UNIVERZITET U BEOGRADU Ekonomski fakultet - Beograd Ivan D. Nikolić EFEKTI PRIVATIZACIJE NA PERFORMANSE INDUSTRIJSKIH PREDUZEĆA U SRBIJI Doktorska disertacija Beograd, 2013. 2 UNIVERSITY OF BELGRADE Faculty of Economics Ivan D. Nikolić EFFECTS OF PRIVATIZATION ON THE PERFORMANCE OF INDUSTRIAL ENTERPRISES IN SERBIA Doctoral dissertation Belgrade, 2013. 3 M e n t o r Prof. dr Biljana Jovanović Gavrilović Ekonomski fakultet, Beograd Članovi komisije 1. _______________________ 2. _______________________ Datum odbrane ________________ 4 M e n t o r Prof. dr Biljana Jovanović Gavrilović Ekonomski fakultet, Beograd Commission members 1. _______________________ 2. _______________________ Date Issued ________________ i EFEKTI PRIVATIZACIJE NA PERFORMANSE INDUSTRIJSKIH PREDUZEĆA U SRBIJI APSTRAKT Cilj disertacije je da se ispita efekat privatizacije na performanse industrijskih preduzeća, s posebnim naglaskom na stvaranje bruto dodate vrednosti i rentabilitet privrede Srbije u periodu 2002-2007. Kraj perioda 2007. je uzet da bi se isključio efekat poremećaja usled svetske ekonomske krize. Radi se o nestandardnom pristupu analizi finansijskih izveštaja. Analizom bruto dodate vrednosti i njene dinamike po svojinskim oblicima, veličini i delatnostima preduzeća ocenjuje se doprinos privatizovanih preduzeća privrednom rastu, odnosno kretanju produktivnosti, zaposlenosti i troškova rada na nivou cele privrede. Pri tome, najveća pažnja je posvećena rezultatima privatizovanih industrijskih preduzeća. U elaboriranju polaznih hipoteza, odnosno njihovom potvrđivanju ili opovrgavanju korišćene su sledeće metode naučno-istraživačkog rada: (a) metode analize i sinteze; (b) komparativni metod u cilju sagledavanja rezultata pojedinih podskupova preduzeća; (c) statistički metodi, gde je panel analizom pokazano kako su se rezultati svakog od posmatranih svojinskih oblika u različitim sektorima i oblastima industrije menjali kroz vreme. S druge strane, panel analizom je i testirana hipoteza da efekti privatizacije na performanse preduzeća značajno variraju u zavisnosti od njegove veličine, čime se implicitno ocenjuju i efekti modela prodaje kapitala. Ukupno uzevši, može se reći da je period 2002-2007. obeležen veoma vidljivom i brzom promenom vlasničke strukture koja je omogućena Zakonom o privatizaciji iz 2001. godine. Privatni sektor je bio superioran u pogledu rasta bruto dodate vrednosti, produktivnosti i niskih troškova rada, ali unutar njega rezultat izvornog privatnog sektora je neuporedivo bolji od rezultata privatizovanih preduzeća. Privatna preduzeća su najbrže rasla, apsorbovala višak radne snage i gotovo jedina doprinosila porastu dodate vrednosti u privredi. Izvorni privatni sektor ima, za razliku od privatizovanih preduzeća, a naročito preduzeća u državnoj i društvenoj svojini, nadprosečnu produktivnost i najniže troškove rada, te se može reći da je i pobednik tranzicije. Privatizovana preduzeća daju skroman doprinos stvaranju bruto dodate vrednosti u Srbiji, a privatizacija u segmentu ukupne industrije je ispunila očekivanja samo u pojedinim oblastima prerađivačke industrije. Po najvećem broju posmatranih indikatora u pozitivnom smislu su se zaključno sa 2007. izdvajala privatizovana preduzeća iz oblasti: (a) proizvodnje proizvoda od ostalih nemetalnih minerala; (b) proizvodnje duvanskih proizvoda; (c) proizvodnje prehrambenih proizvoda i pića; (d) proizvodnje osnovnih metala i (e) proizvodnje koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva. S druge strane, najslabije performanse imala su privatizovana preduzeća iz oblasti: (a) proizvodnje nameštaja; (b) tekstilne industrije i (c) proizvodnje ostalih saobraćajnih sredstava. ii Produktivnost preduzeća privatizovanih metodom javnog tendera, odnosno velikih preduzeća, je skoro dvostruko veća u odnosu na ona koja su prošla kroz aukcionu prodaju. Ta imaju i približno tri puta niži koeficijent troškova rada. Velika privatizovana preduzeća pokazala su najbolje performanse u pogledu produktivnosti rada u prve dve do tri godine od početka privatizacije. Naročito, tokom 2003. godine. Privatizacija preduzeća koja je usledila nakon tog perioda, rezultovala je daleko slabijim učinkom u pogledu produktivnosti. Nasuprot njima, kod malih i srednjih privatizovanih preduzeća faktor vremena privatizacije se nije pokazao kao bitna determinanta njihove produktivnosti. Produktivnost ovde gotovo da ostaje u istom opsegu bez obzira na godinu privatizacije. Kod velikih privatizovanih preduzeća koeficijent troškova rada je bio najniži u prvoj godini privatizacije. Tokom godina je rastao, da bi u poslednjoj posmatranoj godini dostigao maksimum. Ovaj smer je očekivan i upravo potvrđuje hipotezu da je najveći broj najatraktivnijih (velikih) preduzeća, koja su bila predmet privatizacije nakon 2000. godine, prodat već u 2002. i 2003. godini, dok je, kasnije, ostajalo sve manje poslovno sposobnih i rentabilnih društvenih preduzeća za privatizaciju. Za mala i srednja preduzeća, odnosno preduzeća koja su bila privatizovana putem aukcione prodaje, ovaj zaključak ne važi. Ovde nema željene pravilnosti u kretanju troškova rada, što se može objasniti time da su privatizovana bez jasne vizije u pogledu njihove budućnosti. Proizvodnja organizovana od strane stranog vlasnika bila je za petinu produktivnija u odnosu na prosek podskupa preduzeća privatne svojine, dok rast udela stranog kapitala u vlasničkom kapitalu privrednih društava evidentno redukuje troškove rada. Stoga je izvesno da veće prisustvo stranog kapitala popravlja performanse privatizovanih preduzeća. Ipak, analiza indikatora rentabiliteta donekle relativizuje prethodni zaključak. Prisustvo stranog vlasnika, samo po sebi, nije bilo garant poslovne uspešnosti industrijskih preduzeća čak ni u vreme maksimalne konjunkture. Naime, samo je 7 od analiziranih 21 oblasti prerađivačke industrije, na kraju 2007. završilo u pozitivnoj zoni profitabilnosti, uprkos činjenici da je kod mnogih prisustvo stranog vlasništva u ukupnoj vrednosti kapitala bilo relativno visoko. Pritom, rezultati do kojih se došlo ukazuju da postoji bitna razlika između stranih strateških i finansijskih investitora. Oblasti prerađivčke industrije u kojima je prisustvo strateških investitora bilo najveće ujedno su i najuspešnija. Radi se o: proizvodnji duvanskih proizvoda, proizvodnji proizvoda od nemetalnih minerala i proizvodnji osnovnih metala. Ključne reči: privatizacija, restrukturiranje, prerađivačka industrija, produktivnost, troškovi rada, profitabilnost Naučna oblast: Ekonomija Uža naučna oblast: Ekonomska analiza i politika UDK: 338.246.025.88:334.716[(497.11)(043.3) iii EFFECTS OF PRIVATIZATION ON THE PERFORMANCE OF INDUSTRIAL ENTERPRISES IN SERBIA SUMMARY The aim of the dissertation is to research privatization effects on the performance of industrial companies, with a particular emphasis on the creation of gross value added and profitability of the Serbian economy in the period 2002-2007. The late 2007 period was taken in order to exclude the distortion effect caused by the global economic crisis. It is a non-standard approach to the analysis of financial statements. Through the analysis of gross value added and the dynamics thereof by ownership forms, size and companies’ activities, contribution of the privatized companies to economic growth, i.e. to movements in productivity, employment and labor costs on the level of overall economy is assessed. Thereby, the greatest attention has been paid to the results of privatized industrial companies. In elaborating the initial hypotheses, i.e. their confirmation or denial, the following scientific research methods have been used: (a) methods of analysis and synthesis, (b) comparative method aimed at evaluating the results of certain subsets of companies, (c) statistical methods, where a panel analysis disclosed the way in which the results of each of the observed ownership forms have changed over time in different sectors and branches of the industry. On the other hand, the panel analysis has also tested the hypothesis according to which privatization effects on the companies’ performances significantly vary depending on the company size, whereby the effects of capital sales model have been implicitly assessed. Generally speaking, it can be said the period 2002-2007 was marked by highly visible and rapid change of ownership structure that was enabled by the 2001 Privatization Law. The private sector was superior in terms of gross value added growth, productivity and low labor costs, but the result of the original private sector within it was highly better than the result of privatized companies. Private companies reported the fastest growth, absorbed the surplus labor force and were almost the only ones that contributed to the value added increase in the economy. Unlike privatized companies, the original private sector, especially companies in the state and social ownership, reported above-average productivity and the lowest labor costs, so they can be considered the winners of the transition. Privatized companies provide modest contribution to the creation of gross value added in Serbia, and the privatization in the segment of overall industry has met expectations only in certain branches of manufacturing industry. According to the greatest number of observed indicators, privatized companies that stood out in the positive sense, including the year 2007, belonged to the following branches: (a) production of other non-metallic mineral products, (b) production of tobacco products, (c) production of food products and beverages (d) production of base metals, and (e) production of coke, refined petroleum products and nuclear fuel. On the other hand, the worst performance was reported by the privatized companies from the following branches: (a) production of furniture, (b) textile industry, and (c) production of other means of transportation. iv Productivity of companies privatized by the public tender method, i.e. large companies, was almost two times higher than of those privatized through the auction sale. These also have approximately three times lower ratio of labor costs. Large privatized companies reported the highest performance in terms of labor productivity in the first two or three years since the privatization started. In particular during 2003. Privatization of companies that followed after this period resulted in a much lower performance in terms of productivity. Contrary to those companies, the factor of privatization time in case of small and medium-sized enterprises was not an important determinant of the productivity thereof. Productivity remained here within almost the same range regardless of the privatization year. In case of large privatized companies labor cost coefficient was the lowest in the first year of privatization. It grew over the years and reached its maximum in the last observed year. This direction was expected and it precisely confirmed the hypothesis that the greatest number of most attractive (large) companies, subject to privatization after the year of 2000, was sold already in 2002 and 2003, while, later, there were increasingly less socially-owned companies profitable and suitable for privatization. This conclusion does not apply to small and medium-sized companies, i.e. the companies that privatized through the auction sale. There is no preferred regularity in the movement of labor costs here, which can be explained by the fact that these companies were privatized without a clear vision as regards their future. Production organized by the foreign owner was a fifth more prolific compared to the average of subset of companies in private ownership, while the increasing foreign capital share in companies’ equity evidently reduced labor costs. It is therefore certain that the increasing presence of foreign capital improves the performance of privatized companies. However, analysis of the profitability indicators relativizes the previous conclusion to a certain extent. The presence of foreign owner was not, by itself, a guarantee of the industrial companies’ business success even at the time of maximum conjuncture. In fact, only 7 of the 21 analyzed branches of manufacturing industry ended the year of 2007 in the positive profitability zone, despite the fact that foreign ownership presence in total capital values was relatively high in many of the analyzed companies. In addition, the results obtained indicate a fundamental difference between foreign strategic and financial investors. Manufacturing industry branches with largest presence of strategic investors were, at the same time, most successful. These are: production of tobacco products, production of non-metallic mineral products and production of base metals. Keywords: privatization, manufacturing industry, productivity, labor costs, profitability Scientific field: Economics Special topics: Economic Analysis and Policy UDK: 338.246.025.88:334.716[(497.11)(043.3) v S a d r ž a j: APSTRAKT ................................................................................................................................ i SUMMARY .............................................................................................................................. iii Spisak tabela .......................................................................................................................... vii Spisak grafikona ....................................................................................................................... x Spisak slika ............................................................................................................................. xii UVODNA RAZMATRANJA .................................................................................................... 1 I MAKROEKONOMSKI OKVIR I PRIVATIZACIJA U SRBIJI ........................................... 6 1. Makroekonomski aspekti i privatizacija u Srbiji od 1990. do 2001. godine .................. 7 1.1. Izvori hronične krize ................................................................................................ 7 1.2. Nedovoljne investicije u industriju kao ključni problem ....................................... 13 1.3. Privatizacione politike ........................................................................................... 17 2. Makroekonomski aspekti i privatizacija u Srbiji od 2001. godine ............................... 25 2.1. Ključne privredno-sistemske i reformske promene ............................................... 25 2.2. Strukturne promene industrije Srbije ..................................................................... 29 2.2.1. Fizički obim industrijske proizvodnje................................................................. 29 2.2.2. Struktura ukupne industrijske proizvodnje ......................................................... 34 2.3. Spoljnotrgovinske performanse industrije Srbije ................................................... 37 2.4. Privatizacija - rezultati i perspektive ...................................................................... 41 2.5. Kritične tačke dosadašnjeg toka privatizacije ........................................................ 46 II ANALIZA PERFORMANSI REALNOG SEKTORA U SRBIJI OD 2002. DO 2007. GODINE ................................................................................................................................... 55 1. Metodološke napomene ................................................................................................ 56 1.1. Definicije ................................................................................................................ 56 1.2. Obuhvat .................................................................................................................. 59 1.3. Segregacija preduzeća ............................................................................................ 60 2. Analiza bruto dodate vrednosti ..................................................................................... 61 3. Ocena uticaja promene vlasničke strukture .................................................................. 68 3.1. Efekti na zaposlenost ............................................................................................. 68 3.2. Efekti na produktivnost i troškove rada ................................................................. 71 3.2.1. Nefinansijski poslovni sektor u 2007. godini...................................................... 76 3.2.2. Prerađivačka industrija ........................................................................................ 81 4. Izvorni privatni sektor vs. privatizovana preduzeća ..................................................... 86 5. Analiza indikatora rentabiliteta .................................................................................... 95 vi 6. Uporedni prikaz strukturnih indikatora poslovanja preduzeća realnog sektora u Srbiji i evropskim zemljama u tranziciji ................................................................................ 101 7. Zaključci ..................................................................................................................... 109 III ANALIZA PERFORMANSI PRIVATIZOVANIH INDUSTRIJSKIH PREDUZEĆA U SRBIJI OD 2002. DO 2007. GODINE .................................................................................. 112 1. Teorijsko-empirijska polazišta ................................................................................... 113 2. Performanse privatizovanih industrijskih preduzeća u Srbiji periodu 2002-2007. u zavisnosti od godina privatizacije .............................................................................. 123 2.1. Metodološke napomene ....................................................................................... 123 2.2. Zaposlenost .......................................................................................................... 124 2.3. Bruto dodata vrednost .......................................................................................... 131 2.4. Produktivnost i troškovi rada ............................................................................... 139 2.5. Analiza indikatora rentabiliteta ............................................................................ 151 2.6. Odnos privatizovanih industrijskih preduzeća i ukupnog skupa pritatizovanih preduzeća ........................................................................................................................ 169 2.7. Zaključci .............................................................................................................. 175 3. Ocena posmatranih međuzavisnosti ........................................................................... 178 3.1. Metodološki okvir ................................................................................................ 178 3.2. Rezultati empirijske analize privatizacije u Srbiji ............................................... 185 3.2.1. Sintetička ocena uticaja privatizacije na performanse industrijskih preduzeća 185 3.2.2. Uticaj metoda privatizacije na performanse privatizovanih industrijskih preduzeća ...................................................................................................................... 190 3.2.3. Performanse ukupnog skupa privatizovanih preduzeća u periodu 2002-2007. 193 3.2.4. Uticaj stranih direktnih investicija na performanse privatizovanih industrijskih preduzeća ...................................................................................................................... 197 3.3. Zaključci .............................................................................................................. 200 ZAKLJUČNA RAZMATRANJA .......................................................................................... 202 L i t e r a t u r a ....................................................................................................................... 205 STATISTIČKI PRILOG ........................................................................................................ 213 Biografija autora ..................................................................................................................... 301 Izjava o autorstvu ................................................................................................................... 302 Izjava o istovetnosti štampane i elektronske verzije doktorskog rada ................................... 303 Izjava o korišćenju ................................................................................................................. 304 vii Spisak tabela Tabela 1. Vrednost tranzicionih indikatora u izabranim evropskim zemljama, 2012. godina .............................. 28 Tabela 2. Indeksi fizičkog obima proizvodnje u Srbiji 1980-2012. (u industriji i izabranim oblastima prerađivačke industrijske) ..................................................................................................................................... 33 Tabela 3. Promene u strukturi prerađivačke industrije od 2002. do 2008. ............................................................ 35 Tabela 4. Promene u strukturi prerađivačke industrije od 2002. do 2013. ............................................................ 36 Tabela 5. Promena strukture izvoza industrije Srbije u periodu 2002-2012. ........................................................ 40 Tabela 6. Sumarni rezultati privatizacije u Srbiji u periodu 2002-2012. ............................................................... 44 Tabela 7. Indeksi kretanja bruto dodate vrednosti (VA) ....................................................................................... 63 Tabela 8. Indeksi kretanja bruto dodate vrednosti u preduzećima razvrstanim po veličini ................................... 66 Tabela 9. Promena broja zaposlenih u privrednim društvima prerađivačke industrije 2002-2007. ...................... 70 Tabela 10. Spisak najproduktivnijih oblasti i sektora u 2007. godini (skup svih preduzeća) ............................... 77 Tabela 11. Spisak najproduktivnijih oblasti i sektora u 2007. godini (skup malih preduzeća) ............................ 78 Tabela 12. Spisak najproduktivnijih oblasti i sektora u 2007. godini (skup preduzeća srednje veličine) ............ 79 Tabela 13. Spisak najproduktivnijih oblasti i sektora u 2007. godini (skup velikih preduzeća) .......................... 80 Tabela 14. Spisak najproduktivnijih oblasti prerađivačke industrije u 2007. godini (skup svih preduzeća) ........ 81 Tabela 15. Spisak najproduktivnijih oblasti prerađivačke industrije u 2007. godini (skup malih preduzeća) ..... 82 Tabela 16. Spisak najproduktivnijih oblasti prerađivačke industrije u 2007. godini (skup srednjih preduzeća) . 84 Tabela 17. Spisak najproduktivnijih oblasti prerađivačke industrije u 2007. godini (skup velikih preduzeća) ... 85 Tabela 18. Produktivnost rada i koeficijent troškova rada u prerađivačkoj industriji u 2007. .............................. 91 Tabela 19. Relativna promena broja zaposlenih u periodu 2002-2007. .............................................................. 102 Tabela 20. Udeo bruto dodate vrednosti (VA) izabranih sektora u ukupnoj VA ................................................ 103 Tabela 21. Relativan značaj industrija posmatranih zemalja za industriju EU-27 .............................................. 103 Tabela 22. Broj privatizovanih preduzeća u periodu 2002-2007. koji su predmet analize ................................. 124 Tabela 23. Udeo broja zaposlenih u izabranim oblastima prerađivačke industrije tokom 2002. ........................ 126 Tabela 24. Udeo broja zaposlenih u izabranim oblastima prerađivačke industrije tokom 2003. ........................ 128 Tabela 25. Udeo broja zaposlenih u izabranim oblastima prerađivačke industrije tokom 2004. ........................ 129 Tabela 26. Udeo broja zaposlenih u izabranim oblastima prerađivačke industrije tokom 2005. ........................ 130 Tabela 27. Doprinos izabranih privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije iz 2002. generisanju bruto dodate vrednosti (VA) sektora do kraja 2007. godine ......................................................................................... 133 Tabela 28. Doprinos izabranih privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije iz 2003. generisanju bruto dodate vrednosti (VA) sektora do kraja 2007. godine ......................................................................................... 135 Tabela 29. Doprinos izabranih privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije iz 2004. generisanju bruto dodate vrednosti (VA) sektora do kraja 2007. godine ......................................................................................... 136 Tabela 30. Doprinos izabranih privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije iz 2005. generisanju bruto dodate vrednosti (VA) sektora do kraja 2007. godine ......................................................................................... 137 Tabela 31. Doprinos izabranih privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije iz 2006. generisanju bruto dodate vrednosti (VA) sektora do kraja 2007. godine ......................................................................................... 138 Tabela 32. Najznačajnije oblasti prerađivačke industrije (podskup privatizovanih preduzeća u 2007. godini) . 139 Tabela 33. Kretanje produktivnosti i troškova rada u podskupu privatizovanih preduzeća tokom 2002. .......... 141 Tabela 34. Kretanje produktivnosti i troškova rada u izabranim oblastima prerađivačke industrije podskupa privatizovanih preduzeća tokom 2002. ............................................................................................................... 141 Tabela 35. Kretanje produktivnosti i troškova rada u podskupu privatizovanih preduzeća tokom 2003. .......... 142 Tabela 36. Kretanje produktivnosti i troškova rada u izabranim oblastima prerađivačke industrije podskupa privatizovanih preduzeća tokom 2003. ............................................................................................................... 143 Tabela 37. Kretanje produktivnosti i troškova rada u podskupu privatizovanih preduzeća tokom 2004. .......... 144 viii Tabela 38. Kretanje produktivnosti i troškova rada u izabranim oblastima prerađivačke industrije podskupa privatizovanih preduzeća tokom 2004. ............................................................................................................... 144 Tabela 39. Kretanje produktivnosti i troškova rada u podskupu privatizovanih preduzeća tokom 2005. .......... 145 Tabela 40. Kretanje produktivnosti i troškova rada u izabranim oblastima prerađivačke industrije podskupa privatizovanih preduzeća tokom 2005. ............................................................................................................... 146 Tabela 41. Kretanje produktivnosti i troškova rada u podskupu privatizovanih preduzeća tokom 2006. .......... 146 Tabela 42. Kretanje produktivnosti i troškova rada u izabranim oblastima prerađivačke industrije podskupa privatizovanih preduzeća tokom 2006. ............................................................................................................... 147 Tabela 43. Kretanje produktivnosti i troškova rada u podskupu privatizovanih preduzeća tokom 2007. .......... 148 Tabela 44. Kretanje produktivnosti i troškova rada u izabranim oblastima prerađivačke industrije podskupa privatizovanih preduzeća tokom 2007. ............................................................................................................... 148 Tabela 45. Produktivnost rada privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije u periodu 2002-07. (stanje na kraju 2007. godine, u hiljadama RSD) ................................................................................................................ 149 Tabela 46. Koeficijent troškova rada privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije u periodu 2002-07. (stanje na kraju 2007. godine)......................................................................................................................................... 150 Tabela 47. Profitabilnost privatizovanog podskupa preduzeća prerađivačke industrije u 2002. ......................... 154 Tabela 48. Profitabilnost privatizovanog podskupa preduzeća prerađivačke industrije u 2003. ......................... 160 Tabela 49. Profitabilnost privatizovanog podskupa preduzeća prerađivačke industrije u 2004. ......................... 162 Tabela 50. Profitabilnost privatizovanog podskupa preduzeća prerađivačke industrije u 2005. ......................... 164 Tabela 51. Profitabilnost privatizovanog podskupa preduzeća prerađivačke industrije u 2006. ......................... 165 Tabela 52. Profitabilnost privatizovanog podskupa preduzeća prerađivačke industrije iz 2007. u 2007. .......... 166 Tabela 53. Profitabilnost svih privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije u periodu 2002-07. (stanje na kraju 2007. godine) ............................................................................................................................................. 167 Tabela 54. Odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije tokom 2002-2007. u 2007. godini .................................................................................. 168 Tabela 55. Doprinos pojedinih sektora povećanju ukupne VA kontigenta privatizovanih preduzeća u posmatranim godinama (zaključno sa 2007) ....................................................................................................... 170 Tabela 56. Doprinos pojedinih oblasti povećanju ukupne VA sektora trgovine unutar podskupova privatizovanih preduzeća u posmatranim godinama (zaključno sa 2007) ................................................................................... 172 Tabela 57. Produktivnost rada privatizovanih preduzeća nefinansijskog poslovnog sektora tokom 2002-2007. (stanje na kraju 2007. godine, u hiljadama dinara) ............................................................................................. 174 Tabela 58. Koef.troškova rada privatizovanih preduzeća nefinansijskog poslovnog sektora tokom 2002-2007. (stanje na kraju 2007. godine) ............................................................................................................................. 174 Tabela 59. Odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti ..................................................... 175 Tabela 60. Definicija promenljivih korišćenih u regresionim modelima ............................................................ 184 Tabela 61. Sumarna statistika varijabli korišćenih u panelu ............................................................................... 186 Tabela 62. Ocena uticaja različitog svojinskog oblika na promene produktivnosti (PROD) u industriji Republike Srbije u periodu 2002-2007. ................................................................................................................................ 188 Tabela 63. Sumarna statistika varijabli korišćenih u panelu ............................................................................... 189 Tabela 64. Ocena uticaja različitog svojinskog oblika na promenu koeficijenta troškova rada (TR) u industriji Republike Srbije u periodu 2002-2007. .............................................................................................................. 190 Tabela 65. Ocena uticaja produktivnosti rada privatizovanih preduzeća metodom tendera i aukcije na promene nivoa produktivnosti svih privatizovanih preduzeća u periodu 2002-2007. ........................................................ 192 Tabela 66. Ocena uticaja troškova rada privatizovanih preduzeća metodom tendera i aukcije na nivo troškova rada svih privatizovanih preduzeća u periodu 2002-2007. .................................................................................. 193 Tabela 67. Ocena uticaja produktivnosti rada privatizovanih preduzeća metodom tendera i aukcije u zavisnosti od godine privatizacije na promene nivoa produktivnosti svih privatizovanih preduzeća tokom 2002-2007. .... 194 Tabela 68. Ocena uticaja troškova rada privatizovanih preduzeća metodom tendera i aukcije u zavisnosti od godine privatizacije na promene nivoa troškova rada svih privatizovanih preduzeća tokom 2002-2007. .......... 195 ix Spisak tabela iz statističkog priloga: Tabela SP 1. Indikatori rentabiliteta – privredna društva razvrstana po veličini, 2002 - 2007............................ 214 Tabela SP 2. Stopa bruto marže po delatnostima, period 2002-2007. ................................................................. 215 Tabela SP 3. Stopa poslovnog finansijskog rezultata - po delatnostima, period 2002-2007. .............................. 217 Tabela SP 4. Stopa neto finansijskog rezultata u periodu 2002-2007. ................................................................ 219 Tabela SP 5. Odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti, u periodu 2002-07 .................. 221 Tabela SP 6. Indikatori rentabiliteta i investicionog kapaciteta po veličini 2003 - 2007. ................................... 223 Tabela SP 7. Stopa bruto marže po delatnostima u periodu 2003-2007. ............................................................. 224 Tabela SP 8. Stopa poslovnog finasijskog rezulata po delatnostima u periodu 2003-2007. ............................... 226 Tabela SP 9. Stopa neto finansijskog rezultata po delatnostima u periodu 2003-2007. ...................................... 228 Tabela SP 10. Odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti tokom 2003-07. ..................... 230 Tabela SP 11. Indikatori rentabiliteta, preduzeća razvrstana po veličini 2004 - 2007. ....................................... 232 Tabela SP 12. Stopa bruto marže, po delatnostima u periodu 2004-2007. ......................................................... 233 Tabela SP 13. Stopa poslovnog finansijskog rezulata, po delatnostima u periodu 2004-2007. .......................... 235 Tabela SP 14. Stopa neto finansijskog rezultata, po delatnostima u periodu 2004-2007. ................................... 237 Tabela SP 15. Odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti tokom 2004-07. ..................... 239 Tabela SP 16. Indikatori rentabiliteta, privredna društva razvrstana po veličini 2005 - 2007............................. 241 Tabela SP 17. Stopa bruto marže, po delatnostima u periodu 2005-2007. .......................................................... 242 Tabela SP 18. Stopa poslovnog finasijskog rezulata, po delatnostima u periodu 2005-2007. ............................ 244 Tabela SP 19. Stopa neto finansijskog rezultata po delatnostima u periodu 2005-2007. .................................... 246 Tabela SP 20. Odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti tokom 2005-07. ..................... 248 Tabela SP 21. Indikatori rentabiliteta – privredna društva razvrstana po veličini 2006 - 2007. ......................... 250 Tabela SP 22. Stopa bruto marže, po delatnostima u periodu 2006-2007. ......................................................... 251 Tabela SP 23. Stopa poslovnog finasijskog rezulata, po delatnostima u periodu 2006-2007. ............................ 253 Tabela SP 24. Stopa neto finansijskog rezultata, po delatnostima u periodu 2006-2007. ................................... 255 Tabela SP 25. Odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti tokom 2006-07. ..................... 257 Tabela SP 26. Indikatori rentabiliteta, privredna društva razvrstana po veličini 2007. ....................................... 259 Tabela SP 27. Stopa bruto marže, po delatnostima 2007. ................................................................................... 260 Tabela SP 28. Stopa poslovnog finasijskog rezulata, po delatnostima 2007. godine .......................................... 262 Tabela SP 29. Stopa neto finansijskog rezultata po delatnostima u 2007. .......................................................... 264 Tabela SP 30. Odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti u 2007. ................................... 266 Tabela SP 31. Indikatori rentabiliteta za sva preduzeća (ukupno), razvrstana po svojini 2002-07. .................... 268 Tabela SP 32. Indikatori rentabiliteta za mala preduzeća, razvrstana po svojini 2002-2007. ............................ 269 Tabela SP 33. Indikatori rentabiliteta za srednja preduzeća, razvrstana po svojini 2002 - 2007. ...................... 270 Tabela SP 34. Indikatori rentabiliteta za velika preduzeća, razvrstana po svojini 2002 - 2007. ........................ 271 Tabela SP 35. Indikatori rentabiliteta - sva preduzeća, ukupno, razvrstana po delatn. u 2007. .......................... 272 Tabela SP 36. Indikatori rentabiliteta – sva mala preduzeća, razvrstana po delatnostima u 2007. ..................... 280 Tabela SP 37. Indikatori rentabiliteta – srednja preduzeća, razvrstana po delatnostima u 2007. ....................... 288 Tabela SP 38. Indikatori rentabiliteta – sva velika preduzeća, razvrstana po delatnost. u 2007. ........................ 295 x Spisak grafikona: Graf. 1 Ukupne investicije u osnovna sredstva u Srbiji (indeksi, 2000 = 100, u cenama 1994. godine) ................ 9 Graf. 2 Industrija Srbije (Indeksi fizičkog obima, 1990=100) ............................................................................. 11 Graf. 3. Efikasnost investicija ............................................................................................................................... 14 Graf. 4. Investicije prema amortizaciji u SRJ (%)................................................................................................. 15 Graf. 5. Investicije u osnovna sredstva u Srbiji (indeksi, cene iz 1994.) .............................................................. 16 Graf. 6. Standard stanovništva meren pc BDP (po paritetu kupovne snage u 2011. godini, EU27=100) ............. 26 Graf. 7. Reformski kapacitet Vlada u Srbiji od 2001. godine ............................................................................... 27 Graf. 8 Mesečni indeksi fizičkog obima industrijske proizvodnje u 90-im (1989=100) ....................................... 30 Graf. 9 Kretanje industrijske proizvodnje nakon 2000. (Indeks fizičkog obima, 2000=100, trend-ciklus) .......... 32 Graf. 10. Ponderi koji se koriste u formiranju fizičkog obima industrijske proizvodnje ...................................... 35 Graf. 11. Spoljnotrgovinska razmena .................................................................................................................... 38 Graf. 12. Udeo izvoza i deficita CAB u BDP-u .................................................................................................... 38 Graf. 13. Realni efektivni kurs .............................................................................................................................. 39 Graf. 14. Efektivna carinska zaštita* .................................................................................................................... 39 Graf. 15. Doprinos rastu spoljnotrgovinskog deficita, period 2001-2012. ............................................................ 40 Graf. 16. Broj prodatih preduzeća i broj zaposlenih u njima ............................................................................... 43 Graf. 17. Prihod od prodaje, u mil. EUR ............................................................................................................... 43 Graf. 18. Broj preduzeća (raskinute privatizacije) ................................................................................................ 45 Graf. 19. Broj zaposlenih (raskinute privatizacije) ............................................................................................... 45 Graf. 20. Prodajna cena, u mil. EUR (raskinute privatizacije) .............................................................................. 45 Graf. 21. Privatizacioni prihodi* u evropskim zemljama u tranziciji, period 2002-2008. .................................... 46 Graf. 22. Glavni razlozi raskidanja privatizacionih ugovora u Srbiji, period 2002-2012. .................................... 52 Graf. 23. Broj privrednih društava i zadruga u Republici Srbiji (period 2002-2007.) ......................................... 60 Graf. 24. Broj preduzeća koja su predala finansijske izveštaje u periodu 2002-07. ............................................. 62 Graf. 25. Kretanje broja zaposlenih u periodu 2002-2007. ................................................................................... 63 Graf. 26. Doprinos pojedinih oblika svojine povećanju ukupne VA u Srbiji ........................................................ 65 Graf. 27. Promena učešća pojedinih sektora u stvaranju VA nakon isključivanja subvencija (izraženo u procentnim poenima) ............................................................................................................................................ 66 Graf. 28. Učešće subvencija u VA u periodu 2002-2007. ..................................................................................... 67 Graf. 29. Promene broja zaposlenih u privrednim društvima grupisanim po svojinskim oblicima u periodu 2007- 2001. ..................................................................................................................................................................... 68 Graf. 30. Broj zaposlenih u privrednim društvima razvrstanim po veličini i vlasništvu u 2002. i 2007. godini ... 69 Graf. 31. Broj zaposlenih u 2002. i 2007. godini (privredna društva razvrstana po delatnostima) ...................... 70 Graf. 32. Dinamika produktivnosti i zarada na nivou svih preduzeća (tekući indeksi, međugodišnje promene) . 71 Graf. 33. Nivo produktivnosti preduzeća razvrstanih prema svojini (u %, prema proseku privrede) .................. 72 Graf. 34. Međutodišnja promena koeficijenta odnosa produktivnosti i bruto plata po zaposlenom u zavisnosti od veličine preduzeća ................................................................................................................................................. 73 Graf. 35. Produktivnost prerađivačke industrije posmatrano po oblastima na nivou svih preduzeća .................. 74 Graf. 36. Koeficijent troškova rada, preduzeća razvrstana prema svojini ............................................................. 75 Graf. 37. Koeficijent troškova rada, preduzeća razvrstana prema veličini ............................................................ 75 Graf. 38. Koeficijent troškova rada u prerađivačkoj industriji u 2002. i 2007. (na nivou privrednih društava)... 76 Graf. 39. Udeo privatnih i privatizovanih preduzeća u ukupnoj zaposlenosti posmatranih sektora u 2007. ........ 86 Graf. 40. Udeo privatnih i privatizovanih preduzeća u VA posmatranih sektora u 2007. godini ........................ 87 Graf. 41. Kumulativni rast bruto dodate vrednosti (indeksi, 2001=100).............................................................. 88 xi Graf. 42. Produktivnost rada (u 000 RSD) i koeficijent troškova rada u 2007. godini (u ukupnoj privredi i prerađivačkoj industriji) ........................................................................................................................................ 89 Graf. 43. Negativan neto finansijski rezultat i kumulirani gubici privrede u periodu 1994-2002, u milrd. RSD. 95 Graf. 44. Kumulirani gubici i stopa izgubljenog kapitala u industriji Srbije na kraju 2002. ................................. 96 Graf. 45. Nedostajući dugoročni kapital u privredi, u mlrd. RSD ......................................................................... 97 Graf. 46. Neto finansijski rezultat privrede (period 2002-2007, u mlrd RSD) ..................................................... 99 Graf. 47. Stopa neto finansijskog rezultata (2001=1).......................................................................................... 100 Graf. 48. Odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti (2001=1) ....................................... 100 Graf. 49. Produktivnost rada u industriji evropskih zemalja u 2007. .................................................................. 104 Graf. 50. Kumulativan rast produktivnosti rada u industriji evropskih zemalja (period 2002-2007. u %) ........ 105 Graf. 51. Produktivnost rada u prerađivačkoj industriji EU i Srbije u 2007. godini ........................................... 106 Graf. 52. Koeficijent troškova rada u industriji evropskih zemalja ..................................................................... 106 Graf. 53. Koeficijent troškova rada u prerađivačkoj industriji EU i Srbije u 2007. godini ................................. 107 Graf. 54. Profitabilnost u prerađivačkoj industriji EU i Srbije u 2007. u % ....................................................... 108 Graf. 55. Broj zaposlenih u podskupovima privatizovanih preduzaća zavisno od godine privatizacije ............ 125 Graf. 56. Broj zaposlenih u privatizovanim preduzećima tokom 2002. godine .................................................. 126 Graf. 57. Broj zaposlenih u privatizovanim preduzećima tokom 2003. godine .................................................. 127 Graf. 58. Broj zaposlenih u privatizovanim preduzećima tokom 2004. godine .................................................. 128 Graf. 59. Broj zaposlenih u privatizovanim preduzećima tokom 2005. godine .................................................. 129 Graf. 60. Broj zaposlenih u privatizovanim preduzećima tokom 2006. godine .................................................. 130 Graf. 61. Indikatori rentabiliteta (podskup privatizovanih preduzeća nefinansijsko poslovnog sektora Republike Srbije u 2002. godini) .......................................................................................................................................... 151 Graf. 62. Indikatori rentabiliteta (podskup privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije u 2002. godini) . 152 Graf. 63. Indikatori rentabiliteta (podskup privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije u 2003. godini) . 156 Graf. 64. Indikatori rentabiliteta (podskup privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije u 2003. godini) . 157 Graf. 65. Indikatori rentabiliteta (podskup privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije u 2004. godini) . 161 Graf. 66. Indikatori rentabiliteta (podskup privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije u 2005. godini) . 163 Graf. 67. Udeo izabranih delatnosti u ukupnom skupu privatizovanih preduzeća nefinansijsko poslovnog sektora ekonomije Srbije u perodu 2002-2007. na kraju 2007. godine ........................................................................... 169 Graf. 68. Doprinos sektora trgovine povećanju ukupne VA podskupova privatizovanih preduzeća u posmatranom periodu (zaključno sa 2007. godinom) ......................................................................................... 172 Graf. 69. Produktivnost rada i troškovi rada u 2007. privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije i svih ostalih privatizovanih preduzeća nefinansijskog poslovnog sektora tokom 2002-07. ........................................ 173 Graf. 70. Indikatori rentabiliteta privatizovanih preduzeća tokom 2002-2007. na kraju 2007. godine .............. 175 Graf. 71. Međuzavinost stranog vlasništva i produktivnosti rada privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije tokom 2002-2007. na kraju 2007. godine .......................................................................................................... 197 Graf. 72. Međuzavinost stranog vlasništva i troškova rada privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije tokom 2002-2007. na kraju 2007. godine .......................................................................................................... 198 Graf. 73. Međuzavinost stranog vlasništva i profitabilnosti privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije tokom 2002-2007. na kraju 2007. godine.......................................................................................................... 199 xii Spisak slika: Slika 1. Uticaj privatizacije na nivo ukupne faktorske produktivnosti (TFP) u evropskim ZUT ........................ 118 Slika 2. Uticaj privatizacije na rast TFP u evropskim ZUT ................................................................................ 119 Slika 3. Uticaj privatizacije na nivo profitabilnosti u evropskim ZUT ............................................................... 120 Slika 4. Uticaj privatizacije na rast profitabilnosti u evropskim ZUT ................................................................. 121 Slika 5. Uticaj privatizacije na nivo prihoda u evropskim ZUT .......................................................................... 122 Slika 6. Uticaj privatizacije na rast prihoda u evropskim ZUT ........................................................................... 122 1 UVODNA RAZMATRANJA "U oblasti svojine ima još mnogo toga da se nauči, u vezi sa njom biće još mnogo istraživanja..."1 Dinamičan privredni rast i makroekonomska stabilnost Srbije su neodrživi bez stabilnog rasta industrije, pre svega, imajući u vidu njen uticaj na izvoz, konkurentnost i zapošljavanje. Uprkos tome, Srbija je tokom poslednje dekade, praktično zapostavila razvoj industrije, zbog čega se ova važna delatnost privrede nalazi u veoma dubokoj krizi. Krajem 2012. fizički obim industrijske proizvodnje bio je na oko dve petine nivoa proizvodnje iz 1989. godine. Učešće prerađivačke industrije u strukturi ukupne bruto dodate vrednosti je smanjeno sa 20,5% u 2000. na ispod 16%, dok je ukupna zaposlenost u industriji opala u istom periodu za 45% (broj zaposlenih je u ekonomiji smanjen za 180 hiljada, a u industriji za 280 hiljada) 2 . Koncept tranzicije primenjen nakon oktobarskih promena 2000. godine, zasnovan na liberalizaciji i privatizaciji, u svetlu ovih činjenica, industriji, očigledno, nije doneo očekivane performanse. Privatizacija je delom pokrenula restrukturiranje preduzeća. Donela je svež kapital, nove tehnologije i nova menadžerska znanja. Međutim, njen rezultat je daleko manji od prvobitno očekivanog. Razlozi koji su tome doprineli, ali i krajnji dometi navedenog procesa biće predmet istraživanja ove doktorske disertacije. Konkretan cilj disertacije je da se ispita efekat privatizacije na performanse industrijskih preduzeća, s posebnim naglaskom na stvaranje bruto dodate vrednosti i rentabilitet privrede Srbije u periodu 2002-2007. Kraj perioda 2007. je uzet da bi se isključio efekat poremećaja usled svetske ekonomske krize. Radi se o nestandardnom pristupu analizi finansijskih izveštaja. Analizom dodate vrednosti i njene dinamike po svojinskim oblicima, veličini i delatnostima preduzeća oceniće se doprinos privatizovanih preduzeća u Srbiji (period 2002-2007) privrednom rastu, odnosno kretanju produktivnosti, zaposlenosti i troškova rada na nivou cele privrede. Pri tome, najveća pažnja biće posvećena rezultatima privatizovanih industrijskih preduzeća. Ključni pokazatelj je bruto dodata vrednost, kao mera učešća pojedinih grana, oblasti ili institucionalnih sektora u bruto domaćem proizvodu. Bruto dodata vrednost jednaka je autputu vrednovanom u baznim cenama umanjenom za međufaznu potrošnju vrednovanu u nabavnim cenama i ona u Srbiji 1 Madžar, LJ. (1995). Svojina i reforme, Ekonomski institut i Institut ekonomskih nauka, Beograd. 2 Kalkulacije autora na osnovu podataka Republičkog zavoda za statistiku Srbije (RZS). 2 čini oko 86% vrednosti bruto domaćeg proizvoda. Ovaj pokazatelj će biti analiziran uporedo sa indikatorima rentabiliteta. Osnovni izvor podataka su finansijski izveštaji za godine 2002-2007, a u istraživanje je uključen samo realni sektor, za koji se bruto dodata vrednost izračunava iz finansijskih izveštaja preduzeća, odnosno privrednih društava i preduzetnika. Prema finansijskim izveštajima za 2007. godinu, u periodu 2002-2007. bilo je ukupno 1.777 privatizovanih preduzeća, od čega 724 industrijskih. Dodatno, cilj rada je da, kroz sveobuhvatno sagledavanje dosadašnjih rezultata privatizacije i njenog uticaja na strukturne promene u privredi, utvrdi dalje aktivnosti usmerene na poboljšanje privredno-sistemskog ambijenta u funkciji završetka privatizacije u našoj zemlji. Do željenih rezultata doći će se empirijskom analizom na osnovu kojih se na kraju može definisati adekvatan zaključak, odnosno potvrditi ili eventualno odbaciti unapred postavljene hipoteze. Ključne pretpostavke od kojih se polazi su: H1: Privatni sektor je u odnosu na ostale svojinske oblike superioran u pogledu rasta bruto dodate vrednosti, niskih troškova rada, produktivnosti i rentabiliteta. H2: Unutar njega, rezultat izvornog privatnog sektora je neuporedivo bolji od rezultata privatizovanih preduzeća. H3: Za sva preduzeća koja se privatizuju u proseku je potreban period od jedne do dve godine za ispoljavanje efekata na produktivnost, a efekti restrukturisanja i povećane produktivnosti na rast bruto dodate vrednosti tek treba da uslede nakon toga. Kad je reč o konsolidaciji troškova, efekti su vidljivi već u prvoj godini nakon privatizacije. X4: Efekti privatizacije na performanse preduzeća značajno variraju u zavisnosti od njihove veličine. Napredak je najbrži kod velikih preduzeća, dok je za ulazak u pozitivnu zonu, u pogledu indikatora rentabiliteta, kod srednjih, a pogotovo malih preduzeća potrebno dvostruko više vremena. H5: Najveći broj najatraktivnijih preduzeća, koja su bila predmet privatizacije nakon 2000. godine, prodat je već tokom 2002. i 2003, dok je, kasnije, ostajalo sve manje poslovno sposobnih i rentabilnih društvenih preduzeća za privatizaciju. H6: Preduzeća privatizovana putem stranih direktnih investicija u odnosu na ostala privatizovana preduzeća, u proseku, imaju bolje performanse. 3 U elaboriranju polaznih hipoteza, odnosno njihovom potvrđivanju ili opovrgavanju koristiće se sledeće metode naučno-istraživačkog rada: (a) metode analize i sinteze; (b) komparativni metod u cilju sagledavanja rezultata pojedinih podskupova preduzeća; (c) statistički metodi, gde će se panel analizom pokazati kako su se rezultati svakog od posmatranih svojinskih oblika u različitim sektorima i oblastima industrije menjali kroz vreme. S druge strane, panel analizom će se testirati i hipoteza da efekti privatizacije na performanse preduzeća značajno variraju u zavisnosti od njegove veličine čime će se implicitno oceniti i efekti modela prodaje kapitala. Metodološki okvir se oslanja na poređenje pojedinih pokazatelja performansi preduzeća, među kojima su ključni indikatori produktivnosti i rentabiliteta, po godinama od 2002. do zaključno 2007, za skupove preduzeća koji su definisani kao privatizovana preduzeća u posmatranim godinama sa skupom svih preduzeća, razvrstanih po svojini, veličini i delatnosti. Za preduzeća privatizovana u 2002, posmatrano po podskupovima prema delatnosti, izračunaće se indikatori za svaku od godina unapred, uključujući i 2002. Isto tako, za preduzeća privatizovana u 2003, posmatrana po podskupovima u pojedinim delatnostima, izračunaće se indikatori za svaku godinu unapred, počev od 2003. itd. Na taj način, serije indikatora po godinama u posmatranom periodu omogućile bi istorijsku ocenu vremena koje je bilo potrebno za dostizanje optimalnih vrednosti posmatranih parametara. Osnovno grupisanje preduzeća omogućava posmatranje u matricama. Sva preduzeća razvrstana su prema: (a) veličini (na mala, srednja i velika preduzeća); (b) svojini (na društveni, privatni, mešoviti i državni sektor); (c) godini privatizacije (interval 2002-2007); i (d) delatnosti (podaci su prikazani na nivou sektora Klasifikacije delatnosti, a unutar Prerađivačke industrije i na nivou oblasti). Za sve pomenute segregacije preduzeća raspoloživi su podaci o: (a) broju preduzeća i broju zaposlenih; (b) vrednosti autputa i međufazne potrošnje; (c) iznosu subvencija na proizvode i plaćenim porezima na proizvode; (d) bruto dodatoj vrednosti (BDV) u baznim cenama i BDV umanjenoj za subvencije; (e) poslovnom dobitku/gubitku, odnosno neto dobitku/gubitku; (f) visini isplaćenih zarada u bruto i neto iznosu; kao i (g) indikatorima rentabiliteta: stopi bruto marže, stopi poslovnog finansijskog rezultata, stopi neto finansijskog rezultata i odnosu poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti. Rad, pored Uvoda i Zaključka, čine tri pažljivo definisana i logički povezana dela. 4 U prvom delu, pod naslovom Makroekonomski okvir i privatizacija u Srbiji, analiziraće se specifični ekonomski i društveni uslovi u kojima se odvijao proces privatizacije u Srbiji, kao i njegove makroekonomske implikacije, pri čemu će u centru pažnje biti promene do kojih je došlo u sektoru industrije. Kritički će se sagledati dva perioda tranzicije: prvi, koji je trajao od 1990. do 2001. godine i drugi, koji je otpočeo donošenjem Zakona o privatizaciji 2001. i traje do danas. Kada je reč o prvom periodu, razmatraće se uzroci hronične krize – priroda nekadašnjeg privrednog sistema, kao i tip razvoja i ekonomske politike koji su delovali u saglasnosti sa takvim sistemom. ‘Društvena’ svojina, ‘zaštićena’ koncepcijom zatvorene, autarkične privrede dovela je do dubokih strukturnih disproporcija i negativne efikasnosti investicija već tokom 80-tih godina prošlog veka. Posebno će se apostrofirati nedovoljna ulaganja u industriju, kao jedan od njenih ključnih problema. Sledi osvrt na privatizacione politike i modele koji su korišćeni u našoj zemlji tokom posmatranog vremenskog intervala. U periodu nakon 2000. detaljnije će se istražiti strukturne promene industrije Srbije, kao i njene spoljnotrgovinske performanse. Prvi deo disertacije završava se načelnom ocenom ostvarenih ukupnih rezultata izvršene privatizacije i osnovnih rezultata poslovanja privatizovanih preduzeća, uz ukazivanje na neke kritične tačke dosadašnje privatizacije bez čijeg adekvatnog rešavanja nije moguće kompletirati pomenuti proces. To su, pre svega, pitanja: denacionalizacije, privatizacije građevinskog i poljoprivrednog zemljišta, privatizacije javnog (državnog) sektora, ali i distribucije besplatnih akcija građanima. U drugom delu rada biće sprovedena detaljna Analiza performansi realnog sektora u Srbiji od 2002. do 2007. godine. Oslanjajući se na podatke iz finansijskih izveštaja, koje su preduzeća, odnosno privredna društva i preduzetnici predali u periodu 2002-2007, pratimo bruto dodatu vrednost i njenu dinamiku po svojinskim oblicima i veličini preduzeća, a zatim određujemo uticaj pomenutih segmenata na privredni rast, produktivnost, zaposlenosti i troškove rada. U ovom poglavlju će se, takođe, sagledati razlika između performansi „izvornog “ privatnog sektora i celokupnog kontingenta privatizovanih preduzeća, a biće prezentovano i dopunsko istraživanje svih navedenih skupova preduzeća u odnosu na pokazatelje efikasnosti. Drugi deo rada se završava uporednim prikazom strukturnih indikatora poslovanja preduzeća realnog sektora u Srbiji i evropskim zemljama u tranziciji. To će dati sliku poslovnog uspeha i konkurentnosti ekonomskih subjekata na određenom nivou delatnosti, i pružiti uvid u razvoj poslovanja na nacionalnom i internacionalnom nivou. Obračun će se zasnivati na statističkom istraživanju EUROSTAT-a (Godišnje strukturno istraživanje o poslovanju preduzeća Evropske agencije za statistiku) i Zavoda za statistiku Republike Srbije. 5 Analiza performansi privatizovanih industrijskih preduzeća u periodu 2002-2007. godine biće obrađena u završnom, delu disertacije, koji predstavlja esenciju rada. Metodološki okvir, koji je korišćen pri razmatranju performansi celokupnog realnog sektora u Srbiji sada će se primeniti za detaljnu analizu rezultata industrijskih preduzeća privatizovanih u pomenutom periodu. Obuhvat preduzeća će se menjati u zavisnosti od godine privatizacije. Vrednosti posmatranih indikatora za privatizovana preduzeća industrijskog sektora biće dodatno upoređene sa performansama ukupnog skupa privatizovanih preduzeća, kako bi se na pravi način sagledao vremenski period potreban za dostizanje optimalnih rezultata. Ovaj deo disertacije se završava panel analizom koja omogućava da se svi posmatrani podskupovi preduzeća prate tokom vremena i ispitaju njihove promene, kako bi se došlo do sintetičkog zaključka o efektima privatizacije na performanse industrijskih preduzeća u Srbiji. Posebno će se istražiti uticaj metoda privatizacije na performanse privatizovanih industrijskih preduzeća, kao i efekti proistekli iz privatizacije preduzeća u industriji putem stranih direktnih investicija. 6 I MAKROEKONOMSKI OKVIR I PRIVATIZACIJA U SRBIJI 7 1. Makroekonomski aspekti i privatizacija u Srbiji od 1990. do 2001. godine 1.1. Izvori hronične krize Razvoj Srbije posle II svetskog rata bio je opredeljen koncepcijom industrijalizacije koja je predstavljala osnovni metod izvlačenja zemlje iz nasleđene ekonomske i tehničke zaostalosti. Stopa rasta industrije u prve tri posleratne decenije iznosila je 9,4% prosečno godišnje, tako da je njen obim u ovom periodu povećan za čak 14 puta3. Činjenica da je startna osnova bila niska ne umanjuje postignuti uspeh, jer je već do sredine pedesetih godina prošlog veka industrijalizacija zahvatila sve oblasti privrede. Od posebnog je značaja što je njen brz rast dao jak podsticaj razvoju poljoprivrede, koja je, uporedo sa smanjivanjem agrarnog stanovništva povećala proizvodnju, produktivnost rada i životni standard stanovništva na selu. Ekspanzija industije značila je i diversifikaciju njene strukture budući da su se razvili mnogi sektori koji u predratnom periodu gotovo da nisu postojali. Proces industrijalizacije odvijao se u specifičnom doktrinarnom ambijentu, kojeg su predodređivali i motivisali socijalistički inspririsani sadržaji društvenih vrednosti i ciljevi razvoja često iznad materijalnih mogućnosti i mimo kriterija ekonomske efikasnosti, kao što su: solidarnost, ravnopravnost, puna zaposlenost i sigurnost posla, puna i gotovo sveobuhvatna socijalna i zdravstvena zaštita i slično. Na tim osnovama stvoreni su povodi i uslovi za nadređenost političkih, socijalnih i administrativnih kriterija pri valorizaciji, upotrebi i kombinovanju proizvodnih faktora i stvoren je prostor za voluntarizam pri ekonomskom odlučivanju, posebno u oblasti investiranja. Uprkos dinamičnom rastu, industrija ni na svom vrhuncu (kraj sedamdesetih godina) ne uspeva da dostigne viši stepen razvijenosti. Njen razvoj ostaje ekstenzivan, visoko zavisan od uvoza pri nedovoljnoj i opadajućoj izvoznoj usmerenosti, s puno strukturnih problema i izrazito niskoj sklonosti štednji4. U inicijalnoj fazi industrijalizacije, koja se karakteriše uspostavljanjem industrijske strukture i ovladavanjem novom proizvodnjom, ekstenzivan razvoj se može opravdati, ali njegovi elementi su nastavili da opterećuju industriju i u 70-im i 80-im godinama prošlog veka, u kojima se upravo i nalazi zametak hronične krize koja će kasnije uslediti. 3 Kalkulacije autora na osnovu podataka RZS. 4 Detaljnije u: Koncepcija dugoročnog razvoja SR Srbije do 2000. godine (1979), Ekonomski institut u Beogradu, Beograd, str. 378. 8 U Srbiji se razvio jedan broj jakih žarišta dugoročnog razvoja, kao što su automobilska industrija, industrija kamiona i traktora, građevinskih mašina, hemijska, elektronska industrija i druge. Međutim, proizvodni procesi generalno ostaju usitnjeni, nepovezani i nedovoljno sposobni za odlučnije prodore koji bi značili stalne kvalitetne ekonomske i tehnološke promene. Jedna od najuočljivijih manifestacija ekstenzivnog razvoja industrije ogleda se u prekomernom zapošljavanju i sporom rastu produktivnosti rada. Industrija je u celom posleratnom periodu trpela pritisak intenzivnog toka deagrarizacije ekonomske strukture stanovništa, čija se kulminacija vremenski nepovoljno podudara sa nesumnjivom potrebom za intenzivnim razvojem industrije. Ekstenzivan razvoj se manifestovao, takođe, u nedovoljnim strukturnim promenama, koje se odnose na masovnan razvoj jednih kapaciteta i nedovoljan razvoj drugih, odnosno u velikim zalihama jednih proizvoda i u nedovoljnoj snabdevenosti tržišta drugim proizvodima. Ako je tehnološka zavisnost od inostranstva bila razumljiva, zbog sporijeg razvoja domaće naučno-istraživačke delatnosti, već od sredine 70-ih industrija postaje visoko zavisna i od uvoza intermedijarnih proizvoda, odnosno sirovina. Problem je nastao jer se nisu usklađeno razvijale proizvodne celine. Naime, ekspanzija je, po pravilu, vršena na osnovu osvajanja finalnih faza proizvodnje, dok su se potrebe za sirovinama i proizvodima za ugrađivanje zadovoljavale uvozom, pri čemu se osvajanje finalne faze proizvodnje vrlo često svodilo na montažu ili pakovanje proizvoda. Ovakva razvojna orijentacija je funkcionisala dok su proizvodi bili jeftini, ali već krajem 70-ih, sa rastom cena sirovina na svetskom tržištu, odnosi će se promeniti. Skuplji uvoz sirovina brzo je generisao nekonkurentniji domaći izvoz, a ovaj problem ostao je prisutan sve do poslednje decenije prošlog veka, kada je došlo do konačnog sloma i finalne industrijske proizvodnje. Smanjivanje interesa za izvoz i sve veće okretanje domaćem tržištu javlja se kao rezultat razvojne orijentacije pretežnog dela industrije, nedovoljnog rasta produktivnosti rada, inflacije i smanjivanja konkurentske sposobnosti industrijske proizvodnje. Pri tome, treba naglasiti da je do liberalizacije uvoza, koja je usledila posle privredne reforme (sredina 60-ih godina), došlo jer se verovalo da je ona bitan faktor slobodnih i stabilnih cena na domaćem tržištu, što bi u kratkom roku dalo veliki doprinos konvertibilnosti dinara. Ipak, najveći razvojni problem industrije manifestovao se u potpunom raskoraku između ostvarenja vrlo intenzivnog investiranja i niske sklonosti štednji. Jaz između održavanja 9 visokog obima investicija i sredstava koja su firme (tada, organizacije udruženog rada) formirale za njihovo finansiranje popunjavan je već od sredine sedamdesetih pretežno inostranom štednjom, zaduživanjem u inostranstvu, kao i štednjom domaćeg stanovništva. Ovi izvori već 1976. čine preko 2/3 ukupne vrednosti investicija5. Sklonost ka zaduživanju industrijskih preduzeća će narednih godina dramatično rasti, što će povratno delovati na potpuno poništavanje njihove štedne sposobnosti. Napregnuto finansiranje tekuće aktivnosti i razvoja, uz neprekidno veliku finansijsku zavisnost od banaka, predstavlja najbitniji uzrok nestabilnosti industrijskog sektora, koji će se, s mnogo jačim negativnim efektima, ispoljavati u narednoj deceniji. Graf. 1 Ukupne investicije u osnovna sredstva u Srbiji (indeksi, 2000 = 100, u cenama 1994. godine) Koji su bili ključni razlozi niske štedne sposobnosti industrijskih preduzeća u Srbiji? Na prvom mestu je tu, svakako, visoka sklonost potrošnji, ugrađena u sam samoupravni sistem, kojom je opredeljena namenska raspodela prihoda preduzeća, najpre, u korist prava zaposlenih. Međutim, problem je daleko kompleksniji. Naime, osnovni uzroci niske štedne sposobnosti ’organizacija udruženog rada’ u industriji (kao i u celoj privredi) locirani su u vrlo niskoj produktivnosti rada, neracionalnoj proizvodnji, te nedovoljnoj efikasnosti investicija. Uzroci niske efikasnosti investicija su, opet, brojni - od neracionalnog i skupog projektovanja, preko spore i skupe izgradnje objekata i sporog osvajanja nove proizvodnje, do nepotpunog korišćenja kapaciteta. Pri opadajućoj efikasnosti investicija, u izvesnom 5 ibidem. max. 1979. god. 830 1989. god. 524 1993. god. 160 0 100 200 300 400 500 600 700 800 900 1 9 5 2 1 9 5 4 1 9 5 6 1 9 5 8 1 9 6 0 1 9 6 2 1 9 6 4 1 9 6 6 1 9 6 8 1 9 7 0 1 9 7 2 1 9 7 4 1 9 7 6 1 9 7 8 1 9 8 0 1 9 8 2 1 9 8 4 1 9 8 6 1 9 8 8 1 9 9 0 1 9 9 2 1 9 9 4 1 9 9 6 1 9 9 8 2 0 0 0 2 0 0 2 2 0 0 4 Izvor: kalkulacija autora na osnovu podataka preuzetih iz: Dva veka razvoja Srbije – Statistički pregled (2008), RZS. 10 vremenskom razmaku mora doći do opadajuće štedne sposobnosti. Reč je, u stvari, o dva izraza istog sadržaja. Tokom 70-ih godina politički, privredni i administrativni sistem u Srbiji nisu u zadovoljavajućem stepenu podsticali konkurentnost, selekciju i odgovarajuće integracione procese u privredi. To je bila osnovna pretpostavka za prelazak na intenzivne metode i činioce ekonomskog razvoja. Svi pokušaji te vrste, ako se ovom prilikom zaborave poremećaji u svetskoj privredi, sudarali su se, između ostalog, sa stvarnošću deformisane troškovne strukture, usled velikih dispariteta cena po granama i sektorima privrede, kao i sa stvarnošću skokovitih promena relativnih cena u uslovima sve manje kontrolisane inflacije. Praktično su prigušene sve značajnije racionalne funkcije tržišta i deformisani kriterijumi pravaca delovanja ekonomske politike i planiranja. U pozadini toga, pokušaji prelaska na intenzivno privređivanje sudarali su se i sa stvarnošću uticajnih političkih monopola i, uopšte, monopola politike nad ekonomijom. Društvena inercija u pogledu preusmeravanja razvojne i ekonomske politike, suočila se već u drugoj polovini 70-ih i sa znatno otežanim i izmenjenim okruženjem. U tom pogledu treba istaći nekoliko bitnih ograničenja: (a) usporavanje i poremećeni ritam privrednog rasta i tražnje u svetu; (b) višestruko poskupljenje energije i, kasnije, kapitala; (c) energetski indukovane promene strukturnih osnova svetske privrede i, s tim u vezi, promene troškovnih i tehnoloških standarda i (d) pogoršanje sistema međunarodnih političkih i ekonomskih odnosa u svetu. Period razvoja tokom osamdesetih godina ima obrise stagflacije, odnosno obeležen je stagnantnim stopama rasta društvenog proizvoda, uz istovremeno visok opšti rast cena. Prosečna stopa privrednog rasta u periodu 1981-1989. pada na samo 0,6%, a učešće bruto investicija u njemu sa 32% na oko 17%, respektivno. Smanjeni su osnovni proizvodni fondovi, redukovana spoljnotrgovinska razmena i stope rasta produktivnosti rada, indikatori efikasnosti i tehničke opremljenosti. Pogoršani bilansi i tokovi ekonomskih veza sa svetom već u prvoj polovini 80-ih godina, povratno su produbili inače veliki raskorak u nivou efiksnosti prema razvijenim zemljama, kroz mehanizme međunarodnih trgovinskih, finansijskih, monetarnih i tehnoloških odnosa. To se, između ostalog, ispoljilo u vidu: (a) odliva enormnih iznosa štednje u službi servisiranja spoljnog duga; (b) obezvređenosti industrijskih proizvoda pod pritiskom iznuđenog izvoza po svaku cenu; (c) kidanja unutrašnjih proizvodnih veza i dalje 11 dezintegracije domaćeg ekonomskog prostora; (d) relativnog pada vrednosti nacionalne valute, uz odgovarajuće povratno podsticanje troškovnih činilaca inflacije; i (e) neadekvatnog strukturno-tehnološkog prilagođavanja, čime su dugoročno produbljeni odnosi zavisnosti prema razvijenim privredama, koje uvek prati odliv bruto dodate vrednosti. Drugi naftni šok iz 1979. uz rast kamata na spoljni dug, u uslovima pojačanog protekcionizma razvijenih zemalja, učinili su tinjajuću i odlaganu ekonomsku krizu krajnje dramatičnom. U skučenom manevarskom prostoru, ekonomska politika dobija izrazito defanzivni karakter. Po prvi put se sklapa stand-by aranžman sa MMF-om, koji nalaže po sadržaju krajnje restrikivni, a po duhu neoliberalni, koncept ekonomske politike, čime su presečene sve dileme oko kruga alternativa za izlazak iz krize. Graf. 2 Industrija Srbije (Indeksi fizičkog obima, 1990=100) Izvor: kalkulacija autora na osnovu podataka preuzetih iz: Dva veka razvoja Srbije – Statistički pregled (2008), RZS. Prelazi se na restriktivnu politiku investicija, uvoza i životnog standarda, a neposredna cena ovakvih tendencija biće izuzetno visoka. Vrlo brzo, kriza ekonomskog sazrevanja (oslikana u neuspelim pokušajima prelaska od ekstenzvnog ka intenzivnom tipu industrijalizacije) i, nešto kasnije, kriza strukturnog prilagođavanja, u skladu sa izmenjenim međunarodnim kriterijumima i generalno pogoršanim uslovima za ekonomski razvoj u svetu, tokom 80-ih godina zahvata praktično sve domene 11,0 8,2 8,5 1,0 -6,6 0,7 0 20 40 60 80 100 120 1 9 4 6 1 9 4 8 1 9 5 0 1 9 5 2 1 9 5 4 1 9 5 6 1 9 5 8 1 9 6 0 1 9 6 2 1 9 6 4 1 9 6 6 1 9 6 8 1 9 7 0 1 9 7 2 1 9 7 4 1 9 7 6 1 9 7 8 1 9 8 0 1 9 8 2 1 9 8 4 1 9 8 6 1 9 8 8 1 9 9 0 1 9 9 2 1 9 9 4 1 9 9 6 1 9 9 8 2 0 0 0 2 0 0 2 2 0 0 4 2 0 0 6 2 0 0 8 2 0 1 0 2 0 1 2 Prosečni rast u 10 godina Rast 12 ukupnog razvoja i prerasta u opštu društvenu, a krajem decenije i političku krizu, čija će kulminacija biti raspad zemlje praćen građanskim ratom. Posle decenije dezinvestiranja privreda se našla u situaciji da je njena industrija bila još uvek sa 2/5 proizvodnje usmerena ka investicijama (bilo direktnom proizvodnjom opreme, bilo proizvodnjom repromaterijala za opremu), iako su domaće potrebe u suštini prepolovljene. Rezultat strukturnih poremećaja bio je taj da je, sredinom prvog polugođa 1989. godine, decenijska stagnacija privrednog rasta zamenjena tendencijom opadanja proizvodnje - kako industrijske, tako i ukupnog bruto domaćeg proizvoda. Već tokom 1989. dolazi do ometanja robnih tokova između republika, upada u "emisiju" novca i prekidanja platnog prometa između republika. U prvoj polovini 1991. zemlja se već nalazila u građanskom ratu, a krajem godine Evropska ekonomska zajednica uvodi Srbiji (tj. SR Jugoslaviji) i sankcije koje su bile uvod u sankcije Ujedinjenih nacija (krajem maja 1992. godine). Privredna aktivnost se obrušava sve niže, tako da već u prvim mesecima posle njihovog uvođenja redukcija industrijske proizvodnje iznosi oko 40 posto u odnosu na obim koji je ona imala pre uvođenja sankcija6. Poslednji (ali, i najozbiljniji i najsveobuhvatniji) pokušaj reforme tadašnjeg sistema tokom 1990. došao je prekasno, jer je proces dezintegracije zemlje u političkom i ekonomskom smislu već bio daleko odmakao. Posle fizičkog raspada zemlje, s obzirom na visoku zavisnost od tržišta drugih republika, gube se značajni izvori snabdevanja i značajna tržišta za veliki deo privrede. Svođenjem unutrašnjeg tržišta na oko 40 odsto pređašnjeg, potpuno je izmenjena ekonomija poslovanja: izgubljena je ekonomija obima i mogućnost da se izvozni gubitak kompenzira na teret domaće proizvodnje. Supstitucija nedostajućih izvora energije i materijala je skupa i neracionalna, brzo opadanje BDP-a uslovljava brz pad životnog standarda, koji je dalje pojačan troškovima građanskog rata, tako da se bitno menja struktura potrošnje stanovništva na štetu postojećih industrijskih kapaciteta. Sankcije su svele ekonomske odnose sa inostranstvom na nivo šverca, čime ne samo da je bitno umanjena proizvodnja, već se pojavio i dodatni trošak plaćanja svakog pojedinačnog posla koji se obavljao sa inostranstvom. Najbitnija posledica sankcija je da su, i nakon njihovog ukidanja, mnoga izvozna tržišta bila izgubljena, odnosno da su njih osvojile druge zemlje. 6 Kalkulacija autora na osnovu podataka RZS. 13 Pri tome, ekonomska politika je bila potpuno neprimerena novoj situaciji. Umesto da preduzme radikalne mere smanjenja deficita javne potrošnje i njeno prilagođavanje nivou realnih mogućnosti, ona nastavlja da podržava model razvoja zasnovan na emisionom finansiranju i modelu funkcionisanja države na bazi inflatornog poreza. Oštrom kontrolom cena i prinuđivanjem privrede da u bescenje prodaje svoju robu razoren je obrtni kapital privrede, a proizvodnja krajem 1993. gotovo zaustavljena. Tržište je praktično suspendovano, a njegovi ostaci potisnuti su u domen sive ekonomije (Stamenković, S, ostali, 1994). Kako bi predupredila razarajuće posledice hiperinflacije, Vlada sredinom januara 1994. promoviše Program rekonstrukcije monetarnog sistema. Zemlja dobija novi dinar. ’Divljanje’ cena je zaustavljeno, a u funkciju je, uz povremene teškoće, vraćena konvertibilnost dinara i budžeski sistem. Pad industrijske proizvodnje je, takođe, zaustavljen. Čak je u narednim mesecima usledio i izrazit oporavak. Nažalost, najdublji pad će tek uslediti tokom NATO agresije u maju 1999. godine, kada je industrijska proizvodnja bila niža za tačno 1/3 u odnosu na najnižu tačku dostignutu u periodu hiperinflacije (decembar 1993. godine) 7 . 1.2. Nedovoljne investicije u industriju kao ključni problem Najočigledniji pokazatelj problema koji karakterišu predtranzicioni sistem je niska efikasnost investicija, izražen kao prirast društvenog proizvoda na 100 dinara bruto privrednih investicija u osnovna sredstva. Ta efikasnost je u nizu decenija (od pedesetih godina) opadala i prešla u negativnu zonu tokom osamdesetih. Osamdesetih godina je udeo investicija u društvenom proizvodu prepolovljen, a sam društveni proizvod, po stanovniku, je stagnirao na nivou tadašnje SFRJ8. Generalno, SFRJ je delila sudbinu svojstvenu socijalističkom sistemu sa planski usmerenom privredom i razvojem. Mada je rigidno centralno planiranje napušteno već pedesetih godina, koncept razvoja je ostao isti, a plansko posredovanje se spustilo na niže nivoe (republike, opštine) i zadržalo u partijskim centrima moći. Visok stepen standarda i relativnog blagostanja je postignut zahvaljujući sve većem odstupanju od potpuno zatvorene centralno- planske ekonomije i – zahvaljujući zaduživanju. 7 Kalkulacija autora; podaci RZS. 8 Nikolić, I, ostali (2009). Ekonomska politika Srbije u 2010: Ka novom modelu ravnoteže, Zbornik radova Ekonomska politika Srbije u 2010. godini: Ka novom modelu makroekonomske stabilnosti, Ekonomski fakultet u Beogradu, str. 17. 14 Razvoj se oslanjao na strategiju: energija, sirovine i hrana, što je zahtevalo intenzivne investicije i obilato zaduživanje u inostranstvu. Struktura kapaciteta stvorena do kraja sedamdesetih i nasleđena u osamdesetim i devedesetim godinama odgovarala je ovoj strategiji u uslovima zatvorenog tržišta i sa kontrolom cena kao državnim mehanizmom očuvanja socijalnog blagostanja (dispariteti cena) i preraspodele. Graf. 3. Efikasnost investicija (cene iz 1972. godine) Izgrađena struktura kapaciteta odgovarala je strukturi upotrebe društvenog proizvoda (po materijalnom konceptu), gde su fiksne investicije u 1979. učestvovale sa 38,4%. Oko 40% industrijske proizvodnje bilo je namenjeno investicionoj tražnji (oprema i građevinski materijal i repromaterijal za proizvodnju opreme) 9 . Ekonomska politika se zasnivala na "mekim" kreditima i novčanoj ekspanziji što je bilo moguće u uslovima rasta platnobilansnog deficita koji je pokrivan prilivom kapitala iz inostranstva, kreditnim zaduživanjem posebno od strane republika koje su na području spoljnoekonomskih odnosa postale autonomne. Tako je bilo moguće kreditirati obrtna sredstva na bazi novčane ekspanzije, a da se, pri tome, održava relativna stabilnost cena. Kulminacijom zaduženja krajem 1981. godine (21,1 milijarda dolara ili 15,7 milijardi više nego 1974), nesposobnošću kapaciteta u koje su ta sredstva uložena da ih vrate, potpunim iscrpljivanjem deviznih rezervi, gubitkom boniteta i nemogućnošću servisiranja duga dolazi se u krizu spoljne likvidnosti zemlje, nakon čega sledi blokada finansijskih transakcija u 1982. i serija aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom, počev od 1983. 9 ibidem. 43,5 26,0 22,5 -2,7 -10 0 10 20 30 40 50 1952 - 60 1961 - 70 1971 - 80 1981 - 90 SFRJ Srbija Izvor: Razvoj republika prethodne SFR Jugoslavije, SZS 1996. 15 U godinama 1980-1984. godišnji rast novčane mase M1 je ostao na istom nivou (28%), ali je, u uslovima prinudnog platnobilansnog suficita i odsustva fiskalnog prilagođavanja, ubrzana inflacija. Društveni proizvod per capita je stagnirao, fiksne investicije su pale na svega 15%- 16% društvenog proizvoda, njihova struktura se pogoršala na štetu obnavljanja tehnologija, dok je njihova efikasnost postala negativna, tj. uloženi dinar u investicije nije se vraćao kroz priraštaj društvenog proizvoda. Ako je u osamdesetim i bilo investicija, ali očigledno pogrešno alociranih, tokom devedesetih one u potpunosti presušuju. Naime, u privredu se tih godina vraćala samo polovina amortizacije. Na taj način je privreda Srbije u 2000. ušla sa strukturom koja je zaokružena pre četvrt veka, tokom druge polovine sedamdesetih. Stanje je bilo najteže u industriji, koja ne ulaže u svoje poslovanje, ni predviđenu amortizaciju opreme, što je čini potpuno tehnološki neefikasnom i nerentabilnom. Može se izvesti ocena da je industrijska oprema amortizovana i svedena na 12%-15% svoje realne vrednosti iz 1989. godine 10. Strukturno je situacija još i teža, jer je oprema izraubovana i primerena zahtevima tržišta od pre četvrt veka. Iluzorno je bilo shvatanje o niskom stepenu iskorišćenosti kapaciteta, koji se može podići obezbeđivanjem dovoljnog obrtnog kapitala. Ona je tražila velika investiciona ulaganja i stvaranje nove strukture. Graf. 4. Investicije prema amortizaciji u SRJ (%) 10 ibidem. Ukupno (prosek 43,2) Industrija (prosek 29,1) Oprema (prosek 14,0) 0 10 20 30 40 50 60 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 Izvor: Statistički godišnjaci, veći broj; kalkulacija autora 16 Udeo proizvodnje opreme u ukupnoj industrijskoj proizvodnji je, sa nekadašnjih 17%-18% sveden na 4,5% tokom devedesetih. U strukturi izvoza, u kojoj su dominirali proizvodi nižih faza prerade, promena je još drastičnija. Upravo je ovo razlog zašto je najveći deo industrijskih kapaciteta obezvređen u meri da su bila gotovo u beznadežnoj situaciji. Njima spasa nije bilo do da odu u stečaj, a kasnije i likvidaciju. Najgore stanje je bilo u metaloprerađivačkom kompleksu (giganti društvene svojine) gde su ’mrtvi’ kapaciteti dominirali. U ovim drastičnim činjenicama krije se i odgovor na pitanje zašto je dobar deo i stručne javnosti podlegao euforiji neposredno posle promene vlasti 2000. i prognozirao brzi i dinamičan oporavak, predvođen, pre svega, privatizacijom posrnulih industrijskih preduzeća. Ostvareni obim investicija nakon 2001. godine, za koji se verovalo da će biti generisan putem privatizacije, nije mogao da nadoknadi zaostajanje investicija u celini iz ranijeg perioda, pri čemu, treba posebno naglasiti da je i sama njihova struktura bila pogrešna, čime je veći deo sektora razmenjivih dobara ostao na nivou primerenom tehnologiji i tržišu od pre četvrt veka 11 . Graf. 5. Investicije u osnovna sredstva u Srbiji (indeksi, cene iz 1994.) 11 Potpuni izostanak porasta investicija u osnovna sredstva u industriji je evidentan. Bruto investicije iz 1993. nisu premašene ni 2004. godine. Za razliku od industrije, gradjevinarstvo beleži desetostruki rast investicija, trgovina takodje (izgrandja šoping molova) i druge uslužne delatnosti. Industrija Poljoprivreda Građevinarstvo (d.skala) 0 200 400 600 800 1000 1200 1400 1600 1800 2000 0 20 40 60 80 100 120 140 160 1 9 9 3 1 9 9 4 1 9 9 5 1 9 9 6 1 9 9 7 1 9 9 8 1 9 9 9 2 0 0 0 2 0 0 1 2 0 0 2 2 0 0 3 2 0 0 4 2 0 0 5 2 0 0 6 2 0 0 7 2 0 0 8 2 0 0 9 2 0 1 0 Izvor: statistički godišnjaci; kalkulacija autora 17 Da je u nas privatizacija otpočela krajem 80-ih, njeni rezultati bi bili bolji; verovatno uporedivi sa najuspešnijim zemljama, koje, često, navodimo kao primer dobre prakse (Češkom, Poljskom i slično). Međutim, u Srbiji je prava privatizacija počela tek 2002. godine. 1.3. Privatizacione politike Među domaćim ekonomistima krajem 80-ih jača svest da se rastuća neefikasnost samoupravne privrede, sistemsko usporavanje njenog razvoja i drastičan pad produktivnosti može preduprediti, a zatim i preokrenuti samo uz fundamentalne izmene tadašnjeg privrednog sistema sa konačnim prihvatanjem opšte privatizacije i prestrukturiranja privrede. U tom smislu je federalna administracija na čelu sa premijerom Antom Markovićem, među evropskim zemljama u tranziciji napravila iskorak. Ishodište za donošenje prvog zakona o privatizaciji u Srbiji 1989. godine (ujedno i svih narednih kojih je do kraja 2010. godine bilo još četiri, sa ukupno devet izmena i dopuna zakona 12) postavljeno je još krajem 1988. godine donošenjem Zakona o preduzećima,13 po kome preduzeće može da posluje sredstvima u društvenoj, zadružnoj, mešovitoj i privatnoj svojini. Na taj način je okončan tretman preduzeća kao samoupravne radne organizacije, uveden Zakonom o udruženom radu 1976. godine. Prvi zakon o privatizaciji, pod nazivom Zakon o prometu i raspolaganju društvenim kapitalom, 14 precizira da se društveni kapital može prodavati, u celini ili delom, domaćim i stranim pravnim i fizičkim licima, na javnoj licitaciji, ukoliko takvu odluku donese radnički savet. Po istom zakonu, sredstva ostvarena prodajom društvenog kapitala kupac je uplaćivao u Fond za razvoj (što je značajna razlika u odnosu na zahtev, definisan postojećim zakonom, uplate u državni budžet). Ukupno uzevši, pomenuti zakon eksplicitan je kada je u pitanju donošenje odluke o prodaji društvenog kapitala, dokapitalizaciji, konverziji, upravljanju preduzećem i učešću u ostvarenom dobitku. Međutim, glavni propust zakona je što nije bio obavezujući, uz još jedno formalno ograničenje da ne pominje nadležnost Fonda za razvoj u pokretanju postupka privatizacije društvenog kapitala, u formulisanju dodatnih uslova prodaje i donošenju odluke o prodaji. 12 Poslednja izmena i dopuna Zakona o privatizaciji doneta je sredinom decembra 2012. godine, „Sl. glasnik RS“ br. 119/2012. 13 „Sl. list SFRJ“, br.77. 14 „Sl. list SFRJ“ 84/89. 18 Ova ograničenja su verovatno i bila jedan od razloga donošenja novog Zakona o društvenom kapitalu 15 , sedam meseci kasnije. Zakon promoviše akcionarstvo zaposlenih. Naime, več u članu 2. propisuje da „preduzeće u društvenoj svojini može po osnovu društvenog kapitala pribavljati dodatni kapital (dokapitalizacija) izdavanjem deonica 16 , odnosno prodajom udela u preduzeću“. Novost je odredba da odluku o prodaji sopstvenih deonica ili udela akcionarskog ili društva sa ograničenom odgovornošću, umesto radničkog saveta, sada donosi organ upravljanja preduzećem (uprava ili upravni odbor). S druge strane, novost je i to da je stručne i konsultantske poslove u vezi sa prodajom preduzeća obavljala Agencija za prestrukturiranje i rekapitalizaciju. Ipak, sam ugovor o prodaji zaključivao je Fond za razvoj, ali uz prethodno pribavljeno mišljenje Agencije. Savezni zakon je samo u početku dozvoljavao dokapitalizaciju, odnosno da novac od prodaje ostaje u preduzeću kao dodatni kapital za razvoj. Za samo četiri meseca primene u 1990. (septembar-decembar) transformisano je 169 preduzeća (četiri prodaje i 165 dokapitalizacija), a u prvih osam meseci 1991. (januar-avgust) 1.051 preduzeće (pet prodaja i 1.046 dokapitalizacija). Ukupno, u toku 12 meseci u proces privatizacije dobrovoljno je ušlo više od 1.200 preduzeća17. Posle samoupravjanja koji je jedino moglo da funkcioniše uz monolitnu partiju, navedeni model bio je izgleda pravi recept za promenu vlasništva i upravljanja. Za razliku od prva dva Zakona koje je donela Savezna Skupština SFRJ, sledeći, tj. treći zakon donosi Narodna skupština Republike Srbije krajem jula 1991. godine18. Njegov naziv sada glasi: „Zakon o uslovima i postupku pretvaranja društvene svojine u druge oblike svojine“. I u ovom slučaju, organizovanje preduzeća kao društva (kapitala) vrši se zajedno sa postupkom emitovanja deonica i organizovanja preduzeća kao društva, uz aktivno angažovanje Agencije prema vrlo sličnim pravilima koja su postojala i u prethodna dva zakona. Zakon uvodi restriktivnije uslove za privatizaciju: (a) obaveznu procenu vrednosti, zgrada i drugih nepokretnosti (koja je kasnijim izmenama i dopunama Zakona svedena na obaveznu 15 „Sl. list SFRJ“, br.46/90. 16 Preduzeće je steklo pravo da izdaje interne deonice u vrednosti najviše do 6 godišnjih iznosa isplaćenih neto ličnih dohodaka (plata), a one su se mogle prodati zaposlenima u istom preduzeću, kao i ranije zaposlenim, penzionerima i drugim domaćim fizičkim licima i organizacijama za penzijsko i invalidsko osiguranje, sa popustom od 30% njihove nominalne vrednosti, a postojala je mogućnost kupovine i na rate. 17 Detaljnije videti u: Mijatović, B. (2005). Privatizacija realnog sektora, u Begović B. i Mijatović B. (red.) Četiri godine tranzicije u Srbiji, CLDS, Beograd, str. 179. 18 „Sl. glasnik RS“, br. 48/91. 19 revalorizaciju vrednosti društvenog kapitala, što je posledica dinamičnog rasta inflacije, koja počev od 1992. prerasta u hiperinflaciju); (b) obavezivanje zaposlenih na upisivanje deonica od najmanje 10% vrednosti društvenog kapitala, (c) ukidanje prava na popust kod kupovine deonica od strane stranih pravnih i fizičkih lica, (d) smanjivanje popusta zaposlenim (sa 30 na 20 odsto), kao i (e) promenu uslova uplate novčanih sredstava ostvarenih prodajom deonica (60% fondu za razvoj, 30% penzijskom fondu i 10% fondu za zapošljavanje). Skraćen je i predviđeni vremenski rok otplate deonica na rate, sa ranijih deset godina na pet godina. S druge strane, sličnost ovog s prethodnim verzijama zakona ogleda se, pre svega, u činjenici da nijedan od njih ne pominje pojam sanacije niti povezuje mogućnost dokapitalizacije sa popravljanjem finansijske strukture, koja je počela naglo da se kvari od 1992. godine. Stoga se stiče utisak da su državne institucije bile apsolutno indiferentne i taj problem prepustile novim vlasnicima preoblikovanog društvenog kapitala19. Uvođenje novih obaveza, kao i državnog posredovanja u postupku, usporava proces privatizacije, tako da je su privatizovana samo 34 preduzeća do kraja 1991. i 139 preduzeća u 1992. Međutim, tokom galopirajuće inflacije i obezvređivanja procenjene vrednosti društvenog kapitala, proces privatizacije je ponovo ubrzan, tako da je do kraja 1993. privatizovano 465 preduzeća. Od oko 700 preduzeća koja su privatizovana po republičkom zakonu više od 200 preduzeća je proces započelo po saveznom, a nastavilo po republičkom zakonu. Najveći broj obavljenih transformacija po republičkom zakonu (više od 60 odsto) u periodu avgust 1991. – avgust 1994. odnosio se na model prodaje kapitala sa i bez popusta. Početkom 1994. u oko 2.000 preduzeća bilo je privatizovano više od 40 odsto ukupnog društvenog kapitala20. Izmenama i dopunama zakona od 1994. u naredne tri godine (1994-1997) preinačene su gotovo sve do tada izvršene privatizacije, sa namerom da se vrednost stečenih prava na akcije umanji za efekat inflacije, pa je propisano da sva preduzeća izvrše revalorizaciju vrednosti društvenog kapitala i upisanih akcija (ili udela). Kao rezultat ovih mera, udeo akcijskog kapitala u ukupnom kapitalu društvenih preduzeća smanjen je za deset puta - sa oko 40 odsto na oko 4 odsto. Posle revizije privatizacija je naredne tri godine bila gotovo obustavljena, a 436 ranije transformisanih društava kapitala ponovo je vraćeno u status društvenih preduzeća. Ipak, oko 500 preduzeća, koja su pokrenula i okončala spor pred Ustavnim sudom, uspelo je 19 Videti šire: Ranković, J. (2007). Radikalna izmena Zakona o privatizaciji kao prioritet, Ekonomika preduzeća časopis Saveza ekonomista Srbije, vol. 55, br. 3-4, str. 139-150. 20 Podaci preuzeti iz: Dvadeset godina tranzicije u Srbiji (2011), Big biznis, specijalno izdanje Business Info Group, Beograd, str. 16. 20 da poveća udeo privatizovanog kapitala, i velik broj baš tih je preživeo sve kupce i sve eksperimente. Sredinom 1996. donosi se novi zakon o privatizaciji sada pod nazivom Zakon o osnovama promene vlasništva društvenog kapitala21. Motiv za njegovo donošenje nisu neke bitne promene u odnosu na prethodne zakone, već njegovo usklađivanje sa odredbama novog saveznog Zakona o preduzećima koji je izglasan na istoj skupštinskoj sednici. Međutim, uz jačanje svesti da se mora biti odlučniji u dopuštanju privatizacije društvenog kapitala, pri formalnom imperativu regulisanja ovog segmenta tranzicije i na republičkom nivou, za samo godinu dana dobijamo i peti po redu zakon o privatizaciji pod nazivom Zakon o svojinskoj transformaciji 22 . Postupak svojinske transformacije sada vrši Direkcija za procenu vrednosti kapitala, a sam način svojinske transformacije odvija se: (a) autonomno, (b) prema posebnom programu i (c) uz saglasnost osnivača. Prvi put je omogućena besplatna podela do 60 odsto ukupnog kapitala preduzeća i to ne samo zatečenim i bivšim zaposlenima, već i ostalim građanima. Svojinska transformacija preduzeća predviđeno je da se, u načelu, odvija autonomno prodajom akcija, sa ili bez popusta, dok su se novčana sredstva ostvarena prodajom društvenog kapitala preduzeća koje se transformiše uplaćivala: Fondu za razvoj 50%, Republičkom zavodu za tržište rada 25% i Republičkom PIO fondu 25%. Neprodate akcije, do isteka roka iz javnog poziva, i upisane akcije sa popustom, od čije su otplate odustali upisnici, prodavale su se Akcijskom fondu. Preduzeća od strateškog značaja po broju zaposlenih ili veličini (otprilike njih 458, prema proceni Vlade Republike Srbije) bila su izuzeta iz privatizacije. Ona su u transformaciju mogla ići samo „prema posebnom programu“, dok se svojinska transformacija uz saglasnost osnivača mogla sprovoditi samo u preduzećima sa državnim kapitalom, čiji je osnivač Vlada Republike Srbije. Novina ovog zakona je odredba da u društvenom preduzeću koje ispunjava uslove za stečaj odluku o svojinskoj transformaciji društvenog kapitala mogu doneti i poverioci preduzeća sa većinskim potraživanjem, odnosno Vlada Republike Srbije. I ovde se neprodate akcije ustupaju Akcijskom fondu. 21 Sl. list SRJ 29/1996. 22 Sl. glasnik RS br. 32, jul 1997. 21 Uprkos činjenici da je ovaj zakon od svih prethodno donetih najrobusniji23, u njemu je ostalo mnogo toga nedorečenog i nejasnog. Zakon se formalno primenjivao sve do 12. februara 2001. godine, kada je Zakonom o izmenama i dopunama zakona o tranformaciji suspendovana autonomna transformacija preduzeća. U periodu 1997- 2001. privatizovano je 786 preduzeća, čiji je ukupni kapital iznosio oko 5,2 milijarde maraka, tj. oko 2,6 milijardi evra. U proces privatizacije od početka 1998. do promena iz oktobra 2000. ušlo je 415 preduzeća, a samo za oko 100 dana - do suspenzije prava na autonomnu privatizaciju (15. februara 2001. godine) čak 348 preduzeća, jer se očekivalo brzo donošenje novog zakona24. Pored toga, naglom povećanju broja preduzeća koja su ušla u privatizaciju doprineo je realni zvanični kurs dinara od novembra 2000. što je višestruko uvećalo dinarsku protivvrednost pripadajućih prava na besplatne akcije (400 DEM za svaku godinu radnog staža). Da u međuvremenu do 2000. nije bilo novih sankcija i bombardovanja, model iz 1997. nešto modifikovan, možda bi i preživeo sve promene i bio primenjen i posle smene vlasti u 2000. godini. Još uvek aktuelan, Zakon o privatizaciji donet je 27. juna 2001. godine25. Konačno utvrđuje da je privatizacija obavezna i oročena. Program je zasnovan na prodaji, a u debatama ekonomista u prvim godinama primene mahom je ocenjen kao korektan izbor, posebno sa stanovišta priliva kapitala i potencijalnih izgleda za restrukturiranje privatizovanih preduzeća. Uostalom, još tada je bilo poznato da privatizacija putem prodaje u ovim elementima iskazuje značajne prednosti u odnosu na druge metode, a naročito ako su kupci strani investitori26. Privatizacija se zasniva na sledećim načelima: (a) stvaranju uslova za razvoj privrede i socijalnu stabilnost; (b) obezbeđenju javnosti; (c) fleksibilnosti i (d) formiranju prodajne cene prema tržištnim uslovima. Predmet privatizacije je društveni i državni kapital u preduzećima, dok su institucije nadležne za njegovo sprovođenje: (1) Agencija za privatizaciju, (2) Akcijski fond i (3) Centralni registar za hartije od vrednosti. Prema tome, Agencija za privatizaciju se ponovo vraća kao institucija koja „promoviše, inicira, sprovodi i kontroliše postupak privatizacije“, što znači da se Direkcija za procenu vrednosti kapitala, kao institucija za tu svrhu, ukida. Akcijski fond je 23 Uz trivijalnu činjenicu da je sadržao i najveći broj članova, čak 61. 24 Podaci preuzeti iz: Dvadeset godina tranzicije u Srbiji (2011), Big biznis, specijalno izdanje Business Info Group, Beograd, str. 16. 25 Sl. glasnik RS, br. 38/2001. 26 Videti šire: Cerović, B. (2000). Privrede u tranziciji: desetogodišnje iskustvo privatizacije, u Vlasnička transformacija preduzeća i banaka: jugoslovenska i međunarodna iskustva i perspektive, Beograd, NDEJ. 22 pravno lice na koje se prenose akcije radi prodaje, dok je Centralni registar za hartije od vrednosti institucija koja sadrži jedinstvenu bazu podataka o izdatim akcijama, kao i promenama tih podataka, u skladu sa zakonom. Modeli privatizacije su:  prodaja kapitala i  prenos kapitala bez naknade. Prodaja kapitala se sprovodi putem javnog tendera i putem javne aukcije. Suspenzija prethodnog zakona i potreba uvođenja novog modela zasnovanog na prinudnoj prodaji, obrazlagani su mnogim nepravilnostima i zloupotrebama, uključujući nerealne procene kapitala. Kupci kapitala mogu biti domaća ili strana pravna i fizička lica. Zakon je predvideo da su subjekti privatizacije sa društvenim kapitalom dužni da sprovedu postupak privatizacije najkasnije za četiri godine, ali do početka 2013. ovaj rok je produžavan još pet puta27. Prenos kapitala bez naknade obavlja se prenosom akcija zaposlenim i prenosom akcija građanima. Inicijativu za pokretanje postupka privatizacije, prema odredbama Zakona o privatizaciji, može pokrenuti organ upravljanja subjekta privatizacije, ali i ministarsvo nadležno za poslove privatizacije odnosno zainteresovani kupci, dok inicijativu za pokretanje postupka privatizacije u preduzećima sa većinskim državnim kapitalom pokreće ministarstvo nadležno za poslove privatizacije i od Vlade RS za nju traži saglasnost. Agencija je, bez jasno definisanih kriterijuma, dobila pravo procenjivanja da li preduzeće može biti prodato bez prethodnog restrukturiranja ili tek nakon njega. Restrukturiranje u postupku privatizacije podrazumeva statusne, odnosno organizacione promene ili poravnanje iz dužničko-poverilačkih odnosa i druge promene koje omogućavaju prodaju njegovog kapitala ili imovine, što je, faktički, finansijska sanacija i bez koje nema normalnog poslovanja u budućnosti. Nje može da ne bude, ali onda, umesto sanacije treba pokrenuti stečaj, koji će, umesto privatizacije društvenog i državnog kapitala, usloviti prodaju imovine po stečajnim cenama. Sastavljanje i odobravanje programa privatizacije prati procena kapitala, što uslovljava i procenu imovine, koju vrši subjekt privatizacije i iskazuje procenjenu vrednost u akcijama. 27 Trenutno aktuelan rok završetka privatizacije je 30. jun 2014. 23 Cena po kojoj će se izvršiti prodaja društvenog i državnog kapitala, uslovljena je ponudom i potražnjom, i formira se na tržištu. Sredstva ostvarena prodajom kapitala u postupku privatizacije uplaćuju se u republički budžet, što je novost. Akcije koje su preostale posle prodaje kapitala metodom javne aukcije prenose se Akcijskom fondu radi prodaje, dok se akcije koje su preostale posle prodaje putem javnog tendera i prenosa zaposlenima bez naknade evidentiraju u Privatizacionom registru. U želji da se poboljša Zakon o privatizaciji iz 2001. godine Narodna Skupština RS je do kraja 2012. godine donela još sedam Zakona o izmenama i dopunama Zakona o privatizaciji28. Zakon o Agenciji za privatizaciju dva puta je menjan 29 , dok je u decembru 2007. donet i Zakon o pravu na besplatne akcije i novčanu naknadu koju građani ostvaruju u postupku privatizacije, da bi u maju 2010. on bio izmenjen i dopunjen 30 . Izmene i dopune Zakona o privatizaciji, generalno, karakteriše nastojanje državnih organa da osiguraju urednost i zakonitost odvijanja procesa privatizacije. Njima se, s druge strane, produžavao rok za okončanje procesa privatizacije. Treba istaći da je izmenama zakona iz maja 2005. godine upadljivo povećana nadležnost Agencije, jer joj je dato pravo obavljanja poslova stečajnog upravnika, pod uslovom da joj stečajno veće dodeli tu ulogu. Odredbe usmerene u pravcu da se onemoguće manipulacije razne vrste i da se postupak privatizacije učini pravno ispravnim su brojne, naročito one koje upućuju na to ko sve nema pravo da učestvuje u budućim aukcijama ili tenderima. Jedan deo odredaba usmeren je na obezbeđenje normalnog poslovanja privatizovanih preduzeća, a među njima treba posebno istaći one koje ovlašćuju Agenciju da donosi odluku o restrukturiranju. Ona sada može da vrši otpis glavnice duga, pripadajuće kamate ili drugih potraživanja, odnosno otpušta dug u celini ili delimično radi namirivanja poverilaca iz sredstava ostvarenih od prodaje kapitala ili imovine subjekta privatizacije. Restrukturiranje, koje očigledno odgovara finansijskoj sanaciji, polazi od prolongiranja, odlaganja i otpisa dugova. Privlačenje dodatnog kapitala (dokapitalizacija) se ne protežira. Štaviše, počev od Zakona iz 2001. godine zahteva se od kupca obavezno investiciono ulaganje, što se jasno vidi iz člana 19. po kome će se „ugovor o prodaji kapitala, odnosno 28 "Sl. glasnik RS", br. 18/2003, 45/2005, 123/2007, 123/2007 - dr. zakon, 30/2010 - dr. zakon, 93/2012 i 119/2012. 29 Sl. glasnik 135/04, decembar 2004; Sl. glasnik 30-10, maj 2010. 30 Sl. glasnik 30-10. maj 2010. 24 imovine smatrati raskinutim, ako ni u naknadno ostavljenom roku za iskupljenje, kupac ne investira u subjekt privatizacije na način, u obliku i roku utvrđen ugovorom. Pošto investiranje, po pravilu, uslovljava povećanu potrebu za dugoročnim obrtnim kapitalom, jasno je da pomenuti zahtev dodatno kvari finansijsku strukturu, a uglavnom se traži njeno popravljanje sa ciljem uspostavljanja finansijske ravnoteže31. Drugim rečima, da bi investirao novi vlasnik se po pravilu zadužuje. Stopa zaduženosti raste i narušava odnos sopstvenog i pozajmljenog kapitala upravo na teret sopstvenog kapitala. Ovo, svakako, može biti jedan od bitnih razloga neuspeha dosadašnje privatizacije u Srbiji. Međutim, od 2008. godine će postati jasno da je najveći problem postojećeg koncepta privatizacije broj raskinutih ugovora, koji izvire iz mogućnosti prodaja na rate. Prodaja na rate omogućila je “kupcima” da plate samo deo od cene postignute na aukciji. Nakon toga “kupac” donosi odluku da li da nastavi da plaća ili da napusti preduzeće ako mu se to više isplati. Pre nego što napusti preduzeće novi vlasnik “tuneluje”, tj. prebacuje ono što je vredno od imovine na neko drugo pravno lice u njegovom vlasništvu i ostavlja praznu školjku. Krivičnih prijava nema - nema odgovornosti 32 . S druge strane, pojedini autori su od samog koncipiranja Zakona o privatizaciji iz 2001. iskazivali određene rezerve, koje su se pokazale ispravnim. Skepsa je postojala u pogledu efikasnosti programa koji se oslanja na samo jedan dominirajući model33. U tom pogledu ostaje nejasno zbog čega se uporno insistiralo na samo jednoj formi privatizacije koja nikako nije mogla biti masovna i brzo sprovedena. Oklevalo se pred raznim vidovima dokapitalizacije, zajedničkih ulaganja i sličnih postupaka iako je od početka bilo evidentno da se dobar deo preduzeća ne mogu brzo privatizovati u okviru postojećeg programa budući da se investitori izrazito koncentrišu oko najprofitabilnijih projekata34. Opet, ne treba zaboraviti ni na kritike koje su stizale od strane vladinog Saveta za borbu protiv korupcije, najpre iz domena transparentnosti. Savet je isticao da se problem netransparentnosti privatizacije u nas ogleda u tome što su Agenciji za privatizaciju delegirana velika diskreciona ovlašćenja. Agencija je samostalno donosila odluke o resturukturiranju, o tenderu, o aukciji, 31 Ranković, J. (2007) Radikalna izmena Zakona o privatizaciji kao prioritet, Ekonomika preduzeća časopis Saveza ekonomista Srbije, vol. 55, br. 3-4, str. 139-150. 32 O nalazima u vezi sa ovim problemom pogledati: Radulović, B (2012), blog dr Branka Radulovića pod nazivom: www.bradulovic.com. 33 Detaljnije o ovome: Uvalić, M. (2001), Privatizacija u Srbiji deset godina kasnije, u: Cerović, red. 34 Cerović, B. (2012) Tranzicija: zamisli i ostvarenja, Centar za izdavačku delatnost - Ekonomski fakultet u Beogradu, str. 681. 25 bez propisanog postupka i objektivnih merila za odlučivanje35. Epilog njihove aktivnosti je da su 24 privatizacije sprovedene u Srbiji čak rezolucijom Evropskog parlamenta od 29. marta 2012. označene kao sporne, a krajem 2012. tužilaštvo je u tom smislu pokrenulo i opsežne istražne radnje36. 2. Makroekonomski aspekti i privatizacija u Srbiji od 2001. godine 2.1. Ključne privredno-sistemske i reformske promene Tranzicija u Srbiji se odvijala u talasima. Po pravilu je brzina reformi zavisila od izbornih ciklusa, reforme su bile intenzivne u prvim godinama od konstituisanja vlada, dok bi se tempo smanjivao sa približavanjem izbora. S druge strane, reformski potencijal se krunio sa svakom novom vladom, posebno, nespremnošću da se u zemlji izvedu ozbiljne strukturne reforme. Pomaci koji su u tom smislu zabeleženi sredinom decenije, dobrim delom su posledica i inercije aktivnosti prve vlade nakon petooktobarskih promena. Već od 2008. sa prenošenjem svetske ekonomske krize, svaki ozbiljniji reformski zahvat u Srbiji se zaustavlja, a zemlja će se do sredine 2012. vratiti na nivo ekonomske aktivnosti iz predtranzicionog perioda. Tranzicioni period u protekloj deceniji karakteriše sprovođenje uglavnom „prve generacije reformi“ – privatizacija i restrukturiranje privrede, makroekonomska stabilizacija, cenovna i spoljnoekonomska deregulacija i liberalizacija, konsolidacija i privatizacija bankarskog sektora, početak pridruživanja EU i brojna zakonska prilagođavanja koja iz toga proističu. Osnovni ciljevi ekonomske politike bili su održavanje makroekonomske stabilnosti, uz istovremeno ostvarivanje visoke stope privrednog rasta. Međutim, brojne analize i istraživanja vodećih ekonomskih indikatora iz prošle decenije37 pokazuju da je i relativno visoka prosečna godišnja stopa ekonomskog rasta u periodu do 35 Šuković, D. (2007). Privatizacioni i postprivatizacioni problemi privrede Srbije, Ekonomika preduzeća, str. 151-158; 36 U periodu od 1. avgusta 2012. do 10. marta 2013. iz 24 predmeta spornih privatizacija podnete su krivične prijave protiv 115, a uhapšeno je 89 osoba. Ukupna šteta navedena u krivičnim prijavama je 79,8, a protivpravno pribavljena korist oko 60,2 milijarde dinara. O fenomenu korupcije i zloupotrebama tokom privatizacionog procesa u Srbiji detaljnije u: Najvažniji izveštaji i inicijative o fenomenima sistemske korupcije koje je Savet dostavljao Vladi i Tužilaštvu (jun 2011), Savet Vlade Republike Srbije za borbu protiv korupcije, Beograd. 37 Izdvajamo: Postkrizni model privrednog rasta i razvoja Srbije 2011-2020 (2010), grupa autora, Ekonomski institut-MAT i Ekonomski fakultet-FREN, USAiD, Beograd, str. 370; Bošnjak, M. (2011). Rezultati i izazovi ekonomskih reformi u Srbiji u tranzicionom periodu 2001-2008. godine, Beograd, Ministarstvo finansija 26 2008. u stvari na dugi rok bila neodrživa. Zasnivala se na oštrim makroekonomskim neravnotežama (unutrašnjim i spoljnim), te nerešenim strukturalnim problemima. Na makroekonomskom planu ključnu tranzicionu enigmu je predstavljala visoka nezaposlenost, dok se protiv siromaštva borilo dok je bilo priliva inostrane štednje. Rezultat dosadašnje tranzicije u Srbije odlično oslikava kretanje per capita dohotka, merenog paritetom kupovne snage. Srbija je od evropskih zemalja u tranziciji, sa približno sličnim performansama tokom sredine prošle decenije, ostvarila ubedljivo najmanji kvalitativni pomak. Stoga je i dohodak njenih stanovnika najsporije konvergirao evropskom proseku (kao ultimativnom cilju tranzicije i, uopšte, svakog privrednog rasta i razvoja) Graf. 6. Standard stanovništva meren BDP per capita (po paritetu kupovne snage u 2011. godini, EU27=100) Napomena: posmatrane samo zemlje koje su u 2005. bile na nivou standarda manjem od 50% proseka EU-27 Ukoliko bismo zaključke o tranzicionim dostignućima Srbije bazirali na parametrima koje su definisali analitičari EBRD u svom Izveštaju o tranziciji, bez sumnje bi ocena bila negativna. Srbija se zaključno sa 2012. nalazi na samom dnu uporedivih evropskih zemalja. Lošije je rangirana jedino Belorusija (mada ona, verujemo, više zbog nedemokratskog režima nego Republike Srbije, str. 56; Jovanović-Gavrilović, B. (2010). Serbia Economic Growth Quality – Critical Analysis, u: H. Hanić, S. Ngomai, G. Vukelić, D. Erić, I. Domazet (eds.), Economic Growth and Development of Serbia New Model, Banking Academy - Faculty for Banking, Insurance and Finance and Institute for Economic Sciences, Belgrade, p. 85. Takođe, videti: Makroekonomske analize i trendovi i konjunkturni barometar (MAT), Ekonomski institut, Beograd, odnosno Kvartalni monitor - ekonomskih trendova i politika u Srbiji, Fond za razvoj ekonomske nauke, Beograd. 35 30 35 30 58 46 52 42 49 3 5 6 8 8 9 10 11 14 0 10 20 30 40 50 60 70 2011 Promena u odnosu na 2005. (procentni poeni) Izvor: Eurostat 2013; kalkulacija autora 27 loših ekonomskih performansi, s obzirom na činjenicu da ekonomija ove zemlje u proseku od 2000-te među evropskim ekonomijama najbrže raste). Praćenjem ocena po pojedinim segmentima, primećujemo da je Srbija najbolje rezultate postigla u delu privatizacije malih preduzeća i liberalizaciji cena, trgovine i deviznog kursa. S druge strane, zakazala je u tzv. drugoj fazi tranzicije, koja obuhvata strukturne reforme. Okvir 1. Alternativna aproksimacija reformskog kapaciteta Vlada u Srbiji od 2001. godine Stabilna i reformisana privreda je jedan od fundamentalnih pretpostavki održivog privrednog razvoja. Njegova realizacija podrazumeva različite mere među kojima je posebno važno otkanjanje svih cenovnih dispariteta. U tom smislu, dostizanje ekonomske cene električne energije je primarno. Obezbeđivanje komercijalne cene električne energije je osnovni preduslov normalnog razvoja elektroprivrede, koja bi pak sa svoje strane, pouzdanim i sigurnim snabdevanjem električnom energijom trebalo da podrži dinamičan privredni razvoj. Imajući u vidu da rast cena električne energije direktno obara standard stanovništa odnosno da generiše negativne socijalne efekte, ova mera je politički ekstremno nepopularna. Graf. 7. Reformski kapacitet Vlada u Srbiji od 2001. godine (izražen kao odnos rasta cene el.energije i rasta inflacije, u %) Izvor: kalkulacija autora Kakva je bila spremnost Vlada u Srbiji od 2001. godine da se uhvati u koštac sa ovim problemom grafički je prikazana na slici. Istovremeno ocenjeni trend ciklus može da posluži i kao svojevrsna alternativna aproksimacija upravo njihovog reformskog kapaciteta. 28 Nakon izvesnih početnih uspeha u restrukturiranju javnih preduzeća (izvedenog pod velikim pritiskom MMF-a, posebno 2003. i 2004. godine), a koje se svodilo na izdvajanje sporednih od matične delatnosti te troškovne relaksacije u delu viška zaposlenosti, sredinom prošle decenije dolazi do izvesnog usporavanja, a od 2008. i potpunog zaustavljanja ozbiljnijih reformskih zahvata u tom domenu. Sada se već kao hroničan problem pojavljuju javna preduzeća na lokalu, koja su, usled političke trgovine, u poslednjih nekoliko godina zapošljavala veći broj radnika od potrebnog, što je značajno uticalo na smanjenje njihove efikasnosti poslovanja. Donošenjem Zakona o kunkurenciji učinjen je izvestan pomak u unapređenju politike konkurencije, ali je još uvek neizvestan dalji napredak jer se suočavamo sa velikim otporom tajkuna koji su se kroz privatizaciju domogli vlasništva veoma profitabilnih preduzeća, koja nastupaju na relativno oligopolizovanim tržištima, što im omogućava visoke profite kojih će se teško odreći. Tabela 1. Vrednost tranzicionih indikatora u izabranim evropskim zemljama, 2012. godina Kompanije Tržište i trgovina Velika privatizacija Mala privatizacija Restrukturiranje Liberalizacija cena Trgovina i devizni kurs Politika konkurencije Albanija 4- 4 2+ 4+ 4+ 2+ Belorusija 2- 2+ 2- 3 2+ 2 BiH 3 3 2 4 4 2+ Bugarska 4 4 3- 4+ 4+ 3 Hrvatska 3+ 4+ 3+ 4 4+ 3 Estonija 4 4+ 4- 4+ 4+ 4- Makedonija 3+ 4 3- 4+ 4+ 3- Mađarska 4 4+ 4- 4+ 4+ 4- Letonija 4- 4+ 3+ 4+ 4+ 4- Litvanija 4 4+ 3 4+ 4+ 4- Moldavija 3 4 2 4 4+ 2+ Crna Gora 3+ 4- 2+ 4 4+ 2 Poljska 4- 4+ 4- 4+ 4+ 4- Rumunija 4- 4- 3- 4+ 4+ 3+ Rusija 3 4 2+ 4 4 3- Srbija 3- 4- 2+ 4 4 2+ Slovačka 4 4+ 4- 4+ 4+ 4- Slovenija 3 4+ 3 4 4+ 3- Ukrajna 3 4 2+ 4 4 2+ Izvor: EBRD-Transition Report 2012. Napomena: vrednost indikatora se kreće od 1, za centralno-plansku privredu, do 4+ ukoliko je privreda najbliža standardima industrijsko-tržišnim ekonomijama. Kada već spominjemo zakone, nameće se zaključak da je Vlada u poslednjoj deceniji bila veoma agilna u formalnom unapređenju institucionalnog okvira u Srbiji. Naročito, je istican napredak u posvećenosti pripremi i donođenju sistemskih zakona kojima se uređuju pojedina područja sistema, u skladu sa pravnim standardima EU (acquis communautaire). Narodna 29 skupština je, čak, donela i novi Ustav i veliki broj zakona iz unutrašnjeg prava, posebno u 2005. i 2009. godini. Međutim, poseban problem je predstavljala primena zakona. Doneti zakoni se dosledno ne primenjuju. Kod mnogih sistemskih zakona nisu doneta potrebna podzakonska akta za njihovo sprovođenje, a nisu osposobljene postojeće niti osnovane nove institucije za primenu sistemskih rešenja. Neki od donetih zakona su zastareli ili nepotrebni, mnogi zakoni ne sadrže precizne i jasne norme, neki zakoni su protivureĉni i nelogični, primena zakona zahteva administriranje, a mnogi ometaju i usporavaju privredni život38. Uopšteno govoreći, Srbija je ostvarila mali napredak u razvoju i sprovođenju moderne industrijske politike. Vlada je tek početkom 2011. usvojila Strategiju i politiku razvoja industrije Republike Srbije u periodu od 2011. do 2020. godine. Tako smo prvi razvojni dokument koji na konzistentan i celovit način definiše osnovne razvojne prioritete industrije i načine njihovog ostvarenja dobili sa decenijom zakašnjenja. Privatizacija je od početka bila eufemizam za industrijsku politiku, koja je jedino ka njoj i bila usmerena. Još veći promašaj ekonomskih vlasti u Srbiji predstavljala je iluzija da je privatizacija ključna nedostajuća karika u oslobađanju zarobljenog preduzetničkog potencijala, sveže inspiracije i novog entuzijazma, koja će, ceteris paribus ozdraviti privredu i otkloniti prisutne strukturne slabosti u industriji. 2.2. Strukturne promene industrije Srbije 2.2.1. Fizički obim industrijske proizvodnje A. Trend industrijske proizvodnje u 90-im Ako se posmatra dugoročan trend industrijske proizvodnje, može se zapaziti da je počev od januara 1989. godine formirana tendencija stalnog opadanja industrijske proizvodnje. U slede- će četiri godine, dakle do decembra 1993. godine, kumulativni pad industrijske proizvodnje iznosio je 72,1%. Prosečna mesečna stopa kontrakcije proizvodnje iznosila je oko 2,1%. Po- četkom 1994. godine, nakon starta Avramovićevog programa, industrijska proizvodnja oži- vljava, ali uzlaz traje kratko – samo do kraja 1994. godine (u tom periodu desezonirani rast 38 Bošnjak, M. (2011). Rezultati i izazovi ekonomskih reformi u Srbiji u tranzicionom periodu 2001-2008. godine, Beograd, Ministarstvo finansija Republike Srbije, str. 56. 30 iznosi 2,5% mesečno). Već naredne godine industrijska proizvodnja je ponovo u minusu u od- nosu na nivo s kraja 1994. godine, a tek u oktobru 1995. godine dolazi do novog zaokreta naviše, ali nedovoljnog da bi uzdigao proizvodnju iznad stagnatnog nivoa koji će postojati sve do početka 1997. U junu 1997. godine industrijska proizvodnja je naglo skočila nakon ubacivanja sredstava od prodaje Telekoma (pre svega, u sferu finalne potrošnje, ali i u obrtne kredite za privredu). Me- đutim, indukovani rast je bio izuzetno kratak i trajao je samo šest meseci (proizvodnja je rasla po prosečnoj mesečnoj stopi od 2,2%). Graf. 8 Mesečni indeksi fizičkog obima industrijske proizvodnje u 90-im (1989=100) U sledećoj, 1998. godini, stihijski je nastavljen proces utvrđen u prethodnoj godini i ostvaren je godišnji porast proizvodnje od 3,9% (efekti Telekoma su delovali kao podstičući, a pojača- vanje spoljnog zida sankcija kao ograničavajući faktor rasta). U 1999. godini je proizvodnja bila manja za 25,6% nego u prethodnoj godini, što je posledica, pre svega, NATO agresije, ali i recesije u proizvodnji koja je utvrđena u drugoj polovini 1998. i koja je produžena i u prvom tromesečju 1999. godine (od sredine 1998. do kraja prvog kvartala 1999. industrija je opadala po stopi od 10% na godišnjem nivou). Prosečna proizvodnja u 1999. je činila tek jednu trećinu proizvodnje u 1990. godini, a mesečni minimum je dostignut u maju, kada je ostvarena proiz- vodnja za 81,4% bila manja od proizvodnje iz januara 1989. U 2000. godini je ostvaren porast proizvodnje za 11,8% u odnosu na 1999. godinu, ali je to, istovremeno, bila za oko 17% manja proizvodnja od obima iz 1998. godine. Proizvodnja je blago rasla u prvoj polovini 2000. godine (i u odnosu na prvo polugodište prethodne godine 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 ja n .8 9 ju n .8 9 n o v .8 9 ap r. 9 0 se p .9 0 fe b .9 1 ju l. 9 1 d ec .9 1 m aj .9 2 o k t. 9 2 m ar .9 3 av g .9 3 ja n .9 4 ju n .9 4 n o v .9 4 ap r. 9 5 se p .9 5 fe b .9 6 ju l. 9 6 d ec .9 6 m aj .9 7 o k t. 9 7 m ar .9 8 av g .9 8 ja n .9 9 ju n .9 9 n o v .9 9 ap r. 0 0 se p .0 0 Orginalna Desezonirana Trend-ciklus Izvor: RZS, kalkulacija autora 31 bila je veća za preko 20%), ali se u aprilu susrela sa recesionim trendom iz 1998. godine i, ko- načno, počev od avgusta počela da opada. Prikazani dugoročni trend svedoči o izuzetno lošem stanju naše industrijske proizvodnje i po- kazuje da je industrijska proizvodnja u posmatranom periodu postojano opadala, sa tek neko- liko »predaha« ili uzleta. Bitno je primetiti da je u periodu dužem od jedne decenije izostala koncipirana industrijska politika i da su sporadični porasti proizvodnje bili rezultat: monetarne stabilizacije (januar 1994, Avramovićev program), naglog priliva kapitala (leto 1997, prodaja Telekoma), oporavka nakon ratnih razaranja (2000. godina) ili povremenih ublažavanja sank- cija i reintegracije u međunarodno okruženje (nekoliko manjih potperioda). Dakle, izostala je bilo kakva osmišljena industrijska politika. U čitavom posmatranom periodu ili su eksterni šo- kovi onemogućavali koncipiranje dugoročne politike ili su kreatori ekonomske politike zarad kratkoročnih ciljeva žrtvovali strateške mere koje bi rezultirale zdravim i dugotrajnim rastom industrijske proizvodnje. U takvim uslovima, na stanje industrijske proizvodnje na kraju 2000. godine delovali su sle- deći faktori: decenijski proces dezinvestiranja i zastarela tehnologija, višegodišnja izolovanost zemlje, destrukcija kapitala, nepromenjena svojinska, organizaciona i kadrovska struktura, ne- motivisanost zaposlenih. Sve je to rezultiralo izuzetno visokim padom proizvodnje, njenom pogoršanom strukturom i cenovnom i necenovnom nekonkurentnošću naših proizvoda na me- đunarodnom tržištu. B. Proizvodnja nakon 2001. godine Nasleđeni strukturni problemi, nagla liberalizacija tržišta praćena oštrom realnom apresijacijom dinara glavni su razlozi slabog oporavka industrijske proizvodnje i njenog stagnantnog kretanja u prvoj deceniji novog milenijuma. Stope rasta industrije karakterisala je izrazita nestabilnost i visoke oscilacije. Prosečna stopa rasta industrije u periodu 2001-2012. iznosila je 0,4%, i kretala se ispod stope rasta ekonomije koja je prosečno rasla 3,4%39. S obzirom na činjenicu da je rast industrije bio sporiji od rasta ukupnog bruto domaćeg proizvoda na račun drugih delatnosti (pre svega sektora usluga), proces deindustrijalizacije tokom ovog perioda jača, što će stvoriti brojne neravnoteže i sistemske deformacije u privredi. 39 Kalkulacija autora na bazi podataka RZS. 32 Skroman oporavak prerađivačke industrije od približno 17% do finansijske krize 2008. predstavljao je, verovatno, jedno od najvećih razočarenja nakon 2000. godine40. U posmatranom vremenskom opsegu, u Evropi je slabiji rezultat zabeležila jedino Makedonija. Međutim, pravi šok će tek uslediti. Proizvodnja će se u prvih šest meseci krize drastično korigovati naniže i još jednom vratiti na predtranzicioni nivo iz 2000-te. Industriju Srbije, danas, karakteriše nizak nivo aktivnosti, do mere da je nekim oblastima proizvodnje ugrožen opstanak u budućnosti. Najveći broj grana nema održivu stopu rasta delatnosti, a sve su finansirane pozajmljenim finansijskim kapitalom na koga plaćaju visoke kamate (približno 20% na godišnjem nivou, uz indeksaciju kursa). Rizici prezaduženosti su enormno visoki. Veliki deo preduzeća je pred bankrotstvom, a industrija ne ulaže u svoje poslovanje ni predvidjenu amortizaciju opreme što je čini potpuno tehnološki neefikasnom i nerentabilnom 41 . Graf. 9 Kretanje industrijske proizvodnje nakon 2000. godine (Indeks fizičkog obima, 2000=100, trend-ciklus) Struktura industrije je neadekvatna i zasnovana je na radno i resursno intenzivnim podsektorima. Do sada ostvareni rezultati u procesu restrukturiranja industrije, kao i struktura postojeće ponude, teško mogu značajnije uticati na rast produktivnosti rada, konkurentnosti i odgovarajući nastup na stranim tržištima. Iz tih razloga, povećanje ukupne produktivnosti i 40 ibid. 41 Milićević, D. (2010). Sektorska analiza privrede Srbije, ADM Konsalting i Privredna komora Srbije studija. Industrija - ukupno Prerađivačka 90 95 100 105 110 115 120 125 ja n .0 0 ju l. 0 0 ja n .0 1 ju l. 0 1 ja n .0 2 ju l. 0 2 ja n .0 3 ju l. 0 3 ja n .0 4 ju l. 0 4 ja n .0 5 ju l. 0 5 ja n .0 6 ju l. 0 6 ja n .0 7 ju l. 0 7 ja n .0 8 ju l. 0 8 ja n .0 9 ju l. 0 9 ja n .1 0 ju l. 1 0 ja n .1 1 ju l. 1 1 ja n .1 2 ju l. 1 2 Izvor: kalulacija autora; podaci RZS 33 efikasnosti industrije, odnosno konkurentnosti, suštinski su povezani pre svega sa promenama u strukturi proizvodnje. Iz Tabele 2. je evidentno da samo mali broj oblasti prerađivačke industrije danas ima veću proizvodnju nego 1989. Štaviše, prateći kretanje proizvodnje u dužem vremenskom horizontu uočavamo da je u dve od tri oblasti prerađivačke industrije, koje zadovoljavaju ovaj kriterijum, aktivnost tek neznatno viša u odnosu na period pred NATO agresiju, a tekući nivo proizvodnje duvanske industrije je vraćen na nivo od pre tri decenije. Najveće urušavanje proizvodnje pretrpela je tekstilna industrija. Ovde je pad konstantan i uporan, te je danas svedena na samo deseti deo aktivnosti iz 1980-te. Elektronska industrija, uprkos proizvodnji koja je za oko 46% veća nego 2001, zbog snažne kontrakcije tokom 90-ih godina prošlog veka, danas ostvaruje proizvodnju koja je merena fizičkim obimom za oko 4,5 puta niža nego 1980-te. Ekonomska kriza iz 2008. je poništila i blagi oporavak u oblastima proizvodnje nameštaja i proizvodnje motornih vozila42, prisutan tokom sredine prošle decenije. U ovim dvema oblastima je nivo proizvodnje približno niži za 60% nego 1980-te. Tabela 2. Indeksi fizičkog obima proizvodnje u Srbiji 1980-2012. (u industriji i izabranim oblastima prerađivačke industrijske) 1980 1989 1998 2007 2012 1980 1998 2001 2007 2012 (2001=100) (1989=100) Industrija 193 267 121 115,0 103,4 72 45 38 43,2 38,8 Prehrambena industrija 118 129 107 127,1 117,7 92 83 78 98,7 91,4 Pr. duvanskih proizvoda 124 107 98 138,2 124,5 116 92 93 129,1 116,3 Pr. tekstilnih proizvoda i tkanina 195 216 107 42,6 23,5 90 49 46 19,7 10,8 Pr. koksa i derivata nafte 128 151 125 152,5 107,5 84 83 66 100,7 71,0 Pr. hemikalija i hemijskih proizvoda 68 112 152 248,1 174,9 61 135 89 220,6 155,5 Pr. proizv. od gume i plastike 42 50 107 127,0 120,8 83 213 199 252,6 240,4 Pr. proizv. od ostalih nemet. minerala 131 152 106 94,7 70,4 86 69 66 62,1 46,2 Pr. osnovnih metala 112 125 173 229,4 105,0 90 139 80 184,2 84,3 Pr. metalnih proizovda, osim mašina 285 283 125 127,5 150,1 100 44 35 45,0 53,0 Pr. električnih mašina i opreme 683 871 130 132,8 146,9 78 15 11 15,2 16,9 Pr. drugih mašina i opreme 136 161 126 65,5 57,8 84 78 62 40,7 35,9 Pr. motornih vozila i prikolica 255 361 126 142,6 100,2 71 35 28 39,5 27,8 Pr. nameštaja i sl.proizvoda 220 225 100 141,4 83,8 98 44 44 62,8 37,2 Izvor: kalkulacija autora; podaci RZS. 42 S pokretanjem proizvodnje novog modela automobila u fabrici „Fiat Automobili Srbija-FAS“ oblast proizvodnje motornih vozila će zabeležiti izuzetnu ekspanziju u drugoj polovini 2012. Proizvodnja će se u ovom periodu povećati za 70%, a posmatrano međugodišnje, decembar 2012. na decembar 2011, čak za 2,5 puta. Pozitivan efekat ove strukturne promene će se, najpre, registrovati u izvozu i popravljanju spoljnotrgovinske pozicije zemlje, budući da je, primera radi, sam fizički obim aktivnosti u ovoj oblasti bio za 60% veći u 2005. kada je uz obilne državne subvencioncije kragujevačka fabrika proizvodila model „Punto“; (kalkulacija autora). 34 Primećujemo da je rast nekih oblasti neočekivano skroman i nedovoljan; to je proizvodnja od nemetalnih minerala, pa i duvanska industrija. Proizvodnju proizvoda od nemetalnih minerala metaforički reprezentuju ’cementare’ privatizovane u 2002. godini; naredne, 2003. godine, će biti privatizovane duvanska industrija u Nišu i Vranju. Najveći deo proizvodnih pogona preuzimaju strateški investitori, te se stoga i uzimaju kao primeri uspešno sprovedenog procesa privatizacije u Srbiji. Međutim, iz priloženih podataka je evidentno da ni ulazak stranih investicija ne garantuje visok porast proizvodnje i izvoza (izvozne rezultate pogledati u tački 2.3. ovog poglavlja). 2.2.2. Struktura ukupne industrijske proizvodnje Promene u strukturi industrijske proizvodnje u vremenu možemo pratiti preko ponderacionih koeficijenata za oblasti delatatnosti koji predstavljaju približno učešće dodate vrednosti svake oblasti u ukupnoj dodatoj vrednosti industrije. Samim tim je eliminisan uticaj nejednakog obuhvata proizvodnje po pojedinim oblastima 43 . Podaci o bruto dodatoj vrednosti se dobijaju iz statistike nacionalnih računa i predstavljaju količnik dodate vrednosti određene oblasti (dvocifrena klasifikacija delatnosti) prema ukupnoj bruto dodatoj vrednosti industrije. Generalna izmena pondera u statistici se vrši na svakih pet godina, ali u slučaju specifičnih teškoća u ekonomiji taj period može biti i duži. Vrednosti pondera u tri izabrane godine bitne za ovo istraživanje (2002. početak privatizacije; 2008. godina preloma konjunkturnog ciklusa; 2013. tekuća godina) date su na narednoj slici. Pri tome, interpretacija, zarad potpune korektnosti, traži izvesnu dozu obazrivosti. Naime, tokom ovog perioda je došlo do promene klasifikacije dolatnosti, što može uticati na minimalne razlike u obuhvatu pojedinih oblasti. Podsećamo da je usled procesa usklađivanja domaćih propisa sa standardima EU, tj. standardima evropskog statističkog sistema, u julu 2010. godine na osnovu Uredbe i Zakona o klasifikaciji delatnosti Vlada Republike Srbije prethodnu klasifikaciju zamenila novom Klasifikacijom delatnosti, tzv. KD 2010. 43 U nekim oblastima nomenklaturom proizvoda kojom se prikazuju naturalni podaci o proizvodnji obuhvaćena je sva proizvodnja (npr. u elektroprivredi, dok u drugim oblastima taj obuhvat nije potpun (npr. u prerađivačkoj industriji), što bi rezultovalo da oblasti sa višim obuhvatom imaju jači uticaj na ukupan indeks ukoliko se za obračun ukupnog indeksa fizičkog obima ne bi koristili ponderi za oblasti. Za detalje pogledati: Metodologije i standardi (2003), Indeks fizičkog obima industrijske proizvodnje, Republički zavod za statistiku Srbije, br. 1- Beograd, str. 114. 35 Graf. 10. Ponderi koji se koriste u formiranju fizičkog obima industrijske proizvodnje Sektorski ponderi industrije, uprkos činjenici da reprezentuju promenu bruto dodate vrednosti, u dugom roku očigledno konvergiraju kretanju fizičkog obima proizvodnje. Učešće sektora prerađivačke industrije je danas u ukupnom stoku industrijske proizvodnje Srbije niže za 2,2 poena nego što je bilo 2002. godine. U posmatranom periodu fizički obim ukupne industrijske proizvodnje je prosečno godišnje uvećavan za 0,4%, a prerađivačkog sektora za samo 0,1%. Blago otrgnuće od stagnantnog kretanja industrija duguje, pre svega, sektoru rudarstva koji je rasta prosečno godišnje 2,4%, odnosno sektoru proizvodnja i snabdevanja električnom energijom, gasom i parom čiji je godišnji prirast iznosio 1,3%. Detaljnijom analizom ponderacionih koeficijenata unutar prerađivačke industrije utvrdili smo da se od 2008. njena struktura bitno promenila, a da su u veoma teškom položaju oblasti iz kojih dolaze nekada uzori uspešno sprovedene privatizacije. Tabela 3. Promene u strukturi prerađivačke industrije od 2002. do 2008. (promena učešća u ukupnoj industriji, u procentnim poenima) Oblasti sa najvećim rastom učešća Oblasti sa najvećim padom učešća Pr. osnovnih metala 3,15 Ostalo* -1,70 Pr. hemikalija i hemijskih proizvoda 1,53 Pr. odevnih predmeta; dorada i bojenje krzna -0,79 Pr. prehrambenih proizvoda i pića 0,32 Pr. tekstilnih prediva i tkanina -0,50 Pr. stand. metalnih proizvoda, osim mašina 0,26 Pr. proizvoda od nemetalnih minerala -0,37 Pr. nameštaja; proizv. raznovrsnih proizvoda 0,22 Štavljenje i dorada kože; proizvodnja obuće -0,34 Pr. proizvoda od gume i plastičnih masa 0,12 Pr. celuloze, papira i proizvoda od papira -0,27 Izvor: RZS; kalkulacija autora Napomena: * elektronska, mašinska industrija i ostale prerađivačke delatnosti 6,8 74,3 18,9 6,0 75,8 18,2 7,6 72,1 20,3 0 20 40 60 80 Rudarstvo Prerađivačka industrija Proiz. i snabdevanje elekt. energijom, gasom i vodom 2013 2008 2002 Izvor: RZS; kalkulacija autora 36 Tako, proizvodnja osnovnih metala, od oblasti sa najvećim prirastom učešća u industrijskoj proizvodnji do 2008. u narednih pet godina će se transformisati u najvećeg tranzicionog gubitnika. Podsećamo na tri velike privatizacije unutar ove oblasti, koje su izvršene tokom 2002. i 2003. godine; radi se o: valjaonici aluminijuma Impol-Sevojno, valjaonici bakra Sevojno, te smederevskoj železari, koju je iz stečaja kupio američki US-Steel. S druge strane, oblast proizvodnje proizvoda od nemetalnih minerala, čiji je prepoznatljivi predstavnik industrija cementa i koja je u celosti privatizovana tokom prve godine aktuelnog zakona o privatizaciji, već tokom 2008. slabi svoj relativan industrijski položaj, da bi se pad zaključno sa 2013. popeo već na 1,2 procentna poena. Tabela 4. Promene u strukturi prerađivačke industrije od 2002. do 2013. (promena učešća u ukupnoj industriji, u procentnim poenima) Oblasti sa najvećim rastom učešća Oblasti sa najvećim padom učešća Pr. stand.metalnih proizvoda, osim mašina 3,70 Pr. osnovnih metala -2,02 Pr. proizvoda od gume i plastičnih masa 1,65 Pr. tekstilnih prediva i tkanina -1,47 Pr. koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva 0,94 Pr. proizvoda od nemetalnih minerala -1,34 Pr. celuloze, papira i proizvoda od papira 0,62 Pr. hemikalija i hemijskih proizvoda -1,18 Prerada i proizvodi od drveta, osim nameštaja 0,62 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija -1,11 Pr. motornih vozila, prikolica i poluprikolica 0,43 Ostalo* -0,92 Izvor: RZS; kalkulacija autora Napomena: * elektronska, mašinska industrija i ostale prerađivačke delatnosti Elektronska i mašinska industrija (u tabelama označena pod ostalo) je do krizne 2008. predvodila grupaciju prerađivačke industrije s najslabijim rezultatima, što se na neki način, opet od dolaska, pre svega, slovenačkog „Gorenja“ u Valjevo (greenfield investicija) bitno menja na bolje. Glavni predstavnik oblasti sa višegodišnjim i upornim opadanjem je tekstilna industrija (pretežno, proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina, dok je proizvodnja odevnih predmeta od 2002. do 2013. zabeležila pad učešča u ukupnoj industrijskoj proizvodnji od 0,5 poena). Oblast prerađivačke industrije, tzv. tranzicioni dobitnik, je proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina, i to zahvaljujući izuzetnom proboju od 2008. godine. Nosioci aktivnosti u ovoj oblasti su preduzeća: Kolubara Metal Vreoci, Alfa Plam Vranje, Prvi partizan Užice, Krušik Valjevo, Sloboda Čačak, Zastava oružje Kragujevac i dr. Dakle, pretežno, namenska industrija, te se stoga njeni rezultati mogu pripisati najpre dobroj politici ulaganja i pomoći države. 37 2.3. Spoljnotrgovinske performanse industrije Srbije Sektor industrije je u ukupnom robnom izvozu Republike Srbije u poslednjoj deceniji prosečno učestvovao sa 93,5%. U 2012. udeo čak pada na 90,6%, što je najniža vrednost od 2001. 44 godine. Prosečno zabeležena stopa rasta izvoza (u evrima) od 15,9% u periodu 2001- 2012. jeste bila relativno visoka, što je doprinelo udvostručavanjem učešća robnog izvoza u BDP-u. Sa učešćem robnog izvoza od oko 30% BDP-a Srbija je sve bliža proseku EU-27 (u 2012. godini 33,9%, podatak Eurostat-a). Međutim, za dostizanje najuspešnijih evropskih zemalja u tranziciji poput Slovačke (učešće 87,5% BDP-a) ili Mađarske (78,2%) trebaće decenije 45 . Osnovne karakteristike razmene srpske privrede ne samo od 2001. godine, već decenijama unazad, su:  kontinuirano visok deficit, koji je eskalirao 2008. godine u predvečerje svetske ekonomske krize;  visoka uvozna zavisnost (interesantno je da su najveći izvoznici istovremeno i najveći uvoznici), uz još uvek nezadovoljavajuće učešće robnog izvoza u BDP;  nizak stepen proizvodne koncentracije, uprkos relativno skromnoj vrednosti ukupnog izvoza (mereno Hiršmanovim indeksom46 u 2011. samo su Italija i Austrija u svetu imale niži stepen koncentracije izvoza);  diversifikovana ponudu proizvoda u malim količinama, malih vrednosti, koja čini da transportni troškovi deluju ograničavajuće na izvoz na udaljena tržišta;  visoka zastupljenost resursno-intenzivnog izvoza;  zavisnost izvoza od relativno malog broja kompanija47; 44 Razlika se duguje izvozu poljoprivrednih proizvoda, gde je kukuruz dominantan. 45 Zemlje sa najnižim udelom robnog izvoza u BDP-u u EU u 2012. bile su: Kipar (8,1%) i Grčka (14,3%), zemlje kojima je turizam primarna delatnost. S druge strane, kao posledica aktivnosti TNK u nerazvijenim delovima sveta, izuzetno nisko učešće robnog izvoza registruje se i kod SAD (9,9%) i Japana (13,0%). Podaci EUROSTAT-a; kalkulacija autora. 46 eng. Hirchman index (koncentracije izvoza) meri nivo koncentracije izvoza na proizvode sa najvećim vrednostima gde indeks jednak nuli označava potpuno jednake vrednosti izvoza svih proizvoda, a jedinici samo izvoz jednog proizvoda. Indeks diversifikacije meri koncentraciju na trgovinske partnere, pa blizak nuli označava veliku diversifikaciju na mnogo partnera, a jedinici usmerenost na samo jednog partnera. Vrednost Hiršmanovog indeksa koncentracije za Srbiju u 2011. iznosi 0,071, a diversifikacije 0,553. 47 Osim Fabrike automobila Srbija-FAS, koja je od kraja 2012. perjanica srpskog izvoza, već tradicionalno vrh liste izvoznika drže: Naftna industrija Srbije-NIS, Tigar Tyres, Hemijska industrija Pančevo-HIP i Hemofarm. 38  zavisnost od meteoroloških uslova koji determinišu proizvodnju i izvoz prehrambene industrije kao delatnosti s najvećim neto izvozom u zemlji. Graf. 11. Spoljnotrgovinska razmena Graf. 12. Udeo izvoza i deficita CAB u BDP-u Razloge za nepovoljne spoljnotrgovinske performanse pronalazmo u nereformisanom javnom sektoru (posebno, znatno bržem realnom rastu plata javnog sektora od produktivnosti rada), kao i nedovoljnoj ponudi proizvoda iz domaće proizvodnje koji bi bili konkurentni proizvodima iz uvoza. Pomenuti faktori su vršili pritisak na uvoz i za posledicu imali rast deficita. Vrlo sporo se menjalo poslovno okruženje, što je usporavalo restrukturiranje privrede, pri čemu se čini da je u samom startu tranzicije napravljena gruba greška u vođenju ekonomske politike. Naime, brzu i sveobuhvatnu liberalizaciju i deregulaciju spoljne trgovine, od druge polovine 2001. pa u naredne tri godine pratila je izuzetno snažna realna efektivna apresijacija dinara, što je pogubno uticalo na cenovnu konkurentnost domaće privrede. Osim u robnim transakcijama sa inostranstvom „jak dinar“ je, uz osećaj brzog savladavanja jaza siromaštva i nadoknade propušteno iz 90-ih, i stanovništvo i privredu navodio na olako zaduživanje u inostranoj valuti, što je produbljavalo eksternu neravnotežu i u kapitalno-finanijskom računu platnog bilansa. Kada su u pitanju izvozne performanse privrede Srbije, uticaj liberalizacije i apresijacije realnog deviznog kursa praktično je bio nesignigfikantan na izvoz. Svakako je pozitivno da je došlo do povećane konkurencije na domaćem tržištu usled ubrzanog uvoza indikovanog dinamiziranom domaćem tražnjom, što je vršilo pritisak na domicilne izvoznike da povećaju produktivnost. Nema sumnje da je liberalizacija stimulisala i jeftiniji uvoz 30% 35% 40% 45% 50% 55% 60% 65% 0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 m il ij ar d e E U R Pokrivenost uvoza izvozom, d.skala Izvoz Uvoz Izvor: RZS; kalkulacija autora -25% -20% -15% -10% -5% 0% 5% 10% 15% 20% 25% 30% 35% Robni izvoz Saldo tekućeg računa platnog bilansa, d.skala Izvor: RZS, NBS; kalkulacija autora 39 repromaterijala i sirovina, čime je olakšano poslovanje kompanija i, u krajnjoj liniji, podstican rast njihovog izvoza. Graf. 13. Realni efektivni kurs (Indeksi, t/t-1; preko 100 aprecijacija) Graf. 14. Efektivna carinska zaštita* Napomena: * odnos carinskih prihoda i vrednosti ukupnog uvoza; Izvor: NBS, RZS; kalkulacija autora Sektorska struktura izvoza srpske privrede je nepovoljna uz dominaciju proizvoda niže faze prerade (sirovina i poluproizvoda). U strukturi izvoza prema nameni proizvoda u posmatranom periodu, najzastupljeniji su proizvodi za reprodukciju, roba za široku potrošnju i oprema. Iako su u posmatranom periodu ostvarene visoke stope rasta izvoza, to nije bilo dovoljno za održivost kretanja u spoljnom sektoru privrede, kao ni za neophodan rast prerađivačke industrije. Ukupan izvoz sektora industrije porastao je u 2012. u odnosu na 2001. za 4,4 puta, dok se uvoz utrostručio. Deficit je, ipak, uvećan za 111% usled daleko veće vrednosti uvoza od izvoza. Kumulativni deficit sektora industrije u posmatranom periodu iznosi 58,5 mlrd EUR 48 . Osim tekstilne i industrije obuće, u posmatranom periodu s dvocifrenim učešćem u ukupnom izvozu prerađivačke industrije i dalje su prehrambena industrija, metalski kompleks, mašinska i industrija opreme. Od 2011. ovoj grupaciji delatnosti pridružuje se i automobilska industrija koja je u periodu 2002-2012. zabeležila, sa mašinskom i industrijom opreme, najveći prirast učešća u izvozu prerađivačke industrije. Udeo prehrambene industrije oscilira u zavisnosti od promene klimatskih uslova, tako da rezultat iz Tabele 5, u posmatranom vremenskom intervalu, treba uzeti sa rezervom. 48 Podaci RZS; kalkulacija autora. 80 85 90 95 100 105 110 115 120 125 130 2 0 0 2 2 0 0 3 2 0 0 4 2 0 0 5 2 0 0 6 2 0 0 7 2 0 0 8 2 0 0 9 2 0 1 0 2 0 1 1 2 0 1 2 Zona aprecijacije Zona deprecijacije 2,0% 2,5% 3,0% 3,5% 4,0% 4,5% 5,0% 5,5% 6,0% 6,5% 7,0% 2 0 0 2 2 0 0 3 2 0 0 4 2 0 0 5 2 0 0 6 2 0 0 7 2 0 0 8 2 0 0 9 2 0 1 0 2 0 1 1 2 0 1 2 40 Tabela 5. Promena strukture izvoza industrije Srbije u periodu 2002-2012. 2002 2007 2012 2007 2002 2012 2002 udeo u izvozu promena u p.p. Prehrambena industrija 21,5% 16,4% 18,0% -5,1 -3,4 Metalski kompleks 14,6% 26,8% 17,4% 12,2 2,8 Mašinska i industrija opreme 11,0% 12,8% 16,4% 1,8 5,4 Automobilska industrija 4,3% 3,6% 10,5% -0,7 6,2 Tekstil i obuća 15,0% 9,2% 9,1% -5,8 -6,0 Hemijska industrija 9,1% 10,5% 8,3% 1,4 -0,9 Guma i plastika 9,0% 7,0% 8,2% -2,0 -0,8 Drvna i reprodukcija 6,5% 5,5% 4,8% -1,0 -1,7 Koks i derivati nafte 2,5% 1,3% 2,6% -1,2 0,1 Nameštaj 2,2% 2,4% 2,2% 0,2 0,0 Nemetalni minerali 3,6% 2,2% 1,6% -1,4 -2,1 Ostalo 0,7% 2,2% 0,9% 1,6 0,3 Izvor: podaci RZS, kalkulacija autora Međutim, porast učešća pojedinih dalatnosti u ukupnom izvozu nikako ne treba vezivati i za konačnu ocenu njihove uspešnosti u pogledu spoljnotrgovinskih performansi. Kao što je napomenuto, u Srbiji su najveći izvoznici po pravilu i najveći uvoznici. Stoga se slika posle saldiranja uvoza i izvoza po delatnostima bitno menja. Graf. 15. Doprinos rastu spoljnotrgovinskog deficita, period 2001-2012. Prehrambena industrija je apsolutno superiorna oblast prerađivačke industrije u smislu kreiranja suficita u razmeni sa inostranstvom. Da nije nje, deficit bi u protekloj deceniji bio za 27,9% 54,4% 29,5% -4,5% -4,5% -32,1% -60% -40% -20% 0% 20% 40% 60% 80% Mašinska i industrija opreme Automobilska Hemijska Koks i derivati nafte Tekstil i obuća Drvna i reprodukcija Nemetalni minerali Nameštaj Guma i plastika Metalski kompleks Ostalo Prehrambena industrija 2012/2001 2007/2001 Izvor: RZS; kalkulacija autora 41 trećinu veći. Ovaj kriterijum zadovoljavaju jedino još industrija gume i plastike, odnosno industrija nameštaja, koje su od 2001. do zaključno sa 2012. bile neto izvoznici (podjednako sa 4,5% vrednosti salda robne razmene). Hemijska industrija je sama do 2012. generisala više od polovine ukupnog spoljnotrgovinskog deficita prerađivačke industrije (54,4%). Oblast proizvodnje koksa i derivata nafte, očekivano je, visok negativan neto izvoznik, budući da smo energetski uvozno zavisni, dok je ogroman deficit u proizvodnji mašina i opreme najbolji indikator tehnološke zaostalosti i niskog stepena proizvodne koncentracije. Prema geografskoj strukturi, srpski izvoz je koncentrisan, najvećim delom, na članice EU (više od polovine vrednosti ukupne razmene). Najznačajniji spoljnotrgovinski partneri naše zemlje u izvozu su: Bosna i Hercegovina, Nemačka, Crna Gora, Italija, i Rumunija (zbog izvoza poljoprivrednih proizvoda, pretežno kukuruza, do luke Konstance, odakle se dalje reeksportuje). Glavni spoljnotrgovinski partneri Srbije na strani uvoza su: Ruska Federacija, Nemačka, Italija, i Kina. Struktura izvoza nije dobro geografski diversifikovana – čak 90% suficita ostvaruje sa zemljama bivlje SFRJ: Makedonijom, Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom. Najveći deficit u razmeni potiče iz Ruske Federacije, usled visoke energetske zavisnosti srpske privrede 49 . 2.4. Privatizacija - rezultati i perspektive Upkos poništavanju i reviziji privatizacije 1994. godine, do donošenja zakona iz 1997. u proces autonomne privatizacije ušlo je oko 2.600 preduzeća koja su posedovala oko 42 odsto imovine i kapitala i imala su oko 640.000 radnika. Do donošenja zakona iz 2001. jednim od modela privatizacije u različitim periodima, bilo je obuhvaćeno oko 2.000 društvenih preduzeća, što je činilo oko 40 odsto ukupnog broja tih preduzeća, ali samo oko 15 odsto ukupnog društvenog kapitala u privredi Srbije50. Od 2001. godine koncept privatizacije se sprovodio na dva paralelna koloseka. (1) Tenderskim postupkom je pokušavano da se velikim preduzećima pronađu kompetentni investitori koji će promeniti upravljanje i ulagati u unapređenje poslovanja. Iz dosadašnjeg 49 Uvoz nafte i gasa generiše oko 20% ukupnog spoljnotrgovinskog deficita. Podaci RZS, kalkulacija autora. 50 Dvadeset godina tranzicije u Srbiji (2011), Big biznis, specijalno izdanje Business Info Group, Beograd, str. 16. 42 iskustva, po kvalitetu obavljenih transakcija, preduzeća obuhvaćena ovim postupkom možemo podeliti u dve podgrupe. Prva, koju reprezentuju preduzeća iz delatnosti: duvanske industrije, proizvodnje i prerade naftnih derivata, cementare i farmaceutska industrija, kod kojih prepoznajemo težnju stranih da, kupovinom preduzeća, kupe tržište ili prirodne resurse, čime se pod kontrolu velikih stranih kompanija stavljaju visokoprofitni sektori i uspostavlja oligopolska struktura privrede. Pored državnog prihoda, redovnog plaćanja poreza, u ovim preduzećima se preduzimaju nove investicije i višak zaposlenih se rešava kroz relativno solidne socijalne programe. Druga grupa (metalska, elektronska, mašinska...) preduzeća koja su činila kičmu proizvodnje investicionih ili visokovrednih potrošačkih dobara (EI Niš, Magnohrom, IMT, Sloboda Čačak, Kablovi Jagodina...) ili nije našla nikakvog ili vrlo lošeg kupca. U tom ključnom segmentu industrije koja može da nosi izvoz, rezultati su poražavajući. Ta velika preduzeća, od kojih su mnoga značajno izvozila u SSSR, afričke zemlje, ali i na razvijena tržišta, su u predstečajnom postupku. Istovremeno, Srbija nema nijednu značajniju greenfild investiciju u ove propulzivne sektore koji su kreirali robu za izvoz. (2) Aukcijski postupak je namenjen srednjim i malim preduzećima i prevashodno okrenut domaćim investitorima (fizička lica) kojima se kapital prodaje na šestogodišnji beskamatni kredit. I u ovom modelu postoje brojni problemi, od kojih ćemo posebno apostrofirati samo dva: (a) veliki broj preduzeća je kupljen samo radi fiksnih fondova (zgrade, zemlja...) i u njima nema potrebnih investicija i razvoja; (b) u velikom delu preduzeća kupljenih na kredit umesto unošenja novca u preduzeće dolazi do velikog odliva, jer se kupovina finansira iz samog biznisa. Umesto investiranja imamo dezinvestiranje, otpuštanje radnika i slabljenje preduzeća.51 Što se tiče samih rezultata, evidentno je da proces privatizacije u Srbiji posle 2008. naglo zamire. Uzrok tome je, samo delimično, svetska ekonomska kriza. U portfelju Agencije za privatizaciju jednostavno više nema firmi koje bi bile atraktivne investitorima. Nakon privatizovanih 94 preduzeća u 2009. godini Agencija za privatizaciju tokom 2010. godine uspeva da nađe kupca za još 33 preduzeća, da bi u naredne dve godine njihov broj bio smanjen, prvo na 18, a u 2012. i zanemarljivih 12 preduzeća. Od toga je na tenderima i aukcijama prodato samo 2 preduzeća u 2011, odnosno po jedno u 2012; ostatak je 51 Zec, M. (2010). Privatizacija-koncepti, operacionalizacija i otvorena pitanja, u Fokus: Kvartalni izveštaj o institucionalnim reformama, oktobar 2010, CLDS, str. 21-27; 43 privatizovan na tržištu kapitala. U privatizovanim preduzećima se u 2012. nalazilo 2 hiljade zaposlenih, što je 5,8 promila ukupnog broja radnika čije su firme od 2002. prešle u privatno vlasništvo. Pritom je lanjski prihod od privatizacije najniži do sada i iznosio je 15 miliona evra, s tim da preuzete obaveze za investicije od strane novih vlasnika gotovo da ne moramo ni da spomenemo budući da ne dostiži milion evra52. Graf. 16. Broj prodatih preduzeća i broj zaposlenih u njima Graf. 17. Prihod od prodaje, u mil. EUR Izvor: Agencija za privatizaciju Republike Srbije U ukupno 2.370 privatizovanih preduzeća, u periodu od 2002. do kraja 2012. bilo je zaposleno 333 hiljade lica, od čega 196 hiljada u preduzećima prodatim putem tendera i aukcija, i 137 hiljada u preduzećima privatizovanim na tržištu kapitala. Privatizacijom je bilo obuhvaćeno 545 preduzeća prerađivačke industrije, sa 106 hiljada zaposlenih. Ukupno ostvarena prodajna cena svih privatizovanih preduzeća (putem tendera i aukcije) u odnosu na njihovu knjigovodstvenu vrednost je veća samo za 0,8%, s tim da su u tom pogledu daleko uspešnije bile tenderske privatizacije; ovde je prodajna cena premašivala knjihovodstvenu vrednost za 13,7%, dok je kod aukcija bila niža za 10,9%. Međutim, u sektoru prerađivačke industrije preduzeća su u proseku prodavana za 9,1% ispod knjigovodstvene vrednosti. I ovde neefikasnosna aukciona prodaja dolazi do izražaja, pošto je prodajna cena bila čak za 41,2% niža od njihove knjigovodstvene vrednosti53. 52 Kalkulacija autora na osnovu podataka Agencije za privatizaciju Republike Srbije. 53 ibid. 0 10.000 20.000 30.000 40.000 50.000 60.000 70.000 80.000 90.000 0 100 200 300 400 500 600 700 Broj preduzeća Broj zaposlenih (d.skala) 0 100 200 300 400 500 600 700 800 900 Tenderi Aukcije Tržište kapitala 44 Tabela 6. Sumarni rezultati privatizacije u Srbiji u periodu 2002-2012. Broj preduzeća Broj zaposlenih Knjigovodstvena vrednost* Prodajna cena* Investicioni program* Socijalni program* Tenderi 84 68.484 882.316 1.002.779 877.234 276.689 Aukcije 1.531 127.999 973.392 866.979 193.486 UKUPNO 1.615 196.483 1.855.708 1.869.758 1.070.720 276.689 Raskinute privatizacije Tenderi 46 30.666 445.825 618.701 304.173 2.042 Aukcije 625 57.258 368.743 525.576 88.885 - UKUPNO 671 87.924 814.568 1.144.277 393.058 2.042 Izvor: Agencija za privatizaciju, kalkulacija autora; Napomena: * hilj. EUR U Srbiji je od početka 2002. do kraja 2012. raskinut 671 ugovor o privatizaciji, što je 41,5% od ukupnog broja privatizovanih preduzeća putem tendera i aukcija (zbog neispunjavanja obaveza ugovora u grupaciji tenderskih preduzeća raskid je 55%). S tog aspekta se privatizacija u Srbiji nikako ne može oceniti uspešnom. U ovim preduzećima se nalazilo 45% svih zaposlenih, a za njih su kupci izdvojili čak 1,1 milijardu EUR. To je 61% ukupnog iznosa (bez investicija i socijalnog programa) koji je definisan u trenutku zaključivanja ugovora. Deo preuzetih obaveza nikada nije ni isplaćen, što je i bio razlog raskidanja ugovora. Manji deo, predstavlja promašenu investiciju, odnosno, izgubljen kapital nekadašnjih vlasnika ovih preduzeća (što je posebno izraženo u neindustrijskim delatnostima, od 2008. godine). Od 671 ugovora, uzrok raskida je najčešće neplaćanje dospelih rata kupoprodajne cene (251 ugovora), tj. neodržavanje kontinuiteta poslovanja i nepoštovanje socijalnog programa (250 ugovora). Tek potom sledi, neizvršenje investicione obaveze (89 ugovora), nedostavljanje bankarske garancije za obavezu investiranja (56 ugovora), raspolaganje imovinom suprotno odredbama ugovora (20 ugovora), a u pet slučajeva su kupci jednostrano zatražili raskid. Tokom 2012. godine raskinuto je 25 ugovora o privatizaciji, prvenstveno sa domaćim fizičkim licima, i to 5 ugovora o kupoprodaji na tenderu i 20 ugovora o kupoprodaji na aukciji. U portfelju Agencije za privatizaciju preostalo je oko 200 društvenih i državnih preduzeća koja nisu našla kupca54. Nema dileme da je proces raskidanja ugovora tekao intenzivnije nakon ispoljavanja negativnih efekata svetske ekonomske krize. Pritom je evidentno da broj raskinutih 54 ibid. 45 privatizacija od 2007. po svakom posmatranom indikatoru datom na narednoj slici prevazilazi broj privatizovanih preduzeća iz tog perioda. Raskinuti privatizacioni ugovori u Srbiji u periodu 2002-2012. Graf. 18. Broj preduzeća (raskinute privatizacije) Graf. 19. Broj zaposlenih (raskinute privatizacije) Graf. 20. Prodajna cena, u mil. EUR (raskinute privatizacije) Izvor: kalkulacija autora na osnovu podataka Agencije za privatizaciju S druge strane, kalkulacija čije rezultate predstavljamo u nastavku potvrđuje da ukupno realizovani prihod od prodaje preduzeća ni u kom slučaju nije mali, te da se prema tome primenjeni koncept privatizacije od 2001. može pozitivno oceniti. Među evropskim zemljama 1.403 314 212 357 0 200 400 600 800 1.000 1.200 1.400 1.600 1.800 Ukupno - privatizovana preduzeća Raskinute privatizacije Privreda - ukupno 2008-2011 2002-2007 41,5% 467 160 36 103 0 100 200 300 400 500 600 Ukupno - privatizovana preduzeća Raskinute privatizacije Prerađivačka industrija 2008-2012 2002-2007 52,3% 177.015 37.940 19.468 49.984 0 50.000 100.000 150.000 200.000 250.000 Ukupno - privatizovana preduzeća Raskinute privatizacije Privreda - ukupno 2008-2012 2002-2007 44,7% 96.888 22.308 8.147 29.335 0 20.000 40.000 60.000 80.000 100.000 120.000 Ukupno - privatizovana preduzeća Raskinute privatizacije Prerađivačka industrija 2008-2012 2002-2007 49,2% 1.715,5 162,3 154,3 982,0 0 200 400 600 800 1.000 1.200 1.400 1.600 1.800 2.000 Ukupno - privatizovana preduzeća Raskinute privatizacije Privreda - ukupno 2008-2012 2002-2007 61,2% 971,6 66,4 28,9 294,1 0 200 400 600 800 1.000 1.200 Ukupno - privatizovana preduzeća Raskinute privatizacije Prerađivačka industrija 2008-2012 2002-2007 36,0% 46 u tranziciji do početka ekonomske krize od Srbije su veći priliv od privatizacije zabeležile jedino Slovačka, Češka i Hrvatska. Istina, najveći broj posmatranih zemalja je u ovom periodu privatizaciju privodio kraju, za razliku od Srbije koja ju je tek započinjala. Graf. 21. Privatizacioni prihodi* u evropskim zemljama u tranziciji, period 2002-2008. 2.5. Kritične tačke dosadašnjeg toka privatizacije U nastavku ćemo se osvrnuti na neke kritične tačke dosadašnje privatizacije bez čijeg adekvatnog rešavanja nije moguće kompletirati pomenuti proces. To su, pre svega, pitanja: denacionalizacije, besplatne podele akcija građanima, privatizacije građevinskog i poljoprivrednog zemljišta, ali i sve glasnijih zahteva za revizijom celog procesa, pa čak i ponovnim podržavljenjem55. A. Restitucija Restitucija osim što ispravlja višedecenijsku nepravdu koju je država učinila prema svojim građanima, pre svega, predstavlja jednu od ključnih sistemskih promena. Bez nje nema raskida sa ranijim „totalitarnim“ sistemom, što se može videti i iz izveštaja Evropske komisije 55 Nikolić, I. (2011). Neka otvorena pitanja dosadašnjeg toka privatizacije, Industrija, god. XXXIX, br. 3, Ekonomski institut, Beograd, str. 99-107. 728,1 5.315 0 10.000 20.000 30.000 40.000 50.000 60.000 0 200 400 600 800 1.000 1.200 1.400 m il io n i U S $ U S $ prihod po stanovniku ukupni prihod, d.skala Napomena: *analiza ne obuhvata mala preduzeća Izvor: kalkulacija autora na osnovu: Privatizationbarometer database, KPMG. 47 koja restituciju ubraja među deset glavnih uslova za brži napredak Srbije ka članstvu u Evropskoj uniji 56 . Zakon o privatizaciji iz 2001. je nužno morao da se odredi prema ideji restitucije/denacionalizacije, jer je jedan deo imovine koja se privatizuje nekada bio u privatnom vlasništvu i kasnije nacionalizovan, a nije pošteno da država prodaje ono što bi trebalo da vrati bivšim vlasnicima. Pod restitucijom smatramo povraćaj vlasništva ili prava koja su u prošlosti neopravdano oduzeta određenom licu, grupi građana ili čitavoj klasi ili etničkoj grupi. Razlikujemo naturalnu i finansijsku restituciju, odnosno različite modalitete njihovog kombinovanja. Problem je pragmatično prevaziđen tako što je odlučeno da se od svake prodaje 5% prihoda izdvoji za buduće naknade za nacionalizovanu imovinu. Time je potraživanje bivših vlasnika implicitno priznato, ali sam zakon o privatizaciji nije prejudicirao rešenja iz budućeg 'opšteg' zakona o denacionalizaciji, iako je, očigledno nametnuo finansijsku kompenzaciju kao jedinu alternativu nekadašnjim vlasnicima privredne imovine koja se prodavala. Treba podsetiti da su se prve ideje o denacionalizaciju pojavile još 1990. godine, tj. od početka reformi i napuštanja socijalističke ideje o monopolu društvene svojine, a da je na krilima obećanja da će se država ozbiljnije uhvatiti u koštac sa ovim problemom i DOS (Demokratska opozicija Srbije) došao na vlast 2000. godine. Međutim, 'zauzetost' drugim reformskim poslovima, spoznaja tehničke kompleksnosti denacionalizacije, ali i slabe zainteresovanosti većine biračkog tela za ovu temu, učinili su da je malo šta urađeno sledećih godina 57. Sada već davne 1991. i 1992. prvo je izvršena denacionalizacija fizičkim povraćajem nekoliko kategorija zemljišta. Najpre, oduzetog 1953. godine zbog prekoračenja tada propisanog zemljišnog maksimuma od 10 hektara, zatim zemljišta oduzetog zbog neizvršavanja obaveza kod otkupa, kao i utrine i pašnjake oduzete selima. Procenjuje se da je tada vraćeno oko 150 hiljada hektara. Tek 2006. usvajanjem posebnog zakona vraćena je i imovina crkvama i verskim zajednicama. Potonji, uprkos činjenici da mnoge verske zajednice nisu bile zadovoljne njegovom primenom, generisao je diskiminaciju drugih korisnika denacionalizacije, onih po 'opštem' zakonu, a što bi se teško moglo nazvati pravednim, te je već u julu 2008. podneta inicijativa za ocenu ustavnosti ovog zakona. 56 Preuzeto iz: Izveštaj o napretku Srbije za 2010. godinu, radni dokument osoblja Evropske komisije, Brisel. 57 Vidi detaljnije u: Reforme u Srbiji – dostignuća i izazovi (2008), redaktor: Mijatović, B. CLDS, Beograd, str. 108. 48 U Srbiji je do kraja 2010. godine sačinjeno čak 13 verzija nacrta zakona o restituciji, ali ni jedna nije stigla na usvajanje. Pre Srbije to su davno uradile Češka, Slovačka, Mađarska i Slovenija, i to do 1993. godine. Dakle, zemlje koje su među prvima iz nekadašnjeg socijalističkog bloka primljene u EU. Taj posao su takođe obavile i Bugarska, Rumunija, Hrvatska, BiH, čak i Albanija, koja je to uradila poslednja (tokom 2006. godine). Prema zakonima mnogih zemalja, restitucija je obavezna, ali se u nekim zemljama veoma teško ostvaruje. Konačno, u septembru 2011. i Narodna skupština Republike Srbije usvaja dugo očekivani i najavljivani Zakon o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju58, koji je uredio uslove, način i postupak vraćanja oduzete imovine i obeštećenja za oduzetu imovinu, koja je na teritoriji Republike Srbije primenom propisa o agrarnoj reformi, nacionalizaciji, sekvestraciji, kao i drugih propisa, na osnovu akata o podržavljenju, posle 9. marta 1945. godine oduzeta od fizičkih i određenih pravnih lica i prenesena u opštenarodnu, državnu, društvenu ili zadružnu svojinu. Međutim, utisak je da je, iako se na njega dugo čekalo, Zakon nedorađen i da će njegova primena doneti brojne probleme u praksi. Pitanje koje se postavlja je da li se iza donošenja manjkavih propisa, krije možda namera odugovlačenja postupaka i osporavanja prava pojedinaca u konkretnim slučajevima, prostim komplikovanjem postupka i prevaljivanjem odgovornosti na organe koji postupke sprovode. Bitan motiv tiče se finansija. U Srbiji je zasada jedino izvesno da građani koji potražuju nacionalizovanu imovinu neće moći da računaju da će kroz “novčanu satisfakciju” dobiti realnu vrednost izgubljenog, već mnogo manje. Po odredbama Zakona, ukupno obeštećenje po svim osnovama oduzete imovine jednog bivšeg vlasnika ne može preći pola miliona evra, s tim da će se ukupno obeštećenje izvršiti putem emisije državnih obveznica, u iznosu ne većem od dve milijarde evra, ali tako da to „ne sme da ugrozi makroekonomsku stabilnost i privredni rast Republike Srbije!!!“. Pored toga, isplata će se vršiti u ratama; počinje 2015. i trajaće narednih petnaest godina. Naglašavamo da se krajem 2010. u Direkciji za imovinu nalazilo preko 140 hiljada zahteva za povraćaj imovine, po kojima su građani potraživali oko 220 milijardi evra59. 58 Objavljen u “Sl. glasniku RS“, br. 72/2011 od 28. septembra 2011. godine. 59 Evidencija Agencije za restituciju Republike Srbije. 49 B. Besplatna podela akcija Sredinom 2007. godine stručnu javnost u Srbiji je rasrdio još jedan hir političkih moćnika koji se sastojao u lansiranju dodatne runde besplatne raspodele kapitala koji je još ostao u državnom vlasništvu. Ideja besplatne raspodele kapitala okvalifikovana je kao suprotna temeljnim i elementarnim ekonomskim načelima, koja podrazumevaju da ograničena i produktivna sredstva treba da imaju pozitivnu cenu (Madžar, LJ, 2008). Naime, krajem decembra 2007. Narodna skupština Republike Srbije donosi Zakon o pravu na besplatne akcije 60 svim punoletnim građanima državljanima Srbije koji nisu na bilo koji način ostvarili pravo na akcije bez naknade u skladu sa prethodnim Zakonom o svojinskoj transformaciji (iz 1997. godine) ili važećim Zakonom o privatizaciji (iz 2001. godine). Na taj način građani stiču pravo na podelu akcija bez naknade u iznosu od 15% ukupnog broja akcija državnih preduzeća. Pri tome, zaposleni i bivši zaposleni u državnim preduzećima pre sprovedene privatizacije dobijaju pravo na prenos bez naknade akcija preduzeća u visini od 200 evra po punoj godini radnog staža, izuzev zaposlenih u Akcionarskom društvu „Galenika“ i Javnom preduzeću „JAT Airways“, koji imaju pravo na prenos bez naknade akcija tih preduzeća u iznosu do 15% kapitala koji se privatizuje, pre sprovedenog postupka privatizacije. Međutim, umesto da se počaste sa obećanih 1.000 evra, ukupna vrednost državnog kapitala sredinom 2010. jedva da bi dostigla petinu ove sume; od toga na Badnji dan 2010. građani su dobili akcija u vrednosti od 1.700 dinara iz Privatizacionog registra i 5 akcija Naftne industrije Srbije (NIS) koje su u tom trenutku vredele 500 dinara po akciji 61 . Pored opštih ekonomskih razloga protiv besplatne podele akcija (među kojima posebno ističemo neefikasan način odabiranja vlasnika i pretnju makroekonomskoj stabilnosti usled brze prodaje akcija i preusmeravanju po tom osnovu dobijenog novca u potrošnju čime se konfliktno deluje na rast inflacije i širenje spoljnotrgovinskog deficita), ne smeju se izostaviti ni negativni efekti po javne finansije. Sa tog stanovišta, neopravdano je da država, koja ima već ionako veliko breme javnog duga, a uskoro i nove obaveze po osnovu restitucije i direktnih i indirektnih kredita za izgradnju infrastrukture besplatno deli sopstvene akcije. Nije, dakle, prihvatljivo da država na jednoj 60 „Sl. glasnik RS“, br. 123/2007 i 30/2010. 61 Nikolić, I. (2011). Neka otvorena pitanja dosadašnjeg toka privatizacije, (orginalni naučni članak), Industrija, god. XXXIX, br. 3, Ekonomski institut, Beograd, str. 99-107. 50 strani deli besplatno sopstvenu imovinu, a na drugoj strani se zadužuje u evrima, po kamatnoj stopi od 6-8% (s tim da ništa nije povoljnije ni zaduživanje u dinarima budući da je kamatna stopa na trezorske zapise već u drugom delu 2010. godine zašla u dvocifrenu zonu). Treći razlog koji ne ide u prilog ovom zakonskom rešenju je formalnog karaktera i tiče se korupcije. Naime, građani tj. imaoci prava na besplatne akcije ne dobijaju akcije u određenim javnim preduzećima, nego dobijaju akcije Akcionarskog fonda i samo preko Fonda mogu da ostvaruju svoja prava, koja su zakonom veoma ograničena. Akcionarski fond se osniva kao sui generis pravno lice. Ono nije ni investicioni fond, ni brokerska kuća, ni privredno akcionarsko društvo, mada je od svega navedenog po malo. Akcionarski fond ima veliku imovinu, brojna ovlašćenja, ali je bez ikakve kontrole i odgovornosti. Krajnja posledica Zakona 62 biće nemogućnost uvrđivanja tržišne cene akcija javnih preduzeća, čime se stvara širok prostor za korupciju prilikom njihove prodaje63. C. Privatizacija građevinskog zemljišta Otvoreno pitanje, koje se prirodno nadovezuje na problem restitucije, svakako je privatizacija građevinskog zemljišta. Sve do kraja 2009. godine pravo korišćenja zemljišta figurirao je kao jedan od najbitnih motiva privatizacije preduzeća na atraktivnim lokacijama u Srbiji. Fabrike i preduzeća su se kupovali, ne da bi se u njima nastavila proizvodnja ili osnovna delatnost, već da bi investitori atraktivnu lokaciju pretvorili u građevinsko zemljište koje ima daleko veću tržišnu vrednost od samog preduzeća. Očigledno prepoznajući problem (mada, posle bezmalo osam godina od donošenja Zakona o privatizaciji) država u septembru 2009. donosi Zakon o planiranju i izgradnji, kojim vlasnicima daje priliku da po fer vrednosti plate zemljište ukoliko se dokaže da su ga za mnogo manje novca platili u procesu privatizacije 64 . Na ovaj način je u Srbiji po prvi put posle 1958. godine predviđena mogućnost privatne svojine na gradskom građevinskom zemljištu. Pravo korišćenja na građevinskom zemljištu u javnoj svojini, čiji su nosioci privredna društva i druga pravna lica na koje su se primenjivale odredbe zakona kojima se uređuje privatizacija, 62 Detaljnije o ovome v. Izmene zakona o pravu na besplatne akcije, radni dokument Saveta za borbu protiv korupcije,Vlada Republike Srbije, Beograd, str. 3; 63 Građanima će se, u cilju besplatne prodaje, u Centralni registar hartija od vrednosti poslednji put preneti akcije Telekoma početkom maja 2012. godine, neposredno pred republičke izbore. Međutim, oni ni do kraja prvog tromesečna 2013. neće dobili pravo da trguju ovim akcijama. S druge strane, niko ne zna kada će i da li će biti podeljene akcije EPS-a. 64 „Službeni glasnik RS“, br. 72/2009 i 81/2009. 51 stečajni i izvršni postupak, kao i njihovi pravni sledbenici, tako se moglo konvertovati u pravo svojine, uz naknadu tržišne vrednosti tog zemljišta u momentu konverzije prava. Ona se umanjuje za troškove pribavljanja prava korišćenja na tom građevinskom zemljištu, po osnovu isplate kupoprodajne cene kapitala, odnosno imovine nosioca prava korišćenja, sa obračunatom revalorizacijom od dana uplate kupoprodajne cene do momenta uplate po ovom osnovu, za to određeno građevinsko zemljište. Prosto rečeno, pošto je svojina nad zemljištem uslov za izdavanje lokacijske i građevinske dozvole, vlasnici preduzeća koji žele da grade poslovna i stambena zdanja na parcelama gde su fabričke hale i proizvodna postrojenja moraju da plate konverziju. Vlasnik preduzeća je sada morao da plati tržišnu vrednost zemljišta umanjenu za ukupnu cenu kapitala isplaćenu u postupku privatizacije. Agencija za privatizaciju i Uprava prihoda je procenjivala koliko je prilikom kupovine preduzeća plaćeno za zemljište i razlika bi se plaćala u vidu konverzije. Nesumnjivo da je potreba za ovakvim zakonom bila ogromna kako zbog prethodno opisanih problema, koji su umanjili put efekat spovedenog procesa privatizacije, tako i zbog privlačenja budućih stranih, s obzirom na to da raniji zakon nije bio primenljiv na mnogobrojne situacije u kojima se oni mogu naći. Ukidanje anahronog i prevaziđenog prava korišćenja kao relikta socijalizma najpre je odlično ocenjeno, da bi se već posle godinu dana od primene zakona javili predlozi za njegovim ukidanjem. Pozitivini efekti izostaju, a najveću štetu će pretrpeti građevinska industrija koja je tokom 2010. gotovo zamrla, a uz nju i budžet koji je uskraćen za prilive po tom osnovu. Ključna prepreka sprovodivosti Zakona u praksi je vezana baš za primenu odredaba o konverziji prava korišćenja u pravo svojine. Nepotpunost propisa koji regulišu konverziju prava korišćenja u pravo svojine, neupućenost javnog registra nepokretnosti u postupak konverzije i nespremnost državnih službenika koji sprovode konverziju da tumače pravila predviđena Zakonom i Uredbom, učinila je konverziju postupkom koji je izuzetno teško sprovodiv. Javni registri nepokretnosti, kao nadležni za sprovođenje postupka konverzije, jednostavno su izbegavali da se upuste u tumačenje zakonskih odredbi koje regulišu konverziju iz straha da ne naprave grešku i ustanove pravo privatne svojine na zemljištu koje je do trenutka konverzije bilo u državnoj svojini. Pokušaj da se preko uredbe, kojom su propisani kriteriju i merila za utvrđivanje naknade za konverziju, ubrza i sam postupak konverzije nije urodio plodom, jer je, kao i Zakon, i Uredba ostavila pravne praznine i mogućnosti različitog tumačenja. Primera radi, ostalo je otvoreno pitanje visine nabavne vrednosti zemljišta u slučaju sticanja kontrolnog udela u društvenom 52 preduzeću dokapitalizacijom ili kupovinom većinskog paketa akcija, kao i pitanje sankcije u slučaju da se konverzija ne sprovede u roku određenom Zakonom. S druge strane, donošenje Uredbe je izazvalo i reakciju dela javnosti koja je zainteresovana za restituciju nacionalizovanog zemljišta, a bilo je i naznaka da će pojedine odredbe Uredbe biti predmet ocene ustavnosti i zakonistosti pred Ustavnim sudom Srbije, što bi dodatno otežalo i ograničilo njenu primenu. D. Revizija privatizacije vs. podržavljenje Do kraja 2011. godine, okvirno uzevši, dve petine privatizacija u Srbije je poništeno, a svaka druga privatizacija u prerađivačkoj industriji. Posebno želimo da istaknemo da je u periodu od 2008. do kraja 2011. privatizovano 39 preduzeća iz prerađivačke industrije sa ukupno 7.426 zaposlenih. Istovremeno, raskinuto je 98 kupoprodajnih ugovora, a u ovim preduzećima je bilo zaposleno 28.444 radnika 65 . Najbitniji razlozi raskida kupoprodajnih ugovora dati su na narednoj slici. Graf. 22. Glavni razlozi raskidanja privatizacionih ugovora u Srbiji, period 2002-2012. Kod drastičnih slučajeva zloupotreba Agencija za privatizaciju je podnela i krivične prijave. Kontrole su pokazale da su novi vlasnici često posezali za “isisavanjem kapitala” kupljenih 65 Kalkulacija autora na osnovu podataka Agencije za privatizaciju. Neplaćanje dospelih rata kupoprodajne cene 38% Neodržavanje kontinuiteta poslovanja i nepoštovanje socijalnog programa 37% Neizvršenje investicione obaveze 13% Nedostavljanje bankarske garancije za obavezu investiranja 8% Raspolaganje imovinom suprotno odredbama ugovora 3% Ostalo (na zahtev kupca) 1% Izvor: Agencija za privatizaciju Republike Srbije; kalkulacija autora 53 preduzeća, najčešće na dva načina. Prvi je stavljanjem hipoteke na imovinu kupljenog preduzeća, a korišćenjem para za potrebe neke druge firme u vlasništvu istog kupca, a drugi način je prodaja imovine kupljenog preduzeća bez saglasnosti Agencije za privatizaciju. S tim u vezi javljaju se sve glasniji zahtevi za revizijom privatizacije. Treba imati u vidu da je osećaj nezadovoljstva privatizacijom karakterističan za sve zemlje u tranziciji. Anketiranje 28 hiljada osoba iz 28 post-komunističkih zemalja 2006. godine, sprovedeno u okviru projekta Svetske banke i EBRD-a „Life in Transition Survey“, pokazalo je da bi revizija privatizacije imala široku podršku javnosti. Rezultati pokazuju da više od 50 posto populacije i čak 80 posto odgovornih podržava neku formu revizije privatizacije od dodatnog oporezivanja novih vlasnika, do čak potpune eksproprijacije i re-nacionalizacije njihove imovine. Uprkos tome, samo se jedna trećina anketiranih zalaže da re- nacionalizovana imovina ostane u državnom rukama, odnosno polovina onih koji su za reviziju privatizacije i dalje naglašava da bi konačan ishod oduzete imovine morao da bude privatna svojina 66 . Rezultati dobijaju posebnu težinu imajući u vidu godinu u kojoj se odvijalo istraživanje, premda bi broj nezadovoljnih upravo zbog svetske ekonomske krize koja je eskalirala u drugoj polovini 2008. u tom periodu bio daleko veći. U Srbiji je od 2010. godine u javnim nastupima političara bilo vrlo „oportuno“ ponavljati da je došlo vreme da se državi oduže upravo oni koji su od nje tokom privatizacije imali najviše koristi – tako što će, primera radi, jedan deo svog bogatstva investirati u kapitalne projekte od opšte-društvenog interesa. Išlo se u prošlost, pozivalo na našu kulturu i tradiciju dobročinstva i zadužbinarstva, ali bezuspešno. Naravno, više je činilaca koji potpaljuju odijum javnosti prema novim vlasnicima. Neki su objektivnog karaktera, poput svetske ekonomske krize. Tu je i sam model privatizacije, koji je, oslanjajući se dominantno na prodaju, jednostavno odvojio “istorijski” ukorenjen osećaj vlasništva zaposlenih od upravljačke funkcije u preduzeću. S druge strane, deo krivice snose i sami vlasnici. Naime, u današnje vreme, firme bez obzira na njihovu veličinu ili tržište moraju zaraditi i postići naklonost društva kako bi opstale u poslovanju. Ovaj pristup, koji je trebalo da postane imperativ upravo novim vlasnicima, nedovoljno je iskorišćen. 66 Denisova, I. et al. (2010). Everyone hates privatization, but why? Survey evidence from 28 post-communist countries, WP No 143, CEFIR, p.32. 54 Koncept korporativne društvene odgovornosti u Srbiji je uglavnom shvaćen kao marketinški alat, koji je u izuzetnim slučajevima (i to, po pravilu, kod multinacionalnih kompanija) obuhvatao i značajnije dobrotvorene aktivnosti. Međutim, u konceptu i poimanju korporativne društvene odgovornosti izostale su teme poput podizanja kvaliteta i uslova rada, prava i standarda zaposlenih, stručnog usavršavanja, te odnosa i saradnje sa potrošačima, dobavljačima, sindikatima i slično. 55 II ANALIZA PERFORMANSI REALNOG SEKTORA U SRBIJI OD 2002. DO 2007. GODINE 56 1. Metodološke napomene Analiza performansi realnog sektora u Srbiji od 2002. do 2007. godine je rađena na osnovu prethodne zbirne obrade podataka iz finansijskih izveštaja pravnih lica. Praćenjem bruto dodate vrednosti i njene dinamike po svojinskim oblicima i veličini preduzeća analiziraćemo uticaj pomenutih segmenata na privredni rast, produktivnost, zaposlenost i troškove rada. To će dati sliku poslovnog uspeha i konkurentnosti ekonomskih subjekata na određenom nivou delatnosti, i pružiti uvid u razvoj poslovanja na nacionalnom nivou. Postizanje ovog cilja traži uporedno izvođenje dve grupe pokazatelja: u prvu grupu spadaju bruto dodata vrednost, produktivnost i troškovi rada, dok drugoj grupi pripadaju određeni indikatori rentabiliteta. 1.1. Definicije Ključni pokazatelj koji pratimo kroz vreme je bruto dodata vrednost (VA67) Dobija se (po proizvodnom metodu obračuna bruto domaćeg proizvoda) kao razlika između ukupnog autputa (vrednosti svih aktivnosti pravnih lica) u osnovnim cenama i međufazne potrošnje, vrednovane u tržišnim cenama68. Bruto dodata vrednost predstavlja veličinu doprinosa svakog individualnog preduzeća, oblasti ili sektora generisanju bruto domaćeg proizvoda. Na narednoj ilustraciji je dat prikaz sastavnih elemenata ukupnog autputa i međufazne potrošnje te je sada jasno da jednostavno izračunavamo kada od bruto marže oduzmemo iznos premija i subvencija i troškova eksploatacije koji su umanjeni za troškove zarada, troškove amortizacije, troškove poreza i doprinosa i troškove rezervisanja. Ovako umanjeni troškovi eksploatacije predstavljaju zbir troškova ostalog materijala, troškova goriva i energije (najveća stavka), troškova proizvodnih usluga i nematerijalnih troškova. ( ) [ ( )] Bruto Vrednost Međufazna dodata vrednost ukupnog autputa potrošnja 67 Akronim eng. reči value added. 68 Tržišne cene jesu osnova za vrednovanje proizvodnje i nabavke dobara i usluga u nacionalnim računima. Međutim, u Sistemu nacionalnih računa postoji više vrsta tržišnih cena, budući da se razlikuje iznos koji kupac plaća, a proizvođač (prodavac) prima. Proizvodnja se iskazuje u osnovnim cenama tj. kao iznos koji proizvođač prima od kupca za jedinicu proizvedenog dobra ili usluge umanjen za sve poreze na proizvode i uvećan za subvencije. Ona je jednaka sumi troškova upotrebljenih dobara, usluga i faktora porizvodnje po jedinici proizvedenog dobra ili usluge, uključujući i profit. Isključeni su svi transportni troškovi koje proizvođač posebno zaračunava. Proizvođačka cena sadrži poreze na proizvode (uključujući i neodbitni porez na dodatu vrednost) koje plaća proizvođač umanjene za subvencije. Cene po kojima se vrednuje nabavka jesu nabavne (kupovne) – iznos koji kupac plaća, a koji uključuje sve poreze minus subvencije na proizvode (osim odbitnog PDV-a), kao i transportne troškove koje kupac posebno plaća za isporuku robe na određeno mesto i u određenom roku. 57 gde je za sektor, odnosno oblast proizvodnje u periodu : - bruto marža; - premije i subvencije; - troškovi eksploatacije; - troškovi zarada; - troškovi amortizacije; - troškovi poreza i doprinosa; - troškovi rezervisanja; Bruto marža (tj. bruto poslovni rezultat) jednaka je razlici između poslovnih prihoda ( ) i direktnih rashoda ( ). U poslovne prihode ulaze prihodi od prodaje robe i usluga na domaćem tržištu i u izvozu, prihodi od premija i subvencija, prirast vrednosti zaliha učinaka i ostali poslovni prihodi, dok su direktni rashodi zbir nabavne vrednosti prodate robe i troškova materijala za izradu. S obzirom na to da su neke oblasti i sektori u posmatranom periodu dobijali različite oblike stalne ili povremene finansijske pomoći od države njihove performanse su iskazivane i prema ukupnoj bruto domaćoj vrednosti i umanjenoj za iznos subvencija. Produktivnost rada predstavlja odnos rezultata proizvodnje i broja radnika. Može biti izražena vrednosno (ekonomska produktivnost) ili količinski (fizička produktivnost). Usled heterogenosti autputa bolje je produktivnost izražavati u vrednosnim jedinicama. U našem slučaju produktivnost rada je dobijena kao odnos i broja zaposlenih ( ) i tada označava dinarski iznos koji prosečno generiše svaki zaposleni u posmatranom sektoru i datom vremenskom periodu. Osim toga, produktivnost je često data i u obliku koeficijenta: Jedinične troškove rada definišemo kao količnik isplaćene mase plata ( ) i u sektoru, tj. oblasti proizvodnje i u periodu t. Za produktivnost rada i jedinične troškove rada očekujemo da će imati pozitivan predznak (sporadično će se javljati i oblasti proizvodnje koje su u posmatranom periodu generisale 58 negativnu novostvorenu vrednost), pri čemu bi kriterijum uspešnosti označavao porast produktivnosti rada i/ili smanjivanje jediničnih troškova rada. Opisana zakonitost na prvi pogled deluje vrlo ubedljivo. Uprkos tome, u specifičnim okolnostima empirijski dokazi ne samo da dovode u sumnju ovakva očekivanja već ih čini se i ubedljivo opovrgavaju. Posebno je to slučaj sa očekivanom negativnom korelacijom jediničnih troškova rada i autputa. Naime, autor Kaldor je još sedamdesetih godina prošlog veka, za pojedine zemalje u posleratnom periodu, utvrdio snažnu protivurečnost njihovog istovremenog gubitka cenovne konkurentnosti (putem porasta jediničnih troškova rada) i tržišne ekspanzije. Verovanje da se niskim nominalnim zaradama i rastom produktivnosti (koju stvara redukcija zaposlenosti) može obnoviti konkurentnost, te i sam ekonomski rast je „slepo“ i nema jakih empirijskih dokaza. Po njemu ekonomski rast opredeljuje izvoz, koji je, pak, funkcija svetske tražnje i međunarodne konkurentnosti samog izvoza. Interesantno je da su empirijski dokazi vrlo brzo demantovali i Kaldora, jer je utvrđeno da je izvoz najbrže rastao u zemljama koje su imale veoma brz rast jediničnih troškova rada69. Za sve segregacije preduzeća (videti tačku 1.3 u ovom poglavlju) raspoloživi su i podaci o: (a) poslovnom dobitku/gubitku, (b) dobitku/gubitku iz redovnog poslovanja, (c) neto dobitku/gubitku, kada u račun uključujemo i ostale prihode i rashode, porez na dobit i drugo; odnosno (d) bruto marži u apsolutnom iznosu koja je prethodno već definisana kao element obračuna bruto dodate vrednosti. Na osnovu ovih indikatora izvode se i neki relativni pokazatelji profitabilnosti, tj. rentabiliteta za nivo sektora i oblasti. Na taj način ćemo imati i podatke o stopi bruto marže, stopi poslovnog dobitka/gubitka, stopi dobiti/gubitka iz redovnog poslovanja i stopi neto dobitka/gubitka. Time ćemo obezbediti i mogućnost njihovog adekvanog vremenskog poređenja. Oni će, naravno, biti dati u procentima. Podsećamo da rentabilnost izražava efektivnost korišćenja (zarađivačku moć) imovine (uloženog kapitala). Stoga su ovi indikatori veoma bitni, jer se stepen zarađivačke moći smatra izrazom sposobnosti preduzeća da generiše novu vrednost, koja je cilj finansijskog upravljanja. 69 Više o tzv. Kaldovorov paradoksu pogledati: Felipe, J. and U. Kumar (2011). Unit Labour Costs in the Eurozone: The Competitivness Debate Again, Working Paper 651, Levy Economics Institute of Bard College, New York, p.32. 59 1.2. Obuhvat Analizom će biti obuhvaćena sva privredna društva nefinanijskog poslovnog sektora ekonomije Srbije, koja su predala finansijske izveštaje u periodu od 2002. do 2007. a koja se nalaze u registru Republičkog zavoda za statistiku (RZS). Period nakon toga je izostavljen, jer se privreda već od sredine 2008. godine suočava sa finansijskom krizom i posledično recesijom što bi značajno otežalo ili pak onemogućilo ocenu uspostavljenih tendencija u posmatranom periodu. Strukturni lom koji je otpočeo 2008. ima trajno dejstvo na kretanje vremenske serije te bi prognoziranje budućeg kretanje vremenske serije u tom slučaju bilo i nepouzdano. Broj privrednih društava i zadruga koji su predali finansijske izveštaje kreće se od 66.878 u 2002. preko 75.477 i 75.430 u 2004. i 2005, respektivno, do 84.109 u 2007. godini. Činjenica je da je njihov stvarni broj nešto niži, jer je jedan deo finansijskih izveštaja neispravan, što je onemogućilo obradu. Neobrađeni finansijski izveštaji su sadržali računsku i logičku neispravnost i/ili neki formalni nedostatak. Uz to, postoje i privredna društva koja nisu predala finansijske izveštaje Agenciji za privredne registre (APR), iako su, po zakonu, to bila u obavezi da učine. Njihov broj u proseku iz godine u godinu osciluje oko 13 hiljada. Minimum od 7.883 je zabeležen 2004. godine, a maksimum godinu dana kasnije i to 16.524 70 . Naglašavamo da je veličina i stvarni ekonomski kapacitet zadružnog sektora u okviru realnog dela ekonomije (posebno industriji) jako mali. Pri tome, kod zadružnog sektora postoje i nejasni kriterijumi svojinske pripadnosti, što su bitni razlozi zašto zadružni sektor nije tretiran analizom. Ispravnost ove odluke je dokaziva na podacima iz 2007. kada jsue poslovale 2.363 zadruge, odnosno 2,8% od ukupnog broja privrednih društava i zadruga i u njima je bilo zaposleno 10.835 radnika. Većina zaposlenih (79,1%) radila je u zemljoradničkim zadrugama. Očekivano, najveći broj zadruga je poslovao u sektoru poljoprivrede, lova, šumarstva i vodoprivrede (1.407 ili 59,5%), sektoru aktivnosti u vezi sa nekretninama (476 ili 20,2%), a po veličini 97,8% čine male zadruge. U ukupnim prihodima i rashodima svih privrednih 70 Kalkulacija autora na bazi podataka RZS. Takođe pogledati: Nikolić I. i Kovačević M. (2010). Kratak osvrt na strukturne indikatore poslovanja preduzeća u Srbiji od 2002. do 2007. godine sa posebnim fokusom na privatizovana preduzeća, str. 97-113, zbornik sa savetovanja Kraj privatizacije, posledice po ekonomski razvoj i nezaposlenost u Srbiji, Institut ekonomskih nauka, Beograd 60 društava učestvuju sa manje od jedan odsto, u ukupnim sredstvima učestvuju sa 0,8%, a u 2007. godinu su iskazale i negativan neto dobitak. Graf. 23. Broj privrednih društava i zadruga u Republici Srbiji (period 2002-2007.) Udeo bruto dodate vrednosti zadružnog sektora u ukupnoj VA svih privrednih društava je iznosio samo 0,27%. S druge strane, bruto poslovni višak ukupnog zadružnog sektora bio je negativan (blizu 200 miliona dinara), što znači da je vrednost VA nedovoljna da pokrije naknade zaposlenima i neto poreze na proizvodnju. Udeo zadruga iz sektora industrije u ukupnom broju zadruga u Srbiji je zanemarljiv, jer udeo njihove VA u ukupnoj VA zadružnog sektora iznosi jedva 2,5%. 1.3. Segregacija preduzeća Privredna društva, za potrebe ove analize, delimo u više skupova, odnosno podskupova. Osnovni kriterijumi za njihovo razvrstavanje su: A. Prema svojini na:  državna,  društvena,  mešovita i  privatna privredna društva. Segregacija privatnih preduzeća dopunjena je izdvajanjem (prema spisku Agencije za privatizaciju) preduzeća privatizovanih u periodu 2002-2007. odnosno njihovog ostatka koga čine novonastala privatna preduzeća, kao i privredna društva koja su 0 20 40 60 80 100 120 2002 2003 2004 2005 2006 2007 u h il ja d a m a Finansijski izveštaji koji su obrađeni - ispravni Finansijski izveštaji, predati ali neispravni Privredna društva koja nisu predala finansijske izveštaje Izvor: RZS; kalkulacija autora 61 privatizovana pre 2002. godine (u skladu sa ranije važećim zakonima o privatizaciji). S druge strane, u okviru privatnih preduzeća posmatraće se i ona sa pretežnim udelom stranog kapitala u ukupnoj vrednosti kapitala posmatrane oblasti, tj. dvocifrene klasifikacije delatnosti. Ovaj podatak je dobijen kao: udeo zbira stranog kapitala u akcijskom kapitalu (aop 624), udelima d.o.o. (aop 626) i ulozima članova ortačkog i komanditnog društva (aop 628) u ukupnoj vrednosti kapitala (aop 633). B. Prema veličini Razvrstavanje privrednih društava prema veličini je izvršeno u odnosu na broj zaposlenih radnika. Velika privredna društva imaju preko 251 zaposlenih, srednja od 51 do 250 zaposlenih, a mala do 50 zaposlenih. Svesni smo da interpretacija indikatora veličine grosso modo, uprkos egzaktnom kriterijumu broja zaposlenih nosi i određenu dozu nepreciznosti budući da ne uvažava specifičnosti pojedinih sektora i oblasti. C. Prema delatnosti Prethodne dva kriterijuma segregacije koriste se i kod razvrstavanja privrednih društava prema delatnosti koju obavljaju. U tom slučaju upotrebljena je klasifikacija delatnosti (KD) iz 1996 71. i to na nivou sektora, oblasti i grane. Posebna pažnja poklonjena je: Industriji i rudarstvu, ukupno i njenim sektorima: (i) Vađenju ruda i kamena; (ii) Prerađivačkoj industriji i (iii) Prizvodnji električne energije, gasa i vode. U okviru prerađivačke industrije detaljno se bavimo posmatranjem svih njenih oblasti, počev od: proizvodnje prehrambenih proizvoda i pića, proizvodnje tekstilnih prediva i tkanina, do proizvodnje nameštaja i reciklaže. 2. Analiza bruto dodate vrednosti U 2007. godini ispravne finansijske izveštaje, koji su mogli biti predmet obrade, predalo je 84,1 hiljada preduzeća, što je za 10,3% više u odnosu na 2006. godinu, odnosno 25,8% ili 17,2 hiljade više u odnosu na 2002. Skok u 2007. se najvećim delom duguje većem obuhvatu preduzeća u privatnoj svojini, čiji je broj, u odnosu na 2006. godinu, povećan za 11,5% ili nešto više od 8 hiljada. 71 U toku procesa usklađivanja domaćih propisa sa standardima EU, tj. standardima Evropskog statističkog sistema, u julu 2010. godine, na osnovu Uredbe i Zakona o klasifikaciji delatnosti, Vlada Republike Srbije je potonju klasifikaciju zamenila novom Klasifikacijom delatnosti tzv. KD 2010. KD 2010 je, u stvari, samo prevedena standardna klasifikacija delatnosti EU-NACE Rev. 2 koja je u EU stupila na snagu od početka 2008. godine. 62 Posmatrano prema svojinskoj strukturi privatna preduzeća beleže najbrži rast. Njihov broj je u 2007. bio za 36% veći u odnosu na 2002. godinu i u posmatranom periodu je rastao po prosečnoj stopi od 6,5%. Nagli porast privatnih preduzeća u 2005. u odnosu na 2004. jednim delom se može objasniti i prevođenjem preduzeća iz mešovite svojine u ovaj svojinski oblik, dok je skok u 2007. u odnosu na 2006. isključivo posledica rasta izvornog privatnog sektora, čija su preduzeća ispunila potrebne uslove za predaju finansijskih izveštaja u mnogo većem broju nego ranijih godina. S druge strane, broj preduzeća u društvenoj svojini je smanjen za oko 30%. Usled pomenutih kretanja, udeo privatnih preduzeća u ukupnom broju preduzeća je povećan sa 86% u 2002. na 93% u 2007, a društvenih preduzeća smanjen sa 6% na 3%. Učešće broja preduzeća u državnoj svojini u ukupnom broju preduzeća se, u navedenom periodu, nije bitnije menjalo. Graf. 24. Broj preduzeća koja su predala finansijske izveštaje u periodu 2002-07. Ukupan broj zaposlenih opada u svim godinama posle 2001, tako da je u 2007. godini bio za 249 hiljada, ili 18,5% manji nego u 2001. Jedini svojinski sektor u kome je broj zaposlenih rastao tokom svih posmatranih godina (2002-2007) bio je sektor privatne svojine, u kome je 2007. bilo zaposleno 686 hiljada ljudi, što je za 451 hiljadu ili 192% više u odnosu na 2001. U ovom sektoru svojine je samo tokom 2005. godine zaposleno više od 200 hiljada novih radnika i dodatnih 78 hiljada tokom 2007, tako da nema dileme da on predstavlja glavni ventil apsorpcije prekomernog broja radnika iz društvene i mešovite svojine. 0 10.000 20.000 30.000 40.000 50.000 60.000 70.000 80.000 90.000 2002 2003 2004 2005 2006 2007 Državna Mešovita Zadružna Privatna Društvena Izvor: RZS; kalkulacija autora 63 Posle pada u 2002, broj zaposlenih je rastao i u državnom sektoru, posebno brzo u 2003. godini; na kraju je u ovom sektoru u 2007. bilo zaposleno 65 hiljada, ili 58% više radnika nego u 2001. godini. Graf. 25. Kretanje broja zaposlenih u periodu 2002-2007. Kada se uporede stope rasta bruto dodate vrednosti u koju su uključene subvencije (u daljem tekstu (VA)) i vrednosti bez subvencija (VA-s), na nivou svih obuhvaćenih preduzeća zapaža se da je indeks VA-s, (prethodna godina = 100), u 2002. bio manji od indeksa VA. U narednim godinama odnos je obrnut: VA-s raste brže nego VA i to zahvaljujući usporavanju rasta subvencija u preduzeća u državnoj svojini; u privatnom sektoru indeksi VA i VA-s su ujednačeni u svim godinama, osim u 2005. kada je usled osetnijeg priliva subvencija rast VA po prvi put premašio rast VA-s. Tabela 7. Indeksi kretanja bruto dodate vrednosti (VA) (međugodišnje promene, prethodna godina =100) Bruto dodata vrednost u baznim cenama (VA) VA umanjena za subvencije (VA-s) 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2002 2003 2004 2005 2006 2007 UKUPNO 127,7 112,9 135,4 126,5 120,9 121,5 125,8 114,5 138,2 127,2 121,7 121,6 Društvena 117,2 65,2 95,5 90,6 109,6 51,4 114,8 67,1 98,2 90,7 105,1 46,5 Privatna 152,4 147,1 171,8 205,2 125,0 131,3 152,4 147,2 171,8 204,8 125,4 131,3 Mešovita 118,3 107,7 122,5 52,3 116,5 104,2 117,8 107,6 123,1 52,1 115,9 104,9 Državna 162,6 198,9 139,6 126,9 117,4 133,1 169,4 266,6 152,4 129,9 122,9 134,6 Izvor: RZS; kalkulacija autora 0 200.000 400.000 600.000 800.000 1.000.000 1.200.000 1.400.000 2002 2003 2004 2005 2006 2007 Državna Mešovita Zadružna Privatna Društvena Izvor: RZS; kalkulacija autora 64 Naime, subvencije date privatnom sektoru u 2005. su nominalno za oko 3 milijarde dinara ili 149% veće nego godinu dana ranije, ali jedva da prelaze 1% ostvarene bruto dodate vrednosti sektora. U društvenom i mešovitom sektoru razlike u indeksima VA i VA-s nisu velike, ali su u državnom sektoru subvencije u 2002. činile približno polovinu VA. Od 2003. njihov obim se redukuje; u 2005. pada na oko petinu VA, a u 2007. na 14,5%. Kada je reč o svim privrednim društvima zapaža se da bi se porast VA-s u 2002. i 2003, kao red veličina, mogao objasniti porastom cena i realnim porastom aktivnosti. To nije slučaj sa 2004. u kojoj je VA-s rasla znatno brže od onoga što bi sugerisao porast cena i realni porast aktivnosti u tim preduzećima: VA-s je povećana za 38% pri povećanju cena na malo od 10,1%, i realnom porastu BDP-a od 9,3% čime se može objasniti tek nešto više od polovine porasta nominalne vrednosti VA-s. U 2005. godini dolazi do njihovog ponovnog približavanja, s obzirom da je realni rast BDP-a iznosio 5,4%, a cene na malo su povećane za 16,5%. Isto važi i za period 2006-2007. kada je nominalna stopa rasta VA-s iznosila nešto manje od 22%. Na grafikonu 26. je prikazan procentualni doprinos pojedinih tipova svojine porastu ukupne VA. Vidimo da se gotovo pet šestina porasta VA u periodu 2002-2007. duguje privatnoj svojini. Pozitivan doprinos privrednom rastu stiže i od državne svojine. Preduzeća u društvenoj svojini doprinela su porastu VA sa oko 8%, ali sa negativnim predznakom, dok je doprinos mešovite svojine neutralan. Tokom 2007. superiornost privatne svojine je samo potvrđena, s tim da je iznadprosečan rast u odnosu na 2006. dobrim delom posledica proširenog obuhvata privatnog sektora, a manje, kao što je to bio slučaj u prethodnim godinama, privatizacije društvene i mešovite svojine. Primera radi, najveći broj preduzeća iz mešovite svojine je preveden u privatni sektor tokom 2005. kada je broj preduzeća deklarisanih pod mešovitom svojinom u odnosu na 2004. bio manji za 1.152, a broj zaposlenih za 200 hiljada ili 54%, dok je ostvareni autput prepolovljen. Usled toga je i vrednost VA u 2005. u odnosu na 2004. apolutno smanjena za 48%, da bi konačno bila zabeležena i niža stopa rasta ukupne VA za gotovo 56%. 65 Graf. 26. Doprinos pojedinih oblika svojine povećanju ukupne VA u Srbiji Ukoliko, pak, zanemarimo pomenuti jednokratni poremećaj u svojinskoj strukturi, ključni problem srpske privrede ostaje pitanje što bržeg restrukturiranja preduzeća u društvenoj svojini, budući da jedino ona, kontinuirano, iz godine u godinu, beleže negativan doprinos ukupnom privrednom rastu. Napominjemo da se učešće društvene svojine u ukupnoj vrednosti VA od 2001. smanjuje. U 2001. je ono iznosilo trećinu, u 2005. manje od 10% ukupne vrednosti VA, a u 2007. samo oko 3%. Samim tim i negativni rezultat ima sve manje efekte na rast ukupne VA. Rehabilitacija ovih preduzeća je praćena redukcijom velikog broja viška zaposlenih, ali njihov broj je i krajem 2007. bio značajan (iznosio je oko 93 hiljade), što dodatno otežava rešavanje statusa ovih preduzeća, imajući u vidu negativne političke posledice – značajno opadanje političke popularnosti onih koji o tome odlučuju, odnosno sprovode takvo restrukturiranje. Zanimljivo je, međutim, sledeće zapažanje. Kada se isključe subvencije (naredna slika), udeo privatnog sektora u VA-s se, u odnosu na udeo u VA, povećava u svim godinama (u 2003. i u periodu 2005-2007. čak za više od 2 procentna poena), tako da u 2007. iznosi gotovo 67%. Nasuprot tome, udeli sektora državne svojine se smanjuju za po više od 4 procentna poena 2001-2003, oko 3 poena u 2005. odnosno za nešto više od 2 poena u poslednje dve posmatrane godine. To znači da se fiskalnim putem u proseku oko 3% ukupne VA preraspodeljivalo u korist sektora državne svojine i to, pre svega na teret sektora privatne svojine. -8,0% 82,0% -0,1% 25,5% -20% -10% 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% Društvena Privatna Mešovita Državna 2007/2001 2007/2006 Izvor: RZS; kalkulacija autora 66 Graf. 27. Promena učešća pojedinih sektora u stvaranju VA nakon isključivanja subvencija (izraženo u procentnim poenima) Kada se sva preduzeća razvrstaju po veličini, za mala, za srednja i za velika preduzeća je tipično da je u 2002. VA rastao brže nego VA-s i da je u narednim godinama taj odnos obrnut, što znači da je VA kod svih preduzeća, bez obzira na veličinu, rastao sporije, odnosno – smanjivao se značaj subvencija za rast dodate vrednosti. Inače, u svim ovim grupama preduzeća udeo privatnog sektora u VA-s je rastao i dominantan je, tako da u 2007. u malim, srednjim i velikim preduzećima iznosi 92%, 77% i 50%, respektivno. Udeo mešovitog sektora je u 2001. bio najveći i vremenom opada, ali se zapaža stalni rast udela sektora državne svojine – sa 5% u 2001. na 19% u 2007. godini. Tabela 8. Indeksi kretanja bruto dodate vrednosti u preduzećima razvrstanim po veličini (međugodišnje promene, prethodna godina = 100) Bruto dodata vrednost u baznim cenama (VA) VA umanjena za subvencije (VA-s) 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2002 2003 2004 2005 2006 2007 UKUPNO 127,7 112,9 135,4 126,5 120,9 121,5 125,8 114,5 138,2 127,2 121,7 121,6 Mala 150,5 141,1 148,1 134,4 133,8 109,9 149,3 140,9 152,8 134,9 133,5 109,5 Srednja 118,8 105,9 140,8 127,0 129,5 131,2 116,3 108,1 142,3 127,6 129,3 133,0 Velika 125,1 107,2 129,3 123,2 112,5 124,3 123,1 108,7 131,6 123,8 113,7 124,1 Izvor: RZS; kalkulacija autora 0,04 1,83 2,47 -4,37 -0,42 2,38 0,22 -2,19 -5 -4 -3 -2 -1 0 1 2 3 4 5 Društveni Privatni Mešoviti Državni 2002 2003 2004 2005 2006 2007 Izvor: RZS; kalkulacija autora 67 Posle 2002. smanjivao se relativni udeo subvencija u ukupnoj VA; u 2002. one su učestvovale sa 8% do 9%, u 2003. se to učešće smanjilo na oko 7,5%, da bi se posle 2004. redukovalo na ispod 6%. Tokom 2007. udeo subvencija u VA iznosi 4,4%. Subvencije su, na ukupnom nivou, u 2003. i apsolutno smanjene za 1,1 milijardu dinara, ili oko 3%. U 2004. subvencije su nominalno povećane za svega 0,6%, da bi u 2005. njihov rast iznosio 14,5%, međutim one su realno smanjene budući da je deflator BDP-a za tu godinu ocenjen na oko 15%. Ipak, realni porast subvencija u odnosu na prethodnu godinu je zabeležen u 2007, jer je nominalni rast subvencija iznosio 20%, dakle dvostruko više od ocenjenog deflatora BDP-a u toj godini. Napominjemo da se vrednost subvencija u 2007. u malim, srednjim i velikim preduzećima značajno razlikuje. Velika preduzeća su u odnosu na mala i srednja dobila pet, odnosno sedam puta više subvencija (u 2007. velika preduzeća su subvencionisana sa oko 35,6 milrd. dinara). Graf. 28. Učešće subvencija u VA u periodu 2002-2007. Razumljivo da je učešće subvencija u VA najmanje u privatnom sektoru (koncentrisane su u prerađivačkoj industriji, polovina od toga u prehrambenoj industriji) – ispod 1% – u mešovitom sektoru oko 2,5%; u društvenom sektoru se povećalo, sa oko 8% u prve dve godine, i 3% u 2005. na 7,2% u 2006. i preko 16% u 2007. godini, tako da je premašilo i udeo u državnom sektoru koji je u ovom pogledu sve do 2007. bio dominantan; ovde su subvencije u 2002. činile gotovo polovinu VA i nešto manje od jedne trećine u 2003. U 2005. udeo se spušta na ispod 20%, odnosno na ispod 15% u 2007. 0% 5% 10% 15% 20% 25% 30% 35% 40% 45% 50% Društvena Privatna Mešovita Državna 2002 2003 2004 2005 2006 2007 Izvor: RZS; kalkulacija autora 68 3. Ocena uticaja promene vlasničke strukture Promena vlasničke strukture privrednih društava, koja je usledila nakon 2001. godine, pozitivno se odrazila na kretanje produktivnosti i troškova rada. Međutim, ono nije posledica bitno veće privredne aktivnosti ili bruto dodate vrednosti, već, pre svega, niske polazne osnovice iz 2000. godine i dramatične redukcije zaposlenosti u godinama koje su sledile. 3.1. Efekti na zaposlenost Najpre, valja konstatovati da je ukupan broj zaposlenih, osim u 2007. opadao u svim godinama posle 2001, tako da je u 2007. bio za 248,9 hiljada, ili 18,5% manji nego u 2001. 72 Posmatrano 2007. na 2002. apsolutno smanjenje zaposlenih, evidentiranih na bazi efektivnih časova rada, iznosi 195,4 hiljada73. Najintenzivnija redukcija zaposlenih je izvedena do 2005. i ovom periodu se pripisuje čak 92% ukupnog pada. U 2006. intenzitet oslobađanja viška zaposlenih slabi, da bi se u 2007, u odnosu na prethodnu godinu, po prvi put registrovao i porast broja zaposlenih od 1,3 hiljade, ili 0,1% (v. grafikon u tački 2. ovog poglavlja). Graf. 29. Promene broja zaposlenih u privrednim društvima grupisanim po svojinskim oblicima u periodu 2007-2001. 72 Uz apstrahovanje izvesnih razlika koje su mogle nastati zbog nejednakog obuhvata preduzeća po pojedinim godinama. 73 Do kraja 2012. broj izgubljenih radnih mesta će se dodatno udvostručiti, a broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji će se svesti na svega 289 hiljada. Kontrakciju zaposlenosti neće izbeći ni relativno uspešne oblasti prerađivačke industrije: prehrambena industrija (smanjenje od 37 hiljada ili 42%), proizvodnja pića (pad 10 hiljada ili 52,5%) i duvanska industrija (dve trećine manje zaposlenih). Na drugoj strani su oblasti koje praktično nestaju, poput tekstilne industrije gde je zaposlenost smanjena za čak 81% (sa 33 na 6 hiljada). -250 -200 -150 -100 -50 0 50 100 150 200 250 -500 -400 -300 -200 -100 0 100 200 300 400 500 Društvena Privatna Mešovita Državna u % u h il ja d a m a Apsolutno Relativno (desna skala) Izvor: RZS; kalkulacija autora 69 Jedini svojinski sektor gde broj zaposlenih raste tokom svih posmatranih godina (2002-2007) bio je sektor privatne svojine. Ovde je 2007. bilo zapošljeno 451 hiljada, ili 192% više ljudi nego u 2001. S obzirom na činjenicu da je u posmatranom periodu povećani obuhvat privatnih preduzeća nastao pretežno zbog novoosnovanih preduzeća, broj preuzetih radnika iz privatizovanih društvenih preduzeća je, verovatno, znatno manji od ukupnog broja zaposlenih u grupaciji privatnih preduzeća. Iz toga se implicitno može izvesti zaključak da se izvršena privatizacija društvenih preduzeća ne može smatrati uspešnom, čemu doprinosi i nedovolja zaštita zaposlenih kod ugovaranja privatizacije. Posle pada u 2002, broj zaposlenih je rastao i u državnom sektoru, posebno brzo u 2003. godini; na kraju je u ovom sektoru u 2007. bilo zaposleno 65 hiljada, ili 58% više radnika nego u 2001. (u 2007. u odnosu na 2006. u broj radnika zaposlenih u državnoj svojini bio je veći za 4,3%). U društvenom i mešovitom sektoru istovremeno je broj zaposlenih smanjen za nešto više od 765 hiljada. Posmatrano prema veličini preduzeća, do kraja 2007. godine zabeležen je rast zaposlenosti kod malih preduzeća za 26.059 radnika ili za 7,4%, i pad broja zaposlenih kod velikih i srednjih preduzeća i to za 27,0% i 16,7%, respektivno. U velikim preduzećima je zaposlenost i u apsolutnom smislu najviše smanjena, čak za 169,8 hiljada, što objašnjava 86,7% pada ukupne zaposlenosti privrednih društava od 2002. godine. Graf. 30. Broj zaposlenih u privrednim društvima razvrstanim po veličini i vlasništvu u 2002. i 2007. godini 0 50.000 100.000 150.000 200.000 250.000 300.000 350.000 2002 2007 2002 2007 2002 2007 Mala Srednja Velika Društvena svojina Privatna svojina Mešovita svojina Državna svojina Izvor: podaci RZS; kalkulacija autora 70 Ekspanzija privatnog sektora, usled privatizacije privrednih društava koja su pripadala drugim svojinskim oblicima, evidentna je kod praćenja broja zaposlenih kada se preduzeća razvrstamo po veličini. U srednjim preduzećima u privatnoj svojini broj zaposlenih je od 2002. do 2007. uvećan za 2,8 puta, sa 34,7 hiljada na 169,3 hiljade. Kod velikih preduzeća prirast broja zaposlenih je bio još snažniji. Povećanje je iznosilo 5,7 puta, sa 27,4 hiljade u 2002. na 184,9 hiljada zaposlenih na kraju 2007. godine. Bez dileme, ogroman izazov čak i za one malobrojne nove vlasnike koji su posedovali potrebna znanja i iskustvo, a pri tom bili i motivisani da nastave osnovnu delatnost preduzeća. Pitanje upravljanje velikim sistemima je preko noći postalo dominantno. Smanjenje ukupnog broja zaposlenih za 195,4 hiljade od 2002. do 2007. godine se u celosti objašnjava redukcijom zaposlenosti u industriji (pad od 195,6 hiljada). U građevinarstvu broj zaposlenih je manje-više stagnirao na istom nivou (zabeležen je neznatan pad od 2,5 hiljada), dok je u sektoru trgovine ostvaren porast broja zaposlenih od 22,3 hiljade. Graf. 31. Broj zaposlenih u 2002. i 2007. godini (privredna društva razvrstana po delatnostima) Detaljniji pregled kretanja broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji dat je u Tabeli 9. Tabela 9. Promena broja zaposlenih u privrednim društvima prerađivačke industrije 2002-2007. Broj zaposenih u 2007. god. Razlika u odnosu na 2002. Relativna promena 2007/2002. Prosečna stopa rasta p.a. 2007/2002. Prerađivačka industrija 410.998 -176.375 -30,0% -6,9% Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 82.997 -22.227 -21,1% -4,6% Proizvodnja duvanskih proizvoda 1.982 -1.871 -48,6% -12,4% 0 100.000 200.000 300.000 400.000 500.000 600.000 700.000 800.000 Industrija Građevinarstvo Trgovina Ostalo 2002 2007 -195,6 hilj. Izvor: RZS; kalkulacija autora 71 Proizvodnja tekstilnih prediva, tkanina i odevnih predmeta 38.693 -41.779 -51,9% -13,6% Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija 17.362 -3.353 -16,2% -3,5% Proizvodnja koksa i derivata nafte 8.107 1.840 29,4% 5,3% Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 24.843 -12.526 -33,5% -7,8% Proiz. proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa 21.566 -5.201 -19,4% -4,2% Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala 22.412 -23.074 -50,7% -13,2% Proizvodnja stand. metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja 31.016 5.871 23,3% 4,3% Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta 31.648 -5.457 -14,7% -3,1% Proizvodnja osnovnih metala 19.673 -12.894 -39,6% -9,6% Proizvodnja električnih mašina i aparata, na dr. mestu nepom. 15.438 -8.614 -35,8% -8,5% Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 21.496 -7.041 -24,7% -5,5% Proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava 7.777 -2.550 -24,7% -5,5% Proizvodnja nameštaja 18.084 -22.113 -55,0% -14,8% Reciklaža 2.987 -142 -4,5% -0,9% Izvor: RZS; kalkulacija autora 3.2. Efekti na produktivnost i troškove rada Ako se kao merilo produktivnosti uzme bruto dodata vrednost u baznim cenama po zaposlenom, uočljivo je da je na nivou svih preduzeća u 2002. godini produktivnost rasla sporije ne samo od bruto zarada po zaposlenom (između 7% i 8%), nego i od mase bruto zarada – uprkos padu broja zaposlenih za 4%. Graf. 32. Dinamika produktivnosti i zarada na nivou svih preduzeća (tekući indeksi, međugodišnje promene) S druge strane, koeficijent troškova rada je sa 0,54 u 2001. povećan na 0,58 u 2002. godini. U 2003. odnos rasta mase bruto zarada i produktivnosti je bio obrnut, ali su bruto zarade po 100 105 110 115 120 125 130 135 140 145 2002 2003 2004 2005 2006 2007 Bruto plate Bruto plate po zaposlenom Produktivnost Izvor: RZS; kalkulacija autora 72 zaposlenom još uvek rasle nešto brže od produktivnosti (22,5% prema 20%). Koeficijent troškova rada je neznatno povećan (na 0,59). Nakon 2003. produktivnost raste brže i od mase bruto plata i od bruto plata po zaposlenom. Pri stagnaciji zaposlenosti, nominalanom rastu ukupne VA od 21,5% i mase bruto plata od 13,1% tokom 2007. odstupanje produktivnosti od bruto plata po zaposlenom dostiže maksimum i to u korist produktivnosti (produktivnost je u 2007. za više od 8 procentnih poena rasla brže od rasta bruto plata po zaposlenom). Pri tome, koeficijent troškova rada je zabeležio rekordan minimum od 0,52. Ako se analizira nivo produktivnosti u odnosu na privredni prosek, videće se da je produktivnost preduzeća u društvenoj svojini daleko ispod ovog proseka u svim godinama, i to u opadajućem nizu – od 16% u 2002. do blizu dve petine u 2007. godini. Produktivnost u sektoru privatne svojine se dosta stabilno drži iznad proseka. U mešovitoj svojini je u startu bila 9,2% iznad proseka, ali je ova razlika opadala; u 2004. je anulirana, a u 2007. je bila čak za 12% ispod proseka. Privredna društva u državnoj svojini su stalno imala pozitivan otklon produktivnosti u odnosu na prosek i on je vremenom povećan (sa 2% u 2001) do preko 40% u 2003. i 2004, ali i vraćen na oko 30% u 2005. i 2007. Graf. 33. Nivo produktivnosti preduzeća razvrstanih prema svojini (u %, prema proseku privrede) Za razliku od 2004. kada je nasuprot velikim, u srednjim i, posebno, u malim preduzećima indeks produktivnosti znatno premašio indeks prosečnih bruto zarada – za 15%, odnosno za 17%, pozitivna vrednost koeficijenta odnosa produktivnosti i bruto plata po zaposlenom (odnosno vrednost koja je veća od 100) je u 2005. godini zadržana upravo zahvaljujući -80 -60 -40 -20 0 20 40 60 Društvena Privatna Mešovita Državna 2002 2003 2004 2005 2006 2007 Izvor: RZS; kalkulacija autora 73 porastu produktivnosti u ovim preduzećima. Nakon 2004. godine kod malih preduzeća prekida se uzlazni trend dominacije produktivnosti nad zaradama, a njihova pozitivna dinamika postoji samo kod srednjih i velikih preduzeća; u 2007. produktivnost je kod ovih preduzeća rasla brže od rasta bruto plata po zaposlenom za 12%, odnosno 9,3%, respektivno. Graf. 34. Međugodišnja promena koeficijenta odnosa produktivnosti i bruto plata po zaposlenom u zavisnosti od veličine preduzeća Posmatrano na nivou delatnosti, važno je istaći da se produktivnost industrije u relativnom smislu tokom posmatranog razdoblja ne popravlja u odnosu na prosek privrede. Štaviše, tokom 2007. u odnosu na 2002. je dodatno pogoršana, jer je sa ispodprosečnih 3,1% produktivnost industrije u odnosu na ukupnu privredu Srbije već bila niža za 4,9%. Na nivou oblasti prerađivačke industrije produktivnost je najviša u duvanskoj industriji i proizvodnji koksa i derivata nafte, dok je najslabiji rezultat u ovom segmentu pokazivala automobilska industrija. Na drugoj strani, najdinamičniji porast produktivnosti do 2007. godine ostvaren je kod reciklažne industrije i proizvodnje osnovnih metala. Detaljan prikaz produktivnosti prerađivačke industrije posmatrano po oblastima na nivou svih preduzeća dat je na grafikonu 35. 80 90 100 110 120 130 2002 2003 2004 2005 2006 2007 Mala Srednja Velika Ukupno, sva preduzeća Izvor: RZS; kalkulacija autora 74 Graf. 35. Produktivnost prerađivačke industrije posmatrano po oblastima na nivou svih preduzeća Za razliku od produktivnosti rada, koeficijent troškova rada na nivou svih privrednih društava, kako je već istaknuto, rastao je u 2002. i 2003, da bi u 2004. godini, nakon usklađivanja rasta prosečnih zarada sa produktivnošću, opao74. S obzirom na činjenicu da su tokom 2005. i bruto zarade i VA rasle po stopi od oko 26%, vrednost koeficijenta troškova rada je ostala nepromenjena. Na istom nivou (0,56), vrednost koeficijenta troškova rada ostaje i tokom 2006. godine, a dalje smanjenje je zabeleženo u 2007. (0,52), zahvaljujući znatno bržem rastu VA od rasta mase bruto zarada (VA je u odnosu na prethodnu godinu uvećana za 21,5%, a bruto zarade za 13,1%). Kada su u pitanju sektori svojine, treba zapaziti da je koeficijent troškova rada – mada je od 2002-2007. godine imao uporednu dinamiku kao i ukupni koeficijent – u sektoru privatne svojine najniži i jedino je u tom sektoru niži od 0,5 (u 2007. iznosi 0,46, što će reći da su bruto zarade opterećivale VA sa 46%). Na drugoj strani, posmatrani koeficijent je najveći u društvenom sektoru i iznosi 1,11. Državni sektor, izuzev u 2006., tokom posmatranih godina beleži blagu redukciju troškova rada, a u 2007. vrednost koeficijenta iznosi 0,53. 74 Masa bruto zarada je rasla sporije od mase neto zarada, jer su ovom potonjom formalno obuhvaćene i otpremnine, koje nisu opterećene doprinosima i porezima, i neka druga lična davanja sa manjim opterećenjem. 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 0 500 1.000 1.500 2.000 2.500 3.000 3.500 4.000 Produktivnost u 2007. (hilj.RSD) Prosečna godišnja stopa rasta produktivnosti u periodu 2002-2007, d.skala Izvor: RZS; kalkulacija autora 75 Graf. 36. Koeficijent troškova rada, preduzeća razvrstana prema svojini Koeficijent troškova rada je u 2007. bio najniži u velikim preduzećima (0,50), i jedino se ovde u svim godinama posle 2000. registruje ispodprosečan rast bruto zarada u odnosu na VA. Nauprotno njima, preduzeća srednje veličine u svakoj godini beleže pozitivan otklon za oko 8 do 9 poena u odnosu na prosek. Graf. 37. Koeficijent troškova rada, preduzeća razvrstana prema veličini Ako se preduzeća razvrstaju prema delatnostima, kao i u slučaju analize produktivnosti, dolazimo do zaključna da je koeficijent troškova rada među najvišim upravo u industriji, s tim 0,00 0,20 0,40 0,60 0,80 1,00 1,20 2002 2003 2004 2005 2006 2007 Društvena Privatna Mešovita Državna Prosek privrede 0,30 0,35 0,40 0,45 0,50 0,55 0,60 0,65 0,70 0,75 2002 2003 2004 2005 2006 2007 Mala Srednja Velika Ukupno, sva preduzeća Izvor: RZS; kalkulacija autora Izvor: RZS; kalkulacija autora 76 što je u ovom slučaju povoljnija dinamika, budući da se u odnosu na 2002. koeficijent troškova rada sa 0,61 smanjio na 0,53 u 2007. godini. Graf. 38. Koeficijent troškova rada u prerađivačkoj industriji u 2002. i 2007. (na nivou svih privrednih društava) 3.2.1. Nefinansijski poslovni sektor u 2007. godini U cilju potpunog uvida u stanje nefinansijskog poslovnog sektora na kraju posmatranog perioda, tj. u 2007. godini, u nastavku dajemo pregled najproduktivnijih delatnosti i njihovih koeficijenata troškova rada, najpre za skup svih preduzeća, a potom i za preduzeća razvrstana po veličini. Naredna tabela daje prikaz dvadeset najproduktivnijih delatnosti u okviru skupa svih posmatranih preduzeća koja su predala finansijske izveštaje u 2007. godini. Potputno je jasno da: a) najveću produktivnost beleže preduzeća tzv. nerazmenskog sektora privrede (u okviru kog bismo posebno izdvojili poslove iz korpusa finansijskog posredovanja, aktivnosti u vezi s nekretninama, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti, delatnosti organizacija na bazi učlanjenja); b) samo jedna oblast prerađivačke industrije, proizvodnja duvanskih proizvoda, prisutna na listi ima potencijal izvoza svoje proizvodnje u inostranstvo; 0,00 0,20 0,40 0,60 0,80 1,00 1,20 1,40 1,60 2002 2007 Izvor: RZS; kalkulacija autora 77 c) državna svojina je najdominantniji svojinski oblik, a od dvadeset delatnosti koje su se u 2007. naročito isticale po visokoj produktivnosti samo tri pripadaju privatnoj svojini; d) u svim izabranim delatnostima registrovan je koeficijent troškova rada manji od jedinice, a u većini slučajeva masa bruto zarada ne prelazi trećinu novostvorene vrednosti. Tabela 10. Spisak najproduktivnijih oblasti i sektora u 2007. godini (skup svih preduzeća) Sektor ili oblast poslovanja Tip svojine Broj preduzeća Broj zaposlenih Produktivnost (u 000. din) Koeficijent tr. rada I Finansijsko posredovanje Državna 5 93 5,739 0.33 23 Proizvodnja koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva Mešovita 1 4 5,300 0.31 16 Proizvodnja duvanskih proizvoda Privatna 9 1,685 4,006 0.32 74 Ostale poslovne aktivnosti Zadružna 345 1,077 3,432 0.95 91 Delatnost organizacija na bazi učlanjenja Društvena 21 71 2,740 0.49 91 Delatnost organizacija na bazi učlanjenja Privatna 50 180 2,662 0.73 70 Aktivnosti u vezi s nekretninama Državna 9 659 2,613 0.40 70 Aktivnosti u vezi s nekretninama Privatna 753 1,636 2,603 0.29 11 Vađenje sirove nafte i prirodnog gasa; usluge u proizvodnji nafte i gasa, osim istraživanja Državna 1 1,333 2,467 0.41 23 Proizvodnja koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva Državna 2 7,254 2,465 0.41 70 Aktivnosti u vezi s nekretninama Društvena 19 83 2,399 0.21 Z Saobraćaj, skladištenje i veze Mešovita 59 21,401 2,387 0.31 40 Proizvodnja i snabdevanje električnom energijom, gasom, parom i toplom vodom Državna 57 26,423 2,359 0.33 51 Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima Državna 18 2,415 2,318 0.45 37 Reciklaža Mešovita 7 104 2,287 0.11 3 Vodoprivreda Državna 3 594 2,244 0.37 50 Prodaja, održavanje i opravka motornih vozila i motocikala; trgovina na malo motornim gorivima Državna 5 2,291 1,989 0.52 72 Kompjuterske i srodne aktivnosti Mešovita 14 105 1,930 0.48 72 Kompjuterske i srodne aktivnosti Državna 4 326 1,737 0.60 91 Delatnost organizacija na bazi učlanjenja Mešovita 6 11 1,697 0.91 Izvor: RZS; kalkulacija autora Zaključci na posmatranom skupu malih preduzeća (sledeća tabela) su identični prethodno posmatranoj celini. 78 I ovde u pogledu produktivnosti dominiraju preduzeća koja posluju u okviru uslužnih delatnosti. Od ponuđenih preduzeća odskače prvo na listi, ne samo po nadprosečnoj produkivnosti, već i po ekstremo niskim troškovima rada. Nizak koeficijent troškova rada registrovan je i u oblasti reciklaže. Kao i u slučaji prethodne grupe preduzeća, i ovde je jasno da se izvozni poslovi u Srbiji za sada ne ubrajaju u visoko produktivne s obzirom da je na listi registrovana jedino proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja sa ovim potencijalom. Tabela 11. Spisak najproduktivnijih oblasti i sektora u 2007. godini (skup malih preduzeća) Sektor ili oblast poslovanja Tip svojine Broj preduzeća Broj zaposlenih Produktivnost (u 000. din) Koeficijent tr. rada 71 Iznajmljivanje mašina i opreme bez rukovaoca i iznajmljivanje predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo Mešovita 1 3 7,672 0.05 74 Ostale poslovne aktivnosti Zadružna 341 1,067 3,466 0.95 37 Reciklaža Mešovita 7 104 2,287 0.11 91 Delatnost organizacija na bazi učlanjenja Društvena 20 49 2,098 0.48 72 Kompjuterske i srodne aktivnosti Mešovita 14 105 1,930 0.48 91 Delatnost organizacija na bazi učlanjenja Privatna 48 83 1,748 0.82 23 Proizvodnja koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva Privatna 33 170 1,701 0.23 91 Delatnost organizacija na bazi učlanjenja Mešovita 6 11 1,697 0.91 91 Delatnost organizacija na bazi učlanjenja Državna 4 8 1,507 0.65 28 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja Zadružna 9 19 1,459 0.22 63 Prateće i pomoćne aktivnosti u saobraćaju; aktivnost putničkih agencija Mešovita 16 158 1,456 0.57 3 Vodoprivreda Privatna 5 164 1,442 0.29 74 Ostale poslovne aktivnosti Državna 20 391 1,402 0.74 71 Iznajmljivanje mašina i opreme bez rukovaoca i iznajmljivanje predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo Privatna 227 592 1,281 0.39 14 Vađenje ostalih ruda i kamena Zadružna 2 5 1,275 0.18 90 Odstranjivanje otpadaka i smeća, sanitarne i slične aktivnosti Privatna 53 392 1,218 0.41 80 Obrazovanje Mešovita 5 143 1,211 0.75 Izvor: RZS; kalkulacija autora 79 Preduzeća srednje veličine su u proseku u 2007. bila znatno produktivnija od malih. Po prvi put se pojavljuju preduzeća različitog tipa svojine koja posluju u okviru iste delatnosti kao nosioci visoke produktivnosti. Uslužni sektor dominira. U pogledu niskih troškova rada naročito se ističe aktivnost u vezi s nekretninama kod koje je udeo mase bruto plata u volumenu VA samo oko 5-6%. Udeo privatne svojine na listi je u porastu, a interesantan je veliki broj visoko produktivnih delatnosti koje su i dalje registrovane pod društvenom svojinom. Tabela 12. Spisak najproduktivnijih oblasti i sektora u 2007. godini (skup preduzeća srednje veličine) Sektor ili oblast poslovanja Tip svojine Broj preduzeća Broj zaposlenih Produktivnost (u 000. din) Koeficijent tr. rada 67 Pomoćne aktivnosti u finansijskom posredovanju Društvena 1 4 39,940 0.71 70 Aktivnosti u vezi s nekretninama Društvena 2 4 36,075 0.05 70 Aktivnosti u vezi s nekretninama Privatna 60 111 25,477 0.06 66 Osiguranje i penzijski fondovi, osim obaveznog socijalnog osiguranja Državna 1 19 11,694 0.18 67 Pomoćne aktivnosti u finansijskom posredovanju Državna 1 33 8,956 0.35 70 Aktivnosti u vezi s nekretninama Mešovita 1 1 6,851 0.12 23 Proizvodnja koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva Mešovita 1 4 5,300 0.31 71 Iznajmljivanje mašina i opreme bez rukovaoca i iznajmljivanje predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo Privatna 11 295 5,151 0.21 91 Delatnost organizacija na bazi učlanjenja Društvena 1 22 4,171 0.51 70 Aktivnosti u vezi s nekretninama Državna 3 300 3,696 0.35 30 Proizvodnja kancelarijskih i računskih mašina Društvena 2 43 3,620 0.21 91 Delatnost organizacija na bazi učlanjenja Privatna 2 97 3,445 0.68 I Finansijsko posredovanje Privatna 5 132 2,931 0.76 60 Kopneni saobraćaj; cevovodni transport Mešovita 7 686 2,477 0.26 23 Proizvodnja koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva Privatna 4 111 2,407 0.18 90 Odstranjivanje otpadaka i smeća, sanitarne i slične aktivnosti Privatna 1 67 2,324 0.44 72 Kompjuterske i srodne aktivnosti Privatna 15 916 2,299 0.49 30 Proizvodnja kancelarijskih i računskih mašina Privatna 19 879 1,952 0.38 16 Proizvodnja duvanskih proizvoda Privatna 2 160 1,902 0.76 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija Društvena 4 338 1,901 0.45 73 Istraživanje i razvoj Privatna 4 353 1,796 0.70 65 Finansijsko posredovanje, osim osiguranja i penzijskih fondova Privatna 4 128 1,775 0.80 Izvor: RZS; kalkulacija autora 80 Najproduktivnija velika preduzeća su u 2007. godini bila u privatnom i državnom vlasništvu. Oblast reciklaže se značajno izdvaja od drugih delatnosti i po visokoj produktivnosti i u pogledu ekstremno niskih troškova rada. S druge strane, prvih šest najproduktivnijih oblasti, odnosno sektora ujedno su visoko rangirani i po niskim troškovima rada. Telekom (oblast poštanske aktivnosti i telekomunikacije) je prema produktivnosti šesti na listi, pri čemu u njemu i udeo mase bruto plata u 2007. u vrednosti VA ne prelazi 25%. I pored deficita, oblasti prerađivačke industrije su u skupu velikih preduzeća nešto zastupljenije nego što je to bio slučaj sa prethodnim listama. Tabela 13. Spisak najproduktivnijih oblasti i sektora u 2007. godini (skup velikih preduzeća) Sektor ili oblast poslovanja Tip svojine Broj preduzeća Broj zaposlenih Produktivnost (u 000. din) Koeficijent tr. rada 37 Reciklaža Privatna 2 44 12,918 0.03 64 Poštanske aktivnosti i telekomunikacije Privatna 6 2,851 6,675 0.18 74 Ostale poslovne aktivnosti Privatna 13 1,235 5,570 0.23 J Aktivnosti u vezi s nekretninama, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti Privatna 16 1,673 4,645 0.29 16 Proizvodnja duvanskih proizvoda Privatna 3 1,477 4,360 0.29 64 Poštanske aktivnosti i telekomunikacije Mešovita 1 10,198 4,074 0.25 72 Kompjuterske i srodne aktivnosti Privatna 1 107 3,878 0.52 63 Prateće i pomoćne aktivnosti u saobraćaju; aktivnost putničkih agencija Državna 3 2,170 3,449 0.54 32 Proizvodnja radio, televizijske i komunikacione opreme i aparata Privatna 2 147 3,377 0.23 Z Saobraćaj, skladištenje i veze Privatna 19 7,070 3,263 0.24 21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira Privatna 6 1,649 3,013 0.22 40 Proizvodnja i snabdevanje električnom energijom, gasom, parom i toplom vodom Državna 15 23,977 2,509 0.32 33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata, satova i časovnika Privatna 1 275 2,485 0.44 11 Vađenje sirove nafte i prirodnog gasa; usluge u proizvodnji nafte i gasa, osim istraživanja Državna 1 1,333 2,467 0.41 23 Proizvodnja koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva Državna 1 7,249 2,466 0.41 3 Vodoprivreda Državna 2 550 2,399 0.37 51 Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima Državna 2 2,349 2,364 0.45 30 Proizvodnja kancelarijskih i računskih mašina Privatna 8 1,163 2,331 0.41 81 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija Privatna 4 873 2,268 0.47 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda Privatna 22 7,491 2,215 0.43 70 Aktivnosti u vezi s nekretninama Državna 2 253 2,109 0.46 50 Prodaja, održavanje i opravka motornih vozila i motocikala; trgovina na malo motornim gorivima Državna 2 2,286 1,994 0.52 Izvor: RZS; kalkulacija autora 3.2.2. Prerađivačka industrija Ukoliko unutar svih preduzeća posmatramo samo podskup privrednih društava prerađivačke industrije (Tabela 14) jasno je da preduzeća ovog dela privrede beleže ispodprosečnu produktivnost rada. Produktivnost je veća od dva miliona dinara samo u tri oblasti prerađivačke industrije: a. proizvodnji koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva; b. proizvodnji duvanskih proizvoda i c. reciklaži. U dve oblasti je i dalje registrovana društvena svojina: proizvodnja kancelarijskih i računskih mašina i izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija. Vrednost koeficijenta troškova rada je takođe najniža u sedam preduzeća mešovite svojine koja se bave reciklažom, a po niskim troškovima rada odskače i proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja. Oblasti sa najnižom produktivnošću unutar prerađivačke industrije u 2007. godini su: a. proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, b. proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava, c. proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina i d. proizvodnja odevnih predmeta. Prve dve oblasti a) i b) se ističu i po izuzetno visokim troškovima rada koji iznose 1,38, odnosno 1,27, respektivno. Tabela 14. Spisak najproduktivnijih oblasti prerađivačke industrije u 2007. godini (skup svih preduzeća) Oblast prerađivačke industrije Tip svojine Broj preduzeća Broj zaposlenih Produktivnost (u 000. din) Koeficijent tr. rada 23 Proizvodnja koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva Mešovita 1 4 5,300 0.31 16 Proizvodnja duvanskih proizvoda Privatna 9 1,685 4,006 0.32 82 23 Proizvodnja koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva Državna 2 7,254 2,465 0.41 37 Reciklaža Mešovita 7 104 2,287 0.11 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda Privatna 693 13,642 1,660 0.43 23 Proizvodnja koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva Privatna 39 849 1,645 0.44 25 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa Državna 2 263 1,506 0.51 30 Proizvodnja kancelarijskih i računskih mašina Privatna 619 4,503 1,468 0.42 30 Proizvodnja kancelarijskih i računskih mašina Društvena 12 162 1,464 0.47 28 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja Zadružna 9 19 1,459 0.22 21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira Privatna 594 5,653 1,383 0.32 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda Državna 4 2,897 1,281 0.52 27 Proizvodnja osnovnih metala Privatna 250 13,888 1,248 0.53 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija Mešovita 37 2,518 1,203 0.75 32 Proizvodnja radio, televizijske i komunikacione opreme i aparata Privatna 210 2,116 1,199 0.42 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija Društvena 55 1,143 1,192 0.63 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija Privatna 1,954 12,135 1,178 0.48 15 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića Privatna 2,858 69,308 1,165 0.45 37 Reciklaža Privatna 307 2,753 1,165 0.38 Izvor: RZS; kalkulacija autora Iz Tabele 15. je jasno da prosečnu produktivnost prerađivačke industrije najviše obaraju mala preduzeća s obzirom da je samo u šest oblasti registrovana produktivnost veća od milion dinara. Prva od njih je reciklaža, i to upravo onih sedam preduzeća u mešovitoj svojini s prethodne liste svih posmatranih preduzeća prerađivačke industrije; sada je očigledno da je bila reč o malim preduzećima. Ukazujemo i na to da je jedno preduzeće unutar ovih šest najproduktivnijih, u 2007. zabeležilo vrednost koeficijenta troškova rada od 1,29 što samo znači da masa bruto plata nadmašuje ukupan iznos novostvorene vrednosti za 29%; sasvim slučajno reč je o preduzeću u državnoj svojini. Tabela 15. Spisak najproduktivnijih oblasti prerađivačke industrije u 2007. godini (skup malih preduzeća) Oblast prerađivačke industrije Tip svojine Broj preduzeća Broj zaposlenih Produktivnost (u 000. din) Koeficijent tr. rada 37 Reciklaža Mešovita 7 104 2,287 0.11 23 Proizvodnja koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva Privatna 33 170 1,701 0.23 83 28 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja Zadružna 9 19 1,459 0.22 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija Zadružna 8 41 1,128 0.49 23 Proizvodnja koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva Državna 1 5 1,111 1.29 33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata, satova i časovnika Privatna 421 2,247 1,030 0.43 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija Privatna 1,914 8,887 929 0.54 30 Proizvodnja kancelarijskih i računskih mašina Privatna 592 2,461 887 0.46 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda Privatna 625 3,135 870 0.44 32 Proizvodnja radio, televizijske i komunikacione opreme i aparata Privatna 196 1,159 859 0.46 31 Proizvodnja električnih mašina i aparata, na drugom mestu nepomenuta Privatna 370 2,854 851 0.45 29 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta Privatna 724 5,286 775 0.51 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda Državna 2 23 762 0.80 32 Proizvodnja radio, televizijske i komunikacione opreme i aparata Mešovita 3 34 751 0.42 37 Reciklaža Privatna 288 1,382 751 0.45 31 Proizvodnja električnih mašina i aparata, na drugom mestu nepomenuta Zadružna 1 6 743 0.50 28 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja Privatna 1,704 11,894 728 0.46 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija Društvena 50 375 725 0.83 Izvor: RZS; kalkulacija autora Broj nadprosečno produktivnih oblasti unutar podskupa srednjih preduzeća se povećava, ali je i dalje niži nego što je to slučaj kod velikih preduzeća. Produktivnost veću od dva miliona dinara imaju jedino mešovita i privatna preduzeća iz oblasti proizvodnje koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva, odnosno dva društvena preduzeća koja proizvode kancelarijske i računske mašine. Istovremeno, jedino se njihovi troškovi rada kreću oko 0,2. Osim već pomenute društvene svojine prisutne u oblasti izdavačke delatnosti i štampanja, na listi se našlo i društveno preduzeće registrovano za proizvodnju električnih mašina i aparata. Sva ostala preduzeća su ili u celosti ili polovično u privatnom vlasništvu. 84 Tabela 16. Spisak najproduktivnijih oblasti prerađivačke industrije u 2007. godini (skup srednjih preduzeća) Oblast prerađivačke industrije Tip svojine Broj preduzeća Broj zaposlenih Produktivnost (u 000. din) Koeficijent tr. rada 23 Proizvodnja koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva Mešovita 1 4 5,300 0.31 30 Proizvodnja kancelarijskih i računskih mašina Društvena 2 43 3,620 0.21 23 Proizvodnja koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva Privatna 4 111 2,407 0.18 30 Proizvodnja kancelarijskih i računskih mašina Privatna 19 879 1,952 0.38 16 Proizvodnja duvanskih proizvoda Privatna 2 160 1,902 0.76 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija Društvena 4 338 1,901 0.45 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija Privatna 36 2,375 1,708 0.34 32 Proizvodnja radio, televizijske i komunikacione opreme i aparata Privatna 12 810 1,292 0.48 37 Reciklaža Privatna 17 1,327 1,207 0.45 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda Privatna 46 3,016 1,103 0.43 33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata, satova i časovnika Privatna 17 1,605 1,069 0.47 31 Proizvodnja električnih mašina i aparata, na drugom mestu nepomenuta Društvena 1 43 983 0.34 26 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala Privatna 50 5,021 868 0.54 21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira Privatna 24 1,449 846 0.56 29 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta Privatna 40 4,061 822 0.50 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija Mešovita 7 703 816 0.84 16 Proizvodnja duvanskih proizvoda Mešovita 2 225 794 0.75 21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira Mešovita 2 279 782 0.55 30 Proizvodnja kancelarijskih i računskih mašina Mešovita 2 176 759 0.92 15 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića Privatna 193 17,438 737 0.53 Izvor: RZS; kalkulacija autora Naposletku, dajemo listu najproduktivnijih velikih preduzeća prerađivačke industrije. I ovde je oblast reciklaže lider u pogledu produktivnosti i niskih troškova rada, tako da se, bez sumnje, nameće kao najinteresantnija oblast unutar prerađivačke industrije u koju treba investirati. Vrlo lukrativna delatnost je i proizvodnja duvanskih proizvoda, a ona dobija posebno na težini jer zapošljava i blizu 1,5 hiljada radnika (koliko ih se nalazilo u tri posmatrana privatna preduzeća). 85 Iz tabele 17. je očigledno da je najveći broj najuspešnijih velikih preduzeća ovog sektora u rukama privatnih vlasnika. Odličan rezultat državnih preduzeća je registrovan samo u visoko monopolizovanim oblastima (proizvodnji koksa i derivata nafte, odnosno štampanju i distribuciji knjiga i udžbenika). Tabela 17. Spisak najproduktivnijih oblasti prerađivačke industrije u 2007. godini (skup velikih preduzeća) Oblast prerađivačke industrije Tip svojine Broj preduzeća Broj zaposlenih Produktivnost (u 000. din) Koeficijent tr. rada 37 Reciklaža Privatna 2 44 12,918 0.03 16 Proizvodnja duvanskih proizvoda Privatna 3 1,477 4,360 0.29 32 Proizvodnja radio, televizijske i komunikacione opreme i aparata Privatna 2 147 3,377 0.23 21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira Privatna 6 1,649 3,013 0.22 33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata, satova i časovnika Privatna 1 275 2,485 0.44 23 Proizvodnja koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva Državna 1 7,249 2,466 0.41 30 Proizvodnja kancelarijskih i računskih mašina Privatna 8 1,163 2,331 0.41 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija Privatna 4 873 2,268 0.47 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda Privatna 22 7,491 2,215 0.43 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija Mešovita 3 1,314 1,710 0.70 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija Državna 2 545 1,663 0.65 15 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića Privatna 90 36,494 1,634 0.42 27 Proizvodnja osnovnih metala Privatna 9 10,013 1,516 0.52 25 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa Državna 1 263 1,511 0.51 23 Proizvodnja koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva Privatna 2 568 1,480 0.60 26 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala Privatna 11 6,859 1,362 0.44 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda Državna 1 2,711 1,354 0.52 25 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa Privatna 14 9,189 1,230 0.43 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija Društvena 1 430 1,043 0.77 28 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja Privatna 16 4,133 931 0.52 15 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića Mešovita 19 6,753 923 0.55 86 29 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta Državna 1 2,765 907 0.88 36 Proizvodnja nameštaja; proizvodnja raznovrsnih proizvoda, na drugom mestu nepomenuta Privatna 3 1,429 882 0.42 Izvor: RZS; kalkulacija autora 4. Izvorni privatni sektor vs. privatizovana preduzeća Privatizovana preduzeća, za koja su pokazatelji zasnovani na podacima iz finansijskih izveštaja, identifikovana su uparivanjem sa podacima Agencije za privatizaciju. Ukupan broj privatizovanih preduzeća od 2002. do 2007. i broj privatizovanih preduzeća prikazan za pojedine godine varira zavisno od obuhvata u finansijskim izveštajima za pojedine godine, s tim da u ovoj tački kao referentne uzimamo finansijske izveštaje za 2007. godinu, što znači da posmatramo ukupno 1.777 privatizovanih preduzeća. U njima je bilo zaposleno 161,7 hiljade radnika što je 14,7% svih zaposlenih koja se nalaze u bazi RZS-a koju smo koristili (odnosno, 23,6% svih zaposlenih u preduzećima u privatnom vlasništvu). Graf. 39. Udeo privatnih i privatizovanih preduzeća u ukupnoj zaposlenosti posmatranih sektora u 2007. Posmatano prema veličini privrednih društava, u malim privatizovanim preduzećima na kraju 2007. nalazilo se 24,1 hiljada zaposlenih ili 6,3% ukupnog broja malih preduzeća u privredi, u preduzećim srednje veličine 57,1 hiljada radnika (22,2%), a u velikim preduzećima 80,6 hiljada (17,5%). U okviru prerađivačke industrije, samo u tri oblasti je pretežan broj 14,7% 19,1% 22,5% 5,7% 0,1% 23,2% 6,5% 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Privreda - ukupno Industrija Vađenje ruda i kamena Prerađivačka industrija Pr.i snab.el.energ.gas. i vodom Građevinarstvo Trgovina Privatizovana tokom 2002-2007. Privatni sektor Izvor: RZS; kalkulacija autora 87 zaposlenih radio u privatizovanim preduzećima: (a) proizvodnji koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva (66,2% ukupnog broja zaposlenih), (b) proizvodnji duvanskih proizvoda (63,4%), i (c) proizvodnji ostalih saobraćajnih sredstava (56,3%). Od celokupne bruto dodate vrednosti privrede na privatizovana preduzeća otpada 9,9%, a njihov udeo unutar podskupa svih preduzeća u privatnoj svojini iznosi 15,3%. Ako bi ovo bio kriterij uspešnosti privatizacije ili, pak, njene penetracije unutar postojeće vlasničke strukture, posmatrano u domenu prerađivačke industrije mogli bismo da zaključimo da je zadovoljavajući rezultat do kraja 2007. postignut samo u oblastima: (a) proizvodnje duvanskih proizvoda (87,3% ukupne VA stvoren je u privatnim preduzećima); (b) proizvodnji koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva (59,0%); i (c) proizvodnji proizvoda od ostalih nemetalnih minerala, tj. industriji cementa i ostalog građevinskog materijala (57,4%). Eventualno bismo pomenutu grupu mogli da proširimo još za proizvodnju ostalih saobraćajnih sredstava (41,0% ukupne VA). Ostale oblasti su sa udelom privatizovanih preduzeća koji ne prelazi četvrtinu vrednosti VA75. Graf. 40. Udeo privatnih i privatizovanih preduzeća u VA posmatranih sektora u 2007. godini Preduzeća privatizovana u periodu 2002-2007, uzeta zajedno, u 2007. su povećala VA u odnosu na prethodnu godinu za nešto više od 14%, a njihov doprinos ukupnom porastu VA 75 Primera radi, kod proizvodnje osnovnih metala udeo VA iz privatizovanih preduzeća u 2007. iznosi 24,9%, proizvodnje prehrambenih proizvoda i pića 16,4%, proizvodnje hemikalija i hemijskih proizvoda 14,8%. 9,9% 13,6% 3,7% 18,6% 0,0% 21,4% 3,8% 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Privreda - ukupno Industrija Vađenje ruda i kamena Prerađivačka industrija Pr.i snab.el.energ.gas. i vodom Građevinarstvo Trgovina Privatizovana tokom 2002-2007. Privatni sektor Izvor: RZS; kalkulacija autora 88 svih preduzeća jedva da prelazi 7%. Ako znamo da je udeo ostalih svojinskih oblika u ukupnom porastu novostvorene vrednosti oko 13%, sledi da se tačno četiri petine rasta VA (ili 80%) duguje upravo izvornom privatnom sektoru 76 . Nema dileme da je poslovni rezultat privatizovanih preduzeća, iako zadovoljavajući, i dalje daleko ispod potencijala „izvornog” privatnog sektora. Ispostaviće se da je za podizanje efikasnosti, odnosno prevođenje ovih preduzeća u konkurentne proizvođače rekapitalizacijom preduzeća, proširenjem poslovanja, reorganizacijom, jačanjem discipline i uvođenjem novog preduzetništva, potrebno mnogo više vremena nego što je to iko mogao pretpostaviti, a po najmanje njihovi novi vlasnici. Naime, kao što se može videti na grafikonu 41, u periodu 2002-2007. kumulativni rast VA privatnog sektora iz koga su izostavljena privatizovana preduzeća dostigao je impresivnih 2.679%, tj. povećan je za gotovo 26 puta, što je daleko više od rasta VA u privatizovanim preduzećima. Poređenja radi, rast VA u ostalim sektorima zajedno (društvenom, mešovitom, državnom i zadružnom) je u ovom periodu izneo samo 58%; u 2007. rast VA ove svojinske grupe iznosi 7%, što znači da je, u stvari, zabeležen realni pad VA, s obzirom da deflator BDP-a u toj godini iznosi 9%. Graf. 41. Kumulativni rast bruto dodate vrednosti (indeksi, 2001=100) 76 Termin „izvorni privatni sektor“ treba uslovno prihvatiti, jer obuhvata privredna društva u privatnom vlasništvu koja nisu nastala iz privatizacije 2002-2007. Njihov najveći deo čine preduzeća čiji su osnivači privani vlasnici, ali ne treba ignorisati ni preduzeća koja su privatizovana ranijim modelima privatizacije. Privatizovana 2002-2007 204,4 Privatna (ukupno) 1297,4 Privatna 'bez privatizovanih' 2679,1 Ostala 157,8 0 500 1.000 1.500 2.000 2.500 3.000 2002 2003 2004 2005 2006 2007 Izvor: podaci RZS; kalkulacija autora 89 Gotovo istovetna dinamika, zabeležena u kretanju VA, prisutna je i u kretanju produktivnosti i troškova rada, s tim da se porast produktivnosti u sektoru koji smo označili kao „ostali“ i u sektoru „privatizovanih preduzeća”, javlja nauštrb zaposlenosti. Tako je, produktivnost od 2001. u grupi „ostali“ kumulativno uvećana za oko 325%, a u grupi privatizovonih preduzeća za 273%, ali uz značajno smanjenje broja zaposlenih; u prvoj grupi za 700 hiljada, ili 63%, odnosno za 76 hiljada, ili 33%, u grupi privatizovanih preduzeća. Na drugoj strani, povećanje produktivnosti u „izvornom” privatnom sektoru, iako neznatno veće od onoga u grupi „ostali“, praćeno je izuzetnom ekspanzijom broja zaposlenih, koji je veći za čak 500 hiljada. U 2007. godini, kao što se može videti na grafikonu 42, produktivnost (izražena kao vrednost bruto dodate vrednosti po zaposlenom u hiljadama dinara) je bila najveća u izvornom privatnom sektoru i iznosi 1.104,3 hiljada. Produktivnost u svim kontingentima privatizovanih preduzeća posmatranim zajedno u 2007. je gotovo dvostruko manja i kreće se oko 650 hiljada. Produktivnost celokupnog privatnog sektoru se stoga smestila unutar ove dve veličine i iznosi 997 hiljada. S druge strane, produktivnost preduzeća u ostalim oblicima svojine u 2007. je nešto slabija i dostiže 920 hiljada, i to zahvaljujući, pre svega, nadprosečnom rezultatu državnih preduzeća (1.256 hiljada) jer u društvenoj svojini na svakog zaposlenog dolazi samo 391 hiljada novostvorene vrednosti. Graf. 42. Produktivnost rada (u 000 RSD) i koeficijent troškova rada u 2007. godini (u ukupnoj privredi i prerađivačkoj industriji) Napomena: *preduzeća privatizovana u periodu 2002-2007; ** preduzeća u privatinoj svojini bez privatizovanih preduzeća 2002-2007; *** ostali svojinski oblici koji ne uključuju privatnu svojinu (državna, društvena, mešovita i zadružna) Izvor: RZS; kalkulacija autora 0,00 0,10 0,20 0,30 0,40 0,50 0,60 0,70 0,80 0 200 400 600 800 1.000 1.200 Privatizovana do 2007.* Privatna (ukupno) Privatna (bez privatizovanih)** Ostala*** Ukupno privreda Produktivnost u 000 RSD Koeficijent troškova rada (d.skala) 0,00 0,20 0,40 0,60 0,80 1,00 1,20 0 200 400 600 800 1.000 1.200 Privatizovana do 2007.* Privatna (ukupno) Privatna (bez privatizovanih)** Ostala*** Prerađivačka industrija Produktivnost u 000 RSD Koeficijent troškova rada (d.skala) 90 Razvrstavanjem privrednih društava i prema veličini, ustanovili smo da je produktivnost privatizovanih preduzeća u odnosu na „izvorni“ privatni sektor najniža u srednjim preduzećima. Naime, privatizovana preduzća su ovde iskazala produktivnost 479,3 hiljade, što je manje od dve petine produktivnosti zabeležene u „izvornom“ privatnom sektoru. ’Sliku u ogledalu’ kretanja produktivnosti predstavlja dinamika troškova rada. Koeficijent troškova rada je u svim posmatranim godinama ubedljivo najniži u „izvornom” privatnom sektoru; u 2007. bruto zarade su opterećivale 42% VA, a vrednost koeficijenta troškova rada je u odnosu na prethodnu godinu dodatno smanjena za 2 procentna poena. Za razliku od njih, preduzeća privatizovana u periodu 2002-2007. beleže znatno više troškove rada, a naročito je zanimljiv podatak da troškovi rada ove grupe preduzeća u svakoj godini značajno premašuju vrednost troškova rada grupe „ostali“, dakle grupe koja objedinjuje preduzeća iz društvene, državne i mešovite svojine. Detaljan uvid u vrednosti produktivnosti rada i koeficijenta troška rada po svim oblastima prerađivačke industrije u 2007. godini, uz razvrstavanje privrednih društava i po veličini, dat je u Tabeli 18. Treba istaći da su jedine dve oblasti u kojima je vrednost produktivnosti privatizovanih preduzeća veća od proseka privatnog sektora: proizvodnja duvanskih proizvoda i proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih menerala, i to za 20,2% i 17,5%, respektivno. U njima je i u pogledu niskih troškova rada rezultat privatizovanih preduzeća bolji od proseka. 91 Tabela 18. Produktivnost rada i koeficijent troškova rada u prerađivačkoj industriji u 2007. - preduzeća segregirana prema veličini na: (a) privatizovana tokom 2002-2007, (b) privatna, (c) privatna, bez podskupa privatizovanih 2002-2007. i na (d) preduzeća u drugim svojinskim oblicima, osim privatnog 15. Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića UKUPNO MALA SREDNJA VELIKA Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Privatizovana 2002-2007 877,4 0,56 405,7 0,87 441,5 0,91 1200,1 0,47 Privatna (ukupno) 1165,3 0,45 539,5 0,52 737,5 0,53 1633,5 0,42 Privatna (bez privatizovanih) 1258,1 0,42 549,9 0,50 893,2 0,43 1791,7 0,40 Ostala 688,6 0,65 288,5 1,25 474,7 0,81 903,1 0,56 16. Proizvodnja duvanskih proizvoda UKUPNO MALA SREDNJA VELIKA Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Privatizovana 2002-2007 4815,3 0,29 -109,5 -1,36 330,7 2,08 5031,3 0,29 Privatna (ukupno) 4006,0 0,32 116,8 1,91 1902,2 0,76 4360,3 0,29 Privatna (bez privatizovanih) 1636,6 0,54 462,3 0,73 2207,1 0,73 1440,5 0,39 Ostala 590,1 0,88 -41,2 -4,60 702,9 0,82 - - 17. Proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina UKUPNO MALA SREDNJA VELIKA Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Privatizovana 2002-2007 151,2 1,69 128,2 1,50 351,0 1,03 34,9 5,88 Privatna (ukupno) 411,0 0,70 425,9 0,55 487,3 0,64 354,8 0,91 Privatna (bez privatizovanih) 561,7 0,54 460,5 0,52 662,5 0,38 690,0 0,65 Ostala 115,7 2,06 108,4 2,05 264,7 1,14 31,9 6,51 18. Proizvodnja odevnih predmeta; dorada i bojenje krzna UKUPNO MALA SREDNJA VELIKA Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Privatizovana 2002-2007 191,2 1,23 329,1 1,04 188,1 1,17 178,9 1,29 Privatna (ukupno) 357,3 0,66 373,1 0,61 401,6 0,60 266,7 0,92 Privatna (bez privatizovanih) 418,4 0,56 374,6 0,60 511,7 0,50 491,8 0,57 Ostala 183,0 1,85 152,8 1,40 196,7 1,43 277,2 4,93 19. Štavljenje i dorada kože; proizvodnja kofera, ručih torbi, sedala, saračkih proizvoda i obuće UKUPNO MALA SREDNJA VELIKA Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Privatizovana 2002-2007 185,0 1,23 205,5 1,08 168,7 1,38 - - Privatna (ukupno) 420,2 0,64 381,6 0,61 378,1 0,68 612,4 0,65 Privatna (bez privatizovanih) 439,6 0,62 395,4 0,59 405,7 0,64 - - Ostala 218,5 1,28 21,4 6,86 134,5 1,65 307,8 1,10 20. Prerada drveta i proizvodi od drveta i plute, osim nameštaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala UKUPNO MALA SREDNJA VELIKA Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada 92 Privatizovana 2002-2007 290,2 1,09 -32,0 -7,78 440,8 0,79 - - Privatna (ukupno) 490,7 0,53 446,7 0,52 619,2 0,52 552,2 0,62 Privatna (bez privatizovanih) 520,5 0,49 476,5 0,49 776,7 0,39 - - Ostala 133,8 2,11 153,7 1,89 108,8 2,49 - - 21. Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira UKUPNO MALA SREDNJA VELIKA Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Privatizovana 2002-2007 356,6 1,18 -1002,0 -0,74 574,8 0,76 16,7 22,73 Privatna (ukupno) 1383,0 0,32 635,2 0,44 846,3 0,56 3013,2 0,22 Privatna (bez privatizovanih) 1610,1 0,27 644,9 0,43 1067,9 0,47 3844,1 0,19 Ostala 106,0 2,56 -539,9 -0,63 489,9 0,79 68,8 3,47 22. Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija UKUPNO MALA SREDNJA VELIKA Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Privatizovana 2002-2007 369,3 1,21 434,4 1,02 281,0 0,83 252,4 3,05 Privatna (ukupno) 1177,7 0,48 928,8 0,54 1708,3 0,34 2268,2 0,47 Privatna (bez privatizovanih) 1319,3 0,44 998,3 0,51 2018,5 0,33 3265,8 0,37 Ostala 1116,0 0,74 534,5 1,00 986,2 0,70 1573,3 0,69 23. Proizvodnja koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva UKUPNO MALA SREDNJA VELIKA Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Privatizovana 2002-2007 1479,8 0,60 - - - - 1479,8 0,60 Privatna (ukupno) 1645,3 0,44 1701,0 0,23 2406,9 0,18 1479,8 0,60 Privatna (bez privatizovanih) 1979,8 0,21 - - - - - - Ostala 2972,9 0,51 1111,0 1,29 5300,3 0,31 - - 24. Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda UKUPNO MALA SREDNJA VELIKA Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Privatizovana 2002-2007 793,1 0,82 67,6 4,19 153,6 1,77 890,1 0,80 Privatna (ukupno) 1660,3 0,43 870,0 0,44 1103,4 0,43 2215,2 0,43 Privatna (bez privatizovanih) 2316,2 0,33 933,8 0,42 1299,4 0,40 5090,9 0,29 Ostala 779,2 0,87 385,3 1,12 264,4 1,24 895,6 0,85 25. Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa UKUPNO MALA SREDNJA VELIKA Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Privatizovana 2002-2007 348,3 0,91 15,0 7,33 363,6 0,97 377,0 0,87 Privatna (ukupno) 943,2 0,46 633,8 0,45 708,2 0,56 1230,1 0,43 Privatna (bez privatizovanih) 1193,6 0,40 680,8 0,44 852,9 0,49 1884,5 0,37 Ostala 563,6 0,70 320,2 0,83 493,7 0,80 676,7 0,63 26. Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala UKUPNO MALA SREDNJA VELIKA Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada 93 Privatizovana 2002-2007 1215,6 0,44 378,5 0,70 641,7 0,69 1573,1 0,39 Privatna (ukupno) 1034,3 0,47 668,0 0,44 867,7 0,54 1361,9 0,44 Privatna (bez privatizovanih) 746,3 0,54 727,0 0,42 1168,9 0,43 -419,9 -1,34 Ostala 622,8 0,63 150,2 1,70 485,9 0,80 680,2 0,59 27. Proizvodnja osnovnih metala UKUPNO MALA SREDNJA VELIKA Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Privatizovana 2002-2007 787,9 0,56 243,0 1,42 546,4 0,86 908,8 0,49 Privatna (ukupno) 1248,0 0,53 593,6 0,50 517,9 0,78 1515,9 0,52 Privatna (bez privatizovanih) 1632,2 0,52 691,1 0,41 454,5 0,57 2024,4 0,53 Ostala 458,8 1,01 72,3 3,96 537,5 0,99 455,3 0,98 28. Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja UKUPNO MALA SREDNJA VELIKA Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Privatizovana 2002-2007 437,1 1,00 419,1 0,86 401,1 1,04 468,5 1,02 Privatna (ukupno) 752,1 0,52 727,8 0,46 684,7 0,63 931,0 0,52 Privatna (bez privatizovanih) 929,7 0,39 767,0 0,44 892,9 0,49 17090,6 0,04 Ostala 396,3 0,97 201,4 1,35 301,4 1,00 471,1 0,93 29. Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta UKUPNO MALA SREDNJA VELIKA Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Privatizovana 2002-2007 361,6 1,19 398,7 0,90 399,4 0,96 329,4 1,46 Privatna (ukupno) 742,4 0,55 775,3 0,51 821,6 0,50 628,7 0,68 Privatna (bez privatizovanih) 1022,3 0,39 853,9 0,47 1145,3 0,38 1393,0 0,22 Ostala 345,5 1,41 350,5 1,30 178,5 1,87 366,5 1,39 30. Proizvodnja kancelarijskih i računskih mašina UKUPNO MALA SREDNJA VELIKA Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Privatizovana 2002-2007 27,4 8,44 27,4 8,44 - - - - Privatna (ukupno) 1467,9 0,42 887,3 0,46 1951,7 0,38 2330,7 0,41 Privatna (bez privatizovanih) 1472,7 0,42 892,6 0,46 - - - - Ostala 1084,2 0,63 666,4 0,97 1320,8 0,54 - - 31. Proizvodnja električnih mašina i aparata, na drugom mestu nepomenuta UKUPNO MALA SREDNJA VELIKA Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Privatizovana 2002-2007 357,4 1,14 488,4 0,77 412,5 0,84 317,1 1,37 Privatna (ukupno) 633,6 0,69 851,1 0,45 675,3 0,62 449,7 1,08 Privatna (bez privatizovanih) 932,3 0,50 922,0 0,42 879,4 0,54 1104,1 0,66 Ostala 448,1 0,82 75,4 2,46 467,1 0,93 452,7 0,79 32. Proizvodnja radio, televizijske i komunikacione opreme i aparata UKUPNO MALA SREDNJA VELIKA Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada 94 Privatizovana 2002-2007 441,8 0,75 259,1 0,99 681,2 0,63 - - Privatna (ukupno) 1199,3 0,42 858,7 0,46 1291,6 0,48 3376,5 0,23 Privatna (bez privatizovanih) 1369,4 0,40 999,2 0,43 1451,3 0,46 - - Ostala 240,2 1,22 166,9 1,47 267,2 1,16 - - 33. Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata, satova i časovnika UKUPNO MALA SREDNJA VELIKA Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Privatizovana 2002-2007 353,0 1,07 384,8 0,84 345,8 1,13 - - Privatna (ukupno) 1141,9 0,45 1029,5 0,43 1069,2 0,47 2484,8 0,44 Privatna (bez privatizovanih) 1463,8 0,39 1100,2 0,42 2185,7 0,31 - - Ostala 259,1 1,21 212,1 1,50 286,0 1,12 253,2 1,21 34. Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica UKUPNO MALA SREDNJA VELIKA Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Privatizovana 2002-2007 516,9 0,68 258,6 1,11 501,6 0,72 561,6 0,63 Privatna (ukupno) 541,8 0,67 661,6 0,53 639,6 0,60 367,5 0,95 Privatna (bez privatizovanih) 586,2 0,66 758,4 0,48 888,7 0,48 -1651,8 -0,20 Ostala 197,5 1,97 436,7 0,93 159,4 2,26 200,1 1,97 35. Proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava UKUPNO MALA SREDNJA VELIKA Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Privatizovana 2002-2007 212,6 1,75 705,0 0,33 338,8 1,09 182,0 2,05 Privatna (ukupno) 347,8 1,14 283,4 1,07 576,9 0,76 188,1 2,29 Privatna (bez privatizovanih) 4165,7 0,25 282,8 1,07 868,4 0,60 176,5 1,83 Ostala 214,1 1,58 -74,4 -6,67 406,2 1,00 198,9 1,65 36. Proizvodnja nameštaja; proizvodnja raznovrsnih proizvoda, na drugom mestu nepomenuta UKUPNO MALA SREDNJA VELIKA Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Privatizovana do kraja 2007 142,0 1,63 134,7 1,96 145,6 1,47 - - Privatna (ukupno) 583,1 0,51 467,8 0,58 646,8 0,47 881,9 0,42 Privatna (bez privatizovanih) 658,6 0,47 502,5 0,54 828,1 0,41 - - Ostala 303,2 1,23 300,2 1,07 218,2 1,22 337,9 1,24 37. Reciklaža UKUPNO MALA SREDNJA VELIKA Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Produktiv. u 000 RSD Koef. troš.rada Privatizovana do kraja 2007 572,9 0,81 470,3 0,82 643,5 0,81 - - Privatna (ukupno) 1164,9 0,38 750,7 0,45 1206,7 0,45 12918,0 0,03 Privatna (bez privatizovanih) 1446,8 0,29 850,2 0,37 1576,6 0,36 - - Ostala 1104,8 0,22 1597,2 0,18 -3,1 -52,06 - - Izvor: RZS; kalkulacija autora 95 5. Analiza indikatora rentabiliteta Privreda Srbije, a posebno industrija, je u novi milenijum ušla sa osetno smanjenim brojem ukupno zaposlenih radnika, izgubljenim tržištima, zastarelom opremom i tehnologijom, poslovanjem sa gubicima, visokim teretom kumuliranih gubitaka, iskvarenom finansijskom strukturom koju karakteriše porast zaduženja i povećanje nedostajućeg dugoročnog kapitala, praćenog smanjenjem sigurnosti i ozbiljnom nelikvidnošću. S aspekta vlasništva, u najvećem problemu su bila privredna društva u društvenoj i državnoj svojini, odnosno, posmatrano po veličini, veliki sistemi, koji su upravo i poslovali u pomenutim svojinskim oblicima. Graf. 43. Negativan neto finansijski rezultat i kumulirani gubici privrede u periodu 1994-2002, u milrd. RSD U celom devetogodišnjem periodu, 1994-2002. godine, ukupni kumulirani gubici su porasli sa 3,8 na oko 773 milijardi dinara, ili za 203 puta 77 . S obzirom na to da su u istom periodu cene porasle za 58 puta, ukupno povećanje gubitaka je rezultat ne samo porasta cena, nego i nerentabilnog poslovanja privrede u celini. Pri tome, praćenjem razvoja gubitaka uočljivo je da su najveći gubici ostvareni prema bilansima za 2000. godinu i to usled objektiviranja 77 Kalkulacija autora na osnovu podataka RZS. Naglašavamo da se analizom rentabilitetnog i finansijskog položaja privrede Srbije u poslednje dve decenije kod nas posvećeno bavio prof. dr Jovan Ranković. Kao primer videti: Rankovic, J. (2004). Kako se menjao rentabilitetni i finansijski položaj privrede Srbije u 2003. godini? Ekonomika preduzeća, vol. 52, br. 3-4, str. 79-84; Rankovic, J. i Rajović, R. (2007). Analiza rentabilitetnog i finansijskog položaja privrede Srbije u 2006. godini, Ekonomika preduzeća, vol. 55, br. 7-8, str. 241-262; itd. -800 -700 -600 -500 -400 -300 -200 -100 0 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 Kumulirani gubici Negativan neto finansijski rezultat Izvor: RZS; kalkulacija autora 96 skrivenih gubitaka zbog potcenjenih deviznih obaveza 78 . Do kraja 2010. kumulirani gubitak se približio gotovo 1.950 milijardi dinara, što je iznos koji je 513 puta veći od onog na kraju 1994. godine. Kumuliranjem gubitka na nivou cele privrede već do kraja 2002. potrošena je skoro trećina sopstvenog kapitala preduzeća. Finansijske i rentabilitetne teškoće privrede su bile nejednako rasporedjene kako prema vlasničkoj strukturi, tako i prema privrednim delatnostima. U pogledu kumuliranih gubitaka, na društvena, državna i mešovita preduzeća se odnosio najveći deo: 34,0%, 32,3% i 27,5%, respektivno. Privatna preduzeća su, sa gubicima od 38,1 milijarde, u ukupnim kumuliranim gubicima učestvovala sa samo 5,5%. Posmatrano sa aspekta pretežne delatnosti koju su privredna društva obavljala, stanje je bilo upadljivo najlošije u industriji, i u apsolutnom (558 milijardi dinara gubitaka) i u relativnom smislu (72,2% svih gubitaka), pri čemu je na nivou cele industrije stopa izgubljenog kapitala već dostizala 55%. Graf. 44. Kumulirani gubici i stopa izgubljenog kapitala u industriji Srbije na kraju 2002. U pojedinim industrijskim oblastima kumulirani gubici su i premašivali vrednost sopstvenog kapitala. U crnoj metalurgiji, čak za 257,6%, proizvodnji hemijskih proizvoda za 41%79, proizvodnji nafte i gasa 22,4%, odnosno proizvodnji ruda obojenih metala 12,7%. Za razliku 78 Ovome je kumovalo snažno slabljenje vrednosti dinara, čime su upetostručene obaveze, a time i gubici koji su porasli za oko 270 milijardi dinara. 79 Zahvaljujući oblasti prerade hemijskih proizvoda, na nivou cele hemijske industrije stopa izgubljenog kapitala je u 2002. iznosila ’samo’ 70%. 416,6 128,7 12,4 64,7% 44,3% 14,4% 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 0 50 100 150 200 250 300 350 400 450 Društvena i državna Mešovita Privatna u m lr d . R S D (segregacija privrednih društava prema vlasništvu) Kumuliran gubitak Stopa izgubljenog kapitala, d.skala Izvor: RZS; kalkulacija autora 97 od privatnog dela privrede, tržišno neefikasan sistem, tj. društvena preduzeća su bila generator gubitaka. Poslovanje sa gubicima i njihovo kumuliranje prouzrokovalo je kvarenje finansijske strukture, praćeno povećanjem negativnog neto obrtnog fonda (NOF) kao razlike između dugoročnog kapitala i stalnih sredstava 80 . Negativan NOF znači da preduzeća nemaju svoj obrtni kapital i da svoje poslovanje isključivo baziraju na kratkoročnim pozajmljenim izvorima. Negativan NOF u Republici Srbiji iznosio je u 2002. godini 201,6 milijardi dinara (od toga u industriji 141,2 milijarde) i za toliko su dugoročno vezana sredstva u aktivi finansirana iz kratkoročnih izvora. Ako znamo da su ukupne zalihe iznosile 367,3 milijarde dinara, za nivo poslovanja i investiranje, kao bitan preduslov održanja likvidnosti, nedostajalo je oko 569 milijardi dinara dugoročnog kapitala. Graf. 45. Nedostajući dugoročni kapital u privredi, u mlrd. RSD Posmatrano sa aspekta vlasništva, svi svojinski oblici su u 2002. zabeležili negativan NOF. Ipak, on je bio zanemarljiv u grupaciji privatnih preduzeća (8,2 milijarde), u odnosu na grupaciju društvenih i državnih preduzeća (166,1 milijardu). S druge strane, velika preduzeća su generisala čak 87,3% ukupnog negativnog NOF. 80 Sažimanje negativnog NOF u 2002. potiče iz neupotrebljenih otpisa za nove investicije, što je uslovilo privremeno zaustavljanje rasta kratkoročnih obaveza. Međutim, oslobađanje vezane imovine kroz amortizaciju je takođe znak pogoršanja strukture imobilizacije po starosti, čime je nagovešten problem neophodnog investiranja u budućnosti. -100 0 100 200 300 400 500 600 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 Negativan NOF Zalihe Izvor: RZS; kalkulacija autora 98 Sve ove činjenice išle su u prilog donošenja Zakona o privatizaciji 2001. kao bitne poluge reformisanja pomenutog neefikasnog privrednog sistema. Možemo reći da se po osnovu praćenja indikatora rentabiliteta u privredi Srbije sve do 2006. ništa ozbiljnije ne dešava. Tek u poslednje dve godine, perioda koji je u fokusu naše analize, finansijski položaj privrede se bitno menja. Konjunktura već od kraja 2004. postaje ekstremno povoljna81. Dodatni impuls ekspaniznom rastu domaće tražnje stiže od komercijalnog zaduživanja preko novonaraslog finansijskog sektora gde su ubrzana privatizacija i dolazak stranih banaka stvorili platformu za ubrzan rast finansijskog posredovanja. Nažalost, novi izvori finansiranja zaobilaze industriju i razmenski sektor privrede. Odsustvo proizvodnje za izvoz, širi spoljnotrgovinsku neravnotežu koja će kulminirati 2008. godine, u sam osvit svetske ekonomske krize. Tragovi pomenutog pozitivnih talasa se pronalaze u industriji, ali će glavni pobednik ovih tendencija, uz rapidno popravljanje indikatora rentabiliteta, biti upravo nerazmenski sektor: trgovina, saobraćaj (telekomunikacije) i poslovi sa nekretninama. Umesto dotadašnjeg poslovanja sa gubicima, krajem 2006. privreda po prvi put izlazi iz zone gubitka, sa prokljiženim pozitivnim neto rezultatom od 118,8 milijardi dinara. Negativni NOF se drastično smanjuje (za 109,9 milijardi), ali njega ne prati i redukcija nedostajućeg dugoročnog kapitala premda su zalihe povećane za čitavih 122,9 milijardi dinara. Samim tim je i nedostajući dugoročni kapital u odnosu na 2005. godinu povećan za 13 milijardi dinara. Privreda ostaje u zoni dobitka i u 2007. godini, ali je pozitivan neto finansijski rezultat prepolovljen (53,5 milijardi dinara). Godina 2007. je bitna jer je privreda po prvi put zabeležila pozitivan NOF u iznosu od 2,7 milijardi dinara, što znači da je celokupna vrednost stalnih sredstava finansirana dugoročnim kapitalom. Uprkos tome, rast nedostajućeg dugoročnog kapitala se ne zaustavlja, te ne možemo reći da je finansijska struktura uravnotežena. Ekspanzivan porast vrednosti zaliha tražio je dodatno zaduživanje po osnovu kratkoročnih zajmova i neplaćanja obaveza prema dobavljačima, poreskoj upravi i zaposlenima, te nastavljenog pogoršanja položaja likvidnosti privrede. Za razliku od ukupne privrede, položaj industrije se, sa finansijskog aspekta, ne menja. U obe godine industrija posluje sa gubicima; štaviše, 2007. je završena sa rekordnim negativnim neto finansijskim rezultatom od 71,4 milijarde dinara. 81 Nova vlada se konsoliduje, sklapa se novi produženi aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom. 99 Graf. 46. Neto finansijski rezultat privrede (period 2002-2007, u mlrd RSD) Do kraja 2007. stopa izgubljenog kapitala na nivou cele privrede smanjena je na 23,7%, odnosno industriji na 31,7% (u segmentu prerađivačke industrije 39,5%). Ukupni kumulirani gubici u bilansima stanja na nivou privrede dostigli su 1.092,9 milijardi dinara (u industriji 652,8 milijardi), što je iznos 287,6 puta veći od onog na kraju 1994. godine, odnosno 41,4% iznosa gubitka s kraja 2002. godine 82 . Dinamičke promene neto finansijskog rezultata po svojinskim oblicima mogu se pratiti na grafikonu 47. Jedini svojinski oblik koji je svake godine beležio pozitivnu stopu neto finansijskog rezultata je privatni. Indikator predstavlja procentualno učešće neto finansijskog rezultata u ostvarenim ukupnim prihodima i pokazuje koliko svaki dinar prihoda ostvaruje neto dobiti. Primera radi, stopa neto finansijskog rezultata od 5% pakazuje da je sa 100 dinara ukupno ostvarenih prihoda ostvareno 5% neto dobiti. Kao što je prethodno istaknuto, na nivou proseka privrede, stopa neto finanijskog rezultata od 2005. prelazi u pozitivnu zonu, ali je krajem 2007. i dalje bila za 3% niža u odnosu na 2001. godinu. Najslabiji rezultat u ovom segmentu je evidentiran kod privrednih društava u državnoj, a pogotovo u društvenoj svojini koja ni jedne godine nisu imala pozitivan neto finansijski rezultat. 82 Kumulirani gubici bi bili neuporedivo veći da tokom 2004. nije podignuta vrednost imovine novom procenom radi pripreme za privatizaciju. To je uslovilo da se, uprkos prokljiženom tekućem negativnom neto finansijskom rezultatu od 45,5 milijardi, kumulirani gubici smanje. Ali, kako vrednosni porast imovine nije praćen adekvatnim porastom kapitala (negativni NOF raste, jer gubici smanjuju sopstveni kapital), finansijski položaj privrede se 2004. ne popravlja. -15,2 -34,9 -51,1 -43,0 -35,4 -71,4 -100 -50 0 50 100 150 2002 2003 2004 2005 2006 2007 Industrija Ostalo Privreda - ukupno Izvor: RZS; kalkulacija autora 100 Graf. 47. Stopa neto finansijskog rezultata (2001=1) Posmatrano prema veličini preduzeća, neto finansijski rezultat se najbrže popravljao kod malih privatnih preduzeća (kumulativno za 18,6%), a najbrže padao kod malih društvenih (kumulativno čak za 76,3% u odnosu na 2001). Gotovo istovetan zaključak sledi i kada se analizira indikator stopa finansijskog rezultata iz redovnog poslovanja. Graf. 48. Odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti (2001=1) Deo privrede koji je startovao sa negativnim stopama u 2002. godini (privredna društva u društvenoj, državnoj i mešovitoj svojini) ostaje u negativnoj zoni i zaključno sa 2007. godinom. Privatna preduzeća su, s druge strane, u proseku na nivou cele privrede popravila UKUPNO 0,97 Društvena 0,47 Privatna 1,17 Mešovita 0,74 Državna 0,70 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0 1,1 1,2 1,3 2002 2003 2004 2005 2006 2007 UKUPNO 1,31 Društvena 0,03 Privatna 3,84 Mešovita 0,82 Državna 0,59 0,0 0,5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0 4,5 2002 2003 2004 2005 2006 2007 Izvor: RZS; kalkulacija autora Izvor: RZS; kalkulacija autora 101 svoj položaj u odnosu na 2001. za 19,1%. I ovde, kao što je to bio slučaj sa prethodnim indikatorom, apsolutnu divergenciju beleže mala preduzeća u privatnoj (+20,8%) i društvenoj svojini (-75,7%). U celom posmatranom periodu jedino privatna svojina ima pozitivan investicioni kapacitet (odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodane vrednosti), koji je i značajno napredovao do 2007. Svi ostali svojinski oblici, računajući i državnu svojinu, imaju u celom periodu ili negativan ili neznatno pozitivan (međugodišnje posmatrano) investicioni kapacitet. 6. Uporedni prikaz strukturnih indikatora poslovanja preduzeća realnog sektora u Srbiji i evropskim zemljama u tranziciji U cilju detaljnije analize poslovanja preduzeća, na osnovu dobijenih rezultata istraživanja, obračunati su neki od ekonomskih indikatora za evropske zemlje i Srbiju. Obračun se zasniva na statističkom istraživanju EUROSTAT-a (Godišnje strukturno istraživanje o poslovanju preduzeća u EU) i Zavoda za statistiku Republike Srbije, s tim da su indikatori korišćeni u analizi rezultata industrije (i u okviru nje, posebno sektora prerađivačke industrije), kao prosečne vrednosti, i za merenje produktivnosti radne snage i efikasnosti poslovanja preduzeća. Zahvaljujući ekspanziji sektora usluga i ekstremno povoljnoj globalnoj konjunkturi, započetoj sredinom 2005. godine, EU-27 u periodu 2002-2007. beleži rast ukupne zaposlenosti od 5,6% 83 . Smanjenje broja zaposlenih primetno je u industriji, i to za 1,4 miliona radnika ili 3,4%, kao i u poljoprivredi. Evropske zemlje u tranziciji, u tom pogledu, ne zaostaju. Doduše, i ovde, najveći ceh prilagođavanja i restrukturiranja privrede plaćaju industrijski radnici, čiji je broj do 2007. smanjen za 409,5 hiljada ili 2,7% 84 . Za razliku od njih, u Srbiji, u posmatranom periodu, opada i ukupna zaposlenost. Broj izgubljenih radnih mesta će se do kraja 2007. popeti na 244 hiljade, od čega čak 76,9% u industriji. Pri tome, smanjenje zaposlenosti u industriji od 174,7 hiljada čini tačno 45,8% ukupno otpuštenih industrijskih radnika u podskupu evropskih tranzicionih zemalja. 83 Izuzetno povoljna putanja kretanja ukupne zaposlenosti će trajati do sredine 2008. kada nastaje prelom naniže. Od tog trenutka pa do kraja 2012. u EU-27 će devet miliona ljudi ostati bez posla, a stopa nezaposlenosti će se udvostručiti, premašivši 11%, a u evrozoni i 12%. 84 Kalkulacija autora na bazi podataka EUROSTAT-a i RZS-a. 102 Tabela 19. Relativna promena broja zaposlenih u periodu 2002-2007. EU-27 EU zemlje u tranziciji* Srbija Ukupno (NACE) 5,6% 5,2% -14,6% Poljoprivreda i ribolov -12,7% -15,8% -32,1% Industrija (ukupno) -3,4% -2,7% -29,0% Prerađivačka industrija -3,1% -1,6% -30,8% Građevinarstvo 15,7% 25,7% -9,9% Usluge 9,0% 9,5% -2,5% Napomena: * 12 novih članica EU Izvor: EUROSTAT i RZS, kalkulacija autora. Srbija se tokom prošle decenije zadržala na ranije uspostavljenom trendu deformisanja privredne strukture. Sektor usluga se značajno uvećao nauštrb razmenskog sektora, te je u 2007. ukupna industrija generisala manje od 20% ukupne bruto dodate vrednosti (VA) privrede; u okviru nje, prerađivačka industrija je pala na samo 16,6%. To jeste u rangu proseka EU-27, ali i za oko 4 do 5 procentnih poena niže od relativnog značaja koji je industrija imala u zemljama koje su nakon maja 2004. postale njene članice. Od posmatranih 12 novih članica jedino su Kipar, Letonija i Malta bile sa nižim udelom industrije. S obzirom na to da su Kipar i Malta male, ostrvske zemlje sa turizmom kao pretežnom delatnošću, u najozbiljnijem teškoćama je bila jedino Letonija, gde industrija učestvuje u ukupnoj VA sa skromnih 14,3%. Uprkos tome, samo pet evropskih zemalja u tranziciji se uspešno odupire fenomenu deindustrijalizacije. Rač je o: Slovačkoj (udeo industrije raste za 3,5 p.p. i u 2007. dostiže 30,3% ukupne VA), Poljskoj (rast 2,2 pp; udeo 24,5%) i Bugarskoj (rast 2,0 pp; udeo 24,5%). Slede, Češka (rast 1,6 pp; u 2007. godini beleži i najviši udeo industrije u Evropi od 30,8%) i Mađarska (rast 0,8 pp; udeo 25,5%). Zanimljivo je će u ovom periodu putem snažne kontrakcije industrijske aktivnosti, po prvi put, krenuti i Slovenija. Udeo industrije u VA se ovde do kraja 2007. redukuje za 2 procentna poena, ali je i dalje na visokom nivou od 26,7%. Nažalost, u godinama koje slede opisani proces će se dodatno ubrzati, a rapidan gubitak konkurentnosti će ovu zemlju vrlo brzo uvesti u ozbiljnu ekonomsku i političku krizu krajem 2012. godine. 103 Tabela 20. Udeo bruto dodate vrednosti (VA) izabranih sektora u ukupnoj VA EU-27 Evropske zemlje u tranziciji* Srbija 2002 2007 2002 2007 2002 2007 Poljoprivreda i ribolov 2,2% 1,8% 5,3% 4,2% 14,8% 10,1% Industrija (ukupno) 21,1% 20,2% 24,9% 25,9% 21,5% 19,4% Prerađivačka industrija 18,2% 17,1% 19,7% 21,0% 18,5% 16,6% Građevinarstvo 5,7% 6,4% 6,1% 7,5% 3,6% 5,1% Usluge 71,0% 71,6% 63,7% 62,4% 60,1% 65,4% Napomena: * 12 novih članica EU Izvor: EUROSTAT i RZS, kalkulacija autora. Interesantan je podatak o veličini evropske industrije, posmatrano po zemljama. Evidentno je da je industrija EU drugo ime za industriju Nemačke, koja generiše praktično četvrtinu njene ukupne bruto dodate vrednosti (VA). Međutim, njen gabarit tek dolazi do izražaja kada preduzeća razvrstamo po veličini, jer velika preduzeća nemačke industrije85 (dakle, ona koja su pokretački faktor privrede i na koja se kasnije ’kače’ mala i srednja preduzeća i preduzetnički sektor) generišu blizu trećinu ukupne industrijske VA EU-27. Industrija zemalja u tranziciji je do 2007. jačala, ali to nije imalo značajnijeg uticaja na putanju kretanja evropske industrije. Srbija je u tom pogledu zanemarljiva. Tabela 21. Relativan značaj industrija posmatranih zemalja za industriju EU-27 (udeo u ukupnoj bruto dodatoj vrednosti industrije EU-27 u 2002. i 2007. godini) 2002 2007 Ukupno EU-27 (1+2+3) 100,0% 100,0% 1. Najrazvijenije zemlje EU 64,8% 61,3% Nemačka 24,3% 24,3% V.Britanija 15,2% 13,7% Francuska 13,0% 11,9% Italija 12,3% 11,4% 2. Zemlje u tranziciji EU 6,3% 8,4% Poljska 2,8% 3,2% Češka 1,2% 1,6% Mađarska 0,8% 1,0% 3. Ostali 28,8% 38,7% Srbija 0,2% 0,2% Napomena: * 12 novih članica EU Izvor: EUROSTAT i RZS, kalkulacija autora. 85 U podskupu malih preduzeća Nemačka sa 15% učešća ne dominira. Ispred nje su italijaska preduzeća (16,1%) i britanske male firme (15,8%). 104 Prema metodologiji koja se primenjuje u zemljama EU, osnovni indikator za merenje produktivnosti rada jeste bruto dodata vrednost po zaposlenom. Prosečna vrednost ovog indikatora u industriji EU-27 je u 2007. godini iznosila 59,5 hiljada EUR i bila je za oko 5,2 puta veća nego u Srbiji. Posmatrano po zemljama EU, najveću produktivnost rada u industriji su imale Norveška (247 hiljada EUR) i Irska (167,3 hiljada EUR). Ispada da je industrijski radnik u Norveškoj u odnosu na srpskog kolegu produktivniji za gotovo 24 puta. Najniža produktivnost u EU u 2007. zabeležena je u Rumuniji (11,3 hiljada EUR) i Bugarskoj (8,6 hiljada EUR). Graf. 49. Produktivnost rada u industriji evropskih zemalja u 2007. Iako je nivo produktivnosti rada u industriji evropskih zemalja u tranziciji, odnosno novim članicama EU, višestruko niži u odnosu na razvijene zemlje, tokom perioda 2002-2007. između ove grupe zemalja prisutna je snažna konvergencija. Pri tom, prema brzini konvergencije upravo prednjače najsiromašnije zemlje: Rumunija, Srbija i Bugarska. Nažalost, ispostaviće se da je ovo više privid, nego dugoročni trend. Da bi tranzicione zemlje zaista održivo, u dugom roku, konvergirale ka razvijenim evropskim zemljama svoj rast treba da baziraju na izvozu i sposobnosti da unaprede tehnologiju i kapital kojima se koristi radna snaga. U tom smislu bi važila i Krugmanova krilatica: „produktivnost nije sve, ali je u dugom roku, za rast, gotovo sve“ (Krugman, 1994). Kako ovo izostaje, one su prirast produktivnosti postigle, najpre: (a) radikalnom redukcijom zaposlenosti; i (b) relativno visokom inflacijom, koja je, pak, zbog izdašnog priliva kapitala iz inostranstva (bilo privatizacijom, bilo 11,5 Prosek EU-27 59,5 0 50 100 150 200 250 300 (bruto dodata vrednost po zaposlenom, u 000 EUR) Izvor: EUROSTAT i RZS; kalkulacija autora 105 zaduživanjem) često praćena i periodima snažne aprecijacije domaće valute, čime se nominalno uvećavala bruto dodata vrednost. Bitnih kvalitativnih promena u kapitalu kao faktoru proizvodnje nije bilo. Zato smo u ovim zemljama, uporedo sa rastom produktivnosti rada, imali još brži rast uvoza. Tako, umesto da se spoljnotrgovinski deficit usled rasta konkurentnosti (oličen u rastu produktivnosi) smanjuje, jaz u razmeni sa inostranstvom se širio. U Srbiji je, primera radi, već u 2007. deficit robne razmene dostigao 24,8%, a naredne godine i čitavih 27,7% BDP-a; istovremeno je deficit bilansa tekućih transakcija skočio na 18,3%, odnosno 22,1% BDP-a, respektivno86. Opisani model rapidnog popravljanja produktivnosti rada je vrlo brzo iscrpljen. S jedne strane, dramatična redukcija zaposlenosti nije mogla trajati večno, a zemlje će se, nakon „sudden stop-a“ u kapitalnom delu platnog bilansa, već od kraja 2008. po prvi put suočiti i sa ozbiljnim platnobilansnim problemima i depresijacijskim pritiscima. Graf. 50. Kumulativan rast produktivnosti rada u industriji evropskih zemalja (period 2002-2007. u %) Posmatrano izolovano, na nivou pojedinačnih oblasti, srpski radnici su bili relativno najproduktivniji u prehrambenoj industriji i proizvodnji kancelarijskih i računskih mašina87. Ipak, i ovde je zaostatak za EU-27 veći od 3 puta. S druge strane, u 2007. najslabiji rezultat prema ovom indukatoru beleži automobilska industrija88. 86 Podaci NBS; kalkulacija autora. 87 Najači impuls ekspanziji ove oblasti u Srbiji sredinom prošle decenije stiže od fiskalizacije. 88 Položaj ove industrije će se promeniti od 2008. godine ’povratkom’ FIAT-a u kragujevačku „Zastavu“. EU-27 27,3 Srbija 149,2 0 50 100 150 200 250 Izvor: EUROSTAT i RZS; kalkulacija autora. 106 Graf. 51. Produktivnost rada u prerađivačkoj industriji EU i Srbije u 2007. godini S obzirom na to da je koeficijent troškova rada komplementaran indikatoru produktivnosti, očekivano, on Srbiji ne donosi bolji relativan položaj u odnosu na evropske zemlje. Graf. 52. Koeficijent troškova rada u industriji evropskih zemalja U Evropi smo se tokom 2007. svrstali među zemlje koje u industriji imaju najveće opterećenje bruto dodate vrednosti troškovima rada. Ako je za utehu, to je verovatno i jedini indikator koji nas je približio Nemcima, iako su oni pre slučaj koji potvrđuje pravilo ili, još 19,9 16,1 8,7 7,9 7,1 6,9 6,6 6,3 6,1 5,6 5,3 5,3 5,2 5,2 5,1 4,8 4,6 4,4 4,2 4,1 3,6 3,6 3,2 3,1 0 5 10 15 20 25 0 20 40 60 80 100 120 140 160 180 200 k o li čn ik u h il ja d a m a E U R EU-27 Srbija Količnik, d.skala Izvor: EUROSTAT i RZS; kalkulacija autora -0,3 -0,2 -0,1 0,0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 (u 2007. i promena u odnosu na 2002. godinu) 2007 razlika u odnosu na 2002. Izvor: EUROSTAT, kalkulacija autora 107 bolje, odličan primer delovanja tzv. Kaldorovog efekta, opisanog u Metodološkom prilogu ovog poglavlja. Takođe, zapažamo da je Poljska, kao najuspešnija evropska zemlja u tranziciji, istovremeno među njima i jedina koja beleži rast troškova rada. Koeficijent troškova rada u okviru prerađivačke industrije Srbije u odnosu na prosek EU-27 bio je niži u 2007. samo u tri oblasti: (a) proizvodnji celuloze, papira i proizvoda od papira, (b) proizvodnji proizvoda od gume i plastike i (c) proizvodnji medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata. I ovde, najslabiji rezultat beleži automobilska industrija, odnosno oblasti prerađivačke industrije: proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica; i proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava. Graf. 53. Koeficijent troškova rada u prerađivačkoj industriji EU i Srbije u 2007. godini Poslovanje u industriji Srbije je u 2007. godini, sa aspekta zarađivačke sposobnosti, bilo relativno lukrativno. Ako profitabilnost prema metodološkim preporukama EUROSTAT-a izrazimo kao stopu poslovnog finansijskog rezultata, odnosno učešćem poslovnog finansijskog rezultata u ukupnim prihodima od prodaje, dobićemo da je u prerađivačkoj industriji u proseku sa 100 evra prihoda od prodaje, tj. prometa, ostvareno 8,3 evra neto poslovnog dobitka. Relativno 0,20 0,40 0,60 0,80 1,00 1,20 1,40 1,60 EU-27 Srbija Izvor: EUROSTAT i RZS; kalkulacija autora. 108 visoka zarađivačka sposobnost izražena u evrima je u 2007. postignuta zahvaljujući aprecijaciji dinar, a po tom osnovu je za oko 3/5 veća od vrednosti iskazane u dinarima89. Na nivou prerađivačke industrije je profitabilnost u Srbiji zaostajala za prosekom EU-27 samo za oko 13%. Osam oblasti je čak poslovalo profitabilnije. Menju njima posebno se ističu: proizvodnja duvanskih proizvoda, proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira, i proizvodnja gume i plastike. Interesantan je podatak da su preduzeća u privatnoj svojini u 2007. zabeležila za oko trećinu veću produktivnost od proseka prerađivačke industrije, te da je privatni sektor više nego konkurentan u odnosu na preduzeća prerađivačke industrije EU-27. Ranije izneti zaključci za automobilsku industriju u 2007. i ovom prilikom su potvrđeni, a uz nju su bile neprofitabilne još dve oblasti: deo tekstilne industrije, kao i delovi proizvodnje mašina i uređaja. Indikativno je da u okviru EU ne postoji neprofitabilna oblast prerađivačke industrije. Izuzev oblasti proizvodnje ostalih saobraćajnih sredstava, isti zaključak važi i za domaću proizvodnju koja je u privatnim rukama. Graf. 54. Profitabilnost u prerađivačkoj industriji EU i Srbije u 2007. u % 89 Dinar je tokom 2007. u odnosu na evro nominalno ojačao za oko 5%. -20 -15 -10 -5 0 5 10 15 20 (tj. stopa poslovnog finansijskog rezultata) EU-27 Srbija Srbija (privatni sektor) Izvor: EUROSTAT i RZS; kalkulacija autora. 109 7. Zaključci Privreda Srbije, a posebno industrija, je u novi milenijum ušla sa osetno smanjenim brojem ukupno zaposlenih radnika, izgubljenim tržištima, zastarelom opremom i tehnologijom, poslovanjem sa gubicima, visokim teretom kumuliranih gubitaka, iskvarenom finansijskom strukturom koju karakteriše porast zaduženja i povećanje nedostajućeg dugoročnog kapitala, praćenog smanjenjem sigurnosti i ozbiljnom nelikvidnošću. S aspekta vlasništva, u najvećem problemu su bila privredna društva u društvenoj i državnoj svojini, odnosno posmatrano po veličini, veliki sistemi, koji su upravo i poslovali u pomenutim svojinskim oblicima. U tom smislu je prethodna analiza imala za cilj da pokaže efekte uticaja različitih svojinskih oblika na kretanje indikatora rentabiliteta i finansijskog položaja u segmentu nefinansijske poslovne ekonomije Srbije. Generalno se može reći da je period 2002-2007. obeležen veoma vidljivom i brzom promenom vlasničke strukture, koja je omogućena Zakonom o privatizaciji iz 2001. godine. Rezultati analize pokazuju da je privatni sektor bio superioran u pogledu rasta bruto dodate vrednosti, produktivnosti i niskih troškova rada, ali unutar njega rezultat izvornog privatnog sektora je neuporedivo bolji od rezultata privatizovanih preduzeća. Privatna preduzeća su najbrže rasla, apsorbovala višak radne snage i gotovo jedina doprinosila porastu dodate vrednosti u privredi Srbije. Izvorni privatni sektor ima, za razliku od privatizovanih preduzeća a naročito preduzeća u državnoj i društvenoj svojini, nadprosečnu produktivnost i najniže troškove rada, te se može reći da je i pobednik tranzicije. Privatizovana preduzeća daju skroman doprinos stvaranju bruto dodate vrednosti u Srbiji, a privatizacija u segmentu ukupne industrije je ispunila očekivanja samo u pojedinim oblastima prerađivačke industrije. Uz sve ograde i napomene iznete u metodološkom prilogu, iz analize u ovom poglavlju slede sledeći nesporni zaključci:  Broj privrednih društava i zadruga koja su predala finansijske izveštaje kretao se od 66.878 u 2002. do 84.109 u 2007. godini. Grupacija privatnih preduzeća beleži najbrži porast; njihov broj je kumulativno veći za 36%, što odgovara prosečnoj godišnjoj stopi od 6,5%. Na taj način je udeo privatnih preduzeća u ukupnom broju preduzeća povećan sa 86% u 2002. na 93% u 2007, a društvenih preduzeća smanjen sa 6% na 3%. 110  Rast broja preduzeća prati dramatična kontrakcija zaposlenosti. Broj izgubljenih radnih mesta će se do kraja 2007. popeti na 244 hiljade (pad od 14,6%). Od toga je čak 76,9% radnika bilo zaposleno u industriji. Broj otkaza u ovom periodu u industriji je približan polovini ukupnog broja svih otpuštenih industrijskih radnika u dvanaest novoprimljenih članica EU.  Jedini svojinski sektor u kome je broj zaposlenih rastao tokom svih posmatranih godina bio je sektor privatne svojine, u kome je 2007. bilo zaposleno 451 hiljada, ili 192% više ljudi nego u 2001. Osim novootvorenih privatnih preduzeća, odličan rezultat je svakako posledica i smanjenja broja društvenih preduzeća, tj. povećanje privatnih preduzeća kroz proces privatizacije;  Sektor privatne svojine se pokazuje kao superioran u pogledu rasta bruto dodate vrednosti, niskih troškova rada i produktivnosti. To je, na kraju posmatranog perioda, počelo da se ispoljava i kada je reč o rastu VA i produktivnosti, prilikom poređenja sektora privatne i državne svojine;  Učešće društvene svojine u ukupnoj VA se od 2001. značajno smanjilo. U 2001. je iznosilo trećinu, u 2005. manje od 10% ukupne vrednosti VA, a u 2007. tek oko 3%. Samim tim su i gubici ovog sektora imali sve manje efekte na usporavanje rasta ukupne VA;  Posmatrano na nivou delatnosti, produktivnost industrije se u relativnom smislu tokom posmatranog razdoblja ne popravlja u odnosu na prosek privrede. Štaviše, tokom 2007. u odnosu na 2002. je dodatno pogoršana, jer je sa ispodprosečnih 3,1% produktivnost industrije u odnosu na ukupnu privredu Srbije već bila niža za 4,9%.  S druge strane, industrija je delatnost i sa najvišim koeficijentom troškova rada. U ovom slučaju će jedino njegova vrednost imati željeni pravac, budući da će se koeficijent sa 0,61 u 2002. do 2007. smanjiti na 0,53;  Umesto dotadašnjeg poslovanja sa gubicima, krajem 2006. privreda po prvi put izlazi iz zone gubitka. Dobitak je proknjižen i 2007. kada je privreda po prvi put zabeležila i pozitivan neto obrtni fond. Uprkos tome, rast nedostajućeg dugoročnog kapitala se ne zaustavlja, te ne možemo reći da je finansijska struktura uravnotežena;  Za razliku od ukupne privrede, mesto industrijskih preduzeća se sa aspekta finansijskog položaja bitno ne menja. Štaviše, 2007. je završena sa rekordnim negativnim neto finansijskim rezultatom od 71,4 milijarde dinara; 111  Do kraja 2007. stopa izgubljenog kapitala na nivou cele privrede smanjena je na 23,7%, a u industriji na 31,7% (u segmentu prerađivačke industrije 39,5%). Ukupni kumulirani gubici u bilansima stanja na nivou privrede dostigli su 1.092,9 milijardi dinara (u industriji 652,8 milijardi), što je iznos 287,6 puta veći od onog na kraju 1994. godine, odnosno 41,4% iznosa gubitka s kraja 2002;  Jedini svojinski oblik koji je svake godine beležio pozitivnu stopu neto finansijskog rezultata je privatni;  Posmatrano prema veličini predzeća, neto finansijski rezultat se najbrže popravljao kod malih privatnih preduzeća (kumulativno za 18,6%), a najbrže padao kod malih društvenih preduzeća (kumulativno, čak za 76,3%, u odnosu na 2001);  Privatna preduzeća jedina u posmatranom periodu imaju pozitivan investicioni kapacitet (odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodane vrednosti), koji je i značajno napredovao do 2007. godine;  Sektor privatne svojine je superioran kada su u pitanju strukturni pokazatelji poslovanja, međutim, indikatori rentabiliteta privatizovanih preduzeća, iako relativno zadovoljavajući, mnogo su slabiji od performansi ‘izvornog’ privatnog sektora;  Od celokupne bruto dodate vrednosti privrede, privatizovanim preduzećima pripada 9,9%, a njihov udeo unutar podskupa svih preduzeća u privatnoj svojini iznosi 15,3%. Ako bi ovo bio kriterij uspešnosti privatizacije, mogli bismo da zaključimo da je u industriji zadovoljavajući rezultat do kraja 2007. postignut samo u oblastima: (a) proizvodnje duvanskih proizvoda; (b) proizvodnji koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva i (c) proizvodnji proizvoda od ostalih nemetalnih minerala;  Preduzeća privatizovana u periodu 2002-2007, uzeta zajedno, u 2007. su povećala VA u odnosu na prethodnu godinu za nešto više od 14%, a njihov doprinos ukupnom porastu VA svih preduzeća jedva da prelazi 7%. Ako znamo da je udeo ostalih svojinskih oblika u ukupnom porastu novostvorene vrednosti oko 13%, sledi da se tačno četiri petine rasta VA (ili 80%) duguje ‘izvornom’ privatnom sektoru;  Produktivnosti rada je u 2007. u privatizovanim preduzećima bila dvostruko niža u odnosu na ‘izvorni’ privatni sektor, koji je prednjačio i po niskim troškovima rada. 112 III ANALIZA PERFORMANSI PRIVATIZOVANIH INDUSTRIJSKIH PREDUZEĆA U SRBIJI OD 2002. DO 2007. GODINE 113 1. Teorijsko-empirijska polazišta Svetska ekonomska kriza je, čini se, dolila “ulje” na već užarenu debatu, koja se poslednjih godina rasplamsala među ekonomistima i političarima, vezanu za ekonomske efekte privatizacije državnih, a u našem slučaju i društvenih preduzeća. Međutim, dvo-decenijsko iskustvo evropskih zemalja u tranziciji sada je već značajna osnova za donošenje pouzdanih ocena o procesu koji je opredelio njihovu sudbinu, a koga i dalje prate kontroverze. Dva najbitnija pokušaja sumiranja teorijsko-emprijskih saznanja iz ove oblasti, koja predominantno korespondiraju predmetu istraživanja doktorske disertacije, za sada dugujemo: Djankovu i Murrelu 90, odnosno Estrinu, Hanouseku, Kočendi i Svejnaru91. Treba spomenuti i studiju koju su za Međunarodni monetarni fond (MMF) pripremili Havrylyshyn i McGettigan 92, kao prvi sveobuhvatni pokušaj sistematizovanja teorijskih istraživanja prvih godina tranzicije 25 neazijskih država, ali i kao poslednje svedočenje koje apsolutno potvrđuje superiornost privatizovanih spram državnih preduzeća. A. Naime, zaključci Djankova i Murrela se mogu svesti na sledeće. - Insajderska privatizacija (prodaja preduzeća postojećem menadžmentu ili radnicima) za razliku od prodaje spoljnim investitorima odbacuje upola slabije pozitivne efekte u pogledu restrukturiranja. Privatizacija od strane zaposlenih nije dala pozitivne rezultate u državama Centralne i Istočne Evrope - CEE (eng. Central and Eastern Europe), a čak je i proizvela negativne efekte u zemljama članicama Zajednice Nezavisnih Država – CIS (eng. Commonwealth of Independent States). - Investicioni fondovi i strano vlasništvo generišu deset puta snažnije restrukturiranje u odnosu na disperzovane pojedinačne vlasnike. - Stezanje budžetskog ograničenja pozitivno utiče na restrukturiranje, dok liberalizacija uvoza blagotvorno deluje na zemlje CEE, ali ne i na zemlje CIS. Ukupno uzevši, uticaj privatizacije na performanse preduzeća može se oceniti kao pozitivan i statistički signifikantan u zemljama CEE i statistički nesignifikantan u zemljama CIS. - Konačno, posebno ističu činjenicu da polovina studija koje obuhvataju analizom ne uzima u obzir efekat endogenosti i selekcije koji se odnosi na različite oblike vlasničke 90 Djankov, S. and Murrell, P. (2002). Enterprise Restructuring in Transition: A Quantitative Survey. Journal of Economic Literature, 40, no. 3: 739-92. 91 Estrin, S... et al. (2009). Effect of Privatization and Ownership in Transition Economies, World Bank Policy Research Working Paper No. 4811, p.48. 92 Havrylyshyn, O. and McGettigan, D. (1999). Privatization in Transition Countries: Lessons from the First Decade, IMF, Economic Issues No. 18, p. 19. 114 strukture (izostavljen je uticaj stranog vlasništva) i performansi preduzeća, te stoga predlažu nastavak istraživanja u tom pravcu. Problem je, donekle, ispravljen od strane druge navedene grupe istraživača, ali pre nego što iznesemo njihove nalaze želimo ukratko da se osvrnuti na hronologiju rađanja ideje o “presudnom” uticaju privatizacije na efikasno podizanje performansi preduzeća u tranziciji. B. Početkom 90-ih godina prošlog veka privatizacija označava kamen temeljac tranzicionog procesa. Argumenti za to su nađeni u uspešnom iskustvu razvijenih zemalja93, ali i u prvim svedočenjima zemalja sa srednjim nivoom dohotka, koja su ukazivala na to da privatizacija unapređuje efikasnost preduzeća94. Institucionalna podrška profilisanju javnog mnenja u ovom pravcu stiže od tzv. Vašingtonskog konsezusa, koji naročito akcentuje privatizaciju izražavajući uverenje da će promena vlasničke strukture, zajedno sa snagom tržišta, neizostavno obezbediti efikasnije ekonomske performanse. U kombinacija sa liberalizacijom cena i oslobođena državne kontrole, privatizovana preduzeća je trebalo brzo da dovedu cene na nivo oportunitetnih troškova, kreirajući tvrdo budžetsko obraničenje95. Pojedine apologete, vođene (ne)skrivenim političkim motivima, instistiraju da je privatizacija neophodna tranzicionim ekonomijama, čak i u slučaju da im ne popravlja efikasnost, jer ona urušava komandnu privredu koja je srž komunističke ideologije96. S druge strane, u isto vreme se publikuju i radovi koji prepoznaju da privatizacija, kao izolovan proces, ne može biti dovoljna, te da su sistemske promene i reforme politika osnovni preduslov uspešne tranzicije97. Kritički osvrti će već do sredine naredne decenije toliko narasti da će zaći u ekstremizam koji je karaterisao upravo njene agitatore. Privatizacija je tako postala deo “šok doktrine” nove ere najdestruktivnijeg kapitalizma98. 93 Bishop, M. et al. (1988). Does Privatisation Work? Lessons from the UK, London: Centre for Business Strategy, London Business School; Vining, A. et al, (1992) Ownership vs. Competition: Efficency in Public Enterprise, Public Choice, 73(2): 205-39. 94 Megison, W. et al. (2001). From State to Market: A Survey of Empirical Studies on Privatization, Jurnal of Economic Literature, 39(2): 321-389. 95 Kornai, J. (1990). The Road to a Free Economy Shifting from a Socialist System: The Example of Hungary, New York: W.W. Norton. 96 Shleifer, A. et al. (1994). Politicians and Firms, Quarterly Journal of Economics, 109:4: 995-1025. 97 Svejnar, J. (1989). A Framework for the Economic Transformation of Czechoslovakia, PlanEcon Report, 5(52): 1-18; Lipton, D. et al, (1990) Creating a Market Economy in Eastern Europe: The Case of Poland, Brookings Papers on Economic Activity, 1990(1): 75-147; Blanchard, O... at al, (1991) Reform in Eastern Europe, Cambridge, MA: MIT Press; Aghion, P. et al, (1994), The behaviour of state firms in eastern Europe, pre-privatisation, European Economic Review, 38, 1327-49. 98 Klein, N. (2007). The Shock Doctrine: The Rise of Disaster Capitalism, Metropolitan Books, New York, p. 576. 115 Privatizaciju u tranzicionim privredama treba posmatrati samo u kontekstu sveobuhvatnih sistemskih promena. Preporučeni redosled reformskih poteza Svejnar deli u dve faze99. “Prvi tip reformi”, tzv. makroekonomska stabilizacija, obuhvata liberalizaciju cena i demontiranje institucija “starog” sistema. Većina zemalja se u ovoj fazi brzo otvorila za uvoz inostrane robe, kako bi se indukovala efikasnija alokacija resursa po svetskim tržišnim cenama i oštro redukovala direktne subvencije državnim preduzećima. “Drugi tip reformi”, odnosno naredna faza, predstavljala je unapređivanje zakonodavnog okvira i vladavinu prava, odnosno razvoj institucija koje će osigurati uspešno funkcionisanje novostvorene tržišno orijentisane privrede. Uvidom u tranzicione indikatore koje objavljuje Evropska banka za obnovu i razvoj 100 evidentno je da je, za razliku od prve faze, napredak drugog seta mera u svim zemljama bio spor, premda je tempo institucionalnih reformi opet bio uspešniji u zemljama CEE u odnosu na zemlje CIS. Najvažniji podsticaj u tom smislu za zemlje Centralne Evrope, i Baltika, bila je potreba razvoja sistema koji će biti usklađen sa standardima EU, pre svega kao preduslov njihovom pristupanju 101 . Jasno je da privatizaciju, od samog starta, prate broje dileme. Autori se još uvek spore da li privatizaciju treba što pre završiti ili primeniti gradualistički pristup, koji je u nekim zemljama dao dobre rezultate. Dalje, šta raditi sa monopolima, odnosno da li treba i na koji način privatizovati javna preduzeća koja imaju prirodni monopol 102. Otvoreno je pitanje i da li privatizacija smanjuje nejednakost i siromaštvo. Naime, u praksi se, posebno u zemljama CIS, javio problem da su vlasničke strukture nakon privatizacije mnogo koncentrisanije, a da se pojavom “oligarha” generisala mnogo veća nejednakost u pogledu raspodele dohotka nego što je to bilo u ranijem sistemu103. Postoje brojni teorijski modeli koji istražuju vezu između privatizacije, s jedne, i makroekonoskih performasi i privrednog rasta, s druge strane. Zanemarujući metodološke razlike pojedinih istraživanja, primetno je da se ocena ove veze sa protekom vremena menja. 99 Svejnar, J. (2002). Transition Economies: Performance and Challenges, Journal of Economic Perspectives, 16(1): 3-28 100 http://www.ebrd.com/pages/research/economics/data/macro.shtml 101 Baldwin, R. et al. (1997). The Cost and Benefits of Eastern Enlargement: The Impact on the EU and Central Europe, Economic Policy, 12(24): 125-176. 102 Lafont, J. et al. (1993). A theory of Incentives in Procurement and Regulation, Cambridge, MA: The MIT Press. 103 Birdsall, N. et al. (2003). Winners and Losers: Assessing the Distributional Impact of Privatization, World Development, 31(10): 1617-33. 116 Tako, na primer, Zinnes, Eilat i Sachs 104 na panelu od 25 zemalja u tranziciji nalaze da privatizacija sama po sebi ne doprinosi rastu BDP-a, ali da pozitivni efekti postoje kada privatizacija ide “ruku pod ruku” sa tvrdim budžetskim ograničenjem i dubokim institucionalnim reformama. Benett, Estrin i Urga tokom 2007. godine 105 , na panel podacima (26 zemalja u tranziciji) 106 , ne uspevaju da identifikuju statistički značajnu vezu između visine udela privatnog sektora i rasta; iz čega proizilazi da ne postoji ni direktna veza između privatizacije i privrednog rasta. Ipak, zemlje koje su primenile metod masovne privatizacije imaju bolje rezultate u odnosu na zemlje koje su se odlučile za druge metode. Brže sprovedena privatizacija prema njima, na dugi rok, može imati i pozitivne efekte na rast, što za posledicu ima uvećanje vlasničke koncentracije koju proizvodi metod masovne privatizacije, čime je obezbeđena mnogo veća kontrola unutar privatizovanih firmi. Međutim, posebno je interesantno da analizom istih podataka Fabian Gouret107 dolazi do saznanja da masovna privatizacija odbacije pozitivne efekte, ali daleko manje u odnosu na gradualni pristup 108. Generalni zaključak je da postojeće “makro” studije većinom potvrđuju pozitivan uticaj privatizacija na nivo agregatnog autputa ili privrednog rasta, kada je privatizacija praćena komplementarnim reformama, ali i da su ocene nejasne kada se posmatraju efekti brzine, odnosno disperzovanog ili koncentrisanog vlasništva. Zaključci su divergentni i u pogledu uticaja privatizacije na performanse preduzeća. Jedni tvrde da ne postoje sistematski signifikantni efekti privatizacije na performanse 109 , drugi, pak, da su pouzdani dokazi ovog uticaja veoma slabi 110, dok, je za treće upravo privatizacija presudna za popravljanje performansi 111 . 104 Zinnes, C. et al. (2001). The Gains from Privatization in Transition Economies: Is Change of Ownership Enough? IMF Staff Papers 48(0): 146-170. 105 Benett, J. et al. (2007). Privatization Methods and Economic Growth in Transition Economies, Forthcoming in Economics of Transition 106 Zemlje i vreme (tj. godine), kao specifični faktori, kontrolisani su fiksnim efektima. 107 Gouret, F. (2007). Privatization and output befavior during the transition: Methods matter! Journal of Comparative Economics, 35: 3-34. 108 Različiti rezultati se mogu objasniti jedino razlikom u specifikaciji, odnosno korišćenu različitih metoda za ocenjivanje. 109 Bevan, A. et al. (1999). Determinants of Enterprise Performance during Transition, Centre for Economic Reform and Transformation, Working Paper 99/03. 110 Shirley, M. et al. (2001). Public vs. Private Ownership: Current State of the Debate, World Bank Policy Research Paper 2420. 111 Megginson, W. et al. (2001). From State to Market: A Survey of Empirical Studies on Privatization, Jurnal of Economic Literature, 39(2): 321-389 117 Razlika u interpretaciji rezultata duguje se, pre svega, različitim i ograničenim podacima kako za performanse preduzeća, tako i za pojedine svojinske oblike. U tom smislu, javljaju se tri bitna metodološka problema koja posebno karakterišu rane radove iz ove oblasti. Prvo, objektivno ograničenje se odnosi na kratak vremenski period koje sve posmatrane observacije koncentrišu neposredno pre ili nakon privatizacije. Drugo, analize su bazirane na: (a) malim i, često, nereprezentativnim uzorcima preduzeća; (b) dilemi identifikacije različitog svojinskog oblika u preduzećima čija je privatizacija u toku; (c) kreiranju panela od zemalja sa različitim računovodstvenim sistemima. Naposletku, veliki je broj studija u kojima se adekvatno ne kontroliše problem selekcije/endogenosti svojinskih oblika, što kasnije ometa pravilno zaključivanje. C. U želji da izbegnu pomenuta ograničenja, profesor Estrin sa grupom ekonomista112, kompilirajući 34 najrelevantnija istraživanja objavljena do decembra 2007. godine, izvlače sintetičke zaključke o efektima privatizacije na nivo i rast ukupne faktorske produktivnosti – TFP (Slika 1. i Slika 2, respektivno), nivo i rast profitabilnosti (Slika 3. i Slika 4, respektivno), odnosno, nivo i rast prihoda preduzeća (Slika 5. i Slika 6, respektivno). Uz to, analiziraju uticaj privatizacije na produktivnost rada, zaposlenost i zarade. Zemlje razvrstavaju u dve grupe: zemlje Centralne i Istočne Evrope, proširene za zemlje Balkana i Baltičkog regiona; i Zajednicu Nezavisnih Država, koje su u tranziciju krenule kasnije, bez odlučne posvećenosti razvoju tržišno orijentisanog zakonodavnog i istitucionalnog okvira. Efekati privatizacije na nivo performansi segregirani su na: velike (>15%), srednje (5-15%) i male (<5%). Intervali su nešto drugačiji u slučaju uticaja na rast, ali i tada imamo: velike (>5%), srednje (1-15%) i male (<1%). Ocene koje su na nivou značajnosti test statistike od 10% svrstavamo u statistički nesignifikantne. Različiti grafički oblici kružića na grafikonima koji slede označavaju i periode na koje se obuhvaćene studije odnose. Tako, na primer, beli kružić ( ) obuhvata studije koje su tretirale period do sredine 90-ih godina prošlog veka, dakle prvih pet godina tranzicije; oznaka ( ) se odnosi na period nakon toga, dok je oznaka ( ) rezervisana za studije koje pokrivaju celokupan period tranzicije. Svaki kružić reprezentuje jednu zemlju, te iz tog razloga broj kružića prevazilazi broj analiziranih studija. Bitan razlog urušavanja socijalističkih istočnoevropskih ekonomija bila je nemogućnost da obezbede održivi nivo inovativnosti i tehnološkog progresa. Iz tog razloga praćenje TFP, 112 Estrin, S. et al. (2009). Effect of Privatization and Ownership in Transition Economies, World Bank Policy Research Working Paper No. 4811, p.48. 118 odnosno proizvodne efikasnosti, istraživačima se već na samom početku tranzicije nametnulo kao prioritetan zadatak. Naime, u centralno planskoj ekonomiji je relativno lako bilo mobilisati rad i kapital putem kompulzivne pune zaposlenosti i visokih stopa rasta investicija, ali tzv. rezidual iz Cob-Douglas-ove proizvodne funkcije (A), kome pripisujemo sve ostale faktore rasta, jednostavno se nije dao kontrolisati. Stoga se od istraživača očekivalo da potvrde polaznu hipotezu da proces tranzicije preduzećima neizostavno obezbeđuje porast TFP. Što se tiče uticaja privatizacije na nivo TFP možemo reći da je hipoteza dobrim delom potvrđena u oba tranziciona perioda. Na Slici 1. se vidi da je efekat privatizacije od strane domaćih investitora bitno slabiji nego u slučaju stranih, da je za efektuiranje pozitivnog uticaja potreban duži period, ali i da su efekti izraženiji u zemljama CEE nego što je slučaj sa državama CIS, gde postoje primeri i potpuno negativnog uticaja. Zemlje CEE Rusija i zemlje CIS Privatizacija (domaći investitori) Privatizacija (svi) Privatizacija (strani investitori) Privatizacija (domaći investitori) Privatizacija (svi) Privatizacija (strani investitori) P o zi ti v a n e fe k a t Veliki efekat (>15%) Srednji efekat (5%-15%) Mali efekat (<5%) Nesignifikantni N eg a ti v a n e fe k a t Mali efekat (<5%) Srednji efekat (5%-15%) Veliki efekat (>15%) Slika 1. Uticaj privatizacije na nivo ukupne faktorske produktivnosti (TFP) u evropskim zemljama u tranziciji (ZUT) Preuzeto iz: Estrin, S. et al. (2009). Effect of Privatization and Ownership in Transition Economies, World Bank Policy Research Working Paper No. 4811. U pogledu koncentracije vlasništva nalazi takođe podržavaju hipotezu da koncentrisanje za razliku od disperzovanog privatnog vlasništva, teži snažnijem podizanju efikasnosti, a da je 119 samo u Estoniji statistički potvrđen pozitivan uticaj disperzovanog vlasništva od strane zaposlenih na nivo TFP. Dve studije posebno tretiraju pitanje efikasnosti privatizovanih državnih preduzeća i novonastalih privatnih firmi. Sabirianova, Svejnar i Terrell 113 , prateći industrijska preduzeća Češke i Rusije u periodu 1992-2000, zaključiju da su strane start-up firme manje efikasne od stranih firmi koje već posluju, ali da su, pak, mnogo efikasnije od domaćih start-up preduzeća, koja su, s druge strane, daleko efikasnija od postojećih domaćih preduzeća. Rezultat ovog istraživanja stoga upućuje na to da novoosnovane firme, tzv. de novo, teže da budu efikasnije od firmi privatizovanih od strane domaćih investitora. Zemlje Centralne i Istočne Evrope Zajednica Nezavisnih Država Privatizacija (domaći investitori) Privatizacija (svi) Privatizacija (strani investitori) Privatizacija (domaći investitori) Privatizacija (svi) Privatizacija (strani investitori) P o zi ti v a n e fe k a t Veliki efekat (>5%) Srednji efekat (1%-5%) Mali efekat (<1%) Nesignifikantni N eg a ti v a n e fe k a t Veliki efekat (>5%) Srednji efekat (1%-5%) Mali efekat (<1%) Slika 2. Uticaj privatizacije na rast TFP u evropskim ZUT Preuzeto iz: Estrin, S. et al. (2009). Effect of Privatization and Ownership in Transition Economies, World Bank Policy Research Working Paper No. 4811. Nalaz drugog istraživanja koje su sproveli Commander i Svejnar114 na uzorku od 26 zemalja u tranziciji u periodu 2002-2005. takođe potvrđuje da domaće start-up firme beleže manju efikasnost od stranih firmi, ali da se veza signifikantno ne razlikuje u odnosu na domaće privatizovane i državne firme. 113 Sabirianova, K. et al. (2005). Foreign Investment, Corporate Ownership and Development: Are Firms in Emerging Markets Catching Up to the World Standard? William Davidson Institute WP 734. 114 Commander, S. et al. (2007). Do Institutions, Ownership, Exporting and Competition Explain Firm Performance? Evidence from 26 Transition Countries, IPC Working Paper No. 28. International Policy Center, Gerald R. Ford School of Public Policy, University of Michigan. 120 Za razliku od uticaja privatizacije na nivo TFP, koji je, kako smo videli, potizivan i vrlo jak u svim istočnoevropskim zemljama u tranziciji, efekat privatizacije na rast TFP ocenjivan je samo za zemlje CEE. Na narednoj slici se može videti da je kod ovih zemalja postojao pozitivan uticaj u ranoj fazi tranzicije, ali da se on kasnije gubi. U prethodno citiranoj studiji, Commander i Svejnar nalaze da u periodu od 2002-2005. ne postoji statistički značajan uticaj privatizacije na rast TFP. Važan pokazatelj performansi preduzeća je i profitabilnost, uprkos činjenici što ona u tranzicionim ekonomijama, zbog poreske evazije, zna da bude ozbiljno potcenjena. Grafička ilustracija efekata privatizacije na profitabilnost data je na Slici 3 i Slici 4. I ovde su se istraživanja fokusirala gotovo isključivo na region zemalja CEE, a rezultati ukazuju na to da postoji mali pozitivan efekat privatizacije na nivo profitabilnosti kako od strane domaćih, tako i od stranih vlasnika. Zemlje Centralne i Istočne Evrope Zajednica Nezavisnih Država Privatizacija (domaći investitori) Privatizacija (svi) Privatizacija (strani investitori) Privatizacija (domaći investitori) Privatizacija (svi) Privatizacija (strani investitori) P o zi ti v a n e fe k a t Veliki efekat (>15%) Srednji efekat (5%-15%) Mali efekat (<5%) Nesignifikantni N eg a ti v a n e fe k a t Mali efekat (<5%) Srednji efekat (5%-15%) Veliki efekat (>15%) Slika 3. Uticaj privatizacije na nivo profitabilnosti u evropskim ZUT Preuzeto iz: Estrin, S. et al. (2009). Effect of Privatization and Ownership in Transition Economies, World Bank Policy Research Working Paper No. 4811. Međutim, kada se posmatra uticaj na rast profitabilnosti onda su ocene statistički nesignifikantne (Slika 4). Jeffrey 115 u studiji iz 2006. nalazi da je u Bugarskoj postojao pozitivan uticaj koncentracije vlasništva na stopu neto prinosa na ukupnu poslovnu imovinu 115 Jeffrey, M. (2006). Evaluation of Mass Privatizaction in Bulgaria, William Davidson Institute WP 814 121 (ROA). Simoneti i Gregorić116 tvrde da je koncentracija vlasništva (ali ne od strane zaposlenih) pozitivno delovala na profit u Sloveniji. Istovremeno se pokazalo da zadržavanje “zlatne akcije” od strane države kao i koncentracija vlasništva koju obezbeđuju zaposleni, teško da se može dovesti u vezu sa profitabilnošću. Zemlje Centralne i Istočne Evrope Zajednica Nezavisnih Država Privatizacija (domaći investitori) Privatizacija (svi) Privatizacija (strani investitori) Privatizacija (domaći investitori) Privatizacija (svi) Privatizacija (strani investitori) P o zi ti v a n e fe k a t Veliki efekat (>5%) Srednji efekat (1%-5%) Mali efekat (<1%) Nesignifikantni N eg a ti v a n e fe k a t Veliki efekat (>5%) Srednji efekat (1%-5%) Mali efekat (<1%) Slika 4. Uticaj privatizacije na rast profitabilnosti u evropskim ZUT Preuzeto iz: Estrin, S. et al. (2009). Effect of Privatization and Ownership in Transition Economies, World Bank Policy Research Working Paper No. 4811. Naredne dve slike daju pregled efekata privatizacije na prihode iz 14 relevantnih studija, koje, opet, veću pažnju poklanjaju zemljama CEE. Na Slici 5. je evidentno da je efekat privatizacije na nivo prihoda pozitivan i jača kako tranzicija odmiče, posebno u preduzećima koja su privatizovana od strane stranih vlasnika. Dva istraživanja iz kasnije faze tranzicije, koja se odnose na zemlje CIS, nalaze slab pozitivan i negativan efekat, respetivno. Zemlje Centralne i Istočne Evrope Zajednica Nezavisnih Država Privatizacija (domaći investitori) Privatizacija (svi) Privatizacija (strani investitori) Privatizacija (domaći investitori) Privatizacija (svi) Privatizacija (strani investitori) P o zi ti v a n ef ek a t Veliki efekat (>15%) Srednji efekat (5%-15%) 116 Simoneti, M... et al, (2004) Managerial Ownership and Corporate Performance in Slovenian Post- privatisation Period, European Journal of Comparative Economics, 1(2): 217-41. 122 Mali efekat (<5%) Nesignifikantni N eg a ti v a n e fe k a t Mali efekat (<5%) Srednji efekat (5%-15%) Veliki efekat (>15%) Slika 5. Uticaj privatizacije na nivo prihoda u evropskim ZUT Preuzeto iz: Estrin, S. et al. (2009). Effect of Privatization and Ownership in Transition Economies, World Bank Policy Research Working Paper No. 4811. Uticaj privatizacije na rast prihoda (Slika 6) u kasnijoj fazi tranzicije, za zemlje CEE je potvrđen samo u studijama koje jasno definišu pojedine kategorije vlasništva i to isključivo kod stranih investotora, dok je uticaj domaćih investora statistički nesignifikantan u celom posmatranom periodu. Zemlje Centralne i Istočne Evrope Zajednica Nezavisnih Država Privatizacija (domaći investitori) Privatizacija (svi) Privatizacija (strani investitori) Privatizacija (domaći investitori) Privatizacija (svi) Privatizacija (strani investitori) P o zi ti v a n e fe k a t Veliki efekat (>5%) Srednji efekat (1%-5%) Mali efekat (<1%) Nesignifikantni N eg a ti v a n e fe k a t Veliki efekat (>5%) Srednji efekat (1%-5%) Mali efekat (<1%) Slika 6. Uticaj privatizacije na rast prihoda u evropskim ZUT Preuzeto iz: Estrin, S. et al. (2009). Effect of Privatization and Ownership in Transition Economies, World Bank Policy Research Working Paper No. 4811. Više desetina studija pokušava da odgonetne efekte privatizacije na produktivnosti rada, zaposlenost i zarade. Uprkos činjenici da se, zbog različitog metodološkog okvira, njihova interpretacija ne može efektno grafički predstaviti kao što je to bio slučaj sa prethodnim indikatorima, opšti zaključci se mogu sumirati na sledeći način. 123 Efekat privatne svojine na produktivnost rada je uglavnom pozitivan ili nesignifikantan. Slično zaključcima za TFP, strano vlasništvo, te koncentracija vlasništva imaju snažan pozitivan i signifikantan efekat, dok su uticaj vlasništva zaposlenih, menadžmenta, kao i kontrola “zlatne akcije” od strane države, uglavnom, statistički nesignifikantni. Uticaj privatizacije na zaposlenost je ujedno, i indikator intenziteta restrukturiranja koju proizvodi privatizacija i, kao takav, predstavlja i važnu kopču teorijskim modelima tranzicije. Na bazi 17 studija koje su Estrin, Hanousek, Kočend i Svejnar ukrstili u svojoj analizi sledi da kod privatizovanih firmi postoji tendencija, posebno kod onih u stranom vlasništvu, da uvećaju, a ne da smanjuju zaposlenost, relativno u odnosu na preduzeća u državnoj svojini. I ovde je naglasak da koncept radničkog akcionarstva i kontrole nema statistički signifikantan uticaj na zaposlenost. Zaključci u pogledu uticaja privatizacije na zarade nisu jednoznačni. Neki istraživači tvrde da državna svojina korelira sa niskim zaradama u pojedinim zemljama, kao što su Rusija i bivša Čehoslovačka, dok u drugim državama, među kojima je Poljska, to nije bio slučaj. 2. Performanse privatizovanih industrijskih preduzeća u Srbiji periodu 2002- 2007. u zavisnosti od godina privatizacije 2.1. Metodološke napomene Medotoliški okvir, koji je korišćen u drugom poglavlju pri razmatranju performansi celokupnog realnog sektora Srbije, odnosno nefinansijsko-poslovnog dela, sada će se primeniti za detaljnu analizu rezultata industrijskih preduzeća privatizovanih u periodu od 2002. do 2007. godine. Prema tome, metodološki pristup se bazira na deskriptivnoj oceni strukturnih indikatora poslovanja, odnosno rentabiliteta i finansijskog položaja za skupove preduzeća koji su definisani kao privatizovana preduzeća u posmatranim godinama od 2002. do zaključno 2007. godine i njihovom poređenju sa skupom svih preduzeća, segregiranih po svojini, veličini i delatnosti. Privatizovana preduzeća, za koja su pokazatelji zasnovani na podacima iz finansijskih izveštaja, identifikovana su uparivanjem sa podacima Agencije za privatizaciju. Broj ovih preduzeća će se menjati u zavisnosti od godine privatizacije, ali i obuhvata u finansijskim izveštajima za pojedine godine. 124 Tabela 22. Broj privatizovanih preduzeća u periodu 2002-2007. koji su predmet analize 2002 2003 2004 2005 2006 2007 Nefinansijsko poslovni sektor 218 684 263 204 228 280 u tome: Industrija 93 268 113 72 102 109 Izvor: podaci RZS Prvo se analizira podskup industrijskih preduzeća privatizovanih u 2002. godini i ocenjuje njihov razvoj zaključno sa 2007. Zatim sledi podskup industrijskih preduzeća privatizovanih u 2003. godini, i dalje, sve do podskupa privatizovanih preduzeća tokom 2007. godine. Na taj način, serije indikatora po godinama, u posmatranom periodu, omogućiće istorijsku ocenu vremena koje je bilo potrebno za dostizanje optimalnih vrednosti izabranih parametara. Vrednosti posmatranih indikatora za privatizovana preduzeća industrijskog sektora biće dodatno upoređene sa performansama ukupnog skupa privatizovanih preduzeća, kako bi se na pravi način sagledao vremenski period potreban za dostizanje optimalnih rezultata. 2.2. Zaposlenost Restrukturiranjem, novi vlasnik preduzeća započinje proces usklađivanja poslovanja sa načinom poslovanja u razvijenim tržišnim ekonomijama. U suštini, to je pokušaj ostvarenja pozitivnog preokreta u poslovanju. Ukoliko mu je imperativ da preduzeće postane konkurentno i profitabilno, on mora da izvrši, najpre, strukturne reforme, koje zadiru u promenu organizacione i kadrovske strukture preduzeća. Restrukturiranje je sveobuhvatan zahvat koji se, pored restrukturiranje poslovnog procesa, tj. smanjenje troškova i porasta efikasnosti, odnosi i na: situacionu analizu (profitabilnosti operativnog poslovanja i dinamiku obrta novčanih sredstava), finansijsko restrukturiranje, razvoj plana za preokret kompanije i njegovo izvršenje, rekonstrukciju poslovnog modela i slično. Ipak, stiče se utisak da su novi vlasnici privatizovanih preduzeća u Srbiji u procesu restrukturiranja najdalje odmakli u segmentu racionalizacije radne snage. Broj zaposlenih se tokom godina brzo smanjivao 117, a po intenzitetu se posebno isticala prerađivačka industrija. 117 Istovremeno je menjana i struktura zaposlenih. Kroz „tehnološki višak“ se, po pravilu, novi vlasnik oslobađao starije radne snage koja je bila više plaćena. Na njihovim mestima zapošljava se mlađa i jeftinija radna snaga, uglavnom na određeno vrijeme, prema kojoj poslodavac nije imao obavezu isplate otpremnine. 125 Oslobađanje od viška zaposlenih je izrazitije u prve dve godine nakon sprovedene privatizacije, što je evidentno kod podskupova privatizovanih preduzeća iz 2002. i 2003. godine. Graf. 55. Broj zaposlenih u podskupovima privatizovanih preduzaća zavisno od godine privatizacije (u hiljadama; period 2002-2007) Napomena: * nefinansijski poslovni sektor privrede Izvor: RZS; kalkulacija autora Detaljnija analiza dinamike i broja zaposlenih u privatizovanim preduzećima u zavisnosti od godine privatizacije data je u nastavku. Podskup privatizovanih preduzeća u 2002. godini obuhvata 218 preduzeća od kojih je 157 malih, 43 srednja i 18 velikih, sa nešto više od 29 hiljada zaposlenih, pri čemu je najveći deo (16,5 hiljada ili 57%) radio u velikim preduzećima. Mala preduzeća su brojala 7 hiljada, a preduzeća srednje veličine blizu 5,5 hiljada radnika. Tokom post-privatizacionog perioda broj preduzeća opada, a sa njim i broj radnika. Zaključno sa 2007. kontingent broji 200 preduzeća, a ceo proces prati vrlo intenzivna redukcija broja zaposlenih. Ukupan broj radnika je smanjen za oko 60% ili 17,5 hiljada (broj radnika je godišnje u proseku smanjivan za 16,6%), najviše u velikih preduzećima - čak za 67%, odnosno 11,2 hiljade. Istovetnu dinamiku smanjenja prekomernog broja radnika beleže i mala preduzeća, dok su najbolje prošli zaposleni u preduzećima srednje veličine, gde je broj smanjen za samo 30% i u 2007. iznosi 3,8 hiljada. 0 10 20 30 40 50 60 70 2002 2003 2004 2005 2006 2007 PRIVREDA* (ukupno) 2002 2003 2004 2005 2006 0 5 10 15 20 25 30 35 40 2002 2003 2004 2005 2006 2007 Prerađivačka industrija 2002 2003 2004 2005 2006 126 Graf. 56. Broj zaposlenih u privatizovanim preduzećima tokom 2002. godine Izvor: RZS; kalkulacija autora Kontingent privatizovanih industrijskih preduzeća u 2002. broji 93 preduzeća, od čega sektoru prerađivačke industrije pripada 90 preduzeća, sa oko 20,9 hiljada zaposlenih. Zaključno sa 2007. broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji smanjen je za 61%, odnosno za 12,8 hiljada. Najveći pad zaposlenih registruje se u velikim preduzećima u kojima je u 2007. radilo oko 5 hiljada radnika, od ukupno 15 hiljada koliko ih je bilo u trenutku privatizacije. Prva godina privatizacije u Srbiji je karakteristična po privatizaciji fabrika cementa (privatizovane su cementare u Beočinu, Kosjeriću i Novom Popovcu) s kojima je istovremeno i otpočeo proces velikih privatizacija. Ovo je imalo pozitivne efekte na rezultate cele oblasti proizvodnje proizvoda od ostalih nemetalnih minerala. Kasnije ćemo videti da će prema posmatranim indikatorima, još samo nekoliko oblasti prerađivačke industrije pomenutog kontigenta odskočiti od proseka. Medju njima su: proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda, proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića i proizvodnja osnovnih metala. Ove četiri oblasti zapošljavale su oko četiri petine radnika prerađivačke industrije, koja je bila predmet privatizacije 2002. godine. Tabela 23. Udeo broja zaposlenih u izabranim oblastima prerađivačke industrije tokom 2002. (stanje u 2002. i 2007. godini) Udeo u broju zaposlenih 2002 2007 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala 38,0% 25,3% Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 21,3% 27,3% Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 14,6% 21,4% Proizvodnja osnovnih metala 5,4% 7,1% Ukupno u prerađivačkoj industriji 79,3% 81,1% Izvor: RZS; kalkulacija autora 29.072 7.047 5.473 16.552 11.517 2.309 3.814 5.394 UKUPNO privreda Mala preduzeća Srednja preduzeća Velika preduzeća Privatizovani tokom 2002. Stanje u 2007. 20.945 2.364 3.240 2.523 8.177 1.044 1.246 1.050 Prerađivačka industrija Građevinarstvo Trgovina Ostalo Privatizovani tokom 2002. Stanje u 2007. 127 Tokom 2003. privatizacioni proces je intenziviran. Stoga je i skup privatizovanih preduzeća u ovoj godini znatno veći od prethodnog kontingenta; obuhvata 684 preduzeća sa nešto više od 65 hiljada zaposlenih. I ovde dolazi do snažne redukcije zaposlenosti; broj radnika je u 2007. sveden na 28,5 hiljada (pad od 44%), a vremenom su neka preduzeća i prestala s radom (u 2007. evidentirano je 615 preduzeća). Prosečni međugodišnji pad broja zaposlenih iznosi 13,1%. Graf. 57. Broj zaposlenih u privatizovanim preduzećima tokom 2003. godine Izvor: RZS; kalkulacija autora Prekomernog broja zaposlenih do 2007. godine najviše su rasterećena mala preduzeća. U njima je broj radnika smanjen čak za 60% ili 11,8 hiljada. U velikim preduzećima, koja ujedno imaju i najveći udeo u pomenutom kontigentu zaposlenih, broj radnika je redukovan za 39% ili 9,9 hiljada. U 2003. godini kontingent privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije broji 256 preduzeća sa oko 34,1 hiljade radnika (u odnosu na 2002. broj privatizovanih preduzeća je utrostručen, a broj zaposlenih je veći za oko 46%). Zaposlenost je u naredne četiri godine smanjivana po stopi od 14% godišnje, dok je iz evidencije izbrisano 21 preduzeće. Privatizacija protiče u znaku prodaje duvanske industrije u Nišu i Vranju, za koju su „Filip Moris”, odnosno „BAT” ukupno izdvojili 550 miliona evra. U septembru 2003. „United States Steel Corporation” preuzima Sartid a.d. Kupovina je uključivala železaru u Smederevu, sektor Luka na Dunavu u Smederevu i fabriku belih limova u Šapcu, kao i četiri zavisna preduzeća u Smederevu: Industrijsku polovnu zonu, Staru železaru, SPIN, i rudnik i krečanu u Kučevu118. Godina 2003. je bila presudna i za razvoj industrije piva u Srbiji budući da domaće 118 Izvor: http://www.portal-srbija.com, prospekt Železare Smederevo - U. S. Steel Serbia. 65.322 19.676 20.220 25.426 36.828 7.841 13.468 15.519 UKUPNO privreda Mala preduzeća Srednja preduzeća Velika preduzeća Privatizovani tokom 2003. Stanje u 2007. 34.095 6.498 8.009 16.720 18.202 4.065 5.379 9.182 Prerađivačka industrija Građevinarstvo Trgovina Ostalo Privatizovani tokom 2003. Stanje u 2007. 128 pivare kupuju vrlo jake strane kompanije: „InBev“, „Efes Beverage Group“, ”Carlsberg Breweries A/S“ grupa. Privatizuju se šećerane. Tabela 24. Udeo broja zaposlenih u izabranim oblastima prerađivačke industrije tokom 2003. (stanje u 2003. i 2007. godini) Udeo u broju zaposlenih 2003 2007 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 19,0% 27,6% Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala 13,9% 11,7% Proizvodnja osnovnih metala 10,1% 10,4% Proizvodnja duvanskih proizvoda 8,5% 6,6% Ukupno u prerađivačkoj industriji 51,5% 77,2% Izvor: RZS; kalkulacija autora Porast učešća zaposlenih u prehrambenoj industriji u prerađivačkom sektoru od 8,6 procentnih poena, koji je uočljiv u tabeli, nije rezultat većeg zapošljavanja, već dvostruko sporijeg oslobađanja viška zaposlenosti u odnosu na sektor kao celinu. Naime, u prehrambenoj industriji je do 2007. broj zaposlenih smanjen za 1.447, tj. za 22,4%, dok je u prerađivačkoj industriji redukcija iznosila 46,6%. Privatizacija tokom 2004. usporava. Kontingent privatizovanih preduzeća u pomenutoj godini obuhvata 263 preduzeća, od kojih je 158 malih, 80 srednjih i 25 velikih, sa nešto više od 32 hiljade zaposlenih, pri čemu je najveći deo (14,1 hiljada ili 44%) radio u velikim preduzećima; mala preduzeća su brojala 6,3 hiljade, a preduzeća srednje veličine blizu 11,6 hiljada radnika. Graf. 58. Broj zaposlenih u privatizovanim preduzećima tokom 2004. godine Izvor: RZS; kalkulacija autora 32.024 6.306 11.589 14.129 19.419 2.655 6.873 9.891 UKUPNO privreda Mala preduzeća Srednja preduzeća Velika preduzeća Privatizovani tokom 2004. Stanje u 2007. 20.133 3.101 2.231 6.559 12.385 2.304 709 4.021 Prerađivačka industrija Građevinarstvo Trgovina Ostalo Privatizovani tokom 2004. Stanje u 2007. 129 U naredne tri godine broj zaposlenih je smanjen za 12,6 hiljada tako da je 2007. u njima evidentirano oko 19,4 hiljade radnika; broj zaposlenih je u proseku smanjivan za 15,3% godišnje. Broj preduzeća u prerađivačkoj industriji je u odnosu na prethodni podskup prepolovljen. Finansijske izveštaje predalo je 109 preduzeća sa nešto više od 20 hiljada zaposlenih. Od tog broja je 56,6% radilo u velikim preduzećima prerađivačke industrije, a 27,4% u preduzećima srednje veličine. Tabela 25. Udeo broja zaposlenih u izabranim oblastima prerađivačke industrije tokom 2004. (stanje u 2004. i 2007. godini) Udeo u broju zaposlenih 2004 2007 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 25,4% 20,6% Proizvodnja osnovnih metala 13,6% 17,5% Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 11,2% 10,9% Ukupno u prerađivačkoj industriji 50,2% 49,0% Izvor: RZS; kalkulacija autora Na kraju 2005. godine 204 privatizovanih privrednih društava je predalo finansijske izveštaje (113 malih, 66 srednjih i 25 velikih) sa ukupno 28,8 hiljada zaposlenih. Zaključno sa 2007. broj radnika je smanjen za 24% i iznosi 21,8 hiljada, od čega najveći deo radi u velikim (48%) i preduzećima srednje veličine (40%). Prosečna godišnja stopa smanjivanja broja radnika u ovom kontingentu iznosila je 12,9%. Graf. 59. Broj zaposlenih u privatizovanim preduzećima tokom 2005. godine Izvor: RZS; kalkulacija autora Podskup privatizovanih preduzeća sektora prerađivačke industrije u 2005. obuhvata 70 preduzeća sa oko 12,8 hiljada zaposlenih, što je najmanji broj od početka privatizacije. 28.808 4.030 11.427 13.351 21.825 2.622 8.701 10.502 UKUPNO privreda Mala preduzeća Srednja preduzeća Velika preduzeća Privatizovani tokom 2005. Stanje u 2007. 12.768 5.835 2.674 7.531 8.854 5.846 1.338 5.787 Prerađivačka industrija Građevinarstvo Trgovina Ostalo Privatizovani tokom 2005. Stanje u 2007. 130 Zaključno sa 2007. njihov broj je smanjen za 31%, odnosno za 3,9 hiljada. Pad je u relativnom smislu ravnomerno raspoređen na sve grupe preduzeća razvrstanih po veličini. Tabela 26. Udeo broja zaposlenih u izabranim oblastima prerađivačke industrije tokom 2005. (stanje u 2005. i 2007. godini) Udeo u broju zaposlenih 2005 2007 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 35,0% 26,9% Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta 10,0% 13,5% Proizvodnja osnovnih metala 8,1% 2,9% Proizvodnja odevnih predmeta, dorada i bojenje krzna 7,8% 11,2% Ukupno u prerađivačkoj industriji 60,9% 54,5% Izvor: RZS; kalkulacija autora Kontingent privatizovanih preduzeća tokom 2006. broji 228 firmi sa 38,2 hiljade zaposlenih, od čega 55% radi u velikim, trećina u srednjim, a 12% u malim preduzećima. Već u narednoj godini broj zaposlenih je redukovan za petinu, a iz evidencije su izbrisana tri preduzeća. Graf. 60. Broj zaposlenih u privatizovanim preduzećima tokom 2006. godine Izvor: RZS; kalkulacija autora Podskup privatizovanih preduzeća u sektoru prerađivačke industrije tokom 2006. je nešto masivniji od onog iz prethodne godine. Obuhvata 101 preduzeće sa 25,5 hiljada zaposlenih. Već tokom naredne godine njihov broj je smanjen za petinu, pri čemu je redukcija zaposlenosti najintenzivnija u malim preduzećima (smanjenje za 40%). Tako, od dvadesetak hiljada, koliko se našlo u 2007. u ovom kontingentu, u malim preduzećima radi oko 7% radnika. Preduzeća srednje veličine su angažovala trećinu radnika, dok se 60% nalazi u velikim preduzećima. 38.226 4.482 12.766 20.978 30.760 2.721 10.605 17.434 UKUPNO privreda Mala preduzeća Srednja preduzeća Velika preduzeća Privatizovani tokom 2006. Stanje u 2007. 25.504 4.924 1.910 5.888 20.184 4.496 1.399 4.681 Prerađivačka industrija Građevinarstvo Trgovina Ostalo Privatizovani tokom 2006. Stanje u 2007. 131 U 2007. privatizovano je još 280 preduzeća sa blizu 35 hiljada zaposlenih. Od toga 55% ili 19,2 hiljade se nalazi u velikim preduzećima, trećina ili 11,5 hiljada je u srednjim, a ostatak u malim preduzećima. U sektoru prerađivačke industrije novog vlasnika dobija 107 preduzeća sa 19,5 hiljada zaposlenih od kojih se 8% nalazi u malim, 30% u srednjim i 62% u velikim preduzećima. 2.3. Bruto dodata vrednost А. Podskup privatizovanih preduzeća u 2002. Privredna društva privatizovana u 2002. godini su do 2007. povećala VA za oko 2,2 puta, pri čemu je doprinos velikih preduzeća odlučujući, jer im pripada 79% ukupnog povećanja. Udeo preduzeća srednje veličine iznosi 19%, dok je doprinos malih preduzeća simboličan i do 2007. jedva da prelazi 2%. Velika preduzeća dominantno opredeljuju i volumen VA pomenutog kontingenta preduzeća, s obzirom na to da u njemu učestvuju sa 81% u 2007. godini (u 2002. udeo je iznosio 83%). U pogledu rasta VA, najuspešnija su preduzeća srednje veličine kod kojih je VA uvećana za 3,4 puta, te je, samim tim, povećan i njihov udeo u ukupnom volumenu VA sa 9% u 2002. na oko 14% u 2007. Iako u svim posmatranim godinama nakon privatizacije ceo podskup preduzeća beleži nominalnu ekspanziju VA, tokom 2003. i 2006. ona je, ipak, realno smanjena. Kako je međugodišnji nominalni rast VA u 2003. godini iznosio 0,5%, a procenjeni deflator BDP-a bio nešto ispod 13%, VA je u toj godini realno smanjena za oko 11%. Kada bismo iz vrednosi VA izuzeli subvencije, nominalni porast tokom 2003. bi se u potpunosti neutralisao. Realni pad je, svakako, posledica bržeg rasta intermedijarnih troškova u odnosu na rast vrednosti autputa, što samo znači da je već u prvoj godini privatizacije otpočeo proces ozbiljnog restrukturiranja ovih preduzeća od strane novih vlasnika. Uprkos nominalnom porastu od oko 9,5% vrednost VA je realno smanjena i tokom 2006; ipak, u manjoj meri s obzirom na to da procenjeni deflator BDP-a za tu godinu iznosi 11,1%. Posmatrajući preduzeća prema veličini, međugodišnje nominalno smanjenje VA se dogodilo u dva navrata i to kod velikih preduzeća u 2003. (pad od 4,4%), odnosno malih preduzeća u 2007, koja su zabeležila smanjenje VA od čak 16,7% (što odgovara realnom padu od 24%). 132 Po odbitku subvencija, nominalno smanjenje VA kod malih preduzeća ovog kontingenta se tokom 2007. penje na blizu 20% (realizacija je nominalno smanjena za 5,3%, a vrednost međufazne potrošnje je povećana za 1,4%). Treba posebno naglasiti da je prerađivačka industrija najveći i naznačajniji sektor unutar svih posmatranih podskupova privatizovanih preduzeća. Primera radi, unutar podskupa privatizovanih preduzeća tokom 2002. u svim narednim godinama zaključno sa 2007. na prerađivačku industriju otpada oko 72% svih zaposlenih, blizu 90% vrednosti ukupne realizacije, odnosno autputa, između 88% i 90% ukupne novostvorene vrednosti (VA), te 83% ukupne mase isplaćenih bruto i neto zarada. Ukoliko bismo preduzeća razvrstali prema veličini, kod velikih preduzeća dominacija prerađivačkog sektora je gotovo apsolutna. Tako, udeo velikih preduzeća prerađivačke industrije unutar svih velikih preduzeća posmatranog podskupa u 2007. godini dostiže 92,4% ukupnog broja zaposlenih, 98,5% ukupne vrednosti autputa i gotovo 99% ukupne VA. U prethodnoj tački smo konstatovali da je podskup privatizovanih preduzeća u 2002. u sektoru prerađivačke industrije obuhvatao 90 preduzeća sa oko 20,9 hiljada zaposlenih, a da je najveći broj radnika koncentrisan u sledećim oblastima: proizvodnji hemikalija i hemijskih proizvoda, prehrambenoj industriji i proizvodnji osnovnih metala. Pored toga što su najviše zapošljavale, one su učestvovale i sa oko 96% u vrednosti autputa i VA, a istovetno su i doprinosile ukupnom porastu VA prerađivačke industrije posmatranog podskupa privatizovanih preduzeća. Visok pozitivan rezultat posmatrane grupacije se najvećim delom duguje upravo proizvodnji proizvoda od ostalih nemetalnih minerala, koja je do 2007. kumulativno uvećala vrednost VA za više od 2,4 puta (međugodišnji pad je jedino zabeležen tokom 2003. kada se pristupilo najbolnijem restrukturiranju i rezanju troškova), dok je prosečna međugodišnja stopa rasta iznosila 20,1%. Polovina porasta (50,1%) VA prerađivačke industrije podskupa privatizovanih preduzeća iz 2002. do kraja 2007. se pripisuje ovoj oblasti, s tim da je efekat na nivou velikih preduzeća još snažniji i iznosi 56,1%. Odlični rezultati pomenute oblasti su posledica efikasnog smanjivanja suvišnih troškova, čija se refleksija ogleda u dramatičnoj redukciji zaposlenosti. Ovde je, naime, od svih posmatranih oblasti broj radnika rekordno smanjen i u relativnom i u apsolutnom smislu. Na kraju 2007. u proizvodnji proizvoda od ostalih nemetalnih minerala bilo je zaposleno jedva nešto više od 2 hiljade radnika, što je za 5,9 hiljada ili 74% manje od broja koji su zatekli novi vlasnici. 133 U Tabeli 27. se može videti da je doprinos proizvodnje osnovnih metala rastu VA prerađivačke industrije relativno nizak (10,5%), što je, delom, posledica i niskog početnog udela u VA. Ako, pak, posmatramo njegov relativni rast, primetićemo da je upravo u oblasti proizvodnje osnovnih metala on najveći, budući da je udeo ove oblasti u posmatranom periodu u ukupnoj VA udvostručen. Rezultat je postignut visokim međugodišnjim prosečnim stopama rasta VA od gotovo 45%. Prehrambena industrija, takođe, ima visoku prosečnu međugodišnju stopu rasta VA (31,3%) a prosečni rast oblasti proizvodnje proizvoda od gume i plastike je na nivou proizvodnje nemetalnih minerala i kreće se oko 21%. Ipak, najbolji rezultat, prema ovom indikatoru, ima oblast proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta, kod koje je VA prosečno godišnje uvećavana za oko 8,2 puta. Još je zanimljivije što se u okviru ove oblasti evidentiraju samo dva preduzeća, jedno malo i jedno srednje veličine, a rezultat se pripisuje upravo ovom drugom (inače, ovo preduzeće je u 2007. imalo 286 zaposlenih i realizaciju veću od 11 miliona evra). Tabela 27. Doprinos izabranih privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije iz 2002. generisanju bruto dodate vrednosti (VA) sektora do kraja 2007. godine Udeo u VA Doprinos rastu VA 2002 2007 2007/02 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala 42,50% 46,70% 50,10% Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 38,70% 26,50% 18,70% Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 11,30% 15,40% 16,30% Proizvodnja osnovnih metala 3,50% 7,30% 10,50% Ukupno u prerađivačkoj industriji 96,00% 95,80% 95,60% Izvor: RZS; kalkulacija autora B. Podskup privatizovanih preduzeća u 2003. Privredna društva privatizovana tokom 2003. godine, u periodu do 2007, povećavaju nominalno volumen VA za 88%, što je za oko 13% niže nego kod prvog kontingenta. Međutim, razlike u suštini nema, s obzirom na to da je ovde posmatrani period kraći za jednu godinu. 134 To se jasno može videti iz prosečnog porasta VA, gde je za prosek uzeta aritmetička sredina indeksa rasta VA u posmatranim periodima. Kod prvog kontingenta, VA je zaključno sa 2007. u proseku rasla godišnje 17,2%, a kod drugog 17,4%. Ni kod preduzeća razvrstanih po veličini takođe ne primećujemo neku izraženiju razliku u prosečnom godišnjem povećanju VA dva kontigenta. Jedino zavređuje komentar da su preduzeća srednje veličine u prvom podskupu (privatizovani 2002) svoju VA prosečno godišnje povećavala za 28,8%, dok je njihov pandam iz drugog podskupa (privatizovani tokom 2003) beležio godišnji porast od 21%. Udeo preduzeća razvrstanih po veličini u ukupnom volumenu VA ostaje prilično stabilan tokom posmatranih godina. Udeo malih preduzeća je oko desetak posto, srednjih nešto iznad dvadeset, a velikih preko dve trećine. Sličan odnos je uspostavljen i u pogledu doprinosa ovih preduzeća ukupnom porastu VA posmatranog kontingenta; udeo malih preduzeća iznosi 6%, preduzeća srednje veličine 25%, a velikih preduzeća 70%. Ranije smo istakli da privatizacija u delu prerađivačke industrije tokom 2003. protiče u znaku prodaje duvanske industrije, smederevske železare, pivara i šećerana, te je logično da ove oblasti opredele rezultate podskupa privatizovanih preduzeća u 2003. Za razliku od prethodnog podskupa, kod koga je natpolovičan udeo u porastu VA dolazio od proizvodnje proizvoda od nemetalnih minerala, ovde je, sa gotovo istovetnim udelom, to slučaj sa prehrambenom industrijom. Ta oblast je do 2007. u rastu VA prerađivačke industrije učestvovala čak sa 50,2%. Dvocifreni udeo u kumulativnom prirastu VA ima još i oblast proizvodnje osnovnih metala (12%), odnosno proizvodnja duvanskih proizvoda (11,6%). Treba primetiti da je za razliku od prehrambene industrije i proizvodnje osnovnih metala, koje su u posmatranom periodu povećale svoj udeo u VA prerađivačke industrije, udeo duvanske industrije smanjen za četvrtinu (dok je kod duvanske industrije prosečna međugodišnja stopa rasta VA 14,7%, kod prehrambene industrije je čak 26,4%, odnosno blizu 20% u proizvodnji osnovnih metala). Još tri oblasti unutar prerađivačke industrije želimo da istaknemo. Prvo, oblast reciklaže (u 2007. broji 9 preduzeća sa ukupno 525 zaposlenih i godišnjom realizacijom od oko 45 miliona evra) koja beleži međugodišnji porast novostvorene vrednosti od preko 70% a time i udeo u ukupnom volumenu VA prerađivačke industrije sa 1,7% u 2002. na 3,7% na kraju 2007. Tu je, zatim, proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa sa međugodišnjim rastom VA od blizu 34% (udeo u VA povećava sa 2,6% na 4,4%). Naposletku, kao i u 135 prethodnom podskupu, nadprosečan rezultat se registruje i u proizvodnji standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja, gde je novostvorena vrednost do 2007. prosečno rasla za 27%, a udeo u VA prerađivačke industrije je povećana sa 3,2% na 5,2%. Tabela 28. Doprinos izabranih privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije iz 2003. generisanju bruto dodate vrednosti (VA) sektora do kraja 2007. godine Udeo u VA Doprinos rastu VA 2003 2007 2007/03 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 19,6% 28,8% 50,2% Proizvodnja osnovnih metala 7,1% 8,9% 12,0% Proizvodnja duvanskih proizvoda 42,3% 31,0% 11,6% Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala 13,0% 11,2% 8,0% Ukupno u prerađivačkoj industriji 82,0% 79,9% 81,8% Izvor: RZS; kalkulacija autora C. Podskup privatizovanih preduzeća u 2004. Volumen VA u periodu 2004-2007. je nominalno uvećan za oko 55% što je na nivou proseka prethodna dva podskupa (prosečni međugodišnji rast VA iznosi 16,7%). U ukupnoj vrednosti VA ove grupe privatizovanih preduzeća mala preduzeća su u 2007. učestvovala sa 12%, srednja 33%, a velika 55%. Nominalni porast VA od 55% u periodu 2004-2007. dominantno generišu velika preduzeća, kojima se duguje oko 63% navedenog povećanja; udeo preduzeća srednje veličine iznosi 30%, a malima pripada ostatak od oko 7%. Jasno je da privatizacija u 2004. gubi na intenzitetu. Broj atraktivnih preduzeća koja su predmet privatizacije je sve manji, ali se po prvi put pojavljuju i političke trzavice. Nova vlada, koja je u međuvremenu konstituisana, u početku rezervisano pristupa privatizaciji. Najavljuje revizije i preispitivanja pojedinih slučajeva, koje su prema mišljenju Vladinog saveta za borbu protiv korupcije imale predznak visoke korupcije i zloupotreba. Ipak, pritisak interesnih centara moći je prevagnuo119. Praktično zaustavljena privatizacija, formalno će se „otkočiti“ smenom čelnika Agencije za privatizaciju tokom jula 2004. 119 Najglasniji zagovornici i promoteri bezuslovnog nastavljanja privatizacije su u to vreme, među političarima, tadašnji potpredsednik Vlade i ministar finansija. Bez dileme, portparoli širokog ešalona, sačinjenog od najvećeg dela stručne javnosti, pa sve do zvaničnika međunarodnih finansijskih istitucija; posebno, Svetske banke koja je i aktivno pomagala i učestvovala u radu Agencije za privatizaciju. 136 Bez sumnje, najlukrativnija preduzeća su tokom prethodne dve godine već kupljena, tako da za privatizaciju ostaju preduzeća sa mnogo većim problemima. Zato ne treba da čudi što već u ovom kontingentu doprinos pojedinih oblasti rastu VA prerađivačke industrije ima negativnan predznak, što će reći da one ne samo da tokom narednih godina nisu generisale novostvorenu vrednost, nego su i zatečenu, u trenutku privatizacije, značajno umanjile. Karakterističan primer je proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda (broji 5 preduzeća, od kojih su 2004. tri evidentirana kao velika, jedno je srednje i jedno malo). Kod ove grupe preduzeća u 2004. ukupna VA iznosi oko 475 miliona dinara. Već u sledećoj godini vrednost se smanjuje na 98 miliona, pa na 69 tokom 2006. da bi u 2007. VA zašla i u negativnu zonu dostigavši -42 miliona dinara (za toliko je vrednost međufaznih troškova bila veća od vrednosti autputa). Još dve oblasti su tokom posmatranog perioda smanjivale ukupnu novostvorenu vrednost sekora prerađivačke industrije. Reč je o preradi drveta i proizvoda od drveta i plute, osim nameštaja koja je doprinosila rastu VA sa -10,5% i proizvodnji mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta, kod koje je doprinos -9%. Usled značajnog negativnog doprinosa pojedinih oblasti rastu sektorske bruto dodate vrednosti, doprinos proizvodnje osnovnih metala je dostigao čak 116%, a njihov udeo u VA sa -10,1% u 2004. skače na 25,4% u 2007. Proizvodnja električnih mašina i aparata, na drugom mestu nepomenuta takođe beleži izuzetan međugodišnji porast VA koji u proseku iznosi 112%, što je rezultiralo u porastu njihovog udela u volumenu VA sa 2,6% u 2004. na 8,6% 120 . Tabela 29. Doprinos izabranih privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije iz 2004. generisanju bruto dodate vrednosti (VA) sektora do kraja 2007. godine Udeo u VA Doprinos rastu VA 2004 2007 2007/04 Proizvodnja osnovnih metala -10,1% 25,4% 116,0% Proizvodnja električnih mašina i aparata, na drugom mestu nepomenuta 2,6% 8,6% 23,8% Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 43,5% 35,0% 13,3% Ukupno u prerađivačkoj industriji 36,1% 69,0% 153,1% Izvor: RZS; kalkulacija autora 120 Postoji mogućnost da je ovaj rezultat precenjen, s obzirom na činjenicu utvrđenu logičkom kontrolom. Naime, unutar oblasti od 2006. obuhvat je proširen za još jedno veliko preduzeće, čija vrednost autputa prelazi 2,5 milijardi dinara, što je presudno uticalo na pomenute rezultate 137 D. Podskup privatizovanih preduzeća u 2005. Ukupna vrednost VA podskupa privatizovanih privrednih društava tokom 2005. je u periodu 2005-2007. nominalno uvećana za blizu 53%, što je bolji rezultat u odnosu na prethodne grupacije (prosečni međugodišnji rast VA je blizu 25%). Više od dve trećine VA (68,4%) u 2005. pripada velikim preduzećima, dok je na drugoj strani udeo malih iznosio samo 8%. Značaj malih preduzeća u generisanju VA do 2007. je još minorniji, s obzirom da se njihov udeo, u tom slučaju smanjuje na samo 4%. S druge strane, preduzeća srednje veličine stvarala su 36,5%, a velika preduzeća 59,6% ukupne bruto dodate vrednosti posmatranog kontingenta. Iz Tabele 30. je uočljivo da je, unutar prerađivačke industrije, oblast sa najvećim udelom u VA u svim posmatranim godinama proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića. Privredna društva ove oblasti su u periodu 2005-2007. doprinosile porastu sektorskog VA sa 52,1%. Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja ima najintenzivniji međugodišnji prosečni rast VA koji dostiže 66%, te je i udeo ove oblasti u ukupnom volumenu VA značajno povećan sa 8,2% u 2002. na 14,3% tokom 2007. godine. Prosečna međugodišnja stopa rasta VA kod proizvodnje električnih mašina i aparata je, takođe, impozantna i iznosi 51,4%. Najveći negativan doprinos porastu sektorske bruto dodate vrednosti dolazi od proizvodnje osnovnih metala u iznosu od -44,8%, odnosno -14,5% u slučaju proizvodnje odevnih predmeta. Tabela 30. Doprinos izabranih privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije iz 2005. generisanju bruto dodate vrednosti (VA) sektora do kraja 2007. godine Udeo u VA Doprinos rastu VA 2005 2007 2007/05 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 40,3% 42,2% 52,1% Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja 8,2% 14,3% 46,9% Proizvodnja električnih mašina i aparata, na drugom mestu nepomenuta 7,3% 13,2% 45,2% Ukupno u prerađivačkoj industriji 55,8% 69,7% 144,2% Izvor: RZS; kalkulacija autora 138 E. Podskup privatizovanih preduzeća u 2006. Kao što je rečeno, ovaj podskup broji 228 privrednih društava sa 38,2 hiljade zaposlenih. U 2007. ukupan volumen VA kontingenta je povećan za 23,5%, pri čemu je vrednost VA malih preduzeća smanjena za četvrtinu. Zanimljivo je da su mala preduzeća zabeležila vrlo oštar pad kako vrednosti autputa, tako i međufazne potrošnje. To je uticalo da udeo malih preduzeća u povećanju VA tokom 2007. bude negativan (-14%). Preduzećima srednje veličine se duguje 53%, a velikim 61% povećanja VA u 2007. Posmatrano po oblastima prerađivačke industrije, odličan rezultat beleži oblast proizvodnje proizvoda od gume i proizvoda plastičnih masa (čemu je najviše doprinela privatizacija pirotskog Tigra od strane francuskog Mišlena). Za samo godinu dana (dva preduzeća pomenute oblasti, jedno srednje i jedno veliko) su od negativne VA u iznosu od -165 miliona dinara u 2007. na ovoj poziciji uknjižili 676 miliona dinara. Takav preokret je, s druge strane, doprineo da 78,1% rasta VA prerađivačke industrije ovog kontingenta potekne upravo iz ove oblasti, s tim da je efekat kod velikih preduzeća još snažniji i dostiže čitavih 117% (pri čemu je vrednost autputa povećana za 7,7%, uz istovremeni pad vrednosti međufazne potrošnje od 15,4%). Sjajan rezultat u 2007. zabeležili su i proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja, i proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica. Oblast proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića ima ispodprosečnu stopu rasta VA, te je zato i njen udeo u sektorskom VA sveden sa 31,8%, tokom 2006. godine, na 28,1% u 2007. Tabela 31. Doprinos izabranih privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije iz 2006. generisanju bruto dodate vrednosti (VA) sektora do kraja 2007. godine Udeo u VA Doprinos rastu VA 2006 2007 2007/06 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa -3,7% 12,3% 78,1% Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja 11,0% 15,4% 33,2% Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 2,2% 4,7% 15,0% Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 31,8% 28,1% 13,0% Ukupno u prerađivačkoj industriji 41,3% 60,6% 139,3% Izvor: RZS; kalkulacija autora Broj oblasti sa visokim negativnim rezultatom u pogledu generisanja bruto dodate vrednosti se povećava. U 2007. u odnosu na 2006. pad je najizrazitiji u: 139 a. proizvodnji proizvoda od ostalih nemetalnih minerala, -24,8%; b. proizvodnji tekstilnih prediva i tkanina, -21,3%; c. proizvodnji hemikalija i hemijskih proizvoda; i d. proizvodnji električnih mašina i aparata, -10,7%. F. Podskup privatizovanih preduzeća u 2007. Podskup privatizovanih preduzeća u 2007. godini obuhvata 280 preduzeća sa blizu 35 hiljada zaposlenih. Najveći deo ukupnog volumena VA ovog podskupa u 2007. je raspoređena na sledeći način: gotovo 60% pripada velikim preduzećima, 29% srednjim i 11% malim preduzećima. S obzirom da su nam u delu prerađivačke industrije dostupni samo podaci za 2007. iz kojih je ne može sagledati dinamika posmatranih indikatora, analiza ovog podskupa privatizovanih preduzeća se svodi na posmatranje sektorske strukture. Najznačajnije četiri oblasti prerađivačke industrije poslednjeg kontingenta su predstavljene u Tabeli 32. S druge strane, jedino je u proizvodnji i preradi drveta evidentirana negativna novostvorena vrednost. Tabela 32. Najznačajnije oblasti prerađivačke industrije (podskup privatizovanih preduzeća u 2007. godini) Udeo u: Broj zaposlenih Autput VA Bruto plate Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina 14,5% 16,2% 17,2% 18,4% Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 12,7% 16,8% 13,0% 13,3% Proizvodnja koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva 2,9% 13,1% 12,5% 6,7% Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 6,6% 6,9% 9,5% 6,1% Proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava 15,4% 9,4% 7,5% 14,3% Ukupno u prerađivačkoj industriji 52,1% 62,6% 59,7% 58,8% Izvor: RZS; kalkulacija autora 2.4. Produktivnost i troškovi rada Snažna kontrakcija zaposlenosti u svim posmatranim podskupovima privatizovanih preduzeća, pri nominalnom povećanju VA, delovala je pozitivno na rast produktivnosti. Kada se produktivnost definiše na već uobičajeni način (bruto dodata vrednost po zaposlenom) jasno je da je ona u svim podskupovima privatizovanih preduzeća rasla ubrzano – prosečni međugodišnji rast produktivnosti se kreće unutar raspona od 35,5% za grupaciju 140 privatizovanih preduzeća u 2003. godini, pa do 53,4% za grupaciju iz 2006. Međutim, ukoliko se porede nivoi produktivnosti izraženi u dinarima, slika se bitno menja. A. Podskup privatizovanih preduzeća u 2002. godini U ovom slučaju je evidentno da su privatizovana preduzeća prvog posmatranog podskupa (privatizovani tokom 2002.) ubedljivo najproduktivnija. Produktivnost drastično opada kako se proces privatizacije otezao. Primera radi, produktivnost svih preduzeća u okviru grupacije iz 2002. tokom 2007. je iznosila 1.698,7 hiljada dinara. U istoj posmatranoj godini produktivnost preduzeća privatizovanih tokom 2003. godine je dvostruko niža (877,3 hiljade), da bi produktivnost preduzeća privatizovanih tokom 2004. bila, pak, upola niža u odnosu na ovaj novi nivo (479,1 hiljada dinara). Do istog zaključka dolazimo i kada posmatramo kretanje koeficijenta troškova rada (definisanog kao odnos bruto zarada i bruto dodate vrednosti). Posmatrano po godinama privatizacije, koeficijent troškova rada je najniži u grupi preduzeća privatizovanih tokom 2002. godine; na nivou celog podskupa iznosi 0,71, dok je u prerađivačkoj industriji 0,67, što znači da su bruto plate opterećivale jedva nešto više od dve trećine bruto dodate vrednosti ovog sektora. Relativno povoljna vrednost ovog koeficijenta zabeležena je još samo u podskupu preduzeća privatizovanih tokom 2003. (na nivou svih preduzeća iznosi 0,79, a u prerađivačkoj industriji 0,66). Preduzeća privatizovana u narednim godinama imaju daleko veći koeficijent troškova rada. Kod podskupa iz 2004. u prvoj godini privatizacije masa bruto plata je približna obimu bruto dodate vrednosti, a u podskupovima iz 2006. i 2007. koeficijent je veći od jedinice, 1,44 i 1,1, respektivno. Preduzeća prerađivačke industrije koja su privatizovana tokom 2006. su, primera radi, imala koeficijent troškova rada od čak 2,03. Prethodni nalazi su još jedan dokaz koji podupire ranije izneti zaključak da je gro najatraktivnijih i najvrednijih firmi privatizovan u prvoj, odnosno u drugoj godini privatizacije (dakle, tokom 2002. i 2003), a da su kasnije ostali manje-više samo njihovi restlovi. Tabele 33. i 34. sadrže detaljnije podatke o kretanju produktivnosti i koeficijentima troškova rada za sve posmatrane podskupove privatizovanih preduzeća. Već smo ranije napomenuli da je produktivnost u prvom posmatranom podskupu najveća, a koeficijent troškova rada najniži. 141 Navodimo da je na nivou svih preduzeća ovog podskupa međugodišnja stopa rasta produktivnosti u proseku rasla brže u odnosu na vrednost bruto zarada po zaposlenom za 14,3%. Tabela 33. Kretanje produktivnosti i troškova rada u podskupu privatizovanih preduzeća tokom 2002. 2002 2003 2004 2005 2006 2007 Podskup 2002. - ukupno - Produktivnost 311,5 436,0 679,8 1047,2 1271,3 1698,7 Koef. trošk. rada 0,71 0,73 0,51 0,42 0,44 0,39 Prerađivačka industrija Produktivnost 380,0 556,6 843,4 1314,0 1541,3 2146,7 Koef. trošk. rada 0,67 0,70 0,48 0,38 0,41 0,36 Građevinarstvo Produktivnost 151,9 204,0 281,0 460,1 690,7 725,3 Koef. trošk. rada 0,99 0,91 0,84 0,76 0,61 0,62 Trgovina na veliko i na malo; opravka Produktivnost 85,1 106,7 221,1 282,1 403,5 454,0 Koef. trošk. rada 1,47 1,43 0,87 0,92 0,82 0,83 Izvor: podaci RZS; kalkulacija autora Unutar prerađivačke industrije najveću produktivnost je u 2007, osvarila oblast proizvodnje proizvoda od nemetalnih minerala. Ujedno, ona ima i najniže troškove rada. Relativno najveći pad koeficijenta troškova rada registruje se u proizvodnji osnovnih metala, gde su plate u trenutku privatizacije u potpunosti pokrivale iznos bruto dodate vrednosti; u 2003. su čak bile veće i za 43%, da bi se u 2007, njihov udeo u VA sveo na samo 33%. Tabela 34. Kretanje produktivnosti i troškova rada u izabranim oblastima prerađivačke industrije podskupa privatizovanih preduzeća tokom 2002. 2002 2003 2004 2005 2006 2007 Prerađivačka industrija Produktivnost 380,0 556,6 843,4 1314,0 1541,3 2146,7 Koef. trošk. rada 0,67 0,70 0,48 0,38 0,41 0,36 Proizvodnja proizvoda od nemetalnih minerala Produktivnost 425,8 1075,5 1594,6 2405,6 3043,7 3959,5 Koef. trošk. rada 0,71 0,44 0,32 0,26 0,26 0,27 Proizvodnja osnovnih metala Produktivnost 243,9 307,8 492,6 1146,2 1026,1 2214,3 Koef. trošk. rada 1,01 1,43 1,14 0,53 0,61 0,33 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića Produktivnost 294,2 263,5 555,1 1086,6 1001,0 1544,8 Koef. trošk. rada 0,73 1,06 0,61 0,38 0,51 0,41 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda Produktivnost 689,4 771,1 1115,3 1348,4 1612,0 2077,8 Koef. trošk. rada 0,50 0,79 0,51 0,49 0,54 0,42 Izvor: podaci RZS; kalkulacija autora Treba primetiti da produktivnost u oblasti proizvodnje hemikalija i hemijskih proizvoda beleži relativno sporiji rast u odnosu na vrednost sektorske produktivnosti, s obzirom na to da je sa 142 gotovo dvostruko većeg iznosa u 2002. godini (689,4 hiljada prema 380 hiljada dinara) produktivnost u 2007, čak i nešto niža u odnosu na vrednost sektora prerađivačke industrije. Produktivnost je u posmatranom periodu realivno sporije rasla u odnosu na masu bruto zarada po zaposlenom jedino u dve oblasti prerađivačke industrije i to: proizvodnji nameštaja i proizvodnji medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata. B. Podskup privatizovanih preduzeća u 2003. godini Podskup privatizovanih preduzeća u 2003. godini, do 2007. (izuzev u 2004.) beleži izuzetno povoljno kretanje produktivnosti i troškova rada. Otklon vrednosti koeficijenta troškova rada u 2004. najviše je posledica znatno bržeg rasta bruto zarada (rast od 50,1%) u odnosu na rast novostvorene vrednosti u ovim preduzećima, koja je u toj godini povećana za 15,6%. Problemi se opet detektuju u prerađivačkoj industriji, gde je VA u 2004. u odnosu na 2003. čak i smanjena za 1,5%, dok je, s druge strane, masa bruto zarada povećana za preko 75%. Tabela 35. Kretanje produktivnosti i troškova rada u podskupu privatizovanih preduzeća tokom 2003. 2003 2004 2005 2006 2007 Podskup 2003. - ukupno - Produktivnost 263,1 336,1 473,8 707,6 877,3 Koef. trošk. rada 0,79 1,03 0,72 0,59 0,54 Prerađivačka industrija Produktivnost 360,6 397,1 568,4 907,9 1077,2 Koef. trošk. rada 0,66 1,18 0,66 0,49 0,48 Građevinarstvo Produktivnost 221,8 405,3 500,5 737,3 871,1 Koef. trošk. rada 0,85 0,62 0,65 0,60 0,61 Trgovina na veliko i na malo; opravka Produktivnost 114,6 202,2 241,1 416,7 804,5 Koef. trošk. rada 1,70 1,24 1,48 1,08 0,56 Izvor: podaci RZS; kalkulacija autora Dubljom analizom unutar prerađivačke industrije jasno se vidi da je havarija nastala u duvanskoj industriji. Naime, usled vrlo neobičnog kretanja zarada (možda i greška u evidentiranju!?) tokom 2004. (masa bruto zarada je učetvorostručena, uprkos padu VA od 40%), koeficijent troškova rada se sa 0,38 u 2003. povećava na 2,57. Stanje se normalizuje u 2005. godini, a bruto zarade učestvuju u VA sa manje od dve trećine. 143 Interesantno je zapaziti da oblast proizvodnje tekstilnih prediva i tkanina tokom 2007. čak beleži i nominalni pad produktivnosti u odnosu na zatečeno stanje u godini prvatizacije. U pomenutoj oblasti su, izuzimajući prvu godinu privatizacije u svim ostalim godinama, i bruto zarade po zaposlenom rasle znatno brže od produktivnosti (u proseku za dvadesetak odsto godišnje). Zarade rastu brže i u proizvodnji odevnih predmeta, proizvodnji hemikalija i hemijskih proizvoda i proizvodnji ostalih saobraćajnih sredstava, a u proizvodnji električnih mašina i uređaja zaljučno sa 2007. međugodišnji rast produtivnosti i bruto zarada po zaposlenom je izjednačen. Tabela 36. Kretanje produktivnosti i troškova rada u izabranim oblastima prerađivačke industrije podskupa privatizovanih preduzeća tokom 2003. 2003 2004 2005 2006 2007 Prerađivačka industrija Produktivnost 360,6 397,1 568,4 907,9 1077,2 Koef. trošk. rada 0,66 1,18 0,66 0,49 0,48 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića Produktivnost 373,3 574,8 816,1 1036,5 1212,1 Koef. trošk. rada 0,72 0,56 0,50 0,49 0,47 Proizvodnja osnovnih metala Produktivnost 254,1 423,3 553,5 689,0 924,6 Koef. trošk. rada 0,99 0,83 0,65 0,63 0,54 Proizvodnja duvanskih proizvoda Produktivnost 1787,8 1212,0 2219,6 5248,4 5031,3 Koef. trošk. rada 0,38 2,57 0,66 0,26 0,29 Proizvodnja proizvoda od nemetalnih minerala Produktivnost 337,6 397,0 469,8 853,5 1032,0 Koef. trošk. rada 0,81 0,63 0,79 0,53 0,49 Izvor: podaci RZS; kalkulacija autora C. Podskup privatizovanih preduzeća u 2004. godini U podskupu privatizovanih preduzeća u 2004, kao što smo ranije uočili, produktivnost je višestruko niža u odnosu na prethodna dva kontnigenta. Dvostruko u odnosu na podskup privatizovnih preduzeća tokom 2003. i čak četvorostruko u odnosu na produktivnost preduzeća prvog podskupa. Grupacija privatizovanih preduzeća iz 2004. je karakteristična i po tome što je produktivnost preduzeća prerađivačke industrije manja od produktivnosti celog posmatranog podskupa preduzeća. Preduzeća prerađivačke industrije su manje produktivna i u poređenju sa preduzećima sektora građevinarstva i trgovine, a u njima se registruju i najveći troškovi rada. 144 Tako je ovde i u 2007. vrednost VA manja od vrednosti mase bruto zarada. Građevinarstvo, pak, kao što se može videti iz Tabele 37, u odnosu na ostale sektore, u svim posmatranim godinama beleži najbolje rezultate. Tabela 37. Kretanje produktivnosti i troškova rada u podskupu privatizovanih preduzeća tokom 2004. 2004 2005 2006 2007 Podskup 2004 . - ukupno - Produktivnost 186,8 300,0 382,1 479,1 Koef. trošk. rada 0,99 0,84 0,81 0,79 Prerađivačka industrija Produktivnost 159,4 243,2 274,2 360,5 Koef. trošk. rada 1,18 0,90 1,04 1,00 Građevinarstvo Produktivnost 389,8 569,6 709,6 871,7 Koef. trošk. rada 0,58 0,57 0,57 0,52 Trgovina na veliko i na malo; opravka Produktivnost 51,6 173,0 515,0 588,0 Koef. trošk. rada 2,75 1,82 0,84 0,75 Izvor: RZS; kalkulacija autora Od tri oblasti prerađivačke industrije koje su predstavljene u Tabeli 37. (a koje su najviše doprinosile rastu sektorske VA) najveću produktivnost beleže preduzeća prehrambene industrije. U ovim preduzećima, s druge strane, niti u jednoj posmatranoj godini koeficijent troškova rada nije bio niži od 0,7, što je slučaj i sa proizvodnjom osnovnih metala u 2005. i 2007, gde koeficijent troškova iznosi 0,57, odnosno 0,61, respektivno. Tabela 38. Kretanje produktivnosti i troškova rada u izabranim oblastima prerađivačke industrije podskupa privatizovanih preduzeća tokom 2004. 2004 2005 2006 2007 Prerađivačka industrija Produktivnost 159,4 243,2 274,2 360,5 Koef. trošk. rada 1,18 0,90 1,04 1,00 Proizvodnja osnovnih metala Produktivnost -117,6 395,5 379,1 521,8 Koef. trošk. rada -1,62 0,57 0,72 0,61 Proizvodnja električnih mašina i aparata Produktivnost 587,1 178,4 152,0 197,5 Koef. trošk. rada 1,11 0,89 2,17 2,16 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića Produktivnost 272,6 293,3 529,6 612,0 Koef. trošk. rada 0,80 1,05 0,70 0,73 Izvor: RZS; kalkulacija autora Koeficijent troškova rada je najveći u poizvodnji tekstilnih prediva i tkanina i kreće se u intervalu od 3,5 do čak 9, koliko je dostigao u 2007. Ujedno, ovde u proseku i rast 145 produktivnosti zaostaje za rastom mase isplaćenih bruto zarada po zaposlenom, što je karakteristično za još nekoliko oblasti prerađivačke industrije ovog kontingenta: proizvodnji hemikalija i hemijskih proizvoda, proizvodnji električnih mašina i aparata, te proizvodnji radio, televizijske i komunikacione opreme. D. Podskup privatizovanih preduzeća u 2005. godini Rezultat podskupa privatizovanih preduzeća u 2005. je bolji od prethodnog i gotovo da je u ravni s rezultatom kontingenta iz 2003. Dobar rezultat se, pre svega, duguje građevinskoj aktivnosti, kod koje je produktivnost, čak, u rangu najboljih preduzeća s početka privatizacionog procesa. Sektor građevinarstva ima i najnižu vrednost koeficijenta troškova rada (u periodu 2006-2007. ovaj koeficijent je bio manji od 0,5). Tabela 39. Kretanje produktivnosti i troškova rada u podskupu privatizovanih preduzeća tokom 2005. 2005 2006 2007 Podskup 2005. - ukupno - Produktivnost 381,9 652,0 771,0 Koef. trošk. rada 0,83 0,63 0,58 Prerađivačka industrija Produktivnost 316,1 455,3 540,9 Koef. trošk. rada 0,88 0,78 0,73 Građevinarstvo Produktivnost 715,3 1237,9 1269,2 Koef. trošk. rada 0,58 0,41 0,46 Trgovina na veliko i na malo; opravka Produktivnost 139,1 301,0 533,6 Koef. trošk. rada 2,15 1,18 0,74 Izvor: RZS; kalkulacija autora Unutar sektora prerađivačke industrije, produktivnost je najveća u oblasti proizvodnje prehrambenih proizvoda i pića. Zanimljivo je da se nakon dobrih rezultata u 2006. kod proizvodnje standardnih metalnih proizvoda u 2007. registuje pad produktivnosti, praćen rastom troškova rada. Glavni razlog za pomenut rezultat leži u padu bruto dodate vrednosti ove oblasti od 17% u 2007. u odnosu na 2006, koji nije praćen istovetnom redukcijom zaposlenosti ili isplaćenih zarada. 146 Tabela 40. Kretanje produktivnosti i troškova rada u izabranim oblastima prerađivačke industrije podskupa privatizovanih preduzeća tokom 2005. 2005 2006 2007 Prerađivačka industrija Produktivnost 316,1 455,3 540,9 Koef. trošk. rada 0,88 0,78 0,73 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića Produktivnost 354,0 658,9 847,9 Koef. trošk. rada 0,86 0,60 0,49 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda Produktivnost 383,9 515,1 481,0 Koef. trošk. rada 0,81 0,78 0,94 Proizvodnja električnih mašina i aparata Produktivnost 261,1 578,0 692,9 Koef. trošk. rada 1,12 0,79 0,80 Izvor: podaci RZS; kalkulacija autora Uvećava se broj oblasti u kojima je neusklađen rast produktivnosti sa rastom isplaćene mase bruto zarada po zaposlenom, na teret produktivnosti. Takva pojava je karakteristična za: proizvodnju odevnih predmeta; proizvodnju celuloze i papira; proizvodnju osnovnih metala; proizvodnju standardnih metalnih proizvoda; proizvodnju mašina i uređaja; proizvodnju radio, TV i komunikacione opreme; i proizvodnju nameštaja. E. Podskup privatizovanih preduzeća u 2006. godini Produktivnost podskupa privatizovanh preduzeća tokom 2006. je na nivou grupacije privatizovanih preduzeća iz 2004. s tim da je znatno lošiji rezultat još jednom izbegnut zahvaljujući građevinarstvu, koje je i ovde vodeći sektor u pogledu visoke produktivnosti i relativno niskih troškova rada. Tabela 41. Kretanje produktivnosti i troškova rada u podskupu privatizovanih preduzeća tokom 2006. 2006 2007 Podskup 2006. - ukupno - Produktivnost 248,5 381,3 Koef. trošk. rada 1,44 1,12 Prerađivačka industrija Produktivnost 172,5 271,3 Koef. trošk. rada 2,03 1,48 Građevinarstvo Produktivnost 524,9 746,4 Koef. trošk. rada 0,69 0,67 Trgovina na veliko i na malo; opravka Produktivnost 231,5 466,4 Koef. trošk. rada 1,59 1,00 Izvor: podaci RZS; kalkulacija autora 147 U sektoru prerađivačke industrije, osim niske produktivnosti, registrujemo i izuzetno visoke troškove rada; u 2007. koeficijent troškova rada se smanjuje na 1,48 (što je i dalje slab rezultat, koji pokazuje da je masa isplaćenih bruto zarada još uvek upola veća od iznosa bruto dodate vrednosti koju generiše ovaj sektor). Uprkos najvećem udelu u generisanju sektorske novostvorene vrednosti preduzeća koja proizvode proizvode od gume i plastike, iz ovog podskupa, su najmanje produktivna. Kod njih, nakon prehrambene industrije, tokom 2007. registrujemo i najveće troškove rada (negativan predznak u 2006. je posledica negativne bruto dodate vrednosti, što znači da su u toj godini troškovi međufazne potrošnje bili veći od vrednosti autputa). Tabela 42. Kretanje produktivnosti i troškova rada u izabranim oblastima prerađivačke industrije podskupa privatizovanih preduzeća tokom 2006. 2006 2007 Prerađivačka industrija Produktivnost 172,5 271,3 Koef. trošk. rada 2,03 1,48 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike Produktivnost -50,0 243,8 Koef. trošk. rada -5,36 1,25 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda Produktivnost 270,8 475,1 Koef. trošk. rada 1,51 0,90 Proizvodnja motornih proizvoda prikolica i poluprikolica Produktivnost 214,4 624,1 Koef. trošk. rada 1,64 0,51 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića Produktivnost 172,5 271,3 Koef. trošk. rada 2,03 1,48 Izvor: podaci RZS; kalkulacija autora F. Podskup privatizovanih preduzeća u 2007. godini Poslednji analizirani podskup preduzeća, privatizovanih tokom 2007. godine, ima najnižu produktivnost od svih prethodnih kontingenata. Ovde, kao i u dva prethodna slučaja, produktivnost sektora gađevinarstva nadjačava i produktivnost prerađivačke industrije i sektora trgovine. S druge strane, jedino kod njega je koeficijent troškova rada niži od jedinice, pri čemu je tokom 2007. masa bruto zarada opterećivala bruto dodatu vrednost sa 89%. 148 Tabela 43. Kretanje produktivnosti i troškova rada u podskupu privatizovanih preduzeća tokom 2007. Podskup 2007. - ukupno - Produktivnost 363,4 Koef. trošk. rada 1,10 Prerađivačka industrija Produktivnost 344,1 Koef. trošk. rada 1,12 Građevinarstvo Produktivnost 524,4 Koef. trošk. rada 0,89 Trgovina na veliko i na malo; opravka Produktivnost 255,4 Koef. trošk. rada 1,75 Izvor: RZS; kalkulacija autora U okviru sektora prerađivačke industrije, produktivnost osetnije odskače u oblasti poizvodnje koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva i dostiže vrednosti koje su na nivou produktivnosti kakva je zabeležena u najuspešnijim oblastima prerađivačke industrije podskupa privatizovanih preduzeća u 2002. Ova oblast ima i izuzetno nizak koeficijent troškova rada (reč je o dva preduzeća sa 568 zaposlenih, čija je vrednost autputa 2,47 milijardi dinara, a vrednosti bruto dodate vrednosti u baznim cenama 840,5 miliona dinara). Tabela 44. Kretanje produktivnosti i troškova rada u izabranim oblastima prerađivačke industrije podskupa privatizovanih preduzeća tokom 2007. Prerađivačka industrija Produktivnost 344,1 Koef. trošk. rada 1,12 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda Produktivnost 407,0 Koef. trošk. rada 1,19 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića Produktivnost 354,0 Koef. trošk. rada 1,14 Proizvodnja koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva Produktivnost 1479,8 Koef. trošk. rada 0,60 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica Produktivnost 493,5 Koef. trošk. rada 0,72 Proizvdonja ostalih saobraćajnih sredstava Produktivnost 167,9 Koef. trošk. rada 2,13 Izvor: RZS; kalkulacija autora G. Privatizovana preduzeća prerađivačke industrije 2002-2007. – ukupno posmatrano Ako bismo posmatrali kakvo je bilo stanje u pogledu produktivnosti i troškova rada u svim privatizovanim preduzećima prerađivačke industrije tokom perioda 2002-2007. godine, na 149 kraju 2007. došli bismo do zaključka da su u tom pogledu privredna društva iz oblasti proizvodnja duvanskih proizvoda superiorna. Ona su imala, u odnosu na prosek prerađivačke industrije, za oko 7,2 puta veću produktivnost, i za oko 57% nižu opterećenost bruto dodate vrednosti troškovima rada. Evidentno je da je na listi, uz proizvodnju duvanskih proizvoda, još pet oblasti sa nadprosečnom produktivnošću. Radi se o: (a) proizvodnji koksa i derivata nafte; (b) proizvodnji proizvoda od ostalih nemetalnih minerala; (c) prehrambenoj industriji; (d) hemijskoj industriji i (e) proizvodnji osnovnih metala. Bitno je istaći da je u tri od navedenih šest oblasti tokom prve dve godine privatizacije (dakle, u 2002. i 2003. godini) praktično najveći broj firmi našao kupca. Reč je o oblastima: proizvodnja duvanskih proizvoda, proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala i proizvodnja osnovnih metala. Tabela 45. Produktivnost rada privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije u periodu 2002-07. (stanje na kraju 2007. godine, u hiljadama RSD) Stanje na kraju 2007. Udeo oblasti (u %) u: ukupnoj zaposlenosti VA Proizvodnja duvanskih proizvoda 4815,3 1,4 10,3 Proizvodnja koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva 1479,8 0,7 1,4 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala 1303,7 10,0 19,5 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 895,2 18,9 25,2 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 802,2 6,6 7,9 Proizvodnja osnovnih metala 788,5 7,2 8,4 Prerađivačka industrija 671,3 Reciklaža 572,9 1,0 0,9 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 516,9 3,7 2,8 Proizvodnja radio, ТV i komunikacione opreme i aparata 441,8 0,4 0,3 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina 438,6 9,4 6,1 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta 429,2 5,0 3,2 Proizvodnja el. mašina i aparata, na drugom mestu nepomenuta 357,4 6,0 3,2 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira 356,6 1,2 0,6 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija 351,3 2,0 1,0 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata 348,4 0,9 0,5 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa 341,1 5,9 3,0 Prerada drveta i proizvodi od drveta i plute, osim nameštaja 290,2 1,4 0,6 Proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava 212,6 5,0 1,6 Proizvodnja odevnih predmeta; dorada i bojenje krzna 189,1 6,2 1,7 Štavljenje i dorada kože; proizvodnja obuće 185,0 0,9 0,2 Proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina 144,6 4,1 0,9 Proizvodnja nameštaja; proizvodnja raznovrsnih proizvoda... 142,0 2,0 0,4 Izvor: RZS; kalkulacija autora 150 Redosled se bitnije ne menja ni kad je reč o najuspešnijim privatizovanim preduzećima i oblastima u segmentu efikasne redukcije troškova. Primećujemo da je u odnosu na prethodnu listu u Tabeli 46. izostala jedino proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda, koja je imala za otprilike petinu veće troškove rada u odnosu na prosek prerađivačke industrije. Iako ne raspolažemo podacima na nivou grane, verujemo da je lošiji rezultat ove oblasti, pre svega, posledica slabog poslovanja bazične hemijske industrije, a ne proizvodnje farmaceutskih proizvoda. Kao i kod produktivnosti, koeficijent troškova rada je sada („kao njegova refleksija u ogledalu“) najveći u privatizovanim preduzećima iz oblasti proizvodnje nameštaja i tekstilnoj industriji (i to za oko 2,5 puta u odnosu na prosek svih privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije). Tabela 46. Koeficijent troškova rada privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije u periodu 2002-07. (stanje na kraju 2007. godine) Stanje na kraju 2007. Udeo oblasti (u %) u: ukupnoj zaposlenosti VA Proizvodnja duvanskih proizvoda 0,29 1,4 10,3 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala 0,43 10,0 19,5 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 0,56 18,9 25,2 Proizvodnja osnovnih metala 0,56 7,2 8,4 Proizvodnja koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva 0,60 0,7 1,4 Prerađivačka industrija 0,67 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 0,68 3,7 2,8 Proizvodnja radio, ТV i komunikacione opreme i aparata 0,75 0,4 0,3 Reciklaža 0,81 1,0 0,9 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 0,82 6,6 7,9 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa 0,91 5,9 3,0 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina 1,00 9,4 6,1 Prerada drveta i proizvodi od drveta i plute, osim nameštaja 1,09 1,4 0,6 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata 1,09 0,9 0,5 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta 1,10 5,0 3,2 Proizvodnja el. mašina i aparata, na drugom mestu nepomenuta 1,14 6,0 3,2 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira 1,18 1,2 0,6 Proizvodnja odevnih predmeta; dorada i bojenje krzna 1,23 6,2 1,7 Štavljenje i dorada kože; proizvodnja obuće 1,23 0,9 0,2 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija 1,23 2,0 1,0 Proizvodnja nameštaja; proizvodnja raznovrsnih proizvoda... 1,63 2,0 0,4 Proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina 1,68 4,1 0,9 Proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava 1,75 5,0 1,6 Izvor: RZS; kalkulacija autora 151 2.5. Analiza indikatora rentabiliteta А. Podskup privatizovanih preduzeća u 2002. Podsećamo da podskup broji 218 privrednih društava, od čega je bilo 157 malih, 43 srednja i 18 velikih, sa zatečeni brojem zaposlenih od nešto preko 29 hiljada. Podskup, ukupno uzevši, u 2002. kreće sa negativnim indikatorima rentabiliteta. Negativna je i tzv. vrednost indikatora investicionog kapaciteta, koga reflektuje odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti. Izuzetak je stopa bruto marže, koja i ne može biti negativna, ukoliko preduzeće uošte posluje. Stopa neto finansijskog rezultata iznosi - 11,8%, a stopa poslovnog finansijskog rezultata -4,9%. Podsećamo da stopa neto finansijskog rezultata predstavlja procentualno učešće neto finansijskog rezultata u ostvarenim ukupnim prihodima i pokazuje koliko svaki dinar prihoda ostvaruje neto dobiti. U ovom slučaju bi to značilo da su privatizovana preduzeća nefinansijskog poslovnog sektora Srbije u 2002. sa 100 dinara ukupno ostvarenih prihoda u toj godini generisala 11,8 dinara neto gubitka. S druge strane, ako nam prema metodološkim preporukama Eurostat-a profitabilnost označava stopa poslovnog finanijskog rezultata izražena količnikom poslovnog finansijskog rezultata i ukupnih prihoda od prodaje, jasno je da je ovaj podskup privatizovanih privrednih društava sa 100 dinara prihoda od prodaje, tj. prometa, beležio 4,9 dinara neto poslovnog gubitka. Graf. 61. Indikatori rentabiliteta (podskup privatizovanih preduzeća nefinansijsko poslovnog sektora Republike Srbije u 2002. godini) -4,9 -4,2 5,4 9,4 8,9 11,6 -11,8 -5,7 -0,3 6,5 7,2 9 -0,4 -0,3 -0,2 -0,1 0,0 0,1 0,2 0,3 0,4 -15 -10 -5 0 5 10 15 2002 2003 2004 2005 2006 2007 Odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti, d.skala Stopa poslovnog finansijskog rezultata, u % Stopa neto finansijskog rezultata, u % Izvor: podaci RZS; kalkulacija autora 152 Relativno slab rezultat posmatranog podskupa u startnoj 2002. godini najvećim delom potiče od velikih preduzeća, koja će se u kasnijim godinama pokazati kao najuspešnija. Naime, stopa neto finansijskog rezultata, iz negativne već u 2004. prelazi u pozitivnu zonu i rapidno napreduje u narednim godinama, da bi u 2007. dostigla vrednost od 12,5%. Slično je i sa stopom poslovnog finansijskog rezultata, koja će na kraju posmatranog perioda, skočiti na 15,5%. Evidentno je da se pozitivni efekti privatizacije u uslovima ekspanzije tražnje snažno ispoljavaju nakon dve do tri godine, a kad je reč o finansijskoj konsolidaciji ili redukciji troškova, predominantno, već u prvoj godini nakon privatizacije. Tako se u 2005. godini svi indikatori rentabiliteta, pa čak i stopa bruto marže, nalaze ne samo u pozitivnoj zoni, nego su i pokazatelji vrlo značajnog uspeha u poslovanju. Ovakav zaključak ne važi i za privredna društva male i srednje veličine, koja ni posle pet godina neće ući u pozitivnu zonu, odnosno nisu dostigli znatniji pozitivan nivo indikatora rentabiliteta. Tako su mala preduzeća u 2007. još uvek negativna po svim posmatranim indikatorima, a stopa bruto marže je, čak, i ispod vrednosti iz 2002. Nekog napretka je, međutim, bilo ako se gleda samo relativni napredak od godine do godine kod pojedinih indikatora. Graf. 62. Indikatori rentabiliteta (podskup privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije u 2002. godini) -3,2 -3,1 6,8 11,2 10,2 13,4 -12,4 -5,7 0 7,6 8,7 10,5 -0,4 -0,3 -0,2 -0,1 0,0 0,1 0,2 0,3 0,4 -15 -10 -5 0 5 10 15 2002 2003 2004 2005 2006 2007 Odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti, d.skala Stopa poslovnog finansijskog rezultata, u % Stopa neto finansijskog rezultata, u % Izvor: podaci RZS; kalkulacija autora 153 Sa preduzećima srednje veličine kretanje je slično, s tim da su tek u 2007. ova preduzeća jedva ušla u pozitivnu zonu, ali ne i sa značajnim nivoom rentabiliteta. Objašnjenje za ovu bitnu razliku u kretanju indikatora kod velikih, malih i srednjih preduzeća se može naći u verovatnoj motivaciji kupovine ovih preduzeća i podinvestiranosti u periodu nakon privatizacije radi nastavka iste delatnosti ili pokretanja nove delatnosti. Ono što se može naslutiti iza numeričke slike njihovih poslovnih rezultata jeste izvesna konsolidacija troškova, ali ne i snažnija propulzija poslovne aktivnosti. Posmatrano po delatnostima, najvažniji sektor je, svakako, industrija, jer je tu gro zaposlenih u privatizovanim preduzećima u 2002, gotovo 21 hiljada. Unutar nje, pak, prerađivačka industrija, s obzirom na to da „Vađenje ruda i kamena” ima samo 2 privatizovana preduzeća sa 89 zaposlenih, dok u segmentu Proizvodnja i snabdevanje električnom energijom, gasom i vodom nema privatizacije. Ovakav zaključak se odnosi na ceo analizirani period 2002- 2007 121 . U okviru prerađivačke industrije, po indikatorima rentabiliteta u pozitivnom smislu se karakteristično izdvajaju četiri oblasti. Kao i kod analize dinamike i nivoa produktivnosti i troškova rada, reč je o: a) proizvodnji prehrambenih proizvoda i pića, b) proizvodnji hemikalija i hemijskih proizvoda, c) proizvodnji proizvoda od ostalih nemetalnih minerala, gde je glavna proizvodnja cementa i d) proizvodnji osnovnih metala. Ove oblasti će, a zaključak je istovetan i za prerađivačku industriju, tj. industriju u celini, snažnije zakoračini u zonu pozitivne stope neto finansijskog rezultata u 2005. što se podudara sa trendom kretanja industrijske proizvodnje, koji je rastući od polovine te godine. Nešto ranije, već u 2004, proizvodnja hemikalija i osnovnih metala ima pozitivan neto finansijski rezultat. 121 Prva i jedina privatizacija u sektoru Proizvodnja i snabdevanje električnom energijom, gasom i vodom uslediće tek 2007. ali je čak i ona beznačajna. Reč je o preduzeću koje je zapošljavalo samo 30 radnika. To nije rezultat slabe zainteresovanosti investitora, već regulative koja je iz procesa privatizacije isključivala javna republička i lokalna komunalna preduzeća, kojima, između ostalih, pripada ovaj sektor. 154 Iako je kod proizvodnje osnovnih metala (radi se o valjaonici aluminijuma Impol iz Sevojna 122) neto finansijski rezultat još uvek relativno mali (3,5%) u 2007, rast odnosa poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti bio je vrlo brz do 2007. i dostigao je relativno visok nivo (38,7%). Pri tome je i dalje negativna stopa poslovnog finansijskog rezultata u 2006. Uspon proizvodnje osnovnih metala u 2007. bio je posledica visoke konjunkture u izvozu, koja je trajala sve do polovine 2008, kada počinje da pada zbog posledica svetske finansijske krize. Tabela 47. Profitabilnost privatizovanog podskupa preduzeća prerađivačke industrije u 2002. (tj. stopa poslovnog finansijskog rezultata u %) 2002 2003 2004 2005 2006 2007 G Prerađivačka industrija -3,2 -3,1 6,8 11,2 10,2 13,4 15 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića -3,6 -8,8 -1,6 10,6 3,4 7,8 17 Proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina -13,0 -45,4 -55,9 -12,2 -15,2 -1,4 18 Proizvodnja odevnih predmeta; dorada i bojenje krzna -38,1 -13,2 4,3 -3,5 -7,3 14,9 19 Štavljenje i dorada kože; proizvodnja kofera, i obuće -37,1 -70,2 -49,0 -27,1 -5,2 -34,8 20 Prerada drveta i proizvodi od drveta i plute, osim nameštaja -3,8 -2,6 1,9 -1,0 -1,6 1,6 21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira -26,7 -21,8 -43,7 -53,7 -42,9 -15,1 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija -39,9 -18,8 -15,6 -34,7 -42,9 -24,9 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 11,1 -1,2 10,1 9,6 7,9 10,9 25 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa -12,3 -3,5 1,6 8,7 0,5 10,1 26 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala -11,1 2,2 14,9 19,7 21,9 23,3 27 Proizvodnja osnovnih metala -5,1 -6,6 -3,9 0,6 -1,4 7,4 28 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina -85,9 -50,0 -6,0 10,8 1,9 0,3 29 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta -93,5 -4,3 7,4 2,3 0,6 1,4 32 Proizvodnja radio, televizijske i komunikacione opreme i aparata -12,0 0,0 0,0 0,0 -12,7 -2,7 33 Proizvodnja medicinskih, i optičkih instrumenata 13,5 13,3 9,2 7,9 4,0 6,4 34 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica -24,2 5,8 6,5 2,2 3,8 4,2 36 Proizvodnja nameštaja; proizvodana drugom mestu nepomenuta -244,4 -40,3 -10,8 -8,0 -28,8 -15,2 37 Reciklaža 4,6 -0,5 6,9 -47,7 0,5 -2,7 Izvor: RZS; kalkulacija autora Ostale značajnije oblasti, kao što su industrija tekstila i konfekcije, proizvodnja kože i predmeta od kože, kao što je obuća, te proizvodnja nameštaja ni u 2007. ne beleže znatan neto finansijski rezultat, ako je uopšte pozitivan (jedino kod proizvodnje odevnih predmeta). Kod 122 Drugo preduzeće iz ove oblasti je bez značaja sa aspekta kretanja indikatora rentabiliteta, jer je male veličine i zapošljavalo je samo 10 radnika. Što se tiče Valjaonice aluminijuma ona je privatizovana tenderskom prodajom u oktobru 2002. godine, a vlasnik 70% kapitala postaje Impol d.d. Slovenska Bistrica. Fabrika je bila, a nakon privatizacije, i ostala najveći prerađivač aluminijuma u Republici Srbiji i jedini proizvođač valjanih proizvoda od aluminijuma. U tom smislu je indikativno da je prodajna cena iznosila samo 6,5 miliona evra (uz investiranja od 14,6 miliona, i izdvajanja za socijalni program 6,1 milion evra). Za više informacija pogledati: www.seval.rs 155 proizvodnje nameštaja i proizvodnje odevnih predmeta (konfekcije) može se videti znatno popravljanje stope poslovnog finansijskog rezultata, iz duboko negativnih do nultih ili pozitivnih. To znači da su ove industrije, po privatizaciji, u dobroj meri racionalizovale troškove, ako i nisu dostigle željeni rentabilitet. To su inače grane koje su tradicionalno bile, kako se govorilo, nisko akumulativne 123 . Bitno je spomenuti još i proizvodnju gume i proizvoda od plastičnih masa, koja je u 2007. godini ušla u prihvatljivu zonu rentabiliteta (npr. stopa neto finansijskog rezultata iznosila je 7,7%). Od neindustrijskih delatnosti je najineresantnije građevinarstvo, gde su privatizovana preduzeća u 2002. godini zapošljavala 2,3 hiljade radnika, a u 2007. svega 1044. To je već samo po sebi indikativno u pogledu racionalizacije troškova. Ne može se, međutim, reći da je generalno drastično smanjen broj građevinskih radnika, tim pre jer je u godinama koje obuhvata ova analiza u građevinarstvu vladala izuzetna konjunktura, pre svega, u gradnji stanova i poslovnog prostora. Na osnovu istraživanja o neformalnoj zaposlenosti i sivoj ekonomiji znamo da je u građevinarstvu najmanje sto hiljada neregistrovanih zaposlenih. Obazrivost sledi iz bitne diskrepance koju pokazuju dva ključna izvora podataka, ali i sami indikatori građevinskih radova: broj prijavljenih radnika na gradilištima i Anketa o radnoj snazi, koju vodi zvanična statistika. Ovi izvori ukazuju na činjenicu da je najveći deo neformalne zaposlenostu u nepoljoprivrednim delatnostima upravo situiran u građevinarstvu i trgovini124. Za razliku od građevinmarstva, trgovina generalno nije dostigla pozitivnu stopu neto finansijskog rezultata, mada je u startnoj godini i na kraju posmatranog perioda reč o sličnom kretanju broja zaposlenih, odnosno o racionalizacijama u pogledu osnovnog troška, a to su zarade i obaveze uz zarade koje se daju zaposlenima. 123 Može da zbuni podatak kod industrije nameštaja o odnosu stope poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti koji je visoko pozitivan, ali se tu radi takođe o negativnom imeniocu, tj. o negativnoj bruto dodatoj vrednosti što znači da su postojali troškovi, ali ne i proizvodnja. Moguće da je i proizvodnja otišla na zalihe bez realizacije na tržištu. 124 Primera radi, dobar deo građevinskih preduzeća koja rade na domaćem tržištu je nastao kroz vlasničku transformaciju ili, pak, likvidaciju velikih društvenih građevinskih preduzeća (na primer, „Rad”, „Komgrap”, „Mostogradnja”). Sadašnje građevinske firme koje posluju pozitivno su male i nemaju ni približan kapacitet za složenije i obimnije građevinske radove, koje su nekadašnje velike kompanije imale. Još manje mogu da budu orijentisane na strana tržišta i u konkurentskim uslovima sa građevinskom operativom razvijenih ili rastućih ekonomija. 156 Međutim, u trgovini je negativni finansijski rezultat na startu (2002. godina) bio znatno dublji te je relativni pomak, zapravo, sličan. Trgovina na veliko je bolje prošla, jer je i na startu bila u boljoj poziciji. Ipak, stiče se utisak da je privatizovana trgovina u uslovima brzo rastuće konjunkture sporo napredovala, što je, izvesno, posledica slabog investiranja, poslovanja sa zatečenim sredstvima, uz drastičniju redukciju troškova rada, ali i zatvorenosti tržišta što stvaralo distorzije, među kojima je bila najopasnija zloupotreba dominantnog položaja pojedinih učesnika. B. Podskup privatizovanih preduzeća u 2003. Podskup 2003 beleži relativno sličnu evoluciju indikatora rentabiliteta, kao podskup preduzeća privatizovanih 2002. Ipak, treba podsetiti da je on znatno veći, jer u godini privatizacije broji 684 privrednih društava sa 65,3 hiljade zaposlenih. Karakteristika ovog podskupa je da sadrži, takođe, znatno veći udeo malih i srednjih preduzeća, po broju zaposlenih, koji doseže dve trećine ukupnog broja, dok je u grupaciji iz 2002. taj broj ispod polovine. Graf. 63. Indikatori rentabiliteta (podskup privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije u 2003. godini) To delom objašnjava domet indikatora rentabiliteta za ceo podskup iz 2003. Naime, pošlo se sa sličnog negativnog nivoa u startnoj godini, ali su na kraju perioda, u 2007, rezultati nešto -6,6 -10,5 -1,9 1,4 2,3 -7,6 -11,8 -4,5 2,2 1,6 -0,5 -0,4 -0,3 -0,2 -0,1 0,0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 -12 -9 -6 -3 0 3 6 9 12 2003 2004 2005 2006 2007 Odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti, d.skala Stopa poslovnog finansijskog rezultata, u % Stopa neto finansijskog rezultata, u % Izvor: podaci RZS; kalkulacija autora 157 lošiji. Tako, na primer, stopa neto finansijskog rezultata je za ceo skup jedva pozitivna (1,6%), zahvaljujući, pre svega, malim preduzećima, u kojima je bio relativno najveći odliv zaposlenih, a koja i u 2007. imaju duboko negativnu stopu neto finansijskog rezultata (-6,2%). Dostignuti nivo rentabiliteta u 2007. kod podskupa iz 2003. nije, dakle, uporediv sa nivom koji je dostigao skup iz 2002. To ponovo potvrđuje zaključak o relaciji između veličine preduzeća i razvoja, kao i dometa rentabiliteta. Manja preduzeća sporije napreduju i, samim tim, njihov domet je niži. Zanimljivo je da mala preduzeća u ovom podskupu ni do kraja 2007. nisu izašla iz negativne zone poslovanja. S druge strane, interesantno je da grupa velikih preduzeća tokom 2004. beleži znatno lošiju finansijsku poziciju, da bi se tek u 2005. počela oporavljati, a u 2006. došla u pozitivnu zonu. Graf. 64. Indikatori rentabiliteta (podskup privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije u 2003. godini) Uzimajući broj zaposlenih kao meru veličine, jasno je da su velika preduzeća privatizovana u 2003. znatno manja od onih koja su privatizovana u 2002: prosečan broj zaposlenih u velikim preduzećima iz 2002. bio je 919, dok je prosečan broj zaposlenih u velikim preduzećima iz 2003. bio 591. To pokazuje da je relativna veličina u kategoriji velikih preduzeća bila statistički znatno povezana sa njihovim finansijskim položajem i rentabilitetom pre privatizacije. -2,2 -15,2 0,2 5,8 6,4 -6,9 -16,0 -3,1 6,7 3,7 -0,4 -0,3 -0,2 -0,1 0,0 0,1 0,2 0,3 0,4 -20 -15 -10 -5 0 5 10 15 20 2003 2004 2005 2006 2007 Odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti, d.skala Stopa poslovnog finansijskog rezultata, u % Stopa neto finansijskog rezultata, u % Izvor: podaci RZS; kalkulacija autora 158 Ovde, svakako, treba imati na umu i selektivnost u privatizacionom procesu: najpre su privatizovana relativno uspešna bivša velika društvena preduzeća, a sa odmicanjem procesa, u godinama nakon 2002, sve je manje ostajalo poslovno sposobnih i rentabilnih društvenih preduzeća za privatizaciju. Na kraju je ostao ‘talog’ na stotine bivših društvenih preduzeća, koja ni do kraja 2012. još uvek nisu privatizovana, a nisu ni restrukturirana ili likvidirana. Poslednji „aktuelni” rok da ona budu privatizovana ili likvidirana je do kraja juna 2014125, no kako vreme odmiče i, uz dalje snažno prisustvo ekonomsku krize u evrozoni, iz koje je do sada dolazio najveći broj investitora, šanse za to su sve manje. Problem postoji i u sistemskom ambijentu, koji destimuliše privatizaciju, pogotovo ne pogoduje investiranju kapitala spolja, mada je u ovom domenu vidljiv izvestan napredak od druge polovine 2012. godine. Što se tiče malih i srednjih preduzeća, razvoj je sasvim sličan, kao i za podskup privatizovanih preduzeća iz 2002. Preduzeća srednje veličine su u 2007. došla u pozitivnu zonu neto finansijskog rezultata, ali je interesantno da je stopa poslovnog finansijskog rezultata i dalje negativna, dok je stopa bruto marže bila osetno niža nego u 2006. To pokazuje da preduzeća srednje veličine, kao i kod podskupa ovih preduzeća iz 2002. imaju period oporavka od najmanje četiri godine da bi izvesnije zakoračila u pozitivnu zonu u pogledu svih posmatranih indikatora rentabiliteta. Što se tiče malih preduzeća, evidentno je da veći deo nakon privatizacije nije iskusio radikalne strukturne reforme, jer pozitivni finansijski rezultati izostaju do kraja posmatranog perioda. To se tumači slabim investicijama i lošim menedžmentom, ali još više kupovinama motivisanim preprodajom, a ne razvojem nasleđene preovlađujuće delatnosti preduzeća. Skup privatizovanih preduzeća u prerađivačkoj industriji, njih 257 sa 34,1 hiljadom zaposlenih na startu (2003. godine), generalno je imao rast indikatora rentabiliteta do 2007. godine, mada, primetno slabiji nego kod podskupa preduzeća iz 2002. Rast i pozitivan domet rentabiliteta vuku sledeće oblasti: a) proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića; b) proizvodnja duvanski proizvoda; c) proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala i d) proizvodnja osnovnih metala. 125 Poslednje izmene i dopune Zakona o privatizaciji koje su prolongirale rok završetka privatizacije u Srbiji stupile su na snagu 25. decembra 2012. Kako se navodi u komentaru predloga izmena i dopuna Zakona, u Srbiji još uvek ima 173 preduzeća koja su u postupku restrukturiranja i u njima radi oko 58 hiljada radnika. Mnoga od njih su u ovom statustu već 10 ili 12 godina i oni samo preživljavaju na tržištu, isključivo na osnovu subvencija države... (videti „Sl. glasnik RS“, broj 119/2012). 159 Uz njih, na graničnu liniju rentabiliteta dolaze još i proizvodnja od gume i proizvodnja od plastičnih masa, kao i proizvodnja standardnih metalnih proizvoda osim mašina i uređaja. Među podskupovima iz 2002. i 2003. je drastična razlika u oblasti proizvodnje hemikalija i hemijskih proizvoda. Dok je u podskupu iz 2002. bio jedna od oblasti koja je bitno doprinela pozitivnoj dinamici rentabiliteta, dotle je u grupaciji iz 2003. proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda nerentabilna. Međutim, treba istaći da je podskup iz 2002. bio i pre privatizacije rentabilan (radilo se o 8 preduzeća sa 4,4 hiljade zaposlenih, što je bio najveći deo uspešne hemijske industrije) dok su u 2003. privatizovana još 3 manja preduzeća sa 246 zaposlenih i duboko negativnom stopom neto finansijskog rezultata (-26%). Privatizacija duvanskih industrija u Nišu i Vranju, koje su i, inače, po stopi poslovnog finansijskog rezultata bile visoko rentabilne i pre privatizacije, nakon privatizacije ulaze u novu fazu investiranja i, na taj način, ublažavaju relativno slab rezultat u podskupu preduzeća iz 2003. u hemijskoj i nekim drugim industrijama. Godina 2003. će ostati upamćena po privatizaciji smederevske železare SARTID126. S tim u vezi treba primetiti da je oblast proizvodnja osnovnih metala već od kraja 2004. na granici pozitivne zone rentabiliteta. Stopa neto finansijskog rezultata se, iako i dalje relativno niska, u 2006. penje na 1,5%, a 2007. i na 2,4%. Na 100 dinara prihoda od prodaje oblast je u 2005. stvarala 2,4 dinara neto poslovnog dobitka, u 2007. i 4,4 dinara. Kako ni izuzetna kunjunktura u tom periodu ne doprinosi očekivanom rezultatu, interesovanje američkog investitora US STEEL za ozbiljnije poslovanje u Srbije se vrlo brzo ugasilo. Slom tržišta, posle 2008. zbog globalne ekonomske krize, krajem 2011. usloviće i potpuno povlačenje ovog investitora iz Srbije, koji fabriku ustupa državi za „dolar”. Spomenućemo još i to da oblast proizvodnja osnovnih metala od startne 2003, rapidno popravlja odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti, koji tokom 2005. prelazi u pozitivnu zoni (9%), a u 2007. dostiže čak relativno visok nivo od 21,9%. 126 Smederevsku železaru u martu 2003. kupuje američki US STEEL, preko svoje filijale u Slovačkoj, za 23 miliona dolara, ali iz stečaja koji je uveden na osnovu odluke Trgovinskog suda još krajem jula 2002. godine. Uprkos činjenici da se time država oslobodila strašnog tereta, koji je opterećivao praktično od njenog osnivanja, i koji će se, naposletku, i obnoviti početkom 2012. odustajanjem investitora od daljih aktivnosti u njoj, ova privatizacija postaje sinonim zloupotreba i sumnjivih radnji u sprovođenju privatizacionih procesa u Srbiji. Tome najviše doprinosi Savet Vlade Republike Srbije za borbu protiv korupcije koji 10. maja 2004. dostavlja obiman izveštaj o slučaju SARTID-a, u kome je između ostalog navedeno: "Po svemu sudeći radilo se o krupnoj korupciji u koju su bili umešani najviši predstavnici države, koji su uz svesrdnu podršku sudova, omogućili stranoj kompaniji da ostvari veliku protivpravnu dobit...“ (v. Najvažniji izveštaji i inicijative o fenomenima sistemske korupcije koje je Savet dostavljao Vladi i Tužilaštvu (jun 2011), Savet Vlade Republike Srbije za borbu protiv korupcije). Treba reći, da ni do marta 2013, osim pokretanja istražnih radnji, tvrdnje vladinog Saveta nisu dokazane na sudu. 160 Tabela 48. Profitabilnost privatizovanog podskupa preduzeća prerađivačke industrije u 2003. (tj. stopa poslovnog finansijskog rezultata, u %) 2003 2004 2005 2006 2007 G Prerađivačka industrija -2,2 -15,2 0,2 5,8 6,4 15 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića -4,4 2,8 7,1 7,5 9,1 16 Proizvodnja duvanskih proizvoda 14,4 -57,2 -1,1 14,0 12 17 Proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina -39,9 -12,7 -43,3 -103,9 -99,6 18 Proizvodnja odevnih predmeta; dorada i bojenje krzna -14,4 -49,2 -11,9 -27,7 -10,1 19 Štavljenje i dorada kože; proizvodnja obuće -34,8 -77,2 -39,6 -32,5 -24,8 20 Prerada drveta i proizvodi od drveta i plute, osim nameštaja -22,2 -10,9 -15,8 -27,7 -13,5 21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira -6,9 -14,1 -9,9 -8,6 -3,3 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija -30,4 -17,6 -14,9 -12,2 -8,1 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda -16,3 -2,6 -3,3 -17,6 -25 25 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa -6,4 4,4 6,5 -0,1 4,3 26 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala -7,7 -2,3 -5,3 5,4 8 27 Proizvodnja osnovnih metala -9,4 -1,7 2,4 1,6 4,4 28 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina -14,5 -3,4 -0,1 -7,4 1,1 29 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta -16,0 -6,4 -13,4 -24,0 -5,3 31 Proizvodnja elek. mašina i aparata, na drugom mestu nepom. -2,5 -0,9 -3,0 1,0 -3,3 33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata -29,6 -0,1 -19,0 -169,6 -165,1 34 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica -14,3 -1,3 0,8 -0,9 1,6 35 Proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava -522,2 -197,7 -102,2 -56,1 -79,1 36 Proizvodnja nameštaja; proizvoda, na drugom mestu nepomenuta -22,3 -26,4 -29,2 -14,2 -15,5 37 Reciklaža -11,4 8,6 2,3 0,3 -0,8 Izvor: RZS; kalkulacija autora U grupaciji preduzeća iz 2003. u oblasti tekstilne industrije i industrije odevnih predmeta, koje zajedno obuhvataju 37 preduzeća i 3,5 hiljade zaposlenih – dakle, znatno više nego u skupovima iz 2002. godine – napretka u pogledu indikatora rentabiliteta gotovo i nije bilo. Šta je tome razlog, može se indirektno zaključiti. Naime, kretanje stopa bruto marže u ovim oblastima kod podskupova iz 2003. je progresivno, od 0,34 odnosno 0,45 u 2003. do 0,58 u 2007. godini. To ukazuje na značajnu poslovnu finansijsku marginu (kada se oduzmu direktni troškovi nabavke materijala i kupljene robe), ali, s druge strane, neto finansijski rezultat se nije popravio. Očekivana progresija troškova rada se izbegla, s obzirom na smanjenje broja preduzeća (sa 23 u 2003. na 15 u 2007. u industriji odevnih predmeta) praćenom drastičnom redukcijom zaposlenosti. Dakle, ostaje samo jedno objašnjenje – a to su problemi menadžmenta i tržišta. Tzv. lon poslovi za strana tržišta su preuzeti od strane drugih rastućih industrija tekstila i odevnih predmeta (Kina, Turska, i drugo), a domaće tržište je nezaštićeno i izloženo sivoj ekonomiji i nelojalnoj konkurenciji. 161 Neindustrijske delatnosti, kao što je građevinarstvo i trgovina na veliko, koje su pokazale izvestan napredak i kod podskupa preduzeća iz 2002. godine, u 2003. su znatno obimnije. Pokazuju napredak u rentabilitetu, pri čemu je podskup građevinskih preduzeća i pre privatizacije bio, generalno, u pozitivnoj zoni, dok je trgovina na veliko ostala u negativnoj zoni do 2006, da bi u 2007. iskazala u finansijskim rezultatima iznenađujući napredak, što može biti i posledica greške u podacima iz završnih računa ili nekog drugog neregularnog momenta. U svakom slučaju, građevinarstvo i trgovina u celini pokazuju izvestan napredak nakon privatizacije. Tu su još i kompjuterske i srodne aktivnosti, mada je reč o malom broju zaposlenih u 4 preduzeća koja su privatizovana 2003. C. Podskup privatizovanih preduzeća u 2004. Odmah se može uočiti da se sa kasnijim privatizacijama slika napretka kroz vreme privatizovanih preduzeća menja. Tako, na primer, ako je reč o indikatorima prema veličini preduzeća, grupa velikih preduzeća (njih 25 sa 14,1 hiljadom zaposlenih) nije sistematski napredovala u pogledu rentabiliteta u posmatranom periodu. Graf. 65. Indikatori rentabiliteta (podskup privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije u 2004. godini) Indikator stope neto finansijskog rezultata nije došao u pozitivnu zonu za četiri godine, mada se uočava jedan sistematski napredak kod stope poslovnog finansijskog rezultata, od duboko -19,4 -9,8 -11,2 -9,8 -1,0 -0,8 -0,6 -0,4 -0,2 0,0 0,2 0,4 0,6 0,8 1,0 -20 -15 -10 -5 0 5 10 15 20 2004 2005 2006 2007 Odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti, d.skala Stopa poslovnog finansijskog rezultata, u % Stopa neto finansijskog rezultata, u % Izvor: podaci RZS; kalkulacija autora 162 negativnog nivoa (-15,6%) do umereno negativnog nivoa (-5,6%). To, pak, znači da su velika preduzeća, i pored značajnog kresanja poslovnih rashoda, najpre na radikalnom smanjenju broja zaposlenih bitno povećala finansijske rashode, najčešće po osnovu plaćanja kamata na pozajmice (kredite). Prema tome, i u grupi velikih preduzeća u kasnijim privatizacijama ispoljava se nedovoljan investicioni zamah, a obrtna sredstva i investicije oslanjaju se na kredite i pozajmice u vremenu kada je zaduživanje bilo relativno lagodno. Sličan je razvoj i kod grupe preduzeća srednje veličine, dok je za grupu malih preduzeća situacija slična sa onim iz ranijih godina privatizacije. Zaključak je istovetan: teško je govoriti o nekom značajnom napretku u pogledu rentabiliteta. Podgrupe preduzeća po delatnostima, privatizovanih u 2004, ne pokazuju posebno uspešnu delatnost, koja bi tokom vremena dostigla značajan pozitivan rentabilitet. Tabela 49. Profitabilnost privatizovanog podskupa preduzeća prerađivačke industrije u 2004. (tj. stopa poslovnog finansijskog rezultata, u %) 2004 2005 2006 2007 G Prerađivačka industrija -19,4 -9,8 -11,2 -9,8 15 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića -16,4 -17,2 -7,7 -5,6 17 Proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina -74,5 -72,5 -46,6 -42,4 18 Proizvodnja odevnih predmeta; dorada i bojenje krzna -47,5 -54,0 -70,9 -55,6 19 Štavljenje i dorada kože; proizvodnja obuće -798,7 -229,1 -201,6 -131,0 20 Prerada drveta i proizvodi od drveta i plute, osim nameštaja -23,6 -140,5 -127,4 -104,7 21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira 1,7 2,4 1,4 0,7 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija -4,1 -16,1 -1,5 3,4 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda -10,6 -62,7 -98,7 -136,3 25 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa -6,7 0,1 -1,5 0,5 26 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala -17,3 -29,4 -8,2 -6,5 27 Proizvodnja osnovnih metala -36,0 3,4 -0,3 1,7 28 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina -23,8 -41,7 -23,9 -41,2 29 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta -8,6 -4,6 -34,9 -2,9 31 Proizvodnja el. mašina i aparata, na drugom mestu nepomenuta -21,4 -10,8 -25,9 -23,7 32 Proizvodnja radio, TV i komunikacione opreme i aparata 35,1 35,6 18,6 1,4 33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata -8,7 1,4 -6,8 -3,3 34 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica -7,6 2,1 -5,5 -2,4 35 Proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava -18,7 -5,4 -10,2 -22,9 36 Proizvodnja nameštaja; proizvodnja raznovrsnih proizvoda... -12,2 11,4 -65,4 -87,2 37 Reciklaža -3,3 -6 2,7 -3,9 Izvor: RZS; kalkulacija autora 163 Unekoliko je izuzetak, u okviru oblasti prerađivačke industrije, proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića, gde se radi o 24 preduzeća sa 5,1 hiljadom zaposlenih u 2004. Ona je u 2007. prekoračila nulti nivo stope neto finansijskog rezultata, ali je ostala u negativnoj zoni sa stopom poslovnog finansijskog rezultata. Sve u svemu, kasnije privatizacije – od 2004, pa nadalje – ne donose bitan napredak preduzeća u protoku od 3 ili 4 godine u pogledu rentabiliteta, mada je svuda vidljivo značajno smanjenje broja zaposlenih (najčešće, više nego prepolovljeno), što za posledicu ima izvesnu racionalizaciju troškova i izvesno popravljanje finansijskog rezultata, ali ne i toliko da se dođe u pozitivnu zonu. Evidentno je da restrukturiranje kasnije privatizovanih preduzeća duže traje, slabiji je intenzitet investicionih ulaganja i sporiji oporavak do pozitivnog finansijskog rezultata. D. Podskup privatizovanih preduzeća u 2005. U pogledu dinamike napretka ovih preduzeća u naredne dve godine ne može se ništa novo reći u odnosu na već rečeno za podskup preduzeća privatiziovanih 2004. Ipak, stiče se utisak da je 25 privatizovanih velikih preduzeća, sa 13,3 hiljade zaposlenih, na startu imalo već pozitivne i značajne stope neto finansijskog rezultata, kao i poslovnog finansijskog rezultata, ali za dve godine nije bitno popravilo te rezultate. Graf. 66. Indikatori rentabiliteta (podskup privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije u 2005. godini) -7,3 -3,4 -0,7 -0,4 -0,3 -0,2 -0,1 0,0 0,1 0,2 0,3 0,4 -10 -8 -6 -4 -2 0 2 4 6 8 10 2005 2006 2007 Odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti, d.skala Stopa poslovnog finansijskog rezultata, u % Stopa neto finansijskog rezultata, u % Izvor: podaci RZS; kalkulacija autora 164 Što se tiče razvoja indikatora rentabiliteta po delatnostima, upadljiva je sličnost sa podskupovima preduzeća iz ranijih godina. Među masovnijim delatnostima u sektoru industrije jedino je proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića zabeležila napredak u rentabilitetu do 2007. i došla u pozitivnu zonu, dok je industrija u celini na podskupu privatizovanih preduzeća iz 2005. zabeležila pad rentabiliteta, krećući se od pozitivne stope neto finansijskog rezultata u 2005. godini, ka negativnoj u 2007. Od neindustrijskih delatnosti, u sektoru trgovine zabeležen je takođe izvestan napredak. To je, svakako, u skladu sa visokom potrošačkom konjunkturom hrane i pića, te roba široke potrošnje u posmatranom periodu. Tabela 50. Profitabilnost privatizovanog podskupa preduzeća prerađivačke industrije u 2005. (tj. stopa poslovnog finansijskog rezultata, u %) 2005 2006 2007 G Prerađivačka industrija -7,3 -3,4 -0,7 15 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića -5,5 2,9 6,9 17 Proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina -60,4 -30,0 -28,2 18 Proizvodnja odevnih predmeta; dorada i bojenje krzna -1,0 -63,5 -56,1 20 Prerada drveta i proizvodi od drveta i plute, osim nameštaja -102,4 -31,0 -228,4 21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira -248,2 -278,9 -77,6 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija -21,1 -2,8 -10,2 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda -34,3 -8,4 -15,8 25 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa -10,6 11,2 -329,9 26 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala 2,3 10,4 21,5 27 Proizvodnja osnovnih metala -9,5 -20,0 -14,1 28 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina -10,9 -3,5 -9,4 29 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta 3,1 -3,6 0,5 31 Proizvodnja el. mašina i aparata, na drugom mestu nepomenuta -14,7 0,8 -0,1 32 Proizvodnja radio, TV i komunikacione opreme i aparata -3,7 -34,3 -11,5 33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata -616,0 -54,5 -8,6 35 Proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava -29,6 2,2 44,6 36 Proizvodnja nameštaja; proizvodnja raznovrsnih proizvoda... -36,4 -47,2 -35,8 37 Reciklaža - 6,1 -18,2 Izvor: podaci RZS; kalkulacija autora E. Podskup privatizovanih preduzeća u 2006. Kod preduzeća privatizovanih u 2006. godini vidljiv je u svim grupama po veličini izvestan napredak u pogledu indikatora rentabiliteta, ali oni ostaju u negativnoj zoni, što je i razumljivo budući da je data samo jedna godina nakon privatizacije. Racionalizacije broja zaposlenih su takođe izražene. 165 Kod grupa po delatnostima u okviru industrije, za razliku od prethodnih godina, grupe preduzeća koja proizvode standardne metalne proizvode i mašine i uređaje, kao i ona koja proizvode električne uređaje, sa ukupnom masom zaposlenih od 4,5 hiljada, već u prvoj godini nakon privatizacije su prešle iz negativnog rentabiliteta na značajno pozitivan. To ukazuje na neiskorišćeni potencijal u metaloprerađivačkom sektoru koji je zamro u prethodnoj deceniji i počeo da unekoliko oživljava u kasnijoj fazi procesa privatizacije. Tabela 51. Profitabilnost privatizovanog podskupa preduzeća prerađivačke industrije u 2006. (tj. stopa poslovnog finansijskog rezultata, u %) 2006 2007 G Prerađivačka industrija -34,3 -21,7 15 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića -20,8 -6,1 16 Proizvodnja duvanskih proizvoda -21,6 - 17 Proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina -71,4 -79,7 18 Proizvodnja odevnih predmeta; dorada i bojenje krzna -46,7 -21,3 19 Štavljenje i dorada kože; proizvodnja obuće -24,2 -53,6 20 Prerada drveta i proizvodi od drveta i plute, osim nameštaja -70,3 -7,9 21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira -7,3 -21,2 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija -16,4 -9,3 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda -31,7 -33,4 25 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa -41,3 -12,4 26 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala -41,5 -39,2 27 Proizvodnja osnovnih metala 2,8 -1,7 28 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina -36,2 -7,3 29 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta -100,2 -96,1 31 Proizvodnja el. mašina i aparata, na drugom mestu nepomenuta -19,7 -22,2 32 Proizvodnja radio, ТV i komunikacione opreme i aparata -5,9 1,7 33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata -3,0 -9,5 34 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica -21,4 7,4 35 Proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava -228,1 -65,5 36 Proizvodnja nameštaja; proizvodnja raznovrsnih proizvoda... -242,1 6,4 37 Reciklaža -31,3 3,2 Izvor: podaci RZS; kalkulacija autora F. Podskup privatizovanih preduzeća u 2007. Što se tiče podskupa privatizovanih preduzeća u 2007. godini u narednoj tabeli dajemo samo pregled stanja indikatora profitabilnosti u prerađivačkoj industriji, budući da je to i poslednja godina naše analize, te s tog aspekta ne možemo pratiti dinamiku posmatranih indikatora. Evidentno je da je podskup preduzeća iz 2007. u prerađivačkoj industriji poslovao u godini privatizacije sa gubicima koji su slični onima iz podskupa 2004. Interesantno da se i u ovom 166 podksupu pojavljuje samo jedna oblast koja je u startnoj privatizacionoj godini poslovala profitabilno; radi se o proizvodnji koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva, sa 2 preduzeća i 568 zaposlenih, koja je sa 100 dinara ukupno ostvarenih prihoda od prodaje u toj godini generisala 6,5 dinara neto dobitka. Tabela 52. Profitabilnost privatizovanog podskupa preduzeća prerađivačke industrije iz 2007. u 2007. 2007 G Prerađivačka industrija -19,9 15 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića -25,7 16 Proizvodnja duvanskih proizvoda -109,3 17 Proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina -6,1 18 Proizvodnja odevnih predmeta; dorada i bojenje krzna -47,9 20 Prerada drveta i proizvodi od drveta i plute, osim nameštaja -131,0 21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira -67,9 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija -50,4 23 Proizvodnja koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva 6,5 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda -31,3 25 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa -16,5 26 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala -9,5 27 Proizvodnja osnovnih metala -30,0 28 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina -21,3 29 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta -10,0 31 Proizvodnja el. mašina i aparata, na drugom mestu nepomenuta -5,5 33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata -42,7 34 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica -2,2 35 Proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava -46,6 36 Proizvodnja nameštaja; proizvodnja raznovrsnih proizvoda... -38,6 37 Reciklaža -40,3 Izvor: podaci RZS; kalkulacija autora G. Privatizova preduzeća prerađivačke industrije 2002-2007. – ukupno posmatrano Za kraj ovog dela analize dajemo i sumarni detaljni pregled dva indikatora rentabiliteta za privatizovana preduzeća prerađivačke industrije po oblastima, u periodu 2002-2007. tokom 2007. godine. Radi se o indikatoru profitabilnosti, tj. stopi poslovnog finansijskog rezultata i indikatoru odnosa poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti. Jasno je iz priložene tabele da je profitabilnost celokupnog podskupa privatizovanih preduzeća na kraju 2007. i dalje negativna, uprkos nekoliko puta isticanoj vanredno- pozitivnoj konjunkturi u tom periodu. Međutim, dobar deo privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije i tada posluje pozitivno. Ova grupacija sačinjena od sedam oblasti 167 učestvovala je u ukupnoj zaposlenosti privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije sa nešto više od 42%, a u ukupnoj bruto dodatoj vrednosti sa 68%. Najprofitabilnije su bile oblasti proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala (cementna industrija i industrija ostalog građevinskog materijala), odnosno proizvodnja duvanskih proizvoda (istina, sa malim udelom u ukupnoj zaposlenosti, ali oblasti koja je generisala deseti deo ukupno stvorene bruto dodate vrednosti od strane privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije). Treća oblast po profitabilnosti, proizvodnja koksa i derivata nafte, uprkos činjenici da je zabeležila stopu od 6,5%, nema puno značaja sa aspekta uticaja na ukupni domet privatizacionog procesa u Srbiji, jer osim što je sa zanemarljivim udelom u zaposlenosti i VA, reprezentuju je samo dva velika preduzeća (sa 568 zaposlenih) privatizovana upravo posmatrane 2007. godine. Tabela 53. Profitabilnost svih privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije u periodu 2002-07. u % (stanje na kraju 2007. godine) Stanje na kraju 2007. Udeo oblasti (u %) u: ukupnoj zaposlenosti VA Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala 11,9 10,0 19,5 Proizvodnja duvanskih proizvoda 11,9 1,4 10,3 Proizvodnja koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva 6,5 0,7 1,4 Proizvodnja osnovnih metala 3,2 7,2 8,4 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 2,2 18,9 25,2 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 1,2 3,7 2,8 Proizvodnja radio, ТV i komunikacione opreme i aparata 1,1 0,4 0,3 Prerađivačka industrija -0,6 Reciklaža -0,8 1,0 0,9 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda -6,3 6,6 7,9 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa -6,5 5,9 3,0 Proizvodnja el. mašina i aparata, na drugom mestu nepomenuta -9,1 6,0 3,2 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina -12,2 9,4 6,1 Prerada drveta i proizvodi od drveta i plute, osim nameštaja -12,8 1,4 0,6 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta -13,3 5,0 3,2 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira -13,4 1,2 0,6 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata -17,8 0,9 0,5 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija -23,1 2,0 1,0 Proizvodnja nameštaja; proizvodnja raznovrsnih proizvoda... -29,9 2,0 0,4 Proizvodnja odevnih predmeta; dorada i bojenje krzna -33,9 6,2 1,7 Štavljenje i dorada kože; proizvodnja obuće -35,2 0,9 0,2 Proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina -35,9 4,1 0,9 Proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava -42,5 5,0 1,6 Izvor: podaci RZS; kalkulacija autora 168 Najnižu profitabilnost su 2007. imala preduzeća privatizovana u oblastima proizvodnje nameštaja, tekstilnoj industriji i proizvodnji ostalih saobraćajnih sredstava. U njima je, u proseku, trećina prihoda od prodaje predstavljao gubitak. Očigledno da se ni po narednom indikatoru (odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti) rang prvih pet oblasti ne menja; jedino je čelnu poziciju proizvodnja proizvoda od nemetalnih minerala ustupila proizvodnji duvanskih proizvoda. Na začelju tabele nema bitnijih promena. Možda bi trebalo istaći da je u tri oblasti (proizvodnja nameštaja, proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava i proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina) poslovni gubitak u proseku za trećinu prevazilazio iznos njihove VA. Tabela 54. Odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije tokom 2002-2007. u 2007. godini Stanje na kraju 2007. Udeo oblasti (u %) u: ukupnoj zaposlenosti VA Proizvodnja duvanskih proizvoda 0,42 1,4 10,3 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala 0,28 10,0 19,5 Proizvodnja koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva 0,19 0,7 1,4 Proizvodnja osnovnih metala 0,16 7,2 8,4 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 0,09 18,9 25,2 Proizvodnja radio, ТV i komunikacione opreme i aparata 0,03 0,4 0,3 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 0,03 3,7 2,8 Prerađivačka industrija -0,02 Reciklaža -0,09 1,0 0,9 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa -0,31 5,9 3,0 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda -0,31 6,6 7,9 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina -0,35 9,4 6,1 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata -0,43 0,9 0,5 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta -0,45 5,0 3,2 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija -0,56 2,0 1,0 Proizvodnja el. mašina i aparata, na drugom mestu nepomenuta -0,56 6,0 3,2 Proizvodnja odevnih predmeta; dorada i bojenje krzna -0,65 6,2 1,7 Prerada drveta i proizvodi od drveta i plute, osim nameštaja -0,66 1,4 0,6 Štavljenje i dorada kože; proizvodnja obuće -0,69 0,9 0,2 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira -0,75 1,2 0,6 Proizvodnja nameštaja; proizvodnja raznovrsnih proizvoda... -1,31 2,0 0,4 Proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava -1,34 5,0 1,6 Proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina -1,80 4,1 0,9 Izvor: RZS; kalkulacija autora 169 2.6. Odnos privatizovanih industrijskih preduzeća i ukupnog skupa pritatizovanih preduzeća Iz dosadašnje analize je evidentno da je prerađivačka industrija najveći i najznačajniji sektor nefinansijko poslovnog dela ekonomije kako u skupu svih privatizovanih preduzeća od 2002. do 2007. godine, tako i unutar svakog pojedinačno posmatranog podskupa privatizovanih preduzeća. Primera radi, unutar grupacije privatizovanih preduzeća tokom 2002. u svim narednim godinama zaključno sa 2007. na prerađivačku industriju otpada oko 72% ukupno zaposlenih, blizu 90% vrednosti realizacije, odnosno autputa, između 88% i 90% ukupne novostvorene vrednosti (VA), te 83% ukupne mase isplaćenih bruto i neto zarada. Što se tiče strukturiranja privrednih društava prema veličini, kod velikih preduzeća privatizovanih u 2002. dominacija prerađivačkog sektora je gotovo apsolutna. Udeo velikih preduzeća prerađivačke industrije unutar svih velikih preduzeća posmatranog podskupa u 2007. godini dostiže 92,4% ukupnog broja zaposlenih, 98,5% ukupne vrednosti autputa i gotovo 99% ukupne VA. Graf. 67. Udeo izabranih delatnosti u ukupnom skupu privatizovanih preduzeća nefinansijsko poslovnog sektora ekonomije Srbije u perodu 2002-2007. na kraju 2007. godine u zaposlenosti: u bruto dodatoj vrednosti (VA) Izvor: podaci RZS; kalkulacija autora Odnos privatizovanih industrijskih preduzeća i ukupnog skupa privratizovanih preduzeća, odnosno svih privrednih društava nefinanijskog poslovnog sektora privrede pratićemo i u nastavku, s tim da ćemo ranije izneti zaključak o značajnost industrijskih preduzeća potkrepiti novim činjenicama. Prerađivačk a industrija 56,2% Građevinars tvo 12,8% Trgovina 8,3% Ostalo 22,7% Prerađivačk a industrija 57,2% Građevinars tvo 17,8% Trgovina 7,2% Ostalo 17,8% 170 Tabela 55. prikazuje procentualni doprinos pojedinih sektora nefinansijkog poslovnog segmenta privrede povećanju ukupne VA podskupa privatizovanih preduzeća u posmatranim godinama. Najveći pozitivan doprinos rastu VA i ovde, uprkos godišnjim oscilacijama, stiže od prerađivačke industrije. Unutar podskupa privatizovanih preduzeća u 2002. godini čak 91,3% porasta VA u periodu 2002-2007. se duguje upravo privrednim društvima prerađivačke industrije. Izuzetak je 2005. kada je građevinarstvo zabeležilo natpolovičan učinak u generisanju novostvorene vrednosti (55,7%). Već sledeće godine prerađivačka industrija je povratila svoju dominaciju. Tabela 55. Doprinos pojedinih sektora povećanju ukupne VA kontigenta privatizovanih preduzeća u posmatranim godinama (zaključno sa 2007) 2002 2003 2004 2005 2006 Prosek 2002-06 A. Poljoprivreda, lov, šumarstvo i vodoprivreda 0,7% 3,6% 6,1% 14,5% 5,1% 6,0% B. Ribarstvo 0,2% 0,0% -0,2% 0,0% - 0,0% V. Vađenje ruda i kamena 2,2% 1,0% 12,7% 0,0% 1,4% 3,5% G. Prerađivačka industrija 91,3% 48,3% 37,8% 12,9% 48,3% 47,7% Đ. Građevinarstvo 3,8% 13,9% 24,1% 55,7% 34,6% 26,4% E. Trgovina na veliko i trgovina na malo; opravka motornih vozila 2,8% 22,5% 9,1% 5,9% 9,4% 9,9% Ž. Hoteli i restorani 0,3% 2,3% 10,2% 4,8% 1,3% 3,8% Z. Saobraćaj, skladištenje i veze -1,9% 4,1% -0,2% 0,6% 0,7% 0,7% J. Aktivnosti u vezi s nekretninama, iznajmljivanje 0,7% 2,7% -0,4% 5,4% -1,2% 1,5% M. Ostale komunalne, društvene i lične uslužne delatnosti -0,1% 1,4% 0,7% 0,1% 0,4% 0,5% Izvor: podaci RZS; kalkulacija autora Uprosečavanjem ovih udela (poslednja kolona u tabeli), dolazimo do zaključka da je prerađivačka industrija sektor sa najvećim doprinosom u stvaranju novostvorene vrednosti posmatranih podskupova privatizovanih preduzeća, a zajedno sa sektorom građevinarstva i trgovine generiše u posmatranom periodu oko 85% ukupne bruto dodate vrednosti nefinansijskog poslovnog segmenta ekonomije Srbije. Iako sektor građevinske industrije, odnosno trgovine nije ekspolicitno predmet naše analize, ovi sektori imaju bitno mesto u konzistentnom shvatanju procesa i efekata privatizacije. Osim što su angažovali velika finansijska sredstva, privatizacija preduzeća posmatranih sektora je u velikom broju slučajeva bila čvrsto spregnuta i sa privatizacijom nekih firmi iz sektora prerađivačke industrije. Naime, već od 2004. godine raste interesovanje investitora za privatizaciju industrijskih preduzeća ne zbog nastavljanja njihove osnovne delatnosti, već 171 zbog sticanja imovine, koja se kreće od atraktivnog poslovnog prostora koji se mogao lako prenamenovati u druge komercijalne svrhe, do zemljišta koje će poslužiti za izgradnju poslovno-stambenih objekata 127 . Što se tiče građevinske industrije, ona je posle sektora prerađivačke industrije druga po značaju u pogledu generisanja bruto dodate vrednosti posmatranih podskupova privatizovanih preduzeća. Doprinos građevinske delatnosti u svim posmatranim kontingentima preduzeća u periodu 2002-2005. ima izrazit uzlazni trend (u kontingentu preduzeća iz 2002. građevinarstvu pripada 3,8% ukupnog porasta VA, da bi već u grupi preduzeća iz 2005. od njega poticalo više od polovine ukupne novostvorene vrednosti, tačnije 55,7%). Doprinos građevinarstva unutar podskupa privatizovanih preduzeća u 2006. se smanjuje na oko 35%, što je i dalje iznad proseka analiziranih podskupova, koji iznosi 26,4%. Najniži prosečni međugodišnji rast VA registrovan je u podskupovima privatizovanih preduzeća iz 2002. i 2004. godine, 17,3, odnosno 18,7%, respektivno. Podskupovi iz 2003. i 2006. beleže prosečni međugodišnji rast VA građevinarstva od oko 27%, dok je unutar grupacije privatizovanih preduzeća iz 2005. prosečni međugodišnji rast VA ovog sektora zaključno sa 2007. čak 38,6%. Evidentno je da ne postoji niti jedan kontingent u kom je građevinska aktivnost zabeležila realni pad bruto dodate vrednosti. Udeo građevinarstva u ukupnom VA posmatranih podskupova preduzeća je najmanji u prvom (4%). Tokom naredne tri godine intenzivno raste i u podskupu iz 2005. dostiže 38%. Već u narednoj godini pada na 27%, da bi podskup iz 2007. samo oko 9% bruto dodate vrednosti dugovao ovom sektoru. Sektor trgovine, za razliku od prerađivačke industrije i građevinarstva, u pogledu udela u ukupnoj VA posmatranih podskupova privatizovanih preduzeća, te doprinosu njenom generisanju je, svakako, od manjeg značaja. Udeo trgovine u početnoj godini privatizacije u ukupnom volumenu VA u proseku dostiže jedva 4% (kreće se u rasponu od 2% u 2004. do 5,5% koliko je iznosio 2007. godine). 127 Veliki problemi su se javili kod privatizacije poljoprivrednih kombinata, jer su mnoga preduzeća privatizovana bez prethodno rešenog pitanja svojine nad zemljištem. Agencija za privatizaciju formalno se bavila prometom zemljišta iako je poljoprivredno zemljišta, po važećim zakonima, u javnoj svojini van prometa. Zemljišta iz statusa korišćenja je na volšebne načine ukljižavano u privatno vlasništvo, a još češće je nezakonito menjana namena poljoprivrednog u građevinsko zemljište. 172 Kada preduzeća razvrstamo po veličini, udeo se kod malih i srednjih penje na 7%, odnosno 7,5%, respektivno, s tim da kod velikih preduzeća ne prelazi 3%. Primera radi, tokom 2004. u sektoru trgovine nije privatizovano niti jedno veliko preduzeće. Na grafikonu 68. se može videti da je jedino u 2003. doprinos trgovine ukupnom rastu VA posmatranih podskupova premašio desetak procenata (u 2003. na trgovinu otpada 22,5% rasta VA, dok u proseku u svim posmatranim podskupovima udeo trgovine u rastu iznosi 9,9%). Graf. 68. Doprinos sektora trgovine povećanju ukupne VA podskupova privatizovanih preduzeća u posmatranom periodu (zaključno sa 2007. godinom) Izvor: podaci RZS; kalkulacija autora Unutar sektora, rast bruto dodate vrednosti se, u proseku, gotovo izjednačeno duguje dvema oblastima: trgovini na veliko i posredovanju (40,2%), odnosno trgovini na malo (40,4%). Na prodaju, održavanje i opravku motornih vozila i motorcikala u proseku otpada nešto manje od petine sektorskog porasta VA, a doprinos ove oblasti je u 2005. imao čak i negativan predznak. Tabela 56. Doprinos pojedinih oblasti povećanju ukupne VA sektora trgovine unutar podskupova privatizovanih preduzeća u posmatranim godinama (zaključno sa 2007) 2002 2003 2004 2005 2006 Prosek 2002-06 50. Prodaja, održavanje i opravka motornih vozila i motocikala; trgovina na malo motornim gorivima 21,1% 36,9% -4,9% 21,0% 22,9% 19,4% 51. Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 50,9% 26,2% 74,3% 28,1% 21,7% 40,2% 52. Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima; opravka predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 28,0% 37,0% 30,6% 51,0% 55,4% 40,4% Izvor: podaci RZS; kalkulacija autora 0% 5% 10% 15% 20% 25% 2002 2003 2004 2005 2006 Udeo trgovine u rastu VA posmatranih podskupova privatizovanih preduzeća Prosek 173 O odnosima nivoa i dinamike kretanja produktivnosti rada i troškova rada posmatranih podskupova privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije i građevinarstva i trgovine detaljnije je raspravljano u tački 2.4. ovog poglavlja, tako da ne bismo želeli da se ponavljamo. Zato dajemo samo sumarni pregled nivoa produktivnosti i troškova rada privatizovanih industrijskih i ostalih preduzeća u periodu 2002-2007. u poslednjoj posmatranoj godini. Graf. 69. Produktivnost rada i troškovi rada u 2007. privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije i svih ostalih privatizovanih preduzeća nefinansijskog poslovnog sektora tokom 2002-07. Izvor: podaci RZS; kalkulacija autora Privatizovana preduzeća prerađivačke industrije na kraju 2007. bila su za 4,2% produktivnija u odnosu na ostala privatizovana privredna društva nefinansijskog poslovnog sektora Srbije. Razvrstavanje po veličini nam otkriva da je rezultat posledica nešto više produktivnosti velikih preduzeća prerađivačke industrije, dok je rezultat kod malih i srednjih neuporedivo slabiji. Odnos koeficijenta troškova rada nam u tom pogledu ne nudi ništa novo. Opterećenost bruto dodate vrednosti troškovima zarada kod malih i srednjih preduzeća prerađivačke industrije bila je za oko 20% veća u odnosu na ostale privatizovane firme iste veličine. Razbijanjem podskupa „ostalo“ na ključne delatnosti, saznajemo da je u okviru njega građevinarstvo ubedljivo (po dobrim rezultatima produktivnosti i niskim troškovima rada), ne samo, u odnosu na trgovinu i ostatak ovog podskupa 128, već i prema podskupu preduzeća prerađivačke industrije. 128 preduzeća iz delatnosti uslužnog sektora: hoteli i restorani; saobraćaj, skladištenje i veze; finansijsko posledovanje; aktivnosti u vezi sa nekretninama; komunalne delatnosti i slično. 0 200 400 600 800 1.000 UKUPNO mala preduzeća srednja preduzeća velika preduzeća Produktivnost rada (u hilj.RSD) Prerađivačka industrija Ostalo 0,40 0,50 0,60 0,70 0,80 0,90 1,00 1,10 UKUPNO mala preduzeća srednja preduzeća velika preduzeća Koeficijent troškova rada Prerađivačka industrija Ostalo 174 Tabela 57. Produktivnost rada privatizovanih preduzeća nefinansijskog poslovnog sektora tokom 2002-2007. (stanje na kraju 2007. godine, u hiljadama dinara) Nefinansijski poslovni sektor (UKUPNO) Prerađivačka industrija Građevinarstvo Trgovina Ostalo UKUPNO 659,5 671,3 914,4 575,6 517,1 mala 377,2 316,6 367,4 346,9 481,4 srednja 480,0 416,9 756,3 512,1 498,0 velika 867,4 876,7 1171,1 763,7 567,1 Izvor: podaci RZS; kalkulacija autora Troškovi rada u građevinarstvu su bili niži u proseku u 2007. u odnosu na privatizovana preduzeća prerađivačke industrije za oko 15%; pri tom su niži i kod svih posmatranih podskupova preduzeća razvrstanih po veličini. Tabela 58. Koef.troškova rada privatizovanih preduzeća nefinansijskog poslovnog sektora tokom 2002-2007. (stanje na kraju 2007. godine) Nefinansijski poslovni sektor (UKUPNO) Prerađivačka industrija Građevinarstvo Trgovina Ostalo UKUPNO 0,68 0,67 0,57 0,76 0,78 mala 0,90 1,02 0,88 1,01 0,77 srednja 0,80 0,90 0,65 0,67 0,77 velika 0,60 0,59 0,51 0,77 0,78 Izvor: podaci RZS; kalkulacija autora Što se tiče profitabilnosti, privatizovana preduzeća prerađivačke industrije, kao između ostalog i ukupno posmatrano sva preduzeća nefinansijskog poslovnog sektora, do kraja 2007. ne uspevaju da izađu iz negativne zone poslovanja. Profitabilnost je (iskazana preko stope poslovnog finansijskog rezultata) bila pozitivna, a uz to, i sasvim zadovoljavajuća, samo u privatizovanim građevinskim preduzećima, koja su na 100 dinara prihoda od realizacije u 2007. ostvarivala 5,9 dinara neto poslovne dobiti. S druge strane, nešto je bolji ukupni rezultat kod indikatora stope neto finansijskog rezultata. Prerađivačka industrija ima pozitivnu stopu od 0,4%, a u negativnoj zoni ostaje samo sektor trgovine. 175 Graf. 70. Indikatori rentabiliteta privatizovanih preduzeća tokom 2002-2007. na kraju 2007. godine Izvor: podaci RZS; kalkulacija autora Zbog negativnog neto poslovnog rezultata na nivou svih preduzeća, jedino privatizovana građevinska preduzeća beleže na kraju 2007. njegovo pozitivno učešće u bruto dodatoj vrednosti. Dakle, jedino preduzeća u građevinskoj industriji imaju pozitivan investioni kapacitet. Ipak, razvrstavanjem preduzeća prema veličini nalazimo pozitivnu vrednost posmatranog količnika (oko 7,7%) i kod velikih privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije, što je, očigledno, bilo dovoljno da i ceo nefinansijski poslovni sektor privrede u delu istovetne grupacije preduzeća zabeleži pozitivan rezultat. Tabela 59. Odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti Nefinansijski poslovni sektor (UKUPNO) Prerađivačka industrija Građevinarstvo Trgovina Ostalo UKUPNO -0,0347 -0,023 0,175 -0,295 -0,175 mala -0,3070 -0,472 -0,173 -0,605 -0,131 srednja -0,1688 -0,290 0,126 -0,030 -0,169 velika 0,0518 0,077 0,226 -0,419 -0,204 Izvor: podaci RZS; kalkulacija autora 2.7. Zaključci U ovom delu rada smo analizirali performanse privatizovanih industrijskih preduzeća u periodu 2002-2007. polazeći od istovetnog metodološkog okvira, koji je korišćen pri -0,9% -0,6% 5,9% -2,9% -4% -3% -2% -1% 0% 1% 2% 3% 4% 5% 6% 7% UKUPNO (nefinansijski poslovni sektor) Prerađivačka industrija Građevinarstvo Trgovina Stopa poslovnog finansijskog rezultata Stopa neto finansijskog rezultata 176 razmatranju performansi celokupnog realnog sektora, odnosno nefinansijsko poslovnog dela privrede Srbije. Njih je (prema finansijskim izveštajima za 2007) u periodu 2002-2007. bilo ukupno 1.777, sa 155,3 hiljade zaposlenih (ili 22,6% svih zaposlenih u preduzećima u privatnom vlasništvu)129. Obuhvat posmatranih preduzeća se menjao u zavisnosti od godine privatizacije. Najpre smo analizirali podskup privatizovanih industrijskih preduzeća u 2002. godini i ocenili njihov razvoj zaključno sa 2007. Potom, podskup privatizovanih industrijskih preduzeća u 2003, i dalje, sve do podskupa privatizovanih preduzeća tokom 2007. godine. Uz to, vrednosti posmatranih indikatora za privatizovana preduzeća industrijskog sektora upoređena su sa performansama ukupnog skupa privatizovanih preduzeća nefinansijsko poslovnog segmenta ekonomije, kako bi se na pravi način sagledao vremenski period za dostizanje optimalnih rezultata. Rezultati istraživanja nedvosmisleno potvrđuju sledeće zaključke: i. Privatizovana preduzeća su se vrlo brzo oslobađala viška zaposlenih, najintenzivnije u prerađivačkoj industriji. Posmatrano u vremenskoj dinamici, redukcija zaposlenosti je bila nešto izrazitija u prve dve godine nakon sprovedene privatizacije, što je evidentno kod podskupova privatizovanih preduzeća iz 2002. i 2003. godine. ii. Značajan rast produktivnosti (i najveća produktivnost, izražena kao bruto dodata vrednost po zaposlenom) u privatizovanim preduzećima je, takođe, uočljiv približno nakon dve godine. U tom periodu on se zasniva prvenstveno na smanjenju zaposlenosti, ali time se obezbeđuje osnovna pretpostavka za rast dodate vrednosti, te i ukupnog privrednog rasta u narednom periodu. iii. Što se tiče konsolidacije troškova, pozitivni efekti privatizacije se u znatnoj meri ispoljavaju već u prvoj godini nakon privatizacije. Međutim, za podizanje efikasnosti, odnosno, prevođenje ovih preduzeća u konkurentne i profitabilne subjekte bilo je potrebno mnogo više vremena nego što je to iko mogao pretpostaviti, a po najmanje njihovi novi vlasnici. iv. Čak i u uslovima ekspanije tražnje i ekstremno povoljne konjunkture kakva je postojala od 2005. do 2007, privatizovanim preduzećima je za dostizanje pozitivnog nivoa indikatora rentabiliteta bilo potrebno tri godine. Tako se u 2005. godini svi indikatori rentabiliteta (stopa poslovnog finansijskog rezultata, stopa neto finansijskog 129 baza podataka Republičkog zavoda za statistiku Srbije. 177 rezultata, pa čak i stopa bruto marže) podskupa preduzeća privatizovanih tokom 2002. godine, nalaze ne samo u pozitivnoj zoni, nego su i pokazatelji vrlo značajnog uspeha u poslovanju. v. Uprkos tome, profitabilnost celog skupa privatizovanih preduzeća u periodu 2002- 2007. na kraju 2007. ostaje negativna; privatizovana preduzeća prerađivačke industrije su u tom trenutku na 100 dinara prihoda od prodaje ostvarivala gubitak od oko 60 para. vi. Efekti privatizacije na performanse preduzeća značajno variraju u zavisnosti od njihove veličine. Napredak je bio najbrži kod velikih preduzeća, dok je za ulazak u pozitivnu zonu, u pogledu indikatora rentabiliteta, kod srednjih, a pogotovo malih preduzeća bilo potrebno dvostruko više vremena. Objašnjenje za ovu bitnu razliku u kretanju indikatora kod velikih, malih i srednjih preduzeća se može naći u verovatnoj motivaciji kupovine ovih preduzeća i podinvestiranosti u periodu nakon privatizacije. vii. Gledano po delatnostima, prerađivačka industrija je najveći i najznačajniji sektor nefinansijko poslovnog dela ekonomije kako u skupu svih privatizovanih preduzeća od 2002. do 2007. tako i unutar svakog pojedinačno posmatranog podskupa privatizovanih preduzeća. Krajem 2007. na nju otpada 56% svih zaposlenih, te oko 57% ukupne novostvorene vrednosti i isplaćenih bruto zarada. Dominacija prerađivačke industrije se povećava, razvrstavanjem privatizovanih preduzeća po veličini i to, posebno, kod velikih preduzeća, kojima pripada više od dve trećine prethodno posmatranih veličina; viii. U sektoru industrije, odnosno unutar nje, prerađivačke industrije, po najvećem broju posmatranih indikatora u pozitivnom smislu se izdvajaju oblasti:  proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala, gde je glavna proizvodnja cementa  proizvodnja duvanskih proizvoda  proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića  proizvodnja osnovnih metala i  proizvodnja koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva. ix. S druge strane, najslabije performanse beleže privatizovana preduzeća iz oblasti:  proizvodnje nameštaja  tekstilne industrije i  proizvodnje ostalih saobraćajnih sredstava. 178 x. Od neindustrijskih delatnosti svakako su najznačajnija privatizovana preduzeća iz sektora građevinarstva, kod kojih se registruje narprosečni rezultat po svim posmatranim parametrima. 3. Ocena posmatranih međuzavisnosti 3.1. Metodološki okvir A. Uvidom u literaturu možemo konstatovati da je uticaj privatizacije na performanse privrede u dobrom delu domaćih i međunarodnih empirijskih istraživanja ocenjivan uporednim podacima, tj. podacima proseka (cross-section data) 130 . U ovom poglavlju, međutim, predmet razmatranja su različite specifikacije međuzavisnosti zasnovane na podacima panela 131 , kao kombinaciji uporednih podataka i podataka vremenskih serija. U pitanju je specifičan pristup koji omogućava kako analizu strukture različitih faktora privatizacije, tako i analizu promena u strukturi koje nastaju tokom vremena. Uz to, veći stepen varijabiliteta u podacima panela, u odnosu na vremenske serije i uporedne podatke daje, osnove za veću efikasnost ocena i manju mogućnost za pojavu multikolinearnosti. Osim što se ukazuje na značaj upotrebe modela panela u ocenjivanju uticaja privatizacije na performanse privrede u odnosu na podatke proseka, ovde se razmatraju i neki ekonometrijski problemi koji se javljaju u radu sa podacima panela, svojstveni vremenskim serijama. Panel serije, kao što je već napomenuto, predstavljaju kombinaciju vremenskih serija i uporednih podataka. Polazimo od jednostavnog regresionog modela oblika: i = 1, . . . , N; t = 1, . . . , T (3.1) gde je: vrednost zavisne promenljive sektora i u periodu t (u ovom slučaju je to period od 2002. do 2007. godine), je skalar, je vektor nepoznatih regresionih parametara, vektor objašnjavajućih varijabli za sektor i u periodu t i slučajna greška sa aritmetičkom sredinom jednakom nuli ( ( ) ) i konstantnom zajedničkom varijansom ( ) 130 Detaljan pregled relevantne međunarodne literature iz ove oblasti je dat u drugom delu disertacije (u 1. tački). S druge strane, domaća istraživanja koja, po analiziranim indikatorima, najbliže odgovaraju ovde korišćenoj metodologiji su: (1) Efekti privatizacije na privredni razvoj Srbije (2006), Republički zavod za razvoj - Republika Srbija, odnosno (2) Analiza efekata privatizacije u Srbiji (2011), prezentacija Agencije za privatizaciju, Republika Srbija. 131 Podaci panela su podaci istih jedinica posmatranja u nekoliko vremenskih perioda, odnosno ponovljene ankete jednog istog uzorka jedinica tokom vremena. 179 za svako i i t. Podrazumevana je nezavisnost slučajnih grešaka za različite jedinice posmatranja i vremenske periode, a takođe i da je slučajna greška nezavisna od regresora. Slučajna greška modela panela, označena sa , ima specifičnu strukturu. (3.2) U opštem slučaju, greška se sastoji iz dve komponente: individualnih, tj. sektorskih efekata , i ostatka slučajne greške . Komponenta individualnih efekata označava efekte individualnih promenljivih koje nisu eksplicitno uključene u model132, na varijacije zavisne promenljive po jedinicama posmatranja. Specifikacija (3.1) se može napisati i u vektorskom obliku: (3.3) gde je oblika , je , [ ], ( ), dok je jedinični vektor dimenzije . Iz toga sledi da relaciji (3.2) odgovara (3.4) gde je ( ). gde označava matricu dimenzije , jedinični vektor dimenzije , a Kronekerov 133 proizvod matrica. je selekciona matrica sa vrednostima jedan i nula, tj. jednostavnije matrica individualnih veštačkih varijabli koje se mogu uključiti u regresiju kako bi se ocenio . Pri tome je ( ), a ( ). Ukoliko specifikaciju (3.4) vratimo u (3.3) (3.5) uz saznanje da su individualni efekti fiksnog karaktera, model bi se transformisao u model fiksnih efekata (FE). Ovaj model se zasniva na standardnim pretpostavkama da slučajna greška ima normalnu raspodelu sa nultom srednjom vrednošću i konstantnom varijansom, a da su objašnjavajuće promenljive nestohastičke i nezavisne od greške. Pod tim uslovima, model fiksnih efekata se ocenjuje primenom metoda običnih najmanjih kvadrata za panele 132 Baltagi, B.H. (2008). Econometric Analysis of Panel Data, John Wiley & Sons. 133 Ako je matrica dimenzije , a matrica dimenzije , onda je Kronekerov proizvod A i B blok matrica oblika mp-sa-nq, tj. [ ]. Videti: http://en.wikipedia.org/wiki/Kronecker_product. 180 (eng. Pooled OLS 134), pri čemu su vrednosti promenljivih u modelu transformisane, odnosno centrirane u vidu odstupanja od individualnog i (ili) vremenskog proseka. Međutim, metod POLS se ne izvodi tako jednostavno. Najpre, moramo znati da je Z dimenzije ( ), a , kao matrica individualnih veštačkih promenljivih, . Ako je N veliko, model (3.5) će sadržati previše individualnih veštačkih promenljivih, što znači da će i invertovana matrica primenom POLS biti ogromna, tj. predimenzionirana ( ). U tom slučaju, pošto su i parametri od našeg interesa, prvo moramo koristiti tzv. model sa veštačkim promenljivim (LSDV-Least Square Dummy Variable Model), tako što ćemo prethodni model pomnožiti sa matricom Q, a tek na transformisani model primeniti metod najmanjih zajedničkih kvadrata (POLS) (3.6) Može se primetiti da je iskorišćena činjenica da je , jer je , što drugim rečima znači da je neophodnost primene matrice eliminisala individualne efekte. Postupak ocenjivanja transformisanog modela fiksnih efekata POLS metodom se generalno naziva kovarijacioni metod. Na primeru proste regresije koja je oblika (3.7) uprosečavanjem tokom vremena dobijamo ̅ ̅ ̅ (3.8) Razlika prethodne dve relacije daje ̅ ( ̅ ) ( ̅ ) (3.9) pri čemu uvodimo i pretpostavku ∑ , te sledi da je ̅ ̅ ̅ (3.10) Restrikcija koju smo uveli za veštačke promenljive je neophodna kako bi se izbegao problem savršene multikolinearnosti. Dakle, specifikacija (3.7) bez uvođenja prethodne pretpostavke nam omogućava da ocenimo samo i ( ), ali ne i odvojeno i . Pri tome bi, ̃ dobili iz regresije (3.9), ̃ ̅ ̃ ̅ iz (2.10), a ̃ ̅ ̃ ̃ ̅ iz (3.8) 135 . 134 Pooled model podrazumeva da su svi regresioni parametri konstantni (i slobodni član i koeficijenti uz X), a model FE je kada slobodni član varira po jedinicama posmatranja, a parametri uz X su konstantni. 135 Baltagi, B.H. (2008). Econometric Analysis of Panel Data, John Wiley & Sons. 181 Za veće panele, tj. kad je veliko, regresija (3.5) nije svrsishodna, premda obuhvata ( ) veštačkih promenljivih. Njihova mnogobrojnost generiše veliki gubitak broja stepeni slobode, i dodatno otežava problemu multikolinearnosti među regresorima. S druge strane, model fiksnih efekata nam ne pruža mogućnost ocenjivanja individualne promenljive, čija se vrednost razlikuje po jedinicama posmatranja, a konstantna je kroz vreme. Ovo treba imati u vidi, jer će, u našem slučaju, to biti promenljiva koja predstavlja udeo stranog kapitala u ukupnoj vrednosti kapitala posmatranih sektora, tj. oblasti delatnosti koji imamo samo za 2007. godinu. Bitno je navesti još i da se kovarijansnom metodom matrica ocenjuje kao ( ̃) ( ̃ ̃) [∑ ̃ ̃ ̃ ̃ ]( ̃ ̃) (3.11) Rezime prethodnog se može sažeti u sledećem136: a) Ocene regresionih parametara po kovarijacionom metodu ne uzimaju u obzir varijacije između jedinica posmatranja (between group variations), već samo varijacije unutar jedinica posmatranja (within group variations), što znači da ne koriste potpunu informaciju iz uzorka. b) Ocene su konzistentne samo pod polaznim pretpostavkama. c) Upotrebom kovarijacionog metoda ne mogu se identifikovati uticaji važnih individualnih objašnjavajućih promenljivih. To je zato što se, pored individualnih efekata , transformacijom eliminišu i efekti individualnih objašnjavajućih promenljivih. Navedene slabosti otklanja model stohastičkih efekata (eng. random effects model - RE). Naime, veliki broj parametara generisan modelom fiksnih efekata i gubitak broja stepeni slobode je moguće izbeći ukoliko pretpostavimo da u (3.1) ima stohastički karakter. U tom slučaju bi osnovne pretpostavke modela bile: komponente slučajne greške su slučajne promenljive sa nultom srednjom vrednošću i homoskedastičnom varijansom [ ( ) ( )], međusobno nezavisne za svako i i t, dok su objašnjavajuće promenljive nestohastične i nekorelisane sa komponentama greške za sve jedinice posmatranja i i sve vremenske periode t. 136 Odnosi se na kovarijacionu ocenu regresionih parametara (ne slobodnog člana). Za detalje pogledati: Dragutinović Mitrović, R, (2005). Ograničenja gravitacionog modela u ekonometrijskoj analizi spoljnotrgovinske razmene, Ekonomski anali broj 166, Ekonomski fakultet 182 Pored ovih, dodatne pretpostavke o slučajnoj greški modela su: (a) slučajna greška je promenljiva sa nultom srednjom vrednošću i homoskedastičnom varijansom ( ) ( ) ( ) , (b) slučajne greške različitih jedinica posmatranja međusobno su nekorelisane, ( ) za , , i (c) slučajne greške i-te jedinice posmatranja u različitim periodima su korelisane137 ( ) za , . Zbog ove pretpostavke, primena metoda običnih najmanjih kvadrata na panele stvara pristrasne ocene regresionih parametara, pa je njegova upotreba u ocenjivanju modela panela sa komponentama greške nesvrsishodna. On bi bio moguć samo kada bi bilo , odnosno kada je ( ) ( ) . 138 Dakle, u modelu stohastičkih efekata, individualni efekti su obuhvaćeni slučajnom greškom . To znači da heterogenost između jedinica posmatranja nije direktno uključena u regresioni model pomoću očekivane vrednosti zavisne promenljive, kao što je bio slučaj u modelu fiksnih efekata, već je heterogenost obuhvaćena njenom varijansom. Iz pretpostavki modela (tj. iz relacije 3.4) sledi i specifična struktura kovarijantne matrice slučajne greške : ( ) ( ) ( ) (3.12) ( ) ( ) Pod navedenim pretpostavkama, konzistentne i efikasne ocene regresionih parametara modela (3.7) dobijaju se primenom metoda uopštenih najmanjih kvadrata sa komponentama slučajne greške (eng. Generalized Least Squares - GLS). Međutim, kako komponente varijanse slučajne greške ( ) u praksi nisu poznate, neophodna je primena dvostepene procedure ovog metoda, koja se sastoji u: (a) ocenjivanju nepoznatih komponenata varijanse slučajne greške, odnosno ocenjivanju matrice (3.12) i (b) primeni GLS metoda na model u kome umesto nepoznatih komponenata varijanse slučajne greške figurišu njihove ocene139. Ukupno uzevši, GLS ocena modela stohastičkih efekata ima dve dobre karakteristike: (1) daje optimalnu kombinaciju ocena FE i BE tj. obuhvata sve varijacije: odstupanja unutar grupa i između grupa i (2) efikasna je u odnosu na kovarijacionu ocenu modela fiksnih efekata (FE). 137 U suprotnom metod daje neefikasne ocene regresionih parametara. 138 Dragutinović Mitrović, R (2002). Analiza panel serija, Beograd: Zadužbina Andrejević 2002. str. 110. 139 Baltagi, B.H., (2008). Econometric Analysis of Panel Data, John Wiley & Sons. 183 B. Ocenjivanje uticaja privatizacije na performanse privrede na podacima panela otvara pitanje da li efekte tretirati kao fiksne parametre, kada se eksplicitno uključuju u model ili kao stohastičke promenljive, kada su deo slučajne greške. Preciznije, postavlja se pitanje izbora između specifikacija slučajnih i fiksnih efekata. Iako možda izgleda tako, ovo uopšte nije laka odluka, te smo zato u svim specifikacijama koje će uslediti davali ocene i modela fiksnih efekata (FE) i modela stohastičkih efekata (RE), kao opšteprihvaćenom pravilu u uporedivim istraživanjima. U novijoj literaturi ekonometrije panela, smatra se da su efekti po svojoj prirodi stohastičkog karaktera, s obzirom da obuhvataju uticaje promenljivih koje ne figurišu u modelu kao objašnjavajuće i stoga su deo slučajne greške. Ključni problem u ocenjivanju stohastičke specifikacije panel modela odnosi se na pretpostavku o nepostojanju korelacije između tih efekata sa objašnjavajućim promenljivim. Zbog toga danas pojam stohastičkih efekata predstavlja sinonim za odstustvo korelacije između individualnih efekata kao komponente greške i objašnjavajuće promenljive . Zbog specifičnosti podataka panela da sadrže veliki broj jedinica posmatranja i relativno kratku vremensku seriju, vremenski efekti u modelu panela se najčešće uzimaju kao fiksni, što omogućava da se preko vremenskih veštačih promenljivih ocene promene tokom vremena. S druge strane, priroda individualnih efekata (fiksna ili stohastička) posebno se testira Hausmanovim testom ili F testom na bazi Mundlakovog kriterijuma izbora 140 . Od rezultata ovih testova zavisiće izbor između modela fiksnih i stohastičkih efekata. Polazna logika pomenutih testova je sledeća: razlika između ocena regresionih parametara dva modela neće biti statistički znaćajna ako je specifikacija modela sa stohastičkim efektima tačna, a tada će i ocene parametara modela sa stohastičkim efektima biti efikasne. Greška specifikacije modela stohastičkih efekata se vezuje za problem jednostruke endogenosti, odnosno za kritičnu i u praksi često narušenu pretpostavku o nepostojanju korelacije između objašnjavajuće promenljive i individualnih efekata, kao komponente greške. Za analizu podataka korišćen je statistički program StataSE v.10, a konverzija iz Excel-a u odgovarajući format pogodan za obradu u ovom programu StatTransfer v. 9. 140 Mundalk, Y. (1978). On the pooling of time series and cross-section data, Econometrica, 46, 69-85. 184 C. O kojim je podacima reč? Definicija promenljivih korišćenih u regresionim modelima koji slede data je u Tabeli 60. Tabela 60. Definicija promenljivih korišćenih u regresionim modelima Promenljiva Definicija PROD Produktivnost rada TR Koeficijent troškova rada PROD_t Produktivnost preduzeća privatizovanih metodom tendera PROD_a Produktivnost preduzeća privatizovanih metodom aukcije TR_t Koeficijent troškova rada preduzeća privatizovanih metodom tendera TR_a Koeficijent troškova rada preduzeća privatizovanih metodom aukcije PROD_t-2 do PROD_t-6 Veštačke promenljive koje reprezentuju produktivnost rada u privatizovanim preduzećima metodom tendera u zavisnosti od godine privatizacije PROD_a-2 do PROD_a-6 Veštačke promenljive koje reprezentuju produktivnost rada u privatizovanim preduzećima metodom aukcije u zavisnosti od godine privatizacije TR_t-2 do TR_t-6 Veštačke promenljive koje reprezentuju koeficijent troškova rada u privatizovanim preduzećima metodom tendera u zavisnosti od godine privatizacije TR_a-2 do TR_a-6 Veštačke promenljive koje reprezentuju koeficijent troškova rada u privatizovanim preduzećima metodom aukcije u zavisnosti od godine privatizacije PRODdrž Produktivnost rada preduzeća u državnoj svojini PRODdru Produktivnost rada preduzeća u društvenoj svojini PRODpriv Produktivnost rada preduzeća u privatnoj svojini (bez privatizovanih od 2002. godine) PRODpriz Produktivnost rada preduzeća privatizovanih Zakonom o privatizaciji iz 2002. godine, zaključno sa 2007. godinom TRdrž Koeficijent troškova rada preduzeća u državnoj svojini TRdru Koeficijent troškova rada preduzeća u društvenoj svojini TRpriv Koeficijent troškova rada preduzeća u privatnoj svojini (bez privatizovanih od 2002. godine) TRpriz Koeficijent troškova rada preduzeća privatizovanih Zakonom o privatizaciji iz 2002. godine, zaključno sa 2007. godinom SDI Udeo stranog vlasništva u ukupnoj vrednosti kapitala oblasti i sektora industrije u 2007. godini 185 3.2. Rezultati empirijske analize privatizacije u Srbiji U prvom delu ove tačke analiziraćemo sintetički uticaj privatizacije na performanse industrijskih preduzeća u Srbiji, u odnosu na preduzeća koja su poslovala u drugim svojinskim oblicima. Sledi ocena uticaja metoda privatizacije na performanse pomenutog podskupa preduzeća, a zatim i analiza performansi ukupnog skupa privatizovanih preduzeća u zavisnosti od godine privatizacije. Istraživanje završavamo ocenom uticaja stranih direktnih investicija na indikatore produktivnosti, troškova rada i rentabiliteta privatizovanih industrijskih preduzeća u Srbiji u periodu 2002-2007. 3.2.1. Sintetička ocena uticaja privatizacije na performanse industrijskih preduzeća U dosadašnjem delu analize posmatrali smo samo nivoe prosečnih vrednosti produktivnosti i koeficijenta troškova rada koji mogu ukazati na to kakve su performanse pojedinih svojinskih oblika. Hipotetički posmatrano, prosečna produktivnost rada od 100 hiljada dinara u industrijskim preduzećima državnog sektora može biti veća od prosečne produktivnosti rada privatnih preduzeća, ali iz tog podatka ne vidimo i kakav je njihov značaj za kretanje ukupne produktivnosti u privredi, budući da ovakvu produktivnost može da ima samo jedno jedino industrijsko preduzeće koje je u državnoj svojini, a koje, pak, sa aspekta kretanja ukupne produktivnosti ima minimalni značaj. Iz tog razloga, do odgovora na pitanje koliki je u industriji stvaran doprinos posmatranih svojinskih oblika podizanju ukupne produktivnosti, odnosno smanjivanju troškova rada dolazimo tek panel analizom, gde ćemo posmatrati kako su se rezultati u različitim oblastima prerađivačke industrije menjali kroz vreme. U Tabeli 62. prikazani su rezultati regresione analize uticaja različitih svojinskih oblika na produktivnost industrije Srbije. Za analizu podataka, kao što je navedeno u metodološkom prilogu, korišćen je statistički paket STATA v.10. Ocenili smo jednačinu oblika: (3.13) gde je promenljiva definisana kao logaritam bruto dodate vrednosti po radniku, je oblast prerađivačke industrije, je konstanta, je vektor koji sadrži nezavisne promenljive, je vektor korespondirajućih koeficijenata. je vremenski period, a je uticaj specifičan za svaku oblast i koji se ne menja kroz vreme. 186 Nezavisne promenljive su: , , koje označavaju logaritam novostvorene vrednosti po radniku u svim privrednim društvima u okviru posmatranih oblasti, razvrstanih prema svojinskom obliku; , logaritam novostvorene vrednosti po radniku u privatizovanim privrednim društvima u posmatranim oblastima u periodu 2002- 2007. Varijabla predstavlja udeo stranog kapitala u ukupnoj vrednosti kapitala na nivou oblasti u 2007. godini, odnosno dvocifrene klasifikacije delatnosti NKD. Dobili smo je kao: udeo zbira stranog kapitala u akcijskom kapitalu (aop 624), udelima d.o.o. (aop 626) i ulozima članova ortačkog i komanditnog društva (aop 628) u ukupnoj vrednosti kapitala (aop 633). Poreklo stranog kapitala, kao i njegov uticaj na rezultate privatizacije neće biti predmet analize. Tabela 61. Sumarna statistika varijabli korišćenih u panelu Varijabla Sredina Stand. greška Min Max Broj observacija id overall 9,2941 5,5125 1 22 N = 102 between 5,6542 1 22 n = 17 within 0 9,2941 9,2941 T = 6 t overall 2004,5 1,7162 2002 2007 N = 102 between 0 2004,5 2004,5 n = 17 within 1,7162 2002 2007 T = 6 PROD overall 6,1151 0,8266 4,4043 8,3737 N = 102 between 0,6699 5,0595 7,5858 n = 17 within 0,5067 4,9633 7,2738 T = 6 PRODdrž overall 2,2991 3,0990 0,0000 7,8100 N = 102 between 2,1817 0,0000 6,5888 n = 17 within 2,2538 -3,3109 7,1859 T = 6 PRODdru overall 5,0006 1,4195 0,0000 7,8974 N = 102 between 0,8191 3,1678 6,2776 n = 17 within 1,1836 -1,2769 8,9059 T = 6 PRODpriz overall 5,4722 1,6068 0,0000 8,5543 N = 102 between 1,3428 1,2166 7,3054 n = 17 within 0,9316 2,2027 11,5553 T = 6 PRODpriv overall 6,3179 0,7981 2,2417 8,5819 N = 102 between 0,5603 5,5210 7,9882 n = 17 within 0,5818 3,0387 7,9263 T = 6 SDI overall 0,2535 0,1931 0,0301 0,8654 N = 102 between 0,1981 0,0301 0,8654 n = 17 within 0,0000 0,2535 0,2535 T = 6 Izvor: podaci RZS; kalkulacija autora 187 Budući da smo analizirali panel podatke, u priloženim tabelama prikazani su rezultati i za metodu fiksnih i za metodu stohastičkih efekata, za dva modela, sa varijablom SDI i bez nje. Reč je o balansiranom panelu sa 102 observacije - 17 posmatranih oblasti prerađivačke industrije, čiju produktivnost prema svojinskim oblicima pratimo u 6 godina, period 2002- 2007. Konačni izbor između pojedinih metoda zavisi od rezultata tzv. Hausmanovog testa141. Podsećamo da test postavlja i testira dve hipoteze. Nultu, da nema značajnih razlika između metode fiksnih ili stohastičkih efekata, te da je svejedno koju koristimo, odnosno da su koeficijenti ocenjeni metodom stohastičkih efekata jednaki onima ocenjenim konzistentnom metodom fiksnih efekata. Alternativna hipoteza sugeriše da korišćenje stohastičkih efekata nije opravdano i da treba koristiti fiksne efekte. Niska vrednost Hausmanovog testa znači da treba prihvatiti nultu hipotezu. Hausmanov test se, na žalost, ne može izračunati kod klaster podataka, kakvi su ovom prilikom korišćeni, te iz tog razloga i dajemo rezultate za obe metode. Korišćenje metode fiksnih uticaja u panelu omogućuje nam da uklonimo , ali i sve ostale potencijalne uticaje koji su specifični za svaku oblast delatnosti, a ne menjaju se kroz vreme. Koristi ovog metoda ogledaju se u mogućnosti uklanjanja promenljivih poput , koje nismo u mogućnosti da izmerimo ili podaci nisu raspoloživi, što nam omogućuje da preciznije ocenimo jednačinu (3.13). Metod fiksnih uticaja takođe uklanja i uticaje poput , koji nas interesuju i koji su sadržani u . Stoga u panelu koristimo i metod stohastičkih tj. slučajnih uticaja, koji omogućuje ocenu ovih uticaja, ali pretpostavlja da ima raspodelu sa prosekom 0 i konstantnom standardnom devijacijom. Međutim, iako su prednosti metode slučajnih uticaja očigledne, korišćenje ove metode podrazumeva vrlo ‘rigidnu’ pretpostavku da su nevidljive karakteristike posmatranih oblasti delatnosti svuda iste. Na osnovu koeficijenata ocenjenih u analizi koja uzima sve varijable s istom vremenskom dimenzijom (izuzev varijable koja je vremenski invarijantna, što je i razlog zašto nije mogla biti ocenjena u modelu sa fiksnim efektima) može se zaključiti da je privatna svojina daleko najsuperiornija u pogladu uticaja na rast produktivnosti. Međutim, unutar podskupa preduzeća privatne svojine jasno je da je doprinos privatizovanih preduzeća tokom perioda 2002-2007. nizak (oba modela u slučaju stohastičkih efekta daju rezultat koji je za više od deset puta slabiji od proseka podskupa privatnih preduzeća). 141 Pogledati tačku 3.1. Metodološki okvir, ovog poglavlja. 188 Tabela 62. Ocena uticaja različitog svojinskog oblika na promene produktivnosti (PROD) u industriji Republike Srbije u periodu 2002-2007. Varijabla 1. 2. Model FE Model RE Model FE Model RE PRODdrž 0,04033 0,0466 0,04033 0,04960 (0,0147) (0,0115) (0,0147) (0,0146) PRODdru 0,11600 0,0867 0,11600 0,08739 (0,0302) (0,0319) (0,0302) (0,0316) PRODpriz 0,17752 0,0601 0,17752 0,04088 (0,4283) (0,0373) (0,4283) (0,0366) PRODpriv 0,49630 0,6476 0,49630 0,63115 (0,0599) (0,0608) (0,0599) (0,0618) SDI - - (dropped) 0,76622 (0,3562) Konstanta 1,33540 1,1534 1,33540 1,15858 (0,3927) (0,4114) (0,3927) (0,4070) N 102 102 102 102 R 2 : overall 0,7078 0,6822 0,7078 0,7096 R 2 : between 0,4522 0,7425 0,4522 0,7501 R 2 : within 0,5463 0,6762 0,5463 0,6674 sigma_u 0,4984 0,2105 0,4984 0,1915 sigma_e 0,3059 0,3058 0,3059 0,3059 rho 0,7264 0,3215 0,7264 0,2816 Napomene: Zavisna promenljiva je logaritam produktivnosti rada u 17 posmatranih industrijskih oblasti u periodu 2002-2007; Standardne greške na nivou značajnosti od 1% su prikazane u zagradama. Hausman test za prvi model iznosi 1606,34 (p=0,000); za drugi (sa varijablom SDI) -115,67, te model ne zadovoljava asimptotsku pretpostavku testa. Izvor: podaci RZS; kalkulacija autora. U drugom modelu, gde je obuhvaćena i promenljiva SDI, rezultati ukazuju da porast udela inostranog kapitala u vlasničkom kapitalu srpskih industrijskih preduzeća od jednog procentnog poena podiže produktivnost tih preduzeća za oko 0,7%. Stoga možemo zaključiti i da su preduzeća u potpunom ili delimičnom stranom vlasništvu u proseku u ovom periodu bila za petinu produktivnija čak i od proseka privatnih preduzeća. Zanimljivo je da je slične rezultate dobio i Marić (2008), analizirajući međuzavisnost direknih stranih ulaganja i produktivnosti hrvatskih preduzeća u sektoru industrije142. Ukoliko promenljivu iz jednačine (3.13) zamenimo koeficijentom troškova rada, koji označava opterećenost novostvorene vrednosti troškovima bruto zarada, a nezavisne promenljive, pod istim nazivom, ovom prilikom bi odražavale troškove rada u zavisnosti od 142 Za detalje pogledati: Marić, Z. (2008). Izravna inozemna ulaganja i produktivnost hrvatskih poduzeća u djelatnosti industrije, naučni rad, Privredna kretanja i ekonomska politika 116/2008, Zagreb. 189 svojinskog oblika poslovanja, bili bismo u stanju da ocenimo preko jednačine (3.14) uticaj pojedinih svojinskih oblika i na kretanje troškova rada u realnom sektoru privrede. (3.14) Tabela 63. Sumarna statistika varijabli korišćenih u panelu Varijabla Sredina Stand. greška Min Max Broj observacija id overall 9,2941 5,5125 1 22 N = 102 between 5,6542 1 22 n = 17 within 0 9,2941 9,2941 T = 6 t overall 2004,5 1,7162 2002 2007 N = 102 between 0 2004,5 2004,5 n = 17 within 1,7162 2002 2007 T = 6 TR overall -0,3736 0,3681 -1,3433 0,7182 N = 102 between 0,2859 -0,9839 0,0712 n = 17 within 0,2405 -0,9527 0,9905 T = 6 TRdrž overall -0,1048 0,2868 -0,9295 0,8222 N = 102 between 0,1948 -0,4356 0,2552 n = 17 within 0,2149 -0,7718 0,4621 T = 6 TRdru overall 0,1863 0,5599 -1,3965 2,1464 N = 102 between 0,4139 -0,9713 0,8211 n = 17 within 0,9331 -1,0604 2,0203 T = 6 TRpriz overall -0,1643 0,4510 -1,3593 1,0857 N = 102 between 0,3329 -0,7894 0,3734 n = 17 within 0,3131 -1,0179 1,2872 T = 6 TRpriv overall -0,6724 0,3295 -1,6892 0,1289 N = 102 between 0,2078 -0,9901 -0,204 n = 17 within 0,2598 -1,7901 -0,079 T = 6 SDI overall 0,2535 0,1931 0,0301 0,8654 N = 102 between 0,1981 0,0301 0,8654 n = 17 within 0 0,2535 0,2535 T = 6 Izvor: podaci RZS; kalkulacija autora Evidentno je da svi ocenjeni parametri imaju odgovarajući predznak. Negativni predznak pored jasno ukazuje da porast udela stranog kapitala u vlasničkom kapitalu privrednih društava u industriji ima za posledicu redukciju troškova rada. 190 Privatna svojina, odnosno privatizovana preduzeća, najviše su doprinosila obaranju troškova rada u sektoru industrije. Za razliku od njih efekat državnih i društvenih preduzeća je u tom smislu za oko dva i po do tri puta slabiji. Tabela 64. Ocena uticaja različitog svojinskog oblika na promenu koeficijenta troškova rada (TR) u industriji Republike Srbije u periodu 2002-2007. Varijabla 1. 2. Model FE Model RE Model FE Model RE TRdrž 0,06313 0,13818 0,06313 0,13683 (0,1017) (0,0963) (0,1017) (0,0967) TRdru 0,15695 0,15721 0,15695 0,15630 (0,0573) (0,0507) (0,0573) (0,0511) TRpriz 0,39584 0,33137 0,39584 0,33118 (0,0695) (0,0633) (0,0695) (0,0646) TRpriv 0,18118 0,30049 0,18118 0,29489 (0,0836) (0,0827) (0,0836) (0,0829) SDI - - (dropped) -0,05446 (0,2038) Konstanta -0,20938 -0,13192 -0,20938 -0,12187 (0,0621) (0,0677) (0,0621) (0,8451) N 102 102 102 102 R 2 : overall 0,3992 0,4572 0,3992 0,4567 R 2 : between 0,4315 0,5561 0,4315 0,5531 R 2 : within 0,3559 0,3301 0,3559 0,3314 sigma_u 0,2155 0,1131 0,2155 0,1178 sigma_e 0,2155 0,2155 0,2155 0,2155 rho 0,5001 0,2160 0,5001 0,2301 Napomene: Zavisna promenljiva je logaritam troškova rada izraženog kao udeo bruto plata u bruto dodatoj vrednosti u 17 posmatranih industrijskih oblasti u periodu 2002-2007; Standardne greške na nivou značajnosti od 1% su prikazane u zagradama. Hausmanov test za prvi model iznosi 51,24 (p=0,000); za drugi model (sa varijablom SDI) je 66,41 (p=0,000). Izvor: podaci RZS; kalkulacija autora. 3.2.2. Uticaj metoda privatizacije na performanse privatizovanih industrijskih preduzeća Već u pionirskim teorijsko-empirijskim istraživanjima privatizacije, u evropskim zemljama u tranziciji, nailazimo na dilemu oportunosti (uspešnosti) izabranog metoda sprovođenja ovog procesa, pri čemu, stručna javnost vrlo brzo postiže širok konsenzus o tome da insajderska privatizacija, za razliku od eksterne prodaje, daje slabije efekte. Privatizacija od strane 191 zaposlenih nije dala pozitivne rezultate ni u državama Centralne i Istočne Evrope, a čak je i proizvela negativne efekte u zemljama članicama Zajednice Nezavisnih Država143. Pretpostavljamo da je iz ove spoznaje proistekla i preporuka eksperata Svetske banke Vladi Republike Srbije tokom 2001. da privatizaciju formuliše na donekle modifikovanom modelu klasične prodaje. Zakon o privatizaciji je za privatizaciju 70% kapitala predvideo dva metoda prodaje: aukciju i tender, s tim da je Vlada uredbama regulisala da se prvi metod, tj. licitacija odnosi na manja i slabija preduzeća, a potonji, na veća i bolja144. Razlog za ovu promenu bila je želja da se pokušaju naći “pravi kupci”, koji će iz privatizovanih preduzeća izvući maksimum, a da pritom prihoduje i prazan budžet. Poseban imperativ bila je prodaja strateškim investitorima, koji bi obezbedili efikasno korporativno upravljanje u postprivatizacionom periodu. Na taj način je omogućeno preuzimanje pune kontrole nad preduzećem od strane jednog većinskog vlasnika, kako bi se olakšao i učinio efikasnijim inače veoma složen proces predstojećeg restrukturiranja preduzeća. Da li su očekivanja o superiornosti strateškog investitora izneverena ili ne proverićemo ocenjivanjem uticaja metoda privatizacije na performanse privatizovanih preduzeća nefinansijsko poslovnog sektora Srbije u pogledu poboljšanja indikatora produktivnosti rada i koeficijenta troškova trada. S obzirom na činjenicu da raspolažemo samo podacima o privatizovanim preduzećima segregiranim prema veličini, konstrukcija ovako specifikovanog panela (uz izvesnu rezervu u pogledu ispravnosti obuhvata) određuje upravo citirano zakonsko rešenje o privatizaciji velikih preduzeća metodom tenderske prodaje. U tom smislu bi se i njihove performanse mogle dobrim delom pripisati učinku strateških investitora. Dakle, velika privatizovana preduzeća će biti predstavljena varijablom koja definiše tendersku prodaju, a mala i srednja aukcijsku. U Tabelama 65. i 66. dati su rezultati analize. Ocenjen uticaj promene nivoa produktivnosti rada privatizovanih preduzeća, u zavisnosti od modela prodaje, na kretanje nivoa produktivnosti rada svih privatizovanih preduzeća u periodu 2002-2007. je statistički signifikantan. Povrh toga, koeficijenti imaju željeni znak i statistički su, takođe, značajni. 143 Djankov, S. and Murrell, P. (2002) Enterprise Restructuring in Transition: A Quantitative Survey. Journal of Economic Literature, 40, no. 3: 739-92. 144 Čl. 33 i čl. 40 Zakona o privatizaciji ("Sl. glasnik RS", br. 38/2001, 18/2003, 45/2005, 123/2007, 123/2007 - dr. zakon, 30/2010 - dr. zakon, 93/2012 i 119/2012). 192 Nema dileme da je produktivnost preduzeća privatizovanih metodom javnog tendera (PROD_t), odnosno velikih preduzeća, skoro dvostruko veća u odnosu na one koji su prošli kroz aukcionu prodaju (PROD_a). Tabela 65. Ocena uticaja produktivnosti rada privatizovanih preduzeća metodom tendera i aukcije na promene nivoa produktivnosti svih privatizovanih preduzeća u periodu 2002-2007. Random-effects GLS regression Number of obs = 126 Group variable: id Number of groups = 23 R-sq: within = 0,8355 Obs per group: min = 1 between = 0,9251 avg = 5,5 overall = 0,8891 max = 6 Random effects u_i ~ Gaussian Wald chi2 (12) = 740,43 corr(u_i, X) = 0 (assumed) Prob > chi2 = 0 PROD Coef. Robust z P> |z| [95% Conf. Interval] std.err. PROD_t 0,7773 0,2995 25,95 0 0,7186 0,8359 PROD_a 0,4009 0,0941 4,26 0 0,2165 0,5852 Konstanta 60,9267 45,7254 1,33 0,183 -28,6933 150,5468 sigma_u 163,0048 sigma_e 159,3174 rho 0,5114 (fraction of variance due to u_i) Izvor: podaci RZS; kalkulacija autora S druge strane, preduzeća koja su prošla kroz tendersku prodaju (TR_t), odnosno velika preduzeća, imaju i tri puta niži koeficijent troškova rada u odnosu na preduzeća privatizovana na aukciji (TR_a). Rezultati su potvrdili našu polaznu hipotezu da efekti privatizacije na performanse preduzeća značajno variraju u zavisnosti od njihove veličine, u smislu da je napredak bio najbrži kod velikih preduzeća145. Implicitno bi se moglo zaključiti i da je tenderska metoda prodaje bila 145 Tokom 2002. godine u Srbiji je (prema rečima samih autora na „specifičnom uzorku preduzeća koji nije bio sasvim pogodan za ispitivanje efekata privatizacije i u kome su dominirala mala i srednja preduzeća“), ispitivana međuzavisnost tipa preduzeća i njihovih performansi. Utvrđeno je da je veličina preduzeća merena brojem zaposlenih faktor rasta prodaje i to na način da: manja, odnosno preduzeća neopterećena prevelikom zaposlenošću pokazuju, po ovom kriteriju, bolje rezultate. S druge strane, ocenjena međuzavisnost, uz napomenu da je izvan prihvaljivog intervala poverenja, nije potvrdila predviđanje da se kao najefikasnija preduzeća, bar kad je rast prodaje u pitanju, javljaju nova privatna preduzeća, čime je i dovedena u pitanje njihova vodeća uloga u procesu tranzicije u Srbiji. Videti detaljnije u: Bogićević B, ostali (2003). Efekti privatizacije u Srbiji – prvi preliminarni rezultati, u Privatizaija preduzeća i banaka, Beograd, Ekonomski fakultet i Naučno društvo ekonomista. 193 uspešnija u odnosu na prodaju preduzeća putem aukcije, te da je efekat strateških investitora u privatizaciji preduzeća nefinansijsko poslovnog sektora Srbije od 2002. do 2007. pozitivan. Tabela 66. Ocena uticaja troškova rada privatizovanih preduzeća metodom tendera i aukcije na nivo troškova rada svih privatizovanih preduzeća u periodu 2002-2007. Random-effects GLS regression Number of obs = 126 Group variable: id Number of groups = 23 R-sq: within = 0,0872 Obs per group: min = 1 between = 0,2831 avg = 5,5 overall = 0,1214 max = 6 Random effects u_i ~ Gaussian Wald chi2 (12) = 14,47 corr(u_i, X) = 0 (assumed) Prob > chi2 = 0 TR Coef. Robust z P> |z| [95% Conf. Interval] std.err. TR_t 0,0389 0,0192 2,03 0,043 0,0013 0,7671 TR_a 0,1249 0,0378 3,3 0,001 0,0508 0,1991 Konstanta 0,8383 0,0771 10,89 0 0,6874 0,9893 sigma_u 0,2182 sigma_e 0,4418 rho 0,1962 (fraction of variance due to u_i) Izvor: podaci RZS; kalkulacija autora 3.2.3. Performanse ukupnog skupa privatizovanih preduzeća u periodu 2002-2007. Specifikacija modela iz prethodne tačke se može obogatiti uvođenjem veštačkih varijabli koje opisuju godinu kada su preduzeća privatizovana. Shodno tome, ocenjeni model bi nam u tom slučaju odgovorio na pitanje da li je u procesu privatizacije tokom 2002-2007. od strane investitora bilo selekcije, u smislu da su najuspešnija preduzeća privatizovana već u prvim godinama privatizacije. Ili obratno, da li se performanse privatizovanih preduzeća bitno menjaju kako se proces otezao, te prolongirao njegov završetak. Podsećamo da su promenljive korišćene u regresionim modelima opisane u Tabeli 60. metodološkog priloga koji prethodi ovom istraživanju. Ipak, nije loše ponoviti da su: PROD_t-2 do PROD_t-6 veštačke promenljive koje reprezentuju produktivnost rada u privatizovanim preduzećima metodom tendera u zavisnosti od godine privatizacije, a PROD_a-2 do PROD_a-6 veštačke promenljive koje označavaju produktivnost rada u privatizovanim preduzećima putem aukcije u zavisnosti od godine privatizacije. S druge 194 strane, TR_t-2 do TR_t-6 su veštačke promenljive koje reprezentuju koeficijent troškova rada u privatizovanim preduzećima metodom tendera u zavisnosti od godine privatizacije, a TR_a- 2 do TR_a-6 veštačke promenljive koje koje se odnose na koeficijent troškova rada u privatizovanim preduzećima putem aukcije u zavisnosti od godine privatizacije. Što se tiče ocene veštačkih promenljivih, rezultati su interesantni. Tabela 67. Ocena uticaja produktivnosti rada privatizovanih preduzeća metodom tendera i aukcije u zavisnosti od godine privatizacije na promene nivoa produktivnosti svih privatizovanih preduzeća tokom 2002-2007. Random-effects GLS regression Number of obs = 828 Group variable: id Number of groups = 138 R-sq: within = 0,8858 Obs per group: min = 6 between = 0,955 avg = 6 overall = 0,9262 max = 6 Random effects u_i ~ Gaussian Wald chi2 (12) = 8139,01 corr(u_i, X) = 0 (assumed) Prob > chi2 = 0 prod Coef. Robust z P> |z| [95% Conf. Interval] std.err. prod_a 0,763 0,063 12,19 0,000 0,640 0,885 prod_t 0,665 0,064 10,46 0,000 0,540 0,790 prod_t-2 0,012 0,066 0,19 0,851 -0,117 0,141 prod_t-3 0,249 0,066 3,78 0,000 0,120 0,378 prod_t-4 -0,060 0,078 -0,77 0,444 -0,213 0,093 prod_t-5 -0,291 0,083 -3,53 0,000 -0,453 -0,129 prod_t-6 -0,497 0,143 -3,48 0,001 -0,777 -0,217 prod_a-2 0,155 0,067 2,32 0,021 0,024 0,287 prod_a-3 -0,362 0,077 -4,67 0,000 -0,514 -0,210 prod_a-4 -0,109 0,068 -1,61 0,107 -0,243 0,024 prod_a-5 0,188 0,080 2,35 0,019 0,031 0,345 prod_a-6 0,141 0,076 1,86 0,063 -0,008 0,291 Konstanta 10,030 7,233 1,39 0,166 -4,147 24,207 sigma_u 63,570 sigma_e 116,363 rho 0,230 (fraction of variance due to u_i) Izvor: podaci RZS; kalkulacija autora Velika preduzeća, privatizovana putem tendera, pokazuju najbolje performanse u pogledu produktivnosti rada u prve dve do tri godine od početka privatizacije, a naročito u 2003. 195 Privatizacija preduzeća koja je usledila nakon tog perioda, rezultovala je daleko slabijim učinkom u pogledu produktivnosti. S druge strane, kod malih i srednjih privatizovanih preduzeća faktor vremena privatizacije se nije pokazao kao bitna determinanta njihove produktivnosti. Produktivnost ovde gotovo da ostaje u istom opsegu bez obzira na godinu privatizacije. I ocenjen uticaj troškova rada privatizovanih preduzeća metodom tendera i aukcije, u zavisnosti od godine privatizacije, na promene nivoa troškova rada svih privatizovanih preduzeća upućuje na isti zaključak. Tabela 68. Ocena uticaja troškova rada privatizovanih preduzeća metodom tendera i aukcije u zavisnosti od godine privatizacije na promene nivoa troškova rada svih privatizovanih preduzeća tokom 2002-2007. Random-effects GLS regression Number of obs = 828 Group variable: id Number of groups = 138 R-sq: within = 0,9144 Obs per group: min = 6 between = 0,9129 avg = 6 overall = 0,9142 max = 6 Random effects u_i ~ Gaussian Wald chi2 (12) = 8678,6 corr(u_i, X) = 0 (assumed) Prob > chi2 = 0 trosrad Coef. Robust z P> |z| [95% Conf. Interval] std.err. trosrad_a 0,687 0,174 3,940 0,000 0,345 1,029 trosrad_t 0,951 0,092 10,29 0,000 0,770 1,132 trosrad_t-2 0,248 0,693 0,36 0,720 -1,111 1,608 trosrad_t-3 -0,665 0,417 -1,60 0,111 -1,482 0,152 trosrad_t-4 -0,930 0,119 -7,83 0,000 -1,163 -0,697 trosrad_t-5 -1,423 0,555 -2,57 0,010 -2,510 -0,336 trosrad_t-6 -0,963 0,093 -10,41 0,000 -1,145 -0,782 trosrad_a-2 -0,608 0,176 -3,45 0,001 -0,954 -0,263 trosrad_a-3 0,246 0,183 1,34 0,180 -0,113 0,605 trosrad_a-4 0,055 0,176 0,31 0,754 -0,289 0,399 trosrad_a-5 0,313 0,175 1,79 0,073 -0,029 0,656 trosrad_a-6 0,701 0,204 3,43 0,001 0,300 1,101 Konstanta 0,190 0,079 2,41 0,016 0,036 0,344 sigma_u 0 sigma_e 2,141 rho 0 (fraction of variance due to u_i) Izvor: podaci RZS; kalkulacija autora 196 Kod velikih privatizovanih preduzeća koeficijent troškova rada je najniži u prvoj godini privatizacije. Tokom godina raste, da bi u poslednjoj posmatranoj godini dostigao maksimum. Ovaj smer je očekivan i upravo potvrđuje hipotezu da je najveći broj najatraktivnijih (velikih) preduzeća, koja su bila predmet privatizacije nakon 2000. godine, prodat već tokom 2002. i 2003, dok je, kasnije, ostajalo sve manje poslovno sposobnih i rentabilnih društvenih preduzeća za privatizaciju. Za mala i srednja preduzeća, odnosno preduzeća koja su bila privatizovana putem aukcione prodaje, ovaj zaključak ne važi. Ovde nema željene pravilnosti u kretanju troškova rada, što se može objasniti time da su ona privatizovana bez jasne vizije u pogledu njihove budućnosti. Rezultati dati u narednim tabelama upućuju na zaključak o ispravnosti uvođenja veštačkih varijabli u model. Naime, nulta hipoteza o prisustvu komplikovane nelinearne međuzavisnosti posmatranih koeficijenta potrđena je jedino kod veštačkih varijabli koje reprezentuju godinu privatizacije preduzeća privatizovanih metodom tendera u slučaju koeficijenta troškova rada. Ho : prod_t + prod_ti = 0 gde je i = -2 ... -6 prod_ti χ 2 (1) Prob > χ2 prod_t-2 1473,99 0,0000 prod_t-3 2705,88 0,0000 prod_t-4 176,22 0,0000 prod_t-5 49,57 0,0000 prod_t-6 1,72 0,1891 Ho : prod_a + prod_ai = 0 gde je i = -2 ... -6 prod_ai χ 2 (1) Prob > χ2 prod_a-2 1396,18 0,0000 prod_a-3 74,81 0,0000 prod_a-4 587,99 0,0000 prod_a-5 359,98 0,0000 prod_a-6 429,62 0,0000 Ho : trosrad_t + trosrad_ti = 0 gde je i = -2 ... -6 trosrad_ti χ 2 (1) Prob > χ2 trosrad_t-2 3,04 0,0813 trosrad_t-3 0,49 0,4829 trosrad_t-4 0,08 0,7766 trosrad_t-5 0,74 0,3888 trosrad_t-6 6,52 0,0107 Ho : trosrad_a + trosrad_ai = 0 gde je i = -2 ... -6 trosrad_ai χ 2 (1) Prob > χ2 trosrad_a-2 9,67 0,0019 trosrad_a-3 273,63 0,0000 trosrad_a-4 1344,07 0,0000 trosrad_a-5 6727,98 0,0000 trosrad_a-6 166,65 0,0000 Izvor: kalkulacija autora 197 3.2.4. Uticaj stranih direktnih investicija na performanse privatizovanih industrijskih preduzeća Uverili smo se do sada da je uticaj SDI na produktivnost i troškove rada ukupne industrije visok i statistički značajan. Ali da li postoji i kod privatizovanih preduzeća? Nažalost ne raspolaženo podacima o poslovanju kompanija koje su delimično ili potpuno u stranom vlasništu, a koje bismo ukrstili sa performansama podskupa privatizovanih preduzeća. Stoga nam je omogućeno samo ocenjivanje međuzavisnosti pokazatelja prisustva stranog kapitala u ukupnoj vrednosti kapitala posmatranih oblasti prerađivačke industrije146 i izabranim indikatorima poslovanja privatizovanih preduzeća u periodu 2002-2007. Kao i ranije, radi se o: produktivnosti rada, koeficijentu troškova rada, i profitabilnosti, tj. stopi poslovnog finansijskog rezultata, koja predstavlja količnik poslovnog finansijskog rezultata i ukupnih prihoda od prodaje. Graf. 71. Međuzavinost stranog vlasništva i produktivnosti rada privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije tokom 2002-2007. na kraju 2007. godine Evidentno je da između posmatranih zavisnosti postoji očekivana korelacija, uprkos činjenici da je udeo stranog vlasništva u ukupnom kapitalu nešto šira veličina u odnosu na podskup privatizovanih preduzeća od 2002. godine. Naime, on obuhvata jednim delim i preduzeća privatizovana tokom 90-ih, ali i preduzeća čiji su osnivači strana fizička lica, dakle green-field investicije. 146 Iz finansijskih izveštaja je izračunat kao: udeo zbira stranog kapitala u akcijskom kapitalu (aop 624), udelima d.o.o. (aop 626) i ulozima članova ortačkog i komanditnog društva (aop 628) u ukupnoj vrednosti kapitala (aop 633). Proizvodnja duvanskih proizvoda Proizvodnja koksa i derivata nafte Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala Proizvodnja osnovnih metala y = 39,957x - 59,661 R² = 0,6238 0 1.000 2.000 3.000 4.000 5.000 6.000 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 P ro d u k ti v n o st r ad a, u 0 0 0 R S D Strani kapital u ukupnoj vrednosti kapitala oblasti, u % Izvor: Podaci RZS; kalkulacija autora 198 Problem svoje vrste, bi bilo istražiti i odgonetnuti koliko je de facto ili „istinsko“ strano vlasništvo u postojećoj knjigovodstvenoj evidenciji. U velikom broju slučajeva iza inostranih firmi, ili pak investicionih fondova, krio se kapital koji je tokom 90-ih iznet iz zemlje, ili je stečen kriminalnim aktivnostima. Treba istaći da Agencija za privatizaciju nikada nije proveravala poreklo kapitala potencijalnog kupca neke firme, jer za to nije bila ni ovlašćena147. Evidentno je da je čak i ovako posmatran uticaj stranog vlasništva na nivo produktivnosti rada privatizovanih prerađivačkih preduzeća snažan. Iz vrednosti koeficijenta determinacije vidimo da je oko 62% ukupnih varijacija produktivnosti ovih preduzeća oko srednje vrednosti objašnjeno varijacijama udela stranog kapitala u ukupnoj vrednosti kapitala posmatranih po oblasti prerađivačke industrije. Graf. 72. Međuzavinost stranog vlasništva i troškova rada privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije tokom 2002-2007. na kraju 2007. godine Izvor: podaci RZS; kalkulacija autora Za razliku od produktivnosti, koeficijent troškova rada se nalazi u negativnoj korelaciji sa stranim kapitalom. Jasno je da je viši koeficijent rada imanentan privatizovanim preduzećima iz oblasti koje imaju manje prisustvo stranog kapitala, odnosno kod kojih je bila slabija zainteresovanost stranih investitora, i obratno. U periodu 2002-2007. predstavnici ovog dela 147 Agencija je imala obevezu da dostavlja nadležnim istražnim organima podatke o učesnicima privatizacije samo na njihov izričit zahtev. Tek izmenama i dopunama zakona od 2008. godini Agencija je bila dužna da za svakog prvorangiranog ponuđača, bilo da je reč o tenderu, ili aukciji, dostavi podatke Upravi za sprečavanje pranja novca i Poreskoj upravi. Privatizacija je tada već bila završena. Proizvodnja duvanskih proizvoda Proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala Proizvodnja osnovnih metala Proizvodnja nameštaja y = -0,0084x + 1,1157 R² = 0,2066 0,00 0,20 0,40 0,60 0,80 1,00 1,20 1,40 1,60 1,80 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 K o ef ic ij en t tr o šk o v a ra d a Strani kapital u ukupnoj vrednosti kapitala oblasti, u % 199 industrije su bile pretežno radno intezivne delatnosti, poput tekstilne industrije i industrije nameštaja. Rast udela stranog vlasništva se vezuje i za porast profitabilnosti privatizovanih kompanija, mada, kao i u prethodnom slučaju, model objašnjava samo oko petinu posmatranih varijacija. Graf. 73. Međuzavinost stranog vlasništva i profitabilnosti privatizovanih preduzeća prerađivačke industrije tokom 2002-2007. na kraju 2007. godine Nema dileme da prisustvo stranog vlasnika, per se, nije garant poslovne uspešnosti industrijskih preduzeća. Samo 7 od posmatranih 21 oblasti prerađivačke industrije je na kraju 2007. završilo u pozitivnoj zoni profitabilnosti, uprkos činjenici da je kod mnogih prisustvo stranog vlasništva u kapitalu bilo relativno visoko. Ali je, isto tako evidentno da je sa aspekta analiziranih indikatora učinak strateških u odnosu na finansijske strane investitore izuzetno pozitivan. U tom smislu su indikativne tri oblasti prerađivačke industrije: proizvodnja duvanskih proizvoda, proizvodnja nemetalnih minerala i proizvodnja osnovnih metala. Njihove performanse su najbolje, a upravo je u njima prisustvo steteških investitora najveće. Podsećamo da su strateški investitori, po pravilu, firme iz iste, slične ili komplementarne industrije, koje, uz kapital, otvaraju prostor za podsticanje sinergijskih efekata prenosom znanja i iskustva, jačanjem menadžmenta, redukcijom troškova nabavke ili otvaranjem novih prodajnih kanala. Za razliku od njih, finansijski investitori ne učestvuju aktivno u operativnom upravljanju preduzećem. Naravno da ni jedni ni drugi neće biti zainteresovani za Proizvodnja duvanskih proizvoda Izdavačka delatnost, štapanje i reprodukcija Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala Proizvodnja osnovnih metala Proizvodnja el.mašina i aparata, na drugom mestu nepomenuta y = 0,3498x - 16,959 R² = 0,2163 -40 -30 -20 -10 0 10 20 30 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 P ro fi ta b il n o st , u % Strani kapital u ukupnoj vrednosti kapitala oblasti, u % Izvor: podaci RZS; kalkulacija autora 200 ulaganja koja nemaju zadovoljavajući potencijal u generisanju dovoljno velikog pozitivnog novčanog toka u budućnosti. Međutim, razlika između strateškog i finansijskog investitora, koja ide više u prilog prvih je, presudno, u njihovom iskustvu u pogledu samog core biznisa, ulozi u operativnom upravljanju i trajanju njihovog ulaganja 148 . 3.3. Zaključci Ova faza istraživanja se odnosila na empirijsku proveru efekata sprovedene privatizacije od 2002. godine u njenom nefinansijskom poslovnom delu, s posebnim naglaskom na industriju. Panel analiza nam je omogućila da sve posmatrane podskupove preduzeća pratimo tokom vremena i ispitamo njihove promene, kako bi izvukli sintetički zaključak o konačnim efektima privatizacije na performanse industrijskih preduzeća. Deo rezultata pojačava ranije izneta tvrđenja. Drugi im je komplementaran i poslužiće nam za utvrđivanje i zaključivanje o istinitosnoj vrednosti postavljenih hipoteza. U najkraćem:  Posmatrano prema obliku svojine, privatna preduzeća u sektoru industrije su tokom 2002-2007. bila superiorna u pogledu uticaja na rast produktivnosti. Međutim, unutar podskupa preduzeća privatne svojine doprinos privatizovanih preduzeća od 2002. je nizak (model sa stohastičkim efektima daje rezultat koji je za više od deset puta slabiji od proseka podskupa privatnih preduzeća).  Proizvodnja organizovana od strane stranog vlasnika bila je za petinu produktivnija u odnosu na prosek podskupa preduzeća privatne svojine, dok rast udela stranog kapitala u vlasničkom kapitalu privrednih društava evidentno redukuje troškove rada.  Privatna svojina, a unutar nje podskup privatizovanih preduzeća, najviše su doprinosila obaranju troškova rada u sektoru industrije. Za razliku od njih, efekat državnih i društvenih preduzeća je, u tom smislu, za oko dva i po, do tri puta slabiji.  Produktivnost preduzeća privatizovanih metodom javnog tendera, odnosno velikih preduzeća, je skoro dvostruko veća u odnosu na ona koja su prošla kroz aukcionu prodaju. Ta preduzeća imaju i tri puta niži koeficijent troškova rada.  Velika preduzeća pokazuju najbolje performanse u pogledu produktivnosti rada u prve dve do tri godine od početka privatizacije, a naročito u 2003. Privatizacija preduzeća 148 Finansijski investitori obično ne ostaju duže od 5 do 6 godina, ali se čini da je aktuelna ekonomska kriza čak i ovo pravilo izmenila. Tako, dobar deo finansijskih investitora u Srbiji, uprkos javno izrečenoj želji, zbog trenutne krize ne uspeva, da “izađe” iz, primera radi, domaće prehrambene industrije, dok je s druge strane, veliki stateški investitor (US Steel) napustio region, bežeći “glavom bez obzira”. 201 koja je usledila nakon tog perioda, rezultovala je daleko slabijim učinkom u pogledu produktivnosti. Nasuprot njima, kod malih i srednjih privatizovanih preduzeća faktor vremena privatizacije se nije pokazao kao bitna determinanta njihove produktivnosti. Produktivnost ovde gotovo da ostaje u istom opsegu bez obzira na godinu privatizacije.  Kod velikih privatizovanih preduzeća koeficijent troškova rada je najniži u prvoj godini privatizacije. Tokom godina raste, da bi u poslednjoj posmatranoj godini dostigao maksimum. Ovaj smer je očekivan i upravo potvrđuje hipotezu da je najveći broj najatraktivnijih (velikih) preduzeća, koja su bila predmet privatizacije nakon 2000. godine, prodat već tokom 2002. i 2003, dok je, kasnije, ostajalo sve manje poslovno sposobnih i rentabilnih društvenih preduzeća za privatizaciju.  Za mala i srednja preduzeća, odnosno preduzeća koja su bila privatizovana putem aukcione prodaje, ovaj zaključak ne važi. Ovde nema željene pravilnosti u kretanju troškova rada, što se može objasniti time da su privatizovana bez jasne vizije u pogledu njihove budućnosti.  Gotovo je izvesno da je veće prisustvo stranog kapitala popravljalo performanse privatizovanih preduzeća. Zbog poznatih kanala distribucije i prodaje, te finansijske, tehnološke i menadžerske prednosti, strani investitori su u prilici da sprovedu dublju i bržu transformaciju preduzeća. Međutim, dobijeni rezultati upućuju na implicitni zaključak za ova šansa nije ubedljivo iskorišćena.  Prisustvo stranog vlasnika u industrijskim preduzećima, samo po sebi, nije garatovalo njihovu poslovnu uspešnost ni u vreme maksimalne konjunkture149. Naime, od ukupno 21 oblasti prerađivačke industrije, koje su bile predmet naše analize, samo trećina na kraju 2007. završava u pozitivnoj zoni profitabilnosti, uprkos činjenici da je kod mnogih prisustvo stranog vlasništva u ukupnoj vrednosti kapitala bilo relativno visoko.  S druge strane, postoji bitna razlika između stranih strateških i finansijskih investitora. Najuspešnije oblasti prerađivačke industrije su one u kojima je prisustvo strateških investitora bilo najveće. Radi se o: proizvodnji duvanskih proizvoda, proizvodnji proizvoda od nemetalnih minerala i proizvodnji osnovnih metala. 149 Takođe ni opstanku suvišnih kapaciteta u industriji opterećenoj visokim socijalnim troškovima, poput industrije čelika, što je ekonomska kriza od 2008. jasno potvrdila. Elaboraciju ove teze potražiti u: Slusarczik, B. et at. (2013). Consolidation trends in world steel industry, Metalurgia International, Vol. 18 Issue 7, p178. 202 ZAKLJUČNA RAZMATRANJA Privreda Srbije, a posebno industrija, je u novi milenijum ušla sa osetno smanjenim brojem ukupno zaposlenih radnika, izgubljenim tržištima, zastarelom opremom i tehnologijom, poslovanjem sa gubicima, visokim teretom kumuliranih gubitaka, iskvarenom finansijskom strukturom, koju karakteriše porast zaduženja i povećanje nedostajućeg dugoročnog kapitala, praćenog smanjenjem sigurnosti i ozbiljnom nelikvidnošću. S aspekta vlasništva, u najvećem problemu su bila privredna društva u društvenoj i državnoj svojini, odnosno, posmatrano po veličini, veliki sistemi, koji su upravo i poslovali u pomenutim svojinskim oblicima. U tom smislu je prethodna analiza imala za cilj da pokaže efekte uticaja različitih svojinskih oblika na kretanje bruto dodate vrednosti (produktivnosti i troškove rada) i indikatore rentabiliteta i finansijskog položaja u segmentu nefinansijske poslovne ekonomije Srbije, s posebnim naglaskom na industriju. Prema podacima iz finansijskih izveštaja za 2007. godinu, korišćenim u istraživanju, u periodu 2002-2007. bilo je ukupno 1.777 privatizovanih preduzeća, sa 155,3 hiljade zaposlenih (ili 22,6% svih zaposlenih u preduzećima u privatnom vlasništvu). Od celokupne bruto dodate vrednosti privrede, privatizovanim preduzećima pripada 9,9%, a njihov udeo unutar podskupa svih preduzeća u privatnoj svojini iznosi 15,3%. Naglašavamo da se obuhvat analiziranih preduzeća menjao u zavisnosti od godine privatizacije. Najpre je analiziran podskup privatizovanih industrijskih preduzeća u 2002. godini i ocenili smo njihov razvoj zaključno sa 2007. Potom, podskup privatizovanih industrijskih preduzeća u 2003, i dalje, sve do podskupa privatizovanih preduzeća tokom 2007. godine. Uz to, vrednosti posmatranih indikatora za privatizovana preduzeća industrijskog sektora upoređena su sa performansama ukupnog skupa privatizovanih preduzeća nefinansijsko poslovnog segmenta ekonomije, kako bi se na pravi način sagledao vremenski period za dostizanje optimalnih rezultata. Na osnovu proučenih tuđih istraživanja, detaljno sprovedene analize i rezultata panel modela smatramo da su sve hipoteze iznete u uvodnom delu disertacije potvrđene. Istraživanja koja su došla do suprotnih rezultata ne odbacuju iznete hipoteze, već samo ukazuju na kompleksnost problematike i potrebu za još širim pristupom proučavanju. Ukupno uzevši, može se reći da je period 2002-2007. obeležen veoma vidljivom i brzom promenom vlasničke strukture, koja je omogućena Zakonom o privatizaciji iz 2001. godine. 203 Privatni sektor je bio superioran u pogledu rasta bruto dodate vrednosti, produktivnosti i niskih troškova rada, ali unutar njega rezultat izvornog privatnog sektora je neuporedivo bolji od rezultata privatizovanih preduzeća (model sa stohastičkim efektima daje rezultat koji je za više od deset puta slabiji od proseka podskupa privatnih preduzeća). Privatna preduzeća su najbrže rasla, apsorbovala višak radne snage i gotovo jedina doprinosila porastu dodate vrednosti u privredi Srbije. Izvorni privatni sektor ima, za razliku od privatizovanih preduzeća, a naročito preduzeća u državnoj i društvenoj svojini, nadprosečnu produktivnost i najniže troškove rada, te se može reći da je i pobednik tranzicije. Privatizovana preduzeća daju skroman doprinos stvaranju bruto dodate vrednosti u Srbiji, a privatizacija u segmentu ukupne industrije je ispunila očekivanja samo u pojedinim oblastima prerađivačke industrije. Po najvećem broju posmatranih indikatora u pozitivnom smislu su se zaključno sa 2007. izdvajala privatizovana preduzeća iz oblasti: (a) proizvodnje proizvoda od ostalih nemetalnih minerala; (b) proizvodnje duvanskih proizvoda; (c) proizvodnje prehrambenih proizvoda i pića; (d) proizvodnje osnovnih metala i (e) proizvodnje koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva. S druge strane, najslabije performanse imala su privatizovana preduzeća iz oblasti: (a) proizvodnje nameštaja; (b) tekstilne industrije i (c) proizvodnje ostalih saobraćajnih sredstava. Produktivnost preduzeća privatizovanih metodom javnog tendera, odnosno velikih preduzeća, je bila skoro dvostruko veća u odnosu na ona koja su prošla kroz aukcionu prodaju. Ta preduzeća imaju i tri puta niži koeficijent troškova rada. Velika privatizovana preduzeća pokazuju najbolje performanse u pogledu produktivnosti rada u prve dve do tri godine od početka privatizacije, a naročito u 2003. Privatizacija preduzeća koja je usledila nakon tog perioda, rezultovala je daleko slabijim učinkom u pogledu produktivnosti. Nasuprot njima, kod malih i srednjih privatizovanih preduzeća faktor vremena privatizacije se nije pokazao kao bitna determinanta njihove produktivnosti. Produktivnost ovde gotovo da ostaje u istom opsegu bez obzira na godinu privatizacije. Kod velikih privatizovanih preduzeća koeficijent troškova rada je bio najniži u prvoj godini privatizacije. Tokom godina je rastao, da bi u poslednjoj posmatranoj godini dostigao maksimum. Ovaj smer je očekivan, i upravo potvrđuje hipotezu da je najveći broj najatraktivnijih (velikih) preduzeća, koja su bila predmet privatizacije nakon 2000. godine, prodat već tokom 2002. i 2003, dok je, kasnije, ostajalo sve manje poslovno sposobnih i rentabilnih društvenih preduzeća za privatizaciju. 204 Za mala i srednja preduzeća, odnosno preduzeća koja su bila privatizovana putem aukcione prodaje, ovaj zaključak ne važi. Ovde nema željene pravilnosti u kretanju troškova rada, što se može objasniti time da su privatizovana bez jasne vizije u pogledu njihove budućnosti. Proizvodnja organizovana od strane stranog vlasnika bila je za petinu produktivnija u odnosu na prosek podskupa preduzeća privatne svojine, dok rast udela stranog kapitala u vlasničkom kapitalu privrednih društava evidentno redukuje troškove rada. Stoga je izvesno da veće prisustvo stranog kapitala popravlja performanse privatizovanih preduzeća. Ipak, analiza indikatora rentabiliteta donekle relativizuje prethodni zaključak. Prisustvo stranog vlasnika, samo po sebi, nije bilo garant poslovne uspešnosti industrijskih preduzeća, čak ni u vreme maksimalne konjunkture. Naime, samo je 7 od analiziranih 21 oblasti prerađivačke industrije na kraju 2007. završilo u pozitivnoj zoni profitabilnosti, uprkos činjenici da je kod mnogih prisustvo stranog vlasništva u ukupnoj vrednosti kapitala bilo relativno visoko. Pritom, postoji bitna razlika između stranih strateških i finansijskih investitora. Oblasti prerađivačke industrije u kojima je prisustvo strateških investitora bilo najveće ujedno su i najuspešnija. Radi se o: proizvodnji duvanskih proizvoda, proizvodnji proizvoda od nemetalnih minerala i proizvodnji osnovnih metala. 205 L i t e r a t u r a 1) Aghion, P. et al. (1994). The behaviour of state firms in eastern Europe, pre-privatisation, European Economic Review, 38, 1327-49; 2) Ahn, S. (2000). Firm Dynamics and Productivity Growth: A Review of Micro Evidence from OECD Countries, OECD Economic Department WP 297; 3) Analiza efekata dosadašnje privatizacije u Crnoj Gori (2008), Ekonomski fakultet Podgorica nosilac konzorcijuma istraživanja - projekat Vlade Republike Crne Gore, sedam svezaka; 4) Analiza efekata privatizacije u Srbiji (2011), prezentacija Agencije za privatizaciju, Republika Srbija; 5) Angelucci, M. et al. (2002). The Effect of Ownership and Competitive Pressure on Firm Performance in Transition Countries: Micro Evidence from Bulgaria, Romania and Poland, William Davidson Working Paper Number 434, p. 36; 6) Baldwin, R. et al. (1997). The Cost and Benefits of Eastern Enlargement: The Impact on the EU and Central Europe, Economic Policy, 12(24): 125-176; 7) Baltagi, B.H. (2008). Econometric Analysis of Panel Data, John Wiley & Sons; 8) Barnett, S. (2000). Evidence on the Fiscal and Macroeconomic Impact of Privatization, IMF, Working Paper No. 00/130, p. 24; 9) Bayliss, K. (2005). Post-conflict Privatisation: A Review of Developments in Serbia and Bosnia Hercegovina, Economic and Statistics Analysis Unit - Overseas Development Institute, London, p. 112; 10) Begović, B. i ostali (2007). Grinfild investicije u Srbiji, Centar za liberalno-demokratske studije, Beograd, str. 112; 11) Bela knjiga - Predlozi za poboljšanje poslovnog okruženja u Srbiji (2008), Savet stranih investitora, Beograd, str. 80; 12) Benett, J. et al. (2007). Privatization Methods and Economic Growth in Transition Economies, Forthcoming in Economics of Transition; 13) Bevan, A. et al. (1999). Determinants of Enterprise Performance during Transition, Centre for Economic Reform and Transformation, Working Paper 99/03; 14) Birdsall, N. et al. (2003). Winners and Losers: Assessing the Distributional Impact of Privatization, World Development, 31(10): 1617-33; 15) Bishop, M. et al. (1988). Does Privatisation Work? Lessons from the UK, London: Centre for Business Strategy, London Business School; 16) Blanchard, O. et al. (1991). Reform in Eastern Europe, Cambridge, MA: MIT Press; 17) Bogićević B. ostali (2003). Efekti privatizacije u Srbiji – prvi preliminarni rezultati, u Privatizaija preduzeća i banaka, Beograd, Ekonomski fakultet i Naučno društvo ekonomista; 18) Bornstein, M. (2001). Post-privatisation Enterprise Restructuring, Taylor and Francis Journals, Post- Communist Economies, Volume 13, Issue 2 June 2001 , pages 189 - 203; 206 19) Bošnjak, M. (2011). Rezultati i izazovi ekonomskih reformi u Srbiji u tranzicionom periodu 2001- 2008. godine, Beograd, Ministarstvo finansija Republike Srbije, str. 56; 20) Boubakri, N. (2008). Privatisation in Developing Countries: Performance and Ownership Effects, Development Policy Review, Volume 26 Issue 3, Pages 275 - 308; 21) Brown, J. D. & Earle, J. & Gehlbach, S. (2008). Helping Hand or Grabbing Hand? State Bureaucracy and Privatization Effectiveness, CERT Discussion Papers 0806, Centre for Economic Reform and Transformation, Heriot Watt University, p.35; 22) Brown, J. D. & John Earle & Álmos Telegdy (2008). Employment and Wage Effects of Privatization: Evidence from Hungary, Romania, Russia, and Ukraine, CERT Discussion Papers 0807, Centre for Economic Reform and Transformation, Heriot Watt University, p.49; 23) Brown, J. D. et al. (2000). Fiscal and Macroeconomic Impact of Privatization, Occasional Paper no. 194. Washington: International Monetary Fund; 24) Brown, J. D. et al. (2005). The Productivity Effects of Privatization: Longitudinal Estimates from Hungary, Romania, Russia, and Ukraine, Centre for Economic Reform and Transformation, Heriot Watt University - CERT Discussion Papers n. 0508, p.42; 25) Brune, et al. (2004). The IMF and the Global Spread of Privatization, IMF Staff Working Papers, 51, 2. Washington: International Monetary Fund; 26) Cerović, B. (2000). Privrede u tranziciji: desetogodišnje iskustvo privatizacije, u Vlasnička transformacija preduzeća i banaka: jugoslovenska i međunarodna iskustva i perspektive, Beograd, NDEJ; 27) Cerović, B. (2006). (ed.) Privatisation in Serbia - Evidence and Analysis, Ekonomski fakultet u Beogradu, str. 336; 28) Cerović, B. (2012), Tranzicija: zamisli i ostvarenja, Centar za izdavačku delatnost - Ekonomski fakultet u Beogradu, str. 681; 29) Chong, A. & Lopez-de-Silanes, F. (2003). The Truth About Privatization in Latin America, RES Working Papers 3180, Inter-American Development Bank, Research Department, p.75; 30) Chong, A. et al. (2002). Privatization and Labor Force Restructuing Around the World, World Bank Policy Research Working Paper No. 2884. Washington: World Bank; 31) Claessens, S. & Djankov, S. (2002). Privatization benefits in Eastern Europe, Journal of Public Economics, Vol. 83, Issue 3, pp. 307-324; 32) Commander, S. et al. (2007). Do Institutions, Ownership, Exporting and Competition Explain Firm Performance? Evidence from 26 Transition Countries, IPC Working Paper No. 28. International Policy Center, Gerald R. Ford School of Public Policy, University of Michigan; 33) Comparative Assessments of Private Sector Development and Privatization Measures in Economies in Transition and Least Developed Countries of Asia and the Pacific: Policies and Institutions (2001), UNESCAP Reference No.: ST/ESCAP/2195; p.39; 34) Comparative Experiences with Privatization - Policy Insights and Lessons Learned (1995), UNCTAD, United Nations, p.346; 35) Denisova, I. et al. (2010). Everyone hates privatization, but why? Survey evidence from 28 post- communist countries, WP No 143, CEFIR, p.32; 207 36) Djankov, S. (1999). Ownership Structure and Enterprise Restructuring in six newly independent states, Comparative Economic Studies, 41(1): 75-95; 37) Djankov, S. and Murrell, P. (2002). Enterprise Restructuring in Transition: A Quantitative Survey. Journal of Economic Literature, 40, no. 3: 739-92; 38) Djankov, S. et al. (2000). Foreign Investment and Productivity Growth in Czech Enterprises, The World Bank Economic Review, 14(1): 49-64; 39) Dobrinsky, R. et al. (2001). The determinants of firms level production efficiency in Poland, Romania and Bulgaria: Ownership effects, Copetition effects and Implications for EU enlargement, Centre for Economic and Strategic Research, Bulgaria; 40) Doing Business 2009, World Bank, the International Finance Corporation, and Palgrave Macmillan, p.211; 41) Domazet, A. et al. (2008). Analiza razloga i uzroka nedovoljnog interesa domaćih i stranih investitora u procesu privatizacije sa prijedlogom mjera za poboljšanje ukupnog ambijenta za ulaganje kroz proces privatizacije u FBiH, Sarajevo: Ekonomski institut, 159 str. 42) Dometi tranzicije - od socijalizma ka kapitalizmu (2011). Friedrich Ebert Stiftung, Beograd, str. 360; 43) Donaldson, D. and Wagle, D. (1995). Privatization: Principles and Practice, The World Bank Group; 44) Dragutinović Mitrović, R (2002). Analiza panel serija, Beograd: Zadužbina Andrejević 2002. str. 110; 45) Dragutinović Mitrović, R, (2005). Ograničenja gravitacionog modela u ekonometrijskoj analizi spoljnotrgovinske razmene, Ekonomski anali broj 166, Ekonomski fakultet; 46) Dvadeset godina tranzicije u Srbiji (2011). Big biznis, specijalno izdanje Business Info Group, Beograd, str. 16; 47) Dva veka razvoja Srbije – Statistički pregled (2008), RZS, Beograd, str. 305; 48) EBRD, razni brojevi, Transition Report, London, EBRD; 49) Efekti privatizacije na privredni razvoj Srbije (2006), Republički zavod za razvoj - Republika Srbija, Beograd; 50) Estrin, S. (1996). Privatisation in Central and Eastern Europe, Centre for Economic Reform and Transformation, Heriot Watt University, CERT Discussion Papers n.9605, p.37; 51) Estrin, S. et al. (2009). Effect of Privatization and Ownership in Transition Economies, World Bank Policy Research Working Paper No. 4811, p.48; 52) European Bank for Reconstruction and Development. 2004. Fifteen Years On…. London: European Bank for Reconstruction and Development. http://www.ebrd.com/pubs/tr/04/15yearsinsert.pdf; 53) Fainstein, G. (2006). Structural Changes in Estonian Manufacturing and Regional Development, European Regional Science Association, ERSA conference papers n. Ersa06p559, p.14; 54) Falcetti, E. et al. (2005). Reforms and growth in transition: re-examining the evidence, EBRD, p. 27; 55) Faruk, A. (2007). Cost of Labor in Manufacturing Sectors of Turkey Compared with Other Transition Countries: Hungary, Poland, Czech Republic and Slovakia, Bogazici University, Department of 208 Economics, WP 200704, p. 43; 56) Felipe, J. and U. Kumar (2011). Unit Labour Costs in the Eurozone: The Competitivness Debate Again, Working Paper 651, Levy Economics Institute of Bard College, New York, p.32; 57) Fidrmucova, J. (2000). Channels of Restructuring in Privatized Czech Companies, Econometric Society World Congress 2000 Contributed Papers n. 1358, p.26; 58) Foster, L., Haltiwanger, J. and C.J. Krizan (2002). The Link Between Aggregate and Micro Productivity Growth: Evidence from Retail Trade, NBER Working Paper; 59) Frydman, R. et al. (1999). When Does Privatization Work? The Impact of Private Ownership on Corporate Performance in the Transition Economies, Quarterly Journal of Economics, 114, 4, pp. 1153-1191; 60) Giannangeli, S. & Gόmez-Salvador, R. (2008). Evolution and Sources of Manufacturing Productivity Growth - Evidence from a panel of European countries, European Central Bank, WP series n. 914, p.42; 61) Gomez-Salvador, R.A. et al. (2006). Labour productivity developments in the euro area, ECB Occasional Paper Series, No. 53, Frankfurt am Main, p.35; 62) Gouret, F. (2007) Privatization and output befavior during the transition: Methods matter! Journal of Comparative Economics, 35: 3-34; 63) Hannula, H. & Tamm, K. (2003). Restructuring and Efficiency in the Estonian Manufacturing Industry: The Role of Foreign Ownership, Faculty of Economics and Business Administration and University of Tartu, WP, p.20; 64) Hanousek, J. (2004). Ownership, Control and Corporate Performance After Large-Scale Privatization, William Davidson Institute at the University of Michigan, p.60; 65) Havrylyshyn, O. and McGettigan, D. (1999). Privatization in Transition Countries: Lessons from the First Decade, IMF, Economic Issues No. 18, p. 19; 66) Havrylyshyn, O. et al. (1999). Privatization in Transition Countries: A Sampling of the Literature, IMF WP/99/6, p.44; 67) Hiber, D. i ostali (2006). Privatizacija državnog zemljišta u Srbiji, Centar za liberalno-demokratske studije, Beograd, str. 101; 68) Impact Assessment of Privatisation in Serbia (2005), Privatizacion Agency, Belgrade, p.187; 69) Industrija Srbije (2008), Republički zavod za razvoj - Republika Srbija, Beograd; 70) Internet portal: http://www.portal-srbija.com; 71) Izmene zakona o pravu na besplatne akcije, radni dokument Saveta za borbu protiv korupcije,Vlada Republike Srbije, Beograd, str. 3; 72) Izveštaj o napretku Srbije za 2010. godinu, radni dokument osoblja Evropske komisije, Brisel, str. 54; 73) Jakopin, E. (2012). Post-crisis reallocation of growth factors, Economic Horizons, Volume 14, Number 2, p. 79-90; 74) Jeffrey, M. (2006). Evaluation of Mass Privatizaction in Bulgaria, William Davidson Institute WP 209 814; 75) Jovanović-Gavrilović, B. (2009). Globalna kriza, kvalitet privrednog rasta i tranzicija u Srbiji, u: B. Cerović – M. Kovačević (ured.), Tranzicija u Srbiji i globalna ekonomska kriza, Centar za izdavačku delatnost Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Beograd; 76) Jovanović-Gavrilović, B. (2010). Serbia Economic Growth Quality – Critical Analysis, u: H. Hanić, S. Ngomai, G. Vukelić, D. Erić, I. Domazet (eds.), Economic Growth and Development of Serbia New Model, Banking Academy - Faculty for Banking, Insurance and Finance and Institute for Economic Sciences, Belgrade, p. 85; 77) Jovanović-Gavrilović, B. (2011). Tranzicija privrede Srbije – od krize ka oporavku? / Transition of Serbian Economy – from Crisis to Recovery?, u J. Kočović (red.), Nadzor i kontrola poslovanja osiguravajućih kompanija / Supervision and control of insurance companies operations, Еkonomski fakultet, Beograd; 78) Kessides, I. (2005). Reforming Infrastructure : Privatization, Regulation, and Competition, The World Bank Group, p. 322; 79) Kikeri, S. and Fatima, A. (2005). Privatization: Trends and Recent Developments, Washington: World Bank, http://rru.Worldbank.org/Documents/Privatization/Privatization_paper.pdf; 80) Klein, N. (2007). The Shock Doctrine: The Rise of Disaster Capitalism, Metropolitan Books, New York, p. 576; 81) Koncepcija dugoročnog razvoja SR Srbije do 2000. godine (1979), Ekonomski institut u Beogradu, Beograd, str. 378; 82) Kornai, J. (1990). The Road to a Free Economy Shifting from a Socialist System: The Example of Hungary, New York: W.W. Norton; 83) Kornai, J. (2000). Ten Years After ‘The Road to a Free Economy”, The Author’s Self-Evaluation. Washington: World Bank; 84) Krugman, P. (1994). The Age of Diminished Expectations. Cambridge: MIT Press 85) Kvartalni monitor - ekonomskih trendova i politika u Srbiji, Fond za razvoj ekonomske nauke, Beograd, više brojeva; 86) Lafont, J. et al. (1993). A theory of Incentives in Procurement and Regulation, Cambridge, MA: The MIT Press; 87) Lipton, D. et al. (1990). Creating a Market Economy in Eastern Europe: The Case of Poland, Brookings Papers on Economic Activity, 1990(1): 75-147; 88) Lukić, R. (2002). Kreiranje optimalne vlasničke strukture-bitan preduslov harmoničnog funkcionisanja nacionalne privrede, PRIVREDNA IZGRADNJA XLV: 1-2, str. 103-123 89) Madžar, LJ. (1995). Svojina i reforme, Ekonomski institut i Institut ekonomskih nauka, Beograd; 90) Makroekonomske analize i trendovi i konjunkturni barometar (MAT), Ekonomski institut, Beograd, više brojeva; 91) Marić, Z. (2008). Izravna inozemna ulaganja i produktivnost hrvatskih poduzeća u djelatnosti industrije, naučni rad, Privredna kretanja i ekonomska politika 116/2008, Zagreb; 92) Medvedev, A. & Zemplinerova, A. (2003). Competition and Performance in Manufacturing Sector 210 in the Czech Republic, The Center for Economic Research and Graduate Education of Charles University (CERGE), p. 22; 93) Megginson, W. et al. (2001). From State to Market: A Survey of Empirical Studies on Privatization, Jurnal of Economic Literature, 39(2): 321-389; 94) Mesečne analize i prognoze (MAP), Institut ekonomskih nauka, Beograd, više brojeva; 95) Metodologije i standardi (2003), Indeks fizičkog obima industrijske proizvodnje, Republički zavod za statistiku Srbije, br. 1-Beograd, str. 114; 96) Mijatović, B. (2005). Privatizacija realnog sektora, u Begović B. i Mijatović B. (red.) Četiri godine tranzicije u Srbiji, CLDS, Beograd, str. 179; 97) Mikolajczyk, K. And Roberts, B. (2006). Who Gets Privatised? An Empirical Analysis Of Polish Manufacturing, Blackwell Publishing - Annals of Public and Cooperative Economics, Volume 77, issue 3, p. 369-384; 98) Milićević, D. (2010). Sektorska analiza privrede Srbije, ADM Konsalting i Privredna komora Srbije studija; 99) Mundalk, Y. (1978). On the pooling of time series and cross-section data, Econometrica, 46, 69-85; 100) Naceur, S. et al. (2006). The performance of newly privatized firms in selected MENA countries: The role of ownership structure, governance and liberalization policies, IRFA - International Reviews of Financial Analysis, p.323-353; 101) Najvažniji izveštaji i inicijative o fenomenima sistemske korupcije koje je Savet dostavljao Vladi i Tužilaštvu (jun 2011), Savet Vlade Republike Srbije za borbu protiv korupcije, Beograd 102) Nellis, J. (2005). Privatization in Developing Countries: A Summary Assessment, Center for Global Development - Washington DC, p.29; 103) Nikolić I. i Kovačević M. (2010). Kratak osvrt na strukturne indikatore poslovanja preduzeća u Srbiji od 2002. do 2007. godine sa posebnim fokusom na privatizovana preduzeća, str. 97-113, zbornik sa savetovanja Kraj privatizacije, posledice po ekonomski razvoj i nezaposlenost u Srbiji, Institut ekonomskih nauka, Beograd; 104) Nikolić, I. ostali (2009). Ekonomska politika Srbije u 2010: Ka novom modelu ravnoteže, Zbornik radova Ekonomska politika Srbije u 2010. godini: Ka novom modelu makroekonomske stabilnosti, Ekonomski fakultet u Beogradu, str. 15-67; 105) Nikolić, I. (2010). Privatizacija u Srbiji - od euforije do razočarenja, (orginalni naučni članak), Industrija, god. XXXVIII, br. 4, Ekonomski institut, Beograd, str. 69-95; 106) Nikolić, I. (2011). Neka otvorena pitanja dosadašnjeg toka privatizacije, (orginalni naučni članak), Industrija, god. XXXIX, br. 3, Ekonomski institut, Beograd, str. 99-107; 107) Ökten, C. (2005). The Effects of Privatization on Efficiency : How Does Privatization Work?, Bilkent University, Department of Economics, working paper n.0504; 108) Perevalov, Y. (2000). The Impact of Privatisation on the Performance of Medium and Large Industrial Enterprises, EERC Research Network, EERC Working paper n 2k-01e, p.88; 109) Perevalov, Y. et al. (2000). Does Privatisation Improve Performance of Industrial Enterprises? Empirical Evidence from Russia, Post-Communist Economies - Taylor and Francis Journals, v.12 211 Issue 3, p.337-363; 110) Philippe, A. & Blanchard, O. and Burgess, R. (1994). The Behavior of Firms in Eastern Europe, Pre- Privatization, European Economic Review, Vol. 38(6): 1327–1349; 111) Polanec, S. (2004). On the Evolution of Size and Productivity in Transition: Evidence from Slovenian Manufacturing Firms, LICOS - Centre for Institutions and Economic Performance, Discussion Papers number 15404, p. 42; 112) Polh, G. et al. (1997). Privatization and Restructuring in Central and Eastern Europe: Evidence and Policy Options, The World Bank Group, p. 48; 113) Postkrizni model privrednog rasta i razvoja Srbije 2011-2020 (2010), grupa autora, Ekonomski institut-MAT i Ekonomski fakultet-FREN, USAiD, Beograd, str. 370; 114) Privatizacija - dokle se stiglo i kuda dalje (2004), Transparentnost Srbija, Beograd, str. 51; 115) Privatizationbarometer database, KPMG; 116) Radulović, B (2012). blog dr Branka Radulovića pod nazivom: www.bradulovic.com; 117) Rankovic, J. (2004). Kako se menjao rentabilitetni i finansijski položaj privrede Srbije u 2003. godini? Ekonomika preduzeća, vol. 52, br. 3-4, str. 79-84; 118) Rankovic, J. i Rajović, R. (2007). Analiza rentabilitetnog i finansijskog položaja privrede Srbije u 2006. godini, Ekonomika preduzeća, vol. 55, br. 7-8, str. 241-262 119) Ranković, J. (2007). Radikalna izmena Zakona o privatizaciji kao prioritet, Ekonomika preduzeća časopis Saveza ekonomista Srbije, vol. 55, br. 3-4, str. 139-150; 120) Razvoj republika prethodne SFR Jugoslavije (1996), Savezni zavod za statistiku, Beogad; 121) Reforme u Srbiji – dostignuća i izazovi (2008), red. Mijatović, B. CLDS, Beograd, str. 108; 122) Restrukturiranje kao neminovnost privatizacije (2007), Agencija za privatizaciju, Beograd, str. 24; 123) Ristić, Z. (2005). Comparative analysis of the models of privatisation applied in the south-southeast European region and their results, SEER SouthEast Europe Review for Labour and Social Affairs, issue: 01, p. 61-67; 124) Roland, G. (2000). Transition and Economics – Politics, Markets and Firms, Cambridge, Mass; London, UK, MIT Press; 125) Roland, R. (2000). Corporate Governance and Restructuring: Lessons Form Transition Economies, Annual World Bank Conference on Development Economics, ed. Pleskovic, B., Stern, N., The World Bank, Washington, D.C. pp. 341-343; 126) Sabirianova, K. et al. (2005). Foreign Investment, Corporate Ownership and Development: Are Firms in Emerging Markets Catching Up to the World Standard? William Davidson Institute WP 734; 127) Saopštenje o poslovanju privrede Srbije, APR i NBS, razni brojevi; 128) Shirley, M. et al. (2001). Public vs. Private Ownership: Current State of the Debate, World Bank Policy Research Paper 2420; 129) Shleifer, A. et al. (1994). Politicians and Firms, Quarterly Journal of Economics, 109:4: 995-1025; 212 130) Simoneti, M. et al. (2004). Managerial Ownership and Corporate Performance in Slovenian Post- privatisation Period, European Journal of Comparative Economics, 1(2): 217-41; 131) Sl. glasnik, razni brojevi; 132) Slusarczik, B. et at. (2013). Consolidation trends in world steel industry, Metalurgia International, Vol. 18 Issue 7, p.178; 133) Stamenković, S. i ostali (1994). Makroekonomska stabilizacija - alternativni pristup, Institut ekonomskih nauka, Begorad, str. 119; 134) Stosic, I. (2007). Rezultati, perspektive i prepreke upravljanja promenama u procesu privatizacije preduzeća u Srbiji, Institut ekonomskih nauka, Beograd, str. 9; 135) Svejnar, J. (1989). A Framework for the Economic Transformation of Czechoslovakia, PlanEcon Report, 5(52): 1-18; 136) Svejnar, J. (2002). Transition Economies: Performance and Challenges, Journal of Economic Perspectives, 16(1): 3-28; 137) Šuković, D. (2007). Privatizacioni i postprivatizacioni problemi privrede Srbije, Ekonomika preduzeća, str. 151-158; 138) Transition Report, EBRD, više brojeva; 139) Uvalić, M. (2001). Privatizacija u Srbiji deset godina kasnije, u: Cerović, red. Traznicija i privatizacija preduzeća i banaka, zbornik radova, Beograd: Naučno društvo ekonomista Jugoslavije; 140) Uvalić, M. (2010). Serbia's Transition-Towards a Better Future, Palgrave and Macmillan, p.326; 141) Vining, A. et al. (1992). Ownership vs. Competition: Efficency in Public Enterprise, Public Choice, 73(2): 205-39; 142) Zalduendo, H. (2003). Enterprise Restructuring and Transition: Evidence from the Former Yugoslav Republic of Macedonia, IMF Working paper with number 03/136, p.17; 143) Zavod za statistiku Republike Srbije, razne publikacije; 144) Zec, M. (2007). Strategija kompletiranja procesa privatizacije u Srbiji, Izazovi ekonomske politike Srbije u 2007. godini, Naučno društvo ekonomista sa AEN i Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu, str. 65-80; 145) Zec, M. (2010). Privatizacija-koncepti, operacionalizacija i otvorena pitanja, u Fokus: Kvartalni izveštaj o institucionalnim reformama, oktobar 2010, CLDS, str. 21-27; 146) Zinnes, C. et al. (2001). The Gains from Privatization in Transition Economies: Is Change of Ownership Enough? IMF Staff Papers 48(0): 146-170. 213 STATISTIČKI PRILOG 214 Podskup privrednih društava privatizovanih u 2002. godini Tabela SP 1. Indikatori rentabiliteta – privredna društva razvrstana po veličini, 2002 - 2007. Broj preduzeća Broj zaposlenih Stopa bruto marže Stopa poslovnog finansijskog rezultata Stopa finansijskog rezultata iz redovnog poslovanja Stopa neto finansijskog rezultata Odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti 2002 ukupno 218 29072 0.430 -0.049 -0.116 -0.118 -0.155 mala 157 7047 0.530 -0.217 -0.155 -0.156 -0.801 srednja 43 5473 0.348 -0.120 -0.066 -0.067 -0.521 velika 18 16552 0.432 -0.019 -0.119 -0.122 -0.057 2003 ukupno 212 20870 0.401 -0.042 -0.068 -0.057 -0.150 mala 149 4845 0.450 -0.122 -0.092 -0.094 -0.482 srednja 47 5714 0.339 -0.079 -0.050 -0.051 -0.348 velika 16 10311 0.409 -0.025 -0.069 -0.054 -0.085 2004 ukupno 210 17108 0.433 0.054 0.001 -0.003 0.169 mala 152 4178 0.461 -0.069 -0.060 -0.065 -0.266 srednja 42 4513 0.357 -0.001 -0.023 -0.028 -0.005 velika 16 8417 0.447 0.081 0.014 0.010 0.240 2005 ukupno 197 14473 0.462 0.094 0.069 0.065 0.283 mala 145 3337 0.438 -0.070 -0.044 -0.056 -0.253 srednja 38 3836 0.344 -0.010 -0.038 -0.042 -0.042 velika 14 7300 0.488 0.130 0.099 0.096 0.363 2006 ukupno 198 13100 0.466 0.089 0.076 0.072 0.279 mala 149 3091 0.429 -0.033 -0.036 -0.038 -0.119 srednja 38 4082 0.387 -0.024 -0.017 -0.016 -0.090 velika 11 5927 0.489 0.127 0.109 0.104 0.379 2007 ukupno 200 11517 0.468 0.116 0.099 0.090 0.359 mala 149 2309 0.429 -0.052 -0.096 -0.100 -0.210 srednja 40 3814 0.403 0.005 0.018 0.009 0.018 velika 11 5394 0.487 0.155 0.134 0.125 0.452 Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije 215 Podskup privatnih društava privatizovanih u 2002. godini - UKUPNO Tabela SP 2. Stopa bruto marže po delatnostima, period 2002-2007. Broj preduzeća 2002 Broj zaposlenih 2002 Broj preduzeća 2007 Broj zaposlenih 2007 2002 2003 2004 2005 2006 2007 UKUPNO 218 29072 200 11517 0.430 0.401 0.433 0.462 0.466 0.468 A Poljoprivreda, lov, šumarstvo i vodoprivreda 7 345 6 201 0.212 0.290 0.273 0.322 0.242 0.269 01 Poljoprivreda, lov i odgovarajuće uslužne aktivnosti 7 345 6 201 0.212 0.290 0.273 0.322 0.242 0.269 B Ribarstvo 2 26 2 19 0.432 0.380 0.321 0.486 0.429 0.360 05 Ulov ribe; mrešćenje i uzgoj ribe u ribnjacima; usluge u ribarstvu 2 26 2 19 0.432 0.380 0.321 0.486 0.429 0.360 V Vađenje ruda i kamena 3 161 2 89 0.762 0.748 0.802 0.774 0.739 0.794 14 Vađenje ostalih ruda i kamena 3 161 2 89 0.762 0.748 0.802 0.774 0.739 0.794 G Prerađivačka industrija 90 20945 87 8177 0.430 0.401 0.437 0.464 0.470 0.477 15 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 17 3063 17 1746 0.265 0.205 0.357 0.400 0.325 0.338 17 Proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina 4 411 4 72 0.400 0.305 0.232 0.206 0.183 0.223 18 Proizvodnja odevnih predmeta; dorada i bojenje krzna 6 1004 4 57 0.695 0.607 0.583 0.536 0.376 0.508 19 Štavljenje i dorada kože; proizvodnja kofera, ručih torbi, sedala, saračkih proizvoda i obuće 5 353 5 75 0.363 0.278 0.632 0.605 0.516 0.580 20 Prerada drveta i proizvodi od drveta i plute, osim nameštaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala 4 254 3 169 0.611 0.487 0.457 0.449 0.431 0.454 21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira 1 75 1 2 0.181 0.297 0.415 -0.893 0.499 0.300 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija 12 718 10 64 0.510 0.512 0.502 0.485 0.254 0.344 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 8 4462 7 2235 0.525 0.510 0.505 0.476 0.489 0.487 25 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa 3 330 2 159 0.317 0.364 0.276 0.324 0.314 0.341 26 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala 9 7952 10 2069 0.502 0.536 0.556 0.614 0.625 0.631 27 Proizvodnja osnovnih metala 2 1133 2 578 0.222 0.153 0.145 0.212 0.249 0.310 28 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja 8 306 8 242 0.497 0.499 0.473 0.473 0.541 0.469 29 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta 2 374 2 314 0.297 0.410 0.401 0.374 0.360 0.336 32 Proizvodnja radio, televizijske i komunikacione opreme i aparata 1 16 1 27 0.663 0.926 0.960 33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata, satova i časovnika 2 75 3 71 0.662 0.561 0.549 0.527 0.460 0.510 34 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 1 63 1 44 0.451 0.506 0.548 0.492 0.562 0.590 36 Proizvodnja nameštaja; proizvodnja raznovrsnih proizvoda, na drugom mestu nepomenuta 4 298 6 203 0.321 0.357 0.305 0.246 0.351 0.530 216 37 Reciklaža 1 58 1 50 0.412 0.453 0.513 0.316 0.406 0.377 Đ Građevinarstvo 38 2364 29 1044 0.672 0.658 0.585 0.582 0.634 0.635 45 Građevinarstvo 38 2364 29 1044 0.672 0.658 0.585 0.582 0.634 0.635 E Trgovina na veliko i trgovina na malo; opravka motornih vozila, motocikala i predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 45 3240 36 1246 0.219 0.193 0.221 0.239 0.241 0.219 50 Prodaja, održavanje i opravka motornih vozila i motocikala; trgovina na malo motornim gorivima 9 664 7 258 0.493 0.462 0.450 0.479 0.469 0.537 51 Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 13 440 13 246 0.241 0.196 0.262 0.192 0.222 0.252 52 Trgovina na malo, osim trgovina motornim vozilima i motociklima; opravka predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 23 2136 16 742 0.162 0.154 0.164 0.200 0.181 0.146 Ž Hoteli i restorani 4 218 4 103 0.510 0.598 0.592 0.696 0.697 0.684 55 Hoteli i restorani 4 218 4 103 0.510 0.598 0.592 0.696 0.697 0.684 Z Saobraćaj, skladištenje i veze 8 1073 8 305 0.585 0.622 0.626 0.605 0.599 0.631 60 Kopneni saobraćaj; cevovodni transport 6 950 6 277 0.573 0.623 0.634 0.608 0.580 0.619 63 Prateće i pomoćne aktivnosti u saobraćaju; aktivnost putničkih agencija 2 123 1 15 0.687 0.689 0.589 0.651 0.741 0.653 64 Poštanske aktivnosti i telekomunikacije 1 13 0.378 0.434 0.456 0.666 0.648 J Aktivnosti u vezi s nekretninama, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti 17 393 21 266 0.792 0.815 0.799 0.863 0.613 0.430 70 Aktivnosti u vezi s nekretninama 2 25 0.544 0.204 71 Iznajmljivanje mašina i opreme bez rukovaoca i iznajmljivanje predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 1 4 0.459 0.661 0.181 0.452 72 Kompjuterske i srodne aktivnosti 1 7 3 9 0.930 0.923 0.232 0.533 0.176 0.029 73 Istraživanje i razvoj 2 166 1 56 0.780 0.795 0.868 0.889 0.683 0.105 74 Ostale poslovne aktivnosti 13 216 15 176 0.805 0.866 0.885 0.859 0.858 0.919 M Ostale komunalne, društvene i lične uslužne delatnosti 4 307 5 67 0.877 0.863 0.868 0.880 0.662 0.563 92 Rekreativne, sportske i kulturne aktivnosti 1 7 0.881 0.905 93 Ostale uslužne delatnosti 4 307 4 60 0.877 0.863 0.868 0.880 0.616 0.515 Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije 217 Podskup privatizovanih privrednih društava iz 2002. godine - UKUPNO Tabela SP 3. Stopa poslovnog finansijskog rezultata - po delatnostima, period 2002-2007. Broj preduzeća 2002 Broj zaposlenih 2002 Broj preduzeća 2007 Broj zaposlenih 2007 2002 2003 2004 2005 2006 2007 UKUPNO 218 29072 200 11517 -0.049 -0.042 0.054 0.094 0.089 0.116 A Poljoprivreda, lov, šumarstvo i vodoprivreda 7 345 6 201 -0.154 -0.010 0.019 0.048 -0.027 0.010 01 Poljoprivreda, lov i odgovarajuće uslužne aktivnosti 7 345 6 201 -0.154 -0.010 0.019 0.048 -0.027 0.010 B Ribarstvo 2 26 2 19 -0.121 -0.127 0.094 0.192 0.103 0.086 05 Ulov ribe; mrešćenje i uzgoj ribe u ribnjacima; usluge u ribarstvu 2 26 2 19 -0.121 -0.127 0.094 0.192 0.103 0.086 V Vađenje ruda i kamena 3 161 2 89 -0.074 0.184 0.354 0.288 0.209 0.193 14 Vađenje ostalih ruda i kamena 3 161 2 89 -0.074 0.184 0.354 0.288 0.209 0.193 G Prerađivačka industrija 90 20945 87 8177 -0.032 -0.031 0.068 0.112 0.102 0.134 15 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 17 3063 17 1746 -0.036 -0.088 -0.016 0.106 0.034 0.078 17 Proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina 4 411 4 72 -0.130 -0.454 -0.559 -0.122 -0.152 -0.014 18 Proizvodnja odevnih predmeta; dorada i bojenje krzna 6 1004 4 57 -0.381 -0.132 0.043 -0.035 -0.073 0.149 19 Štavljenje i dorada kože; proizvodnja kofera, ručih torbi, sedala, saračkih proizvoda i obuće 5 353 5 75 -0.371 -0.702 -0.490 -0.271 -0.052 -0.348 20 Prerada drveta i proizvodi od drveta i plute, osim nameštaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala 4 254 3 169 -0.038 -0.026 0.019 -0.010 -0.016 0.016 21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira 1 75 1 2 -0.267 -0.218 -4.237 -53.357 -4.209 -0.151 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija 12 718 10 64 -0.399 -0.188 -0.156 -0.347 -0.429 -0.249 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 8 4462 7 2235 0.111 -0.012 0.101 0.096 0.079 0.109 25 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa 3 330 2 159 -0.123 -0.035 0.016 0.087 0.005 0.101 26 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala 9 7952 10 2069 -0.111 0.022 0.149 0.197 0.219 0.233 27 Proizvodnja osnovnih metala 2 1133 2 578 -0.051 -0.066 -0.039 0.006 -0.014 0.074 28 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja 8 306 8 242 -0.859 -0.500 -0.060 0.108 0.019 0.003 29 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta 2 374 2 314 -0.935 -0.043 0.074 0.023 0.006 0.014 32 Proizvodnja radio, televizijske i komunikacione opreme i aparata 1 16 1 27 -0.120 -0.127 -0.027 33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata, satova i časovnika 2 75 3 71 0.135 0.133 0.092 0.079 0.040 0.064 34 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 1 63 1 44 -0.242 0.058 0.065 0.022 0.038 0.042 36 Proizvodnja nameštaja; proizvodnja raznovrsnih proizvoda, na drugom mestu nepomenuta 4 298 6 203 -2.444 -0.403 -0.108 -0.080 -0.288 -0.152 218 37 Reciklaža 1 58 1 50 0.046 -0.005 0.069 -0.477 0.005 -0.027 Đ Građevinarstvo 38 2364 29 1044 -0.123 -0.102 -0.053 -0.006 0.066 0.055 45 Građevinarstvo 38 2364 29 1044 -0.123 -0.102 -0.053 -0.006 0.066 0.055 E Trgovina na veliko i trgovina na malo; opravka motornih vozila, motocikala i predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 45 3240 36 1246 -0.162 -0.140 -0.057 -0.055 -0.030 -0.033 50 Prodaja, održavanje i opravka motornih vozila i motocikala; trgovina na malo motornim gorivima 9 664 7 258 -0.219 -0.255 -0.015 -0.033 0.039 -0.006 51 Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 13 440 13 246 -0.097 -0.074 0.016 -0.039 -0.015 0.034 52 Trgovina na malo, osim trgovina motornim vozilima i motociklima; opravka predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 23 2136 16 742 -0.178 -0.152 -0.098 -0.071 -0.062 -0.082 Ž Hoteli i restorani 4 218 4 103 -0.502 -0.413 -0.337 -0.110 -0.070 -0.025 55 Hoteli i restorani 4 218 4 103 -0.502 -0.413 -0.337 -0.110 -0.070 -0.025 Z Saobraćaj, skladištenje i veze 8 1073 8 305 -0.045 -0.018 0.018 0.017 -0.189 -0.617 60 Kopneni saobraćaj; cevovodni transport 6 950 6 277 -0.037 -0.004 0.027 0.019 -0.216 -0.997 63 Prateće i pomoćne aktivnosti u saobraćaju; aktivnost putničkih agencija 2 123 1 15 -0.114 -0.170 -0.086 -0.045 -0.018 0.033 64 Poštanske aktivnosti i telekomunikacije 1 13 -0.054 -0.115 0.026 0.039 0.028 J Aktivnosti u vezi s nekretninama, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti 17 393 21 266 -0.091 -0.202 0.014 0.122 0.075 -0.007 70 Aktivnosti u vezi s nekretninama 2 25 -0.136 -0.104 71 Iznajmljivanje mašina i opreme bez rukovaoca i iznajmljivanje predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 1 4 -0.646 0.082 -0.174 -0.110 72 Kompjuterske i srodne aktivnosti 1 7 3 9 -0.179 -0.132 0.076 0.010 -0.021 -0.240 73 Istraživanje i razvoj 2 166 1 56 -0.054 -0.180 0.070 0.200 0.176 -0.038 74 Ostale poslovne aktivnosti 13 216 15 176 -0.126 -0.266 -0.185 -0.148 -0.087 0.081 M Ostale komunalne, društvene i lične uslužne delatnosti 4 307 5 67 -0.145 -0.109 -0.199 -0.652 -0.570 -0.474 92 Rekreativne, sportske i kulturne aktivnosti 1 7 0.339 0.144 93 Ostale uslužne delatnosti 4 307 4 60 -0.145 -0.109 -0.199 -0.652 -0.757 -0.561 Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije 219 Podskup privrednih društava privatizovanih u 2002. godini - UKUPNO Tabela SP 4. Stopa neto finansijskog rezultata u periodu 2002-2007. Broj preduzeća 2002 Broj zaposlenih 2002 Broj preduzeća 2007 Broj zaposlenih 2007 2002 2003 2004 2005 2006 2007 UKUPNO 218 29072 200 11517 -0.118 -0.057 -0.003 0.065 0.072 0.090 A Poljoprivreda, lov, šumarstvo i vodoprivreda 7 345 6 201 -0.081 0.005 0.018 0.016 0.010 0.027 01 Poljoprivreda, lov i odgovarajuće uslužne aktivnosti 7 345 6 201 -0.081 0.005 0.018 0.016 0.010 0.027 B Ribarstvo 2 26 2 19 -0.235 -0.035 0.072 0.171 0.115 0.041 05 Ulov ribe; mrešćenje i uzgoj ribe u ribnjacima; usluge u ribarstvu 2 26 2 19 -0.235 -0.035 0.072 0.171 0.115 0.041 V Vađenje ruda i kamena 3 161 2 89 -0.318 0.072 0.260 0.202 0.241 0.142 14 Vađenje ostalih ruda i kamena 3 161 2 89 -0.318 0.072 0.260 0.202 0.241 0.142 G Prerađivačka industrija 90 20945 87 8177 -0.124 -0.057 - 0.076 0.087 0.105 15 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 17 3063 17 1746 -0.067 -0.138 -0.124 0.077 0.001 0.041 17 Proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina 4 411 4 72 -0.041 -0.440 -0.604 -0.154 -0.167 -0.077 18 Proizvodnja odevnih predmeta; dorada i bojenje krzna 6 1004 4 57 -0.116 0.020 0.006 -0.066 -0.087 0.018 19 Štavljenje i dorada kože; proizvodnja kofera, ručih torbi, sedala, saračkih proizvoda i obuće 5 353 5 75 -0.323 -0.615 -0.592 -0.455 -0.057 -1.506 20 Prerada drveta i proizvodi od drveta i plute, osim nameštaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala 4 254 3 169 -0.067 0.018 0.028 -0.208 -0.014 -0.003 21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira 1 75 1 2 - - -0.612 -53.357 -2.993 0.104 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija 12 718 10 64 -0.330 -0.159 -0.094 -0.178 -0.460 -0.336 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 8 4462 7 2235 0.033 -0.065 0.058 0.056 0.068 0.089 25 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa 3 330 2 159 -0.133 -0.058 -0.038 0.055 -0.052 0.077 26 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala 9 7952 10 2069 -0.309 0.011 0.008 0.140 0.190 0.204 27 Proizvodnja osnovnih metala 2 1133 2 578 -0.013 -0.065 0.017 0.005 0.015 0.035 28 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja 8 306 8 242 -0.457 -0.507 0.035 0.128 0.000 -0.023 29 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta 2 374 2 314 -0.169 0.009 0.054 0.011 0.010 0.012 32 Proizvodnja radio, televizijske i komunikacione opreme i aparata 1 16 1 27 -0.311 0.010 0.003 33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata, satova i časovnika 2 75 3 71 0.129 0.116 0.068 0.070 0.133 0.088 34 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 1 63 1 44 -0.237 0.064 0.073 0.000 0.077 0.069 36 Proizvodnja nameštaja; proizvodnja raznovrsnih proizvoda, na drugom mestu nepomenuta 4 298 6 203 -1.645 -0.316 -0.043 -0.027 -0.055 -0.171 37 Reciklaža 1 58 1 50 0.004 0.005 0.015 -0.288 0.027 0.014 Đ Građevinarstvo 38 2364 29 1044 -0.046 -0.023 -0.029 0.019 0.039 0.050 220 45 Građevinarstvo 38 2364 29 1044 -0.046 -0.023 -0.029 0.019 0.039 0.050 E Trgovina na veliko i trgovina na malo; opravka motornih vozila, motocikala i predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 45 3240 36 1246 -0.105 -0.104 -0.055 -0.045 -0.061 -0.014 50 Prodaja, održavanje i opravka motornih vozila i motocikala; trgovina na malo motornim gorivima 9 664 7 258 -0.079 -0.230 -0.080 -0.030 0.038 -0.037 51 Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 13 440 13 246 -0.039 -0.012 0.025 -0.015 -0.088 0.006 52 Trgovina na malo, osim trgovina motornim vozilima i motociklima; opravka predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 23 2136 16 742 -0.138 -0.124 -0.089 -0.071 -0.073 -0.023 Ž Hoteli i restorani 4 218 4 103 -0.277 -0.144 -0.106 -0.073 -0.125 -0.065 55 Hoteli i restorani 4 218 4 103 -0.277 -0.144 -0.106 -0.073 -0.125 -0.065 Z Saobraćaj, skladištenje i veze 8 1073 8 305 -0.015 -0.019 -0.021 -0.009 -0.499 -0.776 60 Kopneni saobraćaj; cevovodni transport 6 950 6 277 -0.017 -0.014 -0.023 -0.010 -0.574 -1.138 63 Prateće i pomoćne aktivnosti u saobraćaju; aktivnost putničkih agencija 2 123 1 15 0.000 -0.072 0.003 0.017 0.015 0.008 64 Poštanske aktivnosti i telekomunikacije 1 13 -0.016 0.002 0.002 0.008 0.005 J Aktivnosti u vezi s nekretninama, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti 17 393 21 266 -0.091 -0.064 -0.027 0.094 0.077 -0.052 70 Aktivnosti u vezi s nekretninama 2 25 -0.163 -0.455 71 Iznajmljivanje mašina i opreme bez rukovaoca i iznajmljivanje predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 1 4 -0.011 0.080 -0.107 -0.112 72 Kompjuterske i srodne aktivnosti 1 7 3 9 -0.134 - 0.029 0.004 -0.002 -0.175 73 Istraživanje i razvoj 2 166 1 56 -0.099 -0.036 0.005 0.156 0.164 -0.028 74 Ostale poslovne aktivnosti 13 216 15 176 -0.082 -0.141 -0.154 -0.105 -0.018 0.090 M Ostale komunalne, društvene i lične uslužne delatnosti 4 307 5 67 -0.144 -0.094 -0.215 -0.465 -0.522 -0.499 92 Rekreativne, sportske i kulturne aktivnosti 1 7 0.304 0.097 93 Ostale uslužne delatnosti 4 307 4 60 -0.144 -0.094 -0.215 -0.465 -0.687 -0.594 Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije 221 Podskup privredih društava privatizovanih u 2002. godini - UKUPNO Tabela SP 5. Odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti, u periodu 2002-07 Broj preduzeća 2002 Broj zaposlenih 2002 Broj preduzeća 2007 Broj zaposlenih 2007 2002 2003 2004 2005 2006 2007 UKUPNO 218 29072 200 11517 -0.155 -0.150 0.169 0.283 0.279 0.359 A Poljoprivreda, lov, šumarstvo i vodoprivreda 7 345 6 201 -1.548 -0.056 0.106 0.209 -0.172 0.067 01 Poljoprivreda, lov i odgovarajuće uslužne aktivnosti 7 345 6 201 -1.548 -0.056 0.106 0.209 -0.172 0.067 B Ribarstvo 2 26 2 19 -0.341 -0.459 0.346 0.466 0.298 0.303 05 Ulov ribe; mrešćenje i uzgoj ribe u ribnjacima; usluge u ribarstvu 2 26 2 19 -0.341 -0.459 0.346 0.466 0.298 0.303 V Vađenje ruda i kamena 3 161 2 89 -0.167 0.408 0.653 0.534 0.517 0.445 14 Vađenje ostalih ruda i kamena 3 161 2 89 -0.167 0.408 0.653 0.534 0.517 0.445 G Prerađivačka industrija 90 20945 87 8177 -0.099 -0.110 0.207 0.324 0.312 0.398 15 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 17 3063 17 1746 -0.225 -0.754 -0.064 0.341 0.139 0.301 17 Proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina 4 411 4 72 -0.464 -2.637 -4.248 -0.955 -1.331 -0.079 18 Proizvodnja odevnih predmeta; dorada i bojenje krzna 6 1004 4 57 -0.672 -0.264 0.091 -0.081 -0.322 0.402 19 Štavljenje i dorada kože; proizvodnja kofera, ručih torbi, sedala, saračkih proizvoda i obuće 5 353 5 75 -1.853 -9.201 -1.226 -0.559 -0.113 -0.870 20 Prerada drveta i proizvodi od drveta i plute, osim nameštaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala 4 254 3 169 -0.130 -0.077 0.050 -0.028 -0.045 0.042 21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira 1 75 1 2 -3.490 -1.349 -14.661 30.490 4.335 -1.027 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija 12 718 10 64 -1.211 -0.563 -0.453 -1.275 -6.010 -1.525 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 8 4462 7 2235 0.251 -0.029 0.259 0.278 0.236 0.351 25 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa 3 330 2 159 -0.550 -0.123 0.071 0.318 0.020 0.364 26 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala 9 7952 10 2069 -0.281 0.059 0.348 0.418 0.481 0.491 27 Proizvodnja osnovnih metala 2 1133 2 578 -0.353 -0.836 -0.509 0.053 -0.137 0.387 28 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja 8 306 8 242 -3.897 -1.836 -0.171 0.273 0.048 0.010 29 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta 2 374 2 314 -23.742 -0.151 0.255 0.102 0.033 0.072 32 Proizvodnja radio, televizijske i komunikacione opreme i aparata 1 16 1 27 -0.224 -0.182 -0.034 33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata, satova i časovnika 2 75 3 71 0.273 0.319 0.192 0.165 0.103 0.153 34 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 1 63 1 44 -0.677 0.143 0.147 0.058 0.084 0.088 36 Proizvodnja nameštaja; proizvodnja raznovrsnih proizvoda, na drugom mestu nepomenuta 4 298 6 203 4.382 -1.842 -0.513 -0.564 -1.675 -0.422 37 Reciklaža 1 58 1 50 0.173 -0.017 0.227 -4.956 0.016 -0.093 Đ Građevinarstvo 38 2364 29 1044 -0.384 -0.301 -0.181 -0.024 0.178 0.173 45 Građevinarstvo 38 2364 29 1044 -0.384 -0.301 -0.181 -0.024 0.178 0.173 222 E Trgovina na veliko i trgovina na malo; opravka motornih vozila, motocikala i predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 45 3240 36 1246 -1.284 -1.214 -0.385 -0.352 -0.179 -0.231 50 Prodaja, održavanje i opravka motornih vozila i motocikala; trgovina na malo motornim gorivima 9 664 7 258 -0.620 -0.787 -0.045 -0.102 0.107 -0.015 51 Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 13 440 13 246 -0.872 -0.708 0.100 -0.409 -0.128 0.224 52 Trgovina na malo, osim trgovina motornim vozilima i motociklima; opravka predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 23 2136 16 742 -1.923 -1.686 -0.871 -0.493 -0.460 -0.836 Ž Hoteli i restorani 4 218 4 103 -1.969 -1.363 -1.000 -0.230 -0.143 -0.054 55 Hoteli i restorani 4 218 4 103 -1.969 -1.363 -1.000 -0.230 -0.143 -0.054 Z Saobraćaj, skladištenje i veze 8 1073 8 305 -0.100 -0.038 0.035 0.035 -0.530 -2.826 60 Kopneni saobraćaj; cevovodni transport 6 950 6 277 -0.081 -0.008 0.051 0.038 -0.611 -6.076 63 Prateće i pomoćne aktivnosti u saobraćaju; aktivnost putničkih agencija 2 123 1 15 -0.295 -0.522 -0.363 -0.154 -0.059 0.114 64 Poštanske aktivnosti i telekomunikacije 1 13 -0.160 -0.305 0.062 0.066 0.082 J Aktivnosti u vezi s nekretninama, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti 17 393 21 266 -0.205 -0.362 0.025 0.173 0.181 -0.033 70 Aktivnosti u vezi s nekretninama 2 25 -0.413 -0.964 71 Iznajmljivanje mašina i opreme bez rukovaoca i iznajmljivanje predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 1 4 -2.712 0.141 -1.538 -0.289 72 Kompjuterske i srodne aktivnosti 1 7 3 9 -0.293 -0.199 0.398 0.029 -0.371 4.837 73 Istraživanje i razvoj 2 166 1 56 -0.105 -0.325 0.108 0.264 0.340 -0.536 74 Ostale poslovne aktivnosti 13 216 15 176 -0.350 -0.476 -0.347 -0.248 -0.184 0.171 M Ostale komunalne, društvene i lične uslužne delatnosti 4 307 5 67 -0.222 -0.169 -0.336 -1.100 -1.691 -1.578 92 Rekreativne, sportske i kulturne aktivnosti 1 7 0.477 0.201 93 Ostale uslužne delatnosti 4 307 4 60 -0.222 -0.169 -0.336 -1.100 -2.911 -2.313 Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije 223 Podskup privrednih društava privatizovanih u 2003. godini Tabela SP 6. Indikatori rentabiliteta i investicionog kapaciteta po veličini 2003 - 2007. Broj preduzeća Broj zaposlenih Stopa bruto marže Stopa poslovnog finansijskog rezultata) Stopa finansijskog rezultata iz redovnog poslovanja Stopa neto finansijskog rezultata Odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti 2003 ukupno 684 65322 0.374 -0.066 -0.074 -0.076 -0.260 mala 489 19676 0.485 -0.196 -0.124 -0.124 -0.810 srednja 152 20220 0.409 -0.128 -0.129 -0.129 -0.499 velika 43 25426 0.342 -0.022 -0.046 -0.050 -0.086 2004 ukupno 667 59143 0.369 -0.105 -0.117 -0.118 -0.441 mala 486 18482 0.398 -0.087 -0.076 -0.078 -0.367 srednja 144 19643 0.423 -0.049 -0.061 -0.063 -0.178 velika 37 21018 0.343 -0.130 -0.147 -0.148 -0.579 2005 ukupno 619 45445 0.374 -0.019 -0.047 -0.045 -0.088 mala 448 12745 0.456 -0.081 -0.071 -0.073 -0.286 srednja 137 15653 0.395 -0.032 -0.055 -0.057 -0.122 velika 34 17047 0.355 -0.005 -0.040 -0.038 -0.028 2006 ukupno 629 40148 0.373 0.014 0.026 0.022 0.066 mala 464 10400 0.449 -0.056 -0.068 -0.068 -0.222 srednja 135 14208 0.380 -0.047 -0.054 -0.057 -0.188 velika 30 15540 0.360 0.041 0.060 0.055 0.196 2007 ukupno 615 36828 0.352 0.023 0.020 0.016 0.114 mala 449 7841 0.422 -0.054 -0.061 -0.062 -0.225 srednja 135 13468 0.331 0.000 0.036 0.031 -0.001 velika 31 15519 0.351 0.040 0.024 0.020 0.197 Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije 224 Podskup privrednih društava privatizovanih u 2003. godini - UKUPNO Tabela SP 7. Stopa bruto marže po delatnostima u periodu 2003-2007. Broj preduzeća 2003 Broj zaposlenih 2003 Broj preduzeća 2007 Broj zaposlenih 2007 2003 2004 2005 2006 2007 UKUPNO 684 65322 615 36828 0.374 0.369 0.374 0.373 0.352 A Poljoprivreda, lov, šumarstvo i vodoprivreda 39 4203 37 2212 0.376 0.464 0.434 0.400 0.381 01 Poljoprivreda, lov i odgovarajuće uslužne aktivnosti 39 4203 37 2212 0.376 0.464 0.434 0.400 0.381 V Vađenje ruda i kamena 11 1654 8 914 0.649 0.639 0.672 0.694 0.670 14 Vađenje ostalih ruda i kamena 11 1654 8 914 0.649 0.639 0.672 0.694 0.670 G Prerađivačka industrija 257 34095 236 18202 0.441 0.391 0.409 0.423 0.416 15 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 45 6465 38 5018 0.382 0.373 0.392 0.366 0.392 16 Proizvodnja duvanskih proizvoda 2 2907 2 1201 0.607 0.546 0.525 0.592 0.584 17 Proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina 14 1333 13 310 0.451 0.459 0.464 0.479 0.582 18 Proizvodnja odevnih predmeta; dorada i bojenje krzna 23 2150 15 500 0.339 0.092 0.511 0.522 0.583 19 Štavljenje i dorada kože; proizvodnja kofera, ručih torbi, sedala, saračkih proizvoda i obuće 8 397 11 540 0.675 0.689 0.624 0.663 0.665 20 Prerada drveta i proizvodi od drveta i plute, osim nameštaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala 17 1162 16 460 0.394 0.409 0.439 0.327 0.358 21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira 5 1095 4 464 0.299 0.291 0.274 0.292 0.307 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija 23 920 19 229 0.505 0.397 0.472 0.509 0.556 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 3 246 3 129 0.452 0.417 0.387 0.374 0.504 25 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa 7 989 7 605 0.318 0.280 0.230 0.175 0.230 26 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala 28 4751 25 2121 0.526 0.527 0.479 0.516 0.518 27 Proizvodnja osnovnih metala 3 3432 3 1895 0.279 0.215 0.323 0.265 0.300 28 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja 24 1591 30 1229 0.404 0.466 0.477 0.475 0.463 29 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta 17 1610 13 370 0.381 0.387 0.496 0.421 0.562 31 Proizvodnja električnih mašina i aparata, na drugom mestu nepomenuta 8 1408 8 1079 0.249 0.196 0.176 0.203 0.153 33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata, satova i časovnika 1 55 2 45 0.539 0.603 0.744 0.545 0.487 34 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 5 1322 6 908 0.505 0.545 0.468 0.480 0.445 35 Proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava 1 397 1 227 0.641 0.377 0.568 0.706 0.661 36 Proizvodnja nameštaja; proizvodnja raznovrsnih proizvoda, na drugom mestu nepomenuta 12 1299 11 347 0.400 0.410 0.360 0.342 0.389 37 Reciklaža 11 566 9 525 0.312 0.345 0.174 0.196 0.137 Đ Građevinarstvo 100 6498 84 4065 0.643 0.654 0.647 0.662 0.685 45 Građevinarstvo 100 6498 84 4065 0.643 0.654 0.647 0.662 0.685 E Trgovina na veliko i trgovina na malo; opravka motornih vozila, motocikala i predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 112 8009 92 5379 0.096 0.108 0.115 0.115 0.124 225 50 Prodaja, održavanje i opravka motornih vozila i motocikala; trgovina na malo motornim gorivima 25 2751 17 1836 0.073 0.078 0.068 0.066 0.075 51 Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 38 1477 35 663 0.219 0.211 0.235 0.299 0.191 52 Trgovina na malo, osim trgovina motornim vozilima i motociklima; opravka predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 49 3781 40 2880 0.170 0.161 0.217 0.216 0.213 Ž Hoteli i restorani 49 4444 52 2081 0.518 0.495 0.523 0.521 0.563 55 Hoteli i restorani 49 4444 52 2081 0.518 0.495 0.523 0.521 0.563 Z Saobraćaj, skladištenje i veze 50 5068 44 2389 0.664 0.651 0.737 0.815 0.839 60 Kopneni saobraćaj; cevovodni transport 29 2333 24 959 0.546 0.606 0.593 0.665 0.660 61 Vodeni saobraćaj 2 134 1 - 0.214 0.387 0.447 0.527 - 63 Prateće i pomoćne aktivnosti u saobraćaju; aktivnost putničkih agencija 18 2597 17 1134 0.767 0.699 0.819 0.812 0.825 64 Poštanske aktivnosti i telekomunikacije 1 4 2 296 0.648 0.903 0.713 0.968 0.969 J Aktivnosti u vezi s nekretninama, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti 43 716 40 1347 0.672 0.468 0.551 0.758 0.782 70 Aktivnosti u vezi s nekretninama 2 12 0.917 71 Iznajmljivanje mašina i opreme bez rukovaoca i iznajmljivanje predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 2 40 0.635 0.689 0.820 72 Kompjuterske i srodne aktivnosti 4 117 5 95 0.531 0.345 0.373 0.504 0.586 73 Istraživanje i razvoj 1 14 1 7 0.519 0.391 0.580 0.589 0.576 74 Ostale poslovne aktivnosti 36 545 32 1233 0.712 0.497 0.593 0.813 0.822 L Obrazovanje 7 129 7 85 0.766 0.726 0.753 0.759 0.742 80 Obrazovanje 7 129 7 85 0.766 0.726 0.753 0.759 0.742 Lj Zdravstveni i socijalni rad 1 14 1 4 0.857 0.753 -2.409 0.897 0.320 85 Zdravstveni i socijalni rad 1 14 1 4 0.857 0.753 -2.409 0.897 0.320 M Ostale komunalne, društvene i lične uslužne delatnosti 15 492 14 150 0.934 0.930 0.966 0.782 0.872 90 Odstranjivanje otpadaka i smeća, sanitarne i slične aktivnosti 1 41 1 40 0.968 0.968 0.952 0.928 0.932 92 Rekreativne, sportske i kulturne aktivnosti 2 79 1 5 0.981 0.946 0.984 0.909 -0.938 93 Ostale uslužne delatnosti 12 372 12 105 0.793 0.742 0.706 0.725 0.707 Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije 226 Podskup privrednih društava privatizovanih u 2003. godini - UKUPNO Tabela SP 8. Stopa poslovnog finasijskog rezulata po delatnostima u periodu 2003-2007. Broj preduzeća 2003 Broj zaposlenih 2003 Broj preduzeća 2007 Broj zaposlenih 2007 2003 2004 2005 2006 2007 UKUPNO 684 65322 615 36828 -0.066 -0.105 -0.019 0.014 0.023 A Poljoprivreda, lov, šumarstvo i vodoprivreda 39 4203 37 2212 -0.253 -0.003 -0.019 -0.091 -0.045 01 Poljoprivreda, lov i odgovarajuće uslužne aktivnosti 39 4203 37 2212 -0.253 -0.003 -0.019 -0.091 -0.045 V Vađenje ruda i kamena 11 1654 8 914 -0.016 -0.004 0.078 0.069 -0.047 14 Vađenje ostalih ruda i kamena 11 1654 8 914 -0.016 -0.004 0.078 0.069 -0.047 G Prerađivačka industrija 257 34095 236 18202 -0.022 -0.152 0.002 0.058 0.064 15 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 45 6465 38 5018 -0.044 0.028 0.071 0.075 0.091 16 Proizvodnja duvanskih proizvoda 2 2907 2 1201 0.144 -0.572 -0.011 0.140 0.120 17 Proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina 14 1333 13 310 -0.399 -0.127 -0.433 -1.039 -0.996 18 Proizvodnja odevnih predmeta; dorada i bojenje krzna 23 2150 15 500 -0.144 -0.492 -0.119 -0.277 -0.101 19 Štavljenje i dorada kože; proizvodnja kofera, ručih torbi, sedala, saračkih proizvoda i obuće 8 397 11 540 -0.348 -0.772 -0.396 -0.325 -0.248 20 Prerada drveta i proizvodi od drveta i plute, osim nameštaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala 17 1162 16 460 -0.222 -0.109 -0.158 -0.277 -0.135 21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira 5 1095 4 464 -0.069 -0.141 -0.099 -0.086 -0.033 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija 23 920 19 229 -0.304 -0.176 -0.149 -0.122 -0.081 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 3 246 3 129 -0.163 -0.026 -0.033 -0.176 -0.250 25 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa 7 989 7 605 -0.064 0.044 0.065 -0.001 0.043 26 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala 28 4751 25 2121 -0.077 -0.023 -0.053 0.054 0.080 27 Proizvodnja osnovnih metala 3 3432 3 1895 -0.094 -0.017 0.024 0.016 0.044 28 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja 24 1591 30 1229 -0.145 -0.034 -0.001 -0.074 0.011 29 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta 17 1610 13 370 -0.160 -0.064 -0.134 -0.240 -0.053 31 Proizvodnja električnih mašina i aparata, na drugom mestu nepomenuta 8 1408 8 1079 -0.025 -0.009 -0.030 0.010 -0.033 33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata, satova i časovnika 1 55 2 45 -0.296 -0.001 -0.190 -1.696 -1.651 34 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 5 1322 6 908 -0.143 -0.013 0.008 -0.009 0.016 35 Proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava 1 397 1 227 -5.222 -1.977 -1.022 -0.561 -0.791 36 Proizvodnja nameštaja; proizvodnja raznovrsnih proizvoda, na drugom mestu nepomenuta 12 1299 11 347 -0.223 -0.264 -0.292 -0.142 -0.155 37 Reciklaža 11 566 9 525 -0.114 0.086 0.023 0.003 -0.008 Đ Građevinarstvo 100 6498 84 4065 -0.059 0.043 0.039 0.062 0.042 45 Građevinarstvo 100 6498 84 4065 -0.059 0.043 0.039 0.062 0.042 E Trgovina na veliko i trgovina na malo; opravka motornih vozila, motocikala i predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 112 8009 92 5379 -0.080 -0.063 -0.070 -0.053 -0.012 227 50 Prodaja, održavanje i opravka motornih vozila i motocikala; trgovina na malo motornim gorivima 25 2751 17 1836 -0.046 -0.052 -0.089 -0.064 -0.038 51 Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 38 1477 35 663 -0.325 -0.057 -0.030 -0.116 0.037 52 Trgovina na malo, osim trgovina motornim vozilima i motociklima; opravka predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 49 3781 40 2880 -0.172 -0.098 -0.029 0.005 0.023 Ž Hoteli i restorani 49 4444 52 2081 -0.371 -0.311 -0.154 -0.128 -0.128 55 Hoteli i restorani 49 4444 52 2081 -0.371 -0.311 -0.154 -0.128 -0.128 Z Saobraćaj, skladištenje i veze 50 5068 44 2389 -0.126 -0.097 -0.042 -0.059 -0.062 60 Kopneni saobraćaj; cevovodni transport 29 2333 24 959 -0.073 -0.031 0.026 0.037 -0.008 61 Vodeni saobraćaj 2 134 1 - -0.819 -0.159 -0.286 -0.132 - 63 Prateće i pomoćne aktivnosti u saobraćaju; aktivnost putničkih agencija 18 2597 17 1134 -0.148 -0.141 -0.063 -0.068 -0.102 64 Poštanske aktivnosti i telekomunikacije 1 4 2 296 -0.264 0.122 0.017 -0.115 -0.039 J Aktivnosti u vezi s nekretninama, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti 43 716 40 1347 -0.196 -0.065 -0.141 -0.086 -0.073 70 Aktivnosti u vezi s nekretninama 2 12 -0.305 71 Iznajmljivanje mašina i opreme bez rukovaoca i iznajmljivanje predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 2 40 -0.893 -1.212 -0.887 72 Kompjuterske i srodne aktivnosti 4 117 5 95 -0.107 -0.012 -0.018 -0.025 0.076 73 Istraživanje i razvoj 1 14 1 7 -0.051 0.017 0.042 - 0.005 74 Ostale poslovne aktivnosti 36 545 32 1233 -0.206 -0.070 -0.175 -0.100 -0.098 L Obrazovanje 7 129 7 85 -0.136 -0.240 0.006 -0.025 -0.021 80 Obrazovanje 7 129 7 85 -0.136 -0.240 0.006 -0.025 -0.021 Lj Zdravstveni i socijalni rad 1 14 1 4 -0.069 -0.030 -11.015 0.116 -1.023 85 Zdravstveni i socijalni rad 1 14 1 4 -0.069 -0.030 -11.015 0.116 -1.023 M Ostale komunalne, društvene i lične uslužne delatnosti 15 492 14 150 -0.906 -0.101 -0.061 -0.083 0.129 90 Odstranjivanje otpadaka i smeća, sanitarne i slične aktivnosti 1 41 1 40 0.037 -0.055 -0.049 0.003 0.214 92 Rekreativne, sportske i kulturne aktivnosti 2 79 1 5 -1.351 -0.099 -0.064 -2.707 -22.896 93 Ostale uslužne delatnosti 12 372 12 105 -0.171 -0.141 -0.011 -0.075 -0.086 Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije 228 Podskup privrednih društava privatizovanih u 2003. godini - UKUPNO Tabela SP 9. Stopa neto finansijskog rezultata po delatnostima u periodu 2003-2007. Broj preduzeća 2003 Broj zaposlenih 2003 Broj preduzeća 2007 Broj zaposlenih 2007 2003 2004 2005 2006 2007 UKUPNO 684 65322 615 36828 -0.076 -0.118 -0.045 0.022 0.016 A Poljoprivreda, lov, šumarstvo i vodoprivreda 39 4203 37 2212 -0.228 -0.066 -0.086 -0.077 0.004 01 Poljoprivreda, lov i odgovarajuće uslužne aktivnosti 39 4203 37 2212 -0.228 -0.066 -0.086 -0.077 0.004 V Vađenje ruda i kamena 11 1654 8 914 -0.060 -0.062 0.014 -0.006 -0.128 14 Vađenje ostalih ruda i kamena 11 1654 8 914 -0.060 -0.062 0.014 -0.006 -0.128 G Prerađivačka industrija 257 34095 236 18202 -0.069 -0.160 -0.031 0.067 0.037 15 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 45 6465 38 5018 -0.052 -0.031 0.016 0.055 0.053 16 Proizvodnja duvanskih proizvoda 2 2907 2 1201 -0.012 -0.520 -0.026 0.181 0.089 17 Proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina 14 1333 13 310 -0.309 -0.324 -0.556 -0.901 -0.761 18 Proizvodnja odevnih predmeta; dorada i bojenje krzna 23 2150 15 500 -0.100 -0.392 -0.123 -0.312 -0.129 19 Štavljenje i dorada kože; proizvodnja kofera, ručih torbi, sedala, saračkih proizvoda i obuće 8 397 11 540 -0.245 -0.339 -0.440 -0.089 -0.122 20 Prerada drveta i proizvodi od drveta i plute, osim nameštaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala 17 1162 16 460 -0.135 -0.078 -0.227 -0.353 -0.236 21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira 5 1095 4 464 -0.312 -0.168 -0.161 -0.121 -0.064 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija 23 920 19 229 -0.282 -0.164 -0.135 -0.102 -0.174 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 3 246 3 129 -0.260 -0.143 -0.072 -0.126 -0.389 25 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa 7 989 7 605 0.168 -0.023 0.029 0.008 0.008 26 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala 28 4751 25 2121 -0.053 -0.085 -0.155 0.098 0.046 27 Proizvodnja osnovnih metala 3 3432 3 1895 -0.113 0.000 -0.001 0.015 0.024 28 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja 24 1591 30 1229 -0.099 -0.018 -0.005 -0.161 0.010 29 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta 17 1610 13 370 -0.166 -0.081 -0.130 -0.355 -0.102 31 Proizvodnja električnih mašina i aparata, na drugom mestu nepomenuta 8 1408 8 1079 -0.027 -0.029 -0.063 0.034 -0.003 33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata, satova i časovnika 1 55 2 45 -0.295 0.003 -0.221 -1.853 -0.296 34 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 5 1322 6 908 -0.203 -0.113 0.006 -0.133 -0.014 35 Proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava 1 397 1 227 -2.520 -0.103 -1.416 -0.064 -0.452 36 Proizvodnja nameštaja; proizvodnja raznovrsnih proizvoda, na drugom mestu nepomenuta 12 1299 11 347 -0.368 -0.114 -0.004 -0.123 -0.209 37 Reciklaža 11 566 9 525 -0.111 0.060 0.006 0.007 0.006 Đ Građevinarstvo 100 6498 84 4065 0.003 0.040 0.042 0.015 0.067 45 Građevinarstvo 100 6498 84 4065 0.003 0.040 0.042 0.015 0.067 E Trgovina na veliko i trgovina na malo; opravka motornih vozila, motocikala i predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 112 8009 92 5379 -0.072 -0.088 -0.094 -0.040 -0.004 229 50 Prodaja, održavanje i opravka motornih vozila i motocikala; trgovina na malo motornim gorivima 25 2751 17 1836 -0.040 -0.092 -0.125 -0.046 -0.062 51 Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 38 1477 35 663 -0.253 -0.089 -0.048 -0.088 0.135 52 Trgovina na malo, osim trgovina motornim vozilima i motociklima; opravka predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 49 3781 40 2880 -0.172 -0.078 -0.017 -0.002 0.009 Ž Hoteli i restorani 49 4444 52 2081 -0.264 -0.256 -0.153 -0.090 -0.050 55 Hoteli i restorani 49 4444 52 2081 -0.264 -0.256 -0.153 -0.090 -0.050 Z Saobraćaj, skladištenje i veze 50 5068 44 2389 -0.110 -0.096 -0.038 -0.011 -0.087 60 Kopneni saobraćaj; cevovodni transport 29 2333 24 959 -0.052 -0.034 -0.023 0.035 0.002 61 Vodeni saobraćaj 2 134 1 - -0.122 -0.073 -0.081 -0.231 -16.926 63 Prateće i pomoćne aktivnosti u saobraćaju; aktivnost putničkih agencija 18 2597 17 1134 -0.154 -0.140 -0.042 0.034 -0.112 64 Poštanske aktivnosti i telekomunikacije 1 4 2 296 -0.086 -0.001 0.048 -0.115 -0.099 J Aktivnosti u vezi s nekretninama, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti 43 716 40 1347 -0.124 -0.041 -0.030 0.020 -0.049 70 Aktivnosti u vezi s nekretninama 2 12 -0.949 71 Iznajmljivanje mašina i opreme bez rukovaoca i iznajmljivanje predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 2 40 -0.468 -1.777 -1.600 72 Kompjuterske i srodne aktivnosti 4 117 5 95 -0.116 -0.020 -0.002 -0.027 0.037 73 Istraživanje i razvoj 1 14 1 7 -0.060 0.007 0.032 0.002 0.001 74 Ostale poslovne aktivnosti 36 545 32 1233 -0.119 -0.031 -0.014 0.029 -0.036 L Obrazovanje 7 129 7 85 -0.120 -0.112 -0.004 -0.046 -0.031 80 Obrazovanje 7 129 7 85 -0.120 -0.112 -0.004 -0.046 -0.031 Lj Zdravstveni i socijalni rad 1 14 1 4 - 0.001 0.003 0.008 0.092 85 Zdravstveni i socijalni rad 1 14 1 4 - 0.001 0.003 0.008 0.092 M Ostale komunalne, društvene i lične uslužne delatnosti 15 492 14 150 -0.014 -0.143 -0.087 -0.102 0.090 90 Odstranjivanje otpadaka i smeća, sanitarne i slične aktivnosti 1 41 1 40 0.038 -0.055 -0.046 0.010 0.174 92 Rekreativne, sportske i kulturne aktivnosti 2 79 1 5 0.000 -0.146 -0.089 -2.751 -46.333 93 Ostale uslužne delatnosti 12 372 12 105 -0.115 -0.140 -0.071 -0.104 -0.081 Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije 230 Podskup privrednih društava privatizovanih u 2003. godini - UKUPNO Tabela SP 10. Odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti tokom 2003-07. Broj preduzeća 2003 Broj zaposlenih 2003 Broj preduzeća 2007 Broj zaposlenih 2007 2003 2004 2005 2006 2007 UKUPNO 684 65322 615 36828 -0.260 -0.441 -0.088 0.066 0.114 A Poljoprivreda, lov, šumarstvo i vodoprivreda 39 4203 37 2212 -1.216 -0.010 -0.061 -0.353 -0.195 01 Poljoprivreda, lov i odgovarajuće uslužne aktivnosti 39 4203 37 2212 -1.216 -0.010 -0.061 -0.353 -0.195 V Vađenje ruda i kamena 11 1654 8 914 -0.033 -0.008 0.143 0.134 -0.094 14 Vađenje ostalih ruda i kamena 11 1654 8 914 -0.033 -0.008 0.143 0.134 -0.094 G Prerađivačka industrija 257 34095 236 18202 -0.063 -0.571 0.007 0.221 0.241 15 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 45 6465 38 5018 -0.152 0.101 0.231 0.265 0.304 16 Proizvodnja duvanskih proizvoda 2 2907 2 1201 0.270 -1.984 -0.060 0.493 0.423 17 Proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina 14 1333 13 310 -1.194 -0.340 -1.187 -3.711 -6.429 18 Proizvodnja odevnih predmeta; dorada i bojenje krzna 23 2150 15 500 -0.540 10.742 -0.303 -0.784 -0.257 19 Štavljenje i dorada kože; proizvodnja kofera, ručih torbi, sedala, saračkih proizvoda i obuće 8 397 11 540 -0.819 -1.593 -0.860 -0.644 -0.438 20 Prerada drveta i proizvodi od drveta i plute, osim nameštaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala 17 1162 16 460 -0.820 -0.373 -0.457 -1.621 -0.587 21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira 5 1095 4 464 -0.297 -0.616 -0.466 -0.377 -0.133 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija 23 920 19 229 -1.033 -0.723 -0.443 -0.351 -0.263 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 3 246 3 129 -0.482 -0.079 -0.107 -0.722 -0.742 25 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa 7 989 7 605 -0.309 0.195 0.317 -0.010 0.215 26 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala 28 4751 25 2121 -0.182 -0.054 -0.146 0.136 0.201 27 Proizvodnja osnovnih metala 3 3432 3 1895 -0.441 -0.099 0.090 0.087 0.219 28 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja 24 1591 30 1229 -0.491 -0.095 -0.003 -0.246 0.038 29 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta 17 1610 13 370 -0.655 -0.250 -0.427 -0.958 -0.125 31 Proizvodnja električnih mašina i aparata, na drugom mestu nepomenuta 8 1408 8 1079 -0.128 -0.058 -0.231 0.068 -0.310 33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata, satova i časovnika 1 55 2 45 -1.029 -0.003 -0.453 -8.362 -6.084 34 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 5 1322 6 908 -0.352 -0.026 0.019 -0.024 0.047 35 Proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava 1 397 1 227 52.499 -13.527 -2.366 -0.962 -1.521 36 Proizvodnja nameštaja; proizvodnja raznovrsnih proizvoda, na drugom mestu nepomenuta 12 1299 11 347 -0.876 -0.986 -1.162 -0.565 -0.536 37 Reciklaža 11 566 9 525 -0.578 0.370 0.221 0.030 -0.109 Đ Građevinarstvo 100 6498 84 4065 -0.207 0.129 0.119 0.189 0.144 45 Građevinarstvo 100 6498 84 4065 -0.207 0.129 0.119 0.189 0.144 E Trgovina na veliko i trgovina na malo; opravka motornih vozila, motocikala i predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 112 8009 92 5379 -1.689 -0.887 -1.172 -0.857 -0.155 231 50 Prodaja, održavanje i opravka motornih vozila i motocikala; trgovina na malo motornim gorivima 25 2751 17 1836 -1.317 -1.029 -4.664 -2.049 -0.740 51 Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 38 1477 35 663 -3.138 -0.364 -0.191 -1.209 0.438 52 Trgovina na malo, osim trgovina motornim vozilima i motociklima; opravka predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 49 3781 40 2880 -1.890 -0.995 -0.190 0.033 0.147 Ž Hoteli i restorani 49 4444 52 2081 -1.181 -0.949 -0.405 -0.329 -0.305 55 Hoteli i restorani 49 4444 52 2081 -1.181 -0.949 -0.405 -0.329 -0.305 Z Saobraćaj, skladištenje i veze 50 5068 44 2389 -0.378 -0.278 -0.110 -0.173 -0.200 60 Kopneni saobraćaj; cevovodni transport 29 2333 24 959 -0.226 -0.093 0.066 0.090 -0.021 61 Vodeni saobraćaj 2 134 1 - -17.217 -0.596 -1.709 -0.385 4.512 63 Prateće i pomoćne aktivnosti u saobraćaju; aktivnost putničkih agencija 18 2597 17 1134 -0.421 -0.387 -0.162 -0.210 -0.357 64 Poštanske aktivnosti i telekomunikacije 1 4 2 296 -0.675 0.154 0.026 -0.382 -0.129 J Aktivnosti u vezi s nekretninama, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti 43 716 40 1347 -0.601 -0.277 -0.540 -0.182 -0.141 70 Aktivnosti u vezi s nekretninama 2 12 -0.440 71 Iznajmljivanje mašina i opreme bez rukovaoca i iznajmljivanje predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 2 40 -3.219 11.065 -15.157 72 Kompjuterske i srodne aktivnosti 4 117 5 95 -0.298 -0.054 -0.074 -0.086 0.216 73 Istraživanje i razvoj 1 14 1 7 -0.317 0.096 0.221 - 0.034 74 Ostale poslovne aktivnosti 36 545 32 1233 -0.630 -0.290 -0.637 -0.195 -0.174 L Obrazovanje 7 129 7 85 -0.239 -0.477 0.010 -0.047 -0.039 80 Obrazovanje 7 129 7 85 -0.239 -0.477 0.010 -0.047 -0.039 Lj Zdravstveni i socijalni rad 1 14 1 4 -0.124 -0.096 1.869 0.166 8.098 85 Zdravstveni i socijalni rad 1 14 1 4 -0.124 -0.096 1.869 0.166 8.098 M Ostale komunalne, društvene i lične uslužne delatnosti 15 492 14 150 1.851 -0.211 -0.123 -0.143 0.312 90 Odstranjivanje otpadaka i smeća, sanitarne i slične aktivnosti 1 41 1 40 0.069 -0.083 -0.071 0.005 0.544 92 Rekreativne, sportske i kulturne aktivnosti 2 79 1 5 1.261 -0.213 -0.131 -3.181 11.330 93 Ostale uslužne delatnosti 12 372 12 105 -0.297 -0.254 -0.022 -0.137 -0.183 Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije 232 Podskup privrednih društava privatizovanih u 2004. godini Tabela SP 11. Indikatori rentabiliteta, preduzeća razvrstana po veličini 2004 - 2007. Broj preduzeća Broj zaposlenih Stopa bruto marže Stopa poslovnog finansijskog rezultata Stopa finansijskog rezultata iz redovnog poslovanja Stopa neto finansijskog rezultata Odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti 2004 ukupno 263 32024 0.361 -0.166 -0.054 -0.056 -0.681 mala 158 6306 0.413 -0.175 -0.092 -0.092 -0.672 srednja 80 11589 0.414 -0.181 -0.136 -0.141 -0.618 velika 25 14129 0.321 -0.156 -0.014 -0.014 -0.729 2005 ukupno 245 27155 0.370 -0.107 -0.136 -0.137 -0.411 mala 141 6669 0.411 -0.347 -0.322 -0.323 -1.273 srednja 81 10234 0.374 -0.081 -0.065 -0.066 -0.312 velika 23 10252 0.352 -0.047 -0.123 -0.123 -0.182 2006 ukupno 247 23490 0.345 -0.065 -0.019 -0.020 -0.283 mala 156 4035 0.447 -0.073 -0.056 -0.060 -0.243 srednja 72 7759 0.371 -0.080 -0.069 -0.068 -0.308 velika 19 11696 0.311 -0.055 0.012 0.011 -0.276 2007 ukupno 246 19419 0.354 -0.062 -0.044 -0.048 -0.295 mala 155 2655 0.427 -0.077 -0.009 -0.030 -0.329 srednja 70 6873 0.399 -0.073 -0.095 -0.096 -0.272 velika 21 9891 0.323 -0.056 -0.030 -0.032 -0.302 Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije 233 Podskup privrednih društava privatizovanih u 2004. godini – UKUPNO Tabela SP 12. Stopa bruto marže, po delatnostima u periodu 2004-2007. Broj preduzeća 2004 Broj zaposlenih 2004 Broj preduzeća 2007 Broj zaposlenih 2007 2004 2005 2006 2007 UKUPNO 263 32024 246 19419 0.361 0.370 0.345 0.354 A Poljoprivreda, lov, šumarstvo i vodoprivreda 37 3731 37 1944 0.428 0.436 0.417 0.361 01 Poljoprivreda, lov i odgovarajuće uslužne aktivnosti 37 3731 37 1944 0.428 0.436 0.417 0.361 B Ribarstvo 3 53 4 66 0.660 0.445 0.329 0.146 05 Ulov ribe; mrešćenje i uzgoj ribe u ribnjacima; usluge u ribarstvu 3 53 4 66 0.660 0.445 0.329 0.146 V Vađenje ruda i kamena 4 464 4 473 0.500 0.605 0.667 0.649 13 Vađenje ruda metala 2 368 2 399 0.477 0.601 0.680 0.684 14 Vađenje ostalih ruda i kamena 2 96 2 74 0.657 0.633 0.576 0.442 G Prerađivačka industrija 109 20133 105 12385 0.298 0.300 0.264 0.285 15 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 24 5120 23 2553 0.325 0.236 0.257 0.302 17 Proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina 5 444 5 191 0.284 0.245 0.154 0.154 18 Proizvodnja odevnih predmeta; dorada i bojenje krzna 8 1354 7 621 0.562 0.676 0.588 0.714 19 Štavljenje i dorada kože; proizvodnja kofera, ručih torbi, sedala, saračkih proizvoda i obuće 1 165 1 140 -2.075 -0.160 0.754 0.301 20 Prerada drveta i proizvodi od drveta i plute, osim nameštaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala 2 1215 1 2 0.266 0.189 0.137 0.044 21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira 2 320 1 170 0.330 0.354 0.334 0.309 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija 7 227 7 61 0.421 0.510 0.619 0.704 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 5 2257 5 1347 0.381 0.429 0.334 0.049 25 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa 4 663 3 226 0.291 0.278 0.372 0.331 26 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala 11 665 10 186 0.525 0.332 0.342 0.317 27 Proizvodnja osnovnih metala 3 2746 3 2172 0.031 0.255 0.205 0.194 28 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja 7 585 11 665 0.485 0.311 0.351 0.414 29 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta 7 1163 4 261 0.403 0.382 0.119 0.304 31 Proizvodnja električnih mašina i aparata, na drugom mestu nepomenuta 3 144 4 1942 0.514 0.567 0.269 0.270 32 Proizvodnja radio, televizijske i komunikacione opreme i aparata 1 53 1 53 0.684 0.771 0.849 0.863 33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata, satova i časovnika 1 80 1 51 0.615 0.623 0.603 0.582 34 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 4 718 5 539 0.597 0.520 0.404 0.501 35 Proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava 4 1498 4 883 0.430 0.458 0.364 0.541 36 Proizvodnja nameštaja; proizvodnja raznovrsnih proizvoda, na drugom mestu nepomenuta 4 367 2 105 0.477 0.528 0.280 0.201 37 Reciklaža 6 349 7 217 0.235 0.189 0.248 0.208 Đ Građevinarstvo 36 3101 30 2304 0.552 0.602 0.601 0.663 45 Građevinarstvo 36 3101 30 2304 0.552 0.602 0.601 0.663 234 E Trgovina na veliko i trgovina na malo; opravka motornih vozila, motocikala i predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 34 2231 28 709 0.196 0.192 0.245 0.210 50 Prodaja, održavanje i opravka motornih vozila i motocikala; trgovina na malo motornim gorivima 6 416 4 89 0.308 0.526 0.486 0.593 51 Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 11 661 10 225 0.141 0.134 0.197 0.171 52 Trgovina na malo, osim trgovina motornim vozilima i motociklima; opravka predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 17 1154 14 395 0.265 0.306 0.352 0.294 Ž Hoteli i restorani 10 606 10 453 0.514 0.684 0.725 0.765 55 Hoteli i restorani 10 606 10 453 0.514 0.684 0.725 0.765 Z Saobraćaj, skladištenje i veze 12 1377 12 1012 0.578 0.503 0.508 0.438 60 Kopneni saobraćaj; cevovodni transport 9 1309 9 964 0.576 0.500 0.504 0.437 61 Vodeni saobraćaj 1 3 1 3 0.814 0.675 0.784 0.334 63 Prateće i pomoćne aktivnosti u saobraćaju; aktivnost putničkih agencija 2 65 1 43 0.612 0.620 0.650 0.437 64 Poštanske aktivnosti i telekomunikacije 1 2 1.000 J Aktivnosti u vezi s nekretninama, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti 9 195 9 38 0.590 0.373 0.309 0.444 70 Aktivnosti u vezi s nekretninama 1 6 0.994 0.989 72 Kompjuterske i srodne aktivnosti 1 106 1 2 0.651 0.693 0.996 1.000 73 Istraživanje i razvoj 1 18 1 9 0.434 0.453 0.221 0.225 74 Ostale poslovne aktivnosti 7 71 6 21 0.717 0.350 0.403 0.677 L Obrazovanje 3 16 2 6 0.808 0.790 0.796 0.700 80 Obrazovanje 3 16 2 6 0.808 0.790 0.796 0.700 Lj Zdravstveni i socijalni rad 1 49 1 2 0.148 0.879 0.753 0.972 85 Zdravstveni i socijalni rad 1 49 1 2 0.148 0.879 0.753 0.972 M Ostale komunalne, društvene i lične uslužne delatnosti 5 68 4 27 0.874 0.885 0.686 0.730 92 Rekreativne, sportske i kulturne aktinosti 2 17 2 13 0.849 0.964 0.651 0.713 93 Ostale uslužne delatnosti 3 51 2 14 0.900 0.807 0.901 0.908 Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije 235 Privredna društva privatizovana u 2004. godini– UKUPNO Tabela SP 13. Stopa poslovnog finansijskog rezulata, po delatnostima u periodu 2004-2007. Broj preduzeća 2004 Broj zaposlenih 2004 Broj preduzeća 2007 Broj zaposlenih 2007 2004 2005 2006 2007 UKUPNO 263 32024 246 19419 -0.166 -0.107 -0.065 -0.062 A Poljoprivreda, lov, šumarstvo i vodoprivreda 37 3731 37 1944 -0.097 0.001 -0.021 -0.048 01 Poljoprivreda, lov i odgovarajuće uslužne aktivnosti 37 3731 37 1944 -0.097 0.001 -0.021 -0.048 B Ribarstvo 3 53 4 66 -1.733 -0.470 -0.110 -0.349 05 Ulov ribe; mrešćenje i uzgoj ribe u ribnjacima; usluge u ribarstvu 3 53 4 66 -1.733 -0.470 -0.110 -0.349 V Vađenje ruda i kamena 4 464 4 473 -0.449 0.075 0.246 0.239 13 Vađenje ruda metala 2 368 2 399 -0.451 0.096 0.274 0.275 14 Vađenje ostalih ruda i kamena 2 96 2 74 -0.436 -0.077 0.034 0.027 G Prerađivačka industrija 109 20133 105 12385 -0.194 -0.098 -0.112 -0.098 15 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 24 5120 23 2553 -0.164 -0.172 -0.077 -0.056 17 Proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina 5 444 5 191 -0.745 -0.725 -0.466 -0.424 18 Proizvodnja odevnih predmeta; dorada i bojenje krzna 8 1354 7 621 -0.475 -0.540 -0.709 -0.556 19 Štavljenje i dorada kože; proizvodnja kofera, ručih torbi, sedala, saračkih proizvoda i obuće 1 165 1 140 -79.874 -2.291 -20.156 -1.310 20 Prerada drveta i proizvodi od drveta i plute, osim nameštaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala 2 1215 1 2 -0.236 -1.405 -1.274 -104.741 21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira 2 320 1 170 0.017 0.024 0.014 0.007 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija 7 227 7 61 -0.041 -0.161 -0.015 0.034 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 5 2257 5 1347 -0.106 -0.627 -0.987 -1.363 25 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa 4 663 3 226 -0.067 0.001 -0.015 0.005 26 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala 11 665 10 186 -0.173 -0.294 -0.082 -0.065 27 Proizvodnja osnovnih metala 3 2746 3 2172 -0.360 0.034 -0.003 0.017 28 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja 7 585 11 665 -0.238 -0.417 -0.239 -0.412 29 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta 7 1163 4 261 -0.086 -0.046 -0.349 -0.029 31 Proizvodnja električnih mašina i aparata, na drugom mestu nepomenuta 3 144 4 1942 -0.214 -0.108 -0.259 -0.237 32 Proizvodnja radio, televizijske i komunikacione opreme i aparata 1 53 1 53 0.351 0.356 0.186 0.014 33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata, satova i časovnika 1 80 1 51 -0.087 0.014 -0.068 -0.033 34 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 4 718 5 539 -0.076 0.021 -0.055 -0.024 35 Proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava 4 1498 4 883 -0.187 -0.054 -0.102 -0.229 36 Proizvodnja nameštaja; proizvodnja raznovrsnih proizvoda, na drugom mestu nepomenuta 4 367 2 105 -0.122 0.114 -0.654 -0.872 37 Reciklaža 6 349 7 217 -0.033 -0.060 0.027 -0.039 Đ Građevinarstvo 36 3101 30 2304 -0.002 0.055 0.043 0.034 45 Građevinarstvo 36 3101 30 2304 -0.002 0.055 0.043 0.034 236 E Trgovina na veliko i trgovina na malo; opravka motornih vozila, motocikala i predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 34 2231 28 709 -0.356 -0.239 -0.056 -0.029 50 Prodaja, održavanje i opravka motornih vozila i motocikala; trgovina na malo motornim gorivima 6 416 4 89 -0.569 -0.891 -1.157 -2.390 51 Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 11 661 10 225 -0.269 -0.121 0.016 0.031 52 Trgovina na malo, osim trgovina motornim vozilima i motociklima; opravka predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 17 1154 14 395 -0.455 -0.475 -0.142 -0.115 Ž Hoteli i restorani 10 606 10 453 -0.727 -0.010 0.191 0.169 55 Hoteli i restorani 10 606 10 453 -0.727 -0.010 0.191 0.169 Z Saobraćaj, skladištenje i veze 12 1377 12 1012 -0.078 -0.045 -0.008 -0.105 60 Kopneni saobraćaj; cevovodni transport 9 1309 9 964 -0.066 -0.039 0.006 -0.100 61 Vodeni saobraćaj 1 3 1 3 -5.912 -5.544 -3.083 -4.342 63 Prateće i pomoćne aktivnosti u saobraćaju; aktivnost putničkih agencija 2 65 1 43 -0.386 -0.232 -0.583 -0.199 64 Poštanske aktivnosti i telekomunikacije 1 2 0.018 J Aktivnosti u vezi s nekretninama, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti 9 195 9 38 -0.544 -0.906 -0.053 -0.015 70 Aktivnosti u vezi s nekretninama 1 6 -0.167 0.145 72 Kompjuterske i srodne aktivnosti 1 106 1 2 -0.223 -0.055 0.101 -0.215 73 Istraživanje i razvoj 1 18 1 9 0.038 -0.135 0.009 0.003 74 Ostale poslovne aktivnosti 7 71 6 21 -4.579 -0.974 -0.193 -0.045 L Obrazovanje 3 16 2 6 -0.285 0.027 -0.001 0.033 80 Obrazovanje 3 16 2 6 -0.285 0.027 -0.001 0.033 Lj Zdravstveni i socijalni rad 1 49 1 2 -19.348 -4.530 -10.311 -0.705 85 Zdravstveni i socijalni rad 1 49 1 2 -19.348 -4.530 -10.311 -0.705 M Ostale komunalne, društvene i lične uslužne delatnosti 5 68 4 27 -0.219 -0.012 0.249 0.263 92 Rekreativne, sportske i kulturne aktinosti 2 17 2 13 -0.418 0.063 0.297 0.300 93 Ostale uslužne delatnosti 3 51 2 14 -0.002 -0.087 -0.045 -0.115 Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije 237 Podskup privrednih društava privatizovanih u 2004. godini– UKUPNO Tabela SP 14. Stopa neto finansijskog rezultata, po delatnostima u periodu 2004-2007. Broj preduzeća 2004 Broj zaposlenih 2004 Broj preduzeća 2007 Broj zaposlenih 2007 2004 2005 2006 2007 UKUPNO 263 32024 246 19419 -0.056 -0.137 -0.020 -0.048 A Poljoprivreda, lov, šumarstvo i vodoprivreda 37 3731 37 1944 -0.161 -0.037 -0.008 -0.032 01 Poljoprivreda, lov i odgovarajuće uslužne aktivnosti 37 3731 37 1944 -0.161 -0.037 -0.008 -0.032 B Ribarstvo 3 53 4 66 -0.948 0.009 0.028 -0.187 05 Ulov ribe; mrešćenje i uzgoj ribe u ribnjacima; usluge u ribarstvu 3 53 4 66 -0.948 0.009 0.028 -0.187 V Vađenje ruda i kamena 4 464 4 473 -0.512 -0.012 0.239 0.224 13 Vađenje ruda metala 2 368 2 399 -0.526 -0.016 0.268 0.259 14 Vađenje ostalih ruda i kamena 2 96 2 74 -0.415 0.013 0.020 0.014 G Prerađivačka industrija 109 20133 105 12385 -0.036 -0.137 -0.032 -0.075 15 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 24 5120 23 2553 -0.181 -0.186 -0.046 0.018 17 Proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina 5 444 5 191 -0.742 -0.555 -0.490 -0.673 18 Proizvodnja odevnih predmeta; dorada i bojenje krzna 8 1354 7 621 -0.277 -0.277 -0.437 -0.384 19 Štavljenje i dorada kože; proizvodnja kofera, ručih torbi, sedala, saračkih proizvoda i obuće 1 165 1 140 -0.043 -1.047 -7.934 -0.036 20 Prerada drveta i proizvodi od drveta i plute, osim nameštaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala 2 1215 1 2 -0.042 -0.106 -0.981 -2.976 21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira 2 320 1 170 -0.026 0.019 0.040 0.021 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija 7 227 7 61 -0.042 -0.095 -0.029 -0.039 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 5 2257 5 1347 -0.170 -0.969 -0.300 -0.957 25 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa 4 663 3 226 -0.046 -0.024 -0.032 -0.019 26 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala 11 665 10 186 -0.129 -0.251 -0.149 -0.080 27 Proizvodnja osnovnih metala 3 2746 3 2172 0.153 -0.064 0.023 0.003 28 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja 7 585 11 665 -0.015 0.016 -0.001 -0.498 29 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta 7 1163 4 261 -0.063 -0.039 -0.344 0.006 31 Proizvodnja električnih mašina i aparata, na drugom mestu nepomenuta 3 144 4 1942 -0.082 -0.123 0.011 -0.240 32 Proizvodnja radio, televizijske i komunikacione opreme i aparata 1 53 1 53 0.341 0.362 0.330 0.098 33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata, satova i časovnika 1 80 1 51 -0.084 0.007 -0.053 -0.038 34 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 4 718 5 539 -0.165 -0.033 -0.059 0.021 35 Proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava 4 1498 4 883 -0.089 -0.086 -0.003 -0.404 36 Proizvodnja nameštaja; proizvodnja raznovrsnih proizvoda, na drugom mestu nepomenuta 4 367 2 105 0.059 0.040 -0.282 -0.087 37 Reciklaža 6 349 7 217 -0.025 -0.030 0.051 0.014 Đ Građevinarstvo 36 3101 30 2304 0.000 0.035 0.016 0.002 45 Građevinarstvo 36 3101 30 2304 0.000 0.035 0.016 0.002 E Trgovina na veliko i trgovina na malo; opravka motornih vozila, motocikala i predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 34 2231 28 709 -0.102 -0.210 -0.090 -0.007 238 50 Prodaja, održavanje i opravka motornih vozila i motocikala; trgovina na malo motornim gorivima 6 416 4 89 -0.560 -0.039 -1.148 0.438 51 Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 11 661 10 225 0.034 -0.056 -0.035 -0.062 52 Trgovina na malo, osim trgovina motornim vozilima i motociklima; opravka predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 17 1154 14 395 -0.262 -0.639 -0.096 0.018 Ž Hoteli i restorani 10 606 10 453 -0.268 -0.077 0.115 0.007 55 Hoteli i restorani 10 606 10 453 -0.268 -0.077 0.115 0.007 Z Saobraćaj, skladištenje i veze 12 1377 12 1012 -0.085 -0.060 -0.004 -0.011 60 Kopneni saobraćaj; cevovodni transport 9 1309 9 964 -0.065 -0.057 0.007 -0.004 61 Vodeni saobraćaj 1 3 1 3 -0.689 -5.581 -2.672 -0.402 63 Prateće i pomoćne aktivnosti u saobraćaju; aktivnost putničkih agencija 2 65 1 43 -0.566 -0.120 -0.416 -0.169 64 Poštanske aktivnosti i telekomunikacije 1 2 0.024 J Aktivnosti u vezi s nekretninama, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti 9 195 9 38 -0.371 -0.690 -0.045 -0.011 70 Aktivnosti u vezi s nekretninama 1 6 -0.168 0.128 72 Kompjuterske i srodne aktivnosti 1 106 1 2 -0.176 -0.053 0.091 -0.003 73 Istraživanje i razvoj 1 18 1 9 0.014 0.006 0.004 0.014 74 Ostale poslovne aktivnosti 7 71 6 21 -0.997 -0.725 -0.155 -0.053 L Obrazovanje 3 16 2 6 -0.057 0.025 0.010 0.029 80 Obrazovanje 3 16 2 6 -0.057 0.025 0.010 0.029 Lj Zdravstveni i socijalni rad 1 49 1 2 -18.939 -217.396 -1.189 -0.713 85 Zdravstveni i socijalni rad 1 49 1 2 -18.939 -217.396 -1.189 -0.713 M Ostale komunalne, društvene i lične uslužne delatnosti 5 68 4 27 -0.277 -0.013 0.483 0.219 92 Rekreativne, sportske i kulturne aktinosti 2 17 2 13 -0.522 0.056 0.569 0.251 93 Ostale uslužne delatnosti 3 51 2 14 -0.002 -0.081 -0.046 -0.117 Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije 239 Podskup privrednih društava privatizovanih u 2004. godini– UKUPNO Tabela SP 15. Odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti tokom 2004-07. Broj preduzeća 2004 Broj zaposlenih 2004 Broj preduzeća 2007 Broj zaposlenih 2007 2004 2005 2006 2007 UKUPNO 263 32024 246 19419 -0.681 -0.411 -0.283 -0.295 A Poljoprivreda, lov, šumarstvo i vodoprivreda 37 3731 37 1944 -0.323 0.004 -0.073 -0.216 01 Poljoprivreda, lov i odgovarajuće uslužne aktivnosti 37 3731 37 1944 -0.323 0.004 -0.073 -0.216 B Ribarstvo 3 53 4 66 -3.416 -3.892 -0.439 -16.172 05 Ulov ribe; mrešćenje i uzgoj ribe u ribnjacima; usluge u ribarstvu 3 53 4 66 -3.416 -3.892 -0.439 -16.172 V Vađenje ruda i kamena 4 464 4 473 -1.274 0.149 0.427 0.413 13 Vađenje ruda metala 2 368 2 399 -1.375 0.184 0.457 0.438 14 Vađenje ostalih ruda i kamena 2 96 2 74 -0.835 -0.194 0.086 0.090 G Prerađivačka industrija 109 20133 105 12385 -0.934 -0.449 -0.640 -0.608 15 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 24 5120 23 2553 -0.622 -1.094 -0.421 -0.419 17 Proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina 5 444 5 191 -6.342 -4.233 -10.151 -12.606 18 Proizvodnja odevnih predmeta; dorada i bojenje krzna 8 1354 7 621 -1.168 -1.013 -1.558 -1.024 19 Štavljenje i dorada kože; proizvodnja kofera, ručih torbi, sedala, saračkih proizvoda i obuće 1 165 1 140 8.855 4.984 -140.181 -9.931 20 Prerada drveta i proizvodi od drveta i plute, osim nameštaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala 2 1215 1 2 -1.209 6.596 6.093 2.572 21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira 2 320 1 170 0.078 0.092 0.060 0.031 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija 7 227 7 61 -0.127 -0.465 -0.038 0.078 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 5 2257 5 1347 -0.369 -2.661 -7.225 13.595 25 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa 4 663 3 226 -0.285 0.006 -0.047 0.018 26 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala 11 665 10 186 -0.419 -1.284 -0.513 -0.381 27 Proizvodnja osnovnih metala 3 2746 3 2172 3.530 0.167 -0.023 0.104 28 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja 7 585 11 665 -0.598 -4.232 -1.189 -1.896 29 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta 7 1163 4 261 -0.282 -0.154 -10.825 -0.138 31 Proizvodnja električnih mašina i aparata, na drugom mestu nepomenuta 3 144 4 1942 -0.506 -0.261 -2.105 -2.056 32 Proizvodnja radio, televizijske i komunikacione opreme i aparata 1 53 1 53 0.547 0.491 0.236 0.019 33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata, satova i časovnika 1 80 1 51 -0.162 0.025 -0.128 -0.066 34 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 4 718 5 539 -0.142 0.045 -0.155 -0.056 35 Proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava 4 1498 4 883 -0.592 -0.180 -0.439 -0.643 36 Proizvodnja nameštaja; proizvodnja raznovrsnih proizvoda, na drugom mestu nepomenuta 4 367 2 105 -0.324 0.239 -4.144 -30.811 37 Reciklaža 6 349 7 217 -0.214 -0.433 0.139 -0.269 Đ Građevinarstvo 36 3101 30 2304 -0.005 0.136 0.118 0.088 45 Građevinarstvo 36 3101 30 2304 -0.005 0.136 0.118 0.088 240 E Trgovina na veliko i trgovina na malo; opravka motornih vozila, motocikala i predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 34 2231 28 709 -3.708 -2.071 -0.322 -0.197 50 Prodaja, održavanje i opravka motornih vozila i motocikala; trgovina na malo motornim gorivima 6 416 4 89 -3.480 -3.174 -5.112 -12.141 51 Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 11 661 10 225 -5.356 -1.543 0.112 0.235 52 Trgovina na malo, osim trgovina motornim vozilima i motociklima; opravka predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 17 1154 14 395 -2.817 -2.438 -0.596 -0.621 Ž Hoteli i restorani 10 606 10 453 -2.540 -0.019 0.346 0.308 55 Hoteli i restorani 10 606 10 453 -2.540 -0.019 0.346 0.308 Z Saobraćaj, skladištenje i veze 12 1377 12 1012 -0.198 -0.138 -0.026 -0.454 60 Kopneni saobraćaj; cevovodni transport 9 1309 9 964 -0.167 -0.120 0.019 -0.437 61 Vodeni saobraćaj 1 3 1 3 6.218 -29.417 -8.129 27.727 63 Prateće i pomoćne aktivnosti u saobraćaju; aktivnost putničkih agencija 2 65 1 43 -0.852 -0.479 -1.231 -0.699 64 Poštanske aktivnosti i telekomunikacije 1 2 0.023 J Aktivnosti u vezi s nekretninama, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti 9 195 9 38 -1.525 -4.247 -0.398 -0.143 70 Aktivnosti u vezi s nekretninama 1 6 -0.349 0.253 72 Kompjuterske i srodne aktivnosti 1 106 1 2 -0.401 -0.107 0.133 -0.270 73 Istraživanje i razvoj 1 18 1 9 0.126 -0.766 0.091 0.046 74 Ostale poslovne aktivnosti 7 71 6 21 6.152 -5.053 -1.365 -0.426 L Obrazovanje 3 16 2 6 -0.819 0.052 -0.002 0.048 80 Obrazovanje 3 16 2 6 -0.819 0.052 -0.002 0.048 Lj Zdravstveni i socijalni rad 1 49 1 2 18.470 -7.181 3.588 -1.299 85 Zdravstveni i socijalni rad 1 49 1 2 18.470 -7.181 3.588 -1.299 M Ostale komunalne, društvene i lične uslužne delatnosti 5 68 4 27 -0.465 -0.019 0.453 0.469 92 Rekreativne, sportske i kulturne aktinosti 2 17 2 13 -1.373 0.088 0.557 0.540 93 Ostale uslužne delatnosti 3 51 2 14 -0.002 -0.155 -0.069 -0.188 Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije 241 Podskup privrednih društava privatizovanih u 2005. godini Tabela SP 16. Indikatori rentabiliteta, privredna društva razvrstana po veličini 2005 - 2007. Broj preduzeća Broj zaposlenih Stopa bruto marže Stopa poslovnog finansijskog rezultata Stopa finansijskog rezultata iz redovnog poslovanja Stopa neto finansijskog rezultata Odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti 2005 ukupno 204 28808 0.515 -0.048 0.001 -0.004 -0.143 mala 113 4030 0.468 -0.143 -0.106 -0.107 -0.435 srednja 66 11427 0.475 -0.196 -0.106 -0.107 -0.562 velika 25 13351 0.534 0.012 0.046 0.040 0.036 2006 ukupno 210 23879 0.536 0.030 0.019 0.017 0.095 mala 119 3106 0.401 -0.080 -0.073 -0.073 -0.293 srednja 66 9536 0.435 -0.081 -0.015 -0.012 -0.275 velika 25 11237 0.588 0.083 0.042 0.037 0.251 2007 ukupno 211 21825 0.519 0.042 0.033 0.028 0.138 mala 122 2622 0.547 -0.076 -0.050 -0.070 -0.224 srednja 65 8701 0.389 -0.007 0.002 0.000 -0.026 velika 24 10502 0.581 0.077 0.054 0.049 0.245 Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije 242 Podskup privrednih društava privatizovanih u 2005. – UKUPNO Tabela SP 17. Stopa bruto marže, po delatnostima u periodu 2005-2007. Broj preduzeća 2005 Broj zaposlenih 2005 Broj preduzeća 2007 Broj zaposlenih 2007 2005 2006 2007 UKUPNO 204 28808 211 21825 0.515 0.536 0.519 A Poljoprivreda, lov, šumarstvo i vodoprivreda 20 3380 19 1692 0.387 0.400 0.413 01 Poljoprivreda, lov i odgovarajuće uslužne aktivnosti 20 3380 19 1692 0.387 0.400 0.413 B Ribarstvo 1 11 1 12 0.524 0.243 0.413 05 Ulov ribe; mrešćenje i uzgoj ribe u ribnjacima; usluge u ribarstvu 1 11 1 12 0.524 0.243 0.413 V Vađenje ruda i kamena 2 84 2 27 0.445 0.454 0.310 14 Vađenje ostalih ruda i kamena 2 84 2 27 0.445 0.454 0.310 G Prerađivačka industrija 70 12768 72 8854 0.447 0.431 0.410 15 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 19 4597 19 2382 0.389 0.376 0.345 17 Proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina 2 38 2 16 0.722 0.539 0.613 18 Proizvodnja odevnih predmeta; dorada i bojenje krzna 2 991 2 992 0.775 0.583 0.575 20 Prerada drveta i proizvodi od drveta i plute, osim nameštaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala 5 214 5 61 0.556 0.547 0.332 21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira 1 24 1 20 0.592 0.169 0.439 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija 6 697 5 448 0.439 0.563 0.556 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 2 128 2 100 0.284 0.251 0.309 25 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa 1 170 1 110 0.521 0.675 0.338 26 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala 2 228 2 211 0.486 0.524 0.590 27 Proizvodnja osnovnih metala 3 1030 1 255 0.345 0.355 0.351 28 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja 4 862 7 1423 0.687 0.416 0.408 29 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta 3 1282 4 1191 0.528 0.566 0.529 31 Proizvodnja električnih mašina i aparata, na drugom mestu nepomenuta 7 1122 5 914 0.472 0.418 0.448 32 Proizvodnja radio, televizijske i komunikacione opreme i aparata 1 7 2 54 0.884 0.929 0.952 33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata, satova i časovnika 2 88 5 85 0.596 0.542 0.571 35 Proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava 1 12 1 2 0.753 0.835 0.883 36 Proizvodnja nameštaja; proizvodnja raznovrsnih proizvoda, na drugom mestu nepomenuta 9 1278 7 584 0.433 0.438 0.359 37 Reciklaža 1 6 0.562 0.338 Đ Građevinarstvo 31 5835 32 5846 0.619 0.676 0.678 45 Građevinarstvo 31 5835 32 5846 0.619 0.676 0.678 243 E Trgovina na veliko i trgovina na malo; opravka motornih vozila, motocikala i predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 40 2674 40 1338 0.342 0.215 0.215 50 Prodaja, održavanje i opravka motornih vozila i motocikala; trgovina na malo motornim gorivima 6 676 6 297 0.294 0.218 0.218 51 Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 12 412 13 199 0.339 0.113 0.114 52 Trgovina na malo, osim trgovina motornim vozilima i motociklima; opravka predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 22 1586 21 842 0.374 0.306 0.308 Ž Hoteli i restorani 9 691 9 784 0.590 0.452 0.271 55 Hoteli i restorani 9 691 9 784 0.590 0.452 0.271 Z Saobraćaj, skladištenje i veze 8 1786 9 1550 0.556 0.573 0.559 60 Kopneni saobraćaj; cevovodni transport 6 1678 7 1440 0.591 0.593 0.598 61 Vodeni saobraćaj 1 107 1 109 0.343 0.467 0.367 63 Prateće i pomoćne aktivnosti u saobraćaju; aktivnost putničkih agencija 1 1 1 1 - 1.000 1.000 J Aktivnosti u vezi s nekretninama, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti 18 1504 19 1641 0.861 0.872 0.887 71 Iznajmljivanje mašina i opreme bez rukovaoca i iznajmljivanje predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 1 56 1 35 0.904 0.913 0.946 72 Kompjuterske i srodne aktivnosti 1 2 0.858 0.870 73 Istraživanje i razvoj 2 24 1 17 0.952 0.976 0.972 74 Ostale poslovne aktivnosti 15 1424 16 1587 0.851 0.864 0.880 L Obrazovanje 2 9 4 18 -0.202 0.930 0.896 80 Obrazovanje 2 9 4 18 -0.202 0.930 0.896 M Ostale komunalne, društvene i lične uslužne delatnosti 3 66 4 63 0.777 0.863 0.859 92 Rekreativne, sportske i kulturne aktivnosti 1 5 1 5 0.877 0.974 0.868 93 Ostale uslužne delatnosti 2 61 3 58 0.731 0.825 0.856 Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije 244 Podskup privrednih društava privatizovanih u 2005. godini – UKUPNO Tabela SP 18. Stopa poslovnog finasijskog rezulata, po delatnostima u periodu 2005-2007. Broj preduzeća 2005 Broj zaposlenih 2005 Broj preduzeća 2007 Broj zaposlenih 2007 2005 2006 2007 UKUPNO 204 28808 211 21825 -0.048 0.030 0.042 A Poljoprivreda, lov, šumarstvo i vodoprivreda 20 3380 19 1692 -0.190 -0.105 0.047 01 Poljoprivreda, lov i odgovarajuće uslužne aktivnosti 20 3380 19 1692 -0.190 -0.105 0.047 B Ribarstvo 1 11 1 12 0.018 -0.458 -0.220 05 Ulov ribe; mrešćenje i uzgoj ribe u ribnjacima; usluge u ribarstvu 1 11 1 12 0.018 -0.458 -0.220 V Vađenje ruda i kamena 2 84 2 27 -0.884 -0.621 -0.412 14 Vađenje ostalih ruda i kamena 2 84 2 27 -0.884 -0.621 -0.412 G Prerađivačka industrija 70 12768 72 8854 -0.073 -0.034 -0.007 15 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 19 4597 19 2382 -0.055 0.029 0.069 17 Proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina 2 38 2 16 -0.604 -0.300 -0.282 18 Proizvodnja odevnih predmeta; dorada i bojenje krzna 2 991 2 992 -0.010 -0.635 -0.561 20 Prerada drveta i proizvodi od drveta i plute, osim nameštaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala 5 214 5 61 -1.024 -0.310 -2.284 21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira 1 24 1 20 -2.482 -2.789 -0.776 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija 6 697 5 448 -0.211 -0.028 -0.102 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 2 128 2 100 -0.343 -0.084 -0.158 25 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa 1 170 1 110 -0.106 0.112 -3.299 26 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala 2 228 2 211 0.023 0.104 0.215 27 Proizvodnja osnovnih metala 3 1030 1 255 -0.095 -0.200 -0.141 28 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja 4 862 7 1423 -0.109 -0.035 -0.094 29 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta 3 1282 4 1191 0.031 -0.036 0.005 31 Proizvodnja električnih mašina i aparata, na drugom mestu nepomenuta 7 1122 5 914 -0.147 0.008 -0.001 32 Proizvodnja radio, televizijske i komunikacione opreme i aparata 1 7 2 54 -0.037 -0.343 -0.115 33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata, satova i časovnika 2 88 5 85 -6.160 -0.545 -0.086 35 Proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava 1 12 1 2 -0.296 0.022 0.446 36 Proizvodnja nameštaja; proizvodnja raznovrsnih proizvoda, na drugom mestu nepomenuta 9 1278 7 584 -0.364 -0.472 -0.358 37 Reciklaža 1 6 0.061 -0.182 Đ Građevinarstvo 31 5835 32 5846 0.073 0.134 0.093 245 45 Građevinarstvo 31 5835 32 5846 0.073 0.134 0.093 E Trgovina na veliko i trgovina na malo; opravka motornih vozila, motocikala i predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 40 2674 40 1338 -0.433 -0.122 -0.018 50 Prodaja, održavanje i opravka motornih vozila i motocikala; trgovina na malo motornim gorivima 6 676 6 297 -0.448 -0.178 -0.008 51 Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 12 412 13 199 -0.720 -0.053 -0.002 52 Trgovina na malo, osim trgovina motornim vozilima i motociklima; opravka predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 22 1586 21 842 -0.350 -0.150 -0.041 Ž Hoteli i restorani 9 691 9 784 -0.331 -0.040 0.003 55 Hoteli i restorani 9 691 9 784 -0.331 -0.040 0.003 Z Saobraćaj, skladištenje i veze 8 1786 9 1550 0.015 0.018 -0.019 60 Kopneni saobraćaj; cevovodni transport 6 1678 7 1440 0.009 0.008 -0.021 61 Vodeni saobraćaj 1 107 1 109 0.054 0.076 -0.011 63 Prateće i pomoćne aktivnosti u saobraćaju; aktivnost putničkih agencija 1 1 1 1 - -0.127 0.029 J Aktivnosti u vezi s nekretninama, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti 18 1504 19 1641 0.012 0.034 0.059 71 Iznajmljivanje mašina i opreme bez rukovaoca i iznajmljivanje predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 1 56 1 35 -0.016 -0.049 0.075 72 Kompjuterske i srodne aktivnosti 1 2 0.105 -0.258 73 Istraživanje i razvoj 2 24 1 17 0.005 0.244 0.129 74 Ostale poslovne aktivnosti 15 1424 16 1587 0.016 0.034 0.056 L Obrazovanje 2 9 4 18 -19.642 -0.261 -0.290 80 Obrazovanje 2 9 4 18 -19.642 -0.261 -0.290 M Ostale komunalne, društvene i lične uslužne delatnosti 3 66 4 63 -1.316 -0.348 -0.894 92 Rekreativne, sportske i kulturne aktivnosti 1 5 1 5 -0.679 -0.335 -0.544 93 Ostale uslužne delatnosti 2 61 3 58 -1.607 -0.352 -0.996 Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije 246 Podskup privrednih društava privatizovanih u 2005. godini – UKUPNO Tabela SP 19. Stopa neto finansijskog rezultata po delatnostima u periodu 2005-2007. Broj preduzeća 2005 Broj zaposlenih 2005 Broj preduzeća 2007 Broj zaposlenih 2007 2005 2006 2007 UKUPNO 204 28808 211 21825 -0.004 0.017 0.028 A Poljoprivreda, lov, šumarstvo i vodoprivreda 20 3380 19 1692 -0.093 -0.050 0.084 01 Poljoprivreda, lov i odgovarajuće uslužne aktivnosti 20 3380 19 1692 -0.093 -0.050 0.084 B Ribarstvo 1 11 1 12 -0.006 -0.394 -0.390 05 Ulov ribe; mrešćenje i uzgoj ribe u ribnjacima; usluge u ribarstvu 1 11 1 12 -0.006 -0.394 -0.390 V Vađenje ruda i kamena 2 84 2 27 -0.669 -0.509 -0.248 14 Vađenje ostalih ruda i kamena 2 84 2 27 -0.669 -0.509 -0.248 G Prerađivačka industrija 70 12768 72 8854 0.024 -0.020 -0.019 15 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 19 4597 19 2382 -0.097 0.027 0.031 17 Proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina 2 38 2 16 -0.288 -0.337 -0.099 18 Proizvodnja odevnih predmeta; dorada i bojenje krzna 2 991 2 992 0.578 -0.602 0.002 20 Prerada drveta i proizvodi od drveta i plute, osim nameštaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala 5 214 5 61 -0.888 -0.126 -2.196 21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira 1 24 1 20 -0.546 -3.027 -1.270 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija 6 697 5 448 -0.253 0.043 0.047 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 2 128 2 100 -0.155 -0.037 0.157 25 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa 1 170 1 110 0.015 0.027 -1.305 26 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala 2 228 2 211 -0.005 0.111 0.166 27 Proizvodnja osnovnih metala 3 1030 1 255 -0.023 -0.165 -0.179 28 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja 4 862 7 1423 0.056 -0.030 -0.080 29 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta 3 1282 4 1191 -0.006 0.037 0.003 31 Proizvodnja električnih mašina i aparata, na drugom mestu nepomenuta 7 1122 5 914 0.118 0.004 -0.007 32 Proizvodnja radio, televizijske i komunikacione opreme i aparata 1 7 2 54 -0.038 -0.384 -0.111 33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata, satova i časovnika 2 88 5 85 -1.814 0.184 0.073 35 Proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava 1 12 1 2 -0.313 0.028 0.259 36 Proizvodnja nameštaja; proizvodnja raznovrsnih proizvoda, na drugom mestu nepomenuta 9 1278 7 584 -0.163 -0.489 -0.626 37 Reciklaža 1 6 0.046 -0.083 Đ Građevinarstvo 31 5835 32 5846 0.032 0.063 0.053 247 45 Građevinarstvo 31 5835 32 5846 0.032 0.063 0.053 E Trgovina na veliko i trgovina na malo; opravka motornih vozila, motocikala i predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 40 2674 40 1338 -0.249 -0.020 0.008 50 Prodaja, održavanje i opravka motornih vozila i motocikala; trgovina na malo motornim gorivima 6 676 6 297 -0.277 -0.051 0.000 51 Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 12 412 13 199 -0.445 0.001 0.008 52 Trgovina na malo, osim trgovina motornim vozilima i motociklima; opravka predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 22 1586 21 842 -0.173 -0.020 0.013 Ž Hoteli i restorani 9 691 9 784 -0.036 0.033 -0.026 55 Hoteli i restorani 9 691 9 784 -0.036 0.033 -0.026 Z Saobraćaj, skladištenje i veze 8 1786 9 1550 -0.007 0.028 -0.012 60 Kopneni saobraćaj; cevovodni transport 6 1678 7 1440 -0.011 0.031 -0.002 61 Vodeni saobraćaj 1 107 1 109 0.018 0.012 -0.065 63 Prateće i pomoćne aktivnosti u saobraćaju; aktivnost putničkih agencija 1 1 1 1 - 0.281 0.026 J Aktivnosti u vezi s nekretninama, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti 18 1504 19 1641 0.017 0.043 0.036 71 Iznajmljivanje mašina i opreme bez rukovaoca i iznajmljivanje predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 1 56 1 35 0.001 0.059 0.000 72 Kompjuterske i srodne aktivnosti 1 2 0.099 -0.126 73 Istraživanje i razvoj 2 24 1 17 0.000 0.231 0.093 74 Ostale poslovne aktivnosti 15 1424 16 1587 0.021 0.034 0.038 L Obrazovanje 2 9 4 18 -16.045 -0.257 -0.355 80 Obrazovanje 2 9 4 18 -16.045 -0.257 -0.355 M Ostale komunalne, društvene i lične uslužne delatnosti 3 66 4 63 -1.307 -0.382 -0.769 92 Rekreativne, sportske i kulturne aktivnosti 1 5 1 5 -0.676 -0.441 -0.155 93 Ostale uslužne delatnosti 2 61 3 58 -1.599 -0.361 -1.003 Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije 248 Podskup privrednih društava privatizovanih u 2005. godini – UKUPNO Tabela SP 20. Odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti tokom 2005-07. Broj preduzeća 2005 Broj zaposlenih 2005 Broj preduzeća 2007 Broj zaposlenih 2007 2005 2006 2007 UKUPNO 204 28808 211 21825 -0.143 0.095 0.138 A Poljoprivreda, lov, šumarstvo i vodoprivreda 20 3380 19 1692 -0.724 -0.403 0.169 01 Poljoprivreda, lov i odgovarajuće uslužne aktivnosti 20 3380 19 1692 -0.724 -0.403 0.169 B Ribarstvo 1 11 1 12 0.039 -4.566 -0.694 05 Ulov ribe; mrešćenje i uzgoj ribe u ribnjacima; usluge u ribarstvu 1 11 1 12 0.039 -4.566 -0.694 V Vađenje ruda i kamena 2 84 2 27 -3.527 131.973 -8.876 14 Vađenje ostalih ruda i kamena 2 84 2 27 -3.527 131.973 -8.876 G Prerađivačka industrija 70 12768 72 8854 -0.224 -0.109 -0.025 15 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 19 4597 19 2382 -0.182 0.102 0.258 17 Proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina 2 38 2 16 -0.965 -0.804 -0.715 18 Proizvodnja odevnih predmeta; dorada i bojenje krzna 2 991 2 992 -0.014 -1.331 -1.182 20 Prerada drveta i proizvodi od drveta i plute, osim nameštaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala 5 214 5 61 -9.183 -0.884 5.535 21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira 1 24 1 20 -5.749 3.131 6.788 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija 6 697 5 448 -0.634 -0.066 -0.267 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 2 128 2 100 -1.464 -0.436 -0.717 25 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa 1 170 1 110 -0.240 0.205 78.443 26 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala 2 228 2 211 0.057 0.239 0.423 27 Proizvodnja osnovnih metala 3 1030 1 255 -0.321 -0.862 -0.635 28 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja 4 862 7 1423 -0.185 -0.097 -0.270 29 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta 3 1282 4 1191 0.115 -0.121 0.018 31 Proizvodnja električnih mašina i aparata, na drugom mestu nepomenuta 7 1122 5 914 -0.386 0.024 -0.004 32 Proizvodnja radio, televizijske i komunikacione opreme i aparata 1 7 2 54 -0.052 -0.412 -0.133 33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata, satova i časovnika 2 88 5 85 267.515 -1.705 -0.212 35 Proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava 1 12 1 2 -0.633 0.038 0.617 36 Proizvodnja nameštaja; proizvodnja raznovrsnih proizvoda, na drugom mestu nepomenuta 9 1278 7 584 -1.231 -1.666 -2.319 37 Reciklaža 1 6 0.123 -1.718 249 Đ Građevinarstvo 31 5835 32 5846 0.209 0.404 0.297 45 Građevinarstvo 31 5835 32 5846 0.209 0.404 0.297 E Trgovina na veliko i trgovina na malo; opravka motornih vozila, motocikala i predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 40 2674 40 1338 -1.895 -0.816 -0.115 50 Prodaja, održavanje i opravka motornih vozila i motocikala; trgovina na malo motornim gorivima 6 676 6 297 -2.093 -1.097 -0.047 51 Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 12 412 13 199 -3.923 -0.635 -0.020 52 Trgovina na malo, osim trgovina motornim vozilima i motociklima; opravka predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 22 1586 21 842 -1.401 -0.737 -0.182 Ž Hoteli i restorani 9 691 9 784 -0.898 -0.132 0.014 55 Hoteli i restorani 9 691 9 784 -0.898 -0.132 0.014 Z Saobraćaj, skladištenje i veze 8 1786 9 1550 0.033 0.040 -0.045 60 Kopneni saobraćaj; cevovodni transport 6 1678 7 1440 0.018 0.016 -0.046 61 Vodeni saobraćaj 1 107 1 109 0.203 0.185 -0.037 63 Prateće i pomoćne aktivnosti u saobraćaju; aktivnost putničkih agencija 1 1 1 1 10.805 -0.148 0.091 J Aktivnosti u vezi s nekretninama, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti 18 1504 19 1641 0.017 0.047 0.082 71 Iznajmljivanje mašina i opreme bez rukovaoca i iznajmljivanje predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 1 56 1 35 -0.031 -0.087 0.124 72 Kompjuterske i srodne aktivnosti 1 2 0.167 -0.681 73 Istraživanje i razvoj 2 24 1 17 0.009 0.332 0.190 74 Ostale poslovne aktivnosti 15 1424 16 1587 0.022 0.046 0.077 L Obrazovanje 2 9 4 18 7.307 -0.480 -0.569 80 Obrazovanje 2 9 4 18 7.307 -0.480 -0.569 M Ostale komunalne, društvene i lične uslužne delatnosti 3 66 4 63 -10.156 -0.727 -1.767 92 Rekreativne, sportske i kulturne aktivnosti 1 5 1 5 -3.182 -1.092 -1.833 93 Ostale uslužne delatnosti 2 61 3 58 -17.596 -0.655 -1.757 Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije 250 Podskup privrednih društava privatizovanih u 2006. godini Tabela SP 21. Indikatori rentabiliteta – privredna društva razvrstana po veličini 2006 - 2007. Broj preduzeća Broj zaposlenih Stopa bruto marže Stopa poslovnog finansijskog rezultata Stopa finansijskog rezultata iz redovnog poslovanja Stopa neto finansijskog rezultata Odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti 2006 ukupno 228 38226 0.386 -0.239 -0.107 -0.109 -1.020 mala 126 4482 0.539 -0.190 -0.121 -0.122 -0.532 srednja 73 12766 0.445 -0.201 -0.075 -0.081 -0.592 velika 29 20978 0.342 -0.260 -0.117 -0.118 -1.490 2007 ukupno 225 30760 0.371 -0.141 -0.022 -0.021 -0.604 mala 118 2721 0.408 -0.105 -0.066 -0.065 -0.414 srednja 73 10605 0.480 -0.059 -0.014 -0.017 -0.167 velika 34 17434 0.322 -0.180 -0.020 -0.019 -0.985 Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije 251 Podskup privrednih društava privatizovanih u 2006. godini – UKUPNO Tabela SP 22. Stopa bruto marže, po delatnostima u periodu 2006-2007. Broj preduzeća 2006 Broj zaposlenih 2006 Broj preduzeća 2007 Broj zaposlenih 2007 2006 2007 UKUPNO 228 38226 225 30760 0.386 0.371 A Poljoprivreda, lov, šumarstvo i vodoprivreda 15 2825 15 2281 0.464 0.400 01 Poljoprivreda, lov i odgovarajuće uslužne aktivnosti 14 2730 14 2149 0.454 0.383 03 Vodoprivreda 1 95 1 132 0.761 0.678 V Vađenje ruda i kamena 1 100 1 63 0.306 0.663 14 Vađenje ostalih ruda i kamena 1 100 1 63 0.306 0.663 G Prerađivačka industrija 101 25504 98 20184 0.280 0.280 15 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 13 3740 13 2341 0.411 0.338 16 Proizvodnja duvanskih proizvoda 1 29 1 29 0.298 - 17 Proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina 7 2633 7 2230 0.409 0.177 18 Proizvodnja odevnih predmeta; dorada i bojenje krzna 3 1254 3 1060 0.744 0.775 19 Štavljenje i dorada kože; proizvodnja kofera, ručih torbi, sedala, saračkih proizvoda i obuće 1 13 1 4 0.690 0.784 20 Prerada drveta i proizvodi od drveta i plute, osim nameštaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala 6 947 5 464 0.243 0.281 21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira 1 10 1 10 0.109 0.484 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija 8 262 8 162 0.706 0.477 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 3 1819 3 1551 0.071 0.064 25 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa 2 3298 3 2771 0.103 0.263 26 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala 11 3887 11 3409 0.352 0.208 27 Proizvodnja osnovnih metala 5 900 5 964 0.447 0.415 28 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja 9 1790 9 1773 0.504 0.574 29 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta 10 1859 10 1291 0.457 0.489 31 Proizvodnja električnih mašina i aparata, na drugom mestu nepomenuta 7 840 6 865 0.602 0.625 32 Proizvodnja radio, televizijske i komunikacione opreme i aparata 5 298 4 254 0.268 0.477 33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata, satova i časovnika 1 286 1 230 0.605 0.565 34 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 2 452 2 414 0.240 0.360 35 Proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava 2 968 2 270 0.465 0.573 36 Proizvodnja nameštaja; proizvodnja raznovrsnih proizvoda, na drugom mestu nepomenuta 2 145 1 15 0.492 0.665 37 Reciklaža 2 74 2 77 0.296 0.146 252 Đ Građevinarstvo 34 4924 33 4496 0.669 0.685 45 Građevinarstvo 34 4924 33 4496 0.669 0.685 E Trgovina na veliko i trgovina na malo; opravka motornih vozila, motocikala i predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 28 1910 28 1399 0.172 0.181 50 Prodaja, održavanje i opravka motornih vozila i motocikala; trgovina na malo motornim gorivima 4 500 4 428 0.125 0.124 51 Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 11 240 11 151 0.254 0.265 52 Trgovina na malo, osim trgovina motornim vozilima i motociklima; opravka predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 13 1170 13 820 0.266 0.293 Ž Hoteli i restorani 7 757 7 672 0.529 0.551 55 Hoteli i restorani 7 757 7 672 0.529 0.551 Z Saobraćaj, skladištenje i veze 10 1453 10 1007 0.852 0.805 60 Kopneni saobraćaj; cevovodni transport 7 1076 7 824 0.621 0.652 63 Prateće i pomoćne aktivnosti u saobraćaju; aktivnost putničkih agencija 3 377 3 183 0.988 0.953 J Aktivnosti u vezi s nekretninama, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti 24 652 25 583 0.854 0.758 72 Kompjuterske i srodne aktivnosti 3 32 3 16 0.405 0.564 73 Istraživanje i razvoj 3 115 3 97 0.900 0.905 74 Ostale poslovne aktivnosti 18 505 19 470 0.866 0.730 L Obrazovanje 1 5 1 4 0.766 0.872 80 Obrazovanje 1 5 1 4 0.766 0.872 Lj Zdravstveni i socijalni rad 1 31 1 19 0.056 0.685 85 Zdravstveni i socijalni rad 1 31 1 19 0.056 0.685 M Ostale komunalne, društvene i lične uslužne delatnosti 6 65 6 52 0.844 0.867 91 Delatnost organizacija na bazi učlanjenja 1 5 1 5 0.933 0.945 92 Rekreativne, sportske i kulturne aktivnosti 3 37 3 25 0.846 0.849 93 Ostale uslužne delatnosti 2 23 2 22 0.727 0.828 Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije 253 Podskup privrednih društava privatizovanih u 2006. godini– UKUPNO Tabela SP 23. Stopa poslovnog finasijskog rezulata, po delatnostima u periodu 2006-2007. Broj preduzeća 2006 Broj zaposlenih 2006 Broj preduzeća 2007 Broj zaposlenih 2007 2006 2007 UKUPNO 228 38226 225 30760 -0.239 -0.141 A Poljoprivreda, lov, šumarstvo i vodoprivreda 15 2825 15 2281 -0.166 -0.080 01 Poljoprivreda, lov i odgovarajuće uslužne aktivnosti 14 2730 14 2149 -0.172 -0.090 03 Vodoprivreda 1 95 1 132 0.021 0.072 V Vađenje ruda i kamena 1 100 1 63 -2.828 -0.075 14 Vađenje ostalih ruda i kamena 1 100 1 63 -2.828 -0.075 G Prerađivačka industrija 101 25504 98 20184 -0.343 -0.217 15 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 13 3740 13 2341 -0.208 -0.061 16 Proizvodnja duvanskih proizvoda 1 29 1 29 -0.216 - 17 Proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina 7 2633 7 2230 -0.714 -0.797 18 Proizvodnja odevnih predmeta; dorada i bojenje krzna 3 1254 3 1060 -0.467 -0.213 19 Štavljenje i dorada kože; proizvodnja kofera, ručih torbi, sedala, saračkih proizvoda i obuće 1 13 1 4 -0.242 -0.536 20 Prerada drveta i proizvodi od drveta i plute, osim nameštaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala 6 947 5 464 -0.703 -0.079 21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira 1 10 1 10 -0.073 -0.212 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija 8 262 8 162 -0.164 -0.093 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 3 1819 3 1551 -0.317 -0.334 25 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa 2 3298 3 2771 -0.413 -0.124 26 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala 11 3887 11 3409 -0.415 -0.392 27 Proizvodnja osnovnih metala 5 900 5 964 0.028 -0.017 28 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja 9 1790 9 1773 -0.362 -0.073 29 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta 10 1859 10 1291 -1.002 -0.961 31 Proizvodnja električnih mašina i aparata, na drugom mestu nepomenuta 7 840 6 865 -0.197 -0.222 32 Proizvodnja radio, televizijske i komunikacione opreme i aparata 5 298 4 254 -0.059 0.017 33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata, satova i časovnika 1 286 1 230 -0.030 -0.095 34 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 2 452 2 414 -0.214 0.074 35 Proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava 2 968 2 270 -2.281 -0.655 36 Proizvodnja nameštaja; proizvodnja raznovrsnih proizvoda, na drugom mestu nepomenuta 2 145 1 15 -2.421 0.064 254 37 Reciklaža 2 74 2 77 -0.313 0.032 Đ Građevinarstvo 34 4924 33 4496 0.022 0.046 45 Građevinarstvo 34 4924 33 4496 0.022 0.046 E Trgovina na veliko i trgovina na malo; opravka motornih vozila, motocikala i predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 28 1910 28 1399 -0.138 -0.051 50 Prodaja, održavanje i opravka motornih vozila i motocikala; trgovina na malo motornim gorivima 4 500 4 428 -0.020 0.008 51 Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 11 240 11 151 -0.603 -0.081 52 Trgovina na malo, osim trgovina motornim vozilima i motociklima; opravka predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 13 1170 13 820 -0.315 -0.179 Ž Hoteli i restorani 7 757 7 672 -0.405 -0.359 55 Hoteli i restorani 7 757 7 672 -0.405 -0.359 Z Saobraćaj, skladištenje i veze 10 1453 10 1007 -0.089 -0.066 60 Kopneni saobraćaj; cevovodni transport 7 1076 7 824 -0.165 0.039 63 Prateće i pomoćne aktivnosti u saobraćaju; aktivnost putničkih agencija 3 377 3 183 -0.044 -0.167 J Aktivnosti u vezi s nekretninama, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti 24 652 25 583 -0.166 -0.124 72 Kompjuterske i srodne aktivnosti 3 32 3 16 -0.278 -0.012 73 Istraživanje i razvoj 3 115 3 97 0.121 0.054 74 Ostale poslovne aktivnosti 18 505 19 470 -0.247 -0.177 L Obrazovanje 1 5 1 4 -0.691 0.067 80 Obrazovanje 1 5 1 4 -0.691 0.067 Lj Zdravstveni i socijalni rad 1 31 1 19 -10.932 -0.545 85 Zdravstveni i socijalni rad 1 31 1 19 -10.932 -0.545 M Ostale komunalne, društvene i lične uslužne delatnosti 6 65 6 52 -0.538 -0.174 91 Delatnost organizacija na bazi učlanjenja 1 5 1 5 -0.035 -0.061 92 Rekreativne, sportske i kulturne aktivnosti 3 37 3 25 -0.976 -0.359 93 Ostale uslužne delatnosti 2 23 2 22 -0.389 0.013 Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije 255 Podskup privrednih društava privatizovanih u 2006. godini – UKUPNO Tabela SP 24. Stopa neto finansijskog rezultata, po delatnostima u periodu 2006-2007. Broj preduzeća 2006 Broj zaposlenih 2006 Broj preduzeća 2007 Broj zaposlenih 2007 2006 2007 UKUPNO 228 38226 225 30760 -0.109 -0.021 A Poljoprivreda, lov, šumarstvo i vodoprivreda 15 2825 15 2281 -0.098 -0.018 01 Poljoprivreda, lov i odgovarajuće uslužne aktivnosti 14 2730 14 2149 -0.101 -0.021 03 Vodoprivreda 1 95 1 132 0.006 0.030 V Vađenje ruda i kamena 1 100 1 63 -0.364 0.005 14 Vađenje ostalih ruda i kamena 1 100 1 63 -0.364 0.005 G Prerađivačka industrija 101 25504 98 20184 -0.137 -0.030 15 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 13 3740 13 2341 -0.170 -0.067 16 Proizvodnja duvanskih proizvoda 1 29 1 29 0.000 -1.523 17 Proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina 7 2633 7 2230 -0.182 -0.067 18 Proizvodnja odevnih predmeta; dorada i bojenje krzna 3 1254 3 1060 -0.219 -0.223 19 Štavljenje i dorada kože; proizvodnja kofera, ručih torbi, sedala, saračkih proizvoda i obuće 1 13 1 4 -0.256 -0.246 20 Prerada drveta i proizvodi od drveta i plute, osim nameštaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala 6 947 5 464 -0.701 -0.108 21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira 1 10 1 10 0.005 -0.218 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija 8 262 8 162 -0.084 -0.065 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 3 1819 3 1551 -0.112 -0.092 25 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa 2 3298 3 2771 -0.006 -0.009 26 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala 11 3887 11 3409 -0.193 -0.504 27 Proizvodnja osnovnih metala 5 900 5 964 0.030 0.084 28 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja 9 1790 9 1773 -0.035 0.050 29 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta 10 1859 10 1291 -0.721 0.540 31 Proizvodnja električnih mašina i aparata, na drugom mestu nepomenuta 7 840 6 865 -0.133 0.013 32 Proizvodnja radio, televizijske i komunikacione opreme i aparata 5 298 4 254 0.005 -0.031 33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata, satova i časovnika 1 286 1 230 -0.109 0.009 34 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 2 452 2 414 0.142 0.074 35 Proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava 2 968 2 270 -1.766 0.113 36 Proizvodnja nameštaja; proizvodnja raznovrsnih proizvoda, na drugom mestu nepomenuta 2 145 1 15 -1.818 0.042 37 Reciklaža 2 74 2 77 -0.275 0.035 Đ Građevinarstvo 34 4924 33 4496 0.015 0.015 45 Građevinarstvo 34 4924 33 4496 0.015 0.015 E Trgovina na veliko i trgovina na malo; opravka motornih vozila, motocikala i predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 28 1910 28 1399 -0.049 0.022 50 Prodaja, održavanje i opravka motornih vozila i motocikala; trgovina na malo motornim gorivima 4 500 4 428 0.069 0.005 51 Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 11 240 11 151 -0.379 0.001 52 Trgovina na malo, osim trgovina motornim vozilima i motociklima; opravka predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 13 1170 13 820 -0.250 0.057 Ž Hoteli i restorani 7 757 7 672 -0.415 -0.162 55 Hoteli i restorani 7 757 7 672 -0.415 -0.162 256 Z Saobraćaj, skladištenje i veze 10 1453 10 1007 -0.095 -0.082 60 Kopneni saobraćaj; cevovodni transport 7 1076 7 824 -0.160 -0.003 63 Prateće i pomoćne aktivnosti u saobraćaju; aktivnost putničkih agencija 3 377 3 183 -0.055 -0.157 J Aktivnosti u vezi s nekretninama, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti 24 652 25 583 -0.113 -0.060 72 Kompjuterske i srodne aktivnosti 3 32 3 16 -0.495 0.172 73 Istraživanje i razvoj 3 115 3 97 0.148 0.086 74 Ostale poslovne aktivnosti 18 505 19 470 -0.167 -0.115 L Obrazovanje 1 5 1 4 -0.691 0.081 80 Obrazovanje 1 5 1 4 -0.691 0.081 Lj Zdravstveni i socijalni rad 1 31 1 19 -11.080 -0.545 85 Zdravstveni i socijalni rad 1 31 1 19 -11.080 -0.545 M Ostale komunalne, društvene i lične uslužne delatnosti 6 65 6 52 -0.863 -0.138 91 Delatnost organizacija na bazi učlanjenja 1 5 1 5 0.021 0.000 92 Rekreativne, sportske i kulturne aktivnosti 3 37 3 25 -1.970 -0.223 93 Ostale uslužne delatnosti 2 23 2 22 -0.122 0.005 Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije 257 Podskup privrednih društava privatizovanih u 2006. godini – UKUPNO Tabela SP 25. Odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti tokom 2006-07. Broj preduzeća 2006 Broj zaposlenih 2006 Broj preduzeća 2007 Broj zaposlenih 2007 2006 2007 UKUPNO 228 38226 225 30760 -1.020 -0.604 A Poljoprivreda, lov, šumarstvo i vodoprivreda 15 2825 15 2281 -0.534 -0.316 01 Poljoprivreda, lov i odgovarajuće uslužne aktivnosti 14 2730 14 2149 -0.568 -0.362 03 Vodoprivreda 1 95 1 132 0.039 0.194 V Vađenje ruda i kamena 1 100 1 63 -27.014 -0.125 14 Vađenje ostalih ruda i kamena 1 100 1 63 -27.014 -0.125 G Prerađivačka industrija 101 25504 98 20184 -1.861 -1.171 15 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 13 3740 13 2341 -0.617 -0.227 16 Proizvodnja duvanskih proizvoda 1 29 1 29 -0.908 3.274 17 Proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina 7 2633 7 2230 -2.335 -18.119 18 Proizvodnja odevnih predmeta; dorada i bojenje krzna 3 1254 3 1060 -0.757 -0.319 19 Štavljenje i dorada kože; proizvodnja kofera, ručih torbi, sedala, saračkih proizvoda i obuće 1 13 1 4 -0.436 -1.475 20 Prerada drveta i proizvodi od drveta i plute, osim nameštaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala 6 947 5 464 -6.582 -0.508 21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira 1 10 1 10 -0.993 1.740 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija 8 262 8 162 -0.356 -0.287 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 3 1819 3 1551 -39.405 29.737 25 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa 2 3298 3 2771 8.672 -0.688 26 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala 11 3887 11 3409 -1.696 -3.324 27 Proizvodnja osnovnih metala 5 900 5 964 0.072 -0.049 28 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja 9 1790 9 1773 -0.955 -0.181 29 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta 10 1859 10 1291 -3.500 -3.009 31 Proizvodnja električnih mašina i aparata, na drugom mestu nepomenuta 7 840 6 865 -0.394 -0.456 32 Proizvodnja radio, televizijske i komunikacione opreme i aparata 5 298 4 254 -0.291 0.061 33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata, satova i časovnika 1 286 1 230 -0.060 -0.239 34 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 2 452 2 414 -1.295 0.272 35 Proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava 2 968 2 270 -9.554 -1.615 36 Proizvodnja nameštaja; proizvodnja raznovrsnih proizvoda, na drugom mestu nepomenuta 2 145 1 15 -9.526 0.107 258 37 Reciklaža 2 74 2 77 -1.682 0.271 Đ Građevinarstvo 34 4924 33 4496 0.050 0.102 45 Građevinarstvo 34 4924 33 4496 0.050 0.102 E Trgovina na veliko i trgovina na malo; opravka motornih vozila, motocikala i predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 28 1910 28 1399 -1.256 -0.414 50 Prodaja, održavanje i opravka motornih vozila i motocikala; trgovina na malo motornim gorivima 4 500 4 428 -0.230 0.093 51 Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 11 240 11 151 -4.985 -0.434 52 Trgovina na malo, osim trgovina motornim vozilima i motociklima; opravka predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 13 1170 13 820 -2.015 -0.902 Ž Hoteli i restorani 7 757 7 672 -1.169 -0.979 55 Hoteli i restorani 7 757 7 672 -1.169 -0.979 Z Saobraćaj, skladištenje i veze 10 1453 10 1007 -0.407 -0.242 60 Kopneni saobraćaj; cevovodni transport 7 1076 7 824 -0.369 0.085 63 Prateće i pomoćne aktivnosti u saobraćaju; aktivnost putničkih agencija 3 377 3 183 -0.525 -2.014 J Aktivnosti u vezi s nekretninama, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti 24 652 25 583 -0.277 -0.241 72 Kompjuterske i srodne aktivnosti 3 32 3 16 -1.116 -0.030 73 Istraživanje i razvoj 3 115 3 97 0.163 0.073 74 Ostale poslovne aktivnosti 18 505 19 470 -0.427 -0.383 L Obrazovanje 1 5 1 4 -7.270 0.124 80 Obrazovanje 1 5 1 4 -7.270 0.124 Lj Zdravstveni i socijalni rad 1 31 1 19 80.544 -2.231 85 Zdravstveni i socijalni rad 1 31 1 19 80.544 -2.231 M Ostale komunalne, društvene i lične uslužne delatnosti 6 65 6 52 -1.080 -0.288 91 Delatnost organizacija na bazi učlanjenja 1 5 1 5 -0.069 -0.109 92 Rekreativne, sportske i kulturne aktivnosti 3 37 3 25 -1.978 -0.608 93 Ostale uslužne delatnosti 2 23 2 22 -0.789 0.019 Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije 259 Podskup privrednih društava privatizovanih u 2007. godini Tabela SP 26. Indikatori rentabiliteta, privredna društva razvrstana po veličini 2007. Broj preduzeća Broj zaposlenih Stopa bruto marže Stopa poslovnog finansijskog rezultata Stopa finansijskog rezultata iz redovnog poslovanja Stopa neto finansijskog rezultata Odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti 2007 ukupno 280 34994 0.403 -0.143 -0.101 -0.102 -0.529 mala 172 4305 0.627 -0.212 -0.160 -0.164 -0.517 srednja 73 11491 0.484 -0.226 -0.122 -0.117 -0.739 velika 35 19198 0.347 -0.103 -0.087 -0.089 -0.430 Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije 260 Podskup privrednih društava privatizovanih u 2007. godini Tabela SP 27. Stopa bruto marže, po delatnostima 2007. Broj preduzeća 2007 Broj zaposlenih 2007 2007 UKUPNO 280 34994 0.403 A Poljoprivreda, lov, šumarstvo i vodoprivreda 18 4733 0.361 01 Poljoprivreda, lov i odgovarajuće uslužne aktivnosti 16 4421 0.351 03 Vodoprivreda 2 312 0.657 B Ribarstvo 1 162 0.137 05 Ulov ribe; mrešćenje i uzgoj ribe u ribnjacima; usluge u ribarstvu 1 162 0.137 V Vađenje ruda i kamena 1 112 0.807 10 Vađenje kamenog i mrkog uglja i lignita; vađenje treseta 1 112 0.807 G Prerađivačka industrija 107 19483 0.484 15 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 10 2466 0.377 16 Proizvodnja duvanskih proizvoda 1 26 0.915 17 Proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina 5 783 0.405 18 Proizvodnja odevnih predmeta; dorada i bojenje krzna 4 2156 0.663 20 Prerada drveta i proizvodi od drveta i plute, osim nameštaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala 1 53 0.092 21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira 1 358 0.119 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija 21 785 0.777 23 Proizvodnja koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva 2 568 0.412 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 2 433 0.466 25 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa 6 1308 0.378 26 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala 5 769 0.628 27 Proizvodnja osnovnih metala 5 405 0.443 28 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja 14 2831 0.625 29 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta 9 961 0.527 31 Proizvodnja električnih mašina i aparata, na drugom mestu nepomenuta 3 453 0.475 33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata, satova i časovnika 3 333 0.521 34 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 5 1284 0.536 35 Proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava 4 2993 0.495 36 Proizvodnja nameštaja; proizvodnja raznovrsnih proizvoda, na drugom mestu nepomenuta 4 505 0.258 261 37 Reciklaža 2 13 0.369 D Proizvodnja i snabdevanje električnom energijom, gasom i vodom 1 30 0.813 40 Proizvodnja i snabdevanje električnom energijom, gasom, parom i toplom vodom 1 30 0.813 Đ Građevinarstvo 24 2172 0.730 45 Građevinarstvo 24 2172 0.730 E Trgovina na veliko i trgovina na malo; opravka motornih vozila, motocikala i predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 46 2746 0.285 50 Prodaja, održavanje i opravka motornih vozila i motocikala; trgovina na malo motornim gorivima 5 108 0.652 51 Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 21 1029 0.115 52 Trgovina na malo, osim trgovina motornim vozilima i motociklima; opravka predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 20 1609 0.465 Ž Hoteli i restorani 13 837 0.713 55 Hoteli i restorani 13 837 0.713 Z Saobraćaj, skladištenje i veze 12 1992 0.599 60 Kopneni saobraćaj; cevovodni transport 7 1956 0.597 63 Prateće i pomoćne aktivnosti u saobraćaju; aktivnost putničkih agencija 5 36 0.815 J Aktivnosti u vezi s nekretninama, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti 34 2185 0.142 71 Iznajmljivanje mašina i opreme bez rukovaoca i iznajmljivanje predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 1 46 0.962 72 Kompjuterske i srodne aktivnosti 4 39 0.930 73 Istraživanje i razvoj 3 23 0.775 74 Ostale poslovne aktivnosti 26 2077 0.125 L Obrazovanje 1 24 0.951 80 Obrazovanje 1 24 0.951 Lj Zdravstveni i socijalni rad 1 8 0.554 85 Zdravstveni i socijalni rad 1 8 0.554 M Ostale komunalne, društvene i lične uslužne delatnosti 21 510 0.938 90 Odstranjivanje otpadaka i smeća, sanitarne i slične aktivnosti 1 25 0.947 92 Rekreativne, sportske i kulturne aktivnosti 18 478 0.937 93 Ostale uslužne delatnosti 2 7 0.950 Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije 262 Podskup privrednih društava privatizovanih u 2007. Tabela SP 28. Stopa poslovnog finasijskog rezulata, po delatnostima 2007. godine Broj preduzeća 2007 Broj zaposlenih 2007 2007 UKUPNO 280 34994 -0.143 A Poljoprivreda, lov, šumarstvo i vodoprivreda 18 4733 -0.073 01 Poljoprivreda, lov i odgovarajuće uslužne aktivnosti 16 4421 -0.073 03 Vodoprivreda 2 312 -0.060 B Ribarstvo 1 162 -0.320 05 Ulov ribe; mrešćenje i uzgoj ribe u ribnjacima; usluge u ribarstvu 1 162 -0.320 V Vađenje ruda i kamena 1 112 0.004 10 Vađenje kamenog i mrkog uglja i lignita; vađenje treseta 1 112 0.004 G Prerađivačka industrija 107 19483 -0.199 15 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 10 2466 -0.257 16 Proizvodnja duvanskih proizvoda 1 26 -1.093 17 Proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina 5 783 -0.061 18 Proizvodnja odevnih predmeta; dorada i bojenje krzna 4 2156 -0.479 20 Prerada drveta i proizvodi od drveta i plute, osim nameštaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala 1 53 -1.310 21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira 1 358 -0.679 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija 21 785 -0.504 23 Proizvodnja koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva 2 568 0.065 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 2 433 -0.313 25 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa 6 1308 -0.165 26 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala 5 769 -0.095 27 Proizvodnja osnovnih metala 5 405 -0.300 28 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja 14 2831 -0.213 29 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta 9 961 -0.100 31 Proizvodnja električnih mašina i aparata, na drugom mestu nepomenuta 3 453 -0.055 33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata, satova i časovnika 3 333 -0.427 34 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 5 1284 -0.022 35 Proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava 4 2993 -0.466 36 Proizvodnja nameštaja; proizvodnja raznovrsnih proizvoda, na drugom mestu nepomenuta 4 505 -0.386 37 Reciklaža 2 13 -0.403 263 D Proizvodnja i snabdevanje električnom energijom, gasom i vodom 1 30 -0.384 40 Proizvodnja i snabdevanje električnom energijom, gasom, parom i toplom vodom 1 30 -0.384 Đ Građevinarstvo 24 2172 -0.061 45 Građevinarstvo 24 2172 -0.061 E Trgovina na veliko i trgovina na malo; opravka motornih vozila, motocikala i predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 46 2746 -0.275 50 Prodaja, održavanje i opravka motornih vozila i motocikala; trgovina na malo motornim gorivima 5 108 -0.235 51 Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 21 1029 -0.406 52 Trgovina na malo, osim trgovina motornim vozilima i motociklima; opravka predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 20 1609 -0.105 Ž Hoteli i restorani 13 837 -0.507 55 Hoteli i restorani 13 837 -0.507 Z Saobraćaj, skladištenje i veze 12 1992 -0.092 60 Kopneni saobraćaj; cevovodni transport 7 1956 -0.089 63 Prateće i pomoćne aktivnosti u saobraćaju; aktivnost putničkih agencija 5 36 -0.467 J Aktivnosti u vezi s nekretninama, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti 34 2185 -0.043 71 Iznajmljivanje mašina i opreme bez rukovaoca i iznajmljivanje predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 1 46 0.007 72 Kompjuterske i srodne aktivnosti 4 39 -0.033 73 Istraživanje i razvoj 3 23 -0.055 74 Ostale poslovne aktivnosti 26 2077 -0.044 L Obrazovanje 1 24 -0.558 80 Obrazovanje 1 24 -0.558 Lj Zdravstveni i socijalni rad 1 8 0.046 85 Zdravstveni i socijalni rad 1 8 0.046 M Ostale komunalne, društvene i lične uslužne delatnosti 21 510 -0.750 90 Odstranjivanje otpadaka i smeća, sanitarne i slične aktivnosti 1 25 0.020 92 Rekreativne, sportske i kulturne aktivnosti 18 478 -0.802 93 Ostale uslužne delatnosti 2 7 -0.031 Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije 264 Podskup privrednih društava privatizovanih u 2007. godini Tabela SP 29. Stopa neto finansijskog rezultata po delatnostima u 2007. Broj preduzeća 2007 Broj zaposlenih 2007 2007 UKUPNO 280 34994 -0.102 A Poljoprivreda, lov, šumarstvo i vodoprivreda 18 4733 -0.011 01 Poljoprivreda, lov i odgovarajuće uslužne aktivnosti 16 4421 -0.012 03 Vodoprivreda 2 312 0.008 B Ribarstvo 1 162 -0.035 05 Ulov ribe; mrešćenje i uzgoj ribe u ribnjacima; usluge u ribarstvu 1 162 -0.035 V Vađenje ruda i kamena 1 112 0.094 10 Vađenje kamenog i mrkog uglja i lignita; vađenje treseta 1 112 0.094 G Prerađivačka industrija 107 19483 -0.171 15 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 10 2466 -0.247 16 Proizvodnja duvanskih proizvoda 1 26 -0.438 17 Proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina 5 783 -0.145 18 Proizvodnja odevnih predmeta; dorada i bojenje krzna 4 2156 -0.077 20 Prerada drveta i proizvodi od drveta i plute, osim nameštaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala 1 53 -1.244 21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira 1 358 -0.668 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija 21 785 -0.334 23 Proizvodnja koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva 2 568 0.069 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 2 433 0.002 25 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa 6 1308 -0.201 26 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala 5 769 -0.118 27 Proizvodnja osnovnih metala 5 405 -0.240 28 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja 14 2831 -0.115 29 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta 9 961 -0.082 31 Proizvodnja električnih mašina i aparata, na drugom mestu nepomenuta 3 453 0.003 33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata, satova i časovnika 3 333 -0.333 34 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 5 1284 -0.150 35 Proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava 4 2993 -0.502 36 Proizvodnja nameštaja; proizvodnja raznovrsnih proizvoda, na drugom mestu nepomenuta 4 505 -0.247 37 Reciklaža 2 13 -0.432 D Proizvodnja i snabdevanje električnom energijom, gasom i vodom 1 30 -0.401 265 40 Proizvodnja i snabdevanje električnom energijom, gasom, parom i toplom vodom 1 30 -0.401 Đ Građevinarstvo 24 2172 -0.050 45 Građevinarstvo 24 2172 -0.050 E Trgovina na veliko i trgovina na malo; opravka motornih vozila, motocikala i predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 46 2746 -0.186 50 Prodaja, održavanje i opravka motornih vozila i motocikala; trgovina na malo motornim gorivima 5 108 -0.627 51 Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 21 1029 -0.114 52 Trgovina na malo, osim trgovina motornim vozilima i motociklima; opravka predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 20 1609 -0.255 Ž Hoteli i restorani 13 837 -0.245 55 Hoteli i restorani 13 837 -0.245 Z Saobraćaj, skladištenje i veze 12 1992 -0.173 60 Kopneni saobraćaj; cevovodni transport 7 1956 -0.169 63 Prateće i pomoćne aktivnosti u saobraćaju; aktivnost putničkih agencija 5 36 -0.683 J Aktivnosti u vezi s nekretninama, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti 34 2185 -0.002 71 Iznajmljivanje mašina i opreme bez rukovaoca i iznajmljivanje predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 1 46 0.005 72 Kompjuterske i srodne aktivnosti 4 39 -0.118 73 Istraživanje i razvoj 3 23 -0.064 74 Ostale poslovne aktivnosti 26 2077 -0.002 L Obrazovanje 1 24 -0.685 80 Obrazovanje 1 24 -0.685 Lj Zdravstveni i socijalni rad 1 8 0.038 85 Zdravstveni i socijalni rad 1 8 0.038 M Ostale komunalne, društvene i lične uslužne delatnosti 21 510 -0.425 90 Odstranjivanje otpadaka i smeća, sanitarne i slične aktivnosti 1 25 0.013 92 Rekreativne, sportske i kulturne aktivnosti 18 478 -0.447 93 Ostale uslužne delatnosti 2 7 -0.031 Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije 266 Podskup privrednih društava privatizovanih u 2007. godini Tabela SP 30. Odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti u 2007. Broj preduzeća 2007 Broj zaposlenih 2007 2007 UKUPNO 280 34994 -0.529 A Poljoprivreda, lov, šumarstvo i vodoprivreda 18 4733 -0.300 01 Poljoprivreda, lov i odgovarajuće uslužne aktivnosti 16 4421 -0.313 03 Vodoprivreda 2 312 -0.120 B Ribarstvo 1 162 -20.995 05 Ulov ribe; mrešćenje i uzgoj ribe u ribnjacima; usluge u ribarstvu 1 162 -20.995 V Vađenje ruda i kamena 1 112 0.010 10 Vađenje kamenog i mrkog uglja i lignita; vađenje treseta 1 112 0.010 G Prerađivačka industrija 107 19483 -0.572 15 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 10 2466 -0.989 16 Proizvodnja duvanskih proizvoda 1 26 -1.856 17 Proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina 5 783 -0.185 18 Proizvodnja odevnih predmeta; dorada i bojenje krzna 4 2156 -0.853 20 Prerada drveta i proizvodi od drveta i plute, osim nameštaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala 1 53 14.441 21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira 1 358 -30.527 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija 21 785 -0.921 23 Proizvodnja koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva 2 568 0.193 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 2 433 -1.019 25 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa 6 1308 -0.579 26 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala 5 769 -0.179 27 Proizvodnja osnovnih metala 5 405 -1.249 28 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja 14 2831 -0.570 29 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta 9 961 -0.243 31 Proizvodnja električnih mašina i aparata, na drugom mestu nepomenuta 3 453 -0.141 33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata, satova i časovnika 3 333 -1.067 34 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 5 1284 -0.046 35 Proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava 4 2993 -1.673 36 Proizvodnja nameštaja; proizvodnja raznovrsnih proizvoda, na drugom mestu nepomenuta 4 505 -1.939 37 Reciklaža 2 13 -1.886 D Proizvodnja i snabdevanje električnom energijom, gasom i vodom 1 30 -0.564 40 Proizvodnja i snabdevanje električnom energijom, gasom, parom i toplom vodom 1 30 -0.564 267 Đ Građevinarstvo 24 2172 -0.157 45 Građevinarstvo 24 2172 -0.157 E Trgovina na veliko i trgovina na malo; opravka motornih vozila, motocikala i predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 46 2746 -1.339 50 Prodaja, održavanje i opravka motornih vozila i motocikala; trgovina na malo motornim gorivima 5 108 -0.638 51 Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 21 1029 -10.110 52 Trgovina na malo, osim trgovina motornim vozilima i motociklima; opravka predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 20 1609 -0.259 Ž Hoteli i restorani 13 837 -0.927 55 Hoteli i restorani 13 837 -0.927 Z Saobraćaj, skladištenje i veze 12 1992 -0.236 60 Kopneni saobraćaj; cevovodni transport 7 1956 -0.228 63 Prateće i pomoćne aktivnosti u saobraćaju; aktivnost putničkih agencija 5 36 -1.112 J Aktivnosti u vezi s nekretninama, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti 34 2185 -0.576 71 Iznajmljivanje mašina i opreme bez rukovaoca i iznajmljivanje predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo 1 46 0.011 72 Kompjuterske i srodne aktivnosti 4 39 -0.043 73 Istraživanje i razvoj 3 23 -0.095 74 Ostale poslovne aktivnosti 26 2077 -0.704 L Obrazovanje 1 24 -0.680 80 Obrazovanje 1 24 -0.680 Lj Zdravstveni i socijalni rad 1 8 0.113 85 Zdravstveni i socijalni rad 1 8 0.113 M Ostale komunalne, društvene i lične uslužne delatnosti 21 510 -1.101 90 Odstranjivanje otpadaka i smeća, sanitarne i slične aktivnosti 1 25 0.039 92 Rekreativne, sportske i kulturne aktivnosti 18 478 -1.163 93 Ostale uslužne delatnosti 2 7 -0.036 Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije 268 Tabela SP 31. Indikatori rentabiliteta za sva preduzeća (ukupno), razvrstana po svojini 2002-07. Broj preduzeća Broj zaposlenih Stopa bruto marže Stopa poslovnog finansijskog rezultata Stopa finansijskog rezultata iz redovnog poslovanja Stopa neto finansijskog rezultata Odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti 2002 UKUPNO 66878 1293279 0.321 -0.017 -0.016 -0.019 -0.087 Društvena svojina 3885 473284 0.324 -0.067 -0.037 -0.038 -0.296 Privatna svojina 57182 263340 0.206 0.023 0.017 0.015 0.230 Zadružna svojina 2384 18633 0.357 -0.036 -0.025 -0.026 -0.386 Mešovita svojina 2977 429359 0.435 -0.010 -0.029 -0.032 -0.036 Državna svojina 450 108663 0.692 -0.115 -0.090 -0.092 -0.273 2003 UKUPNO 73830 1209682 0.322 -0.015 -0.023 -0.024 -0.075 Društvena svojina 3210 300246 0.281 -0.063 -0.063 -0.063 -0.336 Privatna svojina 64198 328061 0.221 0.022 0.016 0.014 0.197 Zadružna svojina 2686 16639 0.359 -0.038 -0.042 -0.043 -0.372 Mešovita svojina 3177 403874 0.446 -0.028 -0.044 -0.046 -0.095 Državna svojina 559 160862 0.625 -0.077 -0.071 -0.072 -0.184 2004 UKUPNO 75477 1182944 0.317 0.011 -0.012 -0.015 0.057 Društvena svojina 2737 222700 0.267 -0.040 -0.079 -0.080 -0.219 Privatna svojina 66411 407700 0.232 0.036 0.023 0.020 0.279 Zadružna svojina 2755 18070 0.329 -0.014 -0.013 -0.014 -0.087 Mešovita svojina 3119 371566 0.447 -0.010 -0.033 -0.040 -0.033 Državna svojina 455 162908 0.606 -0.007 -0.062 -0.063 -0.017 2005 UKUPNO 75430 1117892 0.332 0.026 -0.005 -0.008 0.126 Društvena svojina 2050 143965 0.467 -0.158 -0.204 -0.207 -0.481 Privatna svojina 68495 607030 0.298 0.044 0.024 0.020 0.253 Zadružna svojina 2433 13498 0.366 -0.026 -0.053 -0.054 -0.126 Mešovita svojina 1967 170323 0.462 -0.016 -0.100 -0.103 -0.055 Državna svojina 485 183076 0.366 0.017 -0.014 -0.016 0.067 2006 UKUPNO 76234 1096582 0.336 0.026 0.027 0.022 0.131 Društvena svojina 2763 145653 0.433 -0.163 -0.176 -0.180 -0.565 Privatna svojina 69808 607763 0.304 0.044 0.050 0.047 0.258 Zadružna svojina 1898 12861 0.344 -0.004 -0.028 -0.029 -0.022 Mešovita svojina 1190 148570 0.468 0.003 -0.031 -0.059 0.009 Državna svojina 575 181735 0.381 0.005 0.017 0.016 0.022 2007 UKUPNO 84113 1097913 0.343 0.031 0.010 0.010 0.154 Društvena svojina 2751 93466 0.397 -0.139 -0.165 -0.120 -0.578 Privatna svojina 77867 685913 0.319 0.052 0.048 0.044 0.294 Zadružna svojina 1814 10127 0.312 0.000 -0.007 -0.008 -0.001 Mešovita svojina 1095 132659 0.448 0.005 -0.006 -0.009 0.017 Državna svojina 586 175748 0.396 -0.021 -0.118 -0.111 -0.080 Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije 269 Tabela SP 32. Indikatori rentabiliteta za mala preduzeća, razvrstana po svojini 2002-2007. Broj preduzeća Broj zaposlenih Stopa bruto marže Stopa poslovnog finansijskog rezultata Stopa finansijskog rezultata iz redovnog poslovanja Stopa neto finansijskog rezultata Odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti 2002 UKUPNO 63921 354299 0.241 -0.006 -0.012 -0.014 -0.055 Društvena svojina 2892 84187 0.446 -0.171 -0.131 -0.132 -0.691 Privatna svojina 56471 201193 0.203 0.014 0.015 0.013 0.162 Zadružna svojina 2347 14627 0.370 -0.033 -0.021 -0.022 -0.395 Mešovita svojina 1899 44845 0.408 -0.113 -0.280 -0.283 -0.556 Državna svojina 312 9447 0.724 -0.069 -0.009 -0.011 -0.212 2003 UKUPNO 71039 373219 0.260 -0.001 -0.002 -0.004 -0.011 Društvena svojina 2461 56433 0.474 -0.208 -0.180 -0.181 -0.792 Privatna svojina 63448 231954 0.220 0.017 0.015 0.013 0.165 Zadružna svojina 2623 11528 0.374 -0.035 -0.027 -0.028 -0.411 Mešovita svojina 2120 52695 0.418 -0.115 -0.100 -0.102 -0.586 Državna svojina 387 20609 0.772 0.015 0.007 0.006 0.032 2004 UKUPNO 72697 385580 0.260 0.021 0.008 0.003 0.156 Društvena svojina 2162 45448 0.481 -0.185 -0.238 -0.241 -0.621 Privatna svojina 65441 270499 0.233 0.033 0.025 0.022 0.276 Zadružna svojina 2699 13765 0.336 -0.018 -0.021 -0.021 -0.120 Mešovita svojina 2111 44558 0.445 -0.087 -0.161 -0.201 -0.363 Državna svojina 284 11310 0.792 0.172 0.163 0.148 0.263 2005 UKUPNO 72449 357839 0.306 0.038 0.017 0.014 0.223 Društvena svojina 1642 33644 0.557 -0.156 -0.300 -0.302 -0.399 Privatna svojina 66699 278062 0.290 0.048 0.035 0.032 0.302 Zadružna svojina 2386 9048 0.373 -0.023 -0.065 -0.066 -0.116 Mešovita svojina 1444 24820 0.450 -0.119 -0.250 -0.256 -0.482 Državna svojina 278 12265 0.741 0.021 0.016 0.014 0.042 2006 UKUPNO 73150 383750 0.314 0.039 0.038 0.035 0.230 Društvena svojina 2333 31470 0.480 -0.139 -0.257 -0.263 -0.458 Privatna svojina 67846 314239 0.302 0.047 0.051 0.047 0.292 Zadružna svojina 1851 7937 0.344 -0.010 -0.041 -0.042 -0.054 Mešovita svojina 783 14754 0.443 -0.081 -0.066 -0.066 -0.288 Državna svojina 337 15350 0.563 0.015 -0.007 -0.011 0.036 2007 UKUPNO 80229 380358 0.334 0.045 0.045 0.040 0.252 Društvena svojina 2364 22277 0.470 -0.116 -0.139 -0.145 -0.420 Privatna svojina 75070 331731 0.327 0.051 0.052 0.047 0.298 Zadružna svojina 1766 7008 0.351 -0.015 -0.010 -0.012 -0.070 Mešovita svojina 711 10119 0.417 -0.050 -0.040 -0.045 -0.195 Državna svojina 318 9223 0.711 -0.027 -0.017 -0.019 -0.054 Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije 270 Tabela SP 33. Indikatori rentabiliteta za srednja preduzeća, razvrstana po svojini 2002 - 2007. Broj preduzeća Broj zaposlenih Stopa bruto marže Stopa poslovnog finansijskog rezultata Stopa finansijskog rezultata iz redovnog poslovanja Stopa neto finansijskog rezultata Odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti 2002 UKUPNO 2219 309189 0.333 -0.027 -0.028 -0.030 -0.133 Društvena svojina 761 134787 0.456 -0.134 -0.105 -0.107 -0.469 Privatna svojina 614 34737 0.184 0.031 0.023 0.021 0.315 Zadružna svojina 35 3351 0.262 -0.070 -0.067 -0.068 -0.418 Mešovita svojina 699 119912 0.425 -0.049 -0.051 -0.052 -0.184 Državna svojina 110 16402 0.765 0.029 -0.002 -0.005 0.062 2003 UKUPNO 2129 274881 0.314 -0.038 -0.047 -0.049 -0.207 Društvena svojina 578 95326 0.459 -0.202 -0.165 -0.167 -0.711 Privatna svojina 646 54078 0.203 0.025 0.020 0.018 0.225 Zadružna svojina 61 4808 0.295 -0.058 -0.066 -0.068 -0.351 Mešovita svojina 720 103528 0.416 -0.102 -0.130 -0.132 -0.409 Državna svojina 124 17141 0.747 -0.010 -0.030 -0.031 -0.020 2004 UKUPNO 2117 264111 0.316 -0.001 -0.024 -0.027 -0.005 Društvena svojina 446 74051 0.503 -0.168 -0.240 -0.245 -0.470 Privatna svojina 804 67940 0.230 0.043 0.026 0.023 0.320 Zadružna svojina 55 4054 0.295 -0.002 0.017 0.016 -0.011 Mešovita svojina 692 99725 0.419 -0.057 -0.074 -0.076 -0.219 Državna svojina 120 18341 0.743 -0.018 -0.040 -0.041 -0.032 2005 UKUPNO 2284 256024 0.335 0.013 -0.009 -0.012 0.059 Društvena svojina 317 49441 0.471 -0.202 -0.253 -0.258 -0.598 Privatna svojina 1401 127998 0.296 0.042 0.024 0.021 0.236 Zadružna svojina 46 4211 0.332 -0.048 -0.017 -0.017 -0.216 Mešovita svojina 379 50703 0.423 -0.094 -0.113 -0.115 -0.332 Državna svojina 141 23671 0.714 -0.012 -0.027 -0.030 -0.022 2006 UKUPNO 2410 253240 0.346 0.018 0.016 0.013 0.085 Društvena svojina 321 43008 0.448 -0.173 -0.097 -0.103 -0.560 Privatna svojina 1592 139920 0.312 0.039 0.040 0.038 0.218 Zadružna svojina 44 3621 0.269 -0.002 -0.010 -0.010 -0.011 Mešovita svojina 286 38726 0.450 -0.072 -0.126 -0.128 -0.253 Državna svojina 167 27965 0.681 0.023 0.006 0.004 0.044 2007 UKUPNO 3070 257555 0.343 0.031 0.031 0.027 0.161 Društvena svojina 306 28954 0.430 -0.126 -0.128 -0.134 -0.482 Privatna svojina 2271 169277 0.328 0.047 0.050 0.046 0.259 Zadružna svojina 46 2773 0.289 0.024 -0.002 -0.003 0.156 Mešovita svojina 257 26808 0.276 -0.030 -0.050 -0.055 -0.174 Državna svojina 190 29743 0.709 0.004 -0.002 -0.004 0.008 Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije 271 Tabela SP 34. Indikatori rentabiliteta za velika preduzeća, razvrstana po svojini 2002 - 2007. Broj preduzeća Broj zaposlenih Stopa bruto marže Stopa poslovnog finansijskog rezultata Stopa finansijskog rezultata iz redovnog poslovanja Stopa neto finansijskog rezultata Odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti 2002 UKUPNO 738 629791 0.369 -0.021 -0.016 -0.018 -0.083 Društvena svojina 232 254310 0.291 -0.046 -0.019 -0.019 -0.216 Privatna svojina 97 27410 0.247 0.050 0.018 0.015 0.327 Zadružna svojina 2 655 0.285 -0.022 0.005 0.005 -0.132 Mešovita svojina 379 264602 0.440 0.009 -0.001 -0.005 0.031 Državna svojina 28 82814 0.675 -0.146 -0.112 -0.114 -0.347 2003 UKUPNO 662 561582 0.372 -0.016 -0.028 -0.029 -0.063 Društvena svojina 171 148487 0.238 -0.031 -0.038 -0.038 -0.182 Privatna svojina 104 42029 0.245 0.039 0.015 0.013 0.245 Zadružna svojina 2 303 0.307 0.006 -0.342 -0.342 0.032 Mešovita svojina 337 247651 0.458 0.004 -0.014 -0.017 0.013 Državna svojina 48 123112 0.596 -0.095 -0.084 -0.085 -0.233 2004 UKUPNO 663 533253 0.358 0.008 -0.022 -0.025 0.035 Društvena svojina 129 103201 0.220 -0.011 -0.046 -0.047 -0.077 Privatna svojina 166 69261 0.232 0.037 0.016 0.012 0.255 Zadružna svojina 1 251 0.312 0.049 0.015 0.014 0.256 Mešovita svojina 316 227283 0.455 0.011 -0.009 -0.013 0.036 Državna svojina 51 133257 0.585 -0.016 -0.075 -0.076 -0.038 2005 UKUPNO 697 504029 0.347 0.024 -0.016 -0.020 0.104 Društvena svojina 91 60880 0.438 -0.138 -0.161 -0.162 -0.455 Privatna svojina 395 200970 0.308 0.042 0.013 0.008 0.217 Zadružna svojina 1 239 0.459 0.114 0.009 0.009 0.363 Mešovita svojina 144 94800 0.472 0.015 -0.079 -0.082 0.050 Državna svojina 66 147140 0.344 0.018 -0.014 -0.016 0.076 2006 UKUPNO 674 459592 0.346 0.020 0.023 0.017 0.094 Društvena svojina 109 71175 0.408 -0.168 -0.184 -0.187 -0.612 Privatna svojina 370 153604 0.301 0.043 0.054 0.052 0.244 Zadružna svojina 3 1303 0.687 0.055 0.031 0.029 0.143 Mešovita svojina 121 95090 0.475 0.027 -0.005 -0.042 0.085 Državna svojina 71 138420 0.359 0.004 0.019 0.017 0.018 2007 UKUPNO 814 460000 0.349 0.023 -0.018 -0.014 0.106 Društvena svojina 81 42235 0.350 -0.155 -0.195 -0.103 -0.724 Privatna svojina 526 184905 0.306 0.056 0.043 0.040 0.311 Zadružna svojina 2 346 0.111 0.022 0.002 0.003 0.339 Mešovita svojina 127 95732 0.501 0.019 0.009 0.007 0.059 Državna svojina 78 136782 0.375 -0.022 -0.126 -0.118 -0.091 Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije 272 Tabela SP 35. Indikatori rentabiliteta - sva preduzeća, ukupno, razvrstana po delatn. u 2007. Broj preduzeća Broj zaposlenih Stopa bruto marže Stopa poslovnog finansijskog rezultata Stopa finansijskog rezultata iz redovnog poslovanja Stopa neto finansijskog rezultata Odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti UKUPNO UKUPNO 84113 1097913 0.343 0.031 0.010 0.010 0.154 DRUST.S. 2751 93466 0.397 -0.139 -0.165 -0.120 -0.578 PRIV.S. 77867 685913 0.319 0.052 0.048 0.044 0.294 ZADR.S. 1814 10127 0.312 0.000 -0.007 -0.008 -0.001 MESOV.S. 1095 132659 0.448 0.005 -0.006 -0.009 0.017 DRZAV.S. 586 175748 0.396 -0.021 -0.118 -0.111 -0.080 A Poljoprivreda, lov, šumarstvo i vodoprivreda UKUPNO 3683 55904 0.313 0.012 0.017 0.021 0.060 DRUST.S. 294 9189 0.464 -0.135 -0.148 -0.150 -0.437 PRIV.S. 2242 20604 0.252 0.047 0.058 0.066 0.292 ZADR.S. 1004 6255 0.168 0.000 -0.011 -0.012 -0.005 MESOV.S. 110 11046 0.328 -0.073 -0.062 -0.062 -0.337 DRZAV.S. 33 8810 0.896 0.031 0.038 0.032 0.057 01 Poljoprivreda, lov i odgovarajuće uslužne aktivnosti UKUPNO 3505 47082 0.263 0.008 0.014 0.018 0.048 DRUST.S. 262 7390 0.360 -0.188 -0.204 -0.207 -0.855 PRIV.S. 2108 19560 0.246 0.046 0.058 0.066 0.290 ZADR.S. 1000 6240 0.168 0.000 -0.011 -0.012 -0.004 MESOV.S. 108 10982 0.325 -0.073 -0.063 -0.063 -0.344 DRZAV.S. 27 2910 0.835 -0.008 0.008 -0.001 -0.013 02 Uzgoj i iskorišćavanje šuma i odgovarajuće uslužne delatnosti UKUPNO 139 5615 0.788 0.024 0.028 0.025 0.041 DRUST.S. 7 7 0.429 -0.705 0.510 0.509 -2.821 PRIV.S. 125 287 0.201 0.017 0.010 0.007 0.176 ZADR.S. 4 15 0.296 -0.082 -0.183 -0.186 -0.385 DRZAV.S. 3 5306 0.881 0.025 0.027 0.024 0.039 03 Vodoprivreda UKUPNO 39 3207 0.877 0.078 0.070 0.063 0.175 DRUST.S. 25 1792 0.796 0.034 0.043 0.041 0.057 PRIV.S. 9 757 0.753 0.175 0.088 0.083 0.348 MESOV.S. 2 64 0.827 0.098 0.129 0.122 0.140 DRZAV.S. 3 594 0.980 0.077 0.080 0.070 0.240 B Ribarstvo UKUPNO 85 1032 0.265 -0.046 -0.053 -0.054 -0.265 DRUST.S. 1 - - - - - - PRIV.S. 78 803 0.266 -0.026 0.010 0.010 -0.146 ZADR.S. 2 1 0.231 0.096 0.017 0.015 0.638 MESOV.S. 4 228 0.262 -0.178 -0.520 -0.525 -1.584 05 Ulov ribe; mrešćenje i uzgoj ribe u ribnjacima; usluge u ribarstvu UKUPNO 85 1032 0.265 -0.046 -0.053 -0.054 -0.265 DRUST.S. 1 - - - - - - PRIV.S. 78 803 0.266 -0.026 0.010 0.010 -0.146 ZADR.S. 2 1 0.231 0.096 0.017 0.015 0.638 MESOV.S. 4 228 0.262 -0.178 -0.520 -0.525 -1.584 V Vađenje ruda i kamena UKUPNO 261 23847 0.533 -0.063 -0.134 -0.136 -0.174 DRUST.S. 16 3836 0.537 -0.173 -0.147 -0.148 -0.581 PRIV.S. 230 3170 0.598 0.096 0.091 0.084 0.273 ZADR.S. 2 5 0.573 0.206 0.048 0.039 0.430 MESOV.S. 8 851 0.587 -0.205 -0.280 -0.285 -0.473 DRZAV.S. 5 15985 0.521 -0.076 -0.171 -0.171 -0.206 10 Vađenje kamenog i mrkog uglja i lignita; vađenje treseta UKUPNO 15 14776 0.830 -0.167 -0.349 -0.348 -0.288 PRIV.S. 13 130 0.753 0.003 0.000 0.083 0.008 273 DRZAV.S. 2 14646 0.832 -0.169 -0.354 -0.354 -0.291 11 Vađenje sirove nafte i prirodnog gasa; usluge u proizvodnji nafte i gasa, osim istraživanja UKUPNO 4 1333 0.167 0.030 0.031 0.030 0.250 PRIV.S. 3 - - - - - - DRZAV.S. 1 1333 0.167 0.030 0.031 0.030 0.250 13 Vađenje ruda metala UKUPNO 17 3735 0.479 -0.155 -0.124 -0.125 -0.442 DRUST.S. 5 3266 0.455 -0.199 -0.157 -0.158 -0.622 PRIV.S. 11 469 0.647 0.163 0.163 0.154 0.290 DRZAV.S. 1 - 1.000 - - - - 14 Vađenje ostalih ruda i kamena UKUPNO 225 4003 0.619 0.050 0.037 0.027 0.154 DRUST.S. 11 570 0.907 -0.058 -0.089 -0.095 -0.288 PRIV.S. 203 2571 0.586 0.096 0.090 0.079 0.288 ZADR.S. 2 5 0.573 0.206 0.048 0.039 0.430 MESOV.S. 8 851 0.587 -0.205 -0.280 -0.285 -0.473 DRZAV.S. 1 6 0.290 -0.019 0.032 0.026 -0.087 G Prerađivačka industrija UKUPNO 17915 410998 0.324 0.032 0.021 0.018 0.150 DRUST.S. 677 40686 0.352 -0.230 -0.260 -0.261 -0.995 PRIV.S. 16693 282042 0.339 0.057 0.045 0.042 0.259 ZADR.S. 110 990 0.358 -0.051 -0.057 -0.059 -0.274 MESOV.S. 387 69209 0.311 -0.077 -0.066 -0.069 -0.358 DRZAV.S. 48 18071 0.216 0.030 0.030 0.028 0.181 15 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića UKUPNO 3093 82997 0.317 0.050 0.022 0.018 0.233 DRUST.S. 102 3141 0.416 -0.213 -0.364 -0.385 -0.740 PRIV.S. 2858 69308 0.319 0.055 0.029 0.026 0.261 ZADR.S. 54 317 0.152 -0.049 -0.045 -0.046 -0.476 MESOV.S. 76 10141 0.288 0.022 -0.006 -0.008 0.102 DRZAV.S. 3 90 0.355 -0.015 -0.007 -0.021 -0.055 16 Proizvodnja duvanskih proizvoda UKUPNO 14 1982 0.558 0.101 0.075 0.066 0.369 DRUST.S. 3 72 0.423 -1.571 -0.409 -0.409 15.974 PRIV.S. 9 1685 0.562 0.106 0.078 0.068 0.388 MESOV.S. 2 225 0.402 -0.016 0.018 0.018 -0.052 17 Proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina UKUPNO 646 16479 0.358 -0.091 -0.108 -0.098 -0.363 DRUST.S. 50 4089 0.310 -0.907 -0.937 -0.818 -6.361 PRIV.S. 566 10509 0.366 -0.011 0.000 0.000 -0.042 ZADR.S. 5 377 0.810 -0.320 -0.272 -0.276 -0.479 MESOV.S. 25 1504 0.295 -0.146 -0.229 -0.244 -0.654 18 Proizvodnja odevnih predmeta; dorada i bojenje krzna UKUPNO 946 22214 0.459 -0.003 0.072 0.069 -0.010 DRUST.S. 49 1871 0.721 -0.861 -1.142 -1.143 -1.566 PRIV.S. 869 19119 0.482 0.040 0.041 0.038 0.117 ZADR.S. 5 32 0.877 0.167 0.102 0.092 0.263 MESOV.S. 21 1179 0.223 -0.182 0.295 0.294 -1.444 DRZAV.S. 2 13 -1.427 -59.302 -0.035 -0.035 5.727 19 Štavljenje i dorada kože; proizvodnja kofera, ručih torbi, sedala, saračkih proizvoda i obuće UKUPNO 327 12532 0.521 0.024 -0.005 -0.006 0.059 DRUST.S. 31 2269 0.681 -0.408 -0.509 -0.509 -0.760 PRIV.S. 285 9974 0.509 0.067 0.053 0.051 0.170 ZADR.S. 1 - - - - - 1.000 MESOV.S. 8 285 0.443 -0.280 -0.204 -0.203 -0.783 DRZAV.S. 2 4 0.017 -0.395 -6.077 -6.077 1.814 20 Prerada drveta i proizvodi od drveta i plute, osim nameštaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala UKUPNO 1286 10241 0.282 0.022 -0.001 -0.005 0.125 274 DRUST.S. 39 397 0.358 -0.309 -1.074 -1.181 -1.495 PRIV.S. 1228 9367 0.279 0.032 0.019 0.017 0.184 ZADR.S. 6 12 0.592 0.013 0.082 0.073 0.119 MESOV.S. 10 385 0.395 -0.474 -0.453 -0.499 -2.376 DRZAV.S. 3 80 0.758 -4.889 0.355 0.338 -105.416 21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira UKUPNO 618 8097 0.299 0.076 -0.008 -0.012 0.366 DRUST.S. 18 1187 0.353 -1.800 -2.136 -2.143 7.964 PRIV.S. 594 5653 0.298 0.100 0.066 0.062 0.477 MESOV.S. 6 1257 0.311 -0.133 -0.120 -0.121 -0.644 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija UKUPNO 2070 17362 0.566 0.082 0.067 0.055 0.250 DRUST.S. 55 1143 0.669 0.083 0.022 0.019 0.183 PRIV.S. 1954 12135 0.527 0.101 0.085 0.071 0.334 ZADR.S. 8 41 0.636 0.053 0.061 0.058 0.139 MESOV.S. 37 2518 0.676 0.011 0.008 0.005 0.030 DRZAV.S. 16 1525 0.804 -0.030 -0.007 -0.017 -0.060 23 Proizvodnja koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva UKUPNO 42 8107 0.173 0.033 0.032 0.031 0.258 PRIV.S. 39 849 0.332 0.094 0.048 0.041 0.359 MESOV.S. 1 4 0.085 0.028 0.065 0.061 0.565 DRZAV.S. 2 7254 0.167 0.030 0.031 0.030 0.250 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda UKUPNO 745 24843 0.311 0.028 0.035 0.028 0.133 DRUST.S. 27 2455 0.177 -0.235 -0.131 -0.135 -2.035 PRIV.S. 693 13642 0.354 0.078 0.082 0.076 0.329 MESOV.S. 21 5849 0.177 -0.080 -0.070 -0.078 -0.753 DRZAV.S. 4 2897 0.616 0.176 0.124 0.112 0.323 25 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa UKUPNO 1037 21566 0.333 0.067 0.062 0.058 0.268 DRUST.S. 29 1175 0.390 -0.078 -0.214 -0.216 -0.254 PRIV.S. 984 18631 0.335 0.073 0.070 0.067 0.293 ZADR.S. 5 21 0.328 0.031 0.022 0.020 0.122 MESOV.S. 17 1476 0.252 -0.001 -0.019 -0.019 -0.006 DRZAV.S. 2 263 0.429 0.127 0.157 0.143 0.321 26 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala UKUPNO 718 22412 0.467 0.060 0.032 0.025 0.182 DRUST.S. 29 1899 0.358 -0.715 -0.803 -0.804 -3.135 PRIV.S. 660 15732 0.456 0.071 0.047 0.040 0.228 ZADR.S. 4 19 0.138 -0.503 -0.450 -0.450 3.463 MESOV.S. 25 4762 0.551 0.100 0.071 0.060 0.228 27 Proizvodnja osnovnih metala UKUPNO 279 19673 0.272 0.023 0.020 0.020 0.151 DRUST.S. 20 3692 0.238 -0.100 -0.048 -0.053 -0.688 PRIV.S. 250 13888 0.272 0.036 0.030 0.030 0.234 ZADR.S. 1 9 0.747 -0.470 -0.446 -0.446 -0.676 MESOV.S. 8 2084 0.410 0.028 -0.051 -0.050 0.081 28 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja UKUPNO 1888 31016 0.355 0.031 0.036 0.034 0.139 DRUST.S. 47 3282 0.505 -0.163 -0.254 -0.251 -0.544 PRIV.S. 1788 22713 0.341 0.048 0.057 0.055 0.223 ZADR.S. 9 19 0.829 0.127 -0.007 -0.008 0.694 MESOV.S. 41 4276 0.405 -0.076 -0.051 -0.053 -0.250 DRZAV.S. 3 726 0.759 0.007 -0.002 0.000 0.010 29 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta UKUPNO 855 31648 0.415 -0.061 -0.032 -0.032 -0.210 DRUST.S. 53 5422 0.469 -0.707 -0.069 -0.063 -2.311 PRIV.S. 773 13701 0.382 0.049 0.048 0.047 0.197 ZADR.S. 1 85 -0.093 -4.638 -3.854 -3.854 20.387 MESOV.S. 25 9657 0.403 -0.347 -0.363 -0.364 -1.057 275 DRZAV.S. 3 2783 0.716 -0.053 -0.035 -0.039 -0.087 30 Proizvodnja kancelarijskih i računskih mašina UKUPNO 637 4846 0.210 0.053 0.056 0.053 0.404 DRUST.S. 12 162 0.194 0.047 0.041 0.036 0.401 PRIV.S. 619 4503 0.209 0.054 0.057 0.055 0.416 ZADR.S. 2 3 0.146 -0.002 0.026 0.022 -0.047 MESOV.S. 4 178 0.515 -0.067 0.004 0.003 -0.188 31 Proizvodnja električnih mašina i aparata, na drugom mestu nepomenuta UKUPNO 421 15438 0.327 0.003 -0.017 -0.013 0.012 DRUST.S. 11 1370 0.258 0.009 -0.224 -0.224 0.047 PRIV.S. 401 10110 0.340 0.010 0.013 0.018 0.046 ZADR.S. 1 6 0.422 0.045 0.040 0.036 0.352 MESOV.S. 7 3676 0.305 -0.029 -0.027 -0.027 -0.120 DRZAV.S. 1 276 0.632 -0.173 -0.162 -0.114 -0.387 32 Proizvodnja radio, televizijske i komunikacione opreme i aparata UKUPNO 235 3462 0.357 0.054 0.060 0.058 0.246 DRUST.S. 18 973 0.586 -0.970 -0.903 -0.916 -3.163 PRIV.S. 210 2116 0.330 0.078 0.085 0.083 0.375 MESOV.S. 5 373 0.793 -0.058 -0.020 -0.019 -0.147 DRZAV.S. 2 - 0.905 -9.537 -0.178 -0.178 5.696 33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata, satova i časovnika UKUPNO 464 5739 0.432 0.091 0.084 0.075 0.302 DRUST.S. 15 401 0.721 -0.437 -0.274 -0.275 -0.856 PRIV.S. 439 4127 0.420 0.111 0.104 0.094 0.384 MESOV.S. 9 1174 0.658 -0.271 -0.272 -0.274 -0.520 DRZAV.S. 1 37 0.337 -1.615 -1.377 -1.377 4.436 34 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica UKUPNO 217 21496 0.295 -0.185 -0.183 -0.181 -0.977 DRUST.S. 16 3989 0.471 -0.282 -0.370 -0.370 -0.748 PRIV.S. 180 4975 0.306 0.002 0.012 0.011 0.012 ZADR.S. 1 1 0.146 0.041 0.032 0.029 0.569 MESOV.S. 20 12531 0.250 -0.327 -0.304 -0.300 -2.393 35 Proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava UKUPNO 112 7777 0.460 -0.212 -0.172 -0.173 -0.755 DRUST.S. 8 51 0.861 -0.744 -0.652 -0.680 3.207 PRIV.S. 95 4530 0.413 -0.149 -0.108 -0.109 -0.623 ZADR.S. 1 - - - - - - MESOV.S. 6 1710 0.737 -0.400 -0.377 -0.374 -0.686 DRZAV.S. 2 1486 0.545 -0.595 -0.548 -0.550 -1.583 36 Proizvodnja nameštaja; proizvodnja raznovrsnih proizvoda, na drugom mestu nepomenuta UKUPNO 930 18084 0.333 0.016 0.011 0.006 0.074 DRUST.S. 26 1517 0.224 -0.133 -0.198 -0.220 -0.898 PRIV.S. 892 12022 0.335 0.060 0.041 0.037 0.266 ZADR.S. 4 47 0.346 0.038 0.033 0.032 0.253 MESOV.S. 6 3861 0.373 -0.122 -0.009 -0.013 -0.474 DRZAV.S. 2 637 -29.358 -1556.725 -41.248 -41.248 46.354 37 Reciklaža UKUPNO 335 2987 0.180 0.050 0.046 0.048 0.414 DRUST.S. 19 129 0.277 -0.216 -0.237 -0.237 -1.527 PRIV.S. 307 2753 0.177 0.047 0.043 0.045 0.399 ZADR.S. 2 1 0.537 -0.425 -0.003 -0.007 14.667 MESOV.S. 7 104 0.241 0.164 0.158 0.159 0.778 D Proizvodnja i snabdevanje električnom energijom, gasom i vodom UKUPNO 298 46987 0.317 -0.048 -0.306 -0.282 -0.197 DRUST.S. 38 2390 0.311 -0.057 -0.054 -0.051 -0.259 PRIV.S. 75 619 0.324 0.001 0.031 0.026 0.004 ZADR.S. 1 10 0.813 0.020 0.005 0.005 0.030 MESOV.S. 11 319 0.371 -0.005 0.005 0.000 -0.018 276 DRZAV.S. 173 43649 0.316 -0.048 -0.315 -0.290 -0.198 40 Proizvodnja i snabdevanje električnom energijom, gasom, parom i toplom vodom UKUPNO 144 28270 0.280 -0.038 -0.314 -0.287 -0.180 DRUST.S. 15 1259 0.228 -0.068 -0.061 -0.058 -0.421 PRIV.S. 62 428 0.272 -0.013 0.028 0.025 -0.074 MESOV.S. 10 160 0.274 0.000 0.006 - 0.003 DRZAV.S. 57 26423 0.281 -0.038 -0.322 -0.295 -0.178 41 Sakupljanje, prečišćavanje i distribucija vode UKUPNO 154 18717 0.765 -0.164 -0.212 -0.212 -0.273 DRUST.S. 23 1131 0.724 0.001 -0.014 -0.014 0.001 PRIV.S. 13 191 0.703 0.103 0.054 0.041 0.180 ZADR.S. 1 10 0.813 0.020 0.005 0.005 0.030 MESOV.S. 1 159 0.759 -0.026 0.003 0.001 -0.051 DRZAV.S. 116 17226 0.768 -0.176 -0.226 -0.226 -0.290 Đ Građevinarstvo UKUPNO 5338 86917 0.656 0.062 0.052 0.046 0.248 DRUST.S. 190 5345 0.665 -0.074 -0.059 -0.061 -0.222 PRIV.S. 4899 62329 0.611 0.087 0.082 0.075 0.337 ZADR.S. 127 640 0.670 -0.014 0.005 0.003 -0.125 MESOV.S. 86 10933 0.710 0.027 0.010 0.009 0.084 DRZAV.S. 36 7670 0.887 -0.030 -0.069 -0.070 -0.199 45 Građevinarstvo UKUPNO 5338 86917 0.656 0.062 0.052 0.046 0.248 DRUST.S. 190 5345 0.665 -0.074 -0.059 -0.061 -0.222 PRIV.S. 4899 62329 0.611 0.087 0.082 0.075 0.337 ZADR.S. 127 640 0.670 -0.014 0.005 0.003 -0.125 MESOV.S. 86 10933 0.710 0.027 0.010 0.009 0.084 DRZAV.S. 36 7670 0.887 -0.030 -0.069 -0.070 -0.199 E Trgovina na veliko i trgovina na malo; opravka motornih vozila, motocikala i predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo UKUPNO 34818 207806 0.178 0.037 0.032 0.033 0.345 DRUST.S. 757 8610 0.163 -0.100 -0.209 0.009 -2.859 PRIV.S. 33687 184181 0.178 0.041 0.039 0.035 0.385 ZADR.S. 140 713 0.198 0.019 0.006 0.006 0.273 MESOV.S. 201 9082 0.158 -0.015 -0.010 -0.017 -0.145 DRZAV.S. 33 5220 0.197 0.028 0.030 0.028 0.196 50 Prodaja, održavanje i opravka motornih vozila i motocikala; trgovina na malo motornim gorivima UKUPNO 3267 24127 0.162 0.027 0.023 0.020 0.262 DRUST.S. 64 1003 0.143 0.004 0.014 0.011 0.045 PRIV.S. 3165 19890 0.159 0.029 0.022 0.020 0.297 ZADR.S. 5 346 0.133 0.028 0.001 0.003 0.322 MESOV.S. 28 597 0.092 -0.045 0.016 0.010 -1.211 DRZAV.S. 5 2291 0.209 0.030 0.029 0.028 0.185 51 Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima UKUPNO 25519 126151 0.178 0.044 0.042 0.038 0.416 DRUST.S. 499 3380 0.129 -0.039 -0.008 -0.010 -0.653 PRIV.S. 24790 117895 0.179 0.047 0.044 0.040 0.441 ZADR.S. 100 249 0.247 0.020 0.017 0.016 0.380 MESOV.S. 112 2212 0.112 -0.026 -0.011 -0.013 -0.388 DRZAV.S. 18 2415 0.184 0.028 0.030 0.029 0.218 52 Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima; opravka predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo UKUPNO 6032 57528 0.194 0.010 -0.008 0.019 0.088 DRUST.S. 194 4227 0.332 -0.501 -1.484 0.098 3.367 PRIV.S. 5732 46396 0.189 0.021 0.024 0.022 0.183 ZADR.S. 35 118 0.216 -0.183 -0.171 -0.172 -1.596 MESOV.S. 61 6273 0.214 0.002 -0.014 -0.027 0.016 DRZAV.S. 10 514 0.928 -0.037 -0.022 -0.024 -0.048 277 Ž Hoteli i restorani UKUPNO 1622 22397 0.566 -0.032 -0.070 -0.063 -0.087 DRUST.S. 102 3811 0.614 -0.239 -0.228 -0.231 -0.533 PRIV.S. 1464 13977 0.514 -0.021 -0.084 -0.098 -0.066 ZADR.S. 6 69 0.671 -0.146 -0.150 -0.153 -0.328 MESOV.S. 37 2256 0.714 0.083 0.109 0.254 0.167 DRZAV.S. 13 2284 0.749 -0.026 -0.017 -0.017 -0.052 55 Hoteli i restorani UKUPNO 1622 22397 0.566 -0.032 -0.070 -0.063 -0.087 DRUST.S. 102 3811 0.614 -0.239 -0.228 -0.231 -0.533 PRIV.S. 1464 13977 0.514 -0.021 -0.084 -0.098 -0.066 ZADR.S. 6 69 0.671 -0.146 -0.150 -0.153 -0.328 MESOV.S. 37 2256 0.714 0.083 0.109 0.254 0.167 DRZAV.S. 13 2284 0.749 -0.026 -0.017 -0.017 -0.052 Z Saobraćaj, skladištenje i veze UKUPNO 5425 119236 0.621 0.041 0.037 0.031 0.119 DRUST.S. 152 4988 0.633 -0.148 -0.119 -0.123 -0.422 PRIV.S. 5147 39218 0.670 0.049 0.031 0.027 0.182 ZADR.S. 23 90 0.676 0.016 0.017 0.009 0.126 MESOV.S. 59 21401 0.645 0.133 0.092 0.086 0.328 DRZAV.S. 44 53539 0.533 -0.047 0.005 -0.002 -0.122 60 Kopneni saobraćaj; cevovodni transport UKUPNO 2761 66738 0.397 -0.011 -0.008 -0.014 -0.044 DRUST.S. 78 4309 0.616 -0.112 -0.109 -0.113 -0.300 PRIV.S. 2625 22210 0.512 0.041 0.038 0.036 0.170 ZADR.S. 19 82 0.726 0.018 0.021 0.012 0.143 MESOV.S. 25 8333 0.196 0.033 0.000 -0.001 0.220 DRZAV.S. 14 31804 0.389 -0.070 -0.041 -0.050 -0.230 61 Vodeni saobraćaj UKUPNO 45 990 0.469 -0.002 0.002 0.004 -0.005 PRIV.S. 42 239 0.450 -0.004 -0.010 -0.001 -0.022 MESOV.S. 3 751 0.480 0.000 0.010 0.007 -0.001 62 Vazdušni saobraćaj UKUPNO 28 1906 0.717 -0.043 0.034 0.035 -0.205 PRIV.S. 27 94 0.744 0.101 -0.030 -0.037 0.430 DRZAV.S. 1 1812 0.714 -0.056 0.039 0.040 -0.265 63 Prateće i pomoćne aktivnosti u saobraćaju; aktivnost putničkih agencija UKUPNO 2202 18037 0.777 0.050 0.026 0.020 0.154 DRUST.S. 64 538 0.713 -0.259 -0.132 -0.135 -0.702 PRIV.S. 2078 10778 0.744 0.048 0.030 0.025 0.230 ZADR.S. 4 8 0.235 -0.004 -0.016 -0.016 -0.033 MESOV.S. 28 2119 0.745 0.029 -0.017 -0.026 0.059 DRZAV.S. 28 4594 0.911 0.079 0.035 0.026 0.116 64 Poštanske aktivnosti i telekomunikacije UKUPNO 389 31565 0.892 0.128 0.113 0.108 0.251 DRUST.S. 10 141 0.678 -0.329 -0.198 -0.198 -4.626 PRIV.S. 375 5897 0.840 0.060 0.023 0.019 0.166 MESOV.S. 3 10198 0.921 0.204 0.153 0.145 0.364 DRZAV.S. 1 15329 0.932 -0.006 0.193 0.190 -0.008 I Finansijsko posredovanje UKUPNO 294 1086 0.689 0.078 0.300 0.268 0.181 DRUST.S. 2 2 - - -3259. -3259. 13.194 PRIV.S. 284 976 0.682 0.039 0.313 0.278 0.104 MESOV.S. 3 15 0.973 -0.934 0.005 0.004 -2.438 DRZAV.S. 5 93 0.714 0.242 0.232 0.214 0.382 65 Finansijsko posredovanje, osim osiguranja i penzijskih fondova UKUPNO 81 269 0.460 -0.114 0.347 0.307 -0.625 DRUST.S. 2 2 - - -3259. -3259. 13.194 PRIV.S. 76 231 0.539 -0.112 0.369 0.327 -0.523 MESOV.S. 1 4 -2.522 -217.261 0.002 0.002 2.389 DRZAV.S. 2 32 0.082 -0.092 -0.022 -0.022 -2.164 66 Osiguranje i penzijski fondovi, osim 278 obaveznog socijalnog osiguranja UKUPNO 4 24 0.883 0.219 0.190 0.171 0.271 PRIV.S. 3 5 0.109 0.020 0.012 0.011 0.359 DRZAV.S. 1 19 0.991 0.247 0.200 0.180 0.270 67 Pomoćne aktivnosti u finansijskom posredovanju UKUPNO 209 793 0.805 0.177 0.240 0.219 0.332 PRIV.S. 205 740 0.775 0.128 0.206 0.185 0.268 MESOV.S. 2 11 0.984 -0.300 0.008 0.007 -0.461 DRZAV.S. 2 42 0.985 0.485 0.489 0.461 0.557 J Aktivnosti u vezi s nekretninama, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti UKUPNO 11177 76159 0.643 0.076 0.092 0.081 0.238 DRUST.S. 321 5972 0.467 -0.017 0.002 -0.001 -0.060 PRIV.S. 10318 59265 0.635 0.088 0.107 0.095 0.301 ZADR.S. 347 1079 0.940 0.002 0.008 0.006 0.003 MESOV.S. 140 5618 0.815 -0.022 -0.060 -0.070 -0.038 DRZAV.S. 51 4225 0.919 0.110 0.110 0.099 0.173 70 Aktivnosti u vezi s nekretninama UKUPNO 790 2400 0.813 0.103 0.083 0.072 0.313 DRUST.S. 19 83 0.770 0.096 0.067 0.064 0.240 PRIV.S. 753 1636 0.792 0.086 0.065 0.055 0.315 ZADR.S. 1 - - - - - 1.000 MESOV.S. 8 22 0.388 -0.179 0.153 0.144 -0.764 DRZAV.S. 9 659 0.963 0.214 0.220 0.196 0.330 71 Iznajmljivanje mašina i opreme bez rukovaoca i iznajmljivanje predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo UKUPNO 247 902 0.611 0.048 0.004 0.001 0.117 DRUST.S. 7 10 0.837 -0.670 -0.070 -0.071 -7.474 PRIV.S. 238 887 0.614 0.047 0.002 0.000 0.114 ZADR.S. 1 2 0.984 -0.183 -0.185 -0.185 -0.293 MESOV.S. 1 3 0.350 0.281 0.214 0.193 0.835 72 Kompjuterske i srodne aktivnosti UKUPNO 1256 6194 0.614 0.073 0.072 0.062 0.240 DRUST.S. 27 87 0.583 0.102 0.020 0.015 0.251 PRIV.S. 1211 5676 0.600 0.068 0.066 0.056 0.234 MESOV.S. 14 105 0.714 0.219 0.388 0.369 0.391 DRZAV.S. 4 326 0.946 0.159 0.096 0.091 0.260 73 Istraživanje i razvoj UKUPNO 214 4304 0.733 0.028 0.040 0.036 0.056 DRUST.S. 32 1146 0.658 0.020 0.028 0.026 0.051 PRIV.S. 154 1109 0.684 0.057 0.071 0.064 0.122 MESOV.S. 17 902 0.902 -0.035 -0.016 -0.016 -0.052 DRZAV.S. 11 1147 0.827 0.045 0.053 0.050 0.069 74 Ostale poslovne aktivnosti UKUPNO 8670 62359 0.629 0.077 0.100 0.088 0.249 DRUST.S. 236 4646 0.413 -0.029 -0.005 -0.008 -0.122 PRIV.S. 7962 49957 0.627 0.092 0.121 0.108 0.322 ZADR.S. 345 1077 0.940 0.002 0.008 0.006 0.003 MESOV.S. 100 4586 0.812 -0.032 -0.098 -0.109 -0.056 DRZAV.S. 27 2093 0.932 0.045 0.040 0.036 0.072 K Državna uprava i odbrana; obavezno socijalno osiguranje UKUPNO 13 89 0.944 -0.307 -0.279 -0.259 -0.579 DRUST.S. 3 69 0.958 -0.868 -0.736 -0.680 -1.055 PRIV.S. 7 13 0.964 0.044 0.037 0.032 0.140 MESOV.S. 1 2 0.994 - - - - DRZAV.S. 2 5 0.814 0.019 0.019 0.017 0.045 75 Državna uprava i odbrana; obavezno socijalno osiguranje UKUPNO 13 89 0.944 -0.307 -0.279 -0.259 -0.579 DRUST.S. 3 69 0.958 -0.868 -0.736 -0.680 -1.055 PRIV.S. 7 13 0.964 0.044 0.037 0.032 0.140 MESOV.S. 1 2 0.994 - - - - DRZAV.S. 2 5 0.814 0.019 0.019 0.017 0.045 L Obrazovanje 279 UKUPNO 1012 7232 0.814 0.022 0.027 0.022 0.032 DRUST.S. 45 3339 0.981 0.001 0.000 0.000 0.001 PRIV.S. 953 3657 0.650 0.038 0.051 0.042 0.095 ZADR.S. 5 19 0.366 -1.464 -1.532 -1.533 -14.219 MESOV.S. 6 200 0.943 0.067 0.051 0.050 0.085 DRZAV.S. 3 17 0.964 0.091 -0.009 -0.010 0.129 80 Obrazovanje UKUPNO 1012 7232 0.814 0.022 0.027 0.022 0.032 DRUST.S. 45 3339 0.981 0.001 0.000 0.000 0.001 PRIV.S. 953 3657 0.650 0.038 0.051 0.042 0.095 ZADR.S. 5 19 0.366 -1.464 -1.532 -1.533 -14.219 MESOV.S. 6 200 0.943 0.067 0.051 0.050 0.085 DRZAV.S. 3 17 0.964 0.091 -0.009 -0.010 0.129 Lj Zdravstveni i socijalni rad UKUPNO 383 5946 0.551 -0.043 -0.018 -0.021 -0.096 DRUST.S. 46 2970 0.667 -0.184 -0.131 -0.132 -0.322 PRIV.S. 310 2196 0.456 0.059 0.053 0.048 0.168 ZADR.S. 2 - 1.000 -0.625 -0.625 -0.625 -1.667 MESOV.S. 5 248 0.881 -0.338 -0.047 -0.048 -0.445 DRZAV.S. 20 532 0.668 -0.128 -0.033 -0.035 -0.225 85 Zdravstveni i socijalni rad UKUPNO 383 5946 0.551 -0.043 -0.018 -0.021 -0.096 DRUST.S. 46 2970 0.667 -0.184 -0.131 -0.132 -0.322 PRIV.S. 310 2196 0.456 0.059 0.053 0.048 0.168 ZADR.S. 2 - 1.000 -0.625 -0.625 -0.625 -1.667 MESOV.S. 5 248 0.881 -0.338 -0.047 -0.048 -0.445 DRZAV.S. 20 532 0.668 -0.128 -0.033 -0.035 -0.225 M Ostale komunalne, društvene i lične uslužne delatnosti UKUPNO 1788 32277 0.822 -0.015 -0.015 -0.019 -0.032 DRUST.S. 107 2259 0.632 -0.231 -0.160 -0.161 -0.571 PRIV.S. 1479 12863 0.835 -0.009 0.001 -0.004 -0.025 ZADR.S. 45 256 0.931 0.007 0.004 0.003 0.009 MESOV.S. 37 1251 0.805 -0.452 -0.289 -0.294 -2.264 DRZAV.S. 120 15648 0.838 0.052 0.028 0.023 0.083 90 Odstranjivanje otpadaka i smeća, sanitarne i slične aktivnosti UKUPNO 125 12932 0.767 0.105 0.062 0.055 0.166 DRUST.S. 16 1119 0.525 0.068 0.063 0.062 0.155 PRIV.S. 54 459 0.660 0.169 0.158 0.151 0.420 MESOV.S. 5 359 0.818 -0.104 -0.089 -0.117 -0.279 DRZAV.S. 50 10995 0.820 0.104 0.051 0.043 0.150 91 Delatnost organizacija na bazi učlanjenja UKUPNO 102 367 0.937 -0.323 -0.107 -0.110 -0.599 DRUST.S. 21 71 0.984 -2.074 -0.283 -0.283 -2.739 PRIV.S. 50 180 0.923 0.069 0.064 0.056 0.150 ZADR.S. 21 97 0.961 0.025 0.023 0.023 0.032 MESOV.S. 6 11 0.975 -0.078 0.052 0.052 -0.118 DRZAV.S. 4 8 0.966 0.000 0.006 0.006 0.000 92 Rekreativne, sportske i kulturne aktivnosti UKUPNO 1203 14016 0.853 -0.073 -0.055 -0.059 -0.209 DRUST.S. 63 1022 0.721 -0.307 -0.357 -0.359 -1.055 PRIV.S. 1053 8731 0.853 -0.034 -0.020 -0.026 -0.109 ZADR.S. 2 - 1.000 -3.000 -3.000 -3.000 -3.000 MESOV.S. 25 880 0.801 -0.487 -0.308 -0.311 -2.763 DRZAV.S. 60 3383 0.897 -0.044 -0.011 -0.013 -0.088 93 Ostale uslužne delatnosti UKUPNO 358 4962 0.773 0.035 0.029 0.027 0.056 DRUST.S. 7 47 0.451 -0.239 -0.239 -0.239 -1.571 PRIV.S. 322 3493 0.775 0.045 0.047 0.045 0.072 ZADR.S. 22 159 0.921 0.001 -0.003 -0.004 0.001 MESOV.S. 1 1 0.664 -0.060 0.023 0.023 -0.186 DRZAV.S. 6 1262 0.753 0.027 0.009 0.008 0.045 Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije 280 Tabela SP 36. Indikatori rentabiliteta – sva mala preduzeća, razvrstana po delatnostima u 2007. Broj preduzeća Broj zaposlenih Stopa bruto marže Stopa poslovnog finansijskog rezultata Stopa finansijskog rezultata iz redovnog poslovanja Stopa neto finansijskog rezultata Odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti UKUPNO UKUPNO 80229 380358 0.334 0.045 0.045 0.040 0.252 DRUST.S. 2364 22277 0.470 -0.116 -0.139 -0.145 -0.420 PRIV.S. 75070 331731 0.327 0.051 0.052 0.047 0.298 ZADR.S. 1766 7008 0.351 -0.015 -0.010 -0.012 -0.070 MESOV.S. 711 10119 0.417 -0.050 -0.040 -0.045 -0.195 DRZAV.S. 318 9223 0.711 -0.027 -0.017 -0.019 -0.054 A Poljoprivreda, lov, šumarstvo i vodoprivreda UKUPNO 3395 15081 0.198 0.011 -0.001 -0.003 0.089 DRUST.S. 234 2459 0.440 -0.064 -0.095 -0.099 -0.204 PRIV.S. 2099 7308 0.187 0.035 0.018 0.017 0.310 ZADR.S. 972 4103 0.130 -0.024 -0.021 -0.023 -0.321 MESOV.S. 70 736 0.234 -0.060 -0.033 -0.033 -0.478 DRZAV.S. 20 475 0.839 0.047 0.055 0.052 0.101 01 Poljoprivreda, lov i odgovarajuće uslužne aktivnosti UKUPNO 3241 14096 0.186 0.008 -0.003 -0.005 0.073 DRUST.S. 215 1950 0.350 -0.088 -0.135 -0.139 -0.372 PRIV.S. 1969 6857 0.181 0.033 0.017 0.015 0.296 ZADR.S. 968 4088 0.129 -0.024 -0.020 -0.023 -0.321 MESOV.S. 69 726 0.230 -0.060 -0.033 -0.033 -0.498 DRZAV.S. 20 475 0.839 0.047 0.055 0.052 0.101 02 Uzgoj i iskorišćavanje šuma i odgovarajuće uslužne delatnosti UKUPNO 136 309 0.203 0.013 0.030 0.027 0.131 DRUST.S. 7 7 0.429 -0.705 0.510 0.509 -2.821 PRIV.S. 125 287 0.201 0.017 0.010 0.007 0.176 ZADR.S. 4 15 0.296 -0.082 -0.183 -0.186 -0.385 03 Vodoprivreda UKUPNO 18 676 0.814 0.146 0.097 0.096 0.230 DRUST.S. 12 502 0.805 0.038 0.041 0.039 0.060 PRIV.S. 5 164 0.832 0.418 0.240 0.241 0.633 MESOV.S. 1 10 0.946 -0.004 0.018 0.015 -0.006 B Ribarstvo UKUPNO 81 485 0.338 0.019 0.014 0.014 0.078 DRUST.S. 1 - - - - - - PRIV.S. 75 448 0.328 0.013 0.015 0.015 0.057 ZADR.S. 2 1 0.231 0.096 0.017 0.015 0.638 MESOV.S. 3 36 0.468 0.069 0.009 0.005 0.238 05 Ulov ribe; mrešćenje i uzgoj ribe u ribnjacima; usluge u ribarstvu UKUPNO 81 485 0.338 0.019 0.014 0.014 0.078 DRUST.S. 1 - - - - - - PRIV.S. 75 448 0.328 0.013 0.015 0.015 0.057 ZADR.S. 2 1 0.231 0.096 0.017 0.015 0.638 MESOV.S. 3 36 0.468 0.069 0.009 0.005 0.238 V Vađenje ruda i kamena UKUPNO 232 1546 0.455 -0.006 0.016 0.006 -0.027 DRUST.S. 10 406 0.694 -0.592 -0.261 -0.272 -1.001 PRIV.S. 213 1053 0.452 0.022 0.045 0.034 0.098 ZADR.S. 2 5 0.573 0.206 0.048 0.039 0.430 MESOV.S. 5 76 0.261 -0.063 -0.040 -0.041 -0.413 DRZAV.S. 2 6 0.290 -0.019 0.032 0.026 -0.087 10 Vađenje kamenog i mrkog uglja i lignita; vađenje treseta UKUPNO 12 18 0.254 -0.004 -0.009 -0.012 -0.042 PRIV.S. 12 18 0.254 -0.004 -0.009 -0.012 -0.042 11 Vađenje sirove nafte i prirodnog gasa; usluge u proizvodnji nafte i gasa, osim 281 istraživanja UKUPNO 3 - - - - - - PRIV.S. 3 - - - - - - 13 Vađenje ruda metala UKUPNO 13 110 -0.079 -2.651 -0.422 -0.422 3.372 DRUST.S. 2 7 0.782 -11.718 -0.099 -0.099 7.738 PRIV.S. 10 103 -0.124 -2.175 -1.858 -1.858 2.908 DRZAV.S. 1 - 1.000 - - - - 14 Vađenje ostalih ruda i kamena UKUPNO 204 1418 0.464 0.021 0.042 0.031 0.084 DRUST.S. 8 399 0.693 -0.457 -0.443 -0.467 -0.742 PRIV.S. 188 932 0.461 0.047 0.068 0.057 0.194 ZADR.S. 2 5 0.573 0.206 0.048 0.039 0.430 MESOV.S. 5 76 0.261 -0.063 -0.040 -0.041 -0.413 DRZAV.S. 1 6 0.290 -0.019 0.032 0.026 -0.087 G Prerađivačka industrija UKUPNO 16538 112874 0.338 0.047 0.038 0.033 0.227 DRUST.S. 519 5926 0.431 -0.284 -0.351 -0.371 -1.307 PRIV.S. 15686 102360 0.334 0.056 0.050 0.045 0.268 ZADR.S. 107 577 0.379 -0.011 -0.024 -0.026 -0.062 MESOV.S. 194 3256 0.381 -0.069 -0.125 -0.125 -0.304 DRZAV.S. 32 755 0.639 -0.199 -0.166 -0.173 -0.591 15 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića UKUPNO 2739 16507 0.223 0.022 0.010 0.006 0.157 DRUST.S. 79 488 0.354 -0.220 -0.202 -0.203 -1.536 PRIV.S. 2575 15376 0.221 0.027 0.017 0.013 0.196 ZADR.S. 53 187 0.096 -0.071 -0.071 -0.071 -1.530 MESOV.S. 29 366 0.264 -0.075 -0.197 -0.198 -0.406 DRZAV.S. 3 90 0.355 -0.015 -0.007 -0.021 -0.055 16 Proizvodnja duvanskih proizvoda UKUPNO 6 93 0.252 -0.877 -0.623 -0.624 -11.868 DRUST.S. 2 45 -0.015 -2.747 -2.048 -2.048 17.953 PRIV.S. 4 48 0.336 -0.293 -0.138 -0.138 -2.020 17 Proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina UKUPNO 590 5025 0.408 0.025 -0.037 -0.047 0.098 DRUST.S. 35 361 0.486 -1.000 -2.444 -2.738 19.125 PRIV.S. 534 4016 0.401 0.056 0.033 0.030 0.217 ZADR.S. 4 179 0.811 -0.012 0.023 0.019 -0.017 MESOV.S. 17 469 0.393 -0.278 -0.347 -0.348 -0.966 18 Proizvodnja odevnih predmeta; dorada i bojenje krzna UKUPNO 895 11085 0.468 0.048 0.049 0.047 0.148 DRUST.S. 41 953 0.717 -1.188 -0.604 -0.604 -2.323 PRIV.S. 832 9646 0.463 0.067 0.063 0.060 0.209 ZADR.S. 5 32 0.877 0.167 0.102 0.092 0.263 MESOV.S. 15 441 0.524 -0.003 0.083 0.082 -0.007 DRZAV.S. 2 13 -1.427 -59.302 -0.035 -0.035 5.727 19 Štavljenje i dorada kože; proizvodnja kofera, ručih torbi, sedala, saračkih proizvoda i obuće UKUPNO 300 4960 0.501 0.055 0.001 -0.002 0.151 DRUST.S. 24 306 0.613 -1.066 -1.176 -1.177 -5.543 PRIV.S. 268 4634 0.505 0.073 0.047 0.044 0.197 ZADR.S. 1 - - - - - 1.000 MESOV.S. 5 16 0.089 -0.562 -0.378 -0.378 228.891 DRZAV.S. 2 4 0.017 -0.395 -6.077 -6.077 1.814 20 Prerada drveta i proizvodi od drveta i plute, osim nameštaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala UKUPNO 1253 7060 0.277 0.023 -0.006 -0.010 0.138 DRUST.S. 38 319 0.382 -0.225 -1.027 -1.135 -0.974 PRIV.S. 1200 6574 0.274 0.030 0.019 0.018 0.183 ZADR.S. 6 12 0.592 0.013 0.082 0.073 0.119 MESOV.S. 7 148 0.363 -0.496 -0.454 -0.472 -5.876 DRZAV.S. 2 7 0.358 -2.307 -0.780 -0.780 3.531 282 21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira UKUPNO 580 2704 0.242 0.029 0.033 0.031 0.199 DRUST.S. 14 139 0.247 -0.930 -0.034 -0.031 3.083 PRIV.S. 564 2555 0.239 0.052 0.039 0.036 0.329 MESOV.S. 2 10 0.484 -0.212 -0.218 -0.218 1.740 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija UKUPNO 2010 10360 0.553 0.071 0.061 0.054 0.233 DRUST.S. 50 375 0.709 -0.007 -0.024 -0.029 -0.016 PRIV.S. 1914 8887 0.542 0.082 0.073 0.065 0.278 ZADR.S. 8 41 0.636 0.053 0.061 0.058 0.139 MESOV.S. 27 501 0.639 -0.159 -0.131 -0.133 -0.375 DRZAV.S. 11 556 0.784 -0.174 -0.224 -0.225 -0.431 23 Proizvodnja koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva UKUPNO 34 175 0.265 0.122 0.132 0.121 0.585 PRIV.S. 33 170 0.262 0.125 0.109 0.101 0.606 DRZAV.S. 1 5 0.505 -0.146 0.588 0.529 -0.481 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda UKUPNO 650 3407 0.318 0.060 0.043 0.039 0.293 DRUST.S. 15 142 0.408 -0.162 -0.121 -0.122 -0.532 PRIV.S. 625 3135 0.315 0.066 0.062 0.057 0.323 MESOV.S. 8 107 0.528 -0.204 -1.185 -1.195 -0.602 DRZAV.S. 2 23 0.333 0.006 -0.042 -0.044 0.026 25 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa UKUPNO 969 6066 0.293 0.053 0.037 0.033 0.276 DRUST.S. 24 343 0.426 -0.117 -0.469 -0.470 -0.372 PRIV.S. 930 5607 0.294 0.057 0.047 0.044 0.298 ZADR.S. 5 21 0.328 0.031 0.022 0.020 0.122 MESOV.S. 9 95 0.160 0.006 -0.022 -0.022 0.071 DRZAV.S. 1 - 0.165 -14.669 -1.452 -1.452 2.740 26 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala UKUPNO 634 4228 0.328 0.043 0.033 0.029 0.242 DRUST.S. 19 222 0.096 -0.250 -0.244 -0.244 -7.665 PRIV.S. 599 3852 0.332 0.051 0.040 0.037 0.278 ZADR.S. 4 19 0.138 -0.503 -0.450 -0.450 3.463 MESOV.S. 12 135 0.321 -0.041 -0.058 -0.059 -0.185 27 Proizvodnja osnovnih metala UKUPNO 244 2233 0.297 0.028 0.027 0.024 0.150 DRUST.S. 10 166 0.273 -0.265 -0.649 -0.730 -2.178 PRIV.S. 229 1944 0.296 0.046 0.060 0.060 0.245 ZADR.S. 1 9 0.747 -0.470 -0.446 -0.446 -0.676 MESOV.S. 4 114 0.373 -1.083 -1.159 -1.177 25.103 28 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja UKUPNO 1776 12719 0.374 0.070 0.080 0.075 0.300 DRUST.S. 38 357 0.292 -0.158 -0.241 -0.243 -1.072 PRIV.S. 1704 11894 0.373 0.076 0.088 0.082 0.324 ZADR.S. 9 19 0.829 0.127 -0.007 -0.008 0.694 MESOV.S. 23 449 0.417 -0.300 -0.279 -0.258 -1.431 DRZAV.S. 2 - 0.765 -0.892 -3.331 -3.331 3.569 29 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta UKUPNO 772 6005 0.418 0.057 0.062 0.051 0.230 DRUST.S. 37 632 0.454 -0.186 -0.008 -0.018 -0.563 PRIV.S. 724 5286 0.417 0.069 0.069 0.058 0.282 MESOV.S. 9 69 0.365 -0.264 -0.344 -0.344 -0.929 DRZAV.S. 2 18 0.321 -0.117 -0.015 -0.015 -0.463 30 Proizvodnja kancelarijskih i računskih mašina UKUPNO 606 2585 0.244 0.051 0.053 0.049 0.356 DRUST.S. 10 119 0.490 -0.054 -0.057 -0.060 -0.194 PRIV.S. 592 2461 0.239 0.053 0.055 0.052 0.377 ZADR.S. 2 3 0.146 -0.002 0.026 0.022 -0.047 MESOV.S. 2 2 0.269 -0.043 -0.044 -0.045 -0.554 283 31 Proizvodnja električnih mašina i aparata, na drugom mestu nepomenuta UKUPNO 381 2952 0.367 0.087 0.077 0.073 0.346 DRUST.S. 8 89 0.302 -0.662 -0.757 -0.758 -3.251 PRIV.S. 370 2854 0.367 0.090 0.080 0.076 0.356 ZADR.S. 1 6 0.422 0.045 0.040 0.036 0.352 MESOV.S. 2 3 -0.236 -0.677 -0.481 -0.481 1.579 32 Proizvodnja radio, televizijske i komunikacione opreme i aparata UKUPNO 213 1522 0.411 0.070 0.067 0.063 0.265 DRUST.S. 13 329 0.591 -0.520 -0.491 -0.501 -1.931 PRIV.S. 196 1159 0.400 0.091 0.089 0.084 0.351 MESOV.S. 3 34 0.858 -0.057 -0.056 -0.056 -0.088 DRZAV.S. 1 - - - - - 1.000 33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata, satova i časovnika UKUPNO 441 2564 0.364 0.087 0.083 0.076 0.363 DRUST.S. 14 225 0.585 -0.763 -0.692 -0.694 -1.892 PRIV.S. 421 2247 0.360 0.096 0.091 0.084 0.403 MESOV.S. 5 55 0.523 0.019 0.023 0.022 0.054 DRZAV.S. 1 37 0.337 -1.615 -1.377 -1.377 4.436 34 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica UKUPNO 166 1326 0.381 0.028 0.019 0.016 0.139 DRUST.S. 3 78 0.372 -0.184 -0.235 -0.235 -0.788 PRIV.S. 157 1152 0.349 0.036 0.028 0.024 0.178 ZADR.S. 1 1 0.146 0.041 0.032 0.029 0.569 MESOV.S. 5 95 0.757 -0.027 -0.039 -0.041 -0.148 35 Proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava UKUPNO 89 1394 0.493 -0.135 -0.082 -0.084 -0.584 DRUST.S. 8 51 0.861 -0.744 -0.652 -0.680 3.207 PRIV.S. 78 1322 0.475 -0.105 -0.048 -0.050 -0.427 ZADR.S. 1 - - - - - - MESOV.S. 1 19 0.760 -0.047 -0.009 -0.009 -0.090 DRZAV.S. 1 2 - - -1.866 -1.843 7.866 36 Proizvodnja nameštaja; proizvodnja raznovrsnih proizvoda, na drugom mestu nepomenuta UKUPNO 875 6360 0.322 0.029 -0.005 -0.008 0.141 DRUST.S. 19 130 0.686 -0.362 -0.426 -0.427 -0.861 PRIV.S. 849 6159 0.320 0.031 0.005 0.002 0.153 ZADR.S. 4 47 0.346 0.038 0.033 0.032 0.253 MESOV.S. 2 24 0.288 -0.145 -0.322 -0.332 -0.690 DRZAV.S. 1 - 1.000 -9.442 0.736 0.736 6.294 37 Reciklaža UKUPNO 315 1544 0.239 0.063 0.065 0.063 0.378 DRUST.S. 18 57 0.273 -0.089 -0.060 -0.060 -0.615 PRIV.S. 288 1382 0.238 0.049 0.052 0.050 0.307 ZADR.S. 2 1 0.537 -0.425 -0.003 -0.007 14.667 MESOV.S. 7 104 0.241 0.164 0.158 0.159 0.778 D Proizvodnja i snabdevanje električnom energijom, gasom i vodom UKUPNO 172 3224 0.533 0.005 0.004 0.003 0.014 DRUST.S. 25 662 0.604 -0.027 -0.049 -0.046 -0.063 PRIV.S. 71 186 0.494 0.042 0.033 0.024 0.160 ZADR.S. 1 10 0.813 0.020 0.005 0.005 0.030 MESOV.S. 8 67 0.289 -0.046 -0.024 -0.025 -0.206 DRZAV.S. 67 2299 0.543 0.014 0.018 0.017 0.034 40 Proizvodnja i snabdevanje električnom energijom, gasom, parom i toplom vodom UKUPNO 94 980 0.391 0.008 0.007 0.005 0.028 DRUST.S. 9 233 0.445 -0.044 -0.077 -0.078 -0.126 PRIV.S. 59 126 0.475 0.021 0.012 0.005 0.093 MESOV.S. 8 67 0.289 -0.046 -0.024 -0.025 -0.206 DRZAV.S. 18 554 0.374 0.031 0.037 0.037 0.106 284 41 Sakupljanje, prečišćavanje i distribucija vode UKUPNO 78 2244 0.714 0.002 0.001 0.000 0.004 DRUST.S. 16 429 0.789 -0.008 -0.015 -0.008 -0.015 PRIV.S. 12 60 0.557 0.110 0.100 0.083 0.291 ZADR.S. 1 10 0.813 0.020 0.005 0.005 0.030 DRZAV.S. 49 1745 0.705 -0.003 -0.001 -0.003 -0.005 Đ Građevinarstvo UKUPNO 5036 33809 0.546 0.078 0.077 0.071 0.336 DRUST.S. 165 1866 0.718 -0.137 -0.200 -0.206 -0.367 PRIV.S. 4678 29447 0.535 0.088 0.087 0.080 0.382 ZADR.S. 122 519 0.719 -0.025 0.003 0.001 -0.214 MESOV.S. 55 1111 0.702 -0.138 -0.076 -0.080 -0.479 DRZAV.S. 16 866 0.807 -0.047 -0.032 -0.033 -0.071 45 Građevinarstvo UKUPNO 5036 33809 0.546 0.078 0.077 0.071 0.336 DRUST.S. 165 1866 0.718 -0.137 -0.200 -0.206 -0.367 PRIV.S. 4678 29447 0.535 0.088 0.087 0.080 0.382 ZADR.S. 122 519 0.719 -0.025 0.003 0.001 -0.214 MESOV.S. 55 1111 0.702 -0.138 -0.076 -0.080 -0.479 DRZAV.S. 16 866 0.807 -0.047 -0.032 -0.033 -0.071 E Trgovina na veliko i trgovina na malo; opravka motornih vozila, motocikala i predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo UKUPNO 33752 111442 0.192 0.041 0.041 0.037 0.361 DRUST.S. 711 3134 0.240 -0.041 -0.043 -0.046 -0.328 PRIV.S. 32720 106330 0.191 0.042 0.042 0.039 0.376 ZADR.S. 137 335 0.166 0.031 0.032 0.030 0.291 MESOV.S. 158 1441 0.188 -0.022 -0.018 -0.026 -0.186 DRZAV.S. 26 202 0.615 -0.073 -0.047 -0.050 -0.178 50 Prodaja, održavanje i opravka motornih vozila i motocikala; trgovina na malo motornim gorivima UKUPNO 3141 13135 0.173 0.038 0.038 0.035 0.343 DRUST.S. 58 480 0.271 -0.005 0.046 0.042 -0.033 PRIV.S. 3052 12243 0.171 0.040 0.037 0.034 0.366 ZADR.S. 4 26 0.274 -0.065 -0.054 -0.054 -0.277 MESOV.S. 24 381 0.165 -0.004 0.080 0.067 -0.034 DRZAV.S. 3 5 0.207 -0.091 -0.024 -0.025 -7.580 51 Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima UKUPNO 24761 75855 0.193 0.044 0.044 0.040 0.394 DRUST.S. 480 1528 0.217 -0.012 -0.034 -0.037 -0.113 PRIV.S. 24073 73578 0.193 0.045 0.045 0.041 0.402 ZADR.S. 99 225 0.160 0.039 0.039 0.037 0.373 MESOV.S. 94 472 0.222 -0.005 -0.074 -0.078 -0.034 DRZAV.S. 15 52 0.410 0.022 0.008 0.005 0.070 52 Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima; opravka predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo UKUPNO 5850 22452 0.201 0.020 0.023 0.020 0.168 DRUST.S. 173 1126 0.332 -0.286 -0.231 -0.233 -1.523 PRIV.S. 5595 20509 0.199 0.026 0.029 0.026 0.218 ZADR.S. 34 84 0.214 -0.039 -0.028 -0.028 -0.344 MESOV.S. 40 588 0.163 -0.100 -0.128 -0.136 -0.891 DRZAV.S. 8 145 0.904 -0.160 -0.102 -0.105 -0.267 Ž Hoteli i restorani UKUPNO 1521 9816 0.518 -0.018 -0.021 -0.028 -0.057 DRUST.S. 79 1278 0.584 -0.157 -0.159 -0.160 -0.356 PRIV.S. 1406 7850 0.505 0.003 -0.003 -0.012 0.011 ZADR.S. 5 24 0.565 -0.121 -0.096 -0.097 -0.385 MESOV.S. 24 506 0.614 -0.209 -0.109 -0.113 -0.512 DRZAV.S. 7 158 0.739 -0.128 -0.136 -0.136 -0.251 55 Hoteli i restorani UKUPNO 1521 9816 0.518 -0.018 -0.021 -0.028 -0.057 285 DRUST.S. 79 1278 0.584 -0.157 -0.159 -0.160 -0.356 PRIV.S. 1406 7850 0.505 0.003 -0.003 -0.012 0.011 ZADR.S. 5 24 0.565 -0.121 -0.096 -0.097 -0.385 MESOV.S. 24 506 0.614 -0.209 -0.109 -0.113 -0.512 DRZAV.S. 7 158 0.739 -0.128 -0.136 -0.136 -0.251 Z Saobraćaj, skladištenje i veze UKUPNO 5250 25286 0.611 0.037 0.034 0.031 0.160 DRUST.S. 138 976 0.613 -0.257 -0.234 -0.237 -1.256 PRIV.S. 5035 23155 0.609 0.043 0.041 0.037 0.192 ZADR.S. 23 90 0.676 0.016 0.017 0.009 0.126 MESOV.S. 34 572 0.593 -0.070 -0.039 -0.041 -0.184 DRZAV.S. 20 493 0.915 -0.006 -0.062 -0.064 -0.009 60 Kopneni saobraćaj; cevovodni transport UKUPNO 2660 13987 0.510 0.038 0.036 0.033 0.161 DRUST.S. 65 457 0.365 -0.315 -0.630 -0.632 -1.829 PRIV.S. 2559 13028 0.512 0.043 0.045 0.042 0.184 ZADR.S. 19 82 0.726 0.018 0.021 0.012 0.143 MESOV.S. 15 413 0.389 -0.121 -0.121 -0.121 -0.515 DRZAV.S. 2 7 0.848 -4.209 -2.335 -2.335 13.126 61 Vodeni saobraćaj UKUPNO 41 131 0.485 -0.024 -0.005 0.008 -0.157 PRIV.S. 40 130 0.485 -0.001 0.017 0.030 -0.010 MESOV.S. 1 1 - - -36.318 -36.318 68.608 62 Vazdušni saobraćaj UKUPNO 26 80 0.719 -0.027 -0.210 -0.213 -0.220 PRIV.S. 26 80 0.719 -0.027 -0.210 -0.213 -0.220 63 Prateće i pomoćne aktivnosti u saobraćaju; aktivnost putničkih agencija UKUPNO 2150 9031 0.740 0.053 0.052 0.047 0.234 DRUST.S. 63 378 0.732 -0.157 -0.010 -0.016 -0.463 PRIV.S. 2049 8001 0.735 0.057 0.054 0.049 0.271 ZADR.S. 4 8 0.235 -0.004 -0.016 -0.016 -0.033 MESOV.S. 16 158 0.927 0.056 0.116 0.111 0.090 DRZAV.S. 18 486 0.916 0.023 -0.037 -0.039 0.032 64 Poštanske aktivnosti i telekomunikacije UKUPNO 373 2057 0.711 -0.030 -0.029 -0.034 -0.133 DRUST.S. 10 141 0.678 -0.329 -0.198 -0.198 -4.626 PRIV.S. 361 1916 0.714 -0.008 -0.015 -0.020 -0.034 MESOV.S. 2 - - - 1.000 1.000 - I Finansijsko posredovanje UKUPNO 285 884 0.665 0.071 0.201 0.181 0.189 DRUST.S. 2 2 - - -3259.000 -3259.000 13.194 PRIV.S. 278 841 0.733 0.086 0.224 0.202 0.208 MESOV.S. 3 15 0.973 -0.934 0.005 0.004 -2.438 DRZAV.S. 2 26 0.105 -0.003 -0.002 -0.002 -0.041 65 Finansijsko posredovanje, osim osiguranja i penzijskih fondova UKUPNO 75 123 0.288 -0.120 0.251 0.228 -1.017 DRUST.S. 2 2 - - -3259.000 -3259.000 13.194 PRIV.S. 71 100 0.609 -0.260 0.426 0.387 -1.230 MESOV.S. 1 4 -2.522 -217.261 0.002 0.002 2.389 DRZAV.S. 1 17 0.084 0.002 0.003 0.003 0.031 66 Osiguranje i penzijski fondovi, osim obaveznog socijalnog osiguranja UKUPNO 3 5 0.109 0.020 0.012 0.011 0.359 PRIV.S. 3 5 0.109 0.020 0.012 0.011 0.359 67 Pomoćne aktivnosti u finansijskom posredovanju UKUPNO 207 756 0.756 0.114 0.189 0.170 0.259 PRIV.S. 204 736 0.755 0.117 0.191 0.172 0.267 MESOV.S. 2 11 0.984 -0.300 0.008 0.007 -0.461 DRZAV.S. 1 9 0.969 -0.237 -0.207 -0.207 -0.281 J Aktivnosti u vezi s nekretninama, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti UKUPNO 10863 44503 0.681 0.075 0.100 0.087 0.229 286 DRUST.S. 295 2014 0.741 -0.007 -0.018 -0.022 -0.015 PRIV.S. 10081 39572 0.666 0.081 0.107 0.093 0.268 ZADR.S. 343 1069 0.941 0.005 0.010 0.007 0.006 MESOV.S. 115 1292 0.789 0.019 0.089 0.079 0.035 DRZAV.S. 29 556 0.903 0.047 0.010 0.005 0.074 70 Aktivnosti u vezi s nekretninama UKUPNO 720 1400 0.709 -0.039 0.022 0.006 -0.169 DRUST.S. 17 79 0.564 0.044 0.015 0.009 0.104 PRIV.S. 691 1194 0.705 -0.041 0.019 0.002 -0.191 ZADR.S. 1 - - - - - 1.000 MESOV.S. 7 21 0.856 -0.609 0.253 0.240 -1.211 DRZAV.S. 4 106 0.957 0.072 0.084 0.078 0.115 71 Iznajmljivanje mašina i opreme bez rukovaoca i iznajmljivanje predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo UKUPNO 236 607 0.588 0.045 0.015 0.011 0.146 DRUST.S. 7 10 0.837 -0.670 -0.070 -0.071 -7.474 PRIV.S. 227 592 0.593 0.043 0.011 0.007 0.139 ZADR.S. 1 2 0.984 -0.183 -0.185 -0.185 -0.293 MESOV.S. 1 3 0.350 0.281 0.214 0.193 0.835 72 Kompjuterske i srodne aktivnosti UKUPNO 1238 4845 0.666 0.054 0.060 0.050 0.182 DRUST.S. 27 87 0.583 0.102 0.020 0.015 0.251 PRIV.S. 1195 4653 0.666 0.050 0.051 0.041 0.173 MESOV.S. 14 105 0.714 0.219 0.388 0.369 0.391 DRZAV.S. 2 - 0.168 0.023 0.019 0.016 0.324 73 Istraživanje i razvoj UKUPNO 192 1295 0.680 0.027 0.045 0.037 0.060 DRUST.S. 26 310 0.817 0.021 0.041 0.036 0.037 PRIV.S. 150 756 0.626 0.043 0.057 0.046 0.110 MESOV.S. 13 170 0.778 -0.094 -0.040 -0.040 -0.158 DRZAV.S. 3 59 0.916 -0.013 0.021 0.021 -0.017 74 Ostale poslovne aktivnosti UKUPNO 8477 36356 0.684 0.085 0.114 0.100 0.254 DRUST.S. 218 1528 0.746 -0.022 -0.037 -0.041 -0.052 PRIV.S. 7818 32377 0.667 0.093 0.124 0.109 0.303 ZADR.S. 341 1067 0.941 0.005 0.010 0.008 0.007 MESOV.S. 80 993 0.820 -0.005 0.021 0.013 -0.009 DRZAV.S. 20 391 0.898 0.048 -0.002 -0.007 0.074 K Državna uprava i odbrana; obavezno socijalno osiguranje UKUPNO 13 89 0.944 -0.307 -0.279 -0.259 -0.579 DRUST.S. 3 69 0.958 -0.868 -0.736 -0.680 -1.055 PRIV.S. 7 13 0.964 0.044 0.037 0.032 0.140 MESOV.S. 1 2 0.994 - - - - DRZAV.S. 2 5 0.814 0.019 0.019 0.017 0.045 75 Državna uprava i odbrana; obavezno socijalno osiguranje UKUPNO 13 89 0.944 -0.307 -0.279 -0.259 -0.579 DRUST.S. 3 69 0.958 -0.868 -0.736 -0.680 -1.055 PRIV.S. 7 13 0.964 0.044 0.037 0.032 0.140 MESOV.S. 1 2 0.994 - - - - DRZAV.S. 2 5 0.814 0.019 0.019 0.017 0.045 L Obrazovanje UKUPNO 1008 4064 0.721 0.036 0.041 0.032 0.076 DRUST.S. 43 241 0.831 -0.019 -0.026 -0.032 -0.032 PRIV.S. 952 3644 0.697 0.037 0.045 0.035 0.084 ZADR.S. 5 19 0.366 -1.464 -1.532 -1.533 -14.219 MESOV.S. 5 143 0.958 0.088 0.065 0.065 0.106 DRZAV.S. 3 17 0.964 0.091 -0.009 -0.010 0.129 80 Obrazovanje UKUPNO 1008 4064 0.721 0.036 0.041 0.032 0.076 DRUST.S. 43 241 0.831 -0.019 -0.026 -0.032 -0.032 PRIV.S. 952 3644 0.697 0.037 0.045 0.035 0.084 ZADR.S. 5 19 0.366 -1.464 -1.532 -1.533 -14.219 MESOV.S. 5 143 0.958 0.088 0.065 0.065 0.106 287 DRZAV.S. 3 17 0.964 0.091 -0.009 -0.010 0.129 Lj Zdravstveni i socijalni rad UKUPNO 374 4710 0.543 0.001 0.022 0.018 0.002 DRUST.S. 39 1919 0.711 -0.103 -0.063 -0.063 -0.161 PRIV.S. 308 2011 0.449 0.071 0.068 0.062 0.203 ZADR.S. 2 - 1.000 -0.625 -0.625 -0.625 -1.667 MESOV.S. 5 248 0.881 -0.338 -0.047 -0.048 -0.445 DRZAV.S. 20 532 0.668 -0.128 -0.033 -0.035 -0.225 85 Zdravstveni i socijalni rad UKUPNO 374 4710 0.543 0.001 0.022 0.018 0.002 DRUST.S. 39 1919 0.711 -0.103 -0.063 -0.063 -0.161 PRIV.S. 308 2011 0.449 0.071 0.068 0.062 0.203 ZADR.S. 2 - 1.000 -0.625 -0.625 -0.625 -1.667 MESOV.S. 5 248 0.881 -0.338 -0.047 -0.048 -0.445 DRZAV.S. 20 532 0.668 -0.128 -0.033 -0.035 -0.225 M Ostale komunalne, društvene i lične uslužne delatnosti UKUPNO 1708 12545 0.802 -0.034 -0.013 -0.019 -0.086 DRUST.S. 100 1325 0.831 -0.239 -0.150 -0.151 -0.564 PRIV.S. 1460 7513 0.789 -0.015 -0.001 -0.008 -0.043 ZADR.S. 45 256 0.931 0.007 0.004 0.003 0.009 MESOV.S. 31 618 0.873 -0.095 -0.006 -0.009 -0.185 DRZAV.S. 72 2833 0.837 -0.041 -0.010 -0.012 -0.072 90 Odstranjivanje otpadaka i smeća, sanitarne i slične aktivnosti UKUPNO 91 2537 0.746 0.099 0.075 0.073 0.185 DRUST.S. 14 442 0.741 0.026 0.009 0.008 0.041 PRIV.S. 53 392 0.755 0.181 0.167 0.163 0.406 MESOV.S. 4 322 0.822 0.039 0.054 0.049 0.090 DRZAV.S. 20 1381 0.732 0.040 0.003 0.003 0.067 91 Delatnost organizacija na bazi učlanjenja UKUPNO 99 248 0.889 0.065 0.024 0.023 0.138 DRUST.S. 20 49 0.984 0.286 0.016 0.015 0.404 PRIV.S. 48 83 0.837 0.013 0.025 0.025 0.041 ZADR.S. 21 97 0.961 0.025 0.023 0.023 0.032 MESOV.S. 6 11 0.975 -0.078 0.052 0.052 -0.118 DRZAV.S. 4 8 0.966 0.000 0.006 0.006 0.000 92 Rekreativne, sportske i kulturne aktivnosti UKUPNO 1165 8278 0.821 -0.066 -0.031 -0.037 -0.179 DRUST.S. 59 787 0.840 -0.414 -0.220 -0.222 -1.338 PRIV.S. 1038 5865 0.808 -0.037 -0.017 -0.025 -0.106 ZADR.S. 2 - 1.000 -3.000 -3.000 -3.000 -3.000 MESOV.S. 20 284 0.885 -0.157 -0.037 -0.039 -0.295 DRZAV.S. 46 1342 0.911 -0.100 -0.015 -0.018 -0.183 93 Ostale uslužne delatnosti UKUPNO 353 1482 0.661 0.016 0.008 -0.001 0.036 DRUST.S. 7 47 0.451 -0.239 -0.239 -0.239 -1.571 PRIV.S. 321 1173 0.602 0.027 0.019 0.009 0.077 ZADR.S. 22 159 0.921 0.001 -0.003 -0.004 0.001 MESOV.S. 1 1 0.664 -0.060 0.023 0.023 -0.186 DRZAV.S. 2 102 0.888 -0.105 -0.129 -0.131 -0.136 Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije 288 Tabela SP 37. Indikatori rentabiliteta – srednja preduzeća, razvrstana po delatnostima u 2007. Broj preduzeća Broj zaposlenih Stopa bruto marže Stopa poslovnog finansijskog rezultata Stopa finansijskog rezultata iz redovnog poslovanja Stopa neto finansijskog rezultata Odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti UKUPNO UKUPNO 3070 257555 0.343 0.031 0.031 0.027 0.161 DRUST.S. 306 28954 0.430 -0.126 -0.128 -0.134 -0.482 PRIV.S. 2271 169277 0.328 0.047 0.050 0.046 0.259 ZADR.S. 46 2773 0.289 0.024 -0.002 -0.003 0.156 MESOV.S. 257 26808 0.276 -0.030 -0.050 -0.055 -0.174 DRZAV.S. 190 29743 0.709 0.004 -0.002 -0.004 0.008 A Poljoprivreda, lov, šumarstvo i vodoprivreda UKUPNO 248 20067 0.320 -0.003 0.004 0.017 -0.016 DRUST.S. 56 5438 0.499 -0.128 -0.133 -0.137 -0.389 PRIV.S. 124 9074 0.288 0.017 0.038 0.059 0.097 ZADR.S. 31 2126 0.249 0.040 0.004 0.004 0.219 MESOV.S. 30 2561 0.368 -0.039 -0.027 -0.026 -0.162 DRZAV.S. 7 868 0.729 -0.114 -0.092 -0.089 -0.209 01 Poljoprivreda, lov i odgovarajuće uslužne aktivnosti UKUPNO 228 17897 0.294 -0.006 0.002 0.016 -0.033 DRUST.S. 43 4148 0.377 -0.194 -0.200 -0.204 -0.857 PRIV.S. 120 8481 0.275 0.015 0.037 0.060 0.088 ZADR.S. 31 2126 0.249 0.040 0.004 0.004 0.219 MESOV.S. 29 2507 0.361 -0.041 -0.029 -0.028 -0.178 DRZAV.S. 5 635 0.746 -0.108 -0.120 -0.117 -0.197 02 Uzgoj i iskorišćavanje šuma i odgovarajuće uslužne delatnosti UKUPNO 1 189 0.669 -0.200 0.004 0.003 -0.380 DRZAV.S. 1 189 0.669 -0.200 0.004 0.003 -0.380 03 Vodoprivreda UKUPNO 19 1981 0.770 0.055 0.047 0.043 0.102 DRUST.S. 13 1290 0.791 0.032 0.044 0.042 0.056 PRIV.S. 4 593 0.727 0.093 0.041 0.034 0.207 MESOV.S. 1 54 0.812 0.111 0.142 0.135 0.160 DRZAV.S. 1 44 0.578 0.129 0.107 0.107 0.262 B Ribarstvo UKUPNO 4 547 0.203 -0.101 -0.104 -0.105 -0.885 PRIV.S. 3 355 0.207 -0.065 0.007 0.007 -0.502 MESOV.S. 1 192 0.186 -0.269 -0.712 -0.717 -5.708 05 Ulov ribe; mrešćenje i uzgoj ribe u ribnjacima; usluge u ribarstvu UKUPNO 4 547 0.203 -0.101 -0.104 -0.105 -0.885 PRIV.S. 3 355 0.207 -0.065 0.007 0.007 -0.502 MESOV.S. 1 192 0.186 -0.269 -0.712 -0.717 -5.708 V Vađenje ruda i kamena UKUPNO 19 1778 0.703 0.094 0.061 0.059 0.277 DRUST.S. 3 171 0.940 0.004 -0.033 -0.035 0.027 PRIV.S. 14 1278 0.668 0.112 0.084 0.081 0.309 MESOV.S. 2 329 0.616 0.089 0.026 0.022 0.204 10 Vađenje kamenog i mrkog uglja i lignita; vađenje treseta UKUPNO 1 112 0.807 0.004 0.001 0.094 0.010 PRIV.S. 1 112 0.807 0.004 0.001 0.094 0.010 14 Vađenje ostalih ruda i kamena UKUPNO 18 1666 0.696 0.100 0.065 0.056 0.301 DRUST.S. 3 171 0.940 0.004 -0.033 -0.035 0.027 PRIV.S. 13 1166 0.656 0.122 0.091 0.080 0.342 MESOV.S. 2 329 0.616 0.089 0.026 0.022 0.204 G Prerađivačka industrija UKUPNO 1009 102978 0.332 0.021 0.022 0.018 0.090 DRUST.S. 115 12029 0.383 -0.195 -0.181 -0.192 -0.770 PRIV.S. 767 74682 0.324 0.045 0.048 0.045 0.201 289 ZADR.S. 3 413 0.268 -0.226 -0.201 -0.204 -1.066 MESOV.S. 116 14281 0.366 -0.075 -0.077 -0.079 -0.305 DRZAV.S. 8 1573 0.711 -0.769 -0.628 -0.618 -1.472 15 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića UKUPNO 243 22671 0.293 0.008 0.032 0.027 0.038 DRUST.S. 21 2081 0.389 -0.258 -0.263 -0.297 -0.938 PRIV.S. 193 17438 0.287 0.023 0.057 0.054 0.114 ZADR.S. 1 130 0.263 -0.006 0.006 0.002 -0.030 MESOV.S. 28 3022 0.306 -0.032 -0.061 -0.065 -0.149 16 Proizvodnja duvanskih proizvoda UKUPNO 5 412 0.376 -0.041 -0.117 -0.117 -0.184 DRUST.S. 1 27 0.667 -0.913 0.002 0.002 13.476 PRIV.S. 2 160 0.363 -0.038 -0.171 -0.172 -0.195 MESOV.S. 2 225 0.402 -0.016 0.018 0.018 -0.052 17 Proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina UKUPNO 42 4121 0.335 -0.055 -0.123 -0.122 -0.209 DRUST.S. 11 996 0.661 -1.520 -1.476 -1.476 -2.962 PRIV.S. 24 2304 0.337 0.033 0.000 0.007 0.126 ZADR.S. 1 198 0.791 -5.372 -5.183 -5.183 -11.720 MESOV.S. 6 623 0.272 -0.024 -0.067 -0.084 -0.111 18 Proizvodnja odevnih predmeta; dorada i bojenje krzna UKUPNO 43 6628 0.504 0.021 -0.049 -0.054 0.056 DRUST.S. 8 918 0.723 -0.729 -1.567 -1.568 -1.289 PRIV.S. 31 5227 0.485 0.069 0.039 0.035 0.195 MESOV.S. 4 483 0.895 -0.388 -0.397 -0.398 -0.470 19 Štavljenje i dorada kože; proizvodnja kofera, ručih torbi, sedala, saračkih proizvoda i obuće UKUPNO 22 4395 0.621 0.015 0.024 0.024 0.031 DRUST.S. 5 510 0.500 -1.228 -0.634 -0.634 -4.058 PRIV.S. 14 3616 0.629 0.068 0.064 0.063 0.136 MESOV.S. 3 269 0.543 -0.200 -0.131 -0.129 -0.435 20 Prerada drveta i proizvodi od drveta i plute, osim nameštaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala UKUPNO 29 2145 0.316 0.018 0.000 -0.007 0.092 DRUST.S. 1 78 -0.443 -3.165 -3.381 -3.381 5.048 PRIV.S. 24 1757 0.314 0.042 0.014 0.010 0.217 MESOV.S. 3 237 0.418 -0.458 -0.452 -0.517 -1.634 DRZAV.S. 1 73 0.834 -5.379 0.394 0.376 -30.056 21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira UKUPNO 28 1880 0.265 0.011 - -0.001 0.061 DRUST.S. 2 152 0.441 -1.878 -1.751 -1.884 13.383 PRIV.S. 24 1449 0.260 0.023 0.016 0.016 0.130 MESOV.S. 2 279 0.290 0.025 0.008 0.007 0.103 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija UKUPNO 50 3840 0.523 0.115 0.079 0.054 0.336 DRUST.S. 4 338 0.701 0.154 0.044 0.042 0.365 PRIV.S. 36 2375 0.473 0.151 0.122 0.091 0.464 MESOV.S. 7 703 0.687 -0.064 -0.077 -0.083 -0.178 DRZAV.S. 3 424 0.770 -0.421 -0.473 -0.473 -0.725 23 Proizvodnja koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva UKUPNO 5 115 0.218 0.096 -0.037 -0.038 0.609 PRIV.S. 4 111 0.258 0.116 -0.066 -0.067 0.613 MESOV.S. 1 4 0.085 0.028 0.065 0.061 0.565 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda UKUPNO 62 4861 0.305 0.025 0.057 0.055 0.115 DRUST.S. 8 785 0.416 -1.272 0.054 0.041 -5.278 PRIV.S. 46 3016 0.289 0.068 0.087 0.083 0.333 MESOV.S. 7 897 0.538 -0.283 -0.337 -0.314 -0.651 DRZAV.S. 1 163 0.546 -1.018 -1.021 -1.021 -2.103 25 Proizvodnja proizvoda od gume i 290 proizvoda od plastičnih masa UKUPNO 49 4755 0.305 0.022 0.018 0.016 0.101 DRUST.S. 4 574 0.384 0.022 -0.007 -0.010 0.071 PRIV.S. 40 3835 0.307 0.030 0.029 0.028 0.138 MESOV.S. 5 346 0.218 -0.068 -0.086 -0.083 -0.472 26 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala UKUPNO 62 5970 0.438 0.044 -0.007 -0.014 0.147 DRUST.S. 6 316 0.367 -0.347 -0.279 -0.284 -1.534 PRIV.S. 50 5021 0.435 0.054 0.004 -0.001 0.185 MESOV.S. 6 633 0.504 0.032 -0.078 -0.108 0.089 27 Proizvodnja osnovnih metala UKUPNO 22 3527 0.326 -0.046 0.045 0.046 -0.199 DRUST.S. 7 1275 0.411 -0.108 0.088 0.090 -0.421 PRIV.S. 12 1931 0.306 -0.029 0.017 0.016 -0.126 MESOV.S. 3 321 0.229 0.018 0.022 0.027 0.099 28 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja UKUPNO 85 9035 0.355 0.010 0.015 0.017 0.041 DRUST.S. 5 587 0.441 -0.146 -0.605 -0.604 -0.440 PRIV.S. 68 6686 0.342 0.023 0.043 0.046 0.105 MESOV.S. 12 1762 0.527 -0.144 -0.153 -0.156 -0.351 29 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta UKUPNO 59 6000 0.326 0.006 0.006 0.008 0.026 DRUST.S. 9 936 0.487 -0.995 -0.849 -0.850 -3.513 PRIV.S. 40 4061 0.317 0.053 0.044 0.046 0.239 ZADR.S. 1 85 -0.093 -4.638 -3.854 -3.854 20.387 MESOV.S. 9 918 0.435 -0.469 -0.266 -0.260 -1.445 30 Proizvodnja kancelarijskih i računskih mašina UKUPNO 23 1098 0.185 0.049 0.053 0.050 0.403 DRUST.S. 2 43 0.144 0.064 0.057 0.052 0.713 PRIV.S. 19 879 0.182 0.050 0.054 0.051 0.421 MESOV.S. 2 176 0.518 -0.067 0.005 0.003 -0.186 31 Proizvodnja električnih mašina i aparata, na drugom mestu nepomenuta UKUPNO 28 4008 0.372 0.030 0.033 0.030 0.111 DRUST.S. 1 43 0.384 0.074 0.036 0.037 0.330 PRIV.S. 23 3162 0.359 0.041 0.046 0.041 0.159 MESOV.S. 3 527 0.440 -0.049 -0.056 -0.057 -0.152 DRZAV.S. 1 276 0.632 -0.173 -0.162 -0.114 -0.387 32 Proizvodnja radio, televizijske i komunikacione opreme i aparata UKUPNO 20 1793 0.515 0.031 0.050 0.049 0.105 DRUST.S. 5 644 0.578 -1.811 -1.394 -1.411 -4.814 PRIV.S. 12 810 0.468 0.084 0.104 0.104 0.300 MESOV.S. 2 339 0.789 -0.059 -0.018 -0.017 -0.154 DRZAV.S. 1 - 0.905 -9.518 -0.176 -0.176 5.751 33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata, satova i časovnika UKUPNO 20 2294 0.611 0.110 0.096 0.081 0.251 DRUST.S. 1 176 0.843 -0.144 -0.007 -0.007 -0.237 PRIV.S. 17 1605 0.605 0.148 0.133 0.115 0.343 MESOV.S. 2 513 0.626 -0.347 -0.429 -0.429 -0.664 34 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica UKUPNO 29 4032 0.245 -0.045 -0.003 -0.003 -0.323 DRUST.S. 7 803 0.440 -0.763 -0.878 -0.881 -2.436 PRIV.S. 18 1941 0.253 0.022 0.041 0.041 0.129 MESOV.S. 4 1288 0.208 -0.097 0.019 0.020 -1.745 35 Proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava UKUPNO 15 1870 0.402 -0.055 -0.070 -0.070 -0.211 PRIV.S. 13 1537 0.380 -0.044 -0.055 -0.056 -0.185 MESOV.S. 2 333 0.834 -0.279 -0.407 -0.407 -0.379 36 Proizvodnja nameštaja; proizvodnja raznovrsnih proizvoda, na drugom mestu nepomenuta 291 UKUPNO 50 6129 0.316 0.046 0.024 0.018 0.209 DRUST.S. 6 675 0.165 -0.030 -0.074 -0.100 -0.275 PRIV.S. 40 4434 0.340 0.077 0.067 0.065 0.325 MESOV.S. 3 383 0.445 0.000 -0.245 -0.245 0.000 DRZAV.S. 1 637 - - - - 48.227 37 Reciklaža UKUPNO 18 1399 0.193 0.038 0.036 0.037 0.299 DRUST.S. 1 72 0.492 -7.510 -7.105 -7.105 83.683 PRIV.S. 17 1327 0.193 0.039 0.038 0.040 0.311 D Proizvodnja i snabdevanje električnom energijom, gasom i vodom UKUPNO 96 11245 0.529 -0.032 -0.040 -0.041 -0.077 DRUST.S. 10 1000 0.542 -0.053 -0.057 -0.063 -0.134 PRIV.S. 4 433 0.259 -0.015 0.031 0.027 -0.069 MESOV.S. 3 252 0.409 0.015 0.019 0.012 0.052 DRZAV.S. 79 9560 0.554 -0.034 -0.047 -0.048 -0.076 40 Proizvodnja i snabdevanje električnom energijom, gasom, parom i toplom vodom UKUPNO 32 2585 0.290 -0.023 -0.022 -0.025 -0.100 DRUST.S. 3 298 0.282 -0.158 -0.129 -0.137 -0.665 PRIV.S. 3 302 0.208 -0.024 0.033 0.030 -0.147 MESOV.S. 2 93 0.265 0.031 0.026 0.017 0.167 DRZAV.S. 24 1892 0.305 -0.018 -0.028 -0.030 -0.076 41 Sakupljanje, prečišćavanje i distribucija vode UKUPNO 64 8660 0.760 -0.041 -0.058 -0.057 -0.068 DRUST.S. 7 702 0.688 0.005 -0.013 -0.017 0.011 PRIV.S. 1 131 0.870 0.095 -0.001 -0.008 0.119 MESOV.S. 1 159 0.759 -0.026 0.003 0.001 -0.051 DRZAV.S. 55 7668 0.765 -0.047 -0.064 -0.063 -0.076 Đ Građevinarstvo UKUPNO 226 20643 0.620 0.084 0.073 0.068 0.300 DRUST.S. 21 1580 0.706 -0.052 -0.122 -0.126 -0.127 PRIV.S. 169 14629 0.609 0.098 0.089 0.083 0.374 ZADR.S. 5 121 0.567 0.008 0.010 0.008 0.078 MESOV.S. 17 1852 0.636 -0.026 -0.049 -0.051 -0.081 DRZAV.S. 14 2461 0.747 0.035 0.038 0.039 0.070 45 Građevinarstvo UKUPNO 226 20643 0.620 0.084 0.073 0.068 0.300 DRUST.S. 21 1580 0.706 -0.052 -0.122 -0.126 -0.127 PRIV.S. 169 14629 0.609 0.098 0.089 0.083 0.374 ZADR.S. 5 121 0.567 0.008 0.010 0.008 0.078 MESOV.S. 17 1852 0.636 -0.026 -0.049 -0.051 -0.081 DRZAV.S. 14 2461 0.747 0.035 0.038 0.039 0.070 E Trgovina na veliko i trgovina na malo; opravka motornih vozila, motocikala i predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo UKUPNO 870 39408 0.193 0.046 0.044 0.040 0.426 DRUST.S. 37 2594 0.118 -0.028 -0.042 -0.044 -0.342 PRIV.S. 796 33739 0.195 0.050 0.049 0.045 0.463 ZADR.S. 2 58 0.310 -0.005 -0.010 -0.010 -0.380 MESOV.S. 32 2634 0.176 -0.074 -0.038 -0.071 -0.679 DRZAV.S. 3 383 0.256 0.002 -0.008 -0.009 0.010 50 Prodaja, održavanje i opravka motornih vozila i motocikala; trgovina na malo motornim gorivima UKUPNO 105 4084 0.175 0.033 0.035 0.032 0.364 DRUST.S. 5 246 0.073 0.004 -0.002 -0.005 0.071 PRIV.S. 97 3641 0.186 0.038 0.041 0.038 0.400 MESOV.S. 3 197 0.041 -0.064 -0.057 -0.057 17.772 51 Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima UKUPNO 616 22238 0.193 0.054 0.052 0.047 0.507 DRUST.S. 14 936 0.096 -0.013 -0.037 -0.037 -0.224 PRIV.S. 589 20844 0.195 0.056 0.055 0.050 0.521 292 ZADR.S. 1 24 0.310 0.005 0.001 0.001 0.420 MESOV.S. 11 420 0.188 -0.059 0.042 0.036 -0.501 DRZAV.S. 1 14 0.046 0.001 -0.013 -0.013 0.072 52 Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima; opravka predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo UKUPNO 149 13086 0.214 0.012 0.007 0.002 0.092 DRUST.S. 18 1412 0.304 -0.153 -0.148 -0.152 -0.679 PRIV.S. 110 9254 0.204 0.024 0.019 0.017 0.194 ZADR.S. 1 34 0.528 -32.857 -3.705 -3.705 116.524 MESOV.S. 18 2017 0.264 -0.088 -0.081 -0.152 -0.485 DRZAV.S. 2 369 0.936 0.005 0.008 0.006 0.006 Ž Hoteli i restorani UKUPNO 93 9859 0.579 -0.081 -0.183 -0.198 -0.201 DRUST.S. 22 2151 0.595 -0.288 -0.275 -0.279 -0.621 PRIV.S. 54 4714 0.522 -0.058 -0.225 -0.249 -0.162 ZADR.S. 1 45 0.741 -0.162 -0.186 -0.191 -0.305 MESOV.S. 10 823 0.573 -0.079 -0.079 -0.058 -0.191 DRZAV.S. 6 2126 0.750 -0.019 -0.009 -0.009 -0.038 55 Hoteli i restorani UKUPNO 93 9859 0.579 -0.081 -0.183 -0.198 -0.201 DRUST.S. 22 2151 0.595 -0.288 -0.275 -0.279 -0.621 PRIV.S. 54 4714 0.522 -0.058 -0.225 -0.249 -0.162 ZADR.S. 1 45 0.741 -0.162 -0.186 -0.191 -0.305 MESOV.S. 10 823 0.573 -0.079 -0.079 -0.058 -0.191 DRZAV.S. 6 2126 0.750 -0.019 -0.009 -0.009 -0.038 Z Saobraćaj, skladištenje i veze UKUPNO 133 14651 0.357 -0.038 -0.061 -0.064 -0.281 DRUST.S. 9 1209 0.683 -0.089 -0.111 -0.110 -0.257 PRIV.S. 93 8993 0.556 -0.115 -0.133 -0.137 -0.787 MESOV.S. 18 1660 0.112 0.033 0.005 0.002 0.458 DRZAV.S. 13 2789 0.816 -0.004 -0.007 -0.003 -0.008 60 Kopneni saobraćaj; cevovodni transport UKUPNO 79 8510 0.261 0.031 0.011 0.009 0.223 DRUST.S. 8 1049 0.687 -0.043 -0.062 -0.062 -0.129 PRIV.S. 58 5924 0.513 0.044 0.033 0.031 0.174 MESOV.S. 7 686 0.070 0.029 0.001 -0.001 0.599 DRZAV.S. 6 851 0.679 -0.006 0.008 0.014 -0.012 61 Vodeni saobraćaj UKUPNO 3 271 0.281 -0.018 -0.040 -0.040 -0.082 PRIV.S. 2 109 0.367 -0.011 -0.071 -0.070 -0.038 MESOV.S. 1 162 0.242 -0.022 -0.024 -0.024 -0.113 62 Vazdušni saobraćaj UKUPNO 1 14 0.782 0.291 0.252 0.237 0.731 PRIV.S. 1 14 0.782 0.291 0.252 0.237 0.731 63 Prateće i pomoćne aktivnosti u saobraćaju; aktivnost putničkih agencija UKUPNO 42 4726 0.662 0.032 -0.001 -0.008 0.107 DRUST.S. 1 160 0.629 -0.709 -0.688 -0.679 -1.424 PRIV.S. 24 1816 0.603 0.032 -0.005 -0.015 0.152 MESOV.S. 10 812 0.673 0.103 0.074 0.064 0.274 DRZAV.S. 7 1938 0.914 -0.003 -0.019 -0.016 -0.006 64 Poštanske aktivnosti i telekomunikacije UKUPNO 8 1130 0.661 -1.268 -1.276 -1.278 2.264 PRIV.S. 8 1130 0.661 -1.268 -1.276 -1.278 2.264 I Finansijsko posredovanje UKUPNO 8 199 0.785 0.099 0.368 0.328 0.183 PRIV.S. 5 132 0.676 -0.037 0.384 0.340 -0.104 DRZAV.S. 3 67 0.986 0.351 0.296 0.273 0.400 65 Finansijsko posredovanje, osim osiguranja i penzijskih fondova UKUPNO 5 143 0.613 -0.120 0.381 0.337 -0.491 PRIV.S. 4 128 0.614 -0.093 0.385 0.340 -0.372 DRZAV.S. 1 15 -1.894 -82.024 -0.336 -0.336 3.871 293 66 Osiguranje i penzijski fondovi, osim obaveznog socijalnog osiguranja UKUPNO 1 19 0.991 0.247 0.200 0.180 0.270 DRZAV.S. 1 19 0.991 0.247 0.200 0.180 0.270 67 Pomoćne aktivnosti u finansijskom posredovanju UKUPNO 2 37 0.989 0.415 0.452 0.420 0.468 PRIV.S. 1 4 0.996 0.254 0.369 0.332 0.276 DRZAV.S. 1 33 0.985 0.498 0.502 0.473 0.572 J Aktivnosti u vezi s nekretninama, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti UKUPNO 283 23505 0.749 0.093 0.112 0.100 0.229 DRUST.S. 19 1212 0.764 -0.018 -0.033 -0.036 -0.047 PRIV.S. 221 18020 0.735 0.105 0.139 0.128 0.272 ZADR.S. 4 10 0.403 -1.757 -0.398 -0.403 4.836 MESOV.S. 21 1534 0.725 -0.076 -0.285 -0.300 -0.178 DRZAV.S. 18 2729 0.911 0.151 0.133 0.120 0.241 70 Aktivnosti u vezi s nekretninama UKUPNO 66 416 0.878 0.218 0.121 0.113 0.581 DRUST.S. 2 4 0.841 0.114 0.080 0.077 0.292 PRIV.S. 60 111 0.867 0.199 0.099 0.095 0.625 MESOV.S. 1 1 0.166 0.024 0.036 0.032 0.227 DRZAV.S. 3 300 0.975 0.360 0.297 0.262 0.508 71 Iznajmljivanje mašina i opreme bez rukovaoca i iznajmljivanje predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo UKUPNO 11 295 0.630 0.050 -0.003 -0.004 0.102 PRIV.S. 11 295 0.630 0.050 -0.003 -0.004 0.102 72 Kompjuterske i srodne aktivnosti UKUPNO 17 1242 0.556 0.116 0.102 0.092 0.330 PRIV.S. 15 916 0.502 0.110 0.103 0.092 0.349 DRZAV.S. 2 326 0.950 0.160 0.097 0.091 0.260 73 Istraživanje i razvoj UKUPNO 18 1640 0.730 0.028 0.030 0.030 0.054 DRUST.S. 5 475 0.654 0.029 0.020 0.019 0.073 PRIV.S. 4 353 0.801 0.086 0.101 0.101 0.138 MESOV.S. 3 411 0.929 -0.032 -0.022 -0.021 -0.050 DRZAV.S. 6 401 0.621 0.007 0.012 0.012 0.014 74 Ostale poslovne aktivnosti UKUPNO 171 19912 0.761 0.069 0.126 0.112 0.170 DRUST.S. 12 733 0.876 -0.105 -0.124 -0.129 -0.310 PRIV.S. 131 16345 0.752 0.088 0.170 0.155 0.221 ZADR.S. 4 10 0.403 -1.757 -0.398 -0.403 4.836 MESOV.S. 17 1122 0.681 -0.090 -0.356 -0.376 -0.244 DRZAV.S. 7 1702 0.946 0.044 0.057 0.052 0.071 L Obrazovanje UKUPNO 3 157 0.374 0.051 0.088 0.083 0.188 DRUST.S. 1 87 0.738 0.065 0.064 0.059 0.117 PRIV.S. 1 13 0.126 0.057 0.113 0.107 0.765 MESOV.S. 1 57 0.896 0.006 0.006 0.005 0.009 80 Obrazovanje UKUPNO 3 157 0.374 0.051 0.088 0.083 0.188 DRUST.S. 1 87 0.738 0.065 0.064 0.059 0.117 PRIV.S. 1 13 0.126 0.057 0.113 0.107 0.765 MESOV.S. 1 57 0.896 0.006 0.006 0.005 0.009 Lj Zdravstveni i socijalni rad UKUPNO 9 1236 0.591 -0.260 -0.215 -0.214 -0.573 DRUST.S. 7 1051 0.602 -0.307 -0.235 -0.235 -0.647 PRIV.S. 2 185 0.555 -0.102 -0.148 -0.140 -0.265 85 Zdravstveni i socijalni rad UKUPNO 9 1236 0.591 -0.260 -0.215 -0.214 -0.573 DRUST.S. 7 1051 0.602 -0.307 -0.235 -0.235 -0.647 PRIV.S. 2 185 0.555 -0.102 -0.148 -0.140 -0.265 M Ostale komunalne, društvene i lične uslužne delatnosti UKUPNO 69 11282 0.864 -0.071 -0.069 -0.072 -0.161 DRUST.S. 6 432 0.628 -0.908 -0.406 -0.406 -2.154 294 PRIV.S. 18 3030 0.911 -0.007 -0.006 -0.010 -0.027 MESOV.S. 6 633 0.785 -0.554 -0.350 -0.355 -5.052 DRZAV.S. 39 7187 0.850 0.021 0.002 0.001 0.031 90 Odstranjivanje otpadaka i smeća, sanitarne i slične aktivnosti UKUPNO 28 5414 0.789 0.055 0.021 0.018 0.081 DRUST.S. 1 175 0.798 0.022 0.001 0.001 0.033 PRIV.S. 1 67 0.458 0.144 0.139 0.126 0.463 MESOV.S. 1 37 0.795 -0.959 -0.526 -0.626 -34.092 DRZAV.S. 25 5135 0.826 0.049 0.012 0.012 0.069 91 Delatnost organizacija na bazi učlanjenja UKUPNO 3 119 0.989 -0.733 -0.172 -0.177 -1.194 DRUST.S. 1 22 0.984 -5.130 -0.332 -0.332 -6.260 PRIV.S. 2 97 0.990 0.113 0.097 0.082 0.198 92 Rekreativne, sportske i kulturne aktivnosti UKUPNO 36 5379 0.891 -0.092 -0.098 -0.100 -0.290 DRUST.S. 4 235 0.493 -0.102 -0.675 -0.675 -0.398 PRIV.S. 15 2866 0.938 -0.030 -0.026 -0.028 -0.116 MESOV.S. 5 596 0.785 -0.548 -0.347 -0.350 -4.951 DRZAV.S. 12 1682 0.889 -0.032 -0.020 -0.022 -0.056 93 Ostale uslužne delatnosti UKUPNO 2 370 0.873 0.071 0.069 0.066 0.085 DRZAV.S. 2 370 0.873 0.071 0.069 0.066 0.085 Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije 295 Tabela SP 38. Indikatori rentabiliteta – sva velika preduzeća, razvrstana po delatnost. u 2007. Broj preduzeća Broj zaposlenih Stopa bruto marže Stopa poslovnog finansijskog rezultata Stopa finansijskog rezultata iz redovnog poslovanja Stopa neto finansijskog rezultata Odnos poslovnog finansijskog rezultata i bruto dodate vrednosti UKUPNO UKUPNO 814 460000 0.349 0.023 -0.018 -0.014 0.106 DRUST.S. 81 42235 0.35 -0.155 -0.195 -0.103 -0.724 PRIV.S. 526 184905 0.306 0.056 0.043 0.040 0.311 ZADR.S. 2 346 0.111 0.022 0.002 0.003 0.339 MESOV.S. 127 95732 0.501 0.019 0.009 0.007 0.059 DRZAV.S. 78 136782 0.375 -0.022 -0.126 -0.118 -0.091 A Poljoprivreda, lov, šumarstvo i vodoprivreda UKUPNO 40 20756 0.426 0.028 0.047 0.046 0.102 DRUST.S. 4 1292 0.289 -0.589 -0.417 -0.408 -5.550 PRIV.S. 19 4222 0.294 0.100 0.130 0.132 0.476 ZADR.S. 1 26 0.069 0.007 0.002 0.002 0.404 MESOV.S. 10 7749 0.323 -0.087 -0.080 -0.081 -0.402 DRZAV.S. 6 7467 0.91 0.039 0.045 0.038 0.070 01 Poljoprivreda, lov i odgovarajuće uslužne aktivnosti UKUPNO 36 15089 0.321 0.025 0.047 0.047 0.109 DRUST.S. 4 1292 0.289 -0.589 -0.417 -0.408 -5.550 PRIV.S. 19 4222 0.294 0.100 0.130 0.132 0.476 ZADR.S. 1 26 0.069 0.007 0.002 0.002 0.404 MESOV.S. 10 7749 0.323 -0.087 -0.080 -0.081 -0.402 DRZAV.S. 2 1800 0.86 0.002 0.028 0.014 0.003 02 Uzgoj i iskorišćavanje šuma i odgovarajuće uslužne delatnosti UKUPNO 2 5117 0.885 0.029 0.028 0.025 0.045 DRZAV.S. 2 5117 0.885 0.029 0.028 0.025 0.045 03 Vodoprivreda UKUPNO 2 550 0.982 0.077 0.080 0.070 0.240 DRZAV.S. 2 550 0.982 0.077 0.080 0.070 0.240 V Vađenje ruda i kamena UKUPNO 10 20523 0.52 -0.082 -0.163 -0.164 -0.222 DRUST.S. 3 3259 0.455 -0.195 -0.159 -0.159 -0.608 PRIV.S. 3 839 0.672 0.188 0.197 0.186 0.344 MESOV.S. 1 446 0.658 -1.060 -1.186 -1.194 -1.955 DRZAV.S. 3 15979 0.521 -0.076 -0.171 -0.171 -0.206 10 Vađenje kamenog i mrkog uglja i lignita; vađenje treseta UKUPNO 2 14646 0.832 -0.169 -0.354 -0.354 -0.291 DRZAV.S. 2 14646 0.832 -0.169 -0.354 -0.354 -0.291 11 Vađenje sirove nafte i prirodnog gasa; usluge u proizvodnji nafte i gasa, osim istraživanja UKUPNO 1 1333 0.167 0.030 0.031 0.030 0.250 DRZAV.S. 1 1333 0.167 0.030 0.031 0.030 0.250 13 Vađenje ruda metala UKUPNO 4 3625 0.482 -0.139 -0.114 -0.116 -0.388 DRUST.S. 3 3259 0.455 -0.195 -0.159 -0.159 -0.608 PRIV.S. 1 366 0.688 0.285 0.280 0.270 0.451 14 Vađenje ostalih ruda i kamena UKUPNO 3 919 0.662 -0.102 -0.106 -0.117 -0.203 PRIV.S. 2 473 0.663 0.127 0.149 0.136 0.258 MESOV.S. 1 446 0.658 -1.060 -1.186 -1.194 -1.955 G Prerađivačka industrija UKUPNO 368 195146 0.318 0.031 0.016 0.013 0.144 DRUST.S. 43 22731 0.322 -0.238 -0.284 -0.276 -1.071 PRIV.S. 240 105000 0.348 0.063 0.042 0.039 0.277 MESOV.S. 77 51672 0.297 -0.078 -0.061 -0.065 -0.373 DRZAV.S. 8 15743 0.212 0.034 0.034 0.032 0.211 15 Proizvodnja prehrambenih proizvoda i 296 pića UKUPNO 111 43819 0.344 0.067 0.021 0.018 0.288 DRUST.S. 2 572 0.557 -0.073 -0.973 -0.973 -0.158 PRIV.S. 90 36494 0.35 0.070 0.025 0.021 0.301 MESOV.S. 19 6753 0.283 0.041 0.017 0.015 0.185 16 Proizvodnja duvanskih proizvoda UKUPNO 3 1477 0.576 0.117 0.095 0.085 0.418 PRIV.S. 3 1477 0.576 0.117 0.095 0.085 0.418 17 Proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina UKUPNO 14 7333 0.326 -0.249 -0.159 -0.124 -1.048 DRUST.S. 4 2732 0.198 -0.740 -0.573 -0.366 -9.813 PRIV.S. 8 4189 0.348 -0.125 -0.035 -0.035 -0.467 MESOV.S. 2 412 0.529 -2.273 -2.675 -2.676 -9.088 18 Proizvodnja odevnih predmeta; dorada i bojenje krzna UKUPNO 8 4501 0.378 -0.156 0.189 0.188 -0.646 PRIV.S. 6 4246 0.55 -0.123 -0.026 -0.027 -0.321 MESOV.S. 2 255 0.126 -0.205 0.327 0.327 -5.842 19 Štavljenje i dorada kože; proizvodnja kofera, ručih torbi, sedala, saračkih proizvoda i obuće UKUPNO 5 3177 0.467 -0.009 -0.038 -0.037 -0.023 DRUST.S. 2 1453 0.705 -0.276 -0.388 -0.388 -0.471 PRIV.S. 3 1724 0.408 0.057 0.051 0.052 0.167 20 Prerada drveta i proizvodi od drveta i plute, osim nameštaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala UKUPNO 4 1036 0.245 0.024 0.027 0.026 0.126 PRIV.S. 4 1036 0.245 0.024 0.027 0.026 0.126 21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira UKUPNO 10 3513 0.341 0.125 -0.032 -0.038 0.502 DRUST.S. 2 896 0.752 -5.764 -3.320 -3.320 -171.457 PRIV.S. 6 1649 0.341 0.153 0.098 0.091 0.611 MESOV.S. 2 968 0.306 -0.365 -0.283 -0.283 -1.638 22 Izdavačka delatnost, štampanje i reprodukcija UKUPNO 10 3162 0.636 0.068 0.064 0.058 0.193 DRUST.S. 1 430 0.587 0.022 0.016 0.015 0.042 PRIV.S. 4 873 0.561 0.084 0.065 0.058 0.298 MESOV.S. 3 1314 0.676 0.043 0.039 0.037 0.121 DRZAV.S. 2 545 0.819 0.113 0.177 0.162 0.214 23 Proizvodnja koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva UKUPNO 3 7817 0.171 0.031 0.032 0.031 0.247 PRIV.S. 2 568 0.412 0.065 0.079 0.069 0.193 DRZAV.S. 1 7249 0.167 0.030 0.031 0.030 0.250 24 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda UKUPNO 33 16575 0.31 0.025 0.031 0.023 0.118 DRUST.S. 4 1528 0.153 -0.166 -0.179 -0.180 -1.636 PRIV.S. 22 7491 0.379 0.083 0.085 0.078 0.329 MESOV.S. 6 4845 0.168 -0.075 -0.057 -0.066 -0.765 DRZAV.S. 1 2711 0.619 0.186 0.132 0.119 0.339 25 Proizvodnja proizvoda od gume i proizvoda od plastičnih masa UKUPNO 19 10745 0.359 0.089 0.087 0.083 0.309 DRUST.S. 1 258 0.322 -1.176 -1.731 -1.731 -4.635 PRIV.S. 14 9189 0.362 0.094 0.093 0.089 0.328 MESOV.S. 3 1035 0.285 0.027 0.015 0.013 0.108 DRZAV.S. 1 263 0.429 0.131 0.159 0.146 0.330 26 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala UKUPNO 22 12214 0.548 0.076 0.052 0.043 0.183 DRUST.S. 4 1361 0.457 -1.135 -1.341 -1.340 -3.694 PRIV.S. 11 6859 0.544 0.095 0.077 0.067 0.234 MESOV.S. 7 3994 0.565 0.114 0.095 0.086 0.250 27 Proizvodnja osnovnih metala 297 UKUPNO 13 13913 0.267 0.028 0.018 0.018 0.189 DRUST.S. 3 2251 0.187 -0.095 -0.094 -0.100 -0.830 PRIV.S. 9 10013 0.269 0.038 0.029 0.029 0.257 MESOV.S. 1 1649 0.547 0.071 -0.058 -0.058 0.150 28 Proizvodnja standardnih metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja UKUPNO 27 9262 0.331 -0.001 -0.004 -0.005 -0.006 DRUST.S. 4 2338 0.562 -0.168 -0.174 -0.169 -0.522 PRIV.S. 16 4133 0.286 0.024 0.017 0.016 0.138 MESOV.S. 6 2065 0.367 -0.039 -0.005 -0.009 -0.140 DRZAV.S. 1 726 0.759 0.008 0.001 0.003 0.011 29 Proizvodnja mašina i uređaja, na drugom mestu nepomenuta UKUPNO 24 19643 0.475 -0.201 -0.119 -0.112 -0.543 DRUST.S. 7 3854 0.47 -0.807 -0.029 -0.019 -2.669 PRIV.S. 9 4354 0.424 0.006 0.014 0.031 0.019 MESOV.S. 7 8670 0.4 -0.335 -0.375 -0.377 -1.015 DRZAV.S. 1 2765 0.721 -0.053 -0.035 -0.040 -0.085 30 Proizvodnja kancelarijskih i računskih mašina UKUPNO 8 1163 0.204 0.058 0.060 0.060 0.446 PRIV.S. 8 1163 0.204 0.058 0.060 0.060 0.446 31 Proizvodnja električnih mašina i aparata, na drugom mestu nepomenuta UKUPNO 12 8478 0.287 -0.051 -0.084 -0.073 -0.265 DRUST.S. 2 1238 0.251 0.011 -0.232 -0.232 0.058 PRIV.S. 8 4094 0.3 -0.085 -0.068 -0.048 -0.494 MESOV.S. 2 3146 0.285 -0.025 -0.022 -0.022 -0.109 32 Proizvodnja radio, televizijske i komunikacione opreme i aparata UKUPNO 2 147 0.159 0.062 0.064 0.063 0.579 PRIV.S. 2 147 0.159 0.062 0.064 0.063 0.579 33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata, satova i časovnika UKUPNO 3 881 0.397 0.073 0.071 0.064 0.248 PRIV.S. 1 275 0.362 0.112 0.106 0.098 0.423 MESOV.S. 2 606 0.751 -0.316 -0.241 -0.245 -0.532 34 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica UKUPNO 22 16138 0.308 -0.338 -0.357 -0.353 -1.532 DRUST.S. 6 3108 0.478 -0.212 -0.292 -0.292 -0.544 PRIV.S. 5 1882 0.4 -0.118 -0.103 -0.105 -0.380 MESOV.S. 11 11148 0.248 -0.413 -0.421 -0.416 -2.544 35 Proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava UKUPNO 8 4513 0.527 -0.496 -0.376 -0.376 -1.459 PRIV.S. 4 1671 0.435 -0.482 -0.305 -0.307 -2.091 MESOV.S. 3 1358 0.708 -0.445 -0.379 -0.376 -0.825 DRZAV.S. 1 1484 0.545 -0.581 -0.543 -0.545 -1.541 36 Proizvodnja nameštaja; proizvodnja raznovrsnih proizvoda, na drugom mestu nepomenuta UKUPNO 5 5595 0.373 -0.043 0.013 0.008 -0.165 DRUST.S. 1 712 0.548 -0.822 -0.809 -0.822 -2.309 PRIV.S. 3 1429 0.367 0.099 0.079 0.072 0.387 MESOV.S. 1 3454 0.368 -0.131 0.007 0.003 -0.518 37 Reciklaža UKUPNO 2 44 0.104 0.056 0.042 0.050 0.817 PRIV.S. 2 44 0.104 0.056 0.042 0.050 0.817 D Proizvodnja i snabdevanje električnom energijom, gasom i vodom UKUPNO 30 32518 0.3 -0.050 -0.327 -0.301 -0.217 DRUST.S. 3 728 0.203 -0.063 -0.054 -0.049 -0.457 DRZAV.S. 27 31790 0.302 -0.049 -0.332 -0.306 -0.214 40 Proizvodnja i snabdevanje električnom energijom, gasom, parom i toplom vodom UKUPNO 18 24705 0.279 -0.039 -0.326 -0.299 -0.186 DRUST.S. 3 728 0.203 -0.063 -0.054 -0.049 -0.457 298 DRZAV.S. 15 23977 0.28 -0.039 -0.331 -0.303 -0.183 41 Sakupljanje, prečišćavanje i distribucija vode UKUPNO 12 7813 0.777 -0.283 -0.358 -0.358 -0.465 DRZAV.S. 12 7813 0.777 -0.283 -0.358 -0.358 -0.465 Đ Građevinarstvo UKUPNO 76 32465 0.754 0.038 0.025 0.019 0.156 DRUST.S. 4 1899 0.622 -0.060 0.003 0.004 -0.217 PRIV.S. 52 18253 0.705 0.076 0.072 0.063 0.266 MESOV.S. 14 7970 0.718 0.042 0.022 0.020 0.129 DRZAV.S. 6 4343 0.906 -0.038 -0.083 -0.084 -0.390 45 Građevinarstvo UKUPNO 76 32465 0.754 0.038 0.025 0.019 0.156 DRUST.S. 4 1899 0.622 -0.060 0.003 0.004 -0.217 PRIV.S. 52 18253 0.705 0.076 0.072 0.063 0.266 MESOV.S. 14 7970 0.718 0.042 0.022 0.020 0.129 DRZAV.S. 6 4343 0.906 -0.038 -0.083 -0.084 -0.390 E Trgovina na veliko i trgovina na malo; opravka motornih vozila, motocikala i predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo UKUPNO 196 56956 0.155 0.027 0.017 0.026 0.276 DRUST.S. 9 2882 0.143 -0.201 -0.441 0.084 2.909 PRIV.S. 171 44112 0.152 0.033 0.028 0.026 0.340 ZADR.S. 1 320 0.133 0.029 0.001 0.003 0.333 MESOV.S. 11 5007 0.149 0.000 -0.001 -0.002 -0.005 DRZAV.S. 4 4635 0.195 0.029 0.031 0.029 0.204 50 Prodaja, održavanje i opravka motornih vozila i motocikala; trgovina na malo motornim gorivima UKUPNO 21 6908 0.148 0.016 0.005 0.004 0.154 DRUST.S. 1 277 0.128 0.012 0.005 0.003 0.140 PRIV.S. 16 4006 0.13 0.012 -0.003 -0.004 0.140 ZADR.S. 1 320 0.133 0.029 0.001 0.003 0.333 MESOV.S. 1 19 0.016 -0.124 0.020 0.018 1.707 DRZAV.S. 2 2286 0.209 0.030 0.029 0.028 0.185 51 Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima UKUPNO 142 28058 0.15 0.036 0.033 0.031 0.380 DRUST.S. 5 916 0.086 -0.079 0.028 0.027 -3.787 PRIV.S. 128 23473 0.15 0.041 0.035 0.033 0.435 MESOV.S. 7 1320 0.087 -0.025 -0.010 -0.010 -0.493 DRZAV.S. 2 2349 0.186 0.028 0.031 0.030 0.219 52 Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima; opravka predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo UKUPNO 33 21990 0.182 0.003 -0.032 0.026 0.029 DRUST.S. 3 1689 0.348 -0.789 -2.849 0.399 1.566 PRIV.S. 27 16633 0.175 0.017 0.023 0.022 0.150 MESOV.S. 3 3668 0.207 0.025 0.006 0.004 0.178 Ž Hoteli i restorani UKUPNO 8 2722 0.652 0.044 0.065 0.152 0.100 DRUST.S. 1 382 0.714 -0.245 -0.209 -0.209 -0.583 PRIV.S. 4 1413 0.531 -0.019 -0.008 -0.011 -0.055 MESOV.S. 3 927 0.783 0.197 0.210 0.422 0.360 55 Hoteli i restorani UKUPNO 8 2722 0.652 0.044 0.065 0.152 0.100 DRUST.S. 1 382 0.714 -0.245 -0.209 -0.209 -0.583 PRIV.S. 4 1413 0.531 -0.019 -0.008 -0.011 -0.055 MESOV.S. 3 927 0.783 0.197 0.210 0.422 0.360 Z Saobraćaj, skladištenje i veze UKUPNO 42 79299 0.697 0.064 0.063 0.056 0.146 DRUST.S. 5 2803 0.606 -0.129 -0.060 -0.066 -0.296 PRIV.S. 19 7070 0.829 0.157 0.116 0.113 0.386 MESOV.S. 7 19169 0.876 0.179 0.129 0.122 0.324 DRZAV.S. 11 50257 0.524 -0.048 0.005 -0.002 -0.128 299 60 Kopneni saobraćaj; cevovodni transport UKUPNO 22 44241 0.419 -0.053 -0.034 -0.042 -0.166 DRUST.S. 5 2803 0.606 -0.129 -0.060 -0.066 -0.296 PRIV.S. 8 3258 0.515 0.026 0.018 0.016 0.101 MESOV.S. 3 7234 0.594 0.054 0.007 0.007 0.113 DRZAV.S. 6 30946 0.385 -0.071 -0.042 -0.051 -0.235 61 Vodeni saobraćaj UKUPNO 1 588 0.614 0.026 0.042 0.037 0.053 MESOV.S. 1 588 0.614 0.026 0.042 0.037 0.053 62 Vazdušni saobraćaj UKUPNO 1 1812 0.714 -0.056 0.039 0.040 -0.265 DRZAV.S. 1 1812 0.714 -0.056 0.039 0.040 -0.265 63 Prateće i pomoćne aktivnosti u saobraćaju; aktivnost putničkih agencija UKUPNO 10 4280 0.915 0.058 0.004 -0.002 0.116 PRIV.S. 5 961 0.937 0.033 -0.017 -0.018 0.163 MESOV.S. 2 1149 0.825 -0.115 -0.213 -0.222 -0.180 DRZAV.S. 3 2170 0.91 0.098 0.047 0.037 0.139 64 Poštanske aktivnosti i telekomunikacije UKUPNO 8 28378 0.91 0.182 0.163 0.158 0.325 PRIV.S. 6 2851 0.88 0.211 0.167 0.164 0.442 MESOV.S. 1 10198 0.921 0.204 0.153 0.145 0.364 DRZAV.S. 1 15329 0.932 -0.006 0.193 0.190 -0.008 I Finansijsko posredovanje UKUPNO 1 3 0.009 -0.063 0.003 -0.001 8.054 PRIV.S. 1 3 0.009 -0.063 0.003 -0.001 8.054 65 Finansijsko posredovanje, osim osiguranja i penzijskih fondova UKUPNO 1 3 0.009 -0.063 0.003 -0.001 8.054 PRIV.S. 1 3 0.009 -0.063 0.003 -0.001 8.054 J Aktivnosti u vezi s nekretninama, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti UKUPNO 31 8151 0.456 0.060 0.053 0.047 0.288 DRUST.S. 7 2746 0.321 -0.019 0.014 0.010 -0.090 PRIV.S. 16 1673 0.44 0.085 0.064 0.056 0.561 MESOV.S. 4 2792 0.924 0.002 0.062 0.056 0.003 DRZAV.S. 4 940 0.948 0.036 0.097 0.091 0.056 70 Aktivnosti u vezi s nekretninama UKUPNO 4 584 0.749 -0.078 0.046 0.030 -0.250 PRIV.S. 2 331 0.667 -0.109 0.022 0.003 -0.518 DRZAV.S. 2 253 0.944 -0.005 0.120 0.110 -0.010 72 Kompjuterske i srodne aktivnosti UKUPNO 1 107 0.344 0.087 0.063 0.056 0.380 PRIV.S. 1 107 0.344 0.087 0.063 0.056 0.380 73 Istraživanje i razvoj UKUPNO 4 1369 0.791 0.031 0.048 0.044 0.055 DRUST.S. 1 361 0.592 0.007 0.034 0.030 0.022 MESOV.S. 1 321 0.919 -0.010 0.007 0.003 -0.013 DRZAV.S. 2 687 0.95 0.070 0.077 0.073 0.098 74 Ostale poslovne aktivnosti UKUPNO 22 6091 0.429 0.067 0.054 0.048 0.363 DRUST.S. 6 2385 0.294 -0.021 0.012 0.009 -0.109 PRIV.S. 13 1235 0.432 0.094 0.067 0.060 0.647 MESOV.S. 3 2471 0.925 0.004 0.069 0.063 0.005 L Obrazovanje UKUPNO 1 3011 1 - - - - DRUST.S. 1 3011 1 - - - - 80 Obrazovanje UKUPNO 1 3011 1 - - - - DRUST.S. 1 3011 1 - - - - M Ostale komunalne, društvene i lične uslužne delatnosti UKUPNO 11 8450 0.795 0.094 0.061 0.055 0.155 DRUST.S. 1 502 0.463 0.079 0.078 0.078 0.207 PRIV.S. 1 2320 0.941 0.061 0.074 0.080 0.070 300 DRZAV.S. 9 5628 0.828 0.100 0.057 0.048 0.166 90 Odstranjivanje otpadaka i smeća, sanitarne i slične aktivnosti UKUPNO 6 4981 0.759 0.139 0.082 0.071 0.220 DRUST.S. 1 502 0.463 0.079 0.078 0.078 0.207 DRZAV.S. 5 4479 0.829 0.153 0.083 0.070 0.222 92 Rekreativne, sportske i kulturne aktivnosti UKUPNO 2 359 0.897 -0.019 0.003 0.003 -0.053 DRZAV.S. 2 359 0.897 -0.019 0.003 0.003 -0.053 93 Ostale uslužne delatnosti UKUPNO 3 3110 0.828 0.042 0.038 0.040 0.060 PRIV.S. 1 2320 0.941 0.061 0.074 0.080 0.070 DRZAV.S. 2 790 0.725 0.025 0.004 0.004 0.045 Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije 301 Biografija autora Mr Ivan Nikolić je rođen 1975. godine u Beogradu. Osnovnu i srednju školu završio je u rodnom gradu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Beogradu 2001. godine i magistrirao 2007. uspešno odbranivši magistarski rad na temu: „Analiza i projekcije realnog i eksternog sektora”. Tokom 2001. godine završio je kurs MMF Instituta pod nazivom „Finansijsko programiranje i politika” i boravio na stručnom usavršavanju u SAD (2006) i NR Kini (2011). U periodu 2002-2004. bio je zaposlen kao istraživač pripravnik u Institutu ekonomskih nauka u Beogradu, a od marta 2004. radi u Ekonomskom institutu, kao viši stručni saradnik. Koautor je i sekretar mesečnog biltena „Makroekonomske analize i trendovi i konjunkturni barometar – MAT“. U toku školske 2006/2007. izvodio je nastavu na Fakultetu za bankarstvo, osiguranje i finansije na predmetu Javne finansije, a od novembra 2012. godine je član Saveta guvernera Narodne banke Srbije. Spektar interesovanja kandidata je širok i obuhvata ključna pitanja ekonomske politike, privrednog razvoja i privrednog sistema Srbije u uslovima tranzicije. Autor je nekoliko desetina naučnih i stručnih radova, a učestvovao je i u izradi brojnih domaćih i međunarodnih projekata i studija. Posebno se izdvajaju projekti: „Postkrizni model ekonomskog rasta i razvoja Srbije 2011–2020.“ (USAID, 2010); „Strategija razvoja Republike Srpske“ (EI Banjaluka, 2010); „Izrada sistema ranog upozorenja na mogućnost izbijanja valutne i finansijske krize u Srbiji“ (NBS, 2008); „Mogući načini restrukturiranja industrije Srbije” (UNCTAD, 2007); “Nacionalna strategija privrednog razvoja 2006–2012.” (Ekonomski institut, 2006); “Nacionalna strategija Srbije za pristupanje SCG Evropskoj uniji“ (Ekonomski institut, 2005); „Analitičko-informativne podloge za pregovore SCG sa EFTA“ (Ministarstvo za ekonomske odnose sa inostranstvom, 2004); „Konkurentnost privrede Srbije“ (Džeferson institut i NBS, 2003). Oženjen je i otac dvoje dece.