0,05 2,212±0,08 2,172±0,08 2,257±0,08 Prosek 3,343±0,06 2,899±0,06 1,084±0,02 1,719±0,03 2,214±0,05 Pij etr en 1419 20 3,152±0,07 3,256±0,13 3,667±0,13 2,981±0,06 2,537±0,12 3,193±0,12 1,144±0,02 1,057±0,04 1,049±0,04 2,150±0,04 1,779±0,06 1,640±0,07 2,442±0,06 2,238±0,11 2,168±0,11 Prosek 3,358±0,08 2,904±0,07 1,084±0,02 1,856±0,04 2,283 ±0,07 MTP (b) *** *** *** *** *** 1)RO-rasa oca; MTP (b)- linearni uticaj mase tople polutke(MTP=81,20); 2) Lakat +papak, koleno+papak, G+ŠR-gronik +špic rebra 2.7.2. Uticaj pola, pola unutar rase oca i sezone rođenja (Model 7) na osobine odbijene rasecanjem leve polutke (LSMean ±S.E.) 1)M- muška kastrirana grla, Ž –ženska grla; 2) Lakat +papak, koleno+papak, G+ŠR-gronik +špic rebra Izvori varijacije Vrat, kg Glava, kg Lakat+p2), kg Koleno+p, kg G+ŠR, kg Pol M1)Ž 3,319 ± 0,05 3,348 ± 0,05 2,922 ± 0,04 2,822 ± 0,04 1,077 ± 0,01 1,096 ± 0,01 1,827 ± 0,02 1,846 ± 0,02 2,275 ± 0,04 2,259 ± 0,04 Sez ona Zima Proleće Leto Jesen 3,456 ± 0,14 3,341 ± 0,05 3,348 ± 0,07 3,188 ± 0,06 2,909 ± 0,12 2,922 ± 0,05 2,826 ± 0,06 2,831 ± 0,05 1,113 ± 0,04 1,053 ± 0,02 1,096 ± 0,02 1,084 ± 0,02 1,878 ± 0,07 1,784 ± 0,03 1,813 ± 0,03 1,871 ± 0,03 2,418 ± 0,12 2,314 ± 0,05 2,155 ± 0,06 2,180 ± 0,05 Prilozi 181 2.7.3. Uticaj genotipa, pola i sezone (Model 8) na osobine odbijene rasecanjem leve polutke (LSMean ±S.E.) Izvori varijacije Vrat, kg Glava, kg Lakat+p3), kg Koleno+p, kg G+ŠR, kg  ± S.E. 3,313 ± 0,05 2,889 ± 0,04 1,094 ± 0,01 1,836 ± 0,03 2,289 ± 0,04 Genotip 11) 2 5 6 8 9 3,284 ± 0,05 3,309 ± 0,07 3,137 ± 0,10 3,271 ± 0,07 3,365 ± 0,13 3,511 ± 0,16 2,863 ± 0,04 2,854 ± 0,06 3,087 ± 0,09 2,925 ± 0,06 2,632 ± 0,11 2,972 ± 0,14 1,089 ± 0,01 1,076 ± 0,02 1,134 ± 0,03 1,098 ± 0,02 1,094 ± 0,03 1,075 ± 0,04 1,919 ± 0,03 1,697 ± 0,04 2,107 ± 0,06 1,917 ± 0,04 1,659 ± 0,07 1,716 ± 0,09 2,312 ± 0,04 2,169 ± 0,05 2,497 ± 0,08 2,283 ± 0,06 2,120 ± 0,10 2,354 ± 0,12 Pol M 2) Ž 3,314 ± 0,06 3,312 ± 0,06 2,898 ± 0,05 2,880 ± 0,05 1,084 ± 0,02 1,105 ± 0,02 1,817 ± 0,03 1,855 ± 0,03 2,260 ± 0,05 2,318 ± 0,05 Sez ona Zima Proleće Leto Jesen 3,429 ± 0,12 3,375 ± 0,06 3,273 ± 0,06 3,175 ± 0,05 2,942 ± 0,11 2,879 ± 0,05 2,863 ± 0,06 2,871 ± 0,05 1,113 ± 0,03 1,060 ± 0,01 1,104 ± 0,02 1,101 ± 0,01 1,773 ± 0,07 1,776 ± 0,03 1,906 ± 0,04 1,888 ± 0,03 2,420 ± 0,10 2,317 ± 0,04 2,192 ± 0,05 2,227 ± 0,04 MTP (b) *** *** *** *** *** 1)1-ŠL, 2- VJxŠL, 5-P xŠL, 6- Px(VJxŠL), 8- ŠLx(VJxŠL), 9- VJx(VJxŠL); 2)M- muška kastrirana grla, Ž –ženska grla; MTP(b)- linearni uticaj mase tople polutke; 3) Lakat +papak, koleno+papak, G+ŠR-gronik +špic rebra 2.7.4. Uticaj rase oca i očeva unutar rase (Model 7) na osobine odbijene rasecanjem leve polutke (LSMean ±S.E.) Izvori varijacije VDT2), kg DVDT, kg  ± S.E. 1,523 ± 0,03 0,565 ± 0,02 RO1) Broj oca 1,444 ± 0,07 1,494 ± 0,07 1,604 ± 0,07 1,605 ± 0,09 1,986 ± 0,09 1,550 ± 0,09 1,723 ± 0,09 1,730 ± 0,08 1,577 ± 0,08 1,674 ± 0,08 0,584 ± 0,04 0,576 ± 0,04 0,581 ± 0,04 0,501 ± 0,05 0,540 ± 0,05 0,415 ± 0,05 0,491 ± 0,05 0,440 ± 0,05 0,479 ± 0,05 0,475 ± 0,04 Šv eds ki lan dra s 1 2 3 7 8 9 15 16 17 18 Prosek 1,639 ± 0,04 0,508 ± 0,02 Ve lik i jor kši r 45 6 1,486 ± 0,07 1,658 ± 0,07 1,485 ± 0,07 0,601 ± 0,04 0,566 ± 0,04 0,573 ± 0,04 Prosek 1,543 ± 0,05 0,580 ± 0,03 Pij etr en 1419 20 1,575 ± 0,05 1,264 ± 0,10 1,323 ± 0,10 0,561 ± 0,03 0,490 ± 0,06 0,771 ± 0,06 Prosek 1,387 ± 0,06 0,608 ± 0,04 MTP (b) *** *** 1)RO-rasa oca; MTP (b)- linearni uticaj mase tople polutke(MTP=81,20); 2) VDT-ventralni deo trbušine, DVDT-drugi ventralni deo trbušine 2.7.5. Uticaj pola, pola unutar rase oca i sezone rođenja (Model 7) na osobine odbijene rasecanjem leve polutke (LSMean ±S.E.) 1)M- muška kastrirana grla, Ž –ženska grla; 2) VDT-ventralni deo trbušine, DVDT-drugi ventralni deo trbušine Izvori varijacije VDT2), kg DVDT, kg Pol M1)Ž 1,520 ± 0,04 1,526 ± 0,04 0,580 ± 0,02 0,551 ± 0,02 Sez ona Zima Proleće Leto Jesen 1,603 ± 0,10 1,469 ± 0,04 1,447 ± 0,05 1,573 ± 0,04 0,573 ± 0,06 0,614 ± 0,02 0,544 ± 0,03 0,529 ± 0,03 Prilozi 182 2.7.6. Uticaj genotipa, pola i sezone (Model 8) na osobine odbijene rasecanjem leve polutke (LSMean ±S.E.) Izvori varijacije VDT3), kg DVDT, kg  ± S.E. 1,514 ± 0,03 0,575 ± 0,02 Genotip 11) 2 5 6 8 9 1,619 ± 0,03 1,556 ± 0,05 1,538 ± 0,08 1,409 ± 0,06 1,469 ± 0,10 1,491 ± 0,12 0,528 ± 0,02 0,569 ± 0,03 0,588 ± 0,04 0,608 ± 0,03 0,556 ± 0,05 0,604 ± 0,07 Pol M2)Ž 1,512 ± 0,05 1,516 ± 0,05 0,595 ± 0,03 0,556 ± 0,02 Sez ona Zima Proleće Leto Jesen 1,562 ± 0,09 1,496 ± 0,04 1,433 ± 0,05 1,565 ± 0,04 0,608 ± 0,05 0,605 ± 0,02 0,543 ± 0,03 0,546 ± 0,02 MTP (b) *** *** 1)1-ŠL, 2- VJxŠL, 5-P xŠL, 6- Px(VJxŠL), 8- ŠLx(VJxŠL), 9- VJx(VJxŠL); 2)M- muška kastrirana grla, Ž –ženska grla; MTP(b)- linearni uticaj mase tople polutke; 3) VDT-ventralni deo trbušine, DVDT-drugi ventralni deo trbušine 2.8. Model 7- Ukupna masa buta (MB) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 499,8809 TOTAL REDUCTION 23 467,9815 20,3470 113,5370 0,0000 MU-YM 1 3,9508 3,9508 22,0450 0,0000 RASA OCA 2 34,1850 17,0925 95,3770 0,0000 POL 1 3,2071 3,2071 17,8960 0,0000 SEZONA ROĐENJA 3 2,7016 0,9005 5,0250 0,0024 OČEVI RASE ŠL 9 2,9995 0,3333 1,8600 0,0604 OČEVI RASE VJ 2 0,2240 0,1120 0,6250 0,5364 OČEVI RASE P 2 12,8050 6,4025 35,7260 0,0000 POL : RASA OCA 2 0,1888 0,0944 0,5270 0,5915 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 168,6026 168,6026 940,8100 0,0000 REMAINDER 178 31,8994 0,1792 Model 8- Ukupna masa buta (MB) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 499,8809 TOTAL REDUCTION 16 460,1231 28,7577 133,8150 0,0000 MU-YM 1 0,0167 0,0167 0,0780 0,7806 GENOTIP 5 30,7118 6,1424 28,5820 0,0000 POL 1 0,5054 0,5054 2,3520 0,1269 SEZONA ROĐENJA 3 0,0844 0,0281 0,1310 0,9377 POL : GENOTIP 5 0,7255 0,1451 0,6750 0,6452 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 261,3519 261,3519 1216,1160 0,0000 REMAINDER 185 39,7578 0,2149 2.9. Model 7-But- Koža i potkožno masno tkivo (BPMT) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 44,3970 TOTAL REDUCTION 23 30,7505 1,3370 17,4390 0,0000 MU-YM 1 0,3242 0,3242 4,2290 0,0412 RASA OCA 2 3,6431 1,8215 23,7590 0,0000 POL 1 2,5422 2,5422 33,1590 0,0000 SEZONA ROĐENJA 3 1,7993 0,5998 7,8230 0,0001 OČEVI RASE ŠL 9 3,7310 0,4146 5,4070 0,0000 OČEVI RASE VJ 2 1,8844 0,9422 12,2900 0,0000 OČEVI RASE P 2 0,9233 0,4616 6,0210 0,0029 POL : RASA OCA 2 0,1279 0,0640 0,8340 0,4358 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 9,5536 9,5536 124,6140 0,0000 REMAINDER 178 13,6465 0,0767 Prilozi 183 Model 8-But- Koža i potkožno masno tkivo (BPMT) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 44,3970 TOTAL REDUCTION 16 24,4648 1,5290 14,1920 0,0000 MU-YM 1 0,0079 0,0079 0,0730 0,7872 GENOTIP 5 3,8713 0,7743 7,1860 0,0000 POL 1 1,0015 1,0015 9,2960 0,0026 SEZONA ROĐENJA 3 2,0564 0,6855 6,3620 0,0005 POL : GENOTIP 5 0,3636 0,0727 0,6750 0,6454 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 13,6734 13,6734 126,9100 0,0000 REMAINDER 185 19,9322 0,1077 2.10. Model 7-But intermuskularno masno tkivo (BINT) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 5,3312 TOTAL REDUCTION 23 3,5587 0,1547 15,5380 0,0000 MU-YM 1 0,0006 0,0006 0,0630 0,8027 RASA OCA 2 0,6706 0,3353 33,6700 0,0000 POL 1 0,0887 0,0887 8,9100 0,0032 SEZONA ROĐENJA 3 0,2870 0,0957 9,6070 0,0000 OČEVI RASE ŠL 9 0,4352 0,0484 4,8560 0,0000 OČEVI RASE VJ 2 0,0133 0,0066 0,6670 0,5147 OČEVI RASE P 2 0,4332 0,2166 21,7520 0,0000 POL : RASA OCA 2 0,0107 0,0053 0,5370 0,5854 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,1892 0,1892 19,0020 0,0000 REMAINDER 178 1,7725 0,0100 Model 8-But intermuskularno masno tkivo (BINT) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 5,3312 TOTAL REDUCTION 16 2,5927 0,1620 10,9470 0,0000 MU-YM 1 0,0010 0,0010 0,0690 0,7931 GENOTIP 5 0,4472 0,0894 6,0420 0,0000 POL 1 0,0095 0,0095 0,6450 0,4230 SEZONA ROĐENJA 3 0,4353 0,1451 9,8020 0,0000 POL : GENOTIP 5 0,0746 0,0149 1,0090 0,4146 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,6172 0,6172 41,6920 0,0000 REMAINDER 185 2,7385 0,0148 2.11. Model 7-Kosti buta –(BKOS) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 2,4966 TOTAL REDUCTION 23 1,6436 0,0715 14,9110 0,0000 MU-YM 1 0,0061 0,0061 1,2820 0,2590 RASA OCA 2 0,1100 0,0550 11,4790 0,0000 POL 1 0,0449 0,0449 9,3660 0,0026 SEZONA ROĐENJA 3 0,0165 0,0055 1,1500 0,3304 OČEVI RASE ŠL 9 0,1724 0,0192 3,9960 0,0001 OČEVI RASE VJ 2 0,0072 0,0036 0,7470 0,4751 OČEVI RASE P 2 0,0513 0,0256 5,3500 0,0055 POL : RASA OCA 2 0,0271 0,0136 2,8310 0,0616 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,6232 0,6232 130,0430 0,0000 REMAINDER 178 0,8531 0,0048 Model 8-Kosti buta –(BKOS) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 2,4966 TOTAL REDUCTION 16 1,4919 0,0932 17,1690 0,0000 MU-YM 1 0,0035 0,0035 0,6410 0,4244 GENOTIP 5 0,2005 0,0401 7,3830 0,0000 POL 1 0,0156 0,0156 2,8680 0,0921 SEZONA ROĐENJA 3 0,0453 0,0151 2,7830 0,0416 POL : GENOTIP 5 0,0300 0,0060 1,1060 0,3586 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,6901 0,6901 127,0610 0,0000 REMAINDER 185 1,0047 0,0054 Prilozi 184 2.12. Model 7-Mišiči buta (BMIŠ) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 302,9561 TOTAL REDUCTION 23 251,4080 10,9308 37,7450 0,0000 MU-YM 1 6,2683 6,2683 21,6450 0,0000 RASA OCA 2 31,6748 15,8374 54,6880 0,0000 POL 1 12,0496 12,0496 41,6080 0,0000 SEZONA ROĐENJA 3 10,8858 3,6286 12,5300 0,0000 OČEVI RASE ŠL 9 10,7991 1,1999 4,1430 0,0001 OČEVI RASE VJ 2 3,6718 1,8359 6,3390 0,0022 OČEVI RASE P 2 9,0928 4,5464 15,6990 0,0000 POL : RASA OCA 2 0,2630 0,1315 0,4540 0,6358 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 75,1582 75,1582 259,5280 0,0000 REMAINDER 178 51,5481 0,2896 Model 7-Mišiči buta (BMIŠ) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 302,9561 TOTAL REDUCTION 16 236,3007 14,7688 40,9900 0,0000 MU-YM 1 0,0955 0,0955 0,2650 0,6073 GENOTIP 5 26,0657 5,2131 14,4690 0,0000 POL 1 2,8378 2,8378 7,8760 0,0055 SEZONA ROĐENJA 3 3,8003 1,2668 3,5160 0,0162 POL : GENOTIP 5 1,3738 0,2748 0,7630 0,5800 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 117,7729 117,7729 326,8750 0,0000 REMAINDER 185 66,6554 0,3603 2.13. Model 7-Ukupna masa slabinsko krsnog dela (MSK) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 176,6505 TOTAL REDUCTION 23 143,6560 6,2459 33,6960 0,0000 MU-YM 1 0,6500 0,6500 3,5070 0,0628 RASA OCA 2 3,5501 1,7751 9,5760 0,0001 POL 1 0,0177 0,0177 0,0950 0,7577 SEZONA ROĐENJA 3 0,7180 0,2393 1,2910 0,2783 OČEVI RASE ŠL 9 2,8587 0,3176 1,7140 0,0883 OČEVI RASE VJ 2 0,8593 0,4296 2,3180 0,1015 OČEVI RASE P 2 0,3215 0,1608 0,8670 0,4218 POL : RASA OCA 2 0,1142 0,0571 0,3080 0,7352 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 85,9167 85,9167 463,5070 0,0000 REMAINDER 178 32,9945 0,1854 Model 8-Ukupna masa slabinsko krsnog dela (MSK) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 176,6505 TOTAL REDUCTION 16 140,8192 8,8012 45,4410 0,0000 MU-YM 1 0,1261 0,1261 0,6510 0,4209 GENOTIP 5 4,0869 0,8174 4,2200 0,0013 POL 1 0,0151 0,0151 0,0780 0,7806 SEZONA ROĐENJA 3 0,1055 0,0352 0,1810 0,9067 POL : GENOTIP 5 0,8017 0,1603 0,8280 0,5331 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 120,5662 120,5662 622,4920 0,0000 REMAINDER 185 35,8314 0,1937 Prilozi 185 2.14. Model 7-Slabine koža i potkožno masno tkivo (SPMT) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 48,3279 TOTAL REDUCTION 23 29,2908 1,2735 11,9080 0,0000 MU-YM 1 0,8790 0,8790 8,2190 0,0046 RASA OCA 2 7,0290 3,5145 32,8610 0,0000 POL 1 4,0569 4,0569 37,9330 0,0000 SEZONA ROĐENJA 3 2,0632 0,6877 6,4310 0,0004 OČEVI RASE ŠL 9 2,1201 0,2356 2,2030 0,0238 OČEVI RASE VJ 2 2,2947 1,1473 10,7280 0,0000 OČEVI RASE P 2 0,5451 0,2725 2,5480 0,0811 POL : RASA OCA 2 0,4903 0,2452 2,2920 0,1040 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 10,3947 10,3947 97,1920 0,0000 REMAINDER 178 19,0370 0,1070 Model 8-Slabine koža i potkožno masno tkivo (SPMT) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 48,3279 TOTAL REDUCTION 16 25,8598 1,6162 13,3080 0,0000 MU-YM 1 0,0671 0,0671 0,5520 0,4584 GENOTIP 5 8,1964 1,6393 13,4980 0,0000 POL 1 1,5785 1,5785 12,9970 0,0004 SEZONA ROĐENJA 3 1,0548 0,3516 2,8950 0,0360 POL : GENOTIP 5 0,9485 0,1897 1,5620 0,1718 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 14,7089 14,7089 121,1120 0,0000 REMAINDER 185 22,4681 0,1214 2.15. Model 7-Slabine intermuskularno masno tkivo (SINT) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 2,5724 TOTAL REDUCTION 23 1,3242 0,0576 8,2100 0,0000 MU-YM 1 0,0026 0,0026 0,3780 0,5397 RASA OCA 2 0,0218 0,0109 1,5510 0,2149 POL 1 0,1052 0,1052 15,0030 0,0002 SEZONA ROĐENJA 3 0,0873 0,0291 4,1490 0,0073 OČEVI RASE ŠL 9 0,2054 0,0228 3,2540 0,0012 OČEVI RASE VJ 2 0,0042 0,0021 0,3020 0,7398 OČEVI RASE P 2 0,0671 0,0335 4,7810 0,0095 POL : RASA OCA 2 0,0049 0,0024 0,3460 0,7081 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,2510 0,2510 35,7950 0,0000 REMAINDER 178 1,2482 0,0070 Model 8-Slabine intermuskularno masno tkivo (SINT) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 2,5724 TOTAL REDUCTION 16 1,0627 0,0664 8,1380 0,0000 MU-YM 1 0,0015 0,0015 0,1870 0,6657 GENOTIP 5 0,0572 0,0114 1,4020 0,2243 POL 1 0,0336 0,0336 4,1200 0,0438 SEZONA ROĐENJA 3 0,2429 0,0810 9,9220 0,0000 POL : GENOTIP 5 0,0175 0,0035 0,4300 0,8290 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,4690 0,4690 57,4640 0,0000 REMAINDER 185 1,5098 0,0082 Prilozi 186 2.16. Model 7-Kosti slabinsko – krsnog dela (SKOS) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 5,1522 TOTAL REDUCTION 23 2,2756 0,0989 6,1220 0,0000 MU-YM 1 0,0272 0,0272 1,6860 0,1958 RASA OCA 2 0,5324 0,2662 16,4720 0,0000 POL 1 0,0000 0,0000 0,0000 0,9989 SEZONA ROĐENJA 3 0,0324 0,0108 0,6690 0,5759 OČEVI RASE ŠL 9 0,2866 0,0318 1,9700 0,0450 OČEVI RASE VJ 2 0,0212 0,0106 0,6550 0,5206 OČEVI RASE P 2 0,3523 0,1762 10,9010 0,0000 POL : RASA OCA 2 0,0434 0,0217 1,3420 0,2638 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,8879 0,8879 54,9450 0,0000 REMAINDER 178 2,8766 0,0162 Model 8- Kosti slabinsko – krsnog dela (SKOS) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 5,1522 TOTAL REDUCTION 16 1,6527 0,1033 5,4600 0,0000 MU-YM 1 0,0083 0,0083 0,4380 0,5088 GENOTIP 5 0,4426 0,0885 4,6790 0,0005 POL 1 0,0005 0,0005 0,0270 0,8700 SEZONA ROĐENJA 3 0,2709 0,0903 4,7730 0,0033 POL : GENOTIP 5 0,0510 0,0102 0,5390 0,7489 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,9594 0,9594 50,7180 0,0000 REMAINDER 185 3,4995 0,0189 2.17. Model 7-Mišići slabinsko-krsnog dela (SMIŠ) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 74,8451 TOTAL REDUCTION 23 53,7991 2,3391 19,7830 0,0000 MU-YM 1 0,1211 0,1211 1,0240 0,3129 RASA OCA 2 1,8415 0,9207 7,7870 0,0006 POL 1 4,8789 4,8789 41,2640 0,0000 SEZONA ROĐENJA 3 0,6932 0,2311 1,9540 0,1209 OČEVI RASE ŠL 9 2,7715 0,3079 2,6040 0,0077 OČEVI RASE VJ 2 1,5443 0,7721 6,5300 0,0018 OČEVI RASE P 2 0,6239 0,3120 2,6390 0,0743 POL : RASA OCA 2 0,5906 0,2953 2,4970 0,0852 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 21,1956 21,1956 179,2660 0,0000 REMAINDER 178 21,0460 0,1182 Model 8-Mišići slabinsko-krsnog dela (SMIŠ) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 74,8451 TOTAL REDUCTION 16 49,2760 3,0797 22,2830 0,0000 MU-YM 1 0,0224 0,0224 0,1620 0,6880 GENOTIP 5 2,3853 0,4771 3,4520 0,0054 POL 1 1,6773 1,6773 12,1360 0,0006 SEZONA ROĐENJA 3 1,8177 0,6059 4,3840 0,0054 POL : GENOTIP 5 0,9178 0,1836 1,3280 0,2532 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 30,0717 30,0717 217,5780 0,0000 REMAINDER 185 25,5691 0,1382 Prilozi 187 2.18. Model 7-Ukupna masa plećke (MP) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 95,1073 TOTAL REDUCTION 23 80,3115 3,4918 42,0080 0,0000 MU-YM 1 0,0001 0,0001 0,0010 0,9724 RASA OCA 2 0,4664 0,2332 2,8050 0,0632 POL 1 0,1471 0,1471 1,7700 0,1851 SEZONA ROĐENJA 3 0,0865 0,0288 0,3470 0,7941 OČEVI RASE ŠL 9 1,5711 0,1746 2,1000 0,0316 OČEVI RASE VJ 2 0,5803 0,2901 3,4910 0,0326 OČEVI RASE P 2 0,5221 0,2611 3,1410 0,0457 POL : RASA OCA 2 0,3325 0,1662 2,0000 0,1384 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 44,7909 44,7909 538,8550 0,0000 REMAINDER 178 14,7958 0,0831 Model 8-Ukupna masa plećke (MP) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 95,1073 TOTAL REDUCTION 16 78,3675 4,8980 54,1300 0,0000 MU-YM 1 0,0417 0,0417 0,4610 0,4980 GENOTIP 5 0,6966 0,1393 1,5400 0,1784 POL 1 0,2019 0,2019 2,2310 0,1369 SEZONA ROĐENJA 3 0,5493 0,1831 2,0230 0,1105 POL : GENOTIP 5 0,4663 0,0933 1,0310 0,4014 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 58,2397 58,2397 643,6390 0,0000 REMAINDER 185 16,7397 0,0905 2.19. Model 7- Plećka- Koža i potkožno masno tkivo (PPMT) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 13,8590 TOTAL REDUCTION 23 6,9959 0,3042 7,8890 0,0000 MU-YM 1 0,5133 0,5133 13,3140 0,0003 RASA OCA 2 1,4618 0,7309 18,9570 0,0000 POL 1 1,0862 1,0862 28,1720 0,0000 SEZONA ROĐENJA 3 0,7038 0,2346 6,0850 0,0007 OČEVI RASE ŠL 9 0,6019 0,0669 1,7340 0,0837 OČEVI RASE VJ 2 0,3558 0,1779 4,6150 0,0111 OČEVI RASE P 2 0,4194 0,2097 5,4390 0,0051 POL : RASA OCA 2 0,2091 0,1045 2,7110 0,0692 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 3,2371 3,2371 83,9580 0,0000 REMAINDER 178 6,8631 0,0386 Model 8- Plećka- Koža i potkožno masno tkivo (PPMT) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 13,8590 TOTAL REDUCTION 16 5,9219 0,3701 8,6270 0,0000 MU-YM 1 0,1219 0,1219 2,8410 0,0936 GENOTIP 5 1,5197 0,3039 7,0850 0,0000 POL 1 0,4543 0,4543 10,5890 0,0014 SEZONA ROĐENJA 3 1,2135 0,4045 9,4280 0,0000 POL : GENOTIP 5 0,2257 0,0451 1,0520 0,3890 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 3,3255 3,3255 77,5120 0,0000 REMAINDER 185 7,9370 0,0429 Prilozi 188 2.20. Model 7- Plećka- intermuskularno masno tkivo (PINT) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 2,8114 TOTAL REDUCTION 23 1,8670 0,0812 15,2990 0,0000 MU-YM 1 0,0007 0,0007 0,1340 0,7147 RASA OCA 2 0,2205 0,1103 20,7800 0,0000 POL 1 0,0479 0,0479 9,0260 0,0030 SEZONA ROĐENJA 3 0,1387 0,0462 8,7120 0,0000 OČEVI RASE ŠL 9 0,2620 0,0291 5,4860 0,0000 OČEVI RASE VJ 2 0,0092 0,0046 0,8690 0,4213 OČEVI RASE P 2 0,1689 0,0844 15,9140 0,0000 POL : RASA OCA 2 0,0207 0,0104 1,9520 0,1450 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,1336 0,1336 25,1730 0,0000 REMAINDER 178 0,9444 0,0053 Model 8-Plećka- intermuskularno masno tkivo (PINT) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 2,8114 TOTAL REDUCTION 16 1,4382 0,0899 12,1090 0,0000 MU-YM 1 0,0007 0,0007 0,0970 0,7557 GENOTIP 5 0,2167 0,0433 5,8390 0,0001 POL 1 0,0176 0,0176 2,3660 0,1257 SEZONA ROĐENJA 3 0,2463 0,0821 11,0600 0,0000 POL : GENOTIP 5 0,0662 0,0132 1,7820 0,1174 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,3433 0,3433 46,2420 0,0000 REMAINDER 185 1,3733 0,0074 2.21. Model 7- Plećka- kosti (PKOS) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 0,7994 TOTAL REDUCTION 23 0,5168 0,0225 14,1530 0,0000 MU-YM 1 0,0030 0,0030 1,8920 0,1707 RASA OCA 2 0,0339 0,0170 10,6850 0,0000 POL 1 0,0150 0,0150 9,4550 0,0024 SEZONA ROĐENJA 3 0,0007 0,0002 0,1400 0,9322 OČEVI RASE ŠL 9 0,0433 0,0048 3,0340 0,0022 OČEVI RASE VJ 2 0,0023 0,0012 0,7400 0,4786 OČEVI RASE P 2 0,0223 0,0112 7,0390 0,0011 POL : RASA OCA 2 0,0067 0,0033 2,1020 0,1253 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,3127 0,3127 196,9540 0,0000 REMAINDER 178 0,2826 0,0016 Model 8- Plećka- kosti (PKOS) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 0,7994 TOTAL REDUCTION 16 0,4667 0,0292 16,2230 0,0000 MU-YM 1 0,0010 0,0010 0,5550 0,4571 GENOTIP 5 0,0237 0,0047 2,6380 0,0248 POL 1 0,0125 0,0125 6,9660 0,0090 SEZONA ROĐENJA 3 0,0552 0,0184 10,2240 0,0000 POL : GENOTIP 5 0,0075 0,0015 0,8390 0,5254 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,3209 0,3209 178,4810 0,0000 REMAINDER 185 0,3326 0,0018 Prilozi 189 2.22. Model 7- Plećka- mišići (PMIŠ) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 50,9938 TOTAL REDUCTION 23 39,9484 1,7369 27,9910 0,0000 MU-YM 1 0,6209 0,6209 10,0060 0,0018 RASA OCA 2 3,2795 1,6397 26,4250 0,0000 POL 1 2,3110 2,3110 37,2420 0,0000 SEZONA ROĐENJA 3 1,6249 0,5416 8,7280 0,0000 OČEVI RASE ŠL 9 1,8833 0,2093 3,3720 0,0008 OČEVI RASE VJ 2 1,0353 0,5176 8,3420 0,0003 OČEVI RASE P 2 1,9730 0,9865 15,8980 0,0000 POL : RASA OCA 2 0,1952 0,0976 1,5730 0,2103 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 15,7310 15,7310 253,5100 0,0000 REMAINDER 178 11,0454 0,0621 Model 8- Plećka- mišići (PMIŠ) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 50,9938 TOTAL REDUCTION 16 36,0455 2,2528 27,8810 0,0000 MU-YM 1 0,0198 0,0198 0,2450 0,6212 GENOTIP 5 2,5092 0,5018 6,2110 0,0000 POL 1 1,3068 1,3068 16,1730 0,0001 SEZONA ROĐENJA 3 0,7085 0,2362 2,9230 0,0348 POL : GENOTIP 5 0,4817 0,0963 1,1920 0,3142 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 21,6520 21,6520 267,9650 0,0000 REMAINDER 185 14,9483 0,0808 2.23. Model 7-Ukupna masa trbušno rebarnog dela (MTRD) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 131,1775 TOTAL REDUCTION 23 102,1171 4,4399 27,1950 0,0000 MU-YM 1 0,6984 0,6984 4,2780 0,0401 RASA OCA 2 0,0471 0,0235 0,1440 0,8659 POL 1 0,7472 0,7472 4,5770 0,0338 SEZONA ROĐENJA 3 0,4677 0,1559 0,9550 0,4169 OČEVI RASE ŠL 9 1,3859 0,1540 0,9430 0,4896 OČEVI RASE VJ 2 0,2368 0,1184 0,7250 0,4857 OČEVI RASE P 2 2,1320 1,0660 6,5300 0,0018 POL : RASA OCA 2 0,2291 0,1146 0,7020 0,4971 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 49,9725 49,9725 306,0900 0,0000 REMAINDER 178 29,0604 0,1633 Model 8-Ukupna masa trbušno rebarnog dela (MTRD) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 131,1775 TOTAL REDUCTION 16 100,1839 6,2615 37,3750 0,0000 MU-YM 1 0,5132 0,5132 3,0630 0,0817 GENOTIP 5 2,8734 0,5747 3,4300 0,0056 POL 1 0,6060 0,6060 3,6170 0,0587 SEZONA ROĐENJA 3 1,1145 0,3715 2,2170 0,0862 POL : GENOTIP 5 0,7922 0,1584 0,9460 0,4537 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 74,7431 74,7431 446,1390 0,0000 REMAINDER 185 30,9936 0,1675 Prilozi 190 2.24. Model 7- Trbušno-rebarni deo (TRD)- Koža i potkožno masno tkivo (TPMT) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 35,7297 TOTAL REDUCTION 23 20,3810 0,8861 10,2760 0,0000 MU-YM 1 0,2004 0,2004 2,3240 0,1292 RASA OCA 2 4,5758 2,2879 26,5330 0,0000 POL 1 1,8213 1,8213 21,1220 0,0000 SEZONA ROĐENJA 3 0,2452 0,0817 0,9480 0,4204 OČEVI RASE ŠL 9 1,1345 0,1261 1,4620 0,1646 OČEVI RASE VJ 2 1,2944 0,6472 7,5050 0,0007 OČEVI RASE P 2 2,5430 1,2715 14,7460 0,0000 POL : RASA OCA 2 0,0564 0,0282 0,3270 0,7217 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 7,8116 7,8116 90,5910 0,0000 REMAINDER 178 15,3487 0,0862 Model 8- Trbušno-rebarni deo (TRD)- Koža i potkožno masno tkivo (TPMT) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 35,7297 TOTAL REDUCTION 16 17,0243 1,0640 10,5230 0,0000 MU-YM 1 0,3160 0,3160 3,1250 0,0787 GENOTIP 5 4,8081 0,9616 9,5110 0,0000 POL 1 0,8242 0,8242 8,1510 0,0048 SEZONA ROĐENJA 3 0,1640 0,0547 0,5410 0,6592 POL : GENOTIP 5 0,2914 0,0583 0,5760 0,7206 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 9,6474 9,6474 95,4150 0,0000 REMAINDER 185 18,7055 0,1011 2.25. Model 7- TRD- intermuskularno masno tkivo (TINT) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 9,1809 TOTAL REDUCTION 23 6,2987 0,2739 16,9130 0,0000 MU-YM 1 0,0197 0,0197 1,2140 0,2720 RASA OCA 2 0,2288 0,1144 7,0660 0,0011 POL 1 0,0784 0,0784 4,8420 0,0291 SEZONA ROĐENJA 3 0,2544 0,0848 5,2370 0,0019 OČEVI RASE ŠL 9 0,2702 0,0300 1,8540 0,0613 OČEVI RASE VJ 2 0,0025 0,0013 0,0780 0,9254 OČEVI RASE P 2 0,9907 0,4954 30,5930 0,0000 POL : RASA OCA 2 0,0123 0,0061 0,3800 0,6846 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,8520 0,8520 52,6180 0,0000 REMAINDER 178 2,8822 0,0162 Model 8- TRD- intermuskularno masno tkivo (TINT) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 9,181 TOTAL REDUCTION 16 5,085 0,318 14,356 0,000 MU-YM 1 0,006 0,006 0,292 0,589 GENOTIP 5 0,586 0,117 5,292 0,000 POL 1 0,032 0,032 1,458 0,229 SEZONA ROĐENJA 3 0,773 0,258 11,638 0,000 POL : GENOTIP 5 0,074 0,015 0,673 0,647 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 2,451 2,451 110,732 0,000 REMAINDER 185 4,096 0,022 Prilozi 191 2.26. Model 7- TRD- kosti (TKOS) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 1,4038 TOTAL REDUCTION 23 0,9268 0,0403 15,0370 0,0000 MU-YM 1 0,0628 0,0628 23,4490 0,0000 RASA OCA 2 0,2596 0,1298 48,4330 0,0000 POL 1 0,0028 0,0028 1,0370 0,3099 SEZONA ROĐENJA 3 0,0306 0,0102 3,8060 0,0113 OČEVI RASE ŠL 9 0,1837 0,0204 7,6180 0,0000 OČEVI RASE VJ 2 0,0034 0,0017 0,6290 0,5341 OČEVI RASE P 2 0,1373 0,0687 25,6210 0,0000 POL : RASA OCA 2 0,0136 0,0068 2,5470 0,0812 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,0420 0,0420 15,6740 0,0001 REMAINDER 178 0,4770 0,0027 Model 8- TRD- kosti (TKOS) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 1,4038 TOTAL REDUCTION 16 0,6045 0,0378 8,7430 0,0000 MU-YM 1 0,0197 0,0197 4,5520 0,0342 GENOTIP 5 0,2155 0,0431 9,9760 0,0000 POL 1 0,0022 0,0022 0,5150 0,4740 SEZONA ROĐENJA 3 0,0379 0,0126 2,9210 0,0348 POL : GENOTIP 5 0,0386 0,0077 1,7860 0,1165 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,0805 0,0805 18,6300 0,0000 REMAINDER 185 0,7993 0,0043 2.27. Model 7- TRD- Mišići (TMIŠ) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 40,6718 TOTAL REDUCTION 23 27,5845 1,1993 16,3120 0,0000 MU-YM 1 0,7964 0,7964 10,8320 0,0012 RASA OCA 2 2,1045 1,0523 14,3120 0,0000 POL 1 0,5076 0,5076 6,9040 0,0094 SEZONA ROĐENJA 3 1,6703 0,5568 7,5720 0,0001 OČEVI RASE ŠL 9 2,7752 0,3084 4,1940 0,0001 OČEVI RASE VJ 2 0,5982 0,2991 4,0680 0,0187 OČEVI RASE P 2 4,4435 2,2218 30,2180 0,0000 POL : RASA OCA 2 0,0698 0,0349 0,4740 0,6231 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 9,8987 9,8987 134,6300 0,0000 REMAINDER 178 13,0874 0,0735 Model 8- TRD- Mišići (TMIŠ) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 40,6718 TOTAL REDUCTION 16 20,8806 1,3050 12,1990 0,0000 MU-YM 1 0,0089 0,0089 0,0830 0,7731 GENOTIP 5 0,5027 0,1005 0,9400 0,4575 POL 1 0,0686 0,0686 0,6410 0,4243 SEZONA ROĐENJA 3 0,2233 0,0744 0,6960 0,5593 POL : GENOTIP 5 0,3102 0,0620 0,5800 0,7178 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 13,6156 13,6156 127,2730 0,0000 REMAINDER 185 19,7912 0,1070 Prilozi 192 2.28. Model 7-Masa podslabinskog mišića (FILE) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 2,2435 TOTAL REDUCTION 23 1,4750 0,0641 14,8530 0,0000 MU-YM 1 0,0371 0,0371 8,5850 0,0038 RASA OCA 2 0,0316 0,0158 3,6630 0,0276 POL 1 0,0605 0,0605 14,0210 0,0002 SEZONA ROĐENJA 3 0,0299 0,0100 2,3110 0,0766 OČEVI RASE ŠL 9 0,2157 0,0240 5,5520 0,0000 OČEVI RASE VJ 2 0,0666 0,0333 7,7130 0,0006 OČEVI RASE P 2 0,0064 0,0032 0,7380 0,4795 POL : RASA OCA 2 0,0157 0,0078 1,8160 0,1656 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,5389 0,5389 124,8060 0,0000 REMAINDER 178 0,7685 0,0043 Model 8- Masa podslabinskog mišića (FILE) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 2,2435 TOTAL REDUCTION 16 1,1972 0,0748 13,2300 0,0000 MU-YM 1 0,0278 0,0278 4,9160 0,0278 GENOTIP 5 0,0605 0,0121 2,1380 0,0621 POL 1 0,0234 0,0234 4,1450 0,0432 SEZONA ROĐENJA 3 0,0468 0,0156 2,7570 0,0430 POL : GENOTIP 5 0,0174 0,0035 0,6160 0,6900 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,7412 0,7412 131,0450 0,0000 REMAINDER 185 1,0463 0,0057 2.29. Model 7-Udeo mase buta u masi polutke za disekciju (UBUP) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 406,4958 TOTAL REDUCTION 23 213,9901 9,3039 8,6030 0,0000 MU-YM 1 13,9113 13,9113 12,8630 0,0004 RASA OCA 2 129,4493 64,7247 59,8480 0,0000 POL 1 17,7266 17,7266 16,3910 0,0001 SEZONA ROĐENJA 3 16,6812 5,5604 5,1410 0,0021 OČEVI RASE ŠL 9 10,9197 1,2133 1,1220 0,3493 OČEVI RASE VJ 2 1,8399 0,9200 0,8510 0,4289 OČEVI RASE P 2 47,4304 23,7152 21,9280 0,0000 POL : RASA OCA 2 0,9084 0,4542 0,4200 0,6577 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,1754 0,1754 0,1620 0,6876 REMAINDER 178 192,5056 1,0815 Model 8-Udeo mase buta u masi polutke za disekciju (UBUP) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 406,4958 TOTAL REDUCTION 16 195,4806 12,2175 10,7110 0,0000 MU-YM 1 0,0406 0,0406 0,0360 0,8505 GENOTIP 5 130,5694 26,1139 22,8940 0,0000 POL 1 2,4286 2,4286 2,1290 0,1462 SEZONA ROĐENJA 3 6,0914 2,0305 1,7800 0,1507 POL : GENOTIP 5 3,3249 0,6650 0,5830 0,7155 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,3181 0,3181 0,2790 0,5981 REMAINDER 185 211,0152 1,1406 Prilozi 193 2.30. Model 7- Udeo mišića buta u masi polutke za disekciju (UMBUP) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 610,3416 TOTAL REDUCTION 23 304,6543 13,2458 7,7130 0,0000 MU-YM 1 29,9441 29,9441 17,4360 0,0000 RASA OCA 2 147,3123 73,6562 42,8900 0,0000 POL 1 74,1537 74,1537 43,1790 0,0000 SEZONA ROĐENJA 3 66,3315 22,1105 12,8750 0,0000 OČEVI RASE ŠL 9 62,4390 6,9377 4,0400 0,0001 OČEVI RASE VJ 2 25,7192 12,8596 7,4880 0,0008 OČEVI RASE P 2 41,8080 20,9040 12,1720 0,0000 POL : RASA OCA 2 1,0868 0,5434 0,3160 0,7292 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 2,8084 2,8084 1,6350 0,2026 REMAINDER 178 305,6872 1,7173 Model 8- Udeo mišića buta u masi polutke za disekciju (UMBUP) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 610,3416 TOTAL REDUCTION 16 219,9274 13,7455 6,5130 0,0000 MU-YM 1 0,2770 0,2770 0,1310 0,7176 GENOTIP 5 128,1193 25,6239 12,1420 0,0000 POL 1 16,5281 16,5281 7,8320 0,0057 SEZONA ROĐENJA 3 35,6055 11,8685 5,6240 0,0012 POL : GENOTIP 5 7,3675 1,4735 0,6980 0,6278 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,7695 0,7695 0,3650 0,5467 REMAINDER 185 390,4141 2,1103 2.31. Model 7- Udeo mase mišićnog tkiva buta u ukupnoj masi buta (UMBUB) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 4431,3610 TOTAL REDUCTION 23 2283,6915 99,2909 8,2290 0,0000 MU-YM 1 135,7667 135,7667 11,2520 0,0010 RASA OCA 2 702,2322 351,1161 29,1010 0,0000 POL 1 542,4773 542,4773 44,9610 0,0000 SEZONA ROĐENJA 3 519,0327 173,0109 14,3390 0,0000 OČEVI RASE ŠL 9 870,5633 96,7293 8,0170 0,0000 OČEVI RASE VJ 2 302,6646 151,3323 12,5430 0,0000 OČEVI RASE P 2 56,3312 28,1656 2,3340 0,0998 POL : RASA OCA 2 12,2805 6,1402 0,5090 0,6020 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 33,8228 33,8228 2,8030 0,0958 REMAINDER 178 2147,6694 12,0656 Model 8- Udeo mišića buta u ukupnoj masi buta (UMBUB) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 4431,3610 TOTAL REDUCTION 16 1116,5144 69,7822 3,8950 0,0000 MU-YM 1 2,9854 2,9854 0,1670 0,6836 GENOTIP 5 562,1838 112,4368 6,2750 0,0000 POL 1 152,8556 152,8556 8,5310 0,0039 SEZONA ROĐENJA 3 379,5133 126,5044 7,0600 0,0002 POL : GENOTIP 5 46,0924 9,2185 0,5140 0,7673 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 26,4539 26,4539 1,4760 0,2259 REMAINDER 185 3314,8466 17,9181 Prilozi 194 2.32. Model 7-Udeo mišića buta u ukupnoj masi mišića (četiri dela+file) (UMBUM) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 800,6308 TOTAL REDUCTION 23 204,7485 8,9021 2,6590 0,0002 MU-YM 1 17,5613 17,5613 5,2460 0,0232 RASA OCA 2 68,3194 34,1597 10,2040 0,0001 POL 1 0,5210 0,5210 0,1560 0,6937 SEZONA ROĐENJA 3 38,1114 12,7038 3,7950 0,0114 OČEVI RASE ŠL 9 39,0736 4,3415 1,2970 0,2408 OČEVI RASE VJ 2 3,4076 1,7038 0,5090 0,6020 OČEVI RASE P 2 23,8240 11,9120 3,5580 0,0305 POL : RASA OCA 2 1,4011 0,7005 0,2090 0,8114 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,3555 0,3555 0,1060 0,7449 REMAINDER 178 595,8822 3,3477 Model 8-Udeo mišića buta u ukupnoj masi mišića (četiri dela+file) (UMBUM) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 800,6308 TOTAL REDUCTION 16 173,7666 10,8604 3,2050 0,0001 MU-YM 1 2,7752 2,7752 0,8190 0,3666 GENOTIP 5 88,9772 17,7954 5,2520 0,0002 POL 1 0,7025 0,7025 0,2070 0,6494 SEZONA ROĐENJA 3 35,2924 11,7641 3,4720 0,0172 POL : GENOTIP 5 5,1263 1,0253 0,3030 0,9105 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,8796 0,8796 0,2600 0,6110 REMAINDER 185 626,8641 3,3885 2.33. Model 7- Udeo mišića slabina u masi polutke za disekciju(UMSUP) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 211,7936 TOTAL REDUCTION 23 83,9546 3,6502 5,0820 0,0000 MU-YM 1 0,2687 0,2687 0,3740 0,5415 RASA OCA 2 8,7562 4,3781 6,0960 0,0027 POL 1 29,0271 29,0271 40,4170 0,0000 SEZONA ROĐENJA 3 4,8364 1,6121 2,2450 0,0833 OČEVI RASE ŠL 9 16,1862 1,7985 2,5040 0,0102 OČEVI RASE VJ 2 9,9436 4,9718 6,9230 0,0013 OČEVI RASE P 2 2,5994 1,2997 1,8100 0,1667 POL : RASA OCA 2 4,5918 2,2959 3,1970 0,0433 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 1,2857 1,2857 1,7900 0,1826 REMAINDER 178 127,8389 0,7182 Model 8- Udeo mišića slabina u masi polutke za disekciju (UMSUP) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 211,7936 TOTAL REDUCTION 16 56,9668 3,5604 4,2540 0,0000 MU-YM 1 0,2911 0,2911 0,3480 0,5561 GENOTIP 5 13,7468 2,7494 3,2850 0,0074 POL 1 9,3992 9,3992 11,2310 0,0010 SEZONA ROĐENJA 3 16,3752 5,4584 6,5220 0,0004 POL : GENOTIP 5 6,0406 1,2081 1,4440 0,2095 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 1,4305 1,4305 1,7090 0,1927 REMAINDER 185 154,8267 0,8369 Prilozi 195 2.34. Model 7- Udeo mišića slabine u ukupnoj masi slabine (UMSUD) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 8367,8936 TOTAL REDUCTION 23 4342,2009 188,7913 8,3480 0,0000 MU-YM 1 173,4317 173,4317 7,6680 0,0062 RASA OCA 2 1515,4161 757,7081 33,5030 0,0000 POL 1 1376,1356 1376,1356 60,8470 0,0000 SEZONA ROĐENJA 3 444,4736 148,1579 6,5510 0,0004 OČEVI RASE ŠL 9 650,9278 72,3253 3,1980 0,0014 OČEVI RASE VJ 2 333,7457 166,8728 7,3780 0,0008 OČEVI RASE P 2 204,8086 102,4043 4,5280 0,0121 POL : RASA OCA 2 95,2019 47,6009 2,1050 0,1249 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 145,8785 145,8785 6,4500 0,0119 REMAINDER 178 4025,6927 22,6163 Model 8- Udeo mišića slabine u ukupnoj masi slabine (UMSUD) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 8367,8936 TOTAL REDUCTION 16 3397,1549 212,3222 7,9020 0,0000 MU-YM 1 0,0363 0,0363 0,0010 0,9707 GENOTIP 5 1710,2629 342,0526 12,7300 0,0000 POL 1 466,8031 466,8031 17,3730 0,0000 SEZONA ROĐENJA 3 524,2766 174,7589 6,5040 0,0004 POL : GENOTIP 5 148,8819 29,7764 1,1080 0,3576 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 165,0606 165,0606 6,1430 0,0141 REMAINDER 185 4970,7387 26,8689 2.35. Model 7- Udeo mišića slabina u ukupnim mišićima mišići četiri dela + file (UMSUM) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 562,4082 TOTAL REDUCTION 23 151,8905 6,6039 2,8630 0,0001 MU-YM 1 12,8176 12,8176 5,5580 0,0195 RASA OCA 2 26,5349 13,2674 5,7530 0,0038 POL 1 6,9896 6,9896 3,0310 0,0834 SEZONA ROĐENJA 3 13,9875 4,6625 2,0220 0,1109 OČEVI RASE ŠL 9 70,4927 7,8325 3,3960 0,0008 OČEVI RASE VJ 2 3,4717 1,7358 0,7530 0,4726 OČEVI RASE P 2 18,6887 9,3443 4,0520 0,0190 POL : RASA OCA 2 15,4956 7,7478 3,3590 0,0370 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,8420 0,8420 0,3650 0,5465 REMAINDER 178 410,5177 2,3063 2.35.1. Model 7-Interakcija pola i rase oca- UMSUP- udeo mišića slabine u masi polutke za disekciju, UMSUM- udeo mišića slabine u ukupnoj masi mišića dobijenih disekcijom (četiri dela + file) (LSMean ±S.E.) Izvor varijacije UMSUP, % UMSUM, % Pol : RO M:ŠL Ž:ŠL M:VJ Ž:VJ M:P Ž:P 8,82± 0,15 9,64± 0,18 7,80± 0,23 9,19± 0,21 9,30± 0,26 9,73± 0,26 21,41± 0,27 21,80± 0,32 21,35± 0,42 22,69± 0,38 20,70± 0,46 20,28± 0,47 Model 8- Udeo mišića slabina u ukupnim mišićima mišići četiri dela + file (UMSUM) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 562,4082 TOTAL REDUCTION 16 83,5734 5,2233 2,0180 0,0140 MU-YM 1 1,4886 1,4886 0,5750 0,4492 GENOTIP 5 18,6107 3,7221 1,4380 0,2115 POL 1 3,2983 3,2983 1,2740 0,2604 SEZONA ROĐENJA 3 19,6805 6,5602 2,5350 0,0573 POL : GENOTIP 5 19,9912 3,9982 1,5450 0,1768 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 1,9080 1,9080 0,7370 0,3917 REMAINDER 185 478,8348 2,5883 Prilozi 196 2.36. Model 7- Udeo mišića plećke u ukupnoj masi polutke za disekciju (UMPUP) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 117,9067 TOTAL REDUCTION 23 50,8374 2,2103 5,8660 0,0000 MU-YM 1 2,7299 2,7299 7,2450 0,0078 RASA OCA 2 15,1590 7,5795 20,1160 0,0000 POL 1 13,3937 13,3937 35,5460 0,0000 SEZONA ROĐENJA 3 10,3941 3,4647 9,1950 0,0000 OČEVI RASE ŠL 9 11,8445 1,3161 3,4930 0,0006 OČEVI RASE VJ 2 7,0436 3,5218 9,3470 0,0001 OČEVI RASE P 2 10,1756 5,0878 13,5030 0,0000 POL : RASA OCA 2 0,9503 0,4752 1,2610 0,2859 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,0031 0,0031 0,0080 0,9275 REMAINDER 178 67,0694 0,3768 Model 8- Udeo mišića plećke u ukupnoj masi polutke za disekciju (UMPUP) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 117,9067 TOTAL REDUCTION 16 26,9551 1,6847 3,4270 0,0000 MU-YM 1 0,0246 0,0246 0,0500 0,8232 GENOTIP 5 12,3854 2,4771 5,0390 0,0003 POL 1 7,0853 7,0853 14,4120 0,0002 SEZONA ROĐENJA 3 6,5924 2,1975 4,4700 0,0048 POL : GENOTIP 5 2,2284 0,4457 0,9070 0,4793 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,0275 0,0275 0,0560 0,8133 REMAINDER 185 90,9516 0,4916 2.37. Model 7- Udeo mišića plećke u ukupnoj masi plećke (UMPUD) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 5209,1522 TOTAL REDUCTION 23 2522,2540 109,6632 7,2650 0,0000 MU-YM 1 280,7334 280,7334 18,5980 0,0000 RASA OCA 2 808,1034 404,0517 26,7670 0,0000 POL 1 745,9895 745,9895 49,4200 0,0000 SEZONA ROĐENJA 3 654,4471 218,1490 14,4520 0,0000 OČEVI RASE ŠL 9 605,3527 67,2614 4,4560 0,0000 OČEVI RASE VJ 2 270,3557 135,1779 8,9550 0,0002 OČEVI RASE P 2 361,5606 180,7803 11,9760 0,0000 POL : RASA OCA 2 17,0804 8,5402 0,5660 0,5689 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 8,2353 8,2353 0,5460 0,4611 REMAINDER 178 2686,8983 15,0949 Model 8- Udeo mišića plećke u ukupnoj masi plećke (UMPUD) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 5209,1522 TOTAL REDUCTION 16 1452,9594 90,8100 4,4730 0,0000 MU-YM 1 25,1134 25,1134 1,2370 0,2675 GENOTIP 5 612,1078 122,4216 6,0300 0,0000 POL 1 311,7654 311,7654 15,3550 0,0001 SEZONA ROĐENJA 3 603,4993 201,1664 9,9080 0,0000 POL : GENOTIP 5 52,5558 10,5112 0,5180 0,7649 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,1062 0,1062 0,0050 0,9424 REMAINDER 185 3756,1929 20,3037 Prilozi 197 2.38. Model 7- Udeo mišića plećke u ukupnim mišićima mišići četiri dela + file (UMPUM) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 286,7150 TOTAL REDUCTION 23 58,3922 2,5388 1,9790 0,0072 MU-YM 1 0,0010 0,0010 0,0010 0,9778 RASA OCA 2 1,7507 0,8754 0,6820 0,5067 POL 1 0,0027 0,0027 0,0020 0,9633 SEZONA ROĐENJA 3 0,8026 0,2675 0,2090 0,8892 OČEVI RASE ŠL 9 28,9564 3,2174 2,5080 0,0101 OČEVI RASE VJ 2 10,7599 5,3799 4,1940 0,0166 OČEVI RASE P 2 2,9955 1,4978 1,1680 0,3135 POL : RASA OCA 2 8,4560 4,2280 3,2960 0,0393 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 1,8295 1,8295 1,4260 0,2340 REMAINDER 178 228,3228 1,2827 2.38.1. Model 7- Interakcija pola i rase oca za udeo mišića plećke u ukupnim mišićima mišići četiri dela + file (UMPUM) (LSMean±S.E.) Izvori varijacije UMPUM, % Pol : RO M:ŠL Ž:ŠL M:VJ Ž:VJ M:P Ž:P 18,35 ± 0,20 18,18 ± 0,24 18,38 ± 0,31 17,88 ± 0,28 17,65 ± 0,34 18,34 ± 0,35 Model 8- Udeo mišića plećke u ukupnim mišićima mišići četiri dela + file (UMPUM) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 286,7150 TOTAL REDUCTION 16 29,1947 1,8247 1,3110 0,1941 MU-YM 1 0,2535 0,2535 0,1820 0,6701 GENOTIP 5 12,6097 2,5219 1,8120 0,1115 POL 1 2,6755 2,6755 1,9220 0,1673 SEZONA ROĐENJA 3 0,6916 0,2305 0,1660 0,9167 POL : GENOTIP 5 14,2074 2,8415 2,0410 0,0741 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,8109 0,8109 0,5830 0,4463 REMAINDER 185 257,5202 1,3920 2.39. Model 7- Udeo mišića trbušno-rebarnog dela u masi polutke za disekciju (UMTUP) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 127,9373 TOTAL REDUCTION 23 47,2669 2,0551 4,5350 0,0000 MU-YM 1 4,6073 4,6073 10,1660 0,0017 RASA OCA 2 12,4160 6,2080 13,6980 0,0000 POL 1 2,4270 2,4270 5,3550 0,0218 SEZONA ROĐENJA 3 13,3919 4,4640 9,8500 0,0000 OČEVI RASE ŠL 9 18,8413 2,0935 4,6190 0,0000 OČEVI RASE VJ 2 4,1915 2,0957 4,6240 0,0110 OČEVI RASE P 2 23,5432 11,7716 25,9740 0,0000 POL : RASA OCA 2 0,6976 0,3488 0,7700 0,4647 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,3965 0,3965 0,8750 0,3509 REMAINDER 178 80,6704 0,4532 Model 8- Udeo mišića trbušno-rebarnog dela u masi polutke za disekciju (UMTUP) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 127,9373 TOTAL REDUCTION 16 7,5685 0,4730 0,7270 0,7642 MU-YM 1 0,0023 0,0023 0,0030 0,9531 GENOTIP 5 2,5400 0,5080 0,7810 0,5668 POL 1 0,2428 0,2428 0,3730 0,5420 SEZONA ROĐENJA 3 1,9457 0,6486 0,9970 0,3968 POL : GENOTIP 5 1,5945 0,3189 0,4900 0,7854 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,4792 0,4792 0,7370 0,3919 REMAINDER 185 120,3688 0,6506 Prilozi 198 2.40. Model 7- Udeo mišića trbušno-rebarnog dela u ukupnoj masi trbušno-rebarnog dela (UMTUD) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 8657,1693 TOTAL REDUCTION 23 3723,6723 161,8988 5,8410 0,0000 MU-YM 1 92,1647 92,1647 3,3250 0,0699 RASA OCA 2 1192,0403 596,0201 21,5040 0,0000 POL 1 593,7495 593,7495 21,4220 0,0000 SEZONA ROĐENJA 3 653,5994 217,8665 7,8610 0,0001 OČEVI RASE ŠL 9 864,1537 96,0171 3,4640 0,0006 OČEVI RASE VJ 2 390,8518 195,4259 7,0510 0,0011 OČEVI RASE P 2 719,1921 359,5960 12,9740 0,0000 POL : RASA OCA 2 11,3809 5,6904 0,2050 0,8146 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 221,0147 221,0147 7,9740 0,0053 REMAINDER 178 4933,4970 27,7163 Model 8- Udeo mišića trbušno-rebarnog dela u ukupnoj masi trbušno-rebarnog dela (UMTUD) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 8657,1693 TOTAL REDUCTION 16 2098,2976 131,1436 3,6990 0,0000 MU-YM 1 50,4461 50,4461 1,4230 0,2345 GENOTIP 5 1062,9236 212,5847 5,9960 0,0000 POL 1 169,9577 169,9577 4,7940 0,0298 SEZONA ROĐENJA 3 273,1831 91,0610 2,5680 0,0548 POL : GENOTIP 5 93,8290 18,7658 0,5290 0,7562 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 384,1093 384,1093 10,8340 0,0012 REMAINDER 185 6558,8717 35,4534 2.41. Model 7- Udeo mišića trbušno-rebarnog dela u masi mišića četiri dela + file (UMTUM) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 448,3032 TOTAL REDUCTION 23 129,2078 5,6177 3,1340 0,0000 MU-YM 1 2,6605 2,6605 1,4840 0,2247 RASA OCA 2 0,4693 0,2347 0,1310 0,8774 POL 1 10,8121 10,8121 6,0310 0,0150 SEZONA ROĐENJA 3 14,8393 4,9464 2,7590 0,0430 OČEVI RASE ŠL 9 49,7464 5,5274 3,0830 0,0019 OČEVI RASE VJ 2 3,4826 1,7413 0,9710 0,3806 OČEVI RASE P 2 35,1448 17,5724 9,8020 0,0001 POL : RASA OCA 2 5,2469 2,6235 1,4630 0,2342 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,0897 0,0897 0,0500 0,8233 REMAINDER 178 319,0955 1,7927 Model 8- Udeo mišića trbušno-rebarnog dela u masi mišića četiri dela + file (UMTUM) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 448,3032 TOTAL REDUCTION 16 47,1193 2,9450 1,3580 0,1670 MU-YM 1 0,0165 0,0165 0,0080 0,9305 GENOTIP 5 15,9837 3,1967 1,4740 0,1991 POL 1 7,1344 7,1344 3,2900 0,0713 SEZONA ROĐENJA 3 13,4909 4,4970 2,0740 0,1036 POL : GENOTIP 5 4,8482 0,9696 0,4470 0,8166 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,0008 0,0008 0,0000 0,9846 REMAINDER 185 401,1839 2,1686 Prilozi 199 2.42. Model 7- Dnevni prirast mase tople polutke (DPMTP) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 546831,5522 TOTAL REDUCTION 23 449518,5826 19544,2862 35,7490 0,0000 MU-YM 1 13569,2188 13569,2188 24,8200 0,0000 RASA OCA 2 31042,4694 15521,2347 28,3910 0,0000 POL 1 693,4427 693,4427 1,2680 0,2616 SEZONA ROĐENJA 3 12669,3727 4223,1242 7,7250 0,0001 OČEVI RASE ŠL 9 40805,3897 4533,9322 8,2930 0,0000 OČEVI RASE VJ 2 1248,8635 624,4318 1,1420 0,3215 OČEVI RASE P 2 53529,4664 26764,7332 48,9570 0,0000 POL : RASA OCA 2 69,3241 34,6621 0,0630 0,9386 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 101151,4570 101151,4570 185,0210 0,0000 REMAINDER 178 97312,9696 546,7021 Model 8- Dnevni prirast mase tople polutke (DPMTP) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 546831,5522 TOTAL REDUCTION 16 374636,1886 23414,7618 25,1560 0,0000 MU-YM 1 115,3616 115,3616 0,1240 0,7252 GENOTIP 5 15830,1919 3166,0384 3,4010 0,0059 POL 1 1170,1605 1170,1605 1,2570 0,2636 SEZONA ROĐENJA 3 2589,4979 863,1660 0,9270 0,4304 POL : GENOTIP 5 1208,1477 241,6295 0,2600 0,9335 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 229387,5560 229387,5560 246,4450 0,0000 REMAINDER 185 172195,3636 930,7857 2.43. Model 7- Dnevni prirast mišićnog tkiva četiri dela + file (DPMES) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 35802,0597 TOTAL REDUCTION 23 27421,3205 1192,2313 25,3220 0,0000 MU-YM 1 1958,0699 1958,0699 41,5880 0,0000 RASA OCA 2 6950,8877 3475,4438 73,8160 0,0000 POL 1 1263,8488 1263,8488 26,8430 0,0000 SEZONA ROĐENJA 3 2744,3522 914,7841 19,4290 0,0000 OČEVI RASE ŠL 9 3645,4591 405,0510 8,6030 0,0000 OČEVI RASE VJ 2 922,9709 461,4854 9,8020 0,0001 OČEVI RASE P 2 6246,4552 3123,2276 66,3350 0,0000 POL : RASA OCA 2 63,6073 31,8037 0,6750 0,5102 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 2929,7507 2929,7507 62,2250 0,0000 REMAINDER 178 8380,7392 47,0828 Model 8- Dnevni prirast mišićnog tkiva četiri dela + file (DPMES) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 35802,0597 TOTAL REDUCTION 16 19262,4016 1203,9001 13,4660 0,0000 MU-YM 1 7,7031 7,7031 0,0860 0,7694 GENOTIP 5 3281,4749 656,2950 7,3410 0,0000 POL 1 236,3195 236,3195 2,6430 0,1057 SEZONA ROĐENJA 3 452,8262 150,9421 1,6880 0,1693 POL : GENOTIP 5 284,7457 56,9491 0,6370 0,6742 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 7817,1358 7817,1358 87,4370 0,0000 REMAINDER 185 16539,6581 89,4036 Prilozi 200 2.44. Model 7- Prinos mesa u polutki (JUS 1) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 3743,7464 TOTAL REDUCTION 23 3375,7370 146,7712 70,9910 0,0000 MU-YM 1 0,1135 0,1135 0,0550 0,8150 RASA OCA 2 49,4647 24,7324 11,9630 0,0000 POL 1 33,7902 33,7902 16,3440 0,0001 SEZONA ROĐENJA 3 12,2261 4,0754 1,9710 0,1183 OČEVI RASE ŠL 9 37,8102 4,2011 2,0320 0,0381 OČEVI RASE VJ 2 29,2556 14,6278 7,0750 0,0011 OČEVI RASE P 2 0,1011 0,0506 0,0240 0,9758 POL : RASA OCA 2 28,3464 14,1732 6,8550 0,0014 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 1727,1509 1727,1509 835,3940 0,0000 REMAINDER 178 368,0094 2,0675 Model 8- Prinos mesa u polutki (JUS 1) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 3743,7464 TOTAL REDUCTION 16 3316,1677 207,2605 89,6750 0,0000 MU-YM 1 0,5439 0,5439 0,2350 0,6282 GENOTIP 5 104,7785 20,9557 9,0670 0,0000 POL 1 9,9271 9,9271 4,2950 0,0396 SEZONA ROĐENJA 3 49,2450 16,4150 7,1020 0,0002 POL : GENOTIP 5 30,0485 6,0097 2,6000 0,0266 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 2320,2945 2320,2945 1003,9190 0,0000 REMAINDER 185 427,5787 2,3112 2.45. Model 7- Udeo mesa u polutki (JUS 2) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 549,2451 TOTAL REDUCTION 23 232,6484 10,1151 5,6870 0,0000 MU-YM 1 0,0812 0,0812 0,0460 0,8310 RASA OCA 2 34,5502 17,2751 9,7130 0,0001 POL 1 51,9597 51,9597 29,2130 0,0000 SEZONA ROĐENJA 3 11,1488 3,7163 2,0890 0,1017 OČEVI RASE ŠL 9 27,6402 3,0711 1,7270 0,0854 OČEVI RASE VJ 2 37,3566 18,6783 10,5010 0,0000 OČEVI RASE P 2 7,0485 3,5243 1,9810 0,1409 POL : RASA OCA 2 26,7303 13,3651 7,5140 0,0007 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,4982 0,4982 0,2800 0,5973 REMAINDER 178 316,5967 1,7786 2.45.1. Model 7-Interakcija pola i rase oca (JUS 1 i JUS 2) (LSMean±S.E.) Pol : RO JUS 1, kg JUS 2, % M:ŠL Ž:ŠL M:VJ Ž:VJ M:P Ž:P 35,58 ± 0,25 35,93 ± 0,30 32,87 ± 0,40 35,17 ± 0,36 36,36 ± 0,44 36,57 ± 0,45 43,82 ± 0,24 44,38 ± 0,28 41,26 ± 0,37 43,74 ± 0,33 44,01 ± 0,40 44,50 ± 0,41 Model 8- Udeo mesa u polutki (JUS 2) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 549,2451 TOTAL REDUCTION 16 178,5950 11,1622 5,5710 0,0000 MU-YM 1 1,6057 1,6057 0,8010 0,3718 GENOTIP 5 90,1430 18,0286 8,9980 0,0000 POL 1 10,3575 10,3575 5,1700 0,0241 SEZONA ROĐENJA 3 39,8214 13,2738 6,6250 0,0003 POL : GENOTIP 5 31,8330 6,3666 3,1780 0,0090 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 5,2226 5,2226 2,6070 0,1081 REMAINDER 185 370,6501 2,0035 Prilozi 201 2. 45.2.Model 8-Interakcija pola i genotipa (JUS 1 i JUS 2) (LSMean±S.E.) POL:GEN JUS 1, kg JUS 2, % M:1 Ž:1 M:2 Ž:2 M:5 Ž:5 M:6 Ž:6 M:8 Ž:8 M:9 Ž:9 35,61 ± 0,24 36,13 ± 0,28 32,77 ± 0,42 35,27 ± 0,40 36,32 ± 0,64 36,80 ± 0,60 36,62 ± 0,44 36,74 ± 0,41 35,07 ± 0,70 35,88 ± 0,90 34,17 ± 1,09 34,18 ± 0,88 43,87 ± 0,22 44,58 ± 0,26 40,94 ± 0,39 43,68 ± 0,38 44,58 ± 0,60 45,17 ± 0,56 44,29 ± 0,41 44,85 ± 0,38 43,49 ± 0,65 43,53 ± 0,84 43,06 ± 1,01 42,94 ± 0,82 2.46. Model 7- Udeo mesa u polutki EC 1994 (EC 94) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 4018,0173 TOTAL REDUCTION 23 2183,6724 94,9423 9,2130 0,0000 MU-YM 1 139,6489 139,6489 13,5510 0,0003 RASA OCA 2 818,7008 409,3504 39,7220 0,0000 POL 1 664,5697 664,5697 64,4880 0,0000 SEZONA ROĐENJA 3 426,0761 142,0254 13,7820 0,0000 OČEVI RASE ŠL 9 442,4163 49,1574 4,7700 0,0000 OČEVI RASE VJ 2 271,9666 135,9833 13,1950 0,0000 OČEVI RASE P 2 397,3832 198,6916 19,2810 0,0000 POL : RASA OCA 2 13,5037 6,7518 0,6550 0,5206 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 20,9458 20,9458 2,0330 0,1557 REMAINDER 178 1834,3449 10,3053 Model 8- Udeo mesa u polutki EC 1994 (EC 94) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 4018,0173 TOTAL REDUCTION 16 1289,6874 80,6055 5,4660 0,0000 MU-YM 1 0,1026 0,1026 0,0070 0,9336 GENOTIP 5 626,0287 125,2057 8,4900 0,0000 POL 1 191,4333 191,4333 12,9810 0,0004 SEZONA ROĐENJA 3 243,4983 81,1661 5,5040 0,0013 POL : GENOTIP 5 55,6639 11,1328 0,7550 0,5856 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 15,4384 15,4384 1,0470 0,3076 REMAINDER 185 2728,3299 14,7477 2.47. Model 7- Udeo mesa u polutki EC 2006 (EC 06) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 4054,2024 TOTAL REDUCTION 23 2118,8630 92,1245 8,4730 0,0000 MU-YM 1 123,6942 123,6942 11,3770 0,0009 RASA OCA 2 786,9607 393,4804 36,1900 0,0000 POL 1 651,7753 651,7753 59,9460 0,0000 SEZONA ROĐENJA 3 389,0139 129,6713 11,9260 0,0000 OČEVI RASE ŠL 9 467,1503 51,9056 4,7740 0,0000 OČEVI RASE VJ 2 260,9835 130,4917 12,0020 0,0000 OČEVI RASE P 2 154,2621 77,1311 7,0940 0,0011 POL : RASA OCA 2 19,0395 9,5198 0,8760 0,4184 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 63,4518 63,4518 5,8360 0,0167 REMAINDER 178 1935,3393 10,8727 Model 8- Udeo mesa u polutki EC 2006 (EC 06) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 201 4054,2024 TOTAL REDUCTION 16 1379,5824 86,2239 5,9640 0,0000 MU-YM 1 0,0122 0,0122 0,0010 0,9768 GENOTIP 5 742,5081 148,5016 10,2720 0,0000 POL 1 214,6582 214,6582 14,8480 0,0002 SEZONA ROĐENJA 3 251,4738 83,8246 5,7980 0,0009 POL : GENOTIP 5 44,3457 8,8691 0,6130 0,6922 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 70,6907 70,6907 4,8900 0,0282 REMAINDER 185 2674,6200 14,4574 Prilozi 202 Prilog 3.1.-3.4.2. Rezultati analize varijanse za pH vrednosti musculus longissimus i musculus semimembranosus 3.1. Model 7- pH1 musculus longissimus (pH1-ML) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 410 35,9400 TOTAL REDUCTION 11 1,7748 0,1613 1,884 0,0396 MU-YM 1 0,0636 0,0636 0,743 0,3893 RASA OCA 1 0,1980 0,1980 2,312 0,1291 POL 1 0,0159 0,0159 0,186 0,6665 SEZONA ROĐENJA 2 0,0736 0,0368 0,430 0,6509 OČEVI RASE ŠL 2 0,2923 0,1461 1,707 0,1828 OČEVI RASE VJ 2 0,4605 0,2303 2,689 0,0692 POL : RASA OCA 1 0,1681 0,1681 1,963 0,1620 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,0239 0,0239 0,280 0,5973 REMAINDER 399 34,1652 0,0856 Model 8- pH1 musculus longissimus (pH1-ML) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 410 35,9400 TOTAL REDUCTION 11 1,2394 0,1127 1,296 0,2237 MU-YM 1 0,1238 0,1238 1,423 0,2336 GENOTIP 3 0,6123 0,2041 2,347 0,0710 POL 1 0,0123 0,0123 0,142 0,7069 SEZONA ROĐENJA 2 0,1244 0,0622 0,715 0,4897 POL : GENOTIP 3 0,3648 0,1216 1,398 0,2416 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,0834 0,0834 0,959 0,3281 REMAINDER 399 34,7006 0,0870 3.2. Model 7-pH1 musculus semimembranosus (pH1 – SM) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 410 28,8772 TOTAL REDUCTION 11 0,9046 0,0822 1,173 0,3034 MU-YM 1 0,0577 0,0577 0,823 0,3647 RASA OCA 1 0,0066 0,0066 0,094 0,7588 POL 1 0,0027 0,0027 0,039 0,8436 SEZONA ROĐENJA 2 0,0492 0,0246 0,351 0,7042 OČEVI RASE ŠL 2 0,2808 0,1404 2,003 0,1363 OČEVI RASE VJ 2 0,1411 0,0706 1,006 0,3664 POL : RASA OCA 1 0,0492 0,0492 0,702 0,4027 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,0081 0,0081 0,115 0,7348 REMAINDER 399 27,9726 0,0701 Model 8-pH1 musculus semimembranosus (pH1 – SM) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 410 28,8772 TOTAL REDUCTION 11 0,7165 0,0651 0,923 0,5187 MU-YM 1 0,0678 0,0678 0,961 0,3276 GENOTIP 3 0,1290 0,0430 0,609 0,6133 POL 1 0,0557 0,0557 0,789 0,3750 SEZONA ROĐENJA 2 0,4258 0,2129 3,017 0,0501 POL : GENOTIP 3 0,2189 0,0730 1,034 0,3782 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,00001 0,00001 0,000 0,9904 REMAINDER 399 28,1608 0,0706 3.3. Model 7-pH2 musculus longissimus (pH2-ML) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 410 7,2796 TOTAL REDUCTION 11 0,4339 0,0394 2,299 0,0098 MU-YM 1 0,0704 0,0704 4,106 0,0434 RASA OCA 1 0,0311 0,0311 1,811 0,1791 POL 1 0,0008 0,0008 0,045 0,8325 SEZONA ROĐENJA 2 0,2649 0,1324 7,719 0,0005 OČEVI RASE ŠL 2 0,0770 0,0385 2,245 0,1072 OČEVI RASE VJ 2 0,0147 0,0073 0,427 0,6525 POL : RASA OCA 1 0,0030 0,0030 0,175 0,6758 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,0932 0,0932 5,434 0,0203 REMAINDER 399 6,8457 0,0171 Prilozi 203 Model 8-pH2 musculus longissimus (pH2-ML) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 410 7,2796 TOTAL REDUCTION 11 0,3578 0,0325 1,875 0,0409 MU-YM 1 0,0513 0,0513 2,958 0,0862 GENOTIP 3 0,0458 0,0153 0,880 0,4534 POL 1 0,0064 0,0064 0,370 0,5434 SEZONA ROĐENJA 2 0,1724 0,0862 4,968 0,0074 POL : GENOTIP 3 0,0085 0,0028 0,163 0,9184 REG, MTP B LINEAR 1 0,1232 0,1232 7,103 0,0080 REMAINDER 399 6,9218 0,0173 3.4. Model 7-pH2 musculus semimembranosus (pH2- SM) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 410 9,7022 TOTAL REDUCTION 11 0,588495 0,0535 2,342 0,0085 MU-YM 1 0,1369 0,1369 5,994 0,0148 RASA OCA 1 0,0163 0,0163 0,715 0,3983 POL 1 0,0005 0,0005 0,022 0,8821 SEZONA ROĐENJA 2 0,4307 0,2153 9,428 0,0001 OČEVI RASE ŠL 2 0,1965 0,0982 4,301 0,0142 OČEVI RASE VJ 2 0,2183 0,1091 4,778 0,0089 POL : RASA OCA 1 0,0248 0,0248 1,086 0,2980 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,0057 0,0057 0,251 0,6163 REMAINDER 399 9,1137 0,0228 Model 8-pH2 musculus semimembranosus (pH2- SM) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 410 9,7022 TOTAL REDUCTION 11 0,2333 0,0212 0,894 0,5472 MU-YM 1 0,0555 0,0555 2,338 0,1270 GENOTIP 3 0,0250 0,0083 0,351 0,7913 POL 1 0,00581 0,0058 0,245 0,6208 SEZONA ROĐENJA 2 0,14171 0,0709 2,986 0,0516 POL : GENOTIP 3 0,0271 0,0090 0,380 0,7704 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,0141 0,0141 0,593 0,4418 REMAINDER 399 9,4689 0,0237 3.4.1.Uticaj rase oca i očeva unutar rase (Model 7) na pH vrednost mišića (LSMean ±S.E.) Izvori varijacije pH1- ML3) pH1-SM pH2- ML pH2-SM  ± S.E. 6,54 ±0,02 6,54 ±0,02 5,70 ±0,01 5,77 ±0,01 RO1) Broj oca 6,50±0,04 6,46±0,04 6,58±0,05 6,48±0,04 6,54±0,04 6,61±0,05 5,67±0,02 5,68±0,02 5,73±0,02 5,73±0,02 5,74±0,02 5,83±0,03 Šv eds ki lan dra s 12 3 Prosek 6,51±0,03 6,54±0,03 5,69±0,01 5,77±0,01 Ve lik i jor kši r 45 6 6,63±0,04 6,52±0,05 6,54±0,04 6,57±0,04 6,51±0,04 6,53±0,04 5,70±0,02 5,71±0,02 5,72±0,02 5,75±0,02 5,76±0,02 5,83±0,02 Prosek 6,56 ±0,03 6,54±0,03 5,71±0,01 5,78 ±0,01 Pol M2)Ž 6,53±0,03 6,55±0,03 6,54±0,03 6,54±0,03 5,70±0,01 5,70±0,01 5,78±0,01 5,77±0,01 Sez ona ZimaLeto Jesen 6,58±0,07 6,52±0,04 6,52±0,02 6,58±0,06 6,51±0,03 6,53±0,02 5,62±0,03 5,76±0,02 5,72±0,01 5,67±0,03 5,85±0,02 5,81±0,01 MTP (b) -0,001NS 0,001NS -0,002* -0,001NS 1)RO-rasa oca; 2)M- muška kastrirana grla, Ž-ženska grla; MTP (b)- linearni uticaj mase tople polutke (MTP=81,44 kg); 3) ML- musculus longissimus,SM- musculus semimembranosus Prilozi 204 3.4.2.Uticaj genotipa, pola i sezone (Model 8) na pH vrednost mišića (LSMean ±S.E.) Izvori varijacije pH1- ML3) pH1-SM pH2- ML pH2-SM  ± S.E. 6,55 ±0,03 6,54±0,02 5,70±0,01 5,78±0,01 Genotip 11) 2 8 9 6,50 ±0,03 6,58 ±0,03 6,56 ±0,06 6,55 ±0,05 6,54±0,03 6,55±0,03 6,59±0,05 6,50±0,05 5,69±0,01 5,71±0,01 5,71±0,03 5,71±0,02 5,77±0,02 5,79±0,02 5,79±0,03 5,79±0,03 Pol M2)Ž 6,54 ±0,03 6,56 ±0,03 6,56±0,03 6,53±0,03 5,71±0,01 5,70±0,01 5,79±0,02 5,78±0,02 Sezona ZimaLeto Jesen 6,60 ±0,06 6,52 ±0,03 6,52 ±0,02 6,62±0,06 6,48±0,03 6,54±0,02 5,64±0,03 5,74±0,01 5,72±0,01 5,73±0,03 5,82±0,02 5,81±0,01 MTP (b) -0,002NS 0,000NS -0,003** -0,001NS 1)1-ŠL, 2- VJxŠL, 8- ŠLx(VJxŠL), 9- VJx(VJxŠL); 2)M-muška kastrirana grla, Ž-ženska grla; MTP(b)- linearni uticaj mase tople polutke; 3) ML- musculus longissimus,SM- musculus semimembranosus Prilog 4.1.-4.8. Rezultati analize varijanse za nutritivnu vrednost ML-a i debljinu mišićnih vlakana 4.1. Model 9- Voda % SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 50 28,9038 TOTAL REDUCTION 9 8,4682 0,9409 1,8880 0,0813 MU-YM 1 0,0438 0,0438 0,0880 0,7684 RASA OCA 1 2,8349 2,8349 5,6880 0,0218 POL 1 0,1679 0,1679 0,3370 0,5648 OČEVI RASE ŠL 3 3,8025 1,2675 2,5430 0,0694 OČEVI RASE VJ 2 1,0353 0,5177 1,0390 0,3631 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 4,3853 4,3853 8,7980 0,0050 REMAINDER 41 20,4357 0,4984 Model 10- Voda % SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 50 28,9038 TOTAL REDUCTION 4 7,4472 1,8618 3,9910 0,0073 MU-YM 1 0,0032 0,0032 0,0070 0,9346 GENOTIP 1 5,9354 5,9354 12,7250 0,0009 POL 1 0,1237 0,1237 0,2650 0,6091 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 2,2440 2,2440 4,8110 0,0334 REMAINDER 46 21,4566 0,4664 4.2. Model 9- Mast % SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 50 14,6305 TOTAL REDUCTION 9 0,9825 0,1092 0,3280 0,9608 MU-YM 1 0,0166 0,0166 0,0500 0,8243 RASA OCA 1 0,5021 0,5021 1,5080 0,2264 POL 1 0,0048 0,0048 0,0150 0,9046 OČEVI RASE ŠL 3 0,3439 0,1146 0,3440 0,7934 OČEVI RASE VJ 2 0,0693 0,0347 0,1040 0,9014 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,0420 0,0420 0,1260 0,7241 REMAINDER 41 13,6480 0,3329 Model 10- Mast % SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 50 14,6305 TOTAL REDUCTION 4 0,5684 0,1421 0,4650 0,7612 MU-YM 1 0,0000 0,0000 0,0000 0,9934 GENOTIP 1 0,5580 0,5580 1,8250 0,1833 POL 1 0,0008 0,0008 0,0030 0,9589 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,0372 0,0372 0,1220 0,7286 REMAINDER 46 14,0621 0,3057 Prilozi 205 4.3. Model 9- Pepeo % SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 50 0,1265 TOTAL REDUCTION 9 0,0269 0,0030 1,2300 0,3038 MU-YM 1 0,0005 0,0005 0,2150 0,6455 RASA OCA 1 0,0036 0,0036 1,4670 0,2328 POL 1 0,0083 0,0083 3,4100 0,0720 OČEVI RASE ŠL 3 0,0042 0,0014 0,5800 0,6315 OČEVI RASE VJ 2 0,0097 0,0048 1,9950 0,1491 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,0004 0,0004 0,1740 0,6790 REMAINDER 41 0,0996 0,0024 Model 10- Pepeo % SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 50 0,1265 TOTAL REDUCTION 4 0,0092 0,0023 0,9060 0,4687 MU-YM 1 0,0002 0,0002 0,0700 0,7932 GENOTIP 1 0,0001 0,0001 0,0450 0,8326 POL 1 0,0069 0,0069 2,7100 0,1065 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,0020 0,0020 0,8000 0,3757 REMAINDER 46 0,1173 0,0026 4.4. Model 9- Belančevine % SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 50 39,1411 TOTAL REDUCTION 9 8,9164 0,9907 1,3440 0,2451 MU-YM 1 0,0033 0,0033 0,0040 0,9472 RASA OCA 1 0,8493 0,8493 1,1520 0,2894 POL 1 0,3386 0,3386 0,4590 0,5018 OČEVI RASE ŠL 3 6,2370 2,0790 2,8200 0,0507 OČEVI RASE VJ 2 0,8372 0,4186 0,5680 0,5712 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 3,6778 3,6778 4,9890 0,0310 REMAINDER 41 30,2247 0,7372 Model 10- Belančevine % SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 50 39,1411 TOTAL REDUCTION 4 4,3081 1,0770 1,4220 0,2417 MU-YM 1 0,0044 0,0044 0,0060 0,9396 GENOTIP 1 2,8631 2,8631 3,7810 0,0580 POL 1 0,1714 0,1714 0,2260 0,6365 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 1,8371 1,8371 2,4260 0,1262 REMAINDER 46 34,8330 0,7572 4.4.1. Uticaj rase oca i očeva unutar rase (Model 9) na hemijski sastav ML-a (LSMean±S.E.) Izvori varijacije Voda, % Mast, % Pepeo, % Belančevine, %  ± S.E. 73,06±0,10 1,67±0,08 1,17±0,01 24,10±0,12 RO1) Broj oca 73,29±0,26 72,81±0,27 73,28±0,27 73,89±0,27 1,55±0,21 1,37±0,22 1,65±0,22 1,66±0,22 1,17±0,02 1,14±0,02 1,17±0,02 1,16±0,02 23,97± 0,31 24,67± 0,33 23,89± 0,33 23,30± 0,33Šv eds ki lan dra s 12 3 13 Prosek 73,32±0,14 1,56±0,11 1,16±0,01 23,96± 0,16 Ve lik i jor kši r 45 6 72,55±0,28 72,78±0,27 73,10±0,27 1,84±0,23 1,70±0,22 1,78±0,22 1,21±0,02 1,16±0,02 1,17±0,02 24,40± 0,34 24,36± 0,33 23,95± 0,33 Prosek 72,81±0,16 1,77±0,13 1,18±0,01 24,23± 0,19 Pol M2)Ž 73,01±0,13 73,12±0,16 1,66±0,11 1,68±0,13 1,16±0,01 1,18±0,01 24,18± 0,16 24,01± 0,19 MTP (b) -0,061** 0,006NS -0,001NS 0,056* 1)RO-rasa oca; 2)M- muška kastrirana grla, Ž-ženska grla; MTP (b)- linearni uticaj mase tople polutke(MTP=81,44 kg) Prilozi 206 4.4.2. Uticaj genotipa, pola i sezone (Model 10) na hemijski sastav ML-a u polutki (LSM±S.E.) Izvori varijacije Voda, % Mast, % Pepeo, % Belančevine, %  ± S.E. 73,10±0,10 1,65±0,08 1,17±0,01 24,08± 0,12 Genotip ŠL 1) VJxŠL 73,45±0,14 72,76±0,14 1,54±0,11 1,75±0,11 1,17±0,01 1,17±0,01 23,84± 0,18 24,32± 0,18 Pol M2)Ž 73,05±0,13 73,15±0,15 1,65±0,10 1,64±0,12 1,16±0,01 1,18±0,01 24,14± 0,16 24,02± 0,19 MTP (b) -0,040* 0,005NS -0,001NS 0,036NS 1)ŠL-švedski landras, VJxŠL-melezi veliki jorkšir x švedski landras; 2)M-muška kastrirana grla, Ž-ženska grla; MTP(b)-linearni uticaj mase tople polutke 4.5. Model 9- Sposobnost vezivanja vode (SVV) SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 50 2002,0163 TOTAL REDUCTION 9 889,5295 98,8366 3,6430 0,0020 MU-YM 1 5,2799 5,2799 0,1950 0,6614 RASA OCA 1 276,6087 276,6087 10,1940 0,0027 POL 1 0,0003 0,0003 0,0000 0,9972 OČEVI RASE ŠL 3 574,7140 191,5713 7,0600 0,0006 OČEVI RASE VJ 2 6,2188 3,1094 0,1150 0,8920 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,0609 0,0609 0,0020 0,9624 REMAINDER 41 1112,4868 27,1338 Model 10- Sposobnost vezivanja vode SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 50 2002,0163 TOTAL REDUCTION 4 471,6203 117,9051 3,5440 0,0133 MU-YM 1 0,0463 0,0463 0,0010 0,9704 GENOTIP 1 394,5059 394,5059 11,8580 0,0012 POL 1 1,8067 1,8067 0,0540 0,8168 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 36,0960 36,0960 1,0850 0,3030 REMAINDER 46 1530,3959 33,2695 4.6. Model 9-Boja SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 50 0,3027 TOTAL REDUCTION 9 0,1068 0,0119 2,4820 0,0230 MU-YM 1 0,0002 0,0002 0,0330 0,8564 RASA OCA 1 0,0171 0,0171 3,5780 0,0656 POL 1 0,0040 0,0040 0,8270 0,3685 OČEVI RASE ŠL 3 0,0673 0,0224 4,6970 0,0066 OČEVI RASE VJ 2 0,0230 0,0115 2,4080 0,1027 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,0036 0,0036 0,7450 0,3931 REMAINDER 41 0,1960 0,0048 Model 10- Boja SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 50 0,3027 TOTAL REDUCTION 4 0,0320 0,0080 1,3580 0,2632 MU-YM 1 0,0000 0,0000 0,0060 0,9368 GENOTIP 1 0,0302 0,0302 5,1280 0,0283 POL 1 0,0015 0,0015 0,2480 0,6207 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 0,0000 0,0000 0,0080 0,9297 REMAINDER 46 0,2708 0,0059 4.7. Model 7- Debljina mišićnih vlakana SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 43 1451,5586 TOTAL REDUCTION 11 359,3380 32,6671 0,9570 0,5025 MU-YM 1 4,8286 4,8286 0,1410 0,7093 RASA OCA 1 45,8814 45,8814 1,3440 0,2549 POL 1 22,2835 22,2835 0,6530 0,4251 SEZONA ROĐENJA 2 96,9302 48,4651 1,4200 0,2566 OČEVI RASE ŠL 2 77,1208 38,5604 1,1300 0,3357 OČEVI RASE VJ 2 28,2804 14,1402 0,4140 0,6643 POL : RASA OCA 1 0,4995 0,4995 0,0150 0,9045 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 89,6700 89,6700 2,6270 0,1149 REMAINDER 32 1092,2206 34,1319 Prilozi 207 Model 8- Debljina mišićnih vlakana SOURCE D.F. SUM OF SQUARES MEAN SQUARES F PROB TOTAL 43 1451,5586 TOTAL REDUCTION 7 395,1401 35,9218 1,0880 0,4010 MU-YM 1 24,4343 24,4343 0,7400 0,3960 GENOTIP 1 150,1504 50,0501 1,5160 0,2292 POL 1 2,8433 2,8433 0,0860 0,7711 SEZONA ROĐENJA 2 12,0539 6,0270 0,1830 0,8340 POL : GENOTIP 1 21,3349 7,1116 0,2150 0,8850 REGRESSIONS MTP B LINEAR 1 113,2176 113,2176 3,4290 0,0733 REMAINDER 32 1056,4185 33,0131 4.7.1.Uticaj rase oca i očeva unutar rase (Model 9) na osobine kvaliteta mesa i debljine mišićnih vlakana (LSM ±S.E.) Izvori varijacije SVV3) Boja mesa DMV, µm  ± S.E. 57,07± 0,76 0,361± 0,010 63,80± 1,20 RO1) Broj oca 57,82± 1,88 59,97± 1,99 52,12± 2,01 48,38± 2,02 0,333± 0,025 0,423± 0,026 0,322± 0,027 0,285± 0,027 67,74± 2,51 62,76± 2,51 64,18± 2,54 -Šv eds ki lan dra s 12 3 13 Prosek 54,58± 1,00 0,341± 0,013 64,90± 1,47 Ve lik i jor kši r 45 6 59,29± 2,07 60,33± 1,97 59,08± 1,97 0,368± 0,027 0,425± 0,026 0,347± 0,026 64,29± 2,60 61,41± 2,53 62,43± 2,43 Prosek 59,57± 1,17 0,380± 0,016 62,71± 1,59 Pol M2)Ž 57,07± 0,98 57,07± 1,15 0,370± 0,013 0,351± 0,015 63,05± 1,33 64,56± 1,70 MTP (b) 0,007NS 0,002NS 0,295NS 1)RO-rasa oca; 2)M-muška kastrirana grla, Ž-ženska grla; MTP(b)-linearni uticaj mase tople polutke (MTP=81,44 kg za SVV i boju mesa; MTP=80,45 za DMV); 3) SVV-sposobnost vezivanja vode, DMV-debljina mišićnih vlakana 4.8. Skala i vrednosti izmerenih vlakana za jedan preparat 208 9. Biografija autora Čedomir R. Radović, rođen 22. januara 1976. godine u Ljuboviji, Republika Srbija. Poljoprivredni fakultet u Zemunu - Odsek za stočarstvo, upisao je školske 1994/95. i završio 2000. godine. Osnovne studije je završio sa opštim uspehom 8,32. U zvanje istraživač-pripravnik u Zavodu za odgajivanje i reprodukciju domaćih životinja Instituta za stočarstvo u Zemunu, izabran je 2001.godine. Pstdiplomske studije završio sa prosečnom ocenom 9,83. Magistarsku tezu pod naslovom „Ocena priplodne vrednosti nerasta na osnovu osobina potomaka“ odbranio 16.03.2007. godine na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu. U Institutu za stočarstvo - Zemun izabran je u zvanje istraživač saradnik 15.05.2007. godine i reizabran 28.05.2010. godine u zvanje istraživač saradnik. Objavio 87 naučnih radova kao prvi autor i koautor, u vodećim domaćim i međunarodnim časopisima. Učestvovao je na više naučnih skupova u zemlji i inostranstvu. Koautor priručnika "Dobra poljoprivredna praksa u proizvodnji junećeg i jagnjećeg mesa" i "Principi GLOBAL GAP-a u proizvodnji mesa i mleka". Učestvovao u realizaciji 3 projekta ( Projekti: "Proizvodnja kvalitetnih svinjskih polutki" - BTN.5.2.0.7103B; "Proizbodnja i priprema svinjskog mesa za veleprodaju, maloprodaju, industriju gotove hrane i preradu" - BTN-351008B; "Razvoj i primena novih biotehnologija za povećanje proizvodnje kvalitetnog svinjskog mesa" TR-20087) i realizaciji novog ("Primena različitih odgajivačko-selekcijskih i biotehničkih metoda u cilju oplemenjivanja svinja», TR-31081), koje je finansiralo ili finansira Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije. Takođe, je učestvovao u realizaciji 5 posebnih projekta koje je finansiralo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije. Učestvovao na dva projekta USAID 2010. god. "Edukacija učenika poljoprivrednih škola iz stočarske proizvodnje" i DAI-Develoment Alternatives.Inc. USA, 2012. godine "Implementacija Global GAP-a". Učestvovao u projektu za zaštitu od zagađenja reke Dunav u Srbiji (Serbia Danube River Enterprise Pollution Reduction Project – DREPR) kao predavač u Centru za obuku i informisanje o Dobroj poljoprivrednoj praksi u Institutu za stočarstvo od 2007. do 2010. godine. Takođe je učestvovao u izradi Pravila Dobre poljoprivredne prakse u okviru DREPR projekta. Učesnik je na projektu "Obnovljivi izvori energije" (2011-2013) u okviru bilateralne saradnje Republike Srbije-Institut za stočarstvo-Beograd i Japana-Dept. of Animal science, Obihiro University of Agriculture and Veterinary medicine, Inada-cho, Obihiro, Hokkaido. Oblast istraživanja autora je selekcija, reprodukcija i kontrola proizvodnih osobina svinja. 209 Prilog 1. Izjava o autorstvu Potpisani Čedomir R. Radović Broj prijave doktorske disertacije 305/1. Izjavljujem da je doktorska disertacija pod naslovom: „Fenotipska i genetska varijabilnost osobina kvaliteta polutki i mesa svinja“  rezultat sopstvenog istraživačkog rada,  da predložena doktorska disertacija u celini ni u delovima nije bila predložena za dobijanje bilo koje diplome prema studijskim programima drugih visokoškolskih ustanova,  da su rezultati korektno navedeni i  da nisam kršio autorska prava i koristio intelektualnu svojinu drugih lica. Potpis doktoranda U Beogradu, 04.12.2012. godine. 210 Prilog 2. Izjava o istovetnosti štampane i elektronske verzije doktorske disertacije Ime i prezime autora: Čedomir Radović Broj prijave doktorske disertacije 305/1. Studijski program __________________ Naslov doktorske disertacije „Fenotipska i genetska varijabilnost osobina kvaliteta polutki i mesa svinja“ Mentor Dr Milica Petrović, redovni profesor Potpisani Čedomir R. Radović Izjavljujem da je štampana verzija moje doktorske disertacije istovetna elektronskoj verziji koju sam predao za objavljivanje na portalu Digitalnog repozitorijuma Univerziteta u Beogradu. Dozvoljavam da se objave moji lični podaci vezani za dobijanje akademskog zvanja doktora nauka, kao što su ime i prezime, godina i mesto rođenja i datum odbrane rada. Ovi lični podaci mogu se objaviti na mrežnim stranicama digitalne biblioteke, u elektronskom katalogu i u publikacijama Univerziteta u Beogradu. Potpis doktoranda U Beogradu, 04.12.2012. godine. 211 Prilog 3. Izjava o korišćenju Ovlašćujem Univerzitetsku biblioteku „Svetozar Marković“ da u Digitalni repozitorijum Univerziteta u Beogradu unese moju doktorsku disertaciju pod naslovom: „Fenotipska i genetska varijabilnost osobina kvaliteta polutki i mesa svinja“ koja je moje autorsko delo. Disertaciju sa svim prilozima predao sam u elektronskom formatu pogodnom za trajno arhiviranje. Moju doktorsku disertaciju pohranjenu u Digitalni repozitorijum Univerziteta u Beogradu mogu da koriste svi koji poštuju odredbe sadržane u odabranom tipu licence Kreativne zajednice (Creative Commons) za koju sam se odlučio. . 2. Autorstvo - nekomercijalno 3. Autorstvo – nekomercijalno – bez prerade 4. Autorstvo – nekomercijalno – deliti pod istim uslovima 5. Autorstvo – bez prerade 6. Autorstvo – deliti pod istim uslovima (Molimo da zaokružite samo jednu od šest ponuđenih licenci, kratak opis licenci dat je na kraju). Potpis doktoranda U Beogradu, 04.12.2012. godine. 1. Autorstvo