UNIVERZITET U BEOGRADU MEDICINSKI FAKULTET Janko V. Janković Procena povezanosti socijalno-ekonomskih nejednakosti i obolevanja stanovništva Doktorska disertacija Beograd, 2012 UNIVERSITY OF BELGRADE FACULTY OF MEDICINE Janko V. Janković Assessment of the association between socioeconomic inequalities and morbidity of the population Doctoral Dissertation Belgrade, 2012 Mentor: Prof. dr Snežana Simić, Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu Komentor: Prof. dr Jelena Marinković, Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu Članovi komisije: 1. Prof. dr Dejana Vuković, Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu 2. Doc. dr Goran Trajković, Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3. Prof. dr Vera Grujić, Medicinski fakultet Univerziteta u Novom Sadu Datum odbrane doktorske disertacije: Zahvaljujem se svojoj mentorki, prof. dr Snežani Simić i komentorki prof. Jeleni Marinković na pomoći i podršci tokom izrade rada. Ognjenu i Maji s ljubavlju Procena povezanosti socijalno-ekonomskih nejednakosti i obolevanja stanovništva SAŽETAK Uvod: Najveći doprinos nejednakostima u zdravlju, koje postoje kako unutar, tako i između zemalja širom sveta, pripisuje se socijalno-ekonomskim determinantama zdravlja. Što je socijalno-ekonomsko stanje ljudi gore, to je veća verovatnoća da sopstveno zdravlje procenjuju kao lošije uz češće prisustvo zdravstvenih simptoma i hroničnih stanja. Cilj ove disertacije bio je da se ispita povezanost demografskih i socijalno-ekonomskih determinanti sa obolevanjem stanovništva, da se konstruišu indeksi obolevanja uz procenu njihove pouzdanosti i validnosti, i da se izvrši analiza i poređenje socijalno-ekonomskih nejednakosti u zdravlju u 2000. i 2006. godini. Metod: U ovoj studiji korišćeni su podaci iz dva nacionalna ispitivanja zdravstvenog stanja stanovnika Republike Srbije, sprovedenih 2000. i 2006. godine po tipu studije preseka na reprezentativnom uzorku odraslih osoba uzrasta 20 i više godina (9921 u prvom i 14.522 u drugom ispitivanju). Kao instrument ispitivanja zdravlja stanovnika korišćeni su upitnici. Rezultati: Kao najučestaliji prediktori obolevanja stanovništva izdvojile su se sledeće varijable: pol, godine starosti, obrazovanje, radni status i materijalno stanje domaćinstva. Ispitanici sa nižim obrazovanjem (UO=2,69 u 2000. godini; UO=3,08 u 2006. godini), nezaposleni (UO=1,24 u 2000. godini; UO=1,53 u 2006. godini), neaktivno stanovništvo (UO=1,58 u 2000. godini; UO=1,96 u 2006. godini) i oni sa lošijim materijalnim stanjem domaćinstva (UO=4,34 u 2000. godini; UO=5,03 u 2006. godini) češće procenjuju svoje zdravlje kao loše. Vrednosti korišćenih indeksa obolevanja su veće u istraživanju iz 2000. godine, što ukazuje na bolje zdravstveno stanje stanovništva u 2006. godini. Zaključak: Žene, stariji ispitanici, oni koji žive u gradu, ispitanici sa nižim obrazovanjem, nezaposleno i neaktivno stanovništvo i ispitanici koji svoje materijalno stanje procenjuju kao loše imaju veće vrednosti indeksa obolevanja, tj. bolesniji su i češće procenjuju svoje zdravlje kao prosečno ili loše. U ispitivanom šestogodišnjem periodu došlo je do smanjenja socijalno-ekonomskih nejednakosti u zdravlju i poboljšanja zdravstvenog stanja stanovnika Republike Srbije. Ključne reči: Ispitivanje zdravlja; merenje zdravstvenog stanja; nejednakosti u zdravlju; obolevanje; socijalno-ekonomske determinante; Srbija Assessment of the association between socioeconomic inequalities and morbidity of the population ABSTRACT Introduction: The greatest contribution to inequalities in health both within and between countries is attributable to the socioeconomic determinants of health. The lower the socioeconomic status, the higher the probability of reporting a poor self-perceived health and the higher the prevalence of health problems and cronic conditions. The aim of this doctoral dissertation was to examine the associations between demographic, socioeconomic determinants and morbidity of the population, to construct morbidity indices with assessment of their reliability and validity, and to analyze and compare socioeconomic inequalities in health between 2000 and 2006. Methods: Data from the 2000 and the 2006 National Health Surveys for Serbia were used, conducted as cross-sectional studies on a representative sample of adults aged 20 years and over (9921 in the first survey and 14,522 in the second survey). The information on population health was obtained from the questionnaires. Results: The most frequent predictors of morbidity of the population are: gender, age, education, employment status and financial situation of the household. Respondents with lower education (OR=2,69 in year 2000; OR=3,08 in year 2006), unemployed (OR=1,24 in year 2000; OR=1,53 in year 2006), inactive (OR=1,58 in year 2000; OR=1,96 in year 2006) and those with worse financial situation of the household (OR=4,34 in year 2000; OR=5,03 in year 2006) were more likely to report poor self-perceived health. The values of used morbidity indices were higher in 2000 National Health Survey, which implies better health status of the population in 2006. Conclusion: Women, elderly people, urban residents, those with low educational attainment, unemployed, inactive and respondents who assessed their financial situation as poor had higher scores of morbidity indices, i.e. they were sicker and more frequently assessed their health as average or poor. The study suggests that socioeconomic inequalities in health decreased over a six year period and that health status of the Serbian population improved. Key words: health survey; health status measurement; inequalities in health, morbidity, socio-economic determinants; Serbia SADRŽAJ 1. UVOD ........................................................................................................................................ 1 1.1. Nejednakosti u zdravlju ........................................................................................................ 1 1.2. Socijalno-ekonomske determinante zdravlja ...................................................................... 3 1.2.1. Siromaštvo ...................................................................................................................... 4 1.2.2. Radni status..................................................................................................................... 6 1.2.3. Obrazovanje .................................................................................................................... 7 1.2.4. Primanja .......................................................................................................................... 8 1.2.5. Socijalno-ekonomsko stanje ........................................................................................... 9 1.2.6. Rizični stilovi života ......................................................................................................11 1.3. Nejednakosti u zdravlju kao rezultat interakcija između determinati zdravlja............ 12 1.4. Merenje zdravstvenog stanja stanovništva........................................................................ 14 1.4.1. Samoprocena zdravlja....................................................................................................15 1.4.2. Prevalencija hroničnih bolesti........................................................................................16 2. CILjEVI RADA I HIPOTEZE ..... ........................................................................................ 18 3. METOD................................................................................................................................... 19 3.1. Izvor podataka i tip studije.................................................................................................. 19 3.2. Uzorak ............................... ................................................................................................... 19 3.3. Instrumenti ispitivanja......................................................................................................... 20 3.4. Varijable............................ ................................................................................................... 23 3.5. Konstrukcija indeksa obolevanja ... ................................................................................... 30 3.6. Statističke metode obrade podataka................................................................................... 33 4. REZULTATI .......................................................................................................................... 36 4.1. Osnovne karakteristike populacije.................................................................................... 36 4.1.1. Demografske karakteristike ispitanika ......................................................................... 36 4.1.2. Socijalno-ekonomske karakteristike ispitanika……………... ..................................... 37 4.1.3. Životni stilovi ispitanika............................................................................................... 39 4.2. Rezultati faktorskih analiza za odabrane indekse obolevanja......................................... 41 4.2.1. Faktorska analiza varijabli od kojih je napravljen indeks morbiditeta za 2000. god. .. 41 4.2.2. Faktorska analiza varijabli od kojih je napravljen indeks morbiditeta za 2006. god. .. 43 4.2.3. Faktorska analiza varijabli od kojih je napravljen indeks morbiditeta i objektivne procene zdravlja za 2000. godinu ................................................................................................ 45 4.2.4. Faktorska analiza varijabli od kojih je napravljen indeks morbiditeta i objektivne procene zdravlja za 2006. godinu ................................................................................................ 47 4.2.5. Faktorska analiza varijabli od kojih je napravljen indeks morbiditeta i korišćenja usluga zdravstvene službe za 2000. godinu ............................................................................................ 49 4.2.6. Faktorska analiza varijabli od kojih je napravljen indeks morbiditeta i korišćenja usluga zdravstvene službe za 2006. godinu . ........................................................................................... 52 4.2.7. Faktorska analiza varijabli od kojih je napravljen indeks morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja usluga zdravstvene službe za 2000. godinu ................................. 55 i 4.2.8. Faktorska analiza varijabli od kojih je napravljen indeks morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja usluga zdravstvene službe za 2006. godinu ................................. 58 4.3. Analiza osobina indeksa obolevanja.................... .............................................................. 61 4.3.1. Karakteristike indeksa obolevanja i njihovih tercila za 2000. godinu ......................... 61 4.3.2. Karakteristike indeksa obolevanja i njihovih tercila za 2006. godinu ......................... 61 4.3.3. Razlike indeksa obolevanja između dva istraživanja................................................... 65 4.4. Ispitivanje povezanosti pokazatelja morbiditeta sa determinantama zdravlja.............. 66 4.4.1. Povezanost indeksa obolevanja sa determinantama zdravlja za 2000. godinu ........... 66 4.4.2. Povezanost indeksa obolevanja sa determinantama zdravlja za 2006. godinu ........... 67 4.4.3. Povezanost samoprocene zdravlja sa determinantama zdravlja za 2000. godinu ....... 71 4.4.4. Povezanost samoprocene zdravlja sa determinantama zdravlja za 2006. godinu ....... 75 4.4.5. Povezanost tercila morbiditeta sa determinantama zdravlja za 2000. godinu ............. 78 4.4.6. Povezanost tercila morbiditeta sa determinantama zdravlja za 2006. godinu ............. 81 4.4.7. Povezanost tercila morbiditeta i objektivne procene zdravlja sa determinantama zdravlja za 2000. godinu .............................................................................................................. 84 4.4.8. Povezanost tercila morbiditeta i objektivne procene zdravlja sa determinantama zdravlja za 2006. godinu .............................................................................................................. 87 4.4.9. Povezanost tercila morbiditeta i korišćenja sa determinantama zdravlja za 2000. godinu ...................................................................................................................................................... 90 4.4.10. Povezanost tercila morbiditeta i korišćenja sa determinantama zdravlja za 2006. godinu .......................................................................................................................................... 94 4.4.11. Povezanost tercila morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja sa determinantama zdravlja za 2000. godinu.................................................................................... 97 4.4.12. Povezanost tercila morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja sa determinantama zdravlja za 2006. godinu ...................................................................................101 4.5. Razlike između dva istraživanja u značajnosti povezanosti pokazatelja morbiditeta i determinanti zdravlja................................................................................................................ 105 4.5.1. Povezanost samoprocene zdravlja sa determinantama zdravlja – razlike između istraživanja....................................................................................................................................105 4.5.2. Povezanost indeksa i tercila morbiditeta sa determinantama zdravlja – razlike između istraživanja....................................................................................................................................105 4.5.3. Povezanost indeksa i tercila morbiditeta i objektivne procene zdravlja sa determinantama zdravlja – razlike između istraživanja ..............................................................110 4.5.4. Povezanost indeksa i tercila morbiditeta i korišćenja sa determinantama zdravlja – razlike između istraživanja ..........................................................................................................110 4.5.5. Povezanost indeksa i tercila morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja sa determinantama zdravlja – razlike između istraživanja ..............................................................115 4.6. Razlike indeksa i tercila prilagođenih na determinante zdravlja u dva vremenska perioda........................................................................................................................................ 118 5. DISKUSIJA........................................................................................................................... 123 5.1. Povezanost demografskih karakteristika ispitanika i obolevanja ................................ 123 5.2. Povezanost socijalno-ekonomskih karakteristika ispitanika i obolevanja................... 126 5.3. Povezanost životnih stilova ispitanika i obolevanja ....................................................... 134 5.4. Prednosti i nedostaci istraživanja .................................................................................... 136 5.5. Doprinos istraživanja i implikacije na javno zdravlje i buduća istraživanja.............. 139 ii iii 6. PREPORUKE ZA SMANjENjE NEJEDNAKOSTI U ZDRAVLjU.............................. . 141 7. ZAKLjUČCI......................................................................................................................... . 146 8. LITERATURA ...................................................................................................................... 149 9. PRILOZI............................................................................................................................. ... 160 9.1. Upitnik za domaćinstvo 2000 9.2. Upitnik za odrasle osobe starosti 20 i više godina 2000 9.3. Upitnik za samopopunjavanje za odrasle 2000 9.4. Upitnik za domaćinstvo 2006 9.5. Upitnik za odrasle osobe starosti 20 i više godina 2006 9.6. Upitnik za samopopunjavanje za odrasle 2006 1. UVOD 1.1. Nejednakosti u zdravlju Postoji više definicija nejednakosti u zdravlju. Re i saradnici (Rae i sar., 2007) ih definišu kao razlike u zdravstvenom stanju ili distribuciji determinanti zdravlja među populacionim grupama. Po Vajthedu (Whitehead, 1990) to su razlike u zdravlju koje su nepravedne i nepoštene i koje se mogu izbeći, dok Grejem (Graham, 2004) smatra da su nejednakosti u zdravlju sistematske razlike u zdravlju grupa ljudi ili zajednica koje imaju nejednake pozicije u društvu. Reči „nejednakost“ (inequality) i „nepravednost“ (inequity) se često mešaju, stoga je važno definisati i nepravednost u zdravlju. Neke nejednakosti u zdravlju nastaju kao posledica bioloških razlika (npr. razlika u prosečnom očekivanom trajanju života između žena i muškaraca) ili slobodnog izbora ponašanja koje je štetno za zdravlje (npr. bavljenje ekstremnim sportovima), dok druge nastaju kao proizvod sredinskih i socijalno- ekonomskih determinanti koje su izvan kontrole pojedinca (npr. razlike u smrtnosti od određenih bolesti između pripadnika različitih socijalno-ekonomskih klasa u društvu). U prvom slučaju, bilo bi etički i ideološki neprihvatljivo da utičemo na determinante zdravlja i to je razlog što nejednakosti u zdravlju koje nastaju kao posledica bioloških razlika ili kao posledica slobodnog izbora ne možemo smatrati nepoštenim, niti se one mogu sprečiti ili otkloniti. U drugom slučaju, nejednakosti u zdravlju su nepravedne i nepoštene, vode ka nepravednosti u zdravlju i mogu se izbeći. Stoga nepravednost predstavlja neuspeh u izbegavanju ili savladavanju nejednakosti u zdravlju čime se ugrožavaju ljudska prava i može se definisati kao moralna kategorija duboko usađena u političku stvarnost, kao i pregovaranje o odnosima socijalne moći (WHO, 2005; WHO, 2012a). Uprkos globalnom bogatstvu i tehnološkom napretku, nejednakosti u zdravlju su sve veće i veće (Mackenbach i sar., 2003). One i dalje rastu unutar zemalja, čak i kada je više resursa na raspolaganju i uprkos primeni najboljih intervencija zasnovanih na dokazima. Suočeni sa ovim izazovom, donosioci zdravstvenih odluka traže načine za prelazak sa rešenja usmerenih na bolest na ona usmerena na ljude, uzimajući u obzir 1 realnost svakodnevnog života i društva u kojima oni žive. Takav pristup zahteva uključivanje pravednosti u zdravlju u sve zdravstvene politike (WHO, 2006a). Prema definiciji radne grupe tima za jednakost Svetske zdravstvene organizacije (WHO, 2005) pravednost u zdravlju se može definisati kao odsustvo nepoštenih razlika, kao i razlika koje se mogu izbeći ili otkloniti, kako među stanovništvom, tako i u socijalnim grupama koje su određene socijalno, ekonomski, demografski i geografski. Pravednost u zdravlju po Dalgrenu i Vajthedu (Dahlgren i Whitehead, 2006a) znači da sve osobe imaju jednaku šansu da postignu najbolje moguće zdravstveno stanje, bez obzira na njihovo socijalno-ekonomsko stanje. Jedna od reakcija na nejednakosti u zdravlju bila bi ulaganje više napora u prevenciju i suzbijanje vodećih hroničnih nezaraznih bolesti (tzv. bolesti ubica) i unapređenje zdravstvenih sistema. Međutim, unapređena zravstvena zaštita nije dovoljna za suočavanje sa najvećim zdravstvenim pretnjama današnjice, kao ni za prevazilaženje nejednakosti u zdravlju. Druga zakasnela reakcija bi bila suočavanje sa siromaštvom. Ovaj problem je tendencija prvog milenijumskog cilja razvoja (UN, 2012; Vlada Republike Srbije, 2006) koji predstavlja izazov za svetsku zajednicu da eliminiše bedu u najsiromašnijim zemljama sveta. Da bismo smanjili nejednakosti u zdravlju u svetu, neophodan je i rad na socijalno-ekonomskim determinantama zdravlja koji je komplementaran sa razvojem zdravstvenih sistema i oslobađanjem od bede (Marmot, 2005). Socijalno-ekonomske nejednakosti u zdravlju mogu se ilustrovati kratkom vožnjom vašingtonskom podzemnom železnicom od centra Vašingtona do predgrađa u Merilendu. Razlika u očekivanom trajanju života između siromašnih crnaca na početku putovanja i bogatih belaca na kraju putovanja iznosi 20 godina (Marmot, 2007a). Muškarci iz Japana imaju najduže očekivano trajanje života na svetu koje iznosi 77 godina, dok je očekivano trajanje života muškaraca iz Kazahstana za 20 godina kraće (Marmot, 2007a). Odgovor na pitanje: „Šta je to što dovodi do ovih nejednakosti u zdravlju?“ mogao bi se potražiti u razlikama socijalno-ekonomskih determinanti zdravlja. 2 1.2. Socijalno-ekonomske determinante zdravlja Najveći doprinos nejednakostima u zdravlju, koje postoje kako unutar, tako i između zemalja širom sveta, pripisuje se uslovima u kojima ljudi žive, odrastaju, rade i stare, to jest, socijalno-ekonomskim determinantama zdravlja (Marmot, 2005 i 2007a). Socijalno-ekonomske determinante zdravlja predstavljaju socijalno-ekonomsko stanje u kojem ljudi žive i rade (WHO, 2005). Po Tarlovu se mogu definisati kao socijalne karakteristike od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi (Tarlov, 1996). Socijalno-ekonomske determinante zdravlja utiču na zdravlje pojedinaca i zajednice tokom života i određuju stepen do kojeg osoba poseduje fizičke, socijalne i lične resurse za identifikaciju i postizanje ličnih aspiracija, zadovoljavanje potreba i suočavanje sa sredinom (Raphael, 2004). Još sredinom devetnaestog veka u Velikoj Britaniji, Edvin Čedvik je u svom izveštaju ukazao na poseban značaj socijalno-ekonomskih determinanti na zdravlje ljudi (Flinn, 1965). Po njemu bolest je direktno povezana sa uslovima života. Blekov izveštaj predstavlja još jedan značajan dokument koji je u Velikoj Britaniji objavila istraživačka radna grupa na čelu sa Daglasom Blekom (Department of Health and Social Security, 1980). Rezultati ovog izveštaja govore da je pripadnost socijalnoj klasi značajna za zdravlje i smrtnost od određenih bolesti. Ačesonov izveštaj iz 1998. godine je kao i Blekov izveštaj pokazao da u Velikoj Britaniji postoje nejednakosti u zdravlju i da je siromaštvo značajna socijalno-ekonomska determinanta zdravlja (1998). Postoji mnogo različitih koncepata koji govore o tome šta se sve ubraja u socijalno- ekonomske determinante zdravlja (Regidor, 2006). Prema Vilkinsonu i Marmotu (Wilkinson i Marmot, 2003) u socijalno-ekonomske determinante zdravlja spadaju: socijalne razlike, stres, rani period života, socijalna isključenost, zaposlenost, nezaposlenost, socijalna podrška, konzumiranje alkohola, duvana i droga, hrana i transport. Sa druge strane prema Rafaelu (Raphael, 2004) socijalno-ekonomske determinante zdravlja su: obrazovanje, dohodak, socijalni status, zaposlenost, uslovi rada i sigurnost na poslu, nezaposlenost, stambeno pitanje, usluge zdravstvene zaštite, socijalna podrška, socijalna isključenost, rani period života i obezbeđenost hranom. 3 Socijalno-ekonomske determinante zdravlja su od velikog značaja za istraživanja nejednakosti u zdravlju. Njihov uticaj na obolevanje je izučavan u mnogim evropskim zemljama, a rezultati istraživanja su pokazali jasnu povezanost između socijalno- ekonomskih determinanti i zdravstvenog stanja ispitanika (Dalstra i sar., 2005; Cavelaars i sar., 1998; Meckenbach i sar., 1997; Siegrist i Marmot, 2006; Kunst i sar., 2005; Kaikkonen i sar., 2009). Što je socijalno-ekonomsko stanje ljudi gore, to je veća verovatnoća da sopstveno zdravlje procenjuju kao lošije uz češće prisustvo zdravstvenih simptoma i hroničnih stanja (Domínguez-Berjón i sar., 2006; Reijneveld, 1998; Van Lenthe i sar., 2004). Takođe je veća verovatnoća da osobe nižeg obrazovanja, sa nižim primanjima, nezaposlene osobe i ljudi koji se bave lošije plaćenim zanimanjima procenjuju svoje zdravlje kao lošije (McFadden, 2008; Louckx, 2001; Broom, 2006). Izveštaj Britanske istraživačke radne grupe na čelu sa Daglasom Blekom (Black, 1980) je pre nešto više od trideset godina pokrenuo pitanje socijalno-ekonomskih nejednakosti u zdravlju, da bi ubrzo posle toga ove nejednakosti postale glavna javnozdravstvena tema. Rezultati Blekovog izveštaja ukazuju na značaj koji pripadnost socijalnoj klasi ima za obolevanje, prvenstveno od hroničnih nezaraznih bolesti. Socijalno- ekonomske nejednakosti u zdravlju predstavljaju važan i stalan javnozdravstveni problem u svim evropskim zemljama i veliki su izazov za donošenje i primenu zdravstvenih politika (Acheson, 1998; Sigriest, 2004; Ministry of health, 2000). Dakle, nijedna zemlja koja se nalazi u evropskom regionu SZO, bez obzira na njeno bogatstvo, nije imuna na socijalno- ekonomske nejednakosti u zdravlju. One dovode do povećane vulnerabilnosti u populaciji, kao i do sve većih razlika u ponašanju i ishodima po zdravlje između pojedinih populacionih grupa. Mere se različitim pokazateljima zdravlja kao što su: očekivano trajanje života, smrtnost, obolevanje od različitih bolesti i samoprocena zdravlja. Najčešće su povezane sa siromaštvom, nivoom obrazovanja stanovništva, vrstom zanimanja, nezaposlenošću, primanjima i socijalno-ekonomskim statusom stanovništva (WHO, 2010). 1.2.1. Siromaštvo Siromaštvo i loše zdravlje čine začaran krug. Siromaštvo je ujedno i značajna odrednica lošeg zdravlja i njegova potencijalna posledica. Bez obzira da li se definiše kroz 4 dohodak, socijalno-ekonomski status, posao, uslove života ili nivo obrazovanja, siromaštvo je najveća pojedinačna determinanta lošeg zdravlja i socijalno-ekonomskih nejednakosti u zdravlju, kao i najveća opasnost za zdrav i dugovečan život (Dahlgren i Whitehead, 2006a). Stoga se može reći da je siromaštvo multidimenzionalni fenomen koji pored nedovoljnih prihoda za zadovoljenje osnovnih životnih potreba, podrazumeva nemogućnost zaposlenja, neodgovarajuće stambene uslove i neadekvatan pristup socijalnoj zaštiti, zdravstvenim i obrazovnim uslugama, posebno kada je reč o ugroženim i nedovoljno socijalno uključenim grupama (deca, stari, osobe sa invaliditetom, izbeglice, Romi, ruralno siromašno stanovništvo, neobrazovani). Siromašni imaju niže očekivano trajanje života, visoki mortalitet odojčadi, loše reproduktivno zdravlje, visok rizik za infektivne bolesti, visoku prevalenciju hroničnih nezaraznih bolesti, visoku učestalost pušenja, upotrebe alkohola i korišćenja droga. Kod njih su učestali depresija, samoubistava, antisocijalno ponašanje i nasilje, i u većoj meri su izloženi rizicima sredine. Pored direktnih efekata siromaštva, zdravlje, takođe, može biti pogoršano indirektnim putem (nezaposlenost, loš kvalitet života i loš pristup zdravstvenim uslugama). Sve Evropske zemlje su pogođene siromaštvom, bilo u apsolutnom ili relativnom smislu (WHO, 2002). Apsolutno siromaštvo predstavlja nemogućnost zadovoljavanja osnovnih životnih potreba i javlja se čak i u najbogatijim zemljama Evrope (Citro i Michael, 1995). Nezaposleni, neobrazovani, raseljena lica, seosko stanovništvo, stari (65 i više godina), deca od 7 do 14 godina, neke etničke manjine, invalidi, izbeglice i beskućnici su pod posebnim rizikom. Siromaštvo se ne može razumeti bez uvida u socijalno-ekonomski kontekst. Uključivanjem ovog konteksta došlo se do koncepta relativnog siromaštva koje ukazuje na ekonomski status pojedinca u odnosu na zajednicu u kojoj on živi (Stambolović i sar., 2006). Često se definiše kao život sa manje od 50% prosečnog dohotka (Citro i Michael, 1995). Ono onemogućava ljudima pristup pristojnom smeštaju, obrazovanju, transportu i drugim faktorima značajnim za kvalitetan život. U nekim zemljama Istočne Evrope relativnim siromaštvom je zahvaćeno i do 50% stanovništva, dok je u nekim zemljama Zapadne Evrope taj procenat iznad 10% (WHO, 2002). Apsolutno siromaštvo predstavlja glavnu determinantu zdravlja u zemljama sa niskim nacionalnim dohotkom, dok 5 je relativno siromaštvo glavni uzrok lošeg zdravlja u zemljama sa srednjim i visokim nacionalnim dohotkom (WHO, 2002). Oko 1,4 milijarde ljudi u svetu živi ispod internacionalne linije siromaštva sa manje od 1,25 dolara dnevno. Siromaštvo dovodi do lošijeg zdravlja jer su ljudi prinuđeni da žive u sredinama koje ih čine bolesnim, bez pristojnog smeštaja, čiste vode i adekvatnih sanitarnih uređaja (UNDP, 2012). 1.2.2. Radni status Nezaposlenost ima štetne efekte po zdravlje i efekat je veći u oblastima gde je nezaposlenost rasprostranjena pojava. Podaci iz mnogih zemalja pokazuju da nezaposleni i njihove porodice imaju lošije zdravlje i znatno veći rizik od prevremene smrtnosti nego zaposleni (Wilkinson i Marmot, 2003). Nezaposlenost nosi sa sobom psihičke, fizičke kao i finansijske posledice. Iznenadni gubitak posla predstavlja glavni uzrok stresa, kardiovaskularnih i mentalnih problema, kao i smrtnog ishoda (Ziglio i sar., 2002). Efekti na zdravlje počinju čak i pre nego što ljudi ostanu bez posla, odnosno kada se osete ugroženim na poslu. Nesiguran položaj zaposlenih, nizak nivo kontrole i veliki zahtevi na poslu, takođe, utiču na zdravlje, posebno na mentalno (zabrinutost i depresija), ali i na fizičko zdravlje (bolesti srca). Kvalitet posla je, takođe, važan jer bilo kakav posao nije garancija za očuvanje fizičkog i mentalnog zdravlja. Nesigurnost na poslu predstavlja hronični stresor čiji efekti rastu sa dužinom izlaganja. Ona povećava apsentizam i korišćenje usluga zdravstvene zaštite. Stalni porast nezaposlenosti u većini zemalja Evrope izaziva ozbiljnu zabrinutost za jednakost u zdravlju (Wilkinson i Marmot, 2003; WHO, 2002). Između vrste zaposlenja (bolje i lošije plaćeni posao) sa jedne, i mortaliteta i morbiditeta sa druge strane, postoji negativna korelacija (Wilkinson i Marmot, 2003). Blek (Black, 1980) je svrstao stanovnike Engleske i Velsa starosti od 15 do 64 godine prema zanimanju glave domaćinstva u pet socijalno-ekonomskih klasa: prvu klasu su činili profesionalci (lekari, advokati), drugu menadžerska i tehnička zanimanja (menadžeri, učitelji, medicinske sestre), treća je bila podeljena na nemanuelne (prodavači, trgovački pomoćnici) i manuelne radnike (stolari, vodoinstalateri), u četvrtoj su bili delimično 6 obučeni, a u petoj neobučeni radnici. Stope smrtnosti za muškarce u neobučenoj klasi su bile dva i po puta veće nego u klasi koju čine profesionalci. Ono što je još zanimljivije je da je isti odnos u stopama smrtnosti nađen i među ženama svrstanim u socijalne klase prema zanimanju supružnika. Longitudinalna studija koju su sproveli Drever i Vajthed (1997) u periodu od 1970 do 1990 godine, takođe u Velikoj Britaniji, pokazala je da ljudi koji pripadaju višoj društvenoj klasi (u koju su svrstani prema vrsti zanimanja) imaju duži životni vek. Iako se zdravlje u pomenutom periodu u svim klasama poboljšalo, tj. očekivano trajanje života se produžilo, razlika između najviše i najniže društvene klase je porasla sa 5,5 na 9,5 godina. Ovi činjenice potvrđuju da se socijalno-ekonomske nejednakosti u zdravlju povećavaju. Jedna od retkih studija o socijalno-ekonomskim nejednakostima u zdravlju koja je sprovedena u bivšoj Jugoslaviji (Mastilica, 1990) potvrdila je postojanje nejednakosti u obolevanju prema vrsti zanimanja. Najveći broj dijagnoza bolesti među muškarcima je nađen kod poljoprivrednika i neobučenih radnika, dok su kod žena to domaćice i poljoprivrednice. Sa druge strane najmanji broj dijagnoza bolesti imaju intelektualci oba pola. 1.2.3. Obrazovanje Obrazovanje je vrlo važna socijalno-ekonomska determinata zdravlja i ima veliki uticaj na zaposlenje i lični dohodak. Ljudi sa višim nivoom obrazovanja imaju veću verovatnoću da budu zaposleni, da nađu posao sa višim socijalnim statusom i stabilnijim primanjima, i da budu zdraviji. Obrazovanje, takođe, omogućava ljudima da steknu potrebne veštine za identifikovanje i rešavanje, kako individualnih, tako i grupnih problema. Nivo obrazovanja utiče na obolevanje i umiranje od mnogih bolesti (WHO, 2002). Studija u Švedskoj je pokazala (Erikson, 2001) da muškarci sa osnovnim obrazovanjem imaju dvostruko višu stopu smrtnosti od muškaraca sa doktoratom. Taj podatak ne iznenađuje. Međutim, ono što je privuklo pažnju je da su muškarci sa doktoratom imali dva puta manju smrtnost od onih sa tercijarnim obrazovanjem (npr. doktori, advokati). Moglo bi se zaključiti da su nejednakosti u zdravstvenom stanju prisutne između ljudi svih nivoa obrazovanja, a ne samo između onih sa osnovnim i visokim 7 obrazovanjem. Studija koja je sprovedena u 22 evropske zemlje (Mackenbach i sar., 2008), takođe je pokazala da je mortalitet veći kod ljudi sa nižim obrazovanjem. 1.2.4. Primanja Dohodak je, kao i obrazovanje, jedna od važnih karakteristika socijalno- ekonomskog stanja. Postoji povezanost između ekonomskih sredstava i lošeg zdravlja. Kada je dohodak veći onda je stopa smrtnosti manja, dok su standard života i pristupačnost zdravstvenoj službi veći (Quick i Wilkinson, 1991). Studija koja je sprovedena u SAD-u (McDonough i sar., 1997) jasno pokazuje da, što je prihod domaćinstva viši, to je stopa smrtnosti niža. Stanovnici iz najsiromašnijih domaćinstva izloženi su četvorostruko većem riziku od umiranja od onih iz najbogatijih. Međutim, nisu uočene samo razlike između najsiromašnijih i najbogatijih domaćinstva, već i da veza između prihoda i zdravlja predstavlja svojevrsni gradijent, tj. da ljudi koji pripadaju kategoriji domaćinstva koja se po primanjima nalaze na drugom mestu imaju višu smrtnost od onih najbogatijih, dok oni koji pripadaju trećoj kategoriji imaju gore zdravlje od onih iz druge kategorije domaćinstva. Takođe je dokazano da postoji korelacija između prihoda i obrazovanja. U kategoriji domaćinstva sa višim primanjima ima više obrazovanih ljudi nego u kategorijama sa nižim primanjima. Ovo istraživanje je pokazalo da su i prihod i obrazovanje jaki prediktori zdravlja, ali je teško reći koji je od ova dva socijalno-ekonomska pokazatelja odgovorniji za nastale razlike u stopama smrtnosti (McDonough i sar., 1997). Odnos između dohotka i zdravlja se može posmatrati kroz razlike u vrednostima bruto domaćeg proizvoda (BDP) kao makroekonomskog pokazatelja, kao i kroz razlike u očekivanom trajanju života između bogatijih i siromašnijih zemalja kao zdravstvenom pokazatelju. Najefikasniji način poboljšanja zdravlja je ujednačavanje dohodaka što je moguće više (Quick i Wilkinson, 1991). Američki sociolog Samjuel Preston je 1975. godine uz pomoć grafikona, koji je po njemu nazvan „Prestonova kriva“, objasnio krivolinearan odnos između dohotka i zdravlja (Preston, 1975). Na slici 1 je predstavljena „milenijumska Prestonova kriva“ (Deaton, 2003) koja pokazuje da postoji jak pozitivan odnos između vrednosti BDP po glavi stanovnika i očekivanog trajanja života u siromašnijim zemljama (npr. Nigerija, Pakistan, Indija), tj. da povećanje dohotka doprinosi 8 dužem životnom veku ljudi. Međutim, u bogatijim zemljama (npr. Velika Britanija, Japan, SAD) očekivano trajanje života je manje osetljivo na promene vrednosti bruto domaćeg proizvoda. 0 10,000 20,000 30,000 40,000 40 50 60 70 80 BDP po glavi stanovnika, 2000 (PPP$) SAD Japan Nemačka Francuska Italija Velika Britanija Španija Koreja Argentina Južnoafrička Republika Ekvatorijalna Gvineja Meksiko Rusija Brazil Bocvana Namibija Gabon Kina Indija Indonezija Pakistan Bangladeš Nigerija O če ki va no tr aj an je ž iv ot a, 2 00 0 Slika 1: Milenijumska Prestonova kriva: odnos bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika i očekivanog trajanja života Izvor: Deaton A.. Health, Inequality, and Economic Development. Journal of Economic Literature 2003;41:113-158. BDP – Bruto domaći proizvod; PPP – Purchasing Power Parity (Paritet kupovne moći). 1.2.5. Socijalno-ekonomsko stanje Kada govorimo o socijalnim razlikama važno je istaći da loši socijalno-ekonomski uslovi utiču na zdravlje tokom čitavog života. Što je niža socijalno-ekonomska pozicija to je lošije zdravlje, odnosno veća je stopa smrtnosti. Ljudi koji se nalaze na dnu socijalne lestvice imaju oko dva puta veći rizik da obole od teških bolesti ili da prevremeno umru. Međutim ovi efekti nisu vezani samo za siromašne, jer socijalne razlike prožimaju sve slojeve društva (Wilkinson i Marmot, 2003). Ma gde se nalazili u društvenoj hijerarhiji, naše zdravlje će najverovatnije biti bolje od zdravlja onih ispod nas i lošije od zdravlja onih 9 iznad nas. Vajthol studija (Ferrie, 2004) je pokazala da pripadnost socijalnoj klasi ima uticaja na zdravlje, čak i kada se radi o ljudima sa stalnim zaposlenjem koji ne pripadaju sloju siromašnih. Ljudi sa lošije plaćenim poslom imali su tri puta veću verovatnoću od prevremene smrti nego oni sa bolje plaćenim poslom. Marmot je povezanost između zdravlja i socijalno-ekonomske pozicije u društvu, tj. društvene hijerarhije nazvao „sindromom statusa“. Autonomija odnosno kontrola koju imate nad svojim životom i mogućnost uključivanja i učestvovanja u društvenim aktivnostima ključni su za zdravlje, osećaj blagostanja i dugovečnost. Oni predstavljaju temelj sindroma statusa. Ovo saznanje nas navodi na razmišljanje da su uslovi života i rada ti koji određuju stepen ograničenja slobode i autonomije. Loša socijalno-ekonomska pozicija u društvu znači nedostatak prilike, moći i sigurnosti (Marmot, 2007a). Dva kanadska istraživača (Redelmeier i Singh, 2001) su sprovela zanimljivo istraživanje koje govori u prilog tome da je kontrola koju pojedinac ima nad svojim životom bitna za zdravlje. Zapanjujuće je otkriće da su glumci i glumice koji su bili dobitnici oskara, tj. nagrade Akademije za igrane filmove, živeli u proseku četiri godine duže od glumaca koji su glumili sa njima, kao i od glumaca koji su bili nominovani, a nisu dobili oskar. Razlog bi mogao da bude to što su dobitnici oskara, samim dobijanjem ove prestižne nagrade, stekli više samopouzdanja i viši položaj u društvu (osetili su se „važnijim“ u društvu). Kao i u Vajthol studiji, rezultati istraživanja potvrđuju da se nejednakosti u zdravlju javljaju i među najprivilegovanim ljudima koji žive u najvećem bogatstvu i da se povezanost visokog društvenog statusa sa dužim životnim vekom donekle može objasniti faktorima koji su povezani sa uspehom. Još jedna zanimljiva studija koju je sproveo Vejn Hol (Hall, 1986) govori o povezanosti socijalne klase u društvu i stopa preživljavanja. On je utvrdio da su šanse putnika za preživljavanje potonuća čuvenog broda Titanika 1912. godine u Severno Atlantskom okeanu povezane sa njihovim socijalnim stanjem koje je mereno putničkom klasom u kojoj su se nalazili. Stope preživljavanja su opadale linearno počev od prve do treće putničke klase. U prvoj putničkoj klasi preživelo je 97,3% žena i dece, u drugoj 88,8% i u trećoj 42,2%, dok su kod muškaraca ti procenti bili statistički značajno niži. Žene i deca su imali veće izglede da prežive od muškaraca. Razlog za to je politika evakuacije 10 putnika koju je primenila posada broda prema kojoj je, zbog ograničenog broja čamaca za spasavanje, prednost davana ženama i deci. Takođe je važno istaći činjenicu da su putnici treće klase bili smešteni duboko u potpalublju broda i da im je bio otežan pristup čamcima za spasavanje lociranim na palubi broda, u nivou prve i druge putničke klase. Moglo bi se zaključiti da je u „vrednost“ ili „cenu“ karte koju su platili putnici prve klase bila uključena i veća stopa preživljavanja brodoloma Titanika. 1.2.6. Rizični stilovi života Rizični stilovi života predstavljaju važnu determinantu koja posreduje u odnosu između socijalno-ekonomskog stanja i zdravlja, tj. donekle objašnjava socijalno-ekonomske nejednakosti u zdravlju. O njihovoj važnosti se raspravlja među istraživačima. Dok jedni smatraju da je uloga rizičnih stilova života ključna u stvaranju nejednakosti u zdravlju, drugi misle da su oni doprinoseći faktori koji nastaju kao rezultat drugih, važnijih faktora, kao na primer, obrazovanja ili da su pod uticajem šire socijalne sredine, odnosno loših socijalno-ekonomskih uslova u kojima ljudi žive. Pušenje, konzumiranje alkohola, fizička neaktivnost i nepravilna ishrana se češće javljaju među ljudima koji pripadaju nižim socijalno-ekonomskim klasama. Pomenuti faktori rizika su štetni za zdravlje, ali su često odgovor na socijalni slom kao i važna odrednica nejednakosti u zdravlju. Oni omogućavaju korisnicima bekstvo od stresnih situacija, ali sa druge strane čine njihove probleme gorim (Wilkinson i Marmot, 2003). U mnogim zemljama je došlo do porasta smrtnosti od poremećaja zdravlja povezanih sa konzumiranjem alkohola kao što su: saobraćajne nesreće, nasilje, trovanja, povrede i samoubistva. Sa jedne strane, ljudi piju alkohol da bi suzbili bol koji sa sobom nosi teška socijalno-ekonomska situacija, dok sa druge strane upotreba alkohola dovodi do socijalnih poremećaja. Bez obzira da li je ispoljeno lošim uslovima stanovanja, niskim dohotkom ili nezaposlenošću, siromaštvo je povezano sa visokom učestalošću pušenja i niskom učestalošću ostavljanja duvana (Wilkinson i Marmot, 2003). Ljudi sa osnovnim i srednjim obrazovanjem imaju više od dva puta veću incidenciju pušenja od osoba sa univerzitetskim obrazovanjem. Veći broj pušača je, takođe, nađen i među radnicima u transportnom i 11 industrijskom sektoru, kao i među pripadnicima nižih socijalno-ekonomskih klasa. Siromašni su u manjoj meri informisani o štetnim efektima pušenja. Veliki deo novčanih sredstava siromašnih se izdvaja za pušenje i ono je jedan od glavnih uzroka lošeg zdravlja i prevremene smrtnosti (Norwegian Directorate for health and social affairs, 2005). Upotreba alkohola i duvana je ubrzana agresivnom marketinškom kampanjom velikih transnacionalnih kompanija, kao i organizovanim kriminalom. Njihove aktivnosti predstavljaju glavnu prepreku inicijatorima politike za smanjivanje upotrebe ovih sredstava (Wilkinson i Marmot, 2003). Nepravilna ishrana predstavlja faktor rizika za različite hronične nezarazne bolesti i stanja kao što su kardiovaskularne bolesti, metabolički sindrom, dijabetes tip 2 i kolorektalni rak (WHO, 2003a), dok redovno bavljenje fizičkom aktivnošću, kao protektivni faktor za mnoge nezarazne bolesti, jača mišićno-koštani sistem, održava fizičke, mentalne i funksionalne sposobnosti tela, smanjuje stres i pojačava samopouzdanje (WHO, 2007). Nepravilna ishrana i fizička neaktivnost se češće javljaju kod ljudi sa nižim obrazovanjem i nižim socijalno-ekonomskim stanjem (WHO, 2007; Mackenbach, 2006; Mackenbach i sar., 2008). 1.3. Nejednakosti u zdravlju kao rezultat interakcija između determinati zdravlja Postoji više modela koji prikazuju mehanizme pomoću kojih socijalno-ekonomske determinante zdravlja utiču na ishode po zdravlje ljudi. Ti modeli, takođe, govore o vezama između različitih vrsta determinanti zdravlja i lociraju strateške tačke za političko reagovanje. Najčešće korišćeni model je model Dalgrena i Vajtheda. Prema modelu Dalgrena i Vajtheda (1991), socijalno-ekonomske nejednakosti u zdravlju su rezultat interakcija između različitih nivoa uzročnih stanja, od pojedinaca preko zajednice do nivoa nacionalne zdravstvene politike (slika 2). Ovaj model ilustruje neke od važnih determinanti zdravlja koje mogu biti na individualnom nivou, na nivou uže i šire društvene zajednice, na stukturalnom nivou, kao i na nivou koji se odnosi na neadekvatan pristup zdravstvenim uslugama. Takođe, postoje determinante koje se tiču opštih socijalno- ekonomskih, kulturalnih i uslova sredine. U centru kruga se nalaze pojedinci raspoređeni po polu, uzrastu i genetskim karakteristikama koje nesumnjivo imaju uticaja na krajnji ishod 12 po njihovo zdravlje. Kako idemo dalje od centra, sledeći nivo (nivo 1) predstavlja faktore individualnog načina života (stilovi života). Siromašniji su izloženi većoj prevalenciji pušenja i lošijoj ishrani i suočavaju se sa većim finansijskim barijerama prilikom odabira zdravijeg stila života. Nivo 2 je predstavljen mrežom uže i šire društvene zajednice. Interakcije u zajednici utiču na faktore individualnog načina života, u pozitivnom ili negativnom smislu. Na sledećem nivou (nivo 3), su faktori koji predstavljaju uslove života i rada, snabdevanje hranom i pristup osnovnim potrebama, kao i zdravtsvenim uslugama. Oni govore o tome da lošiji uslovi stanovanja, izlaganje opasnijim i stresnijim uslovima rada kao i lošiji pristup uslugama zdravstvene zaštite, stvaraju znatan rizik za siromašne ljude. Poslednji nivo (nivo 4), koji obuhvata sve prethodno pomenuto, se sastoji od opštih socijalno-ekonomskih, kulturalnih i uslova sredine. Ovi uslovi, kao što su ekonomsko stanje zemlje i uslovi na tržištu rada, imaju uticaj na nivoe ispod njega. Standard života u društvu, na primer, ima uticaja na izbor pojedinca vezan za stanovanje, posao, interakcije u društvu, kao i navike u ishrani. Takođe, kulturološka verovanja o položaju žena u društvu ili stavovi o etničkim manjinama mogu imati uticaj na standard života i socijalno- ekonomsku poziciju. Slika 2: Osnovne odrednice zdravlja po Dalgrenu i Vajthedu Izvor: Dahlgren G, Whitehead M. Policies and strategies to promote social equity in health. Stockholm: Institute of Futures Studies, 1991. 13 1.4. Merenje zdravstvenog stanja stanovništva Koncept zdravlja je multidimenzionalan i po definiciji Svetske zdravstvene organizacije, zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti ili nesposobnosti (WHO, 2003b). Ne postoji „standardna” mera za procenu zdravstvenog stanja pojedinca ili populacionih grupa. Uobičajeno je da zdravstveno stanje pojedinca utvrđuje lekar na osnovu fizikalnog pregleda i potrebnih ispitivanja, a moguće ga je proceniti i postavljanjem pitanja pojedincu o njegovom fizičkom funkcionisanju, emocionalnom stanju, prisustvu ili odsustvu bola i nelagodnosti, i samoproceni opšteg zdravlja. Mada je teoretski moguće da se zdravlje proceni na osnovu kombinacije objektivne komponente za koju je odgovoran lekar i subjektivnog utiska pojedinca, takva mera do sada nije razvijena. Zdravstveno stanje populacije se utvrđuje prikupljanjem podataka o zdravlju pojedinca koje je lakše definisati (na skali od optimalnog zdravlja do smrtnog ishoda) od zdravlja populacije. U odsustvu sveobuhvatne mere za procenu zdravlja populacije, kao pokazatelji zdravstvenog stanja koriste se prosečno očekivano trajanje života, obolevanje od hroničnih nezaraznih i zaraznih bolesti, stope smrtnosti, dostupnost zdravstvene službe i korišćenje zdravstvenih usluga i dr. Sud o stepenu zdravlja jedne populacije obično se donosi na osnovu poređenja te populacije sa nekom drugom, ili izučavanjem trendova pokazatelja zdravstvenog stanja unutar te populacije tokom vremena (Bhopal, 2002). Uobičajene mere zdravstvenog stanja populacije su pokazatelji umiranja ili mortaliteta (stope mortaliteta) i pokazatelji obolevanja ili morbiditeta (stopa incidencije i prevalencija) (Bhopal, 2002). Podaci o mortalitetu stanovništva nam govore vrlo malo o zdravlju opšte populacije, naročito kada je u pitanju zdravlje mlađih uzrasnih grupa. Na osnovu mortaliteta nemoguće je sagledati opterećenje društva bolestima i nesposobnostima koje ih prate, pa je zato prikladnija primena zbirnih mera zdravlja stanovništva, bilo da mere očekivano trajanje života ili zdravstveni jaz, tj. razliku između stvarnog stanja zdravlja populacije i neke određene norme (Murray i Lopez, 1996). 14 U drugoj polovini prošlog veka uvedena su ispitivanja zdravstvenog stanja stanovništva u mnogim zemljama sveta koja se i danas sprovode na svakih nekoliko godina (od dve do pet, šest godina u zavisnosti od materijalnih mogućnosti svake zemlje). Primena iste ili slične metodologije pruža mogućnost poređenja zdravstvenog stanja stanovništva između pojedinih zemalja, kao i unutar jedne zemlje u različitim vremenskim periodima. Glavne karakteristike tih istraživanja su da se sprovode na reprezentativnom uzorku stanovništva i da se zasnivaju na anketiranju pojedinaca o sopstvenom zdravstvenom stanju. Za merenje zdravstvenog stanja ispitanika u istraživanjima koja se sprovode anketiranjem koristi se više različitih pokazatelja (samoprocena zdravlja, broj dana u postelji, broj noći provedenih u bolnici, broj poseta lekaru, ukupan broj akutnih i hroničnih bolesti, učestalost zdravstvenih simptoma, stepen nesposobnosti, tj. ograničena dnevna aktivnost i neophodna pomoć za ličnu negu) od kojih nijedan ne odražava ukupni morbiditet ispitanika. Najčešće korišćen pokazatelj zdravstvenog stanja ispitanika je samoprocena zdravstvenog stanja, dok se kompozitni morbiditetni indeks koristi najređe (Norris i sar., 2003; Kenneth i Farmer, 1999). 1.4.1. Samoprocena zdravlja Samoprocena zdravlja je veoma dobar izvor informacija o subjektivnom zdravstvenom stanju ispitanika koji obuhvata fizički i mentalni aspekt zdravlja (Norris i sar., 2003). U upotrebi je još od 1950-ih godina u zdravstvenim i gerontološkim istraživanjima (Jylha i sar., 1998). Do sada se pokazao kao veoma pouzdan i validan pokazatelj zdravstvenog stanja, tj. kao dobar prediktor smrtnosti i obolevanja (Idler i Benyamini, 1997; Benjamins i sar., 2004). Ovaj pokazatelj koji se najčešće zasniva na prostom pitanju: „Kako biste ocenili svoje zdravlje u celini?“, preporučen je od strane SZO i Komisije EU kao globalni pokazatelj zdravstvenog stanja stanovnika (De Bruin i sar., 1996; European commission 2004). Ispitanici biraju jedan od više ponuđenih odgovora, najčešće na petostepenoj ili trostepenoj skali na kojima se samoprocena zdravlja rangira od vrlo dobre do vrlo loše. Pre više od jedne decenije Karlson (Carlson, 1998) je ustanovio da se nejednakosti koje postoje u stopama mortaliteta između evropskih zemalja, takozvani 15 „evropski zdravstveni jaz u mortalitetu“, javljaju i u samoproceni zdravlja. Mekenbah i saradnici (2008) koji su poredili veličinu nejednakosti u samoproceni zdravlja između 22 evropske zemlje, pronašli su da su u skoro svim zemljama stope lošije samoprocene zdravlja značajno više među ljudima sa gorim socijalno-ekonomskim stanjem. Takođe su pronašli da je veličina nejednakosti u samoproceni zdravlja između ljudi sa boljim i gorim socijalno-ekonomskim stanjem različita. U proseku, ljudi iz Istočne Evrope ocenjuju svoje zdravlje gore nego ljudi iz Zapadne Evrope (Carlson, 1998; Mackenbach, 2008). Praktikovanje nezdravih životnih stilova, udruženih sa nedostatkom informacija o zdravlju i zdravom ponašanju, mogu da doprinesu lošem zdravstvenom stanju u Istočnoj Evropi (Steptoe i Wardle, 2001). Razlike u zdravstvenom stanju između Istoka i Zapada bi se mogle donekle objasniti razlikama u ponašanju vezanom za zdravlje (pušenje i konzumiranje alkohola) i psihološkim faktorima (Laaksonen i sar., 2001). 1.4.2. Prevalencija hroničnih bolesti Prisustvo hroničnih bolesti i zdravstvenih simptoma predstavljaju subjektivne poklazatelje zdravstvenog stanja stanovništva i često se koriste u istraživanjima koja se sprovode putem upitnika. Nizak socijalno-ekonomski položaj znači veću prevalenciju gotovo svih bolesti. Što je niži društveni položaj, to je viši rizik od srčanih bolesti, moždanog udara, plućnih bolesti, bolesti digestivnog trakta, bubrega, bolesti povezanih sa HIV-om, tuberkuloze itd. (Marmot, 2007b). Čuvena Vajthol studija (Ferrie, 2004) koja je sprovedena među državnim službenicima u Velikoj Britaniji pokazala je da su socijalno-ekonomske nejednakosti prisutne kod različitih bolesti, kao što su srčane bolesti, neki oblici malignih bolesti, hronična bolest pluća, gastrointestinalne bolesti, depresija, samoubistva i bol u leđima. Ljudi sa lošije plaćenim poslom, odnosno oni koji su imali manji stepen kontrole na poslu imali su veće stope srčanih i mentalnih bolesti i bola u leđima. Incidencija za koronarnu srčanu bolest je bila više od dva puta veća među državnim službenicima koji su imali nizak stepen kontrole na poslu. Loši uslovi i manjak socijalne podrške na poslu predstavljaju glavne razloge visoke prevalencije depresivnih simptoma i angine pektoris među ispitanicima koji rade na lošije plaćenim poslovima (Ferrie, 2004). 16 17 U Srbiji, kao i u mnogim zemljama u tranziciji, socijalno-ekonomske nejednakosti u zdravlju nisu dovoljno proučavane, niti im se posvećuje potrebna pažnja u javnozdravstvenim politikama, uprkos činjenici da je proteklih godina sprovedeno nekoliko istraživanja zdravstvenog stanja stanovništva (Institut za zaštitu zdravlja Srbije, 2002; Ministarstvo zdravlja Republike Srbije, 2007; Vukmirović i Govoni, 2008). Nedavno publikovane studije potvrdile su značaj socijalno-ekonomskih nejednakosti u prevalenciji hroničnih bolesti (Vuković i sar., 2008), obolevanju (Janković i sar., 2011), samoproceni zdravlja (Janković i Simić, 2012; Janković i sar. 2012), kao i u pušačkim navikama (Djikanovic i sar., 2011). 2. CILJEVI RADA I HIPOTEZE Ciljevi rada su: 1) Ispitivanje povezanosti i vrste povezanosti demografskih (pol, starost, bračno stanje, tip naselja) i socijalno-ekonomskih determinanti (obrazovanje, radni status, materijalno stanje domaćinstva, indeks blagostanja) sa obolevanjem stanovništva. 2) Konstruisanje indeksa obolevanja (kompozitna mera ukupnog opterećenja bolestima po ispitaniku koja omogućava procenu zdravstvenog stanja ispitanika) i procenjivanje njegove pouzdanosti i validnosti. Indeks, kao i ostale pokazatelje morbiditeta, potom primeniti na podatke iz nacionalnih ispitivanja zdravstvenog stanja stanovništva sprovedenih 2000, i 2006. godine u Srbiji. 3) Analiza i poređenje socijalno-ekonomskih nejednakosti u zdravlju u 2000. i 2006. godini. U skladu sa ciljevima, postavljene su sledeće radne hipoteze: 1) Starije osobe, osobe sa nižim nivoom obrazovanja, nezaposlene osobe, osobe koje materijalno stanje svog domaćinstva procenjuju kao lošije i koje pripadaju nižoj socijalno-ekonomskoj klasi, imaju lošije zdravstveno stanje (mereno pokazateljima morbiditeta). 2) Različiti pokazatelji morbiditeta korišćeni za procenu zdravstvenog stanja ispitanika imaju različitu senzitivnost, pouzdanost i validnost. 3) Poboljšanje standarda stanovništva i preduzete reforme u zdravstvenom sistemu posle 2000. godine dovele su do smanjenja socijalno-ekonomskih nejednakosti u zdravlju i poboljšanja zdravstvenog stanja stanovnika u 2006. godini. 18 3. METOD 3.1. Izvor podataka i tip studije U ovoj studiji korišćeni su podaci iz dva nacionalna ispitivanja zdravstvenog stanja stanovnika Republike Srbije, sprovedenih juna-jula 2000. i septembra-oktobra 2006. godine. Oba ispitivanja urađena su po tipu studije preseka na teritoriji Republike Srbije i njima nije obuhvaćena populacija koja živi u AP Kosovo i Metohija. Istraživanje iz 2006. godine predstavlja ponovljeno istraživanje zdravlja stanovnika iz 2000. godine, rađeno po sličnoj metodologiji. Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” je sproveo oba istraživanja, uz podršku Ministarstva zdravlja Republike Srbije, Regionalne kancelarije Svetske zdravstvene organizacije za Evropu (Kancelarija za Srbiju), UNICEF-a (Kancelarija u Beogradu 2000. godina) i Svetske banke (2006. godina). Jedinice posmatranja bile su: domaćinstva, odraslo stanovništvo starosti 20 i više godina i deca i omladina uzrasta od 7 do 19 godina. 3.2. Uzorak Za istraživanje „Zdravstveno stanje, zdravstvene potrebe i korišćenje zdravstvene zaštite stanovništva Srbije” iz 2000. godine korišćen je stratifikovani dvoetapni uzorak domaćinstva u Beogradu, centralnoj Srbiji i Vojvodini. U prvoj etapi vršena je stratifikacija opština prema okruzima, tako da je svaki okrug predstavljao poseban stratum. U drugoj etapi je svaki okrug stratifikovan na gradska i ostala područja. Jedinice prve etape su bile mesne zajednice, a jedinice druge etape domaćinstva. U svakoj mesnoj zajednici anketirana je grupa od 15 susednih domaćinstava. Dva puta je pokušavano sa anketiranjem istog domaćinstva i ukoliko bi ostalo neanketirano uzimala se zamena. Uzorak za istraživanje iz 2006. godine su činila sva domaćinstva popisana u svim popisnim krugovima u popisu stanovništva iz 2002. godine. Mehanizam korišćen za dobijanje slučajnog uzorka domaćinstva i ispitanika je kombinacija dve tehnike uzorkovanja: stratifikacije i višeetapnog uzorkovanja. Stratifikovani dvoetapni uzorak stanovnika Republike Srbije je izabran na takav način da obezbedi statistički pouzdanu 19 procenu pokazatelja koji ukazuju na zdravlje populacije na nacionalnom nivou i na nivou 6 geografskih oblasti (Vojvodina, Beograd, zapadna Srbija, centralna Srbija, istočna Srbija i jugoistočna Srbija) koje su identifikovane kao glavni stratumi u uzorku. Njihovom daljom podelom na gradska i ostala područja dobijeno je ukupno 12 stratuma. Jedinice prve etape čine ukupno 675 popisnih krugova odabranih na osnovu verovatnoće proporcionalne njihovoj veličini. Jedinice druge etape su domaćinstva. Unutar svakog popisnog kruga izabrano je 10 adresa (+ 3 rezervne adrese) na kojima žive domaćinstva koja treba anketirati. Domaćinstva su izabrana uz pomoć linearne metode slučajnog početka i jednakog koraka izbora. Na taj način domaćinstva su odabrana sa jednakom verovatnoćom izbora i bez ponavljanja. Za potrebe izrade ove disertacije korišćeni su podaci o domaćinstvima i odraslom stanovništvu starosti 20 i više godina. Istraživanjima su obuhvaćena slučajno izabrana domaćinstva (6554 u prvom, od kojih je anketirano 5497 i 7673 u drugom, od kojih je anketirano 6156). Broj odraslih anketiranih osoba iznosio je 9921 u prvom i 14.522 u drugom istraživanju (ukupno je identifikovano 11.741 odraslih osoba u prvom i 15.563 u drugom istraživanju). Za istraživanje iz 2000. godine uzorkovanje je radio Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”, dok je istraživačka agencija „Strateški marketing“ radila uzorkovanje u 2006. godini. 3.3. Instrumenti ispitivanja Podaci su prikupljeni pomoću tri upitnika: upitnika za domaćinstvo, upitnika za odrasle osobe starosti 20 i više godina i upitnika koji su odrasli samostalno popunjavali. Anketiranje je sprovedeno metodom „licem u lice”. Upitnici odgovaraju standardnim upitnicima koji su korišćeni u sličnim populacionim istraživanjima: WHO Health Survey 2002, SF-36, Finbalt 2000. i 2004, CINDI, Eurostat HIS/HES i specifičnim potrebama naše zemlje. Pomenutim upitnicima sakupljene su informacije o: 1. karakteristikama porodice i domaćinstva, 2. demografskim i socijalno-ekonomskim karakteristikama ispitanika, 20 3. sopstvenoj proceni zdravlja, 4. karakteristikama mentalnog zdravlja, 5. karakteristikama socijalne interakcije, 6. mogućnostima obavljanja aktivnosti svakodnevnog života, 7. karakteristikama navika u ponašanju, 8. oboljenjima, povredama, trovanjima, 9. korišćenju zdravstvene službe i zadovoljstvu korisnika zdravstvenom zaštitom, 10. plaćanju za zdravstvenu zaštitu iz džepa korisnika i 11. objektivnom zdravstvenom stanju (antropometrijska merenja i merenje arterijskog krvnog pritiska). Upitnik za domaćinsto se sastoji iz dva dela: prvi deo popunjava anketar (opšti podaci o anketiranju i članovima domaćinstva), dok se drugi deo odnosi na karakteristike domaćinstva, snabdevanje pijaćom vodom i uklanjanje otpadnih materija, socijalno- ekonomsko stanje domaćinstva, jodnu profilaksu (samo u 2000. godini) i izdatke za zdravstvenu zaštitu iz sopstvenog džepa (samo u 2006. godini). Pitanja su zatvorenog (dihotomna i višestruki izbor) i otvorenog tipa. Od ukupno 26 pitanja iz istraživanja u 2000. godini korišćeno je 8 pitanja (prilog 9.1), dok je od ukupno 38 pitanja iz istraživanja u 2006. godini korišćeno 12 pitanja (prilog 9.4). Upitnik za odrasle osobe stare 20 i više godina se sastoji od dela koji popunjava anketar (informacioni panel), dela koji zajedno popunjavaju anketar i ispitanik i koji je podeljen na 12 modula: demografske karakteristike i socijalno-ekonomski status; higijenske navike; ishrana; slobodno vreme, fizička aktivnost i sport; ponašanje u saobraćaju; povrede; ostali rizici i znanja o zdravlju; procena zdravlja i zadovoljstvo životom; mentalno zdravlje; mogućnost obavljanja aktivnosti u svakodnevnom životu; korišćenje zdravstvene službe i zadovoljstvo zdravstvenom zaštitom i lekovi, kao i dela koji je predstavljen objektivnim nalazom (merene su telesna visina i težina i arterijski krvni pitisak). U istraživanju iz 2000. godine na manjem uzorku ispitanika rađene su i biohemijske analize krvi (hemoglobin). Od ukupno 171. pitanja u 2000. godini i 116 pitanja u 2006. godini, za potrebe ove disertacije korišćeno je po 19 pitanja iz svakog istraživanja (prilozi 9.2 i 9.5). 21 Upitnik za samopopunjavanje za odrasle se sastoji iz dela koji popunjava anketar, probnog dela koji zajedno popunjavaju anketar i ispitanik i dela koji samostalno popunjava svaki član domaćinstva uzrasta 20 i više godina. Prva grupa pitanja se odnosi na pušenje, druga na upotrebu alkohola, treća na upotrebu psihoaktivnih supstanci, četvrta na seksualno ponašanje i peta na nasilje. U istraživanju iz 2000. godine ovaj upitnik predstavlja deo upitnika za odrasle osobe stare 20 i više godina, dok je u 2006. godini konstruisan kao poseban upitnik. Čine ga ukupno 43 pitanja u 2000. godini i 38 pitanja u 2006. godini, od kojih su korišćena po 3 pitanja iz svakog istraživanja (prilozi 9.3 i 9.6). U pripremi i sprovođenju istraživanja iz 2000. godine učestvovao je istraživački tim Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” i okružnih instituta i zavoda za javno zdravlje. Anketni tim se sastojao od dva do tri anketara i svaki je imao u svom sastavu minimalno jednog lekara i jednu patronažnu sestru. Obučeni instruktori su sproveli obuku anketara neposredno pre početka anketiranja. Timovi anketara istraživačke agencije „Strateški marketing“ iz Beograda sastavljeni od po dva anketara i jednog zdravstvenog radnika (zbog merenja telesne mase, visine i krvnog pritiska) bili su zaduženi za sprovođenje istraživanja iz 2006. godine. Anketiranje je sprovedeno metodom „licem u lice“. Ukoliko član domaćinstva nije bio dostupan u toku prve posete obaveza tima je bila da uradi najmanje 3 ponovne posete kako bi svi ispitanici bili obuhvaćeni istraživanjem. Prosečno vreme potrebno za popunjavanje jednog upitnika iznosilo je 22 minuta. Pre početka rada na terenu sprovedena je obuka anketara u formi radionice u kojoj je učestvovao i autor ove disertacije. Radionica je trajala dva dana. Obuka je uključivala predavanja o tehnikama anketiranja i o sadržaju upitnika, kao i sprovođenje ankete između anketara, radi sticanja prakse pri postavljanju pitanja. Tokom obuke sa članovima tima uvežbavana je standardna procedura za antropometrijska merenja i merenje krvnog pritiska. Autor je, takođe, volonterski učestvovao u kreiranju tabela i grafikona i pisanju prve verzije dela izveštaja (korišćenje zdravstvene službe dece i omladine uzrasta 7- 19 godina), na čemu mu se istraživački tim pismeno zahvalio. Za oba istraživanja je vršena kontrola rada na terenu. Motivisanost anketara i kontrolora bile su od ključnog značaja za kvalitetno sprovođenje istraživanja. 22 3.4. Varijable U istraživanju su korišćene sledeće varijable: demografske (pol, godine starosti, bračno stanje i tip naselja), socijalno-ekonomske varijable (obrazovanje, radni status, materijalno stanje domaćinstva i indeks blagostanja) i životni stilovi (pušenje, alkohol i fizička aktivnost). One su izabrane na osnovu dokaza iz literature, kao i mišljenja istraživača o njihovoj značajnosti. Za procenu zdravstvenog stanja ispitanika korišćeni su različiti pokazatelji morbiditeta, kao što su: indeksi obolevanja i njihovi tercili (napravljeni za potrebe ovog istraživanja), kao i samoprocena zdravstvenog stanja. Transformisane varijable koje su korišćene u istraživanju zajedno sa skalama, kategorijama i kodovima, prikazane su u tabeli 1. Varijable koje su dihotomizovane u oba istraživanja su: bračno stanje; „Da li ste pušač?“; „Da li pijete alkohol?“; „Da li ste i koliko puta u toku prethodnih 12 meseci bili kod lekara opšte medicine/medicine rada?“; „Da li ste i koliko puta u prethodnih 12 meseci bili kod zubnog lekara (stomatologa)?“, „Da li ste u toku poslednjih godinu dana koristili usluge hitne pomoći?“; „Da li ste u toku poslednjih godinu dana bili kod lekara specijaliste u domu zdravlja?“ i „Da li ste i koliko puta u toku prethodnih 12 meseci bili na bolničkom lečenju?“. Varijable koje su dihotomizovane u istraživanju iz 2000. godine su: „Da li ste u toku poslednjih godinu dana koristili usluge privatnog lekara?“ i „Da li Vam je tokom poslednje godine, od strane lekara, otkriveno neko od sledećih stanja/oboljenja?“. Varijabla iz istraživanja 2006. godine „Da li Vam je tokom poslednje godine, od strane lekara, otkriveno neko od sledećih stanja/oboljenja?“ je transformisana u 19 novih varijabli i izvršena je binarizacija* svake od njih. Varijabla „radni status“ je transformisana prema aktivnosti ispitanika na aktivno (zaposleno i nezaposleno) i neaktivno stanovništvo (domaćica, student, penzioner i nesposoban za rad). * Prevođenje varijable sa n modaliteta (značenja) u varijablu sa dva modaliteta (1-ne i 2-da) 23 Tabela 1. Transformisane varijable, skale, kategorije i kodovi korišćeni u istraživanju Redni broj varijable Varijabla/Pitanje Skala Kategorije Kodovi 1. Pol nominalna Muškarci Žene 1 2 2. Godine starosti ordinalna 20-29 30-39 40-49 50-59 60-69 70+ 1 2 3 4 5 6 3. Bračno stanje nominalna Živi u bračnoj ili vanbračnoj zajednici Neoženjen/a, razveden/a, udovac/a 1 2 4. Tip naselja nominalna Urbana Ruralna 1 2 5. Obrazovanje ordinalna Viša i visoka škola Srednja škola Bez škole, nepotpuna osnovna i osnovna 1 2 3 6. Radni status ordinalna Zaposlen Nezaposlen Neaktivan 1 2 3 7. Kako procenjujete materijalno stanje domaćinstva? ordinalna Dobro Prosečno Loše 1 2 3 8. Indeks blagostanja omerna Vrednost indeksa blagostanja 9. Kvintili blagostanja ordinalna Najbogatiji Bogati Srednji sloj Siromašni Najsiromašniji 1 2 3 4 5 10. Da li ste pušač? nominalna Ne Da 1 2 11. Da li pijete alkohol? nominalna Ne Da 1 2 12. Koliko često se, u slobodno vreme, bavite fizičkim vežbama bar 30 min. tako da se bar malo zaduvate ili oznojite? ordinalna Svaki dan 4-6 puta nedeljno 2-3 puta nedeljno 1 nedeljno 2-3 puta mesečno Nekoliko puta godišnje/nikad 1 2 3 4 5 6 24 Tabela 1. Transformisane varijable, skale, kategorije i kodovi korišćeni u istraživanju (nastavak) 13. Kako biste ocenili vaše zdravlje? ordinalna Dobro Prosečno Loše 1 2 3 14. Da li Vam je tokom poslednje godine, od strane lekara, otkriveno neko od sledećih stanja/oboljenja? nominalna Varijable u oba istraživanja 14.1. Tuberkuloza 14.2. Infarkt miokarda (srčani udar) 14.3. Povišen krvni pritisak 14.4. Hronični bronhitis, emfizem 14.5. Astma 14.6. Reumatska oboljenja zglobova 14.7. Šećerna bolest 14.8. Povišene masnoće u krvi 14.9. Oboljenje bubrega 14.10. Čir dvanaestopalačnog creva, želuca 14.11. Oboljenje žučne kese 14.12. Maligno oboljenje (rak) 14.13. Anemija Varijable u 2000. godini 14.14. Srčana slabost 14.15. Angina pectoris 14.16. Psihički poremećaji /Nervne bolesti 14.17. Bol u leđima 14.18. Ostalo Varijable u 2006. godini 14.19. Moždani udar (šlog) 14.20. Alergija (bez astme) 14.21. Katarakta 14.22. Osteoporoza 14.23. Hronična anksioznost ili depresija 14.24. Migrena Ne 1 Da 2 15. Indeks telesne mase (BMI) ordinalna Pothranjeni (<18,49) Normalno uhranjeni (18,5-24,99) Predgojazno stanje (25-29,99) Gojazni (>30) 1 2 3 4 16. Krvni pritisak nominalna Normalan (<140/<90) Hipertenzija (≥140/≥90) 1 2 17. Da li ste u toku poslednjih godinu dana bili kod lekara opšte prakse/lekara medicine rada? nominalna Ne Da 1 2 25 Tabela 1. Transformisane varijable, skale, kategorije i kodovi korišćeni u istraživanju (nastavak) 18. Da li ste u toku poslednjih godinu dana bili kod stomatologa? nominalna Ne Da 1 2 19. Da li ste u toku poslednjih godinu dana koristili usluge hitne pomoći? nominalna Ne Da 1 2 20. Da li ste u toku poslednjih godinu dana bili kod lekara specijaliste u domu zdravlja? nominalna Ne Da 1 2 21. Da li ste u toku poslednjih godinu dana koristili usluge privatnog lekara? nominalna Ne Da 1 2 22. Da li ste u toku poslednjih godinu dana bili na bolničkom lečenju? nominalna Ne Da 1 2 23. Kakve su vam mogućnosti kretanja? ordinalna Krećete se samostalno Krećete se uz pomoć pomagala U invalidskim kolicima Vezani ste za krevet 1 2 3 4 24. Da li imate neko telesno oštećenje i da li vam ono pravi smetnje u obavljanju svakodnevnih aktivnosti? nominalna Ne Da 1 2 25. Svi indeksi obolevanja omerna Vrednosti indeksa obolevanja 26. Tercili obolevanja ordinalna Dobro Prosečno Loše 1 2 3 27. Godina istraživanja nominalna 2000 2006 1 2 Klasifikacija indeksa telesne mase (Body mass index, BMI) je izvršena prema internacionalnoj klasifikaciji SZO (WHO, 2006b), dok je klasifikacija krvnog pritiska izvršena prema Evropskom udruženju za hipertenziju i Evropskom udruženju za kardiologiju (European Society of Hipertension, 2003) i prema smernicama za hipertenziju SZO (WHO, 1999). 26 Sve varijable korišćene u ovom istraživanju su kodirane u istom smeru, što znači da se najmanja vrednost koda uvek odnosila na najpozitivniji aspekt zdravlja ili socijalno- ekonomskog statusa, a najveća na najnegativni aspekt. Za potrebe istraživanja konstruisan je indeks blagostanja domaćinstva prema kome je stanovništvo Srbije svrstano u pet socijalno-ekonomskih kategorija ili kvintila (najbogatiji, bogati, srednji sloj, siromašni i najsiromašniji). Konstrukcija indeksa blagostanja sastojala se iz sledećih koraka: određivanje promenljivih, dihotomizacija, izračunavanje pondera i vrednosti indeksa, i izračunavanje presečnih tačaka intervala. Sve promenljive koje su uključene u računanje indeksa blagostanja bile su kodirane u istom smeru, što znači da se najmanja vrednost koda uvek odnosila na pozitivan aspekt socijalno- ekonomskog statusa, a najveća na negativni aspekt socijalno-ekonomskog statusa. Promenljive su se odnosile na posedovanje različitih trajnih dobara. Korišćen je svaki aspekt (predmet) koji je mogao da da sliku ekonomskog statusa, kao što su: broj spavaćih soba po članu domaćinstva, materijal od koga je napravljen pod, krov i zidovi stambenog prostora, vrsta vodosnabdevanja i sanitarija, vrsta goriva koje se koristi za grejanje, posedovanje televizora u boji, mobilnog telefona, frižidera, mašine za pranje veša, mašine za pranje sudova, kompjutera, klima uređaja, centralnog grejanja i automobila. Za dodeljivanje pondera promenljivim korišćene su faktorska analiza i metoda glavnih komponenata, uz pomoć „Varimax” ortogonalne rotacije. Ova procedura prvo standardizuje promenljive, zatim se računaju faktorski skorovi i na kraju se za svakog ispitanika sabiraju faktorski skorovi (regresioni faktori dobijeni u faktorskoj analizi) pomnoženi sa procentom njihove varijanse. Na taj način je dobijena vrednost indeksa blagostanja domaćinstva, tj. standardizovani skor. Kriterijum za ekstrakciju faktora je bio baziran na karakterističnim vrednostima većim od 1, dok su za ispitanike koji nisu odgovorili na neka od pitanja koja se tiču socijalno-ekonomskog statusa i od kojih je konstruisan indeks blagostanja, nedostajuće vrednosti skora zamenjene sa srednjom vrednošću skora (replace mean) za sve ispitanike. 27 Sledeća jednačina je korišćena za dobijanje indeksa blagostanja (IB): IB = (%varijanse_faktora1*skor_faktora1)/100 + (%varijanse_faktora2*skor_faktora2)/100 + ... + (%varijanse_faktora_n*skor_faktora_n)/100 n – ukupan broj faktora Ukupno su konstruisana tri indeksa blagostanja: indeks blagostanja za 2000. godinu, indeks blagostanja za 2006. godinu i indeks blagostanja za 2006. godinu koji je napravljen od istih varijabli od kojih je napravljen i indeks blagostanja za 2000. godinu. Da bismo ispitali da li postoje socijalno-ekonomske nejednakosti po indeksu blagostanja između dve godine istraživanja poredili smo prvi i treći indeks blagostanja. Validnost oba indeksa blagostanja iz 2006. godine procenjivana je njihovom korelacijom sa indeksom blagostanja koji je korišćen u nacionalnom istraživanju zdravlja stanovnika Srbije 2006 (Ministarstvo zdravlja Republike Srbije, 2007) (tabela 2). Tabela 2. Povezanost između tri indeksa blagostanja za 2006. godinu Varijable Indeks blagostanja 2006 Indeks blagostanja 2006. sa promenljivima iz 2000. Indeks blagostanja iz istraživanja za 2006. r 1 0,953 -0,862 Indeks blagostanja 2006 p 0,000 0,000 r 0,953 1 -0,833 Indeks blagostanja 2006. sa promenljivima iz 2000. p 0,000 0,000 r -0,862 -0,833 1 Indeks blagostanja iz istraživanja za 2006. p 0,000 0,000 r – Pirsonov koeficijent korelacije 28 Svi indeksi su translirani* na skale od 0 do 100. Manje vrednosti indeksa označavaju bolji, a više vrednosti indeksa lošiji socijalno-ekonomski status ispitanika. Za tabelarni prikaz indeksa blagostanja korišćeni su kvintili materijalnog stanja domaćinstva (kvintili blagostanja). Oni su zasnovani na rasporedu populacije domaćinstva. Granične tačke intervala indeksa blagostanja koje određuju kvintile računaju se pomoću ponderisane frekvencije distribucije domaćinstva. Na taj način distribucija predstavlja nacionalnu populaciju domaćinstava, gde se svakom članu domaćinstva dodeljuje iznos indeksa blagostanja njegovog domaćinstva. Osobe se zatim ređaju po skoru indeksa blagostanja, a raspodela se vrši na pet kategorija od po 20%. Na kraju se skor domaćinstva prekodira u kvintil varijablu, tako da svaki član domaćinstva dobija i kvintil kategoriju svog domaćinstva. Ukupno su konstruisana tri kvintila blagostanja: kvintili blagostanja za 2000. godinu, kvintili blagostanja za 2006. godinu i kvintili blagostanja za 2006. godinu koji su napravljeni od istih varijabli od kojih je napravljen i indeks blagostanja za 2000. godinu. Razlika između oba kvintila blagostanja za 2006. godinu je visoko statistički značajna (p=0,000), dok vrednost kapa indeksa (k=0,682) govori da postoji saglasnost između varijabli, tj. da mere istu stvar (tabela 3). Tabela 3. Povezanost između kvintila blagostanja za 2006. godinu i kvintila blagostanja za 2006. godinu napravljenog od istih varijabli od kojih je napravljen indeks blagostanja za 2000. godinu. Kvintili blagostanja za 2006. godinu Varijable Najbogatiji Bogati Srednji Siro- mašni Najsiro- mašniji Ukupno Najbogatiji 2266 733 5 0 0 3004 Bogati 595 1677 493 34 0 2799 Srednji 41 482 1986 399 5 2913 Siromašni 2 16 418 2245 242 2923 Kvintili blagostanja za 2006. godinu sa varijablama iz 2000. godine Najsiromašniji 0 0 8 220 2655 2883 Ukupno 2904 2908 2910 2898 2902 14522 p=0,000; k=0,682 * Prevođenje vrednosti indeksa sa skale određenog opsega na skalu opsega od 0 do 100 radi međusobnog poređenja indeksa 29 Da bismo ispitali da li postoje socijalno-ekonomske nejednakosti po kvintilima blagostanja između dve godine istraživanja, kvintili blagostanja za 2006. godinu su napravljeni prema graničnim vrednostima kvintila blagostanja za 2000. godinu, i potom je ispitana povezanost sa kvintilima blagostanja za 2000. godinu uz pomoć bivarijantne logističke regresije. 3.5. Konstrukcija indeksa obolevanja Konstrukcija indeksa obolevanja sastojala se iz sledećih koraka: određivanje promenljivih, dihotomizacija, izračunavanje pondera i vrednosti indeksa, i izračunavanje presečnih tačaka intervala. Za dodeljivanje pondera promenljivim rađena su faktorska analiza i metoda glavnih komponenata, uz pomoć „Varimax” ortogonalne rotacije. Ova procedura prvo standardizuje promenljive, zatim se računaju faktorski skorovi i na kraju se za svakog ispitanika sabiraju faktorski skorovi pomnoženi sa procentom njihove varijanse. Na taj način je dobijena „vrednost ukupnog opterećenja bolešću po ispitaniku“ – indeks obolevanja, tj. standardizovani skor. Za neke indekse obolevanja kriterijum za ekstrakciju faktora je bio baziran na karakterističnim vrednostima većim od 1, dok je za druge bio baziran na unapred određenom broju faktora. Sledeća jednačina je korišćena za dobijanje indeksa obolevanja (IO): IO = (%varijanse_faktora1*skor_faktora1)/100 + (%varijanse_faktora2*skor_faktora2)/100 + ... + (%varijanse_faktora_n*skor_faktora_n)/100 n – ukupan broj faktora Svi indeksi su translirani* na skale od 0 do 100 prema sledećoj jednačini: IO (0-100) = ((100*IO)/max vrednost IO) * Prevođenje vrednosti indeksa sa skale određenog opsega na skalu opsega od 0 do 100 radi poređenja indeksa među sobom, kao i sa indeksima iz drugih istraživanjima 30 31 Manje vrednosti indeksa označavaju bolje, a više vrednosti indeksa lošije zdravstveno stanje ispitanika. Indeks obolevanja je u analizi korišćen kao kontinuirana i kao kategorijalna varijabla (varijabla transformisana u tri kategorije, tzv. tercile, sa jednakim brojem ispitanika u svakoj). Granične tačke intervala indeksa koje određuju tercile izračunate su pomoću ponderisane frekvencije distribucije ispitanika. Ukupno je konstruisano 22 indeksa obolevanja (11 za 2000. godinu i 11 za 2006. godinu) koji su prema definisanim kriterijumima prihvatani za dalju analizu (tabela 4). Kriterijumi su bili: pouzdanost indeksa, validnost indeksa, prisutnost varijabli iz različitih domena u jednom faktoru, istosmernost kodova varijabli koje ulaze u formiranje indeksa, saglasnost u konstruisanju indeksa između dve godine istraživanja, kao i primeri konstrukcije indeksa korišćenih u drugim istraživanjima. Što je indeks bio pouzdaniji i validniji, tj. što su vrednosti Kronbahovog koeficijenta alfa (Cronbach’s Alpha) i Pirsonovog koeficijenta bile veće, to je i indeks bio bolji. Takođe je bilo poželjno prisustvo varijabli iz različitih domena u jednom faktoru (varijable koje se odnose na subjektivne i objektivne mere zdravstvenog stanja, korišćenje usluga zdravstvene službe, nesposobnost). Sve varijable koje su korišćene za konstrukciju indeksa obolevanja bile su kodirane u istom smeru, što znači da se najmanja vrednost koda uvek odnosila na pozitivan aspekt zdravlja, a najveća na negativni aspekt zdravlja. Saglasnost u konstruisanju indeksa između dve godine istraživanja je sledeći kriterijum. Što je razlika između ukupnog broja varijabli od kojih su napravljeni indeksi obolevanja u 2006. i 2000. godini bila manja, to je i indeks smatran boljim. Za dalju analizu izabrana su po 4 ista indeksa obolevanja iz svake godine istraživanja koja su u najvišem stepenu ispunjavala pomenute kriterijume. To su: indeks morbiditeta, indeks morbiditeta i objektivne procene zdravlja, indeks morbiditeta i korišćenja usluga zdravstvene službe, i indeks morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja usluga zdravstvene službe. Varijable od kojih su napravljeni pomenuti indeksi obolevanja date su u rezultatima faktorskih analiza (podpoglavlje 4.2). Tabela 4. Kriterijumi za prihvatanje indeksa obolevanja u ovom istraživanju. Redni broj Varijable Godina Pouzdanost indeksa (Cronbach’s Alpha) Validnost indeksa (Pearson korelacija) Prisutnost varijabli iz različitih domena u jednom faktoru Istosmernost kodova varijabli koje ulaze u formiranje indeksa Saglasnost u konstruisanju indeksa 2000 i 2006* 2000 0,822 Ref. + + 32 1. Indeks morbiditeta 2006 0,845 Ref. + + 35 2000 0,453 0,248 / + 2 2. Indeks objektivne procene zdravlja 2006 0,396 0,269 / + 2 2000 0,463 0,264 / + 6 3. Indeks korišćenja zdravstvene službe 2006 0,534 0,325 / + 6 2000 0,814 0,259 / + 7 4. Indeks nesposobnosti 2006 0,880 0,130 / + 10 2000 0,811 0,990 + + 34 5. Indeks morbiditeta i objektivne procene zdravlja 2006 0,832 0,994 + + 37 2000 0,812 0,939 + + 38 6. Indeka morbiditeta i korišćenja 2006 0,844 0,924 + + 41 2000 0,838 0,839 - + 39 7. Indeks morbiditeta i nesposobnosti 2006 0,856 0,648 + + 45 2000 0,804 0,933 + + 40 8. Indeks morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja 2006 0,834 0,941 + + 43 2000 0,822 0,833 - + 47 9. Indeks morbiditeta, objektivne procene zdravlja, korišćenja i nesposobnosti 2006 0,847 0,658 + + 53 2000 0,828 0,775 - + 41 10. Indeks morbiditeta, nesposobnosti i objektivne procene zdravlja 2006 0,846 0,654 + + 47 2000 0,830 0,816 - + 45 11. Indeks morbiditeta, nesposobnosti i korišćenja 2006 0,856 0,646 + + 51 *Zasniva se na prisutnosti istih varijabli od kojih su napravljeni indeksi tj. da li su bila ista pitanja u 2000 i 2006. godini. U tabeli je dat ukupan broj varijabli. Razlika između ukupnog broja varijabli u 2006 i 2000 godini predstavlja broj varijabli koje nisu bile iste u pomenutim istraživanjima. 3.6. Statističke metode obrade podataka U statističkoj analizi podataka od deskriptivnih statističkih metoda korišćene su: aritmetička sredina, standardna devijacija, 95% interval poverenja, distribucija frekvencija i procenti. Za ispitivanje razlika između zavisnih i nezavisnih varijabli rađeni su χ2 test, t test za dva nezavisna uzorka, kao i ANOVA za dva nezavisna uzorka. Kao glavna statistička metoda za konstrukciju svih indeksa obolevanja i napred pomenutog indeksa blagostanja rađena je faktorska analiza sa metodom glavnih komponenata kao metodom njihovog izdvajanja. Faktorska analiza se koristi za analizu odnosa između velikog broja varijabli i zasniva se na modelu koji podrazumeva da se korelacije između parova mernih varijabli mogu objasniti povezanošću tih varijabli sa malim brojem nemerljivih (latentnih), ali značajnih varijabli koje se nazivaju faktorima. Ciljevi faktorske analize su smanjenje broja varijabli, kao i njihova klasifikacija. Ova analiza se često koristi u ispitivanjima kako bi se ispitalo da li se dugi nizovi pitanja mogu grupisati u kraće nizove pitanja od kojih svaki objašnjava jedan aspekt ili faktor pojave koja se ispituje (Kirch, 2008). Izdvajanje faktora izvršeno je metodom glavnih komponenata, baziranoj na korelacionoj matrici svih slučajno promenljivih. Za objašnjenje faktorske strukture korišćena je „Varimax“ ortogonalna rotacija. Za ispitivanje povezanosti između indeksa obolevanja korišćena je bivarijantna analiza (Pirsonov koeficijent korelacije i linearna regresija), dok je za poređenje prosečnih vrednosti indeksa obolevanja korišćena analiza varijanse (ANOVA) za ponovljena merenja. Povezanost između tercila obolevanja ispitivana je χ2 testom, dok je za poređenje prosečnih vrednosti tercila obolevanja korišćen neparametarski Fridmanov test (Friedman). Pouzdanost indeksa obolevanja je validirana izračunavanjem Kronbahovog koeficijenta alfa (Cronbach alpha) kojim se ocenjuje interna konzistentnost, tj. meri korelacija između ukupnog zbira skale indeksa morbiditeta i zbira neke druge uporedive skale. Validnost indeksa obolevanja je procenjivana njegovom korelacijom sa drugim merama morbiditeta korišćenim u ovoj disertaciji i izračunavanjem Pirsonovog koeficijenta korelacije. Povezanost između niza zavisnih i niza nezavisnih varijabli ispitivana je odgovarajućom bivarijantnom, kao i multivarijantnom linearnom i logističkom regresijom. 33 Sve nezavisne promenljive, bez obzira na statističku značajnost u bivarijantnim regresijama, obuhvaćene su daljom analizom. Kada je zavisna promenljiva bila kontinuiranog karaktera, tj. neki od 4 indeksa obolevanja (indeks morbiditeta, indeks morbiditeta i objektivne procene zdravlja, indeks morbiditeta i korišćenja i indeks morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja), tada je za utvrđivanje povezanosti između zavisne i niza nezavisnih promenljivih rađena linearna regresija po ulaznoj metodi (enter). Sve promenljive čiji se koeficijent regresije (b) značajno razlikovao od nule (p<0,05) označene su kao prediktori zavisne promenljive. Kada je zavisna promenljiva bila dihotomnog karaktera, za utvrđivanje povezanosti između zavisne i jedne ili više nezavisnih promenljivih rađene su bivarijantna i multivarijantna logistička regresija po ulaznoj metodi (enter). Ukoliko se parcijalni koeficijent logističke regresije (b) značajno razlikovao od nule (p<0,05), onda je takva nezavisna promenljiva označavana kao prediktor zavisne promenljive. Takođe su određivani unakrsni odnos (UO) i 95% interval poverenja. Za potrebe logističkih regresionih analiza, svaki tercil obolevanja, kao i samoprocena zdravstvenog stanja transformisani su u tri dihotomne varijable: prosečno naspram dobrog zdravlja, loše naspram dobrog zdravlja i loše naspram prosečnog zdravlja. Za svaku zavisnu varijablu rađena su po tri modela multivarijantnih linearnih ili logističkih regresija. U prvi model su od nezavisnih varijabli ušle sve demografske varijable (model 1), u drugi model su demografskim priključene i socijalno-ekonomske varijable (model 2), dok su u poslednji model pored pomenutih ušle i varijable koje predstavljaju stilove života (model 3). Da bismo uporedili socijalno-ekonomske nejednakosti u zdravlju u istraživanjima sprovedenim 2000. i 2006. godine, napravljena je nova baza koju čine 24.443 ispitanika i koja je dobijena tako što su baze iz 2000. i 2006. godine spojene po redovima, tj. ispitanicima (merge cases). Za ispitivanje značajnosti razlika indeksa obolevanja, njihovih tercila i samoprocene zdravlja između dva istraživanja korišćene su bivarijantna i multivarijantna logistička regresija. Zavisna promenljiva, tj. godina istraživanja, je bila dihotomnog karaktera. 34 35 Ukupno je rađeno pet modela logističkih regresija:  U modelu A je rađena bivarijantna logistička regresija u kojoj su prikazani UO i 95%IP za izabrani indeks ili tercil.  Model B je predstavljen multivarijantnom logističkom regresijom sa samo jednim indeksom ili tercilom prilagođenom na demografske, socijalno-ekonomske varijable i stilove života (prikazani UO i 95%IP za pojedinačni indeks ili tercil).  U model C su ušli svi indeksi ili svi tercili obolevanja (prikazani UO i 95%IP za sve indekse ili sve tercile).  U model D je modelu C pridodata samoprocena zdravlja (prikazani UO i 95%IP za sve indekse i samoprocenu zdravlja ili sve tercile i samoprocenu zdravlja).  U modelu E je rađena multivarijantna logistička regresija sa svim indeksima i samoprocenom zdravlja ili svim tercilima i samoprocenom zdravlja prilagođena na demografske, socijalno-ekonomske varijable i stilove života (prikazani UO i 95%IP za sve indekse i samoprocenu zdravlja ili sve tercile i samoprocenu zdravlja). Za poređenje prosečnih vrednosti indeksa obolevanja između dva istraživanja korišćena je ANOVA za ponovljena merenja, dok je neparametarski Kruskal Valisov (Kruskal Wallis) test korišćen za poređenje prosečnih vrednosti tercila obolevanja. Nivo statističke značajnosti u svim testovima je p<0,05, a statistička obrada prikupljenih podataka urađena je uz pomoć programa IBM SPSS 19.0 (Statistical Package for Social Sciences, 2010). 4. REZULTATI Analiza rezultata se sastoji iz šest delova. U prvom delu su prikazane osnovne karakteristike populacija obuhvaćenih istraživanjima, odnosno tri grupe nezavisnih varijabli (demografske varijable, socijalno-ekonomske karakteristike ispitanika i stilovi života), kao i njihove razlike između dva istraživanja; u drugom delu su rezultati faktorskih analiza za odabrane indekse obolevanja; u trećem analiza osobina indeksa i tercila za svaku godinu ponaosob, kao i njihove razlike između dva istraživanja; u četvrtom ispitivanje povezanosti pokazatelja morbiditeta i determinanti zdravlja; u petom razlike između istraživanja u značajnosti povezanosti pokazatelja morbiditeta i determinanti zdravlja, a u poslednjem delu su prikazane razlike indeksa i tercila prilagođenih na determinante zdravlja u dva vremenska perioda. 4.1. Osnovne karakteristike populacije 4.1.1. Demografske karakteristike ispitanika Istraživanjem iz 2000. godine anketirano je ukupno 9921 odrasla osoba uzrasta 20 i više godina, dok su 14522 ispitanika iste uzrasne grupe anketirana u 2006. godini (tabela 5). U oba istraživanja je identifikovano nešto više žena (54,9% u 2000. godini; 52,8% u 2006. godini) nego muškaraca (45,1% u 2000. godini; 47,2% u 2006. godini). Najveći procenat ispitanika u 2000. godini pripada starosnoj grupi od 40 do 49 godina, dok je u 2006. godini najviše ispitanika starosti od 50 do 59 godina. Nešto više od dve trećine muškaraca u 2000. godini živi u bračnoj ili vanbračnoj zajednici (69,6%), dok je u 2006. godini taj procenat neznatno manji i iznosi 68,3%. Najveći procenat ispitanika u oba istraživanja živi u gradu. Kod svih demografskih varijabli kada se analiziraju po godinama istraživanja postoje statistički značajne razlike (tabela 5). Istraživanjem u 2006. godini u odnosu na 2000. godinu je obuhvaćeno značajno manje žena nego muškarca, dok je značajno veći broj odraslih osoba uzrasta 20 i više godina, neoženjenih, razvedenih, udovaca/ica, kao i ispitanika koji žive u ruralnoj sredini. 36 Tabela 5. Distribucija demografskih varijabli i njihove razlike u odnosu na godine istraživanja 2000 2006 2006/2000 Varijable n % n % p UO (95%IP) Ukupno 9921 100,0 14522 100,0 Pol 0,001a Muškarci 4447 45,1 6858 47,2 1b Žene 5447 54,9 7664 52,8 0,92 (0,87-0,97) Godine starosti ( x ±SD) 47,08 ±16,995 50,24 ±17,333 0,001c 1,01 (1,01-1,01) Godine starosti 0,000a 20-29 1870 18,8 2180 15,0 1b 30-39 1918 19,3 2307 15,9 1,03 (0,95-1,13) 40-49 1932 19,5 2513 17,3 1,12 (1,02-1,22) 50-59 1466 14,8 2877 19,8 1,68 (1,54-1,84) 60-69 1521 15,3 2210 15,2 1,25 (1,14-1,36) 70+ 1214 12,2 2435 16,8 1,72 (1,57-1,89) Bračno stanje 0,000a Živi u bračnoj ili vanbračnoj zajednici 6904 69,6 9914 68,3 1 b Neoženjen/a, razveden/a, udovac/a 2661 26,8 4553 31,4 1,19 (1,13-1,26) Bez odgovora 356 3,6 55 0,4 Tip naselja 0,000a Urbana 6043 60,9 7528 51,8 1b Ruralna 3878 39,1 6994 48,2 1,45 (1,38-1,53) a: χ2 test b: Referentna kategorija c: Studentov t-test 4.1.2. Socijalno-ekonomske karakteristike ispitanika Distribucija socijalno-ekonomskih karakteristika ispitanika i njihove razlike u odnosu na godine istraživanja prikazane su u tabeli 6. 37 Tabela 6. Distribucija socijalno-ekonomskih varijabli i njihove razlike u odnosu na godine istraživanja. 2000 2006 2006/2000 Varijable n % n % p UO (95%IP) Ukupno 9921 100,0 14522 100,0 Obrazovanje 0,000a Viša i visoka škola 1996 20,1 1835 12,6 1b Srednja škola 4420 44,6 6935 47,8 1,71 (1,59-1,84) Bez škole, nepotpuna osnovna i osnovna 3147 31,7 5752 39,6 1,99 (1,84-2,15) Radni status 0,000a Zaposlen 5197 52,4 5250 36,2 1b Nezaposlen 618 6,2 2670 18,4 4,28 (3,89-4,71) Neaktivan 3751 37,8 6585 45,3 1,74 (1,64-1,84) Materijalno stanje domaćinstva 0,000a Dobro 959 9,7 2286 15,7 1b Prosečno 5049 50,9 7120 49,0 0,59 (0,54-0,64) Loše 3785 38,2 5059 34,8 0,56 (0,51-0,61) Indeks blagostanja ( x ±SD) 22,81±16,68 35,01±15,20c 20,63±16,82d 0,000e 1,06 (1,05-1,06) Kvintili blagostanjaf 0,000a Najbogatiji 1980 20,0 4237 29,2 1b Bogati 1983 20,0 2085 14,4 0,49 (0,45-0,53) Srednji sloj 1989 20,0 2816 19,4 0,66 (0,61-0,72) Siromašni 1983 20,0 2825 19,5 0,67 (0,62-0,72) Najsiromašniji 1986 20,0 2559 17,6 0,60 (0,56-0,65) a: χ2 test b: Referentna kategorija c: Indeks blagostanja pravljen od istih varijabli od kojih je pravljen i indeks blagostanja iz istraživanja zdravlja stanovništva 2006 d: Indeks blagostanja pravljen od istih varijabli od kojih je pravljen i indeks blagostanja za 2000. godinu e: Studentov t-test f: Za 2006 godinu kvintili blagostanja su pravljeni prema graničnim vrednostima kvintila blagostanja za 2000 godinu (najbogatiji 0-10,95/ bogati 10,95-15,53/ srednji sloj 15,53- 22,22/ siromašni 22,22-32,39/ najsiromašniji 32,39-100). 38 Najveći procenat ispitanika ima srednje obrazovanje (44,6% u 2000. godini; 47,8% u 2006. godini), dok je najmanje onih koji imaju završenu višu ili visoku školu. Takođe, u oba istraživanja zdravlja stanovnika republike Srbije najveći broj stanovnika na prvom mestu svoje materijalno stanje domaćinstva procenjuje kao prosečno, a zatim kao loše. Kada govorimo o radnom statusu, najveći broj ispitanika u 2000. godini je bio zaposlen, dok je 6 godina kasnije najveći procenat bio onih koji su pripadali neaktivnom stanovništvu. Tabela 6 pokazuje da postoje značajne socijalno-ekonomske razlike po godinama istraživanja. U 2006. godini je značajno više ljudi sa srednjim (UO=1,71) i osnovnim obrazovanjem (UO=1,99), veći je broj nezaposlenog (UO=4,28) i neaktivnog stanovništva, veći je broj onih koji pripadaju siromašnoj klasi prema indeksu blagostanja (UO=1,06), dok je manji broj onih koji svoje materijalno stanje domaćinstva procenjuje kao prosečno (UO=0,59) ili loše (UO=0,56). 4.1.3. Životni stilovi ispitanika Distribucija životnih stilova ispitanika i njihove razlike u odnosu na godine istraživanja prikazane su u tabeli 7. Procenat pušača, kao i procenat ispitanika koji piju alkohol je manji u 2006. godini. Isti obrazac je zapažen i kada je reč o fizičkoj aktivnosti, tj. u 2006. godini je manje ispitanika koji se bave fizičkom aktivnošću 1 nedeljno ili ređe u odnosu na one koji su svakodnevno fizički aktivni. U prilog tome govore visoko statistički značajne razlike po godinama istraživanja za sve ispitivane stilove života. Tabela 7. Distribucija životnih stilova i njihove razlike u odnosu na godine istraživanja 2000 2006 2006/2000 Varijable n % n % pa UO (95%IP) Ukupno 9921 100,0 14522 100,0 Pušenje 0,000 Ne 5586 56,3 7837 54,0 1b Da 3786 38,2 4435 30,5 0,84 (0,79-0,88) Bez odgovora 549 5,5 2250 15,5 39 40 Tabela 7. Distribucija životnih stilova i njihove razlike u odnosu na godine istraživanja (nastavak) Alkohol 0,001 Ne 4932 49,7 6618 45,6 1b Da 4388 44,2 5367 37,0 0,91 (0,86-0,96) Bez odgovora 601 6,1 2537 17,5 Fizička aktivnost 0,000 Svaki dan 947 9,5 2676 18,4 1b 4-6 puta nedeljno 364 3,7 1018 7,0 0,99 (0,86-1,14) 2-3 puta nedeljno 913 9,2 2336 16,1 0,91 (0,81-1,01) 1 nedeljno 1000 10,1 1545 10,6 0,55 (0,49-0,61) 2-3 puta mesečno 659 6,6 1088 7,5 0,58 (0,52-0,66) Nekoliko puta godišnje/nikad 5579 56,2 5754 39,6 0,37 (0,34-0,40) Bez odgovora 459 4,6 105 0,7 a: χ2 test b: Referentna kategorija 4.2. Rezultati faktorskih analiza za odabrane indekse obolevanja Za svaku godinu istraživanja izabrana su po 4 ista indeksa obolevanja (indeks morbiditeta, indeks morbiditeta i objektivne procene zdravlja, indeks morbiditeta i korišćenja usluga zdravstvene službe i indeks morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja usluga zdravstvene službe) koja su u najvišem stepenu ispunjavala kriterijume definisane u metodu rada. Ukupno je urađeno 8 faktorskih analiza. 4.2.1. Faktorska analiza varijabli od kojih je napravljen indeks morbiditeta za 2000. godinu Faktorskom analizom varijabli od kojih je napravljen indeks morbiditeta za 2000. godinu izdvojeno je šest faktora (muskulo-skeletne bolesti; srčane bolesti, krvni pritisak i samoprocena zdravlja; depresija, psihičke tegobe i poremećaji; hronične nezarazne bolesti, anemija, i druge bolesti; cirkulatorni i digestivni poremećaji i hronične respiratorne bolesti i tuberkuloza) koji objašnjavaju 36,9% ukupne varijanse (tabela 8). Kao prvi faktor sa najvećim procentom varijanse (8,8%) izdvojile su se muskulo-skeletne bolesti u koje spadaju varijable koje se odnose na bol u leđima u poslednjih mesec dana, kao i godinu dana pre sprovođenja istraživanja, zatim bol u zglobovima, bol u vratu/ramenima i reumatska oboljenja zglobova. Povezanost između ovih varijabli je jasno uočljiva i logična. Drugi faktor objašnjava 7,0% varijanse i povezanost između njegovih varijabli (angina pektoris, srčana slabost, infarkt miokarda, povišen pritisak, bol u grudima tokom naprezanja i samoprocena zdravlja) je očigledna. Povišen krvni pritisak je faktor rizika za srčane bolesti, a kao posledica srčanih bolesti ispitanici procenjuju svoje zdravlje lošije. Trećim faktorom objašnjeno je 6,4% varijanse. Depresija, psihičke tegobe i poremećaji se često udruženo javljaju i između njih postoji pozitivna povezanost. Preostala tri faktora su zajedno doprinela sa 14,7% kumulativne varijanse (hronične nezarazne bolesti, anemija, i druge bolesti; cirkulatorni i digestivni poremećaji i hronične respiratorne bolesti i tuberkuloza). 41 Tabela 8. Faktorska analiza varijabli od kojih je napravljen indeks morbiditeta za 2000. godinu Varijabla Muskulo- skeletne bolesti (1) Srčane bolesti, krvni pritisak i samopro- cena zdravlja (2) Depresija, psihičke tegobe i poremećaji (3) Hronične nezarazne bolesti, anemija, i druge bolesti (4) Cirkulato- rni i digestivni poremećaji (5) Hronične respira- torne bolesti i tuberku- loza (6) Bol u leđima (mesec dana) 0,736 Bol u zglobovima 0,664 Bol u vratu/ramenima 0,653 Bol u leđima (godinu dana) 0,624 Reumatska obolenja zglobova 0,584 Angina pektoris 0,676 Srčana slabost 0,658 Infarkt miokarda 0,563 Povišen pritisak 0,498 Bol u grudima tokom naprezanja 0,488 Samoprocena zdravlja 0,473 Depresija (potištenost) 0,672 Nesanica 0,641 Glavobolja 0,574 Bolovi u celom telu 0,388 Zubobolja 0,388 Psihički poremećaji/Nervne bolesti 0,322 Povišene masnoće 0,504 Oboljenje bubrega 0,485 Dijabetes 0,440 Oboljenje žučne kese 0,424 Čir dvanaestopalačnog creva, želuca 0,356 Rak 0,314 Anemija 0,289 Ostala stanja/oboljenja 0,246 42 Proširene vene 0,628 Oticanje stopala 0,596 Ekcem 0,432 Zatvor 0,383 Astma 0,780 Hronični bronhitis, emfizem 0,692 Tuberkuloza 0,234 Procenat varijanse 8,776 7,026 6,431 5,756 4,795 4,186 Kumulativni procenat 8,776 15,802 22,233 27,989 32,784 36,970 4.2.2. Faktorska analiza varijabli od kojih je napravljen indeks morbiditeta za 2006. godinu Faktorskom analizom varijabli koje se odnose na indeks morbiditeta za 2006. godinu izdvojeno je takođe šest faktora (muskulo-skeletne bolesti i bol u grudima; depresija i psihičke tegobe; hronične nezarazne bolesti i samoprocena zdravlja; anemija, migrena, osteoporoza i druge bolesti; cirkulatorni, urinarni i digestivni poremećaji i hronične respiratorne bolesti i tuberkuloza) koji objašnjavaju 35,2% ukupne varijanse (tabela 9). Najveći procenat varijanse (8,1%) objašnjen je prvim faktorom – muskulo- skeletnim bolestima (bol u leđima, bol u vratu/ramenima, bol u zglobovima i reumatska oboljenja zglobova) i bolom u grudima. Uočena je pozitivna korelacija između svih pomenutih varijabli koje su predstavljene prvim faktorom. Depresija i psihičke tegobe izdvojili su se kao drugi faktor kojim je objašnjeno 6,8% varijanse, dok su na trećem mestu hronične nezarazne bolesti i samoprocena zdravlja (6,4% varijanse). Uočena je pozitivna korelacija između hroničnih nezaraznih bolesti i samoprocene zdravlja, tj. što je veća prevalencija hroničnih nezaraznih bolesti među ispitanicima, to je i njihova samoprocena zdravlja lošija. Preostala tri faktora su zajedno doprinela sa 13,9% kumulativne varijanse (anemija, migrena, osteoporoza i druge bolesti; cirkulatorni, urinarni i digestivni poremećaji i hronične respiratorne bolesti i tuberkuloza). 43 Tabela 9. Faktorska analiza varijabli od kojih je napravljen indeks morbiditeta za 2006. godinu Varijabla Muskulo- skeletne bolesti i bol u grudima (1) Depresija i psihičke tegobe (2) Hronične nezarazne bolesti i samopro- cena zdravlja (3) Anemija, migrena, osteoporo- za i druge bolesti (4) Cirkulato- rni, urinarni i digestivni poremećaji (5) Hronične respira- torne bolesti i tuberku- loza (6) Bol u leđima 0,767 Bol u vratu/ramenima 0,746 Bol u zglobovima 0,731 Reumatska obolenja zglobova 0,518 Bol u grudima 0,368 Potištenost 0,664 Nesanica 0,603 Glavobolja 0,556 Nesvestica 0,479 Hronična anksioznost/Depresija 0,451 Bolovi u celom telu 0,409 Zubobolja 0,349 Povišen pritisak 0,588 Dijabetes 0,541 Samoprocena zdravlja 0,528 Infarkt miokarda 0,476 Šlog 0,435 Povišene masnoće 0,431 Katarakta 0,275 Rak 0,146 Anemija 0,457 Migrena 0,447 Oboljenje žučne kese 0,421 Osteoporoza 0,411 Oboljenje bubrega 0,410 Alergija (bez alergijske astme) 0,383 Čir dvanaestopalačnog creva 0,318 Proširene vene 0,543 44 Ekcem 0,496 Oticanje stopala 0,477 Zatvor/hemoroidi 0,384 Učestalo mokrenje 0,334 Astma 0,759 Hronični bronhitis, emfizem 0,707 Tuberkuloza 0,260 Procenat varijanse 8,121 6,806 6,446 5,333 4,620 3,903 Kumulativni procenat 8,121 14,927 21,374 26,707 31,327 35,230 4.2.3. Faktorska analiza varijabli od kojih je napravljen indeks morbiditeta i objektivne procene zdravlja za 2000. godinu Faktorskom analizom varijabli od kojih je napravljen indeks morbiditeta i objektivne procene zdravlja za 2000. godinu izdvojeno je šest faktora (muskulo-skeletne bolesti; depresija, psihičke tegobe, cirkulatorni i digestivni poremećaji; srčane bolesti, krvni pritisak, samoprocena zdravlja i psihički poremećaji; hronične nezarazne bolesti, anemija, i druge bolesti; objektivna procena zdravlja i proširene vene i hronične respiratorne bolesti i tuberkuloza) koji objašnjavaju 36,2% ukupne varijanse (tabela 10). Kao prvi faktor sa najvećim procentom varijanse (8,0%) izdvojile su se muskulo- skeletne bolesti u koje spadaju varijable koje se odnose na bol u leđima u poslednjih mesec dana, kao i godinu dana pre sprovođenja istraživanja, zatim bol u vratu/ramenima, bol u zglobovima i reumatska oboljenja zglobova. Uočena je pozitivna povezanost između ovih varijabli. Drugim faktorom objašnjeno je 7,4% varijanse. Depresija, psihičke tegobe, cirkulatorni i digestivni poremećaji se često udruženo javljaju i između njih postoji pozitivna povezanost. Treći faktor objašnjava 6,0% varijanse i povezanost između njegovih varijabli (srčane bolesti, krvni pritisak, samoprocena zdravlja i psihički poremećaji) je očigledna. Povišen krvni pritisak je faktor rizika za srčane bolesti, a kao posledica srčanih bolesti psihičko stanje ispitanika se pogoršava i oni procenjuju svoje zdravlje lošije. 45 Preostala tri faktora su zajedno doprinela sa 14,9% kumulativne varijanse (hronične nezarazne bolesti, anemija, i druge bolesti; objektivna procena zdravlja i proširene vene i hronične respiratorne bolesti i tuberkuloza). Tabela 10. Faktorska analiza varijabli od kojih je napravljen indeks morbiditeta i objektivne procene zdravlja za 2000. godinu Varijabla Muskulo- skeletne bolesti (1) Depresija, psihičke tegobe, cirkulato- rni i digestivni poremećaji (2) Srčane bolesti, povišeni pritisak, samoproce- na zdravlja i psihički poremećaji (3) Hronične nezarazne bolesti, anemija, i druge bolesti (4) Obje- ktivna procena zdravlja i proširene vene (5) Hronične respira- torne bolesti i tuberku- loza (6) Bol u leđima (mesec dana) 0.738 Bol u leđima (godinu dana) 0.655 Bol u vratu/ramenima 0.649 Bol u zglobovima 0.625 Reumatska obolenja zglobova 0.596 Depresija (potištenost) 0.656 Nesanica 0.602 Glavobolja 0.495 Bolovi u celom telu 0.472 Zatvor 0.428 Oticanje stopala 0.387 Ekcem 0.321 Zubobolja 0.317 Angina pektoris 0.658 Srčana slabost 0.633 Infarkt miokarda 0.559 Povišen pritisak 0.439 Bol u grudima tokom naprezanja 0.437 Samoprocena zdravlja 0.352 Psihički poremećaji/Nervne bolesti 0.226 Povišene masnoće 0.519 46 Oboljenje bubrega 0.484 Dijabetes 0.459 Oboljenje žučne kese 0.431 Čir dvanaestopalačnog creva, želuca 0.357 Rak 0.317 Anemija 0.298 Ostala stanja/oboljenja 0.266 BMI 0.693 Krvni pritisak 0.678 Proširene vene 0.402 Astma 0.758 Hronični bronhitis, emfizem 0.680 Tuberkuloza 0.237 Procenat varijanse 7.998 7.363 5.973 5.520 5.381 3.991 Kumulativni procenat 7.998 15.362 21.335 26.855 32.236 36.227 4.2.4. Faktorska analiza varijabli od kojih je napravljen indeks morbiditeta i objektivne procene zdravlja za 2006. godinu Faktorskom analizom varijabli koje se odnose na indeks morbiditeta i objektivne procene zdravlja za 2006. godinu izdvojeno je takođe šest faktora (muskulo-skeletne bolesti; psihičke tegobe, urinarni poremećaji i bol u grudima; hronične nezarazne bolesti, subjektivna i objektivna procena zdravlja; anemija, migrena, depresija, osteoporoza i druge bolesti; cirkulatorni, digestivni poremećaji i alergija i hronične respiratorne bolesti, tuberkuloza i rak) koji objašnjavaju 34,5% ukupne varijanse (tabela 11). Najveći procenat varijanse (7,1%) objašnjen je prvim faktorom – muskulo- skeletnim bolestima (bol u leđima, bol u vratu/ramenima, bol u zglobovima i reumatska oboljenja zglobova). Uočena je pozitivna korelacija između svih pomenutih varijabli koje su predstavljene prvim faktorom. Psihičke tegobe, urinarni poremećaji i bol u grudima izdvojili su se kao drugi faktor kojim je objašnjeno 7,1% varijanse, dok su na trećem mestu hronične nezarazne bolesti, subjektivna i objektivna procena zdravlja (6,9% varijanse). Uočena je pozitivna korelacija između hroničnih nezaraznih bolesti i subjektivne i objektivne procene zdravlja, tj. što je veća prevalencija hroničnih nezaraznih bolesti među ispitanicima, to je njihova 47 samoprocena zdravlja lošija, kao i objektivno stanje mereno krvnim pritiskom i indeksom telesne mase (BMI). Preostala tri faktora su zajedno doprinela sa 13,4% kumulativne varijanse (anemija, migrena, depresija, osteoporoza i druge bolesti; cirkulatorni, digestivni poremećaji i alergija i hronične respiratorne bolesti, tuberkuloza i rak). Tabela 11. Faktorska analiza varijabli od kojih je napravljen indeks morbiditeta i objektivne procene zdravlja za 2006. godinu Varijabla Muskulo- skeletne bolesti (1) Psihičke tegobe, urinarni poremećaji i bol u grudima (2) Hronične nezarazne bolesti, subjekti- vna i objektivna procena zdravlja (3) Anemija, migrena, depresija, osteoporo- za i druge bolesti (4) Cirkula- torni, digestivni poremećaji i alergija (5) Hronične respira- torne bolesti, tuberku- loza i rak (6) Bol u leđima 0.765 Bol u vratu/ramenima 0.744 Bol u zglobovima 0.707 Reumatska obolenja zglobova 0.485 Potištenost 0.654 Nesanica 0.607 Nesvestica 0.515 Glavobolja 0.515 Bolovi u celom telu 0.444 Bol u grudima 0.402 Učestalo mokrenje 0.362 Zubobolja 0.343 Povišen pritisak 0.687 Krvni pritisak 0.637 BMI 0.503 Samoprocena zdravlja 0.496 Dijabetes 0.473 Povišene masnoće 0.406 Infarkt miokarda 0.352 Šlog 0.289 Osteoporoza 0.453 Anemija 0.452 48 Migrena 0.434 Hronična anksioznost/Depresija 0.432 Obolenje bubrega 0.413 Oboljenje žučne kese 0.389 Čir dvanaestopalačnog creva 0.332 Katarakta 0.241 Proširene vene 0.518 Ekcem 0.494 Oticanje stopala 0.466 Alergija (bez alergijske astme) 0.400 Zatvor/hemoroidi 0.340 Astma 0.730 Hronični bronhitis, emfizem 0.651 Tuberkuloza 0.282 Rak 0.144 Procenat varijanse 7.138 7.097 6.852 5.197 4.316 3.863 Kumulativni procenat 7.138 14.235 21.087 26.284 30.600 34.464 4.2.5. Faktorska analiza varijabli od kojih je napravljen indeks morbiditeta i korišćenja usluga zdravstvene službe za 2000. godinu Faktorskom analizom varijabli od kojih je napravljen indeks morbiditeta i korišćenja za 2000. godinu izdvojeno je sedam faktora (muskulo-skeletne bolesti, samoprocena zdravlja i cirkulatorni poremećaji; depresija, psihičke tegobe i poremećaji i digestivni poremećaji; srčane bolesti i povišen pritisak, hronične nezarazne bolesti i anemija; korišćenje usluga državne zdravstvene službe i druge bolesti; korišćenje usluga privatne zdravstvene službe i državnog stomatologa i hronične respiratorne bolesti i tuberkuloza) koji objašnjavaju 36,6% ukupne varijanse (tabela 12). Kao prvi faktor sa najvećim procentom varijanse (8,4%) izdvojile su se muskulo- skeletne bolesti (bol u leđima u poslednjih mesec dana, kao i godinu dana pre sprovođenja istraživanja, zatim bol u vratu/ramenima, bol u zglobovima, reumatska oboljenja zglobova), zatim samoprocena zdravlja i cirkulatorni poremećaji (oticanje stopala i proširene vene). Uočena je pozitivna povezanost između pomenutih varijabli. 49 Drugim faktorom objašnjeno je 5,8% varijanse. Depresija, psihičke tegobe i poremećaji i digestivni poremećaji se često udruženo javljaju i između njih postoji pozitivna povezanost. Treći faktor objašnjava 5,3% varijanse i povezanost između njegovih varijabli (srčane bolesti i povišen pritisak) je očigledna. Povišen krvni pritisak je faktor rizika za srčane bolesti Preostala četiri faktora su zajedno doprinela sa 17,1% kumulativne varijanse (hronične nezarazne bolesti i anemija; korišćenje usluga državne zdravstvene službe i druge bolesti; korišćenje usluga privatne zdravstvene službe i državnog stomatologa i hronične respiratorne bolesti i tuberkuloza). Tabela 12. Faktorska analiza varijabli od kojih je napravljen indeks morbiditeta i korišćenja usluga zdravstvene službe za 2000. godinu Varijabla Muskulo- skeletne bolesti, samopro- cena zdravlja i cirkula- torni poremećaji (1) Depresija, psihičke tegobe i poremećaji i digestivni poremećaji (2) Srčane bolesti i povišen pritisak (3) Hronične nezarazne bolesti i anemija (4) Korišćenje usluga državne zdravstvene službe i druge bolesti (5) Korišćenje usluga privatne zdravstvene službe i državnog stomatologa (6) Hronične respiratorne bolesti i tuberkuloza (7) Bol u leđima (mesec dana) 0,757 Bol u vratu/ramenima 0,701 Bol u zglobovima 0,697 Bol u leđima (godinu dana) 0,571 Reumatska obolenja zglobova 0,536 Oticanje stopala 0,390 Samoprocena zdravlja 0,329 Proširene vene 0,303 Depresija (potištenost) 0,666 Nesanica 0,612 50 51 Glavobolja 0,457 Bolovi u celom telu 0,427 Zatvor 0,426 Zubobolja 0,344 Ekcem 0,316 Psihički poremećaji/Nervne bolesti 0,237 Angina pektoris 0,695 Srčana slabost 0,619 Infarkt miokarda 0,573 Povišen pritisak 0,454 Bol u grudima tokom naprezanja 0,433 Povišene masnoće 0,517 Oboljenje bubrega 0,487 Oboljenje žučne kese 0,435 Dijabetes 0,424 Čir dvanaestopalačnog creva, želuca 0,352 Rak 0,269 Anemija 0,266 Specijalista 0,673 Bolničko lečenje 0,613 Lekar opšte prakse 0,590 Hitna pomoć 0,487 Ostala stanja/oboljenja 0,323 Stomatolog 0,772 Privatnik 0,653 Astma 0,759 Hronični bronhitis/ emfizem 0,673 Tuberkuloza 0,306 Procenat varijanse 8,398 5,759 5,307 5,248 4,758 3,682 3,468 Kumulativni procenat 8,398 14,157 19,464 24,713 29,471 33,153 36,621 4.2.6. Faktorska analiza varijabli od kojih je napravljen indeks morbiditeta i korišćenja usluga zdravstvene službe za 2006. godinu Faktorskom analizom varijabli koje se odnose na indeks morbiditeta i korišćenja za 2006. godinu izdvojeno je takođe sedam faktora (muskulo-skeletne bolesti i bol u grudima; hronične nezarazne bolesti i korišćenje usluga državne zdravstvene službe; psihičke tegobe; depresija, migrena, osteoporoza i ostale bolesti; cirkulatorni, urinarni i digestivni poremećaji; korišćenje usluga privatne zdravstvene službe i državnog stomatologa i hronične respiratorne bolesti i tuberkuloza) koji objašnjavaju 35,9% ukupne varijanse (tabela 13). Najveći procenat varijanse (7,0%) objašnjen je prvim faktorom – muskulo- skeletnim bolestima (bol u leđima, bol u vratu/ramenima, bol u zglobovima i reumatska oboljenja zglobova) i bolom u grudima. Uočena je pozitivna korelacija između svih pomenutih varijabli koje su predstavljene prvim faktorom. Hronične nezarazne bolesti i korišćenje usluga državne zdravstvene službe izdvojili su se kao drugi faktor kojim je objašnjeno 6,4% varijanse, dok su na trećem mestu psihičke tegobe (5,7% varijanse). Uočena je pozitivna korelacija između hroničnih nezaraznih bolesti i korišćenja usluga državne zdravstvene službe, tj. što je bila veća prevalencija hroničnih nezaraznih bolesti među ispitanicima, to je i korišćenje usluga državne zdravstvene službe bilo veće, kako na primarnom tako i na sekundarnom nivou zdravstvene zaštite (lekar opšte prakse, specijalista, hitna pomoć i bolničko lečenje). Preostala četiri faktora su zajedno doprinela sa 16,8% kumulativne varijanse (depresija, migrena, osteoporoza i ostale bolesti; cirkulatorni, urinarni i digestivni poremećaji; korišćenje usluga privatne zdravstvene službe i državnog stomatologa i hronične respiratorne bolesti i tuberkuloza). 52 Tabela 13. Faktorska analiza varijabli od kojih je napravljen indeks morbiditeta i korišćenja usluga zdravstvene službe za 2006. godinu Varijabla Muskulo- skeletne bolesti i bol u grudima (1) Hronične nezarazne bolesti i korišćenje usluga državne zdravstvene službe (2) Psihičke tegobe (3) Depresija, migrena, osteopo- roza i ostale bolesti (4) Cirkulato- rni, urinarni i digestivni poremećaji (5) Korišćenje usluga privatne zdravstvene službe i državnog stomatologa (6) Hronične respirato- rne bolesti i tuberkuloza (7) Bol u leđima 0,763 Bol u vratu/ramenima 0,743 Bol u zglobovima 0,719 Reumatska obolenja zglobova 0,499 Bol u grudima 0,372 Specijalista 0,642 Lekar opšte prakse 0,604 Bolničko lečenje 0,511 Povišen pritisak 0,502 Samoprocena zdravlja 0,487 Infarkt miokarda 0,403 Dijabetes 0,393 Hitna pomoć 0,386 Šlog 0,348 Rak 0,200 Potištenost 0,656 Nesanica 0,589 Glavobolja 0,530 Nesvestica 0,479 Bolovi u celom telu 0,414 Zubobolja 0,340 Migrena 0,461 Hronična anksioznost/Depresija 0,445 Osteoporoza 0,440 Povišene masnoće 0,421 Oboljenje žučne kese 0,408 Obolenje bubrega 0,400 53 54 Anemija 0,389 Alergija (bez alergijske astme) 0,306 Čir dvanaestopalačnog creva 0,287 Katarakta 0,241 Proširene vene 0,576 Oticanje stopala 0,530 Ekcem 0,447 Učestalo mokrenje 0,402 Zatvor/hemoroidi 0,371 Stomatolog 0,709 Privatnik 0,649 Astma 0,684 Hronični bronhitis/emfizem 0,642 Tuberkuloza 0,250 Procenat varijanse 7,045 6,372 5,720 5,116 4,447 3,878 3,275 Kumulativni procenat 7,045 13,417 19,137 24,253 28,700 32,578 35,854 4.2.7. Faktorska analiza varijabli od kojih je napravljen indeks morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja usluga zdravstvene službe za 2000. godinu Faktorskom analizom varijabli od kojih je napravljen indeks morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja za 2000. godinu izdvojeno je deset faktora (muskulo-skeletne bolesti; depresija i psihičke tegobe; srčane bolesti; objektivna procena zdravlja i povišen pritisak; korišćenje usluga državne zdravstvene službe i samoprocena zdravlja; hronične nezarazne bolesti; cirkulatorni i digestivni poremećaji; korišćenje usluga privatne zdravstvene službe i stomatologa; hronične respiratorne bolesti i psihički poremećaji, anemija, tuberkuloza i druge bolesti) koji objašnjavaju 44,1% ukupne varijanse (tabela 14). Kao prvi faktor sa najvećim procentom varijanse (7,1%) izdvojile su se muskulo- skeletne bolesti (bol u leđima u poslednjih mesec dana, kao i godinu dana pre sprovođenja istraživanja, zatim bol u vratu/ramenima, bol u zglobovima i reumatska oboljenja zglobova). Uočena je pozitivna povezanost između pomenutih varijabli. Drugim faktorom objašnjeno je 5,3% varijanse. Depresija i psihičke tegobe se često udruženo javljaju i između njih postoji pozitivna povezanost. Treći faktor objašnjava 4,7% (srčane bolesti), a četvrti 4,6% varijanse (krvni pritisak i BMI). Korišćenje usluga državne zdravstvene službe i samoprocena zdravlja (peti faktor) nosi 4,5% varijanse. Ispitanici koji češće koriste usluge na primarnom i sekundarnom nivou zdravstvene zaštite svoje zdravstveno stanje procenjuju kao lošije. Na šestom mestu su se izdvojile hronične nezarazne bolesti sa 4,3% varijanse. Preostala četiri faktora su zajedno doprinela sa 13,6% kumulativne varijanse (cirkulatorni i digestivni poremećaji; korišćenje usluga privatne zdravstvene službe i stomatologa; hronične respiratorne bolesti i psihički poremećaji, anemija, tuberkuloza i druge bolesti). 55 Tabela 14. Faktorska analiza varijabli od kojih je napravljen indeks morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja za 2000. godinu Varijabla Muskulo- skeletne bolesti (1) Depresija i psihičke tegobe (2) Srčane bolesti (3) Objektivna procena zdravlja i povišen pritisak (4) Korišćenje usluga državne zdravstve- ne službe i samoproce- na zdravlja (5) Hronične nezarazne bolesti (6) Cirkula- torni i digestivni poremećaji (7) Korišćenje usluga privatne zdravstvene službe i državnog stomatologa (8) Hronične respira- torne bolesti (9) Psihički poremećaji, anemija, tuberkuloza i druge bolesti (10) Bol u leđima (mesec dana) 0,756 Bol u vratu/ramenima 0,676 Bol u zglobovima 0,646 Bol u leđima (godinu dana) 0,630 Reumatska obolenja zglobova 0,569 Nesanica 0,674 Depresija (potištenost) 0,658 Glavobolja 0,579 Zubobolja 0,431 Bolovi u celom telu 0,427 Angina pektoris 0,728 Infarkt miokarda 0,645 Srčana slabost 0,611 Bol u grudima tokom naprezanja 0,447 Krvni pritisak 0,713 BMI 0,649 Povišen pritisak 0,579 Specijalista 0,656 Bolničko lečenje 0,632 56 57 Lekar opšte prakse 0,568 Hitna pomoć 0,499 Samoprocena zdravlja 0,321 Povišene masnoće 0,550 Dijabetes 0,535 Oboljenje bubrega 0,525 Oboljenje žučne kese 0,467 Čir dvanaestopalačnog creva, želuca 0,367 Rak 0,299 Proširene vene 0,607 Oticanje stopala 0,573 Ekcem 0,491 Zatvor 0,395 Stomatolog 0,768 Privatnik 0,626 Astma 0,783 Hronični bronhitis, emfizem 0,702 Psihički poremećaji/Nervne bolesti 0,505 Anemija 0,486 Ostala stanja/oboljenja 0,337 Tuberkuloza -0,322 Procenat varijanse 7,077 5,258 4,652 4,623 4,492 4,349 3,753 3,506 3,351 3,012 Kumulativni procenat 7,077 12,335 16,987 21,610 26,102 30,451 34,204 37,709 41,060 44,072 4.2.8. Faktorska analiza varijabli od kojih je napravljen indeks morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja usluga zdravstvene službe za 2006. godinu Faktorskom analizom varijabli od kojih je napravljen indeks morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja za 2006. godinu izdvojeno je takođe deset faktora (depresija i psihičke tegobe; muskulo-skeletne bolesti; subjektivna, objektivna samoprocena zdravlja i poseta lekaru opšte prakse; anemija, osteoporota i druge bolesti; korišćenje usluga državne zdravstvene službe i rak; korišćenje usluga privatne zdravstvene službe i stomatologa; cirkulatorni i urinarni poremećaji; hronične nezarazne bolesti; hronične respiratorne bolesti i tuberkuloza i digestivni poremećaji, alergija i ekcem) koji objašnjavaju 42,4% ukupne varijanse (tabela 15). Kao prvi faktor sa najvećim procentom varijanse (6,3%) izdvojila se depresija i psihičke tegobe između kojih je uočena pozitivna povezanost. Muskulo-skeletne bolesti (bol u leđima u poslednjih mesec dana, kao i godinu dana pre sprovođenja istraživanja, zatim bol u vratu/ramenima, bol u zglobovima i reumatska oboljenja zglobova) su se izdvojile kao drugi faktor sa 6,2% varijanse. Trećim faktorom objašnjeno je 5,4% varijanse. Ispitanici kojima je zdravstveno stanje lošije prema sopstvenoj samoproceni, češće posećuju lekara opšte prakse i njihovo objektivno stanje mereno krvnim pritiskom i indeksom telesne mase je lošije. Četvrti faktor objašnjava 4,1% (anemija, osteoporota i druge bolesti), a peti 3,7% varijanse (korišćenje usluga državne zdravstvene službe i rak). Na šestom mestu je korišćenje usluga privatne zdravstvene službe i stomatologa sa 3,5% varijanse. Preostala četiri faktora su zajedno doprinela sa 13,2% kumulativne varijanse (cirkulatorni i urinarni poremećaji; hronične nezarazne bolesti; hronične respiratorne bolesti i tuberkuloza i digestivni poremećaji, alergija i ekcem). 58 Tabela 15. Faktorska analiza varijabli od kojih je napravljen indeks morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja za 2006. godinu Varijabla Depresija i psihičke tegobe (1) Muskulo- skeletne bolesti (2) Subjektivna objektivna procena zdravlja i lekar opšte prakse (3) Anemija, osteoporo- za i druge bolesti (4) Korišćenje usluga državne zdravstve- ne službe i rak (5) Korišćenje usluga privatne zdravstve- ne službe i stomato- loga (6) Cirkulatorni i urinarni poremećaji (7) Hronične nezarazne bolesti (8) Hronične respira- torne bolesti i tuberkuloza (9) Digestivni poremećaji, alergija i ekcem (10) Potištenost 0,692 Nesanica 0,639 Glavobolja 0,554 Hronična anksioznost/Depresija 0,490 Nesvestica 0,483 Bolovi u celom telu 0,422 Bol u grudima 0,393 Zubobolja 0,348 Migrena 0,334 Bol u leđima 0,778 Bol u vratu/ramenima 0,759 Bol u zglobovima 0,695 Reumatska obolenja zglobova 0,460 Povišen pritisak 0,703 Krvni pritisak 0,683 BMI 0,596 Povišene masnoće 0,406 Samoprocena zdravlja 0,394 Lekar opšte prakse 0,393 59 60 Osteoporoza 0,527 Oboljenje žučne kese 0,419 Obolenje bubrega 0,419 Anemija 0,408 Čir dvanaestopalačnog creva 0,283 Bolničko lečenje 0,667 Hitna pomoć 0,476 Rak 0,463 Specijalista 0,470 Stomatolog 0,745 Privatnik 0,717 Proširene vene 0,548 Oticanje stopala 0,524 Učestalo mokrenje 0,364 Šlog 0,558 Infarkt miokarda 0,523 Dijabetes 0,376 Katarakta 0,328 Astma 0,780 Hronični brohitis/emfizem 0,735 Tuberkuloza 0,178 Ekcem 0,689 Alergija (bez alergijske astme) 0,542 Zatvor/hemoroidi 0,381 Procenat varijanse 6,269 6,217 5,403 4,145 3,693 3,541 3,511 3,499 3,098 3,057 Kumulativni procenat 6,269 12,486 17,890 22,034 25,727 29,269 32,780 36,279 39,377 42,434 4.3. Analiza osobina indeksa obolevanja 4.3.1. Karakteristike indeksa obolevanja i njihovih tercila za 2000. godinu Od svih indeksa obolevanja koji su pravljeni za potrebe ovog istraživanja samo četiri su izabrana za dalju analizu prema kriterijumima koji su definisani u metodu rada. To su: indeks morbiditeta, indeks morbiditeta i objektivne procene zdravlja, indeks morbiditeta i koriščenja usluga zdravstvene službe, i indeks morbiditeta, objektivne procene zdravlja i koriščenja usluga zdravstvene službe. Na tabeli 16 su predstavljene karakteristike odabranih indeksa obolevanja za 2000. godinu, kao i granice njihovih tercila. Što je broj varijabli koji je ulazio u konstrukciju indeksa obolevanja bio veći, tj. što je bilo više pitanja iz istraživanja koja su se odnosila na morbiditet stanovništva, to je i broj ispitanika koji je davao odgovore na pomenuta pitanja bio manji. Kao rezultat toga najmanji broj ispitanika (8310) odgovorio je na pitanja koja su se odnosila na varijable od kojih je napravljen indeks morbiditeta, objektivne procene zdravlja i koriščenja, dok je najveći broj ispitanika (9467) odgovorio na pitanja o nesposobnosti (tabela 16). Od četiri indeksa koja su odabrana za dalju analizu najveća prosečna vrednost je za indeks morbiditeta, objektivne procene zdravlja i koriščenja (23,05), što znači da on najbolje objašnjava opterećenje bolešću. Takođe je i najveći procenat ukupne varijanse objašnjen indeksom morbiditeta, objektivne procene zdravlja i koriščenja i iznosi 44,1%. Od svih indeksa povezanih sa obolevanjem pravljene su tri jednake kategorije ili tercili sa istim brojem ispitanika u svakom tercilu. Granice svake od tri kategorije, kao i ukupan broj faktora od kojih su napravljeni indeksi povezanih sa obolevanjem dati su u tabeli 16. 4.3.2. Karakteristike indeksa obolevanja i njihovih tercila za 2006. godinu Kao i u istraživanju iz 2000. godine od svih indeksa obolevanja samo četiri su izabrana za dalju analizu prema kriterijumima koji su definisani u metodu rada. To su: indeks morbiditeta, indeks morbiditeta i objektivne procene zdravlja, indeks morbiditeta i koriščenja usluga zdravstvene službe, i indeks morbiditeta, objektivne procene zdravlja i koriščenja usluga zdravstvene službe. Karakteristike odabranih indeksa obolevanja za 2006. godinu, kao i granice njihovih tercila predstavljene su na tabeli 17. Na pitanja iz istraživanja 2006. godine koja su se odnosila na pravljenje indeksa morbiditeta i nesposobnosti odgovorio je najmanji broj ispitanika (13023), dok je najviše njih 61 62 odgovorilo na pitanja koja su uzimana u obzir prilikom pravljenja indeksa morbiditeta (tabela 17). Od četiri indeksa koja su odabrana za dalju analizu najmanja prosečna vrednost indeksa je za indeks morbiditeta i iznosi 15,04, dok je najveća prosečna vrednost za indeks morbiditeta, objektivne procene zdravlja i koriščenja (20,84). Ukupni procenat objašnjene varijanse koji je dobijen faktorskom analizom za svaki indeks obolevanja stanovništa, granice njihovih tercila, kao i ukupan broj faktora od kojih su napravljeni indeksi obolevanja takođe su detaljno prikazani u tabeli 17. Tabela 16. Indeksi obolevanja i njihove karakteristike (skor od 0 do 100) za 2000. godinu Varijabla Broj ispitanika x ±SD 95% IP Granice tercila Ukupan broj faktora od kojih je napravljen indeks Kumulativni procenat objašnjene varijanse Indeks morbiditeta 9028 15,84±15,38 15,52 –16,16 0 – 6,12 6,12 – 18,69 18,69 – 100 6b 36,970 Indeks objektivne procene zdravlja 9413 49,25±27,67 48,69 – 49,80 0 – 21,59 21,59 – 56,81 56,81 – 100 1a 66,424 Indeks korišćenja zdravstvene službe 8956 26,27±20,90 25,83 – 26,70 0 – 15,62 15,62 – 32,52 32,52 – 100 2a 49,748 Indeks nesposobnosti 9467 2,59±9,78 2,39 – 2,79 0 – 0 0 – 0 0 – 100 1a 60,374 Indeks morbiditeta i objektivne procene zdravlja 8854 18,03±15,45 17,71 – 18,35 0 – 8,36 8,36 – 21,04 21,04 – 100 6b 36,227 Indeka morbiditeta i korišćenja 8467 20,19±15,41 19,86 – 20,52 0 – 11,54 11,54 – 23,78 23,78 – 100 7b 36,621 Indeks morbiditeta i nesposobnosti 8947 8,75±9,91 8,54 – 8,95 0 – 3,09 3,09 – 9,25 9,25 – 100 6b 38,809 Indeks morbiditeta, objektivne procene zdravlja i koriščenja 8310 23,05±15,94 22,71 – 23,39 0 – 14,09 14,09 – 26,89 26,89 – 100 10b 44,072 a: Kriterijum za ekstrakciju faktora je baziran na karakterističnim vrednostima većim od 1 b: Kriterijum za ekstrakciju faktora je baziran na unapred određenom broju faktora 63 Tabela 17. Indeksi obolevanja i njihove karakteristike (skor od 0 do 100) za 2006. godinu Varijabla Broj ispitanika x ±SD 95% IP Granice tercila Ukupan broj faktora od kojih je napravljen indeks Kumulativni procenat objašnjene varijanse Indeks morbiditeta 14174 15,04±13,91 14,81 –15,27 0 – 6,32 6,32 – 17,89 17,89 – 100 6b 35,230 Indeks objektivne procene zdravlja 13780 52,53±27,52 52,07 – 52,99 0 – 43,45 43,45 – 65,18 65,18 – 100 1a 63,749 Indeks korišćenja zdravstvene službe 14147 24,39±22,17 24,02 – 24,75 0 – 13,89 13,89 – 35,66 35,66 – 100 2a 53,301 Indeks nesposobnosti 13328 4,98±12,21 4,77 – 5,18 0 – 0 0 – 3,71 3,71 – 100 2a 79,486 Indeks morbiditeta i objektivne procene zdravlja 13477 18,07±15,47 17,81 – 18,33 0 – 8,34 8,34 – 21,32 21,32 – 100 6b 34,464 Indeka morbiditeta i korišćenja 13847 19,28±14,62 19,05 – 19,53 0 – 10,76 10,76 – 23,59 23,59 – 100 7b 35,854 Indeks morbiditeta i nesposobnosti 13023 10,51±11,60 10,31 – 10,70 0 – 3,83 3,83 – 11,69 11,69 – 100 6b 40,961 Indeks morbiditeta, objektivne procene zdravlja i koriščenja 13165 20,84±15,27 20,58 – 21,10 0 – 11,74 11,74 – 24,93 24,93 – 100 10b 42,434 a: Kriterijum za ekstrakciju faktora je baziran na karakterističnim vrednostima većim od 1 b: Kriterijum za ekstrakciju faktora je baziran na unapred određenom broju faktora 64 4.3.3. Razlike indeksa obolevanja između dva istraživanja Na slici 2 prikazana su četiri indeksa obolevanja (indeks morbiditeta, indeks morbiditeta i objektivne procene zdravlja, indeks morbiditeta i koriščenja usluga zdravstvene službe, i indeks morbiditeta, objektivne procene zdravlja i koriščenja usluga zdravstvene službe) sa svojim prosečnim vrednostima, kao i njihove razlike između istraživanja sprovedenih 2000 i 2006. godine. Prosečne vrednosti za sve indekse obolevanja osim za indeks morbiditeta i objektivne procene zdravlja su u 2006. godini bile manje nego u istraživanju iz 2000. godine, što znači da je zdravstveno stanje stanovništva mereno indeksima obolevanja u 2006. godini bilo bolje. Slika 3. Razlike u prosečnim vrednostima indeksa obolevanja između dva istraživanja 65 4.4. Ispitivanje povezanosti pokazatelja morbiditeta sa determinantama zdravlja U ovoj studiji korišćeni su različiti pokazatelji morbiditeta kao zavisne varijable (indeksi obolevanja i njihovi tercili, kao i samoprocena zdravstvenog stanja). Kao nezavisne varijable korišćene su sledeće determinante zdravlja: demografske (pol, godine starosti, bračno stanje i tip naselja), socijalno-ekonomske varijable (obrazovanje, radni status, materijalno stanje domaćinstva i indeks blagostanja) i životni stilovi (pušenje, alkohol i fizička aktivnost). 4.4.1. Povezanost indeksa obolevanja sa determinantama zdravlja za 2000. godinu Rezultati multivarijantnih linearnih regresija za izabrane indekse obolevanja (indeks morbiditeta, indeks morbiditeta i objektivne procene zdravlja, indeks morbiditeta i koriščenja, i indeks morbiditeta, objektivne procene zdravlja i koriščenja) iz istraživanja koje je sprovedeno 2000. godine prikazani su na tabeli 18. Pol, godine starosti i tip naselja su jedine nezavisne varijable koje su značajno statistički povezane sa svim indeksima obolevanja i to u svim modelima multivarijantnih linearnih regresija. Time je pokazano da su ove tri demografske varijable veoma jaki prediktori zdravstvenog stanja stanovništva merenog indeksima obolevanja. Pol i godine starosti su pozitivno povezani sa indeksima obolevanja. Što su ispitanici stariji, imaju veće vrednosti indeksa obolevanja, tj. bolesniji su. Takođe je zdravstveno stanje žena lošije od muškaraca. Kod tipa naselja je za razliku od pola i godina starosti nađena obrnuta korelacija sa indeksima obolevanja. Ispitanici koji žive u urbanoj sredini tj. gradu su bolesniji od onih koji žive na selu. Kada je u pitanju bračno stanje nađena je statistički značajna povezanost jedino kod modela 1 i 3 indeksa morbiditeta, kao i kod modela 1 indeksa morbiditeta i objektivne procene zdravlja. Ispitanici koji su neoženjeni, razvedeni ili udovci/ice imaju veće vrednosti indeksa morbiditeta i indeksa morbiditeta i objektivne procene zdravlja, odnosno njihovo zdravstveno stanje je lošije od onih koji žive u bračnoj ili vanbračnoj zajednici. Veće vrednosti indeksa obolevanja se javljaju kod ispitanika sa nižim obrazovanjem pri čemu je nađena statistički značajna povezanost samo kod indeksa morbiditeta i indeksa morbiditeta i objektivne procene zdravlja i to u oba modela multivarijantne linearne regresije. Kada govorimo o radnom statusu, nezaposleno i 66 neaktivno stanovništvo češće ima lošije zdravstveno stanje od zaposlenog stanovništva. Statistički značajna pozitivna povezanost je prisutna samo u 3 modelu kada je zavisna varijabla indeks morbiditeta ili indeks morbiditeta i korišćenja. Skoro svi modeli multivarijantnih linearnih regresija su pokazali da ispitanici koje svoje materijalno stanje procenjuju kao loše imaju lošije zdravstveno stanje. Jedino je kod indeksa blagostanja od svih socijalno-ekonomskih varijabli nađena obrnuta korelacija sa indeksima obolevanja, tj. ispitanici koji pripadaju bogatoj klasi prema indeksu blagostanja bolesniji su od siromašnih. Od varijabli koje predstavljaju stilove života ispitanika jedino je alkohol statistički značajno povezan sa sva četiri indeksa obolevanja, dok su pušenje i fizička aktivnost značajno povezani samo sa indeksom morbiditeta i indeksom morbiditeta i objektivne procene zdravlja. Tabela 18 pokazuje da ispitanici koji piju, puše ili se ređe bave fizičkom aktivnošću imaju lošije zdravstveno stanje mereno indeksima obolevanja. 4.4.2. Povezanost indeksa obolevanja sa determinantama zdravlja za 2006. godinu Na tabeli 19 su prikazani rezultati multivarijantnih linearnih regresija za izabrane indekse obolevanja (indeks morbiditeta, indeks morbiditeta i objektivne procene zdravlja, indeks morbiditeta i koriščenja, i indeks morbiditeta, objektivne procene zdravlja i koriščenja) iz istraživanja koje je sprovedeno 2006. godine. Od demografskih varijabli jedino su pol i godine starosti značajno statistički povezane sa svim indeksima obolevanja i to u svim modelima multivarijantnih linearnih regresija. Ove dve varijable su se pokazale kao jaki prediktori zdravstvenog stanja stanovništva merenog indeksima obolevanja i pozitivno su povezane sa indeksima obolevanja. Stariji ispitanici i žene imaju veće vrednosti indeksa obolevanja, tj. bolesniji su u poređenju sa mlađim ispitanicima i muškarcima. Tip naselja i bračno stanje su u obrnutoj korelaciji sa indeksima obolevanja. Ispitanici koji žive u urbanoj sredini i koji su u bračnoj ili vanbračnoj zajednici bolesniji su od onih koji žive na selu i od onih koji su neoženjeni, razvedeni ili udovci/ice. Kada su u pitanju socijalno-ekonomske varijable jedino je radni status i materijalno stanje domaćinstva statistički značajno povezano sa svim indeksima obolevanja i to u svim modelima multivarijantnih linearnih regresija. Nezaposleno i 67 68 neaktivno stanovništvo, kao i ispitanici koje svoje materijalno stanje procenjuju kao loše imaju lošije zdravstveno stanje. Obrazovanje je statistički značajno povezano sa svim indeksima obolevanja osim sa indeksom morbiditeta i korišćenja. Veće vrednosti indeksa obolevanja se javljaju kod ispitanika sa nižim obrazovanjem. Kod indeksa blagostanja je nađena obrnuta korelacija sa indeksima obolevanja tj. ispitanici koji pripadaju bogatoj klasi prema indeksu blagostanja bolesniji su od siromašnih. Kada govorimo o stilovima života ispitanika, pušenje i fizička aktivnost su statistički značajno povezane sa sva četiri indeksa obolevanja, dok je alkohol značajno povezan samo sa indeksom morbiditeta i objektivne procene zdravlja. Ispitanici koji puše, koji se svakodnevno bave fizičkom aktivnošću i koji ne piju imaju lošije zdravstveno stanje mereno indeksima obolevanja. Tabela 18. Povezanost indeksa obolevanja sa determinantama zdravlja za 2000. godinu – modeli multivarijantne linearne regresije Indeks morbiditeta Indeks morbiditeta i objektivne procene zdravlja Indeks morbiditeta i koriščenja Indeks morbiditeta, objektivne procene zdravlja i koriščenja Model 1a Model 2b Model 3c Model 1a Model 2b Model 3c Model 1a Model 2b Model 3c Model 1a Model 2b Model 3c Varijable Bd (p) Bd (p) Bd (p) Bd (p) Bd (p) Bd (p) Bd (p) Bd (p) Bd (p) Bd (p) Bd (p) Bd (p) Pole 6.036 (<0.001) 5.698 (<0.001) 6.001 (<0.001) 5.881 (<0.001) 5.506 (<0.001) 5.700 (<0.001) 6.107 (<0.001) 5.990 (<0.001) 6.446 (<0.001) 6.500 (<0.001) 6.349 (<0.001) 6.702 (<0.001) Godine starosti 0.332 (<0.001) 0.306 (<0.001) 0.314 (<0.001) 0.384 (<0.001) 0.356 (<0.001) 0.360 (<0.001) 0.247 (<0.001) 0.242 (<0.001) 0.250 (<0.001) 0.304 (<0.001) 0.298 (<0.001) 0.301 (<0.001) Bračno stanjef 0.811 (0.014) 0.481 (0.153) 0.679 (0.050) 0.665 (0.042) 0.350 (0.293) 0.536 (0.118) 0.668 (0.059) 0.523 (0.148) 0.672 (0.070) 0.592 (0.103) 0.475 (0.200) 0.621 (0.103) Tip naseljag -1.605 (<0.001) -1.453 (<0.001) -1.233 (0.001) -1.444 (<0.001) -1.341 (<0.001) -1.150 (0.001) -2.665 (<0.001) -1.549 (<0.001) -1.376 (<0.001) -2.718 (<0.001) -1.564 (<0.001) -1.413 (<0.001) Obrazovanjeh 1.039 (<0.001) 1.011 (<0.001) 1.318 (<0.001) 1.284 (<0.001) -0.029 (0.910) 0.018 (0.946) 0.213 (0.423) 0.256 (0.346) Radni statusi 0.285 (0.104) 0.385 (0.032) 0.241 (0.164) 0.323 (0.069) 0.297 (0.114) 0.404 (0.036) 0.242 (0.208) 0.348 (0.078) Materijalno stanje domaćinstvaj 2.477 (<0.001) 2.457 (0.192) 2.435 (<0.001) 2.401 (<0.001) 2.071 (<0.001) 2.047 (<0.001) 2.150 (<0.001) 2.144 (<0.001) Indeks blagostanjak -0.015 (0.153) -0.015 (<0.001) -0.020 (0.064) -0.019 (0.079) -0.048 (<0.001) -0.046 (<0.001) -0.057 (<0.001) -0.055 (<0.001) Pušenjel 0.985 (0.002) 0.619 (0.054) 0.472 (0.177) -0.017 (0.961) Alkoholm 0.833 (0.013) 0.716 (0.030) 1.049 (0.003) 0.978 (0.008) Fizička aktivnostn 0.202 (0.028) 0.226 (0.012) -0.013 (0.899) -0.011 (0.915) 69 aDemografske varijable; bDemografske i socijalno-ekonomske varijable; cDemografske, socijalno-ekonomske varijable i stilovi života; dNestandardizovani regresioni koeficijent; eMuškarci kao referentna vrednost; fBračna ili vanbračna zajednica kao referentna vrednost; gUrbana sredina kao referentna vrednost; hViše i visoko obrazovanje kao referentna vrednost; iZaposleni kao referentna vrednost; jDobro materijalno stanje kao referentna vrednost; kNajbogatiji kao referentna vrednost; lNepušaći kao referentna vrednost; mIspitanici koji ne piju kao referentna vrednost; nIspitanici koji se svakodnevno bave fizičkom aktivnošću kao referentna vrednost 70 Tabela 19. Povezanost indeksa obolevanja sa determinantama zdravlja za 2006. godinu – modeli multivarijantne linearne regresije Indeks morbiditeta Indeks morbiditeta i objektivne procene zdravlja Indeks morbiditeta i koriščenja Indeks morbiditeta, objektivne procene zdravlja i koriščenja Model 1a Model 2b Model 3c Model 1a Model 2b Model 3c Model 1a Model 2b Model 3c Model 1a Model 2b Model 3c Varijable Bd (p) Bd (p) Bd (p) Bd (p) Bd (p) Bd (p) Bd (p) Bd (p) Bd (p) Bd (p) Bd (p) Bd (p) Pole 5.701 (<0.001) 5.220 (<0.001) 5.301 (<0.001) 6.063 (<0.001) 5.502 (<0.001) 5.447 (<0.001) 6.397 (<0.001) 6.043 (<0.001) 6.277 (<0.001) 6.519 (<0.001) 6.069 (<0.001) 6.040 (<0.001) Godine starosti 0.361 (<0.001) 0.323 (<0.001) 0.326 (<0.001) 0.435 (<0.001) 0.392 (<0.001) 0.398 (<0.001) 0.298 (<0.001) 0.280 (<0.001) 0.293 (<0.001) 0.363 (<0.001) 0.341 (<0.001) 0.352 (<0.001) Bračno stanjef 0.135 (0.538) -0.438 (0.047) -0.408 (0.091) -0.139 (0.576) -0.756 (0.002) -0.739 (0.006) -0.340 (0.162) -0.638 (0.010) -0.450 (0.101) -0.497 (0.052) -0.827 (0.001) -0.652 (0.022) Tip naseljag -0.172 (0.397) -0.806 (<0.001) -0.372 (0.117) -0.161 (0.482) -0.925 (<0.001) -0.543 (0.042) -1.516 (<0.001) -1.302 (<0.001) -0.894 (0.001) -1.480 (<0.001) -1.349 (<0.001) -0.999 (<0.001) Obrazovanjeh 1.273 (<0.001) 1.371 (<0.001) 1.582 (<0.001) 1.681 (<0.001) 0.188 (0.357) 0.337 (0.123) 0.490 (0.021) 0.609 (0.007) Radni statusi 0.679 (<0.001) 0.638 (<0.001) 0.758 (<0.001) 0.740 (<0.001) 0.732 (<0.001) 0.655 (<0.001) 0.853 (<0.001) 0.767 (<0.001) Materijalno stanje domaćinstvaj 2.765 (<0.001) 2.681 (<0.001) 2.978 (<0.001) 2.916 (<0.001) 2.827 (<0.001) 2.755 (<0.001) 2.823 (<0.001) -0.075 (<0.001) Indeks blagostanjak -0.010 (0.241) -0.028 (0.003) -0.013 (0.168) -0.029 (0.007) -0.052 (<0.001) -0.076 (<0.001) -0.059 (<0.001) -0.055 (<0.001) Pušenjel 1.258 (<0.001) 1.163 (<0.001) 1.232 (<0.001) 0.838 (0.002) Alkoholm -0.446 (0.062) -0.567 (0.035) -0.262 (0.337) -0.497 (0.078) Fizička aktivnostn -0.126 (0.029) -0.145 (0.025) -0.151 (0.021) -0.162 (0.017) aDemografske varijable; bDemografske i socijalno-ekonomske varijable; cDemografske, socijalno-ekonomske varijable i stilovi života; dNestandardizovani regresioni koeficijent; eMuškarci kao referentna vrednost; fBračna ili vanbračna zajednica kao referentna vrednost; gUrbana sredina kao referentna vrednost; hViše i visoko obrazovanje kao referentna vrednost; iZaposleni kao referentna vrednost; jDobro materijalno stanje kao referentna vrednost; kNajbogatiji kao referentna vrednost; lNepušaći kao referentna vrednost; mIspitanici koji ne piju kao referentna vrednost; nIspitanici koji se svakodnevno bave fizičkom aktivnošću kao referentna vrednost 4.4.3. Povezanost samoprocene zdravlja sa determinantama zdravlja za 2000. godinu Rezultati povezanosti samoprocene zdravlja sa demografskim, socijalno- ekonomskim varijablama i stilovima života prema modelima multivarijantne logističke regresije za istraživanje iz 2000. godine prikazani su na tabeli 20. Nejednakosti u samoproceni zdravlja po polu i godinama starosti su jasno izražene u svim modelima multivarijantnih logističkih regresija. Žene i stariji ispitanici češće procenjuju svoje zdravlje kao prosečno ili loše. Statistički značajna povezanost je nađena kod bračnog stanja samo kada je zavisna varijabla bila prosečno naspram dobro zdravlje, dok je tip naselja statistički značajno povezan samo u prvim modelima multivarijantnih logističkih regresija. Ispitanici koji su neoženjeni, razvedeni ili udovci/ice češće procenjuju svoje zdravlje kao dobro, dok oni koji žive u ruralnoj sredini češće kao prosečno ili loše. Od socijalno-ekonomskih varijabli jedino je obrazovanje i materijalno stanje domaćinstva značajno statistički povezano sa samoprocenom zdravlja u svim modelima multivarijantnih logističkih regresija. Što su ispitanici nižeg obrazovnog statusa i što lošije ocenjuju svoje materijalno stanje domaćinstva, to su goreg zdravstvenog stanja merenog prema samoproceni zdravlja. Nejednakosti su izraženije kada je zavisna varijabla loše naspram dobro zdravlje, pa tako ispitanici koji su bez škole, imaju završenu osnovnu ili nepotpunu osnovnu školu više od dva i po puta procenjuju svoje zdravlje kao loše od onih sa višim i visokim obrazovanjem (UO=2,69 kod modela 2), dok ispitanici koji svoje materijalno stanje domaćinstva procenjuju kao loše to čine više od četiri puta od onih sa dobrim materijalnim stanjem domaćinstva (UO=4,25 kod modela 2 i UO=4,34 kod modela 3). Kada govorimo o radnom statusu, neaktivno stanovništvo procenjuje svoje zdravstveno stanje bolje od zaposlenog stanovništva u modelima prosečne naspram dobre samoprocene zdravlja. Obrnuta je povezanost u modelima loše naspram dobre samoprocene zdravlja u kojima neaktivno stanovništvo ima lošije zdravstveno stanje od onih koji su zaposleni. Između kvintila blagostanja i samoprocene zdravlja nije nađena statistički značajna povezanost. U modelu prosečne naspram dobre samoprocene zdravlja, nađena je statistički značajna nezavisna povezanost između alkohola, fizičke aktivnosti i samoprocene zdravlja. Ispitanici koji piju, češće procenjuju svoje zdravlje kao dobro, dok oni koji se 1 nedeljno ili ređe bave fizičkom aktivnošću, češće procenjuju svoje zdravlje kao 71 72 prosečno. Kada je zavisna varijabla loše naspram dobro zdravlje rezultati pokazuju da ispitanici koji puše, piju i koji upražnjavaju fizičku aktivnost nekoliko puta godišnje ili nikad imaju lošije zdravstveno stanje mereno subjektivnim pokazateljem zdravstvenog stanja, tj. samoprocenom zdravlja. Tabela 20. Povezanost samoprocene zdravlja sa determinantama zdravlja za 2000. godinu – modeli multivarijantne logističke regresije Samoprocena zdravlja Prosečno naspram dobro zdravlje Loše naspram dobro zdravlje Model 1a Model 2b Model 3c Model 1a Model 2b Model 3c Varijable UO (95%IP) p UO (95%IP) p UO (95%IP) p UO (95%IP) p UO (95%IP) p UO (95%IP) p Pol Muškarci 1 1 1 1 1 1 Žene 1.73 (1.57-1.91) 0,000 1.67 (1.51-1.85) 0,000 1.55 (1.38-1.73) 0,000 2.12 (1.83-2.45) 0,000 1.71 (1.46-2.01) 0,000 1.37 (1.15-1.64) 0,001 Godine starosti 1.04 (1.04-1.04) 0,000 1.04 (1.04-1.04) 0,000 1.04 (1.04-1.04) 0,000 1.08 (1.08-1.09) 0,000 1.06 (1.06-1.07) 0,000 1.06 (1.06-1.07) 0,000 Bračno stanje Živi u bračnoj ili vanbračnoj zajednici 1 1 1 1 1 1 Neoženjen/a, razveden/a, udovac/a 0.78 (0.70-0.88) 0,000 0.76 (0.67-0.85) 0,000 0.79 (0.70-0.89) 0,000 1.04 (0.89-1.22) 0,639 0.91 (0.76-1.08) 0,276 0.92 (0.77-1.10) 0,340 Tip naselja Urbana 1 1 1 1 1 1 Ruralna 1.13 (1.03-1.25) 0,014 1.03 (0.91-1.16) 0,644 1.04 (0.92-1.18) 0,547 1.21 (1.05-1.40) 0,008 1.07 (0.89-1.28) 0,491 1.04 (0.86-1.27) 0,676 Obrazovanje Viša i visoka škola 1 1 1 1 Srednja škola 1.40 (1.23-1.59) 0,000 1.38 (1.20-1.57) 0,000 1.45 (1.16-1.82) 0,001 1.29 (1.02-1.63) 0,037 Bez škole, nepotpuna osnovna i osnovna 1.92 (1.64-2.24) 0,000 1.82 (1.55-2.14) 0,000 2.69 (2.11-3.43) 0,000 2.27 (1.76-2.92) 0,000 Radni status Zaposlen 1 1 1 1 Nezaposlen 1.00 (0.81-1.23) 0,989 0.97 (0.79-1.20) 0,777 1.24 (0.87-1.78) 0,232 1.21 (0.83-1.75) 0,327 Neaktivan 0.89 (0.79-0.99) 0,041 0.88 (0.78-0.99) 0,043 1.58 (1.33-1.88) 0,000 1.45 (1.21-1.74) 0,000 73 74 Demografske, socijalno-ekonomske varijable i stilovi životae varijable, bDemografske i socijalno-ekonomske varijable, caDemografsk Materijalno stanje domaćinstva Dobro 1 1 1 1 Prosečno 1.42 (1.20-1.69) 0,000 1.43 (1.20-1.70) 0,000 1.67 (1.22-2.28) 0,001 1.69 (1.22-2.34) 0,002 Loše 1.87 (1.57-2.24) 0,000 1.90 (1.58-2.28) 0,000 4.25 (3.10-5.83) 0,000 4.34 (3.12-6.04) 0,000 Kvintili blagostanja Najbogatiji 1 1 1 1 Bogati 1.03 (0.88-1.19) 0,744 1.03 (0.88-1.20) 0,707 1.02 (0.79-1.31) 0,875 0.94 (0.72-1.22) 0,631 Srednji sloj 1.09 (0.93-1.28) 0,272 1.06 (0.91-1.25) 0,453 1.08 (0.83-1.39) 0,569 0.96 (0.73-1.25) 0,749 Siromašni 0.98 (0.82-1.16) 0,779 0.94 (0.79-1.12) 0,480 1.03 (0.78-1.35) 0,848 0.91 (0.68-1.21) 0,503 Najsiromašniji 1.02 (0.85-1.23) 0,819 1.00 (0.83-1.21) 0,997 1.18 (0.89-1.56) 0,255 1.05 (0.78-1.41) 0,747 Pušenje Ne 1 1 Da 1.10 (0.99-1.23) 0,073 1.25 (1.05-1.49) 0,011 Alkohol Ne 1 1 Da 0.89 (0.80-0.99) 0,037 1.56 (1.47-0.66) 0,000 Fizička aktivnost Svaki dan 1 1 4-6 puta nedeljno 1.07 (0.79-1.46) 0,647 0.88 (0.49-1.58) 0,663 2-3 puta nedeljno 1.06 (0.85-1.33) 0,599 0.81 (0.52-1.25) 0,339 1 nedeljno 1.47 (1.19-1.82) 0,000 1.16 (0.77-1.74) 0,480 2-3 puta mesečno 1.30 (1.02-1.65) 0,035 1.08 (0.68-1.72) 0,731 Nekoliko puta godišnje/nikad 1.54 (1.29-1.832) 0,000 1.95 (1.47-2.58) 0,000 4.4.4. Povezanost samoprocene zdravlja sa determinantama zdravlja za 2006. godinu Rezultati povezanosti samoprocene zdravlja sa demografskim, socijalno- ekonomskim varijablama i stilovima života prema modelima multivarijantne logističke regresije za istraživanje iz 2006. godine prikazani su na tabeli 21. Od demografskih varijabli jedino su pol i godine starosti statistički značajno povezani sa samoprocenom zdravlja u svim modelima multivarijantnih logističkih regresija. Žene i stariji ispitanici češće procenjuju svoje zdravlje kao prosečno ili loše za razliku od muškaraca i mlađih ispitanika. Kao i u istraživanju iz 2000. godine ispitanici koji su neoženjeni, razvedeni ili udovci/ice češće procenjuju svoje zdravlje kao dobro, dok oni koji žive u ruralnoj sredini češće kao loše. Tip naselja je statistički značajno povezan samo u prvom modelu multivarijantne logističke regresije kada je zavisna varijabla loše naspram dobro zdravlje. Socijalno-ekonomske nejednakosti u samoproceni zdravlja su najizraženije kod obrazovanja i materijalnog stanja domaćinstva, posebno u modelima lošeg naspram dobrog zdravlja. Ispitanici koji su bez škole, imaju završenu osnovnu ili nepotpunu osnovnu školu više od tri puta procenjuju svoje zdravlje kao loše od onih sa višim i visokim obrazovanjem (UO=3,08 kod modela 2), dok ispitanici koji svoje materijalno stanje domaćinstva procenjuju kao loše to čine više od pet puta od onih sa dobrim materijalnim stanjem domaćinstva (UO=5,03 kod modela 3). Statistički značajna nezavisna povezanost je nađena i između radnog statusa, kvintila blagostanja i samoprocene zdravlja. Nezaposleno (UO=1,53 kod modela 2) i neaktivno stanovništvo (UO=1,96 kod modela 2) češće procenjuje svoje zdravlje kao loše od zaposlenog stanovništva. Ispitanici koji pripadaju siromašnijim slojevima stanovništva prema kvintilu blagostanja češće svoje zdravlje procenjuju kao prosečno ili loše. Kada govorimo o stilovima života ispitanici koji puše (UO=1,33) i koji se bave fizičkom aktivnošću nekoliko puta godišnje ili nikad (UO=1,77) češće procenjuju svoje zdravlje kao loše, dok oni koji piju (UO=0,89 kod prosečnog naspram dobrog zdravlja i UO=0,51 kod lošeg naspram dobrog zdravlja) i koji upražnjavaju fizičku aktivnost 1 (UO=0,85) ili 2-3 puta nedeljno (UO=0,86) češće procenjuju svoje zdravlje kao dobro. 75 Tabela 21. Povezanost samoprocene zdravlja sa determinantama zdravlja za 2006. godinu – modeli multivarijantne logističke regresije Samoprocena zdravlja Prosečno naspram dobro zdravlje Loše naspram dobro zdravlje Model 1a Model 2b Model 3c Model 1a Model 2b Model 3c Varijable UO (95%IP) p UO (95%IP) p UO (95%IP) p UO (95%IP) p UO (95%IP) p UO (95%IP) p Pol Muškarci 1 1 1 1 1 1 Žene 1.68 (1.55-1.81) 0,000 1.71 (1.58-1.86) 0,000 1.69 (1.53-1.86) 0,000 2.11 (1.88-2.37) 0,000 1.73 (1.52-1.97) 0,000 1.50 (1.27-1.78) 0,000 Godine starosti 1.05 (1.05-1.05) 0,000 1.05 (1.05-1.05) 0,000 1.05 (1.05-1.06) 0,000 1.09 (1.08-1.09) 0,000 1.07 (1.06-1.07) 0,000 1.07 (1.06-1.08) 0,000 Bračno stanje Živi u bračnoj ili vanbračnoj zajednici 1 1 1 1 1 1 Neoženjen/a, razveden/a, udovac/a 0.75 (0.68-0.82) 0,000 0.72 (0.66-0.79) 0,000 0.76 (0.68-0.84) 0,000 1.04 (0.92-1.18) 0,533 0.89 (0.78-1.01) 0,078 0.82 (0.69-0.97) 0,020 Tip naselja Urbana 1 1 1 1 1 1 Ruralna 1.03 (0.95-1.11) 0,534 0.93 (0.86-1.02) 0,126 0.98 (0.89-1.08) 0,655 1.36 (1.21-1.52) 0,000 0.94 (0.82-1.07) 0,335 1.00 (0.85-1.17) 0,992 Obrazovanje Viša i visoka škola 1 1 1 1 Srednja škola 1.41 (1.25-1.60) 0,000 1.40 (1.23-1.60) 0,000 1.87 (1.46-2.38) 0,000 1.64 (1.25-2.17) 0,000 Bez škole, nepotpuna osnovna i osnovna 1.48 (1.29-1.71) 0,000 1.45 (1.25-1.70) 0,000 3.08 (2.41-3.95) 0,000 2.67 (2.01-3.56) 0,000 Radni status Zaposlen 1 1 1 1 Nezaposlen 1.09 (0.97-1.21) 0,140 1.04 (0.92-1.17) 0,539 1.53 (1.26-1.87) 0,000 1.34 (1.07-1.68) 0,010 Neaktivan 0.90 (0.81-1.00) 0,053 0.87 (0.77-0.98) 0,021 1.96 (1.64-2.34) 0,000 1.52 (1.23-1.88) 0,000 76 77 Demografske, socijalno-ekonomske varijable i stilovi životae varijable, bDemografske i socijalno-ekonomske varijable, caDemografsk Materijalno stanje domaćinstva Dobro 1 1 1 1 Prosečno 1.70 (1.52-1.91) 0,000 1.75 (1.55-1.98) 0,000 1.81 (1.48-2.22) 0,000 2.03 (1.59-2.61) 0,000 Loše 2.21 (1.94-2.51) 0,000 2.35 (2.04-2.71) 0,000 4.37 (3.53-5.41) 0,000 5.03 (3.88-6.53) 0,000 Kvintili blagostanja Najbogatiji 1 1 1 1 Bogati 1.18 (1.04-1.33) 0,009 1.23 (1.08-1.40) 0,002 1.26 (1.01-1.58) 0,044 1.34 (1.03-1.75) 0,032 Srednji sloj 1.14 (1.00-1.29) 0,045 1.17 (1.02-1.34) 0,028 1.45 (1.16-1.81) 0,001 1.46 (1.12-1.90) 0,005 Siromašni 1.18 (1.04-1.35) 0,014 1.16 (1.00-1.34) 0,047 1.56 (1.25-1.94) 0,000 1.54 (1.18-2.00) 0,002 Najsiromašniji 1.00 (0.86-1.17) 0,991 0.93 (0.79-1.11) 0,433 1.55 (1.22-1.95) 0,000 1.35 (1.02-1.79) 0,038 Pušenje Ne 1 1 Da 1.13 (1.03-1.24) 0,011 1.33 (1.12-1.57) 0,001 Alkohol Ne 1 1 Da 0.89 (0.81-0.98) 0,013 0.51 (0.43-0.60) 0,000 Fizička aktivnost Svaki dan 1 1 4-6 puta nedeljno 0.96 (0.80-1.15) 0,650 1.04 (0.74-1.45) 0,838 2-3 puta nedeljno 0.86 (0.75-0.99) 0,032 0.81 (0.62-1.06) 0,118 1 nedeljno 0.85 (0.73-0.99) 0,041 0.87 (0.65-1.17) 0,350 2-3 puta mesečno 0.87 (0.73-1.04) 0,138 0.85 (0.60-1.20) 0,345 Nekoliko puta godišnje/nikad 1.01 (0.89-1.14) 0,879 1.77 (1.44-2.17) 0,000 4.4.5. Povezanost tercila morbiditeta sa determinantama zdravlja za 2000. godinu Rezultati povezanosti tercila morbiditeta sa demografskim, socijalno- ekonomskim varijablama i stilovima života prema modelima multivarijantne logističke regresije za istraživanje iz 2000. godine prikazani su na tabeli 22. Nejednakosti u tercilima morbiditeta su evidentne po polu, godinama starosti i tipu naselja. Jasno su izražene u svim modelima multivarijantnih logističkih regresija. Zdravstveno stanje žena i starijih ispitanika je češće prosečno ili loše. Kod žena je zdravstveno stanje čak tri i po puta lošije (UO=3,50 kod modela 3) nego kod muškaraca. Ispitanici koji žive u ruralnim naseljima su boljeg zdravstvenog stanja od onih koji žive u gradovima. Statistički značajna povezanost je nađena kod bračnog stanja samo kada je zavisna varijabla bila prosečno naspram dobro zdravlje. Ispitanici koji su neoženjeni, razvedeni ili udovci/ice su boljeg zdravstvenog stanja od onih koji žive u bračnoj ili vanbračnoj zajednici. Od socijalno-ekonomskih varijabli jedino između radnog statusa i tercila morbiditeta nije nađena statistički značajna povezanost. Ispitanici koji su nižeg obrazovnog statusa (UO=1,32) i koji materijalno stanje domaćinstva ocenjuju kao prosečno (UO=1,43) ili loše (UO=2,17), imaju lošije zdravstveno stanje od onih sa visokim obrazovanjem i dobrim materijalnim stanjem domaćinstva. Između kvintila blagostanja i tercila morbiditeta je nađena statistički značajna povezanost samo kod pripadnika siromašne klase u oba modela lošeg naspram dobrog zdravlja. Ispitanici koji su svrstani u siromašnu klasu stanovništva prema kvintilima blagostanja boljeg su zdravstvenog stanja (UO=0,78 u oba modela) od pripadnika najbogatijeg sloja stanovništva. Uzimajući u obzir stilove života ispitanici koji puše (UO=1,21) i piju (UO=1,29) imaju lošije zdravstveno stanje od onih koji to ne čine. U modelu prosečne naspram dobre samoprocene zdravlja nije nađena statistički značajna povezanost između pušenja i tercila morbiditeta. Ispitanici koji se 2-3 mesečno (UO=1,38) bave fizičkom aktivnošću, imaju lošije zdravstveno stanje od onih koji to čine svakodnevno. 78 Tabela 22. Povezanost tercila morbiditeta sa determinantama zdravlja za 2000. godinu – modeli multivarijantne logističke regresije Tercili morbiditeta Prosečno naspram dobro zdravlje Loše naspram dobro zdravlje Model 1a Model 2b Model 3c Model 1a Model 2b Model 3c Varijable UO (95%IP) p UO (95%IP) p UO (95%IP) p UO (95%IP) p UO (95%IP) p UO (95%IP) p Pol Muškarci 1 1 1 1 1 1 Žene 1.73 (1.57-1.91) 0,000 1.73 (1.55-1.93) 0,000 1.93 (1.70-2.18) 0,000 3.12 (2.77-3.52) 0,000 3.07 (2.71-3.48) 0,000 3.50 (3.04-4.03) 0,000 Godine starosti 1.03 (1.02-1.03) 0,000 1.03 (1.02-1.03) 0,000 1.03 (1.02-1.03) 0,000 1.06 (1.06-1.06) 0,000 1.06 (1.05-1.06) 0,000 1.06 (1.06-1.07) 0,000 Bračno stanje Živi u bračnoj ili vanbračnoj zajednici 1 1 1 1 1 1 Neoženjen/a, razveden/a, udovac/a 0.84 (0.75-0.95) 0,006 0.82 (0.72-0.93) 0,002 0.83 (0.73-0.95) 0,006 0.99 (0.87-1.14) 0,902 0.96 (0.84-1.10) 0,574 1.00 (0.86-1.15) 0,982 Tip naselja Urbana 1 1 1 1 1 1 Ruralna 0.81 (0.73-0.91) 0,000 0.84 (0.74-0.96) 0,009 0.87 (0.76-0.99) 0,046 0.73 (0.65-0.83) 0,000 0.76 (0.66-0.88) 0,000 0.81 (0.69-0.94) 0,005 Obrazovanje Viša i visoka škola 1 1 1 1 Srednja škola 0.84 (0.73-0.96) 0,011 0.86 (0.74-0.98) 0,029 1.04 (0.89-1.22) 0,617 1.04 (0.88-1.22) 0,672 Bez škole, nepotpuna osnovna i osnovna 1.03 (0.86-1.23) 0,747 1.07 (0.90-1.29) 0,442 1.29 (1.07-1.57) 0,009 1.32 (1.08-1.61) 0,007 Radni status Zaposlen 1 1 1 1 Nezaposlen 0.98 (0.79-1.20) 0,822 1.02 (0.82-1.26) 0,876 0.96 (0.75-1.24) 0,773 1.03 (0.79-1.33) 0,852 Neaktivan 1.01 (0.89-1.15) 0,844 1.03 (0.91-1.18) 0,624 0.90 (0.79-1.04) 0,155 0.94 (0.81-1.08) 0,381 79 80 Demografske, socijalno-ekonomske varijable i stilovi životae varijable, bDemografske i socijalno-ekonomske varijable, caDemografsk Materijalno stanje domaćinstva Dobro 1 1 1 1 Prosečno 0.99 (0.83-1.18) 0,917 1.01 (0.84-1.20) 0,951 1.42 (1.14-1.76) 0,002 1.43 (1.15-1.79) 0,001 Loše 1.13 (0.94-1.37) 0,188 1.15 (0.95-1.39) 0,159 2.15 (1.72-2.69) 0,000 2.17 (1.73-2.74) 0,000 Kvintili blagostanja Najbogatiji 1 1 1 1 Bogati 0.94 (0.79-1.10) 0,421 0.95 (0.81-1.13) 0,582 0.83 (0.69-1.01) 0,057 0.84 (0.69-1.02) 0,077 Srednji sloj 0.91 (0.77-1.08) 0,283 0.91 (0.77-1.09) 0,307 0.92 (0.76-1.11) 0,372 0.94 (0.77-1.14) 0,517 Siromašni 0.88 (0.73-1.05) 0,157 0.88 (0.73-1.06) 0,173 0.78 (0.63-0.97) 0,022 0.78 (0.63-0.97) 0,023 Najsiromašniji 0.94 (077-1.14) 0,507 0.95 (0.77-1.16) 0,605 0.86 (0.68-1.07) 0,170 0.86 (0.68-1.08) 0,186 Pušenje Ne 1 1 Da 1.08 (0.96-1.21) 0,192 1.21 (1.06-1.37) 0,005 Alkohol Ne 1 1 Da 1.26 (1.11-1.42) 0,000 1.29 (1.13-1.48) 0,000 Fizička aktivnost Svaki dan 1 1 4-6 puta nedeljno 1.20 (0.88-1.62) 0,244 1.07 (0.73-1.58) 0,718 2-3 puta nedeljno 1.06 (0.84-1.34) 0,616 1.15 (0.87-1.52) 0,317 1 nedeljno 1.05 (0.84-1.31) 0,684 0.97 (0.74-1.27) 0,799 2-3 puta mesečno 1.15 (0.89-1.48) 0,278 1.38 (1.02-1.85) 0,034 Nekoliko puta godišnje/nikad 0.98 (0.82-1.18) 0,826 1.11 (0.90-1.37) 0,344 4.4.6. Povezanost tercila morbiditeta sa determinantama zdravlja za 2006. godinu Na tabeli 23 su prikazani rezultati povezanosti tercila morbiditeta sa demografskim, socijalno-ekonomskim varijablama i stilovima života prema modelima multivarijantne logističke regresije za istraživanje iz 2006. godine. Od demografskih varijabli pol, godine starosti i bračno stanje su statistički značajno povezani sa tercilima morbiditeta u svim modelima multivarijantnih logističkih regresija. Zdravstveno stanje žena i starijih ispitanika je češće prosečno ili loše za razliku od muškaraca i mlađih ispitanika. Ispitanici koji su neoženjeni, razvedeni ili udovci/ice i oni koji žive u ruralnoj sredini češće su dobrog zdravstvenog stanja. Obrazovanje i radni status su statistički značajno povezani samo u modelima multivarijantne logističke regresije kada je zavisna varijabla loše naspram dobro zdravlje. Ispitanici sa nižim obrazovanjem (UO=1,43 kod modela 2; UO=1,38 kod modela 3) i neaktivni ispitanici (UO=1,25 kod oba modela) imaju loše zdravstveno stanje u poređenju sa onima koji imaju završenu višu ili visoku školu ili su zaposleni. Socijalno-ekonomske nejednakosti u obolevanju merene tercilima morbiditeta su najizraženije kod materijalnog stanja domaćinstva. Ispitanici koji materijalno stanje domaćinstva procenjuju kao loše češće su prosečnog (UO=1,71 kod modela 2; UO=1,70 kod modela 3) ili lošeg zdravstvenog stanja (UO=3,41 kod modela 2; UO=3,45 kod modela 3) od onih sa dobrim materijalnim stanjem domaćinstva. Statistički značajna povezanost je nađena i između kvintila blagostanja i tercila morbiditeta. Ispitanici koji pripadaju siromašnom sloju stanovništva češće su dobrog zdravstvenog stanja (UO=0,84 kod modela 2; UO=0,83 kod modela 3) od onih najbogatijih. Kada je zavisna varijabla loše naspram dobro zdravlje statistički značajna povezanost je nađena samo kod najsiromašnijeg sloja stanovništva (UO=0,79 kod modela 3). Oni su boljeg zdravstvenog stanja od ispitanika koji pripadaju najbogatijem sloju stanovništva. Kada govorimo o stilovima života ispitanici koji puše češće su prosečnog (UO=1,32) ili lošeg (UO=1,43) zdravstvenog stanja od onih koji nisu pušači. Alkohol je statistički značajno povezan samo kada je zavisna varijabla prosečno naspram dobro zdravlje (UO=1,19). Kod fizičke aktivnosti je obrnuta situacija tj. statistički značajna povezanost je nađena samo kada je zavisna varijabla loše naspram dobro zdravlje. Oni koji se bave fizičkom aktivnošću 2-3 puta nedeljno (UO=0,80) ili ređe (UO=0,66 kod kategorije 1 nedeljno; UO=0,70 kod kategorije 2-3 puta mesečno) boljeg su zdravstvenog stanja od ispitanika koji svakodnevno upražnjavaju fizičku aktivnost. 81 Tabela 23. Povezanost tercila morbiditeta sa determinantama zdravlja za 2006. godinu – modeli multivarijantne logističke regresije Tercili morbiditeta Prosečno naspram dobro zdravlje Loše naspram dobro zdravlje Model 1a Model 2b Model 3c Model 1a Model 2b Model 3c Varijable UO (95%IP) p UO (95%IP) p UO (95%IP) p UO (95%IP) p UO (95%IP) p UO (95%IP) p Pol Muškarci 1 1 1 1 1 1 Žene 1.63 (1.50-1.78) 0,000 1.68 (1.53-1.84) 0,000 1.88 (1.68-2.09) 0,000 3.44 (3.10-3.81) 0,000 3.26 (2.92-3.64) 0,000 3.56 (3.12-4.06) 0,000 Godine starosti 1.04 (1.04-1.04) 0,000 1.04 (1.04-1.04) 0,000 1.04 (1.04-1.05) 0,000 1.08 (1.08-1.09) 0,000 1.08 (1.07-1.08) 0,000 1.08 (1.08-1.09) 0,000 Bračno stanje Živi u bračnoj ili vanbračnoj zajednici 1 1 1 1 1 1 Neoženjen/a, razveden/a, udovac/a 0.82 (0.74-0.90) 0,000 0.81 (0.74-0.90) 0,000 0.81 (0.73-0.91) 0,000 0.78 (0.70-0.88) 0,000 0.71 (0.63-0.80) 0,000 0.72 (0.63-0.83) 0,000 Tip naselja Urbana 1 1 1 1 1 1 Ruralna 0.84 (0.77-0.92) 0,000 0.85 (0.78-0.94) 0,001 0.87 (0.79-0.97) 0,012 0.95 (0.86-1.05) 0,318 0.87 (0.77-0.97) 0,013 0.92 (0.81-1.05) 0,226 Obrazovanje Viša I visoka škola 1 1 1 1 Srednja škola 1.11 (0.98-1.26) 0,112 1.06 (0.92-1.21) 0,445 1.24 (1.05-1.46) 0,010 1.17 (0.98-1.40) 0,088 Bez škole, nepotpuna osnovna i osnovna 1.13 (0.96-1.32) 0,136 1.10 (0.93-1.31) 0,258 1.43 (1.19-1.72) 0,000 1.38 (1.13-1.69) 0,002 Radni status Zaposlen 1 1 1 1 Nezaposlen 0.91 (0.81-1.02) 0,096 0.96 (0.85-1.09) 0,515 1.09 (0.95-1.27) 0,230 1.07 (0.91-1.25) 0,428 Neaktivan 0.92 (0.81-1.03) 0,141 1.00 (0.88-1.13) 0,949 1.25 (1.09-1.44) 0,001 1.25 (1.07-1.46) 0,005 82 83 Demografske, socijalno-ekonomske varijable i stilovi životae varijable, bDemografske i socijalno-ekonomske varijable, caDemografsk Materijalno stanje domaćinstva Dobro 1 1 1 1 Prosečno 1.34 (1.19-1.51) 0,000 1.32 (1.16-1.50) 0,000 1.80 (1.55-2.10) 0,000 1.80 (1.51-2.12) 0,000 Loše 1.71 (1.49-1.96) 0,000 1.70 (1.47-1.98) 0,000 3.41 (2.87-4.04) 0,000 3.45 (2.86-4.17) 0,000 Kvintili blagostanja Najbogatiji 1 1 1 1 Bogati 0.94 (0.83-1.07) 0,374 0.91 (0.80-1.05) 0,201 0.98 (0.83-1.15) 0,764 0.95 (0.79-1.14) 0,572 Srednji sloj 0.90 (0.78-1.03) 0,133 0.89 (0.77-1.03) 0,122 1.00 (0.85-1.19) 0,975 0.96 (0.80-1.16) 0,698 Siromašni 0.84 (0.72-0.97) 0,019 0.83 (0.71-0.97) 0,021 0.92 (0.77-1.10) 0,343 0.88 (0.72-1.06) 0,181 Najsiromašniji 0.86 (0.72-1.02) 0,082 0.86 (0.71-1.04) 0,115 0.89 (0.73-1.08) 0,237 0.79 (0.63-0.99) 0,039 Pušenje Ne 1 1 Da 1.32 (1.19-1.46) 0,000 1.43 (1.26-1.61) 0,000 Alkohol Ne 1 1 Da 1.19 (1.07-1.32) 0,001 1.02 (0.90-1.16) 0,732 Fizička aktivnost Svaki dan 1 1 4-6 puta nedeljno 0.99 (0.81-1.20) 0,879 0.90 (0.70-1.15) 0,392 2-3 puta nedeljno 0.96 (0.83-1.12) 0,619 0.80 (0.66-0.97) 0,023 1 nedeljno 1.01 (0.85-1.19) 0,924 0.66 (0.53-0.81) 0,000 2-3 puta mesečno 0.92 (0.76-1.11) 0,366 0.70 (0.55-0.90) 0,004 Nekoliko puta godišnje/nikad 0.95 (0.83-1.09) 0,446 0.87 (0.74-1.02) 0,085 4.4.7. Povezanost tercila morbiditeta i objektivne procene zdravlja sa determinantama zdravlja za 2000. godinu Rezultati povezanosti tercila morbiditeta i objektivne procene zdravlja sa demografskim, socijalno-ekonomskim varijablama i stilovima života prema modelima multivarijantne logističke regresije za istraživanje iz 2000. godine prikazani su na tabeli 24. Nejednakosti u zdravstvenom stanju (tercili morbiditeta i objektivne procene zdravlja) po polu, godinama starosti i tipu naselja jasno su izražene u svim modelima multivarijantnih logističkih regresija. Zdravstveno stanje žena i starijih ispitanika je češće prosečno ili loše. Kod žena je zdravstveno stanje više od tri i po puta lošije (UO=3,22 kod modela 3) nego kod muškaraca. Ispitanici koji žive u ruralnim naseljima su boljeg zdravstvenog stanja od onih koji žive u gradovima. Kada je u pitanju bračno stanje statistički značajna povezanost je nađena samo kada je zavisna varijabla bila prosečno naspram dobro zdravlje. Ispitanici koji su neoženjeni, razvedeni ili udovci/ice su boljeg zdravstvenog stanja od onih koji žive u bračnoj ili vanbračnoj zajednici (UO=0,88 kod modela 1; UO=0,86 kod modela 2). Od socijalno-ekonomskih varijabli jedino između radnog statusa i tercila morbiditeta i objektivne procene zdravlja nije nađena statistički značajna povezanost. Ispitanici koji su nižeg obrazovnog statusa (UO=1,50 u oba modela) i koji materijalno stanje domaćinstva ocenjuju kao loše (UO=2,41 kod modela 2; UO=2,43 kod modela 3) imaju lošije zdravstveno stanje od onih sa visokim obrazovanjem. Isti obrazac nejednakosti je prisutan i kod onih ispitanika koji materijalno stanje domaćinstva ocenjuju kao prosečno. Između kvintila blagostanja i tercila morbiditeta i objektivne procene zdravlja je nađena statistički značajna povezanost samo kod pripadnika siromašne klase u oba modela prosečnog naspram dobrog zdravlja. Siromašni ispitanici su boljeg zdravstvenog stanja (UO=0,82 kod modela 2; UO=0,81 kod modela 3) od pripadnika najbogatijeg sloja stanovništva. Uzimajući u obzir stilove života jedino je između alkohola i tercila morbiditeta i objektivne procene zdravlja nađena statistički značajna povezanost. Ispitanici koji piju alkohol, češće su prosečnog (UO=1,22) ili lošeg zdravstvenog stanja (UO=1,24) od onih koji to ne čine. 84 Tabela 24. Povezanost tercila morbiditeta i objektivne procene zdravlja sa determinantama zdravlja za 2000. godinu – modeli multivarijantne logističke regresije Tercili morbiditeta i objektivne procene zdravlja Prosečno naspram dobro zdravlje Loše naspram dobro zdravlje Model 1a Model 2b Model 3c Model 1a Model 2b Model 3c Varijable UO (95%IP) p UO (95%IP) p UO (95%IP) p UO (95%IP) p UO (95%IP) p UO (95%IP) p Pol Muškarci 1 1 1 1 1 1 Žene 1.65 (1.48-1.83) 0,000 1.61 (1.44-1.81) 0,000 1.76 (1.55-2.00) 0,000 3.05 (2.68-3.46) 0,000 2.95 (2.58-3.37) 0,000 3.22 (2.77-3.73) 0,000 Godine starosti 1.04 (1.04-1.04) 0,000 1.04 (1.03-1.04) 0,000 1.04 (1.03-1.04) 0,000 1.08 (1.07-1.08) 0,000 1.07 (1.07-1.08) 0,000 1.08 (1.07-1.08) 0,000 Bračno stanje Živi u bračnoj ili vanbračnoj zajednici 1 1 1 1 1 1 Neoženjen/a, razveden/a, udovac/a 0.88 (0.78-0.99) 0,044 0.86 (0.76-0.98) 0,023 0.89 (0.78-1.02) 0,082 0.92 (0.79-1.06) 0,249 0.88 (0.76-1.03) 0,105 0.91 (0.78-1.06) 0,228 Tip naselja Urbana 1 1 1 1 1 1 Ruralna 0.79 (0.71-0.88) 0,000 0.83 (0.73-0.95) 0,007 0.86 (0.75-0.99) 0,038 0.74 (0.65-0.84) 0,000 0.75 (0.64-0.88) 0,000 0.79 (0.68-0.93) 0,004 Obrazovanje Viša i visoka škola 1 1 1 1 Srednja škola 0.97 (0.84-1.11) 0,645 0.98 (0.85-1.13) 0,742 1.15 (0.97-1.36) 0,110 1.14 (0.96-1.36) 0,128 Bez škole, nepotpuna osnovna i osnovna 1.16 (0.97-1.39) 0,116 1.17 (0.97-1.41) 0,093 1.50 (1.22-1.84) 0,000 1.50 (1.21-1.85) 0,000 Radni status Zaposlen 1 1 1 1 Nezaposlen 0.84 (0.68-1.05) 0,121 0.87 (0.70-1.09) 0,229 0.82 (0.62-1.07) 0,136 0.87 (0.66-1.15) 0,327 Neaktivan 1.01 (0.89-1.16) 0,839 1.03 (0.90-1.18) 0,633 0.94 (0.81-1.09) 0,404 0.96 (0.83-1.12) 0,636 85 86 Demografske, socijalno-ekonomske varijable i stilovi životae varijable, bDemografske i socijalno-ekonomske varijable, caDemografsk Materijalno stanje domaćinstva Dobro 1 1 1 1 Prosečno 1.10 (0.92-1.32) 0,280 1.12 (0.94-1.34) 0,217 1.58 (1.26-1.98) 0,000 1.61 (1.27-2.03) 0,000 Loše 1.27 (1.05-1.54) 0,013 1.28 (1.06-1.56) 0,012 2.41 (1.90-3.06) 0,000 2.43 (1.90-3.10) 0,000 Kvintili blagostanja Najbogatiji 1 1 1 1 Bogati 0.97 (0.82-1.15) 0,758 0.97 (0.82-1.15) 0,712 0.95 (0.78-1.16) 0,618 0.92 (0.75-1.13) 0,417 Srednji sloj 0.94 (0.78-1.12) 0,453 0.93 (0.77-1.11) 0,402 1.01 (0.82-1.24) 0,930 1.02 (0.83-1.26) 0,865 Siromašni 0.82 (0.68-0.99) 0,043 0.81 (0.67-0.98) 0,030 0.83 (0.66-1.03) 0,092 0.81 (0.65-1.02) 0,068 Najsiromašniji 0.88 (0.72-1.08) 0,228 0.86 (0.70-1.05) 0,142 0.89 (0.70-1.13) 0,341 0.86 (0.68-1.10) 0,222 Pušenje Ne 1 1 Da 1.09 (0.97-1.23) 0,150 1.09 (0.95-1.25) 0,219 Alkohol Ne 1 1 Da 1.22 (1.08-1.38) 0,002 1.24 (1.07-1.43) 0,004 Fizička aktivnost Svaki dan 1 1 4-6 puta nedeljno 0.95 (0.70-1.30) 0,760 0.95 (0.63-1.41) 0,780 2-3 puta nedeljno 1.06 (0.84-1.34) 0,611 1.01 (0.75-1.35) 0,970 1 nedeljno 1.02 (0.82-1.29) 0,837 0.87 (0.66-1.16) 0,347 2-3 puta mesečno 1.18 (0.92-1.52) 0,202 1.34 (0.99-1.83) 0,059 Nekoliko puta godišnje/nikad 1.02 (0.84-1.22) 0,871 1.07 (0.86-1.34) 0,528 4.4.8. Povezanost tercila morbiditeta i objektivne procene zdravlja sa determinantama zdravlja za 2006. godinu Na tabeli 25 su prikazani rezultati povezanosti tercila morbiditeta i objektivne procene zdravlja sa demografskim, socijalno-ekonomskim varijablama i stilovima života prema modelima multivarijantne logističke regresije za istraživanje iz 2006. godine. Sve demografske varijable osim tipa naselja su statistički značajno povezane sa tercilima morbiditeta i objektivne procene zdravlja u svim modelima multivarijantnih logističkih regresija. Zdravstveno stanje žena i starijih ispitanika je češće prosečno ili loše za razliku od muškaraca i mlađih ispitanika. Ispitanici koji su neoženjeni, razvedeni ili udovci/ice i oni koji žive u ruralnoj sredini češće su dobrog zdravstvenog stanja. Obrazovanje i radni status su statistički značajno povezani samo u modelima multivarijantne logističke regresije kada je zavisna varijabla loše naspram dobro zdravlje. Ispitanici sa nižim obrazovanjem (UO=1,47 kod modela 2; UO=1,48 kod modela 3) i neaktivni ispitanici (UO=1,22 kod oba modela) imaju loše zdravstveno stanje u poređenju sa onima koji imaju završenu višu ili visoku školu ili su zaposleni. Socijalno-ekonomske nejednakosti u obolevanju merene tercilima morbiditeta i objektivne procene zdravlja su najizraženije kod materijalnog stanja domaćinstva. Ispitanici koji materijalno stanje domaćinstva procenjuju kao loše češće su prosečnog (UO=1,79 kod modela 2; UO=1,78 kod modela 3) ili lošeg zdravstvenog stanja (UO=3,48 kod modela 2; UO=3,57 kod modela 3) od onih sa dobrim materijalnim stanjem domaćinstva. Između kvintila blagostanja i tercila morbiditeta i objektivne procene zdravlja nije nađena statistički značajna povezanost. Pušači su češće prosečnog (UO=1,22) ili lošeg (UO=1,35) zdravstvenog stanja od nepušača. Alkohol je statistički značajno povezan samo kada je zavisna varijabla prosečno naspram dobro zdravlje. Ispitanici koji piju alkohol češće imaju prosečno zdravstveno stanje (UO=1,18) od onih koji ne piju. Kada je zavisna varijabla loše naspram dobro zdravlje nađena je statistički značajna povezanost između fizičke aktivnosti i tercila morbiditeta i objektivne procene zdravlja. Oni koji se bave fizičkom aktivnošću 2-3 puta nedeljno (UO=0,76) ili ređe (UO=0,62 kod kategorije 1 nedeljno; UO=0,65 kod kategorije 2-3 puta mesečno; UO=0,82 kod kategorije nekoliko puta godišnje/nikad) boljeg su zdravstvenog stanja od ispitanika koji svakodnevno upražnjavaju fizičku aktivnost. Kada je zavisna varijabla prosečno naspram dobro zdravlje statistički značajna povezanost je prisutna samo kod ispitanika koji 2-3 puta mesečno upražnjavaju fizičku aktivnost (UO=0,80). 87 Tabela 25. Povezanost tercila morbiditeta i objektivne procene zdravlja sa determinantama zdravlja za 2006. godinu – modeli multivarijantne logističke regresije Tercili morbiditeta i objektivne procene zdravlja Prosečno naspram dobro zdravlje Loše naspram dobro zdravlje Model 1a Model 2b Model 3c Model 1a Model 2b Model 3c Varijable UO (95%IP) p UO p UO (95%IP) (95%IP) p UO (95%IP) p UO (95%IP) p UO (95%IP) p Pol Muškarci 1 1 1 1 1 1 Žene 1.52 (1.39-1.66) 0,000 1.56 0,000 1.72 (1.42-1.71) (1.54-1.93) 0,000 3.25 (2.92-3.63) 0,000 3.08 (2.74-3.46) 0,000 3.28 (2.86-3.77) 0,000 Godine starosti 1.05 0,000 1.05 (1.05-1.05) 0,000 1.05 (1.05-1.06) 0,000 1.10 (1.09-1.10) 0,000 1.09 (1.09-1.10) 0,000 1.09 (1.09-1.10) 0,000 (1.05-1.05) Bračno stanje Živi u bračnoj ili vanbračnoj zajednici 1 1 1 1 1 1 Neoženjen/a, razveden/a, 0.84 (0.76-0.93) 0.83 (0.75-0.92) 0,000 0.83 (0.74-0.93) 0,002 0.78 (0.69-0.87) 0,000 0.71 (0.63-0.81) 0,000 0.73 0,000 (0.63-0.84) udovac/a 0,000 Tip naselja Urbana 1 1 1 1 1 1 Ruralna 0.87 (0.80-0.95) 0,002 0.87 (0.79-0.96) 0,007 0.88 (0.79-0.98) 0,022 0.95 (0.85-1.05) 0,319 0.86 (0.76-0.97) 0,015 0.92 (0.80-1.05) 0,215 Obrazovanje Viša i visoka škola 1 1 1 1 Srednja škola 1.09 (0.96-1.25) 0,199 1.04 (0.91-1.20) 0,565 1.23 (1.04-1.46) 0,018 1.21 (1.01-1.46) 0,046 Bez škole, nepotpuna osnovna i osnovna 1.05 (0.89-1.23) 0,587 1.05 (0.88-1.26) 0,571 1.47 (1.21-1.79) 0,000 1.48 (1.19-1.83) 0,000 Radni status Zaposlen 1 1 1 1 Nezaposlen 0.96 (0.85-1.08) 0,446 1.03 (0.90-1.17) 0,694 1.00 (0.86-1.17) 0,957 1.00 (0.85-1.18) 0,971 Neaktivan 0.95 (0.84-1.07) 0,403 1.01 (0.88-1.15) 0,940 1.22 (1.05-1.41) 0,008 1.22 (1.04-1.43) 0,015 88 89 Demografske, socijalno-ekonomske varijable i stilovi životae varijable, bDemografske i socijalno-ekonomske varijable, caDemografsk Materijalno stanje domaćinstva Dobro 1 1 1 1 Prosečno 1.38 (1.22-1.56) 0,000 1.37 (1.20-1.57) 0,000 1.78 (1.52-2.09) 0,000 1.79 (1.50-2.14) 0,000 Loše 1.79 (1.55-2.06) 0,000 1.78 (1.53-2.08) 0,000 3.48 (2.91-4.16) 0,000 3.57 (2.93-4.36) 0,000 Kvintili blagostanja Najbogatiji 1 1 1 1 Bogati 1.07 (0.94-1.23) 0,302 1.05 (0.91-1.21) 0,515 1.04 (0.88-1.24) 0,640 1.03 (0.86-1.24) 0,740 Srednji sloj 1.03 (0.89-1.18) 0,715 1.03 (0.88-1.20) 0,720 1.06 (0.89-1.27) 0,524 1.01 (0.83-1.23) 0,913 Siromašni 0.93 (0.80-1.08) 0,333 0.92 (0.78-1.08) 0,302 0.94 (0.78-1.13) 0,504 0.88 (0.72-1.08) 0,221 Najsiromašniji 0.94 (0.79-1.13) 0,519 0.95 (0.78-1.16) 0,612 0.89 (0.72-1.11) 0,300 0.81 (0.64-1.03) 0,080 Pušenje Ne 1 1 Da 1.22 (1.10-1.35) 0,000 1.35 (1.18-1.53) 0,000 Alkohol Ne 1 1 Da 1.18 (1.06-1.32) 0,003 1.01 (0.89-1.16) 0,862 Fizička aktivnost Svaki dan 1 1 4-6 puta nedeljno 0.92 (0.75-1.13) 0,421 0.90 (0.70-1.17) 0,431 2-3 puta nedeljno 0.94 (0.81-1.10) 0,443 0.76 (0.63-0.93) 0,007 1 nedeljno 0.95 (0.80-1.13) 0,577 0.62 (0.50-0.78) 0,000 2-3 puta mesečno 0.80 (0.66-0.98) 0,029 0.65 (0.51-0.84) 0,001 Nekoliko puta godišnje/nikad 0.91 (0.78-1.04) 0,168 0.82 (0.70-0.97) 0,024 4.4.9. Povezanost tercila morbiditeta i korišćenja sa determinantama zdravlja za 2000. godinu Rezultati povezanosti tercila morbiditeta i korišćenja sa demografskim, socijalno-ekonomskim varijablama i stilovima života prema modelima multivarijantne logističke regresije za istraživanje iz 2000. godine prikazani su na tabeli 26. Nejednakosti u zdravstvenom stanju po polu, godinama starosti i tipu naselja jasno su izražene u svim modelima multivarijantnih logističkih regresija. Zdravstveno stanje žena i starijih ispitanika je češće prosečno ili loše. Kod žena je zdravstveno stanje više od tri puta lošije (UO=3,12 kod modela 3) nego kod muškaraca. Ispitanici koji žive u ruralnim naseljima su boljeg zdravstvenog stanja od onih koji žive u gradovima. Statistički značajna povezanost između bračnog stanja i tercila morbiditeta i korišćenja nije nađena. Od socijalno-ekonomskih varijabli jedino između radnog statusa i tercila morbiditeta i korišćenja nije nađena statistički značajna povezanost. Ispitanici koji su nižeg obrazovnog statusa imaju bolje zdravstveno stanje od onih sa visokim obrazovanjem (UO=0,73 kod modela 2 i UO=0,76 kod modela 3 prosečnog naspram dobrog zdravlja, i UO=0,81 kod modela 2 lošeg naspram dobrog zdravlja). Kada govorimo o materijalnom stanju domaćinstva statistički značajna povezanost je uočena samo u modelima lošeg naspram dobrog zdravlja. Ispitanici koji materijalno stanje domaćinstva ocenjuju kao loše imaju gore zdravlje (UO=1,82 kod modela 2; UO=1,80 kod modela 3) od onih sa dobrim materijalnim stanjem domaćinstva. Isti obrazac nejednakosti je prisutan i kod onih ispitanika koji materijalno stanje domaćinstva ocenjuju kao prosečno (UO=1,32 u oba modela). Između kvintila blagostanja i prosečnog naspram dobrog zdravlja tercila morbiditeta i korišćenja nađena je statistički značajna povezanost samo kod pripadnika bogate klase (UO=0,84 u oba modela). Takođe je kod pripadnika bogate (UO=0,83 kod modela 2), siromašne (UO=0,69 kod modela 2; UO=0,70 kod modela 3) i najsiromašnije klase (UO=0,68 kod modela 2; UO=0,70 kod modela 3) lošeg naspram dobrog zdravlja nađena statistički značajna obrnuta povezanost. Svi pripadnici pomenutih klasa su boljeg zdravstvenog stanja od onih koji pripadaju najbogatijem sloju stanovništva. Uzimajući u obzir stilove života jedino između pušenja i tercila morbiditeta i korišćenja nije nađena statistički značajna povezanost. Sa druge strane ispitanici koji 90 91 piju alkohol (UO=1,25 u oba modela) i koji se bave fizičkom aktivnošću 2-3 puta nedeljno (UO=1,33) ili 2-3 puta mesečno (UO=1,40) češće su lošeg zdravstvenog stanja od onih koji ne piju alkohol i koji se bave fizičkom aktivnošću svakodnevno. Tabela 26. Povezanost tercila morbiditeta i korišćenja sa determinantama zdravlja za 2000. godinu – modeli multivarijantne logističke regresije Tercili morbiditeta i korišćenja Prosečno naspram dobro zdravlje Loše naspram dobro zdravlje Model 1a Model 2b Model 3c Model 1a Model 2b Model 3c Varijable UO (95%IP) p UO (95%IP) p UO (95%IP) p UO (95%IP) p UO (95%IP) p UO (95%IP) p Pol Muškarci 1 1 1 1 1 1 Žene 1.67 (1.50-1.86) 0,000 1.69 (1.51-1.89) 0,000 1.87 (1.65-2.12) 0,000 2.79 (2.48-3.13) 0,000 2.84 (2.52-3.21) 0,000 3.12 (2.72-3.57) 0,000 Godine starosti 1.01 (1.01-1.02) 0,000 1.01 (1.01-1.02) 0,000 1.02 (1.01-1.02) 0,000 1.04 (1.04-1.04) 0,000 1.04 (1.04-1.04) 0,000 1.04 (1.04-1.05) 0,000 Bračno stanje Živi u bračnoj ili vanbračnoj zajednici 1 1 1 1 1 1 Neoženjen/a, razveden/a, udovac/a 1.00 (0.88-1.13) 0,988 0.98 (0.86-1.11) 0,749 1.00 (0.88-1.14) 0,968 1.06 (0.93-1.21) 0,348 1.06 (0.92-1.21) 0,436 1.08 (0.94-1.24) 0,301 Tip naselja Urbana 1 1 1 1 1 1 Ruralna 0.71 (0.64-0.79) 0,000 0.81 (0.71-0.92) 0,002 0.83 (0.73-0.95) 0,008 0.62 (0.55-0.70) 0,000 0.78 (0.67-0.89) 0,000 0.81 (0.70-0.93) 0,004 Obrazovanje Viša i visoka škola 1 1 1 1 Srednja škola 0.76 (0.66-0.88) 0,000 0.78 (0.67-0.90) 0,001 0.38 (0.71-0.97) 0,020 0.83 (0.71-0.98) 0,026 Bez škole, nepotpuna osnovna i osnovna 0.73 (0.61-0.87) 0,001 0.76 (0.63-0.92) 0,004 0.81 (0.67-0.98) 0,027 0.84 (0.69-1.03) 0,090 Radni status Zaposlen 1 1 1 1 Nezaposlen 0.89 (0.72-1.11) 0,306 0.94 (0.75-1.17) 0,565 0.80 (0.62-1.03) 0,079 0.84 (0.65-1.09) 0,198 Neaktivan 1.04 (0.91-1.18) 0,558 1.06 (0.92-1.21) 0,424 0.99 (0.86-1.13) 0,836 1.02 (0.89-1.18) 0,751 92 93 e varijable, bDemografske i socijalno-ekonomske varijable, Demografske, socijalno-ekonomske varijable i stilovi životaaDemografsk c Materijalno stanje domaćinstva Dobro 1 1 1 1 Prosečno 0.97 (0.81-1.16) 0,715 0.97 (0.81-1.17) 0,764 1.32 (1.07-1.62) 0,010 1.32 (1.06-1.63) 0,011 Loše 1.13 (0.93-1.36) 0,230 1.13 (0.93-1.38) 0,211 1.82 (1.46-2.26) 0,000 1.80 (1.44-2.26) 0,000 Kvintili blagostanja Najbogatiji 1 1 1 1 Bogati 0.84 (0.70-0.99) 0,043 0.84 (0.70-0.99) 0,047 0.83 (0.69-0.99) 0,046 0.84 (0.69-1.01) 0,069 Srednji sloj 0.90 (0.75-1.07) 0,228 0.91 (0.76-1.09) 0,303 0.90 (0.74-1.09) 0,271 0.93 (0.77-1.13) 0,477 Siromašni 0.85 (0.70-1.02) 0,083 0.84 (0.69-1.01) 0,068 0.69 (0.56-0.85) 0,001 0.70 (0.56-0.86) 0,001 Najsiromašniji 0.82 (0.67-1.00) 0,050 0.82 (0.67-1.01) 0,060 0.68 (0.54-0.84) 0,001 0.70 (0.56-0.88) 0,002 Pušenje Ne 1 1 Da 1.01 (0.90-1.14) 0,858 1.10 (0.97-1.25) 0,143 Alkohol Ne 1 1 Da 1.25 (1.10-1.41) 0,000 1.25 (1.10-1.43) 0,001 Fizička aktivnost Svaki dan 1 1 4-6 puta nedeljno 1.04 (0.76-1.43) 0,802 1.20 (0.83-1.73) 0,326 2-3 puta nedeljno 1.08 (0.85-1.38) 0,520 1.33 (1.01-1.74) 0,041 1 nedeljno 1.13 (0.90-1.43) 0,292 1.19 (0.91-1.55) 0,204 2-3 puta mesečno 1.15 (0.89-1.50) 0,292 1.40 (1.02-1.84) 0,036 Nekoliko puta godišnje/nikad 0.99 (0.82-1.20) 0,938 1.14 (0.92-1.40) 0,234 4.4.10. Povezanost tercila morbiditeta i korišćenja sa determinantama zdravlja za 2006. godinu Na tabeli 27 su prikazani rezultati povezanosti tercila morbiditeta i korišćenja sa demografskim, socijalno-ekonomskim varijablama i stilovima života prema modelima multivarijantne logističke regresije za istraživanje iz 2006. godine. Sve demografske varijable osim bračnog stanja su statistički značajno povezane sa tercilima morbiditeta i korišćenja u svim modelima multivarijantnih logističkih regresija. Zdravstveno stanje žena i starijih ispitanika je češće prosečno ili loše za razliku od muškaraca i mlađih ispitanika. Ispitanici koji su neoženjeni, razvedeni ili udovci/ice i oni koji žive u ruralnoj sredini češće su dobrog zdravstvenog stanja. Obrazovanje je jedina socijalno-ekonomska varijabla koja nije statistički značajno povezana sa tercilima morbiditeta i korišćenja. Kada govorimo o radnom statusu neaktivni ispitanici su češće lošijeg zdravstvenog stanja od zaposlenih (UO=1,24 kod modela 2; UO=1,23 kod modela 3). Socijalno-ekonomske nejednakosti u obolevanju su najizraženije kod materijalnog stanja domaćinstva. Statistički značajna povezanost sa tercilima morbiditeta i korišćenja je prisutna u svim modelima multivarijantnih logističkih regresija. Ispitanici koji materijalno stanje domaćinstva procenjuju kao loše češće su prosečnog (UO=1,76 kod modela 2; UO=1,71 kod modela 3) ili lošeg zdravstvenog stanja (UO=2,81 kod oba modela) od onih sa dobrim materijalnim stanjem domaćinstva. Obrnuta statistički značajna povezanost je nađena između kvintila blagostanja i tercila morbiditeta i korišćenja tj. ispitanici koji pripadaju srednjem ili siromašnijim slojevima stanovništva češće su boljeg zdravstvenog stanja od najbogatijeg sloja stanovništva. Pušači su češće prosečnog (UO=1,15) ili lošeg (UO=1,27) zdravstvenog stanja od nepušača. Alkohol je statistički značajno povezan samo kada je zavisna varijabla prosečno naspram dobro zdravlje. Ispitanici koji piju alkohol češće imaju prosečno zdravstveno stanje (UO=1,24) od onih koji ne piju. Statistički značajna povezanost između fizičke aktivnosti i tercila morbiditeta i korišćenja nađena je samo u kategoriji nekoliko puta godišnje/nikad i 2-3 puta mesečno. Oni koji se bave fizičkom aktivnošću nekoliko puta godišnje/nikad (UO=0,86 kada je zavisna varijabla prosečno naspram dobro zdravlje) ili 2-3 puta mesečno (UO=0,68 kada je zavisna varijabla loše naspram dobro zdravlje) boljeg su zdravstvenog stanja od ispitanika koji svakodnevno upražnjavaju fizičku aktivnost. 94 Tabela 27. Povezanost tercila morbiditeta i korišćenja sa determinantama zdravlja za 2006. godinu – modeli multivarijantne logističke regresije Tercili morbiditeta i korišćenja Prosečno naspram dobro zdravlje Loše naspram dobro zdravlje Model 1a Model 2b Model 3c Model 1a Model 2b Model 3c Varijable UO (95%IP) p UO (95%IP) p UO (95%IP) p UO (95%IP) p UO (95%IP) p UO (95%IP) p Pol Muškarci 1 1 1 1 1 1 Žene 1.72 (1.58-1.88) 0,000 1.73 (1.58-1.89) 0,000 1.94 (1.75-2.16) 0,000 3.30 (3.00-3.62) 0,000 3.21 (2.90-3.55) 0,000 3.51 (3.11-3.97) 0,000 Godine starosti 1.02 (1.02-1.03) 0,000 1.02 (1.02-1.03) 0,000 1.02 (1.02-1.03) 0,000 1.06 (1.05-1.06) 0,000 1.06 (1.05-1.06) 0,000 1.06 (1.05-1.06) 0,000 Bračno stanje Živi u bračnoj ili vanbračnoj zajednici 1 1 1 1 1 1 Neoženjen/a, razveden/a, udovac/a 0.93 (0.85-1.02) 0,102 0.92 (0.84-1.02) 0,102 0.90 (0.81-1.00) 0,050 0.84 (0.76-0.94) 0,002 0.82 (0.73-0.91) 0,000 0.84 (0.74-0.95) 0,005 Tip naselja Urbana 1 1 1 1 1 1 Ruralna 0.80 (0.73-0.87) 0,000 0.87 (0.79-0.96) 0,003 0.86 (0.78-0.96) 0,005 0.75 (0.68-0.82) 0,000 0.80 (0.72-0.89) 0,000 0.84 (0.75-0.94) 0,003 Obrazovanje Viša i visoka škola 1 1 1 1 Srednja škola 0.90 (0.79-1.03) 0,127 0.89 (0.77-1.02) 0,101 0.99 (0.85-1.15) 0,859 0.97 (0.82-1.15) 0,721 Bez škole, nepotpuna osnovna i osnovna 0.87 (0.75-1.02) 0,080 0.92 (0.77-1.09) 0,317 0.93 (0.78-1.11) 0,430 0.96 (0.79-1.16) 0,679 Radni status Zaposlen 1 1 1 1 Nezaposlen 0.88 (0.78-0.99) 0,032 0.91 (0.81-1.03) 0,151 0.96 (0.84-1.10) 0,570 0.96 (0.83-1.11) 0,594 Neaktivan 1.05 (0.94-1.18) 0,413 1.12 (0.99-1.27) 0,081 1.24 (1.09-1.41) 0,001 1.23 (1.06-1.42) 0,006 95 96 Demografske, socijalno-ekonomske varijable i stilovi životae varijable, bDemografske i socijalno-ekonomske varijable, caDemografsk Materijalno stanje domaćinstva Dobro 1 1 1 1 Prosečno 1.38 (1.23-1.56) 0,000 1.34 (1.18-1.52) 0,000 1.58 (1.38-1.82) 0,000 1.57 (1.35-1.84) 0,000 Loše 1.76 (1.53-2.02) 0,000 1.71 (1.48-1.99) 0,000 2.81 (2.41-3.29) 0,000 2.81 (2.36-3.34) 0,000 Kvintili blagostanja Najbogatiji 1 1 1 1 Bogati 0.86 (0.75-0.98) 0,020 0.81 (0.70-0.93) 0,003 0.91 (0.78-1.06) 0,203 0.90 (0.76-1.06) 0,195 Srednji sloj 0.77 (0.67-0.89) 0,000 0.77 (0.66-0.89) 0,000 0.88 (0.75-1.03) 0,103 0.87 (0.73-1.03) 0,107 Siromašni 0.74 (0.64-0.86) 0,000 0.74 (0.63-0.87) 0,000 0.80 (0.68-0.95) 0,009 0.77 (0.64-0.92) 0,005 Najsiromašniji 0.71 (0.60-0.84) 0,000 0.71 (0.59-0.85) 0,000 0.65 (0.54-0.78) 0,000 0.58 (0.47-0.72) 0,000 Pušenje Ne 1 1 Da 1.15 (1.04-1.27) 0,008 1.27 (1.13-1.43) 0,000 Alkohol Ne 1 1 Da 1.24 (1.12-1.37) 0,000 1.09 (0.97-1.23) 0,139 Fizička aktivnost Svaki dan 1 1 4-6 puta nedeljno 0.97 (0.80-1.18) 0,767 0.96 (0.76-1.21) 0,744 2-3 puta nedeljno 1.00 (0.86-1.16) 0,967 0.97 (0.81-1.16) 0,718 1 nedeljno 1.00 (0.84-1.18) 0,978 0.84 (0.69-1.03) 0,092 2-3 puta mesečno 0.87 (0.72-1.05) 0,134 0.68 (0.54-0.85) 0,001 Nekoliko puta godišnje/nikad 0.86 (0.75-0.99) 0,030 0.91 (0.78-1.06) 0,205 4.4.11. Povezanost tercila morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja sa determinantama zdravlja za 2000. godinu Rezultati povezanosti tercila morbiditeta objektivne procene zdravlja i korišćenja sa demografskim, socijalno-ekonomskim varijablama i stilovima života prema modelima multivarijantne logističke regresije za istraživanje iz 2000. godine prikazani su na tabeli 28. Nejednakosti u zdravstvenom stanju po polu, godinama starosti i tipu naselja jasno su izražene u svim modelima multivarijantnih logističkih regresija. Zdravstveno stanje žena i starijih ispitanika je češće prosečno ili loše. Kod žena je zdravstveno stanje više od tri puta lošije (UO=3,09 kod modela 3) nego kod muškaraca. Ispitanici koji žive u ruralnim naseljima su boljeg zdravstvenog stanja od onih koji žive u gradovima. Statistički značajna povezanost između bračnog stanja i tercila morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja nije nađena. Od socijalno-ekonomskih varijabli jedino između radnog statusa i tercila morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja nije nađena statistički značajna povezanost. Ispitanici koji su nižeg obrazovnog statusa imaju bolje zdravstveno stanje od onih sa visokim obrazovanjem (UO=0,80 kod modela 2 i UO=0,81 kod modela 3 prosečnog naspram dobrog zdravlja, i UO=0,82 kod modela 2 lošeg naspram dobrog zdravlja). Kada govorimo o materijalnom stanju domaćinstva statistički značajna povezanost je uočena samo u modelima lošeg naspram dobrog zdravlja. Ispitanici koji materijalno stanje domaćinstva ocenjuju kao loše imaju gore zdravlje (UO=1,85 kod modela 2; UO=1,87 kod modela 3) od onih sa dobrim materijalnim stanjem domaćinstva. Isti obrazac nejednakosti je prisutan i kod onih ispitanika koji materijalno stanje domaćinstva ocenjuju kao prosečno (UO=1,33 kod modela 2; UO=1,35 kod modela 3). Između kvintila blagostanja i prosečnog naspram dobrog zdravlja tercila morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja nađena je statistički značajna povezanost samo kod pripadnika najsiromašnije klase (UO=0,80 kod modela 2; UO=0,79 kod modela 3). Takođe je kod siromašne (UO=0,75 kod modela 2; UO=0,74 kod modela 3) i najsiromašnije klase (UO=0,71 kod modela 2; UO=0,72 kod modela 3) lošeg naspram dobrog zdravlja nađena statistički značajna obrnuta povezanost. Pripadnici pomenutih klasa su boljeg zdravstvenog stanja od onih koji pripadaju najbogatijem sloju stanovništva. 97 98 Uzimajući u obzir stilove života jedino je između alkohola i tercila morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja nađena statistički značajna povezanost. Ispitanici koji piju alkohol (UO=1,20 kod modela 2; UO=1,22 kod modela 3) češće su prosečnog ili lošeg zdravstvenog stanja od onih koji ne piju alkohol. Tabela 28. Povezanost tercila morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja sa determinantama zdravlja za 2000. godinu – modeli multivarijantne logističke regresije Tercili morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja Prosečno naspram dobro zdravlje Loše naspram dobro zdravlje Model 1a Model 2b Model 3c Model 1a Model 2b Model 3c Varijable UO (95%IP) p UO (95%IP) p UO (95%IP) p UO (95%IP) p UO (95%IP) p UO (95%IP) p Pol Muškarci 1 1 1 1 1 1 Žene 1.76 (1.58-1.96) 0,000 1.76 (1.57-1.98) 0,000 1.91 (1.68-2.17) 0,000 2.84 (2.52-3.20) 0,000 2.88 (2.54-3.27) 0,000 3.09 (2.69-3.55) 0,000 Godine starosti 1.02 (1.01-1.02) 0,000 1.02 (1.01-1.02) 0,000 1.02 (1.01-1.02) 0,000 1.05 (1.05-1.05) 0,000 1.05 (1.05-1.05) 0,000 1.05 (1.05-1.06) 0,000 Bračno stanje Živi u bračnoj ili vanbračnoj zajednici 1 1 1 1 1 1 Neoženjen/a, razveden/a, udovac/a 1.00 (0.88-1.13) 0,947 0.98 (0.86-1.11) 0,724 1.00 (0.88-1.14) 0,976 1.01 (0.88-1.15) 0,924 1.00 (0.87-1.15) 0,960 1.02 (0.88-1.18) 0,788 Tip naselja Urbana 1 1 1 1 1 1 Ruralna 0.72 (0.64-0.80) 0,000 0.80 (0.70-0.92) 0,001 0.82 (0.71-0.94) 0,004 0.62 (0.55-0.70) 0,000 0.76 (0.66-0.88) 0,000 0.79 (0.68-0.91) 0,002 Obrazovanje Viša i visoka škola 1 1 1 1 Srednja škola 0.80 (0.69-0.92) 0,002 0.80 (0.69-0.93) 0,003 0.84 (0.71-0.99) 0,032 0.84 (0.71-0.99) 0,033 Bez škole, nepotpuna osnovna i osnovna 0.80 (0.66-0.96) 0,014 0.81 (0.67-0.97) 0,025 0.82 (0.67-0.99) 0,047 0.84 (0.69-1.03) 0,094 Radni status Zaposlen 1 1 1 1 Nezaposlen 0.89 (0.71-1.11) 0,285 0.93 (0.75-1.17) 0,540 0.81 (0.62-1.06) 0,119 0.85 (0.65-1.11) 0,232 Neaktivan 1.06 (0.93-1.20) 0,407 1.07 (0.93-1.22) 0,338 0.98 (0.85-1.13) 0,783 1.00 (0.87-1.16) 0,999 99 100 Demografske, socijalno-ekonomske varijable i stilovi života e varijable, bDemografske i socijalno-ekonomske varijable, caDemografsk Materijalno stanje domaćinstva Dobro 1 1 1 1 Prosečno 1.02 (0.85-1.23) 0,818 1.05 (0.87-1.26) 0,639 1.33 (1.07-1.65) 0,010 1.35 (1.09-1.68) 0,007 Loše 1.11 (0.91-1.34) 0,309 1.12 (0.92-1.37) 0,258 1.85 (1.47-2.32) 0,000 1.87 (1.49-2.35) 0,000 Kvintili blagostanja Najbogatiji 1 1 1 1 Bogati 0.86 (0.72-1.03) 0,098 0.87 (0.73-1.04) 0,126 0.86 (0.72-1.05) 0,135 0.85 (0.70-1.04) 0,112 Srednji sloj 0.97 (0.81-1.17) 0,760 0.99 (0.83-1.20) 0,951 0.94 (0.78-1.15) 0,571 0.97 (0.79-1.19) 0,760 Siromašni 0.86 (0.71-1.04) 0,128 0.86 (0.71-1.05) 0,144 0.75 (0.60-0.92) 0,007 0.74 (0.60-0.92) 0,007 Najsiromašniji 0.80 (0.65-0.99) 0,037 0.79 (0.64-0.98) 0,032 0.71 (0.57-0.89) 0,003 0.72 (0.57-0.90) 0,005 Pušenje Ne 1 1 Da 0.97 (0.86-1.09) 0,598 0.98 (0.86-1.12) 0,807 Alkohol Ne 1 1 Da 1.20 (1.06-1.36) 0,005 1.22 (1.07-1.40) 0,004 Fizička aktivnost Svaki dan 1 1 4-6 puta nedeljno 0.98 (0.71-1.35) 0,905 1.18 (0.82-1.71) 0,379 2-3 puta nedeljno 1.04 (0.82-1.32) 0,762 1.18 (0.90-1.57) 0,237 1 nedeljno 1.08 (0.85-1.36) 0,524 1.07 (0.81-1.40) 0,640 2-3 puta mesečno 1.01 (0.78-1.32) 0,935 1.25 (0.93-1.68) 0,144 Nekoliko puta godišnje/nikad 0.99 (0.82-1.20) 0,914 1.11 (0.89-1.37) 0,359 4.4.12. Povezanost tercila morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja sa determinantama zdravlja za 2006. godinu Na tabeli 29 su prikazani rezultati povezanosti tercila morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja sa demografskim, socijalno-ekonomskim varijablama i stilovima života prema modelima multivarijantne logističke regresije za istraživanje iz 2006. godine. Od demografskih varijabli jedino je kod pola i godina starosti uočena statistički značajna povezanost u svim modelima multivarijantnih logističkih regresija. Zdravstveno stanje žena i starijih ispitanika je češće prosečno ili loše za razliku od muškaraca i mlađih ispitanika. Kada je u pitanju bračno stanje statistički značajna povezanost je nađena samo kada je zavisna varijabla bila loše naspram dobro zdravlje. Ispitanici koji su neoženjeni, razvedeni ili udovci/ice su boljeg zdravstvenog stanja od onih koji žive u bračnoj ili vanbračnoj zajednici (UO=0,75 kod modela 1; UO=0,73 kod modela 2 i UO=0,74 kod modela 3). Statistički značajna obrnuta povezanost je takođe prisutna i kod tipa naselja. Obrazovanje je statistički značajno povezano sa tercilima morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja jedino u modelu 2 prosečnog naspram dobrog zdravlja (UO=0,84). Kada govorimo o radnom statusu neaktivni ispitanici su češće lošijeg zdravstvenog stanja od zaposlenih (UO=1,25 kod modela 2; UO=1,20 kod modela 3). Socijalno-ekonomske nejednakosti u obolevanju su najizraženije kod materijalnog stanja domaćinstva. Statistički značajna povezanost sa tercilima morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja je prisutna u svim modelima multivarijantnih logističkih regresija. Ispitanici koji materijalno stanje domaćinstva procenjuju kao loše češće su prosečnog (UO=1,78 kod modela 2; UO=1,69 kod modela 3) ili lošeg zdravstvenog stanja (UO=2,77 kod modela 2; UO=2,78 kod modela 3) od onih sa dobrim materijalnim stanjem domaćinstva. Obrnuta statistički značajna povezanost je nađena između kvintila blagostanja i tercila morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja tj. ispitanici koji pripadaju srednjem ili siromašnijim slojevima stanovništva češće su boljeg zdravstvenog stanja od najbogatijeg sloja stanovništva. Pušači su češće prosečnog (UO=1,11) ili lošeg (UO=1,17) zdravstvenog stanja od nepušača. Alkohol je statistički značajno povezan samo kada je zavisna varijabla 101 102 prosečno naspram dobro zdravlje. Ispitanici koji piju alkohol češće imaju prosečno zdravstveno stanje (UO=1,32) od onih koji ne piju. Oni koji se bave fizičkom aktivnošću jednom nedeljno ili ređe boljeg su zdravstvenog stanja od ispitanika koji svakodnevno upražnjavaju fizičku aktivnost. Tabela 29. Povezanost tercila morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja sa determinantama zdravlja za 2006. godinu – modeli multivarijantne logističke regresije Tercili morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja Prosečno naspram dobro zdravlje Loše naspram dobro zdravlje Model 1a Model 2b Model 3c Model 1a Model 2b Model 3c Varijable UO (95%IP) p UO (95%IP) p UO (95%IP) p UO (95%IP) p UO (95%IP) p UO (95%IP) p Pol Muškarci 1 1 1 1 1 1 Žene 1.62 0,000 1.63 (1.49-1.79) 0,000 1.87 0,000 3.38 (3.05-3.74) 0,000 3.24 0,000 3.44 (3.03-3.92) 0,000 (1.49-1.77) (1.68-2.08) (2.90-3.60) 1.03 (1.02-1.03) 0,000 1.03 (1.02-1.03) 1.03 1.07 1.07 1.07 (1.07-1.08) 0,000 Godine starosti 0,000 0,000 0,000 0,000 (1.02-1.03) (1.07-1.08) (1.07-1.08) Bračno stanje Živi u bračnoj ili 1 1 1 1 vanbračnoj zajednici 1 1 Neoženjen/a, razveden/a, udovac/a 0.95 (0.86-1.04) 0,266 0.95 (0.86-1.04) 0,254 0.93 (0.84-1.04) 0.75 (0.67-0.85) 0,000 0.73 (0.64-0.82) 0,000 0.74 0,206 (0.64-0.84) 0,000 Tip naselja Urbana 1 1 1 1 1 1 Ruralna 0.81 (0.74-0.88) 0,000 0.89 (0.81-0.98) 0,020 0.91 (0.82-1.01) 0,078 0.73 (0.66-0.81) 0.77 (0.69-0.86) 0,000 0.81 (0.72-0.92) 0,001 0,000 Obrazovanje Viša i visoka škola 1 1 1 1 Srednja škola 0.90 (0.79-1.03) 0,135 0.91 (0.79-1.05) 0,181 0.99 (0.84-1.16) 0,860 0.97 (0.82-1.16) 0,754 Bez škole, nepotpuna osnovna i osnovna 0.84 (0.72-0.99) 0,035 0.90 0,194 0.97 (0.80-1.16) 0,711 0.98 (0.75-1.06) (0.80-1.19) 0,816 Radni status Zaposlen 1 1 1 1 Nezaposlen 0.87 0,019 0.94 (0.83-1.06) 0,295 0.96 0,545 (0.77-0.98) (0.83-1.11) 0.95 (0.81-1.11) 0,535 Neaktivan 1.04 (0.93-1.18) 0,473 1.10 (0.96-1.25) 0,167 1.25 (1.09-1.43) 0,002 1.20 (1.03-1.40) 0,017 103 104 Demografske, socijalno-ekonomske varijable i stilovi života e varijable, bDemografske i socijalno-ekonomske varijable, caDemografsk Materijalno stanje domaćinstva Dobro 1 1 1 1 Prosečno 1.36 (1.21-1.54) 0,000 1.30 (1.14-1.48) 0,000 1.51 (1.30-1.75) 0,000 1.52 (1.29-1.79) 0,000 Loše 1.78 (1.55-2.05) 0,000 1.69 (1.45-1.96) 0,000 2.77 (2.35-3.27) 0,000 2.78 (2.32-3.34) 0,000 Kvintili blagostanja Najbogatiji 1 1 1 1 Bogati 0.91 (0.80-1.04) 0,181 0.87 (0.76-1.01) 0,059 0.89 (0.76-1.05) 0,169 0.91 (0.76-1.08) 0,263 Srednji sloj 0.80 (0.69-0.92) 0,002 0.78 (0.67-0.91) 0,001 0.88 (0.74-1.04) 0,121 0.89 (0.74-1.06) 0,186 Siromašni 0.76 (0.65-0.88) 0,000 0.76 (0.64-0.89) 0,001 0.80 (0.67-0.95) 0,013 0.78 (0.64-0.95) 0,011 Najsiromašniji 0.74 (0.62-0.87) 0,000 0.71 (0.59-0.86) 0,000 0.67 (0.55-0.81) 0,000 0.63 (0.50-0.79) 0,000 Pušenje Ne 1 1 Da 1.11 (1.00-1.22) 0,053 1.17 (1.04-1.32) 0,011 Alkohol Ne 1 1 Da 1.32 (1.18-1.46) 0,000 1.03 (0.91-1.17) 0,623 Fizička aktivnost Svaki dan 1 1 4-6 puta nedeljno 1.02 (0.84-1.25) 0,833 0.91 (0.71-1.16) 0,441 2-3 puta nedeljno 1.03 (0.88-1.20) 0,728 0.92 (0.76-1.11) 0,375 1 nedeljno 1.05 (0.88-1.24) 0,611 0.78 (0.63-0.96) 0,019 2-3 puta mesečno 0.89 (0.73-1.07) 0,217 0.65 (0.52-0.83) 0,000 Nekoliko puta godišnje/nikad 0.89 (0.77-1.02) 0,088 0.85 (0.73-0.99) 0,048 4.5. Razlike između dva istraživanja u značajnosti povezanosti pokazatelja morbiditeta i determinanti zdravlja 4.5.1. Povezanost samoprocene zdravlja sa determinantama zdravlja – razlike između istraživanja Na tabeli 30 su prikazane razlike u povezanosti samoprocene zdravlja sa determinantama zdravlja između istraživanja iz 2000. i 2006. godine. Od demografskih varijabli jedino su razlike između dva istraživanja uočene u povezanosti između bračnog stanja i lošeg naspram dobrog zdravlja. U 2006. godini je nađena statistički značajna povezanost za razliku od 2000. godine. Kada govorimo o socijalno-ekonomskim varijablama najveće razlike su uočene za kvintile blagostanja. U modelima lošeg naspram dobrog i lošeg naspram prosečnog zdravlja za srednje i niže slojeve stanovništva u 2006. godini je nađena statistički značajna povezanost. Ona nije bila prisutna u 2000. godini. Ista razlika je uočena i kod nezaposlenih ispitanika. Kod varijabli koje odslikavaju stilove života neznatne razlike su uočene u modelu prosečne naspram dobre samoprocene zdravlja. 4.5.2. Povezanost indeksa i tercila morbiditeta sa determinantama zdravlja – razlike između istraživanja Razlike u povezanosti indeksa morbiditeta sa determinantama zdravlja uočene su kod bračnog stanja, tipa naselja, materijalnog stanja domaćinstva i alkohola (tabela 31). Značajna nezavisna povezanost koja je bila prisutna 2000. godine između indeksa morbiditeta i bračnog stanja, tipa naselja i alkohola postala je statistički beznačajna u istraživanju iz 2006. godine. Sa materijalnim stanjem domaćinstva je obrnuta situacija. Kada su u pitanju tercili morbiditeta najveće razlike su nađene kod ispitanika koji imaju srednje obrazovanje, kod materijalnog stanja domaćinstva i fizičke aktivnosti. Povezanost između srednjeg obrazovanja i prosečnog naspram dobrog zdravlja koja je bila značajna 2000. godine, postala je beznačajna šest godina kasnije. Situacija je obrnuta kod modela lošeg naspram dobrog zdravlja. Povezanost između materijalnog stanja domaćinstva i prosečnog naspram dobrog zdravlja koja nije bila statistički značajna 2000. godine, postala je značajna 2006. godine. Ista je situacija sa fizičkom aktivnošću samo kada je zavisna varijabla loše naspram dobro zdravlje. 105 Tabela 30. Povezanost samoprocene zdravlja sa determinantama zdravlja – razlike između istraživanja (modeli multivarijantne logističke regresije) Samoprocena zdravlja 2000 2006 Varijable Prosečno naspram dobro zdravlje Loše naspram dobro zdravlje Loše naspram prosečno Prosečno naspram dobro zdravlje Loše naspram dobro zdravlje Loše naspram prosečno Pol Muškarci 1 1 1 1 1 1 Žene + + - + + - Godine starosti + + + + + + Bračno stanje Živi u bračnoj ili vanbračnoj zajednici 1 1 1 1 1 1 Neoženjen/a, razveden/a, udovac/a + - - + + - Tip naselja Urbana 1 1 1 1 1 1 Ruralna - - - - - - Obrazovanje Viša I visoka škola 1 1 1 1 1 1 Srednja škola + + - + + - Bez škole, nepotpuna osnovna i osnovna + + - + + + Radni status Zaposlen 1 1 1 1 1 1 Nezaposlen - - - - + + Neaktivan + + + + + + 106 107 Materijalno stanje domaćinstva Dobro 1 1 1 1 1 1 Prosečno + + - + + - Loše + + + + + + Kvintili blagostanjaa Najbogatiji 1 1 1 1 1 1 Bogati - - - - - - Srednji sloj - - - - + + Siromašni - - - - + + Najsiromašniji - - - + + + Pušenje Ne 1 1 1 1 1 1 Da - + + + + + Alkohol Ne 1 1 1 1 1 1 Da + + + + + + Fizička aktivnost Svaki dan 1 1 1 1 1 1 4-6 puta nedeljno - - - - - - 2-3 puta nedeljno - - - + - - 1 nedeljno + - - + - - 2-3 puta mesečno + - - - - - Nekoliko puta godišnje/nikad + + - - + + + Povezanost je statistički značajna (p≤0,05), - Povezanost nije statistički značajna (p>0,05) 1 – Referentna vrednost aZa 2006 godinu indeks blagostanja je pravljen od istih varijabli od kojih je pravljen i indeks blagostanja za 2000. godinu, dok su kvintili blagostanja pravljeni prema graničnim vrednostima kvintila blagostanja za 2000 godinu Tabela 31. Povezanost indeksa i tercila morbiditeta sa determinantama zdravlja – razlike između istraživanja (modeli multivarijantne linearne i logističke regresije) Indeksi i tercili morbiditeta 2000 2006 Varijable Indeks morbiditeta Prosečno naspram dobro zdravlje Loše naspram dobro zdravlje Indeks morbiditeta Prosečno naspram dobro zdravljea Loše naspram dobro zdravljea Pol + + Muškarci 1 1 1 1 Žene + + + + Godine starosti + + + + + + Bračno stanje + - Živi u bračnoj ili vanbračnoj zajednici 1 1 1 1 Neoženjen/a, razveden/a, udovac/a + - + + Tip naselja + - Urbana 1 1 1 1 Ruralna + + + - Obrazovanje + + Viša I visoka škola 1 1 1 1 Srednja škola + - - + Bez škole, nepotpuna osnovna i osnovna - + - + Radni status + + Zaposlen 1 1 1 1 Nezaposlen - - - - Neaktivan - - - + 108 109 Materijalno stanje domaćinstva - + Dobro 1 1 1 1 Prosečno - + + + Loše - + + + Kvintili blagostanjab + + Najbogatiji 1 1 1 1 Bogati - - - - Srednji sloj - - - - Siromašni - + - - Najsiromašniji - - - + Pušenje + + Ne 1 1 1 1 Da - + + + Alkohol + - Ne 1 1 1 1 Da + + + - Fizička aktivnost + + Svaki dan 1 1 1 1 4-6 puta nedeljno - - - - 2-3 puta nedeljno - - - + 1 nedeljno - - - + 2-3 puta mesečno - + - + Nekoliko puta godišnje/nikad - - - + + Povezanost je statistički značajna (p≤0,05), - Povezanost nije statistički značajna (p>0,05) 1 – Referentna vrednost aModeli tercila morbiditeta pravljeni su prema graničnim vrednostima tercila morbiditeta za 2000 godinu bZa 2006 godinu indeks blagostanja je pravljen od istih varijabli od kojih je pravljen i indeks blagostanja za 2000. godinu, dok su kvintili blagostanja pravljeni prema graničnim vrednostima kvintila blagostanja za 2000 godinu 4.5.3. Povezanost indeksa i tercila morbiditeta i objektivne procene zdravlja sa determinantama zdravlja – razlike između istraživanja Na tabeli 32 su prikazane razlike u povezanosti indeksa i tercila morbiditeta i objektivne procene zdravlja sa determinantama zdravlja između dva istraživanja. Razlike u povezanosti indeksa morbiditeta i objektivne procene zdravlja sa determinantama zdravlja uočene su kod bračnog stanja, radnog statusa, kvintila blagostanja i pušenja. U istraživanju iz 2000. godine pomenute varijable nisu bile značajno statistički povezane, međutim povezanost je postala statistički značajna u istraživanju koje je sprovedeno šest godina kasnije. Kada su u pitanju tercili morbiditeta i objektivne procene zdravlja najveće razlike su nađene kod bračnog stanja, pušenja i fizičke aktivnosti. Između pojedinačno modela prosečnog naspram dobrog i lošeg naspram dobrog zdravlja i bračnog stanja i pušenja nije nađena statistički značajna povezanost u 2000. godini. Ona je bila prisutna u 2006. godini. Isto važi i za povezanost fizičke aktivnosti sa modelima lošeg naspram dobrog zdravlja. 4.5.4. Povezanost indeksa i tercila morbiditeta i korišćenja sa determinantama zdravlja – razlike između istraživanja Razlike u povezanosti indeksa morbiditeta i korišćenja sa determinantama zdravlja uočene su jedino kod stilova života (tabela 33). Kod pušenja i fizičke aktivnosti je u 2006. godini nađena statistički značajna povezanost za razliku od 2000. godine. Sa alkoholom je obrnuta situacija. Uzimajući u obzir tercile morbiditeta i korišćenja najveće razlike su uočene za socijalno-ekonomske varijable i pušenje. Povezanost između oba modela tercila morbiditeta i korišćenja i kategorija obrazovanja koja je bila statistički značajna 2000. godine više nije u 2006. godini. Obrnuta je situacija sa materijalnim stanjem domaćinstva i kvintilima blagostanja kada je zavisna varijabla prosečno naspram dobro zdravlje. U 2006 je uočena statistički značajna povezanost između pušenja i oba modela tercila morbiditeta i korišćenja. 110 Tabela 32. Povezanost indeksa i tercila morbiditeta i objektivne procene zdravlja sa determinantama zdravlja – razlike između istraživanja (modeli multivarijantne linearne i logističke regresije) Indeksi i tercili morbiditeta i objektivne procene zdravlja 2000 2006 Varijable Indeks morbiditeta i objektivne procene zdravlja Prosečno naspram dobro zdravlje Loše naspram dobro zdravlje Indeks morbiditeta i objektivne procene zdravlja Prosečno naspram dobro zdravljea Loše naspram dobro zdravljea Pol + + Muškarci 1 1 1 1 Žene + + + + Godine starosti + + + + + + Bračno stanje - + Živi u bračnoj ili vanbračnoj zajednici 1 1 1 1 Neoženjen/a, razveden/a, udovac/a - - + + Tip naselja + + Urbana 1 1 1 1 Ruralna + + + - Obrazovanje + + Viša i visoka škola 1 1 1 1 Srednja škola - - - + Bez škole, nepotpuna osnovna i osnovna - + - + Radni status - + Zaposlen 1 1 1 1 Nezaposlen - - - - Neaktivan - - - + 111 112 Materijalno stanje domaćinstva + + Dobro 1 1 1 1 Prosečno - + + + Loše + + + + Kvintili blagostanjab - + Najbogatiji 1 1 1 1 Bogati - - - - Srednji sloj - - - - Siromašni + - - - Najsiromašniji - - - + Pušenje - + Ne 1 1 1 1 Da - - + + Alkohol + + Ne 1 1 1 1 Da + + + - Fizička aktivnost + + Svaki dan 1 1 1 1 4-6 puta nedeljno - - - - 2-3 puta nedeljno - - - + 1 nedeljno - - - + 2-3 puta mesečno - - + + Nekoliko puta godišnje/nikad - - - + + Povezanost je statistički značajna (p≤0,05), - Povezanost nije statistički značajna (p>0,05) 1 – Referentna vrednost aModeli tercila morbiditeta i objektivne procene zdravlja pravljeni su prema graničnim vrednostima tercila morbiditeta i objektivne procene zdravlja za 2000 godinu bZa 2006 godinu indeks blagostanja je pravljen od istih varijabli od kojih je pravljen i indeks blagostanja za 2000. godinu, dok su kvintili blagostanja pravljeni prema graničnim vrednostima kvintila blagostanja za 2000 godinu Tabela 33. Povezanost indeksa i tercila morbiditeta i korišćenja sa determinantama zdravlja – razlike između istraživanja (modeli multivarijantne linearne i logističke regresije) Indeksi i tercili morbiditeta i korišćenja 2000 2006 Varijable Indeks morbiditeta i korišćenja Prosečno naspram dobro zdravlje Loše naspram dobro zdravlje Indeks morbiditeta i korišćenja Prosečno naspram dobro zdravljea Loše naspram dobro zdravljea Pol + + Muškarci 1 1 1 1 Žene + + + + Godine starosti + + + + + + Bračno stanje - - Živi u bračnoj ili vanbračnoj zajednici 1 1 1 1 Neoženjen/a, razveden/a, udovac/a - - - + Tip naselja + + Urbana 1 1 1 1 Ruralna + + + + Obrazovanje - - Viša i visoka škola 1 1 1 1 Srednja škola + + - - Bez škole, nepotpuna osnovna i osnovna + - - - Radni status + + Zaposlen 1 1 1 1 Nezaposlen - - - - Neaktivan - - - + 113 114 Materijalno stanje domaćinstva + + Dobro 1 1 1 1 Prosečno - + + + Loše - + + + Kvintili blagostanjab + + Najbogatiji 1 1 1 1 Bogati + - - - Srednji sloj - - + + Siromašni - + + + Najsiromašniji - + + + Pušenje - + Ne 1 1 1 1 Da - - + + Alkohol + - Ne 1 1 1 1 Da + + + - Fizička aktivnost - + Svaki dan 1 1 1 1 4-6 puta nedeljno - - - - 2-3 puta nedeljno - + - - 1 nedeljno - - - + 2-3 puta mesečno - + - + Nekoliko puta godišnje/nikad - - + - + Povezanost je statistički značajna (p≤0,05), - Povezanost nije statistički značajna (p>0,05) 1 – Referentna vrednost aModeli tercila morbiditeta i korišćenja pravljeni su prema graničnim vrednostima tercila morbiditeta i korišćenja za 2000 godinu bZa 2006 godinu indeks blagostanja je pravljen od istih varijabli od kojih je pravljen i indeks blagostanja za 2000. godinu, dok su kvintili blagostanja pravljeni prema graničnim vrednostima kvintila blagostanja za 2000 godinu 4.5.5. Povezanost indeksa i tercila morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja sa determinantama zdravlja – razlike između istraživanja Na tabeli 34 su prikazane razlike u povezanosti indeksa i tercila morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja sa determinantama zdravlja između dva istraživanja. Razlike u povezanosti indeksa morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja sa determinantama zdravlja uočene su kod bračnog stanja, obrazovanja, radnog statusa i stilova života. U istraživanju iz 2000. godine alkohol je bio značajno statistički povezan, dok ta povezanost nije bila prisutna u istraživanju koje je sprovedeno šest godina kasnije. Kod ostalih pomenutih varijabli je obrnuta situacija, tj. u 2000. godini nije postojala statistički značajna povezanost dok je u 2006. godini postojala. Kada govorimo o tercilima morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja najveće razlike su nađene kod obrazovanja, radnog statusa, materijalnog stanja domaćinstva i pušenja. Povezanost između oba modela tercila morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja i kategorija obrazovanja koja je bila statistički značajna 2000. godine više nije u 2006. godini. Obrnuta je situacija sa neaktivnim ispitanicima, i pušačima u oba modela tercila, kao i sa materijalnim stanjem domaćinstva kada je zavisna varijabla prosečno naspram dobro zdravlje. 115 Tabela 34. Povezanost indeksa i tercila morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja sa determinantama zdravlja – razlike između istraživanja (modeli multivarijantne linearne i logističke regresije) Indeksi i tercili morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja 2000 2006 Varijable Indeks morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja Prosečno naspram dobro zdravlje Loše naspram dobro zdravlje Indeks morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja Prosečno naspram dobro zdravljea Loše naspram dobro zdravljea Pol + + Muškarci 1 1 1 1 Žene + + + + Godine starosti + + + + + + Bračno stanje - + Živi u bračnoj ili vanbračnoj zajednici 1 1 1 1 Neoženjen/a, razveden/a, udovac/a - - - + Tip naselja + + Urbana 1 1 1 1 Ruralna + + - + Obrazovanje - + Viša i visoka škola 1 1 1 1 Srednja škola + + - - Bez škole, nepotpuna osnovna i osnovna + - - - Radni status - + Zaposlen 1 1 1 1 Nezaposlen - - - - Neaktivan - - + + 116 117 Materijalno stanje domaćinstva + + Dobro 1 1 1 1 Prosečno - + + + Loše - + + + Kvintili blagostanjab + + Najbogatiji 1 1 1 1 Bogati - - - - Srednji sloj - - + - Siromašni - + + + Najsiromašniji + + + + Pušenje - + Ne 1 1 1 1 Da - - + + Alkohol + - Ne 1 1 1 1 Da + + + - Fizička aktivnost - + Svaki dan 1 1 1 1 4-6 puta nedeljno - - - - 2-3 puta nedeljno - - - - 1 nedeljno - - - + 2-3 puta mesečno - - + + Nekoliko puta godišnje/nikad - - + - + Povezanost je statistički značajna (p≤0,05), - Povezanost nije statistički značajna (p>0,05) 1 – Referentna vrednost aModeli tercila morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja pravljeni su prema graničnim vrednostima tercila morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja za 2000 godinu bZa 2006 godinu indeks blagostanja je pravljen od istih varijabli od kojih je pravljen i indeks blagostanja za 2000. godinu, dok su kvintili blagostanja pravljeni prema graničnim vrednostima kvintila blagostanja za 2000 godinu 4.6. Razlike indeksa i tercila prilagođenih na determinante zdravlja u dva vremenska perioda Na tabeli 35 prikazana je značajnost razlika indeksa obolevanja, njihovih tercila i samoprocene zdravlja u odnosu na godine istraživanja. Rezultati multivarijantnih logističkih regresija pokazuju da je za sva četiri indeksa obolevanja nađena visoko statistički značajna povezanost sa godinama istraživanja. Vrednosti indeksa morbiditeta, indeksa morbiditeta i korišćenja i indeksa morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja su veće u istraživanju iz 2000. godine naspram 2006. godine, što znači da je zdravstveno stanje stanovništva mereno sa pomenuta tri indeksa obolevanja u 2006. godini bilo bolje. Jedino je kod indeksa morbiditeta i objektivne procene zdravlja nađena obrnuta situacija, tj. ispitanici su imali veće vrednosti indeksa u 2006. godini. Kada govorimo o tercilima obolevanja statistički značajna povezanost jedino nije nađena kod ispitanika koji su prosečnog zdravstvenog stanja prema tercilima morbiditeta (p=0,161) i tercilima morbiditeta i objektivne procene zdravlja (p=0,260). Sve ostale kategorije tercila su značajno statistički povezane sa godinama istraživanja što znači da su ispitanici bili češće prosečnog ili lošeg zdravlja u 2000. godini u odnosu na 2006. godinu, tj. po sopstvenom iskazu bili su bolesniji. U 2006. godini ispitanici su češće procenjivali svoje zdravlje kao prosečno (UO=1,29). Između loše samoprocene zdravlja i godina istraživanja nije nađena statistički značajna povezanost (p=0,067). Kada su u model C multivarijantne logističke regresije ubačena sva četiri indeksa obolevanja zajedno (tabela 36) rezultati su pokazali visoko statistički značajnu povezanost sa godinama istraživanja. Ispitanici su prema indeksu morbiditeta (UO=0,31) i indeksu morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja (UO=0,41) bili bolesniji u 2000. godini, dok su prema indeksu morbiditeta i objektivne procene zdravlja (UO=3,25) i prema indeksu morbiditeta i korišćenja (UO=2,35) bili bolesniji u 2006. godini. Isti rezultati su dobijeni i u modelima D i E (tabela 36). Ispitanici su češće procenjivali svoje zdravlje kao loše u 2000. godini (UO=0,81 kod modela D), dok su ga u 2006. godini češće procenjivali kao prosečno (UO=1,13 kod modela E). 118 Tabela 35. Značajnost razlika indeksa obolevanja, njihovih tercila i samoprocene zdravlja u odnosu na godine istraživanja aBivarijantna logistička regresija 2006/2000 Model Aa Model Bb Varijable UO (95%IP) p UO (95%IP) p Indeks morbiditeta 1.00 (0.99-1.00) 0,000 0.99 (0.99-0.99) 0,000 Tercili morbiditeta Dobro zdravlje 1 1 Prosečno zdravlje 1.11 (1.04-1.18) 0,002 1.06 (0.98-1.14) 0,161 Loše zdravlje 0.98 (0.91-1.04) 0,461 0.81 (0.74-0.88) 0,000 Indeks morbiditeta i objektivne procene zdravlja 1.00 (1.00-1.00) 0,849 1.00 (0.99-1.00) 0,001 Tercili morbiditeta i objektivne procene zdravlja Dobro zdravlje 1 1 Prosečno zdravlje 0.98 (0.91-1.04) 0,480 0.96 (0.88-1.03) 0,260 Loše zdravlje 1.02 (0.95-1.09) 0,621 0.90 (0.82-0.98) 0,016 Indeks morbiditeta i korišćenja 1.00 (0.99-1.00) 0,000 0.99 (0.99-0.99) 0,000 Tercili morbiditeta i korišćenja Dobro zdravlje 1 1 Prosečno zdravlje 0.89 (0.83-0.95) 0,000 0.87 (0.80-0.94) 0,000 Loše zdravlje 0.93 (0.87-0.99) 0,027 0.84 (0.77-0.91) 0,000 Indeks morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja 0.99 (0.99-0.99) 0,000 0.99 (0.98-0.99) 0,000 Tercili morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja Dobro zdravlje 1 1 Prosečno zdravlje 0.74 (0.70-0.80) 0,000 0.70 (0.65-0.76) 0,000 Loše zdravlje 0.73 (0.69-0.78) 0,000 0.63 (0.58-0.68) 0,000 Samoprocena zdravlja Dobro zdravlje 1 1 Prosečno zdravlje 1.27 (1.20-1.34) 0,000 1.29 (1.20-1.39) 0,000 Loše zdravlje 1.33 (1.24-1.44) 0,000 1.10 (0.99-1.22) 0,067 bMultivarijantna logistička regresija za svaku varijablu ponaosob prilagođenu na demografske, socijalno-ekonomske varijable i životne stilove 119 Tabela 36. Značajnost razlika indeksa obolevanja i samoprocene zdravlja u odnosu na godine istraživanja – modeli multivarijantnih logističkih regresija aMultivarijantna logistička regresija za sve indekse obolevanja Godina istraživanja 2006/2000 Model Ca Model Ec Model Db Varijable UO (95%IP) p UO (95%IP) p UO (95%IP) p Indeks morbiditeta 0.31 (0.30-0.32) 0,000 0.31 (0.30-0.32) 0,000 0.31 (0.29-0.32) 0,000 Indeks morbiditeta i objektivne procene zdravlja 3.25 (3.14-3.37) 0,000 3.27 (3.15-3.39) 0,000 3.28 (3.14-3.42) 0,000 Indeks morbiditeta i korišćenja 2.35 (2.29-2.42) 0,000 2.35 (2.29-2.42) 0,000 2.35 (2.28-2.42) 0,000 Indeks morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja 0.41 (0.40-0.42) 0,000 0.41 (0.40-0.42) 0,000 0.41 (0.39-0.42) 0,000 Samoprocena zdravlja Dobro zdravlje 1 1 Prosečno zdravlje 0.96 (0.89-1.05) 0,374 1.13 (1.02-1.24) 0,017 Loše zdravlje 0.81 (0.70-0.94) 0,005 0.94 (0.79-1.11) 0,454 bMultivarijantna logistička regresija za sve indekse obolevanja i samoprocenu zdravlja cMultivarijantna logistička regresija za sve indekse obolevanja i samoprocenu zdravlja prilagođena na demografske, socijalno- ekonomske varijable i životne stilove 120 Kada su u model C multivarijantne logističke regresije ubačena sva četiri tercila obolevanja zajedno (tabela 37) rezultati su pokazali visoko statistički značajnu povezanost sa godinama istraživanja. Ispitanici su prema tercilima morbiditeta (UO=0,50) i tercilima morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja (UO=0,15) bili lošijeg zdravstvenog stanja u 2000. godini, dok su prema tercilima morbiditeta i objektivne procene zdravlja (UO=3,42) i prema tercilima morbiditeta i korišćenja (UO=3,52) bili lošijeg zdravstvenog stanja u 2006. godini. Povezanost između kategorije prosečnog zdravlja tercila morbiditeta i objektivne procene zdravlja i godina istraživanja nije bila statistički značajna u modelima D i E (tabela 37). Isto važi i za kategoriju prosečnog zdravlja tercila morbiditeta u modelu E. Ispitanici su češće procenjivali svoje zdravlje kao prosečno (UO=1,44 kod modela D, UO=1,47 kod modela E) i loše (UO=1,51 kod modela D, UO=1,37 kod modela E) u 2006. godini. 121 Tabela 37. Značajnost razlika tercila obolevanja i samoprocene zdravlja u odnosu na godine istraživanja – modeli multivarijantnih logističkih regresija Godina istraživanja 2006/2000 Model Ca Model Db Model Ec Varijable UO (95%IP) p UO (95%IP) p UO (95%IP) p aMultivarijantna logistička regresija za sve tercile obolevanja Tercili morbiditeta Dobro zdravlje 1 1 1 Prosečno zdravlje 1.21 (1.06-1.38) 0,004 1.19 (1.04-1.36) 0,011 1.15 (0.99-1.33) 0,076 Loše zdravlje 0.50 (0.40-0.62) 0,000 0.48 (0.39-0.60) 0,000 0.46 (0.36-0.58) 0,000 Tercili morbiditeta i objektivne procene zdravlja Dobro zdravlje 1 1 1 Prosečno zdravlje 1.15 (1.01-1.31) 0,035 1.03 (0.90-1.18) 0,650 1.02 (0.87-1.19) 0,822 Loše zdravlje 3.42 (2.78-4.20) 0,000 2.76 (2.23-3.41) 0,000 2.48 (1.94-3.17) 0,000 Tercili morbiditeta i korišćenja Dobro zdravlje 1 1 1 Prosečno zdravlje 1.87 (1.63-2.14) 0,000 1.91 (1.67-2.19) 0,000 2.02 (1.73-2.35) 0,000 Loše zdravlje 3.52 (2.90-4.26) 0,000 3.65 (3.02-4.43) 0,000 4.28 (3.42-5.35) 0,000 Tercili morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja Dobro zdravlje 1 1 1 Prosečno zdravlje 0.32 (0.28-0.37) 0,000 0.31 (0.27-0.35) 0,000 0.30 (0.25-0.35) 0,000 Loše zdravlje 0.15 (0.12-0.18) 0,000 0.14 (0.11-0.17) 0,000 0.13 (0.10-1.16) 0,000 Samoprocena zdravlja Dobro zdravlje 1 1 Prosečno zdravlje 1.44 (1.34-1.54) 0,000 1.47 (1.36-1.60) 0,000 Loše zdravlje 1.51 (1.37-1.67) 0,000 1.37 (1.21-1.55) 0,000 bMultivarijantna logistička regresija za sve tercile obolevanja i samoprocenu zdravlja cMultivarijantna logistička regresija za sve tercile obolevanja i samoprocenu zdravlja prilagođena na demografske, socijalno- ekonomske varijable i životne stilove 122 5. DISKUSIJA 5.1. Povezanost demografskih karakteristika ispitanika i obolevanja U istraživanju zdravlja stanovnika Republike Srbije iz 2000. godine anketirano je ukupno 9921 odrasla osoba uzrasta 20 i više godina, dok je 14522 ispitanika iste uzrasne grupe anketirano u 2006. godini. U oba istraživanja je identifikovano nešto više žena (54,9% u 2000. godini; 52,8% u 2006. godini) nego muškaraca (45,1% u 2000. godini; 47,2% u 2006. godini), što je i očekivano, budući da se radi o dugoročnom demografskom procesu postupnog povećanja zastupljenosti žena u društvu. Situacija je slična u mnogim evropskim zemljama i povezana je sa dužim očekivanim trajanjem života žena u odnosu na muškarce (Vukmirović i Govoni, 2008). Poređenjem oba istraživanja pokazano je da je statistički značajno manje žena, u 2006. u odnosu na 2000. godinu. Statistički značajne razlike po godinama istraživanja su uočene i za ostale demografske varijable koje su korišćene u ovom istraživanju. U 2006. godini je u odnosu na 2000. godinu značajno veći broj odraslih osoba uzrasta 20 i više godina, kao i odraslih osoba koje pripadaju starosnoj grupi 40-49 godina i višim starosnim grupama, što ide u prilog starenju stanovništva Srbije. Skoro trećinu ispitanika u istraživanju iz 2006. godine čine osobe uzrasta 60 i više godina (32%). Rezultati su u skladu sa studijom ispitivanja zdravlja stanovnika Srbije za period 1997–2007 (Grozdanov, 2008) koja je pokazala da je prosečna starost stanovništva porasla sa 39,2 godine u 1997. godini na 40,9 godina u 2007. godini. Visoka starost stanovništva je dominantna karakteristika stanovništva Srbije, koje spada u red najstarijih evropskih populacija (Devedžić, 2007). Prema podacima SZO (WHO, 2012b) u skoro svim zemljama sveta procenat ljudi koji pripadaju starosnoj grupi 60 i više godina raste brže nego u bilo kojoj drugoj starosnoj grupi, kao rezultat dužeg očekivanog trajanja života i pada stopa fertiliteta. U 2006. godini je značajno veći broj neoženjenih, razvedenih, udovaca/ica nego u 2000. godini, što je u skladu sa dinamikom promena koje su zapažene 90-ih godina prošlog veka. Naime, u tom periodu uočen je porast neoženjenih/neudatih, smanjenje broja sklopljenih brakova, kao i sve veći broja razvoda (Vukmirović i Govoni, 2008). 123 Rezultati oba istraživanja zdravlja (2000. i 2006. godine) su pokazali da veći procenat ispitanika živi u urbanoj sredini. To bi se moglo objasniti činjenicom da posle Drugog svetskog rata, usled ubrzanog ekonomskog i privrednog razvoja, dolazi do masovnih migracija na relaciji selo – grad, dok su 90-te godine, zbog izbijanja ratnih sukoba na prostoru bivše SFRJ, ostale upamćene po prinudnim migracijama izbeglica i raseljenih lica uz veće naseljavanje urbanih nego ruralnih sredina. Rezultat da u 2006. godini, u odnosu na 2000. godinu, značajno veći procenat stanovnika živi u ruralnim naseljima treba uzeti sa rezervom, s obzirom da se podela naselja na urbana i ruralna, koja se koristila u popisima stanovništva od 1981. do 2002. godine, bazirala na opštinskim odlukama da se naseljima koja imaju generalni urbanistički plan dodeljuje stutus gradova. Sva naselja koja nisu proglašena gradskim svrstavana su u ostala naselja, pa su se po automatizmu smatrala ruralnim. Statistička definicija ruralnih naselja u Srbiji praktično ne postoji, što predstavlja metodološko ograničenje koje je teško prevazići u istraživanjima (Bogdanov, 2007). Jedan od ciljeva ove disertacije je bio da se ispita povezanost između demografskih determinanti i zdravstvenog stanja stanovništva koje je mereno indeksima i tercilima obolevanja i samoprocenom zdravlja. Demografske karakteristike ispitanika, kao što su pol i uzrast, predstavljaju važne prediktore zdravlja. One su jedine nezavisne varijable koje su značajno statistički povezane u obe godine istraživanja sa svim indeksima i tercilima obolevanja, kao i sa samoprocenom zdravlja. Postoji pozitivna povezanost između godina starosti i zdravstvenog stanja stanovništva. Što su ispitanici stariji, imaju veće vrednosti indeksa obolevanja, tj. bolesniji su i češće procenjuju svoje zdravlje kao prosečno ili loše. Žene su značajno češće procenjivale svoje zdravstveno stanje kao lošije nego muškarci (Janković i Simić, 2012), čak i do tri i po puta. Naši rezultati su u skladu sa rezultatima drugih autora koji, takođe, govore o lošijem zdravstvenom stanju žena i starijih osoba (Duetz, 2003; Szwarcwald i sar., 2005; Pappa i sar., 2009; Mijatović Jovanović, 2010). U Baltičkoj studiji (Monden, 2005), kao i u studiji preseka u 9 Evropskih zemalja koju su sproveli Espelt i saradnici (2008), žene procenjuju svoje zdravlje kao loše značajno češće nego muškarci. Ovakvi nalazi mogli bi se objasniti činjenicom da žene, zbog višeg nivoa svesti o zdravstvenim problemima i simptomima bolesti u odnosu na muškarce (Hulka i 124 Wheat, 1985) i viših očekivanja kada je zdravlje u pitanju (Iburg i sar., 2001), češće procenjuju svoje zdravlje kao lošije. Takođe je uočena jaka veza između zdravlja žena i visine njihovih primanja, obrazovanja, vrste zanimanja i socijalne podrške, dok je zdravlje muškaraca više povezano sa rizičnim stilovima života (Denton i Walters, 1999). Kada je u pitanju uzrast, godine predstavljaju faktor koji je obrnuto povezan sa zdravljem. Poznato je da je prevalencija hroničnih bolesti veća u poznijim godinama života (Saarni, 2007). Kada je u pitanju tip naselja, uočena je značajna povezanost sa indeksima i tercilima obolevanja u obe godine istraživanja. Ispitanici koji žive u urbanoj sredini su bolesniji od onih koji žive na selu, tj. imali su veće vrednosti indeksa obolevanja i češće su bili prosečnog ili lošeg zdravlja (Janković i sar., 2011), što je u skladu sa rezultatima studija u Litvaniji (Monden, 2005) i Engleskoj (Riva i sar., 2009). U Estoniji (Monden, 2005) i Hrvatskoj (Šućur i Zrinščak, 2007), međutim, situacija je obrnuta. Razlozi za ovakve oprečne nalaze mogli bi da budu različiti nivoi sredinskih faktora rizika uključujući zagađenje vazduha, kao i stresne životne situacije (Haynes i Gale, 1999). Razlike bi se, takođe, mogle objasniti proporcijom ljudi koji rade u poljoprivredi naspram drugih grana privrede, kao i značenjem koje život ima u urbanom i ruralnom tipu naselja. Nalaz u ovom istraživanju, po kome ispitanici koji žive u ruralnoj sredini češće procenjuju svoje zdravlje kao prosečno ili loše, u suprotnosti je sa dobijenim nalazom kada su korišćeni indeksi i tercili morbiditeta. Kada je u pitanju bračno stanje u 2000. godini je nađena statistički značajna povezanost jedino u modelu 1 (samo demografske varijable) i modelu 3 (demografske, socijalno-ekonomske varijable i stilovi života) indeksa morbiditeta, kao i u modelu 1 indeksa morbiditeta i objektivne procene zdravlja (samo demografske varijable). Ispitanici koji su neoženjeni, razvedeni ili udovci/ice imaju veće vrednosti indeksa morbiditeta i indeksa morbiditeta i objektivne procene zdravlja, tj. njihovo zdravstveno stanje je lošije od onih koji žive u bračnoj ili vanbračnoj zajednici. U grčkoj studiji (Pappa i sar., 2009) bračno stanje je imalo veliki uticaj na kvalitet života povezan sa zdravljem. Udovci/ice su najčešće procenjivali svoje zdravlje kao loše, dok su osobe koje su bile u braku generalno bile boljeg zdravstvenog stanja. Ovakvi nalazi bi se mogli objasniti pomoću dve teorije koje govore u prilog boljeg zdravlja odraslih koji su u bračnoj zajednici: teorije o zaštitnoj ulozi 125 braka i teorije o selektivnoj ulozi braka (Schoenborn, 2004). Teorija o zaštitnoj ulozi braka se zasniva na pretpostavci da osobe koje su u braku imaju prednost u pogledu finansijskih sredstava, socijalne i psihološke podrške, kao i podrške u izboru zdravog životnog stila, dok teorija o selektivnoj ulozi braka govori u prilog tome da zdraviji ljudi stupaju u brak i ostaju u bračnim vodama (Schoenborn, 2004). Za razliku od 2000. godine, u 2006. godini bračno stanje je u obrnutoj korelaciji sa indeksima obolevanja. Ispitanici koji su neoženjeni, razvedeni ili udovci/ice zdraviji su od onih koji su u bračnoj ili vanbračnoj zajednici. Rezultati oba istraživanja su pokazali da neoženjeni, razvedeni ili udovci/ice češće procenjuju svoje zdravlje kao dobro i da su boljeg zdravstvenog stanja (merenog tercilima obolevanja) od osoba u bračnoj i vanbračnoj zajednici. Pošto su u ovoj disertaciji korišćene iste varijable i kao kontinuirane (indeksi obolevanja) i kao kategorijske (tercili obolevanja), moglo bi se zaključiti da su razlozi za oprečne rezultate: 1. Statističke prirode (tip distribucije indeksa i tercila obolevanja je različit sa različitim pretpostavkama; povezanost između zavisnih i nezavisnih varijabli je nelinearna; skoro sve nezavisne varijable su kategorijske), i 2. Populacione prirode (u opštoj populaciji ima malo bolesnih osoba, tako da je prirodno da raspodele indeksa obolevanja nisu normalne, što ima za posledicu da veći značaj imaju rezultati kada je zavisna varijabla predstavljena tercilima obolevanja). Rezultati istraživanja iz 2006. godine ukazuju na mogućnost posredovanja socijalno-ekonomskih determinanti (na primer, nivoa obrazovanja) u vezi između bračnog stanja i lošeg zdravlja (Janković i sar., 2011). 5.2. Povezanost socijalno-ekonomskih karakteristika ispitanika i obolevanja Značajan i kontinuiran ekonomski rast u Srbiji od 2000. godine, obeležila su pozitivna kretanja niza socijalno-ekonomskih pokazatelja, poput stabilnog rasta bruto domaćeg proizvoda ($3226 u 2000. godini; $5458 u 2007. godini), relativne monetarne stabilnosti i rasta rashoda za zdravstvenu zaštitu po stanovniku ($158 u 2000. godini; $336 u 2007. godini). Realan rast zarada (prosečna neto zarada u 2000. godini je bila $97, dok je 126 u 2007. godini iznosila $477), zatim rast penzija i drugih socijalnih transfera, kao i ostalih primanja stanovništva, takođe su uticali na značajan pad siromaštva u Srbiji u periodu 2002–2007. Međutim, nizak nivo bruto domaćeg proizvoda i visoka stopa nezaposlenosti su zasigurno smanjili uticaj koji je ekonomski rast mogao da ima na smanjenje siromaštva i na podizanje standarda stanovništva Srbije na zadovoljavajući nivo (Grozdanov, 2008; Vukmirović i Govoni, 2008). Obrazovanje je mera intelektualnog nivoa i važan pokazatelj socijalno-ekonomskog statusa. Najveći procenat ispitanika u oba istraživanja ima završenu srednju školu (44,6% u 2000. godini; 47,8% u 2006. godini), dok je najmanje onih koji imaju visoko obrazovanje. U 2006. godini je značajno veći procenat ljudi sa srednjim i osnovnim obrazovanjem. U odnosu na 2000. godinu (20,1%) u 2006. godini zabeležen je značajan pad procenta ispitanika sa višom ili visokom stručnom spremom (12,6%), što bi se moglo objasniti velikim „odlivom mozgova“ između dva istraživanja. Procenat populacije starosti od 15 do 64 godine sa visokim nivoom obrazovanja u 27 zemalja EU u 2006. godini iznosio je 20,1% (European Commission, 2012a), što je znatno više nego u Srbiji. U oba istraživanja zdravlja stanovnika Republike Srbije najveći procenat stanovnika procenjuje materijalno stanje svog domaćinstva kao prosečno (50,9% u 2000. godini; 49,0% u 2006. godini), a zatim kao loše (38,2% u 2000. godini; 34,8% u 2006. godini). U 2006. godini je značajno manji procenat onih koji materijalno stanje domaćinstva procenjuju kao prosečno ili loše, što ide u prilog poboljšanju standarda stanovništva u proteklih nekoliko godina (Ministarstvo zdravlja Republike Srbije, 2007). Posmatrajući kvintile blagostanja najviše je onih koji pripadaju najsiromašnijem (22,3%) i siromašnom kvintilu (21,4%) (Janković, 2008). Evropska komisija je u oktobru i novembru 2008. godine sprovela istraživanje „eurobarometar“ prema kome 34% ispitanika iz 30 Evropskih zemalja (27 zemalja članica EU i 3 koje su se kandidovale za ulazak u EU) procenjuje materijalno stanje svog domaćinstva kao loše, što je u skladu sa rezultatima našeg istraživanja iz 2006. godine (European Commission, 2008). Prema analizi radnog statusa u Srbiji, najveći procenat ispitanika u 2000. godini je bio zaposlen, dok je šest godina kasnije zabeležen najveći procenat u grupi neaktivng stanovništva. U 2006. godini je značajno veći procenat nezaposlenog i neaktivnog 127 stanovništva u odnosu na 2000. godinu. Stopa nezaposlenosti u 2006. godini iznosi 18,4%, što je iznad evropskog proseka. Nezaposlenost u Evropi je visoka i kreće se od 3% do 16% i više (Duffy, 1998). U zemljama EU u 2006. godini, prosečna stopa nezaposlenosti iznosila je 7,3%. Najveće stope nezaposlenosti u Evropi su u zemljama centralne i istočne Evrope (Poljska 13,9%, Slovačka 13,5%, Nemačka 10,3%, Bugarska 9%, Grčka 8,9%), dok su najmanje u Danskoj (3,9%), Holandiji (4,4%) i Irskoj (4,5%) (European Commission, 2012b). Visoka stopa nezaposlenosti predstavlja jedan od najvećih ekonomskih i socijalnih problema u svakoj zemlji, jer je poznato da je nezaposlenost povezana sa siromaštvom i niskim životnim standardom (Wilkinson i Marmot, 2003; Vukmirović i Govoni, 2008). Međunarodni trend rasta nivoa nezaposlenosti u poslednje tri decenije govori o tome da je nezaposlenost bila velika briga za mnoge vlade evropskih zemalja. Skoro polovina stanovnika (49%) 27 zemalja EU, kao i 2 zemlje koje su se kandidovale za ulazak u EU (Turska i Hrvatska) navode da je nezaposlenost glavni problem sa kojim se suočavaju njihove zemlje (European Commission, 2006). Grupe pod posebnim rizikom su neobučeni radnici, ljudi sa svega nekoliko godina obrazovanja, porodice sa niskim dohotkom, samohrane majke, etničke manjine i imigranti (Duffy, 1998). Veliki problem je visoka stopa nezaposlenosti mladih između 26 i 30 godina, ali i stanovnika starijih od 50 godina (World Bank, 2006). U Srbiji je problem velike nezaposlenosti, prenet iz predtranzicionog perioda, još više eskalirao proteklih godina zbog procesa svojinske transformacije (privatizacija velikog broja društvenih preduzeća) i restrukturiranja preduzeća. Veliki je broj radnika čije su firme otišle u stečaj ili likvidaciju, kao i radnika koji su proglašeni tehnološkim viškom. Došlo je do još veće neusklađenosti između ponude i potražnje radne snage koja se, pre svega, ogleda u prekomernoj ponudi, s jedne, i skromnoj potražnji s druge strane. Povećan broj neaktivnog stanovništva u 2006. godini prvenstveno je rezultat tranzicije koja neminovno zahteva redukovanje broja zaposlenih (Vukmirović i Govoni, 2008). Treba imati u vidu da u populaciji neaktivnog stanovništva najugroženiju grupu čine stara, bolesna i nesposobna lica. Kada govorimo o indeksu i kvintilima blagostanja uočeno je da postoje značajne razlike po godinama istraživanja. U 2006. godini je značajno veći procenat onih koji prema indeksu blagostanja pripadaju siromašnoj klasi. Rezultat je obrnut kada su u pitanju kvintili 128 blagostanja i u skladu je sa rezultatima studije o životnom standardu, prema kojoj je došlo do značajnog pada siromaštva u Srbiji u periodu 2002–2007. godina. U 2002. godini u Srbiji je bilo oko 800.000 siromašnih, jer je njihova potrošnja bila manja od $2,4 dnevno, što je utvrđeno kao nacionalna linija siromaštva. U 2007. godini taj broj je znatno manji, i iznosi 490.000 siromašnih (Vukmirović i Govoni, 2008). Zbog velikih problema koje siromaštvo nosi sa sobom, kao i u cilju realizacije Milenijumskih ciljeva razvoja mnoge zemlje sveta, uključujući i našu zemlju, su donele strategije za smanjenje siromaštva (engl. Poverty Reduction Strategy Papers – PRSP) koje opisuju makroekonomsku, strukturalnu i socijalnu politiku, kao i programe za unapređenje ekonomije i za smanjenje siromaštva (Vlada Republike Srbije, 2012). Osnovni cilj koji je Vlada Srbije 2003. godine postavila u Strategiji za smanjenje siromaštva, da se siromaštvo u Srbiji prepolovi do 2010. godine, ostvaren je već u 2007. godini. Na značajan pad siromaštva u Srbiji uticali su ekonomski rast od 2000. godine, uz realan rast plata, zatim rast penzija i drugih socijalnih transfera, kao i ostalih primanja stanovništva, a posebno rast doznaka iz inostranstva (Vukmirović i Govoni, 2008). U ovom istraživanju je ispitana povezanost između socijalno-ekonomskih determinanti i zdravstvenog stanja stanovništva merenog indeksima, tercilima obolevanja i samoprocenom zdravlja. Veće vrednosti indeksa obolevanja se javljaju kod ispitanika sa nižim obrazovanjem, pri čemu je nađena statistički značajna povezanost u 2000. godini samo kod indeksa morbiditeta i indeksa morbiditeta i objektivne procene zdravlja i to u oba modela multivarijantne linearne regresije. U 2006. godini, pored dva pomenuta indeksa, obrazovanje je statistički značajno povezano i sa indeksom morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja usluga zdravstvene zaštite. Kada je zdravstveno stanje mereno tercilima obolevanja dobijeni su oprečni rezultati. Ispitanici nižeg obrazovnog statusa lošijeg su zdravstvenog stanja od onih sa visokim obrazovanjem kada se posmatraju tercili morbiditeta i tercili morbiditeta i objektivne procene zdravlja, dok je obrnuta situacija kada su u pitanju tercili morbiditeta i korišćenja usluga zdravstvene zaštite i tercili morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja usluga zdravstvene zaštite. Očigledno je da su varijable koje ulaze u sastav 129 tercila korišćenja usluga zdravstvene zaštite te koje menjaju smer povezanosti između obrazovanja i obolevanja i koje posreduju u pomenutom odnosu. U Srbiji ljudi sa nižim obrazovanjem u manjoj meri koriste usluge zdravstvene zaštite, pa se samim tim kod njih u manjoj meri dijagnostikuju određena stanja i bolesti nego kod obrazovanijih (Janković i sar., 2010). Studije sprovedene širom Evrope pokazale su da postoji jaka veza između obrazovanja i zdravlja: što je niži stepen obrazovanja to je i zdravstveno stanje odraslih lošije i obrnuto (Cavelaars i sar., 1998; Mackenbach i sar., 2008). U istraživanju iz 2006. pronašli smo značajne obrazovne nejednakosti u zdravlju, merene kako indeksom, tako i tercilima obolevanja (Janković i sar., 2011). Ispitanici sa srednjim i niskim nivoom obrazovanja su imali veće vrednosti indeksa obolevanja i češće su bili lošijeg zdravstvenog stanja nego oni sa visokim obrazovanjem. Što su ispitanici nižeg obrazovnog statusa, to su prema samoproceni zdravlja lošijeg zdravstvenog stanja. Nejednakosti su izraženije kada je zavisna varijabla kategorisana kao loše naspram dobro zdravlje, tako da ispitanici bez škole, sa završenom osnovnom ili nepotpunom osnovnom školom u poređenju sa ispitanicima sa višim i visokim obrazovanjem, više od dva i po puta u 2000. godini, i više od tri puta u 2006. godini, procenjuju svoje zdravlje kao loše. U istraživanju sprovedenom u 2006. godini (Janković i Simić, 2012) proporcija ispitanika sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem koji procenjuju svoje zdravlje kao loše (30,7%) skoro pet puta je veća nego kod ispitanika sa visokim obrazovanjem (6,2%). U Baltičkim (Monden, 2005), kao i u mnogim drugim Evropskim zemljama (Pappa i sar., 2009; Espelt i sar., 2008; Kaleta i sar., 2009; Farkas, 2011) ljudi sa višim nivoom obrazovanja u većem procentu ocenjuju svoje zdravlje kao dobro u poređenju sa onima sa nižim nivoima obrazovanja. Von dem Knesebeck i Geyer (2007) ispitivali su povezanost obrazovanja i samoprocene zdravlja u 22 evropske zemlje i pronašli su da muškarci i žene sa visokim obrazovanjem u većoj meri procenjuju svoje zdravlje kao dobro ili vrlo dobro. Estonci sa osnovnim obrazovanjem svoje zdravlje procenjuju kao loše dva i više puta češće od sunarodnika sa visokim obrazovanjem. U Litvaniji i Letoniji je ova razlika još veća. U istraživanju iz 2006. godine (Janković i Simić, 2012) ta razlika je izraženija kod žena (više od pet puta) nego kod muškaraca (skoro tri i po puta). Ove nejednakosti u samoproceni zdravlja mogle bi da se objasne činjenicom da osobe sa višim nivoom obrazovanja 130 poseduju više veština u suočavanju sa svakodnevnim životnim problemima koji bi mogli negativno da se odraze na njihovo zdravlje, kao i u njihovom prevazilaženju (Pappa i sar., 2009). Stepen obrazovanja može imati mnogo veći uticaj na zdravlje od prihoda i zanimanja, jer se preko zdravstvene informisanosti i pismenosti može delovati na promenu načina ponašanja koje se odnosi na zdravlje (Acheson, 1998). Izraelska studija (Daoud i sar., 2009) je pokazala da dohodak ima značajnu ulogu u objašnjenju obrazovnih nejednakosti u zdravlju. Što je više obrazovanje, to je i veća šansa da se nađe posao sa većom zaradom i da se smanje socijalno-ekonomske nejednakosti u zdravlju. Prema Dalgrenu i Vajthedu (Dahlgren i Whitehead, 2006a), veza između obrazovanja i zdravlja može biti direktna, u smislu da obrazovaniji imaju veće znanje o zdravlju koje im pomaže u unapređenju njihovog sopstvenog zdravlja i izbegavanju rizičnih stilova života. Takođe, postoji i indirektna veza između obrazovanja i zdrvalja. Obrazovaniji mogu da pronađu bolji posao, da imaju viša primanja i da kao rezultat njihove privilegovane pozicije u društvu budu pod manjim stresom. Prema Mekenbahu i saradnicima (Mackenbach i sar., 2008) u svim evropskim zemljama obuhvaćenim istraživanjem (22 zemlje) razlike u samoproceni zdravlja kao lošeg u zavisnosti od nivoa obrazovanja su manje od razlika koje postoje u pogledu mortaliteta, što se može objasniti činjenicom da nejednakosti u prevalenciji lošeg zdravlja postoje, ne samo zbog razlika u incidenciji poremećaja zdravlja, već i zbog nižih stopa preživljavanja među manje obrazovanim osobama. Kada je u pitanju radni status, nezaposleno i neaktivno stanovništvo češće ima lošije zdravstveno stanje mereno indeksima obolevanja od zaposlenog stanovništva. Statistički značajna pozitivna povezanost je prisutna u obe godine istraživanja. Između radnog statusa i tercila obolevanja u 2000. godini nije nađena statistički značajna povezanost, dok je u 2006. godini radni status statistički značajno povezan samo u modelima multivarijantne logističke regresije kada je zavisna varijabla loše naspram dobrog zdravlja. Neaktivni ispitanici češće imaju loše zdravstveno stanje u poređenju sa onima koji su zaposleni. Statistički značajna povezanost je nađena i između radnog statusa i samoprocene zdravlja. Nezaposleno i neaktivno stanovništvo u 2006. godini značajno češće procenjuje svoje zdravlje kao prosečno i loše u poređenju sa zaposlenim stanovništvom (Janković i 131 sar., 2012). Postoje dva osnovna načina putem kojih nezaposlenost utiče na zdravlje: preko niskog dohotka i sledstvene nemogućnosti zadovoljavanja svakodnevnih potreba, kao i putem emocionalnog stanja koje je uzrokovano važnošću koju posao nosi sa sobom, nesigurnom budućnošću, nedostatkom samopoštovanja i identiteta (Giatti i sar., 2010). Studija koja je sprovedena u Švedskoj (Molarius i sar., 2007) pokazala je da osobe koje ranije odu u penziju i koje su nezaposlene češće procenjuju svoje zdravlje kao loše nego zaposlene osobe. Ekonomska situacija u velikoj meri utiče na pomenute grupe ljudi. Takođe, u Estoniji i Finskoj (Parna i Ringmets, 2010) je zdravlje samoprocenjeno kao loše češće među nezaposlenima. Važno je napomenuti da u Srbiji najviše nezaposlenih ispitanika pripada najsiromašnijem (25,8%) i siromašnom (23,6%) kvintilu, a da je najmanje onih koji pripadaju najbogatijem kvintilu (12%). Nezaposleni u manjoj meri koriste zdravstvenu službu, odnosno ređe idu kod lekara opšte medicine/medicine rada i na bolničko lečenje (Janković, 2008). U Hrvatskoj su nezaposlene osobe u manjem procentu koristile usluge preventivne zdravstvene zaštite nego zaposlene osobe (Voncina i sar., 2007). Suprotno očekivanjima, indeks i kvintili blagostanja u ovom istraživanju su u obrnutoj korelaciji sa indeksima i tercilima obolevanja, tj. pripadnici siromašnog sloja stanovništva imaju manje vrednosti indeksa obolevanja i češće su boljeg zdravstvenog stanja od pripadnika najbogatijeg sloja stanovništva. Kada smo koristili indeks blagostanja iz istraživanja 2006. godine (Ministarstvo zdravlja Republike Srbije, 2007) dobili smo oprečne rezultate po kojima su ispitanici koji se nalaze na dnu socijalne hijerarhije bolesniji od onih koji su na samom vrhu (Janković i sar., 2011). Međutim, kada su u pitanju pripadnici srednje klase koji su u poređenju sa najbogatijima češće prosečnog zdravstvenog stanja nema razlike. Nedavno publikovane studije potvrdile su da indeks blagostanja predstavlja dobar pokazatelj socijalno-ekonomskog stanja ispitanika u Srbiji (Vuković i sar., 2008; Janković i sar., 2010), i da je povezan sa prevalencijom hroničnih bolesti (Vuković i sar., 2008). Rezultati istraživanja iz 2006. godine pokazuju da ispitanici koji prema kvintilu blagostanja pripadaju siromašnijim slojevima stanovništva, češće svoje zdravlje procenjuju kao prosečno ili loše. Ovi rezultati su u skladu sa rezultatima studije o životnom standardu 132 sprovedenoj u Srbiji 2007. godine (Vukmirović i Govoni, 2008) prema kojoj skoro svaki treći stanovnik najsiromašnijeg kvintila (32%), i tek svaki deveti stanovnik najbogatijeg kvintila (12%) svoje zdravlje ocenjuju kao loše. Sa boljim ekonomskim statusom raste procenat stanovnika koji svoje zdravlje procenjuju kao dobro, a opada procenat stanovnika koji svoje zdravlje procenjuju kao loše. Nejednakosti su prisutne i kada je pol u pitanju. Žene koje se nalaze na samom dnu socijalno-ekonomske lestvice, tj. koje pripadaju siromašnoj klasi češće svoje zdravlje procenjuju kao loše u poređenju sa ženama koje pripadaju bogatoj klasi stanovništva. Isti obrazac je uočen i kod muškaraca, s tim da je kod žena razlika u samoproceni zdravlja veća (1,9 puta) nego kod muškaraca (1,7 puta) (Janković i Simić, 2012). Socijalno-ekonomske nejednakosti u samoproceni zdravlja prisutne su i u mnogim evropskim zemljama u kojima ljudi koji se nalaze na višoj socijalno-ekonomskoj poziciji bolje procenjuju svoje zdravlje od onih sa nižim socijalno-ekonomskim stanjem (Bauer i sar., 2009; Mackenbach i sar., 2008). Rizik od samoprocene zdravlja kao lošeg je 1,5 do 2,5 puta veći kod siromašnih nego kod bogatih (Mackenbach, 2002). Moguće objašnjenje za ovakve nalaze je da siromašne osobe imaju manje finansijskih sredstava i socijalnih resursa za rešavanje svojih zdravstvenih problema. Oni u manjoj meri koriste usluge zdravstvene zaštite kao što je poseta lekaru opšte prakse, stomatologu, privatnom lekaru i ređe odlaze na bolničko lečenje (Gwatkin i sar., 2003; Janković i sar., 2010). U cilju procene materijalnog stanja domaćinstva pored indeksa blagostanja u ovom istraživanju je korišćena i subjektivna procena materijalnog stanja. Ispitanici koji svoje materijalno stanje procenjuju kao loše imaju lošije zdravstveno stanje mereno indeksima i tercilima obolevanja i više nego pet puta češće procenjuju svoje zdravlje kao loše od onih sa dobrim materijalnim stanjem domaćinstva. U studiji sprovedenoj 2006. godine (Janković, 2008) vrlo dobro i dobro samoprocenjeno zdravlje odnosi se na bolje materijalno stanje domaćinstva što je u skladu sa studijom sprovedenom u bivšoj Jugoslaviji (Mastilica, 1990). Takođe su Wang i saradnici (2005) uočili jaku povezanost između materijalnog stanja domaćinstva i samoprocenjenog prosečnog ili lošeg zdravlja, tj. da sa lošijim materijalnim stanjem domaćinstva raste procenat muškaraca koji procenjuju svoje zdravlje kao prosečno ili loše. Nacionalno istraživanje zdravlja u Hrvatskoj 2005. godine pokazalo 133 je da su ispitanici sa najvećim mesečnim prihodima bili zadovoljniji svojim ukupnim životom i zdravljem, od onih sa manjim mesečnim prihodima (Lipovčanin i sar., 2007). 5.3. Povezanost životnih stilova ispitanika i obolevanja Procenat pušača, kao i procenat ispitanika koji piju alkohol je manji u 2006. u odnosu na 2000. godinu. Isti obrazac je zapažen i kada je reč o fizičkoj aktivnosti, tj. u 2006. godini je manji procenat ispitanika koji upražnjavaju fizičku aktivnost jedanput nedeljno ili ređe. U prilog tome govore statistički visoko značajne razlike po godinama istraživanja za sve ispitivane stilove života. U Srbiji je procenat odraslog stanovništva koje puši u 2006. godini za 6,9% manji nego u 2000. godini i iznosi 33,6% (Ministarstvo zdravlja Republike Srbije, 2007). Prevalencija pušenja u Sloveniji (Buzeti i sar., 2011) za odrasle osobe starosti 20 i više godina je značajno manja i iznosi 25,5%. Najniža prevalencija pušenja u Evropi (WHO, 2003c) zabeležena je u Finskoj (23%), Islandu (24,1%), i Velikoj Britaniji (27%), a najviša u Albaniji (39%), Grčkoj (37,6%) i Španiji (31,6%). Ovo bi se moglo objasniti razlikama u samodisciplini i temperamentu ljudi koji žive u Severnoj i Južnoj Evropi. Mnogobrojne promotivne, edukativne i legislativne aktivnosti dovele su do smanjenja broja pušača u Srbiji i to više među muškarcima nego među ženama. Poslednjih nekoliko godina intenzivirane su aktivnosti na kontroli duvana, kao što je formiranje Komisije za prevenciju pušenja, potpisana je i ratifikovana Okvirna konvencija o kontroli duvana SZO, formirana je kancelarija za kontrolu duvana i usvojena strategija za kontrolu duvana sa akcionim planom. Sprovedena su mnogobrojna istraživanja i doneto je nekoliko zakona u vezi sa kontrolom duvana, kao što su zabrana pušenja na javnim/radnim mestima, zabrana reklamiranja duvanskih proizvoda, zabrana prodaje duvana maloletnim licima, obaveza upozorenja o štetnosti po zdravlje na paklicama cigareta i dr. Kada govorimo o konzumiranju alkohola rezultati naše studije su u skladu sa rezultatima studije zdravlja stanovnika Srbije (Grozdanov, 2008) prema kojoj se u 2007. u odnosu na 2003. godinu beleži pad potrošnje alkoholnih pića po stanovniku. Rizični stilovi života, kao što su pušenje, konzumiranje alkohola i fizička neaktivnost predstavljaju važne determinante koje posreduju u odnosu između socijalno- 134 ekonomskog stanja i zdravlja i donekle objašnjavaju socijalno-ekonomske nejednakosti u zdravlju. Češće se javljaju među ljudima koji pripadaju nižim socijalno-ekonomskim klasama. Siromaštvo je povezano sa visokom učestalošću pušenja i niskom učestalošću ostavljanja duvana (Wilkinson i Marmot, 2003), bez obzira da li je ispoljeno lošim uslovima stanovanja, niskim dohotkom ili nezaposlenošću. Obrazovanje, takođe, predstavlja značajan prediktor pušenja u Evropi. Prevalencija pušenja je češća među manje obrazovanim Evropljanima (Huisman i sar., 2005). Prema studiji sprovedenoj u Srbiji (Djikanovic i sar., 2011) prevalencija pušenja kod osoba oba pola počev od 2002. godine opada, ali je i dalje učestalija u nižim socijalno-ekonomskim slojevima stanovništva, tj. najčešća je među najsiromašnijim ženama i najmanje obrazovanim muškarcima. Ovi nalazi ukazuju da Srbiju po modelu Kunst-a i Mackenbach-a (2004) možemo svrstati u 4. nivo zemalja zajedno sa Danskom, Finskom i Irskom, što je veliki uspeh za zemlju tradicionalno smatranu zemljom „teških pušača“. Uzimajući u obzir fizičku aktivnost, najbogatiji u najmanjem procentu ocenjuju svoju fizičku aktivnost kao lošu, dok pozitivan stav o bavljenju sportom i rekreacijom značajno opada sa smanjenjem stepena obrazovanja, tako da je među osobama bez obrazovanja najmanji procenat onih koji smatraju da su sport i rekreacija dobri za zdravlje (Grujić, 2002). U 2000. godini ispitanici koji piju, puše ili se ređe bave fizičkom aktivnošću imaju veće vrednosti indeksa obolevanja, lošije zdravstveno stanje mereno tercilima obolevanja i češće procenjuju svoje zdravlje kao loše. Praktikovanje nezdravih životnih stilova, udruženih sa nedostatkom informacija o zdravlju i zdravom ponašanju, mogu da doprinesu lošem zdravstvenom stanju stanovništva u zemljama Istočne Evrope (Steptoe, 2001). U istraživanju iz 2006. godine dobijeni su uglavnom oprečni rezultati za alkohol i fizičku aktivnost. Oni koji piju češće procenjuju svoje zdravlje kao dobro. Bobak i saradnici (1998) smatraju da bi „pristrasnost izbora“ mogao da bude jedan od razloga za ovakve rezultate. Osobe koje su dobrog zdravlja piju, dok one lošijeg zdravlja ne piju. Prema ruskoj studiji (Perlman i Bobak, 2008) ispitanici koji svakodnevno piju alkohol u poređenju sa osobama koje ga povremeno piju, značajno češće procenjuju svoje zdravlje kao dobro. Osobe koje piju alkohol u umerenim količinama, takođe, imaju bolje zdravlje od apstinenata. 135 Objašnjenje bi moglo da bude da su neki od apstinenata prethodno bili teški alkoholičari koji su sada isuviše bolesni da bi mogli da piju (Green i Polen, 2001). Mnoge studije su pokazale da umereno konzumiranje alkohola deluje protektivno na nastanak kardiovaskularnih oboljenja (Rehm i sar., 1997; Rimm i sar., 1996), jer se smatra da alkohol povećava vrednosti HDL holesterola i redukuje stvaranje plakova u arterijama. U istraživanju efekta konzumiranja piva na rizik nastanka infarkta miokarda u Češkoj (Bobak i sar., 2000) nađeno je da muškarci koji redovno piju pivo (svakog dana ili skoro svakog dana) i koji piju 4-9 l piva nedeljno imaju najniži rizik za nastanak infarkta miokarda (referentnu grupu su činili muškarci koji ne piju). Kod onih koji su pili dva puta na dan i više nije pronađen protektivni efekat. U oba istraživanja u Srbiji ispitanici koji nisu fizički aktivni ocenjuju svoje zdravlje kao lošije, što je u skladu sa rezultatima drugih studija (Tervo i sar., 2011; Sodergren i sar., 2008). Kaleta i saradnici (2006) su potvrdili da je rizik za samoprocenu zdravlja kao lošijeg značajno niži u grupi muškaraca koji se bave fizičkom aktivnošću u slobodno vreme i troše 1000 kcal/nedeljno nego među muškarcima koji nisu fizički aktivni. 5.4. Prednosti i nedostaci istraživanja U ovoj disertaciji su korišćeni podaci iz dva nacionalna istraživanja zdravstvenog stanja stanovnika Srbije (2000. i 2006. godine), urađena po tipu studije preseka ili prevalencije, studije koja se karakteriše ispitivanjem odnosa između zdravlja i drugih varijabli od interesa u datom trenutku (Last, 2007). Istraživanja ovog tipa usmerena su ka obezbeđenju informacija o zdravstvenom stanju populacije i aktuelnim potrebama stanovništva za zdravstvenom zaštitom i stoga se njihovi rezultati najčešće koriste za javnozdravstvena planiranja preventivnih i terapijskih aktivnosti. Prednosti studija preseka nad drugim studijama sastoje se u relativnoj lakoći i brzini izvođenja, relativno malom utrošku sredstava u odnosu na druge studije i mogućnosti zaključivanja o populaciji u celini pošto se najčešće zasnivaju na ispitivanju cele populacije ili njenog reprezentativnog uzorka (Radovanović, 2008). Njihova dobra strana je i što pružaju mogućnost poređenja većeg broja različitih varijabli u isto vreme. Mada se zbog izloženih prednosti ponovljene studije preseka sve češće koriste za procenu trendova u 136 stanovništvu tokom vremena, za razliku od longitudinalnih studija praćenja (kohortnih i panel studija) uzorci populacije su različiti u različitim periodima. Pri tumačenju rezultata studija preseka treba imati na umu i njihova ograničenja. Teškoća utvrđivanja smera uzročno-posledične veze predstavlja osnovnu manu studije preseka (na primer, mi nemamo mogućnost da saznamo da li je višak kilograma doveo do opterećenja koštano-zglobnog sistema i diskopatije, ili je bol u leđima kod osoba sa diskopatijom imao za posledicu smanjenu fizičku aktivnost i povećanje težine). Drugi nedostatak ovog metodskog pristupa je nedostatak informacije o ekspoziciji u prošlosti. Treći nedostatak vezan je za problem efekta lečenja. Na primer, moguće je da osobe koje dosoljavaju hranu imaju nižu učestalost hipertenzije od osoba koje je umereno sole, jer uzimaju lekove za snižavanje krvnog pritiska. Sem pomenutih nedostatka samog metodskog pristupa naše istraživanje ima i druge nedostatake. Prvi nedostatak se odnosi na konzistentnost i tačnost pokazatelja obolevanja koji su korišćeni u ovom istraživanju, jer su skoro sve varijable (izuzetak su krvni pritisak i indeks telesne mase) od kojih su konstruisani indeksi obolevanja dobijene anketiranjem ispitanika i stoga mogu biti predmet greške nastale usled lošijeg pamćenja ili selektivnog izveštavanja ispitanika. Subjektivnost je prisutna i kada je u pitanju samoprocena zdravlja, pokazatelj zdravstvenog stanja koji se najčešće koristi u ispitivanjima zdravstvenog stanja stanovništva i koji je korišćen i u ovom radu. Tačnost odgovora na pitanje: „Kako procenjujete svoje zdravlje?” ne zavisi samo od zdravstvenog stanja anketirane osobe, već i od njenog subjektivnog shvatanja zdravlja. Jedna francuska studija (D’Houtaud i Field, 1984) je otkrila da se zdravlje različito koncipira među socijalno-ekonomskim grupama, tj. da ispitanici srednje klase češće zdravlje posmatraju kao „blagostanje”, dok ga pripadnici radničke klase češće posmatraju kao „odsustvo bolesti”. U ovom istraživanju je analizirana povezanost između determinanti zdravlja i pokazatelja obolevanja. Kako su upoređivane varijable merene na isti način, tj. dobijene anketiranjem ispitanika karakteriše ih visok nivo subjektivnosti, tako da nije isključena 137 mogućnost pogrešnog zaključivanja nastalog kao posledica greške merenja (Kristensen, 1992; VanderWeele i Hernan, 2012) Korišćenjem većeg broja objektivnih pokazatelja pri konstruisanju indeksa obolevanja smanjila bi se mogućnost grešaka nastalih kao posledica subjektivnosti. Drugi nedostatak bi mogao da bude mali broj socijalno-ekonomskih varijabli koje su analizirane. Međutim, ni u drugim radovima koji su se bavili ovom problematikom nije posmatran veliki broj socijalno-ekonomskih varijabli, a jedan od razloga je što bi visoka korelacija između pojedinih varijabli mogla da utiče na validnost rezultata istraživanja. Treba napomenuti da pored životnih stilova postoji i veliki broj drugih faktora za koje se zna ili pretpostavlja da posreduju u odnosu između socijalno-ekonomskih determinanti i obolevanja i oni bi mogli da budu predmet ispitivanja u nekim budućim istraživanjima. To su psihološki faktori (stresni događaji, kognitivna percepcija stresnih događaja, psihosocijalna stanja), faktori koji se odnose na zajednicu (odnosi među ljudima, socijalna podrška, socijalni kapital, poverenje itd.) i rani period života. Takođe je važno napomenuti neke prednosti i nedostatke indeksa i tercila obolevanja koji su korišćeni u ovom radu. Raspodela indeksa obolevanja, što je generalno slučaj i sa ostalim podacima dobijenim anketiranjem ispitanika u istraživanjima ovog tipa (npr. podaci za konstruisanje indeksa blagostanja) nije normalna jer je istraživanjem obuhvaćen reprezentativni uzorak opšte populacije Srbije sa malo bolesnih osoba. Indeksi obolevanja su kontinuirane varijable i njihova povezanost sa nezavisnim, uglavnom kategorijskim varijablama, je nelinearna. Suprotno tome, tercili obolevanja kao kategorijske varijable, predstavljaju pouzdanije pokazatelje obolevanja u istraživanjima opšte populacije u kojoj su, uglavnom, zdrave osobe. Problem u konstruisanju pouzdanog pokazatelja obolevanja u istraživanjima zdravlja stanovnika je što su varijable koje se odnose na obolevanje najčešće dobijene anketiranjem ispitanika, tj. njihovom samoprocenom, i što su one u većini slučajeva kategorijske. Kada se kategorijski podaci koriste kao baza za pravljenje kontinuiranih pokazatelja obolevanja, problem njihovog poređenja unutar ili između populacija nastaje zbog razlika u načinima kako istraživači koriste kategorijsku skalu, tj. kako definišu tačke preseka između odgovora. Štaviše, primenom različitih tipova (kontinuiranog i kategorijskog) jednog istog pokazatelja obolevanja u nekim slučajevima 138 smo dobili suprotne rezultate, što govori u prilog tome da rezultati zavise od izbora pokazatelja obolevanja. Turner i saradnici (2010) su u nedavno publikovanom sistematskom pregledu 58 studija koje su koristile kategorizaciju za kontinuirane varijable ukazali na prednosti i nedostatke kategorizacije i dali preporuke za njihovu primenu: adekvatan izbor grupisanja i statističke analize, kao i validno zaključivanje. U ovoj studiji su ispoštovane navedene preporuke dobre prakse kada je u pitanju kategorizacija kontinuiranih varijabli. Uprkos svim prethodno navedenim nedostacima, rezulatati ove disertacije ukazuju na postojanje značajnih socijalno-ekonomskih nejednakosti u obolevanju stanovnika Srbije u posmatranim istraživanjima (2000. i 2006. godine). 5.5. Doprinos istraživanja i implikacije na javno zdravlje i buduća istraživanja Doprinos ove disertacije se ogleda, pre svega, u identifikaciji najznačajnijih prediktora obolevanja i grupa sa najvećim rizikom za visoki morbiditet na nivou zemlje, tj. onih kojima je pomoć najpotrebnija. Kako ne postoji zlatni standard za merenje morbiditeta u istraživanjima zdravstvenog stanja stanovništva, konstruisani indeksi obolevanja bi mogli da se koriste kao mere morbiditeta u svim budućim istraživanjima. U ovom istraživanju dobijeni su različiti nalazi kada je u pitanju veza između socijalno-ekonomskih determinanti zdravlja i zdravstvenog stanja stanovnika u zavisnosti od toga koji su pokazatelji korišćeni, što ukazuje na potrebu dodatnog istraživačkog rada na usavršavanju, kako pokazatelja zdravstvenog stanja, tako i pokazatelja socijalno- ekonomskog stanja. Prikupljanje većeg broja objektivnih pokazatelja zdravstvenog stanja ispitanika, kao što su nivo holesterola, šećera i triglicerida u krvi, omogućilo bi konstruisanje senzitivnijih indeksa morbiditeta. Rezultati istraživanja mogli bi da se iskoriste za procenu efekata rada na reformi i razvoju zdravstvenog sistema Srbije i očuvanju i unapređenju zdravlja stanovnika, kao i u kreiranju zdravstvenih politika čija bi implementacija doprinela smanjenju nejednakosti u obolevanju stanovnika Srbije. 139 140 I pored navedenih nedostataka metodskog pristupa, u nedostatku boljih, ali daleko skupljih studijskih dizajna, ponovljena ispitivanja sa istim metodskim pristupom na svakih nekoliko godina, mogla bi da posluže za procenu trendova obolevanja i njihove povezanosti sa determinantama zdravlja. Zato je važno zagovarati da se u Srbiji u dogledno vreme ponovi slično ispitivanje zdravstvenog stanja stanovništva. Prema našem saznanju, slično istraživanje u pogledu metodskog pristupa do sada nije rađeno u našoj zemlji, kao ni u drugim zemljama u tranziciji, što ga čini još značajnijim. 6. PREPORUKE ZA SMANJENJE NEJEDNAKOSTI U ZDRAVLJU Socijalno-ekonomske nejednakosti u zdravlju su važan, rasprostranjen i stalan javnozdravstveni problem i veliki su izazov za donošenje i primenu zdravstvenih politika u mnogim evropskim zemljama (Acheson, 1998; Sigriest, 2004). One su u porastu, čak i kada je više resursa na raspolaganju i uprkos primeni najboljih intervencija zasnovanih na dokazima (WHO, 2006a). Kako bismo smanjili nejednakosti u zdravlju, neophodne su sveobuhvatne javnozdravstvene politike, strategije i intervencije sa prvenstvenim fokusom na najugroženije socijalno-ekonomske grupe (deca, stari, osobe sa invaliditetom, siromašni i dr.), kao i na uslove u kojima oni žive i rade. U martu 2011. godine Evropski parlament je usvojio rezoluciju „Smanjenje nejednakosti u zdravlju u Evropskoj uniji“ (European Parliament, 2011) koja naglašava potrebu za:  pravičnijom raspodelom zdravlja kao jednim od globalnih ciljeva za postizanje socijalnog i ekonomskog razvoja;  poboljšanjem baza podataka i naučnih baza (uključujući merenje, nadgledanje, evaluaciju i izveštavanje);  jačanjem angažovanja u zajednici na smanjenju nejednakosti u zdravlju,  rešavanjem problema socijalno ranjivih grupa; i  razvojem doprinosa politike EU na smanjenju nejednakosti u zdravlju. Najnovija strategija EU – „Evropa 2020“ koja je doneta u junu 2010. godine jasno naglašava potrebu za smanjenjem nejednakosti u zdravlju kao preduslovom za prosperitetom i konkurentnošću (European Commission, 2010). Takođe, jedan od glavnih ciljeva javnozdravstvenog programa EU – „Zajedno za zdravlje 2008-2013“ (European Commission, 2007) je promovisanje zdravlja, uključujući smanjenje nejednakosti u zdravlju. Analogno strategiji „Evropa 2020“, SZO je 2011. godine (WHO, 2011) pokrenula proces usvajanja nove evropske politike za zdravlje – „Zdravlje 2020“ u kojoj je jedan od glavnih ciljeva poboljšanje zdravlja uz smanjivanje nejednakosti u zdravlju. 141 Strategija „Zdravlje u svim politikama“ (Ståhl i sar., 2006), koja predstavlja strateški pristup u 21 veku za sagledavanje povezanosti između zdravlja i socijalno- ekonomskog razvoja, ukazuje na to da poboljšanje zdravlja i smanjenje nejednakosti u zdravlju mora da bude zajednički cilj svih sektora u društvu (vladinog i nevladinih sektora, organizacija i institucija na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou) koji je jedino ostvariv kroz zajedničke integrisane politike, strategije i programe. Iako zdravstvene usluge imaju važnu ulogu u produžavanju života i ublažavanju patnje ljudi, bez akcija koje se odnose na socijalno-ekonomske determinante, Srbija, ne samo da neće dostići milenijumske ciljeve razvoja, nego neće ni ispuniti globalne ciljeve za smanjenje obolevanja od kardiovaskularnih bolesti, raka i dijabetesa. Stoga su intervencije usmerene na poboljšanje kvaliteta života ljudi uspešne samo kada se adekvatno uzmu u obzir socijalno-ekonomske determinante zdravlja, kao što su dohodak, zaposlenost, obrazovanje i stambeno pitanje (WHO, 2006a). Da bi se razumelo kako socijalno- ekonomske determinante zdravlja funkcionišu i kako se mogu menjati, da bi se poboljšalo zdravlje i smanjile nejednakosti u zdravlju, Svetska zdravstvena organizacija je 2005. godine formirala nezavisnu Komisiju za socijalne odrednice zdravlja (WHO, 2006a) čiji je mandat trajao pune tri godine. Ona je težila ka javnoj politici baziranoj na viziji sveta u kojoj su ljudi važni, i u kojoj je društvena pravda osnov svega (Marmot, 2005) i prepoznala zdravlje kao društveni cilj i odgovornost čitavog društva. Prema finalnom izveštaju „Smanjivanje generacijskog jaza: jednakost u zdravlju delovanjem na socijalne odrednice zdravlja“ (WHO, 2008) koji je Komisija publikovala 2008. godine postoje tri glavne preporuke za smanjenje nejednakosti u zdravlju:  poboljšanje uslova svakodnevnog života;  smanjenje nepravedne raspodele moći, novca i drugih resursa, kako na globalnom, tako i na nacionalnom i lokalnom nivou, tako što će donosioci odluka preraspodeliti sredstva shodno potrebama građana; i  merenje i razumevanje socijalno-ekonomskih nejednakosi u zdravlju, kao i procena uticaja preduzetih akcija za njihovo smanjenje. 142 Poboljšanje uslova svakodnevnog života podrazumeva poboljšanje zdravlja devojaka i žena i uslova u kojima se njihova deca rađaju, sa posebnim naglaskom na rani razvoj i obrazovanje dece, poboljšanje uslova života i rada, stvaranje politike socijalne zaštite koju svi podržavaju i sprovode, kao i uslova za dostojanstven život starijih. Da bi se ovi ciljevi ispunili, u kreiranje politike moraju biti uključeni civilno društvo, vladine i globalne institucije. Da bi se smanjile nejednakosti u zdravlju kao i nepravedni uslovi svakodnevnog života, neophodno je sagledati nejednakosti u društvenom kontekstu (kao što su, na primer, nejednakosti između muškaraca i žena), što zahteva jak javni sektor koji je predan poslu, sposoban i adekvatno finansiran. Potrebno je da se jednakost u zdravlju prepozna u svim praktičnim javnozdravstvenim politikama, sistemima i programima i da se obezbedi pravično finansiranje akcija koje se odnose na socijalno-ekonomske determinante zdravlja. Saznanje da postoji problem, i da se nejednakosti u zdravlju neprestano mere kako unutar, tako i između zemalja, predstavlja osnovu za preduzimanje akcije. Vlade zemalja i međunarodne organizacije trebalo bi da razviju sisteme za rutinsko praćenje nejednakosti u zdravlju, kao i socijalno-ekonomskih determinanti zdravlja. Takođe je važno osposobljavanje donosioca odluka i zdravstvenih profesionalaca da efektivno reaguju na nejednakosti u zdravlju, kao i javnosti da bolje razume socijalno-ekonomske determinante zdravlja. Tri glavne preporuke za smanjenje nejednakosti u zdravlju po Ačesonu (Acheson, 1998) su: 1. Sve politike čiji je cilj uticaj na zdravlje trebalo bi evaluirati u smislu njihovog uticaja na nejednakosti u zdravlju i formulisati na način koji će, kad god je to moguće, umanjiti te nejednakosti stavljajući u prvi plan siromašnije društvene slojeve. 2. Prioritet treba dati politikama čiji je cilj poboljšanje zdravlja i smanjenje nejednakosti u zdravlju žena u reproduktivnom periodu, trudnica i male dece. 3. Treba uvesti politike koje će poboljšati životni sdandard siromašnih. 143 Ačeson smatra da je najbolja akcija za smanjenje nejednakosti u zdravlju rešavanje onih zdravstvenih problema siromašnih koji se mogu uspešno prevenirati i lečiti (Acheson, 1998). Neophodno je sprovesti javnozdravstvena istraživanja koja se odnose na mehanizme putem kojih socijalno-ekonomske determinante zdravlja dovode do nejednakosti u zdravlju. Takođe, važno je poboljšati zdravstveni informacioni sistem koji će omogućiti uvid u nejednakosti u zdravlju i njihovo bolje razumevanje, kao i poređenje situacije u našoj zemlji sa drugim zemljama. U literaturi se navode tri pristupa koja se koriste za smanjenje nejednakosti u zdravlju (Buzeti i sar., 2011; Dahlgren i Whitehead, 2006b): populacioni pristup koji smanjuje nejednakosti u zdravlju između svih socijalno-ekonomskih grupa tako što poboljšava zdravstveno stanje svih građana, zatim pristup koji se zasniva na smanjenju razlika između najsiromašnije i najbogatije grupe ljudi u društvu, i pristup usmeren ka socijalno ranjivim grupama stanovništva. Mnogi javnozdravstveni profesionalci i donosioci zdravstvenih politika zapazili su da od javnozdravstvenih intervencija usmerenih na celokupnu populaciju u većoj meri imaju korist ljudi sa nižim rizikom od obolevanja, što može da poveća nejednakosti u zdravlju (Allebeck, 2008). Frohlich i Potvin (2008), uz uvažavanje značaja populacionog pristupa u unapređenju zdravlja čitave populacije, navode da on može dovesti do povećanja nejednakosti između različitih socijalno-ekonomskih grupa implicirajući naziv „paradoks nejednakosti“ za Rose-ov „preventivni paradoks“. Svoj kritički osvrt potkrepili su primerima iz prakse, kao što su masovni skrining za rak grlića materice sproveden u Ontariu (Kanada) i SAD kome se odazvalo više žena sa višim primanjima, i sveobuhvatna zdravstveno-informativna kampanja za borbu protiv pušenja u Italiji koja je bila najefektivnija za pojedince sa višim nivoom obrazovanja (Frohlich i Potvin, 2008). Nacionalne javnozdravstvene politike moraju biti tako formirane i sprovedene da istovremeno ispunjavaju dva cilja, a to su: poboljšanje zdravlja celokupne populacije i smanjivanje nejednakosti u zdravlju. Stoga ako želimo da smanjimo socijalno-ekonomske nejednakosti u zdravlju neophodno je da pored javnozdravstvenih intervencija usmerenih na celokupnu populaciju istovremeno sprovodimo i intervencije usmerene na socijalno 144 145 ranjive grupe stanovništva. One moraju imati intersektorski pristup i biti participatorne. To znači da zdravlje socijalno ranjivih grupa ne možemo poboljšati samo pružanjem zdravstvenih usluga, već moramo delovati i na ostale determinante zdravlja koje su prisutne u njihovim svakodnevnim životima. Takođe je potrebno uključiti članove socijalno ranjivih grupa u formiranje i sprovođenje javnozdravstvenih intervencija (Frohlich i Potvin, 2008). Jedini pravičan način za smanjenje razlika u zdravlju je da unapređujemo zdravlje siromašnih grupa ljudi do nivoa zdravlja bogatih. Kada zdravlje siromašne klase unapređujemo brže od zdravlja srednje ili bogate klase, onda je to validan pokazatelj da su socijalno-ekonomske nejednakosti u zdravlju smanjene u celokupnoj populaciji (Dahlgren i Whitehead, 2006b). 7. ZAKLJUČCI 1. Ispitivanjem povezanosti i tipa povezanosti između demografskih (pol, starost, bračno stanje, tip naselja), socijalno-ekonomskih determinanti (obrazovanje, radni status, materijalno stanje domaćinstva, indeks blagostanja), životnih stilova (pušenje, alkohol i fizička aktivnost) i obolevanja stanovništva merenog indeksima i tercilima obolevanja i samoprocenom zdravlja može se zaključiti:  Demografske karakteristike ispitanika, kao što su pol i uzrast, predstavljaju važne prediktore zdravlja. Između njih i obolevanja stanovništva u obe godine istraživanja postoji pozitivna povezanost. Što su ispitanici stariji, imaju veće vrednosti indeksa obolevanja, tj. bolesniji su i češće procenjuju svoje zdravlje kao prosečno ili loše. Zdravstveno stanje žena lošije je od zdravstvenog stanja muškaraca.  Ispitanici koji žive u gradu su bolesniji od onih koji žive na selu, tj. imaju veće vrednosti indeksa obolevanja i češće su bili prosečnog ili lošeg zdravlja prema tercilima obolevanja. Međutim, kada je korišćena samoprocena zdravlja kao pokazatelj obolevanja, nađeno je da ispitanici koji žive u ruralnoj sredini češće procenjuju svoje zdravlje kao prosečno ili loše.  U 2000. godini ispitanici koji su neoženjeni, razvedeni ili udovci/ice imaju veće vrednosti indeksa morbiditeta i indeksa morbiditeta i objektivne procene zdravlja, tj. njihovo zdravstveno stanje je lošije od onih koji žive u bračnoj ili vanbračnoj zajednici. U 2006. godini rezultati su suprotni. Kada su kao pokazatelji zdravstvenog stanja korišćeni tercili obolevanja rezultati oba istraživanja su pokazali da su neoženjeni, razvedeni i udovci/ice boljeg zdravstvenog stanja i da češće procenjuju svoje zdravlje kao dobro.  U obe godine istraživanja veće vrednosti indeksa obolevanja su nađene kod ispitanika sa nižim obrazovanjem za razliku od onih sa visokim obrazovanjem. Ispitanici koji su bez škole ili imaju završenu osnovnu ili nepotpunu osnovnu školu češće od dva i po puta u 2000. godini i češće od tri puta u 2006. godini procenjuju svoje zdravlje kao loše od onih sa višim i visokim obrazovanjem. Obrnuta je 146  Nezaposleno i neaktivno stanovništvo češće ima veće vrednosti indeksa obolevanja i češće procenjuje svoje zdravlje kao loše u poređenju sa zaposlenim stanovništvom. Između radnog statusa i tercila obolevanja u 2000. godini nije nađena statistički značajna povezanost, dok u 2006. godini neaktivni ispitanici imaju lošije zdravstveno stanje u poređenju sa onima koji su zaposleni.  Suprotno očekivanjima ovog istraživanja, indeks i kvintili blagostanja su u obrnutoj korelaciji sa indeksima i tercilima obolevanja, tj. pripadnici siromašnog sloja stanovništva imaju niže vrednosti indeksa obolevanja i češće su boljeg zdravstvenog stanja od pripadnika najbogatijeg sloja stanovništva. Nasuprot tome rezultati istraživanja iz 2006. godine pokazuju da ispitanici koji na osnovu kvintila blagostanja pripadaju siromašnijim slojevima stanovništva češće svoje zdravlje procenjuju kao prosečno ili loše.  Ispitanici koji svoje materijalno stanje procenjuju kao loše imaju lošije zdravstveno stanje mereno indeksima i tercilima obolevanja i više nego pet puta češće procenjuju svoje zdravlje kao loše od onih sa dobrim materijalnim stanjem domaćinstva.  U 2000. godini ispitanici koji piju, puše ili se ređe bave fizičkom aktivnošću imaju veće vrednosti indeksa obolevanja, lošije zdravstveno stanje mereno tercilima obolevanja i češće procenjuju svoje zdravlje kao loše. U istraživanju iz 2006. godine dobijeni su uglavnom oprečni rezultati za alkohol i fizičku aktivnost. Oni koji piju češće procenjuju svoje zdravlje kao dobro. U oba istraživanja ispitanici koji nisu fizički aktivni lošije ocenjuju svoje zdravlje 2. Od svih indeksa obolevanja koji su konstruisani za potrebe ove doktorske disertacije, četiri su izabrana za dalju analizu i to su: indeks morbiditeta, indeks morbiditeta i objektivne procene zdravlja, indeks morbiditeta i korišćenja usluga zdravstvene zaštite, i indeks morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja usluga zdravstvene zaštite. 147 148  U obe godine istraživanja najmanja prosečna vrednost indeksa je za indeks morbiditeta, dok je najveća prosečna vrednost za indeks morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja.  Prosečne vrednosti za sve indekse obolevanja osim za indeks morbiditeta i objektivne procene zdravlja su u 2006. godini bile manje nego u istraživanju iz 2000. godine. 3. U ispitivanom šestogodišnjem periodu došlo je do smanjenja socijalno-ekonomskih nejednakosti u zdravlju i poboljšanja zdravstvenog stanja stanovnika Republike Srbije.  Za sva četiri indeksa obolevanja nađena je visoko statistički značajna povezanost sa godinama istraživanja. Vrednosti indeksa morbiditeta, indeksa morbiditeta i korišćenja i indeksa morbiditeta, objektivne procene zdravlja i korišćenja su veće u istraživanju iz 2000. godine naspram 2006. godine, što znači da je zdravstveno stanje stanovništva mereno sa pomenuta tri indeksa obolevanja u 2006. godini bilo bolje. Jedino je kod indeksa morbiditeta i objektivne procene zdravlja nađena obrnuta situacija, tj. ispitanici su imali veće vrednosti indeksa u 2006. godini, tj. lošije zdravstveno stanje.  Tercili su značajno statistički povezani sa godinama istraživanja, što znači da su ispitanici bili češće prosečnog ili lošeg zdravlja u 2000. godini u odnosu na 2006. godinu, tj. po sopstvenom iskazu bili su bolesniji.  U 2006. godini ispitanici su češće procenjivali svoje zdravlje kao prosečno. Između loše samoprocene zdravlja i godina istraživanja nije nađena statistički značajna povezanost. 8. LITERATURA Acheson D (1998). Inequalities in Health: Report of an independent inquiry, London: HMSO. Allebeck P (2008). The prevention paradox or the inequality paradox? Eur J Public Health, 18(3):215. Bauer GF, Huber CA, Jenny GJ, Müller F, Hämmig O (2009). Socioeconomic status, working conditions and self-rated health in Switzerland: explaining the gradient in men and women. Int J Public Health, 54(1):23-30. Benjamins MR, Hummer RA, Eberstein IW, Nam CB (2004). Self-reported health and adult mortality risk: An analysis of cause-specific mortality. Soc Sci Med, 59:1297–1306. Bhopal RS (2002). Concepts in Epidemiology. Oxford: Oxford University Press. Bobak M, Pikhart H, Hertzman C, Rose R, Marmot M (1998). Socioeconomic factors, perceived control and self-reported health in Russia. A cross-sectional survey. Soc Sci Med, 47:269-79. Bobak M, Skodova Z, Marmot M (2000). Effect of beer drinking on risk of myocardial infarction: population based case-control study. BMJ, 320(7246):1378-9. Bogdanov N (2007). Small Rural Households in Serbia and Rural Non Farm Economy. Belgrade:UNDP. Broom DH, D'Souza RM, Strazdins L, Butterworth P, Parslow R, Rodgers B (2006). The lesser evil: bad jobs or unemployment? A survey of mid-aged Australians. Soc Sci Med, 63:575–586. Buzeti T, Gabrijelčić Blenkuš M, Gruntar Činč M, Ivanuša M, Pečar J, Tomšić S, Truden Dobrin P, Vrabič Kek B, eds. (2011). Health inequalities in Slovenia. Ljubljana: National Institute of Public Health. Carlson P (1998). Self-perceived health in East and West Europe: another European health divide. Soc Sci Med, 46:1355–66. Cavelaars AE, Kunst AE, Geurts JJ, Crialesi R, Grötvedt L, Helmert U, Lahelma E, Lundberg O, Matheson J, Mielck A, Mizrahi A, Mizrahi A, Rasmussen NK, Regidor E, Spuhler T, Mackenbach JP (1998). Differences in self reported morbidity by educational level: a comparison of 11 western European countries. J Epidemiol Community Health, 52:219–27. Citro CF, Michael RT (Eds.) (1995). Measuring Poverty: A new approach. Washington: National Academy Press, p. 31. D’Houtaud A, Field M (1984). The image of health: variations in perceptions by social class in a French population. Sociol Health Illn. 6(1):30-60. 149 Dahlgren G, Whitehead M (1991). Policies and strategies to promote social equity in health. Stockholm: Institute of Futures Studies. Dahlgren G, Whitehead M (2006a). European strategies for tackling social inequities in health: Levelling up Part 2. Copenhagen: WHO Regional Office for Europe. Dahlgren G, Whitehead M (2006b). Ten principles for policy action. In: Dahlgren G, Whitehead M, eds. Levelling up (Part 1): a discussion paper on concepts and principles for tackling social inequities in health. Copenhagen, WHO Regional Office for Europe: 13-21. Dalstra JAA, Kunst AE, Borrell C, Breeze E, Cambois E, Costa G, Geurts JJM, Lahelma E, Van Oyen H, Rasmussen NK, Regidor E, Spadea T and Mackenbach JP (2005). Socioeconomic differences in the prevalence of common chronic diseases: an overview of eight European countries. Int J Epidemiol, 34:316–326. Daoud N, Soskolne V, Manor O (2009). Educational inequalities in self-rated health within the Arab minority in Israel: explanatory factors. Eur J Public Health, 19(5):477-83. De Bruin A, Picavet HSJ, Nossikov A (1996). Health interview surveys. Towards international harmonization of methods and instruments. WHO Reg Publ Eur Ser, 58:1– 161. Deaton A (2003). Health, Inequality, and Economic Development. Journal of Economic Literature, 41:113-158. Denton M, Walters V (1999). Gender differences in structural and behavioral determinants of health: an analysis of the social production of health. Soc Sci Med, 48:1221–35. Department of Health and Social Security (1980). Inequalities in health: report of a research working group (Black report). London: DHSS. Devedžić M (2007). Demografske karakteristike starogg stanovništva Beograda. Glasnik srpskog geografskog društva. LXXXVII, 2. Djikanovic B, Marinkovic J, Jankovic J, Vujanac V, Simic S (2011). Gender differences in smoking experience and cessation: do wealth and education matter equally for women and men in Serbia? J Public Health (Oxf), 33:31–38. Domínguez-Berjón F, Borrell C, Rodríguez-Sanz M, Pastor V (2006).The usefulness of area-based socioeconomic measures to monitor social inequalities in health in Southern Europe. Eur J Public Health, 16(1):54–61. Drever F, Whitehead M (1997). Health Inequalities: Decennial Supplement. Series DS No. 15. London: The Stationery Office, Office for National Statistics, 1–257. Duetz MS, Abel T, Niemann S (2003). Health measures: differentiating associations with gender and socio-economic status. Eur J Public Health, 13:313–19. 150 Duffy K (1998). Opportunity and Risk: Trends of Social Exclusion in Europe. Council of Europe roject on Human Dignity and Social Exclusion (HDSE). Strasbourg: Council of Europe. Erikson R (2001). Why do graduates live longer? In: Jonsson JO, Mills C (Eds). Cradle to grave: life-course change in modern Sweden. Durham: Sociology Press. Espelt A, Borrell C, Rodríguez-Sanz M, Muntaner C, Pasarín MI, Benach J, Schaap M, Kunst AE, Navarro V (2008). Inequalities in health by social class dimensions in European countries of different political tradition. Int J Epidemiol, 37(5):1095-105. European Commission (2004). Health & consumer protection directorate-general. Strategy on European Community Health Indicators (ECHI) = the “Short List”. Luxembourg: European commission (cited 2012, June 4). Available from: http://ec.europa.eu/health/ph_information/documents/ev20040705_rd09_en.pdf. European Commission (2006). Standard Eurobarometer 65. First results. Public opinion in the European Union. Brussels: TNS Opinion & Social. European Commission (2007). Health Programme 2008-2013. Together for health. Brussels, European Commission (cited 2012, July 17). Available from: http://ec.europa.eu/health/ph_programme/documents/prog_booklet_en.pdf European Commission (2008). Standard Eurobarometer 70. First results. Public opinion in the European Union. Brussels: TNS Opinion & Social. European Commission (2010). EUROPE 2020. A strategy for smart, sustainable and inclusive growth. Brussels, European Commission (cited 2012, July 17). Available from: http://eurlex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2010:2020:FIN:EN:PDF European Commission (2012a). Eurostat. Statistics database. Population and social conditions. Education and training. Persons with tertiary education attainment by age and sex (cited 2012, June 18). Available from: http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=edat_lfse_07&lang=en European Commission (2012b). Eurostat. Statistics database. Macroeconomic Imbalance Procedure Scoreboard. Unemployment. Additional indicators. Unemployment rate-annual data (cited 2012, July 4). Available from: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&plugin=1&language=en&pcode=ti psun20 European Parliament (2011). Reducing health inequalities. European Parliament resolution of 8 March 2011 on reducing health inequalities in the EU (2010/2089(INI)). Strasbourg, European Parliament (cited 2012, July 17). Available from: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P7-TA-2011- 0081+0+DOC+XML+V0//EN 151 European Society of Hipertension (2003). European Society of Cardiology guidelines for the management of arterial hypertension. Guidelines Committee. J Hypertens, 21:1011- 1053. Farkas J, Pahor M, Zaletel-Kragelj L (2011). Self-rated health in different social classes of Slovenian adult population: nationwide cross-sectional study. Int J Public Health, 56:45- 54. Ferrie JE (Ed.) (2004). Work, stress and health: the Whitehall II study. London: Council of Civil Cervice Unions (cited 2012, June 4). Available from: http://www.ucl.ac.uk/whitehallII/pdf/Whitehallbooklet_1_.pdf Flinn MW (1965), Chadwick E. Report on the Sanitary Condition of the Labouring Population of Great Britain. 1842 Ed. & Intro, Edinburgh: University Press. Frohlich KL, Potvin L (2008). The inequality paradox: the population approach and vulnerable populations. Am J Public Health, 98:216–221. Giatti L, Barreto SM, César CC (2010). Unemployment and self-rated health: neighborhood influence. Soc Sci Med, 71:815-23. Graham H. (2004). Social determinants and their unequal distribution: clarifying policy understandings. Milbank Q, 82(1):101–102. Green CA, Polen MR (2001). The health and health behaviors of people who do not drink alcohol. Am J Prev Med, 21:298-305. Grozdanov J, urednik (2008). Zdravlje stanovnika Srbije. Analitička studija 1997-2007. Beograd: Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“. Grujić V (2002). Zdravstveno stanje, zdravstvene potrebe i korišćenje zdravstvene zaštite stanovništva u Republici Srbiji. Glasnik Instituta za zaštitu zdravlja Srbije. No 1-2. Gwatkin DR, Rustein S, Johnson K, Suliman EA, Wagstaff A (2003). Initial country-level information about socio-economic differentials in health, nutrition and population, Vols. I and II. Washington DC: World Bank, Health, Population and Nutrition. Hall W (1986). Social class and survival on the S.S. Titanic. Soc Sci Med, 22 (6):687–690. Haynes R, Gale S (1999). Mortality, long-term illness and deprivation in rural and metropolitan wards of England and Wales. Health Place, 5(4):301-12. Huisman M, Kunst AE, Mackenbach JP (2005). Inequalities in the prevalence of smoking in the European Union: comparing education and income. Prev Med, 40(6):756-64. Hulka B, Wheat J (1985). Patterns of utilization. The patient perspective. Med Care, 23:438–60. Iburg K, Salomon JA, Tandon A, Murray CJL (2001). Crosspopulation comparability of physician-assessed and self-reported measures of health. Global Programme on Evidence for Health Policy, Discussion Paper No. 14. Geneva: World Health Organization. 152 Idler EL and Benyamini Y (1997). Self-rated health and mortality: A review of twenty- seven communities studies. J Health Soc Behav, 38:21–37. Institut za zaštitu zdravlja Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ (2002). Zdravstveno stanje, zdravstvene potrebe i korišćenje zdravstvene zaštite stanovništva u Republici Srbiji. Glas Inst Zašt Zdr Srb, 76(1-2):1-173. Janković J (2008). Analiza socijalno-ekonomskih odrednica nejednakosti u zdravlju na osnovu ispitivanja zdravstvenog stanja stanovništva. Magistarska teza. Univezitet u Beogradu. Medicinski fakultet. Beograd. Janković J, Janević T, von dem Knesebeck O (2012). Socioeconomic inequalities, health damaging behavior, and self-perceived health in Serbia: a cross-sectional study. Croat Med J, 53(3):254-62. Janković J, Marinković J, Simić S (2011). Utility of data from a national health survey: Do socioeconomic inequalities in morbidity exist in Serbia? Scand J Public Health, 39(3):230– 238. Janković J, Simić S, Marinković J (2010). Inequalities that hurt: demographic, socio- economic and health status inequalities in the utilization of health services in Serbia. Eur J Public Health, 20(4):389–396. Janković J, Simić S (2012). Povezanost demografskih i socijalno-ekonomskih determinanti sa samoprocenom zdravlja. Srp Arh Celok Lek, 140(1-2):77–83. Jylhä M, Guralnik JM, Ferrucci L, Jokela J, Heikkinen E (1998). Is self-rated health comparable across cultures and genders? J Gerontol B Psychol Sci Soc Sci, 53(3):S144– 152. Kaikkonen R, Rahkonen O, Lallukka T, Lahelma E (2009). Physical and psychosocial working conditions as explanations for occupational class inequalities in self-rated health. Eur J Public Health, 19:458–463. Kaleta D, Makowiec-Dabrowska T, Dziankowska-Zaborszczyk E, Jegier A (2006). Physical activity and self-perceived health status. Int J Occup Med Environ Health, 19(1):61-9. Kaleta D, Polańska K, Dziankowska-Zaborszczyk E, Hanke W, Drygas W (2009). Factors influencing self-perception of health status. Cent Eur J Public Health, 17(3):122-7. Kenneth FF, Farmer MM (1999). Utility of health data from social surveys: Is there a gold standard for Measuring Morbidity? Amer Sociol Review, 64,2:303–315. Kirch W (Ed.) (2008). Factor Analysis. Encyclopedia of Public Health. Heidelberg: Springer Verlag, p. 427. Kristensen P (1992). Bias from nondifferential but dependent misclasification of exposure and outcome. Epidemiology, 3(3):210-5. 153 Kunst AE, Bos V, Lahelma E, Bartley M, Lissau I, Regidor E, Mielck A, Cardano M, Dalstra JA, Geurts JJ, Helmert U, Lennartsson C, Ramm J, Spadea T, Stronegger WJ, Mackenbach JP (2005). Trends in socioeconomic inequalities in self-assessed health in 10 European countries. Int J Epidemiol, 34:295–305. Laaksonen M, McAlister AL, Laatikainen T, Drygas W, Morava E, Nüssel E, Oganov R, Pardell H, Uhanov M, Puska P (2001). Do health behaviour and psychosocial risk factors explain the European east-west gap in health status? Eur J Public Health, 11(1):65–73. Last JM, ed. (2007). A dictionary of public health. Oxford: Oxford University Press. Last JM, Radovanović Z, urednici. (2001). Epidemiološki rečnik, 2. izdanje. Beograd: Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu. Lipovčan LjK, Brkljačić T, Šakić V (2007). Monthly Income and Subjective Well-Being of Croatian Citizens. Croat Med J, 48(5):727-733. Louckx F, Vanroelen C, Beck M (2001). Socio-economic differences in health and access to health care. Archives of Public Health, 59:239–263. Mackenbach J, Kunst A (2004). Tackling Socioeconomic Inequalities in Smoking in the European Union. Rotterdam: Erasmus MC, University of Rotterdam. Mackenbach JP (2002). Socioeconomic inequalities in health in Europe: an overview. In: Mackenbach JP, Bakker MJ, eds. Reducing inequalities in health: a European perspective. London: Routledge, 3-24. Mackenbach JP (2006). The origins of human disease: a short story on “where diseases come from”. J Epidemiol Community Health, 60:81–86. Mackenbach JP, Bos V, Andersen O, Cardano M Costa G, Harding S, Reid A, Hemström O, Valkonen T, Kunst AE (2003). Widening socio economic inequalities in mortality in six Western European countries. Int J Epidemiol, 32:830–837. Mackenbach JP, Kunst AE, Cavelaars AEJM, Groenhof F, Geurts JJM, EU Working Group on Socioeconomic Inequalities in Health (1997). Socioeconomic inequalities in morbidity and mortality in Western Europe. Lancet, 349:659–74. Mackenbach JP, Stirbu I, Roskam AJ, Schaap MM, Menvielle G, Leinsalu M, Kunst AE; European Union Working Group on Socioeconomic Inequalities in Healthl (2008). Socioeconomic inequalities in health in 22 European countries. N Engl J Med, 358:2468– 2481. Marmot M (2005). Social determinants of health inequalities. Lancet, 365:1099–1104. Marmot M (2006). Health in an unequal world: social circumstances, biology and disease (Lecture). Presented at: Royal College of Physicians Harveian Oration. London. Marmot M (2007a). Uvod. U: Miličić I (ur.). Sindrom statusa: kako društveni položaj utječe na naše zdravlje i dugovječnost. Zagreb: Algoritam, str. 9–21. 154 Marmot M (2007b). Neki su jednakiji od drugih. U: Miličić I (ur.). Sindrom statusa: kako društveni položaj utječe na naše zdravlje i dugovječnost. Zagreb: Algoritam, str. 23–48. Mastilica M (1990). Health and social inequities in Yugoslavia. Soc Sci Med, 31(3):405-12. McDonough P, Duncan GJ, Williams D, and House J (1997). Income dynamics and adult mortality in the United States, 1972 through 1989. Am J Pub Health, 87: 1476–1483. McFadden E, Luben R, Bingham S, Wareham N, Kinmonth AL, Khaw KT (2008). Social inequalities in self-rated health by age: cross-sectional study of 22,457 middle-aged men and women. BMC Public Health, 8:230. Mijatović Jovanović V (2010). Zdravstveni profil odraslog stanovništva Vojvodine prema demografskim i socijalno-ekonomskim karakteristikama. Doktorska teza. Univezitet u Novom Sadu. Medicinski fakultet. Novi Sad. Ministarstvo zdravlja Republike Srbije (2007). Istraživanje zdravlja stanovnika Republike Srbije, 2006. godina. Osnovni rezultati. Beograd: Ministarstvo zdravlja Republike Srbije. Ministry of Health and Social Affairs (2000). Hälsa pa lika villkor: nationella mål för folkhälsan. Slutbetänkande av nationella folkhälsokommittén (Health on equal terms: final proposal on national targets for public health). Stockholm: Ministry of Health and Social Affairs, SOU 2000:91. Molarius A, Berglund K, Eriksson C, Lambe M, Nordstrom E, Eriksson HG. Feldman (2007). Socioeconomic conditions, lifestyle factors, and self-rated health among men and women in Sweden. Eur J Public Health, 17:125-33. Monden CWS (2005). Changing social variations in self-assessed health in times of transition? The Baltic States 1994–1999. Eur J Public Health, 15(5):498-503. Murray CJL, Lopez, AD, eds. (1996). The global burden of disease: a comprehensive assessment of mortality and disability from diseases, injuries and risk factors in 1990 and projected to 2020. Global Burden of Disease and Injury Series, Vol. 1. Cambridge: Harvard University Press. Norris JC, van der Laan MJ, Lane S, Anderson JN, Block G (2003). Nonlinearity in demographic and behavioral determinants of morbidity. Health Serv Res, 38(6 Pt 2):1791– 1818. Norwegian Directorate for Health and Social Affairs. Plan of Action to Reduce Social Inequalities in Health (2005). The chalange of the gradient. Oslo: Directorate for health and social affairs. Pappa E, Kontodimopoulos N, Papadopoulos AA, Niakas D (2009). Assessing the socio- economic and demographic impact on health-related quality of life: evidence from Greece. Int J Public Health, 54(4):241–249. Parna K, Ringmets I (2010). Comparison of socioeconomic differences in self-perceived health in Estonia and Finland. Scand J Public Health, 38:129-34. 155 Perlman F, Bobak M (2008). Determinants of self rated health and mortality in Russia – are they the same? Int J Equity Health,7:19. Preston SH (1975). The Changing Relation between Mortality and Level of Economic Development. Population Studies, 29:231-248. Quick A, Wilkinson R (1991). Income and Health. London: Socialist Health Association. Radovanović Z, urednik (2008). Epidemiologija. 2. izmenjeno izdanje. Novi Sad: Medicinski fakultet, str. 167-168. Rae M, Korkodilos M, Lovitt C, Anderson R (2007). Readdressing the balance: The NHS and Health Inequalities. Version 1.12. Raphael D (Ed.) (2004). Social determinants of health: Canadian perspectives. Toronto: Canadian Scholars’ Press. Redelmeier DA, Singh SM (2001). Survival in Academy Award-Winning Actors and Actresses. Ann Intern Med, 134(10):955–962. Regidor E (2006). Social determinants of health: a veil that hides socioeconomic position and its relation with health. J Epidemiol Community Health, 60:896–901. Rehm JT, Bondy SJ, Sempos CT, Vuong CV (1997). Alcohol consumption and coronary heart disease morbidity and mortality. Am J Epidemiol, 146(6):495-501. Reijneveld SA (1998). The impact of individual and area characteristics on urban socioeconomic differences in health and smoking. Int J Epidemiol, 27:33–40. Rimm EB, Klatsky A, Grobbee D, Stampfer MJ (1996). Review of moderate alcohol consumption and reduced risk of coronary heart disease: is the effect due to beer, wine or spirits? BMJ, 312(7033):731-736. Riva M, Curtis S, Gauvin L, Fagg J (2009). Unravelling the extent of inequalities in health across urban and rural areas: evidence from a national sample in England. Soc Sci Med, 68:654–63. Rutstein SO, Johnson K (2004). The DHS Wealth Index. DHS Comparative Reports No. 6. Calverton, Maryland: ORC Macro. Saarni SI, Suvisaari J, Sitntonen H, Koskinen S, Harkanen T, Lonnqvist J (2007). The health related quality of life impact of chronic conditions varied with age in general population. J Clin Epidemiol, 60(12):1288-97. Schoenborn CA (2004). Marital status and health: United States, 1999–2002. Adv Data, 351:1–32. Siegrist J, Marmot M (Eds.) (2006). Social inequalities in health. New evidence and policy implications. Oxford: University Press. 156 Sigriest J (2004). Social variations in health expectancy in Europe. In: An ESF Scientific Programme 1999–2003 – Final Report. Duesseldorf: University of Duesseldorf: Medical Faculty. Sodergren M, Sundquist J, Johansson SE, Sundquist K (2008). Physical activity, exercise and self-rated health: a population-based study from Sweden. BMC Public Health, 8:352. Ståhl T, Wismar M, Ollila E, Lahtinen E, Leppo K, eds. (2006). Health in All Policies. Prospects and potentials. Helsinki, Ministry of Social Affairs and Health and European Observatory on Health Systems and Policies. Stambolović V, Bjegović V, Vuković D (2006). Deca i siromaštvo. Beograd: Institut za socijalnu medicinu, Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu. Statistical Package for Social Sciences (2010). IBM SPSS Statistics 19.0 (SPSS ID 729140), SPSS Inc., an IBM Company, Chicago, IL, USA. Steptoe A, Wardle J (2001). Health behaviour, risk awareness and emotional well-being in students from Eastern Europe and Western Europe. Soc Sci Med, 53(12):1621–1630. Šućur Z, Zrinščak S (2007). Differences that hurt: self-perceived health inequalities in Croatia and European Union. Croat Med J, 48(5):653-66. Szwarcwald CL, Souza-Júnior PR, Esteves MA, Damacena GN, Viacava F (2005). Socio- demographic determinants of self-rated health in Brazil. Cad Saude Publica, 21:S54-S64. Tarlov AR (1996). Social determinants of health: the sociobiological translation. In: Blane D, Brunner E, Wilkinson R (Eds.). Health and Social Organization. London: Routledge, p. 71–93. Tervo T, Nordström P, Nordström A (2011). Association between Self-Perceived Health, Physical Activity, and BMD in Aging Men and Women. The Open Bone Journal, 3:6-10. Turner EL, Dobson JE, Pocock SJ (2010). Categorisation of continuous risk factors in epidemiological publications: a survey of current practice. Epidemiol Perspect Innov, 7:9. Available from: http://www.epi-perspectives.com/content/7/1/9 UNDP (2012). Millenium Development Goals. Eradicate extreme hunger and poverty (cited 2012, September 2). Available from: http://www.undp.org/content/undp/en/home/mdgoverview/mdg_goals/mdg1/ UN (2012). Millenium development goals (cited 2012, April 24). Available from: http://www.un.org/millenniumgoals/ Van Lenthe FJ, Schrijvers CT, Droomers M, Joung IM, Louwman MJ, Mackenbach JP (2004). Investigating explanations of socio-economic inequalities in health: the Dutch GLOBE study. Eur J Public Health, 14(1):63–70. 157 VanderWeele TJ, Hernan MA (2012). Results on differential and dependent measurement error of the exposure and the outcome using signed directed acyclic graphs. Am J Epidemiol, 175(12): 1303-10. Vlada Republike Srbije (2006). Nacionalni milenijumski ciljevi razvoja u Republici Srbiji. Beograd: Vlada Republike Srbije. Vlada Republike Srbije (2012). Strategija za smanjenje siromaštva (cited 2012, July 4). Available from: http://www.prsp.gov.rs/strateski.jsp Von dem Knesebeck O, Geyer S (2007). Emotional support, education and self-rated health in 22 European countries. BMC Public Health, 7:272. Voncina L, Pristas I, Mastilica M, Polasek O, Sosić Z, Stevanović R (2007). Use of preventive health care services among the unemployed in Croatia. Croat Med J, 48(5):667- 74. Vukmirović D, Govoni RS, urednici (2008). Studija o životnom standardu: Srbija 2002– 2007. Beograd: Republički zavod za statistiku Srbije. Vuković D, Bjegović V, Vuković G (2008). Prevalence of chronic diseases according to socioeconomic status measured by wealth index: health survey in Serbia. Croat Med J. 49(6):832–841. Wang N, Iwasaki M, Otani T, Hayashi R, Miyazaki H, Xiao L, Sasazawa Y, Suzuki S, Koyama H, Sakamaki T (2005). Perceived health as related to income, socio-economic status, lifestyle, and social support factors in a middle-aged Japanese. J Epidemiol, 15(5):155-162. Whitehead M (1990). The Concepts and Principles of Equity in Health. Copenhagen: WHO, Reg. Off. Eur. (EUR/ICP/RPD 414 7734r), p. 29. WHO (1999). World Health Organization-International Society of Hypertension guidelines for the management of hypertension. Guidelines subcommittee. J Hypertens, 17:151–183. WHO (2002). The European health report 2002. Part two – The major determinants of health. Copenhagen: World Health Organization. Regional Office for Europe. WHO (2003a). Diet, nutrition and the prevention of chronic diseases. Geneva: World Health Organization (Technical report series 916). WHO (2003b). Basic Documents. Forty-fourth edition. Geneva: World Health Organization. WHO (2003c). European Country Profiles on Tobacco Control, Copenhagen: WHO Regional Office for Europe. WHO (2005). Commission on social determinants of health. Towards a conceptual framework for analysis and action on the social determinants of health. Discussion paper for the CSDH, DRAFT. 158 159 WHO (2006a). Commission on social determinants of health. Geneve: World Health Organization (cited 2012, April 24). Available from: http://www.who.int/social_determinants/resources/csdh_brochure.pdf WHO (2006b). Global Database on Body Mass Index. BMI classification (cited 2012, May 28). Available from: http://apps.who.int/bmi/index.jsp?introPage=intro_3.html WHO (2007). The challenge of obesity in the WHO European Region and the strategies for response. Copenhagen: World Health Organisation. Regional Office for Europe. WHO (2008). Closing the gap in a generation: health equity through action on the social determinants of health. World Health Organization, Commission on Social Determinants of Health Final Report (cited 2012, July 17). Available from: http://www.searo.who.int/LinkFiles/SDH_SDH_FinalReport.pdf WHO (2010). Putting our own house in order: examples of health-system action on socially determined health inequalities. Copenhagen: WHO Regional Office for Europe. WHO (2011). The new European policy for health – Health 2020: Vision, values, main directions and approaches. Copenhagen: Regional committeee for Europe (EUR/RC61/9) (cited 2012, August 24). Available from: http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0005/148946/RC61_InfDoc4.pdf WHO (2012a). Programmes and projects. Health impact assessment (HIA). Glosarry of terms used. Health inequality and inequity (cited 2012, April 24). Available from: http://www.who.int/hia/about/glos/en/index1.html WHO (2012b). Health topics. Ageing (cited 2012, June 15). Available from: http://www.who.int/topics/ageing/en/ Wilkinson R, Marmot M (2003). Social determinants of health: the solid facts (Second edition). Copenhagen: WHO Regional Office for Europe, (cited 2012, June 4). Available from: http://www.euro.who.int/document/e81384.pdf World Bank (2006). Serbia Labour Market Assessment. Report No. 36576-YU. Belgrade. Ziglio E, Levin L, Levi L, Bath E (Eds.) (2002). Investment for health: a discussion of the role of economic and social determinants. Copenhagen: WHO Regional Office for Europe. 9. PRILOZI 9.1. Upitnik za domaćinstvo 2000 9.2. Upitnik za odrasle osobe starosti 20 i više godina 2000 9.3. Upitnik za samopopunjavanje za odrasle 2000 9.4. Upitnik za domaćinstvo 2006 9.5. Upitnik za odrasle osobe starosti 20 i više godina 2006 9.6. Upitnik za samopopunjavanje za odrasle 2006 160 --- --- --- -------------- --------- ---- --- ---- --- - - -- ---- --- ---- --- --- --- --- npC31lMC Il IlMe JlHl.\a Ha Koje ce IlO).\1l ).\oMahIlHCTllO _ AHKeTap 6poj I , , , KOHTPOIIOP 6poj , , , , PeA. 6p. i 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 --------~ 13 ------1----­ 14 15 JOJ],HA IIPO«fJMJIAKCA --------~ ynHTIlHK 3A ]J,OMA1iHHCTBO ..__________________ .D:aT}'M aHKCTllpalha , , I ,_,_,_,_, ro).\IlHa CBH npe).\BIl~eHIl o6pac~1l nonYlheHIl i .D:a ..... ., .............................. .. .•.. >_I:!e .....,.", ..,....:..................... cnHCAK qJlAHOBA KOJH )KHBE Y ]J,OMA1iHHCTBY npe31lMC H IlMe nOJl MYJlI~. 1 2 ------------------~---- -------------­ 1 2 1 2 I 1 2 -;------------------­ 1 2 1 2 I I I 'lac ~. -­.-~~~ .... .. ~. AKO HHey, 3anITO? OJ.\61l.:m ).\a OJ.\rOBope ........... . , 'I "I , , , , , , , , , , , , , ------~----------. 2 ..L-'_I_L___ -'_'_I___ 1 2: 1 1 1 1 1 1 - -------- -----1---------------­ ymiTHWK 3A nOMAnWHCTBO KJlaCTep 6poj I I , I .D:oMahIlHCTBO 6poj 1 I 1 AKO je 1I0Tpe6HO nOHOBIlTIl noceTy. ynllcaTIl Ka)l H Y Koje Bpe?>le '_'_I 1_'_1 '_'_'_I_ll\aryM I " I" .----------­ , 'I 1 1 1 ~ 1 1 1 1 1 1 --- --~------ , I I I I I --.-------­ I 1 I I 1 1 1 1 1 1 1 1 1 I " 1 I I 1_1_1_'_1 i 1 1 1 I 1 'I ____ MM. _____ • __ , ___________________ __1 2 1 I' 'I' I' 1 I 1 ___ ~ __________~ __ J __,_'_L___ J_I_I _1_'_1_1_1 2 I 1 1 1 1 I 1 I 1 1 , 1 -----1~----- ------- ---­ I 2 1 I' 1 1 1 I' , 1 , .----------- ---­ 2 1 I' 1 1 , I' 'I --- .-------_._---- -----~--------- ---­ ~ _________2____ -'_'_L ___ J_'_'--_ '_1__1_' ...__I_......._~~.J_I_I_ .1_I_L_1_'_'_I_' ---~.- ...... --- ... .... ­~--- HcjO).\lIpaHa .................................................................................... . Hel\OBOJbHO jO).\llpaHa..................................................................... .D:06po jOJ.\llpaHa ............ .......... .............................. .................... ..... npejO).IHpaHa ................ ............................ ............. ......... ................. HeMa COJlIl y Kyhll......................................................................... TCCT........................................................................ 2 3 HallpmCHe rOI\HHC )KHBOTa 1 1 1 , I , , 1 1 1 1 1 1 1 I 1 1 1 1 I , , , ,_,_,_, I 1 I I I I 1 1 I 1 I , 1 1 , I t I I 1 1 1 --.--- I 1 2 3 4 5 6 r.1aCHHK Hac 3aWT JAP Cp6. mA. 76, 1-2 ---- -- ------ ___ - -- ---------------------- _______________ ___ J. KAPAKTEPHCTHKE H COUHOEKOHOMCKO CTAILE AOMAliHHCTBA 1. Ko jc BJlaCHUK CTaHa IKyllc'! 2. Komll(3 jc nOBpUDBm Bame KyllcJt'Trum? 3. KOJllIKO IIMaTC c06a y Kyllll/CTauy'! 4. Koju MaTcplIjaJl jc KOPIIIUllcH 3a nOll: y Ballloj KyllulCTallY'! 5. Aa JIll Y BallleM cTally/Kyllu UMaTC CJlCKTPII'IHY cHcpmjy (CTpyjy)'! 6. Koju jc rJIaBHU H3BOP HOB'JaUIIX np"X0ll:a y Ballloj nop0Il:UL\U? 7. Ha KOjU ua',"H 06C36c~yjeTe xpauy 3a 1l:0MalluHcTBo'! 8. ITpOL\eUUTC pacxoll:C BailieI' 1l:0MallJIHcTBa 3a TpolIIKoBe ucxpauc y TOKY npeTX0Il:HOr MCCCL\a? COrrCTBeJla Kyha/cTaJl ................................................. . ApYIllTBeJla Kyha/cTaJl ............................................... . POl1l1Telb ..................................................................... . ITO/1CTaJlapIJaKyrral.\ .................................................... . Apyro (JlaBeCTII) ............ _________ He 3J1aM ..................................................................... . 1m2 ITapKeT/KepaMII'IKe rrJlO'!IIl.\e ..................................... . ITaTOc/6eTOJl ............................................................... . 3eMlba ......................................................................... . Apyro.~ ........................................................................ . He ............................................................................... . Aa ·························cc············_·················.c···.: ..··:····:·:······· ITJlaTa y I1plKaBJloj CJlylK611 ....................................... . ITJlaTa KOI1 rrplIBaTJlIIKa ............................................. . COrrCTBeJlII rrocao ....................................................... . ITolborrplIBpell:a ........................................................... . TproBllHa .................................................................... . ITeJl3I1ja ....................................................................... . COl.\lIjaJlJla rroMoh ...................................................... . HeMa JlOB'!aJlIIX rrplIMalha ......................................... . Apyro .......................................................................... . He lKeJlIIM !1a 0l1roBoQIIM_...................................... : ... . He KyrrOBIIJlOM 1 CorrCTBeJlOM rrpOll3B0l1lhOM A0611jalheM rroMohll 011 1 poljaKa/rrplljaTelba/KoMulIIja M3 xYMaJlIITapJlllx rraKeTa XpaJlIIM/o ce y Jlapol1J1oj KyXlllh1l gpyro,=-======== Malhe 011 30% ......................................................... . 011 30 1l:0 50% .......................................................... . 011 50 1l:0 70% ......................................................... .. ITpeKo 70% ............................................................... . He 3J1aM ..................................................................... . Aa JIll cy npuxoll:H Balllcr 1l:0MallllHcTBa y TOKY npCTXOIl:HOr MCCCL\a 6uJlu ! 1l:0BOlbHII 3a TPOIliKOBC: He McxpaJle 1 JIlI'lHe xllrlljeJle 1 XllflljeJle 110MallllJlCTBa 1 Oll:ehy, 06yhy 1 PelKlljcKe TpolIIKoBe 1 31l:paBCTBeJlY 3alllTIITY (rrperrrell:e, 1 JleKoBe) PeKpeaJ..\lIjy 1 M3J1aCKe (y rr030plllllTe. 6110cKorr, 1 ~~_______. 2 3 =>2 4 5 6 =>3 =>4 2 =>5 3 4 1 =>6 2 1 2 3 4 5 =>76 7 8 9 10 Aa 2 2 2 =>8 2 2 2 1 2 3 =>9 4 5" Aa 2 2 2 2 2 =>10 2 2 2 i -1. .____.__ 10. Aa JlU jc IICKO Oil: 'maHOBa Ballicr He................................................................................ 1 1l:0MalillHcTBa y TOKY nocrrell:lLUX rDll:lIHy =>11 ll:aHa .6uo Ha JlcTolla.tf>y/3I1M()BafbY}__ _ g.a::::..•._:_::-........~.=..: .....".:...........:...."".:-. ....~..:-........................_.__2 _.....l I ____ __ .__ .. rnaCHHK YlHC nUIT 311P Cp6, roA. 76, 1·2 1 YOI1THI1K 3A ,nOMAnI1HCTBO 11. ,U,a JIll Bamc )J;oMahIlHCTBO IIl11a: He 3eMIbY 1 AyroM06H!I 1 TpaKTop 1 QlPH)j(HI{CP 1 MalllHHY 3a npalbe Bcma TC!lCBH30P y 60jH 1 Tc,1ecpoH 1 ITepcOHa!lHH paqyHap 1 KynaTHJ10 1 lJ,t:~Tpa~fIO.TP(!taH. 17 fOPHBO 3a rpcjalbe/KYBalbe 1 QlHHaHeHjeKa nOMoli ITCHxo-con.HjalTHa nOil,plliKa (caBCTOBalhe) 1 JIeKoBH 1 I ,AM6YJlaHTa '_'_1.1_, km -'-'- I min. ,l1.0M 31{paBIba I _'-I-I min. '_1_1.1_' km IioJIHHn.a , -'-,-I min. '_'_1.1_, km AnOTCKa min. , , 1.1_'.Jc.1l1 ,l1.a 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 1 2 3 4 5 6 1 2 ,l1.a 2 2 2 2 2 1 r.qaClll!K i111C 3aUlT 'AI' CpO. ro~. 70, 1·2 2 2 2 2 2 => 12 => 14 => 15 => 16 => 18 2 2 ···;·;·;·•••••• H ••••••••••• ~ ••••• ~ ••••••••••• H ................ u ....................................................................................................04 ............................. h ............................................. •••• H ••••• II. CHAE,Ll,EBAlbE IUIJA'hOM BO,Ll,OM II YKJlAlbAlbE OmA,Ll,HIIX MATEPIUA 18. Ha Kojn Ha'IUH cc Barnc AOMaliJIIICTBO fpai\CKII BOi\OBO/1 .................................................... . cnao)lCBa BO)lOM 3a ulllic'! CCOCKII (.'10KaJIHII) B0/10BO,1 ................................... . 2 JaBHa 'leCMa ............................................................ . 3 EyrncHII 6y'Hap ........................................................ . 4 nOKplIBCH Konanll 6ynap IIJlII ypcl)cII 113BOP ....... . 5 =? 19 HcnoKplIBell Konallll 6Yllap Imll IIcypetjeH 113BOp .. 6 Je3epo, PCK3, TlOTOK ............................................... . 7 UHCTcpHa ................................................................. . 8 ,D:pyro ~~=~~~~~~ 9 19. ,Ll,a .111 UOCTOjC UpCKII)ln y cnaoAcBalLY He .............................................................................. . I BOilOM.'. Aa, TlOBPCMCHO ......................................................... . 2 =? 20 Aa, CBaKOl\lIeSHO ...................................................... .. 3 Aa, y TOKY. ,1eTa ...................................... ,.: ..~... :.~..~.. :.: 4 20. KOJllIKO jc Y)la.JbC1i 113BOP BOAC 3a Ulllic Oil y Kylill!cTaHY .......................................................... . Barncr J\oMaIiIlHCTBa'! Y i\BOplHlITy............................................................... 2 Mall,e 0):1 100 m........................................................ 3 0;1 100 )l0 50n m ................................................... .. 4 =? 21 01\ 500 M )lO 1 km ................................................... 5 Bllme Oil 1 km........................................................... 6 He 31laM ..................................................................... 7 21 KOJln"o jc BpeMCHa 1I0Tpcfill0 )la finCTC MllllyTa 22 J\orn,lll )l0 BOJ\C'! 22. KaKBY BpCTy I1YlKIIIfKa KOpnCTIJ Barnc HYJKIIIIK Ha IICTlllpalbe ca npIIK!bY'lKOM lin )loMaliuHCTBO? KaHaJTII33!\lIjy............................................................. . HYlKHIIK Ha IIcnllpalbc ca lIPIIK!bY'lKOM lIa cenTII'IKy jaMy............................................................ 2 =? 23 HYlKIIIIK 6e3 HCflllpalba ca SO)lOHCllponycHoM jaMoM .. 3 n OJbCKII IIYJKHIIK........................................................ 4 HCMa HYlKHIIK.. ............... ..................... ........... ........... 5 23. KOJIIIKO jc Y)laJbCH HYJKIIIfK O)l Barncr Y KylilI ....................................................................... 1 j]oMaIUtIlCTBa'! Malbe OJI 50 m.......................................................... 2 =? 24 BlIme O)l 50 m ...... .................................................... 3 He 31l3M .................................................................... . 4 -- ----- - - ----- - . ... .... ..­ 24. liTa pa)llfTC ca CTOJlIfI~OM II MOKpalioM Aeu:a yseK KOPIICTC nYlKHIIK (WC) ...................... . 1 Barncr )lCTCTa Kaila HC KopnCTH I1YJKIIIIK'! baI(3TC IIX Y HYJKHIIK (WC) ................................. .. 2 1136au:yjeTe HX y lIenOCpC)llly OKOJIIIlly .................. .. 3 3aKollaBaTc IIX y ;:1BOplIlliTy .................................... . 4 He YKrralbaTe Bcli IIX OCTaB!baTe lIa 3CMlhll .......... .. 5 =? 25 1-I36alwjeTe IIX Ha MeCTO 3a YKrralLalbc cMcha H l)y6peTa ..................................................................... . 6 Apyro .......................... . 7 HeM3 Marre )lelIC y )loMaliHllcTBy ............................ . 8 Hc 3113!.1 .................................................................... . 9 ------ ------_ .._­ 25. IllTa pa)lIlTC ca OTUa)lHlIM MaTcp"jaMa O)lIlOCIl ce opraHH30Bail0 Ila IlHBOY (I}YOPCTOM) 113 Barncr )loMaIiIIllCTBa? Ol1lliTlIlle/HaceIba ....................................................... . O)1JTalKeTe IIX Ha MeCTO l1pC)lBllljello 33 TO Y ..,HaCC!bY rllc JKIIBIITe .......................................... , ...... .. <­ 6aU:3Tc IIX Ila ,~'1IIBlbe" lIerrolllIje ............................ . 3 Cna,'byjcTe 1lX-.......................................................... .. 4 =? 26 3aKonaB3Tc HX ........... , .............................................. . 5 CTall.ibaTC IIX lin rOl.lIIJlY y 6!lIlJHIIIl Kyhe ............ .. 6 Eau:aTe HX y peKy .................................... , .............. .. 7 HeKOilTpOJllIC31l0 IIX 1136al.\yjcTc y lIenocpegllY OKOJTHHy .............................................. ,., .................... . 8 9 rHacmlK Hue 3amT JAr> Cpo. fOA. 76, l~2 YflVlTHI1K 3A O}J,PACnE OCOGE CTAPVlJB on Il) rogl1HA .JKVlBOTA KJtacTCp iipoj ,lloMaIiHHcTBo opoj 'baH AOManltllCTBa 6poj YIlRTHUK 3A OIlPAC.JIE OCOEE CTAPUJE Oil 19 rOIlUHA JKUBOTA I. }l,EMO[PAI noma ce oaBIiTe TOKOM Belier ;J,e.la rOIl:JtHe'! 6. KaAa CTC AOIlI,lH Y caAamH.C MceTO 6opaBKa'! 7. HaneAIITC OiJ;aKJlC eTe Aorumf: 8. HancAlfTC pa3J10r AoJtaCKa: CaMO ea 6pat THl1M ]J,pyroM/rrapTHepOM .................. . Ca 6pa'lHI1M .n:pyroM II ]J,CIIOM ............................... . 2 Ca~1O ca .n:cUOM ...................................................... .. 3 Ca~1O ca po,rlHTClhllMa ............................................ . 4 Ca IWUOM 11 PO;(llTClhHMa ...................................... .. 5 Ca 6pat IHllM JlpyroM, ;(CUOM II pOJlllTelh!!Ma ....... .. 6 5 Ca poi)aUliMa (6paT/cecTpa H APyrll poi)aUH) ....... 7 Ca rrp!!jaTC_'bCM/rrpHjaTc;bllUOM ............................... R )KHBHM caM/a, yKyrrHo 1_1_1 rog .................. .. 9 OCTaJIO .................................................................. ,.' 10 ~ ~ ...- ­ flOlhOrrpl1BpCl\a ....................................................... . 1 11HgycTpHja, pygapCTBo. rpai)cBHHa }! CJl.. ........... .. 2 TprOBHHa.................................................................. 3 YrrpaBHH. aI1M}!H!!CTpaTUBHH }!,lH CPOAH}! fIOC,10BH .................................................................. 4 flOeJIOB!! I1PYlIITBCHC 3alIITHTC ............................... . 5 6 CTpY'In.aK. y~!eTHHK .............................................. .. 6 ,llo1>mtmua ................................................................ . 7 CTyI1CHT.................................................................... 8 flcH3HoHHcaH/a......................................................... 9 Hc3a[locJIeH/a......... ........ ......... ........ .............. ........... 10 .Hccnoco6aH/Ha 3apag ............::" .......... : ............... : .. 11 npc 1991. rOg ....................................................... .. 1 9 nOCJIC 1991. rOA .................................................... .. 2 7 ..~.OgyBCK .)!(If.BIfM OBJlC::::=., ............. ".".................. .. 3 9 113 UCHTpaJIHC Cp6Hje ............................................ . 1 .1'13 BojBogHHe ......................................................... . 2 Ca KOCOBa n MCTOXHjc ........................................ .. 3 1-13 XpBaTCKC ......................................................... .. 4 8 lb C,10BeHuje ......................................................... . 5 lb BnX .................................................................. .. 6 1'13 HCKor gpyror MeCTa 7 360r noc:Jcgnua paTa ............................................. . 1 360r [lpOMeHC [lOCJIa.............................................. . 2 113 nOpO/lH'IHnX pa3JIOra ........................................ . 3 9 360r lllKOJlOBan.a .................................................... . 4 5 rllaCmlK lillc ,awl' ];Jp CpG, roll. 76. 1·2 II. Xl1fl1.JEHCKE HABIIKE 9. Ll,a JI" ncpcTc PYKC: TIpe jcna TIpc ynoTpe6c WC -a (HY)I(HHKa) TIocJlc ynoTpcoc WC-a (HY)l(HIlKa) TIo pacKy y Kyny w. Ll,a JIlt nepcTe 3yoC'? 11. KOJIltKO nyTa CTC CC TOKOM npomJIe HCl1e)]'c KynaJIlt "JI" Tym"paJI"? III. HCXPAHA 12. KOJIJlKO nyTa nC)jC)],HO: )J,OPY'IKyjeTe Y3HMaTc Y)I(IlHY npc nogHc PY'IaTe Y3HMaTc Y)I(HUY nocJlc nO)jHe Be'IcpaTc 13. Ll,a JI" nHjeTe MJICKO, jOf)'PT, K"CeJIO ~UTCKO, OCJIY KaqJY "JIlt KaKao '? CKOPO HIlKa)1 KaKO-Ka)1 YBCK 1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3 He 1 TIOBpCMCHO............................................................... 2 CaMo YjYTpY............................................................. 3 Ca~lO YBC'IC .............................................................. 4 YjYTPY H yBc'Ie........................................................ 5 BlUlIe nYTa )1HCBHO.,,~ .................... ,.~: ...............:............ 6 HHjC)1HOM.................................................................. 1 JegHoM...................................................................... 2 2 go 3 nYTa ............................................................. 3 4 )10 6 nYTa ............................................................. 4 CBaKH. )1aH ......... ..•.............. ....... ............ ................... 5 HI1Ka)j TIoHCKa)1 CBaKIl gaH 1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3 HIlKa)1 ...................................................................... . TIoHcKag................................................................... 2 CBaKH gaH no jC)1HY I1Io)],Y ................ · .................. .. 3 CBaKIl )jaH no 2 IlJlIl BIlIlIC mOJM ........................ . 4 14. KOJIltKO '1CCTO CTC TOKOM rrpOlllJIC nCl1c)]'c jCJIH (mlH nmlH): 10 11 12 13 14 15 KYBaH KpmwHp TIP)l(CH KpmwHp TIHpHHa'I/TeCTeHHHe CHP TIHJleTHHY PH6y CBHthCKO Meco JYHene MCCO MccHe npcpal)cBHIle CBe)l(e nOBpne CBC)I(C Bonc CJlaTKO neIIHBO (KOJla'IC, KCKC) CJlaTKHIIIC (ooM60HC, 'IOKOJla)1c) CJlaTKa OC3aJIKOXOJlHa nHna (KoKa­ KOJly, cnpajT, IIlBenc, TOnJlY 'IOKOJIa)1Y) __ litjC\ .. Hllje)1HOM 1-2 nYTa 1 2 1 2 1 2 1 2 1 2 1 2 1 2 1 2 2 1 2 1 2 1 2 1 2 1 2 2 3-5 nYTa 6-7 nYTa 3 4 3 4 3 4 3 4 3 4 3 4 3 4 3 4 3 4 3 4 3 4 3 4 3 4 3 4 3 4 15. Kojy BPCTY XJIc6a Haj'lemlie KOpItCT"Te y 'Icxpamt'? 16. Kojy BPCTY MaCHolic Haj'lemlie KOp"CT"Te 3a np"npcMan.c xpanc'? beJIH ........................................................................ 1 TIOJIy6CJlH............................ ..... .................. .............. 2 lJ,PHIl, pa)l(aHIl H CJlI1'IHe BpcTe..... ......................... 3 KOM6HHoBaHo ........................................................... 4 . Heje)jeM_xJII~6 ......................................................... 5 CBHthCKY MaCT, nYTep.............................................. 1 bH)],HY MaCT, MaprapHH ........................................... 2 Y)]'e .......................................................................... 3 He KOPHCTHM MacHonY............................................ 4 Hc 3HaM ................................................................... 5 16 17 rmCHHK J.1I1C ]aWT ]AP epG, rOA. 76, [-2 YrIl1THI1K 3A OAPAC.'1E OCOEE CTAP,1JE OI~ 19 rO,Ll.V!HA )f(I1BOTA 17. KO.b npCT)' 1I13CHOhe naj'lernhe KOpnCTnTe MaprapIlH ................................................................ . Kao IIaMa3 lIa XJleo'! MacJIal~ ............ , ....... , ............. , ... , ... , .... ........ , ............. 2 MajoHc3 .................................................................... ::I MacT ......................................................................... 4 18 KajMaK .................................................................... 5 He KOPHCTIIM HIIKaKaB HaMaL ........ , ...................... 6 HI. Jla JlII AOCOJ1.anaTe xpany KOjy jel\eTe'! HIlKa;:( ....................................................................... I Ka,,\a XpaH11 flllje ;.\OBOJbHO eJlaHa ........................... 2 19 CKOPO YBCK npe Hcro IlITO npo6aTc xp_aHY .......... 3 19. KO;lIIKO Ka!jle JlJlIt 'Jaja mfjeTe l\IIeBIIO'! WOJbHI\CI Ka!jle ....................................................... .. WOJba 'mja .............................................................. . 20 20. KO.ll1KO rnelicpa KOpHCTlfTe 3a jCllny IIJ()Jl,lU~y ~!jle~1l1~1a~~_ KaIlllI'lHua (KOQIrn) Y jcnny illOJillllY Ka¢e 21 21. Jla JlII npl! H300py Ha'IUHa Hcxpalle HIlKa,'{ ..................................................................... .. pa3Mllrn.'1.aTe 0 cnolll lApaBJhy'! nOHCKa;\ ................................................................... LJceTo........................................................................ 2 ::I 22 YBCK ......................................................................... 4 IV. CJ10IiOJJIO BPEME, q)1l3MqKA AKTMBHOCT M CnOPT 22. KaKO nponolluTe C!1o(iollllo npc~lc'! HHKa}:1 I1.1H nOlleKaJ~ LlecTo CKOPO HI1Kail [ncnaM TcncBH3ujy. BI1I\CO-KaccTY 1 2 ::I npOBOnl1M BPCMC ca I1Cllo\l 1 2 ::I npOBO!lHM BpC~1C ea npHjaTCJbIl~Ia 1 2 ::I PanHM y Kyhn H OKO lbC Pa}:1T1M y nO:bY. Ha lbllBII 1 2 2 3 3 23 (.1I\C~1 Y 6HOCKon, 1I030pmllTC 2 ::I 13aBIIM ce ClIOrTOM. pCKpeaqHjml 2 ::I llHTaM 2 3 l1MaM aKTllBHOCTIl BC3aHC 3a 110naTHY 3apany I .., L.. ::I Pal1llM HCillTO npyro 1 2 ::I 23. KOJllIKO MHII~'Ta IlHeBIIO npOBOAHTe HI1CaM 3anOCJ1ell/pailHM KOI1 Kyhc .......................... I xOAajyhH OIlIIOCHO B03ChH (iltl~HKJI OA Ha nocao oA.lJa'lIlM KO.1UMa .................................... 2 Kvhe AO noma H Halajl'! rYKomlKO ce IWPUClltU zpa()CKII ilpe60.3, Malhc OA 15 MIlII. ):lHCBHO ....................................... 15-30 MI1H. ):lIlCBHO ............................................... 3 4 : 24 pll'lyfUl ee (JpeMC XO()(l ()o U O() 30-60 MHH. ilHCBHO ............................................... 5 ClltllllllqC) 13Hm~On I h ,'1HCBH():'.,...... , .." .... , ..., ................ ,.:....... , 6 24. KOJllIKO 'feCTO ce, y C!1000AHO BpCMe, CBaKu ilall................................................................ I oamlTe !jl1l311'fKHM BelKoaMa oap 30 MII}I. 4-6 nyTa HCnCJbHO................................................. 2 TaKO Aa ce oap Marro 3a)lynaTe IIJ111 2-3 nyTa Hc;:teJbHO................................................. ::I 03l1ojuTe? JC)1HOM HC):leJbHO ...................................................... 2-3 ny'Ta MeCC'fHO ................................................. 4 5 25 HeKonuKo nyn ror\lIilllbe/HUKan ............. .............. 6 He Mory Aa BelKoaM 30or_ ~OJleCTI1/If,!Ba''!fl.AHo~.,.n ..... , ..... ".:'-:': ............. '_:.::' 25. KOJllum AYro HOtly cnaBaTe paAnllM 3-4 caTa ................................................................. 1 )l,aHOM'! 5-6 caTU ................................................................ 7-8 caTIl ................................................................ 2 3 26 9 U BIIllIe caTH......................................................... 4 - -~---~- -----­ --­ 26. KmllfKO je !jlH3H'fKII nallopan nocao BeOMa .rraK KOjllM ce oaBIITe? (yr.laBHoM cCJJ;elhc) .................................................. (O()ZOf3apajy C(lAW 3al1ocJ1Clla /llll~a, JIaK .Je.~I./bopG(),llil~1I II ell.) (yr.laBHoM XOJJ;afbC) ........................................... ...... Cpel1lbe TelKaK 2 27 (nOi\H3albC, HOllIClbe JlaKIIX TepeTa) ....................... 3 TelKaK !jl1l3I1'fKlf nocao _(lloluelbe ,:rem~Hx~ C'!BllpuL nelbali>l:} ............. ,.",,'-'....j 27. KaKaB eTaB Hmt MHIIL1J,CIhC HMaTC 0 6an:belhY enopTOM H pCKpC3I:~HjOM'! HCMaM MI1ll1'beHe He cnalKeM ce C!IalKeM ee o TOMe 3a6aBHO jc 1 2 3 CTll'IY CC HOBH npnjaTe::bH L( YBa CC 3gpaBJbe CTlf'lC CC llonY!IapHOCT CTH'IC ce go6ap IlJmc::\ CTl1'Je CC ll.o6pa KOIIAHIUlja YTll'le Il.a ce )106po oeehaTe, onYUITa Bae OgY3HMa cyBHwe IlpCMeHa J],ocall.1l0 je Mp3l1Me V. nOHAmAILE Y CAOIJPATIAJY 28. Jla JIM n03HTC: 611L\I1K,1 2 3 2 3 282 3 2 3 2 3 2 3 2 3 2 3 2 He 1 2 POJlepe/"cKcjT6opll." 1 2 MOTop 1 2 29 AYTO 1 2 KaMl!OH/aYTo6yc 2 TpaKTop __ 1 2 29. AKO BOlHTC (H.1H eTC CYB03aQ), Ila .1H npHJ1HKmf BOlKlhC KOplteTItTC MCpC 3aIllTHTC '! He I1oHeKall. J],a He 1l03I1M BHIlJIK.f1 (npeJllbe 11 3aJllbC CBeT!IO) 1 2 3 4 3D POJlCpl1/"CKejT6opll." (IllTliTIlI1IUl, KaL\l1ra) 1 2 3 4 MOTop (KaL\l1ra) 1 2 3 4 AYTO (nojac) 1 2 3 4 TpaKTOp (CBeT!IO) 1 2 4 30. lIMaTC ,lit nOJIOlKCII n03aQKH ItCnItT'! He ............ , ............................................................ 1 31Aa 2 31. }1,a JlIt eTC Kao B03aQ ItMaJIIt eaoopal1ajHIt He 33 Yllcc BailloM KPltBHLlOM? ., .. , .... , ...... ,., ....... , ....... , .......... ,., .......................... 2 32 32. }1,a JIll jc IlO Yilcea ilOIIL10 30or: He na Bp3e BOlKlhe 1 2 HelloIIlToBafba cao6pahajHHx 1 2 nponHca BOlKlhe noll. YTHuajeM a!IKOXO;la 1 2 33 HenoBoJbHe BpeMeHcKe cUTyaL\nje 1 2(Marna. !Iell., KUllla) BOlKlbe noll. YTUL\ajeM !ICKOBa 2 ,hmpa 1 2 VI. nOBPE}1,E If TPOBAILA 33. }],a JIlt eTC ec Y TOKY 1l0C,lCll;fbHX rOIlHHY He ......................................................................... 1 35 Il.alla nOBpC~ltBaJIIt? ................ ' ......................... " ...... , .... , .................. 2 34 34. flJ,c jc TO OIlJIO'! Y cao6pahajy ........................ ........ .......... ...... ........ 1 (AKO eiIie ce Ell/Ute fiylUa IlO(lpeOWIlI, Y KyhH .............................................................. 2 /W(1erJra71e MeelUO (/OCJle(Jfb[! llU(lpe()e) , Ha nocny .................................................................. 3 Y lllKO!IH .................................................................. 4 Ha y!Il1un .......................................... .'..... ..... ............ 5 35 Y no.'bY/Ha IbHBli...................................................... 6 Ha cnOprCKOM repcH)' (3aTBOpcHoM linn ornOpeHOM) ......................................... 7 Ha /lpyroM MecTY (Halle/lI1Te) 35. }1,a JIll eTC Y TOKY nOCJIClJ,1h11X rOlJ,ltllY He 37 lJ,alla ItMaJIIt TpO~lIlhC?_ ______ . na .......................................................................... 2 36 r"aCHHK I1HC ,aWT ]~P cpo, roil 76, 1-2 --- --- --- --- ymUHHK 3A OnPACIIE OCOEE CTAPHJE 0)1 19 roJH1HA >KHBOTA 36. XpallOM, .. " ... , ... " .... ,.,,', .......................... , .... , ..... " ... ,.. 1 XCMIlK3!mjaMu, .. ,.. ,""', .. ".,", ... " ..... ,"', .. ".,.,"' ...... ,'., 2 J1eKoBIlMa ..""""" ...... " ........... ,, ....... ' ....................... ' 3 37 facoBIlMa (H3AYBllH [aCOBIl, IJ.1Il11 IlTA.) .............. ,.. 4 )lpyro (H3BcAlne) .... , ......... 5 37. AKO eTe TOKOM nOCJle)1,lhllX rO)J,ully )1,alla Y 6omml,H ........................................................... , ... II!tJaJlU lloope,!Q' uJin Tp00311,e, r)1,e DaM je y AmlY 3ApaBJha/aM6Y,'laIlTIl ,.. , .... , .. ' ........ "" ... , .. ' .. " 2 npoo npYlKella no~IOh'! KOA IlPIlS3THO[ J1eKapa .......... " ...... ,...................... 3 38 (AKO jc jc 61mo BHIllC KOA llapoguO[ Ilc~CmlTe!b3 .... , .................. , ............. 4 nOBpcl)lfB;lfWI'I'IXlBillbll, onpCaCJTlITC ce 38 HHcaM ce 06p3THo/J1a 3a nOMoh .. , .................. , ...... :; nOC7CijlbC) HHcaM HM30/J1a HOBpcAY IlIlTPOB3U,c : .......................... 6 38. AKO CTe TOKOM nOCJle)1,lhliX rO)1,lIny )1,3113 H3J1C'IClhC ... " .. " ............................................. ,.......... I IfMa.rm noope)1,y lllUl Tp003u.e. KaKaB je Ho6o:hIllalhc ..... , .......... , ...... ,,, ...... ,, ............. , ....... , .... ' 2 6uo IICXO)1,'! (AKO fe jc fiLUlO 6LlWC Tpajml HCCHoco6IlOCT .. " .. , .. " .......... " .. , ............ " ...... 3 39 1I0Hpel)uolllI,{/ltitPo(3Wlxl, oapede~~ume ce )lpyro ........ , ................................. " ................. " ......... 4 aa 1I0C/lCdll>C j HHc3M HMao/J1a nOBpeAY HIl TpOBaIbC ... : ... : ....... " ... 5 VII. ocrAJIH PH3HU,H H 3HAILA 0 3llPABJLY 39. lla Jill CM3TpaTe )1,3 y BallleM Mecry 1l0CToje pU3HlIJI no 3)1,p3BJLe: He )la He 3naM EYKa 1 2 3 3aral)ell BU3l\YX 1 2 3 3aral)elbC IlO,'1e 1 2 3 40 Qmagllc MaTepHje 1 2 3 PagHOKHBOTOM CaMolioM ......... .................. .................... ...... 10 CaMI1M C060M ............................ , ................ . 11 He'll1M I\PYfl1M (HaBej:\I1Te) 12 fnaCHHK I1lle JalllT JIIP epG. roil. 76. 1·2 ym1THHK 3A OilPACIlE OCOEE CTAPI1JE OA 19 roAI1HA >KHBOTA X. O)1,HOCH CA )1,PYfHMA 66. )1,a JIH CTe 3aJIOBOJLIIH O~1I0COM ca: 6pa ~ -~ m __ (AKO ClUe 6u/lu BlllUe uywa, CTalhe cc rr060JblllaJJO............................... .............. 2 114)1( Ol{eHUiUe tiOC/leOlbe 60/lHU'tKO CTalhC jc ocraJJO HcrrpoMclhcHO ......... ... ................. 3 124M //.e'lelbe). CTalhc ce rroropmaJlo.............................................. 4 ._ .... m__ m__ . _t.{ory....J!'l....o~eHHM.,..~ ••••••.:::,,:.::.:.:.:,...........~."'=.:.:,: .. ····:·-~-.r 114. ::::;:.~;.-;:=:~ro::. ___ =~:~,!':;~;y~~:;~~~;=:~ 11 m 115. KOJlHKO rOARHa ere HMaJIH KaAa ere I I 116 .npBHnY~~!f!IH. KOA fHHeK!J!,Qra? .... ____.. _mm.m __....mm. ___ 116. KOA rHHeKOJlOra Hajqendie HAeTe lOOr: Tero6a...................................................................... 1 KOHTpan:cn~je................................................ ... ...... 2 KOHTpOJJe 3ApaBJba (cHcreMaTcKH npemcA) .......... 3 TpyAHohe .................................................................. 4 A6opTyca........ ........ .... .......••. .•.•.•... ........... ...... .... ....•. 5 117 CTepUJlUTCTa ..•...............•...........,. ........... ................. 6 He HAeM ................................................................... 7 J . .____mm_;::;;rro ...............•..•..•..~___ r.,aCHHK Hue JaWT JAP Cpo, roA. 76, 1·2l -­ 117. 118. 119. 120. 121. 122. KO!IHKO '1eCTO HAeTe Ha rHUeKO!IOIlIKe npemeAe, HaKO ce ocehaTe 3ApaBH? l1,a !IH CTe AO caAa 611JIH TPYAHH'! KaKaB je 6HO HCXOA BaIlIe nOC!IeAJhe TPYAHohe'! AKO CTe pal)a!IH Y nOC!IeAIhHX rOAHHY AaHa, Aa !IH Bac je Y npBoj HeAeJbH nOCJIe nOC!IeAlher nopol)aja, HaKOH H3!IaCKa H3 nOpOAH!IHIIITa, noceTHO Y KyhH lIeKO OA CJIeAehHX oc06a: HaBeAHTe yKynaH 6poj HaMepHHx . npeKHAa TpYAHoha: l1,a !IH 6ap jeAHoM Y I1IeCT MecellH 06aBJbaTe caMonpemeA AOjKH? JegaHrrYT rogllIIIlhe ....... ........ ...................... ............. 1 JegaHrrYT y 2 rogl1He ............................................... 2 118 Pclje .......................................................................... :3 He~geM ................................................................... 4 He ............................................................................. 1 i 122 ,IJ,a ..................... : ............... "-.~.._.= .............".. =.~....... 2 119 )l(I1BOpoljeHo geTe/l\a .............................................. . MPTBOPOIjCHO geTe/l\a ............................................. 2 CrrOHTaHI1 rro6a'wj ................ ..... ....... ..... .................. :3 120 HaMcpHI1 rro6a'Iaj .................................................... 4 TpYi1Hoha_ y_ TOKy...................................~...... ....... ...... 5 He ,IJ,a ,IJ,OKTOp ....................... . 1 2 121 Mcgl1l\I1HCKa cecTpa ... . 1 2 Ea61lI\a ....... :" ......... , .... . 1 2 122 Hc............................................................................. 1 ,IJ,a, Ha TO MC yrryTl10 lleKap ................................... 2 123 ,IJ,a, caMOHHHl\HjaTHBHo ............................................ 3 123. l1,a !IH BaM je Y TOKY nOCJIeAlhe ABe He, Hl1je MI1 HI1 caBCTOBaH ..................................... 1 ' rOAHlle pal)eH TIanaHHKO!I3YOB TeCT'! He, Maga MI1 je caBeTOBaH...................................... 2 , 124 ,IJ,a ............................................................................ . 3 He 3HaM ................................................................... 4 xv. JIEKOBH 124. KaKO naj'leIlIhe Y3HMaTe !IeKOBe'! ITo caBeTY lleKapa .................................................. . 126 CaMOI1HI1l\l1jaTI1BHo .................................................. 2 125 ITo caBcTY llcKapa 11 caMOI1HI1l\l1jaTI1BHo............... . :3 125 . He ~y3I1Ma6pllKoBaHc l(HrapCTe UJ IIHeBHO CaMocTunHo 3aBlIjeHe l(HrapeTc I_IJ ,!(HCBHO 137 JIYJla llYBJlallia nMBa - 0,5 I ........................................ , ...... . l.Iallia BMHa - 02 I .................................................. HUKaj:\"", ......... , ...... , ........ , .... "', ... "',."".,,.,",, .......... ' 1 Malbe 0/1 je/1HOM MecetlHO ...................................... 2 Jej:\HOM Mece'IHO ................................. " .................. 3 Jej:\HOM He/1eJhHO .................................................... 4 Jl.H~BI!() k\JlliCj(o.p().cllaKI1. A?H -~::C.::C=-:''-''__.. -__.=-:__ He ,Ua KO/1 Kyhe 1 2 Ha nocJly, ¢aKy.1TeTY 1 2 KO/1 npujareJha UJIU po~aKa 1 2 Y Ka¢uBY, )'IHCKOTei\U MJJM Ha )KYPY 1 2 Y peCTopaHY UJJU Ka¢aHU 1 2 Ha YJlUi\M 1 2 Ha HeKOM )'IpyrOM MeCTY (HaBe):lMTe) 1 2 HeMaMBUllie HeHe ,Ua TaKBY nIfje oc06y Cynpyr/a 1 2 3 4 OTai(/MajKa 1 2 3 4 BpaT/cecTpa 1 2 3 4 CUH/hepKa 1 2 3 4 He CJIa)KeM ce CJla)KeM ce He 3HaM 1 2 3 1 2 3 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3 147 147 147 I 143 142 143 144 , 145 146 i 147 148 149 rJlaCHHK l1ac ,aUIT JAp CpG, ro)1, 76, 1-2 XIX. YHOTPEIiA HCIIXOAKTIIBHUX CYHCTAHIJ,U 149. Aa .1H CTe QPH 3a CiJell:ena Cpell:CTBa H UITa MHCilHTe 0 IhHMa? (Y C6aKOAt pec)y ,JGOKpplCUille jedllli (I() 1l0lfyryCIIllX O()z()(Wpa). Hm:a,ll LJ.yol.la, amI EC30naCHa cy aKO YBeK cy 'fyol.la HHlllTa HC 3HaM ce KOPliCTC U1TCTHa 4 -.~~:~~=~~--........................ , ....................:.. -~.~~ ..---~~ ---------~----------~--- 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3 ... Eap61lTypaTI! (CpC,lICTBa 3a 4 cnaBaIhcL KaHa6Hc (MapHxyaHa, TpaBa) 4 EKCTa3H 4 150 KOKa!1H (KOKY) 4 XanYl\HHOrCHC llporc -t - 153 Ta6.1ere (6eHccIIIIH, BaJIHjYM, aMr!JcTaMIIH H lip.) 2 MaplIxyaHY 2 XamlUu 2 KOKaHH 2 EKcTa3H 2 XCPOlIH 2 fJJaCHHK HHC ,"WT 3AP cpo. roil. 76. !·2 ymiTHI1K 3A OJ],PACITE OCOEE CTAPI1JE OJ], 19 roJ],I1HA )!(I1BOTA 153. KOJUIKO CTe HMa..'lH ro,ruma Ka)l;a CTe JIcrraK ...................................................................... . npOM nyr np06anH: TaOJlCTc ................................................................... . MapMxyaHY .............................................................. . Xanuull .................................................................... . 154 : KOKaHH .................................................................... . XCpOHH .................................................................... . 154. f)l.e CTe npoH nyT npo6anll HeKY 0)1. Ha )Kyp~H, Y ):IllCKOTC~H, Kaqmhy ........................ 1 npeno)l.Ho Haoe)l.elIHX Il:pora? Ha y.TJH~H ................................................................. 2 Y lIlKOJIH.. ......... ........... ............................................ :I 155 Y 4 5 155. KaKao je Bam CTao 0 )l.pOraMa? He CJIa)!(eM C.TJa)!(eM ce He 3HaM ce CMalbyjy HarrCTOCT H onylIlTajy 1 2 3 nOrrpaBJI,ajy pacnOJlO)!(Clhe 1 2 :I MapliXyaHa HC ma3HBa 3aBHCHOCT 1 2 3 156 MaJle KOJlHtlllHe He lIlKOT(C 3l1paBJI,y 1 2 3 J],porc nOIlCTHtlY KpeaTHBHOCT 1 2 3 EOJI,e je H He npooaTH HX 1 2 3 Tpcoa JleraJ1H30BaTH npogajy ".'JaKHX" gpora 1 (MapHxyaHa) 156. ,Ua nH cMaTpaTe IJ.a y lIamoj Cpe)l.HIIII He MaJlOJleTIIHl\II~fa 3aKOHOM Tpc6a J],YBana 1 orpaml'IHTH npo)l.ajy: AJIKOXOJIa 1 2 3 157JIeKoBa 1 3 "JIaKllx" J1pora 1 2 3 XX.CEKCYAnHH *HBOT 157. ,Ua Jill IIMaTe ceKcya..'1He o)l.lIoce? He ............................................................................. 1 158 _Jl~.....:~= ... .:.".'.:, ...... ,:=~... ,:,.......:.= ...=..........,,:....... 2 159 158. Haoe)l.MTe pa3J10r: HCMaM nap'THepa ............................................. ........ 1 113 311paBCTBeHHX pa3JIOra ....................................... 2 165CTapocT .................................................................... 3 .....1l.'pyr() (I!KL_1SaYKOr pa,Qa, • ,Qa npe,QJlO>KeHa ,QL_1CepTa~L-1ja y ~eJlL-1HL-1 HL_1 y ,QeJlOSL_1Ma HL_1je 6L_1Jla npeAJlO>KeHa 3a Ao6L_1jal-be 6L_1Jlo Koje AL_1nJlOMe npeMa CTYAL_1jCKL-1M npOrpaML_1Ma APyrL_1X SL_1COKOWKOJlCKL_1X YCTaHosa , • Aa cy pe3YJlTaTL_1 KOpeKTHO HaSeAeHL_1 L_1 • Aa HL_1CaM KpWL_1o/Jla ayTopcKa npasa L_1 KOPL_1CTL_10 L_1HTeJleKTyaJlHY CSOjL-1HY APyrL_1X JlL_1~a. nOTnlllC AOKTopaHAa Y6eorpaAY, 05.09.2012. nplmor 2. ~3jaBa 0 MCTOBeTHOCTM WTaMnaHe M eIleKTpOHCKe Bep3Mje AOKTOpCKOr paAa VlMe 111 npe3111Me ayTopa _.;...Ja_H_K_o--'J_a_H_K_O_BJ.1_0 _______________ 5poj ynll1ca CTY,QlI1jCKIll nporpaM ________~----------------- I1pou;eHa nOBe3aHocn1 cOU;L1jaJIHO-eKOHOMCKL1X HejeAHaKOCTL1 L1 HacnoB pa,Qa 060JIeBalba CTaHOBHL1111TBa MeHTop I1poCP· AP CHe)KaHa CL1ML10 nOTnlllCaHIll JaHKoJaHKOBL10 1I13jaB.fbyjeM ,Qa je WTaMnaHa Bep3111ja Mor ,QOKTOpCKOr pa,Qa II1CTOBeTHa eneKTpOHcKoj Bep3111jll1 KOjy caM npe,Qao/na 3a o6jaBIbll1Bafbe Ha nopTany AMnHanHor peno3MTopMjYMa YHMBep3MTeTa y 6eorpaAY . .o.03BOIbaBaM ,Qa ce o6jaBe MOjlll nll14HII1 nO,QaL1111 Be3aHill 3a ,Qo6l11jafbe aKa,QeMCKor 3Bafba ,QOKTopa HaYKa, Kao WTO cy II1Me 111 npe3l11Me, ro,QII1Ha 111 MecTO pof)efba 111 ,QaTyM O,Q6paHe pa,Qa. OBII1 nll14HII1 nO,QaL1111 MOry ce o6jaBII1TII1 Ha Mpe>KHIllM CTpaHII1L1aMa ,QlI1rll1TanHe 61116n1l10TeKe, y eneKTpOHCKOM KaTanory 111 y ny6nll1KaL1l11jaMa YHII1Bep3111TeTa y 5eorpa,Qy. nOTnMC AOKTopaH,Qa Y 5eorpa,Qy, 05.09.2012. nplilnor 3. ~3jaBa 0 KOpMWfletby OBnawflyjeM YH~Bep3L!\TeTCKY 6~6m10TeKY "CBeT03ap MapKoB~fl" Aa y ,Q~r~TanH~ pen03~Top~jYM YH~Bep3~TeTa y 5eorpaAY YHece MOjy AOKTOPCKY A~CepTal4~jy nOA HacnOBOM: ITpou;eHa rrOBe3aHOCTli1 COU;li1jalIHo-eKOHOMCKIi1X Hejep;HaKOCTIi1 Ii1 o601IeBaI-ba CTaHOBHIi111ITBa Koja je Moje aYTopcKO Aeno. ,Q~cepTal4~jy ca CB~M np~n03~Ma npeAaolna caM y eneKTpOHCKOM cpopMary norOAHOM 3a TpajHo apX~B~pafbe. Mojy AOKTOPCKY A~CepTal4~jy noxpafbeHY y ,Q~r~TanH~ pen03~Top~jYM YH~Bep3~TeTa y 5eorpaAY MOry Aa Kop~CTe CB~ KOj~ nowTyjy OApeA6e CaAP>KaHe Y OAa6paHOM T~ny n~l4eHl4e KpeaT~BHe 3ajeAH~l4e (Creative Commons) 3a KOjy caM ce OAnyy~olna. 1. AYTOPCTBO 2. AYTOPCTBO - HeKOMepl4~janHo @ AYTOPCTBO - HeKoMepl4~janHo - 6e3 npepa.Qe 4. AYTopcTBO - HeKOMepl4~janHo - Aen~T~ nOA ~CT~M ycnoB~Ma 5. AYTopcTBO - 6e3 npepaAe 6. AYTOPCTBO - Aen~TV1 nOA ~CT~M ycnoB~Ma (Mon~MO Aa 3aoKpy>K~Te caMO jeAHY OA weCT nOHyT)eH~x n~l4eHl4~ . KpaTaK onVlc n~l4eHl4~ AaT je Ha noneT)~HVI nVlcTa) . nOTnlllC AOKTOpaHAa Y 5eorpa.QY. 05. 09. 2012.