Tatjana Т. Savic Univerzitet u Beogradu Bioloski fakultet Adaptivan ili stabilan odgovor Ату- genotipova Drosophila subobscura u uslovima diskretnih i naglih promena sredine Doktшska disertacij а Beograd, 2004. УНИВЕРЗИТЕТС КА Б v= nиОТЕКА ~~~ MENTOR: dr Marko Andjelkovic Redovni profesor Bioloskog fakulteta, Naucni savetnik i dopisni clan SANU Bioloski fakultet Beograd KOMISIJA: dr Marko Andjelkovic Redovnj profesor BjoJoskog fakulteta, Naucni savetnik ј dopisni clan SANU Bioloskj faku ltet Beograd dr Mile Jvanovic Naucni savetnjk ј redovni profesor Bioloskog fakulteta Naucnj jnstjtut za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad akademik Dmgoslav Marinkovic Beograd dr Marina Stamenkovic-Radak Docent Bioloskog fakulteta Beograd Datum odbrane: 2004. godina DOKTORATNAUКA Abstrakt Adaptivan ili stabilan odgovor Ат у - genotipova Drosophila subobscura u uslovima diskretnill i nagliћ promena sredine Abstrakt Kljucne 1·eCi: Drosophila subobscura, a-amilaza, adaptivan staЫfan odgovor, fenotipska pfasticnost, norma ,-eakcije U savremenoj Ьiologiji opste је prihvacen stav da se organizmi i populacije ne mogu posmatrati izvan svojih sredina. U dinamici genofonda populacije znacajan је stepen uspesnosti odgovora razlicitih genotipova na promene uslova sredine. Stoga ј е sagledavanje moguCih vidova interakcije razliCitih genotipova i sredina znacajno za razumevanJe mikroevolucionih procesa koji se odigravaju u okviru prirodnih populacija. Fenotipska promena, za odredjeni genotip, uzrokovana jedino promenama u sredini naZiva se fenotipska plasticnost. Plasticnost obuhvata brojne reverziЬilne i ireverziЬilne procese. ReverziЬilni procesi obuhvataju promene u fizioloskim procesima kao sto ј е promena u stepenu metabolizma kod zivotinja u odgovoru na sredinske uslove ali i veoma slozeni procesi prilagodjavanja na uslove sredine kao sto је fizioloski stres.IreverziЬilni proces1 obuhvataju promene tokom razvica. Takav jedan primer su i dormantni stupnjevi zivotnog ciklusa kod insekata. Jedinke iste vrste, cije је razvice u razlicitim sredinama, mogu se znacajno razlikovati ро fenotipskim karakterima. Ovakva fenotipska diferencijacija izmedju grupa jedinki cU e se razvice odvUalo u razliCitim stanistima, moze Ьit i uzrokovana genetickim razlikama izmedju grupa, ili iskljuCivo efektima sredine na fenotip jedinki . Abstrakt Postojanje jasne Ьiohemijsko - fizioloske uloge a-amilaze i psno definisanog supstrata njenog delovanja pruza mogиcnosti da se sagledaju mogиci vidovi interakcije razlicitih genotipova i sredine, sto moze Ьiti od znacaja za razиmevanje mikroevolucionih procesa koji se odigravajи и okviru prirodnih popиlacija. Polimorfizam Amy- \okusa kod Drosophila subobscura uzet је kao model sistem za eksperimentalno popиlaciono - geneticko razmatranje stepena uspesnosti odgovora razliCitih genotipova na vrstи i brzinu promene sredine, kako Ьi se razmatrali oЬ\ici, pravci i efekti interakcije genotip/sredina. U nasim istrazivanjima analiziran је иticaj raz\iCitih koncentracija skroba kao i иticaj postepenih i naglih promena koncentracije skroba na komponente adaptivne vrednosti. Dиzina razvica i prezivUavanje, pored specificne aktivnosti a - amilaze kod jedinki Drosophila subobscura homozigotnih ili heterozigotnih za "spori" ili "brzi" amilazni alel, mogи Ьiti takodje validni pokazatelji naCina odgovora na razlicite koncentracije skroba u medUumи na kome jedinke kompletiraju zivotni ciklus. U ciljи analize fenotipske varijaЬilnosti, koja se odnosi na procenи odgovora razlicitih genotipova za Amy-\okиs kod Dгosophila subobscura, odnosno potomaka iz razliCitih tipova иkrstanja, na varijaЬilne иslove sredine (koncentracije skroba) korisceno је nekoliko statistickih metoda. Primena razlicitih metoda omogиcava preciznije definisanje naCina odgovora genotipova na razliCite sredinske иslove. Srednje vrednosti analiziranih komponenti adaptivne vrednosti, svakog tipa иkrstanja izmedju svake dve posmatrane sredine prikazane su normom reakcUe. Fenotipska plasticnost jedinki Dmsophila subobscura za analizirane komponente adaptivne vrednosti za pojedini tip иkrstanja izmedjи svake dve koncentracUe skroba је deteпninisana izracunatim indeksom fenotipske plasticnosti. Prosecne vrednosti za specificnи aktivnost a-amilaze, duzinи razvica i prezivljavanje u uslovima razliCite koncentracije skroba, kao i и иslovima postepenih i naglih promena koncentracije skroba, analizirane su dvofaktorijalnom analizom varijanse. DoЬijeni rezultati ukazuju da је opsta prosecna geneticka varijaЬilnost fenotipova pod znacajnim иticajem sredine (razliCita koncentracija skroba). Posmatrane karakteristike su fenotipski plasticne. Abstrakt Prema analiziranim prosecnim indeksima fenotipske plasticnosti izmedju svake dve sredine za F 1 generaciju Drosophila subobscura u slucaju standardnog supstrata, 2% i 5% skrobnog supstrata i 5% maltoznog supstrata, moze se reci da su duzina razvica i prezivljavanje plasticnije karakteristike nego sto је to specificna aktivnost a-amilaze. u osnovi fenotipske plasticnosti duzine razvica i prezivljavanja znacajan efekat bi mogli imati geneticki faktori , ра је stoga i odgovor stabilniji u uslovima razlicite koncentracije skroba, dok bi se kod fenotipske plasticnosti specificne aktivnosti a-arnilaze moglo reCi da su znacajniji sredinski efekti i odgovor genotipova је adaptabilniji, sto se uocava i u naglim promenama sredine (standard ~ 9% skrobni supstrat). Pri postepenom povecanju koncentracije skroba tokom vise generaciJa, vrednosti prosecnih indeksa fenotipske plasticnosti za specificnu aktivnosti a-arnilaze, duzinu razvica i prezivljavanje opadaju, osim u slucaju povecanja koncentracije skroba sa 3% na 6% gde је veCi prosecan indeks fenotipske plasticnosti za prezivljavanje. Ovako dobUeni rezultati mogu navesti na zakljucak da jedinke Drosophila subobscura u svakoj sledecoj generaciji, odnosno sa povecanjem skroba u hranljivom supstratu, adaptabilno odgovaraju u pogledu prezivljavanja za razliku od specificne aktivnosti a-amilaze i duzine razvica Ciji prosecni indeksi fenotipske plasticnosti ukazuju na staЬilniji odgovor. Kvantitativne fenotipske promene nastale kao rezultat interakcUe genotipa u vise .,.. sredina definisu se i "normom reakcije". Koncept norme reakcije podrazumeva rangiranje fenotipa koje pojedini genotip eksprimira u zavisnosti od uslova sredine i od znacaja su za razumevanJe uzroka fenotipske varijaЬilnosti . Norme reakcija za prosecne vrednosti analiziranih karakteristika ukazuju na postojanje znacajnog sredinskog uticaja kao i da је u njihovoj osnovi geneticka varUaЬilnost jedinki Drosophila subobscura. Rezultati regresюne analize Amy-genotipova Drosophila subobscura u uslovima razlicitih koncentracija skroba ukazuju na smanjenje specificne aktivnosti amilaze sa povecanjem ili odsustvom skroba (5% maltoza) u hranljivom medijumu, ali samo kod potomstva pojedinih tipova ukrstanja i sa statistickom znacajnoscu, sto moze Ьiti indikacija za adaptaЬilni odgovor, odnosno da su pojedinacno dobro adaptirani na pojedine uslove sredine. Kod vecine potomstva razlicitog tipa ukrstanja u pogledu duzine razvica i prezivljavanja Abstrakt prema koeficijentima regreSIJe moze se govoriti о stabilnom odgovoru na razlicite koncentracije skroba. Regresiona analiza potomstva razlicitih tipova ukrstanja tokom cetiri generacije i pri postepenim promenama koncentracije skroba ukazuje da sa povecanjem koncentracUe skroba svakoj narednoj generaciji veCina potomstva stabilno odgovara u pogledu specificne aktivnosti a-amilaze i prezivljavanja za razliku od duzine razvica gde је odgovor potomstva iz pojedinih tipova ukrstanja adaptaЬilan. Abstract Adaptive or stable response of А ту - genotypes of Drosophila subobscura in the conditions of discrete and abrupt changes of environment Abstract Кеу words: Drosophila subobscura, a-amylase, adaptive and staЬ!e response, phenotypic plasticity, r·eaction norm In modern Ьiology, the generally approved attitude is that organisms in populations can not Ье regarded separately from their environments. The degree in success of responses of different genotypes to environmental changes is of significance fcr the dynarnics of population gene pool. The individuals of the same species, developing in different environments, can significantly differ phenotypically. Phenotypic change, for particular genotype, caused Ьу environmental variations only, IS called phenotypic plasticity. Plasticity includes numerous reversiЫe and irreversiЫe processes. The reversiЫe are changes in physiological processes, such as degree of metabolism in animals in response to environmental conditions, but the very complex processes of adaptation to stressful conditions, as well. IrreversiЫe processes include developmental changes, such as dormancy in insects. The individuals of the same spectes, developing in different envirorunents, can significantly differ phenotypically. Such phenotypic differentiation among the groups of individuals in different haЬitats can Ье caused either Ьу genetic differences between the groups, or exclusively Ьу the environmental effects. Abstract Tl1e existence of clear Ьiochemical - physiological role of cx- amylase and it's clearly defined substrat.e gives the opportunity to analyze all possible interactions between different genotypes and environment, which can Ье of significance for understanding of microevolutionary processes occurring within natural populations. Polymorphism of Amy- \ocus in Drosophila subobscura is taken as а model system for the experimental, population genetic study of the degree in the response of different genotypes to type and dynamic of environmental changes, so that the shapes, directions and effects of genotype/environment interactions can Ье determined. Our research includes the study of effects of discrete and immediate changes of starch concentrations on fitness components. Development time, viaЬility and specific activity of cx- amylase in Dmsophila subobscura flies, which are homozygous or heterozygous for "slow" or "fast" amylase al\ele, can serve as indicators of the mode of response to different concentrations of starch in substrate on which life cycle is completed Aiming to define genotypic responses to varюus environmental conditions and to analyze the phenotypic variaЬility related to the estimation of response of the progeny of different genotypes of Amy- locus in Drosophila subobscura to changes in starch concentrations, several statistical methods are used. The mean values for fitness components for the particular crosses, between pairs of the observed environments, are represented with norms of reaction. The phenotypic plasticity of Drosophila subobscura for the analyzed fitness components for the particular crosses, between starch concentrations is determined Ьу indices of plasticity. The mean values for specific activity of cx-amylase, development time and viaЬility in the conditions of different, as well as discrete or immediate changes in starch concentration are analyzed with two-way ANOV А The results indicate that general phenotypic variaЬility is under significant environmental influence and analyzed traits are phenotypically plastic. According to the analyzed average indices of phenotypic plasticity between each of the two environments in F 1 generation of Drosophila subobscura (оп standard substrate, 2% and 5% starch and 5% maltose substrate), development time and viaЬility are more plastic Abstract characters than the specific activity of a-amylase. For the phenotypic plasticity of development time and viability, the significant effect can Ье due to genetic factors, thus the response is more staЬle in the conditions of different starch concentrations, while the environmental effects seem to Ье predominant for the plasticity of specific enzyme activity, whicl1 is reflected in more adaptaЬle genotypic response in immediate environmental changes (standard ~ 9% staгch). With gradual increase of starch concentration during several generations, the mean values of phenotypic plasticity indices fог development time, viability and specific activity of a -amylase decrease, except in the change of concentration of starch from 3% to 6% where the index increases for viaЬility. The obtained results suggest that individuals of Drosophila subobscum, with the increase of starch concentrations through generations, respond adaptively regarding viaЬility, while the response is more staЬle for specific activity of the enzyme and development time. Quantitative phenotypic changes, resulting from interactions of genotype and environments are defined Ьу "norms of r~action" . This concept comprises ranking of phenotypes expressed Ьу ceгtain genotype in various environments and is impoгtant for understanding the causes of phenotypic variaЬility. Norms of reactions obtained in our experiments, for the mean values of analyzed characters, indicate the significant environmental effect, but also the present genetic variaЬility of Drosophila subobscura. The results of regression analysis of Amy-genotypes of Drosophila subobscura on different starch concentrations, point to significant decrease of the specific amylase activity with the increase or absence of starch (5% maltose) only in the progeny of ceгtain crosses, which suggests the adaptive response of individual genotypes to paгticular environmental conditions. In majority of crosses, regarding development time and viaЬility, the staЬle response prevails. The regression analysis of the mean trait values, for the progeny of different crosses during four generations on discrete increase of starch concentration, also shows staЬ!e Abstract response regarding specific activity of a-amylase and viaЬility, while for development time the response was partly adaptable. lzjave zahvalnosti Dela ne nastaju sama, ona su uvek rezultat nllSeg odnosa sa sredinom koja nas okruiuje. Ма koliko davali od sebe, ona nikad nisu samo nllSa. И prevazilaienju svih teskoca i postizarifu cilja koje sobom nosi naиcni rad dugujem zahvalnost svima onima koji sи pomogli da se ovaj rad иspesno zavrsi. Strucnim sugestijama, korisnim savetima i svesrdnom pomoCi pri izradi, pregledu i konacnom uoЬlicavarifи rada posebno је doprineo Prof dr Marko Andjelkovic dr Mile lvanovic pokazao је veliko strpljerife i neseЬicnu ротос prilikom strиcnog dela statisticke obrade podataka i time doprineo da mnogi delovi rada budu potpиnije i preciznije dati. И realizaciji sadriajnosti pomogla је i dr Marina Stamenkovic-Radak, kao i Prof dr Dragoslav Marinkovic koji је svojim interesovanjem za tok izrade ovoga rada dao poseban vid podrske. И eksperimentalnom delu rada sve teskoce prevazidjene sи dиgogodisrifim iskиstvom, prakticnim savetima, prisustvom i dragocenom pomoCi Bojane JelisavCic. Najiskrenije se posebno zahvaljujem magistru Branki Janac bez cije podrske, и sredjivanju literatиre, oЬlikovanjи i konacnoj izradi rada, ovaj rad ne Ьi imao ovuformи. Zahvaljujem se i svojim najЬliiim saradnicima lvani Tomisic-Kosic, Predragu Kalajdiicи i Gordani Rasic па iskrenoj podrsci da se istraje i kritickom sagledavanjи konacnog izgleda rada. Ova doktorska disertacija uradjena је и okvirи projekta "Ekolosko-geneticke stиdije varijaЬilnosti populacija Drosophila" pod neposrednim rukovodstvom Prof dr Marka Andjelkovica, а finansiran od strane Ministarstva nauke i zastite iivotne sredine RepuЬlike Srbije. И Beogradи, 2004. godine Sadriaj Sadriaj 1. Uvod . .. ... . .. . ...... . .... .. .... . . . . ..... ... . . .. . .. . .. . ........... 1 1.1. Razlicitost uslova sredine, prirodna selekcija i adaptacija ....... ..... 1 1.2. Fenotipska plasticnost i noпne reakcija .... . ..... . ................... 4 1.3. Drosophila subobscura . .. .. ... .... .. ... . ....... .. ..... . .... ... .. . . .... 1 О 1.4. a-amilaza ..... ............................... ..... ........... .. ...... ... .... .... ......... . 12 1.5. Cilj istrazivanja ......... ... ... .. .. ........ ... .... ............. .... ............. ....... ... 14 2. Materijal i metode .......................................... 15 2.1. Bioloski materijal i selekcija .................... . ......... . ....... . . 15 2.2. Uslovi laboratorijskog gajenja jedinki Drosophila subobscura .. ................... . .. . .. . ........ 16 2.3 . Dizajn eksperimenta ..... ............................. . ............... 17 2.--:.. Analiticke metode .......................... . . ..... ..... . . . . .... . ..... 18 2.4.1. Elektroforeza na poliakrilamidnom gelu .................. 18 2.4.1.1 Pripremanje filma od skroba i akrilamida ..... ... . 19 2.4.1.2 Identifikacija a- amilaze sa gela na filmu od skroba i akrilamida ................................. ...... 20 2.4.2. Odredjivanje specificne aktivnosti a-amilaze .. ........... ... 20 2.4.3. Odredjivanje koncentracije proteina .... ..... ...... .... ........... . 22 2.5. Odredjivanje specificne aktivnosti a-amilaze, duzine i dinamike razvica i prezivljavanja kod potomaka iz homogamnih i heterogamnih ukrstanja selekcionisanih linija na supstratima razliCite koncentracije skroba ... ..... .... ............................. .......... 22 2.6. Statisticka obrada rezultata ........... ... ..... .. ... ...... ... ............. ......... 23 Sadriaj 3. Rezultati ..................................................................... ... 25 З.1. Uticaj razlicite koncentracije skroba na specificnи aktivnost a-amilaze, dinamikи razvica i prezivljavanje ......... .. . .. . .... .. 25 З.1.1. Specificna aktivnost a-amilaze ............................. 25 З .1.2. Dinamika razvica ............................................. З1 З.l.З. Prezivljavanje јаје- adиlt .................................... З4 З.1.4. Prosecan indeks plasticnosti i norme reakc~e ...... . ..... З9 З .1.5. Regresiona analiza fenotipske plasticnosti ................ 4 З З.2. Uticaj kontinиirane i nagle promene sredine na specificnu aktivnost a - amilaze, dinamikи razvica i prezivljavanje jedinki Drosophila suboscura ........ ................... ...................... 46 З.2.1. Specificna aktivnost a-amilaze и kontinиiranim i naglim promenama ..................................................... 46 З.2.2. Dinamika razvica и kontinиiranim i naglim promenama sredine . ...................................... . ............ . ..... 5З З.2.З. Prezivljavanje pri kontinиiranim i naglim promenama sredine . . ........................................................ 57 З.2.4. Prosecan indeks plasticnosti i norme reakcija u kontinиiranim i naglim promenama sredine ............... 61 З.2.5. Regresiona analiza fenotipske plasticnosti u kontinиiranim promenama sredine ......................... 67 4. Diskusija ....................................................................... 69 5. Zakijucci ....................................................................... 79 6. Literatura ................................ ~ ................... sз п UVod Uvod 1 1. Uvod 1.1. Razlicitost uslova sredine, prirodna selekcija i adaptacija Organi~mi zive u slozenim sredinama koje se menjaju u raznolikom opsegu prostora i vremena. Slozenost sredine i njena promenljivost moze uzrokovati delovanje raznih vidova prirodne selekcije (Scheiner i sar. , 1999). Istrazivanja populacione genetike i ekologUe imaju za cilj sagledavanje geneticke varijabilnosti populacija razlicitih vrsta organizama i funkcionalno povezivanje sa fenotipskom raznovrsnoscu. Od momenta objavljivanja Darvinove puЬlikacije "Postanak vrsta" populacioni i evolucioni biolozi posebnu paznju pridaju tome kako prirodna selekcija doprinosi adaptaciji organizama. Studije о adaptacijama cesto ukljucuju uporednu i funkcionalnu morfologiju i fiziologiju. u poslednjih 140 godina brojni su radovi koji analiziraju uticaj morfoloskih karaktera i metabolickih sistema na opstanak pojedinih organizama u raznovrsnim uslovima sredine. Geneticka osnova vecine adaptacija koje su opisane nije sasvim razjasnjena, cesto i zbog nepogodnosti organizma za geneticku analizu, ili pak zbog slozenosti karakteristika Cija se geneticka osnova moze samo opisati kao poligenska (Macintyre, 1982). Kvantifikovanje raznih vidova delovanja prirodne selekcije је neophodno za razumevanje procesa adaptacija. AdaptacUe u slozenim sredinama mogu imati nekoliko vidova (Scheiner i sar., 1999) : - jedinke mogu biti specijalizovane za razlicite sredinske uslove; - jedinke mogu razvUati plasticne fenotipove koji se optimalno prilagodjavaju razlicitim sredinskim uslovima i - jedinke mogu obrazovati pojedinacne fenotipove koji ImaJu visoku prosecnu prilagodjenost u svim sredinskim uslovima. Uvod 2 Popиlacjonj ј evolиcjonj Ьiolozj , и ciljи boljeg razиmevanJa procesa kojj vode adaptacjji organizama и slozenim sredinama, najcesce teze postavljanjи odgovarajиcih teorijskih modela koji se eksperimentalno testirajи i potom potvrdjиjи и prirodnim sredinama (Scheiner i Lyman, 1991). Stoga је neophodno da teorjjski modelj ј eksperjmentalna istrazivanja росјvаји na pojednostavljeno postavljenim иslovjma koji se иsloznjavajи, sa konacnim ciljem jstrazivanja prirodnih иslova . Savremeni razvoj teorjjskih modela prikazan је и brojnjm radovima (Caswell, 1983 ; Vja Lande, 1985, 1987; Lynch i Gabriel, 1987; Castillo- Chavez i sar. , 1988; Gillespje Turellj, 1989), kao ј и eksperimentalnim jstrazivanjima visestrukih efekata sredine и procesima adaptacUe (Gebhart i Stearns, 1988; Groeters i Djngle, 1988; Кијреr ј Кијреr, 1988; Lechowicz ј Blais, 1988; Macdonald i sar , 1988; Newman, 1988; Scblichtjng ј Levjn, 1988; Taylor i Aarssen, 1988). Ovakva interesovanja јmаји dиgi istorijat (Wrjght, 1931; Schmalhaиsen, 1949; Johnson ј sar. , 1955 ; Falconer, 1960; Tantawy i Mallah, 1961; Levins, 1963; Bradshaw, 1965). Procesi evolиcUe pod delovanjem prirodne selekcije mogli Ьi se razdvojiti па dve komponente (Fisher, 1930): - fenotipskи selekcijи иnиtar jedne generacjje ј - geneticki odgovor kroz vise generacija. U pogledи evolиcionjh promena и slozenim sredjnafi1a primarna painja primenjenih analjza i teorijskih modela иsmerena је na genetjcki odgovor. U veCini radova prikazani su rezиltatj merenja genetjcke varjjaЬilnostj za fenotjpskи plasticnost (Scblichting, 1986; Scheiner, 1993 ). Ovakva jstraiivanja pruzajи neophodne informacjje о mogucim ishodima specijalizacjje i plastjcnostj_ Sa druge strane, pojedina jstra.zjvanja razmatrajи ishode prirodne selekcije poredeci specijalizacUu i plasticnost izmedjи popиlacija (Schejner, 1993). Relativno је vrlo mali broj istrazivanja koji se bavi merenjem fenotipske selekcije izmedju dve sredine (Scheiner, 1989; Kingsolver, 1995; Dudley i Schmitt, 1996). Primenjene analize u svim ovim istrazivanjjma polaze od pretpostavke da su fenotipovj organizama konstantni tokom delovanja selekcije. Ovakva pretpostavka је nerealna za vecjnu organizama. Tokom zjvota, ontogenetski razvoj rezиltjra promenama kao sto su morfoloske karakteristike. Као primer mogu posluziti i holometabolnj insekti koji se u potpunostj menjajи od larve do adиlta . Mnoge od ovih promena su u zavisnosti i od sredinskih иslova . 3 u slozeпom zivotпom ciklиsи , kao sto је kod holometabolпih iпsekata, selekcija dе!ије па јеdпи fazu zivotпog ciklиsa, а samim tim, posredпo moze poremetiti i drugи fazu, cime se prekidajи kratki razmaci zivotпog stирпја (Chippiпdale i sar., 1996). Јеdап od primera је i veliCiпa tela kod Drosophila gde sи иspostavljeпe jake veze izmedjи adиltпog i larvalпog stирпја i zavise od srediпskih иslova . Takodje, razvoj larve moze imati zпасајап efekat па karakteristike adиlta kao sto је fekuпditet i иspesпost и раrепји (Robertsoп, 1957; Ewiпg, 1961; Roff, 1992; Stearns, 1992). Evolиcioпa istrazivaпja и pog!edи otpornosti па stresпe иslove srediпe prveпstveпo иklјисији medjиvrsпe i medjиpopиlacijske metode poredjeпja kada se sagledavajи morfoloske i fizioloske adaptacije sa promeпljivoscи srediпe (Hoffmann i Parsoпs, 1991). Procesi selekcije, stepeп iпbridiпga, iпterakcija geпotip - srediпa i slozeпost srediпe otezavajи defiпisaпje mehanizama koji иcestvujи и odgovoru па razliCite иslove srediпe kao i defiпisaпje posledica delovaпja ovih mehaпizama па zivotni ciklиs. RazmatrajиCi razvice od zigota do adиlta kod visecelij skih organizama zapaZa se da Је па svakom od stиpпjeva orgaпizacije orgaпizama иklјисеп ogromaп broj kompoпeпti i iпterakcija . Veliki је broj gепа koji mogи јаsпо eksprimirati Ьrојпе bioloski aktivпe molekule. Regulatorne iпterakcije izmedjи ovih molekula, koji ијеdпо predstavljajи i osпovu и celijskoj organizaciji, kao i brojпi procesi medjиcelijskih iпterakcija, predstavljajи slozeпi koordiпisani sistem koji rezиltira и kompletпo formiraп (iпtegrisaп) odrasli orgaпizam . SagledavajиCi ih zajedпo oni сiпе epigeпetski sistem (Wagпer, 1996). Sarnim tim паmесе se pitaпje koje se promeпe, па пizim nivoima razvica, mogи objasпiti па пivои feпotipa . U osпovi razmatraпja odпosa feпotip - geпotip od straпe West- Eberhard (2003) је defiпicija delovaпja selekcije. Ро јеdпој grupi aиtora (Lewoпtiп, 1970, 1974; Fиtиyma, 1986) selekcUa delиje па nivoи feпotipa sa razlikama и reprodиkciji ili efektima fitпesa dok druga grupa aиtora (Dawkiпs, 1982; Williams, 1966, 1992; Eпdler, 1986) smatra da selekcija delиje па nivoи gепа ili geпetickih razlika. Prihvatajиci dvојпи prirodи feпotipa i пeospornи Сiпјепiси da је feпotip rezultat iпterakcije geпotipa i srediпe, kao i to da se feпotip evolиtivпo razvija; пе moze se ргепеЬrеgпиti zakljиcak da је za vесiпи orgaпizama tokom evolиcije пеорhоdпа i geпeticka promeпa. Iz tog razloga veciпa biologa razmatгa i пastoji da objasпi evolиcUи feпotipa koji је rezиltat iпterakcije geпotipa i srediпe. Uvod 4 Adaptacije na sredinske uslove u laboratorijskim uslovima pretezno su sagledavane na fenotipskom nivou i u odnosu na promene prosecnih vrednosti karakteristika zivotnog ciklusa. Do pojedinih rezultata doslo se samo kroz par eksperimentalnih generaciJa ра se tvrdnje ne mogu bezrezervno prihvatiti (de Souza i sar., 1988; Harris i Okamoto, 1991 ; Economopoulos, 1992; Thomas, 1993 ; Cacoyianni i sar., 1995). Visegeneracijske adaptacije u laboratorijskim uslovima nisu razmatrane kod Drosophila. Pojedini radovi koji su objavUeni baziraju se na nekoliko generacija, ili na uporednim istrativanjima ne upustajuCi se u odlike evolucionih pravaca genetickih parametara (Dobzhansky i sar., 1964; Tantawy i El- Helw, 1970; Pascual i sar., 1990; Fujimoto i sar., 1999) ili pak ukljucuju paralelna selektivna delovanja koja ometaju tumacenje adaptacija (Tantawy i El-Helw, 1966). Kod Drosophila selekcija је glavni nosilac objasnjenja evolucionih procesa u eksperimentima razlicitih sredinskih uslova. Brojni su eksperimentalni modeli koji analiziraju adaptacije u neispitanim sredinskim uslovima kao sto su velika gustina (Mueller i Ayala, 1981; Mueller ј sar, 1993), uticaj starenja na reprodukciju (LuckinЬill i sar., 1984; Rose, 1984), efekat izgladnjavanja (Rose ј sar, 1992), uticaj temperature (Hu~y ј sar. , 1991) i drugi. VeCina ovih eksperimenata је na fenotipskom nivou. Promene u genetjckoj strukturi populacija Drosophila vecinom su analizirane sa stanovista promena u genskoj ucestalosti а ne u odnosu na kvantitativno geneticke parametre (Buzzati-Traverso, 1955 ; McKenzie i sar., 1992, 1994). Matos i saradnici (2000) su istrazivanjima komponenti zivotnog ciklusa prirodnih i laboratorijskih populacija Drosophila subobscura ukazali na neophodnost analiziranja veceg broja generacija kako Ьi se u potpunosti sagledale karakteristike adaptacija u nepoznatim uslovima sredine. 1.2. Fenotipska plasticnost i noпne reakcija Jedinke iste vrste, cije se razvice odvija u razliCitim sredinama, mogu se znacajno razlikovati ро vaznim fenotipskim karakterima. Ovakva fenotipska diferencijacija izmedju grupa razliCitih stanista moze Ьiti uzrokovana genetickjm razlikama izmedju grupa ili Uvod 5 iskljucivo efektima sredine na fenotip jedinki. Za odredjeni genotip, fenotipska promena uzrokovana jedino promenama u sredini naziva se fenotipska plasticnost. Fenotipska plasticnost је najcesce definisana kao sposobnost organizama da rеаgији na sredinske иslove sa promenom и obliku, stanju, pokretljivosti ili stepenи aktivnosti (West- Eberhard, 2003). Cesto se plasticnost definise kao odgovarajиci fenotip pojedinacnog genotipa koji је pod ·uticajem razliCitih sredinskih uslova. Ova se definicija ne moze и potpunosti prihvatiti. Naime, sposobnost genotipa jedinke da odgovara na razlicite uslove srediпe је obezbedjeпa od straпe pareпtalnih geпotipova pre пеgо sto se geпotip same jediпke ostvari kroz feпotip. Dakle jedinke пisu proizvod pojedinacпog genotipa (izuzev kod klonova) vec паstаји kombinacijom delova roditeljskih geпotipova. Plasticnost obuhvata Ьrојпе: - reverziЬilne procese - promene u fizioloskim procesima kao sto је promena u stepenu metabolizma kod zivotinja u odgovoru па sredinske uslove, ali i veoma slozeni procesi prilagodjavaпja па иslove srediпe kao sto је fizioloski stres i - ireverziЬilпe procese - promeпe tokom razvica kao sto sи na prirner dormaпtni stupпjevi zivotnog ciklusa kod iпsekata. Geneticka varijaЬilnost i feпotipska plasticnost su siroko korisceni u analizi evolucionih strategUa organizama (Bradshow, 1965), Ьilo kao komplementarne, ili eveпtиalno alterпativne karakteristike. Fenotipska razlicitost u srediпskim uslovima moze Ьiti uzrok geпeticke varijaЬilпosti i samim tim imati i efekat па adaptacijи и sredini (Hamrick i Holden, 1979). Isto tako moze Ьiti i иzrok adaptivпe feпotipske plasticпosti (Scheiner i Teeri, 1986). Geпeticka razlicitost i fenotipska plasticпost (Berveп i sar. , 1979) mogu predstavljati strategiju vrsta и odgovoru па varijaЬilпe srediпske uslove. Zпасај izbora strategije и evolucionim promenama jos иvek пiје pozпat. U razmatranjи feпotipske varijaЬilnosti пavode se pojmovi: kanalisano razvice, plasticпost i razvojпa staЬilnost kao tri kljucпa procesa u koпtroli feпotipske varijaЬilпosti (Debat i David, 200 l). VeCiпa aиtora ove procese razmatra odvojeпo iako se njihova podela moze smatrati uslovпom (Schlichtiпg i Pigliиcci, 1998). i б Fenotipska plasticnost Ьi mogla Ьiti adaptivna strategija koja zahteva postojanje geneticke varijaЬilnosti ali se moze razmatrati i kao dopuna genetickoj varUaЬilnosti. Schlichting (1986) i Sultan (1987) u svojim razmatranjima evolucione znacajnosti fenotipske plasticnosti nisu u potpunosti uspeli da razjasne koja od komponenti (geneticka varijaЬilnost ili fenotipska plasticnost) preovladjuje. Osim toga, geneticka varijaЬilnost u fenotipskoj plasticnosti postoji sama za sebe (Via, 1984; Scheiner i Goodnight, 1984; Scheiner i Lyman, 1989) sto ima za posledicu da plasticnost moze Ьiti predmet delovanja selekcUe (Via i Lande, 1985). StebЬins (1950) smatra da postoje dovoUno dobri razlozi da se verщe da kod pojedinih vrsta prirodna selekcija favorizuje visok stepen fenotipske plasticnosti u odnosu na sredinsku modifikaciju. U tom slucaju, plasticnost redukuje uticaj prirodne selekcUe na geneticku strukturu populacije umanjujuCi selekcionu razliku izmedju genotipova cime usporava stopu evolucione promene (Levin, 1988). Ukoliko је plasticnost osoЬina, sama ро seЬi, pod selekcijom i ako u osnovi postoji geneticka varUaЬilnost u plasticnosti, tada populacUa sa razliCitim srednjim vrednostima plasticnosti moze evoluirati . Pandam fenotipskoj plasticnosti koja se odnosi na jedinke i njihovoj norrni reakcije jeste evoluciona plasticnost i adaptivna norma reakcije koja se odnosi na populacije (Schmalhauzen, 1949). Koncept adaptivne norme zasniva se na cinjenici da razliCiti genotipovi, zbog fenotipske plasticnosti, ili kanalisanja razvica, mogu Ьiti jednako dobro prilagodjeni na date uslove sredine. Brojna istrazivanja ukazuju i na naslednu prirodu fenotipske plasticnosti (Bradshaw, 1965; Khan i sar., 1976; Jain, 1978). Sve је vise dokaza da plasticnost kao osoЬina moze evoluirati nezavisno od srednje vrednosti osoЬina (Schlichting i Levine, 1990; Macdonald i sar., 1988) Prisustvo nasledne plasticnosti moze se kvantifikovati u odnosu na nasledno svojstvo srednje vrednosti odredjene osoЬine (Scheiner i Lyman, 1991 ). U poslednjih nekoliko godina veliko је teoretsko interesovanje pod kojim uslovima plasticnost moze evoluirati. Nekoliko је razliCitih tipova analitickih modela koji daju odgovor na pitanje koji uslovi favorizuju evolucionu strategiju generalista ili specijalista u heterogenim Uvod 7 sredinaшa odnosno koliko sporo ili brzo genotipovi шogu шodifikovati svoje fenotipove u odgovoru na prirodnu selekcUu u heterogeniш stanistiшa . 1. Model Via i Lande (1985 , 1987) pokazuje da sашо geneticka korelacija od + 1 ili -1 izшedju karaktera Gedan karakter ispoljen u dve sredine) шоzе oшetati evoluiranje plasticnosti. Njihov prilaz podrazuшeva da је plasticnost funkcija razlicite ekspresije pojedinog gena u razlicitiш sredinaшa i selekcija је stabilizaciona u okviru stanista. Karakteristike cija је geneticka korelacija u opsegu ±1 шogu igrati vaZnu ulogu u evoluciji plasticnosti. 2. Gillespie i Turelli (1989) шodel zasniva se na prilazu kako plasticnost шоzе odrzavati geneticku varijaЬilnost populacije. Ро оvош шodelu fenotipska varijaЬilnost kroz stanista је opadajuca funkcija broja heterozigotnih lokusa odnosno plasticnost је funkcija hoшozigotnosti tako da ne postoji pojedinacni genotip koji је superioran u sviш sredinaшa. 3. SledeCi tip шodela (Scheiner i Lyшan, 1991) podrazumeva da geni koji kontrolisu stepen plasticnosti stoje u interakciji sa geniшa koji kontrolisu prosecnu ekspresiju odredjene osoЬine. Ovakav prilaz ukazuje na to da Ьi se geneticka varijaЬilnost u tош slucaju odгZavala sашо ukoliko postoji cena plasticnosti. Eksperiшenti Scheiner i Lyшan (1991) kroz odgovor na vestacku selekcUu kod Drosophila, pokazuju plasticnost kao odgovor na selekciju na nacin koji је deliшicno nezavistan od prosecne vrednosti svojstva bez sшanjenja geneticke varijaЬilnosti . U osnovi plasticnosti је slozena epistaticka interakcija izшedju razliCitih gena. 4. Cetvrta teorija је teorijsko poredjenje relativnog evolucionog uspeha varijaЬilne i nevarijaЬilne reproduktivne strategUe (Kaplan i Cooper, 1984). Ovakav prilaz podrazuшeva postojanje jedne od dve strategije u velicini potoшstva. Jedna od strategija podrazuшeva jednu i konstantnu brojnost potoшstva (Cista strategija), а druga varijaЬilnu brojnost potoшstva (шesana strategija). Siшulacijoш је pokazano da је u heterogeniш sredinaшa varijansa u adaptivnoj vrednosti шesane reproduktivne strategije шаnја nego u cistoj. Ovakva slucajna individualna varijaЬilnost u reproduktivnoj strategiji шоzе iшati ulogu u odгZavanju varijaЬilnosti , ali ostaje nejasan rezultat evolucione proшene preko norшi reakcija. Uvod 8 Plasticnost је prisutna kod rnnogih osoЬina ponasanja, fizioloskih i Ьiohemijskih karakteristika (Hochachka i Somero, 1984; Atkinson i Walden, 1985). Kvantitativne fenotipske promene, nastale kao rezultat interakcije genotipa u vise sredina definisu se "normom reakcije" koja predstavlja jedan od prvih koraka u razumevanju nastajanja plasticnosti . Koncept norme reakcija razvio је Woltereck (1909) analizirajuCi laboratorijske klonove Daphnia u izmenjenim hranljivim uslovima sredine, а de-Jong (1990) је dao detaljan op1s koncepta normi reakcija. Koncept normi reakcija podrazиmeva rangiranje fenotipov~ koje pojedini genotip eksprimira u zavisnosti od иslova sredine. Za razиmevanje uzroka fenotipske varijaЬilnosti distribucija fenotipova se objasnjava preko distriЬucije sredina (Thompson, 1991) i najznacajnijи иiоgи и tome imaju norme reakcija. Thompson (1991) razmatrajиci norme reakcija dva genotipa (slika 1) и razliCitim sredinskim uslovima, ukazиje da u regionu gde se norme reakcija presecaju distriЬиcija fenotipova pokazиje odsustvo genetickih razlika. U regionima gde sи norme reakcija udaUenije moze se govoriti о prisustvu genetickih razlika. Slika 1 Dijagтamski pl'ikaz normi reakcija dva genotipa (Ј i 2) u dve sгedine (А i В) kao disn-i bucija fenotipova knntipj '· .. -/ ~ --- ·-· ·-ь·-, 2 '. : '- ......... ,.Ј : ,[,~~~~~~~ ; i ' ''- ~' ! ; ~ : : . i : . . : : 2 ' : V·\ Ј>.; .... ,..... . ;.- .... ..,; sredina Iz ovoga Ьi se moglo zakljuCiti da razlike izmedju genotipova sa razliCitim normama reakcije ne nastaju samo zbog geneticke varijaЬilnosti vec i zbog variranja и sredinskim uslovima. Na ovaj naCin se moze ustanoviti geneticka varijaЬilnost и pojedinim sredinama, ali ne i u drugim kao i sagledati razliCitost relativne brojnosti genotipova sa razliCitim normama reakcije koje se ne menjaju samo sa genetickom vec i sa sredinskom varijaЬilnoscu 9 Kako plasticnost niJe karakteristika sama ро seЬi и celini (Bradshaw, 1965) vec svoj stvo specifi cno za pojedinacne osoЬine и odnosи na specificne иslove sredine, vazno је definisati nacin merenja plasticnosti. U razиmevanJи plasticnosti od znacaja Је razlikovanje dva vida fenotipskog odgovora na sredinske иslove : 1. "norme reakcija" kao najcesce razmatrane predstavljajи sistematski i ponovljiv odgovor na variranje sredine 2. "razvojni sиm" ("developmental noise") koji predstavUa fenotipsko vaпranJe koje nije korelisano sa sredinom i koji је rezиltat greske tokom razvica (Bиll , 1987), ili se javlja kao odgovor na naizgled slиcajno variranje sredine. Ovaj vid fenotipskog odgovora srece se и s!исаји nepredvidljivih variranja иslova sredine (najcesce и mikrosredinama). Ро Bradshaw (1965) fenotipska plasticnost је specificna za genotip, osoЬinи i sredinski gradijent и kome se vrsi procena. Iz ovoga proizilazi da i razliCite osoЬine istog genotipa mogи imati razlicitи plasticnost. Plasticnosti razlicitih osoЬina se razmatrajи kao nezavisne veliCine ali one mogи Ьiti i medjиsobno korelisane (Perkins i Jinks, 1973 ; Morishima i Oka, 1975). Schlichting (1986) је za korelacije izmedjи fenotipskih plasticnosti razlicitih osoЬina иvео termin "plasticna korelacija" . Norme reakcije razliCitih osoЬina povezane sи sa konceptom fenotipske plasticnosti (Stearns i Koella, 1986) i mogи jasno varirati иnиtar i izmedjи vrsta (Bradshaw, 1965; Via, 1984; Schlichting, 1986; Scheiner i Lyman, 1989). Ono sto se iz normi reakcija ne moze zakljиciti је stepen и kome је neka od normi reakcija adaptivna. Aлalizirajиci Ьilo kоји рори!асUи jedinki zapaza se prosecan odgovor и nekom rasponи railicitih sredina koji је definisan prosecnom normom reakcije. U okviru ove prosecne reakcije postoji izvesna varijaЬilnost и normama reakcije izmedjи genotipova. Ova geneticka varijaЬilnost и plasticnosti predstavlja materijal koji se moze menjati pod uticajem sredine stvarajuCi nove optimalne fenotipove (Via i Lande, 1985; Via, 1987). Prosek i geneticka varijaЬilnost normi reakcija genotipova testira se u opsegи vise sredina za odredjenu karakteristiku . Jedna od cesto koriscenih metoda koja testira norme reakcija је Uvod 10 dvofaktorijalna analiza varijanse kojom se testira znacajnost interakcije genotip - sredina. U kvantitativnoj genetici interakcija genotip - sredina opisuje rezultate kvantitativne analize uzroka fenotipske varijaЬilnosti u populaciji koja је uslovljena genetickom varijansom i sredinskim - negenetickim faktorima. Piglliucci i sar. (1995) ovu interakciju razmatraju i kao "geneticku varijaЬilnost za plasticnost". U razmatranju plasticnosti kao normi reakcija geneticki determinisanih genotipova u razlicitim sredinskim uslovima geneticka varijaЬilnost za plasticnost је odraz razlika u normama reakcije izmedju genotipova ili u statistickom smislu odraz је interakcije genotip - sredina (Groeters i Dingle, 1988). Stepen interakcije genotip - sredina se kvantifikuje ( odredjuje) kao geneticka korelacija izmedju odgovora u razlicitim sredinskim uslovima (Falconer, 1981; Via, 1984). Sa povecanjem stepena interakcije korelacija opada. Brojni su i eksperimenti sa Drosophila u kojima se ukazuje na znacajnu fenotipsku plasticnost komponenti zivotnog ciklusa pod delovanjem sredine (Partridge i Farquar, 1981; Partridge, 1987; Partridge i sar., 1986, 1987; Luckinbill i sar. , 1988; Service, 1989). Pojedina istrazivanja razmatraju i geneticku varijaЬilnost normi reakcija komponenti zivotnog ciklusa (Schlichting i Levin, 1986; Sultan, 1987). Na kvalitativnom nivou norme reakcija cesto pokazuju adaptivan odgovor (Calow i Woolhead, 1977; Schlichting, 1986) dok fenotipska varijansa uzrokovana sredinskim uslovima moze ukazivati pre na guЬitak ili narusavanje homeostazisa nego na adaptivan odgovor (Partridge i Harvey, 1988). 1.3. Drosophila subobscura Jedinke vrste Drosophila subobscura koje pripadaju obscura grup1, podroda Sophophora, roda Drosophila imaju area\ rasprostranjenja kako na kontinentalnom delu tako i na ostrvskom delu Mediterana i Atlantskog okeana. Vrsta naseljava areal na severu od juga Skandinavije, na jugu do Sahare i Kanarskih ostrva, па zapadu do Atlantika i па istoku do Iraпa . Ova vrsta је kolonizirala Severnu i Juznu Ameriku. Rasprostranjenje vrste u Severnoj Americi је od Britanske KolumЬije do grada Ojai u Kaliforniji. Istocne granice Uvod 11 rasprostranjenja su Kanadske planine i istocne padine Siera Nevade (Кrimbas i Lukas, 1980). U odnosu na visinski gradijent vrsta se prostire od nivoa mora do gornje sumske granice. U prirodi jedinke vrste Drosophila subobscura najcesce se srecu na ivicama suma, u polusenci, gde ne dopire direktna sunceva svetlost i gde је vlaznost relativno visoka. Ishrana Drosophila subobscura је vezana za mesta gde dolazi do vrenja plodova. U laboratorijskim uslovima vrsta se dosta dobro gaji pod kontrolisanim optimalnim uslovima: temperaturi od 19°С, vla.Znosti vazduha izmedju 60% i 90% i na svetlosti od 300- 1000 Iux-a. Pod ovakvim uslovima kompletno razvice traje oko 25 dana. Jedinke uspesno kompletiraju svoje razvice na standardnom supstratu kukuruznog griza za Drosophila. Od svih evropskih vrsta Drosophila, Dгosophila subobscuгa је geneticki i ekoloski najbolje upoznata i intenzivno koriscena u mnogim studijama populacione genetike. Dгosophila subobscuгa је vrsta poznata ро bogatom inverzionom polimorfizmu (Krimbas i Lukas, 1980; Кrimbas, 1993). Poznato је da genski araпZmani, konstatovani u prirodnim populacijama, pokazuju sezonske promene koje se ne mogu objasniti genetickim driftom (Fontdevila i sar. , 1983). Variranje ucestalosti genskih araпZmana, u slucaju hromozomskog polimorfizma, nije isto za razlicite populacije i ima klinalni raspored u odnosu na visinski gradijent (Dobzhansky, 1970; Sperlich, 1973; Pinsker i Sperlich 1979; 1982; Aлdjelkovic i sar. , 2003; Savkovic i sar. , 2004). Као i vecina vrsta Dгosophila, polimorfna је za veCinu analiziranih lokusa koji inace odredjuju gradju razliCitih enzimskih sistema Za neke enzimske sisteme odredjena је i lokalizacija strukturnog gena na hromozomu (Zouros i Krimbas, 1973; Zouros i sar., 1974; Sperlich i sar., 1976; Loukas i Кrimbas, 1975, 1979а, 1979Ь ). Pored шverzюnog polimorfizma, kao jednog od dobro proucenih vidova hromozomskog polimorfizma, populacije Drosophila subobscura odlikuju se . i postojanjem alozimskog polimorfizma (Gonzales-Duarte i sar., 1973 ; Saura i sar., 1973; Lankien i Pinsker, 1977; Lakovaara i sar., 1977; Marinkovic i sar., 1978; Pinsker i sar., 1978; Cabrera i sar., 1980; Prevosti i sar., 1983). Pinsker i Sperlich (1979) su u sedam populacija ove vrste, duz Uvod 12 gradijenta sever-Jug od Svedske do severne Mrike, otkrili postojanje alozimskog polimorfizma za 17 lokusa. Otkriveno је i postojanje izvesnog stepena korelacije izmedju ucestalosti promena u inverzijama i ucestalosti alela za enzimski lokus istog hromozoma. Navedeni vidovi polimorfizma, nastali kao posledica promena u genetickom materijalu (promene u strukturnim genima, u aranzmanu gena na hromozomima i u regulaciji genske ekspresije) u populacijama jedinki Drosophila subobscura imaju znacajnu ulogu u boljem upoznavanju procesa adaptacije i evolucije. 1.4 . а- amilaza a-amilaza је jedan od najcesce analiziranih gensko-enzimskih model-sistema kod Drosophila zbog svoje strukturne i regulatorne polimorfnosti i relativno jasne biohemijske fenotipske ekspresije i fizioloske uloge. Kod razliCitih vrsta Drosophila i izmedju genotipova iste vrste na razliCitim supstratima razlike u enzimskim karakteristikama arnilaze odraZavaju se na adaptivni znacaj amilaznog sistema (Powell, 1997). Adaptivna znacajnost, kroz ekoloski i evolucioni aspekt, amilaznog polimorfizma kao i sistem metabolicke aktivnosti izmedju razliCitih vrsta Drosophila razmatrana је od strane veCine autora (Milanovic i sar , 1989; Shibata i Yamazaki, 1994; Eguchi i Matsuo, 1999; Fujimoto i sar., 1999; Matsuo i sar, 1999) Svakako da su znacajna i istrazivanja izmedju razlicitih vrsta Drosophila koje pripadaju podgrupi obscura (Stamenkovic-Radak i sar, 2002) а u cilju boljeg razumevanja procesa adaptacija na promene sredinskih uslova. Posebnu paznju u istrazivanjima polimorfnosti enzimskih sistema 1ma i analiza polimorfnosti a-arnilaze kod Drosophila subobscura (Powell i sar., 1980; Larruga i sar. , 1983; Andjelkovic i sar., 1984). Amy-lokus smesten је na Е hromozomu и regionu hromozomskog aranzmana Е 1 +2+9 (Pinsker, usm.inf.). Kod odraslih jedinki Drosophila enzim amilaza aktivan је u srednjem crevu i hemolimfi i osnovna funkcija је razgradnja skroba (Doane, 1969). Analizom razlicitih populacija Drosophila subobscura za polimorfizam a- amilaze konstatovano је postojanje cetiri alela strukturnog gena za amilazni enzim a-arnilazu. Neke biohemijske karakteristike enzima a-amilaze razlikuju se izmedju genotipova homozigotnih za "spori" odnosno "brzi" alel Amy-lokusa. Jedinke S/S genotipa u proseku Uvod 13 1maJu visu aktivnost amilaze od jedinki В/В genotipa. Analizirajuci aktivnost a.-amilaze u zavisnosti od koncentracije supstrata (skroba) ustanovljeno је da jedink:e S/S genotipa imaju vecu vrednost Мihajlisove konstante od jedinki В/В genotipa, kao i to da је ovaj enzim manje termostabilan u slucaju S/S genotipa (Milanovic, 1986). Pored strukturnog polimorfizma amilaznog lokusa otkriveno је i postojanje varijaЬilnosti u tkivno-specificnoj ekspresiji gena a.-amilaze odnosno u genskoj regulaciji (Powell i sar., 1980; Andjelkovic i sar., 1987) sto moze predstavljati model-sistem za razjasnjavanje znacaja genske regulacije u toku procesa adaptacije i specijacije. Uocena је i razlika u brzini preadultnog razvica, prezivljavanja i duzini zivota imaga kao i aktivnosti amilaze na skrobnom i maltoznom supstratu. Prema podacima Мilanovic ( 1986) jedink:e selekcionisane za " spori" amilazni alel bolje prezivljavaju na skrobnom supstratu а na оЬа supstrata im је brze preadultno razvice u odnosu na В/В genotip. U proseku jedink:e S/S genotipa krace zive na оЬа supstrata. Kod оЬе selekcionisane grupe najmanja duzina zivota adulta ustanovljena је na skrobnom supstratu. U slucaju aktivnosti a.-amilaze, u zavisnosti od sastava supstrata, оЬе selekcionisane linije imaju najmanju aktivnost na maltoznom supstratu. Korelisanost adaptivne znacajnosti i geneticke varUaЬilnosti sa promenama u uslovima sredine se odrazava na dobro poznati polimorfizam amilaznog lokusa kod nekoliko vrsta Drosophila. Intra- i interpopulacijska varUaЬilnost postoji u velikoj meri kako za alozimski polimorfizam tako i za regulaciju genske ekspresije. VarijaЬilnost genske ekspresije ogleda se u tkivno-specificnoj ekspresiji a-amilaze u srednjem crevu adulta Dтosophila i u specificnoj aktivnosti a-amilaze (Мilanovic i Andjelkovic, 1993). a-amilaza је enzim koji raskida а-1,4 glukozidne veze u polisaharidima kao sto је skrob (Doane, 1969; Мilanovic i Andjelkovic, 1993). Kada је izvor karbohidrata u medijumu samo skrob amilaza postaje ogranicavajuci ali i veoma vazan enzim za stvaranje energetskog potencUala jedink:i. Ekspresija amilaze kod Dтosophila је geneticki regulisana u zavisnosti od stadUuma razvica i sastava hranljivog supstrata (Doane, 1969; Matsuo i Yamazaki, 1986). Stepen povecanja aktivnosti amilaze na skrobnim medijumima, u poredjenju sa onima koji ga ne sadrze, odraz је efekta regulatornih faktora. Radovi na Dтosophila melanogasteг pokazuju da је postojanje geneticke razlicitosti u aktivnosti amilaze odgovorno za razliku u fitnes Uvod 14 komponentama izmedju jedinki cije је razvice na skrobnom medijumu (Chippindale sar., 1993). 1.5. СЩ istrazivanja Cilj ove doktorske disertacije је da se analizom fenotipske varijaЬilnosti Amy- genotipova Drosophila subobscura na razliCitim koncentrac~ama skroba tokom jedne i vise generac~a bolje sagledaju oЫici, pravci i efekti interakcije genotip - sredina, obzirom na Cinjenicu da је mali broj radova koji razmatra nacine odgovora Amy- genotipova na razlicite sredinske uslove. Pri postavljanju cilja ovog rada poslo se od cinjenice da razmatranje interakc~e razliCitih genotipova i sredine predstavlja jos uvek nedorecen fenomen populacione Ьiologije. Polimorfizam Amy- lokusa kod Drosophila subobscura uzet је kao model sistem za eksperimentalno populaciono - geneticko razmatranje stepena uspesnosti odgovora razlicitih genotipova na promenu sredine. Postojanje jasne Ьiohemijsko - fizioloske uloge a- amilaze i jasno definisanog supstrata rtjenog delovanja pruza mogucnosti da se sagledaju moguci vidovi interakcije razliCitih genotipova i sredine sto moze Ьiti od znacaja za razumevanJe mikroevolucionih procesa koji se odigravaju u okviru prirodnih populac~a. Smatrajuci da се se specificnije informacije doЬiti i sagledavanjem komponenti adaptivne vrednosti u rasponu koncentracija skroba razmatran је i efekat supstrata na duzinu razvica, dinamiku izleganja i prezivljavanje, kao komponenti adaptivne vrednosti . Stepen uspesnosti odgovora razliCitih genotipova na promene sredine razliCitog oЬima i brzine moze imati znacajnu ulogu u dinamici genofonda populacije. Materijal i metode Materijal i metode 15 2. Materijal i metode 2.1. Bioloski шaterijal i selekcija Osnovni metodoloski pristup u ovom radu Ьiо је sprovodjenje selekcije za doЬijanje homozigotnih linija sa S - "sporim" amilaznim alelom i linija sa В - "brzim" amilaznim alelom kod jedinki Drosophila subobscura. Selekcija је zapoceta sa 500 jedinki trece generacije potomaka populacije Drosophila subobscura sakupljene na planini Goc, juna 1995 . godine, tako sto је ukrsteno 250 neoplodjenih zenki F3 generacije pojedinacno sa muzjacima iste generacije. Nakon sedam dana, posto su zenke polozile јаја, parovi su izdvajani i elektroforetskom analizom utvrdjivan је njihov genotip za amilazni lokus. Potomci, Cija su оЬа roditelja bila homozigotna za "spori" , odnosno "brzi" amilazni alel su dalje medjusobno ukrstani iz generacije u generaciju. Potomstvo koje nije Ьilo homozigotno za Ьilo koja od dva pomenuta alela ukrstano је ро drugi put. Za drugo ukrstanje odabrana su ona potomstva Ciji је jedan roditelj Ьiо homozigotan za "spori" odnosno "brzi" amilazni alel. Naime, ро 1 О neoplodjenih zenki potomaka takvog jednog roditeljskog рага pojedinacno је ukrstano sa muzjacima iz istog potomstva. Na ovaj nacin izvrseno је ukrstanje 300 parova jedinki. Nakon provere novih roditeljskih parova uradjeno је, na isti naCin, jos jedno ukrstanje sa 21 О parova jedinki. Kako је u prirodnoj populaciji Drosophila subobscura najucestalUi "spori" alel za amilazu dobUeno је 32 linije, а za ' 'Ьrzi" 13 linija nakon ova tri ukrstanja. U cilju doЬijanja veceg broja linija sa "brzim" amilaznim alelom uradjeno је, na gore opisani nacin, cetvrto ukrstanje sa 100 parova jedinki i tom prilikom је doЬijeno jos 8 homozigotnih linija sa "brzim" amilaznim alelom. Materijal i metode 16 Ovako selekcionisane homozigotne linije sa "sporim" (32) i "brzim" (2 1) amilaznim alelom gajene su na supstratu za Drosophila i kontrolisanim optimalnim uslovima tokom 1 О generacija. Svaka generaclJa Је proveravana elektroforetskom analizom i to sa grupnim homogenatima od 50 jedinki od svake selekcionisane linije, koje su ро principu slucajnosti uzete iz tegle. Ovako dobijenim homozigotnim linijama је, potom, odredjena arnilazna aktivnost. Na osnovu arniloliticke aktivnosti odabrane su ро tri selekcionisane homozigotne linije: Linije su odabrane tako sto su za "spori" amilazni alel uzeti homozigoti Cija је arnilazna aktivnost pokazivala najvece vrednosti а od "brzih" odabrane su one linije koje su pokazivale najmanju aktivnost arnilaze (tabela 1 ) . Tabela 1 Vrednosti specificne enzimske aktivnosti kod odabranih selekcionisanih homozigotnih linija nakon sprovedene selekcije i odredjivanja amilazne aktivnosti (aktivnost enzima је izraiena и specificnoj aktivnosti - enzimska akti\most ро mg proteina) kod jedinki Drosophila subobscura genotipovi Ss7!8 s lЗI /3 s 218/4/ l в69/6/8 B so Bв9ts arnilazna aktivnost 3,65 3,61 3,62 3,02 2,7 3,08 Sa ovako doЬijenim eksperimentalnom radu . odabranim homozigotnim linijama pristupilo se daljem 2.2 . Uslovi labшatorijskog gajenjajedinki Dг·osophila subobscura U laboratorijskim uslovima doЬijene homozigotne linije jedinki Dюsophila subobscura gajene su pod kontrolisanim optimalnim uslovima: temperaturi od l9°C, vlaznosti vazduha izmedju 60% i 90% i na svetlosti od 300 lux-a. Jedinke uspesno kompletiraju svoje razvice na standardnom supstratu (ST) za Drosophila sledeceg sastava: 9% secera, 1 О% Materijal i metode 17 kukuruznog griza, 2% agara i 2% kvasca uz dodatak inhiЬitora budji (nipagina rastvorenog и 96% etanolu) . Za sam eksperimentalni dizajn u analizi odgovora kao i efekta postepenih i naglih sredinskih promena koris6eni su i supstrati sa razliCitom koncentracijom skroba. Razvi6e homozigotnih jedinki na ovim supstratima odvUalo se pod istim kontrolisanim optimalnim uslovima na kojima se Drosophila subobscura gaji . Skrobni supstrati (SK) sastojali su se od 2% odnosno 3%, 5%, 6% ili 9% skroba, 5% kvasca i 1,5% agara. Koris6eni maltozni supstrat (М) шnesto skroba sadrzi 5% maltozu. 2.3. Dizajn eksperimenta U cilju sagledavanja nacina odgovora u razlicitim sredinskim uslovima eksperiment se sastojao iz dva dela. Za оЬа eksperimentalna dela koris6ene su gore odabrane se\ekcionisane linije. Jedinke su homogarnno ukrstane u okviru svoje homozigotne linije (S 9S0 i F 'f'F0). U cilju doЬijanja poznatih heterozigota, ро principu slucajnosti odabrani su parov1 homozigotnih linija za "spori" i "brzi" а\ е\ koji su heterogamno ukrstani (S '!'F 0 i F 'i' So). U prvom delu analiziran је efekat razliCitih koncentracija skroba kao i nJegovo odsustvo u hranljivom medijumu na neke komponente adaptivne vrednosti. Tom prilikom koris6eni su 2% i 5% skrobni supstrat, standardni supstrat za Drosophila i 5% maltozni supstrat . U drugom eksperimentalnom delu analiziran је efekat kontinuirane i nagle promene sredine na neke komponente adaptivne · vrednosti. Kontinuirana promena sredine podrazumeva da se razvi6e svake slede6e generacUe odvija na supstratu pove6ane koncentracUe skroba. Supstrati koji su tom prilikom koris6eni su: standardni supstrat za Drosophila, 3%, 6% i 9% skrobni supstrat. Za nagle promene sredine, uzeto је potomstvo sa standardnog supstrata za Drosophila, kao roditeljska generacija potomstva cije se razvi6e odvijalo na 9% skrobnom supstratu. Opsta, objedinjena, sema za оЬа eksperimentalna dela data је u tabeli 2 Materijal i metode 18 Tabela 2 Sema dizajna eksperimenta komp. adapt. vred. SAA, duzina razvica, prezivljavanje I eksperimentalni deo ST 2%SK 5%SK 5%М П eksperimentalni deo sт~ З%SК 3%SK~ 6%SK 6% SK~ 9%SK sт ~ 9%SK в69/6/8 <;' хв691618о в69/6/8 <;' х s 21 8i4/lo s2!8/411 <;' x s 218/4/lo ,--.. s2! 8/4/! 2 хв69/6/8о ·;; о B iз9Js <;> xB iз9;sJ .& ~ о В1 з9;s <;> xSs7tso с: Q) Ь1) -..._.,- S571s <;> xSs;;s0 (<ј "i? S571s <;> xBi з9/So (<ј ~ )С/1 н ...;.:: Bso<;> xBsoo ::s Bso <;> x Si зli3o Si зi JЗ 2 x Si њз0 SI 3I i32 xBso0 SAA- specificna aktivnost a -amilaze; ST- standardni supstrat; SK - skrobni supstrat; М - maltozni supstrat; ~ - zenke; (S - muzjaci 2. 4. Analiticke metode 2.4.1 . Elektroforeza na poliakrilamidnom gelu Elektroforeza na gelovima od poliakrilamida danas predstavlja jednu od boljih metoda za razdvajanje proteina. Ova analiticka metoda omogucava otkrivanje varijabilnosti samih strukturnih genskih lokusa (Lewontin i Hubby, 1966) Metoda se zasniva na elektropokretljivosti proteina tj. enzima. Njihova moЬilnost ili razdaUina do koje се migrirati u gelu zavisi od njihovog ukupnog naelektrisanja kao i od molekulske tezine. E lektroforetski postupak koji је primenjen u ovom radu opisan ј е detaUno od strane Doane (1967) i ovde се Ьiti izlozen u kraCim crtama. Materijal i metode 19 Za pravljeпj e gelova koriste se osпovпi rastvori koji se duze vreme mogu cuvati па niskim temperaturama (+4°С) i u tamnim bocama. Gelovi za razdvajaпj e proteiпa pravUeni su od 7,5% akrilarnida i пjihova polimerizacija је vrseпa па dпеvпој svetlosti oko 45 miпuta u cevCicama precnika 0,6 х 7,0 cm. Duziпa gelova za razdvajaпje izпosila је 5 cm. Ро zavrseпoj polimerizaciji gornji gelovi su pokrivaпi пovim slojem gela od 2,5% akrilarnida (gel za koпceпtrisaпje uzorka), cija је duziпa izпosila 1 cm. Ovi gelovi su se polimerizovali pod dejstvom пеопskе svetlosti oko 30 rniпuta . Gelovi se pre папоsепја uzorka ispiraju puferom рН vredпosti 8,4 (Tris - gliciп razЬ!azeп 1: 10) koji se iпасе koristi u elektroforezi za uspostavljaпje strujпog "mosta" . Na pripremljeпe gelove папоsi se zasiceni rastvor saharoze rastvoreпe u Tris - gliciпu i u пјu se uraпja komadic filter papira (Watmaп 1, 0 0,5 cm) koji је паtорlјеп homogeпatom ispitivaпog uzorka. Homogeпat је pravljeп od jediпki Drosophila subobscura koje su ројеdiпаспо stavljaпe u komorice za homogenizovaпje. Zajedпo sa ispitivaпom jedinkom u komoricu је stavljaпa i ро јеdпа musica Drosophila willistoni. Jedinke ove vrste su homozigotпe za ispitivaпi amilazпi lokus а i moЬilпost kroz gel јој је veca пеgо kod паsе ispitivaпe vrste раје korisceпa kao koпtrola . U komoricu sa ispitivaпom i koпtrolпom jedinkom dodavaпa је kap pufera (20 џЈ) i homogeпizacija је vrseпa pomocu tucka. Posle postavljaпja uzorka u pufer koji se пaliva preko gelova stavljaпa је i kap bromfeпol plavog koji је sluzio kao dopuпska koпtrola. Vreme trajaпja elektroforeze је oko 90 rniпuta pri jacini struje od 2 - З mA ро gelu i паропu пе vecem od 200 V. Prvih 15 miпuta јасiпа struje је 1 mA ро gelu za koje vreme se izvrsi koпceпtracija proteiпa u gorпjem gelu. Gelovi su tokom elektroforeze svo vreme drzani па temperaturi od oko +4°С kako Ьi se sprecilo pregrejavaпje gelova а samim tim i deпaturacUa eпzima. 2.4.1.1 Pripreшanje filшa od skroba i akrilaшida Film od skroba i akrilamida pпprema se па stakleпim plocama ро metodi Dоапе ( 1967). Sastoji se od 2% skroba, koji se kuva oko 5 miпuta u optimalпom puferu za arnilazu (Tris - НС!, рН = 7,8) i akrilamida za Ciju је polimerizaciju пеорhоdап amoпUum persulfat. Polimerizacija ploca sa razliveпim taпkim filmom skroba i akrilamida vrseпa је па dпevпom Materijal i metode 20 svetlu oko 40 miпuta. PripremUeпe ploce se cuvaju па hladпom (+4°С) u staпdardпom puferu do korisceпja. 2.4.1 .2 Identiflkacija a- amilaze sa gela na filmu od skroba i akrilamida Amilaza је ideпtifikovaпa пesto izmeпjeпom i prilagodjeпom ( optimizacija uslova) metodom za amilazпi eпzim kod Drosophila subobscura koju је opisala Dоапе (1967). Posle e\ektroforetskog razdvajaпja proteiпa gelovi se postavljaju u роsеЬпе kalupe. Preko postavljenih gelova паs!апја se stakleпa ploca sa filmom od skroba i akrilamida i сео sistem se iпkubira u vlazпoj komori 120 miпuta па temperaturi od 35 ° С. Ро isteku vremeпa inkubacije ploca sa filmom od skroba i akrilamida se skida sa gelova i boji oko 1 miпut u rastvoru Ј - КЈ Film se potom ispere vodom i 7% СН3СООН, i poklapa drugom prazпom stakleпom plocom. Ovako pripremljeп i оЬојеп film, па kome se јаsпо uocavaju prosvetljeпa mesta delovaпja amilaze iz gela usled hidrolize skroba, moze se duze vreme cuvati па oko +40 С. Na prosvetljeпim plocama se oCitava, leпjirom, predjeni put amilazпog enz1ma u odпosu na kontrolu. Na osпovu utvrdjeпih (ko )ordiпata Ат у a\ela definise se genotip jedinki Dтosopl1ila subobscura - homo ili heterozigot za "spori" i/ili "brzi" amilazпi alel. 2.4.2. Odredjivanje specificne aktivnosti a-amilaze Amiloliticka aktivпost a-amilaze odredjivaпa је ро metodi Bernfeld (1955) uz modifikaciju koju је dala Dоапе (1967). Aktivnost eпzima је odredjivana u reakcioпoj smesi u Cijem је sastavu uvek bilo ро О, 1 ml supstrata (2% skroba) i О, 1 ml enzimskog ekstrakta (homogenizovane jedinke Drosophila subobscura). 2% skrob se rastvara i prokuvava 5 minuta u Tris - НС! puferu рН vredпosti 7,8 i koji sadгZi aktivator amilaze CaCI2 u koпceпtraciji od 0,003 М. Nakoп kuvaпja filtrira se kroz taпak sloj vate. Uzorci odraslih jediпki Dгosophila subobscura, starosti 4 - 5 dапа, u zapremiпi od 50 jediпki па 1 m1 hladпog pufera (Tris - НС!, рН = 7,8 sa aktivatorom amilaze) su homogeпizovaпi oko 1 miпut u homogeпizeru pri brziпi od oko 8000 obrtaja u miпuti. Nakoп izvrseпe homogeпizacije uzorci Materijal i metode 21 su centrifugirani 10 minuta na 12000 rpm. Homogenizovanje i centrifugiranje uzoraka vrseno ј е na hladnom (О - 4°С) kako Ьi se izbegla denaturacija enzima. Ekstrakti koji se nisu odmah koristili za ispitivanje amilaze cuvani su na -20°С . Amilazna aktivnost se odredjuje tako sto se naJpre odredjena kolicina ekstrakta - enzima ink:uЬira 10 minuta u vodenom kиpatilu na temperaturi od 35 °С а potom dodaje skrob cime otpoCinje enzimska reakcija. Vreme trajanja reakcye је 60 minиta. Posle isteka ovog vremena enzimska reakcija se prekida dodavanjem 0,2 ml Samner- ovog reagensa. Komponenta, 3,5 - dinitrosalicilna kiselina, Samner- ovog ~eagensa reagиje sa maltozom nastalom hidrolizom skroba pod delovanjem amilaze. Nakon zaиstavljene reakcije smesa se 5 minиta kuva u vryиcem kиpatilи i tom prilikom se doЬijaju razliciti intenziteti crveno - mrke Ьоје koja је и korelacф sa koliCinom oslobodjene maltoze. Svaki uzorak u eksperimentи је imao ро tri probe kako Ьi se izbegle tehnicke i sиbjektivne greske. Istovremeno sи radjene i probe bez enzima, samo sa skrobom i pиferom, kako Ьi se izvrsila korekcija za koliCinи maltoze koja se nalazi и koriscenom skrobu. Merenje aktivnosti amilaze vrseno је spektrofotometrijski na talasnoj duzini od 550 nm (Shimatzu). Enzimska aktivnost је izra.Zavana u mmol- ima maltoze kоји oslobadja О, 1 ml enzimskog ekstrakta pod optimalnim uslovima za 60 minuta. Kolicina oslobodjene maltoze dobyana је preracиnavanjem u jednacini za fitovanи (regresionu) kaliЬracionи pravu za maltozи. Kalibraciona prava za maltozи doЬijena је pomocu serije rastvora maltoze od О , 1 - 20 mmol-a, istim postupkom kojim је vrseno kvantitativno odredjivanje amilaze. Specificna aktivnost amilaze izrazavana је enzimskom aktivnoscu ро mg proteina ра је neophodno i odredjivanje proteina u иzorku . 2.4 .3. Odredjivanje koncentracije proteina Koncentracija proteina u uzorc1ma odredjivana је ро metodi Lowry sar. (1951). Koriscena је makro metoda odredjivanja koncentracije proteina (50 - · 500 џ.g/ml) . Homogenati uzoraka razЬlazivani sи 10 puta. Pored homogenata smesa је sadrzala По rastvor ( 4% К - Na - tartarat + 1% CuS04 х 5 Н2О + 4% Na2C03 rastvoren и 2N NaOH + Н20) i Folin reagens razЬla.Zen u odnosu 1:1 koji stиpa u reakciju sa proteinima i boji smesu u plavo. Materijal i metode 22 Merenje koliCine proteina и smesi vrseno је spektrofotometrijski na talasnoj dиzini od 750 nm (Shimatzи) . Koncentracija proteina dobijana је preracиnavanjem и jednaCini za fitovanи (regresionи) kaliЬracionи pravu za proteine i izrazavana је и J..Lg/ml proteina. KaliЬraciona prava za proteine dobijena је роmоси serije rastvora alЬиrnina govedjeg seruma od 50 - 500 J..Lg/ml, istim postиpkom kojim је vrseno kvantitativno odredjivanje proteina и иzorcima. 2.5. Odredjivanje specificne aktivnosti a-amilaze, duzine i dinamike razvica 1 prezivljavanja kod potomaka iz lюmogamniћ i ћeterogamniћ ukrstanja selekcionisanih linija na supstratima razlicite koncentracije skroba U оЬа eksperimentalna dela, prema gore opisanom dizajnи, za sve tipove иkrstanja merena је specificna aktivnost a-amilaze, dиzina razvica (prosecno vreme embrionalnog i postembrionalnog razvica), dinamika izleganja, i prezivljavanje. U okviru svakog tipa иkrstanja 30 zenki је polagalo јаја na standardnom sиpstratи kukиruznog griza za Drosophila subobscura koja sи nakon 24 casa и odredjenom Ьrоји (60) prebacivana na sиpstrate odredjene koncentracije skroba. Za svako иkrstanje i koncentracijи skroba, и оЬа eksperimentalna dela, radjena sи ро tri ponavljanja. Nakon postavljanja јаја belezeno је vreme poJave prvog adиlta kao i dinamika izleganja jedinki svakog narednog dana. Ро zavrsetku izleganja jedinke sи sakиpljane za svako иkrstanje i koncentracijи skroba i zamrzavane do momenta odredjivanja aktivnosti a- amilaze. Prosecno prezivUavanje izracиnato је kao odnos izlezenih adиlta i broja јаја. Svi parametri dobUeni sи и prvoj generaciji potomaka jedinki Dl-osophila subobscum za eksperimentalni deo иticaja standardnog sиpstrata za Drosophila, 2% i 5% skrobnog sиpstrata i 5% maltoznog sиpstrata i naglih promena иslova sredine (standardni sиpstrat ---+ 9% skrobni sиpstrat). U proceni odgovora na kontinиirane promene sredine parametri sи odredjivani tokom cetiri sukcesivne generacije. Naime, jedinke Cije se razvice odvUalo и uslovima nizih koncentracija skroba, uzimane su kao roditeUska generactJa potomstva Cije se razvice odvijalo na visoj koncentraciji skroba. Materijal i metode 23 2.6. Statisticka obrada rezultata U cilju analize eksperimentalnih rezultata koji se odnose na procenu odgovora razliCitih genotipova (tipova ukrstanja) za Amy-lokus kod Drosophila subobscura na razliCite uslove sredine (koncentracije skroba) korisceno је nekoliko statistickih metoda. Primena razliCitih metoda omogucava preciznije definisanje nacina odgovora genotipova na razliCite sredinske uslove. Najcesce koriscena statisticka metoda za procenu znacajnosti pojedinih faktora kao i procene tih faktora u ukupnoj varijabilnosti za fenotipsku plasticnost jedinki Drosophila subobscura za posmatrane komponente adaptivne vrednosti koriscen је mesani (mixed) model dvofaktorijalne analize varijanse. U razmatranju rezultata analize varijanse primenjen је test najmanje znacajne razlike, LSD (least significant difference test) izmedju bilo kog para srednjih vrednosti za stepen znacajnosti 0,05. Za Ьilo koje dve srednje vrednosti koje se razlikuju LSD test се dati znacajnu vrednost ts u odnosu na koju se posmatra Ьilo koji par srednjih vrednosti (Sokal i Rohlf, 1981 ). Srednje vrednosti analiziranih komponenti adaptivne vrednosti, svakog tipa ukrstanja, za svaku od dve posmatrane sredine prikazane su normom reakcije kako Ьi se bolje uocila interakcija genotipa (potomstvo razlicitih tipova ukrstanja) i sredinskih uslova u kojima su kompletirali razvice (razlicite koncentracije skroba) U cilju boljeg sagledavanja statisticke znacajnosti interakcije genotip - sredina racunat је i koeficijent varijacije geneticke varijanse. Koriscena је i kontrastna analiza koja omogucava testiranje statisticke znacajnosti pojedinih srednjih vrednosti koje se odaЬiraju и zavisnosti od naseg eksperimentalnog dizajna. Jedna је od osnovnih i neophodnih komponenti analize u slucaju slozenijih poredjenja nego sto to omogucava korisceni dizajn dvofaktorijalne analize varijanse. Na ovaj nacin testirane su srednje vrednosti komponenti adaptivne vrednosti pojedinacnih homogamnih (S ~ S c3' i В~Вс3') ukrstanja u odnosu na srednje vrednosti svoja оЬа heterogamna (S ~B c3' i B~ S c3') ukrstanja. Materijal i metode 24 Fenotipska plasticnost jedinki Drosophila subobscura, za analizirane komponente adaptivne vrednosti, za pojedino ukrstanje izmedju svake dve koncentracije skroba је determinisana izracunatim indeksom fenotipske plasticnosti (РРа; Cheplick, 1995): PPG = X ct- Xc2 xl OO Х cl gde је Хс 1 srednja vrednost komponente adaptivne vrednosti potomstva jednog tipa ukrstanja na jednoj koncentraciji skroba i Хс2 srednje vrednosti istog tipa ukrstanja ali na drugoj koncentraciji skroba. Indeks fenotipske plasticnosti meri procentualnu promenu u komponenti adaptivne vrednosti u uslovima razliCite konce~tracije skroba. Mann - Withney U test Је koriscen kao neparametarska metoda za poredjenje doЬijenih prosecnih indeksa fenotipske plasticnosti. Na taj nacin је bolje definisana plasticnost svake analizirane karakteristike u okviru svakog tipa ukrstanja, ali i plasticnost pojedinacnih tipova ukrstanja. Regresiona analiza (preciznije Joint linear regression), analiza varijanse regresionih pravih i poredjenje nagiba regresionih pravih jedna је od statistickih metoda, koriscena u ovom radu, koja moze pomoCi u sagledavanju fenotipske plasticnosti i nacina odgovora potomstva razlicitih tipova ukrstanja na razliCite koncentracije skroba. Regresiona analiza testira linearnu zavisnost razlicitih koncentracija skroba i komponenti adaptivne vrednosti za svako ukrstanje. Regresione analiza sa koeficijentom determinacije (r2) , koji definise proporciju ukupne varijacije karakteristika, manjim od 50% nisu uzete u razmatranje јег ne daju гelevantnu vrednost regresUe. U obradi podataka, kada pretpostavke za parametarsku analizu rusu tspunJene (aditivnost, homogenost varijansi, normalnost raspodele) podaci su se morali transformisati (Zar, 1984). Vrednosti za specificnu aktivnost amilaze su transformisane logaritmovanjem а za procente (prezivljavanje) primenjena je ugaona (arcsin) transformacija. Za pпmenu parametarskih i neparametarskih analiza u obradi rezultata koriscen је paket program Statistika (release 4 .5, Copyright StatSoft, Inc. 1993). Rezultati Rezultati 3. Rezultati З .1 . Uticaj razlicite koncentracije skroba na specificnu aktivnost a-arnilaze, dinarniku razvica i prezivljavanje 25 Jedan od prvih koraka u analizi nacina odgovora Amy-genotipova Drosophila subobscura u uslovima razlicite koncentracije skroba је sagledavanje prosecnih vrednosti komponenti adaptivne vrednosti. U nasim istrazivanjima analiziran је uticaj standardnog supstrata, 2% i 5% skrobnog supstrata i 5% maltoznog supstrata na potomstvo iz homogarnnog (S х s 218/4/10' 6.67 ±1 , 10 6.31 ±0,87 4 .64 ±0,21 4 .04 ±0,57 в69/6/8 'f х в69/6/8 0' 4.20 ±0,45 3.09 ±0,67 3.76 ±0,56 3.36 ±0,46 Bsoc;> х Вsм 4.45 ±0,28 6.22 ±0,42 3.46 ±0,64 4 .39 ±0,94 в l39/8'j> х в 139/80' 3.64 ±0,14 4.62 ±0,23 3.47 ±0,43 3.23 ±0,57 s s7/8'f х в139/8 0' 4.00 ±0,32 4 .09 ±0,57 3 .39 ±0, 19 4 .31 ±0,38 S 13 ll3 'f х Вsм 9.18 ±1 ,24 4.18 ±0,48 4 .87 ±0,66 3.39 ±0,33 s218/4/l с;> х в69/6/8 0' 5.19 ±0,21 5.36 ±0, 13 4.81 ±0,67 4 .13 ±0,21 в69/6/8 'f х s2l8/4/l0' 5.32 ±0,62 4.76 ±0,33 5.11 ±0,88 3.92 ±0,31 Bso c;> х sl3 ll30' 9.03 ±1,61 4.50 ±0,71 4.45 ±0, 71 3.44 ±0,45 вl39/8 'f х Ss7/80' 8.13 ±0,85 5.24 ±0,97 4.48 ± 1,61 5.12 ±0, 13 ~ - zenke; о -muzjaci Rezultati 26 aktivnosti na 5% maltoznom supstratu (2,88 - 5, 12). Najvecu specificnu aktivnost amilaze (9,18) pokazuje potomstvo iz heterogamnog ukrstanja homozigotnih genotipova St3113 <;? х Bsoc3' na standardnom supstratu а najmanju (2,88) potomstvo iz homogamnog ukrstanja homozigotnog genotipa S 13113 (S 13113<;? х S131 ;3c3') na maltoznom supstratu. Uocava se da, u uslovima izmenjene sredine, potomstvo iz homogamnih ukrstanja genotipova homozigotnih za "spori' amilazni alel zadrzavaju svojstvo da imaju visu amilaznu aktivnost (izrazena u specificnoj aktivnosti amilaze) u odnosu na potomstvo homogamnih ukrstanja homozigotnih genotipova za ''Ьrzi" amilazni alel cija је amilazna aktivnost manja. Potomstvo homogamnog ukrstanja homozigota za "spori" amilazni alel zadrzavaju svojstvo da imaju vece vrednosti amilazne aktivnosti na standarnom i 2% skrobnom supstratu u odnosu na vrednosti za amilaznu aktivnost doЬijenih prilikom odaЬiranja definisanih homozigotnih genotipova za "brzi" i " spori" arnilazni alel. Na 5% skrobnom i 5% maltoznom supstratu potomstvo ostaje na nivou vrednosti za amilaznu aktivnost koje su doЬijene prilikom odaЬiranja definisanih genotipova. Potomstvo iz homogamnih ukrstanja homozigota za ''Ьrzi" amilazni alel , koji se karakterisu manjom specificnom aktivnoscu amilaze, ima nesto vece vrednosti za arnilaznu aktivnost na svim posmatranim supstratima ali su one manJe u odnosu na potomstvo iz homogamnih ukrstanja homozigota za "spori" amilazni alel koje se karakterise vecom specificnom aktivnoscu amilaze Za potomstvo iz heterogamnih ukrstanja (S c;?B c3' i B c;? Sc3' ) na standardnom supstratu karakteristicne su vece srednje vrednosti amilazne aktivnosti. Statisticki znacajno vecu aktivnost amilaze ima potomstvo heterogarnnog ukrstanja B c;? Sc3' u odnosu na prosecne vrednosti specificne aktivnosti amilaze potomstva iz homogamnih ukrstanja (S c;? Sc3' i В с;?В с3') na standardnom supstratu odredjivanih prilikom odaЬiranja definisanih genotipova (ts s вs = -3 ,46 i tвввs = -4,07; р< 0,05). Osim statisticki znacajnih razlika u aktivnosti a-arnilaze izmedju potomstva homo- i heterogamnih ukrstanja, uslovljenih genetickim razlikama dvofaktorijalna analiza varijanse (tabela 4) ukazuje i na statisticki znacajan uticaj sredinskih faktora, kao i interakcije genetickih i sredinskih faktora, sto omogucava i bolje sagledavanje odgovora jedinki u posп'latranim srediпskim uslovima. Dvofaktorijalna analiza varijaпse prosecnih vrednosti aktivnosti amilaznog enzima ukazuje na postojanje fenotipske plasticnosti . Sredina kao izvor varijaЬilnosti fenotipske plasticnosti za specificnu aktivnost arnilaze statisticki znacajno utice na odgovor fenotipa u razliCitim sredinskim uslovima. Statisticki znacajna razlika za Rezultati 27 interakciju genotip - sredina govori u prilog postojanja znacajne varijaЬilnosti u fenotipskoj plasticnosti potomstva iz posmatranih ukrstanja. Koeficijent varijacije geneticke varijanse ukazuje na oko 16% relativnog variranja specificne aktivnosti a-amilaze. Tabela 4 Dvofaktorijalna analiza varyanse specificne aktivnosti a-amilaze Amy-genotipova Drosophila subobscura na razliCitim supstratima df MS F Genotip 11 0,054 4,843 *** Supstrat " 0,244 21,786 *** .) GxS "" 0,021 1,885 *** .).) Error 96 0,011 р<О,О01 U daljem razmatranju rezultata analize varijanse uradjen је LSD - test za faktore koji imaju uticaja na specificnu aktivnost amilaze. U tabeli 5 pr;kazano је prisustvo odnosno odsustvo statisticki znacajnih razlika u amilaznoj aktivnosti potomstva, svakog od posmatranih homo- i heterogamnih ukrstanja homozigotnih genotipova za "spori" i 'Ъrzi" amilazni alel, izmedju supstrata doЬijenih iz interakcije genotip - sredina. Za par genotipova B6916!s i S2ls!4!t uocava se odsustvo razlika za prosecne vrednosti u specificnoj aktivnosti amilaze izmedju svakog od supstrata osim u slucaju homogamnog ukrstanja homozigota S218;4;1 gde se uocavaju razlike u aktivnosti amilaze jedinki izlezenih na 2% skrobnom i 5% maltoznom supstratu kao i izmedju jedinki sa standardnog 5% maltoznog supstrata. Jedinke koje su svoje razvice kompletirale na standardnom 2% skrobnom supstratu imaju statisticki znacajno vece prosecne vrednosti za specificnu aktivnost amilaze. Statisticki znacajne razlike u specificnoj aktivnosti amilaze jedinki izlezenih na standardnom, 2% i 5% skrobnom i 5% maltoznom supstratu prisutne su u slucaju potomstva iz heterogamnog ukrstanja homozigota Вtз9/8 С( х Ss7/Sc3', Bso C( х Stз1 1З с3' i S 131 ;з С( х В800 . Tabela 5 LSD test efekta intet-akcije genotip - st"edina za specificnu aktivno _,t а-ашйаzе kod potoшaka iz 1·azliCitih ukтstanja А ту -genotipova Drosophila subobscura gajenih na I"azlicitiш supstтatiшa 869/6/8~ х 869/6/86 в69/6/8 ~ х s2!8/411 6 s2!8/411 ~х s2!8/4/ 16 s21 8/4/ l ~ х 8 69/6/86 2% skrob 5% skrob 5% шaltoza 2% skrob 5% skrob 5% ma\toza 2% skrob 5% skrob 5% maltoz 2% skrob 5% skrob 5% ma\toza 5% skrob n.s. n.s. n.s. n.s. 5% maltoza n.s. n.s . n.s. n.s . * n.s. n.s. n.s. standard n.s. n. s. n.s. n.s. 11 .S. 11 .S. n.s . n.s. * n.s. n.s. n.s. В139/8~х в ,3 9186 Bl39/8~x S 57186 s 57/8 ~ х s 57186 s 57/8~ х в 139186 2% skrob 5% skrob 5% шa\toza 2% skrob 5% skrob 5% ma\toza 2% skrob 5% skrob 5% шal toz 2% skrob 5% skrob 5% шa\toza 5% skrob n.s. п .s. * п . s. 5% шa\toza * n.s. n. s. n.s. • n. s. n.s. n.s. standard n.s. n. s. n.s. * • * n.s. • • n.s. n. s . n. s. B8o~x Bso6 B8o~ x s ,31i36 sl31 /3 ~x s, 3 1 /36 s,3 113~x8806 2% skrob 5% skrob 5% maltoza 2% skrob 5% skrob 5% шaltoza 2% skrob 5% skrob 5% шa \ toz 2% skrob 5% skrob 5% шaltoza 5% skrob * п. s . n.s. n. s. 5% шaltoza * n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. п .s . standa rd ll .S. tl .S. tl .S . * • * n.s. * • * * * р < 0,05 ~ - zcnke; о -пшzјасi Rezultati 28 Potomstvo navedenih parova ima statisticki znacajno vecu prosecnu specificnu aktivnost amilaze na standardnom medijumu. Potomstvo ukrstenih parova Ss7/8S' х Вв918с3' statisticki se znacajno ne razlikuje u prosecnim vrednostima aktivnosti amilaze na posmatranim supstratima. Potomstvo iz homogamnog ukrstanja homozigota B139;g ima statisticki znacajno razliCitu prosecnu amilaznu aktivnost na 2% skrobnom supstratu u odnosu na potomstvo sa 5% maltoznog supstrata ali i u odnosu na 5% skrobni supstrat sto је slucaj za potomstvo iz homogamnih ukrstanja homozigota Ss118 i В80 . Amilazna aktivnost na standardnom supstratи, potomstva iz homogamnih иkrstanja homozigota S5718 i S13113 statisticki је znacajno veca od aktivnosti na 5% skrobnom i 5% maltoznom supstratи. Statisticki znacajne razlike (LSD - test interakcije genotip - sredina) izmedju potomstva svih иkrstanja na svakom pojedinacnom supstratu prikazane sи и tabeli б. Na standardпom supstratи razlike и amilaznoj aktivnosti izmedju potomstva иkrstanih genotipova zastиpljene su u 48,48% slиcajeva а najmanje prisustvo razlika u aktivпosti arnilaze pokazиje potomstvo analiziranih ukrstanja cije se razvice odvijalo na 5% maltozпom sиpstratи. Hranljivi supstrati bi se, prema prisиtпim statisticki znacajпim razlikama izmedjи potomstva razlicitih иkrstanja za prosecne vrednosti specificпe aktivnosti arnilaze, mogli prikazati sledeCim redosledom: standardni medijum > 2% skrob > 5% skrob > 5% maltoza Dvofaktorijalna analiza varijanse za srednje vrednosti specificne aktivnosti arnilaze potomstva homo- i heterogamnih ukrstanja homozigotnih genotipova (tabela 7) pokazиje da је uticaj pojedinacnih faktora: genetickih (razliciti genotipovi) i sredinskih (razlicit sastav hrariljivog medijuma) statisticki znacajan а sarnim tim da је posmatrana karakteristika fenotipski plasticna. Tabela б LSD test efekta interakcije genotip - sredina za specificnu aktivnost cx-amilaze izmedju potomaka iz razliCitih ukrstanja А ту -genotipova Drosophila subobscura na odredjenim supstratirna standard в691618~ х в69/6/8о в6916182 х s2t8/41Io S2l8/41t2 x S2t8/4/to S2t8/4/t2 x B69161so Bt39182 xBtJ9/so BtJ9/s2 x Ss718o Ss7182 x Ss718o Ss11s2 xBt3918o Bso2 xBso0 Bso2x StJt13o sl3l /32 xsl3l /3d_ В691618~ xS218141to n.s . s2l8/4/l ~ xs2l8/4/lo • n.s. S2t814/t ~ xB69161so n. s. п.s. 11.5 . Bt3918~ xBt39!s0 n.s. п.s. • п .s . Bt39/8~xSs11so • • п.s . * * Ss11s~ xSs718o • • n.s. • • n.s . Ss7182 хВш1sо n.s. n.s. • n.s. n.s . • • Bso2xBso0 n. s. n.s. n.s. n.s. n.s. • • n.s. Bso2 xSшl3o • * n. s. * • п. s . n.s. • • slJl/32 xsl3113o n.s. n. s. n.s. n.s. n.s. • • n.s. n.s. • S t3tl32 xBsoo • • n.s. • * n.s. n.s. • * n.s. * 2% skrob в6916182 х в691618о в6916182 х s2l8/41I o s218/4/l2 xs218/4/lo S2t8141t2 хВ691618о Bt39182 xBt3918o Bt 39182 xSs718o Ss7182x Ss718o s 57182 х B1391so Bso2xBso0 Bso2 хSш/Јо St3t /32x St3t /Jo В6916182 xS2t8141to * s2l8/4/12 xs2l8/4/lo * п. s. s218/4/12 х в69/6/8о * n.s. n. s. B1391s2 xBt391s0 * n.s. n.s. n.s . Вш1s2 xS571so • n.s. n. s. n.s. n.s. Ss11s2 xSs718o * n.s. n.s. n.s. n.s . n.s. Ss11s2 хВш1s0 n.s. n.s. • n.s. n.s. n.s. * Bso2xBsoo * n.s. n.s. п.s. ll.S. n.s. n.s . • Bso2 х SшiЗо * n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. s!Jl/32 xsl3113o ll.S. n. s. • n.s. n.s. n.s. • n.s. • n. s. Sl3tl32xBsoo n.s. n.s. * n.s. ll.S. п.s. n.s. n.s. * n.s. п.s. - --- -- -- - . . . р< 0,05 ~ - zeпke; <3 - шuzjaci Tabela б (nastavak) LSD test efekrta interakcije genotip- s rediпa za s pec i fiCПLI akrt i vпos t cx-amil az.e izmedju potomaka i/, ra;;,licitih ukгs taпja Ат у -geпotipova Dгoso;Jh ila suhobscuгa па odгedjeпim supstratima 5'Vo skmb 869/бts ~ х 1369/6/so 136916182 x S 21814tto s 2J~/-1 / J 9 x s 2\8/4 /Jo S 21 R~<~ t 9' 1369t6tsr> 131 3~/89 х Ј3 Ј 39/So В 1 3~18(~ / S s71Rr~ SsJtS'I/ Ssm ,! S sJts' Yl3t39ts,; Bso9 х Bso0 Bsn9 • S \31 13/ s\ 3113 9 ' st J\13 / 136916189 x S2J8/.tt to Jl .S. S2t 814t t ~ x S 2t814 t to ll .S . n.s . s 2\ 8/4/l ~ х в69/6/8о n.s. n.s. ll .S. 13\39/8 ~ x i3 \J9/8o n.s. n.s. 11 . ~. ll .S. 13\3 9/8~ x s 5718o ll .S. ll .S. ll .S . ll .S . ll .S. Ss718~ x S s718o ll. S . n.s. ll .S . ll .S. ll .S. ll .S . Ss718~ x i3\J9t8o n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s . ll .S . 138o~x l38oo n.s. * n.s. n.s. n.s. ll .S . ll .S . n.s. 138о~ хSш/Јо n. s. n .s. n .s. n.s. n.s. n.s. n .s. n. s. n.s. s\ 3113~ x s\3\ /3o n.s. * * * n.s. ll .S . n. s. n.s. n.s. n. s. Sш t3 ~ хВ8оо n. s. n .s. n .s. n.s. n.s. ll .S. n.s. n.s. n.s. n.s. * 5% шal toza 1369/6/8 ~ х 1369/6/8о 1369/6/82 x S2t 8t41l o S 2t8/41l 2 x S 2t8141l o s 2J8/4/J2 х 1369/618& 13 1 3 9/8~ x l3\39/8o 1313 9t~_x Ss718o S 57182 x S s718o S sJI82 x l3t3918o 13so2 x l38м 13so2 x St 3tt3o S t3t t32 x St 3 t tз_Q_ 13 69/6/8~ х s 218/4/lo n.s. s2 \ 8/4/ J ~ x s2\8/4/lo n.s. n.s. $2\8/4/ 1 ~ хв69/6/8о n.s. n.s. ll .S. 13139/8 ~ x l313918o n.s. n.s. n.s. n.s. 13 139/8~ x s 5718o * n .s. n.s. n. s. * Ss718~ x S 5718o n.s. n. s. n.s. n.s. n .s. n.s. S5718~ x i3 \J9t8o n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. ll .S . n.s. \ 13 8o~x l38oo n.s. ll .S. n.s. n.s. n .s. n.s. ll .S . n.s. 138о~ х S ш t3o n.s. n. s. ll. S. n.s. n .s. * n. s. n.s. n.s. s\31 /3~ x s \31/Jo n.s. n .s. n.s. n.s. n .s. * n. s. * n.s. n.s. S 13113~ x l3800 n.s. n.s. ll .S . n.s. n .s. * n.s. n.s. n.s. n.s. ll .S. р < 0,05 ~ - zeпke; Ј - muzjaci Rezultati 29 Tabela 7 DvofaktorUalna analiza varUanse specificne aktivnosti a-arnilaze kod potomaka iz homo- i heterogamnih ukrstanja homozigotnih genotipova Drosophila subobscura na razliCitim sиpstratima df MS F Genotip з 0,079 5,2З6 *** Supstrat з 0,244 16,112 GxS 9 0,021 1,411 Его гг 128 0,015 ** р< 0,01 *** p So (tabela 8). Tabela 8 LSD test pojedinacnih efekata genotipa i supstrata na specificnu aktivnost a-arnilaze kod potomstva iz razliCitih ukrstanja Amy-genotipova Drosophila subobscura na razliCitim sиpstratima genotipovi В СјЈВ с3' S tjJ Sc3' B CjJ Sc3' 1 S CjJ Sc3' * BCjJS c3' * n.s. 1 1 S CjJB c3' * n.s. n.s. ! 1 supstrat 2% skrob 5% skrob 5% maltoza 1 5% skrob * 1 1 5% maltoza * n.s. 1 standard * * * 1 р< 0,05 ~ - zenke; о -mиzj aci U tabeli 9 prikazane sи statisticki znacajne razlike и aktivnosti arnilaze izmedjи potomstva Cije se razvice odvijalo na razliCitim sиpstratima za sva ukrstanja. Amilazna aktivnost homogaпшih иkrstanja homozigota za "brzi" amilazni alel nije statisticki znacajno razlicita izmedjи potomstva Cije se razvice odvijalo na razlicitim sиpstratima . Za homogamna Tabela 9 LSD test efekta interakcije genotip - supstrat na specificnu aktivnost a-amilaze kod potomstva iz homo- i heterogamnih tipova ukrstanja Amy- genotipova Drosophila subobscura izmedju razliCitih supstrata 2% skrob 5% skrob 5% maltoza 5% skrob n.s. 5% maltoza n.s. n. s. standard n.s. n.s. n.s. 2% skrob 5% skrob 5% maltoza 5% skrob * 5% maltoza * n.s standard n.s. * * 2% skrob 5% skrob 5% maltoza 5% skrob n.s. 5% maltoza n.s. n.s. standard * * * - 2% skrob 5% skrob 5% maltoza 5% skrob n.s. 5% maltoza n.s. n.s. standard n.s. * * р < 0,05 ~ - zenke; о -muzjaci Rezultati 30 ukrstanja homozigota SS razlike odsustvuju samo u slucaju poredjenja potomstva sa standardnog i 2% skrobnog supstrata kao i izmedju potomstva sa 5% skrobnog i 5% maltoznog supstrata. Potomstvo homogamnog ukrstanja homozigota SS i potomstvo heterogamnog ukrstanja S 2% skrob > standard > 5% skrob Tabela 12 Dinamika izleganja i srednje vrednosti duzine razvica potoшstva iz razlicitih ukrstanjaAmy -genotipovajedinki Drosophila subobscura па supstratima sa razl icitoш koпceпtracijoш skroba standard 2% skrob 5% skrob 5%, rnaltoza dani orm.њ · d d% bro· adulta % ruшta d d% bro· adulta % 1 prm.њ· d d% bro· adulta % 1 prirШta. d d % bro" adulta 21 1 0.66 1 0.66 - 4 2.56 4 2.56 22 24 15.89 25 16.56 23 16.31 23 16.31 68 43.59 72 46.15 25 17.12 25 23 95 62.9 1 120 79.47 95 67.38 118 83.69 68 43.59 140 89.74 77 52.74 102 24 26 17.22 146 96.69 22 15.60 140 99.29 16 10.26 156 100.00 40 27.40 142 25 2 1.32 148 98.01 з 2 .0 5 145 26 з 1.99 151 100.00 27 1 о 68 146 28 - 29 1 0.71 141 100.00 sr. vred 23 .086 ±0,062 23.035 ±0,064 22.615 ±0 ,05 6 -23. 171 ±0,0 6~ standard 2% skrob 5% skrob 5°/о maltoza daлi pruшra· d d % bro- adulta % ruшra · d d(%) bro· adulta % 1 prirnЊj ( d) d(%) bro· adulta % lprir1L(> ОО •, 0. 68 5811 98.65 100.00 Q - Zenke ~ О - muZjacl Tabela 12 (nastavak) Dinamika izleganja i srednje vrednosti duzine razvica potomstva iz razlicitih ukrstanjaAmy -genotipova jedinki Drosophila subobscura na supstratima sa razlicitom koncentracijom skroba standard 2% skrob 5% skrob 5% maltoza dani priraSta" d d% bro· adulta % riraSta" d d% bro· adulta % 1 priraSta. d d(%) bro· adulta % riraSta" d d % bro· adulta 21 - 10 1010 10 9.26 22 1 о 78 1 0.78 1 1.20 1 1.20 7 6.48 17 15.74 1 1.19 1 2З 48 З7.21 49 37.98 З7 44.58 З8 45.78 64 59.26 81 75.00 42 50.00 4З 24 59 45.74 108 8З.72 27 З2.5З 65 78.31 18 16.67 99 91.67 З4 40.48 77 25 IЗ 1008 121 9З.80 11 I З.25 76 91.57 б 5.56 105 97.22 з З.57 80 26 8 6.20 129 100.00 2 2.41 78 9З.98 1 0.9З 106 98 .15 1 1.19 81 27 5 6.02 8З 100.00 2 1.85 108 100.00 з З.57 84 28 29 -sr. vred . 23.837 ±0,07::. 23 .892 ±0,124 23.130 ±0,1 05 23.643 ±0,100 standard 2% skrob 5% skrob 5% maltoza dani prira!ta d d% bro· adulta % rira!ta" d d% bro· adulta % 1 priraStai (d) d(%) bro· adulta % riraSta i ( d) d(%) bro" aduJta 21 - 22 22 16.30 22 16.30 12 10.53 12 10.53 4З З8.05 4З З8.05 9 10.34 9 23 88 65.19 110 81.48 86 75.44 98 85.96 6З 55.75 106 93.81 59 67.82 68 24 16 11 .85 126 93.3З 11 9.65 109 95.61 7 6.19 113 100.00 16 18.39 84 25 з 2.22 129 95.56 1 0.88 110 96.49 2 2.30 86 26 1 0. 74 IЗО 96.30 L 1.75 112 98.25 - 1 1.15 87 27 1 о 74 I З I 97.04 28 2 1.18 IЗЗ 98.52 2 1.75 114 100.00 - - 29 2 1.48 135 100.00 - - sr. vтed . 23.215 ±0,103 23.149 ±0,085 22.681 ±0,055 23.161 ±0,073 S5718~xS_п!S& standard 2% skrob 5% skrob 5% maltoza dani priraSta" d d % bro" adulta % riraStaj (d) dlo/_o)_ bro· adulta % 1 oriraSta· d d% bro· adulta % riraSta" d d% bro· adulta 21 - 6 4.88 6 4.88 22 32 25.40 32 2540 20 19.61 20 19.6 1 5 1 41 .46 57 46.34 19 16.81 19 23 87 69.05 119 94.44 59 57.84 79 77.45 59 47.97 116 '4.3 1 73 64.60 92 24 7 5.56 126 100.00 21 20.59 100 98.04 7 5.69 123 100.00 20 17.70 112 25 1 0.98 101 99.02 1 0.88 IIЗ 26 27 28 1 0.98 102 100.00 29 sr. vтed . 22.802 ±0,046 23.078 ±0,082 22.545 ±0,061 -23.027 ±0,0~8 standard 2% skrob 5% skrob 5% maltoza dani oriraSta d d% bro· aduJta % rira!ta d d % bro· adulta % loriraЊ! d d% bro· adulta % riraSta" d d% bro· adulta 21 - 22 14 7.95 14 7.95 39 2З49 39 2З49 12 7.89 12 7.89 10 7.04 10 2З 137 77.84 15 1 85 .80 114 68.67 15З 92.17 125 82.24 137 90.13 108 7606 118 24 24 13.64 175 9943 12 7.23 165 99.40 15 9.87 152 100.00 21 1479 139 25 - 1 0.60 166 100.00 - 2 1.41 141 26 1 0.57 176 100.00 27 - 1 0.70 142 28 - 29 sr. vтed. 23.074 ±0,039 22.849 ±0,043 23.020 ±0,034 23.134 ±0,051 % 1.19 51.19 91.67 95.24 96.4З 100.00 % IО.З4 78.16 96.55 98.85 100.00 :1 % 16.81 81.42 99.12 100.00 % 7.04 8З . IО 97.89 99.30 100.00 ~ - zenke; <3 - muzjaci Tabela 12 (nastavak) Dinamika izleganja i srednje vrednosti duzine razvica potomstva iz razlicitih ukrstanja Ат у -genotipova jedinki Drosophila subobscura na supstratima sa razlicitom koпcentracijom skroba standard 2% skrob 5% skrob 5°/о rnaltoza dani prira~ta d d% bro· adulta % IJJrira~ta d d(%) bro· adulta % rira.!ta d d% bro· adultз % l oriraљ · d d% bro· adulta 21 1 0.83 1 0.83 - - 1 1.27 1 22 64 53.33 65 54.17 12 17.14 12 17.14 30 44.78 30 44.78 30 37.97 31 23 49 40.83 114 95 .00 46 65.71 58 82.86 34 50.75 64 95 .52 39 49.37 70 24 6 500 120 100.00 11 15.71 69 98.57 2 2.99 66 98.51 8 10.13 78 25 - 1 1.27 79 26 - 1 143 70 100.00 1 149 67 100.00 - 27 - - 28 - - 29 - - sr. vred. 22.500 ±0 ,056 23.029 ±0,081 22.6269 ±0,085 22.722 ±0,080 Bso~ xs lJl!ЗO' standard 2% skrob 5% skrob 5о/о maltoza dani orira.!ta d d о/о bro· adulta % lorira~ta d d% bro· adulta % rira§ta. d d % bro· adulta % rira.!ta d d % bro· adulta 21 9 5. 11 9 5. 11 16 11 51 16 11.5 1 14 9.52 14 9.52 22 138 7841 147 83 .52 103 74.10 119 85 .6 1 9 1 61.90 105 7143 102 80.31 102 23 23 13.07 170 96.59 20 14.39 139 100.00 39 26.53 144 97.96 23 18. 11 125 24 5 284 175 9943 2 1.36 146 99.32 1 0.79 126 25 1 0.57 176 100.00 1 0.68 147 100.00 26 1 0.79 127 27 28 29 sr. vred. 22.153 ±0,043 22.029 ±0,043 22.218 ±0,054 22.228 ±0,048 standard 2% skrob 5% skrob 5о/о maltoza dani prira§ta. d d% bro· adulta % 1 prira.!ta d d% bro· adulta % rira.!ta d d % bro· adulta % 1 orira.!ta d d% Ьго· adu]ta 21 20 1307 20 13 07 2 1.44 2 1.44 38 28.57 38 28.57 23 15.44 23 22 101 66.01 121 79 08 81 58.27 83 59.71 83 6241 121 90.98 95 63.76 118 23 26 16.99 147 96.08 46 33.09 129 92.8 1 9 6.77 130 97.74 25 16.78 143 24 3 1.96 150 98 .04 9 647 138 99.28 з 2.26 133 100.00 4 2.68 147 25 1 0.65 151 98 .69 1 0.72 139 100.00 - 1 0.67 148 26 1 0.65 152 99.35 1 0.67 149 27 1 0.65 153 100. 00 28 29 - - sr. vred. 22.157 ±0,067 -22.468 ±0,0~ 7 21.827 ±0,056 22.114 ±0,063 standard 2% skrob 5% skrob 5°/о maltoza dani orira.!ta. d d(%) bro · adulta % IJ>rira.!ta. d d % bro· adu]ta % rira.!ta. d d % broi aduJta % 1 p rira~ta · d d '· bro· adulta 21 45 35 16 45 35.16 9 7.96 9 7.96 14 11 .97 14 11 .97 21 20.00 21 22 77 60.16 122 95 .31 9 1 80.53 100 88.50 87 74.36 101 86.32 72 68 .57 93 23 4 3.13 126 98 .44 11 9.73 111 98.23 13 11. 11 114 97.44 9 8.57 102 24 1 0. 78 127 99.22 1 0.88 112 99.12 з 2.56 117 100.00 2 1.90 104 25 1 0.78 128 100.00 - 1 0.95 105 26 1 0.88 113 100.00 - 27 - 28 - - 29 - - sr. vred. 21 .719 ±0,056 22.071 ±0,056 22.043 ±0 ,053 21 .952 ±0,065 % 1.27 39.24 88.61 98 .73 100.00 % 80.31 9843 99.21 10000 % 15.44 79. 19 95.97 98.66 99.33 100.00 % 20 оо 88 .57 97.14 99.05 100.00 ~ - zenke; о -muzjaci Rezultati 32 Tabela 14 LSD test efekta supstrata na duzinu razvica jedinki 1z razliCitih ukrstanja Amy-genotipova Drosophila subobscura supstrat 2% skrob 5% skrob 5% maltoza 5% skrob * 5% maltoza n.s. * standard n.s. * n.s. р < 0,05 U pogledu same dinamike izleganja najveCi procenat izlezenih jedinki је drugog dana od momeпta izleganja prvog adulta (22 . - 24 . dan nakon polaganja јаја). U proseku izleganje se zavrsava 10- og dana (29. - 30. dan nakon polaganjajaja). U tabeli 15 LSD - testom pokazano је da potomstvo homogamnih ukrstanja homozigota Bso'j? х Bsoo i Sш;з 'i? х S 13 uз0 kao i potomstvo njihovih heterogamnih ukrstanja (Bso'j? х S13 113o i Sш;з 'ј? х Bso0) ima statisticki znacajno kracu duzinu razvica na svim supstratima u odnosu na ostala homo- i heterogamna ukrstanja. Potomstvo homogamnih ukrstanja Btз918 'i? х B 139;s0 i Bso 'i? х Bs'o ima prosecnu duzinu razvica statisticki znacajno dufu па svim supstratima u odnosu na potomstvo iz svojih heterogamnih ukrstanja i potomstvo iz homogamnog ukrstanja svog parnjaka (S s718 i S13113) selekcionisanog za "spori" amilazni alel. Iz dvofaktorijalne analize varijanse (tabela 13) i LSD - testom (tabela 16) moze se zakljuciti da је potomstvo iz posmatranih homo- (B 'i?Bo i Sx S вllзo s l3113~xs l3113o Sвuз~ x8so0 2% skrob 5% skrob 5% maltoza 2% skrob 5% skrob 5% шaltoza 2% sla·oь 5% skrob 5% шal toza 2% skrob 5% skrob 5% skrob ll.S. n.s. * n.s. 5% шaltoza n.s. п.s. n.s. ll .S. n.s. n.s. ll .S. Il .S. standard n.s. n. s. n.s. n.s. Il .S . n. s. n.s. n.s. ll .S. n.s. n. s. -- - - ----·- ·- ·- 5% maltoza n.s. 5% maltoza n.s. 5% maltoza ll .S. р < 0,05 Сј2 - zeпke ~ о -шuzj ac i Rezultati 33 formiranja adulta u posmatranim sredinskim uslovima varira u opsegu od oko 5% geneticke varijabilnosti . Generalno posmatrajuCi i analizirajuCi prosecnu duzinu razvica potomstva homo- i heterogamnih ukrstanja dvofaktorijalnom analizom varijanse (tabela 17) uocava se statisticki znacajan efekat genotipa. Potomstvo homogarnnih ukrstanja homozigota ВВ u pogledu prosecne duzine razvica (23,09 dana) statisticki se znacajno razlikuje u odnosu na prosecnu duZinu razvica potomstva iz heterogamnih ukrstanja (B <;2 S0 i S<;2B0) cUe је razvice u proseku krace (22,65 i 22,71 dan) . Prosecna duzina razvica potomstva iz homogamnog ukrstanja homozigota SS statisticki је znacajno duza (22,9 dana) u odnosu na prosecnu duzinu razvica potomstva heterogamnog ukrstanja B 9S0 (22, 7 dana) na svim posmatranim supstratima. Prosecna duzina razvica potomstva homo- i heterogarnnih ukrstanja statisticki је znacajno kraca na 5% skrobnom supstratu (22,64 dana) u odnosu na potomstvo Cije se razvice odvijalo na 5% maltoznom supstratu (22,96 dana) sto је prikazano u tabeli 18 . Tabela 17 Dvofaktorijalna analiza varijanse duzine razv1ca kod potomaka iz homo- i hetcrogamnih ukrstanja homozigotnih geпotipova Drosophila subobscura па razlicitim supstratima df MS F Genotip 3 1,529 3,627 Supstrat _., 0,768 1,822 _) G xS 9 0,140 0,332 Error 128 0,422 р < 0,05 LSD - test iпterakcUe genotip - sredina za prosecnu duzinu razvica potomstva homo- i heterogamnih ukrstanja ukazuje na odsustvo razlika u odgovoru na razlicite koncentracUe skroba kako izmedju supstrata za sva ukrstanja tako i izmedju ukrstanja za svaku posmatranu koпcentraciju skroba. Rezultati 34 Tabela 18 LSD test pojedinacnih efekata genotipa i supstrata na duzinu razvica potomstva iz razlicitih ukrstanja Amy-genotipova Drosophila subobscura na razlicitim supstratima genotipovi В <,Ј В О' S<,J SO' B <,J SO' S<,J SO' n.s. B <,J SO' * * S<,JBO' * 1 n.s. n.s. 1 1 supstrat 2% skrob 5% skrob 5% maltoza 5% skrob n.s. 5% maltoza n.s. * standard n.s. n.s. n.s. 1 1 р < 0,05 ~ - zenke; О - ШUZJaCI Test planirano poredjenje (tabela 19) svakog pojedinacnog homogamnog ukrstanja homozigota ВВ i SS u odnosu na svoja heterogamna ukrstanja ukazuje na postojanje statisticki znacajnih razlika u prosecnoj duzini razvica. Potomstvo iz homogamnog parenja homozigota S218/411 9 Х S21 8/4/ IQ' Па Standardnom SUpStratu, 2% ј 5% Skrobnom SUpStratU ј potomstvo homogamnog ukrstanja В 139;8 9 х В 13918 0' na standardnom supstratu, 2% skrobnom i 5% maltoznom supstratu ima u proseku statisticki znacajno duze razvice u odnosu na potomstvo svojih heterogamnih ukrstanja. Potomstvo homogamnih ukrstanja В8о 9 х В8м i S1311з 9 х Sв uз Q' na svim posmatranim supstratima statisticki se znacajno razlikuje u prosecnoj duzini razvica u odnosu na potomstvo iz svojih heterogamnih ukrstanja Cije је razvice u proseku krace. З .1.3 . Prezivljavanje јаје- adult U tabel i 20 prikazane su prosecne vrednosti prezivljavanja iz tri ponavljanja u okviru svih ukrstanja na standardnom supstratu, 2% i 5% skrobnom i 5% maltoznom supstratu. Prezivljavanje, kao karakteristika koja oslikava kompletirano razvice, definisano је kao odnos izlezenih adulta i broja polozenih јаја u posmatranim sredinskim uslovima. Tabela 19 Test planirano poredjenje prosecnih vrednosti duzine razvica potomstva Drosophila subobscura iz pojedinacnih homogamnih ukrstanja homozigota u odnosu na svoja heterogamna ukrstanja genotip В69 i njegovi heterozigoti В 139 i njegovi heterozigoti В80 i njegovi heterozigoti SUJ2Strat df MS F MS F MS F standard ** ** 1 0.0797 0.8008 0.9540 9.5818 0.7438 7.4702 2% skrob *** ** 1 0.0182 0.1826 1.8050 18.1284 0.8010 8.0443 5% skrob 1 0.0110 0.1105 0.1632 1.6392 0.5366 5.3898 5% maltoza 1 0.0759 0.7625 0.6028 6.0542 0.6701 6.7301 Error 96 0.0996 genotip S218 i njegovi heterozigoti S57 i njegovi heterozigoti SlЗl i njegovi heterozigoti SUJ2Strat df MS F MS F MS F standard *** *** 1 4.3907 44.0973 0.2525 2.5362 4356.088 43750.00 2% skrob *** *** 1 2.1218 21.3101 0.0038 0.0383 4435.516 44547.72 5% skrob *** *** 1 2.1667 21.7607 0.1844 1.8523 4365 .906 43848.60 5% maltoza *** 1 0.1496 1.5025 0.0274 0.2750 4398.608 44177.04 Error 96 0.0996 р < 0,05 ** р < 0,01 *** р < 0,001 ТаЬе1а 20 Srednje vrednosti preziv1javanja potomstva raz1icitih Ат у -genotipova Drosophila subobscura na razliCitim supstratima genotip supstrat preziv1javanje±S.E. standard 56.000 ±3 ,849 Ss7/8'J' х Ss7180' 2% skrob 56.667 ±5,092 5% skrob 68.333 ±2,546 5% ma1toza 62.778 ±1,111 standard 68.000 ±6,110 sl31 i3 х sl31 /30' 2% skrob 77.222 ±1,470 5% skrob 73.889 ±4,547 5% ma1toza 82 .778 ±2,222 standard 72.000 ±4,073 2% skrob 69.444 ±3,643 Szls/4/1 "' х Szls/4110' 5% skrob 70.556 ±7,093 5% ma1toza 82.778 ±7,349 standard 6( 11 1 ±2,475 в69/6/8'Ј' х в69/6/80' 2% skrob 78.333 ±4,194 5% skrob 86.667 ±4,4 1 о 5% ma1toza 81.111 ±3,379 standard 53.333 ±6,158 Bso'j' х BsoQ' 2% skrob 38.889 ±1,470 5% skrob 37.222 ±4,339 5% ma1toza 43.889 ±9,639 standard 57.333 ±7 ,8 13 вl39i8 'J' х в139/80' 2% skrob 46. 111 ±6,550 5% skrob 60.000 ±0,000 5% maltoza 46.667 ±4, 194 standard 78.222 ±4,240 Ss7ts х Bl39is0' 2% skrob 92.222 ±3,379 5% skrob 84.444 ±3,889 5% maltoza 78.889 ± 11 ,1 11 standard 56.889 ±3,205 s l31/3'j' х BsoQ' 2% skrob 62.778 ±4,938 5% skrob 65.000 ±3,849 5% rnaltoza 58.333 ±4,8 11 standard 68.444 ±3,471 Szls/4/1"' х в69/6/80' 2% skrob 63.333 ±0,962 5% skrob 72.778 ±2,778 5% maltoza 82.222 ±4,747 standard 75.556 ±3, 111 В69/6/8'ј'х S218/4/IQ' 2% skrob 76.111 ±3,379 5% skrob 83.333 ±5,774 5% maltoza 80.000 ±1,667 standard 78.222 ±2,703 Bso х Sl31 i30' 2% skrob 77.222 ±4,843 5% skrob 81.667 ±4, 194 5% ma1toza 70.556 ±3,093 standard 60.000 ±2,037 Bl39i8'J' х SшsQ' 2% skrob 63.333 ±8,22 1 5% skrob 62.778 ±7,474 5% ma1toza 48.333 ±5,358 ~ - zenke; о -muzjaci Rezultati 35 Broj izlezenih jedinki za sva ukrstanja na standardnom supstratu је od 120 - 176, na 2% skrobnom supstratu је od 70 - 166, na 5% skrobnom supstratu od 67 - 156 i na 5% maltoznom supstratu od 79 - 149. Potomstvo iz svih ukrstanja na 2% skrobnom supstratu u proseku prezivljava sa oko 66,81% ± 2,64% а na 5% maltoznom supstratu sa oko 68,19% ± 2,85%. Zapaza se da se prosecno prezivljavanje potomstva razlicitih ukrstanja u razlicitim sredinama statisticki znacajno ne razlikuje osim u slucaju 5% skrobnog supstrata u poredjenju sa standardnim supstratom (LSD - test; р < 0,05). Potomstvo na 5% skrobnom supstratu prezivljava sa oko 70,56% ± 2,49% а na standardnom supstratu sa 65,93% ± 1,80%. Analiza vaпJanse (tabela 21) efekta ukrstanja (geneticki faktor) i interakcije ukrstanja i supstrata (GxS) na prosecno prezivljavanje jedinki Drosophila subobscura ukazuje na statisticki znacajnu razliku u prezivljavanju potomstva izmedju razliCitih ukrstanja (u oko 28,78% slucajeva razlike u prezivljavanju odsustvuju- LSD - test; р < 0,05) ali i na odsustvo uticaja razlicite koncentracUe skroba kao sredinskog faktora na prosecno prezivljavanje jedinki. Tabela 21 Dvofaktorijalna analiza vaпpnse prezivljavanja Amy-genotipova Drosophila subobscura na razliCitim supstratima df MS F Genotip 11 739,520 23,513 *** Supstrat з 70,330 2,236 G xS 33 54,231 1,724 ** Error 96 31,452 ** р< 0,01 *** р < 0,001 Interakcija genotip - sredina statisticki znacajno 1ma efekat na prosecno prezivljavanje jedinki i govori u prilog postojanja varijaЬilnosti u fenotipskoj plasticnosti za prezivUavanje. U opsegu od oko 27% geneticke varUanse relativno varira prosecno prezivljavanje jedinki 1z analiziranih homo- heterogamnih ukrstanja. Detaljnijim Rezultati 36 poredjenjem pojedinacnih ukrstanja u pogledu prosecnog prezivljavanja potomstva LSD - test za р < 0,05 u interakciji genotip - sredina u svakoj od analiziranih sredina ukazuje na naJmanJI procenat prisutnih razlika u prezivljavanju potomstva na standardnom supstratu (28 , 78% slucajeva). Supstrati se prema prisutnim razlikama u prosecnom prezivljavanju izmedju ukrstanja mogu prikazati sledecim redosledom: 2% skrob (57,58%) > 5% maltoza (54,54%) > 5% skrob (48,48%) > standard (28,78%). Prosecno prezivljavanje izmedju supstrata poredjeno је i za svako pojedinacno ukrstanje (tabela 22). Razlike u prosecnom prezivljavanju na razlicitim supstratima za sva ukrstanja odsustvuju kod potomstva homogamnog ukrstanja homozigota В1 39/8 i Ss7/8 kao i kod potomstva iz heterogamnog ukrstanja В691618 '( х S2181411c3', B go <;J х S 131130', S 13 113<( х B goQ' U ostalim ukrstanjima razlike izmedju supstrata nisu uniforrnne. Za potomstvo iz ukrstanja в69/6/8 СјЈ х в69/6/8с3' statisticki znacajne razlike u prosecnom prezivljavanju postoje izmedju standardnog i 5% skrobnog supstrata ali i izmedju standardnog i 5% maltoznog supstrata. Potomstvo na 5% skrobnom i 5% maltoznom supstratu za oko 20% bolje prezivljava od potomstva na standardnom supstratu. Potomstvo homogarnnog ukrstanja homozigota S21 81411 boUe prezivUava na 5% maltoznom supstratu (82, 78%) nego sto је to u slucaju potomstva na 5% skrobnom supstratu (70,56%) i 2% skrobnom supstratu (69,44%) gde su i konstatovane statisticki znacajne razlike. Statisticki znacajne razlike u prezivljavanju izmedju potomstva na 5% maltoznom supstratu (82,22%) i 2% skrobnom supstratu (63 ,33%) kao i izmedju potomstva sa standardnog supstrata (68,44%) i 5% maltoznog supstrata (82,22%) uocavaju se kod heterogarnnog ukrstanja S2t8/4/1 С( х В691618 с3' · U slucaju heterogamnog ukrstanja B 139;g<;J х Ss7!8c3' potomstvo gaJeno na 2% skrobnom supstratu statisticki znacajno bolje prezivljava u odnosu na potomstvo sa 5% maltoznog supstrata. U slucaju heterogamnog ukrstanja S57;8<;J х В 139;80' ustanovljeno је statisticki znacajno bolje prosecno prezivljavanje na 2% skrobnom supstratu u odnosu na standardni i 5% maltozni supstrat. Na standardnom supstratu u odnosu na 5% skrobni supstrat statisticki znacajno bolje prezivljava potomstvo homogamnog ukrstanja homozigota В80 , dok potomstvo homogamnog ukrstanja homozigota S13113 statisticki znacajno bolje prezivljava na 5% maltozi (82,78%) u odnosu na potomstvo sa standardnog supstrata (68%). Tabela 22 LSD test efekta interakcije geпotip- srediпa па prezivljavaпje potomstva iz razlicitih ukrstaпja А ту -geпotipova Drosophila subobscura gajeпih па razliCitim supstratima в69/618'i' х в69/6/8о в69/618'i' х s21 8/4/l о s218/~ll 'i' х s218/411 о s 218/411 'i' х в69/6/8о 2% skrob 5% sk:rob 5% maltoza 2% skrob 5% skrob 5% maltoza 2% skrob 5% skrob 5% maltoz 2% skrob 5% skrob 5% maltoza 5% skrob n.s. n.s. n. s. n.s. 5% maltoza n.s. n.s. n.s. n.s. * * * n.s. standard n.s. * * n.s. n.s . n.s. n. s. n.s. n.s. n.s. n.s. * Bl3918'i'xB I39/8o В1 39/s<;> х S s718o S s71ss> х Ss71so S5718'i'x BI39/8o 2% skrob 5% skrob 5% maltoza 2% skrob 5% skrob 5% maltoza 2% skrob 5% skrob 5% maltoz 2% skrob 5% skrob 5% maltoza 5% skrob n.s. n.s. n.s. n.s. 5% maltoza n.s. n.s. * n.s. n. s. n.s. * n.s. standard n.s. n.s. n .s . n.s. n.s. n.s. n. s. n.s. n.s. * n.s. n.s. -- ----- - ----- ---- -- --- ------- -- -- Bso<;>x Bso0 Bso<;>x SI31 /3o Sl31 /3'i'x SI31 /3o Sl31 /3'fx Bsoo 2% skrob 5% skrob 5% maltoza 2% skrob 5% skrob 5% maltoza 2% skrob 5% skrob 5% maltoz 2% skrob 5% skrob 5% maltoza 5% skrob n.s. n. s. n.s. n.s . 5% maltoza n.s. n.s. n.s. n.s . n.s. n.s. n. s. n.s. standard n.s. * n.s. n.s. n.s. n. s. n.s. n .s. * n.s. n.s. n.s. р< 0,05 <јЈ - zenke; о -muzjaci Rezultati 37 Prosecne vrednosti prezivljavanja potomstva iz homogamnih (S Bo 5% skrob 61.30 ±7,36 5% maltoza 57.22 ±6,78 standard 65.33 ±~,39 2% skrob 67.78 ±3 ,52 S9S0 5% skrob 70.93 ±2,67 5% maltoza 76.11 ±4,02 standard 71.26 ±3 , 14 B So 2% skrob 72.22 ±3 ,67 5% skrob 75.93 ±4,45 5% maltoza 66.30 ±5,04 standard 67.85 ±3,59 S9B0 2% skrob 72.78 ±5,17 5% skrob 74.07 ±3,33 5% maltoza 73.15 ±5,30 ~ - zenke; 6 - muzjaci Tabela 26 LSD test efekta interakcije genotip- supstrat na prezivljavanje potomstva iz razliCitih ukrstanja А ту -genotipova Drosophila subobscura gajenih na razlicitim supstratima supstrat standard tip ukrstanj a в <ЈЈв d' s B0 i B c;> S0. Na 5% skrobnom sиpstratи statisticki znacajne razlike и prezivljavanjи sи prisиtne izmedjи potomstva В с;>Во i B c;> S0 иkrstanja i za 5% maltozni sиpstrat izmedjи potomstva В с;>В0 i Sc;> S0 иkrstanja kao i izmedjи potomstva В с;> Во i Sc;>Bo иkrstanja. Uocava se da је prosecno prezivljavanje potomstva В с;> Во иkrstanja, и svim posmatranim slиcajevima, statisticki znacajno manje na pomenиtim sиpstratima . Test planirano poredjenje (tabela 27) za svako pojedinacno homogamno иkrstanje и odnosи na svoja heterogamna иkrstanja pokazuje odsиstvo razlika и prosecnom prezivljavanjи za homogamna иkrstanja homozigota в69/6/8 i s218/4/l na svim hranljivim medijиrnima. Potomstvo homogamnog иkrstanja homozigota В 139;8 statisticki znacajno manje prezivljava na 2% i 5% skrobnom sиpstratu i 5% maltoznom sиpstratи и odnosи na svoja heterogamna иkrstanja (Вш;8 с;> х Ss718o i Ss718c;> х Вш;80). Za potomstvo homogamnog ukrstanja homozigota S5718 karakteristicno је takodje statisticki znacajno manje prezivljavanje u odnosи na svoJa heterogamna иkrstanja (Вlз9/8 'f> х Ss718c3' i Ss7/8'f> х Вш;80) ali na standardnom sиpstratи i 2% skrobnom sиpstratи. Statisticki znacajne razlike и prosecnim vrednostima prezivUavanja и svim posmatranim sredinskim иslovima иосаvаји se и siисаји potomstva homogamnog иkrstanja homozigota В80 и odnosи na svoja heterogamna иkrstanja (В8 ос;> х Sш/Зо i Sш;з с;> х В8о0) . Na 5% maltozi statisticki znacajno bolje prezivljava potomstvo homogamnog иkrstanja homozigota S 13113 (82, 78%) и odnosи na svoja heterogamna иkrstanja (64,45%). Iz svega navedenog moze se zakljиciti da se prosecne vrednosti prezivljavanja potomstva homogamnih иkrstanja В139/8, Ss?/8, В8о i S13113 statisticki znacajno razlikujи и odnosu na prosecne vrednosti prezivljavanja potomstva svojih heterogamnih иkrstanja и иslovima razliCite koncentracije skroba. U veCini slиcajeva potomstvo heterogamnih иkrstanja statisticki znacajno bolje prezivljava и иslovima razliCitog prisиstva skroba и hranljivom medijumu. Tabela 27 Test planirano poredjenje prosecnih vrednosti duzine razvi6a potomstva Drosophila subobscura iz pojedinacnih homogamnih ukrstanja homozigota u odnosu na svoja heterogamna ukrstanja genotip В69 i njegovi heterozigoti В 139 i njegovi heterozigoti В80 i njegovi heterozigoti supstrat df MS F MS F MS F standard 1 19.7069 0.6266 105 .9182 3.3676 150.6320 4.7892 2% skrob 63.9324 *** *** 1 2.0327 897.7942 28 .5448 687.0774 21.8452 5% skrob • • •• 1 87.8528 2.7932 164.7930 5.2395 951.2492 30.2444 5% maltoza ** •• 1 0.0172 0.0005 239.5189 7.6154 299.9255 9.5359 Error 96 31.452 genotip S218 i njegovi heterozigoti S57 i njegovi heterozigoti Sш i njegovi heterozigoti SUJ2Strat df MS F MS F MS F standard 1 0.0005 0.0000 131.8209 • 4.1912 0.0498 0.0016 2% skrob ••• 1 0.1425 0.0045 450.9788 14.3386 38.8482 1.2352 5% skrob 1 53 .9264 1. 7146 32.9437 1.0474 0.0132 0.0004 5% maltoza •• 1 11.6651 0.3709 5.1563 0.1639 289.8615 9.2160 Еггог 96 31.452 р < 0,05 •• р < 0,01 *** р < 0,001 Rezultati 39 З .1. 4. Prosecan indeks plasticnosti i nonne reakcij е Pored cesto koriscenih matematickih modela u analizi odgovora razliCitih genotipova Drosophila subobscura znacajan је i prosecan indeks fenotipske plasticnosti koji govori о procentualnoj promeni karakteristike iz jedne u odnosu na drugu sredinu. Za sva homo- i heterogamna ukrstanja genotipova selekcionisanih za "spori" i "brzi" arnilazni alel izracunati su prosecni indeksi fenotipske plasticnosti (РРа) za svaku komponentu adaptivne vrednosti izmedju svake dve posmatrane sredine (tabela 28) . Srednje vrednosti izracunatih prosecnih indeksa plasticnosti najvece su za specificnu aktivnost a- amilaze ( oko 24%) u svakoj od dve posmatrane sredine. Za prezivljavanje prosecni indeks plasticnosti је oko 11,76% а najmanji је za duzinu razvica (oko 1,4%) sto Ьi znaCilo da se ova karakteristika procentualno manje menja sa promenom koncentracije skroba u supstratu. Srednje vrednosti prosecnog indeksa plasticnosti racunate su za svako ukrstanje pojedinacno uzimajuci u obzir prosecne indekse plasticnosti karakteristika u svakoj od dve analizirane koncentracije skroba. Mann - Whitney U test је koriscen kao neparametarska metoda kojom se mogu porediti srednje vrednosti prosecnog indeksa plasticnosti svake od analiziranih komponenti adaptivne vrednosti, ali i srednje vrednosti prosecnih indeksa plasticnosti izmedju sprovedenih ukrstanja. Prosecan indeks plasticnosti statisticki se znacajno razlikuje za svaku od analiziranih komponenti adaptivne vrednosti u svakoj od dve posmatrane koncentracije skroba osim u slucaju preZivljavanja i specificne aktivnosti amilaze za 5% skrobni i 5% maltozni supstrat (tabela 29). Srednje vrednosti prosecnog indeksa plasticnosti, racunate kao prosek prosecnog indeksa plasticnosti sve tri komponente adaptivne vrednosti, razliCitih homo- i heterogamnih ukrstanja (tabela 30) medjusobno se statisticki znacajno ne razlikuju u svakoj od dve sredine. Pulovanjem vrednosti prosecnog indeksa plasticnosti za sredinske uslove i njihovo poredjenje za svaku pojedinacnu karakteristiku Mann - Whitney U testom (tabela 31) uocava se postojanje statisticki znacajne razlike izmedju pojedinih ukrstanja. U oko 15% slucajeva statisticki znacajne razlike u prosecnom indeksu plasticnosti izmedju ukrstanja prisutno је za specificnu aktivnost amilaze i duzinu razvica dok ј е u samo 6% slucajeva za prosecni indeks 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 Tabela 28 Prosecni indeksi fenotipske plasticnosti za specificnu aktivnost a-amilaze, duzinu гazvica i pгezivljavanje potomstva iz гazlicitih tipova ukrstanja А ту -genotipova Drosophi!a subobscum izmedju razlicitih koncentracija skroba genotipovi в69161s <.? х вб9161s& в69f61s<.? х s2lllf4/l о Szt&/4/12 х s218/41] о s218/4112 х в69/бlsо в 139/s<.? х в 139/so B t з9ts <.? xSmso S51ts<.?xSms& S 571B<_?x8 139/8Q Bso~xBso& B so~xSшo0 S ,зt !З<.?х Sш!ЗО s"i/J ~ xfsos srednja vrednost st~2%sk duZina razvica preZivljavanje SAA srednja vrednost st~5% sk duZina razvica preZivljavanje SAA srednja vrednost st~5%M duZina razvica preZivljavanje SAA srednja vrednost 2%sk~5%sk duZina razvica preZivljavanje SAA srednja vrednost 2%sk~5%M duZina razvica preZivljavanje SAA srednja vrednost 5%sk~5%M duZina razvica preZivljavanje SAA srednia vrednost 0.22 16.72 26.37 14.44 2.04 29.14 10.52 13.90 0.37 20.86 19.91 13.71 1.82 10.64 21.52 11.33 0.59 3.55 8.77 4.30 2.46 6.41 10.50 6.45 SAA - specificna aktivnost а.- amilaze 0.88 0.74 10.56 4.06 0.93 10.29 3.89 5.04 3.21 5.88 26.26 11.78 1.79 9.49 7.47 6.25 2.30 5.11 17.54 8.32 4.17 4.00 23 .27 10.48 1.70 3.55 5.36 3.54 3. 11 2.0 1 30.33 11.82 3.24 14.97 39.4 1 19.21 1.44 1.60 26.38 9.81 1.57 19.20 35.98 18.92 0.13 17.32 13.03 10.16 4.30 7.47 3.22 5.00 3.64 6.33 7.29 5.76 1.16 20. 13 20.43 13.91 0.63 14.91 10.18 8.58 3.01 29.82 22.91 18.58 2.40 12.98 14.17 9.85 0.23 19.57 26.96 15.59 2.97 4.65 4.72 4.11 0.81 18.60 11.34 10.25 3. 19 30. 12 24.95 19.42 1.04 1.20 30.17 10.80 2.22 22.22 6.95 10.46 0.28 5.56 35.52 13.79 2.30 4.63 44.92 17.28 0.23 19.44 37.02 18.90 2.02 0.88 14.59 5.83 0.05 23.68 2.33 8.69 2.12 23.0 1 14.36 13.16 1.27 1.19 23.31 8.59 0.82 22.02 52.44 25.09 1.03 12.10 54.81 22.65 2.06 20.59 37.99 20.21 0.23 10.78 41.D7 17.36 1.86 8.13 4.97 4.99 0.98 17.90 2.23 7.03 0.23 7.95 15.08 7.76 0.26 0.85 7.76 2.96 0.75 8.43 16.93 8.71 1.25 14.46 5.41 7.04 0.50 6.58 26.90 11.32 2.35 27.08 39.88 23.11 0.56 30.21 22.15 17.64 0.99 17.71 1.21 6.64 1.75 4.29 44.35 16.79 1.33 12.86 29.38 14.52 0.42 17.91 26.89 15.07 0.56 1.28 50.15 17.33 0.29 4.40 50.72 18.47 0.34 9.80 61.93 24.02 0.86 5.76 1.14 2.58 0.90 8.63 23.62 11.05 0.05 13.61 22.74 12.13 1.40 13.56 21.18 12.05 1.49 8.66 39.27 16.47 0.19 21.73 43.46 21.79 2.85 4.32 22.95 10.о4 1.58 7.19 28.26 12.34 1.31 12.03 6.90 6.75 1.62 10.35 54.48 22 .1 5 1.49 14.26 46.88 20.87 1.D7 2.54 63 .1 1 22.24 0.13 3.54 16.71 6.79 0.54 7.08 18.95 8.86 0.41 10.26 30.56 13.74 ~ - zenke; о -muzjaci 1.32 10.41 24.94 1.66 12.05 27.35 1.08 13.72 32.22 1.61 9.55 20.43 1.20 11.96 22.03 1.50 12.87 16.77 Tabela 29 Mann-Whitney U test za srednje vrednosti prosecnog indeksa fenotipske plasticnosti izmedju posmatranih karakteristika Ату -genotipova Drosophila subobscura gajenih na razliCitim koncentracijama skroba standardni~2% skrobni supstrat duzina razvica prezivljavanje ••• prezivUavanje 2.682Е-03 ••• • SAA 6.800Е-05 0.033 standardni~5% skrobni supstrat duzina razvica prezivljavanje prezivU avanje 1.098Е-04 ••• ••• • SAA 3.234Е-05 0.033 standardni~5% maltozni supstrat duzina razvica prezivljavanje prezivljavanje 2.202Е-04 ••• ••• • SAA 5.325Е-05 0.024 2% skrobni~5% skrobni supstrat duzina razvica prezivljavanje prezivljavanje 9.998Е-04 ••• ••• • SAA 2.202Е-04 0.021 2% skrobni~5% maltozni supstrat duzina razvica prezivljavanje prezivljavanje 1.389Е-04 ••• SAA 4 . 156Е-05 ••• • 0.050 5% skrobni~5% maltozni supstrat duzina razvica prezivljavanje prezivljavanje 4 . 156Е-05 ••• SAA 3.234Е-05 ••• 0.204 р < 0,05 SAA - specificna aktivnost а- amilaze ••• р < 0,001 Tabela 30 Mann-Whitney U test za sredпje vredпosti prosecпog iпdeksa fcпotip skc plasti cпosti specifiCпe a kti vпost i a -amilaz.e, dtt7.iп e raz.vica i prezi v!javaпj a izmcdjtt potomstva iz. гazlic itil1 Ltk6itaпja .1/my-gctюl tpov;t/)m.,·op/ii/o su/ю!J.,·(·JI/'11 g< SJJ JIJ n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. s,зJI12 x ~l~l/)o n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. S,,_ 1nQx 8 Rn,.; n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. standardлi-.5% skobni Stl]JSlrat genotipovi в6916182хв69161 B 69/6182 x s 2i8/4fld S Z\8{4/1 2 x s 218/4/i0 s 2\8/4/1 2 x B 69/6/I в\)9/82 хв 1 ) 9/1 B 1 39мQ >< Sпtв..f Smв2 >< Sm: Sпtв2 x B I J 9/вd B so9xBs, Вво2 >< Sвт B69tбte2 >< Sz!ВI4t!& n.s. s 2\8f4/12x s 218/4/1 & n.s. n.s. S , 1 814t1 2 х B6916t8d n.s. n.s. n.s. в\39~ n.s. n.s. n.s. n.s. B , ,9tв2x Ssu: n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. Smв2xSmвd n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. Smв2x B13911 n.s. n.s. n.s. n.s n.s. n.s. n.s. Вво2 >< Вв0d n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s . n.s. в~ n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. s\)1/JQ XSJ)\13 n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. s~ n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. standardлi-.5%maltomi supstrat genotipovi B69tбlв2 x B69tбl 8 6916182 х S z1вt4 t1& S 21814t12 х S218t4tl & S21 8!4112 хВ69t6л B\)9/B2 X8 \J9/I B \ з 9ts2xs57tM S~1tв2 х Sпt· S 57182 x B I J9tвd Вво2хВв, B 802 x S1J1/J B69tбtв2 >< Sz1814 t ld" n.s. S2!814/12xSz!ВI4t!d' n.s. n.s. S ZI8141! 2.x Bo;9/61Sd n.s. n.s. n.s. в139/82 х в\)9/ n.s. n.s. n.s. n.s. B I J9182 x Sп~ n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. s~7~ n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. s~7/82 хв\)9/: n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. Вво2 >< Вв n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. Вв~ n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. S131132 x SIJ!IJ n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. SIJ tn2 x Bsod n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. s ,З!IJ9x s l)l/) n.s. S lнП9 xSm!J& n.s. Sщп2 х S 13 11 n.s. <јЈ - zenke; О -mUZJaCI Tabela 30 (nastavak) Mann-Whitney U test za srednje vrednosti prosecnog indeksa fenotipske plasticnosti specifiCnc aktivnosti a -amilaze, duzine razvica i prezivljavanja izmedju potomstva iz razlicitih ukrstanja Amy -genotipova Drosophila subohscura gajenil1 па razlicitim koncentracijaшa skroba Bвo2xBsod Bso2 xSшnrt Smn2 xSmn B69fб!J:2xS218t41Id: n.s. S2l814t12 xS1 J8141!d n.s. n.s. S218/41I2 хВ6916~ n.s n.s. n.s. Вв9!Ј:2 xBl~9~ n.s. n.s. n.s. n.s. в!Ј9,.2 xs"l&- n.s n.s. n.s. n.s. n.s. s",.2 xS '"' n.s. n.s. n.s. n.s. n.s n.s. Sтs2 xBp9!bl n.s n.s. n.s. n.s. n.s n.s . n.s В о2хВ,Оd n.s. n.s. п . s n.s n.s. n.s. 11 .5 . n.s. в, •• xs,Jin. n.s. n.s. n.s. n.s П . S n.s. n.s. n.s. 1 n.s. Sш/Ј2хSшо n.s. n.s. n.s. n.s. n .s. n.s. n.s. n.s. 1 n.s. n.s. s,Jln9xв.., n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s l n.s. n.s. n.s 2% skrobm->5% maltozш su Jstrat genotiEovi B69lбt112 xB69t~::!Q 8~91618~ xS~J81Mid S218NIJ2 X$218!4/ ld' Sz , sн,J 2 xB69t618d 8139189 х ВIЈ9/М BIJ9fi!9xSs7!8d Sпf89 xSп!Sd S.п/8'? хВ139/М 1 Bso9xBsod Bso2 xSшod Sшo'?xSIJir.Jc в~91618 2 ><~и8/41Ј&: n.s. n.s. s21S'4'12 хв69/6~ n.s. n.s. n.s. Вtз9182 ><Вtз9!!& n.s. n.s. n.s. n.s. Bш,.QxS17~&- n.s. n.s. n.s. n. s. n.s. s ,,..xs '"' n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. S 7,.2 х В""" n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. в8<12хв.оо n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. в8<12хsш"& n.s. n.s n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. 1 n.s. S, 09 хSшо n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. 1 n.s. n.s. SшоохВ.о, n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. l n.s. n.s. n.s. 8~9/§182 > - zenke; о -muzJac1 Tabela 31 Mшm-WЪitпey U test sredпji\1 vredпosti prosecпog iпdcksa Гeпotipske plasticпosti specifiCпe aktivпosti a -amilaze, dнziпe razvi6a i prezivljavaпja izmedju potomstva iz razlicit.il1 нkrstaпj a А ту -geпotipova Dr·osopflila sulю!Jscura gajeпil1 па razlicitim koпceпtracijama skroba В 1 Nt~2 х Sш~s: Sиtн2:xS~щd SptA 2: xB!JQ/Rd 1 Вsо9х В,юа B so9x StJ tiJc1 Stнn9xSIJI/1~ в69{6/а2 х s~ 1a'•'Jd n.s. s lJ8141J2 x$~18/4/j Q n.s. n.s. Sztat41t2 xB69t6t~ n.s. n.s n.s. B1з9rs2 x Bt~ ?t~ n.s. n.s П .S. n.s. B tз?tj2 __ x Sп/~_ n.s. n.s. n.s . n.s. n.s S maQ xSпtM n.s. • n.s. • n.s n.s S mз2xB з?t n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. В809 хВ,.- n.s. n.s. n.s n.s. n.s n.s. n.s. n.s. Bso2xSIJI/3 n .s. n .s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. 1 n.s. SIJJIJQ x S IJ /Ј n.s. n.s. n .s. • n.s . n.s. n.s. • 1 n.s. n.s. S1 1 охВао.- • • n.s. • • n.s. n.s. • 1 n .s. n.s. n.s. B6916/B2 xS~J8f41Jd n.s. S~ 18f411 2 x SZI81411Q n.s. n.s. sl18/4/] 2 х в69/6(~ n.s. n.s n.s . BIЗ91B2 x BJ39tbl n.s. n.s. n.s. n.s. B1э91s2xS 116& n.s. n.s. n.s. • n.s. Sп/sQ x Sm n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. s511в2 х в\3 9/s& n.s. n.s. • • n.s. n.s. n.s. в.,. х в, n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. Вво2х SЈ З1/З n.s. • • • n.s. n.s. n.s. n.s. S1J IIJ 2 xS1311 n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. • 1 n.s. s ",~.хв, .. n.s. • n.s. • n.s. n.s. n.s. n.s. l n.s. n.s. n.s. в6916tв2 х s~ 1 s/4 1J d n.s. S:z:II3!41J2 xS:Z:JS1411d n.s. n.s. s:Z:18f41J~ x в69/6/bl: n.s. • n.s Blз9ts2 хВЈЗ9'~ n.s. n.s. n.s. n.s. B1з9rs2xS 1rs& n.s. n.s. n.s n.s. n.s. SпrsQxSm n.s. n.s. n.s n.s. n.s. n.s S ~1tв2хВ 1 з91 n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. В,шхВ,_оd n.s. • n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n. s. BsoQxS\3113 n.s. n.s. n.s. n.s. n.s n.s. n.s. n.s. s131/J2 x s\3il n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. 1 n.s. n.s. S ,~0 хВ, .. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. 1 . n.s. n.s. р< 0.05 'i' - zenke; о -mu;ђacJ Rezultati 40 plasticnosti prezivljavanja ustanovljeno postojanje razlika izmedju razliCitih ukrstanja. Izmedju svake od dve sredine, za svaku od komponenti adaptivne vrednosti, pulovanjem prosecnih indeksa plasticnosti svih ukrstanja (tabela 32), ne uocava se postojanje statisticki znacajnih razlika u prosecnom indeksu plasticnosti. Prosecni indeksi plasticnosti za sva ukrstanja u svim posmatranim sredinskim uslovima su slicni. Za svaku pojedinacnu komponentu adaptivne vrednosti potomstvo svih ukrstanja na slican nacin odgovara na promenu koncentracije skroba u supstratu. U cilju lakseg razmatranja postojanja statisticki znacajnih razlika u prosecnom indeksu fenotipske plasticnosti Mann - Whitney U testom poredjene su srednje vrednosti prosecnog indeksa plasticnosti homo- i heterogamnih parenja. Prosecni indeksi fenotipske plasticnosti dati su u tabeli 33. u tabeli 34 i 35 prikazane su statisticki znacajne razlike u prosecnom indeksu plasticnosti homo- i heterogamnih ukrstanja (В <;>В с3', S<;> Sc3' , B <;> Sc3' i S<;>B c3') i to kako izmedju ukrstanja za svaku analiziranu komponentu adaptivne vrednosti tako i izmedju samih komponenti adaptivne vrednosti za svako ukrstanje. Analizirane komponente adaptivne vrednosti se prema prosecnom indeksu plasticnosti mogu prikazati sledecim redosledom duzina razvica < prezivljavanje < specificna aktivnost arnilaze i to za sve posmatrane sredinske uslove u pogledu zastupljenosti skroba. Za svake dve sredine i svako ukrstanje uocljive su razlike izmedju duzine razvica i druge dve komponente adaptivne vrednosti: specificne aktivnosti amilaze i prezivljavanja. Razlike izmedju ukrstanja najbrojnije su za homogamno ukrstanje homozigota ВВ u pogledu specificne aktivnosti amilaze u odnosu na druga ukrstanja. Prosecni indeks fenotipske plasticnosti za specificnu aktivnost amilaze kod heterogamnog ukrstanja B <;> Sc3' statisticki se znacajno razlikuje u odnosu na prosecni indeks plasticnosti homogamnog ukrstanja S<;> Sc3' . Prosecni indeks fenotipske plasticnosti za specificnu aktivnost amilaze kod heterogamnog ukrstanja S <;>B c3' statisticki se znacajno razlikuje u odnosu na indeks fenotipske plasticnosti kod S <;> Sc3' ukrstanja. Za duzinu razvica prosecan indeks fenotipske plasticnosti izmedju ukrstanja statisticki se znacajno razlikuje u okviru sredina standardni ~ 2% skrobni supstrat i 2% --+ ТаЬе!а 32 Maпп-WI1itr1cy tJ tcst za sп~сiпјс v r·c ciпo s ti pгosccrюg ir1clck sa Гcrюtipskc plasticпosti spccific п c ak ti vrюsti a-ami!aze, duziпe razvica i pгeziv!javanja potomstva iz raz!iciti\1 ukгstaпja А ту -geпotipova Dmsophila suhobscшo gajeп i !1 па raz!icitim koпceпtгacijama skгoba "fi v k" ., tretmaпi ST~2% sk ST~S% sk ST~S% М 2% SK~5% sk 2% SK~5%Mj ST~5% sk n.s. ST~5%M n.s. ll .S. 2% SK~S% sk 11 . S. 11 . S. 11. S. 2% SK~5%M n.s. n.s. n.s. n.s . 5% SK~5%M n.s. n.s. n.s. n.s. n.s . duzina razvica tretmani ST~2% sk ST~S% sk ST~5%M 2% SK~S% sk 2% SK~5%M 1 ST~5% sk 11 . s. ST~5%M n.s. n.s. 2% SK~5% sk n.s. n.s. n.s. 2% sк~5% м 11 . S. 11 . S. n.s. n.s. 5% SK~5%M n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. -- ------ - ---- -- -- - ---- ---- --- -- -- - ---- - ------- ---- - v• Ј" avanJe tretmani ST~2% sk ST~5% sk ST~5%M 2% SK~5% sk 2%SK~5%MI ST~5% sk n.s. ST~5%M n.s. n.s. 2% SK~5% sk n.s. n.s. n.s. 2% SK~5%M n.s. n.s. n.s. n.s. 5% SK~5%M n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. ST- standardni supstrat; SK- skrobni supstrat; М- maltozni supstrat Tabela 33 Prosecni indeksi fenotipske plasticnosti potomstva iz homogamnih i heterogarnnih ukrstanja Amy -genotipova Drosophila subobscura za specificnu aktivnost a-arnilaze, duzinu razvica i prezivljavanje izmedju dve sredine tipovi ukrstanja ST~2% SK B SJBO' SSJ SO' BSJSO' SSJBO' srednja vrednost SAA 31.07 16.62 32.08 19.98 24.94 duzina razvica 0.93 1.46 0.58 2.30 1.32 prezivUavanje 21.13 6.10 2.52 11.91 10.41 srednja vrednost 17.71 8.06 11.73 11.39 12.22 ST~5% SK SAA 12.46 40.68 33.18 23.08 27.35 duzina razvica 1.86 1.81 1.17 1.79 1.66 prezivljavanje 21.33 10.90 6.44 9.51 12.05 srednja vrednost 11.88 17.79 13.60 11.46 13.68 ST~5%M SAA 10.82 45.89 41.73 30.43 32.22 duzina razvica 0.72 1.49 1.26 0.83 1.08 prezivljavanje 19.06 16.27 11.71 7.84 13.72 srednja vrednost 10.20 21.22 18.23 13.03 15.67 2% SK~5% SK SAA 30.27 29.11 7.73 14.61 20.43 duzina razvica 2.25 2.12 1.56 0.50 1.61 prezivUavanje 15.01 8.83 5.37 8.96 9.55 srednja vrednost 15.85 13.35 4.89 8.02 10.53 2% SK~5%M SAA 22.77 35.10 14.50 15.76 22.03 duzina razvica 0.99 1.13 1.09 1.60 1.20 prezivljavanje 5.87 12.39 12.48 17.12 11.96 srednja vrednost 9.88 16.21 9.35 11.49 11.73 5% SK~5%M SAA 14.78 8.30 20.12 23 .88 16.77 duzina razvica 1.70 1.10 2.11 1.10 1.50 prezivUavanje 15.51 12.49 13.54 9.94 12.87 srednja vrednost 10.66 7.30 11.92 11.64 10.38 SAA - specificna aktivnost a-arnilaze; ST- standardni supstrat; SK- skrobni supstrat; м - maltozni supstrat; ~ - zenke; о -muzjaci Tabela 34 Mann-Whitney U test pri poredjenju prosecnog indeksa fenotipske plasticnosti analiziranih karakteristika izmedju potomstva homo- i heterogarnnih ukrstanjaAmy -genotipova Drosophila subobscura gajenih na razliCitim koncentracijama skroba karakteristika SAA dиZina razvica prezivlj avanje tretman genotipovi В ~ВО' B ~ S O' S ~ S O' В ~ВО' B ~ S O' S ~ S O' В ~ВО' B c;> SO' n.s. n.s. * ST~2% SK S2 SO' * n.s. n.s. * * S ~B c3' n.s. n.s. n.s. n.s. * n. s. n. s. B ce SO' n.s. n.s. n.s. sт~s% sк Sce Sc3' * n.s. n.s. n.s. n.s. S ~B c3' n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. B ce SO' * n.s. n.s. sт~s%м Sce Sc3' * n.s. n.s. n.s. n.s . S c;>Bc3' n.s. n.s. n.s. n.s. n. s. n.s. n.s. B ~ S O' * n.s. n.s. 2% sк~s% sк SgSc3' n.s. * n.s . n.s. n.s. S c_;> Bc3' * n.s. * * * * n.s. B 2 Sc3' n.s. n. s. n.s . 2% SK~5% M Sce Sc3' n.s. * n.s. n.s. n.s. S ~B c3' n.s. n.s. * n.s. n.s. n. s. n.s. B 2 Sc3' n.s. n. s. n.s. 5% SK~5%M SgSc3' n.s. * n.s. n.s. n.s. Sc;;BO' n.s . n.s. * n.s. n.s. n.s. n.s. * р < 0,05 SAA - specificna aktivnost cx-arnilaze; ST - standardni supstrat; SK - skrobni supstrat; м - maltozni supstrat; ~ - zenke; (Ј - muzjaci B ~S O' S ~ S O' n.s. * n.s . n.s. n.s. n.s. n. s. n. s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n. s. n.s. n.s. n.s n.s. Tabela 35 M ann-Whitney U test pri poredjenju prosecnog indeksa fenotipske plasticnosti analiziranih karakteristika kod potomstva iz homo- i heterogamnih ukrstanja А ту -genotipova Drosophila subobscura gajenih па razlicitim koncentracijama skroba genotip в ?во B ? S c~ s?so S9B0 tretman karakteristika duzina razvica prezivljavanje duzina razvica prezivljavanje duzina razvica prezivljavanje duzina razvica prezivljavanje prezivljavanje * n.s. n.s. n.s. ST-+2% SK SAA * n.s. * * * n.s. * n.s. prezivljavanje * * n.s. * ST-+5% SK SAA * n.s. * n.s. * * n.s. n.s. prezivljavanje * * * * ST-+5%M SAA * n.s. * * * * * n.s . prezivlj avanj е * n.s. n.s. * 2% SK-+5% SK SAA * n.s. n.s. n.s. * * * n.s. prezivlj avanj е n.s. * * * 2%SK-+5%M SAA * n.s. * n.s. * * * n.s . prezivljavanje * n.s. * * 5%SK-+5%M SAA * * * * * n.s. n.s. n.s. * р < 0,05 SAA- specificna aktivnost a-amilaze; ST - standardni supstrat; SK - skrobni supstrat; М - maltozni supstrat; у - zenke; о -muzjaci Rezultati 41 5% skrobni supstrat . Prosecni indeksi plasticnosti heterogamnih ukrstanja B~ S0 S ~B0, za ove sredinske uslove, su u proseku najmanji . Srednje vrednosti prosecnog indeksa plasticnosti za prezivljavanje statisticki se znacajno razlikuju samo u slucaju sredina standardni --+ 2% skrobni supstrat. Potomstvo iz homogamnog ukrstanja homozigota вв ima statisticki znacajno veci prosecan indeks fenotipske plasticnosti u odnosu na potomstvo S ~ S0 i B~ S0 ukrstanja. Potomstvo iz B~ S0 ukrstanja ima statisticki znacajno manji prosecni indeks fenotipske plasticnosti u odnosu na potomstvo S'iJ Bo ukrstanja. Prema analiziranim prosecnim indeksima fenotipske plasticnosti moze se reci da jedinke Drosophila subohscum plasticnije odgovaraju u pogledu duzine razvica (najmanji prosecan indeks plasticnosti) nego u pogledu specificne aktivnosti amilaze (najveCi prosecan indeks fenotipske plasticnosti) . Iz ovoga bi se mogao izvuCi zakljucak da nepovoljne uslove sredine jedinke najverovatnije najpre izbegavaju regulisanjem duZine razvica а ne, bar pпmarno, promenom specificne aktivnosti arnilaze. Prema prosecnim indeksima plasticnosti za svako ukrstanje tesko se moze zakljuciti koje је potomstvo plasticnije (iz homo- ili heterogamnih ukrstanja) јег је РР0 dosta varijabilan u odnosu na sredine za koje se izracunava. Prosecni indeksi plasticnosti jedinki iz razliCitih ukrstanja izmedju svake dve sredine, а u okviru svake od komponenti adaptivne vrednosti zadrzavaju se u istim opsezima (najmanji za duzinu razvica, а najveci za specificnu aktivnost amilaze) Specificna aktivnost amilaze kao komponenta sa najvecim prosecnim indeksom fenotipske plasticnosti navodi na zakUucak da genotipovi adaptaЬilno odgovaraju na razlicite koncentracije skroba u hranljivom supstratu za razliku od duZine razvica i prezivljavanja ciji indeksi prosecnog indeksa fenotipske plasticnosti ukazuju na staЬilniji odgovor na izmenjene uslove sredine. Fenotipska plasticnost Ьi mogla Ьiti adaptivan odgovor na prostorno heterogene i/ili privremeno varijaЬilne sredine. Pojedinacni plasticni genotip moze produkovati nekoliko fenotipova, koji su specificno adaptirani na razliCite uslove sredine. Prikaz fenotipova svakog pojedinacnog genotipa u zadatom opsegu sredinskih uslova naziva se "norma reakcUe". Rezultati 42 Njima su definisane kvantitativne fenotipske promene nastale kao rezultat interakcija genotjpa u vise sredina. Koncept norme reakcija podrazиmeva rangjranje fenotipa koje pojedinj genotip eksprjmjra и zavjsnostj od иslova sredjne i od znacaja sи za razиmevanje иzroka fenotipske varjjaЬilnostj_ U рориlасјјј kоји sacjnjavaju genotjpovj sa prjmetnim odgovorom na promenu sredine djstriЬиcija fenotipova се Ьiti sireg opsega nego sto је to slиcaj sa genotipovima koji dаји manji odgovor. U sredinama gde se norme reakcija presecajи distribucija fenotipova ukazиje da ne postojj geneticka razlika. Sa druge strane иkoliko sи opsezi analiziranil1 sredina и regionima gde su norme reakcija nezavisno иdaljene od drugih fenotipova иосаvа se genetjcka varijaЬilnost . Prikazane norme reakcjja za prosecne vrednosti specificne aktivnostj a-arnilaze (slika 2) upucuju na postojanje znacajnog sredinskog uticaja. Najvece variranje и arnilaznoj aktivnosti potomstva razlicitih иkrstanja је и uslovima standardnog i 2% skrobnog sиpstrata . Sa povecanjem koncentracije skroba vaгjjaЬilnost u aktivnosti amilaze opada i potomstvo razliCitih ukrstanja odgovara sa smanjenjem amilazne aktivnosti . Najmanja specificna aktivnost amilaze uocava se na 5% skrobnom ј 5% maltoznom sиpstratи gde је opseg variranja za svakи od sredina slican. Kako se izmedju 5% skrobnog i 5% maltoznog sиpstrata norme reakcija presecaju one иkаzији na plasticnost u specificnoj aktivnosti amilaze, odsustvo geпeticke varijaпse и "sredпjoj" sredjnj alj i na postojaпje genetjcke vaгjjanse и fenotjpskoj plasticnosti. U пasem slucaju geпotipovj se za svaku od dve posmatrane srediпe razlikиjи u odgovoru . Ova geneticka vaгjjaЬilпost и plasticnosti iskazana је interakcijom geпotip srediпa ciji је efekat statisticki zпасајап и dvofaktorijalnoj analizi varijanse. Na slici 3 prikazane su norme reakcUa za prosecnu duzinu razvica izmedjи svake od dve sredine. Као sto је i dvofaktorijalnom analizom vaгjjanse ustanovUeno postojj plasticnost za prosecnu duzinu razvica, kao i statjsticki znacajna genetjcka vaгjjansa ali ne ј postojanje geneticke varijaпse u plastjcnostj sto pokazuje ј odsustvo statjstjcke znacajпostj za jпterakcijи genotip - sredjna. Norme reakcija pojediпih ukrstanja (B 139t8<( х B l39t80', Sшtз <( х Sшtз с)' , S ш tз '( х В sм i Bso Q х Sl3l tз 0' ) nezavisno su иdaljene od noпni reakcija drugih иkrstanja sto ukazuj e па postojaпje geneticke varijaЬilnosti. Slika2 Norme reakcija za specificnu aktivnost a-amilaze potomstva iz razlicitih ukrstanja А ту -genotipova Drosophila subobscura na dve razlicite koncentracije skroba 10,000 7,500 ~ ~ 5,000 -- - 2,500 +----------~--------~ standllГd 2% skroЬ --.- В69/611 !ј!хВ69/6ЈЋd' -e- 86916182xS218/411d' _,._ S218/4/J!j!><869/618d' --ill-- 8139182><8139180' --+- 8139182><557180' -e-S57182 ><ВI 3918d' - B802><869/618&' --- 86916182xS218/411d' ....- S218/4112><8139180' -+- DJ39/8~xS57"'0' --e- ss7"'~xS57180' -S57/8~xШ39/8d' - B802xB80d' -+- BSO~xS\3\fJd' --e- S J 3 J fJ~xSJ3JfJ d' _.,_ S \ 3 J fJ~xB80d' 10,000 ё 7,500 ~· Б l 1t " о 5,000 --·--·-- · ~--- 2,500 +----------~--------~ -+- 869/6/81J'xD69/618d' --iii- 8139/82>< B80d' ё ~ ·Б l IO,OCIO -······- 7,500 -'··-·· ~ 5,000 § standaтd 5% skrob --D69/618 2><ВSOd' 2,500 +----------~--------~ 2% skroЬ S%maJtoza -+- В69/6/8~х869/618d' __._ 869/6f8~xS213/41 1 0' .....- S218141 1!j!xS2181411 0' -м- S218/4/l !j! х869/618&" -tt'- B139/8~ x813918d' ....._ !З ! Ј9/8~хS57180' --e- S57/&~~S5718d' -S57/8~xB J J918d' - вso~xвsod' -+- B80~~ SI31fJO' --e-S J31fJ !j!xS131fJd' .....- sJЗlfJ ~x B800' ё ~ ·§ [ 1t " о 10,000 7,500 5,000 2,500 +-----------~---------~ -+- 8691618~x86916/8d' _.,_ B J 39/8~~et39/8d' -вsо~хвsо& 10,000 7,500 "·"" ё ~ "! stm1dard S%maltoza __._ 869/6fll~xS2 1 8/411 0' .....- s2!8/4/ l ~xS2 1 8/41 1 d' ~S2!8141 1 ~><8691618d' -+- B139/8!j!xS57180' --e- S5718!j!><8 1 39180' -+-BI3918!j!><В80Q' S l ikaЗ Norme reakcija za duzinu razvica potomstva iz razlicitih ukrstanja А ту -genotipova Drosophila subobscura па dve razlicite koncentracije skroba 24,000 24,000 т··-·-···· ............ _ 23,500 23 ,500 23,000 23 ,000 § ~ " 22 ,500 22,500 22,000 22,000 21 ,500 21 ,500 standard 2% skrob standard 5% skrob -+- В69/6/8~хВ69/618 d' --В6916/8 <Н69/618 d' -В69/6/8 'f>< В691618d' ----- В139/8~ ><8139/80' -e- BJ3918!j!xSS7180' -e-SS7/8!j!xSS7f8d' -SS7/8 !j!xD J З9!8 &' -iiE- B l 39/8 'f x EЗI З9/tiQ' ........_ DI З9/8 ~ ~ss7t8S --e- ss7t8~ ~ss7t8S -S57/8 ~~В!З9/SS -880~><8800' --+- B80 !j! >< SIЗI /3d' -e- SJЗ\!З QxSIЗ I/30' ........._ 8131 /З 'f>< BSQ&" - BSO'fxBSQO' --+- BSO~~S 131 13d' --e- SIЗI/З~xS I ЗI IЗr! -+- S I3 113 ~ ~ B80d' 24,000 24,000 ,... ........................................ , ...... "_" _________ --·-·············· -- .________ 23,500 23,500 23,000 23,000 ~ § " 22,500 22,000 22,500 22,000 ~- . " "-·················································· · ............................... . 21,500 +----------~~---------~ 21,500 +-----------~---------~ 2% skrob 5%skrob 2%skrob So/omaltoza --+- В69/6/8'fx86916/8d' --В69/6/8 'f>< S2 1 8/4/Id' -..- S2 1 814/ i 'f~S2 1814/ I d' -*- S2 1 8/4/ i 'f ><В69/6/8d' --+- В69/6/8~ хВ69/6/8d' -+- D69/6/S~ x S21 8/41l d' ....._ S21 814/ 1 ~xS218/4/ I Q" ~S21 8/4/ l ~ xD69/6/8Q" -if- 8139/8 'fxВJ39/8Q _...... 8!39/8'fxS57/8d' -G- S57/8QxSS7/8d' - SS718'f><8 !3918d' --.- BJ39/8~xBI39/8Q" -+- Bl3918~ xS5718d' --e- S57/S ~xS57/S r! -S57/8~xBI3918d' - BSO'fxBROd' -+- BSO'fxS\31130' -&- S I З! IЗ !j!>< S I ЗI /Зd' ......,._ S I З i !З 'fxBSOQ' -BSO~ xBSoQ" --+- BSO~ xSIЗI!Зd' --e- S 1 31 /3~xSI31 13 0" -+- SIЗ I /З ~ xBSoQ" 24,000 --------23 ,500 23,000 § " 22,500 22,000 21,500 standard 5%ma!toza -+- В69/6/8 ~х869/6/8Q" .....__ 8139/8~ xB139/8d' -вsо~хвsо& -+- В69/6/S~ xS218141 1 d' .....- s21814/ I ~ xS2 1 8/41 1 d' ~S2 1 814/ l ~ xВ69/6/8& -+- B139/S~xS57/8S --e- S5718~xSS7/8d' -S57/S~xB\3918d' -+- D80 ~ xS I 3113& --e- s J З I IЗ< B \ 39/8d' -B80~xB8oQ" -+- В69/6/S~ xS2 1 814/ I d' -.- S21814/ J 1 а manje plasticni ~ < 1. (Schlichting, 1986). Regresiona analiza analiza varlJanse regresionih pravih uradjena Је sa transformisanim vrednostima za svaku komponentu adaptivne vrednosti . Vrednosti za specificnu aktivnost amilaze su transformisane logaritmovanjem а za vrednosti prezivljavanja primenjena је arcsin transformacija kako Ьi se obezbedila homogenost varijansi. Vrednosti za duzinu razvica pokazuju postojanje homogenosti varijanse ра se transformacija nije radila. Proporcija (ili procenat) totalne (ukupne) vaпJaCtJe, u svakoj od analiziranih komponenti adaptivne vrednosti , koja је prikazana fitovanom regresijom . definisana је koeficijentom determinacije (r2) koji moze Ьiti mera jacine (cvrstine) pravolinijskog odnosa (zavisnosti) z ~ о ~ 1 т t """ I H а Р' """""" ~ ~ ~ оо -<> """""" """ (D """ ~~~ § § "8 ·g § § § ~~~ ~ е: ~ оо "' ..., tp -Ю оо Ф.Ю"" ~ (D &§1 ~ ' ., § § ·g § ·g ·g § ~ & ~~ ~ ~ ~ ~ а ~~ "' ~'!: с : Р' t H t H N N Р' Е2 ~ ~ ., g; ~ ~ "О ~ ~~ ~ .15 ~~ ~ ..., iH 111 (D N< <" 0, ~ 0, ~ З. ~ro ~ § ·g § § § § § ~!? § ·g § § § § ~ Р' ~ ~~ o.. ;:;g; ~ оо g; ~~ ~ "' ~'!: t т т н т 1 (JQ (D ~S:!~ N &; ~ ~ ::s iH ., .:Ђ ;е~ ~ о iH ...... [ -о · а. о 0". ~ о,. ~ < о; о; Р' Ф Н Ф Н t;:, '; Hl а Hl "' ~ ;::;--., ~ "' " "' " '#. о; §_ о; ~ "' + 1 t ~ + 1 t ;.:: с:;- ~ ~ ~ Hl а с:;- w iO .i;; "' Hi ("') ;.:: '; 0,. ~ 0,. ! !:::> о, ::s Р' р.. < (D 1 + t 1 + t ..., ~ 111 """ ~ ~ $ """ ~ ~ ~ ~ оо "' -ю ~а:; w ~ е: ~ оо "' х <:» оо g~ ~ а, ? § § § § § § ·g "" "'"' § ·g ·g § § § § 8.§~ ...... 0,. ~$ (D ~~ !! ?';""" "' о н т н т ::s а (D ~~~ ~~~ ::s ., ~ ...... ..., Hi i iH ~ а t.!::: о.. ~ (D о; о; rJ] Н + Н + 1f о НЈ ш cr" Р' gi~ "' ~ о, " о, "' ., о; g о; ~ + 1 t ш + 1 t ~ И! ~ ~ ~ -оо оо W -ю .i;; Hi о,. ~ ~ ! Rezultati 44 U nasem slucaju to bi moglo znaCiti da povecanje koncentracije skroba uslovljava povecanje ili smanjenje vrednosti analiziranih komponenti adaptivne vrednosti (pozitivan ili negativan koeficijent regresUe). Као polazna tacka uzet је standardni supstrat koji је, kao optimalna sredina, pored skrobom bogat i drugim hranljivim sastojcima (saharoza i kvasac) i na kome jedinke uspesno kompletiraju razvice. U testiranju znacajnosti linearne regresiJe polazi se od predpostavke da nema linearne zavisnosti posmatranih komponenti adaptivne vrednosti u odnosu na koncentracUu skroba u hranljivom medijumu tj. koeficijent regresUe ~ = О i fitovana regresiona prava paralelna је sa Х osom (koncentracija skroba). Regresiona analiza uradjena је za pojedinacna ukrstanja i za svaku komponentu adaptivne vrednosti: specificnu aktivnost arnilaze, duzinu razvica i prezivljavanje na standardnom supstratu, 2% i 5% skrobnom i 5% maltoznom supstratu. Prema sprovedenoj regresionoj analizi moze se zakljuciti da su sva ukrstanja, za svaku od komponenti adaptivne vrednosti, manje plasticni (~ < 1 ). Promena specificne aktivnosti amilaze sa promenom koncentracije skroba zapaza se kod potomstva homogamnih ukrstanja homozigota S2!s/4/I, Ss71s i Sвиз ali i kod potomstva iz heterogamnih ukrstanja S2ls!4!l 'J! х В69!6!8с3', Sш;з <Ј! х Bsoc3' i Bso '( х Sш;з Q' (tabela 36 i slika 5). Analize varijanse linearne zavisnosti specificne aktivnosti arnilaze od koncentracije skroba u supstratu kod pomenutih ukrstanja pokazuju statisticki znacajnu zavisnost (koeficijent regresije је statisticki znacajno razliCit od 0). Kako u svim pomenutim slucajevima koeficijent regresiJe za specificnu aktivnost amilaze ima negativnu vrednost moze se zakljuciti da sa povecanjem koncentracije skroba kao i prisustvo 5% maltoze (potpuno odsustvo skroba i aktiviranje drugih enzimskih sistema) dolazi do smanjenja specificne aktivnosti amilaze. Koeficijent determinacUe (r\ kao mera jaCine pravolinijske zavisnosti, se u ovim slucajevima krece od 38,6% - 60,2%. U ovom procentualnom rasponu је ukupna varijacija specificne aktivnosti amilaze koja pokazuje linearnu zavisnost u odnosu na koncentraciju skroba u hranUivom supstratu. Tabela 36 Regresiona analiza specificne aktivnosti a-amilaze, duzine razvica i prezivljavanja potomstva iz razlicitih ukrstanja А ту -genotipova Drosophila subobscura na hranljivim supstratima гazlicite koпcentгacije skroba - --- ---------- - -------- -- ------ ------ SAA .~. ь duzina razvica ~ ь prezivljavaпje ~ ь в69/6/8 9 х в69/6/sо -0.187 -0.020 в69/6/8 9 х в 69/6/s o -0 .046 -0.017 в69/6/8 9 х в69/6/8о 0.597 3.491 в69/618 'i' х s 2!8/41l o -0.474 -0.037 в69/6/8 9 х s 2!8/4/ l o 0.455 0.174 в69/б/s <ј' х s2!8/4/ l o 0.349 1.480 s2!8/411 'i' х s2!8/4/ lo •• s21 8/4/J 'i' х s 2!8/4/J о • s2!8/4/ l <ј' х s218/41l o -0 .725 -0.077 -0.679 -0 .243 0.413 2.717 s 218/4/J 'i' х в69/6/8о • s218/4/ 1 'i' х в69/6/8о S2I8141I 'i' х В691618о -0.622 -0.035 0.227 0.064 0.669 3.480 BI 3918 <;?x BI3918o -0.393 -0.032 BI 39/8<;?x BI 3918o -0 .290 -0.126 в 139/8<;? х в 139/80' -0.205 -1.066 В 139/8 <;? х Ss7/8o -0.465 -0.069 BI 3918<;?x Ss718o -0.263 -0.074 BI 39/S<;?x Ss718o -0.362 -2.066 Ss718 <;? х Ss718o •• Ss718<;?x Ss7/8o Ss718<;?x Ss718o -0.776 -0.120 0.067 0.019 0.506 1.873 Ss7/8<;?x BI 39/8o 0.034 0.002 S s718<;? х В 139180' 0.271 0.039 S s7/8<;?x 813918o -0.039 -0.289 В8о<;?х В8оо -0.280 -0.034 Bso <;?x B 8oo 0.137 0.037 В8о <;?х В8оо -0.319 -1.803 В8о<;?х S 131130' •• B so<;? х S 13 113 0' B 8o<;?x S13 113o -0.761 -0 .125 0.167 0.040 -0.290 -1.203 S 131 /З <ј' х S 13 113 0' ** s 13 1/3 <;?х s 13 1130' SЈЗЈ /З <;?х SЈЗ Ј/30' -0 .739 -0 081 -0.308 -0.072 0.595 2.726 SI31139x B8oo -0.768 -0.122 ** S 1 3 1 /з<;? х В8оо 0.373 0.076 SI З I IЗ <;?x B8oo 0.108 0.392 • • • р < 0,05 р < 0,01 SAA - specificna aktivnost a-amilaze; ~ - zenke; о -muzjaci •• Slika 5 Graficki prikaz lineame regresije za specificnu aktivnost a-amilaze,duzinu гazvica i pгeziv ljavanje potomstva iz razlicitil1 нkгstanja honюzigotnih А ту -genotipova Dгosophila subobscura na supstratima razlicite koncentracije skroba Е ~ .s ~ а. 01) Е § 1.000 0.750 0.500 0.250 specificna aktivnost o:-amilaze у~ -0 .0 197х + 0.5913 R2 ~ 0.0349 --- -- '- ~ А • --- -=- -- ----- - --- 4- ------------- - 0.000 +----,----,-----.-----,--- 0 2 з 4 supstrati • B69/6/8'j'xB69/6/sQ Е ~ .s s Е а. Е' § 1.000 specificna aktivnost o:-amilaze у~ -О.ОЗ65х + 0.7618 R2 = 0.2246 • 0.750 ---- - • ------------ --------- ' - 0.500 ----- ----- --- ----- ------~ -- 0.250 0.000 +----,----г-----т----,--- о 2 з 4 supstrati • B69/6/8'j'xS218/41ld' § -о "§ -о cluZiлa razviCa 25 т - - - - - - - - - - -у ~ -~0~6~х ~ 2~0~5 - - - - - - - - - - R' = 0.002 1 24 ~ - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 23 + ------: ~ 8 • • • • 22 _ј_ - - - - - - - - - - - - - - - - - - t - - - - - - - - - 21 ~ - - - - - -- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 20 +----.----.----,----,---- о • 8691618~ хВ691618& 25 24 2З г- 22 21 2 з duZ.iпa razviCa у = 0.1 739х + 22.331 Rz = 0.207 • • 4 supstrati 20 +- --.----,----.----.---- о 2 з 4 supstrati • 86916/8~ xS218/411& % 100.000 75.000 50.000 25.000 pre7jvljavanje ----- ---- ---------------- - у~ 3. 4915х + 54.055 R2 ~ 0.3569 о ---- ----- ----- ----- ---- --- - о 0.000 +----т----г------,.----г-- о 2 з 4 supstrati • 869/6/S'j' xB69/6/8Q' % 100.000 75.000 50.000 25.000 preZivljavanje г-- y ~ I.48x+59.151 R2 ~0. 1217 0.000 +-----,.----,----.-----,.-- о 2 з 4 supstrati о B69/618'i' xS218/41ld' 1 - standardni supstrat; 2 - 2% skrobni supstrat; З - 5% skrobni supstrat; 4 - 5% maltozni supstrat Slika 5 (nastavak) Graficki prikaz lineame regresije za specificnu aktivnost a-amilaze,duzinu razvica i prezivljavanje potomstva iz razlicitih ukrstanja homozigotnih А ту -genotipova Drosophila subobscura na supstratima razlicite koncentracije skroba 1.000 specificna aktivnost cx-amilaze 5 • у ~ -0.0769х + 0.9093 ~ .5 0.750 -~~'--~ е Р. "" 6 0.500 * о 0.250 ~ - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 0.000 +----.-----.------,-----.-- 0 2 з 4 supstrati • S2I8/4/J~xS2 I 8/4/Io ё ~ .5 ~ е Р. ОЈ) Е с:) о 1.000 0.750 0.500 specificna aktivnost cx-amilaze ------- ----------- --------- у= -0.0353х + 0.7713 R2 = 0.3863 • -- - , - -- "'"'"i ---- -r-= * 0.250 ~ - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 0.000 +----.----.-----,------,--- о 2 з 4 supstrati • S2181411 ~хВб91618о · а "' -о duZina razvica 25 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 24 2З у = -0 .2 426х + 24.53 • R2 = 0.4614 . ~ • 22 ~ - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 21 ~ - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 20 +----.----.----.----.---- о 2 з 4 supstrati • S21814/I ~x S21814/1 o 25 duZina razvica у= 0.063бх + 23.01 R2 = 0.0513 § 24 -о • • 2З 22 ~ - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 21 ~- -- -- --- --- -- -- - - - -- -- - ----- 20 +----.----.----.----.---- 0 2 з 4 supstrati • S2181411~хВб91618о % % 100.000 Т ______ -p~e~~~v~nj~ __ у=2.7171х+52.9б; -- ------- 75.000 l.. _ _ _ R' = 0.1704 ---------- 50.000 + - - - - -._ - - - - - - - - - - ... - - - - - - - - - 25.000 ~ - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 0.000 +-----,----.----.,-----,-- о 2 з 4 supstrati • S218/4/1 ~xS2 18/411o 100.000 Т _______ p~e~~j~v~n~ _ _ __ у=3.4804х+ 49.491 ------ 75.000 -Ј- _ _ _ _ _ _ R' = 0.447 --.--- 50.000 - - - - - ==--- - - - -· - - - - - - - - - - - - - - - 25.000 ~ - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 0.000 +-----,----.,----.,-----,-- о 2 4 supstrati • S21814/1~ xB691618o 1 - standardni supstrat; 2 - 2% skrobni supstrat; З - 5% skrobni supstrat; 4 - 5% maltozni supstrat Slika 5 (nastavak) Grafi.Cki prikaz linearne regresije za specifi.Cnu aktivnost a-amilaze,duzinu razvica i prezivljavanje potomstva iz гazlicitih ukrstanja homozigotnih А ту -genotipova Drosopl7ila subobscura na supstratima razlicite koncentracije skroba specificna aktivnost cx-amilaze 1.000 ---------------------------- Е 0.750 ~ у= -0 . 0324х + 0.6442 R' = 0 . 154З • t -~ 0.500 _____ !. ________ - ~ ---::...~---- о. 1'f § 0.250 о. 000 +-------,--------,---------.-------г--- о 2 з 4 supstrati • Bl39/8xB139/8o 1.000 specificna aktivnost cx- amilaze А у = -0.0692х + 0.9024 Е ] ~~~~~ '"" 0.750 .!Ј е о. "" Е § 0.500 0.250 0.000 о • Bl 39/8xS57/8o . - - - - -. - - - - - - • 1 2 з 4 supstrati duZiлa razviCa 25 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 24 у= -0. 12 63х + 23.968 R' = 0.0841 ____ .... __ r-- .- ----- --- · • 23 -~ .", 22 21 20 +-------.-·------.-------.--------.--- 0 • ВIЗ9/8 <ј>х В139/8о 25 24 -~ 23 .", 22 21 20 о 1 • BlЗ9/8 x S57/8o 2 duZina razvica у = -0.0742х + 23.231 R' = 0.069 4 supstrati - . -- --- 2 з 4 supstrati % --------preZiv\javanje _ _ _ _ _ _ 100.000 т---- у=- 1 .0659х+49. 129 R' = 0.0422 75 .000 50.000 - - - - _._ - - - - - 25.000 0.000 +---------,-------.------,.--------,---- 0 2 4 supstrati • ВIЗ9/8<ј> хВIЗ9/8о % 100.000 75.000 50.000 25.000 0.000 о • BlЗ9/8 xS57/8o preZiv1javanje у= -2.0655х + 55.259 R' =O.l307 :- о - ... 1 2 з 4 supstrati 1 - staвdardni supstrat; 2 - 2% skrobni supstrat; 3 - 5% skrobni supstrat; 4 - 5% maltozni supstrat Slika 5 (nastavak) Graficki prikaz linearne regresije za specificnu aktivnost a-ami laze,duzinu гazvica i prezivljavanje potomstva iz гazlicitih ukгstanja homozigotnih А ту -genotipova Dгosophila subobscuгa па supstгatima razlicite koncentracije skroba 1.000 Е 0.750 ~ ·;:; -е о.5оо p.. ;g' § 0.250 specificna aktivnost a - amilaze --- ------------------- ----- • у~ -0. 11 99х + 1.0037 R2 ~ 0.60 19 ----------------- ~- -- ----- - 0.000 -t----,----,-----,-----.,.-- о 2 з 4 supstrati • S57/8 хS ЈЗ! /Зо % 100.000 75.000 50.000 25.000 0.000 о • В8О<;'хВ800 % 100.000 75.000 50.000 25.000 . preZivljavanje у~ - 1.8031х + 45.59 R2 ~0. 1 02 .-- - - - - - - - - --- -- -. --- . 2 з preZivljavaпje у~ -1 .2032х + 64.535 R2 ~ 0.0843 . 4 supstrati .. . . 0.000 +-------,------,------..,--------,-- о 2 з 4 supstrati • B80<;'xS J31 /3o 1 - standardni supstrat; 2 - 2% skrobni supstrat; З - 5% skrobni supstrat; 4 - 5% maltozni supstrat Slika 5 (nastavak) Graficki prikaz linearne regresije za specificnu aktivnost a-amilaze,duzinu razvica i prezivljavanje potomstva iz razli citih ukгstanja homozigotnih А ту -genotipova Dmsophi!a subobscura na supstгatima razlicite koncentracije skroba 1.000 specificna aktivnost a.-amilaze ----------------------- - --- А у~ -0.0806х + 0.7592 R2 ~ 0.5468 Е 0.750 +- -- -- • - -------- __ ·- ____ __ __ _ ~ .s ~ 0.500 5. Е" § 0.250 ~А .о- ---- "---- . 0.000 +-----,------,--------.,------,.-- о 2 з 4 supstrati А SIЗIIЗ\?xS I31 13o 1.000 Е 0.750 ] t 0.500 Е" § 0.250 specificna aktivnost a.-amilaze ----- ж --------------------- у~ -0.1219х + 0.9983 R2 ~ 0.5897 0.000 +----,------,.---------.,------,.-- о 2 з 4 supstrati А S IЗIIJ\?xB80o duZina razviCa % preZivlj avaпje 25 100.000 У~ ·0.0722х + 22.32 24 .ј_ - _ _ _ _ R2 ~ 0.0946 -------- - ----- - - ---- --- У~ 2 . 7262х + 53.755 75.000 ј_ _ _ _ _ R2 ~ 0.354 ---- --- - ---- -L ----- - ---- ~--------- :. . "§ 2З -о .. 50.000 22 • 21 25.000 20 +-------,--------,-------,-------.--- 0.000 +------.,----,-----..-------.-- о 2 з supstrati о 2 4 supstrati • SI3113'j'xS I31 13o • SIЗ I IЗ\?xSIЗI/30 duZina razvica % preZivljavanje 100.000 25 у~О.076х+2 1. 764 у~ 0.392Ix + 50_29 24 .L-- _ _ _ R'~O. I394 ---------------- ---- --- 75.000 l_ _ _ R' ~ O.Oll7 - - - -- - 2З § -о 50.000 . -~ 22 _____ ..,. • • t • 21 25.000 20 +--------.--------.-------.----·----,------ 0.000 +-~----.--------,---------,.---------,--- о 2 4 supstrati 0 2 з 4 supstrati • SIЗI IЗ 'j'xB80o • SIЗIIЗ'j'xB80o 1 - standardп i supstrat; 2 - 2% skrobпi supstrat; 3 - 5% skrobпi supstrat; 4 - 5% шaltozпi supstrat Rezultati 45 Statisticki znacajna linearna zavisnost prosecnog vremena formiranja adulta od koncentracije skroba uocava se samo u slucaju potomstva iz homogamnog ukrstanja homozigota S218/4/l- Sa povecanjem koncentracije skroba prosecno vreme formiranja adulta (duzina razvica) se skracuje. Duzina razvica је sa 46% pravolinijski zavisna od koncentracije skroba u odnosu па ukupnu varijaciju posmatrane komponente adaptivne vrednosti. Prezivljavanje potomstva homogamnih ukrstanja homozigota В691618 i S 13111 i heterogamnog ukrstanja s218/4/l Cf1 х в69/6/8о statisticki је znacajno linearno zavisno od koncentracUe skroba u supstratu. Povecanje koncentracije skroba u supstratu uzrokuje procentualno bolje prezivljavanje potomstva navedenih ukrstanja. ProporcUa (procenat) ukupne varijacije prezivljavanja је u opsegu od 35,4% - 44,7% linearno zavisna od koncentracije skroba. Neki opsti zakljucak bi bio da se sa povecanjem koncentracije skroba smanJUJe specificna aktivnost arnilaze skoro kod svih ukrstanja, kod veCine povecanje duzine razvica а sarnim tim i bolje prezivljavanje sa ili bez statisticki znacajne linearne zavisnosti od koncentracije skroba u supstratu. Rezultati 3.2. Uticaj kontinuirane i nagle promene sredine na specificnu aktivnost a - amilaze, dinamiku razvica i prezivljavanje jedinki Drosophila suboscura 46 Koпtiпuiraпa promeпa srediпe podrazumeva da svaka sledeca geпeracija potomstva jedinki Drosophila subobscura kompletira razvice па vecoj koпceпtraciji skroba u supstratu u odпosu па roditeljsku geпeraciju. U takvim uslovima srediпe aпaliziraп је odgovor па postepeпe promeпe koпceпtracije skroba u supstratu tokom cetiri geпeracije. Odgovor u пaglim promeпama uslova srediпe aпaliziraп је u geпeractjt potomstva roditelja Cije је razvice kompletiraпo u optimalnim uslovima srediпe, u smislu hranljivog sastava supstrata. Za пagle promeпe uslova srediпe uzeta је koпceпtracija skroba па kojoj su jedinke cetvrte geпeracije u koпtiпuiranim uslovima srediпe kompletirale svoje razvice (9% skrobni supstrat). З .2.1. Specificna aktivnost a-amilaze u kontinuiranim 1 naglim promenama sredine Prosecпe vredпosti specificпe aktivпosti a-amilaze prikazaпe u tabeli 37 pokazuju da potomstvo koje је kompletiralo razvice u optimalnim uslovima srediпe (staпdardni supstrat) ima пajvecu aktivпost amilaze. Njihove vredпosti variraju u raspoпu od 3,64- 9,18 (specificпa aktivпost a-amilaze izrazeпa kao OD mg proteiпa!O, 1 ml homogeпata). Potomstvo jedinki sa staпdardпog supstrata cije se razvice odvijalo па 3% skrobпom supstratu koпtiпuiranih promeпa koпceпtracije skroba i 9% skrobпom supstratu пaglih promeпa koпceпtracije skroba u hranljivom medijumu pokazuje smапјепје amilazпe aktivпosti. Na 3% skrobпom supstratu aktivпost a-amilaze potomstva varira od vredпosti 2, 70 - 4,04. U uslovima пaglih promeпa koпceпtracije skroba (9% skrobni supstrat) potomstvo pokazuje vапrапЈе vredпosti za specificпu aktivпost amilaze u raspoпu od 2,21 - 3,53. Najvecu specificпu aktivпost amilaze (9, 18) pokazuje potomstvo pareпtalпe geпeracije па staпdardпom supstratu iz heterogamnog ukrstaпja homozigotnih geпotipova Sш13 '( i В800 а пајmапјu (3,64) potomstvo iz homogamnog ukrstaпja homozigotпog geпotipa В 13918. Tabela 37 Srednje vrednosti specificne aktivnosti a.-amilaze А ту -genotipova Drosophila subobscш·a u postepenim i naglim promenama koncentracije skroba genotip supstrat SAA±S.E. standard 8.15 ± 1,41 standard ~ 3% SK 4.04 ±0,44 Ss7189 х Sш8d' 3%SK~6% SK 4.76 ±0,22 6% sк~ 9% sк 4.27 ±0,43 standard ~ 9% SK 3.49 ±0,11 standard 5.09 ±0,92 standard ~ 3% SK 3.65 ±0,23 Sl31t39 х Sшt36 3%SK~ 6%SK 4.00 ±0,35 6% sк~ 9% sк 2.69 ±0,19 standard ~ 9% SK 2.47 ±0,06 standard 6.67 ± 1,10 standard ~ 3% SK 3.65 ±0,28 s21 8/4tl9 х s218/4tl ё 3% sк~6% sк 4.99 ±0,29 6% sк~9% sк 3.60 ±0,22 standard ~ 9% SK 3.47 ±0,54 standard 4.20 ±0,45 standard ~ 3% SK 2.72 ±0,01 8 69/6/89 х 8 69/6/86 3%SK~6% SK 3.24 ±0,29 6%SK~9% SK 3.04 ±0,05 standard ~ 9% SK 2.87 ±0,35 standard 4.45 ±0,28 standard ~ 3% SK 3.79 ±0,12 88о 9 х 8 so6 3%SK~ 6%SK 4.81 ±0,54 6% sк~ 9% sк 2.97 ±0,16 standard ~ 9% SK 2.41 ±0,44 standard 3.64 ±0,14 standard ~ 3% SK 2.70 ±0,10 8139/89 х 8139/86 3%SK~6% SK 3.34 ±0,39 6%SK~9% SK 2.72 ±0,21 standard ~ 9% SK 2.70 ±0,40 standard 4.00 ±0,32 standard ~ 3% SK 2.77 ±0,25 Ss11s9 х 8139/86 3% sк~6% sк 3.04 ± 1,03 6% SK~9% SK 2.54 ±0,14 standard ~ 9% SK 3.05 ±0 ,38 standard 9.18 ±1,24 standard ~ 3% SK 3.36 ±0,24 Sшt3 'i' х 8806 3% sк~6% sк 2.31 ±0,20 6% SK~9% SK 2.91 ±0,34 standard ~ 9% SK 2.74 ±0,28 standard 5.19 ±0,21 standard ~ 3% SK 3.68 ±0,51 s 218/4/19 х 869/6/86 3% sк~6% sк 2.59 ±0, 10 6% SK~9% SK 3.68 ±0,27 standard ~ 9% SK 3.18 ±0,03 standard 5.32 ±0,62 standard ~ 3% SK 3.63 ±0,05 869/6/89 х S218/4/IJ 3% sк~6% sк 3.23 ±0,49 6% SK~9% SK 2.96 ±0,09 standard ~ 9% SK 3.53 ±0,19 standard 9.03 ±1,61 standard ~ 3% SK 2.92 ±0,23 8 8o'i' х S шt3Ј 3% sк~ 6% sк 3.98 ± 1,05 6% sк~ 9% sк 2.89 ±0,16 standard ~ 9% SK 2.21 ±0,23 standard 8.13 ±0,85 standard ~ 3% SK 3.29 ±0,49 8139,89 х sшs& 3% sк~6% sк 2.97 ±0,25 6% SK~9% SK 3.46 ±0,31 standard ~ 9% SK 3.49 ±0,26 SAA- specificna ak:tivnost a.-amilaze; SK- skrobni supstrat; 'i' - zenke; Ј - muzjaci Rezultati 47 Potomstvo, parentalne generaCIJe sa standardnog sиpstrata, na 3% skrobnom sиpstratи ima najvecи ( 4,04) arnilaznи aktivnost и slисаји homogamnog иkrstanja homozigota S5718 а najmanjи aktivnost arnilaze и slисаји jedinki iz homogamnog иkrstanja homozigotnog genotipa Вш;s. U naglim promenama иslova sredine (9% skrobni sиpstrat) potomstvo parentalne generacije sa standardnog sиpstrata ima najvecu amilaznи aktivnost (3,53) kod jedinki iz heterogamnog иkrstanja B69161sc;> х S2t8141tc3' · Najmanja amilazna aktivnost (2,21) иосаvа se kod heterogamnog иkrstanja homozigotnih genotipova Bso c;> х Stзt !З c3' · Razmatrajи6i promenи specificne aktivnosti amilaze и иslovima postepene promene koncentracije skroba и hranljivom supstratи analizirano је i potomstvo F2 i Fз generacije Cije su parentalne generacije kompletirale razvice na 3% i 6% skrobnom sиpstratи . Vrednosti specificne aktivnosti a.-amilaze и slucaju F2 potomstva na 6% skrobnom supstratu varira od 2,31 - 4,99 а za F3 potomstvo na 9% skrobnom sиpstratи vrednosti variraju od 2,54 - 4,27. U odnosu na parentalnи generaciju sa 3% skrobnog supstrata potomstvo F2 generacije na 6% skrobnom supstratи reagиje na promenи koncentracije skroba u sиpstratu sa povecanjem arnilazne aktivnosti. Sa druge strane, njihovo potomstvo, F3 generacija, na 9% skrobnom supstratи pokazиje nisku amilaznи aktivnost. Potomstvo homogamnih ukrstanja homozigota s218/4/l i Ss7/8 и Fз generaCIJI Ima najvecu amilaznи aktivnost ( 4,99 i 4,27) . Najmanje specificne aktivnosti na 6% skrobnom supstratи ima potomstvo F2 iz heterogamnog иkrstanja S 13 ш с;> х В8о с3' (2,31) а na 9% skrobnom supstratи potomstvo iz heterogamnog иkrstanja S5718 c;> х В 139;8с3' (2,54) . DvofaktorUalna analiza vaпJanse prosecnih vrednosti specificne aktivnosti a.- amilaze razlicitih homo- i heterogamnih ukrstanja u uslovima razlicite koncentracije skroba (tabela 38) ukazuje na statisticki znacajan efekat genetickih i sredinskih faktora kao i na znacajan efekat njihove interakcije. Na osnovu dobijenih rezиltata moze se reCi da је potomstvo, kako u kontinиiranim tako i u naglim promenama uslova sredine fenotipski plasticno u pogledи arnilazne aktivnosti. Statisticka znacajnost za interakcijи genotipa i Rezultati 48 sredine govori u prilog postojanja znacajne varijabilnosti u fenotipskoj plasticnosti potomstva iz posmatranih ukrstanja. Koeficijent varijacije geneticke varijanse ukazuje na oko 16% relativnog variranja specificne aktivnosti a-amilaze. Tabela 38 Dvofaktorijalna analiza varijanse specificne aktivnosti a-arnilaze Amy-genotipova Drosophila subobscura pri postepenim i naglim promenama sredine df MS F Genotip 11 0,051 6,942 ••• Supstrat 4 0,491 66,761 ••• GxS 44 0,021 2 905 ••• , Error 120 0,007 ••• р < 0,001 Detaljn~a analiza uticaja pojedinacnih faktora i njihove interakcije na arnilaznи aktivnost uradjena је LSD testom. Prosecna specificna aktivnost a-arnilaze potomstva razlicitih ukrstanja u kontinuiranim i naglim promenama uslova sredine statisticki se znacajno razlikuje u 50% slucajeva (tabela 39). Potomstvo razliCitih ukrstanja с;је se razvice odvijalo па standardnom supstratи, и pog!edи prosecne amilazne aktivnosti statisticki se znacajno razlikuje u odnosu na potomstva iz kontinuiranih (3% skrobni sиpstrat) i naglih promena (9% skrobni supstrat) иslova sredine (tabela 40). U okviru postepene promene koncentracije skroba u supstratи razlike и arnilaznoj aktivnosti иосаvаји se izmedju potomstva sa 6% i 9% skrobnog supstrata. Tabela 40 LSD test efekta supstrata na dиzinи razvica jedinki tz razliCitih ukrstanja Amy-genotipova Drosophila subobscura ST ST-*3%SK 3% ST-* 6% SK 6% SK-* 9% SK ST--* 3% SK * 3% SK--* 6% SK n.s. 6% SK--* 9% SK * ST--* 9% SK * n.s . р<О , О5 ST - standardni supstrat; SK - skrobni sиpstrat Tabela 39 LSD test efekta genotipa na duzinu razvica potomstva Drosophila subobscura iz razliCitih ukrstanja Amy -genotipova genotipovi B.,i,/82 хБ.,/618& в.,/6/82 x s218/4/lo s218/4/ i~ xs218/4/1o 8218/4/JQ хв 69/6/8о В ш/8~ х Б 1 39/8о в IJ9/8Q х s Ј7180 SJ7/82 xsJ7/80 SJ7/s2xБ l з9/8o Вsо2 хБ803 Bso2 х sш!Ј& Sш!Ј2хSш!Ј& В,9!618Я x S218i4ilo n.s. 8218/4/I Q Х $218/4/ЈЈ * * s218/4/12 хв69/6/8о n.s. n.s. * Вш/82 хБш/8о n. s. * * * Bшi82x SJ718o * n.s. n.s. n.s. * Sпi82x sJ718o * * n.s. * * * SJ7/s2xБшi8o n.s. * * * n.s. • * Bso2xБso,; n.s. n. s. * n.s. * n.s. * * Bso2xSш!J~ n.s. n.s. * n.s. * n.s. * * n.s. S 131 /J 2 x sш!J~ n.s. n.s. * n.s. n.s. n.s. * * n.s. n.s. S",мхБоо~ n.s. n.s. * n. s. * n. s. * * n. s. n.s. n.s. ~- - . р<О ,О5 х S218;411<3' иkrstanje. Prosecna specificna aktivnost arnilaze potomstva na 3% skrobnom sиpstratи iz S218;4;1<;> х в69/6/8<3' иkrstanja znacajno је veca и odnosи na prosecnи arnilaznи aktivnost potomstva iz istog иkrstanja na 6% skrobnom sиpstratи. AnalizirajиCi aktivnost amilaze izmedjи potomstva na 6% i 9% skrobnom sиpstratи иосаvа se znacajno veca arnilazna aktivnost na 6% skrobnom sиpstratи za homogamno иkrstanje homozigota S218;4;1 ali i znacajno manja и slисаји heterogamnog иkrstanja S2t 81411 <;> х В691618 <3' · Statisticki znacajno veca prosecna specificna aktivnost arnilaze potomstva (parentalna generacija) na standardnom sиpstratи и odnosи na potomstvo (F 1 generacija) sa 3% skrobnog sиpstrata иосаvа se kod svih homo- i heterogamnih иkrstanja genotipova Вш;g i Ss7/8 osi:n и slисаји homogamnog иkrstanja homozigota B 139;g. Prosecna specificna aktivnost arnilaze potomstva iz heterogamnih иkrstanja za В8о <;> х Sш/3<3' i slЗ IIЗ х B&od' znacajno је veca na standardnom sиpstratи и odnosи na 3% skrobni sиpstrat. Potomstvo iz S ЈЗш <;> х Вgм иkrstanja ima znacajno vеси arnilaznи aktivnost na 6% skrobnom sиpstratи и odnosи na potomstvo istog иkrstanja na 3% skrobnom sиpstratи. Potomstvo F2 generacije homogamnih иkrstanja homozigota В80 i S13113 na 6% skrobnom sиpstratи ima znacajno vеси amilaznи aktivnost и odnosи na homozigotno potomstvo F3 generacije na 9% skrobnom sиpstratи. U naglim promenama иslova sredine parentalna generacija na standardnom sиpstratи tma statisticki znacajno vеси amilaznи aktivnost и odnosи na svoje potomstvo sa 9% skrobnog sиpstrata za sva иkrstanja osim и slисаји heterogamnog иkrstanja S5118 <;> х В 1 3918<3'. Tabela 41 LSD test efekta iпterakcije genotip- sredina za specificnu akt i vпost cx-amilaze kod potomaka iz razliciti \1 нkrsta nja Alny -genotipova Drosophila subobscura pri postepenim i nagl im promenama koncentracije skroba В69/61в~ xB69!61s& в69/6/82 xs2J8/4/Jc S21BI4112 xS21814116 S218!4112xB69161&6 ST ST- )' 3% SK 3%SK~6%SK б% sк~ 9% sк ST ST- ) Ј% SK 3% SK- ) 6% SK 6% SK-? 9% SK ST ST- > 3% SK 3% SK---:. 6% SK 6% SK~ 9% SK ST ST..-.?3%SK 3% SK-4 6%SK бо/оSК-4 9% SK ST-4 3%SK • • • • 3% SK-; 6% SK n.s. n.s . n.s. • 6%SK_, 9% SK n.s. ll .S. . • ST-->9%SK • n.s. • n. s. • n.s. • n.s. в139/8~хв , 39/86 В , з91в xSs718& S571в?xSs,!s& S57182xB , з9/s& ST ST-?3%SK З% SK-4 6%SK 6% SK-4 9% SK ST ST-4 3% SK 3% SK-4 6%SK 6% SK-t 9% SK ST sт--. З% sк З% SK-4 6%SK 6% SK--:~o 9% SK ST sт--. з%sк Зо/оSК-4 6% SK бо/оSК-4 9% SK ST-4 3% SK n.s. • • • 3% SK-) 6% SK n.s. n. s. n. s. n.s. 6% SK-4 9% SK n.s. n. s . n.s. n. s. ST-? 9% SK • n. s. • n. s. • n.s. n.s. n.s. BsoQxBвo& ВвоQхS Ј зЈ!з& s13!/3Q xs13ll36 S13113 xBso& ST ST-43%SK 3% SK-4 б% SK 6% SK-4 9% SK ST ST-4 3% SK 3% SK-4 6% SK 6% SK-) 9% SK ST ST-? 3% SK 3% SK-4 6% SK 6% SK--t 9% SK ST ST-t 3% SK 3% SK4 6% SK 6% SK---+ 9% SK ST-? 3% SK n.s. • n. s. • 3%SK--+ 6% SK n.s. n.s . n.s. • 6%SK-4 9% SK • n.s. • n.s. SТ--7 9%SK • n.s. • n. s. • n.s. • n.s. 'р<О,О5 ST - standardni supstrat; SK- skrobni supstrat; '!' -zenke; о- muijaci Rezultati 50 Statisticki znacajne razlike (LSD test interakcije genotip - sredina) u specificnoj aktivnosti a-amilaze izmedju potomstva svih ukrstanja na svakom od supstrata kontinuirane i nagle promene sredine prikazane su u tabeli 42. Najveci procenat (53,03%) prisutnih razlika u amilaznoj aktivnosti izmedju potomstva razliCitih ukrstanja zapa.Za se na standardnom supstratu а najmanje prisustvo razlika (9%) u aktivnosti amilaze uocava se izmedju potomstva Cije se razvi6e odvijalo na 3% skrobnom supstratu. Na 9% skrobnom supstratu u slucaju postepenih promena koncentracije skroba razlike u pogledu amilazne aktivnosti izmedju potomstva razlicitih ukrstanja prisutne su oko 15% slucajeva sto је slucaj i sa potomstvom Cije se razvice odvijalo na 9% skrobnom supstratu u uslovima naglih promena skroba u hranljivom supstratu (oko 18%). Iz ovoga bi se moglo zakljuCiti da potomstvo posmatranih ukrstanja slicno reaguje na promenu koncentracije skroba u pogledu specificne aktivnosti amilaze. U sredinskim uslovima gde su razlike u aktivnosti amilaze potomstva zastupljenije (standardni supstrat sa 53,05% i 6% skrobni supstrat sa 42,42%) moguce је da se radi о boljoj prilagodjenosti na optimalne uslove sredine kao i na sredinu sa povecanom koncentracijom skroba koji indukuje amilaznu aktivnost. Dvofaktorijalna analiza vaпJanse homo- i heterogamnih ukrstanja (tabela 43) za srednje vrednosti specificne aktivnosti amilaze govori u prilog statisticki znacajnog uticaja pojedinacnih faktora: genetickih (razlicita ukrstanja genotipova) i sredinskih (razliCita koncentracija skroba u hranljivom medijumu) kao i njihove interakcije. Konstatovane razlike govore u prilog postojanja fenotipske plasticnosti analiziranog potomstva za specificnu aktivnost amilaze. Posmatrano svojstvo homo- i heterogamnih ukrstanja u kontinuiranim naglim promenama uslova sredine varira u opsegu od oko 24% geneticke varijabilnosti. Tabela 42 LSD test efekta interakcije geпotip- srediпa za specificnu aktivnost a-amilaze izmedju potomaka iz razlicitil1 ukrstanjaAmy-genotipovaDrosophilo subobscuro pri poslepenim i naglim promenama koncentracije skroba S 7/srtxSП/sd" S57ts2x81J91M Bвort><Ввм Bso2xSJJJ/Jd' S 131132 xS1311 Виtбtв? х Szt вt~tld n.:-;. SzJst4!!'fxSzJst4110 n.s. n.s. SZ\8/4/J'f xв69f61sd n.s. n.s. n.s. BJз9/s'fxBJз91s& n.s n.s. n.s. n.s. B\39/B'fxSms& n.s. n.s. n.s. n.s. n.s . Smв?>В О' i Sc;> SO') na 6% skrobnom sиpstratи ima statisticki znacajno vеси aktivnost arnilaze и odnosи na svoje potomstvo (F3 generacUa) sa 9% skrobnog sиpstrala . Znacajne razlike sи prisиtne i izmedjи potomstva heterogamnog иkrstanja (S c;>BO') Cije se razvice odvijalo na 3% i 6% skrobnom sиpstratu. Jedinke iz ovog иkrstanja imajи vеси prosecnи specificnи aktivnost arnilaze na 3% skrobnom sиpstratи. LSD test interakcije genotip - sredina za svaku posmatranи promenи koncentracije skroba и sиpstratи (tabela 47) pokazuje da statisticki znacajne razlike и prosecnoj specificnoj aktivnosti a - arnilaze и slисаји standardnog sиpstrata postoje izmedjи potomstva svih analiziranih иkrstanja osim izmedjи potomstva Sc;> SO' homogamnog иkrstanja i potomstva heterogamnih иkrstanja (B c;> SO' i Sc;>BO')- Statisticki znacajna razlika se иосаvа i и slисаји potomstva heterogamnog иkrstanja Sc;>BO' и odnosи na potomstvo ostalih иkrstanja na 6% skrobnom sиpstratи i kod B c;> SO' heterogamnog иkrstanja ali samo и odnosи na potomstvo Sc;> SO' homogamnog иkrstanja. Test planirano poredjenje (tabela 48) prosecnih vrednosti specificne aktivnosti arnilaze potomstva iz pojedinacnih homogamnih иkrstanja homozigota pokazuje statisticki znacajnи razlikи и odnosи na potomstvo svojih heterogamnih иkrstanja и kontinиiranim Tabela 46 LSD test efekta interakcije genotip - supstrat na specificnu aktivnost a-arnilaze kod potomstva iz homo- i heterogamnih ukrstanja homozigotnih Amy -genotipova Drosophila subobscura izmedju supstrata u uslovima postepenih i naglih promena sredine standard standard ~ 3% skrob 3% skrob ~ 6% skrob 6% skrob ~ 9% skrob standard ~ 3% skrob * 3% skrob ~ 6% skrob n.s. 6% skrob ~ 9% skrob * standard ~ 9% skrob * n.s. standard standard ~ 3% skrob 3% skrob ~ 6% skrob 6% skrob ~ 9% skrob standard ~ 3% skrob * 3% skrob ~ 6% skrob n.s. 6% skrob ~ 9% skrob * standard ~ 9% skrob * n.s. standard standard ~ 3% skrob 3% skrob ~ 6% skrob 6% skrob ~ 9% skrob standard ~ 3% skrob * 3% skrob ~ 6% skrob n.s. 6% skrob ~ 9% skrob n.s. standard ~ 9% skrob * n.s. standard standard ~ 3% skrob 3% skrob ~ 6% skrob 6% skrob ~ 9% skrob standard ~ 3% skrob * 3% skrob ~ 6% skrob * 6% skrob ~ 9% skrob n.s. standard ~ 9% skrob * n.s. p 3% skrob 3% skrob--> 6% skrob 6% skrob--> 9% skrob standard --> 9% skrob dani prir.Staj (d) d (%) broj adulta % lprirastaj (d) d (%) broj adulta % prirastaj (d) d (%) broj adulta % prirastaj (d) d (%) broj adulta % lprirastaj (d) d (%) broj adul ta % 17 - - - - - - - - - - - 18 - - - - - - - - - - 19 - - 9 10.00 9 10 .00 44 32.12 44 32.12 - - 20 - - - 44 48.89 53 58 .89 88 64.23 132 96.35 17 12.32 17 12.32 - 21 1 0.66 1 0.66 29 32.22 82 91' 11 5 3.65 137 100.00 78 56.52 95 68.84 7 7.29 7 7.29 22 24 15.89 25 16.56 4 4.44 86 95.56 - - 42 30.43 137 99.32 28 29.17 35 36.46 23 95 62.91 120 79.47 - - 1 0.72 138 100.00 52 54.17 87 90.63 24 26 17.22 146 96.69 4 4.44 90 100.00 - - - - - 7 7.29 94 97.92 25 2 1.32 148 98.01 - - - - - 2 2.08 96 100.00 26 3 1.99 151 100.00 - - - - - - - 27 - - - - - - - 28 - - - - - - - - - - - 29 - - - - - - - - - - - - - - 30 - - - - - - - - - - - - - - 31 - - - - - - - - - - - - - - 32 - - - - - - - - - - - - - - - - --·----· sr. vred. 23.086 ± 0,062 20.489 ± 0,110 19.715 ± 0,045 21.196 ± 0,055 22.677 ± 0,082 B69/6/S~ xS21S/4/l& standard standard --> 3% skrob 3% skrob--> 6% skrob 6% skrob --> 9% skrob standard --> 9% skrob dani priraStaj ( d) d(%) broj adulta % 1 prirastaj ( d) d(%) broj adulta % lprirastaj (d) d(%) broj adulta % prira5taj (d) d(%) broj adulta % 1 prirastaj (d) d(%) broj adнlta % 17 - - - - - - - - - - - - - - - - 18 - - - - 11 18.6441 11 18.6441 - - - - - - - - - - - 19 - - - - 46 77.97 57 96.61 - - - - - - - - - - 20 - - - - 1 1.69 58 98.31 3 2.07 3 2.07 32 23.88 32 23.88 - - - - 21 3 1.76 3 1.76 - - - 56 38.62 59 40.69 89 66.42 121 90.30 - - - - 22 78 45 .88 81 47.65 - 58 40 117 80.69 12 8.96 133 99.25 44 50.57 44 50.57 23 77 45.29 158 92.94 - - 27 \8.62 144 99.31 - - - 39 44.83 83 95 .40 24 11 6.47 \69 99.41 1 1.69 59 \00 .00 - - - - 1 0.74627 \34 \ОО 2 2.30 85 97.70 25 1 0.59 170 \00 .00 - - - - - - - 1 1.15 86 98.85 26 - - - -· ' 1 0.69 145 \ОО - - - - - 27 - - - - - - - - - - 28 - - - - - - - - - - - - - 29 - - - - - - - - - - 1 1.15 87 \ОО 30 - - - - - - - - - 1 1.15 88 100 31 - - - - - - - - - - - 32 - - . - - - - - - - - - - - sr. vred. 22.582 ± 0,051 18.915 ± 0,103 21.786 ± 0,071 20.873 ± 0,053 22.693 ± 0,129 <јЈ - zenke; о - muzjaci Tabela 49 (nastavak) Dinamika izleganja i srednje vrednosti duzine razvica potomstva razliCitil1 ukrstanja А ту -genotipova jedinki Drosophi !а subobscura pri postepenim i naglim promenama koncentracije skroba S2lst 3% skrob 3% skrob - > 6%, skrob 6% skrob - > 9% skiob stand ard --> 9% skrob dani priraslaj (d) d(%) broj aduJta % prirasta (d) d(%) Ьго· aduJ ta % 1 p1irasta (<1) d (%) Ь1·о · adl!lta % 1 prirasta' (d) d(%) bro· adulta % >rirasta (d) d(%) broj aduJta % 17 - - - - - - - 18 - - - - - - - 19 - - 29 19.73 29 19.73 - - - 20 - - 11 1 75.51 140 95.24 4 2.86 4 2.86 - 21 - - 2 1 .З6 142 96.60 9 9.18 9 9.18 6З 45 .00 67 47.86 1.00 0.74 1.00 0.74 22 - - з 2.04 145 98.64 з о ЗО.61 39 З9.80 68 48.57 1 З5 96.4З 28.00 20.74 29.00 2 1.48 2З 27 16.67 27 16.67 2 1 .З6 147 97.З5 40 40.82 79 80.6 1 з 2.14 1 З8 98.57 76.00 56.ЗО 105.00 77.78 24 82 50.62 109 67.28 - - - - 13 13.27 92 9З.88 - 20.00 14.81 125.00 92.59 25 32 19.75 141 87.04 - - - - 2 2.04 94 95 .92 - - з.оо 2.22 128.00 94.81 26 12 7.41 1 5З 94.44 - - - - з 3.06 97 98.98 - - 1.00 0.74 129.00 95.56 27 4 2.47 157 96.9 1 - - - - 1 1 .о2 98 100.00 2 1.43 140 100.00 1.00 0.74 1ЗО.ОО 96.30 28 4 2.47 161 99.З8 4 2.72 151 100.00 - - - - 29 - - - - - - - - - 1.00 0.74 1З 1 .00 97.04 з о 1 0.62 162 100.00 - - - - - - - - - 1.00 0.74 1 З2.00 97.78 З1 - - - - - - - - - - - - - - З2 - - - - - - - - - - з. оо 2.22 1 З5.00 100.00 · - - - - --- - - ------ sr. vred. 24.389 ± 0,092 20.113 ± 0,118 22.816 ± 0,115 21.586 ± 0,074 23.319 ± 0,149 S11Bt З% skrob З% skrob --> 6% skrob 6% skrob --> 9% skrob slandard --> 9% skrob dani prirasta (d) d(%) bro· aduJta % prira!ta' (d) d(%) bro· aduJta % rira!ta' (d) d(%) bro· aduJta % 1 prira!ta' (d) d(%) bro· aduJta % prira!ta (d) d(%) broj aduJta % 17 - - - - - - - - - - - - - - - 18 - - - - з 2. 11 з 2.11 - - - - - - - - 19 - - - 120 84.51 1 2З 86.62 15 12.6 1 15 12.6 1 - - 20 - - - 1 З 9. 15 136 95 .77 - 81 68.07 96 80.67 - - - - 21 - - - 4 2.82 140 98.59 26 17.69 26 17.69 22 18.49 118 99. 16 1.00 1.6 1 1.00 1.6 1 22 10 6.49 10 6.49 - - - - 81 55. 10 107 72.79 1 0.84 119 100.00 29.00 46.77 30.00 48.З9 2З 109 70.78 119 77.27 2 1.41 142 100.00 40 27.21 147 100.00 - - З 1.00 50.00 61.00 98 . З9 24 З 4 22.08 153 99.З5 - - - - - - - 25 1 0.65 154 100.00 - - - - - - - - 1.00 1.61 62.00 100.00 26 - - - - - - - - - - - - 27 - - - - - - - - - - - - 28 - - - - - - - - - - - - - 29 - - - - - - - - - - - - - з о - - - - - - - - - - - - - - - - 31 - - - - - - - - - - - - - - 32 - - - - - - - - - - - - - - - sr. vred. 23.169 ± 0,043 19.183 ± 0,054 22.095 ± 0,055 20.076 ± 0,054 22.532 ± 0,079 <;' - zenke; о -mtiZjaci Tabela 49 (nastavak) Dinamika izleganja i srednje vrednosti duzine razvica potomstva razlicitih ukrstanja А ту -genotipova jedinki Drosophila subobscura pri postepenim i naglim promenama koncentracije skroba Btз91s~ хВв91s& standard standard --> З% skrob З% skrob - > 6% skrob 6% skrob --> 9% skrob standard --> 9% skrob dani priraStaj (d) d(%) broj adulta % lprirastaj (d) d(%) broj adulta % 1 prirastaj (d) d(%) broj adtllta % prirastaj (d) d(%) broj adu!ta % 1 prira!taj (d) d(%) broj adulta % 17 - - - - - - - - - 18 - - - - - - - - - - 19 - - - 27 31.40 27 З 1 .40 16 24.62 16 24.62 - - - - - - - - 20 - - З 7 4З.О2 64 74.42 32 49.2З 48 7З.85 8 9.88 8 9.88 - - - 21 - 12 1 З.95 76 88.З7 10 15.З8 58 89.2З З9 48.15 47 58.02 - - - 22 1 0.78 1 0.78 4 4.65 80 9З.О2 з 4.62 61 9З.85 16 19.75 6З 77.78 8 14.04 8 14.04 2З 48 З7.2 1 49 З7.98 6 6.98 86 100.00 1 1.54 62 95.З8 10 12.35 73 90. 12 2З 40.З5 З 1 54.З9 24 59 45.74 108 83.72 - - 1 1.54 63 96.92 4 4.94 77 95.06 12 21.05 43 75.44 25 13 10.08 12 1 93.80 - - 1 1.54 64 98.46 з З. 70 80 98.77 6 10 .5З 49 85.96 26 8 6.20 129 100.00 - - - 1 1.54 65 100.00 - - - 8 14.04 57 100.00 27 - - - - - - - - - - - - - - 28 - - - - - - - - - - - - - - 29 - - - - - - - 1 1.23 81 100.00 - - - 30 - - - - - - - - - - - - - 31 - - - - - - - - - - - - З2 - - - - - - - - - - - - - - - - sr. vred. 23.837 ± 0,075 20.128 ± 0,121 20.277 ± 0,169 21 .741 ± 0,161 23.702 ± 0,166 Б 13918~ xSs,ls& standard standard --> З% skrob З% skrob --> 6% skrob 6% skrob --> 9% skrob standard --> 9% skrob dani priraSta' ( d) d (%) bro· adulta % rirastaj (d) d(%) broj adulta % 1 prirastaj ( d) d(%) broj adulta % prira!taj (d) d(%) broj adulta % 1 prira!taj ( d) d(%) broj adu!ta % 17 - - - - 1 2.22 1 2.22 - - - - - - - - - - 18 - - - З5 77.78 З6 80.00 67 45.8904 67 45.89 - - - - - - - - 19 - - 8 17.78 44 97.78 55 З7 . 67 122 8З.56 - - - - 2 2.47 2 2.47 20 - - - - 1 2.22 45 100.00 19 13.01 141 96.58 7З 57.94 7З 57.94 З7 45.68 З9 48.15 21 - - - - - - - 4 2.74 145 99.32 46 З6.51 119 94.44 З5 4З.2 1 74 91.З6 22 22 16.ЗО 22 16 .ЗО - - - - - 2 1.59 121 96.0З з З.70 77 95.06 2З 88 65.19 110 81.48 - - - 1 0.68 146 100.00 1 0.79 122 96.8З - - - - 24 16 11 .85 126 9З.ЗЗ - - - - - - - 1 0.79 12З 97.62 2 2.47 79 97.5З 25 з 2.22 129 95.56 - - - - 1 0.79 124 98.41 - - - - 26 1 0.74 130 96.ЗО - - - - - - - - - - - - - 27 1 0.74 1 З 1 97.04 - - - - - - 1 0.79 125 99.21 2 2.47 81 100.00 28 2 1.48 13З 98 .52 - - - - 1 0.79 126 100.00 - - - 29 2 1.48 135 100.00 - - - - - - - - - - - - з о - - - - - - - - - - - - - - - - З1 - - - - - - - - - - - - - - - З2 - - - - - - - - - - - - - - sr. vred. 23.215 ± 0,103 18.200 ± 0,075 18.753 ± 0,072 20.611 ± 0,104 20.753 ± 0,143 ~ - zenke; о -muzjaci Tabela 49 (nastavak) Dinamika izleganja i srednje vrednosti duzine razvica potomstva razlicitih ukrstanja А ту -genotipova jedinki Drosophila subobscura pri postepenim i naglim promenama koncentracije skroba Sm8~xSлt8& standard standard --> З% skrob 3% skrob - ) 6% skrob 6% skrob --> 9% skrob staпdard --> 9% skrob dani prirasta' (d) d (%) Ьго· adulta % rira! ta' (d) d (%) bro· adulta % prirasta' (d) d (%) bro· adulta % 1 prirastaj (d) d (%) broj adulta % prira5taj (d) d (%) broj adulta % 17 - - - 18 - 1 1.35 1 1.35 - - - 19 - - 35 47. З О 36 48.65 22 17.46 22 17.46 - - - - - - 20 - - - 29 39.19 65 87.84 47 37.30 69 54.76 3 3.26 3 3.26 - - - - 21 - - - 5 6.76 70 94.59 45 35.71 114 90.48 5З 57.61 56 60.87 3 2.44 3 2.44 22 32 25.40 32 25.40 1 1. 35 71 95.95 12 9.52 126 100 26 28.26 82 89.1 3 66 53.66 69 56.10 23 87 69.05 119 94.44 7 7.61 89 96.74 47 38.21 116 94.З1 24 7 5.56 126 100.00 2 2.70 73 98.65 - 3 З.26 92 100 6 4.88 122 99.19 25 - - - - - - - - - - 26 - - - - - - - - - - - - - 27 - - - - - - - - - - - - - 28 - - - - 1 I.З5 74 100.00 - - - - - - - 29 - - - - - - - 1 0.81 123 100.00 з о - - - - - - - - - 31 - - - - - - - - - - - - - - - - - 32 - - - - - - - - - - - - - - - - - sr. vred. 22.802 ± 0,046 19.811 ± 0,162 20.373 ± 0,079 21.500 ± 0,085 22.512 ± 0,078 s 57/8 ~ х в 13918& standard standard --> З% skrob 3% skrob--> 6% skrob 6% skrob--> 9% skrob standard--> 9% skrob dani priraStaj(d) d(%) brojadulta % prirastaj(d) d(%) brojadulta % prirastaj(d) d(%) brojadulta % lprirastaj(d) d(%) brojadulta % !prira!taj(d) d(%) brojadulta % 17 - - - - - - - - - - - - - 18 - - - 58 59.79 58 59.79 - - - - - - - - - - - 19 - - - з ·. 31.96 89 91.75 - - - - - - - - 20 - - - - 5 5.15 94 96.91 2 1.33 2 1.33 68 54.40 68 54.40 - - - - 21 - - - 2 2.06 96 98.97 104 69.З3 106 70.67 56 44.80 124 99.20 - - - 22 14 7.95 14 7.95 1 1.03 97 100.00 42 28.00 148 98.67 - - - - 35 56.45 35 56.45 23 137 77.84 151 85.80 - - - 1 0.67 149 99.33 - - - - 24 38.71 59 95.16 24 24 13.64 175 99.43 - 1 0.67 150 100.00 1 0.80 125 100.00 2 3.23 61 98.39 25 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 26 1 0.57 176 100.00 - - - - - - - - - - - - - 27 - - - - - - - - - - - 1 1.61 62 100.00 28 - - - - - - - - - - - - - - - - - 29 - - - - - - - - - - - - - - - - 30 - - - - - - - - - - - - - - 31 - - - - - - - - - - - - - - - 32 - - - - - - - - - - - - - - - --- - ·- ·- sr. vred. 23.074 ± 0,039 18.526 ± 0,079 21.300 ± 0,044 20.480 ± 0,053 22.532 ± 0,102 ~ - ~enke; о -mиZjaci Tabela 49 (nastavak) Dinamika izleganja i srednje vrednosti duzine razvica potomstva razliciti11 ukrstanja А ту -genotipova jedinki Drosophila subobscura pri postepenim i naglim promenama koncentracije skroba Вво~хВвм standard standard ---> 3% skrob 3% skrob ---> 6% skrob 6% skrob ---> 9% skrob standard -> 9% skrob dani prirasta' (d) d(%) broj adulta % [prirastaj (d) d(%) Ьга· adulta % riras taj ( d) d(%) Ьгој adulta % 1 prirasta· < dJ d (%) Ьга · adulta % prirastaj (d) d(%) Ьгој adulta % 17 - - - - - - - - - - 18 - - - - - - - - - - - - - - - - 19 - - - - 50 67.57 50 67.57 86 64.18 86 64.18 - - - - - - 20 - - - - 20 27 . 0З 70 94.59 46 34.ЗЗ 1 З2 98.51 1 1.59 1 1.59 - - - - 21 1 0.8З 1 0.8З 4 5.41 74 100.00 2 1.49 IЗ4 100.00 9 14. 29 10 15.87 6 6.45 6 6.45 22 64 5З.ЗЗ 65 54.17 - - - - - - - 4З 68.25 5З 84.\3 4З 46.24 49 52.69 2З 49 40 .8З 114 95.00 - - - - - 8 12.70 61 96.8З З9 41.94 88 94.62 24 6 5.00 120 100.00 - - - - - - 1 1.59 62 98.41 5 5.З8 9З 100.00 25 - - - - - - - - - - - - - - - - - 26 - - - - - - - - - - 1 1.59 6З 100.00 - - 27 - - - - - - - - - - - - - - - - 28 - - - - - - - - - - - - - - - - - 29 - - - - - - - - - - - - - з о - - - - - - - - - - - - - - - - З l - - - - - - - - - - - - - - - - - З2 - - - - - - - - - - - - - - sr. vred. 22.500 ± 0,056 120 19.378 ± 0,069 74 19.373 ± 0,045 22.048 ± 0,102 22.462 ± 0,073 Вво~хSшtз& standard standard ---> З% skrob З% skrob ---> 6% skrob 6% skrob ---> 9% skrob standard---> 9% skrob dani prira!ta' (d) d (%) Ьга· adulta % [prirasta' (d) d (%) broj adulta % prirastaj (d) d (%) Ьгој adulta % 1 prirastaj (d) d (%) broj adulta % prirastaj (d) d (%) broj adulta % 17 - - - 2 2.47 2 2.47 - - - - - - - - - 18 - - - 61 75.ЗI 6З 77.78 - - - - - - - 19 - - - - 17 20.99 80 98.77 - - - - - - - 20 - - - - - - - - - - - 1 1.09 1 I.D9 - - - - 21 9 7.50 9 5.11 1 1.2З 81 100.00 з З.О9 з З.О9 18 19.57 19 20.65 2 4.26 2 4.26 22 1З8 115.00 147 8З.52 - - - Зl З1.96 З4 З5.05 5З 57.61 72 78.26 12 25.5З 14 29.79 2З 2З 19. 17 170 96.59 - - - - 54 55.67 88 90.72 17 18.48 89 96.74 21 44.68 З5 74.47 24 5 4.17 175 99.4З - - - - 7 7.22 95 97:94 2 2.17 91 98.91 6 12.77 41 87.2З 25 1 0.8З 176 100.00 - - - - 1 1 . 0З 96 98.97 1 1.09 92 100.00 2 4.26 4З 91.49 26 - - - - - - - - - - - - з 6.З8 46 97.87 27 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 28 - - - - - - - - - - - - - - - - 29 - - - - - - - - - - - - - - 1 2.\3 47 100.00 зо - - - - - - - - 1 . I . ОЗ 97 100.00 - - - - - - З1 - - - - - - - - - - - - - - - - - - З2 - - - - - - - - - - - - - - _-________ - - - sr. vred. 22.153 ± 0,043 18.222 ± 0,061 22.784 ± 0,103 22.043 ± 0,082 23.191 ± 0,210 ~ - zenke; r3 -mиZjaci Rezultati 54 U kontinuiranoj kao i u nagloj promeni sredine najveCi procenat izlezenih jedinki је drugog i treceg dana od momenta izleganja prvog adulta. U proseku izleganje se zavrsava sestog dana od momenta izleganja prvog adulta. Dvofaktorijalna analiza varijanse duzine razvica (tabela 50) ukazuje na postojanje statisticki znacajnog uticaja pojedinacnih faktora (ukrstanje i koncentracije skroba) . Sarnim tim ukazuje i na postojanje fenotipske plasticnosti potomstva iz razliCitih ukrstanja u pogledu dinarnike i duzine razvica u posmatranim sredinskim uslovima. ZapaZa se i statisticki znacajan efekat inteгakcije genotip - sгedina sto govoгi u pгilog postojanja vaгUabilnosti u fenotipskoj plasticnosti za dinarniku i duzinu razvica. Tabela 50 Dvofaktorijalna analiza varijanse duzine razvica Amy-genotipova Drosophila subobscura pri postepenim i naglim promenama sredine df MS F Genotip 11 6,387 57,009 ••• Supstrat 4 72,230 644,753 *** G xS 44 2,228 19,884 Error 120 0,112 ••• р< 0,001 LSD test za pojedinacni faktor genotip (ukrstanje) ukazuje na postojanje statisticki znacajnih razlika izmedju potomstva svih ukrstanja u pogledu duzine razvica. Analiza LSD testom (р < 0,05) interakcije genotip - sredina pokazuje da su statisticki znacajne razlike u duzini razvica izmedju potomstva razlicitih ukrstanja na standardnom supstratu zastupljene sa oko 64%, na 3% skrobnom supstratu sa 68%, na 6% skrobnom supstratu sa 86% i na 9% skrobnom supstratu sa oko 64% slucajeva. Znacajne razlike u duzini razvica potomstva analiziranih ukrstanja u naglim promenama sredine (9% skrobni supstrat) zastupljene su sa oko 66% slucajeva. Duzina razvica potomstva svakog posmatranog genotipa statisticki se znacajno razlikuje izmedju svake dve kontinuirane promene koncentracije · skroba ali i izmedju potomstva optimalnih i naglih promena uslova sredine (standardni supstrat ~ 9% skrobni supstrat) sto је potvrdjeno LSD testom i prikazano u tabeli 51. ZapaZa se i statisticki znacajna гazlika u duzini razvica potomstva sa 9% skrobnog supstrata iz postepenih promena Tabela 51 LSD test efekta interakcije genotip- sredina za duzinu razvica kod potomaka iz razlicitil1 ukrstanja А ту -genotipova Drosophila subobscura pri postepenim i naglim promenama koncentracije skroba в69/6/8~ хв691618(\ B69161sQ xS,tsr4rt& Szt8141t 2 xSztsl41t& S21814/I~ хВ69/618с) ST sт~ З% sк З% SK-7 6%SK 6%SK--? 9% SK ST ST--; 3%SK З% SK--? 6%SK 6% SK-4 9% SK ST ST--7 З% SK 3% SK-7 6% SK 6%SK-? 9%SK ST ST--7 З% SK 3% SK-7 6% SK 6% SK-4 9% SK ST--7 З%SК • • • • 3% SK-7 6% SK • • • • 6% SK-+ 9% SK • • • • ST--7 9%SK • • n.s. • • • • . B t з918QxBв9rso Bв9rs> xSлrs& Sлrs2xS571s0 Ss7rsQxBtз9rs0 ST ST-7 З% SK 3% SK-7 6%SK 6% SK-? 9% SK ST ST--7 З% SK З% SK--? 6% SK 6%SK--t 9% SK ST ST-7 3% SK 3% SK-7 6%SK 6%SK-7 9% SK ST ST-? З% SK 3% SK-4 6% SK 6% SK--) 9% SK ST--7 З% SK • • • • 3% SK--t 6% SK n.s. • n.s . • 6%SK--? 9%SK • • • • ST--7 9%SK n.s. • • n.s. n.s. • • • L__ -- - - - - - ---· ---- ------ ------ - --- , ___ BsoQ xBsoo BsoQxSmrз& SшrзQxSшrз& Smrз xBso0 ST ST-7 3% SK 3% SK_, 6% SK 6%SK-? 9% SK ST ST--7 З% SK 3% SK-7 6% SK 6%SK--? 9% SK ST ST-7 3% SK 3% SK-7 6% SK 6%SK-? 9%SK ST ST-7 З% SK З% SK--7- 6%SK 6%SK-t 9% SK ST-? 3% SK • • • • 3%SK-7 6% SK n.s. • n.s. • 6% SK-7 9%SK • • • • SТ-7 9% SK n.s. n.s. • • n.s. • • • 'р<О,О5 ST- standardni supstrat; SK - skrobni supstrat; ~ - zenke; о- muzjaci Rezultati 55 koncentracije skroba i potomstva sa 9% skrobnog supstrata iz naglih promena sredine u pogledu koncentracije skroba. Potomstvo sa 9% skrobnog supstrata iz kontinuiranih promena sredine ima znacajno krace razvice (21,05 dana) u odnosu na potomstvo sa 9% skrobnog supstrata iz naglih promena sredine (22,28 dana). Relativni pokazateU variranja svojstva је - koeficijent variJaCIJe za geneticku variJansu ра prosecno vreme embrionalnog postembrionalnog razvica u posmatranim sredinskim uslovima varira u opsegu od oko 5% geneticke varijabilnosti. Као i za svako ukrstanje pojedinacno tako i analiza vaпJanse duzine razvica potomstva homogamnih (В ~ВО' i S'i? SO') i heterogamnih (B 'i? SO' i S'i?BO') ukrstanja ukazuje na statisticki znacajan uticaj pojedinacnih faktora (genotipa i sredine) i njihove interakcije (tabela 52). Prosecna duzina razvica potomstva homogamnih ukrstanja homozigota B 'i?BO' (21,48 dana) i S'i? SO' (21,51 dan) statisticki se znacajno razlikuje u odnosu na prosecnu duzinu razvica potomstva iz heterogamnog ukrstanja S'i?BO' Cije је razvice u proseku krace i traje oko 20,93 dana (tabela 53). Tabela 52 , Ј<{Р.-/11-ч: vo.-2.\ћCCL. Dvofaktorijalna analiza varijanse l specificne aktivnosti a-amilaze) kod potomaka homo- heterogamnih ukrstanja homozigotnih genotipova Drosophila subobscura pri postepenim naglim promenama sredine df MS F Genotip 4 72,230 89,984 ** Supstrat 3 3,422 4,263 *** GxS 12 3,584 4,465 Error 160 0,803 ** р < 0,01 *** р < 0,001 Tabela 53 LSD test pojedinacnog efekta genotipa heterogamnih ukrstanja homozigotnih postepenim i naglim promenama sredine genotipovi B tj>Bo Stj> So n.s. B 'i> So n.s. Stj>Bo * р<О,О5 Rezultati 56 na duzinu razv1ca kod potomstva iz homo- i Amy-genotipova Drosophila subobscura рп S'i> So B 'i> So n.s. * n.s. 1 С( - zenke; о -muzjaci Statisticki znacajne razlike u prosecnoj duzini razvica izmedju potomstva, sa svake dve sukcesivne koncentracije skroba u supstratu, prisutne su za svako homogarnno i heterogarnno ukrstanje osim u slucaju F2 i F3 generacije odnosno izmedju duzina razvica potomstva na 6% i 9% skrobnom supstratu iz S 'i> So i B 'i> So ukrstanja. Prosecna duzina razvica potomstva na standardnom supstratu statisticki је znacajno duza (22,65 ·ctana) u odnosu na duzinu razvica potomstva na 9% skrobnom supstratu (nagla promena uslova sredine) samo u slucaju S'i>Bo ukrstanja. Znacajne razlike u duzini razvica izmedju potomstva sa 9% skrobnog supstrata kontinuirane i nagle promene sredine prisutne su izmedju svih homogamnih i heterogamnih ukrstanja. Potomstvo u naglim promenama uslova sredine ima u proseku duze razvice (22,28 dana) u odnosu na potomstvo 1z kontinuiranih promena sredine (21 ,04 dana) na 9% skrobnom supstratu (tabela 54). U tabeli 5 5 prikazane su statisticki znacajne razlike u duzini razvica izmedju potomstva homogamnih i heterogamnih ukrstanja u svakoj od posmatranih sredina (LSD test). Na 3% skrobnom supstratu potomstvo iz homogamnih (B 'i>Bo i Stj> S0) ukrstanja ima statisticki znacajno krace razvice u odnosu na prosecnu duzinu razvica potomstva iz heterogamnih ukrstanja (B tj> S0 i Stj>B0). Prosecna duzina razvica potomstva homogamnog ukrstanja B tj>Bo је znacajno kraca u odnosu na prosecnu duzinu razvica potomstva ostalih ukrstanja na 6% skrobnom supstratu. Potomstvo F3 generacije (9% skrobni supstrat kontinuirane promene sredinskih uslova) iz S tj>B0 ukrstanja ima znacajno kracu duzinu razvica u odnosu na ostala ukrstanja (B tj> B0, S tj> S0 , B tj> S0). Tabela 54 LSD test efekta interakcije genotip- supstrat na duzinu razvica kod potomstva iz homo- i heterogamnih ukrstanja homozigotnih Amy -genotipova Drosophila subobscura izmedju supstrata pri uslovima postepenih i naglih promena sredine standard standard ~ 3% skrob 3% skrob ~ 6% skrob 6% skrob ~ 9% skrob standard ~ 3% skrob * 3% skrob ~ 6% skrob n.s. 6% skrob ~ 9% skrob * standard ~ 9% skrob n.s. * standard standard ~ 3% skrob 3% skrob ~ 6% skrob 6% skrob ~ 9% skrob standard ~ 3% skrob * 3% skrob ~ 6% skrob * 6% skrob ~ 9% skrob n.s. standard ~ 9% skrob n.s. * standard standard ~ 3% skrob 3% skrob ~ 6% skrob 6% skrob ~ 9% skrob standard ~ 3%.skrob * 3% skrob ~ 6% skrob * 6% skrob ~ 9% skrob n.s. standard ~ 9% skrob n.s. * standard standard ~ 3% skrob 3% skrob ~ 6% skrob 6% skrob ~ 9% skrob standard ~ 3% skrob * 3% skrob ~ 6% skrob * 6% skrob ~ 9% skrob * standard ~ 9% skrob * * pВ с3' (22,85 dana) i Sc;> Sc3' (22,60 dana) ukrstanja је znacajno duza u odnosu na prosecnu duzinu razvica potomstva iz Sc;>Bc3' ukrstanja (21,44 dana). Test planirano poredjenje (tabela 56) svakog pojedinog homogarnnog ukrstanja homozigota za "brzi" i "spori" arnilazni alel u odnosu na svoja heterogarnna ukrstanja ukazuje na postojanje statisticki znacajnih razlika u prosecnoj duzini razvica potomstva na svakom od posmatranih supstrata postepenih i naglih promena koncentracije skroba u supstratu. 3.2.3. Prezivljavanje pri kontinuiranim i naglim promenama sredine Prosecne vrednosti prezivljavanja potomstva svakog ukrstanja prikazane su u tabeli 57. Broj izlezenih jedinki za kontinuiranu promenu sredine kod svih ukrstanja na standardnom supstratu је od 120- 176, na 3% skrobnom supstratu od 45- 153, 6% skrobnom supstratu od 65 - 120 i na 9% skrobnom supstratu od 63 -142. U pogledu naglih promena sredine (koncentracije skroba u supstratu) broj izlezenih jedinki је od 47- 135 . U postepeno izmenjenim uslovima sredine u pogledu koncentracije skroba u supstratu prosecno prezivljavanje potomstva svih ukrstanja na standardnom supstratu iznosi 65 ,93% ± 1,8%, na 3% skrobnom supstratu 53,63% ± 3,52%, na 6% skrobnom supstratu 68,65% ± 2,71% i na 9% skrobnom supstratu 60,93% ± 2,87%. U nagloj promeni sredine (9% skrobni supstrat) potomstvo svih ukrstanja prezivljava sa oko 50,19% ± З, 73%. Pojedinacni efekti ukrstanja (geneticki faktor) i supstrata u pogledu zastupljenosti skroba (sredinski faktor) kao i njihova interakcija statisticki znacajno uticu na prezivUavanje potomstva sto potvrdjuju rezultati dvofaktorUalne analize varijanse (tabela 58). InterakcUa genotip - sredina znacajno utice na prosecno prezivljavanje jedinki i govori u prilog postojanja varijaЬilnosti u fenotipskoj plasticnosti za prezivljavanje. U opsegu od oko 17% geneticke varчanse relativno vaпra prosecno prezivUavanje jedinki Iz analiziranih homogamnih i heterogamnil1 ukrstanja. Tabela 56 Test planirano poredjenje prosecnih vrednosti duzine razvica potomstva Drosophila subobscura iz pojedinacnih homogamnih ukrstanja homozigota u odnosu na svoja heterogamna ukrstanja pri postepenim i naglim promenama sredine genotip В69 i njegovi heterozigoti В 139 i njegovi heterozigoti В80 i njegovi heterozigoti SUf!Strat df MS F MS F MS F standard 1 0.080 0.712 0.954 8.516 ** 0.744 6.639 * standard--+ 3% skrob 1 4.210 37.579 *** 6.196 55.311 *** 1.657 14.795 *** 3% skrob --+ 6% skrob 1 10.019 89.431 *** 0.112 0.997 15.867 141 .637 *** 6% skrob --+ 9% skrob 1 0.950 8.483 ** 2.955 26 .376 *** 1.557 13 .899 *** standard --+ 9% skrob 1 0.147 1.308 8.596 76.731 *** 2.892 25.815 *** Error 120 0.112 genotip S218 i njegovi heterozigoti S57 i njegovi heterozigoti Sш i njegovi heterozigoti SUf!Strat df MS F MS F MS F standard 1 4.391 39.193 *** 0.253 2.254 0.091 0.811 standard--+ З% skrob 1 2.410 21.517 *** 5.650 50.438 *** 0.782 6.981 ** 3% skrob--+ 6% skrob 1 1.558 13.904 *** 0.237 2.113 14.333 127.939 *** 6% skгob --+ 9% skrob 1 2.783 24.844 *** 1.857 16.573 *** 0.869 7.761 ** standard--+ 9% skrob 1 0.817 7.297 ** 1.637 14.616 *** 1.064 9.501 ** Е п ог 120 0.112 * р < 0,05 ** р < 0,01 *** р < 0,001 Tabela 57 Srednje vrednosti prezivljavanja potomstvaAmy-genotipovaDrosophila subobscura pri postepenim i naglim promenama koncentracije skroba genotiE suEstrat Erezivljavanje±S.E. standard 56.000 ±3,849 standard ~ 3% SK 42.222 ±6,261 s 57/8 ~ х s 57186 3% SK~6% SK 70.000 ±0,000 6% sк~ 9% sк 51 .111 ±5,879 standard ~ 9% SK 68.333 ±3,469 standard 68.000 ±6,110 standard ~ 3% SK 85.000 ±4,410 SIЗI /3'/ х sl31/36 3% sк~ 6% sк 78.889 ±1,470 6% sк~9%SK 77.778 ±4,843 standard ~ 9% SK 71.111 ±7,09З standard 72.000 ±4,073 standard ~ 3% SK 83.889 ±4,З40 s218/4/! '1 х s21 8/4116 З% SK~6% SK 54.444 ±5,300 6%SK~9% SK 78.889 ±6,407 standard ~ 9% SK 75 .000 ±5,092 standard 67.111 ±2,475 standard ~ 3% SK 50.279 ±8,198 в69/6/8~ х в69/6/86 З% SK~ 6% SK 76.111 ±0,556 6% sк~ 9% sк 76.667 ±5,092 standard ~ 9% SK 53.3ЗЗ ±24,286 standard 53.333 ±6,158 standard ~З% SK 41.111 ±10,64З В8о~ х В806 3% sк ~ 6% sк 74.444 ±4,006 6% sк~ 9% sк 35.000 ±9,179 standard ~ 9% SK 51.667 ±6,7З6 standard 57.333 ±7,813 standard ~ 3% SK 47.778 ±З,64З в 1 39/8~ х в 139/86 З% SK ~ 6% SK 37.572 ±3,268 6% sк~ 9% sк 45.000 ±2,546 standard ~ 9% SK 31.66667 ±2,546 standard 78.222 ±4,240 standard ~ 3% SK 53.889 ±2,940 Ss718~ х Вlз9186 3% sк ~ 6%SK 83.333 ±3,849 6% sк~ 9% sк 69.444 ±2,00З standard ~ 9% SK 34.444 ±6, 111 standard 56.889 ±3,205 standard ~З% SK 42 .778 ±6,550 S13113 ~ х В8о6 3% sк~6% sк 51.829 ±4,494 6%SK ~ 9% SK З5.000 ±7,265 standard ~ 9% SK 62.222 ± 18,667 standard 68.444 ±3,471 standard ~ 3% SK 78.889 ±6,186 s21 8/4/l" х в69/6/86 3%SK ~ 6% SK 81.667 ±0,962 6% sк~ 9% sк 66.111 ±2,222 standard ~ 9% SK 34.444 ±12,184 standard 75.556 ±3,111 standard ~ 3% SK З2.778 ±7,837 в69/6/8'/ х s218/4/16 3% sк~ 6% sк 80.556 ±6,261 6%SK~ 9% SK 74.444 ±5,472 standard ~ 9% SK 48.889 ± 10,556 standard 78.222 ±2,70З standard ~З% SK 60.000 ±2,546 в80 '/ х sl31 /36 з% sк~ 6% sк 53 .889 ±9,246 6% sк~ 9% sк 51.1 11 ±4,006 standard ~ 9% SK 26.111 ±5,800 standard 60.000 ±2,037 standard ~ 3% SK 25 .000 ±5,092 в139/8~ х Ss7186 3% sк~ 6% sк 81.111 ±6,759 6% sк~ 9% sк 70.556 ±4,006 standard ~ 9% SK 45.000 ±4,410 SAA- specificna aktivnost a-amilaze; SK- skrobni supstrat; 9% : .crob B69t6/sixB~2'§!:~ В69t61в~ xSzJs/4/JQ $~!8/4/Ji x$218/4/Jd SZ\8/4/12 х 8 69/6/sd B 139182xBIJ9/вd B\з9ta2xSmм Sma2>< S5718d Sпra2 х ВЈз9/эd Вво2 ><Вам Bao2xSJJJ I3d Sl31132xSoJ/з B69f618~xSZ\8141!& 1 n.s. S21Bf4/J~xS:zJa/4/J0 n.s . n.s. Sz \8t4/i ~ x B 69t618d n.s. n.s. n.s. BIJ9/8~ xBI J 918d BJз?ta~xs~7tsd n.s. n.s. n.s. n.s Sma~xS57ra& . . • n.s n.s. n.s. Sms~><Вам Bao2xSвiiM SJз1n2> 3% SK 3% SK-7 6% SK 6% SK-t 9% SK ST ST-t Ј% SK 3% SK-t 6% SK 6% SK---t 9% SK ST ST--> 3% SK 3% SK---t 6% SK 6% SK-t 9% SK ST---t 3% SK n.s. • n.s. n.s . 3% SK---t 6% SK • • • n.s. 6% SK---t 9% SK n. s. n.s. • n.s. ST---t 9% SK n.s. • • • n.s. n.s. . • B I J9/8~xBв9t8& B IJ9/8 xSms& Ss7tB2x Sms& Sms~xBB918& ST ST--> 3% SK З% SK-t 6% SK 6% SK---t 9% SK ST ST-t 3% SK 3% SK---t 6% SK 6% SK---t 9% SK ST ST--t 3% SK З% SK--t 6% SK 6% SK---t 9% SK ST ST--> 3% SK 3% SK-t 6% SK 6% SK---t 9%SK ST---t 3% SK n.s. • n. s . • 3% SK--t 6% SK n.s. • • • 6%SK--t 9% SK n.s. n.s. n.s. n.s. ST--> 9% SK • n.s. n.s. • n. s. n.s. • • ,_ Bso~ xBso& B80~xS 131 13& Sш tз ~хSш tз& Sш tз xB so& ST ST--> 3% SK 3% SK-t 6% SK 6% SK---t 9% SK ST ST--> 3% SK 3% SK---t 6% SK 6% SK-t 9% SK ST ST--> J% SK 3%SK-> 6% SK 6% SK-t 9% SK ST ST--> Ј% SK З%SK---t 6% SK 6% SK-t 9%SK ST-> 3% SK n.s. n.s. n.s. n.s . 3%SK-7 6%SK • n.s. n.s . n .s. 6% SK--t 9% SK • n.s. n.s. n.s. __E~9%SK __ n.s. n.s. • • n.s. n.s. n.s. • 'р<О ,О 5 ST - standardni supstrat; SK - skrobni supstrat; <ј' - zenke; о -muzjaci Rezultati 59 па 9% skrobпom supstratu u odпosu па prosecпo prezivljavaпje potomstva па staпdardпom supstratu. Poredjeпje prosecпog prezivljavaпja potomstva sa 9% skrobnog supstrata kontinuiranih promeпa sredine prosecnog prezivljavanja potomstva sa 9% skrobnog supstrata пaglih promeпa sredine ukazuje па znacajno bolje prezivljavanje potomstva iz koпtinuiranih promeпa srediпe i to u slucaju potomstva в69/6/8 <јЈ х в69/6/8с3' ukrstaпja i svih heterogamnih ukrstaпja osim u slucaju heterogamnog ukrstaпja Sш;з <јЈ х Bs0c3' Cije potomstvo bolje prezivljava u slucaju пaglih promeпa uslova sredine. Prosecne vrednosti prezivljavanja potomstva iz homogamnih (В <(В с3' i S<( Sc3') i heterogamnih (B <( Sc3' i S<(Bc3') ukrstanja aпaliziraпe su dvofaktorijalnom analizom varUaпse u uslovima razlicite koпceпtracije skroba (tabela 61). Prema dobijenim rezultatima aпalize vаПЈапsе statisticki zпасајап је uticaj pojedinacnih faktora kao i njihova interakcija па prosecпo prezivUavanje potomstva. Prosecno prezivljavanje potomstva iz homogamnih ukrstaпja Sc;1 Sc3' (68,84% ± 2, 11 %) statisticki se znacajno razlikuje u odпosu па prosecno prezivUavaпje potomstva iz homogamnih ukrstanja в с;1в с3' (53 ,21 Уо ± 2,81%) i potomstva iz heterogamnih ukrstaпja B c;1 Sc3' (57,55% ± 3,08%) i S<(Bc3' (59,85% ± 2,96%) sto је prikazano u tabeli 62. Tabela 61 Dvofaktorijalпa aпaliza varijaпse prezivljavanja kod potomaka homo- i heterogamnih ukrstaпja homozigotnih geпotipova Drosophila subobscura pri postepenim i пaglim promenama sredine df MS F Geпotip 3 743 ,233 6,913 *** Supstrat 4 821,010 7,637 *** GxS 12 250,636 2,331 •• Error 160 107,507 •• р<О, О1 *** р<О,ОО1 Rezultati 60 Tabela 62 LSD test pojedinacnog efekta genotipa na prezivljavanje kod potomstva iz homo- i heterogamnih ukrstanja homozigotnih Amy-genotipova Drosophila subobscura pri postepenim i naglim promenama sredine genotipovi В<;Во S<;So B <; So S<;So * B <; So n.s. * S<;Bo n.s. * n.s. р< 0,05 ~ - zenke; о - muzjaci RazliCita koncentracija skroba u hranljivom medijumu znacajno utice na prosecne vrednosti prezivljavanja potomstva kako u kontinuiranim tako i u naglim promenama sredine (tabela 63). Potomstvo iz kontinuiranih promena sredine u proseku ima bolje prezivljavanje na 6% skrobnom supstratu (68,65% ± 2,71%) u odnosu na potomstvo sa 3% skrobnog supstrata (53,63% ± 3,52%) i sa 9% skrobnog supstrata (60,93% ± 2,97%). Potomstvo na standardnom supstratu (65,93% ± 1,80%) znacajno bolje prezivljava u odnosu na potomstvo sa 3% skrobnog supstrata i potomstvo iz naglih promena sredine sa 9% skrobnog supstrata (50,19% ± 3,73%). Razlike u prezivljavanju se uocavaju i izmedju potomstva sa 9% skrobnog supstrata iz kontinuiranih promena sredine i potomstva sa 9% skrobnog supstrata naglih promena sredine. Tabela 63 LSD test pojedinacnog efekta supstrata na prezivljavanje kod potomstva iz homo- i heterogamnih ukrstanja homozigotnih Amy-genotipova Drosophila subobscura рп postepenim i naglim promenama sredine ST ST--* 3% SK 3% ST--* 6% SK 6% SK --* 9% SK ST--* 3% SK * 3% SK--* 6% SK * 6% SK --* 9% SK * ST--* 9% SK * * * р<О,О5 ST - standardni supstrat; SK - skrobni supstrat Rezultati 61 Detaljnije aпaliziraпe prosecпe vredпosti prezivljavaпja potomstva LSD testom (tabela 64) za svako иkrstaпje иkazujи па statisticki zпасајпо razlicito prezivljavaпje potomstva Cije se razvice odvijalo и koпtiпиiranim i пaglim uslovima srediпe. Zпасајпе razlike и prosecпom prezivljavanjи prisиtпe sи i izmedjи potomstva razlicitih иkrstaпja и okviru svakog posmatraпog sиpstrata (tabela 65). Na 3% skrobпom supstratu potomstvo iz S s c3' в Sc3' n.s. n.s. s s c3' B <;> Sc3' s <;> s c3' * в Bc3' n.s. * n.s. p< SIJ!!J& Sшrщ:хSвџзо Sшn~ x BIO:f srednja vrednost ST ST-+ 3%SK SAA duZ:ina razviCa preZiv!javanje srednja vrednost ST --7 3% SK : 3% SK --7 6% SK SAA duZina razviCa preZivljavanje srednja vrednost 3%SK .-+ 6%SK : 6%SK-+90ioSK SAA duZ:ina razviCa preZivljavanje srednja vrednost NAGLA PROMENA ST ST-> 9"/oSK SAA duZina razvi6a preZivljavanje srednia vrednost 6% SK --7 90/о SK : ST-+ 91'/oSK SAA duZ:ina razviCa preZivljavanje 35. 12 11 .25 25 .08 23.82 19.04 3.78 51 .38 24.73 6. 21 7.51 0. 73 4.82 31 .67 2.00 20.53 18.07 5.68 6.99 30.43 31.71 16.24 56.62 34.86 11.10 15.18 145.76 57.35 8.30 4.12 7.59 6.67 33.61 0.59 3'5.29 23.16 19.27 8.64 34.33 45 .33 14 .01 16.51 25.28 36.94 13.44 35. 10 28.49 27.84 5.39 44.90 26.04 47.99 0.35 4.17 17.50 3.73 8.03 4.93 29.08 13 .47 15 .26 19.27 29.68 15.18 3.52 16. 13 42.19 9.14 19.05 23.4 6 38.77 1.89 49.67 30.11 13.65 12.23 47.90 srednja vrednost 14 .37 20.75 5.56 24 .60 SAA - speifi~na aktivnost a-amilaze;ST - standardni supstrat; SK - skrobni supstrat; 'i' - ~enke; о -mu!jaci 25 .75 13.94 16.67 18.79 23 .57 0.74 21 .36 15.22 18.45 7.22 19.77 15.15 25 .93 1 56 44 .77 24.09 1. 00 9.02 29.63 13.22 59.48 21 .6 58.33 46.47 9.77 З . 13 224.44 79.1 1 16.29 9.8 1 13 .0 1 13.04 57.09 13.53 25 31.87 0.93 0.69 36.22 12.61 50.49 13.12 24.6 29.40 18. 03 2.84 65.79 28.88 10.29 5.53 26.98 14.27 57.17 1.46 22.02 26.88 18.31 4.71 33.70 18.91 30.8 19.71 31.11 27.21 9.88 14 .97 54 .64 26.50 16.57 3.85 16.67 12.36 23.75 2.93 55 .97 27.55 20.20 10.02 50.40 26.87 14.85 13 .88 22.92 17.22 26.84 0.03 81.08 35.98 38.27 13.8 1 52.99 35.02 45.79 0.2 3.12 16.37 18.69 1.88 47.62 22.73 67.68 17.74 23.3 36.24 36.30 25 .04 10.19 23.84 27.40 3.25 5.15 11.94 75.52 5.7 66.62 49.28 23.47 5.21 48.91 25.86 28.19 13 .95 25 22 .38 9.34 2.32 7.19 6.28 32.69 4.51 1.41 12.87 51.57 0.66 4.58 18.94 8.36 8.07 8.57 8.34 63.39 14.55 24.8 34.25 31.26 16.20 21 .16 22.88 25.77 7.62 32.47 21.95 70.19 12.78 9.37 30.78 5.80 2.88 77.78 28.82 40.16 15.29 28 .35 21 .81 9.40 60.13 22 .52 6.81 20.06 46.59 3.64 28.43 11. 59 6.53 37.53 Rezultati 63 sи srednje vrednosti prosecnog indeksa plasticnosti potomstva izmedjи razlicitih иkrstanja za svaku analiziranи komponentи adaptivne vrednosti kako za postepene tako i za nagle promene koncentracije skroba и sиpstratи . Pиlovanjem srednjih vrednosti prosecnog indeksa fenotipske plasticnosti potomstva iz svih kontinиiranih sredinskih иslova za svako иkrstanje moze se sagledati opsti odgovor odredjenog genotipa i plasticnost analiziranog karaktera. Mann - Whitney U test (tabela 68) иkazuje na postojanje statisticki znacajnih razlika и prosecnom indeksи fenotipske plasticnosti prezivljavanja potomstva и 9% slиcajeva i specificnи aktivnost a-amilaze и 6% slиcajeva . Srednje vrednosti prosecnog indeksa fenotipske plasticnosti, racиnate kao prosek prosecnog indeksa fenotipske plasticnosti sve tri komponente adaptivne vrednosti, izmedjи potomstva razliCitih иkrstanja (tabela 69) razlikujи se za sredinske иslove 3% i 6% skrobni sиpstrat и 7,50% slиcajeva i za 6% i 9% skrobni sиpstrat и 10,60% slиcajeva . Pqredjenje srednjih vrednosti prosecnog indeksa fenotipske plasticnosti izmedjи potomstva svгke dve sredine и kontinиitetи prikazano и tabeli 70 иkazuje na statisticki znacajne razlike и prosecnom indeksи plasticnosti za prezivljavanje izmedjи 3% --+ 6% i 6% --+ 9% skrobnog sиpstrata . Znacajne razlike se иосаvаји i za amilaznи aktivnost izmedjи standardnog sиpstrata --+ 3% skrobni sиpstrat i 3% --+ 6% skrobni sиpstrat. Statisticki znacajne razlike и srednjim vrednostima prosecnog indeksa fenotipske plasticnosti izmedjи komponenti adaptivne vrednosti za svaku postepenи promenи koncentrac~e skroba и hranljivom medijиmи prikazane sи и tabeli 71 . Srednje vrednosti prosecnog indeksa fenotipske plasticnosti izmedjи potomstva razliCitih иkrstanja и иslovima naglih promena sredinskih иslova statisticki se znacajno razlikujи samo и siисаји prezivUavanja и 21,21% slиcajeva (tabela 72) . U 10,60% slиcajeva prisиtne sи znacajne razlike izmedjи potomstva razlicitih иkrstanja и srednjim vrednostima prosecnog indeksa fenotipske plasticnosti za sve analizirane Tabela 68 Mann-Whitney U test za srednje vrednosti prosecnog indeksa fenotipske plasticnosti specificne aktivпos ti a-arnilaze, duziпe гazvica i prezivljavanja izrnedjLr potornstva iz razlicitih ukrstanja hornozigotnih А ту -genotipova Drosophila subobscura pri postepcnir11 promeпarлa konccпtracij c skroba speci бCna aktivnost am"il"az"'e'--------------т------------------- 2enotipovi в6916119хв691411&' Bc9tЫa9xS21V41!0 Sшt41!9 x Sшщt&' S2tll4119xBиl611d B IJ9ta9 x Bш,IO Bшta9xsn,s& sl1119 xs\711d SPII9xBIJ911 3% SK duzina razvica prezivljavanje preZivlj avanj е ••• 3.450Е-04 SAA 8 . 700Е-05 ••• • 0.021 ST ~ 3% SK • 3% SK ~ 6% SK duzina razvica prezivlj avanj е prezivlj avanj е ••• 0.003 SAA ; . 0.009 *** * 0.149 3% SK ~ 6% SK : 6% SK ~ 9% SK duzina razvica prezivlj avanj е prezivUavanje *** 0.043 SAA З.ОООЕ-04 *** * 0.525 р < 0,05 SAA - specificna aktivnost a-amilaze; ST - standardni supstrat; SK - skrobni supstrat *** р < 0,001 Tabela 72 Mann-Whitney U test za srednje vrednosti prosecnog indeksa fenotipske plasticnosti specifiCne aktivnosti a-amilaze, duzine razvica i prezivljavanja izmedju potomstva iz razlicitih ukrstanja homozigotnih А ту -genotipova Drosophila subobscura pri naglim promenama koncentracije skroba - S 131132 xSI)џз B69ШsgxS2\8/41JQ: n.s. S21814tlgxSz18/4tJQ n.s. n.s. Sz,вt4t\gxB69t61~ n.s. n.s. n.s. B\39/BgxBJнt~ n.s. n.s. n.s. n.s. BIJ9fB2xSпtsd' n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. Sme2xSm n.s. n.s. n.s. n.s. n. s. n .s. Ss1rs2xB,з9t n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. В80~хВ8о& n.s. n.s. n.s. n.s. n. s. n.s. n.s. n.s. Beo2xS!J\IJ n.s. n.s. n .s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. 1 n.s. S1JJ132 xS 131n& n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n .s. n.s. 1 n.s. n.s. S 131мхВ, n.s. n .s. n.s . n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. 1 n.s. n.s. n.s. B69/6/egxS218/41JQ: n.s. Szt814tlgxSz1814tJd n.s. n.s. Szi81MJgxB69161§d n.s. n.s. n.s. BJз9rs~xB,з9t!!Q n.s. n.s. n.s. n.s. B\)9/SQxSmsd n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. S511s2xSпrM n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. s57f82xв139f!~d' n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. В80~хВ8о& n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. Bso2xS!З!Iз n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. 1 n.s. S,зJn2xS,шзd' n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. 1 n.s. n.s. S",мхВ,,. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. l n.s. n.s. n.s. preZivljavanJe enoti ovi B69t61svxB69t618d' B691618Vx SZ18141Jd' SzJS/411VxSzJ814tJd' Szi8141JVxB69t6ts& BJз9tsvxB,з9/8d B,з9/svx Sпt8d' SmsvxSmэ& SmsvxB,з9t8d' 1 Bso~xBsoa Вво~хSшrз& Sl31nvxSI3юd' B69f6fsgxSZ\8/41Jd SZJ8f4/Jg xSZ\814/Jd n.s. S2,st4tJgxB69tы~ n.s. n.s. B,з9tei:xB,з9t~ n.s. n.s. . n.s. B,з9ts2xSm n.s. n.s. . n.s. n.s . S57ts2xS57tsd n.s. n.s. • n.s. n.s. n.s. s57/82xв,39/sd • n.s. . n.s. n.s. n.s. n.s. В80~хВ,о& n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. BsovxS,з,nd' n.s. n.s. • n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. 1 n.s. si3i132xs!ЗJ/3d' n.s. • n.s. n.s. • • n.s. • 1 n.s. s",мхв,", n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. n.s. 1 n.s. n.s. n.s. р <0,05 'i' - zenke; < B69/6/Bd -+- В 139/S < SIЗI /33 --S I З I /З < BSOd Slika 7 Norme reakcija za duzinu razvica potomstva iz razlicitih ukrstanja Amy -genotipova Drosophila subobscura na dve razlicite koncentracije skroba pri kontinuiranoj promeni sredine 24,000 ------ ----· -----~------~-- ------------- --- ----- ~~---- 23,000 22,000 "§ "О 2 1,000 20,000 19,000 18,000 standard 3% skrob 6% skrob 9% skrob -+- В69/6/8 <;'х Вб9/6/8о --B69/6/8<;' xS218/4/I o ......-.. s218/41! xS218/4/ Io ....- s2I8/4/ 1 <ј>х В69/6/8о ~ В!З9/8 <ј' х В ЈЗ9/8о --- BIЗ9/8 xS2 !8/4/I o """"*- S2!8/4/1 <;> х Вб9/б/8о --- в ЈЗ9/8 <;' х ВЈЗ9/8о -+-- в Ј З9/8 <;' х S57/8о --e-- ss7/8 <;'x S57/8o --S57/8<;' xBJ39/8o -- В8О <;' х В80о -+-- вsо <;> х SЈЗ! /Зо --G- SI ЗI/З <;' x S J ЗI/Зo __._ S 1 3 1 /З <;'х В80о Rezultati 66 sredine u kontinuitetu presecaju one ukazuju na plasticnost u specificnoj aktivnosti arnilaze i duzini razvica. Norme reakcija prosecnog prezivljavanja u kontinuiranim promenama sredine upucuju na postojanje geneticke varijabilnosti izdvajanjem pojedinih genotipova sa odgovorom na postepene promene koncentracUe skroba u supstratu. Uocava se znacajan efekat genotipa i sredine kao i njihove interakcije sto govori u prilog fenotipske plasticnosti kod jedinki Drosophila subobscura i njihovoj genetickoj varijabilnosti za prezivljavanje. U naglim promenama uslova sredine (standardni supstrat ---)- 9% skrobni supstrat) prikazane norme reakcija za specificnu aktivnost a - arnilaze (slika 9) ukazuju na grupisanje potomstva posmatranih ukrstanja i smanjenjem arnilazne aktivnosti odgovaraju na nagle promene koncentracije skroba u supstratu. U pogledu prosecne duzine razvica (slika 9) potomstvo ostaje u istim opsezima trajanja razvica sa izdvajanjem potomstva dva ukrstanja (Вtз9/8<;2 х Ss718c3' i S 131 ;з <;? х В8ос3') koje na nagle promene uslova sredine odgovara skracenjem trajanja razvica. Kako se norme reakcija presecaju one ukazuju na plasticnost u duzini razvtl;a, odsustvo geneticke varUanse u prosecnoj sredini kao i na postojanje geneticke varUanse u fenotipskoj plasticnosti. Norme reakcija prosecnog prezivljavanja u uslovima naglih promena koncentracije skroba (slika 9) upucuju na postojanje geneticke varijabilnosti izdvajanjem pojedinih genotipova sa odgovorom na izmenjene uslove sredine. Prvu grupu cini potomstvo Cije је prezivUavanje u opsegu od 20% - 40%, drugu cini potomstvo sa prezivljavanjem u opsegu od 40% - 60% i trecu cini potomstvo sa prezivljavanjem u opsegu od 60% - 80%. Као i za arnilaznu aktivnost i duzinu razvica tako i za prezivljavanje se moze reCi da је plasticna komponenta adaptivne vrednosti kada se analiziraju nagle promene uslova sredine. Analiziran је i odgovor potomstva razliCitih ukrstanja na 9% skrobnom supstratu iz postepenih promena sredine i odgovor potomstva na 9% skrobnom supstratu naglih promena sredine za sve tri posmatrane karakteristike (slika 10). Uocava se da је stepen odgovora оЬа posmatrana potomstva slican u pogledu arnilazne aktivnosti i prezivljavanja. U pogledu specificne aktivnosti arnilaze potomstvo је grupisanije nego sto је to slucaj sa potomstvom u Slika 9 Norme reakcija za specificnu aktivnost a-amilaze, duzinu гazvica i prezivljavanje potomstva iz гazlicitih ukгstanja А ту -genotipova Drosophila subobscura na dve razlicite koncentracije skгoba pri nagloj promeni sredine 10,000 ё 8,000 1?." -~ ё ~ "' " е 6,000 " о 4,000 2,000 +----------~---------~ standard sta.tdard - 9% skroЬ -+-B6916/8 !j!~ B69/6/II d' -e- D69/6/8 !j!~ S2 1 &/4/I Q' -....- s:Н8/4/ I ~xS2 18/4/ I d' -*- S218141\ ~ ~B69/6/8 Q' _..._ B\ 39/8 ~ >< 131 3 9/IId' _.... BI39/8~ >< SS7/8Q' -€1- SS7/8~xS~718d' -S~718 !t >< BIЗ9nd' - BIIO!j!xBSQ& -+- BIIO~ >< SI 3 1 13d' -r- SJ З I/3 ~>< B6916/8d' -e-B6916/8!j!>< S2\II/411 Q -м-S218/4/I '(; x B69/618d' ....,_ D1 39/8 fj! >< BIЗ9111d' -+-- IШ9/8'(: >< S~7/IId' --8- SS7/8 !j! x S~7111d' -S~718 !j! xB\3918d' - B80fj! xB8o& -+-B809 >< S IJI I3d' --e- si3J I3'(; >< SIJ II30' -r- SIЗШfj! >< BIIOd' % 100,000 80,000 "'""'' 60,000 40,000 1- 20,000 +-----------т--- stмdard standard - 9% skrob -+-B69/618fj! >< B69/618d' -e-Bб9/6/8 <;j!x S218/41 l d' -.t-S21814/ Ifj! >< S2 181411d -+f- S2!814/I !j!~B69/61~0 ----- B\ 39/S!j! xB\39/80 -вsо!ј! ~вsоо ....._ В!З9/s !ј! ~s~ио -+--BIIO !J' ~ S\31130 -&- S3718 !j!~ SS7/80 - sms !j!xB\39180 -&-S\31!3!j!xS\ 31!30 -r-S\3 113!j!xB800 Slika 10 Norme reakcija za specificnu aktivnost a -amilaze, duzinu razvica i prezivljavanje potomstva iz razlicitih ukrstanja А ту -genotipova Drosophila subobscura na dve razlicite koncentracije skroba pri kontinuiranoj i nagloj promeni sredine % 10,000 ,...- ....... ·-··········- ·············-··--- ·-······-···- ··················- ·············-··-····- -···----·---· ···-··- 24 100,000 ,.................................................................. .. ..................... ....................................................................... . 23 8,000 80,000 е 22 ~ ~ i 6,000 2 1 60,000 ј ... -~ е 8 20 19 18 20,000 +----------~----------, 4,000 40,000 ~ 2,000 -l--------,~ 6% skrob - 9% skrob standard - 9% skrob б% skrob - 9% skrob standard - 9% skrob 6% skrob - 9% skroЬ standard - 9% skrob -+- D69/bl8'f xB69/6/Sd' --B69/6/8 'f>< S21 814tl r3 -..-S2!8/4/l 'f xS2!8/4/Ir3 ~S2!814/ i 'f>< B69/6/8& -+-F69/6/8'fxf69/6/8,S - F69/618'f >< S2\8/411& ......,_ S2\8/4/ l 'f>< S218/411 & -м- S218/4/ I !.j!>< F69/6!8& -+- 869/618 ~ >< 869/618& ....,._ B69/6/8 :j?>< S218/4/ l rЗ ......._.. 5218/4/1 ~ ><5218/4/1 8 -w-5218/411 ~>< B69/6t80' -!I- D139/8Cf >< D139/8d' -+- B!39/8'f xS57/86 --e--S57/8 'f xS57!8cJ' - S57/8'fx 8 !39186 -+-Fl 39/8'f>< S5118S -S57/8~ xF!39/8S ----- В! З9/8~х 8 Ј З9/8d' --+-- BI З9/8~x SS718rJ -e- S5118 ~x SS7186 -557/8~><81 39180' -BSO'f>< IЗSQ& -+- BSQ\j~>< S \ 3 1 /Зd' -e- SJ3!13 !f'xSt31 13d' ---.- S J ЗI!З 'fx BSOO' - FSO:j?x F80S -+-FSO:j?x S\ 3 ! /ЗS -e- S!Зl fЗ ~xS \ 3 1 13$ -.-s!Зt fЗ :j? xFSOO' - BSO:j?>< BSQrJ -+- 8 80:j?xSJ3 113d' -8- 5131 !3 ~ >< 5131136 -.- sJ З \ 13 ~>6 69/6i85 (1234) "§ ""' - ~ ""' 25 duZina razviCa * • у= -0,7635х + 23,971 ~R'=O, I233 ~ 'О71>55х._._·_·_·_··_·_·_·_1_._·_'1,247 300'1 , ··---··- у - -О,5 4х + 23,598 2З 2 1 ~ R 2 = 0, 1468 19 17 -1-----,-----,-----.----,--- 0 2 4 supstrati • 52 18/4/ 1 \! >5218/411 5 (123) 8S21X'4-1 S21X1-1•1 (:'.14) • 52 18/4/ 1 \!> S2 18/4/ 1 а (1234) 25 duZina razviCa 2з ~--------•-- -- r==о;sлх-+-22;яг-- R2 = 0,0665 ! ~ 0.-I(,_H, 1Ч.!Њ4 21 19 17 о 1 2 • S2Ш411 Qx669/6i85 (123) • S2 18/4i 1\!>6 69/6i85 (1 234) з • 521814!1 у = -0 ,628Зх + 22, 70З R2 = 0,1958 4 supstrati Br,IJЊ/X 1234) % 100,000 pre~vti aY!JI!j e __ _ 75,000 r = -?_~_2842х + 68,067 , хо: х 'Ј4. 7"\ R1= 0,23 17-- ' ''''' "fiГ - - ~-:~_1:' 24 r--..._ 50,000 • 25,000 @ ~ у = -0,4224х + 59,964 R2 = 0,0029 0,000 -1-----т---,------,----,-- о • 82 18/4/1 \! >52 18/411 5 ( 123) • 52 18/411 \!> S2 18/411 5 (1234) % 100,000 75 ,000 50,000 25 ,000 0,000 о Pre~ivljav!!f!j e у = 4, 3868х + 52,435 R2 = 04277 :::=- • • 82 18/4/ 1 \!> 669/6185 (123) • 82 18/4/ 1 \! >6 69/6/85 ( 1234) з •.. .,,'4 • 4 supstrati 1 у= -0,2822х + 60,2 16 R2 = 0,003 1 4 supstrati С' ..Ј) l - standardni 5upstrat; 2 - 2% skrobni sup5trat; 3 - 5% skrobni supstrat; 4 - 5% maltozni supstrat Slika 11 (nastavak) GrafiCki prikaz lineame regresije za specificnu aktivnost a-amilaze,duzinu razvica i prezivljavanje potomstva iz razlicitih ukrstanja homozigotnih А ту -genotipova Drosophila subobscura na supstratima razlicite koncentracije skroba pri kontinuiranoj promeni sredine specificna aktivnost a-amilaze 1,000 "··························" ] 0,750 у~ -ОЩ1х + О,545 1 ~ R~~ 0, 0603 .S -._ ~ 0,500 15. оо Е § 0,250 \ ().()007\. ' OAS~S R' 8~ ·05 0,000 -1----,.-----------,---~-----,--- 4 supstrati • Bl39/8\}, BI39/8a (123) 8 fЈIЗ<ЈЉ HIJBI39/Sa (lz34) % preZiv1javanje 100,000 75,000 50,000 25 ,000 .......... . г 0,000 +. - --.-- --,----,.---------,-- 0 2 4 supstrati • 81 39i8 \' xS57/8a (1 23) 8 BIЗ'I/8 S57/8 (234) • 8139i8 \' xS5718a (1234) Ј - standardni supstrat; 2- 2% skrobni supstrat; 3- 5% skrobni supstrat; 4- 5% maltozn i supstrat Slika 11 (nastavak) Grablki prikaz linearne regresij e za specificnu aktivnost a -amilaze,duzinu razvica i prezivljavanje potomstva iz razlicitih ukrstanja homozigotnih Amy -genotipova Drosophila subobscura na supstratima razlicite koncentracije skroba pri kontinuiranoj promeni sredine 1,000 sp~ci~~~! al<_~vnost a-~IТ)il~ • у= -O, II x + 0.9448 ] 0,750 ~- с R2"" 0.3643 ' Щ1!29:х + oYJ:'i(J ..... · - --·- --- - - - · ----- ------- -- --- - -- -··- - --· - -·--·-о. ................................ , .. ,_.,, ........ .. ~--~----------~ -~ -~~ -~-~~ --~ ---·-········ • • ,. - ·~ 0,500 а. 01) Е § 0,250 у= -0, 0736х + 0,884 1 R2 = 0,3474 0,000 +----г-------.------т------,-- о • $57/8 х$57/8 ' ( 123) 1,000 ] 0,750 ~- с ·~ 0,500 а. "' Е § 0,250 0,000 о 4 supstrati • S57iX S~7/X (.234) • S57/8 xS57/8d' ( 1234) 1 = -0,0805х + 0.6528 .. + R2 = 0.2165 ' -O.OI71J\ о.-НШ2 ~--- ., 2 у= -0,0588х + 0,6165 R2 = 0,2583 4 supstrati • S57/8 < >BI39/H ( 123) 8 S57/~ BIJ'I•X 1214) • S57/8 'j' xBI39/8d' ( 1234) 25 duZina razviCa 23 '§ "СЈ 2 1 - ~---··у= -1 ,2097х + 23 ,479 ~- 0,74ХН\ +- IX . .JX(, · - ... ~(,}:~ . ----···················~483х + 22 , 044 19 R 2 = 0, 11 52 1 7 +------,-------,---------т---------т---- 0 4 supstrati • S57/8'j'xS57/8d' (123) •ssы . ssы (234! • S57/8'j' xS57/8d' (1234) duZina razviCa 25 23 § ' О.9Ю.Ъ 17.151 "СЈ 2 1 19 1 7 +----r----.-----,~---,--- 0 4 supstrati • S57/89 >BI39/8d' (123) 8 S57/X x BIЗ'I/8 (234) • S57/8 x B139/8d' (1 234) % 100,000 prezivljavanje 75,000 ,,. ..., ~92х ~ - З(Ј ~ 50,000 25 ,000 0,000 +-----,-----,-----,----,-- о • S57/8 'j' xS57/8d' (123) % 100,000 75 ,000 50,000 25,000 2 7,Х S~-li& С Ч prezivljavanje 4 supstrati • S57/8 xS57/8d' (1 234) 1::: у = 0, 11 77х + 57,778 R2 = 0,0003 0,000 +-----,------,-----,----,-- о 4 supstrati • S57/8x BI39/8d' (l23) 8 S51.'n Blm' 1'3·./ • S57/8 'j' xB I39/8d' ( l234) Ј - standardni supstrat; 2- 2% skrobni supstrat; 3- 5% skrobni supstrat; 4- 5% maltozni supstrat Slika 11 (nastavak) Graficki prikaz lineame regresije za specifiCnu aktivnost a-amilaze,duzinu razvica i prezivljavanje potomstva iz razlicitЉ ukrstanja homozigotnih А ту -genotipova Drosophila subobscura na supstratima razlicite koncentracije skroba pri kontinuiranoj promeni sredine specifiCna aktivnost a-amilaze · 1,000 :§ 0,750 о· '" с -~ 0,500 о. оо Е .~ ....................................................................................... . ~.. . '· _ -0 -~---· .. •. _ , _ ]. "6'; __ +·.· .. ·.7 .. 3. 58 ~---------------------------·-------------------~-------------- : 091 ---- . · · · у~ -o,o4z8~ + 0,69-99: ·· R2 ~ 0,2793 § 0,250 0,000 -1----,------,.----,----.,--- о 2 4 supstt-ati + В8О'!х8800' (123) • вхо охо (214) • 880 5/ х8800' (1234) 1,000 specifiCna aktiv11ost a-aшi laze Е 0,750 ~ с ·~ 0,500 о. оо Е § 0,250 0,000 -1-----,-------,-------,------.,......-~ о 4 supstrati + B80~ xSI31 /3 -'( (123) • В!-:0 SJ .11/3 (2Ј4) • 880 5/ х$131/30' (1234) dнZina razviCa 25 23 § "О 2 1 + ....... ..... ~ - .......... ::> 19 -1 17 -1----,----,-----,----.--- 0 3 4 supstrati + 88О \? х8800' (123) • 880 880 (234) • 880 5/ х 8800' (1234) 25 -, ·· - ----- ·- duZina razviCa Ј.Х·Њ3х !:\"Ц!-1 § 23 "О 2 1 19 17 -1------,------,----,----.--- 4 supstt-ati + 880 5/ x SIЗI /30' (123) • BSO SIJI/3 (2.Щ • 8805/ xSI31 i30' (1234) % prezivljavanje 100,000 75,000 1 ,82!J.Ix 50 ~- 1 R. IJ.OI.Il1 50,000 25 ,000 0,000 +-----,----...,.-----,---...,.-- о + 880 5/ х 8800' (123) % 100,000 , 75,000 50,000 25,000 4 supstrati 8 Ш~ 1 • В8С (' ..Ј • 880 5/ х 8800' (1234) prezivljavanje ~. ;;;;·:7;49o6x+68)ii6 , <Ј42х + •<.ы4 "' .. ! ........ ......... у ~ -5 ,3387х + 64,839 ., R2 ~ 0,5727 0,000 +-----,.-----,------,---...,.-- о 4 supstt-ati + 8805/xSI31 /30' ( 123) • B~t 1.!1 ] (734) • B80 \? xSI31/30' (1234) 1 - standardni supstrat; 2 - 2% skrobni supstrat; 3 - 5% skrobni Sllpstrat; 4 - 5% maltozni supstrat Slika 11 (nastavak) Graficki prikaz linearne regresije za specifiCnu aktivnost a-amilaze,duzinu razvica i prezivljavanje potomstva iz razlicitih ukrstanja homozigotnih А ту -genoti pova Drosophila subobscura па supstratima razlicite koncentracije skroba pri kontinuiranoj promeni sredine 1,000 ! 0,750 ~- о ·~ 0,500 а. "" Е 8 0,250 0,000 о specifiCna aktivnost a -amilaze ---- ---·-··--· - у = -0,0462х + О , 7088 . : ... ----~~---~---?.:. .. ~ -~~-- ()()(,bli,+ll.7294 13 5 ____ .. 2 у = -0,0752х + 0,7572 R2 = 0~4906- 4 supstrati +SI З I /3 'x StЗ I /3 ' (123) • StJI/3 St.JШ t2.Щ • S I З I /З ~ x S I З I /Зe (l234) 1,000 Е 0,750 ~~ ·~ 0,500 а. Е' 8 0,250 specifiCna aktivпo st a-aшilaze • у= -0, 1 508х + 0,9383 R2 = 0,61 09 0,000 +- --,------- ----,----,-----.--- о 4 supstrati +SI З I /3 •x B80 f (l23) •SI31 tJ mю С'ЧЈ • S I 31/З ~ x B8Q6 (1234) 25 23 5 "' -о 21 19 17 о duZina razviCa у= -1 ,3168х + 22,873 R2 = 0,6192 2 - --- \ ().(,)(,, ~ 17 .bliJ О.92(,Ј 4 supstrati + SIЗI /З >;>x SIЗI /36 (123) • SIJiiЗ Sl31'3 ' (234) • S I З I /З ~ xSIЗI /Зe (1234) 25 23 § -о • 21 19 duZina razviCa у= -О,ОЗЗх + 20,617 R2 = 0,0003 ~ ~ ' О.75ОЈх 17 772 17 -1- ---.----,----.---~-- 0 4 supstrati + SI З I/3 Qx B80cf (123) 8 Sl31'3 ВКО (2341 • SIЗ I /З ~ x B806 ( 1234) % 100,000 75 ,000 preZivljavanje у = з •. 4.48:2х+ 55 , 1~ R2 = 0,1784 • "ii"ii'\: R· 0_) 1 ~ 50,000 у= 1 ,4095х + 58 ,563 tt јр ;, 0,0632 25 ,000 0,000 о 2 4 supstrati + S I З I /З ~ x S 13 1 /зе (123) :\1, :ot Ј • S I З I /З ~ xSIЗI /Зe (1234) % 100,000 pt·eZivljavaпje 75,000 5х t- 4Х '17 50,000 у = -2,0849х + 49,928 R2 = 0,0845 *------- · :-- 25 ,000 "' у= -3, 742Зх + 52,691 R2 = 0,3302 0,000 +-------.----.----.----,------ 4 sнp strati • s 1 з 1 /З ~ х в8ое (123) 8 S IЗI 3 !-_.:ю (234 • S I З I /З ~ x B806 (1234) 1 - standardni supstrat; 2- 2% skrobni supstrat; 3- 5% skrobni supstrat; 4- 5% maltozni supstrat Rezultati 68 koncentracije skroba u prvoj grupi sredinskih uslova prosecno trajanje razvica potomstva se skracuje ali i povecava kada se posmatra duzina razvica u sredinskim uslovima 3%, 6% i 9% skrobnog supstrata. Duzina razvica је za oko 17,29% pravolinijski zavisna od koncentracije skroba u odnosu na ukupnu varUacUu u оЬе posmatrane grupe kontinuiranih promena koncentracije skroba u supstratu. PrezivUavanje potomstva S218/4/t <;> х B 69161so ukrstanja statisticki znacajno је linearno zavtsno od koncentracije skroba u supstratu. Povecanje koncentracije skroba u prvoj grupi sredinskih uslova, u pogledu koncentracije skroba, uzrokuje bolje prezivljavanje potomstva za pomentlta ukrstanja ali i slaЬije prezivljavanje u drugoj grupi supstrata. Proporcija ukupne varijacije prezivljavanja је u opsegu od 36,96% - 42,77% linearno zavisna od koncentracUe skroba. Diskusija Diskusija 69 4. Diskusija Osnovni cilj evolucione biologije је bolje razumevanJe odnosa izmedju fenotipske varijabilnosti organizama i varijabilnosti sredina u kojima zive. Da је fenotipska varijabilnost doprinos genotipa i sredine isticano је tokom duzeg vremena (Woltereck, 1909; Schmalhausen, 193 8, 1946; Gause, 1947; Bradshaw, 1965; Levins, 1968; Gupta i Lewontin, 1982). Poslednjih 20- ak godina interesovanje za odnos genotipa i sredine postaje aktuelno u teorijskim razmatranjima fenotipske evolucije i njenoj povezanosti sa populacionom genetikom i ekologijom (Zhivotovsky i sar., 1996). Fenotipska plasticnost, kao potencijal genotipa da eksprimira razliCite fenotipove u razlicitim sredinskim uslovima, u centru је razmatranja ovih teorijskih modela. Cesto se fenotipska plasticnost razmatra kako u okviru pojma interakcije genotip - sredina, jednostavno prikazane kao opseg fenotipova odredjenog genotipa odredjivanih u razliCitim sredinama, tako i u okviru pojma normi reakcija definisanih kao srednja fenotipska vrednost odredjenog genotipa, ili populacije u razlicitim uslovima sredine. Razlicit odgovor na selekciju zavisi od uslova sredine za parentalnu generaCIJU, ali i za njihovo potomstvo (Falconer, 1989) Odgovori na direkcionu selekciju mogu biti: povratni (Gimelfarb, 1986), zatim promene u fenotipskoj i genetickoj korelaciji izmedju karakteristika u vise sredina (Nechiporenko i Dragavtsev, 1986; Scblichting, 1989; de Jong, 1990), geneticki homeostazis (Gilespie i Turelli, 1989) kao i koevolucija grupe gena pod uticajem bliskih sredina (Cavalli- Sforza i Feldman, 1981). Fenotipska plasticnost је pod genetickom kontrolom i odgovara na selekciju (Falconer, 1952; Waddington, 1959; Robertson, 1960; Perkins i Jinks, 1973 ; Weber i Scheiner, 1992). Najverovatnije је i bitno svojstvo prirodnih populacija (Glotov i Tarakanov, 1988) i, kao sto Scharlloo (1989) istice, moze dati opstu povezanost izmedju studija molekularпe i fenotipske varijaЬilпosti . Diskusija 70 Populacije koje naseljavaju konstantno prostrane ili pпvremeno heterogene sredine mogu razviti geneticu konstituciju koja dopusta fenotipsku varijabilnost uskladjujuCi se sa razlicitim uslovima sredine povecanjem adaptivne vrednosti odnosno boljim prezivljavanjem i reprodukcijom u promenljivim uslovima sredine. Sto su veze izmedju oskudnih sredina i fenotipske ekspresije karakteristika јасе to је i ukupna adaptivna vrednost populacije veca. U geneticki varijaЬilnim populacUama svaki genotip moze imati karakteristicnu grupu sredina (komЬinacUu sredinskih faktora) koje bolje prihvata. Za odredjenu grupu genotipova ova grupa sredina se moze delimicno preklapati. Pod ovim uslovima geneticka struktura populacije moze da rezultira u razvUanju fenotipova koji su rezultat kompromisa izmedju genetickih i sredinskih razlika (Zhivotovsky i sar., 1996). Amy-lokus Drosophila predstavlja jedan od visih eukariotskih gensko-enzimskih sistema koji је bogat u varijaЬilnosti strukturnih i regulatornih gena. Regulatorni sistem se razmatra sa stanovista koja su karakteristicna za "sistematsku" i "povremenu" regulaciju, ali i kao prilagodjavanje enzimskih nivoa u odgovoru na sredinske (hranljive) faktore. Мnogi aspekti regulatornog sistema mogu se opisati i u pojmu adaptacija organizama na uslove sredine (Fickey i Benkel, 1987). Specificna aktivnost a - arnilaze, kao vid Ьiohemijskog fenotipa moze Ьiti jedna od znacajnih- komponenti adaptivne vrednosti u uslovima razliCite koncentracije skroba kod jedinki Drosophila subobscura. Sarnim tim predstavljaju i pogodan model sistem u razmatranju odgovora jedinki u promenljivim uslovima sredine u pogledu sastava hranljivog supstrata. Komponente adaptivne vrednosti, duzina razvica, dinamika izleganja prezivljavanje kao dopuna amilaznoj aktivnosti mogu Ьiti jedan od pokazatelja nacina odgovora na razliCite koncentracije skroba kod Drosophila subobscura. Primenjena istrazivanja fenotipske plasticnosti kvantifikuju geneticku varijaЬilnost za plastican odgovor na jedan od dva moguca nacina: 1. Prvi metod koristi analizu varijanse kojom se ukupna fenotipska varUaЬilnost moze izraziti preko tri osnovna izvora varijaЬilnosti: genotipa, sredine i interakcije genotip - sredina (Falconer, 1990); Diskusija 71 2. Drugi metod koristi koncept medjusredinske geneticke korelacije gde izrazito pozitivna ili negativna korelacija izmedju ekspresija iste karakteristike u dve sredine ukazuje na znacajne pritiske na evoluciju plasticnosti dok se korelacija Ыiska nuli podudara sa velikim evolucionim stepenom slobode za posmatrani sistem (metodje uveden od strane Falconer, 1952 а detaljno gaje razradio Yamada, 1962). ОЬе metode ne uZimaJU u obzir detaljniju geneticku strukturu koja је u osnov1 plasticnog odgovora (Pigliucci, 1996). Vrednosti za specificnu aktivnost a -arnilaze u ovom radu analizirane su dvofaktorijalnom analizom varUanse u uslovima razlicite koncentracije skroba (standardni supstrat, 2% i 5% skrobni supstrat i 5% maltoza) . Rezultati ukazuju na opstu prosecnu geneticku varijabilnost fenotipa koji је pod znacajnim uticajem sredine (skroba) i posmatrana biohemijska karakteristika је fenotipski plasticna. Geneticka varijabilnost fenotipova је sireg opsega na standardnom supstratu. Sa povecanjem, ili odsustvom skroba u supstratu geneticka varijaЬilnost fenotipova је uzeg opsega. Standardni supstrat је najbogatф skrobom, ali i drugim hranljivim sastojcima ра se moze ocekivati velika varijaЬilnost u ekspresiji arnilazne aktivnosti jedinki. U standardnom supstratu prisutna је saharoza koja је disaharid sastavljen iz fruktoze i glukoze. Znacajno је da se fruktoza nalazi u furanskoj , manje postojanoj ciklicnoj formi ра se saharoza lako сера sa vrlo razredjenim kiselinama na glukozu i fruktozu. Hickey i Benkel (1982) su u svojim eksperimentima odredjivanja aktivnosti amilaze u zavisnosti od sastava supstrata utvrdili visu aktivnost arnilaze na skrobnom supstratu, а nizu na supstratu Ciji је osnovni sastav cinila glukoza ili saharoza. Na supstratima koji su pored glukoze i saharoze sadrzali i skrob, aktivnost arnilaze је Ьila niza. Na osnovu ovih istrazivanja dosli su do zakljucka da glukoza suzЬija amilaznu aktivnost bez obzira na prisustvo skroba koji moze podsticati amilaznu aktivnost . Prosecno najniZe vrednosti aktivnosti amilaze na 5% skrobu i 5% maltozi, koja ima istu nutritivnu vrednost kao i skrob (de Jong i Scharloo, 1976), mogu se objasniti dugim delovanjem a-amilaze, tokom razvica, kada se oligosaharidi razgradjuju do maltoze i izomaltoze, а uz disaharide moze nastati i slobodna glukoza koja suzЬija aktivnost arnilaze. Diskusija 72 U poredjenju amilazne aktivnosti potomstva iz razlicitih ukrstanja genotipova homozigotnih za "brzi" i "spori" amilazni alel kod Drosophila subobscura ne uocava se pravilnost u porastu ili smanjenju amilazne aktivnosti, ра se moze govoriti о odgovoru koji је specifican za potomstvo odredjenog ukrstanja specificnih genotipova. Hickey i Benkel (1987) su kod larvi Drosophila melanogaster uocili znacajno suzЬijanje amilazne aktivnosti sa dodatkom secera u supstrat koje је prema stepenu odgovora Ьilo specificno za liniju . InhiЬicija amilazne aktivnosti Ьi se mogla posmatrati i kao nutritivni stres koji moze imati efekta na komponente adaptivne vrednosti ( duzinu razvica i prezivljavanje ). Povezanost regulacije amilazne aktivnosti i prezivljavanja, kao jedne od osnovnih komponenti adaptivne vrednosti, analizirana је kod sest vrsta roda Drosophila (Fujimoto i sar., 1999). RazliCita adaptacija na skrobni supstrat preko duzine razvica i prezivljavanja kod Drosophila mogla Ьi se objasniti promenama u amilaznoj aktivnosti. Amilaza, razgradjujuci skrob do monosaharida i disaharida moze Ьiti "rate-limiting" enzim (Hoorn i Scharloo, 1981) i na taj naCin moze imati uticaja na efikasnost kompletnog energetskog metabolizma (Hoorn i Scharloo, 1978, 1981 ). Duzina razvica i prezivljavanje potomstva Amy-genotipova Drosophila subobscura pokazuju da postoji opsta prosecna geneticka varijaЬilnost fenotipa. Na duzinu razvica, kao fenotipski plasticnu karakteristiku, uticaj sredine је znacajan dok kod prezivljavanja ovaj uticaj nije od znacaja za fenotipsku plasticnost. Na 5% skrobnom supstratu zapaza se najkrace prosecno razvice potomstva iz razlicitih ukrstanja Amy-genotipova Drosophila subobscura ali i znacajno bolje prosecno prezivljavanje. Razlog boljeg prezivljavanja jedinki Drosophila subobscura na 5% skrobnom supstratu mogao Ьi se objasniti ukljuCivanjem drugih enzima koji ucestvuju u katabolizmu karbohidrata i od znacaja su za odgovor na posmatrane uslove sredine. Haj-Ahmad i Нickey (1982) razmatrali su pitanje da li је amilazna akivnost vazna komponenta fitnesa i koliko је zavisna od zastupljenosti karbohidrata u hranljivom medUumu. U svojim istrazivanjima ustanovili su da genotipovi kod kojih se ne detektuje amilazna aktivnost u Ьilo kojim sredinskim uslovima, bolje prezivljavaju na minimalnom medijumu glukoze, а recesivni su \etali kada umesto glukoze medijum sadrzi skrob. Ono sto је u njihovim eksperimentima kompeticije genotipova sa i bez amilazne aktivnosti utvrdjeno је da оЬа genotipa relativno dobro prezivUavaju na skrobnom supstratu. То Ьi se moglo objasniti Diskusija 73 "unakrsnom ishranom" ("cross-feeding"). Verovatno da se slican stepen "unakrsne ishrane" moze uoCiti i u eksperimentima gde su u kompeticiji genotipovi sa vecom ili manJom amjlaznom aktjvnoscu. Potomstvo razliCitih ukrstanja na standardnom supstratu u proseku slabUe prezivljava u odnosu na potomstvo Cije se razvice odvUalo na 5% skrobnom supstratu. Bolje prezjvJjavanje potomstva na 5% skrobпom supstratu moze Ьiti uslovljeno i efektom "uпakrsпe ishrane". SlaЬije prezivUavaпje potomstva па staпdardnom supstratu, i pored sjrokog opsega variraпja amilazпe aktivпosti , moglo Ьi se objasniti inhiЬicijom amilazne aktivпosti zbog eveпtualno zastupljenije glukoze u hraпljivom supstratu ра efekat "uпakrsпe jshraпe" izostaje Pri kontiпuiraпim i пaglim promeпama koпceпtracije skroba uocava se zпасајап efekat geneticke varijaЬilпosti и opstoj sredпjoj vredпosti feпotipa kao ј zпасајап efekat srediпe na prosecne vredпosti geпotipa ра samim tim ј па feпotipsku plasticпost aпaliziranih karakteristika kroz vise geпeracija. Specificna aktivпost a-amilaze pareпtalпe geпeracije па staпdardпom supstratu ima siri opseg variraпja. Potomstvo паrеdпе tri generacije па 3%, 6% i 9% skrobnom .:;upstratu pokazuje smапјепје amilazпe aktivпosti i uzj opseg variraпja. Optimalпi uslovi (staпdardпi supstrat) omogucavaju jskazivaпje vece fenotipske razпoJjkosti. Feпotipska razпolikost u pogledu duziпe razvica пајvеса је kod F2 geпeracije па 6% skrobпom supstratu, а u pogledu prezivljavaпja kod geпotipova F 1 generacije па 3% skrobпom supstratu. Pri naglim promeпama srediпe (staпdard ~ 9% skrobni supstrat) geпotipovi odgovaraju smanjeпjem amilazпe aktivпosti i sirim opsegom fenotipskog variraпja za duziпu razvica i prezivljavaпje sa izdvajaпjem pojediпih geпotipova (feпotipova). U osпovi ovakvih odgovora geпotipova pri postepeпim i пaglim promeпama moze Ьiti specificпost liпija (geпotipova) ali i postepeпo prilagodjavaпje па vece koncentracije skroba tokom gепегасјја ј medjusobпa jshraпa ("cross-feediпg" ) geпotjpova (feпotipova). Homozigotпo staпje "sporog" alela, Cija је prosecпa aktjvпost amilaze veca u odпosu па "brzi" alel, dovodi do boUeg jskoгjsceпja skroba, ра boljeg prezivljavaпja. Potvrda ovakvom sagledavaпju feпotipske varijaЬilпostj moze Ьitj relatjvпo jstj treпd feпotipske razпovrsпosti kada se Diskusija 74 razmatrajи karakteristike na 9% skrobnim sиpstratima iz postepenih odnosno naglih promena sredine. u sredinama koje siroko ili privremeno varirajи komponente adaptivne vrednosti се zavisiti od иslova sredine, ali evolиtivni ishod nece biti sasvim jasan (Reqиes i Tejedo, 1997). Alternative sи и осиvаnји brojnih genotipova koji ispoljavajи fenotip sa izrazito visokim vrednostima komponenti adaptivne vrednosti и svakoj pojedinacnoj sredini (specijalisti) ili и selekciji genotipova koji и nizu razliCitih uslova sredine daju niz fenotipova koji sи najboUe prilagodjeni (generalisti) . Ovakvo prilagodjavanje razliCitim uslovima sredine moze podrazumevati fenotipsku promenu izmedju sredina - fenotipsku plasticnost (Via i Lande, 1985; van Tiendereri, 1991). Adaptivna plasticnost, kao odgovor na heterogenu selekciju, podrazumeva da genotipovi unutar popиlacije moraju varirati u normama reakcije, а koje su fenotipski odgovor u posmatranom opsegu sredina. Ovakva geneticka varijabilnost u fenotipskoj plasticnosti је poznata kao interakcija genotip - sredina (Via i Lande, 1985 ; Gomulkiewicz i Kirkpatrick, 1992). Smanjenje geneticke varijabilnosti unutar jedne ili dve sredine ili smanjenje zavisnosti razliCitih oЬlika karaktera moze ograniCiti razvoj adaptivne norme reakcija (Falconer, 1952; Yamada, 1962; Via i Lande, 1985, 1987; Via, 1987; Via i sar , 1995). Drugi moguCi geneticki pritisak је postojanje genetickog trade-off-a koji ogranicava ispoljavanje korelisanih karaktera. Razvoj adaptivne plasticnosti moze biti ogranicen u slucaju geneticki zavisne adaptivne vrednosti povezanih karaktera (Scheiner i Goodnight, 1984; Blouin, 1992; Semlitsch, 1993; Newman, 1994). Prema doЬijenim rezultatima za Amy-genotipove Drosophila subobscura u uslovima razlicitih koncentracija skroba i pri kontinuiranim i naglim promenama koncentracije skroba u hranljivom supstratu znacajna geneticka varijaЬilnost и fenotipskoj plasticnosti svih analiziranih karakteristika (interakcija genotip - sredina) moze Ьiti odgovor na cinjenicu da је razvoj normi reakcija и napredovanjи i da ne dostizu optimalne norme reakcija u ravnotezi (Via i Lande, 1985). Znacajnost interakcije genotip - sredina mogla Ьi se objasniti i specijalizacijom genotipova na posmatrane uslove sredine sto doprinosi genetickoj varijaЬilnosti fenotipske plasticnosti (Levene, 1953). Diskusija 75 Norme reakcija za duzinu razvica (developmental time) i tezinu nakon izleganja u razliCitim hranljivim medijumima razmatrane su kod Drosophila mercatorum (Gebhardt i Stearns, 1988) kao i u slucaju Drosophila melanogaster za duzinu toraksa ј krila u zavisnosti od temperature (Petavy ј sar. , 1997). U djskus~ama ovih istrazivanja autori se slafu da је u osnovi normi reakcija genetjcka varijaЬilnost organizma i da nepoznati selektivni mehanizrni favorizuju fenotipsku plasticnost analiziranih karakteristika. Fenotipska plasticnost za velicinu tela kod Dгosophila cesce је pasivna nego adaptivna i prikazuju је najcesce kao interakciju izmedju temperatura i neki\1 nepoznatih razvojnih pritisaka (Petavy i sar , 1997). Norme reakcija specificnih karakteristika su povezane sa fenotipskom plasticnoscu (Stearns i Koella, 1986) i mogu jasno varirati u okviru i izmedju vrsta (Bradshaw, 1965; Via, 1984; Scblichting, 1986; Scheiner i Lyman, 1989) Veoma se malo zna о stepenu u kome su norme reakcija adaptivne Postoje i neki neadaptivni sredinski nusprodukti u odgovorima razvojnih, fizioloskih i Ьiohemijskih svojstava (Gabriel i Lynch, 1992). Pri razmatranju interakcije genotip- sredina koriste se dva pojma: 1. stabilnost - kao sposobnost genotipova da ujednaceno odgovore bez obzira na delovanje spoljne sredine i 2 adaptaЬilnost - kao sposobnost genotipova da promenom odredjenih karakteristika odgovore na promenu uslova spoljne sredine. Prosecan indeks fenotipske plasticnosti (PPG), cesto koriscen u analizi fenotipske plasticnosti ЬiUnih modela (Cheplick, 1995; Pemac i sar. , 1998; Schlichting, 1989; Ellstrand i Roose, 1987) moze pomoci u definisanju nacina odgovora razlicitih Amy-genotipova Drosophifa subobscuгa u uslovima razlicite koncentrac~e skroba i pri kontinuiranim i naglim promenama koncentracije skroba u hranljivom medijumu. Prema analiziranim prosecnim indeksima fenotipske plasticnosti izmedju svake dve sredine za F 1 generaciju Dmsophila subobscura u slucaju standardnog supstrata, 2% i 5% skrobnog supstrata i 5% maltoznog supstrata moze se reci da su duzina razvica i prezivljavanje plasticnije karakteristike nego sto је to specificna aktivnost a-amilaze. u osnovi fenotipske plasticnosti duzine razvica i prezivljavanja znacajan efekat Ьi mogli imati geneticki faktori раје i odgovor staЬilnjji u uslovima razliCite koncentracije skroba dok Ьi se Diskusija 76 za fenotipsku plasticnost specificne aktivnosti a-amilaze moglo reci da su znacajniji sredinski efekti i odgovor genotipova је adaptabilniji sto se uocava i u naglim promenama sredine (standard ~ 9% skrobni supstrat). Pri postepenom povecanju koncentracije skroba tokom vise generaciJa vrednosti prosecnih indeksa fenotipske plasticnosti za specificnu aktivnosti a-amilaze, duzinu razvica i prezivljavanje opadaju osim u slucaju povecanja koncentracije skroba sa 3% na 6% gde је veCi prosecan indeks fenotipske plasticnosti za prezivljavanje. Ovako dobijeni rezultati mogu navesti na zakUucak da jedinke Drosophila subobscura u svakoj sledecoj generaciji, odnosno sa povecanjem koncentracUe skroba u hranljivom supstratu, adaptabilno odgovaraju u pogledu prezivljavanja za razliku od specificne aktivnosti a-amilaze i duzine razvica Ciji prosecni indeksi fenotipske plasticnosti ukazuju na stabilniji odgovor. Poredjenje prosecnih indeksa fenotipske plasticnosti karakteristika na 9% skrobnim supstratima pri kontinuiranim i naglim promenama koncentracije skroba ukazuju na razliCit uticaj iste koncentracUe skroba u pogledu adaptabilnog odgovora jedinki kada se analizira prezivUavanje ali i slican uticaj sredine na duzinu razvica i specificnu aktivnost amilaze i jedinke u pogledu ovih karakteristika stabilnije odgovaraju u sredini sa 9% skrobnim supstratom. Iz ovoga bi se moglo zakljuciti da geneticki faktori u interakciji sa sredinskim faktorima, bilo da se oni postepeno ili naglo menjaju, slicno uticu na promenu vrednosti specificne aktivnosti amilaze i duzine razvica. U osnovi najveceg prosecnog indeksa fenotipske plasticпosti prezivljavanja mogao bi biti siroki opseg ukupne geneticke varijabilnosti. Interakcija genotip - sredina је posledica usavrsavaпja Ьiljпih i zivotinjskih organizama samo ukoliko ukljucuje promene u opsegu genotipova u razlicitim sredinskim uslovima. Statisticke metode koje detektuju zпacajnu promeпu u opsegu пisu sasvim dobro razviJene. Kada se zapazaju promene u rangiranju priroda interakcije moze Ьiti sagledana sa tri moguca aspekta (Baker, 1988): Diskusija 77 l. karakteristika koja interaguje sa sredinom moze razlicito odgovarati zbog dva ili vise ogranicavajucih faktora sredine. U ovom slucaju се biti ocekivani genotipovi sa optimalnim odgovorima na sve sredinske uslove. 2. karakterstika koja interaguje moze biti funkcija dve ili vise neinteragujuCih karakteristika. Stepen naizmenicnog иticaja neinteragиjиCih komponenti moze rezиltirati и ravnotezi kojoj se daje prednost и svim sredinama. 3. karakteristika koja interagиje moze pokazati razlike и odgovoru genotipa na stresne uslove sredine а koji је razlicit u odnosи na odgovore izmedju dve sredine. Saznanja о interakciji ovog tipa mogu Ьiti koriscena samo иkoliko se mogu Jasno definisati razlike u odgovoru genotipa i razlike и sredinskom stresu tokom vremena. Rezultati regresюne analize Amy-genotipova Drosophila subobscura u иslovima razliCitih koncentracija skroba ukazиju na smanjenje specificne aktivnosti arnilaze sa povecanjem ili odsustvom skroba (5% maltoza) u hranljivom medijumu, ali samo kod potomstva pojedinih иkrstanja i sa statistickom znacajnoscu, sto moze Ьiti indikacija za adaptaЬilni odgovor odnosno da su pojedinacno dobro adaptirani na pojedine uslove sredine. Kod veCine potomstva razliCitog ukrstanja u pogledu duzine razvica i prezivljavanja prema koeficijentima regresije moze se govoriti о staЬilnom odgovoru na razlicite koncentracije skroba. Regresiona analiza potomstva razlicitih ukrstanja tokom cetiri generaclJe рп postepenim promenama koncentracije skroba ukazuje da sa povecanjem koncentracije skroba svakoj narednoj generacф veCina potomstva staЬilno odgovara u pogledи specificne aktivnosti a-arnilaze i prezivUavanja za razlikи od duzine razvica gde је odgovor potomstva iz pojedinih ukrstanja adaptaЬilan. Nemogиcnost jasnog razdvajanja genetickih sredinskih faktora i pпmena odgovarajuCih statistickih metoda predstavljaju teskocu kako Ьi se и potpиnosti definisao odgovor na razlicite sredinske uslove i samim tim bolje razиmeli mikroevolиcioni procesi koji se odigravaju u okviru prirodnih populacija. Diskusija 78 RazliCiti aspekti stabilnosti ili adaptabilnosti razmatrani sи jos и radovima Finlay i Wilkinson (1963), Eberhard i Rиssell (1966) i Perkins i Jinks (1968) . Finlay i Wilkinson ( 1963) sи и razmatranju koncepta adaptaЬilnosti i staЬilnosti opstu adaptaЬilnost definisali kao sposobnost genotipa da se dobro prilagodi sirokom opsegu sredina Na osnovu ove definicije moze se ocekivati da genotipovi sa opstom adaptaЬilnoscu imaju visok prosecan doprinos. U cilju boljeg razjasnjenja "dinamicnog odgovora na razlicite sredine" Finlay i Wilkinson (1963) koristili su regresionu analizи promene pojedinacnog genotipa и odnosu na prosecnи promenu svih genotipova kao meru za fenotipskи staЬilnost. Genotipovi sa koeficijentom regresije veCim od prosecnog koeficijenta regresije varijaЬilniji sи kroz razliCite sredine nego sto sи genotipovi sa nizim koeficijentom regresUe. Razlike и odgovoru na sredinski stres mogи Ьiti odraz razlika и oseЩivosti na stres ili pak usled nespecificnih sredinskih elemenata. Zbog toga је neophodno da se kriticki i pazljivo prihvate definicije efikasnosti , tolerancije, adaptaЬilnosti i staЬilnosti (Baker, 1988) VarUaЬilnost и razlicitim sredinskim uslovima cesto је pozitivno korelisana sa prosecnim vrednostima ostvarenih genotipova ра је i to jedan od razloga da se pazljivo definise stabilnost i adaptaЬilnost. Ukoliko ne postoji promena u opsegи genotipova tada genotip sa visokim prosecnim karakteristikama i visokom varijaЬilnoscu и razlicitim sredinama moze biti definisan kao nestabilan i specificno adaptiran na povoljne sredinske иslove. U ovom radи na osnovu primenjenih statistickih metoda analize odgovora Amy- genotipova Drosophila subobscura moze se zakljиciti da sи genotipovi prosecno fenotipski plasticni za analizirane komponente adaptivne vrednosti (i specificnи aktivnost a-arnilaze) u svim analiziranim sredinskim uslovima Ostaje otvoreno pitanje da li se sa sigurnoscu moze govoriti о adaptaЬilnom ili staЬilnom odgovoru kada sи и pitanjи analizirane karakteristike i uslovi sredine. ZakljuCci Zakljucci 79 5. ZakUucci U ovoj tezi analizirana је specificna aktivnost a-amilaze, koja kao vid biohemijskog fenotipa moze igrati odredjenu ulogu u adaptivnim procesima u specificnim okolnostima, duzina razvica i prezivljavanje kod tri vrste Amy-genotipova Drosophila subobscura u uslovima razliCite koncentracije skroba u hranljivom supstratu, ali i u uslovima postepenih i naglih promena koncentracije skroba. Na osnovu rezultata iznetih u ovom radu njihove kompleksne statisticke analize doslo se do sledecih zakljucaka: • Vrednosti za specificnu aktivnost a-amilaze kod potomstva homogamnih i heterogamnih ukrstanja Amy-genotipova Dгosophila subobscura u uslovima razlicite koncentracije skroba u hranljivom supstratu, ali i u ustovima postepenih i naglih promena koncentracije skroba, pokazuju da postoji opsta prosecna geneticka varUabilnost fenotipa koja је pod znacajnim uticajem sredine. KoeficUent varUacije geneticke varijanse ukazuje na oko 16% relativnog variranja specificne aktivnost a-amilaze. Posmatrana Ьiohemijska karakteristika је fenotipski plasticna i optimalni uslovi (standardni supstrat) omogucavaju iskazivanje vece fenotipske raznolikosti. • Prema analiziranim prosecnim indeksima fenotipske plasticnosti izmedju svake dve sredine u uslovima razlicite, kao i postepene i nagle promene koncentracije skroba, vrednosti za amilaznu aktivnost se procentualno najvise menjaju (preko 40%) i ukazuju na adaptaЬilan odgovor potomstva iz razlicitih ukrstanja Amy-genotipova Dгosophila subobscum. Sa postepenom promenom koncentracije skroba tokom nekoliko generacija, prosecan indeks fenotipske plasticnosti ukazuje na staЬilniji odgovor u pogledu amilazne aktivnosti . Zakljucci 80 • Norme reakcija za prosecne vrednosti specificne aktivnosti amilaze u sv1m posmatranim sredinskim uslovima ukazuju na postojanje znacajnog sredinskog uticaja. Sa povecanjem koncentracije skroba varijabilnost u aktivnosti amilaze opada. • Regresiona analiza Amy-genotipova Drosophila subobscura u uslovima razliCitih koncentracija skroba, ukazuje na smanjenje specificne aktivnosti amilaze sa povecanjem ili odsustvom skroba u hranljivom supstratu. Medjutim samo kod potomstva pojedinih ukrstanja smanjenje amilazne aktivnosti је statisticki znacajno sto moze biti indikacija za adaptabilan odgovor Prema dobijenim koeficijentima regresije u uslovima postepenog povecanja koncentracije skroba u svakoj narednoj generaciji, vесша potomstva razliCitih ukrstanja staЬilno odgovara smanjenjem amilazne aktivnosti • U pogledu dinamike i duzine razvica, potomstvo homogarnnih i heterogamnih ukrstanja u posmatranim uslovima sredine, pokazuje fenotipsku plasticnost. Rezultati ukazuju na opstu prosecnu geneticku varijaЬilnost fenotipa koji је pod znacajnim uticajem skroba u supstratu. Nema znacajne varijaЬilnosti u fenotipskoj plasticnosti za dinamiku i duZinu razvica, ali је ima u postepenim i naglim promenama koncentracije skroba u supstratu. Fenotipska raznolikost u pogledu duzine razvica najveca је kod F2 generacije na 6% skrobnom supstratu. Prosecno vreme embrionalnog i postembrionalnog razvica u posmatranim uslovima sredine varira u opsegu od oko 5% geneticke varijaЬilnosti. • Prema analiziranim prosecnim indeksima fenotipske plasticnosti izmedju svake dve sredine u svim posmatranim sredinskim uslovima u pogledu koncentracije skroba i njene promene duzina razvica se procentualno najmanje metЧa (do 20%) i odgovor potomstva је staЬilniji. • Norme reakcija za prosecnu duzinu razvica u uslovima razlicite koncentracije skroba ukazuju na postojanje statisticki znacajne geneticke varijaЬilnosti u postepenim i naglim promenama koncentracije skroba. Opsezi analiziranih sredinskih uslova su uzi i genotipovi odgovaraju sa skracenjem duzine razvica. Zakljucci 81 • Regresiona analiza duzine razv1ca potomstva razlicitih ukrstanja Amy- genotipova Drosophila subobscura u uslovima razliCitih koncentracija skroba, ukazuje na skracenje duzine razvica povecanjem koncentracije skroba. Duzina razvica је sa oko 46% linearno zavisna od koncentracije skroba u odnosu na ukupnu varUacUu posmatrane karakteristike i veCina potomstva stabilno odgovara. U uslovima postepenih promena koncentracije skroba (standardni supstrat, 3% i 6% skrobni supstrat) prosecno trajanje razvica potomstva se skracuje, ali i produzava kada se posmatra duzina razvica u sredinskim uslovima 3%, 6% i 9% skrobnog supstrata. Duzina razvica је sa oko 17% linearno zavisna od koncentracije skroba i odgovor potomstva u pogledu duzine razvica iz pojedinih ukrstanja је adaptaЬilan. • Postoji opsta geneticka varijaЬilnost prosecnih vrednosti prezivljavanja potomstva Amy-genotipova D1·osophifa subobscura u uslovima razlicitih koncentracija skroba. Uticaj sredine пiје od znacaja za fenotipsku plasticnost analizirane karakteristike. Pri kontinuiranim i naglim promenama koncentracije skroba uocava se znacajan efekat geneticke varijaЬilnosti u opstoj srednjoj vrednosti fenotipa, kao i znacajaп efekat sredine na prosecne vrednosti geпotipa, ра sarnim tim i па feпotipsku plasticпost . Feпotipska razпolikost u pogledu prezivljavaпja najveca је kod geпotipova F 1 generacUe па 3% skrobпom supstratu. • Prosecan indeks feпotipske plasticпosti za prezivljavanje u uslovima razlicite koпcentracije skroba ukazuje na staЬilaп odgovor potomstva iz razliCitih ukrstanja Amy- geпotipova. Pri postepeпom povecanju koncentracije skroba tokom nekoliko generacija vrednosti prosecnih iпdeksa feпotipske plasticnosti za prezivyavaпje opadaju osim u slucaju povecanja koncentracije skroba sa 3% na 6%, sto navodi na zakljucak da jediпke Drosophila subobscura u svakoj паrеdпој gепеrасф, sa povecanjem konceпtracije skroba u hranljivom supstratu, adaptaЬilпo odgovaraju u pogledu prezivljavaпja. • Norme reakcija prosecпog prezivljavanja u sv1m posmatraпim uslovima srediпe i njihovim promenama upucuju па postojaпje geпeticke varijaЬilnosti izdvajanjem pojedinih genotipova. U osnovi ovakvih odgovora genotipova moze Ьiti specificnost linija Zakljucci 82 (genotipova), ali i postepeno prilagodjavanje na vece koncentracije skroba tokom generacUa kao i medjusobna ishrana genotipova (fenotipova). • Kod vecine potomstva razlicitih ukrstanja u pogledu prezivljavanja prema koeficUentima regresije moze se govoriti о stabilnom odgovoru na razlicite koncentracije skroba, kao i u uslovima postepenog povecanja koncentracije skroba u svakoj narednoj generaCIJl . • Na osnovu rezultata analize odgovora Amy-genotipova Drosophila subobscura пюzе se zakljuCiti da su genotipovi prosecno feпotipski plasticni za analizirane komponente adaptivne vrednosti u svim posmatranim sredinskim uslovima. Literatura Literatura 83 6. L i teratura ,/ Andelkovic, М. , Franekic, Ј. and Starnenkovic-Radak, М. 1984. Genetic loads in two natural population of Drosophila melanogaster from Slovenia (Yugoslavia). Archiv Biol. Nauka 36: 31-39. ,/ Andelkovic, М. , Milanovic, М. and Stamenkovic-Radak, М. 1987. Adaptive significance of amylase polymorpllism in Drosophila. 1. The geographical pattern of allozyme polymorphism at the arnylase locus in Drosophila subobscura. Genetica 74: 161-171. ,/ Andelkovic, М , Savkovic, V. and Kalajdzic, Р. 2003. lnversion polymorphism in Drosophila subobscura from two diffei"ent l1aЬitats from tће mountain ofGoc. Hereditas 138: 241-243. ,/ Atkinson, B.G. and Walden, D.B. 1985. Changes ш eukaryotic gene expression ш response to environmental stress. Orlando, Acadenlic Press. ,/ Baker, R.J. 1988. Differential response to environmental stress. In. П Prog. Conf. Quant. Gen. 492-504. ,/ Berveп, К.А., Gill, D.E. and Smith-Gill, S.J. 1979. Countergradient selectioп in the green frog, Rana clamitans. Evolution 33 : 609-623. ,/ Blouin, M.S.1992. Genetic correlations among morphoшetric traits and rates of growth and differentiation in the greeп tree frog, Hyla cinerea. Evolution 46 : 735-744. ,/ Bradsl1aw, A.D. 1965. The evolutionary significance ofphenotypic plasticity in plants. Adv. Genet. 13 : 115- 155. ,/ Bull , Ј .Ј. 1987. Evolution of pl1enotypic variance. Evolution 41: 303-315. ,/ Buzzati-Traverso, А.А. 1955. Evolutionary cl1anges iп components of fitness and otћer polygenic traits in Drosophila Jn elanogaster populations. Heredity 9: 153-186. Literatura 84 .-/ Cabrera, V.M. , Gonzalez, А.М. and Gullon, А. 1980. Enzymatic polymorphism in Drosophila subobscura populations from the Canary Islands. Evolution 34: 875 887 . .-/ Cacoyianni, Z. , Kovacs, I. V. and Hoffmann, А.А. 1995 . Laboratory adaptation and inbreeding in Helicoverpa punctigera (Lepidoptera: Noctuidae). Aust. Ј. Zool. 43: 83 -90 . .-/ Callo\Y, Р. and Woolhead, A.S. 1977. The relationship between ration, reproductive effort and age-specific mortality in the evolution of life l1istory strategies - some observations in freshwater triclads. Ј. Anim. Ecol. 46: 765-782 .-/ Castillo-Ciшvez , С. , Leviп , S.A. and Gould, F. 1988. Physiological and behavioral adaptatioп to varying eпvironшeпts: а шatl1ematical шodel. Evolution 42: 986-994 . .-/ Cas\Yell , Н. 1983. Pl1enotypic plasticity ш life-history traits: Demographic effects and evolutionary consequeпces. Am. Zool. 23: 35-46 . .-/ CaYalli -Sforza, L.L and Feldшaп, М. W. 1981 . Cultural traпsшissioп and evolution: а quantitative approach. Priпceton Uпiv. Press, Princeton . .-/ CI1eplick, G.P. 1995. Geпotypic variation and plasticity of clonal gro'Лrtll iп relatioп to пutrieпt availabi1ity iп Aшphibroшus scabrivalvis. Journal of Ecology 83: 459-468 . .-/ Cl1ippiпda!e, А.К. , Leroi , А.М. , Кiш, S.B. апd Rose, M.R. 1993. Pl1eпotypic plasticity and selectioп in Drosophila life-l1istory evolution. I. Nutrition апd tlle cost of reproduction. Ј. Evol. Biol. 6: 171-193 . .-/ Chippiпdale , А.К. , Terence, J.F.C. and Miclшel , R.R. 1996. Сошрlех trade-offs and the evolution of starvation resistance in Drosophila melanogaster. Evolution 50: 753-766 . .-/ Da,vkiпs , R. 1982 . Tl1e Extended Pl1enotype. W.Н. Freeman and Сошрапу, Oxford . .-/ De Jong, G. and Scharloo, W. 1976. Enviroшnental deteпnination of selective significance or neutrality of aшylase variants iп Drosophila melanogaster. Genetics 84: 77-94 . .-/ de Јопg, G. 1990. Geпotype-by-enviroшnent interaction and tlle genetic covariance bet\Yeen environшents: шultilocus genetics. Geпetica 81: 171-1 77 . .-/ de-Jong, G. 1990. Quaпtitative geпetics of reactioп norms. Ј. Evol. Biol. 3: 447-468. Literatura 85 ,/ de Souza, H.M.L., Matioli, S.R. and de Souza, W.N. 1988. Tl1e adaptation proccess of Ceratitis capitata to tlle laboratory analysis oflife-history traits. Entomol. Expt. Appl. 49 : 195-201. ,/ Debat, V. and David, Р. 2001. Mapping phenotypes: canalization, plasticity and developmental staЬility. Trends in Ecology and Evolution 16: 555-561 . ../ Doane, W. W. 1969. Drosophila amylase and proЬ!ems in cellular differentiation. In: Hanley, E.W. ed., RNA in Development, University ofUtah Press, Salt Lake City. / Dobzlшnsky, Т. 1970. Genetics of the Evolutionary Process. 1'' ed. New York ColumЬia University Press, New York. / Dobzl1ansky, Т. , Lewontin, R.C. and Pavlovsky, О. 1964. The capacity for increase in cluomosomally polymorphic and monomorpllic populations of Drosophila pseudoobscura. Heredity 19: 597-614. ,/ Dud1ey, S.A. and Schmitt, Ј. 1996. Testing tl1e adaptive plasticity hypothesis: density-dependent selection оп manipulated stem lengtl1 in lmpatiens capensis. Am. Nat. 147: 445-465. / Eberlшrd, S.A. and Russell, W.A. 1966. StaЬility parameters for comparing varieties. Crop Sci. 6: 36-40. / Economopoulos, А.Р. 1992. Adaptation of the Mediterranean fruit fly (Diptera: Tephritidae) to artificial rearing. Ј. Econ. Entomol. 85: 753-758. / Eguclli , У. and Matsuo, У. 1999. Divergence of the regulation of cx-amylase activity in Drosophila melanogaster, Drosophilafunebris and Drosophila saltans. Biocllemical Genetics 37: 41-52. / Ellstrand, N.C. and Roose, M.L. 1987. Patterns of genotypic diversity in clonal plant species. American Journal ofBotaпy 74: 123-131 . ../ Eпdler, Ј.А. 1986. Natural se1ection in tl1e Wild, 2"ct ed. Princetoп Uпiv. Press, Princetoп . / Ewiпg, А. W. 1961. Body size and courtsilip bel1aviour iп Drosophila melanogaster. Anim. Bel1av. 9: 93-99. / Falcoпer, D.S. 1952. The рrоЬ!еш of eпviroшneпt апd selectioп. Am. Nat. 86: 293 -298. / Falcoпer, D.S. 1960. Selectioп of mice for growth оп high апd lo'v plaпes of пutritioп. Geпet . Res. 1: 91- 113 . / Falcoпer, D.S. 1981 . lпtroductioп to quantitative geпetics, 2"d ed. Loпgmann, London. Literatura 86 ./ Falconer, D.S. 1989. Introduction to quaпtitative geпetics, 3 гd ed. Loпgman, London . ./ Falconer, D.S. 1990. Selection in different environments: effects оп environmenta\ sensitivity (reaction noпn) апd оп mean performance. Genet. Res. 56: 57-70 . ./ Finlay, К. W. and Wi1kinson, G.N. 1963. Tl1e analysis of adaptation in а plant breeding prograпune. Aust. Ј. Agric. Res. 14: 742-754 . ./ Fisher, R.A. 1930.The genetical tћeory of natural selection. Oxford Univ. Press, Oxford . ./ Fontdevila, А., Zapata, С. , Alvarez, G., Sancћez, L., Mendez, Ј. and Enriquez, I. 1983. Genetic coadaptation in tl1e cllТomosoшal polyшorpћisш of Drosophila subobscura. I. Seasonal cl1anges of gametic disequilibriuш . in а natural population. Geпetics 105: 935-955 . ./ Fujimoto, Ј. , Капоu, С\1. , Egucl1i, У. and Matsuo, У. 1999. Adaptation to а starcћ environment and гegulation of a-amylase iп Drosopl1ila. Biocl1emical Genetics 37: 53-62 . ./ Futuyшa, D. 1986. Evolutionary biology, 2nd ed. Sinauer Associates, Sunderland, МА . ./ Gabriel, W. and Lync\1, М. 1992. Tl1e selective advantage of reaction noпns for environmenta\ tolerance. Ј. Evol. Biol. 5: 41-59 . ./ Gause, G.F. 1947. ProЬ!ems ofevolution. Trans. Conn. Acad. Sci. 37: 17-68 . ./ GeЬlыrdt, M.D. and Stearns, S.C. 1988. Reaction norms for developmental time and >veight at eclosion in Drosophila mercatorum. Ј. Evol. Biol. 1: 335-354 . ./ Gillespie, Ј .Н. and Turelli, М. 1989. Genotype-environшent interaction and tl1e шaintenance of polygenic variation. Genetics 121: 129-138 . ./ Giшelfarb, А. 1986. Multiplicative genotype-environшeпt interaction as а cause of reversed respoпse to directiona\ selection. Geпetics 114: 333-343 . ./ G1otov, N. V. and Tarakaпov, V. V. 1988. Reactioп поrш of а geпotype апd geпotype-enviroпшent iпteraction iп а пatural populatioп . Zhurnal Obsl1chey Biologii (Мoscow) 46: 760-770 (iп Russian) . ./ Gomu1kiewicz, R. and Kirkpatrick, М. 1992. Quantitative geпetics and tl1e evolution of reaction noпns. Evolutioп 46: 3 90-411. Literatura 87 'У" Gonzalez-Duarte, R. , Gonza!ez Izquierdo, М.С. and Prevosti, А. 1993 . Polyшorphism for esterases and alcohol dehydrogenases in natural populations of Drosophila subobscura. Atti Accad. Sci. Ist. Bologna Rc. С! . Sci. Fis. 201 , III/1: 63-70. -./ Groeters, F.R. and Dingle, Н. 1988. Genetic and шaternal influences of life hystory plasticity in miliOveed bugs (Oncopeltus): response to temperature. Ј. Evol. Biol. 1: 317-333. -./ Gupta, А.Р. and Lewontin, R.C. 1982. А study of reaction norшs in natural populations of Drosopilila pseudoobscura. Evolution 36: 934-948. -./ Haj-Alнnad, У. and Нickey, D.A. 1982. А шolecular explanation of frequency-dep~ndent selection iп Drosopl1ila. Nature (London) 299: 350-352. -./ Haшrick, J.L. and Holden, L.R. 1979. The influence of microhaЬitat heterogeпeity оп gene frequeпcy distriЬution апd gaшetic phase disequiliЬriuш in Аvепа barbata. Evolution 33: 521-533. 'У" Harris, ЕЈ. алd Okaшoto Суо, R.Y. 1991. А method of rearing Biosteres arisanus (Нушлорtеrа: Braconidae) in tl1e laboratory. Ј. Econ. Entomol. 84:417-422. -./ Hickey, D.A. and Benkel, B.F. 1982. Regнlation of amylase activity in Drosophila melanogaster: effects of dietary carbohydrate. Biocilem. Genet. 20: 1117-1129. 'У" Нickey, D.A. and Benkel, B.F. 1987. Regulatioп of amylase gene-expression: Drosopili1a amylases as а model experimental system. Critical Revie,vs in Bioteclшology 5: 229-241. 'У" Hochacilka, P.W. and Soшero, G.N. 1984. Biocilemical adaptation. Priлceton University Press, Princeton, NJ. 'У" Hoffmaпn, А.А. and Parsons, Р.А. 1991. Evolutionary genetics and environmeпtal stress. Oxford Univ. Press, Ne\v York. 'У" Hoorn, А .Ј. W. and Sclыrloo, W 1978. Т\1е functional sigлi:ficance of amylase polymorpilism in Drosophila melanogaster. У. Тће effect of food components on amylase and a-glucosidase activity. Genetica 49: 181-187. -./ Hoorn, А. Ј. W. and Scllarloo, W. 1981. Тће functional signi:ficance of aшylase polymorpllisш in Drosophila melanogaster. VI. Duration of development and amylase activity in larvae wћen starc\1 is limiting factor. Genetica 55: 195-201. Literatura 88 ../ Huey, R.B., Partridge, L. and Fowler, К. 1991. Thermal sensitivity of Drosophila melanogaster responds rapidly to laboratory natural selection. Evolution 45: 751-756 . ../ Jain, S.К. 1978. Inheritance ofpl1enotypic plasticity in soft chess, Bromus mollis L. Gramineae. Experientia 34: 835-836 . ../ Johnson, H.W. , RoЬinson, H.F. and Comstock, R.E. 1955. Estimates of genetic and environmental variaЬility in soybeans. Agron. Ј. 47: 314-318 . ../ Kaplan, R.Н. апd Cooper, W. S. 1984. Tl1e evolution of developmeпtal plasticity iп reproductive clыracteristics: An applicatioп of tlle "adaptive coiп-flippiпg" priпciple. Аш. Nat. 123 393-410 . ../ Kllaп, М. А. , Aпtoпovics, Ј. апd Bradshaw, A.D. 1976. Adaptatioп to heterogeпeous eпviroшnents. III. The iпlleritaпce of response to spaciпg in flax and liпseed (Linum usitatissimum). Aust. Ј. Agric. Res. 27: 649-659 . ../ Kingsolver, J.G. 1995. ViaЬility selectioп оп seasonally polyplleпic traits: >viпg шеlапiп patterп in westerп vvllite butterflies. Evolution 49: 932-941 . ../ Kriшbas, С В. 1993. Drosopl1ila subobscura: Biology, Geпetics апd Iпversioп Polyшorphisш. Verlag Dr. Kovac, НашЬшg . ../ Kriшbas, СВ. апd Loukas, К 1980. Tl1e inversion polyшorphisш iп Drosophila subobscura Evol. Biol. 12 163-234 . ../ Kuiper, D. and Kuiper, Р.ЈС 1988. Pl1enotypic plasticity iп а physiological perspective. acta Oecologica/ Oecol Plaпt. 9: 43-59 . ../ Lakovaara, S., Saura, А. and Laпkinen, Р. 1977. Evolutioп at the a.-GPDH locus iп Drosophilidae. Evolutioп 31: 319-330 . ../ Laпkineп, Р. апd Piпsker, W. 1977. Allozyme constitutioп of two staпdard straiпs of Drosophila subobscura. Experieпtia 33: 1301-1302 . ../ Larruga, Ј.М., Cabrera, V.M , Goпzalez, А.М. апd Gull6n, А. 1983. Molecular апd cl1roшosoшal polyшorphisш in contiпeпtal апd insular populatioпs froш tl1e soutћ-westerп raпge of D subobscura. Geпetica 60 191-205. Literatura 89 ./ Lechowicz, М.Ј. апd Blais, Р.А. 1988. Assessiпg tlle coпtributioпs of multiple iпteractiпg traits to plaнt reproductive success: eпviroпmeпtal dерепdепсе. Ј . Evol. Biol. 1: 255-273 ./ Leveпe, Н. 1953. Geпetic equilibrium wћеп more than оне ecological нiсће is availaЬ!e. Tl1e American Naturalist 87 331-333 . ./ Leviп, D.A. 1988. Plasticity, caнalization апd evolutionary stasis in plaпts . Plasticity. canal izatioп анd evolutioпary stasis iп plaнts . Iп Davy, А. Ј. , Hutcilings, М.Ј. , апd Watkiпsoп. A.R. (eds .) Plant Population Ecology. Рр. 35-45. Tl1e 28th Symposium ofthe Britisl1 Ecological Society, Sussex. 1987. Blackwell Scieпtific PuЬlicatioпs, Eпglaпd . ./ Leviпs , R. 1963. Tl1eory of fitness iп а l1eterogeпeous environmeпt. П. Developmeпtal flexiЬility апd нiсће selectioп. Ат. Nat. 47: 75-90 ./ Leviпs, R. 1968. Evolutioп in cl1aпgiпg eпviroшneпts. Princetoп Uнiv. Press, Priпcetoп ./ Lewontin, R.C. 1970. Tl1e units ofselectioп. Annual Rev. ofEcol. апd Syst. 1: 1-18 . ./ Lewontiп, R.C. 1974. Tl1e genetic basis ofevo lutioпary clыnge. ColumЬia Univ. Press, Ne\v York . ./ Loukas, М. and Krimbas, С.В. 1975. Tl1e genetics of Drosophila subobscura populations. У . А study of liпkage disequilibrium iп natural populatioпs bet\veen genes апd inversions of tl1e Е cllfomosome. Geпetics 80: 331-347 . ./ Loukas, М. , Krimbas, С.В апd Vergiпi , У. 1979Ь. The genetics of Drosophila subobscш·a popнlations. IX Studies оп linkage disequilibrium in four natural populations Genetics 93 : 497-523 . ./ Loukas, М. , Krimbas, С.В. , Mavragani-Tsipidoн, Р. and Kastritsis, C. D. 1979а. Genetics of Drosophila subobscura populations. VIII. Allozyme loci and their chromosome maps. Ј . Hered. 70: 17-26 . ./ LuckinЬill , L.S. , Arkiпg, R. , Clare, М. Ј. , Cirocco, W.C. and Buck. S.A. 1984 Selection for delayed senescence iп Drosophila melanogaster. Evolution 38: 996-1003 . ./ Luckinbill, L.S., Graves, J.L., Reed, А.Н. and Koetsawang, S. 1988. Localizing genes tl1at defer senescence in Drosophila melanogaster. Heredity 60: 367-374 . ./ Lyncl1, М. and Gabriel, W. 1987. Environmental tolerance. Am. Nat. 129: 283-303. Literatura 90 ./ Macdonald, S.E. , Cl1innappa, С.С. and Reid, D.M. 1988. Evolution ofphenotypic plasticity in tће Stellaria longipes complex: Comparisons among cytotypes and habitats. Evolution 42: 1036-1046 . ./ Macintyre, R.J. 1982. Regulatory genes and adaptation. Past, present and future. Evolutionary Biology 15: 247-285 . ./ Marinkovic, D., Ayala, F.J. and Andelkovic, М. 1978. Genetic polymorphisrn and pћylogeny of Drosophila subobscura. Evolutioп 32: 164-173 . ./ Matos, М , Rose, M.R., Pite, MTR. , Rego, С. and Avelar, Т. 2000. Adaptation to tће laboratory environmeпt in Drosopl1ila subobscura . Ј. Evol. Biol. 13: 9-19 . ./ Matsuo, У. and Yamazaki, Т. 1986. Genetic ana1ysis ofnatural popu1ations of Drosophila melanogaster in Japan. VI. Differeпtial regulation of duplicated amylase loci and degree of dominance of amylase activity in different eпviroпшents. Jpn. Ј. Genet. 61: 543-558 . ./ Matsuo, У. , Iпошаtа, N. апd Yamazaki, Т. 1999. Evolution of tће arnylase isozyшes in tl1e Drosophila melanogasta species subgroup Biocћemical genetics 37: 289-300 . ./ McKenzie, Ј. А., McKeclшie, S. W. and Batterћaш, Р. 1994. Perturbatioп of gепе frequeпcies in а пatural popu1ation of Drosophila melanogaster. Genetica 92: 187-196 . ./ McKenzie, Ј.А., Parker, A.G. and Yen, J.L. 1992. Polygenic and single gепе responses to selectioп for resistance to diazinoп iп Lucilia cuprina. Genetics 130: 613-620 . ./ Мilanovic, М. and Aпdelkovic, М 1993. Biocl1eшical and genetic diversity of alplы-aшylase iп Drosophila. Arch. Biol. Sci. Belgrade 45: 63-82 ./ Мilanovic, М. 1986. Biocllemical and geпetic polymorphism of alpћa-amylase in Drosophila subobscura and its adaptive significaпce Pl1.D. , Faculty of Science, University of Belgrade (in Serbian), (Summary iп Eпglisl1) . ./ Milanovic, М , Aпdjelkovic, М. апd Starnenkovic-Bojic, G. 1989. Adaptive significance of amylase polymorphisш iп Drosophila. IV. А comparative study ofЬiocћemical properties oftћe alpha-amylase in D. melanogaster, D. hydei , D. subobscura and D. busckii. Со ш р. Biocl1em. Pl1isiol. 93: 629-634 . ./ Morishima, Н. and Oka, H.I. 1975. Pl1enotypic plasticity growtl1 pattern апd yield staЬility. Iп: AdaptaЬility in plaпts, ed. Masyo Т. , Uпiv. Tokyo Press, Tokyo. Literatura 91 ./ Mueller, L.D. and Ayala, F.J. 1981. Trade-off between r-selection and K-selection in Drosophila populations. Proc. Natl. Acad. Sci. USA 78: 1303-1305 . ./ Mueller, L.D., Graves, J.L. and Rose, M.R. 1993. Interactions between density-dependent and age-specific selection in Drosophila melanogaster. Funct. Ecol. 7: 469-479 . ./ Nechiporenko, N.N. and DragaYtsev, В . А. 1986. PossiЬility of predicting the levels and signs of ecological correlation coefficients. Genetika 22: 616-623 (in Russian) . ./ Newrnan, R.A. 1988. Adaptive plasticity in development of Scaplliopus couci1d tadpoles iп desert ponds. Evolution 42 77 4-783 . ./ Newrnan, R.A. 1994. Geпetic variation for pl1enotypic plasticity in the larvallife l1istory of spadefoot toads (Scapl1iopus coнcllii). Evolнtion 48: 1773-1785 . ./ Partridge, L. and Farquhar, М. 1981. Sexual activity reduces lifespan of male fruitflies. Nature 294: 580- 581 . ./ Partridge, L. and Harvey, Р.Н. 1988. Tl1e ecological context of life l1istory evolution. Science 241, 1449- 1455 . ./ Partridge, L. 1987. Is accelerated senescence а cost of reproduction? Fнnct. Ecol. 1: 317- 320 ./ Partridge, L. , Fowleг, К., Trevitt, S. and Sharp, W. 1986. An examination of the effects of шales on the survival and egg-production rates offeшale Drosophila melanogaster. Ј. Insect P11ysiol. 32: 925-929 . ./ Partridge, L. , Green, А. and Fo\vler, К. 1987. Effects of egg-production and of exposure to шales on fеша1е survival in D1·osophila me/anogaster. Ј. Insect Physiol. 33: 745-749 . ./ Pascual, М. , Constanti, М. , Rib6, G. and Prevosti, А. 1990. Genetic changes in шating activity in laboratory strains of Drosophila subobscura. Geпetica 80: 39-43 . ./ Решас, D. and Tucic, В. 1998. Reaction norms ofjuvenile traits to 1ight intensity in Iris puшila (Iridaceae): а coшparison of populations froш exposed and shaded habitats. Р!. Syst. Evol. 209: 159-176 . ./ Perkins, Ј.М. and Jinks, J.L. 1968. Environmental and genotype- enviroшneпtal coшponents of variaЬility variance. Ш. Mнltiple lines and crosses. Heredity 23: 339-356. Literatura 92 ../ Perkins, Ј.М. and Jinks, J.L. 1973 . Tl1e assessment and specificity of environmental апd genotype- environment coшponents of variaЬility. Heredity 30: 111-126 . ../ Petavy, G. , Moriп, Ј. Р. , Moreteau, В. and David, J.R. 1997. Growtll temperature and рћепоtурiс plasticity in two Drosophila siЬ!ing species: рrоЬаЬ!е adaptive changes in flight capacities. Ј . Evol . Biol . 10: 875- 887 . ../ Pig1iucci, М. 1996. Modelling pl1eпotypic plasticity. П. Do genetic correlatioпs matter? Heredity 77: 453- 460 . ../ Pigliucci, М. , Wllittoп, Ј. and Sclllicl1ting, C.D. 1995. Reaction norms of A raЬidopsis. I. Plasticity of characters апd correlations across water, пutrient and ligllt gradients. Ј. Evol. Biol . 8: 421-438 . ../ Pinsker, W. and Sperlicl1, D. 1979. Allozyme variation in natura1 popu1ations of Drosophila subobscura a1ong а nortl1-soutll gradient. Genetica 50: 207-219 . ../ Pinsker, W. and Sperlicћ, D. 1982. МDH-polymorphism in Drosophila subohscura. П. Non-random associations betvveeп alleles and cllromosoma1 inversions in natura1 popн1ations. Sonderdruck ans Z. f. zoo1. Systeшatik u. E\;olutioпsforsclшng Bd. 20: 161-170 . ../ Pinsker, W., Laпkшen , Р . and Sperlicl1, D. 1978. Allozyme and inversioп polymorpllism iп а centra1 european popнlation of Drosophila subobscura. Genetica 48: 207-214 . ../ Powell , J.R. 1997. "Progress апd Prospects in Evolutionary Biology: The Drosophila model" . Oxford University Press, N.Y. ../ Povvell, J.R. , Rico, М. апd Ande1kovic, М. 1980. Popu1ation geпetics of Drosopl1ila amylase. III. Interspecific variatioп. Evolнtion 34: 209-213 . ../ Prevosti, А. , Garcia, М.Р . , Serra, L , Aguade, М .. Ribo, G. and Sagarra, Е. 1983. Association between allelic isozyшe alleles апd cluomosomal arrangements in European popu1ations and Chilean colonizers of Drosophila suhobscura. In: Isozymes: current topics in biological and medica1 researcl1 10. Geпetics апd Evolнtioп 88: 171-191 (eds: М. С. Rattazzi , J.G. Scandalios and G.S. Wl1itt). Alan R. Liss, New York . ../ Reques, R. and Tejedo М., 1997. Reactioп noпns for metamorphic traits in natterjack toads to larva1 density and ропd dшatioп Ј . Evol . Biol. 10: 829- 851. Literatura 93 ./ Robertson, F. W. 1957. Studies in quantitative inheritance. XI. Genetic and environmental coпelations Ьetween body size and egg production in D. melanogaste1·. Ј. Genet. 55 : 428-443 . ./ Robertson, F. W. 1960. The ecological genetics of growth in Drosophil a. 1. Body size and development time on different diets. Genetic. Res. 1: 288-304 . ./ Roff, D.A. 1992. The evolution of life histories : theory and analysis. Chapman and Hall, New York. ./ Rose, M.R. , 1984. Laboratory evolution of postponed senescence in Drosophila melanogaster. Evolution 38 1004-1 О 1 О . ./ Rose, М. R., Vu, L.N. , Park, S.U. and Graves, J.L. 1992. Selection for stress resistance increases longevity in Drosophila melanogaster. Ехр. Gerontol. 27: 241-250 . ./ Sauгa, А. , Lakovaara, S., Lokki , Ј. and Lankinen, Р . 1973. Genetic variation in central and marginal populatioпs of Drosophila subobscura. Hereditas 75: 33 -46 . ./ Savkovic, V. , Stameпkovic-Radak, М. and Andje!kovic, М 2004 . Diuгnal variability of gene aпangement frequencies in Drosophila subobscura populations from two habitats. Ј. Zool. Syst. Evol. Research 42 1-7 . ./ Sclшrloo , W. 1989. Developmental and physiological aspects of reaction norms. BioScience 39:465-471 . ./ Scl1einer, S М. and Callahan, H.S. 1999. Measuring natural selectioп оп pheпotypic plasticity. Evolution 53: 1704-1713 . ./ Scl1einer, S М. and Goodnight, С.Ј. 1984. The comparison of pheпotypic plasticity and genetic variation in populations of the grass Danthonia spicata. Evolution 38: 845-855 . ./ Scheiner, S.M. and Lyman, R.F . 1989. The genetics of phenotypic plasticity. I. Heritability. Ј. Evol. Biol. 2: 95-107 . ./ Scheiner, S.M. апd Lyman, R.F. 1991. The genetics of phenotypic plasticity. П. Response to selection. Ј. Evol. Biol. 4: 23-50 . ./ Scheiner, S.M. and Teeri, Ј.А. 1986. Pheпotypic flexibility and genetic adaptation along а gradient of secoпdary forest succession in the grass Danthonia spicata. Can. Ј. Bot. 64: 739-747 . ./ Scl1einer, S.M. 1989. VariaЬle selection along а successional gradieпt . Evolutioп 43: 548-562. Literatura 94 ./ Scl1einer, S.M. 1993 . Genetics and evolution ofphenotypic plasticity. Annu. Rev. Ecol. Syst. 24: 35-68 . ./ Schlichting, C.D. and Levin, D.A. 1986. Phenotypic plasticity: an evolving plant cl1aracter. Biol. Ј. Lirш . Soc. 29: 37-47 . ./ Schlichting, C.D. and Levin, D.A. 1988. Pl1enotypic plasticity in Phlox. 1. Wild and cultivated populations of Р. drummondii. Ат. Ј. Bot. 75: 161-169 . ./ Schlichting, C.D. and Leviп, D.A. 1990. Phenotypic plasticity in Plllox. Ш. Variation amoпg natural populatioпs of Р. drummondii. Ј. Evol. Biol. 3: 411-428 . ./ Schlichting, C.D. and Pigliucci, М. 1998. Pl1enotypic evolution. Siпauer Associates, Sunderlaпd , МА. ./ Schlicl1ting, С. D. 1986. Tl1e evolution of pl1enotypic plasticity in plaпts. Annu. Rev. Ecol. Syst. 17: 667- 693 . ./ Sclllicћting , C.D. 1989. Pl1enotypic integration and environmenta1 сlшпgе. BioScience 39: 460-464 . ./ Scllmalћauseп, I.I. 1938. Tl1e orgaпism as а >vhole iп developmeпt апd evolutioп. Moscow (iп Russiaп), Izd. Acad. Nauk SSSR ./ SchшaЉausen, I.I. 1946. Faktory evoljucii: Teorija stabilizirщuscego otbora (Akadeшii Nauk Sojus SSR, Moscow, Leniпgrad). Engl . transl. ed. Ьу Т. Dobzћaпsky; Fact01·s of Elюlution: The Theory of Stabilizing Selection (Cl1icago Uпiv. Press, Cl1icago and Loпdon, 1949, reprinted 1986) . ./ Scllmalћausen , I.I. 1949. Factors of evolution: the tћeory of stabilizing selection. Blakistoп, Pililadelpllia, РА. (ili ScllшaЉausen , I.I. , 1986. Factors ofEvolution. Univ. ofCћicago Press, Cћicago.) ./ Seшlitscll, R.D. 1993. Adaptive genetic variation ш growtћ апd development of tadpoles of tће hybridogenetic Rапа esculenta сошр\ех. Evolution 47: 1805-1818 . ./ Service, Р.М. 1989. Tl1e effect of шating status on lifespan, egg laying, and starvation resistance in Drosop/1ila melanogaster in I"elation to selection on longevity. Ј. Insect Pћysiol. 35: 447-452 . ./ Sl1ibata, Н. and Yaшazaki , Т. 1994. А comparative study of tl1e eпzymological features of cx-amylase Drosophila melanogaster species subgroup. Јарап. Ј Geпet. 69: 251 . ./ Sperlicћ, D. 1973. Populatioпsgeпetik. G. Fiscl1er Verlag, Stuttgart. Literatura 95 v" Sperlicll, D. , Pinsker. W. and El-Abidin Salam, AZ. 1976. А staЬle enzyшe polyшorpllisш associated with inversion polyшorpl1isш in а laboratory strain of Drosophila subobscura. Egypt. Ј . Genet. Cytol. 5: 153-163. v" Staшenkovic-Radak, М. , Milanovic, М. , Savic, Т. and Andjelkovic, М. 2002. Adaptive significance of aшylase polyшorpl1isш in Drosophila XIII. Old world obscura species subgroup di\'ergence according to biocl1eшical properties of cx,-aшylase. Genes Genet. Syst. 77: 151-163. v" Stearпs , S С. and Koella, Ј. С. 1986. The evolutioп ofphenotypic plasticity iпlife-history traits: predictioп of reactioп поrшs for age апd size at шaturity. Evolution 40: 893 -913. v" Steaшs , S.C. 1992. Tl1e evolution oflife histories . Oxford Univ. Press, New York. v" Stebbins. G L. 1950. Variatioп апd evolutioп in plants. Coluшbia Univ. Press. NevY York. v" Sultan. S.E. 1987. Evolutionary iшplicatioпs of phenotypic plasticity in plaпts Evol . Biol . 21: 127-178. v" Taпta\vy , АО апd El-Hel\Y. M.R. 1966. Studies of natural populations of Drosopllila. V. Coпelated respoпse to selectioп in Drosophila melanogaster. Geпetics 53: 97-110. v" Тапtа\\'У , АО апd El-Hel\Y, M.R. 1970. Studies of natural populations of Drosophila. IX. Sоше fitness сошропепt and their l1eritabilities in natural and шutant populatioпs of Drosop11i!a melanogaster. Geпetics 64: 79-91. v" Тапtа\-\'У, А. О. апd Mallal1, G.S. 1961. Studies of пatural populations ofDrosopl1ila. I. Heat resistance and geograpllical variation iп Drosophila melanogaster and D. simulans. Evolution 15 : 1-14. v" Taylor, D.R. and Aarssen, L. W. 1988. An interpretation of phenotypic plasticity in Agropyroш repens (Graшiпae) Аш. Ј . Bot. 75: 401-413. v" Тlюшаs, G.B. 1993. Fecuпdity апd ovipositioп iп laboratory colonies of the scre\\1\\·orm fly (Diptera: Calliplюridae). Ј. Econ. Entoшol. 86: 1464-1472. v" Тlюшрsоп, J.D. 1991. Pl1enotypic plasticity as а coшponent of evolutionary change. Treпds iп Ecology апd Evolutioп 6: 246-249. v" van Tienderen, Р.Н. 1991. Evolution of generalists and specialists iп spatially heterogeneous environшeпts . Evolution45: 1317-1331 . Literatura 96 ./ Via, S. апd Laпde, R. 1985. Geпotype-eпviroшneпt iпteractioп апd the evolutioп of pl1eпotypic plasticity. Evolution 39: 505-522 . ./ Yia, S. апd Laпde, R. 1987. Evolutioп of geпetic variaЬility iп а а spatially l1eterogeпeous eпviroшnent : Effects of geпotype-eпviroпmeпt iпteractioп. Geпet. Res. СашЬ. 49: 147-156 . ./ Yia, S. 1984. Tl1e quantitative geпetics ofpolyphagy in ап iпsect herbivore. П. Genetic correlatioпs iпlarval performaпce \\1itlliп апd ашопg lюst plaпts. Evolutioп 38: 896-905 ./ Yia , S. 1987. Geпetic constraints оп tlle evo1utioп of pheпotypic plasticity. Iп: У Loescћ.ke (ed.), Geпetic coпstгaiпts оп adaptive evolutioп. Spriпger-Verlag, Berliп, Germaпy . ./ Yia, S., Goшulkie\vi.cz, R , de Јопg, G., Scћeiпer, S.M., Schlichtiпg, C.D. апd vап Tieпdereп, Р. 1995 . Adaptive pl1eпotypic plasticity: Coпseпsus апd coпtroversy. TREE 10: 212-21 7 . ./ Waddiпgtoп, С.Н. 1959 Caпalisatioп of developшeпt апd geпetic assiшilatioп of acquired clыracters. Nature 183 1654-1.655 . ./ Wagпer, А. 1996. Does e\10lutioпшy plasticity evolve? Evolutioп 50: 1008-1023 . ./ Weber, S.L. апd Scl1eiпer. S М. 1992. The geпetics of pl1eпotypic plasticity. IV. С!ношоsоша! localizatioп. Ј Evol. Biol. 5 109~120 . ./ West-Eberћard, МЈ 2003 Developшeпtal plasticity апd evolutioп. Oxford Uпiv. Press, Ne\V York . ./ Williaшs, G.C. 1966. Adaptatioп апd пatura1 se1ectioп. Priпcetoп Uпiv. Press, Priпcetoп . ./ Williaшs, G.C. 1992. Natural selectioп: doшains, levels апd cћalleпges. Oxford Uпiv. Press, Oxford . ./ Woltereck, R 1909. Weiterer experiшeпtelle U пtersuchuпgeп i.iber Artveraпderuпg, speziell iiber das Weseп quaпtitatiYer Artuпtersc1liede bei Dapћnideп. Ver11. Dtscl1. Zool. Ges. 19: 110-172 . ./ Wrigllt, S. 1931. Evolнtioп iп Мепdе1iап populatioпs. Geпetics 16: 97-159 . ./ Уашаdа, У. 1962 Geпotype Ьу eпviroшneпt iпteractioп and geпetic correlatioп of tlle sаше trait under differeпt enviroшпeпts. Јар. Ј. Geпet. 37: 498-509 . ./ Zar, Н.Ј. 1984. Biostatistical Aпa1ysis, 2nd ed. Englewood Cliffs, New Jersey: Preпtice Hall Iпс. Literatura 97 ../ Zl1ivotovsky, L.A., Feldman, M.W. and Bergman, А. 1996. On tl1e evolution ofpl1enotypic plasticity in а spatially heterogeneous environment. Evolution 50: 547-558 . ../ Zouros, Е. and Krimbas, С.В . 1973. Evidence for linkage disequiliЬrium maintained Ьу selection in two natural populations of Drosophila subobscura. Genetics 73: 659-674 . ../ Zouros, Е. , Krimbas, С.В . , Tsakas, S. and Loukas, М. 1974. Genic versus chromosomal variation in natural populations of Drosophila subobscura. Genetics 78: 1223-1244. Прилог 1. Изјава о ауторству Изјављујем да је докторска дисертација под насловом Адаптиван или стабилан одговор Ат у- гено типова Drosophila subobscura у условима дискретних и наглих промена средине • резултат сопственог истраживачког рада, • да нисам кршио/ла ауторска права и користио интелектуалну својину других лица. Потпис У Београду, 06.03.2014. године Прилог 2. Изјава о кориwћењу Овлашћујем Универзитетску библиотеку "Светозар Марковић" да у Дигитални репозиторијум Универзитета у Београду унесе моју докторску дисертацију под насловом: Адаптиван или стабилан одговор Ату- генотипова Drosophila subobscura у условима дискретних и наглих промена средине која је моје ауторска дело. Сагласан/на сам да електронска верзија моје дисертације буде доступна у отвореном приступу. Моју докторску дисертацију похрањену у Дигитални репозиторијум Универзитета у Београду могу да користе сви који поштују одредбе садржане у одабраном типу лиценце Креативне заједнице (Cгeative Commoпs) за коју сам се одлучио/ла. 1. Ауторство 2. Ауторство- некомерцијално @Ауторство- некомерцијално- без прераде 4. Ауторство- некомерцијално -делити под истим условима 5. Ауторство- без прераде 6. Ауторство- делити под истим условима (Молимо да заокружите само једну од шест понуђених лиценци. Кратак опис лиценци дат је на следећој страници.) У Београду, 06.03.2014. године -- - - - - - - - - - - - --------------------------