U N I V Е R Z I Т Е Т U В Е О G R А D U В I О L О S К I F А К U L Т Е Т Р М F STELA В. FILIPI - МAТUTINOVIC PROUCAVANJE RAZVOJA FIТOEКOLOGIJE I FIТOGEOGRAFIJE U JUGOSLOVENSKIM ZЕМLЈАМА U PERIODU 1759 - 1988 BIBLIOMEТRIJSКA SТUDIJA DOKTORSКA DISERTACIJA В Е О G R А D, 1993. U RдDU NA OV'QJ DISERТACIЛ, IOSEEl'IO NA IZRADI KONCEPCIJE, МNСХЮ SU МI РСМ:ХЛ.I PROFESOR DR МII.ORAD М. JANКOVIC I PROFESOR DR ВRдNКА S'I'E.'VМЮVIC, А U RдDU NA КIASIFIКACIЛ GRдDJE ZA BIВLIOORAFIJU I PROFESOR DR EМILIJA VUКICEVIC, /lfl\ СЕМU IМ SE SRМCNO ZдНVАLЈШ'ЕМ . U PRIKUPI.JANJU I OВRADI GRдDJE ZA BIВLicx;RAFIJU О ЕКОLСХ:ПЛ , RASPROSТRANJENJU I ZASТITI FLORE I VEXЖI'ACIJE U JUZNOSWVENSKIМ ZЕМL.ЈАМА U PERIODU 1759-1988 .1?СМХLЕ SU МI I KOLEX3E IZ UNIVERZIТEТSKE. BIВLiarEКE "SVEТOZAR МARКOVIC" , А U IZRADI PRII.tXд I SLIКA NA RACUNARU INZ . SLOIODAN ВАЈКIС, NA СЕМU IМ SE SVIМA IOSEВNO ZAНVALJUJEМ, ZAНVAI.JUJEМ SE I SVIМ CIANDISNJffi RдDA NA OVOJ DISERТACIJI, CIJE IOS'IOJANJE ЈЕ U МN'ral distriЬution of I:cl>lications, thernatic and linguistic structure of the biЬliography, dispersion o.f authors and journals according to productivity and presence of journaJs in world system of scientific infonnations are analyzed. It is estaЬlished that: it is possiЬle to divide the developnent in three Ьasic periods; developnent of those disciplines followed the developnent in the world; 17% of papers were puЬlished in foreign languages and 53% of articles had surnnaries in foreign languages; more then 50% of articles puЬlished Ьetween 1980. and 1988. were in journals included in wor ld datahases for adequate disciplines. BiЬliography includes papers of 1.859 authors, wtюse productivity is dispersed in accordance with biЬlianetric laws. Ntиneric value of biЬlianetric paraireter, which is the indicator for the structure of examined system of science, was 0,67. BiЬliography included 5.863 articles fram 556 journals, whose dispersion was in accordance with biЬliometric laws, with paraireter of dispersion О, 49. Paraireter values less then 1 indicate that the dispersion is nongaussian, Zipfs, with highly expressed stratification and with greater part of highly producti ve sources. That is the characteristic for the developnent of science in unpleasant environJrent. The fact that in period of 150 years of continual I=Ш>lishing of scientific resul ts in plant ecology and geography 40 yea.rs had exponential growth of the numЬer of puЬlications, 40 years had falling, a.nd 70 years passed in reaching the level Ьefore negative trend started, is the Ьest indicator of the essencial proЫems for the development of science in this part of the wor ld. key words: ecology; geography; plants; history; biЬlianetry; Jugoslavija Tabela br. 1 Tabela Ьr. 2 Tabela Ьr. З Tabela br. 4 Tabela br. 5 Tabela br. 6 ТаЬе1а br. 7 Tabela br. 8 Tabela br. 9 Tabela Ьr. 10 Tabela Ьr . 11 Tabela Ьr. 12 Tabela br . 13 Tabela Ьr . 14 Tabela br. 15 Tabela br. 16 Tabela br. 17 Tabela Ьr. 18 Tabela br. 19 Tabela br . 20 Tabela br. 21 Tabela br. 22 Tabela br . 23 Tabela br. 24 Tabela br. 25 ТаЬе1а br. 26 Tabela br . 27 Tabela br. 28 Lista tabela Vremenska raspodela biЬliografskih jedinica - za~ti ta prirode .......................... . Vremenska raspodela biЫiografskih jedinica - fitoekologija ••••••••••••••• ••• •.•••••••• Vremenska raspodela biЫiografskih jedinica - fitogeografija •••••••••••••••••••••••••••• Vremenska raspodela biЫiografskih jedinica - biobiЬliografije •• •• • • •••••••••••••••••••• Ukupna vremenska raspodela biЬliografskih ј edinica ................................... . Struktura biЫiografije ро vrsti puЫikacija Struktura biЬliografije ро grupama jezika Struktura sa2etaka ~lanaka ро jezicima •••••• Struktura biЫiografije ро j ezicima i ро vrstama puЬlikacija- za~tita prirode ••••••• Struktura biЫiografije ро jezici ma i ро vrstama puЬlikacija- f itoekologija ••••••••• Struktura biЬliografije ро jezicima i ро vrstama puЬlikacija- fitogeografija •••••••• Struktura biЫiografije ро jezicima i ро vrstama puЬlikacija - biobiЫiografije •••••• Ukupna struktura biЫiografije ро jezicima i ро vrstama puЬlikacija •••••••••••••••••••••• Pregled aut ora ро produktivnosti - za~tita prirode .................................... . Pregled autora ро produktivnosti - fitoekologija ••••••••••••••••••••••••••••••• Pregled autora ро produktivnosti - fitogeografija ••••••• ••••••••.•••• •• ••••••• • Pregled autora ро produktivnosti - biobiЬliografij е .. ................. . ....... . Pregled autora ро produktivnosti - ukupna biЬliografija ............................. . Pregled autora monografskih puЫikacija ро produktivnosti .............................. . Broj autora ро oЫastima ••••••••• •• ••••••••• Preklapanje autora ро oЫastima •••••••••.••• Autori sa 15 i vi~e objavljenih radova •••.•• Pregled ~asopisa ро produktivnosti - za~tita prirode .. .... .............................. . Pregled ~asopisa ро produktivnosti - fitoekologija .................. . .... ....... . Pregled ~asopisa ро produktivnosti - fitogeografija ........................ .. ... . Pregled ~asopisa ро produktivnosti - biobiЬliografije •••••••••••••••••••••••••••• Ukupan preg l ed ~asopisa ро produktivnosti Pregled ~asopisa ро produktivnosti za period 1980-1988 ••.•••••••••.•••••••••••.••• s t r . 56 str. 56 s tr. 56 str . 57 str . 5 7 str . 5 7 str. 60 str . 61 str . 61 str . 61 str. 62 str. 62 s tr. 62 str . 67 str. 70 str . 73 str . 74 str. 75 str. 77 s tr. 78 s tr. 78 str . 75 str. 80 str. 81 str. 83 str. 84 s tr. 85 str. 86 Tabela Ьr. 29 Tabela Ьr. 30 Tabela br. З 1 Tabela Ьr. 32 Tabela Ьr. 33 Tabela Ьr. 34 Tabela br. 35 Tabela Ьr. 36 Tabela Ьr. 37 Tabela br . 38 Tabela Ьr . 39 Casopisi iz oЫasti za~tite prirode koji sadr2e preko 1% svih tlanaka •••••••••••••••••••••••• Casopisi iz fitoekologije koji sadr2e preko 1% svih ~ lanak.a .............................. . Casopisi iz fitogeografije koji sadr~e preko 1% sv·ih ~ lanaka ••••••••....•..•••••••••••••.• Casopisi iz oЬlasti biobiЫiografije koji sadr2e preko 1% svih tlanaka ••••••••••••••••• Pregled ~asopisa sa 10 i vi~e radova ••••••••• Raspodela tasopisa ро mestu izla~enja •••••• .• Vremenska raspodela i produktivnost tasopisa Broj tasopisa ро oЬlastima ••• •••••••••••••••• Preklapanje ~asopisa ро oЬlastima •••••••••••• Pregled zastupljenosti visokoproduktivnih tasopisa za period 1980-1988 u bazama podataka Ukupan pregled sadr2aja BiЬliografije ро periodima ................................... . str. 86 str. 87 str . 87 str. 87 str. 87 str. 87 str. 88 str. 88 str. 88 str. 91 str . 93 Slika br. 1 Slika Ьr. 2 Slika br . З Slika br. 4 Slika br . 5 Slika Ьr. 6 Slika Ьr. 7 Slika br. 8 Slika br. 9 Slika Ьr. 10 Slika br. 11 Slika br. 12 Slika br. 13 Slika br. 14 Slika br. 15 Slika Ьr. 16 Slika br. 17 Slika br . 18 Slika br. 19 Slika br. 20 Slika br. 21 Slika br . 22 Slika br. 23 Slika br. 24 Slika br . 25 Slika br. 26 Slika br. 27 Slika br . 28 Slika br. 29 Slika br. ЗО Slika br. 31 Lista slika Broj radova za petogodiSnje periode Promena broja radova ро petogodiSnjim periodima Promena kumulativnog broja radova ро petogodi~njim periodima .•••••••••••••••••••••• Raspodela autora ро produktivnosti ро rangovima - zaStita prirode ••••••••.•••••••••••••••••••. Raspodela autora ро produktivnosti ро u~estanosti - za~tita prirode ............................ . Raspodela autora ро produktivnosti ро rangovima - fitoekologija ............................... . Raspodela autora ро produktivnosti ро u~estanosti - fitoekologija .............................. . Raspodela autora ро produktivnosti ро rangovima - fitogeografija •••••••••••••••••••••••••••••• Raspodela autora ро produktivnosti ро u~estanosti - fitogeografij a •••••••••••••••••••••••••••••• Raspodela autora ро produktivnosti ро rangovima - biobiЬliografija ••••••••••••••••••••••••.••• Raspodela autora ро produktivnosti ро u~estanosti - biobiЬliografija •••••••••••••••.•••••••••••• Raspodela autora ро produktivnosti ро rangovima - ukupno ................................•.•... Raspodela autora ро produktivnosti ро u~estanosti - ukupno ..................................... . Raspodela autora ро produktivnosti ро rangovima - monografske puЬlikacije ••••••••••••••••••••• Raspodela autora ро produktivnosti ро u~estanosti 54 55 55 67 68 70 70 74 74 75 75 76 76 77 - monografske puЫikacije ••••••••••••••••••••• 77 Raspodela autora ро produktivnosti ро rangovima 77 Raspodela autora ро produktivnosti ро u~estanosti 78 Raspodela ~asopisa ро produktivnosti ро rangovima - za~tita prirode ............................ . Raspodela 6asopisa ро produktivnosti ро u~estanosti- zaStita prirode ••.•••••••••••••• Raspodela ~asopisa ро produktivnosti ро rangovima - fitoekologija ••••••••••••••••••••••••••••.•• Raspodela ~asopisa ро produktivnosti ро u~estanosti- fitoekologija ••••••••••••••••••• Raspodela ~asopisa ро produktivnosti ро rangovima - fitogeografija •••••••••••••••••••••••••••••• Raspodela ~asopisa ро produktivnosti ро u~estanosti- fitogeografija ••••••••.••••••.•. Raspodela ~asopisa ро produktivnosti ро rangovima 81 81 82 82 83 83 - biobiЫiografije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84 Raspodela ~asopisa ро produktivnosti ро u~estanosti- biobiЬliografije •••••••••••••••• 84 Raspodela ~asopisa ро produktivnosti ро rangovima - ukupno . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85 Raspodela ~asopisa ро produktivnosti ро - u~estanosti- ukupno ••.•••••••••••••••••.••• 85 Raspodela ~asopisa ро produktivnosti ро rangovima za period 1980-1988 ••••••••••••.•••••••••••••• 86 Raspodela ~asopisa ро produktivnosti ро u~estanosti za period 1980-1 988 . •.•••••••••••• 86 Raspodela ~asopisa ро produktivnosti ро rangovima 86 Raspodela ~asopisa ро produktivnosti ро ufestanosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86 Lista priloga Prilog br . 1 RazreSenja skratenih naziva ~asopisa Prilog br. 2 Broj radova ро godinama Pri1og br. з Promena broja radova ро petogodi~njim periodima Pri1og br. 4 Raspode1a autora ро produktivnosti - za~tita prirode Pri1og br. 5 Raspode1a autora р о produktivnosti - fitoekologija Prilog br. б Raspodela autora р о produktivnosti - fitogeografija Prilog br. 7 Raspodela autora р о produktivnosti - biobiЬliografije Prilog br. 8 Raspodela autora р о produktivnosti - monografske puЬlikacije Prilog br. 9 Raspodela autora р о produktivnosti - ukupna biЬliografija Prilog br. 10 Raspodela Casopisa ро produktivnosti zaMita prirode Prilog br. 11 Raspode l a casopisa ро produktivnosti - fitoekologija Prilog br. 12 Raspodela Casopisa ро produktivnosti - fitogeografija Prilog br. 13 Raspodela ~asopisa ро produktivnosti - biobiЬliografije Prilog br. 14 Raspodela Casopisa ро produktivnosti - ukupna ЬiЬliografija Prilog br. 15 Raspodela ~asopisa р о produktivnosti 1980-1988 UVOD Nauka је u savremenom svetu osnovna pokretatka sila razvoja drustva, te је stoga poznavanje zakonitosti njenog razvoja od velikog znacaja za razumevanje пјеnе istorije i stvaranje uslova za njen optimalni napredak. Nauka pripada skupu otvorenih sistema sa veoma slo~enom organ1zac1Jom, koji se nalaze daleko od ravnotetnog stanja i odrtavaju se stalnim dotokom ener- gije potrebne za odrtavanje tog stanja 1 sto su za nauku kadrovi 1 informacije i fondovi za nautni rad. Prekid dotoka bilo kojeg od ovih ulaznih komponenti ,siste- ma dovodi do degradacije nauke, а njihov stabilan priliv do zakonitog 1 i na unu- trasnjim mehanizmima nauke zasnovanog rasta i uslotnjavanja. Nauka 1ma mnogo parametara koje је relativno lako kvantifikovati 1 а kOJl nesumljivo odslikavaju neke пјепе aspekte, posebno proces stvaranja i pre- nosa infor~acija. Naukometr1ja, koja se bavi kvantitativnim aspektom nauke о nauc1 1 primenjuje statistitke metode u anal1zi informacionih masiva- osnovnih proizvoda nautne delatnost1. Deo naukometrije је biЬliometrija, koJa proucava nosioce informacija u nauci (puЬlikacije 1 citate, nautnike 1 baze podataka о pu- Ьlikacijama, tasopise i sl.). Osnovni izvor podataka za biЬliometrijska istra- ~ivanja su strutne biЬliografije za pojedine naucne oЫasti. Posto sam dugogodisnзim radom u oЬlast1 biomedicinske informat1ke stekla uvid u zanimljive i praktitno veoma kor1sne rezultate biЫiometrijskih istrativa- nja u svetu 1 zaklJutila sam da bi istrativanje razvoзa nautnih discipl1na koje pored globalnog imaju i znatajan lokalni apsekt, dala neke korisne rezultate od interesa kako za dalji razvoj ovih disciplina, tako i informacione delatnosti u vezi sa njima. Opredeljenje za fitoekologiju i fitogeografiju posledica је njiho- vog specificnog polo~aja u okviru prirodnih nauka, zbog njihove neraskidive povezanosti sa istra~ivanim podrutjem. Na izbor istra~ivanih disciplina uticale su i licne sklonosti izratene i kroz zavrsene poslediplomske studije na grupi za fitoekologiju Bioloskog fakulteta. Ova ideja је naisla па pozitivan odje~ kod profesora dr Milorada M.Janko- vita i drug1h kolega na odgovarajuёim katedrama Bioloskog fakulteta, te је ~ad na ovom istra~ivanju zapotet 1987. Da Ы se moglo pristupiti biЬliometrijskim istra~ivanjima bilo је neop- hodno satiniti sto је mogute potpuniju biЬliograf1JU radova od potetka fitogeograf- skih 1 fitoekoloskih istrafivanja u jutnoslovenskim zemljama do kraja 1988. Rad na biЬliografiji је trajao do 1991. Prikupljeno је 6.629 ЬiЬliografskih jedi- nica, koje se odnose na monografske puЬlikacije, doktorske disertacije 1 tlanke objavljene u tasopisima i zbornicima bilo gde u svetu 1 а koji se odnose na ekolo- 91JU1 rasprostranjenje i zastitu flore i vegetaciJe u jutnoslovenskim zemljaga od 1759. do 1988.godine. I I BiЬ11ometrijskom analizom ove biЫiografije dobijen1 su podaci о prvoj pojavi puЬ11kacija iz pomenutih oЫasti, kretanju broja puЬlikacija tokom vre- mena i jasno~ izdvajanju karakteristiёnih razvojnih perioda. Utvrdjena је tematska struktura biЫiografije i izdvojene oЬlasti u ko- Jlma se mnogo radilo odnosno puЫikovalo i oЬlasti koje su slabije razvijeпe, i uporedjeп је razvoj pojedinih oЬlasti sa razvojem u svetu. Dat је pregled strukture biЬliografije ро vrstama puЫikacija i ро jezi- cima na kojima su objavljene i utvrdjene karaktristitпe pojave postepenog potis- kivanja stranih jezika razvojem domaёe nautne produkcije i ponovna pojava puЫi­ kacija na svetskim jezicima ili sa!ecima puЬlikovanih radova, u пovije vreme, i to nајёе~ёе na engleskom jeziku. Detaljno је analiz1rana produktivnost autora u okviru pojedinih podoЬla­ sti obuhvaёenih ovom ЬiЫiografijom, kao 1 u celini. Ukazano је na najproduktiv- ПlJe autore, razmatrana raspodela produktivnosti ро autor1ma prema biЬliometrij­ skim zakonima. UtvrdJeno је izvesno odstupanje karakteristiёnog parametra raspo- dele produktivnosti autora ро vredпosti predvidjenih oviФ zakonima, koj e је bilo u skladu sa oёekivanjima. Odstupanje је oёekivano zbog poznatih uticaja burnih istorijskih dogadjaja na ovim prostorima, koji su dovodili do prekida rada na nauci . Analizirana је i raspodela produktivnosti ёasopisa prema biЬliometrij­ skim zakonima i utvrdjeпo njihovo va!enje i za ovu biЬliografiju. Izdvojena је grupa kljutnih ёasopisa, neophodnih svakoj biЫioteci koja treba da pruta infor- macije о eko logiji 1 rasprostranjenju i za~titi flo re i vegetacije па ovim prosto- rima. Ukazaпo је na nedovoljnu razvijenost тrete ёasopisa i na potrebu njihovog veёeg ukljutivanja u svetske informacione tokove. Rezultati prikaz aпi u ovoj disertaciji treba da pokafu da је primenom ЬiЬliometrijskih metoda moguёe dobiti znaёajne podat ke kako о razvoju pojedinih nauёnih oЬlasti i informatike vezane za nju, tako i о istoriji nauke uop~te па istra!ivanim prostorima. Nadam se da te ovi rezultati poslutiti razvoju informa- tike uop~te, naroёito u oЬlasti fitoekologije i fitogeografije, kao i drugih Ьiolo~kih discipliпa. BiЫiografija uradjena u okviru ove disertacije poslutiёe kao osnova za stvaranje baze podataka od znaёaja za sva buduёa fitoekolo~ka i fitogeografska istrativan;a u Jugoslaviji i susedn1m zemljama. ISTORIJA NAUKE I SAVR EMENI PRISTUP NJENOM IZUCAVANJU Ро definiciji G.M.Dobrova istorija nauke је kompleksno istrativanje iskustva funkcionisanja naucnih sistema, s ciljem da se izrade metode za jacanje potencijala nauke i povecanje efikasnosti naucnog procesa pomocu organizacionih mera (1 1 str.12). Shvatanje da nauka ima veliki uticaj na tok istorije covecanstva javlja se u 17.veku 1 posebno pod uticajem F.Бacona. Sredinom 18.veka u doba pokreta prosvecenosti postavljene su pretpostavke о nauci koje su veoma uticale na · istoriёare nauke. То su: - poёetak u 17.veku povezanost dogadjaja njihova zajedniёкa razvojna linija - progresivnost revolucionarn a priroda razvoja - zasnovanost razvoja na dostignutima genijalnih umova - veze sa filozofijom - intelektualna autoritativnost (2 1 str .8 ). Vecinom su istorije nauk a pisali aktivni nauёnici ili filozofi koj e је interesovao razvoj naucnih ideja. U dvadesetom veku је doslo do profesionalizacije istorije nauke kao samostalne discipline. Pod uticajem dostignuca filozofije, sociologije i posebno istorijskog materijalizma razvio se pravac istorije nauke poznat kao "drustvena istorija nauke". Potpuno su napusteni stavovi da nauka u srednjem veku nije postajala i da је nauka aktivnost koja је odredjena svojom potpunom odvojenoscu od religioznih verovanja. Progresivnost nauke, njena neultralnost i objektivnost dovedeni su u pitanje. Prema T.Kuhnu u pocetnoj fazi razvoja neke nautne oЬlasti drustvene potrebe i vrednosti u najvetoj meri odredjuju proЬleme koje nauёnici pokusavaju da rese. Koncepte mogutih resenja nauёnici trafe u drugim naukama, filozofskoj tradiciji ili trenutno vazetim zdravorazumskim shvatanjima. Sa dostizanjem zrelosti discipline, nautnici se sve vise izoluju od svoje sredine u smislu da је nautna zajednica ta od koje naucnici ocekuju ocenu svog rada i kojoj se prvenstveno obrataju. Na razvoj nauёnih disciplina utitu i mnogi spoljni faktori, kao sto је privlaёnost nautne karijere, ugled discipline, razvoj novih tehnologija itd. Razvoj istorije nauke uticaёe i na razvoj filozofije nauke, sociologije nauke i nauke о nauci (3). str. 1 NA UKA О NAUCI I NAUKOMETRIJA КАО NJEN DEO Nauka о nauci је interdisciplinarna oЬlast. Osnivace~ nauke о nauci se smatra J.D.Bernal, koji је u svojoj knj1zi о drustvenoJ funkciji nauke objavljenoJ 1939. 1 ukazao na potrebu proucavanja slo!ene organizacije nauke (4). Posle II svetskog rata veliku ulogu u razvoju nauke о nauci је odigrao D. de Solla Price, koji је intenzivno primenjivao kvantitativne metode u istrativanju razvoja nauke (5 1 6) . Pr·ema Nalimovu i Muljcenku u nauci о nauci pristup mo!e biti informaticki, logicki, gnoseoloski, ekonomski, politicki, sociolosk1 1 demografski 1 psiholoski i sistemski (7). U zemljama istocne Evrope svi ovi pristupi se smatraju delom nauke о nauci 1 dok u SAD i zapadnoj Evropi postoje razlicita misljenja о njenom opsegu. Uglavnom је prihvaceno da је ona pre svega nauka о naucnoj zajednici 1 u temu se ogleda njen drustveni karakter, i nauka о rezultatima te delatnosti, о naucnim informacijama, i u tome је njen informacioni karakter. Nauku mo!emo pos~atrati kao kolektivnu delatnost ciji је cilj doЬijanje sustinski nove infor~acije. Nalimov i мuljtenko је definisu kao sistem koji se sam organizuje i ciji• razvojem upravljaju informacion1 tokovi u okviru siste~a. Spoljni faktor1 kao fondovi za razvoJ nauke 1 organ1zac1one forme, 1deoloski pritisci i slicno su elementi sredine u kojem se nauk a kao sistem razvija oni mogu Ьiti pogodni ili ne, ali ne •ogu upravljati njenim razvojem. Proucavanje nauke kao informacionog procesa је veoma znacajno i u teorijskom i u praktitnom smislu. OЬlast nauke о nauci koja kvantitativnim metodama proucava nauku kao informacioni proces је naukometrija. Njena sustina је u ponovljivim merenjima naucne delatnosti, koja atkrivaju neke objektivne kvantitativne zakonomernosti koje va!e u nauci . U naukometrijske metode spadaju: statisticka metoda !indikatori ove metode su broj otkrica, broj casopisa, broj naucnih organizacija 1 broj nagrada, broj nautnika 1 broj koautora) 1 metoda brajanja puЬlikacija !indikatori: broj naucnih puЬlikacija) 1 citatni indeksi (indikator је broj citataJ 1 analiza sadr!aja (indikator је broj simbola) 1 metode tezaur usa (indikator је broj terminaJ i metoda slenga (indikator је broj reci slenga) (8). Osnivatima nauko~etrije mogu se smatrati F.Galton (9) 1 J . D.Bernal (4) 1 G.Holton !111ЈЈ 1 D. de Solla Price (5, 6), V.V. Nalimov 1 Z.M.I1uljcenko <7) itd. Od 1979 . godine izlazi redovno i poseban aedjunarodni casop1s Scientometrics, u celini posvecen proЬlemima naukoaetrije. U ovoa tasopisu izlazi i tekuta ЬiЬliografiJa iz naukomterije, koja veoma 1scrpno pru~a podatke о l1teratur1 о nauci objavlJenoj Ьilo gde u svetu. Objavljena Је i b1Ьliografija jugosloven- skih autora со 1986. 111). Postoji i vise monografiJa 1 preglednih radova posvecenih razlititim aspektima na.ukametrlJe (8 1 12, 13 1 14 1 15, 16, 17, 18>. s tr. 2 Proces matematizacije u danasnje vreme javlja se u mnogim naucnim disciplinama. Тај proces је sasvim prirodan jer u raznim naucn1m oЬlastima dolazi do nagomilavanja cinJenicnih saznanja i potrebe njihove analiza. Nagomilane cinjenice dozvoljavaju da se priaete zakonomernosti koje је moguce u izvesnoJ mer1 formalizovati, ali su primecene veze 1zmedju nekih pojava veoma slotene. U tom slucaju је sadr±iпski prtstup analizi prakttcno neaoguc, te se naucnici okrecu kompaktnijem i efikasniJem Jeziku analize, а to је jezik matematike. Koristenje matematike za proucavanje nauke kao slozenog sistema ПlЈе samo odraz opste tendencije savremenog saznanja, vet је i neophodno za donosenje naucno zasnovanih resenja u oЬlasti naucne politike . Primena matematike u proucavanju nauke srece se sa slicnim · proЬlemima kao 1 primena matematike u drustvenim naukama i ekologiji. То је pre svega otsustvo jasnih kvantitativnih karakteristika u dovoljnom stepenu validnih, koje odrzavaju sadrzaj pojmova kao sto su naucno znanje, naucna produktivnost, vrednost naucnog rezultata i slicno. pravca: U matematickim istrazivanjima nauke mogu se izdvojiti tri osnovna naukometrijska istrazivanja, ciji је naglasak na prikupljanju statistickoj obradi empiriJskih podataka - teorijsko-matematicka uopstavanja naukometrijskih materijala u cilju otkrivanJa zakonitosti i izrade matematickih modela nauke - razrada i kvantitativno zasnivanje metoda upravljanja naukom u cilju povisavanja njene efikasnosti na bazi otkrtvenih zakonitosti i prihvacenih matematickih modela. Kvantitativan prtlaz nauc1 1ma sve vise pri~talica i dao Је odredjene rezultate. Nauka ima mnogo parametara koje је relativno la~o prebrojati odnosno kvantifikovati, а koji nesumljivo karakterisu neke njene aspekte. Njima pripada na primer brojnost i starosna struktura naucne zajednice, rezultat1 njene delatnosti (puЬlikacije, mreze citata i sl.) 1 ekonomski para- metri (fondovi , troskovi istrazivanja), organizacioni parametri ха>О , а>О, gde је n(x) utestanost, С i а pa~ametri ~aspodele su se p~vi put javile u radu V.Pa~eta, koji је njime opisao raspodelu osoba ро dohotku (20). G.K.Zipf је proutavao ovaj tip raspodele u lingv1stici 1 sa vrednostu pa~ametra raspodele а=1. Ро nji•a se ovaj tip ~aspodele u lingvistici naziva Cipfova raspodela. Zipf је ovu ~aspodelu primenj1vao i u drugim oЬlastima ( 21 1 22) • Ova ~aspodela se pod ~aznim imenima vec dugo pojavljuje u ~adovima iz oЬlasti naukomet~ije, а sve је vise radova u poslednjih petnaestak godina koji mateшatitkim pute• dokazuju da se u svim tim slutajeviea radi о istom tipu ~aspodele. А. I.JaЬlonski Је p~vi u!fazao na izuzetan zпataJ ovog tipa raspodele i па пjenu vezu sa centralпom g~anitnom teorijom verovatnote za ~aspodele koje пе lite па пo~malnu . JaЬlonski naglasava da se mofe pretpostaviti da Cipfova ~aspodela ig~a isto toliko univerzalnu ulogu granitne raspodele za slofene sisteme iz oЬlasti vezanih za ljudsku delatnost, kao sto је igra no~malna raspo- dela u stohastitkim p~ocesima iz oЬlasti prirodnih nauka (17). Р~е~а redakciji granitne teo~eme Gnedenka B.V. i V.DeЬlina, da Ьi raspodela normiranih suma jednako raspodeljenih nezavisnih slutajnih promenlji- vih konve~girala ka stabilnoj raspodeli koja se razlikuje od normalne, neophodno је i dovoljno da, kada х ~~ h ' (х ) 1 х 1 о(. gde је C,~Q, С2~О 1 С 1 +С2>О i О.< о(. < 2, а h(x) је funkcija koja se sporo menJa i za svakoivece od nule ima granitnu vrednost h1 (tx) lim - ------- - = h 1 (х) Prema toj teoremi ~aspodela Cipfa podudara se sa velikom tatnoscu са granitnom stabilnom neguasovom . On је razlikovao 19 osnovnih formi vegetacije, koje predstavljaju odraz fizitko-hemijskih i ekolo~k1h uslova karakteristitnih za oЬlasti u kojima te forme five. Ovaj koncept klasifikacije vegetacije na osnovu !ivotnih formi је ostao prisutan u nauci u 19. i 20.veku. str. 12 Jedan od Humboldtovih postovalaca i sledbenika bio је August 6riesebach 1 profesor getingenskog univerziteta. Ол је 1838. dao preciznu defi1iciju рој~а geografska formac1ja 1 definisu~i је kao zakonomernu grupu biljaka koja ima odredjenu fizionomiju, kao па pr.livada, suma itd. Formaciju mo~e ciniti jedna dominantna vrsta , kompleks srodnih vrsta ili skup sasvim raznorodnih vrsta, а vrstu koja daje formaciji odredjenu fizonomiju nazivao је karakteristicnom. Оп је 1839. putovao i ро Balkans~o~ poluostrvu i opisao је vegetaciju Balkana u delu "Reise durch Rumelien und nach Brussa im Jahre 1839" (61). Njegovo gla- vno delo Је "Vegetacija Zemlje " iz 1872 . godine 1 sto је prvi opsti prikaz Ьilj­ nog pokrivaca Zemlje. Celokupnu vegetaciju Zemlje Griesebach је klasifikovao u 7 grupa i 54 osnovne klase fiziognomskih tipova vegetacije (62) . U prvoj polovini 19 . veka bilo је mnogo autora koji su se bavili geo- grafskim rasprostranjenjem Ьiljaka. Treba pomenuti na pr. A.De Candollea , koJi је 1855. objavio "Geografiju Ьiljaka" u kojoj је dao sintezu svih dotadas~jih znanja (631. Prvu sintezu fitogeografije napisao је 1822. danski botanica r Schouw. U пjegovoe delu su jasno odvojeni osnovni pravci fitogeografije , а najvise pa~nje је posveceno floristickoj i istorijskoj fitogeografiji <64) . Prohlemima istorijske fitogeografije bavili su se i drugi autori, posebno pod uticajem saznanja iz oЬlasti geologije i paleontologije. Razvoj geografije biljaka imao је veliki znacaj za razvoj teorije evo- lucije i prevazila~enja dogmi о nepromenljivosti vrsta kao kreacije stvorite- lja. Raznovrsnost biljnih vrsta se sve vise posmatra kao posledica njihovog raseljavanja u razlicite uslove iz prvoЫtnog centra postanka , pri cemu su ustanovljene odredjene zakonomernosti u raspros tranjenju biljaka na povrsini Zemlje. Javila se misao da је sadasnja flora posledica istorijskog razvoja i uticaja ne samo savremenih faktora, vec i proslost1 nase planete. U tom svetlu је zapoceto proucavanje porekla i uzajamnih veza savremenih flora. Za calji razvoj fitogeografije Ыlа је od izuzetnog znacaja pojava kapitalnog dela "Poreklo vrsta• Cћarlesa Darwiпa 1859. Izlo~eno shvatanje о promenljivosti vrsta, prirodnom odabiranju i adaptaciJama vrsta па us love spoljasnje sredine izazvalc је pravu revoluciju u Ыologiji. Darwin је svaka- ko jedan od naJveёih Ьiogeografa koji је svoja saznanja u velikoj meri dugo- vao putovanju oko sveta na brodu Bigl, а s pravom se mo~e smatrati osnivacem ekologije . Floristicki i istorijski pravac u fitogeografiji posebno је unapredio Engler, u delu "Poku~aj istorije r azvoja Ьiljnog sveta, posebno floristickih oЬlasti, od tercijernog perioda" 11879-1882) (65). Engler za objasnjavanje sistematike biljaka korist1 njihove areale, sto је naslo veliku primenu u sistematici. On је podelio Ze~lji па paleoarkticku, paleotropsku, neotropsku i drevnookeansku oЬlast ili carstva, koja је dalje delio na prirodne Ьotanicko­ geografske celine na osnovu istorije razvitka njihovih flora pocev od tercije- ra i savremenih klimatskih uslova. Njegove fitogeograf ske oЬlasti se uglavnom poklapaJU sa Бriesebacho~im. str. 13 U drugoj poloviпi 19. i u 20.veku пastavljeпo Је proutavaпje flora razпih zemalja. Krajem 19.veka inventarizacija biljnih resursa је uglavno• zavrsena. Floristitka istra~ivaпja su vrsena ро zonama ili u okviru admini- stratlvпih granica pojedtпih oЬlasti. Retko se javljaju samo popisi biljaka odredjeпog podrutja, vec uglavnoФ imamo poredjenja flora raznih zemalja, pokusaje objasnjavanja njihovog porekla, zakonitosti sirenja i sl. Sve flore tog vremena u veёini slutaJeva sadr~e kljuteve za odredjivaпje vrsta . Sve flore iz tog vremena su neprocenjive za upoznavanje istorije biljnog pokri- vata, njegovu floristitku analizu i osnova su za istorijsku geografiju bi- ljaka. Paralelno sa izutavanjem savremenih flora teklo је i izutavanje fo- silnih1 а rezultati ovih istrazivanja korisceni su u sistematici i istorij- skog fitogeografiji. Potetkom 20.veka otkrivene su paprati-semenjate Cycado- filices, koje su rasle u devonu, i njihovo otkriёe dovelo је do promene u shvatanjima u teoriji о razvoju biljaka. Razvijene su i mnoge nove metode ispitivanja biljnih ostataka па pr.metoda analize polena. Njeпi rezultati su uticali na filogeniju i na ideje о rasprostranjenju drevnih flora i kli- matskih pojaseva u proslosti. ProЫem adekvatne podele Zemlje na Ыogeografske oЬlasti i pored na- kupljenog ogromnog materijala о rasprostranjenJu biljaka i tivotinja i areali- ma pojedinih vrsta se пе mote smatrati apsolutno i definitivno reseпim. Vene- cuelanski Ыogeograf Lеоп Croizat је pokusao da izvrsi sintezu geografije bi- ljaka i ~ivotinja. On smatra da је osnovni uzrok pojave da se u razlicitim delovi&a Zealje пalaze razlitite vrste biljaka i ~ivotinJa u tektonski~ pro- meпama i da glavni b1ogeografski regioni ne odgovaraju danasnji• kontinentima, ~ego pre daпasnjem rasporedu okeanskih basena 166). Pojavu ende•icnih vrsta on objasnjava iskljutivo geografskim i geoloskim promena~a. Rasprave о tome koliki је udeo tektonskog faktora, а koliki sirenja vrste u skladu sa njiho- voa prilagodjeпosёu na uslove sredine, u Ьiogegorafiji jos ivek nisu okoncane 167) • Dalji razvoj fiziognomskog pravca istrativanja u fitogeografiji 19.veka bio је od velikog znacaja za radjanje nove nautne discipline - ekologije, а роsеЬпо nauke о biljnim zajednicama kao njenog dela. Osim radova Griesebacha, veliki znataj su 1mali radovi Lorenza, koji је proutavao zajednice predalpskih tresava u okolini Salzburga 168) i A.Kernera, koji је prutavao vegetaciju Podunavlja. Kerпer prvi proutava strukturu biljnih zajedпica uotavajuti njiho- vu spratovпost i prati promene brljnrh zajedпica tokom vegetacionog perioda 169). U Skandinavsk1m zemljama istrativanja vegetacije se bave von Post i R.Hult , koji је u Upsali osnovao posebnu fitocenolosku skolu. Griesebachovi utenici Oscar Drude i A. Engler razvijali su dalje fizio- gno•ski pristup istrativanja vegetacije. U delu "Handbuch der Pflanzeпgeogra­ phieк lZ 1890. Drude ukazuje па ekoloske, роsеЬпо па kliaatske uticaje koji odredjuju fizioпomiju vegetacije 17~). Godine 1896. Drude i Engler su zajedno zapoteli izdavanJe kapitalnog dela о vegetaciji Zemlje, koje obuhvata citav niz monografskih vegetacijskih studiJa 171). Drude deli vegetaciju ZeЋlje na tr1 grupe - borealnu, tropsku i juznu, а u okviru njih razlikuje 6 zona i 14 floristickih oЫasti. str. 14 U Svajcarskoj је na razvoj fitocenologije znacajno uticalo delo SteЫera i Schroetera. Schroeter se роsеЬпо bavio tivotom biljaka u pla- ninama1 i s•atra se osnivacem s vajcarske fitocenoloske s~ole. On је sara- djivao i sa Flahaultom 1 osnivacem francuske fitocenoloske skole. Na njihov predlog usvojene su na MedJunarodnoш botanickom kongresu u Briselu 191~. definicije pojmova asocijacija i formacija. Fitocenoloski smer fitogeografije raZVlJa se i u Rusiji 1 gde se javlja veliki broj botanicara koji rade u ovoj oЬlasti. Posebno је znacajan Pacosk1j 1 koji је 1891. ukazao па to da proucavanje biljnih zajednica pred- stavlJa posebnu biolosku disciplinu, а grupe bilJaka koje cine zajednicu oznacio је kao vegetacijske formacije. Velike zasluge za razvoj ekoloskog pravca u Ьiogeografiji ima danski botanicar E.Warming. Warming је ukazivaa na to da klimatski uslovi, zemljiste i drugi spoljni faktori imaju forma tivno dejstvo na Ьiljke 1 delujuci na spo- ljasnju i unutrasnju gradju biljaka. Warming је sve Ьiljke podelio na hidro- fite, kseorofite 1 mezofite 1 halofi te . Pojava njegove knjige "Ekoloska geo- grafija biljaka" 1895. smatra se i datumom radjanja fitoekologije (731. Ova knjiga је ubrzo prevedena sa danskog na nemacki 1 а kasnije i na engleski je- zik i imala је velikog uticaja na razvoj fitoekologije u Evropi i Americi. Drugo izvanredno znataJno delo za razvoj fitoekologije је "Geografija Ьiljaka na fizioloskoj osnovi". A.Schimpera 1898. 1 koJi Је istra!ivao znacaj transpi- raciJe za biljke i vezivao tip biljaka sa fizioloskim procesima koji se u nJima odvijaju (741 . On је prvi istakao komensalizam i simЬiozu kao oЬlik medjusobnih odnosa tivih Ыса, klasifikovao bilJke u odnosu na vodu kao naj- vatniji ekoloski faktor i istakao ekolosku d1namiku i sukcesije biljaka . Naziv "Oekologie" prvi је upotrebio Ernst Haeckel 1866. da oznaci nauku о odnosima fivih bita i prirade, njihovog haЬitusa, stanista, nacina ponasanja, medjusobnih odnosa i sl., tj.nauku о ekonomiji prirode. Haeckel је bio sledbenik Darwina i smatrao је da је potrebno bolje prouciti sve uslove koji deluju u borЬi za opstanak, i taj zadatak је namenio novoj na- ucnoj disciplini. Tek posle tridesetak godina, kad su se pojavili radovi Oscara Drudea, Andreasa Schimpera i Eugena Warminga ekologija vise nije Ыlа prazna ret. Prva katedra za ekologiju stvorena u u Upsali 1897. , а prvi univerzitetski ud~benik za ekolosku botaniku, kako је tada ova disci- plina cesto nazivana, bila је knjiga E.Warminga, koja је 1896. prevedena na nemacki 1 а 19~9. na engleski jezik. Period formiranja ekologije traje od kraja 19 .do dvadesetih godina 20.veka. Pocetko~ 20.veka u istra~ivacki proces se uvode precizne metode me - renJa pojedinih kvaliteta i eksperimenti . Dolazi do diferencijacije na idio- ekologiju, ciji predmet istrativa~ja su pojedine biljke i fitocenologiju, ciji predmet istrativanja su biljne zajednice. Mnogi autori ove dve disci- pline tretiraju kao posebne 1auke 1 а 1eki sovjetski autori celu botaniku dele na fitologiju i fitocenolog1ju. Tokom 19.veka Ьiolozi su objasnjenja za rasprostranjenje i brojnost organ1zama pojedinih vrsta tra~ili u okviru biogeografije. Та objasnjenja su uglavnom Ьila istorijska i evoluciona, а testo su ukljutivala koncept adapta- str. 15 ciJe vrsta prirodnom sele~cijom. Tek krajem veka javljaJu se pokusaji da se rasprostranjenje biljaka objasnjava fizioloskim sposobnostima tih b1ljaka da se pr1lagodjavaju sredini. Posto је utvrdjena f1ziogпomska slicnost izmedju zajednica koje imaju razlicit sastav i istoriju, ali slicпe ~ivotne uslove, javljaju se pokusaji zamene tradicionalne taksonomske klasifikacije ekoloskom klasifikacijom ~ivotпih formi biljaka. lpak, stav da te eksperimeпtalna tizio- logija postati osnova geografije Ьiljaka pokazao se suvise iskljutivim, jer је fiziolog1jom biljaka nemogute objasniti mnoge pojave, kao sto је na primer endemizam itd .. Osпovna novina u geografiji biljaka u 19.veku је pojava koncepta vege- tacije koji se bitпo razlikuje od koпcepta flore. Postojalo је i jos postoji ~nogo stavova о ko~ceptu vegetacije 1 ali је svima zajednicko da se ona sastoji od manje ili vise diskretni~ biljnih zajedпica. Saglasпost о kr1teriJum1ma na osnovu kojih se Ьiljne zajednice izdvajaju i klasifikuju ne postoji ni danas. U Evropi i Sovjetskom Savezu idioekologija se razvlJa odvojeпo od fitoceпologije, dok se u Velikoj Britaniji i SAD оЬе discipline razvijaju za- jedno . U okviru idioekologije razvijaju se posebno egzaktne analize stanista i ekoloskih faktora, koji deluju na Ьiljke i fizioloske procese u njima. Pocetkom dvadesetog veka klasifikacija biljпih zajedпica se u razli- titim zemljama vrsi па veoma razlicite nacine. Neke od tada osпovanih skola aktivne su i danas, а neke su ugasene. Danski botanitar Christian Raunkiaer је dalje razvio klasifikaci oni sistem na osnovu ~ivotn1h formi biljaka. Prema nacinu na koji pre!ivljavaju nepovolJni susni period, Raunkiaer је podelio biljke na fanerofite, hamefite, heмikriptofite , kriptofite i terofite. Iako predlo~en u prvoj deceпiji 20 . veka, ovaj siste~ se i daпas koristi, а sam Rauпкiaer i njegovi sledbeпici vrsili su detaljпa statisticka poredjenja vegetacije razlitit1h geografskih regioпa, klas1fikovane ро ~ivotпia formama. Njegov rad пastavlja se na delo Warminga i H.von Posta, svedskog autora koji је prvi koristio metodu probnih povrsina i skalu za ocenjivanje prisutnosti Ьiljaka na tim povrsinama. U drugoj deceniji 20.veka formirana је takozvana upsalska fitocenoloska skola, koja se oslanjala па dostignuca H.von Posta, R.Sernandera i drugih, prete~no skandinavskih auto- ra. Najpoznatij1 predstavnici ove skole su Du Rietz, R.Fries, T.Teпgvall, T.Fr1es i dr. Predstavnici ove skole su smatrali da izmedju Ьiljnih zajednica postoje ostre granice i klasifikaciju su vrsili па osпovu konstaпtпih vrsta i fiziogno•ije. Du ~ietz је razradio i hijerarhiju klasifikacionih jedinica specifitnu za ovu skolu, ali је ona lasnije napustena. Iako teorijske postavke ove skole ~isu Ыlе opstepri~vacene, njena је zasluga u razradi metodologije istra~ivanja fitoceпoza i u detaljnoQ istra~ivaпju vegetacije Skandiпavije 1 koji se mogu analizirati i prema konceptima drugih skola. Posle Drugog svetkog rata ova skola ~е prikljucuje cirisko-monpeljeskoj skoli. Francuski naucnik S.Flahaut u svom prvom fitoceпoloskom radu izdvaja ekolosko-cenoticke jedinice - stacije, koje се kasnije zameniti asocijacijama (75). Vet sledete, 1894. godine on pri~azuje Botanicko~ drustvu Fraпcuske projekat kartiranja vegetacije, i uskoro izradjuje vegetacijsku kartu ju~ne Francuske. Flahaut је radio kao profesor u Montpellieru i odr~avao је kontakte sa profesorom Karlom Schroterom u Ciri1u. Njihova definicija asocijacije kao str. 16 zajednice biljaka sa odredjenim floristitkim sastavom 1 ujednacenim uslovima sredine i fiziognomijom, usvojena је na Trecem svetsko~ botanickoa kongresu u Briselu 1910. Njihov student Ыо је J.Braun-Blanquet, najistaknutiji pred- stavnik ciri~ko-aonpelje~ke ~kole i jedan od najuticajnijih fitocenologa 20.veka. On је od 1916 . do 1928. bio privatni docent na Univerzitetu u Cirihu, gde је saradjivao sa Schroetero~, RubeloQ 1 Brock~ann-Jeroschem i Pavillardoв. Ovi botanicari su proutavali vegetaciju analiziraзuci uticaj klime i drugih spoljnih faktora na njen izgled. Koristili su i fiziogno~ske i floristicke kriterijume pri klasifikaciji vegetacije. Jedinice odredjene na osnovu flo- ristickog sastava su hijerarhijski pavezivali sa vi~im jedtnimaca, odredje- nim fiztognomskom strukturom. Braun- Blanquet је suzio kriterijume za klasi- fikaciju vegetacije iskljucivo na floristicki sastav. Njegove stavove pri- hvatili su 1 drugi autori i tako је uspostavljena ciri~ko-monpelje~ka ~kola. Osnovna polazi~ta ~kole izlo!ena sц ц knjizi Braцn-Blangцeta "Pflan- zen-soziologie" koja је iza~la 1928. Sledece godine Braцn-Blanquet prelazi u Monpelje, а 1930.postaje direktor novoosnovanog instituta Station Internatio- nale de Geobota nique Mediterraneene et Alpine raz- radili su Ellenbergove nite vegetacijske jedinice za korovsku i ruderalпu ve - getaciзu. U drugi• evropskim zemljama javljaju se krit1ke i modifikacije prin- cipa cirisko-monpeljeske skole, i pod njihovim uticaje• doslo је i do promene u пaglasku sa floristickog sastava asocijacije па ekologiju ~arakteristicnih vrsta. Ova skola se i dalje razvija. U Rusiji је jos tokom 19.veka prikupljeпo dosta saznanja о biljпom pokrivacu i zakonitostima njegovog rasprostraпjenja, uglavnom u radovima botaпicara i strutnjaka iz oЬlasti s umarstva i agronomije. Krajem 19.veka u radovima Kor!inskog i Krasnova javlja se koпcept formacije kao osnovпe vegetacijske jedinice, а Patoski је vec 1915. dao definiciju fitocenoze kao komponente predela i uveo niz novih pojmova u пauku о vegetaciji, koju је on пazivao fitosociologija. Ruski naucnici saradjivali su mnogo sa drugim evrap- skim nautnicima, а 1901. bila је i na ruski jezik prevedeпa Warmingova knjiga "Ekoloska geografija biljaka". Na brz razvoj nauke о vegetaciji uticale su i velike batanitko-geagrafske i pedoloske ekspedicije u SiЫr potetkom dva- desetog veka. РоsеЬап znacaj za razvoj ruske nauke о biljпi• zajedпicama ima V.N.Sukatev, osnivat Petrogradske fitacenoloske skole. Оп је 1915.objavio "Uvod u nauku о Ьiljnim zajednicama" 1 koji је dotiveo v1se izdanja (78). Sukatev је Ь1о prisutan u ruskoj nauci punih sezdeset godina, i njegova shvatanja i metodoloski i teorijski ~adovi 1mali su veliki uticaj ra razvoj fitoceпologije u Rusiji i SSSR-u, а i u svetu. Sukaёev је uveo u nauku ter- ~in biogeocenoza, koji iz~a~ava jedinstvo zajednice tivih bita i пefive sre- dine, cije su granice odredjene granicama fitocenoze kao njenog neraskidivog dela. Sa stavovima Petrogradske s kale pripadnici Moskovske, Alehinove skole slagali su se samo delimitno 1 ali ova skola se sa smrtu Alehiпa 1946. sama ugasila. Izuzetno interesantne i originalne stavove, koji su tek posle vise decenija masovпo prihvaceni, iznosio је L.G.Ramenskij u svojim radovima od 1910. do pedesetih godina. Оп је razradio metadu gradijentпe aпalize i veliki broj metoda za proucavanje vegetacije kao kontinuuma, odbacio klasifikaciju vegetacionih jediпica kao pogresnu i razradio teoriju jedinstveпosti vegeta- cije i zemljista. Ruska skola klasifikacije fitocenoza је srodпa upsalskoj, а Ьitna odredn1ca ruske f1tocenologije је da se ona smatra posebnom naukom, koja u seЬi sadrti saznanja о vegetaciji i о podlozi па kojoj uspeva, kao i о svim interakcijama izmedju veqetaclJe i pod!age i njihovom geografsko• raspro- straпjenju. Veliko dostigпute sovjetske fitocenologije је vegetacijska karta SSSR-a, na kojoJ su izmedjи ostalih radili i Lavrenko i Sotava. Poslednjih decenija sve vise autora prihvata osnavne postavke i klasifikacioni sistem Cirisko-Montpeljeske skole. str. 18 U Velikoj Britaпiji su prve radave posveteпe vegetaciji objavili uteпici Flahauta R. i W.Smith. U knjizi R.Smitha posveteпoj vegetaciji ~kot- ske objavlJeпa је i prva vegetacijska karta u Ьој1. Veliki ut1caj па razvoj ekologije imalo је i eпglesko izdaпje Warmingove knjige о ekoloskoJ geogra- fiji biljaka. Godiпe 19@4. је orgaпizovan Ceпtralni komitet za istra!ivaпje i kartiraпje vegetacije Britaпskih ostrva, kasnije British Vegetatioп Commi- ttee, koJi је veoma mпogo uradio па opisivanju i kartiranu vegetacije. Veliki uticaj па dalji razvoj ekologije и Velikoj Britaпiji imala је pojava Clement- sove knjige о sukcesiji biljnih zajednica. Ameritka skola diпamitke ekologije bila је dominantпa sve do pedesetih godina u Vel1koj Br1taпiji. Pedesetih go- dina vodile su se velike rasprave о koristenju statistiёkih metoda u klasifi- kaciji biljnih zajednica i pojavljuju se radovi Goodala, Greig-Smitha, Willia- msa i kasnije Јаусе Lamberta koji su znacajni za matematizaciju ekologije, Vodecu ulogu u ekologiji Velike Britanije sve do smrti 1955 . imao је A.G.Tansley, pristalica dimanitke ekolagije 1 ali ne i izjednatavanja zajednice sa organizmom. Tansley је prvi definisao pojam ekosistema (1935.) kao celiпe koju ёini bio- cenoza i nјепо staniste, koji је danas jedan od пajvise koriscenih termina u ekoloqiji. U SAD se prvi radovi koji se mogu smatrati ekoloskim javljaju posled- njih godina 19.veka . Pionirski radovi sa sliёnim pogled1ma pojavili su se istovremeno na uпiverzitetima u riкagu i Nebraski, pod ut1cajem radova evro- pskih autora Oscara Drudea i Eugena Warminga. Na Un1verzitetu u Cikag u H.C.Cowles је 1899. oЫavio studiju о smenj1vanju vegetacije na pestan1m dinaaa u okolini jezera Mitigen, u kaJem iznos1 koncepciju о s~enjivanju zajednica vegetacije horizotalno duz grad1jenta odredjenog ekolo~kog faktora, koje Је analogno smenjivanju zajednica u vremenu. Ove ideje о dinamiёkoj smeni vegetacijskih ser1ja svoj najduЬlji izraz imale su u skoli dinamitke ekologije, ёiji је najistakпutiji p~edstavn1k F.E. Clements. On је ро ugledu na O.Drudea istra!ivao vegetaciju Nebraske, obratajuci posebnu paznju na ve- getacijske formacije, strukturu i razvoj vegetacije. Uveo је metode analize vegetacije pomotu probnih kvadrata i transekata. 1916. је objavio ёuvenu knjigu "Plant succesion - an analysis of the development of vegetation (Sukcesija Ьiljaka - analiza razvoja vegetacije) , koja ј е imala veliki uti- caj na botanitare, posebno u SAD i Velikoj Britaпiji (79). Osnovna jediпica vegetacije ро Clementsu је formacija, koja se odlikuje komЬinacijom fizio- gпomskih, floristi t kih i faktora stanista i koja је tipiёna ili klimaks zajednica neke oЬlasti sa ujednatenom klimom. Clements је smatrao staniste uzrokom pojave odredjenog tipa vegetacije, i ako se usled Ьila kog razloga dogodi da se vegetacija sa nekog stani~ta ukloni, ona te se prirodnim putem preko niza sukcesivnih zajednica ponovo obnoviti u oЬliku koji 1dealno odgo- vara tom stan1stu. Vegetacijske jedinice је smatrao integralnim celinama, analognim organiz~u, i povlatio је paralelu izmedju s~enjivanja - sukcesije zajednica do pojave klimaks zajednice i razvita organizaaa. U kasпijim rado- vlma је odstupio od 1deje da su vegetacione za;edn1ce organiz~i i da se u normalnim uslovi~a na svim stanistima razvija klimatogena vegetacija. Ova skola је posle Drugog svetskog rata patisnuta, ali se neke ideje Ьliske ovoj skol u u transformisano• o~llku ~ogu pratlti i danas. str·. 19 ~kola dinami~ke ekologije ПlЈе bila opste prihvacena ni u SAD. H.A.Gleason је insistirao na proucavaлju floristitkog sastava zajednica i upoznavanju ekologiзe samih biljnih vrsta. Koristeti metodu probnih kvadra- ta u istra~ivanju vegetacije 1 dosao је do zaklju~ka da је ne•oguce tatno odrediti granice biljnih asocijacija, i da su one tista slu~ajnost, posto vegetacijski pokriva~ predstavlja koпtinuum (8В). Njegovt stavovi nisu bili prihvaceni sve do pedesetih godina. Tada su Jahn Curtis i Robert Whittaker dobili nove kvantitativne podatke koji potvrdjuju da је vegetacija kontinuum, а sredinom sezdesetih godina individualisticka hipoteza о biljkama kao pose- bnlm Jedinkama koje ~ine neprekidaп vegetacijski pokriva~ postaje opste pri- hvateпa u angloameritkom podrufju. Ova ~kala је poznata i pod пazivom Vi- skoпsinska skola, koja se u proucavanju vegetacije slu~i analizom biljaka dut gradijenata pojed1nih ekoloskih faktora i statistikom , а sve vise i ra tunarskom obradom podataka. Paralelno sa razvojem fitocenolagije, koji је u razli~itim zemljama imao razliёit tok , razvijala se i idioekologija, koja sve vise koristi ekspe- rimentalne metode 1 роsеЬпо fizioloske . Radi se i па ekoloskim moпografijama pojediпih biljnih vrsta, uz koristenje rezultata fizioloske ekologije, morfo- loglje, s1stematike i geпetike. Po~etkom 20.veka fizioloska ekologija Ьiljaka izrasta u пovu ekolosku disciplinu, а delo о hidraturi Ьiljaka Heiпricha Wal- tera objavljeпo 1931. se mote smatrati jedпim od pioпirskih (81). Walter i njegovi saradпici uvelt su nove metode i koncepte u istra~ivanju vegetacije. Njihova siпteza је data u delu "Die Vegetation der E~de in oekophysiologiscћer Betrachtung . Veliki podsticaj razvoju ekologije ekosisteaa dao је Medjunarodni Ьioloski program pod rukovodstvom "Medjцnarodnog saveta nautnih drustava•, tija је tema bila "Bioloska osnova produktivnosti i dobroЬit tovetanstva". Program је trajao od 1968. go 1974., anqazovao је ogroman broj nautanika u svetu, i to ne samo biologa, i kao njegov rezultat nastale su hiljade nautnih radova. Iako se ne mo~e reci da Је tema programa iscrpljena i sv1 proЫemi reseni, najveca promena је sto је, prema terminologiji Derec de Solla Pricea ekologlJa prevazisla stadiJum •malea i postala "velika" nauka . U SAD Је Ьгој tlanova ekoloskog dru~tva udesetostruten, а umesto finansiranja pojedinih projekata, testo sa naglaskom па neposrednoj primeni njihovih rezultata, Nacionalni fond za nauku SAD odvojio је sredstva Ј visini 27 miliona dolara. Slicno је Ьilo i u mnogim evropskim zemljama i SSSR-u. Vel1ki broj kadrova је obuten da se ostm klasitnim ekolo~kim istra~ivatkim metodama koristi i metodama matematike i fizike. Ро zavrsetku Medjunarodnog b1oloskog programa zapoteo је UNESCO-ov program ·~ovek 1 biosfera•, koji ima 13 osnovn1h pro- grama. Оп predstavlja logitni nastavak prethodnog programa, а naglasak pro- grama је па kvalitetu i zast1ti ~ivot~e sredine. Od sedamdesetih godina raste broj radova iz teorijske ekologije u kojima nautnici pokusavaju аа stvore osnove za teor1jsko objaSnJavanje mase prikupljenih ekoloskih saznanja i njihovo povezivanje sa genetikom i matema- tikom u jedinstvenu teoriju, koja Ьi mogla da objasni i predvidi dalji razvoj ~ivota na zemlji. Ekologija је danas interdisciplinarna nauka, а i u okviru same ekolo- gije postoji vise suprotstavljenih paradigmi u smislu Thomasa Kuhna, tako da mnogi smatraju da se nalaz1 na prekretnici. Potev od sedamdesetih godina i a~tivni ekoloz1 i >storitar• nauke poteli su da se bave e~ologijom i njenim razvojem kao posebnom temom za istra!ivanje. Prikaz do tada abjavljenih isto- rija ekologije dao је M.Nicolson 1988. (85). Nicolson istite kao najkompletniju i najverodostojniju istoriju eko- logije Mc!ntoshevu knjigu posvetenu razvaju ekologiJe iz 1985 godine (86). str. 21 Mcintosh је istaknuti ameritki ekolog 1 koji је poteo da se bavi istorijom fitoekologije jos sedamdesetih gorina (871 1 а kasnije је objavio tlanke о korenima ekologiзe (881 1 о pluralizmu shvatanja u ekologtji (89) . U svim ovim radoviшa evidentan је naglasak па razvoj ekologlJe u SAD, dok su ev~o­ pski1 а posebno ruski doprinosi i stavovi daleko slаЫзе predstavljeni. Poseban naglasak је dat na rasprave izmedju 1autnika koji celine smatrajJ sашо sumo• individualnih delova, i cnih koji smatraju da је celina vise od su~e delova. Mclntosh iznosi i argumente r edukcionista i arguшente holista, i konstatuje da је ova diskцsija daleko od resenja . On se krititki osvrte na zahteve da ekolozi stvore tvrstu teoriju iz koje bi se dedukcijom izvodili pojedini aksiomi i eksperimentalno proveravali, i pledira da ekologija pre- stane da se poredi sa fizikom koja ima definisane zakone, vet da se poredi sa ekonomijom i meteorologiJom, koje i pored velikih ulaganja u monitoring pojedinih pojava i koristenje matematitkog i ratunarskog modeliranja, jas uvek nisu u stanju da daju jednaznatne teorije i tatne prognoze budutih dogadjaja. Nicolson analizira i knjigu Donalda Worstera posvetenu korenima eko- logije (90) 1 smatrajuti da razvoj ekologije nije uslovljen razvojem filozo- fije, knji~evnosti i opstim razvojem drustva u toj meri u kojoj to smatra Worster. U ovoj knjizi је posebno razmatran odnos toveka prema prirodi od panteistitkih vremena kada је tovek sebe smatrao delom prirode, do hristan- ske ideje о potpunoj odvojenosti toveka od prirode i te~nji da se priroda pokori toveku, do najnovijih shvatanja а sveopstoj povezanosti toveka i prirode u okviru biosfere. Poseban znataj za proutavanje 1storije ekologije ima knjiga "Handbook of contemporary world ecology" izdata 1981. 1 koja sadrti pregled razvoja ekologije ро zemljama, iz pera poznatih ekologa iz odgovarajutih zemalja. Dati su i svetski podaci о vodetim tasopisima, medjunarodnim i na- cionalniш ekoloskim organizacijama i informacion1m centrima i о UNESCO-ovom programu "Covek i biosfera" (91). Veoma iscrpne i uravnote~ene istorije razvoja ekologije nalazimo kod sovjetskih autora, kojima i americki autori priznaju velike zasluge u sintezi dostignutog razvoja ove nauke (92 1 93). Za proutavanje razvoja eko- logije u RusiJi znatajna је i knjiga G.I.Dohmana iz 1973. (94). Veoma iscrpnu i sveobuhvatnu istoriju ekologiзe objavio је 1988. Pascal Acot (95). Ova knjiga је istorija ekologije kao nautne discipline, dok knjige Engelberta Schrama i Ann Bramwell prikazuзu razvoj ekoloskog natina misljenja, а A.Bramwell i polititkih implikacija ekologije 196 1 971. E.B . Worthington objavio је 1983. svoje litno vidjenje razvoзa ekolog1je 1 u kome su dati i •nogi zaniml jivi podaci (98). Sharon Kingsland је u knjizi о modeliranju prirode dala istoriju populac1one ekologije i primene mate- matitkog model1ranja u ekologiji (99!. Odbranjeno је i nekoliko doktorskih s t r . 22 disertaciJa na univerzitetiaa u SAD i Velikoj Britaniji, posvetenih istoriji ekologije. Za istor1Ju fitoekologije i fitogeografije posebno su zanimljive teze Malcolma Nicolsona i Ronalnda ТоЬеуа (100 1 101). Nicolsonova teza pri- kazuje razvoj ekologije biljaka od 1790. do 1960. Poseban naglasak је na razlikama u pristupu pojmu vegetacije kroz rstoriju i na druttvenom kontek- stu u kojem su pojedini nau~nici promovisali svoje ideje о vegetaciji kao statitkom ili dinami~kom nizu vegetacijskih jedinica, odnosno о shvatanju da vegetacijske jedinice predstavljaju artefakt. Teza Ronalda ТоЬеуа daje prikaz nastajan;a, razvoja i nestajanja Clementsove skole dinamicke ekolo- gije. Pored Ыografi;a vodetih pripadnika ove skole i prikaza drustvenih uslova u kojima su radil1 1 kor1steni su i ЬiЬliometriJski pokazatelji za prikaz razvoja 1 njegove vremenske dinamike i uticajnosti ove skole i poje- dinih autora koji јој pripadaju. Istorijom ekologije dosta se bavio i Frank Egerton, kaji istite d~ је glavna teskota kod pisanja istorije ekologije biljaka njena rascepkanost, koja proistice iz osetanja ekologa da za razlicite tipove vegetacije treba primenjivati razli~ite istra!ivacke metade, i da opis vegetacije ne mo!e da ceka vreae kada се se u okviru discipline postiti saglasnost о odgovarajutim ~etoda•a. Та saglasnost se Qote postiti samo па osnovu iskustava stecenih u radu (102 1 103). Istorijskim vezama i ~edjusobnia uticajima ekologije i teo- rije evolucije pcsveten је tematski broj casopisa JoJrnal of the history of Ьiology za 1986-tu (104). Svoje stavove о istoriji ekologije, u kojima su vidljive njihove suprotstavljene poziciJe 1 iznosili su i E.Odum i D.Simberloff (105, 106). Mo~emo za~ljutiti da је ekologija u svom razvaju dostigla nivo raz- vijene , •velike" nauke, ali da postaji vi~e paradigmi koje su u opticaju 1 а saglasnost u naucnoj zajednici о jedinstvenim teoretskim osnovaшa jos nije post1gnuta. U dana~nje vreme ekologija је Ыisko povezana sa proЬlemima za~tite i ocuvanja ~ ivotne sredine. Medjutim saznanja о potreЬi zastite sredine i prvi pokreti u tom smislu pojavili su se nezavisno od ekolaqije, i tek sa pojavom ekosistemske ekalogije pacinje ukljucivanje ekologa u rad па zastiti sredine u znatajnijem obimu. Prvi radov1 koji ukazuju па degradaciju prirode pod uticajem tovekave delatnosti i na potrebu promene eksploatatorskog adnosa coveka prema priradi pojavljuju se u 19.veku. Jedan od prvih autora koii pise о pra~ena~a klime i kvaliteta zemlj1sta pad utica;e~ sete suma i prekomerne eksplaatacije plodnog zemljista u staroj Srckoj је Carl Frass, tija knjiga Је izasla 1847 (106). s t r. 23 Ameritki ambasador u Grtkoj, Turskoj i ltalijt napisao је 1864. knjigu "Covek i priroda" о razornom uticaju stare civilizac1je Grtke i Ri•a па tadasnje stanje prirode u njima. Ova knjiga Је pastala "biЬlija• ameritkog pokreta za zastitu prirode, koji se u to vreae javlja u SAD sa zahtevom da se prekine sa unistava- njem suma (1~7). Tada Је u SAD zapoceto sa izdvajanje~ rezervata, а 1872. osno- van је prvi nacionalni park na svetu - Vellowstone. Pokret za zastitu prirode uglavnom ru~ovodjen potrebom da se sacuva ono u prirodi sto је od neposredne koristi za toveka, kao sto su sume, odredjene vrste ~ivotinja i ptica, dok su rectmo u SAD krupni predatori istreЬljivani bez milosti, jer njihov znacaj za ekos1steme u kojima su ~iveli niJe Ьiо shvacen. Posle katastrofalne suse i pescanih oluja u centralnim delovima SAD tridesetih godina dvadesetog veka, shvateno је u SAD da eksploatacija priro- dnih resursa ima granice koje se moraju postovati. Tada је objavljena i knjiga ekologa Paula Searsa "Deserts on the March", koja ukazuje na proЬlem sirenja pustinja i na mogutnosti da se nesto preduzme da bi ~е taj proces zaustavio ( 108) . Posle Drugog svetskog rada i eksplozije prve atomske bombe tovek је dobio mogucnost da unisti planetu i zivot па njoJ . То saznanje uticalo је na jatanje pokreta za zastitu sredine i na ukljutivanje sve vise Ьiologa, а po- sebno ekologa u rad na ovim proЬlernima. Konstituisanju ovog pokreta doprinela је i pojava knjige E.Oduma i razvoj eko!ogije ekosiste•a. Velikog uticaja imale su i knjige namenjene siri& krugovima Rachel Carson "Tiho prolece" i Paula Ehrlicha "Populaciona bomba (109 1 110> . Sezdesetih godina svest о •ekoloskoj krizia је rasla i n1зе vise bila prisutna samo u strutnim krugovima. 1968. godine organizovan је Rimski klub, neformalno udruzenje vodecih naucnika i industrijalaca zabrinut1h za sudbinu sveta. Oni su postavili zahtev Tehnoloskom institutu u Masatusetsu da uradi globalni model resursa Zemlje i da na osnovu modela predvidi mogut- nosti razvoja u buducnosti. Rezultati ove stud1Je, pod nazivom "Granice rasta" ukazivali su na to da su energetski i mineralni resursi jako istroseni 1 i da је proЬlem prenaseljenosti u siromasnim zemljama neresiv postojecom politikom. Ova knjiga је prevedena па mnoge jezike, izazvala је veliku pa1nju i posle njene pojave doslo је i do velikog broja medjunarodnih konferencija , novih modeliranja proЫema Ьiosfere 1 jacanja ekoloskih pokreta u celom svetu (111}. str. 24 Ekologija danas, а posebno ekologija biljaka, SVOJlm rezultatima direktno utite na razvoj primenjenih nauka - poljoprivrede, sumarstva, prostornog planira- nja i sve vise postaje baza za racionalno upravljanje segmentima prirode. Osnovna paradigma savre•ene ekologije је teorija ekosistema, ц kojima vrste organizama zadrtavaju svoj integritet i svoju relativnu slobodu, te је stoga potrebno proucavati i vrste kao komponente i ekosistem kao celinu da bi se ~ogao racionalno koristiti prostor Zemlje. Zastita, obnova i unapredjenje prirodnih ekosistema su jedina sansa opstanka tivota na Zemlji 1 ра samim tim i covecanstva. Osnovni principi funkcionisanja ekosistema i biosfere u celini su jedno- stavni, ali su konkretni oЬlici tog funkcionisanja veoma sloteni i raznovrsni. Stoga је ekologija istovre•eno i globalna nauka, jer svuda deluju isti principi, i lokalna, jer lokalni uslovi Ьitno odredjuju nacin funkcionisanja pojedinih ekosistema. Ekoloska istrativanja su potrebna i neophodna u svakoj sredini 1 jer mehanicki prenos rezultata istrativanja iz jedne sredine u drugu mofe dovesti do veoma nepovoljnih posledica ро tivotnu sredinu. Stoga su istrativanja jugo- slovenskih autora na njihovom terenu nezamenjiva za efikasnu zastitu i unapre- djenje tivotne sredine na podrucju Jugoslavije. str. 25 RAZVOJ FITOEKOLOGIJE, FITOGEOGRAFIJE I ZASTITE PRIRODE U JU2NOSLOVENSKIM ZEMLJAMA Razvoj fitoekologije, fitogeografije i zastite prirode u jutnoslo- venskim zemljama tekao Је paralelпo sa razvojee u svetu, s tim sto su prva 1strai1vaпja vrsili uglavпoe straпi nautпic1 1 koji su u jutnoslovenske ze- mlje dolazili samo па istrativatka putovanja. Istraiivanja su u zapadnim kraJevima potela znatпo raпije, sto је rezultat пjihove pripadnosti Austro- ugarskoj. Nauka о Austrougarskoj је bila na пivou ostalih evropskih zemalja 1 а i putovaпja su bila bezbedпija пеgо sto је to Ыlо u juzпosloveпskim zem- ljama pod turskom vlastu . U drugoj poloviпi 19.veka osпivaju se prve nacionalпe fiautпo-istrazi­ vatke institucije- prirodnjafki muzeji, akademije i visoko-skolske organiza- ClJe, sto је omogucilo ukljutivanje do~atih kadrova u istraz1vatki rad. Do ujediпjenja Jugoslavije tet1ste је bilo па inveпtarisanJu i opisivanju biljnog i tivotinjskog sveta, mada је bilo i pofetaka drugih istrazivafkih pravaca. U periodu izmedju dva svetska rata оsпоvап је veliki broj nautnih iпstitucija 1 istrazivafkih laboratorija 1 katedara па fakultetima u Beogradu, Zagrebu i LjuЬljani, а istrazivafkim radom se pretezno bave domati kadrovi . Prate se svetska istraiivanJa, razvijaju se nove nautne discipline i istra- Zlvanja se sire na celo podrutje Jugoslavije. Posle dru~og svetskog rata doslo Је do veliкog prosireпja ~ater1jalпe baze istraz1vanja 1 osnovani su ~nogi пovi istrazivatki iпstituti, laboratorije i fakulteti u starim i novim univerzitetskim ceпtrima, broj istrafivata је sko- ro ucesetostruten i tematika istra±ivanja је znatпo prosireпa. Sedamdesetih godina do~lo је do promena u drustvu, koje su se adrazile na nautпi rad tako da dolazi do usporavaпja rasta, а os amdesetih godina i do stagnacije u razvoju materijalne baze israfivanja - smanjuju se fondovi za nauku, obustavlja se pri- liv kadrova u nautne ustanove i smanjuje se priliv nautnih informacija iz sveta putem пabavke informacionih izvora, litnih komuпikacija пautnika preko medjuna- rodnih skupova itc. Prethodno dostignuti nivo istrazivatkcg rada odrfava se uz sve vete napore. Тај trend na!alost jos uvek traje. Posto је razvoj u poJediпi~ juznoslovenskim krajevima Ыо veoma пeu­ jednaten, zavisno od specifitnih istorijskih uslova u kojima је tekao, kratak prikaz ra~vaja је dat ро repuЫikama. Iako su mnogi istrazivati istrazivali па vetim prostorima пеgо sto su repuЬlitki, tek posle ujedinjenja Jugoslavije do~lo је do intenziviranja veza izmedju nautnih centara sirom zemlje , do in- tenzivпe komunikacije i zajedn1tkog rada, kako istraiivackog, tako i u oЬlasti obrazovanja i usavrsavanJa kadrova. Saradnja Је iпteпzivirana posle drugog svetskog ~ata, kada su mпogi nautnici radili na zajedпitkim projekt1ma, pre- dava!i па novoosrovanim fakultetima van svojih matifnih centara, branili di- sertaclje pred kom1s1ja~a sastavljeni~ od profesora sa razlititih univerziteta obJavljrva:i и tasopisima fiji su izdavati bili iz drugog centra, ili fasopi- sima Un1je bioloskih nautпih dru~tava Jugoslavije. str. 26 Slovenija Evropski istrativati su istrativali floru Sloveni е i ukljucivali po- datke о biljkama nadjenim u njoj u svoje knjige, а same Ь ljke u velike evrop- ske herbarijume, ali је prva flora Slovenije objavljena tek 1759. То је poznata "Fiora Carniolica•, •oju је objavio italijanski lekar J.A.Scopoli, koji је dugo racio u Idriji. Ova flora је dot1vela i drugo izdanje 1772. Krajem 18 . veka flo- ristikom su se u Sloveniji bavili F.~ulfen, B.Hacquet i V.Zois. Prvu botanitku bastu u ju~noslovenskim zemljama osnovao је u Ljubljani 1810. F.Hladnik. Godine 1839.osnovano је Drustvo Kranjskog drzavnog muzeja i to se smatra potetkom rada Prirodnjatkog drustva Slovenije, jer је muzej bio koncipiraп kao istorijski i prirodnjatкi muzej Kranjske. Od 1864. Muzejsko dru~tva Za Kranjsku је izdavalo svoje tasopise, koji su do ujedinjenja sa ostalim jutnoslovenski~ zemljaea iz- lazili па nematkom jeziku, а od 1918. na sloveпatkom, da bi posle osnivaпja Slovenatke akademije znanosti prerasli u nјепе Prirodoslovпe razprave . Do 1914. u Sloveniji ru radili mnogi austr1jski 1 пematki botaпitari kao W.Woss, A.Hayek, K.Fritsch, F.Seidkl, K. Maly 1 kao i пeki domati H.F~eyer, S.RoЬit, E.Justin, A.Paulin, ~.Dclsak itd. Godine 1919. osnovan је prvi slovenatki univerzitet u LjuЬljani, а u okviru Filozofskog fakulteta otvoreп је bioloski otsek. Prvi rukovodilac Bota- nitkog instituta bio је Franc Jesenko, а u periodu do Drugog svetskog rata u ovom institutu su radili i Gabriel Tomazit, Ernest Mayer, Stjepan Horvatit itd. Institut se bavio pretezno vegetacijskim, floristickim i fitotaksonom- skim istrazivanjima. Posle Drugog svetskog rata, 1947., је osnovaп Agroпomski fakultet, koji је 1949. prerastao u Agronomsko-sumarski fakultet. Na Biolos- kom odseku Prirodno-matematitkog fakultata osnovana Је Katedra za primenjenu ootaniku, tiji је rukovodi!ac bio Viktor Petkovsek. Posle rasfor8Iranja Pri- rodnomatematitkog fakulteta 1960. u sastav Fakulteta za agronom1ju, sumarstvo i veterinu u~ao је i сео Bioloski odsek, i od tada postoji jedinstveп Bioteh- nitki fakultet. Na ovom fakultetu razvijena је i laboratorija za Ьiljnu ekolo- giju pod rukovodstvom Andreja Martincita. Istrafivatki rad se odvija u okviru Inst1tuta za biologiju, Instituta za sumarstvo i gazdovanje suma~a, Bioloskog odse~a Biotehnitkog fakulteta, Instituta Jovan Hadti Slovenske akademije znano- sti in umetnosri, Prirodnjatkog muzeja i dr. Floru Sloven1je objavio је Ernest Mayer 1952. jedan od najznacajnijih Jugcslovenskih taksonoma. F:toceпolo~ka istrafivaпja zapoteta su izmedju dva svetska rata. Vegetacija Slovenije је veoma mnogo proutavana i kartirana. Posebno treba istati rad Maksa Wrabera, koji је specijalizirao fitocenologiju u Montpeljeu 1934-1935 pod neposrednim rukovodstvom Braun-Blanqueta, i potom se posvetio istrazivanju i kartiranju sumskih zaJednica Sloveпije. Intenzivno је sa~adjivao i па kartiranju vegetacije Jugoslavije. Dugo vremena bio је i potpredsednik Istotnoalpsko-dinarskog drustva za istrativanje vegetac~je 1 u cijem је osnivaпju utestvovao . Od sedamdeseti h godina se intenzivпo radi па p r oЬlematici zastite ugrozen1h v~sta i prirodne bast, а sve se vi~e radi па koшpleksnia istrativanjima ekosistema i 1jihovih promena pod uticaje• coveka. B1lo је pokusaja organizovanja rada na zastiti prirode i р~е Drugog svetskog rata, ali је ta delatnost tek posle ~ata intenzivi~ana, mada jos uvek nije na zadovoljavajucero nivou. Postoje nacionalni pa~kovi SutJeska i Kozara, i veti Ь~ој zasticenih lokaliteta, od kojih је prasuma Perutica ukljucena i u registar svetske bastine. str. 3@ Srbija Tridesetih godina 19.veka putovali su kroz Srbiju J.Friwaldsky, Ami Boue i A.Griesebach i podatke о flori i vegetaciji objavili su u svojim rado- vima, ali potetak istra~ivanja flore i vegetacije SrЬije је vezan za dolazak lekara Josifa Pantita u Srbiju 1846. Tada Је u Srbij1 postoJala Jedna gimna- zija u Kragujevcu i Licej, osnovan 1838. , sa ciljem da priprema drtavne slu~benike i budute studente inostraпih un1verz1teta . 1853. је u okviru Liceja otvoreno Odeljenje za prirodne i tehnitke nauke, i Josif Pantic је postao profesor, sto је ostao do smrti 1888. Licej је u medjuvremenu prera- stao u Veliku skolu 1863. sa Filozofskim, Tehnitkim i Pravnim fakultetom, а па Filozofskom fakultetu su oformljene katedre za botaniku i zoologiju. Pantit је zapoteo pionirski posao istrazivanja flore i vegetacije Srbije na tije bogatstvo i specifitnosti је on prvi ukazao. Sam i sa svojim licejcima proputovao је Srbiju mnogo puta i prikupio ogroman materijal. Odr~avao је veze sa vodecim evropskim nautnicima svoga vremena, i sa njima se konsultovao о svojim nalazima. 1871. је objavio prvu dendrologiju SrЬije, а 1874. "Floru kne!evine Srbije". Posle prosirenja teritorije Srbije objavio је 1884. "Doda- tak Flori kne2ev1ne SrЬije", koji zajedno sa Florom tini "GradJU za floru Kraljevine Srbije" i obuhvata 2317 Ыljaka. Panticev ogroman doprinos razvoju proutavanja flore i vegetacije Srbije sastoj i se kako u izuzetnim rezultatima njegovog rada, pojavi prvih nautnih botanit~ih puЬlikacija na srpskom jeziku IFlora u okolini Beogradskoj 1865.!, tako i u obrazovanju kadrova iz svih oЫasti prirodnih nauka , ра i botanike. Najveci doprinos proutavanju flore jugoistotnog dela prosirene kraljevin@ Srbije dao је nJegov utenik, lekar Sava Petrovic, koji Је 1882. oDjavio Floru okoline Nisa, а 1885. Dodatak flori okoline Nisa. Petrovic је izradio i prvu srpsku far~akopeju. Posle Panёica i Petrovita na prouёavanju flore Srbije radili su pro- fesori gimnazija i uёiteljskih skola, kao sto su Lj.Miljkovic, М.ВоЫс, N.Rano- jevit, D.Katic, D.Ilic 1 D.Nitic, Lj.Davidovit, M.Simic , а роsеЬло 2ivojin Jurisic, koji је radio i kao kustos u Prirodnjaёkom muzeju, osnovanom 1895., а otvorenom 1904.godine. Od velikog znaёaja za razvoj botanike u SrЬiji је i dolazak Luja Adamovita, Englerovog i Kernerovog studenta, za profesora bota- nike па Velikoj skoli 1900-te godine. On је Ыо prafesor i upravnik Botaniёke baste (osnovane 1889.) do 1905. godine, kada prelazi za docenta na Univerzitetu u Betu, gde predaje geografiju biljaka. Tu је 1909. objavio svoje osnovno delo "Die Vegetationsverhaltnisse der Balkanlander", u kојещ detaljno opisuje uslove sredine, ekoloske osobine Ьiljnih vrsta, njihovu pripadnost odredjeni~ tivotnim formama, podelu vegetaciJe па formacijske celine i visinske i horizontal~e poja- seve. Ovo delo је do canas zadrtalo svaju veliku nautnu vrednost. Njega је nasledio Nedeljko Kosanin, koji је 1905. doktorirao iz fiziologije biljaka u Lajpcigu. Kosar.in је radio u oЫasti fiziologije i ekologije biljaka, posebno istratujuci endemiёne i reliktne vrste, а objavio је i vise dela iz oЬlasti fitogeografskih prouёavanja planina ju!ne SrЬije i Makedonije. str. 31 Balkar.ski ratov1 i Prvi svetski rat izazvali su dug prekid пautnoistra­ tivatkog rada u Srbiji. Posle rata nastavlja se rad u Institutu za botaniku Filozofskog fakulteta, а osпivaju se 1919 . Poljoprivredno-sumarski i 1936 . Vete- riпarski fakult et. Na fakultetu u Ins titutu za botaniku i dalje је aktivan Nedeljko Kosanin, koji 1929.pokret e i prvi botaпitki tasopi s u SrЬiji - Glasnik Instituta za botaniku i Botanitk e bas t e Univerziteta u Beogradu, koji је posle Drugog svetskog rata 1959.god.~a inicijativu profesora Milorada M.Jankovita obпovljen. Od 1922. ц Institutu za botaniku radi i Stevan Jakovljevit, koji se bavio anatomijom i flziologijo~ btljaka i limnolo~i;om. U ovom periodu aktivno se bavi fitogeografskim i posebno pal1noloskim studijaaa Pavle Cernjavski, kustos Prirodnja t kog muzeJa, а prva fitocenoloska 1strativanja ро metodaaa Cirisko-monpeljeske s kole vrsi Igor Rudsk1 1 srednjoskolski profesor. Znacajan centar razvoja botanike bio је od potetka rada (1896) Prirod- njatki muzej, u kojem su kao ku s tos i radili istakпuti пautnici. Posebno је zna- tajпo sto је u vreme i neposredпo pos le drugog svetskog rata rad u Muzeju tekao bez prekida. U njemu su tada radili Pavle Cerпjavski , Oleg Grebeпstikov , Vojteh lintпer, Sergej ,atvejev, Milorad Jankovit i drugi, koji su imali velikog uti- cajaZпa brz ~azvoj fitoekologiJe i fitogeografije u posleratпom periodu . Za razvoj ekologije u celini znatajaп је dolazak iz Fraлcuske Si~ise Staпkovita 1924. za profesora Odse~a za biologiju. Profesor Staпkovit se bavio zooekologijom i limnologijom, kao i popularizacijom ekologije. NJegova knjiga "Okvir t ivota " iz 1933. godine iznos i osnovna nacela ekologije u cilju пјеnе popularizacije . Iпstitut za ekologiju i Ьiogeografiju Srpske akademije nauka osnovan ј е 1949.god. а 1956. preras ta zajedno sa Institutom za fiziologiju raz- vita, genet i ku i selekciju u Bioloski institut, pod rukovodstvom profesora Stankovita . Profesor Staпkovic је bio prvi potasni predsedпik Saveza ekoloski~ drustava Jugos~avije i prvi glavni ured~ik tasopisa "Ekologija•, koji је ovaj Savez pokre,uo 1966.godine. U prvom posleratпom periodu obnavljaju se delatnosti na Odseku za biologiju Prirodno-matematitkog, Poljoprivredпo-sumarskog 1 Veterinarskog i Farmaceutskog fakulteta pod uticajem ljuЬise Glisica, Stevana Jakovljevita, Sinise St ankovica, Mladena Josifovic a i dr. Zпatajnц ulogu imaju i Prirodnjatki muzej i Srpska akademija лauka. U nautno-istra!ivacki rad ukljutuje se veliki broj mladih ljudi. Posebno је mnogo radjeno u oЬlasti fitocenologije па terito- riji Srbije i Crne 6о;е 1 koje su ranij e Ьile slabo proutene, а radjeno је i па kartiranju vegetacije IM.M . Jankovic, V.Misic, B.Jovaпovit, M.Gajic, R.Jovaпovic­ Dunjit, B. Tatit, V. Bletit, H.Kojit , E. Vukitevic, L.Stjepa,ovit, Lj.Borisavljevit, T.Cincovit i dr.). Ekologija pojedinih Ьiljnih vrsta је slaЬije razvijeпa, aada i tu ima zпacajnih priloga IM.M.Jankovic, V . ~isit, A.D1nit 1 Lj.Borisavljevit, :.:ivanovit, B.Jovanovit itd.). Velikim zalagaпjem profesora M.M.Jankovita i akademika profesora Mladena Josifovita prihvatena је ideJa о potrebi izrade moderne flore SrbiJe. Godine 1966. formiran је Odbor za izradu "Flore SR SrЬije" Srpske akad emije пau k a u sastavu: M.Josifovit (predsecпik) 1 М.Ко;1с (s ekretar) 1 L.Stjepanovit , V. Bletit, M.M.Jaпko­ Vlc1 M.Gajit i ~ . Diklic, koji је rukovodio izradom i objavljivaпJe• flore SrЬije u 9 toaova u periodu 1970-1977 i desetog toma 1986 . Posle uspesпog zavrsetka rada str. 32 na "Flori SR Srbije", i stampanja njenog 9. tama , Odbor ~а floru SANU prerastao је u Odbor zQ floru i vegetaciju Srbije . Odlu~eno је da se pristupi izradi pase- bnih flara i izradi visetomne manogr afske studije а vegetaciji Srbije 1 ~iji је prvi tom i zasao 1984. Ovim је SrЬija dobila najmodernija i najpatpunija kapitalna dela za proufavanje njene flare i vegetacije, kakva nema nijedna druga repuЬlika, kaa i mnoge razvijene zemlje. U Iп stitutu za bataniku Prirodno-~ate~ati~kog fakulteta razvlJaJU se paralelno fizicloska ekalogija Ыljaka, idioekalagoja, fitoce1alagija, ekalogija ekasiste•a, floristika, harologija i druge discipline, u ёemu izuzetnu ulogu 1ma duga~adisnji rad profesora Milorada M.Jakovita, njegovih saradnika sa kate- dre (B . Stevanovit, V. Stevanavit i dr.J . Veliki znataj za razvoj ovih disciplina imaju i prafesari sa Paljoprivrednog na srpskahrvatskom jeziku, tiji је autor profesor Milorad M.Jankovit. Ove monagrafije prevazilaze nivo fa- kultetsklh ud ~ benika, dozivele su vec v1se izdanja, i koriste se u visokoskolskoj nastavi i van SrЬije. Rad na zastiti prirode organizovana је zapotet u Srbiji !948. osnivanjem Zavada za zas t1tu i r.autno poutavanje prirodnih retkosti NR Srbije, iz kojeg s~ se 1966. 1 adnosno 1968 . lzdvajili pokrajinski zavodi za zastitu prirode Vajvodine i Kosova. Rad Zavada advijao se velikim delom uz pomat spaljnih saradnika iz Instituta za ~ioloska istrativaпja i prafesora sa adgovarajufih fakulteta. Do sada su zas titeni nacianalni parkavi Tara , Derdap i Kopaanik i veci broj zasticenih tertorija , koje obuhvataJU oko 2 , 2~ teritorije SrЬije, а planirano је da se do 2000. godine zastiti preko 7~ teritorije. str. 33 Vojvodina Prva istra~ivanja flore u Vojvodini zapoteta su krajem 18. i potetkom 19.veka. Floru Srema su izuёavali F.~aldstein, A.Kitaibel, floru Banata A.Rochel i J.Heuffel, а u istra~ivanjima flore Slavonije A.Kanitza, J.Knappa, S.Schulzera i drugih Ыlо Је i podataka о flari Vojvodine. Krajem 18. i potetko~ 19.veka floru Fru~ke Gore istrafivao је A.Wolny. Tokom 19. i potetkom 20.veka floristi- tka istra~ivanJa u VOJVOdinl vrsili su i A.Schneller, B.Godra, J.Pantit, T.Kupe- sok, G.Prodan i drugi. U periodu izmedju dva svetska rata, 1925. 1 objavljena је flora Madarske S.Javorke, koja obuhvata i veliki broj biljnih vrsta sa podrutja Vojvodine. Posle Drugog svetskog rata osnivaju se nauёne ustanave i rad u oЫasti floristike 1 fitocenologije 1 ekalogije i zastite prirode postaJe znatno inten- zivnijl. Veliki dopr1nos razvoju dali su kadrovi ~kolovani u Beogradu, kao i beogradski nauёnici koji su mnogo radili u Vojvodini. Godine 1946. osnovana је grupa za Ьiologiju na Visoj pedagoskoj skoli, 1961. grupa za Ьiologiju па Filo- zofskom fakultetu u Novom Sadu, 1963. Zavod za Ьiologiju Univerziteta koji oku- ~lja sve biologe sa svih fakulteta u Novorn Sadu, koji 1976. postaje Institut za b1olog1ju. Istra~ivanjima se bave kadrovi sa Novosadskog univerziteta i iz Pokrajinskog zavoda za zastitu prirode 1 os~ovanog 1968., u saradnji sa nautnicima sa Beogradskog univerziteta. U okviru flor1stitkih istra!ivanja proutava se rasprostranjenje 1 istorija i ekologija pojedinih vrsta . Zdenka Penava је 1984. objavila rad о citiranosti radova biologa iz Hrvatske koji su objavljivali u domatim tasopisima prema bazi podataka Science Citation Index. Ukupno је Ьilo prona- djeno 376 citata za 171 rad od 92 autora. Najvise su Ьili citirani radovi objavljeni u fasopisima Acta botanica croatica, Acta adriatica i Periodicum biologorum. Ukupno је citirano 32 domata tasopisa, od kojih su samo Periodicum biologorum i Iugoslavica physiologica et pharmacologica acta ukljufeni u Science Citation Index (123Ј. Stela Filipi-Matutinovit је analizirala lite- raturu citiranu u doktorskim disertacijama braпjenim iz oЬlasti Ыologije па Beogradskom univerzitetu u periodu 1976-1978 i konstatovala da se raspodela tlanaka ро tasopisima za citiranu literaturu ponasa ро Bradfardovom zakonu, kao i da је jezgro tasopisa za pojedine bioloske discipline veoma razlitito (124). Roland ТоЬеу је analizirao pajavu 1 rast, opadanje i gasenje skole dinamifke ekolagije F.Clementsa biЫiometrijskim metodama. Na osnovu broja radova podelio је ciklus skole u fetiri perioda, i izdvojio grupu najproduk- tivnijih autora. Za tu grupu uradio је analizu literature koju su ani citi- rali u svajim radovima i izdvojia najcitiranije autore (1@1). Р . В. Shelishch је 1ztrativao brojnost i specijalizaciju biologa u 18. 19.veku. Utvrdio је da su tokom 17. i 18.veka vefina istra!ivata koji su se bavili biologijom Ьili lekari, fizifari ili amateri istraiivati prirode. Krajem 18.veka biologija јо~ nije bila podeljena na discipline, а krajem 19.veka Ыlа је podeljena u vise disciplina i prafesianalizovana, taka da su vefina biologa Ыli skolovani u oЬlasti bioloskih, а ne nekih drugih srodnih nauka (12>. Janos Marton analizira citiranost radova u 8 vodetih biohemijskih i 8 fitofizioloskih fasopisa i konstatuje da је mogutnost da budu citirani radovi iz oЫasti Ьiohemije veta jer је: - fitalafka puЬlika van grupe uskih specijalista mnogo veta broj puЬlikavanih radova iz fitofiziologije је mnogo manji, te је manje novih radova koji se mogu citirati polje istralivanja fitofiziologije је relatitna izalovana, dok је polje istra!ivanja Ыohemije relativna integrisano (126). V.A.Markusova, I.I.Vasiljeva i E.E.Paramoйina analizirale su podatke о citiranju literature u flancima objavljenim u sovjetskom tasopisu Bioloqija morja, za 198@.qodinu. Bila је citirano 641 perioditnih puЫikacija i 3Ы mona- grafskih. Ukupna је citirano 438 razlifitih tasopisa. Kar akteristike ovog faso- pisa uporedjene su sa Dnima koji ulaze u bazu podataka Science Citation Inde:< i ukazano је na njegove nedostatke (127). st r . 41 Kumar Narendra је analizirao biЬliometrijskim metodama indijski taso- pis Journal of environmental biology. Analizirana је literatura citirana u 132 tlanka, objavljena u periodu 1980-1984. p~ema tipu dokumenata i starosti citi- ~ane literature. Istra~ivan је broj autora ро radu i izdvojeni su klju t ni taso- pisi za ovu oЬlast pre~a ovom indijskom tasopisu. Podaci о citiranosti tasopisa su se ponasali u skladu sa Bradfordovim zakonom о rasipanju tlanaka ро tasopi- siiDa (128) . Subbiah Arunachalam i K.Manor ama su 1stra~ivali koje tasopise лajv1se citiraju indijski ekoloski tasopisi !ndian journal of ecology i Tropical eco- logy. Rezultati su uporedjen1 sa podacima о tasopisima koji se citiraju u 8 vodetih svetskih tasopisa iz razvijenih zemalja. Utvrdjeno је da Је preklapanje lista citiranih tasopisa minimalno 1 kao i da indijski tasopisi citiraju u pro- seku mлogo stariju literaturu. Zakljuteno је da indiJski tasopisi ne pripadaju glavnoj svetskoj mat1ci razvoja ekologije (128). D.K.Gupta је analizirao produktivлost autora iz oЬlasti Ьiohemije u Nigeriji 1 koji su u periodu 1970-1984 objavili 500 radova. Produktivnost је analizirana za sve autore i posebno za prve autore, za koautore i za pojedi- natne autore. Pokazalo se da Lotkin za kon о raspodeli autora ро produktivnosti va~i za sve ove grupe autora 1 а parametar Lotkine raspodele је neznatno vari- rao od grupe do grupe . Proveravano је i da li va~i pravilo da 20S najproduk- tivnijih autora objavljuju 80S radova, ali to se nije potvrdilo (129 ) . R.P.Hegendijk i J.W.S~eenk analizirali su stanje ekologiJe kopnenih voda u Danskoj paralelno biblio•etriJskim i psi1ometrijskim metodaaa . Pokazala se da biЬlioaetrijske karakte ristike puЬlikacija odredjenih autors~i; ~olektiva zaista odslikavaju njihovu poziciзu u odnosu na druge autorske kolektive u Holandiji, jasno odvajajuti grupe koje se bave vise fundamentalnim, od onih koji se bave vise primenjeni• istra~ivanjima. Ovi podaci Ьili su u saglasnosti sa podacima koje su sa•i autori dali о poziciji koju zauzimaju u svoJoj profesionalnoj sre- dini u Holandiji (130). G.S.Rozenberg је analizirao citiranost radova 54 sovjetska autora iz ablasti fitocenologije za period 1955-1986 prema Science Citation Index-u i uporedio ih sa podacima о citiranosti 14 vodetih svetskih ekologa, pripadnika razlititih skola. Prosetna vrednost citiranosti svetskih fitoekologa Ьila је 1 citat ро radu za godinu dana, dok је za sovjetske ekologe prosetna vrednost 20 puta manja. Sovjetski autori koji su objavljivali u inostranstvu Ьili su zлatno vise citirani od onih koji su pisali samo na ruskom. Najcitiraniji od svetskih ekologa bio је Robert Whittaker sa 5656 citata, а najcitiraniji sov- jetski autor је Ыо L.E.Rodin sa 334 citata (131). Robert Mclntosh је ла osnovu citi~anosti prema Science Citation Index-u za period 1977-1986 izdvojio radove iz o3lasti ekolog1je sa preko 50 citata. Analizirani su podac1 о autoriaa cvih radova, institucija•a u koji~a rade, taso- pisima u kojima su objavljivali i teme kojiga se bave. Vetina ovih autora su bili mladi ljudi na potetku karijere koji su svoj1m radovi•a izazvali neka kontroverzna reagovanja. Vetina autora је sa uriverziteta u SAD i iz zapadne str. 42 Evrope i objavljivali su radove u tasopisima koje Scieпce Citatioп Iпdex uklju- tuje za aпalizu. MedJU njima пета пekih nesumljivo vodeci~ svetskih autoriteta, а pokazale su se i zпаtпе razlike izmedju odredjivaпJa zпataja ovih radova u strutпim revijski• radov1~a ekologa i u listama ekoloske literature koja se preporutuje. Veciпa najcitiranijih autora nalazila se па tim listama, ali oko 40% autora sa tih listi nisu uopste medju пajcitiranijim autorima (132). Tho~as Delendich је aпalizirao cit1ranost literature u oЬlasti siste- matlke biljaka 1 па osnovu literature citirane u 164 tlanaka objavljeпih 1986. u tasopisima Brittonia 1 Systematic Ьоtапу i Taxon. Bile su citirane 53 diser- tacije1 804 kпjige i 2088 tlanaka. Veciпa citata је bila iz perioda 1977-1986 1 ali је izmedju 28S i 44S bilo staro i do 120 godiпa za tasopise i do 250 godina za kпjige. Od 25 najcitiraпijih tasopisa samo 4 su ukljuceпa u bazu podataka Science Citatioп Index, а 60S u Biological abstracts. Svi ispitivani tasopisi odпose se па severпu hemisferu, tako da Ы jezgro botaпitkih tasopisa za сео svet moralo sadr~ati i tasopise iz drugih krajeva u kojima se objavljuju rezul- tati istra~ivaпja lo~alпe flore. Science Citatioп Iпdex u svom izboru bota- nitkih casopisa daje prednost eksperimentalnoj botaпici, а posto se jezgro botaniёke literature odredjuje prema tasopisima citiranim u eksperimenta l пoj botaпici, krug је prilitno zatvoren (133) . L.O.Nordstrom је koristio biЫiomet~ijske metode da kvantifikuje pre- klapanje izmedju l1terature koja se koristi u ekologiji i u biogreografiji, t1~e bi se ostvetlila veza ove dve discipliпe. Analiziraпa је citira~a litera- tura u 1987. godini u ekolosli~ tasopisima Ecoloqy i Oikos i Ьiogeografskom Jourпal of b1ogeography. Ukupпo је izdvojeno 123 ёlапаkа , u koj1aa је citirano 3724 rada i izdvojeпo је jezgro najcitiranijih ёasopisa u sva tri ~asopisa. Iz~atunat је procenat preklapanja tasopisa u ;azgr1~a za sva tri tasopisa. PreklapaпJe izmedju ekolosk1h casopisa Ьilo је oko 60S 1 а izmedju ekoloskih i Ыogeografskog casopisa ispod 40S. Utvrdjeпo је da Ecology v1se citira ameritke autore а 01kos evrops~e i da se u biogeografskom tasopisu mпogo vi~e citiraju geografski i floristitki casopisi 1ego u ekoloskim (134). Vidimo da se naukometrijske i роsеЬпо ЬiЬliometrijske metode koriste sve vise za proutavanje Ьiologije kao пauke, njeпog razvoja i iпformacioпih tokova u okviru пје 1 i da se ovi rezultati mogu koristiti i za poboljsanje i bolje sagledavanje iпformacioпih tokova u okviru pojedinih discipliпa , i za рrасепЈе пjihovog istorijskog razvoja 1 i za otkrivaпje veza izmedju pojedinih disciplina, kao i za aпalizu пautnih kolektiva itd. str. 43 STRUK TURA BIBLIOGRAFI J E О EKOLOGIJI, RASPROS TRANJENJ U I ZA~T ITI FLORE I VEGETACIJE U JUZNOSLOVENSKIM ZEMLJAMA 1759-1988 Tematska struktura istorijsk i pregledi istra~ivanja BiЬliografija о ekologiji, rasprostranjenju i zastiti flore i vegetacije jutnoslovenskih zemalja је prema tematici radova podeljena па f etiri vete celine. Prvu celinu fine radovi posveteпi zastiti flore i vegetacije i zastiti prirode u sirem smislu, u kojima ima sadrzaja od znafaja za zastitu flore i vegetacije. Dva celina sadrti 1020 biЬliografskih jedinica. Najveti deo је klasifikovan u grupu "Priroda i drustvo". Zastita prirode uopste - ukupno 545 radova, od tega 36 knjiga, 15 doktor s kih disertacija i 494 flanaka u fasopisima i zbornicima. Prva knjiga је objavljena 1954.godine 1 tlanak 1808.godine а prva doktorska di- sertacija је branj e na 1957.godine. Prva zelena knjiga о ugrofenosti fivotne sredine izasla је u Sloveniji 1972.godine 1 prvi ud~benik Dusana Colifa 1973. 1 а Antuna Strojina 1982 . godine. Prvi ud!benik о ekologiji predela Ivana Bamsa iza- sao је 1986.t а knjiga о indikatorima stanja sredine Radomira Lakusita 1987.god. Iste godine је izasla i knjiga Dusana Pluta о stanju i perspektivima zivotne sredine u Sloveniji, pod nazivom "Slovenija - zelena de~ela ali pus t inja". Clanci su Ьili uglavnom posveteni proЬlemima susenja i zastite suma i posum- ljavanju. Grupa "Rezervati i zastitene teritorije uopste i njihovo uredjenje" obuhvata 244 jedinice, od feg a 28 knjiga i 216 flanaka. Prva knjiga о rezer- vatima objavljena је 1951.godine, а potom је objavljeno vise knjiga i vodica posveteпih nacionalnim parkovima, rezervatima i botanifkim bastama. Prvi flanak је objavljen 1881. а od 19З6.godine se javlja sve vise flanaka о na- cionalnim parkovima. Prva uredba о nacionalnim parkovima objavljeпa је 1938.godine u fasopisu Jugoslovenska suma. Grupa "~iva priroda i zastita flore" obuhvata 139 radova, od kojih је 4 knjige i 135 clanaka. Prva knJiga је objavljena 1974., а prvi tlanak 1882.godine. Vetina radova se odnosi na zastitu pojedinih retkih vrsta. Grupa "Posledice skodljivih materija. ZagadJenje" obuhvata 92 rada, od fega su 5 doktorske diseratije i 87 tlanci. Prva disertacija је branjena 1961.godine , а sve se odnose па zagadjenju sredine i vegetacije agensima kao sto su stroncijum, fluor, sumpordioksid, olovo i cink. Prvi tlanak је objav- ljen 1913. 1 i odnosi se na uticaj gasova iz topionice па sumu. U periodu posle Drugog svetskog rata objavljeno је dosta flanaka о stetnom de stvu i ostete- njima biljaka pod uticajem topianica, industrije 1 radioaktivn h materija 1 tive, pesticida, kaa i Q susenju suma. str. 44 Pregled rada na za~titi flore i vegetacije Jugoslavije dat је 1982. na simpozijumu koJi је u organizaciji Saveta akademije SFRJ odrzan u Skoplju. Pregled је dat ро repuЫikama i pokrajrnama. Pavle Fukarek је dao pregled sta- nja u Bosni i Hercegovini, u kajaj osnovпu prirodnu vegetaciju predstavljaju sume, i gde ima mnago, posebno па visokim plaпinama, eпdemitnih i reliktnih biljaka, od kojih је пajznatajnija omorika. Ukazao је па promeпe u prirodnim amЬijeпtima pad uticajem sefe i sumskih pozara, izgradnje jezerskih akumula- cija, ugljenokopa 1 kamenaloma i пeadekvatnog gazdovanja sumama (135). Milorad Jankovit i Vladimir Stevanovit su ukazali na znafajno prisustvo tercijernih tipova vegetacije i endemitnih vrsta u SrЬiji. Pasebna је znafajпa flora i vegetacija klisura i visokih plaпina. Poredjeпjem podataka о rasprostraпjenju pojedinih vrsta u doba Pantita i daпas, vidi se znatajno smanjenje areala i isfezavanje mnogih vrsta sa lokaliteta па kojima su Ьile zabelefene. Znafajno је па tu pojavu delavala urbanizacija. Posebno је ugro!ena visokoplaninska ve- getacija, jer је pod antropogenim uticajem gor·nja sumska granica pomerena ,u nife predele (136). Slifna је situacija i па Kosovu, koje је najgusfe naselje- пi region Jugoslavije (137}. Stanija Parabucski i Branislava Sajinovif su ukazale па to da је 3/4 povrsine Vojvodine pod poljoprivrednim kulturama, а autohtona vegetacija је potisnuta duz reka, u pestare, zaslanjena zemljista delove Fruske Gore i Vrsafkin planina. Osim sirenja obradjenog zemljista, ve- getaciju ugrofava i intenzivпa seta suma, zamena autohtonih zajednica mono - kulturama euroameritke topole 1 hidromelioracioni radovi, eksploatacija пafte, primena herЬicida i sirenje vikend-naselja (138). Vukit Pulevit је ukazao na to da је veliki deo teritorije Crne Gore krasko podrutje sa dosta bujicnih terena, ugrozenih mogufnostu spiranja ionako siromasnog pedoloskog pokrivafa. Podrufja sa najinteresantnijom florom i vegetacijom su pad zastitom ili је u planu da budu za~titena (139). Kiril Micevski је dao prikaz stanja u Makedoniji, u kojoj је dosta velika povrsina zastitena, а najugro!eniji tipovi vegetacije su vodena 1 Ьlatna i halofitna vegetacija. Posebna pa~nja је posvetena zastiti endemifnih i reliktnih vrsta (14@). Ivo Triпajstif је ukazao па to da su danas flora i vegetacija Hrvatske skora potpuna istra~eni, ali i ugro!eпi urbaniza- cijom i industrijalizacijom. Rad na zastiti zapotet је pre Drugog svetskog rata, а u posleratnom periodu је znatno inteпziviran. Ernest Mayer i Mitja Zupanfif su prikazali rad na inventarisanju najznatajnije prirodne bastine Slovenije iz 1976. i organizaciji ~umskih rezervata 1980. Flora i vegetacija su ugro~eni industrijalizacijom 1 urbanizacijom i turizrnom, а na zastiti se radi kroz stva- ranje sto vise za~titenih podrutja (142). Procentualno је najvise radova bilo uopste о zastiti prirode - 53 1 43Х, zatim о zastitenim teritorijama - 23,9~, о zastiti flore 13,6%, а najmanje о stetnim posledicama zagadjeпja sreorne - 91 ad ukupnog broja radova u delu Bi- Ьliografije posvetenom zastiti prirode. Drugi deo BiЬliografije sadrii radove iz oЫasti ekologije. U grupe "Opsta ekologija". Biocenologija" i "Kopnene Ыocenoze i ekosistemi. Biogeocenaze. Biogeohemijski ciklusi. Lanac ishrane" ukljufeni su radavi iz teorijske ekologije i ekologije kopneпih ekosistema. U ove dve grupe bilo је ukupno 12 knjiga, od kojih је prva knjiga Sinise Stankovita "Okvir !ivota. Natela ekalogije" objav- ljena 1933., 10 coktorskih disertacija i 117 tlanaka. Prvi tlanci iz opste i teorijske ekologije pojavili su se 1967. u fasopisu Dijalektika, od autara М . М. Jankovita i S.Stankovifa, а kasnije teoretske radove objavljuju Milorad M.Jankovit, Vojislav Misit, Milan Piskernik i drugi. Prvi tlanci koji se odnose na kruzenje materija u prirodi javljaju se 1886.i 1889. U periodu izmedju dva str. 45 svetska rata pojavljuju se ёlanc1 S1n1~e Stankoviёa о formiranju !ivotnih za- jednica , Vale Vouka о kru!enJu materija u prirod1 i о kardinalnim taёkama i Iva Pevaleka о biodinamici Plitviёkih jezera. Posle Drugog svetskog rata sve vi~e se prouёava produktivnost ~uma, pasnjaka, jezera i reka. 1973 . izlazi ёlanak M.M.Jankovica "Potenc1jalne mogutnosti organske produkcije biljnog po- krivaёa SrbiJe", а 1975. projekat Bioloskog instituta iz Beograda "Ekosistemi Srbije i njihova obnova, unapredjenje i za~t1ta•. Istra~uJe se produktivnost prirodnih i ve~taёkih jezera, kra~kih reka (Matoniёkin Ivo i Pavletit Zlatko>, planinskih ekosistema . Grupa "Individualni naёin zivota. Autekologija" obuhvata 23 knjige 1 47 doktorskih disertacija i 559 ёlanaka којi su u potpunosti posveceni ekologiji pojedinih bilj1i~ vrsta 1 i li sadr!e ~~dat k e od znataja za istra!ivanje njihove ekologije. Prva knjiga је objavljena 1883. 1 prva disertacija branJena 1939. 1 а prvi ёlanak је izasao 1872. Dobro su proutene pretezno drvenaste vrste, kao bukva / ~ ' > 1 )1 ' '· ~ .. ~· ~ ' ~ ., "- > \ •\* \> о о \ > ~ \)t .,. .. ~ N g - ~ •' • \ . , . " '-\ ' )t\ ~ (А g • 8 ~~~~~ ~;g f~l~~ о ~~ оо•~р ,1. ~~ О::ь,: ~ g~ ...:; (;)~ р ~~ ~ ~ 1]~ ~о (S~ bt:D ~~ ~с ~ ~ \ ь ., о ,., \ ,. , •' \ ,. \ \ ,., \ \ \ . , )t , . · ~ \ 1 ., )t \ ... \ \ ~ ~ \ ~ ~ \~ )t "" \ \ \ )t : · "' ~ ~ .. '• " ~ TABELA BR.1 VREКENSKA RASPODELA BIBLI06RAFSKIH JEDINICA-ZASTITA PRIRODE ======================================================================================= ! PERIOD ! KNJI6E ! s ШЕ ! S ! CLANCI ! S ! UKUP.RAD.! S !===========!=========!========·=========!=======!=========!=======!==========!=======! ! 1888-1899 ! •-----------•--------- •--------•---------•-------•---------•-------•----------•-------· • • • • о • • • • • ! 1988-1989 ! •---~-------•---------•--------•---------• -------•---------•-------•----------•-------· . . . . . . . . . . !1918-1919 ! 7 ! 8,75 ! •-----------•---------•-------- •---------•-------•---------•------- •----------•-------· . . . . . . . . . . ! 1928-1929 ! 34- ! 3,65 ! 34 ! 3,33 ! •-----------•---------•--------•---------•-------•---------•-------•----------•-------· . . . . . . . . . . ! 1938-1939 ! 47 ! 5,14 ! •----------- •---------•--------•---------•-------•---------•-------•----------•-------· . . . . . . . . . . ! 1948-1949 ! 7 ! 8,75 ! !----~------ !--------- !-----4~-~--------- !-------!---------~-------~-----~----!-------! ! 1958-1959 ! 11 3 ! 15 147 ! 15,77 ! 161 ! 15,78 ! •-----------•---------•--------•---------•-------•---------•-------•----------•-------· о • • • • • • о • • !1968-1969 ! в ! 1Џ6 ! 2 ! 11 221 ! 21,67 ! •-----------•---------•--------•---------•-------•---------•-------•----------•-------· . . . . . . . . . . !1978-1979 ! 21 ! 31,88 ! 5 ! 25 •-----------•---------•--------•---------•-------•---------•-------•----------•-------· . . . . . . . . . . !1988-1988 ! 28 ! 4ЏВ ! 18 ! 58 228 ! 22,35 ! !===========!=========!========!=========!=======!=========!=======!==========!=======! !1888-1988 ! 68 ! 188 28 932 ! 1tt ! 1828 ! 1f8 ! ====================================================================================== TABELA BR.2 YREREМSКA RASPODELA 818LID6RAFSКIH JEDINICA-FITOEKOLO&IJA ======================================================================================= ! PERIOD ! KNJIБE ! s ШЕ ' S ! CLANCI ! S ! UKUP.RAD.! S !===========!=========!========!=========!======= !=========!=======!==========!=======! ! 1888-1899 ! 2 !-----------!---------!--------!---------!-------!---------!-------!----------!-------! ! 1988-1919 ! !-----------!---------!--------!---------!-------!---------!-------!----------!-------! !1911-1919 ! !-----------!---------!--------!---------!-------!---------!-------!----------!-------! ! 1921-1929 ! !-----------!---------!--------!---------!-------'---------!-------!----------!-------! ! 1931-1939 ! 1,73 ! 84 ! 3,17 ! !-----------!---------!--------!---------!-------!---------!-------!----------!-------! ! 1941-1949 ! 6 4 ! 2,21 ! 46 ! 1,74 ! ,___________ ,_________ , ________ , _________ , _____ , _________ , _____ , __________ , _______ , . . . . . . . . . . !1951-1959 ! 26 24 ! 1:Џ6 ! 518 ! 19,55 ! 568 ! 19,13 ! , ___________ , _________ , ________ , _________ , _______ , _______ , _______ , __________ , _______ , • • о • • • • • • • !1961-1969 ! 21 ! 14,61 ! 55 ! 31,39 ! 615 ! 23,21 ! 691 ! 23,25 ! !-----------!---------!--------!---------!-------!---------!-------!----------!-------! !1971-1979 ! 39 ! 28,47 ! ы ! 33,15 ! 812 ! 31,64 ! 911 ! 3Џ9 ! !-----------!---------!--------!---------!-------!---------!-------!----------!-------! !1981-1988 ! 43 ! 31,39! 31 ! 17, 13 ! 464 ! 17,51 ! 538 ! 18,13 ! !===========!=========!========!=========!======= !========='=======!==========!=======! 11811-1988 ! 137 111 ! 181 ! 118 ! 2651 ! 111 ! 2968 ! 111 ! ====================================================================================== TABELA BR.3 YREitENSКA RASPODELA 818LI06RAFSКIH ЈЕDШСА FIТ06E06RAFIJA ======================================================================================= ! PERIOD ! KNJI6E ! 1 TEZE ! 1 ! CLANCI ! 1 ! UKUP.RAD.! 1 !===========!=========!========!=========!=======!=========!=======!==========!=======! ! 1759-1799 ! з 1 ,ВВ ! з ! 1, 1З ! !-----------!---------!--------!---------!-------!---------!-------!----------!-------! ! 1BIIII-1BI9 ! 1,63 ! ! 1,114 ! !-----------!---------!--------!---------!-------!---------!-------!----------!-------! ! 1В11-1В19 ! 1,63 ! ! 11, 114 ! ,___________ ,_________ , ________ , _________ , _______ , _________ , _______ , __________ , _______ , . . . . . . . . . . ! 1В21-1В29 ! 4 2,5 ! 2 ! 1,89 ! 6 ! 1,26 ! !-----------!---------!--------!---------!-------!---------!-------!----------!-------! ! 1В31-1ВЗ9 ! 4 2,5 ! 6 ! 1,2В ! 11 ! 8,43 ! , ___________ , _________ , ________ , _________ , _______ , _________ , _______ , __________ , _______ , . . . . . . . . . . ! 1841-1В49 ! 5 3, 1З ! 7 ! I,ЗЗ ! 12 ! 1,52 ! ,___________ , _________ , ________ , _________ , _______ , _________ , _______ , __________ , _______ , . . . . . . . . . . ! 1В51-1В59 ! 4 2,5 ! З7 ! 1172 ! 41 1,76 ! ,___________ ,_________ , ________ , _________ , _______ , _________ , _______ , __________ , _______ , • • о • • • • • • • ! 1В61-1В69 ! в 5 28 ! 1,31 ! З3 ! 1,42 ! •-----------'---------•--------•--------·-·-------'---------•-------•----------'-------· . . . . . . . . . . ! 1В71-1В79 ! 7 4,ЗВ ! 44 ! 2,15 ! 51 ! 2,19 ! , ___________ , _________ , ________ , _________ , _______ , _________ , _______ , __________ , _______ , • • • • • • • о • • ! 1BBI-1BB9 ! 11 6,25 ! 78 ! 3,64 ! вв ! З,7В ! , ___________ , _________ , ________ , _________ , _______ , _________ , _______ , __________ , _______ , • • • о • • • • • • ! 1В91-1В99 ! в 5 131 ! 6, 11 ! 139 ! 5,96 ! ,___________ ,_________ , ______ __ , _________ , _______ , _________ , _______ , __________ , _______ , • • • • • • • • о • ! 1911-1919 ! 11 6,ВВ ! 189 ! В,В1 ! 211 ! В ,5В ! ,___________ , _________ , ________ , _________ , _______ , _________ , _______ , __________ , _______ , . . . . . . . . . . ! 1911-1919 ! в 5 94 ! Џ8 ! 112 ! џв! !-----------!---------!--------!---------!-------!---------!-------!----------!-------! ! 1928-1929 ! в 5 86 ! 4,11 ! 94 ! 4,13 ! !-----------!---------!--------!---------!-------!---------!-------!----------!-------! ! 1931-1939 ! 5 з, 13 ! 4 ! 134 ! 6,25 ! 148 ! 6,11 ! !-----------!---------!--------!---------!-------!---------!-------!----------!-------! ! 1941-1949 ! з 1,88 ! 4 1 54 ! 2,52 ! 5В ! 2,49 ! , ___________ , _________ , ________ , _________ , _______ , _________ , _______ , __________ , _______ , • о • • • • • • • • ! 1951-1959 ! 18 ! 11,25 ! з 12 ! 243 ! 11,33 ! 264 ! 11,13 ! !-----------!---------!--------!---------!-------!---------!-------!----------!-------! ! 1961-1969 ! 14 В,75 ! в 32 ! 312 ! 14,18 ! 324 ! 13,91 ! , ___________ , _________ , ________ , _________ , _______ , _________ , _______ , __________ , _______ , о • • • • • • • • • ! 1971-1979 ! 15 9,ЗВ ! 8 32 ! 381 ! 17,76 ! 414 ! 17,34 ! !-----------!---------!--------!---------!-------!---------!-------!----------!-------! ! 1981-1988 ! 23 1Џ8 ! 4 16 ! 332 ! 15,4В ! 359 ! 15,41 ! ==============================================::======================================= 161 111 ! 25 ! 111 ! 2145 111 ! 23ЗI 111 ! ======================================================================================= Na tabeli br.1 је prlkazana vremenska raspodela biЫiografskih jedinica posvetenih zastiti prirode иopste i zast1ti flore i vegetacije. Data је brojcara i procentualna struktura radova ро vrsta~a puЫikacija i ро petogodisnjim perio- dima. Hodalna godina 1 odnospo godina posle које је objavljena polovina svin ra- dova iz ove oЬlasti је 1971. U prvom vremenskom periodu bilo је 22 rada koji su bez vre•enskog kontinuiteta . Tek od 1921. se svake godine javlja bar jedan rad 1 sa izuzetkom ratnih godina. Od 1921. do 193~ 1 sto је prva deceniJa u kojoj po- stoji konti~uitet o~javljenih radova, objavljeno је 37 radova. Тај broj se udvo- strucio 1953 1 za 23 godine. Broj objavljenih radova se ponovo udvostrucio 1960 1 za samo 7 godina 1 а zatim 1975. 1 za 15 godi na 1 sto је uobicajeno vreme potrebno za udvostrucenje broja puhlikacija, Qd 1975. do 1988. broJ radova је porastao svega 1117 putal sto znaci da се za novo udvostrucenje broja radova biti potre- Ьan mnoga dufi periad. Najbrii rast broja radova zabelezen је ad 1953. do 196~., а trend opadanja braja radova је zapoceo 1979. Uzroci ove pojave su van nauke 1 jer u svetu broJ puЬlikacija iz ove oЬlasti i dalje znacajno raste. Na tabeli br.2 је prikazana vremenska raspodela Ьihliografskih jedinica iz oЬlasti fitoekologije. Data је brcjcana i procentualna struktura radova ро vrstama puЬlikac1ja i ро petogodisnjim periodima. Modalna godina za ovu oЬlast је 1969. Prvi rad izasac ;е 1848. 1 а dc 1878. izaslo Је 7 radava. Od 1880. jav- lja se vremenski kontinuitet radova 1 sa izuzetkom nekih ratnih godina. Od 1880. do 1889.1 sto је prva decenija u којој postoji kontinuitet objavlJenih radova, objavljeno је 18 radova. Udvostrucenje broja radova је nastupilo 1907. 1 za 18 godina. Sledete udvostrucenje broja radova se dogodilo 1931. 1 za 24 godine. Sledece udvostrucenje је nastupilo 1950., za 20 godina. ОЬа ova perioda za udvo- strucenje broja radova Ьili su duii nego st o se ocekuje zbog ratova. Broj radova se ponovo udvostrucio 1956., za samo 6 godi~a 1 а zatim 1966,, za 10 godina. Sle- dete udvostrutenJe se dogodi}~ 1983, Zё 17 godina, а od tada broj radova ораdё. Ako uporedi~o podatke о prosecnom godisnjem rastu broja puЬlikacija iz fitoeko- lo~ije prema Mirkinu, Abramovu i Rozenbergu <1211, vidiso da је u svetu prosecan broj puЬlikacija ро godinama porastao u periodu 1960-1976 za 1153 puta, u SSSR-u za 1 162 puta, а u Jugoslaviji za 1 1 17 puta. То pokazuje da se Jugoslovenska fito- ekologija razvijala adekvatno svetskim trendov1ma. Na tabeli br.3 је prikazana vremenska raspodela ЫЬliografskih jedinica 1 iz oЫasti fitogeografije. Data је Ьrajtana i procentualna struktura radova ро vrstama puЬlikacija i ро petogodisnjim periodima. Modalna godina za ovu oЫast је 1957. Prvi rad је izasao 1759 . 1 а kontinuitet objavljivanja radova se javlja od 1840. Оо tada Је objavljer 21 rad. Od 1840. do 1849. 1 sto је prva decenija u kojoj postoji kontinuitet objavljenih radova 1 izaslo је 12 radova. UdvostrucenJe је nastupilo 1856. 1 za sama 7 godina. Sledece udvostrucenje је nastupilo 1872. za 16 godina. Zatim је nastupilo udvostrucer.je 1889., za 17 godina 1 ра 1906., ta.kodje za 17 godina. Sledete :.xdvostrucenJe nastupilo је tek 1952. 1 za 46 godina. Sledete udvostrucenje Ьrоја radcva bilo је 1981., za 28 godina. Od 1982. Ьrај radova ponovo opada. Ako uporedimo podatke с rastu prosetnog godisnjeg broja puЬlikacija iz fitogeografije prema Mirkinu 1 Abra11ovu i Rozenbergu (1211 1 viditno da је u svetu prosecan godisnji broj pu~likac•;a rz fitogeografije porastao u periodu 1960-1976 za ~,48 puta 1 u SSSR-u za 2 136 puta 1 а u Jugoslaviji za 11 33 puta. То pokazuje da se jugoslovenska fitogeografija razvijala adekvatno svetskim trendovima. ' str. 56 Na tabeli br.4 је pri~azana vremenska raspodela biЬliografskih jedinica koje se odnose na biografije i biЬliografije istrativa~a 1 i strutne retnike . Data Је brojtana 1 procentualna struktura radova ро vrstama puЬlikacija i ро petogodisjim periodi•a. Modalna godina za ovu grupu radova је 1963. Prvi rad iz ave grupe је objavljen 1832., а kontinualno oЫavlj1vanje potinje tek ос 1920. Оо 1915. objavljeno зе 55 radova . U prvaз deceniji kontinualnog objav- ljivanja1 ad 1920. со 1929. abjavljeno зе 15 radova. Prvo uovostru~enje broja radova nastupilo је 1942. 1 posle 13 gadina 1 а sledete udvostrutenje 1983 . 1 posle 20 godina. Do 1988. objavljeno је jos 20 radava 1 i u tam periadu dolazi do opadanja njihovag broja. Na tabeli br.5 је prikazana vremenska raspadela biЬliagrafskih jedinica u celaj biЫiografiji. Data је brojtana i procentualna strцktura radova ро vr- stama puЬlikacija i ро petogodisnjim periodima. Modalna godina za celu biЬlio­ grafiju је 1966. Period kontinualnog objavljivanja radova potinje 1840., а datle је objavljeno 23 rada. Od 184~. da 1849. bilo је 13 radova . Prvo udvostrutenje broja radova nastupilo је posle 7 godina 1 1856. 1 а sledete posle 15 godina 1871. Sledete udvostrutenje, takodje za 15 godina nastupa 1886. 1 а zatim za 14 godina 1900. godine. Sledefe udvostrufenje broja radova nastupa tek 1927., kraz 27 go- dina1 а zatim 1955. 1 kroz 28 godina . Sledete udvastrufenje broja radova nastupa 1970. 1 za 15 god1na. Od 1970. со 1988. objavljeno је 2.702 rada 1 sto је povetanje ц odnosu na prethodni period 1,37 puta. Pad broja radova nastupio је posle ap- solцtnog maksimuma dostignutcg ~978. 1 tako da је broj radova ро godinama za pe- riod 1984-1988 vise nego upola manji nega 1978. Moteioo konstatovati da је brz rast Jroja puЬlikacija trajao od 1849. do 1856., zat im је rast uobitaj ene brziпe sa udvostrutavanje• svakih 15 godi"a, onda dolazi do usporavanja posle 1900-te godine 1 tako da period udvostrutavanja traje 27-28 godina, zatim nastupa ubrzanje od 1955. do 1979. 1 i ponovno цspora­ vanJe rasta broja publikac1ja od 1978. Struktura ЫЫiografije рс vrstama puЬlikacija prikazana је па tabeli br.6. Od 6629 ЬiЬliografskih jedinica 391 (5,9%) sц monografske pцЬlikacije 1 226 (3 1 4~) doktorske disertacije i 6012 (90 1 7~) tlanci u tasopisima i zbor1i- cima. Razlika u strukturi izmedju ЬiЬliograf1je u celini i pojedinih njenih delova postoji ц slutaju biЬliografije, gde nema doktorskih disertacija, i fi- toekologije1 gde је broj disertacija znatno veti od proseka za ostale oЬlasti. Za oЫast za~tite prirode kar akteristitиo је da se prve monografije i doktorske disertacije javljaju tek posle 1950 . , za fitoeLologiju da је tek posle Drцgog svetskog rata njihov ~roj pastao znatajan. U slцtajц fitogeografije prvo su se pojavile monografske puЬlikacije, а tek posle 1830. broj tlanaka se izjednatava sa brojem monografija, а od 1850. ga znatajr.o prevazilazi. Broj doktorskir di- sertacija iz ove oЬlasti је prilitno mali i javlзaju se dosta kasno, tek posle 1930. U oЬlasti biobiЬliografije monografske puЬlikacije i tlanci pojavili su se paralelno, а doktorskih disertacija nema. Smatra se da је dobar pokazatelj razvoja ~eke naufne discipline broj odbranjenih doktorskih dise~tacija. Kada se cisc!plina na~azi u stabilnom pe- riodu razv~ja broj disertacije је veti 1 dok је па potetku i na kraju razvoj,ag ciklusa discipline on mali. str. 57 TABELA BR.4 YRENENSKA RASPODELA BIВL ID&RAFSK IH JEDIIICA·BIDBIBLID6RAFIJA =================================================================================== PERIDD ! KNJI6E ! s CLANCI ! S ! UKUP.RADOYA ! =================================================================================== ! 1832-1899 ! 3,85 31 1 18,88 ! 32 ! 11,29 1-------------1---------1-----------1-----------1--------1-------------1----------1 • • о • • • • ' ! 1911-1989 ! 3,85 в ! 2,ВВ 1 2,89 1-------------1---------1-----------~-----------1--------~-------------1----------1 . . . . . . . . ! 1911-1919 ! 15 ! 5,2la ! 15 4,82 1 -------- ----- 1---------~-----------~-----------1--------1-------------1----------1 . . . . . . . . ! 1928-1929 ! 14 ! 4,98 ! 14 4,51 1-------------1---------~-----------1----------- 1--------1-------------1----------1 . . . . . . . . ! 1938-1939 ! 3,85 24 ! 8,41 ! 25 8,84 1-------------1---------1----------- 1 -----------1--------~-------------1----------1 • • • о • • • • ! 1941-1949 ! 3,85 9 ! 3,16 ! 11 3,22 1-------------1---------1-----------1-----------1--------1-------------1----------1 . . . . . . . . ! 1958-1959 ! 6 23,18 32 ! 11,23 ! 38 ! 12,22 1-------------1---------1-----------•-----------•--------•-------------1----------• . . . . . . . . ! 1961-1969 ! 5 19,23 51 ! 17,54 ! 55 ! 17,69 1-------------1---------1-----------1-----------•-----•-----------•----------· . . . . . . . . ! 1971-1979 ! 6 23,18 ы ! 21,85 ! 66 ! 21 ,22 1-------------•---------1-----------1-----------•--------•-------------1----------1 . . . . . . . . ! 1981-1988 ! 5 19,23 42 ! 14,74 ! 47 ! 15,11 !=============!=========!===========!===========!========!=============!==========! ! 1832-1988 ! 26 285 ! 118 311 ===================================================:=============================== ! Р Е R 1 О D TABELA BR.:S UKUPMA VREМEMSKA RASPODELA B IВLIO&RAFSKIH JEDINICA ! ZA~TITA PRIRODE FITOEKOLOБIJA ! FITOБE06RAFIJA ! BIOBLI06RAFIJA ! UKUPNO •--------------------•------------------•------------------•------------------•-------•-------· . . . . . . . 1br . radova ! 1br. radova! S !br. radova! S !br.radova! S !br.rad. ! S , _________________ , __________ , _________ , _________ , ________ , _________ , ________ , __________ , _______ , _______ , _______ , • • • • о • • • • • • • ! 1759 - 1899 18 8,98 ! 42 1,42 ! 385 16,53 ! 32 ! 11,29 ! 469 ! 7,17 ! , _________________ , __________ , _________ , _________ , ________ , _________ , ________ , __________ , _______ , _______ , _______ , . . . . . . . . . . . . 1988 - 1919 4 1,39 ! 22 1,74 ! 211 8,58 ! 9 ! 2,89 ! 235 ! 3,55 ! , _________________ , __________ , _________ , _________ , ________ , _________ , ________ , __________ , _______ , _______ , _______ , . . . . . . . . . . . . 1918 - 1919 7 1,69 ! 29 1,98 ! 112 4,38 ! 15 ! 4,82 ! 153 ! 2,31 ! , _________________ , __________ , _________ , _________ , ________ , _________ , ________ , __________ , _______ , _______ , _______ , • • • • • • • о • • • • 1921 - 1929 34 3,33 ! 24 1,81 ! 94 4,13 ! 14 ! 4,51 ! 166 ! 2,58 ! , _________________ , __________ , _________ , _________ , ________ , _________ , ________ , __________ , _______ , _______ , _______ , . . . . . . . . . . . . ! 1931 - 1939 47 4,61 88 6,11 ! 25 ! 8,14 ! 311 ! 4,53 ! , _________________ , __________ , _________ , _________ , ________ , _________ , ________ , __________ , _______ , _______ , _______ , • • • • о • • • • • • • ! 1Ш - 1949 7 56 58 2,49 ! 11 ! 3,22 ! 131 ! 1,98 ! , _________________ , __________ , _________ , _________ , ________ , _________ , ________ , __________ , _______ , _______ , _______ , . . . . . . . . . . . . 1958 - 1959 161 ! 15,78 ! 568 19,13 ! 264 11,33! 38 ! 12,22 ! 1131 ! 15,55 ! , _________________ , _______ ___ , _________ , _________ , ________ , _________ , ________ , __________ , _______ , _______ , _______ , . . . . . . . . . . . . 1961 - 1969 221 ! 21 1 67 Ј 698 ! 23 125 ! 324 13,91 ! 55 ! 17,69 ! 1291 ! 19,46 ! , _________________ , __________ , _________ , _________ , ________ , _________ , ________ , __________ , _______ , _______ , _______ , . . . . . . . . . . . . 1971 - 1979 ! 29,51 ! 911 ! 31,69 ! 414 17,34 ! 66 ! 21,22 ! 1682 ! 25,37 ! , _________________ , __________ , _________ , _________ , ________ , _________ , ________ , __________ , _______ , _______ , _______ , • • о • • • • • • • • • 1981 - 1988 228 ! 22,35 ! 538 18,13 ! 359 15,41 ! 47 ! 15,11 ! 1172 ! 17,68 ! !=================·==========!=========!=========!========!=========!========!==========!=======!=======!=======! ! Z Ьi r 1121 118 ! 2968 188 1 2331 111 ! 311 181 ! 6629 ! 181 ! ================================================================================================================= TABELA BR.6 STRUKTURA BIВLIO&RAFIJE РО YRSП PUВLIKACIJA ! ZASTITA PRIRODE ! FITOEKOLOSIJA ! FIT06E06RAFIJA ! BIOBLIOSRAF IJA ! UKUPNO , ______________ , ___________________ , _________________ , __________________ , __________________ , ________ , ______ , . . . . . . . . ! Vrsta puЬ!ik.! broj ! S ! broj broj ! S ! broj S ! broj ! S , _____________ , _________ , _________ , ________ , ________ , _________ , ________ , _________ , ________ , ________ , ______ , . . . . . . . . . . . 68 ! 6,67 ! 137 ! 4,62 ! 16f ! 6,87 ! 26 ! 8,36 ! 391 ! 5,91 ! '------------- , _________ , _________ , ________ , ________ , _________ , ________ , _________ , ________ , ________ , ______ , • • • • • • о • • • • ! Teze 21 ! 1,96 ! 181 6,11 ! 2S ! 1117 ! 226 ! 3,41 ! , _____________ , _________ , _______ __ , ________ , ________ , _________ , ________ , __________________________________ , . . . . . . . . ! Clanci 932 ! 91,37 ! 2651 ! 89,28 ! 2145 ! 92,16 ! 285 ! 91 ,64 ! 6112 ! 91,69! ===========================================================================================================! ! U k u р n о ! 1121 111 ! 2968 111 ! 2331 111 ! 311 111 ! 6629 ! 181 ! =========================================================================================================== Broj doktorskih disertacija iz ablasti zattite prirode је u stalnom porastu od 1957., kada је branjeпa prva disertacija iz ove oЬlasti. Vefina di- sertacija је branjena u Beogradu - njih 9 (na ~umarskom fakultetu 6, na Pri- rodno-matematifkom 1 i па Poljoprivrednam 11, u Zagrebu - njih 7 (па Prirodпo­ matematickom fakultetu З, па 5umarskom 2, na Poljoprivredпom i па Tehnoloskom ро 11 1 Sarajevu 2 <ро 1 na Prirodno-matematifkom i 5umarskom fakultetul 1 а ро јеdпа disertacija је branjena na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu i па Bio- tehnifkom fakultetu u Ljuhljani. Эrој doktorskih disertacija iz aЫasti fitoekologije је dostigao maksimum sedamdesetih godina, i od onda se smaпjuje. Najvefi broj disertacija branjen је u Beogradu - 66 lna Prirodпo-matematitkam fakultetu 26 1 Sumarskom 24 1 Poljopriv- rednom 11 1 Farmaceutskom i SANU ро 2 i Veterinarskom 11, zatim u Zagrebu- 41 disertacija ( 9,051) disertacija ( 6,791) disertacija I?J 1 45S> disertacija Struktura odbraпjenih disertacija ро tipovima fakulteta na kojima su branjeпe izgleda ovako: Prirodno-matematitki fakulteti - Biologija Sumarski fakulteti Poljoprivredпi fakulteti Poljoprivredпo-sumarski fakulteti Farmaceutski fakulteti Akademija пauka Veteriпarski fakulteti Medicinski fakulteti Tehnoloskl fakulteti 80 (36 1 2SJ 64 (28,9ЫЈ 35 (15,841) 34 <15 1 3BS> 3 ( 1 1 З3S) 2 ( 0,90S) 1 ( 0,4411 1 ( 0,44S) 1 ( 0,441) Iz strukture odbraпjenih disertaciJa ро uп1verzitetskim ceпtrima vidimo da је 60S disertacija branjeпo u Beogradu ili u Zagrebu, а da је ро ostalim ceпtrima Ьrој disertacija znatnc manji. Iz strukture odbraпзenih disertacija ро fakultetima vidimo da је 36% disertac1ja ~ranjeno na matitпom fakultetu za ove nautпe discipline-Prirodno-matematickom fakultetu - grupa za biologiju, dok је preko 60S disertacija branjeпo па fakиltetima па kojima је naglasak na primenje- пim istrativanjima. str. 59 Raspodela biЬliografs k e gradje ро jezicima Jezik је osnava sistema koшunikacije u ljucskom dru~tvu . Jeziк nauke ima svoje specifitnosti, koje se ogledaju u posebnoj terminologiji svojstvenoj svakoj nautnoJ oЫasti, ali osnova komцnikacije u nauci su prirodni jezici. Po~to је naцka svetska pojava u kojoj је neophodna medjusobna komцnikacija nautnika koji pr1pacaju razlititim jezitkim kulturama 1 od samog potetka razvoja nauke kao svet- s~og procesa izdvajali su se pojedini prirodni jezici kao osnovni jezici medju- sobne ka~L~ikacije ,aut,ika. Sve do osamnaestog veka kao jedan od glavnih jezika nauke opstao Је }ati,s~i, iako tada vet mrtav kao govorni jezik nekog naroda. io- kom osamnaestog i devetnaestog veka komцnikacioni jezici u nauci bili su uglavnom francuski i nemacki, da bi ih u dvadesetom vekц , а narotito posle Drugog svetskog rata potisnцo engleski, koji је danas apsolutno dominantan jezik svetske nauke. Za a ц tohtoni razvo j na ц ke u pojedinim zealjama neophodno је da postoji naцtna prod ukcija na mater n jem j eziku na uc ni ka, koji omogцtava ~irenje naцcnih znanja u obrazovnom procesu i ц drцstvu u celini, kako Ьi ta znanja mogla nati svojц primenц ц praksi i kako bi bila olaksana komunikacija izmedju naucnog ko- lektiva date naцcne zajednice . Jugoslovenska nautna zajednica је u svetskim razmerama mala 1 а i u okviru nje postoJi vi~e pr1ro~nih Jezika na kojima је naufna i strufna literatura puЫl­ kovana. Sve do polovine devetnaestog veka v~c1na r adova koja se ocnosi па juzr.o- slovenske zemlje pisana Је na stran1m jezicima, naj t este nematkom , lat1nskom, francuskom, engleskom i jezicima naroda susednih zemalja - madjarskom, italijan- skom i bugarskom. Od polovine devetnaestog veka javlja se sve vise radova na srpskohrvatskom jeziku, а prvi radovi na slovenatrom i makedonskom jeziku jav- ljaj~ se tek u dvadesetom veku. Na tabeli br. 7 је prikaza~a struktura ЫЫioqrafskih jedinica u okviru cetiri podgrupe i ц celini ра juznoslovenskim jezicima i stranim jezicima ц ce- lini. Izdvojen је jedino nematki jezik, koji је zaustupljen u celoj ЬiЬliografiji cetiri puta v:se nego svi ostali strar.i jezici zajedno. Vidimo da је literatцra iz oЬlasti za~tite p~irode, koja se kao grupa 1ajkasrije pojavila, u Ыizu 99~ s!ufajeva 1apisana па juznoslovensliш }e:icima, sto ;е i razumljivo jer Је name- njena pre svega do~atoj sredini. Slifan је slutaj i sa biografijama, ЬiЬliogra­ fijaffia i retnicima, kaji su 95% slucajeva na juinoslover.skim jezicima, i takodJe su namenjeni prvenstveno domacoj sredini. U slutaju fitoekologije imamo da је blizц 11% literature nap1sano na stranim jezicima, i da је taj procenat radava okrenut prvenstveno medjцnarodnoj ~autnoj zajednici. U slufaJu fitogeografije procenat radova г.а stra~im Jezicima је najveti i tini jednц trecinu od цkupnog broja. То је rezultat ti~jenice da su vellki deo radova u periodu do Prvog svet- sko~ rata napisali stranci 1 koji su 1h i abjaviii na svojim maternjim jezicima. Juznoslovenski nautn1ci koji su pisali radove па svom maternjem jeziku bili su svesni njihove nekomunikativnosti u svetskim razmerama. Stoga sц u peri- odu posie Drugog svetskog rata zapoteli sa praksom objavljivanja sa~etaka svojih str. 6~ TABELA BR.7 STRUKTURA BIBLI06RAFIJE РО 6RUPA~ JEZIKA ! ZASTITA PRIRODE FITOEKOLOGIJA ! FITOGEOGRAFIJA ! BIOBLIOGRAFIJA ! UKUPNO •-----------------•--------------------•------------------•------------------•------------------•------•-------· • • • о • • • • !JEZIK broj s broj s broj s broj S ! broj ! S •-----------------•----------•---------•---------•--------•---------•--------•----------•-------•------•-------· • • о • • • • • • • • • ! Srpskohrvcttski •-----------------•----------•---------•---------•--------•---------•--------•----------•-------•------•-------· . . . . . . . . . . . . ! SIOVI!Пc1fki 161 ! 15,78 ! 165 ! 7,18 ! 24 ! 7,72 ! 549 ! 8,28! •-----------------•----------•---------•---------•--------•---------•--------'----------•-------•------•-------· . . . . . . . . . . . . ! "ctkl!donski 32 213 ! 6,84 ! 115 ! 4,94 ! , _________________ , __________ , _________ , _________ , ________ , _________ , ________ , __ ________ , _______ , ______ , _______ , • • • • • • • • о • • • 7 1,69 ! 215 ! 6,91 ! 618 ! 26,19 ! 11 ! 3,54 !' 831 ! 12,54! •-----------------•----------•---------•---------•--------•---------•--------'----------'-------•------•-------· . . . . . . . . . . . . ! Ostctli 7 114 ! 3,84 ! 7 ! 2,25 ! 316 ! 4,61! !=================!==========!=========!=========!======:=!========= !======== !==========!======= !======!=======! ! Jugoslovl!nski lff6 ! 98,62 ! 2649 ! 89125 ! 1544 ! 66,27 ! 293 ! 94,21 ! 5481 ! 82185! , _________________ , __________ ; _________ ,_________ ,________ , _________ , ________ , __________ ,_______ , ______ ,_______ , • • • • о • .. • • • • • ! Strctni 14 Џ8 ! !=================!==========!=========!=========!========!=========!========!==========!=======!======!=======! ! U k u р n о 1128 188 ! 2968 ! 188 ! 2331 ! 188 ! 311 188 ! 6629 ! 188 ! =============================================================================================================== ' radova na vodetia svetskim ;ez1c1ma. U prvom posleratпom periodu pojavljuju se sa~eci na rusko~ jeziku , da bi vet pedesetih qodina bili uglavnom zamenjeni sa- ~eci~a na ne~atkom i francuskoт, а оё sezdesetih godina na engleskom jeziku. Na tabeli br.8 prikazana је struktura sa~etaka t!anaka ро jeziciea . U celoj ЫЬ!ia­ grafiji iaa 6@12 tlanaka 1 od tega 3199 ili 53,21S imaju satetke na stranim jezicirna. Od toga 2915 tlana~a imaju sazetak na jednom , а 142 tlanka na dva svetska jezika. Sa!eci na ruskom su najfeste prateni i satetkom па nekom od ostalih svetskih зezika. Javljali su se i sa~eci na italijanskom , latinskom , albanskom 1 а i tlanci napisani na stranim jez1cima imali su 184 rezimea na srpskohrvatskom, 6 па slovenatkom i 1 na ma~edonskom jeziku. Prvi radavi sa sa~ecima па s tranam jeziku pojavljivali su se i pre Drugag 1 ра tak i pre Prvag svetskog ra ta, uglavnom u tasapisima kaji su i~l a­ zili u severa-zapadnim krajevima (5umarski list, Acta botanica itd.). Bili su najteste na nematkam , а retko na francuskom jeziku. Najveti procenat radova sa sazecima зavlja se u oЬlasti fitoekologije- Ьlizu 67% 1 zatim zastite pri- rode - 45S 1 fitogeografije 441 , а najmanji је u oЬlasti bioЬiЬliografija - 191 . U slutaju fitageografije Ьlizu 10 ~ radcva ima sa~etke na nekom od ju ~ no­ slovenskih jezika 1 do~ је taj procenat za fitoekologiju upola manji. Postojanj e sazetaka na stranim , pre svega s vets kim jezicima ukazuje i na porast kvaliteta tasopisa kao osnovni~ komunikacionih kanala u nauci. Na tabeli br. 9 је prikazana struktura ро jezicima i ро vrstama puЬli­ kacija za grupu radova iz o~lasti zastite p~irode. Dvaj deo obuhvata 1@2в ra- dova, od koзih је 68 <6,6711 moncgrafskih puЬlikaclja 1 20 (1,96SI doktorskih disertacija i 932 (91 1 371) tla~aka. DriЬli~1o dve tret1ne monografskih puЬli­ kaciзa је objavlJeno na srpsko~rvatsko~ jeziku, jedna tretina na slovenat~om i oko 3~ ~а makedonskom jeziku. Samo j edna disertacija је na slovenatkam , а os- tale su na srpskohrvatskom jeziku . U slutaju tlanaka oko 80~ је na srpskohrvat- skom, 151 na slovenatkom , 31 na makedanskom, а javljaju se pojedinatni tlan:i na nematkom, engleskom, francuskom i ruskom jeziku. Na tabeli br . 10 је prikazana struktura ро jezicima i ро vrstama puЬli­ kacija za grupu r adova iz oЬlasti fitoekologije. Ovaj deo biЬliografije obuhvata 2968 radova, od tega 137 monograf s kih pJblika:ija (4 1 62%), 181 disertaciju (6,1~) i 2650 tlanaka (89,28~). Tri tetvrtine monografskih puЬlikacija, disertacija i tlanaka је na srpskohrvatskom jeziku. Na s~ovenatkom jez1ku је 17,5% monograf- s~ih puЬlikacija, blizu 10% dise~tacija i 6~ tlanaka. Na makedonskom jeziku је samo 1 1 5S monografskih puЬlikacija 1 ali је broj disertacija preko 8% 1 а tlanaka 7S. Pojavljuju se i jedna moncgrafij a na engleskom jeziku, 4 monografije i 4 disertacije na r.ematkom i jedna ai sertncija 1а francuskom jeziku. Na nematkom је 1 7S tlar.aka , na engleskom 2S, na f~aгcuskom Ыizu 11 1 dok је na ostalih pet jezika koJi se ~cjavljuju br~j tlaпaka ~anji ori pola procenta. Vetina monog~a­ fija na stranim jeziciroa i sve Cisertacije su iz perioda pre Drugog svetskog rata, dok је vetina tlanaka navijeg datuma. str·. 6i TABELA BR.S SТRUКТIJRA SАШАКА СI.МАКА РО JEZICIM ! ZASTITA PRIRODE ! FITOEKOLOGIJA ! FITOGEOGRAFIJA ! BIOBLIOGRAFIJA UKUPNO !----------------!-------------------!-----------------!------------------!-------------------!--------------! !JEZIK ! broj broj ! S broj ! broj ! ! bro j ! S -------------------------------------------------------------------------------------------------------------' ! Engleski ! 233 ! 55,34 ! 899 ! 51,82 ! 363 ! 38,11 ! 25 ! 46,31 ! 1521 !47,51 ! , ________________ , _________ , _________ ,_________ ,_______ , _________ , ________ , _________ , _________ , ______________ , . . . . . . . . . . . ! Francuski 55 ! 13,87 ! 179 ! 11,12 ! 91 ! 9,42 ! 9 ! 16,67 ! 333 !11,41 ! , ________________ , _________ , _________ , _________ , _______ , _________ , ________ , _________ , _________ , _______ , ______ , . . . . . . . . . . . . ! N!!liШ 89 ! 21,14 ! 513 ! 29,1 ! 378 ! 39,58 ! 17 ! 31,48 ! 997 !31,17 ! , ________________ , _________ , _________ , _________ , _______ , _________ , ________ , _________ , _________ , _______ , ______ , . . . . . . . . . . . . ! Ruski 37 8,79 ! 68 1 3,84 ! 21 ! 2,21 ! 1,85 ! 127 ! 3,97 ! , ________________ , _________ , _________ , _________ , _______ , _________ , ________ , _____ ____ , _________ , _______ , ______ , . . . . . . . . . . . . ! Ostali 7 1,66 ! 111 ! 6,22 ! 113 ! 11,79 ! 2 3,71 ! 222 ! 6,94 ! !================!=========!=========!=========!=======!=========!======== !=========!========= !=======! ======! ! U k u р n о ! 421 111 ! 1769 111 ! 955 ! 111 ! 54 111 ! 3199 ! 111 ! !--------------!---------!---------! ---------!-------!----!-------!---------!---------!-------!------! ! S tlinaki sa ! я!есi•• 45,17 66,75 18,95 53,21 =====-====================================-=====-======--=====---==-=,========-=====-===========================·== TABELA BR.9 STRUКTURA 818LI06RAFIJE РО JEZICIRA 1 РО YRST~ PUВLIКACIJA - ZASТITA PltiRODE ========================================================================================= KNJI6E ШЕ CLANCI UKUPNO !Ј Е Z 1 К !Broj s Bro j ! s Broj ! s Broj ! s ========================================================================================= ! Srpskohrvatski 43 ! 63,24 ! 19 95 751 813 ! SlovenaШ 23 ! 33,82 ! 5 137 ! 14,71 161 ! "akedonski 2 31 32 ! Engleski 4 4 ! NеааШ 7 1 ! frшuski 2 2 1,21 ! Ruski 1,11 ==============================================-==========-=-=-=======-===============·======= U К U Р N О 68 111 21 188 932 111 1821 111 ========================================================================================= TABELA BR. 1fiJ STRUКTURA BIBLI06RAIJE РО JEZICI"A I РО YRSTA"A PUВLIKACIJA-FITOEKOL06IJA ========================================================================================= KNJI6E ШЕ CLANCI UKUPNO !Ј Е Z I К !Broj s Broj ! s Broj ! s Broj ! s ========================================================================================= ! Srpskohrvatski ! 186 ! 77 ,37 ! 144 ! 79,56! 1997 ! 75,36 2247 ! 75,71 ! Slovenatki 24 ! 17,52 ! 17 9,39! 158 ! 5,96 199 ! 6,78 ! "akedonski 2 1,46 ! 15 8,29! 186 ! 7,81 283 1 6,84 1,73 ! 64 ! 2,42 65 ! 2,19 ----------------------------------------------------------------------------------------- 4 2,92 ! 4 2,21! 197 ! 7,43 215 ! 6,91 ! Francuski 1,55! 24 ! 1,91 25 ! 1,84 ! Italijanski 5 ! 1,19 5 ! 1,17 ! Ruski 5 ! 1,19 5 ! 8,17 ! "adjarski 11 ! 1,38 18 ! 8,34 ! Albanski 3 ! 8,11 3 ! 8,11 ----------------------------------~--------------------- --------------------------------- ! СеШ 1 ! 8,84 1 ! 8,13 ========================================================================================= ! U К U Р N О 137 ! 188 181 2658 ! 188 2968 ! 188 ========================================================================================= Na tabeli br. 11 је prikazana struktura ро jezicima i ро vrstama puЬli­ kacija za grupu radova iz oЬlasti fitogeografije. Ovaj deo biЬliografije o~uh­ vata 2330 radova, od tega 160 moпografskih puЬlikacija (6 1 87S) 1 25 do ktorskih disertacija (1 1 07SI i 2145 tlanaka (92,~611. Jedino u ovoj grupi је broj moпo­ grafskih publikacija па srpskohrvatskoQ jeziku manji od poloviпe (45 1 61) 1 а broj disertacija i tlaпaka r-esto malo veti od poloviпe <60S i 54SI. Iza srpska- hrvatskog jezika ро broju radova sledi nematki 1 sa 22 15S ~oпografija i 26,11 tlanaka 1 а u slutaju moпografija !~eti је latinski 1 sa 12 15S monografija i 1 1 7~ tlaпaka. Tek potom dolazi slovenatk1 sa 8 11S moпografija, 3Ы disertacija i 7,1~ tlaпaka. Na makedonskom Је svega 1 125S monografija 1 4S disertacija i 5 12S tlanaka . Zatim sledi italijaпski sa 5 1 Ы moпograf1ja i 0 19S tlaпaka 1 madjarski sa 1,88~ moпografija i 0 15S tlanaka, а ostalih sest jezika se pojavljuje u manJe od 1S svih vrsta puЬlikacija. Posto Је fitogeografija oЬlast koja se javila prva 1 razumljivo је vete uteste puЬlikacija па stranim jezicima 1 koJe su se vetinom pojavile pre dvadesetog veka 1 а autori su im Ьili strani istra~ivati ju~noslo- venskih krajeva. ' Na tabeli br. 12 је prikazaпa struktura ро jezici~a i ро vrstama puЬli­ kaciJa za tetvrtu grupu u biЬl1og~afi;i, koja obuhvata ЬiЬliografije 1 preglede istra~1vanJa, strutne retпike i biografije istra~ivata. Ova grupa obuhvata 311 radova 1 od tega su 26 (8 1361) monografske publikacije i 285 (91 16411 tlaпci. Samo dve monografske puЬlikacije nisu objavljene na srpskohrvatskom jeziku - jedna је na ffiakedoпskom i jedna па latinskom. Preko 85S tlanaka је objavljeno па srpsko- hrvatskos1 717S na slovenatkom, 3,51 ~а nemat~om 1 а na ostalih pet jezika koji se pojavljuju broj tlaпaka је manji od 1S. Na tabeli br. 13 је prikazana s~r~кtura ро jezici~a i ро vrstama pub:i- kacija za biЬ11ografiju u celiпi. Blizu 63S moпografskih puЬlikacija је na srpsko- hrvatskoc jeziku 1 zatim sledi slovenatki jezik sa 15 131 1 nematki sa 10 121 1 lati- nski sa 5 14S 1 ftalijaпski sa 2 131 1 makedanski sa 11BS i jos tetiri jezika sa manje od 11 monografskih puЫikacija. Kod doktorskih disertacija Ыizu teti~i petiпe је na srpskohrvatskom jeziku, а zatim sledi slovenatki sa 121 1 makedon- ski sa 7S 1 nematki sa 118\ i francuski sa 0 14%. U slutaju tlanaka na srpskohrvat- skom jeziku је objavljeno preko dve t~etine (69 1 3%) 1 па nematkom jedna osmina (13 11%1 1 па slovenatkom 7 1 71 1 па mak edonskom 5 1 5% 1 па engleskom 1 1 7% 1 dok је procenat za ostalih В jezika koji se pojavljuJu manji od 1S . U celokupnoj bi- Ыiografiji imamo 5,91 monografskih puЬlikacija, 3 141% doktorskih disertacija i 90 1691 tlaпaka. Preovladju;uti jez ik puЬlikacija Је srpskohrvatski sa 69 1 31 1 zatim sledi пematki sa 12,51 1 slovenatki sa 8 1 31 1 makedonski sa 5 13S i engleski sa 1,Ы 1 dok је broj puЬlikacija na ostalim jezicima manJi od 11. Mofemo zakljut1t1 da su razultati istra~ivanja u ovi~ nautnim oЬlastima prver.stveno okreпutf domato; naucnoj i strutпoj ssredini 1 а da se kcmuпikacija sa svetskom nauko~ odrtava v1se ~reko sazetaka па svetskia Jezicima nego objav- ljivanjem u inostranstvu. str. 62 TABELA BR.11 STRUКTURA 818LI06RAFШ РО JEZI CI IIA 1 РО YRSTAfiA PUВLIКACIJA - FIT06E06RAFIJA ========================================================================================= KNJI6E ШЕ CLANCI UKUPNO ! Ј Е l 1 К !Broj Broj ! Broj ! Broj ! ========================================================================================= ! Srpskohrvatski 73 ! 45,63 ! 15 ы 1176 54,83 ! 1264 54,25 ! Slovenatki 13 8,13 ! 9 36 143 6,67 ! 165 7,18 ! "akedonski 2 1,25 ! 4 112 5,22 ! 115 4,93 ! Engleski 2 1,25 ! 34 Џ9! 36 1,55 36 ! 22,51 ! 572 26,67 ! 618 26,19 ! francuski 15 1,71 ! 16 1,69 ! Ruski 6 1,28 ! 6 1,26 ! Latinski 21 ! 12,51 ! 37 1,72 ! 57 2,45 3 1,88 ! 11 1,51 ! 14 I,Ы 1 Albanski 1,62 ! 12 8,56 ! 13 1,56 ! ltal i janski 9 5,62 ! 28 8,93 ! 29 1,24 ! СеШ 5 1,23 ! 5 1,21 ! Bugarski 2 8,89 ! 2 1,89 ========================================================================================= U К U Р N О 161 10 25 111 2145 111 2331 10 ========================================================================================= TABELA BR.12 STRUКTURA BIBLIO&RAFIJE РО JEZICI"A 1 РО YRSTA"A PUBLIKAC IJA - BIOBIBLIO&RAFIJA ----------------------------------------------------------------------------------------- ----------------------------------------------------------------------------------------- КNЈ1БЕ ШЕ CLANC1 UKUPNO ~Ј Е Z 1 К ~Broj s Broj ~ Broj ! s Broj ~ s ========================================================================================= ~ Srpskohrvatski 24 ~ 92,38 ~ 243 BS 126 ~ 267 BS,BS ~ Slovenatki 24 8,42 ~ 24 7,72 ~ "akedonski 3,8S ~ 8,3S ~ 2 8,64 ! Engleski 3 118S ! 3 8,96 ! Neeatki 11 3,86 ! 11 3154 ! Francuski 8,35 ! 8,32 ! Latinski 3,BS ~ 8,32 ! 1 tali janski 2 8,78 ~ 2 ==============-======:============================================================:======= U К U Р N О 26 1ft 28S 311 11f ========================================================================================= TABELA BR.13 UKUPNA STRUKTURA BIВLIO&RAFIJE РО JEZICI"A I РО YRST~A PUBLIKACIJA ----------------------------------------------------------------------------------------- ----------------------------------------------------------------------------------------- KNJI6E ШЕ CLANCI UKUPNO 'Ј Е Z I К !Broj s Broj ! s Broj ! Broj ! s ============================================-============================================= ! Srpskohrvatski ! 246 ! 62,92 ! 178 ! 78,76! 4167 ! 69131 ! 4591 ! 69126 ! Slovenatki ы ! 15,35 ! 27 ! 11,95! 462 ! 7,68 ! 549 ! 8,28 ! "akedonski 7 1,79 ! 16 7,88! 329 ! 5,47 ! 352 ! 5131 ! Engleski 3 8,77 ! 115 ! 1175 ! 118 ! Џ3 ! NеааШ 41 ! 18,23 ! 4 11 77! 787 ! 13,89 ! 831 ! 12,54 ! Francuski 8,25 ! 8,44! 42 ! 8,78 ! 44 ! 1,67 ! Ruski 12 ! 8,21 ! 12 ! 8,18 ! Italijanski 2,38 1 27 ! 1,45 ! 36 ! 1,54 1 Latinski 21 5137 ! 37 ! 1,62 ! 58 ! 1,86 3 8177 ! 21 ! 1,35 ! 24 ! 8,36 ! Albanski 8,25 ! 15 ! 8,25 ! 16 ! 8,24 ! СеШ 6 ! е, 18 ! 6 ! 8,89 ! Bugarski 2 ! 8,83 ! 2 ! 8,83 ========================================================================================= U К U Р N О 391 18f 226 18f 6812 188 6629 ========================================================================================= PRODUKTIVNOST AUTORA I LOT KIN ZA KON Produktivnost autora u svim naufnim oЫastima karakteri~e se time da је broj nauёnika koji napi~u n radova obrnuto proporcionalan kvadratu tog broja radova. Na svak1h sto autora koji su napisali samo jedan rad, dolazi 25 autora koji su ~aplsali dva rada 1 11 autora koji su napisali З rada, ёetiri koji su napisali : radova 1 jedan koji је napisao 10 i 10 autora koji SJ napisali vi~e od deset radova. Ova zakon1tost se p~tvrdila u velikoa broju istra~ivanja u raznl~ zemljama i raznim nauёnim oЬlastima. Prvi је ovu zakonitost uoёio Alfred Lotka, о femu је vеё Ьilo reёi u poglavlju о zakon1ma biЬliometrije. Iz ovog za- kona proizilazi da nam kvadratni koren iz ukupnog broJa autora u nekoj biЫiogra­ fiji ukazuje na broj visokoproduktivnih autora. Kod najproduktivnijih autora ipak dolazi do izvesnih odstupanja 1 jer kada su u pitanju oЫasti sa jako velikim bro-jem autora sa samo jednim radom (а to su oЬlasti u kojima radi mnogo autora>, onda bi najproduktivniji autori :rebalo da objave i vi~e hiljada ёlanaka, ~to nije sluёaj. Istra~ujuёi Ьiografije poznatih svetskih nauёnika, Price је na~ao da је najproduktivniji autor Ьiо britans~i matematiёar Cayley sa 995 radova, tj.sa ро jednim c~javljeni~ radam svake d1e do tr1 nedelje, ~to је zaista te~kc prevaziёi (6). Price је zakljuёio da ctprilike jedna desetina 1auёnika objavi oko jedne tretine svih radova, i da је proseёan broJ radova ро autoru oko 3,5. Tako ako reka oЬlast sadr~i 1000 rБdova, iтаёе oko 300 autora. Od toga ёе 180 autora objaviti samo jedan rad 1 30 autora ёе objaviti deset i vi~e radova, а 10 ёе Ьiti visokoproduktivni i dati glavni doprinos toJ oЬlasti. Da Ьismo utvrdili da li se produktivnost autora koji su istrativali floru i vegetaciju juznoslovens' ih ze~alja pona~a ро Lotkinom zakonu, anali- zirali smo p~oduktivnosti autora prema BiЬlioqrafiji i ekologiji, rasprostra- njenju i 'a~t:ti f!ore i vegetaciJe Ј jLznoslovenskim zemljama 1759-1988. Ova biЬliografija је najkompletniji do sada postoJeёi izvor podataka о literaturi iz ovi~ oйlasti, а njena nekompletnost r1;e stat1sticki znaёaJna u s•islu da то~е bitno uticat1 na izgled grafiёki prikazane raspodele autora ро produktiv- nosti. U poglavlju о naukometriji ukazano је na to da za pojave iz oЬlasti lJudske de~atnost~ va!i negausovska Cipfova raspodela iz klase ni = C/i 1 +~ sa vredno~ёu parametra ~ izmedju 0 i 2. L p~ethodnoj jednacini ni predstavlja ~roj izvora (auto·a, ёasoprsa) koji produkuju odredjen (i) broj jedinica (radova), ~је kon~~anta odredjena ~bimom uzorka, opsegom prosena, statistiё­ klm rasipanjem podataka 1 sl. ~ u naukometrijskim istra~ivanjisa se smatra da је priЫ1~no jednaka n., а parametar ~Је karakteristicn1 ;okazatelj raspodele. Vrednost ovog parametra u rasponu cd 0 do 2 ukazuje na stepen stratif1kacije nauёnog korpusa. Ukol1ko је vrednost veta, utoliko је udeo visokoproduktivnih nauёnika manji, а jaz izmedjJ visokoproduktivnih 1 niskoproduktivnih nauёnika veёi . Prema JaЬlonskom (17> 1 parametar ~ odr~ava odnos izmedju licnih karakte- ristika naucnika i spoljnih uslova u kojima rade. Ukoliko su spoljni uslovi nepovoljni naucnici istih lifnih karakteristika moraёe da uloze vi~e energije da bi dostigli odredjeni nivo produktivnasti. Iz toga proizilazi da ako је kod neke raspodele parametar ~ izmedju Z i 2 onda је to negausavska pojava sa cipfovskam raspadelom, а ako је vrednost ovog parametra manзa od 1 mo~e se pretpostavlёi da su uslovi u kojima se posaatrana pojava cogadjala ~ili nepo- volJni. str. 63 Postoje dve osnovne mogucnosti pristupa statistitkoj raspodeli neke pojave pre~a utestanosti i prema rangu. Ako posQatraao raspodelu neke pojave ро utestanosti 1 kao na primer autora ро broju radova (Lotkin zakon) ili taso- plsa ро broju radova 1z nеке oЫas~i (Bradfordov zakon) onda za nju treba da va~~ zakon raspodele ni = n i /i ' • "'" 1 а vrednost paracaetra rL treba da bude priЬli!no jecnaka 11 da bi se ovi bibliometrijski za~onl potvrdili pre- ma svojim prvobitnim formulacijama. Parametar ~ se najtatnije izracunava gra- fitki preko ugla koji funkciju raspodele na logaritamskom koordinatnom sisteшu zaklapa sa х osom 1 tako sto је parametar jednak tangensu tog ugla. Na х osi se nalazi logaritam broja radava, а na у osi lagaritam broja autora sa odgovrajutim brajem radova. Funkcija raspodele ima izgled prave 1 s tim da u delu prave koji opisuJe raspodelu visokoproduktivnih autora dolazi do rasipanja tacaka . Ovaj pristup omogucava adekvatan prikaz raspodele slaЬije produktivnih izvora . Drugi pristup statistickoj raspodeli informacionih izvora prema produk- tivnosti - ро rangovima - dob1ja se tako sta se informacioni izvori srede ро stepenu produktivnosti i svakom se dodeli njegov rang 1 tj . mesto па listi 1zvora sredjenih ро produktivnosti. Izvorima sa istom produktivnoscu mogu odgovarati razlititi rangovi 1 sto је odredjeno redosledo~ njihovog rasporedjivanja. Zbog toga Је pogodnije informacione izvore sredjene ро produktivnosti del1ti na zone 1 sto је koristio Bradford. 6rafitki se ova raspodela prikazuje tako sto se па х osu nanosi logaritam ranga informacicnog izvora 1 а na у osu kuQulativni broj izvora u datoj zoni sa odgavarajuco~ v~ednoscu ranga. Kriva u svom potetnom delu raste veoma postepeno 1 а zati~ se polako ispravlja i nastavlja da raste kao prava linija. Prvi deo ove krive odg:v~ra jezqru 1 tj.najprodu~tivnijim izvor1•a 1 i ovaj pristup daje bolji priQjlerov broj 1 а ev = 1 1 781 ••••• 1 р oznatava broj zona ove raspodele, Уо је broj jedinica u svakoj zoni а Ym је broj jed1nica u najpraduktivnijem izvoru. str. 64 Ako hofemo da istraiimo da li se informacioni izvori u nekoj ЫЫia­ grafiji pona~aju ро Bradfotdovom zakonu adredifemo prvo broj zona р, koji ne moze biti manji od 3 1 а obicno nije pogodno da bude veci od 10. Zatim se izra- t unava k i Уа, i proverava da li su ovako izratunate vrednosti k i broja izvora u zoni r 0 k1 - 1 u skladu sa empirijski dobijenim parametrom raspodele k i brojem izvora u pojedinim zonama. Ukoliko se dobije da s u vrednosti parametra k priЫi~no jednake u svim zonama i da su priЬli~no jednake izratunatoj vrednosti k 1 moie se smatrati da istra2ivani informacioni izvori imaju raspodelu ро Bradfor- dovom zakonu. Odstupanj a u broju r adova u pojedinim zonama, koji Ы trebalo da budu jednaki u svim zonama, javljaju se u prvoj zoni, odпosno jezgru najproduk- tivпijih izvora, а Cesto i u poslednoj zoni , koja obuhvata izvore sa produktiv- no~fu jednakom jedinici. Verovatno је tome uzrok te~e kompletiranje biЬliografija sa iпformac1oпim izvorima jediпitпe produktivпosti 1 kao i to ~to se u toj grupi nalaze autori koji nisu samostalno objavili nijedan rad, vet se pojavljuju samo kao koautori, а u proratunu praduktivnosti izvora uzima se da su i oni autori 1 celih radova. Da bismo sto bolje osvetlili praЫem produktivnosti autora u oЫastima koje obuhvata ispitivana BiЬliografija, razmotrena је prosetna produktivnost autora, prosetaп broj autora ро radu, produktivnost autora u razlititim perio- dima, raspodela autora ро produktivnosti prema utestanosti i prerna rangovima, tabelarni i grafifki prikaz ovih raspodela. Razmotr~na је i pojava radova sa vise autora autor ima i ро centrima 1z kojih potitu. njihova raspodela ро Navedena su i irnena visokoproduktivnih autora u okviru fetiri osnovna dela BiЬliografije i u BiЫiografiji u celini. Uka~ano је i па pojavu da mnogi autori, а posebna visokoproduktivni, imaju radove u svim, ili u vi~e od jednog dela BiЬliografije, sto ukazuje па ~irinu proЬlema kojima se bave, kao i па Ьlisku vezu izmedju posmatranih пautnih oЫasti. U celoj ЬiЬliografiji se ukupпo javlja 1.859 autora, koji su registro- vani u 8.341 slufajeva. Po~to u biЬliografiji ima 6.629 radova, vidi se da pro- sefno па svakog autora dolazi 3 1 57 radova, а sva ki rad ima u proseku 1 1 26 autora. UoЫfajena је praksa u пaukometrijskim istrafivanjima da se u slutaju vi~estrukog autorstva jedan rad rafuna onoliko puta koliko ima autora, раје i u ovom istra~i­ vanju tako radjeno. Razmotri~emo produktivnost autora u akviru svakog tematskog dela BiЫiografije posebno 1 i u BiЬliagrafiji u celini. Z a ~ tita prirode U delu BiЬliografije koji se odnosi na zastitu prirode registrovano је 637 autora u 1.177 slufajeva. Po~to ovaj deo BiЬliografije sadr~i 1.02~ radova, prosetno svaki autor ima 1,6~ radova, а prosefaп broj autora ро radu је 1,15. str. 65 Na tabeli br.14 је dat pregled autora ро produktivnosti i to prema ucestanosti pojave autora sa odredjeniв broje~ radova. Autori su rasporedjeni u 17 klasa u rasponu od 1 do 28 radova. Preko polovine ove biЬ11ografije 154 1 21S) tine rado- vi autora koji su objavili samo ро jedaa rad - ukupno 436 autora, ocnosno 6В,45~ autora, ili dva rada - ukupno 101 autor, odnosno 15,9S autora. Saao 12 autora objavilo је ро deset i vise radova i oni cine svega 1,88S autora, kojiea ~ri­ pada 15S radova iz oЫasti zastite prirode. То su: Colit Dusan 128 radovaJ, Fukarek Pavle (27), Jankovit Milorad (17) 1 Rfehak Viktor 1151 , Vutkovit Mihailo 113> , tur·i t Radoslav 112>, Pe':er·lin Stane (12) 1 MB1t Vo;islav 111>, Kevo Ratkwsan 11~Ј i Raus Djuro 110>. Pre Prvog svetskog rata u ovoj oЬlasti је radilo i objavljivalo svega 14 autora, а svi su objavili samo ро jedan rad. Nijedan od ovih autora se пе pojavljuje ц periodu izmedju dva svetska rata. U tom periodu iz oЬlasti zastite prirode radova objavljuje 63 autora. Ukupno је objavljeno 86 radova , а najveti broj objavljenih radova ро autoru је tetiri. Ukupno 52 autora su objavili ро jedan rad , а devet ih~je nastavilo da objavljuje i u periodu posle Drugog svet- skog rata, kako ц oЬlasti zastite prirode, tako i u drugim oЬlastima obuhvatenim ovom biЬliografijom. Medju njima su i Pavle Fukarek 1 Ivo Pevalek 1 Stjepan Horvatit 1 Vale Vouk i Sinisa Stankovit. Od autora koji su objavili vise od jednog rada, vetina је nastavila da objavljuje 1 u narednom periodu i ц drugim oЬlastima. Medju nima su Pavle Cernjavski 1 Frar Ku~ar 1 Ivo Horvat i Andr1ja Petratit. Ukupno је 15 autora nastavilo da objavljuje i posle Drugog svetskog rata. U to~ periodu је ukupna objavljivalo 575 auto•a, koji su objavili 920 radova. Jedan od pokazatelja razvijencs:i ~е~е ~autne discipline је i inten- ziviranJe saradr.je izaedj~ ra~cnika, sto rezultira pojavom radova sa dva i vise autora. Od ukupno 1.020 ~adova u B1Ьliografiji 1 20 је bilo anonimnih 1 а 1. 000 radova је 1malo jednog il1 vise autora. Od toga је 877 radova imalo jednog autora 1 79 radova је imalo dva 1 35 radova је 1malo tri 1 sest radova је imalo tetiri i tri rada su imala ро pet autora. U periodu do Prvog svetskog rata nije bilo radova sa vise autora 1 u periodu izmedJU dva svetska rata samo jedan , а u periodu posle Drugog svetskog rata broJ autora ро radu raste. Tako u periodu do 1959. ima 10 r·adov a sa viSe autora 1 od 1960. do 1969. ih ima 13 1 od 1970. do 1979. ih је 46 1 а od 198~. do 1988. vet 53 1 sto tini oko 25~ od ukupnog broja radova objavljenog u ovom periodu. Ukupno је b1lo 123 rada sa vi~e autora, od tega је 63,9~ sa dva autora, 28,7% sa tri 1 4 1 9~ sa tetiri i 2,4% sa pet autora. Od ukupђO 123 rada sa vise auto~a 1 samo pet radova ima autore iz raz - lititih nautn1h centara, а svi cstali imaju autore iz iste repuЫike i istog grada, а festo 1 iste ustanove. Ako posmatramo saao autore sa tri ili vise radova vidimo da iz Makedonije iu.a sarnc јесаи koautor, iz Bosne 1 Hercegovine 12, iz Slovenije 10, izHrvatske 17, iz SrЬije 32 i iz inostranstva З. Najvise :.;oautorskih radova imaju Pun=er !vo (5), tHlin Z1vo;in 14>, Raus Djuro 15) 1 Komlenovit Nikola {5) 1 Prpit Bra~i~i~ (5) i Stefanovit Vito•ir 131. str. 66 TABELA BR.14 PRESLED AUTDRA РО PRODUKTIYNOSTI·ZASTITA PRIRODE ========================================================================================================== Broj autora Broj radova Kuaulacija autora u zoni lrl Kuaulativni S autora u zoni Kuaulacija radova u zoni IRirl Kuaulativni S radova u zoni ! ;;;::~====!=====:::;:: ! ======================= ! =================·===================== ! =================! 28 fЏ6 28 ·----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------· • • • о 27 2 iЏI S5 •----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------· 17 з 72 •----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------• 15 4 87 •----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------• . . . . . . . 1З 5 fЏ8 188 •----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------· 2 12 7 124 10,54 •----------•-----------•----------------------- •-----------------•---------------------•-----------------· . . . . . 2 11 9 146 •----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•----------------- • з 18 12 176 •----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------· . . . . . 9 1З 2,(14 185 •----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------· о • 4 8 17 217 •----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------· 6 7 2З з,ы 259 ·----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------· о о 5 6 28 289 •----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------· . . . . . . в 5 зь 27,95 •---------- •-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------· • о • • • • 18 4 54 4111 •----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------· . . . . . 46 з 5З9 45,79 !---------- !-----------!-----------------------!-----------------!---------------------!-----------------• 181 2 201 31,55 741 62,96 !----------!-----------!-----------------------!-----------------!---------------------!-----------------! 4З6 637 100,88 1177 •----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------· о • • • • Medj~ autorirчa koji su pisali radove u saradnji sa drugima је veti procenat visokoproduktivnih autora nego u biЫiografijl u celini. Od ukupno 637 autora, 136 su pisali radove u saradnj1 sa drugima . Od tih 136 autora vi~e od tri rada napisalo је 68 autora, а deset i vi~e radova napisalo је 1в autora. Na tabeli broj 14 dat је pregled autora ро produktivnosti u oЬlasti za~tite prirode. Primenjujuci Egghe-ov algor1ta~ za prover~ uklapanja datih podataka L raspode:u ро zonama prema Bradfordovom, odnos~o Leimkuhlerovom zakonu, podelili smo autore u ovoj biЫiografiji prema produktivnosti na ~est zona, р=6. Maksimalna produktivnost nekog autora У ~ = 28 1 ukupan broj autora ~ = 637 1 ukupan broj radova А = 1177. Iz ovih podataka sledi da је k = {1 1 781 х 281и•, k = 11 92 i broj autora u jezgru ro =Т 0:- 1)/ kP- ~, Го = 11,98 = 12. Na sledetoj tabeli prikazan је broj autora i - radova ро zonaмa cunata vrednost parametra k ро zonama. i zra- zona broj autora Ьroi radova k (izr.> k- k (izr.> Го = 11 '98 = 12 176 I I Гоk = 23 148 1 '92 1 '92 в I I I Го r( 2 = 44, 16 = 44 152 t '91 1, 92 - в,в1 IV Гok::S = 84,79 = 85 191 1 '93 1,92 в,11Ј1 v rok 4 = 162,8 = 163 1 Ы/Ј 1,92 1,92 в VI rok:S = 312,6 = 313 3513 1, 92 1 192 в Iz tabele se vi сЕ d2 је odst•Jpanje parametra k р о zonama i z vanr edno mala, tako da mo~emo zakljJtiti da se raspodela autora р о produHivnosti pona~a р о Bradfor- dovom, odnosno Leimkuhler·ovom zakonu. Na slici Ьr.4 dat је graficki prikaz raspodele autora ро produktivnosti ро rangovima, i dоЫјела kriva takodje od9ovara tipit~o kr1voj za raspode!u ро Brad- fordovom zakonu, sa jasno izdvojenom zonom najproduk ivnijih autora. str. 67 1+40.00 1320.00 "ё 1200.00 о N ::3 1080.00 о 1.... о 960.00 -::3 о ·о 840.00 1.... .о с 720.00 о > :;;; о 600.00 3 Е ::3 +80.00 ~ 360.00 '"""' 1.... '---' а:: 2+0.00 120.00 0.00 0.00 2.80 2.50 2.20 о 1.... 1.90 о ..... ::3 о о 1.60 ....... о 1.... .о 1.30 Е о ..... 1.00 ·с о О' о 0.70 '"""' 0.+0 х '---' с О' о 0.10 -0.20 Raspodela autora zastita ро r angovima Р? produktivnosti pnrode •. 0.25 0.50 0.75 1.00 1.25 1.50 1.75 2.00 2.25 2.50 log г - log. ranga autora р о ис estalosti . • • 2.75 3.00 Sliko br. 4 -~ ,1' ... -0.50 -hrпrпrп.,..,.,..,.,..,.,..,...,.,...,.,...,.,.,..,..,..,..,..,..,..,..,..,..,..,..,..,..,..,..,..,..,..,..,..,.-гr-гr-гr-гrттттт-т-т-гт-гт-гт-ггггт-ггггп 0.00 0.08 0. 16 0.24 0.32 0.40 0.4-8 0.56 0.64 0.72 0.80 0.88 0.96 1.04 1.12 1.20 1.28 1.36 1.44 log х - logaritam broja radova Slika br. 5 Na slic1 br.5 је data raspodela autora ро produktivпosti ро ucestaпosti 1 prikazaпa па logaritamskom koordiпatnoш sistemu. Dobijena funkcija ima oЬlik prave, s tim sto је rasipanje kod visokoproduktivnih autora 1 tj. odstupaпJe od otekivaпih vrednosti dosta jako izrateпo. Parametar raspodele ~ odgovara gradi- Jentu odnosno koeficijentu smera ove funkcije i jednak је tangeпsu ugla koji prava zaklapa sa х osom, sto u ovom slucaju iznosi 0,60. Ova vredпost parametra ukazuje па to da raspodela autora ро produktivnost1 pripada tipu пegausovskih cipfovskih raspodela, ali da odstupa od lotkiпog zakona za koji ocekivana vredпost parametra ~ :zпosi 1. Vrednost parametra ~ 1 koja је u ovom slutaju manja пеgо sto је to uobicajeno 1 ukazuje па proporcionalпo veci ud eo visokoproduktivпih na- ucnika u odnos~ 1а цкuраn broj nautni~a koji se bave datom oЫastu. Ovakva vred- nost parametra ~ote se ocekivat1 kada se ~eka oЬlast razvija u relativno nepovo- ljnim uslovima. U delu BiЬliografije koji se od1osi na fitoekologiju registrovano је 969 autora u 4.058 slucajeva. Posto ovaj deo BiЬliografije sadrti 2.968 radova 1 prosecno је svaki auto~ objavio 4 1 19 ~adova 1 prosecan broj autora ро radu је 1 1 37. Na tabeli br.l~ је dat pregled a~tora ро produktivnosti prema utestanosti pojave autora sa odredjeпim brojem ra~ova. Autori su rasporedjeni u 41 klasu u rasponu ос 1 do 116 radova. Preko polovine autora - 528 (54 1 54~} objavilo је saffio jedan rad. Preko polovinu radova objavilo је 75 autora 1 od koji1 је svaki objavio najmanje 12 radava 1 i oni cine 7 1 74~ autora iz oЬlasti fitoekologije. Najproduк­ tivniji autori su Jankovic Milorad {116 radova} 1 Misit Vojislav <97) 1 Jovanovit Branislav (76), Kovatevit Josip (58), Fukarek Pavle (57) 1 Dinit Anka (55) 1 Horvat Ivo (55) 1 Lakusic Radomir (54>, Gajic Milovan (51) 1 Wraber Maks (51) 1 Em Hans (46) 1 Trinajstit Ivo (45) 1 Kojic Momcilo (401 1 Stefanovit Vitomir <38} 1 Ilijaпic Ljude- vit <36) 1 Vukicevic Emilija (361 1 Бraca1i'1 ~ihovil 1 331 1 Pavletic Zlatko (301 1 Jovaпovit-Dun5it Rajna (29), Horvatic Stjepan <25! 1 Grupte Ljupte <25} itd. Ovih 21 autora ui:Jjavili su oko jedne tetvrtii1e svi h. adova iz oЬlasti fitoekologije u BiЬliografiji. Do kraja Prvog svetskog rata u ovoj oЫasti је objavljivalo 45 autora 1 od kojih је 31 objavio ро Jedan rad 1 8 је objavilo ро dva rada, 1 Је objavio tri rada 1 ро dvojica su objavili pet i ~est ~adova 1 а Adamovit lujo је objavio 20 racova. Ukupno је objavljeno 92 rada, а samo pet autora пastavilo је da objavlju- je i posle Prvog svetskog rata. Izmedju dva svetska rata objavljivalo је ukupno 88 autora 1 kcj! s~ objavili 156 radova. Рс ! rad objavilo је 20 autora 1 ро dva rada devet au~ora, ро tri rada sest autora 1 ро tetiri rada tetiri autora 1 ро pet radova ~est autora 1 sest radova jedar; autor 1 sedam radova jedan autor 1 deset ra- dova objav1o је Stjepan Horvatit 1 jedanaest radova Mihovil 6-acanin i dvadeset radova Ivo Horvat. Ukupno 17 autora nastavilo Је da objavljuje i posle Drugog svetskog rata sa tri autora, 511! <7S) sa cetiri autora i 19 (2,7S) sa pet autora. Od toga је Ыlо 19 knjiga i 695 tlanaka. Od ukupno 969 autora ПЈlП 232, ili priЫiino jedna tetvrtina su objavlji- vali i radove u saradnji sa drugim autorima. Od njih је 218 autora imalo vi$e od 3 objavljena rada, а 126 autora koji su objavljivali i u saradnji sa drugima spa- da u grupu visokoproduktivnih autora sa 10 i vi$e objavljenih radova. Posmatrano ро repuЫikama broj vali radove u saradnji izgleda ovako: produktivnost autora koji su objavlji- Slovenij;; Hrvatska - Javlja se 14 autora 1 od kojih su 9 iz grupe visokoproduk- tivnih. Najvise koautorskih radova i~aju Zupantit Mitja \141, Puncer Ivo С10) i l'lartlncit Andrej 171. Javlja se 40 autara, od kojih је 28 iz grupe visokoproduk- tivnih. Najvi~2 kaautarskih radova i~aju Pavletit Zlatko (22) 1 Mato:~ickin Ivo (231, Ilijaniё ljudevit (2fiP, 6aH-Baskova Valentina (181, Trinajstit Ivo (131 i 6ratanin Mihovil <НН. Bosna Hercegovina - Javlja se ЗВ autora, od kcjih је 18 iz grupe visokoproduk- tivnih. Najv1Ae koautorskih radova imaJU Radomir Lakusi~ (281 i Vitomir· Stefanovit (13). Makedonija Crna 6ora Srbt..Ja Vcjvodina Kosovo Javlja se 21 autor, od kojih је 13 iz grupe visokoproduk- tivnih. Najvise koautorskih radova imaju 6rupte Ljupte (141, Matvejeva Jana (9) 1 Mulev Milto (91 i Rizovski Radoslav (91. - JavlJa se samo jedan visokoproduktivni autor sa jednim koa- utorskim radom - Vukiё Pulevit. tivnih. Najvi$e koautorskih radova imaJU Mi$it Vojislav {62) 1 Ja:~kovic Mi:orad (561 1 Dinic Anka (361 1 Jovanovic Branislav (34) 1 Kcjit Momfilo С2е,, Popovit Ranka <19), Dimitrijevit Jasna (171 1 Pavlovit Stamenko (17) 1 Tatic Budislav (16>, 6ajit l'lilovan <15), Stjepancvit-Veseiitit leposava (131 1 Co!it Dusan (121, Boqojevit Radoje (111 1 Danon Jakov С111, Borisavl;eviё Ljuoinka (10) 1 Antit Mihailo (10} 1 Blecit VilotiJe (1~). Javlja se 16 autora, оо kojih је 9 iz grupe visokoproduk- tivnih. Najvi$e koautorskih radova ima Canak Milan (141. - Javlj~ se 1 visokoproduktivni autor sa jednim koautorskim radom- Feriz Krasniti. str. 69 Velika vet1na autora koji su objavljivali zajed1icki radove је iz istih centara, testo : iz istih ustanova . Jkupno је 57 radova realizovano u saradnji autora iz ra:!ititih repuЬlika i 4 sa autorima iz inostranstva , sto tini B,SS svih radova sa vise autora. Na tabeli ~roj 15 dat је pregled autora ро produktivnosti u oЫasti fito- ekologije, Primenjujuti Egghe-ov algoritam za proveru uklapanja datih podataka u raspodelu ро zonama prema Bradfordovom, odnosno Leimkuhlerovom zakonu, podelili smo autore u ovoj biЬliografiji prema produktivnosti ла pet zo1a, р = 5. ~aksimalna produktivnost n ~ kog autora у . = 116, ukupan broj autora Т = 969, u~upan broj radova А= 4,058. Iz ovih podataka sledi ria је k = <1,781 х 116) 1 / 5 , k = 2,90, i broj autora u jezgru r o = T 2,90 2,89 - 111,01 2,90 2,92 111,02 2,90 2,89 - 111,1111 2,9111 2,9111 111 lz tabele se vidi da је odstupanje parametra k ро zo nama veoma malo , tako da mo~emo zakljuciti da se raspodela autora ро produktivnosti ponasa u ovom slutaju ро Bradfordovom, odnosno Leimkuhlerovom za konu. Na slici broj 6 dat је grafitki pr1kaz raspodele autora ро produktivnosti ро rangovima, i dobiJena kriva takodje odgovara tipitnoj krivoJ za raspodelu ро Bradfordovom zakanu, sa jasno izdvojena~ zonom najproduktivnijih autora. Na slici broj 7 је data raspodela autora ро produktiv~ost1 ро utestanosti pojave autora sa odredjenim brojem puhlikavani~ radova, prikazana u logaritamskom koordinatnom sistemu. DoЫjena funkcija 1ma oЬlik prave, s tim s to је rasipanje vrednosti, tj.odstupanje od ocekivanih vrednosti kod vi5okoproduktivnih autora dosta jako izra~eno. Parametar raspodele~, koji odgavara gradijentu ove funkcij e, u slutaju fitoekalogiJe iznosi 111,62. Ova vrednost parametra ukazuJe па to da raspodela autara ро produktivnosti pripaGa tipu negausovskih cipfcvskih raspodela, ali da oёstJpa od Latkinog zakona za atekivanu vrednost paramet•a ~= 1. Vrednost ?arametra ~ koja је ~аг.ја negc sto је uobitajeno ukazuJe па p~o~crcionalno veti udea viso-opraduktivnih nautnika u od1asu na njihov uku?an ~roj. Ovako aala vred- nost ovog paraaetra ~oze se ocekivati : kada su spal;ni uslovi za razvoj nauke !osi. str. ?fiJ TABELA BR.15 PRE&LED AUTORA РО PRODUKTIVNOSTI-FITOEKOLO&IJA ========================================================================================================== Br-oj autora Broj radova Ku1ulativni broj autora u zoni !r) Ku1ulativni S autora u zoni Ku1ulativni broj Ku1ulativni radova u zoni !R(r) 1 S radova u zoni !:=========!===========!=======================!=================!=====================!=================! 116 116 '----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------· • • • • • о • 97 2 •----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------' 76 3 289 •----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------• . . . . . 58 4 347 8,55 •----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------' 57 5 '---------- •-----------•-----------------------•-----------------•--------------------- •----------------- ' .. . . . . . . 2 55 7 8,72 514 , __________ , ___________ , _______________________ , _________________ , _____________________ , _________________ , • • • • • о • 54 8 568 ' ---------- '----------- '-----------------------•----------------- '--------------------- •-----------------· . . . . . . 2 51 18 1 ,е3 678 16,51 '----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------· 46 11 1,14 716 17,64 ' ----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------' 45 12 1,24 761 18,75 '----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------· 48 13 Џ4 881 19,74 '----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------· . . . . . 38 14 839 '----------•-----------•-----------------------•-----------------'--------------------- •----------------- • . . . . .. 2 36 16 1,65 911 •----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------' -----------------' . . . . . . . 33 17 1,75 944 23,26 ·----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------' -----------------' . . . . 38 18 1,86 974 24,88 '----------•-----------•-----------------------'-----------------•---------------------'-----------------· . . 29 19 1196 1883 24,72 '----------·-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•----------------- ' . . . . . . . 2 25 21 2,17 11153 25,95 !----------!-----------!-----------------------!-----------------!---------------------!-----------------· 24 22 1877 '---------- •-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------' . . . . . 2 23 24 2,48 1123 !----------!-----------!-----------------------!-----------------!---------------------!----------------- ! 2 22 26 2,68 1167 •---------- •-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------· . . . . . . 7 21 33 3,41 1314 !----------!-----------!-----------------------!-----------------!---------------------!-----------------! 4 28 37 3,82 1394 34,35 !---------- !-----------!-----------------------!-----------------!--------------------- !-----------------· str. 1 ========================================================================================================== Broj autora Broj radova Kuaulativni broj autora u zoni (r 1 Kuaulativni Kuaulativni broj Kuaulativni S autora u zoni radova u zoni (R(r)! S radova u zoni ·==========!=========== !=======================!=========:=======!=====================!=================! 3 19 48 1451 •----------•-----------•-----------------------•-----------------•--------------------- •-----------------· . . . . . . . 4 18 44 1523 !----------!-----------!-----------------------!-----------------!---------------------!-----------------! 4 17 48 1591 39,21 •----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------' . . . . . . 4 16 52 1655 41,78 '----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------· . . . . . 2 15 54 1685 '----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------' . . . . 5 14 59 1755 '----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------· . . . . . 7 13 66 6,81 1846 •----------!-----------!-----------------------•-----------------!---------------------!-----------------! 9 12 75 1954 48 ,15 •----------!-----------!-----------------------•-----------------!---------------------!-----------------! 14 11 89 9,18 2188 •----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------· . . . . . . 7 96 9,91 2178 •----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------· . . . . . . 14 9 11,35 2384 '---------- ·-----------•-----------------------'-----------------•--------------------- •-----------------' . . .. . IB в 128 2448 68,33 '----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------' . . . . 17 7 145 2657 •---------- •-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------' . . 31 6 175 2747 •----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------' . . . . . . . 38 5 213 21,98 2937 72,38 •----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------· . . . . 41 4 254 3111 76,42 •----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------' . . . . . . . 55 3 389 3!,89 3266 •----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------· . . . . 132 2 441 45,51 3530 86,99 •----------•-----------•-----------------------' -----------------•---------------------•-----------------' . . . . . . 528 969 4058 •----------•-----------•-----------------------'-----------------•---------------------•-----------------' . . . . . str. 2 4800.00 4-500.00 4200.00 с: о 3900.00 N :> 3600.00 о о 3300.00 ...., :> о 3000.00 "О' L 2700.00 ..0 с: 24-00.00 о > :;:; 2100.00 о :> Е 1soo.oo :> ~ 1500.00 1200.00 _....." .... ......... 900.00 а:: 600.00 300.00 0.00 0.00 2.80 2.50 с: о N 2.20 :Ј о L 1.90 о ..... :> о 1.60 о ·о .... ..0 1.30 Е о ...., 1.00 ·с: о (ј\ о 0.70 _....." 0.40 х .._" с: (ј\ о 0.10 -0.20 -0.50 0.00 0.25 Raspodela ро raпgovima autora ро produktivnosti fitoekologija 0.50 0.75 1.00 1.25 1.50 1.75 2.00 2.25 2.50 log r - IO, Alfons Paulin (12), ~ivojin JuriSiC 112), Nedeljko Kosanin (12} 1 Antonio Baldacci (13) 1 Robeгto Visiani (14) 1 Danilo Katic 115) 1 Karl Maly {18/, Franjo Fiala 120) 1 Josif Panёic (22) 1 Ljudev i t Vukotinovit (22) 1 Gunther Beck <25) i Dragutin Hirc (38). Qd ovih autora njih 23 је nastavilo da objavljuje i posle Prvag svetskog rata. U periodu izmedju dva svetska rata radilo je . u oЬlasti fitogeogгafije ukupno 118 autora. Od njih је 57 abjavilo samo ро jedan rad, 21 autor је objavio ро dva гаdа, 10 autora је objavilo ро tri rad a 1 5 autara је objavilo ро ёetiri r ada 1 2 autora su objavila ро pet radova 1 2 autora su abjavili ро ~est radova 1 2 autora su objavili ро sedam radova, 1 autoг је objavio osam radova, а najproduktivniji su bili Ivo Horvat <НО, Joseph Bornmuller (1!!!) 1 Nedeljko Kosanin (14), Leo Derganc (14} 1 Stjepan Horvatit <15) 1 Jozef Rohlena 116), Pavle rernjavski (23} i Karl Maly (29). Od tih 108 autora 37 је nastavilo da radi i posle Dr ugag svetskog rata, а ani autari koji su u svojim radovima objedinjavali istra~ivanja flore i vegetacije preйli su skoro u potpunosti па aЬ!ast fitocenologije II.Horvat, S.Horvatit, G. Т о та z it i d r • ) • Hnogi autori bavili su se istra!ivanjem i flore i vegetacije pojediпih podrufja, i objavljivali su radove koji su posveceni i ekologiji i geosrafiji ы­ ljaka . Takvi radovi klasifikovani su u ovoj ЬiЬliografiji samo u jedпu od ove dve grupe 1 da ne bi doslo do vi~estrukog raёunanja istih radava. Stoga realniju sliku op~te praduktivnosti pojedinih autora daje ukupni spisak autora sa petnaest i vise abjavljenih radova, koji је dat na tabeli broj 22. 7 Od ukupno 2.330 radova iz oЫasti fitogeografije 15 је anonimnih , 1.960 sa ро jednim autorom i 355 radova sa vi$e autora. Radovi sa vise autora tine 15,24~ ad ukupnog broja radova . U periodu do Prvog svetskog rata bilo је 23 rada sa vise autora, u periadu izmedju dva svetska rat~ 8 radova, а od 1945. do 1949. Ыlо је З takva rada. U periodu 1950-1959 bilo је 23 rada, od 1960. do 1969. 5!9 radova, od 1970. do 1979. 1ti!2 rada 1 а od 19В0. do 1988. bilo је 146 radova sa vise autora. Od radova sa vise autora Ьilo је 265 (74 1 65%) sa dva autora, 84 123,66%) sa tri autora i 6 radova <1,68~) sa cetiri autora. Od toga је Ыlо 14 knjiga i 341 clana ka. Od ukupno 703 autora njih 144 је objavljivalo i radove u saradnji sa dru- gim autorima, sto cini jednu petinu od ukupnog broja autora. Svi ti autori o,bJa- vili su najmanje 3 rada, а 13 ih је objavilo deset i vise radova, i pripadalo grupi visokoproduktivnih autora. Posmat rano ро repuЬlikama braj radove u saradnji izgleda ovako: produktivnost autora koji su objavljivali Slovenija Hrvatska Bosn~a~~H~e~r_c~e~g,o_v_l_·n~a- Makedonija Crna Gora - Javlja se 12 autora, od kojih је cetiri iz grupe visokopro- duktivnih . Najvise koautorskih radova ima Ernest Mayer 1171. - Javlja se 25 autora, od kojih su 14 iz grupe visakoproduk- tivnih, sa najmanje 10 radova. Najvi~e koautorskih radova imaju Regula-Bevilaqua Ljerka (9), Bedalov Marija (9), 5egulja Nedeljka 19) 1 Ilijanic Ljudevit 11@) i Trinajstit Ivo 110). Javlja se 19 autora, od kojih su 8 iz grupe visokoproduk- tivnih. Najvile koautorskih radova imaju Bjelcic 2eljka 191 i Lakusic Radomir <91. - Javlja se 12 autora, od kojih su 6 iz grupe visokopro- duktivnih autora. Najvise koautorskih radova ima Micevski Kir· il 11@). - Javlja se samo jedan visokoproduktivni autor - Vukic Pule- vic sa 4 koautorska rada. str. 72 SrЫja Vojvodina Kasavo - Javlja se 47 autora, od ~ojih је 21 iz grupe visokopro- duktlvnih. Najvi ~ e koautorskih radova imaju Tatic Budislav (11), 6ajic Milovan (14), Diklic Nikola (17) 1 RandjelavU: Novica (17), PaniC Nikola (18) i Nikclic Vojislav (19). - Javlja se 17 autora, od kojih Је 7 iz grupe visokoproduk- tivni~. Najv1se koautorskih radova imaju Budak Vera (17) 1 Во~а Pal (19) i Dbradovic Mela:-~ija (35). - Javljaju se 3 autora, od kojih su dva iz grupe visokopro- duktivnih autora. io su KrasniCi Feriz sa 3 i Red~epi Ferat sa 4 kcauto~ska rada. Vefina autora koji su abjav l jivali zajednifke radove је iz istih centara 1 festo i iz istih ustanova. Ukupno је 45 radova realizovano u saradrji autora iz razlifitih repuЬlika i 15 sa autorima iz inostranstva, sto tini 16 1 91 svih radova sa vi~e autora. Najvise radova sa autorima iz drugih repuЬlika cbjavio је slove- nafki autar E~rest Mayer (131. Na tabeli Ьrој 16 dat је pregled autora ро produktivnosti u oblasti fito- geografije. Priшenjujufi Egghe-av algor1tam za proveru uklapanja datih podataka u raspadelu ро zonama prema Bradfarmovom, odnosno Leimkuhlerovom zakonu 1 podelili smo autore u avoj biЬliografiji prema produktivnosti na 6 zona, р = 6. Maksimal- na produktivnost nekog autora Ym = 56 1 ukupan broj autora Т = 703 1 ukupan broj radova А= 2.8~2. lz ovih padataka sledi da је k = (1 1 781 х 56) 1 /• , k = 2 1 15 1 i broj autara u jezgru ro = T(k - 1)/kP-1, ro = 8,18 = 8. Na sledetaj tabeli је prikazan jroj autcra nava vredncst parametra k рс zonama. radova ро zona11a izratu- zona broj autora broj radova k k Е 1о50.оо :Ј ~ 900.00 с о N :> о '-о -:> о о ·~ о L ..0 Е о -·;: о (Ј\ о .......... х ..___. с (Ј\ о 7.50.00 450.00 300.00 150.00 2.80 2.50 2.20 1.90 1.60 1.30 1.00 0.70 0.40 0.10 -0.20 Raspodela ро rangovima autora ро produktivnosti fitogeografija 0.25 0.50 0.75 1.00 1.25 1.5() 1. 75 2.00 2.25 ·2.50 log r - log. ranga autora •. р о ис estalosti • • х х " • 2.75 3.00 Sliko br. 8 .. -о.sо~~тоnпотоrnп~~nп~тrrпnотrrпnотrrп~тrrrnотrтоппоттrппоттrnп~~гптrrггп", 0.00 0.08 о. 16 0.24 0 .. 32 0.40 0.48 0.56 0.64 о. 72 0.80 0.88 0.96 1.04 1.12 1.20 1.28 1.36 1.44 1.52 1.60 1.68 1. 76 log х - logaritom broja radovo u zoni Sliko br. 9 Na slici broj 8 је dat graficki prikaz raspodele autora ро produktivnosti ро rangovima, i dobijena кriva takodje odgovara tipitnoj krivoj raspodele ро Brad- fordovo• zakonu, sa jasno izcvojenog zonom najproduktivnijih autora. Na slici broj 9 је prikazana raspodela autora ро produktivnosti ро utesta- nosti pojave autora sa odredjenim brojem puЬlikovanih radova, pr1kaza u logaritaш­ skom ~oordinatno~ sistemu. Dobijena f~nkcija ima oЬlik prave, s tim da је rasipa- nje vrednosti, tj. njihovo odstupanje od otekivanih 1 veoma izrafeno od visokopro duktivnih autora. Parametar raspodele ~ koji odgovara gradijentu ove funkcije iznosi 0 1 53, sto ukazuje па cipfovsku negausovsku raspodelu koja odstupa od Lot- kinag zakona, jer ima proporcionalno veti udeo visokoproduktivnih autora nego sto је otekivano. Biogr af ije biЬliografije U delu BiЬ!iografije toji obuhvata ЬiЬliografije 1 preglede istra~ivanja i Ыografije istaknutih istrativata iz istrafivanih oЬlasti registrovano је 156 autora u 304 slucaja. Ukupna u ovom delu БiЬliografije ima 311 radova 1 od kojih је 27 anonimno. Prosetno је svaki auto~ objavio 11 82 rada 1 а prosetan broj autora ро radu је 1,в7. Na tabeli br.17 је dat preqled autora ро produktivnosti prema utestanosti pojave autora sa odredjenia brojem radova. Autori su grupisani u 12 klasa u rasponu od 1 do 25 radova. Preko dve tretine autora objavili su samo ро jedan rad- 1@6 168~1 1 а samo tri autara su objavili preko 10 radova. Najproduk- tivniji autori su: Fukarek Pavle (25) 1 Jankovit Milorad М. (141 i Vukit Pulevit ( 11 ) • U periodu do kraja Prvog svetskog rata ovom oЬlastu se bavilo 36 autora, koji su objavili 55 radova 1 u vremenu izmedju ova svetska rata 31 autor sa ukupno 45 radava, а posle Drugog svetskog rata 136 aиtora sa 211 radova. Sama tetiri autora su obJavljivala i u prvom i u drugom periodu 1 а samc sedam i u druqoa i t:-еёет periodu . Racova sa v1se autora Ьilo је ukupno 16 1 od tega 13 sa dva autora, dva raria sa tri i jedan rad sa cet:ri autora, sto tini 5,631 od sv1h radova iz ovog cela 9iЬliografije. Primenjujuti Egghe-ov algoritam za proveru ukla~anja podataka prikazanih na tabeli br.17 а raspode!u prema Bradfardovom odnosno Leimkuhlerovom zavonu, pod~lili smo autore pre~a produktivnosti na tri zone, р = 3. Maksimalna produk- tivnost nekog autora У~ = 25, ukupan broj autora Т = 156, ukupan ~roJ raaova А= 304. Iz ovih podataka sled~ da је k = (1 1 78~ х 25) 1 ' 3 , k = 3 1 5 i broj autora u jezgru Го = Tlk- 11/kP-1 1 ro = 9 1 1 = 9. st~. 74 TABELA BR.1 7 PREGLED AUTORA РО PRODUKTIYNOSTI·BIOBIBLIOGRAFIJA ========================================================================================================== Broj autora Broj radova Kuaulativni broj autora u zoni (r 1 Kuaulativni Ku1ulativni broj Kuaulativni S autora u zoni radova u zoni .(R(r)! S radova u zoni !========== !===========!======================= !================= !===================== !=================! 25 &,64 25 8,22 •----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------' • • о • • • 14 2 1,28 39 12,83 •----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------' . . . . . . . 11 1 '92 58 16,45 '----------•-----------•-----------------------' -----------------•---------------------•-----------------' . . . 9 4 2,56 59 19,41 , __________ , ___________ , _______________________ , _________________ , _____________________ , _________________ , . . . . 8 5 3,21 67 ' ---------- •-----------'----------------------- '-----------------•---------------------•-----------------' . . . . . . 7 6 3,85 74 24 ,34 , __________ , ___________ , _______________________ , _________________ , _____________________ , _________________ , . . . 6 7 4,49 Bi 26,32 , _______ ___ , ___________ , _______________________ , _________________ , _____________________ , _________________ , . . . . . 2 5 9 5,17 91 , __________ , ___________ , _______________________ , _________________ , _____________________ , _________________ , . . . в 4 17 11,98 122 41,13 '----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------' . . li 3 27 17,31 152 51,88 '----------•-----------•----------------------- '----------------- •---------------------•----------------- ' . . . . .. 23 2 51 32,85 198 65,13 •----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------' . . . . . 156 188,18 384 181,&8 '----------•-----------•----------------------- '-----------------•---------------------•-----------------' . . . . . 480.00 450.00 420.00 с 2 390.00 ::s 360.00 о 6 330.00 -::s о 300.00 ·е 270.00 .D с 240.00 о > :;::; 210.00 .2 ::s Е 1so.oo ::s ~ 150.00 ..--.. '- ......... а::: с о N е о -::s о о ...... о '- .D Е о -·с о 01 ..Q -х '-' с 120.00 90.00 60.00 30.00 0.00 0.00 Raspodela autora ро produktivnosti biobiЬliografiJa ро rangovima 0.20 0.40 . 0.60 0.60 1.00 1.20 1.40 1.60 log r - log. ronga autoro р о ис estalosti • • • 0.46 0.56 0.64 0.72 0.60 0.66 0.96 1.04 х - logaritom brojo rodova u zoni 1.60 • 2.20 Slika br. 10 >. • Sliko br. 11 Na sledetoj tabeli је prikazan broj autora vrecnost parametra k ро zo~ama. zona broj autora broj radova radova ро zonama izratunata k k(izr . ) k- k .-:; 210.00 о 3 Е 1so.oo :;, ~ 150.00 120.00 ....... '- ...._. 90.00 Q:: 60.00 30.00 0.00 0.00 2.40 2.25 'ё 2 .. 10 о N 1.95 :;, о 1.80 '- з 1.65 :;, о 1.50 о ·~ е 1.35 .D Е 1.2о о ~ 1.05 о 0'1 о 0.90 1 0.75 ......... ~0.60 с 0'1 0.45 о 0.30 0.15 0.00 0.00 0.25 Raspodela autora ро produktivnosti monografske puЬlikacije ро rangovima 0.50 0.75 1.00 1.25 1.50 1. 75 2.00 2.25 2.50 log r - log. rongo outoro ро ucestalosti 0.08 0.16 0.24 0.32 0.40 0.48. 0.56 0.64 о. 72 0.80 log х - logoritom brojo rodovo u zoni •. 2.75 3.00 Slika br. 14 •. • 0.88 0.96 1.04 Slika br. 15 8400.00 7800.00 7200.00 ·-с 2 6600.00 :Ј 6000.00 о ..... о :> 5400.00 о '0'4800.00 \.... ..Q 4200.00 с о > :..:; 3600.00 о :Ј Е зооо.оо :Ј .::;,{_ 2400.00 1 --;::-- 1 800.00 .......". ~ 1200.00 600.00 0.00 г ' 0.00 0.25 •' RASPODELA AUTORA РО PRODUKTJ11NOSTI 'S.JSJ!...IL!' z (Ј.$ tita. prtroda • •uu Monogra.fэk• puЫ'f.ka. 1$• ~ Fi toekologid._a. , DQJШ.Q Fitogeo~a.J'(Jc. u +.и BiotiiЫwgro.f'i,jc. ~ Ulcu.pna. ЪiЫwgrtlfija. 1 0.50 0.75 1.00 1.25 1.50 1.75 2.00 log г - log. ranga autora 2.25 2.50 '• / / / / * / 2.75 Ј.ОО / / / / "' Sliko br. 16 Na slici broj 17 је data raspodela autora ро utestanosti objavljivanja odredjenog broja radova za pojedine delove BiЫiografije posebno i za BiЬliogra­ fiju u celini. Vidi se da ~ , gradijent ili koeficijent smera funkcije, koji је jednak tangensu ugla koji grafitki prikaz linearne funkcije zaklapa sa х osorn, ima u svim sutajevima vrednosti rnanje od jedinice. То ukazuje па iste uslove u kojirna su ovi naut1i ci stvarali. Na tabeli broj 20 је prikazan broj autora koji se javlj a u pojediпim oЬlastima, i broj autora sa 1@ i vise radava, oznatenih kao visokoproduktivni autori, koji s~ javlja u pojedinim oЬlasti~a obuhvacenim B iЬliografijom. Posebno su prikazani autori koji se javljaju u pojedinatnim oЬlastima i u vise oЬlasti. Iz tabele se vidi da se 76,6% autora javlja samo u jednoj grupi, 1 5~ u dve grupe, 6,2% u tri i samo 2,2~ u sve tetiri grupe u okviru ove BiЬliografije. Iz toga bi se moglo zakljutiti da ove паutпе discipliпe пisu tako tesпo povezane. Medjutim, ako bolje pogledamo sit uaciju kod visokoprodukt1vпih autora, sto se dobro vidi па tabeli braj 21, videtemo da је kod пјi~ situacija upravo suprotna. Samo 1i,2~ visokoproduktivпih autora javlja se u ро јеdпој grupi, 28,45% u dv e grupe, 36 1 21~ u tri grupe, а 24 1 14% u sve fetiri grupe, i to su uprava пajproduktivпiji autori. То se mo!e videti i iz tabele broj 22 па kojoj је spisak autora sa preko 15 objav- lJenih radova , gde је dat i broj radova ро grupama i ukupaп broj radova za svakog od tih autora. Ako posmatramo raspodelu autora ро produktivпosti u celini vidimo da ona odstupa od Lotkinog zakoпa u oЫasti visokoproduktivnih autora, prema slikama br . 4 - 17. Udea autara fija је produktivnost minimalna је пesta manji ili pri- Ыi~пo jedпak ofekivaпom procentu od 60% 1 а odstupanje se javlja kod izuzetпa visokoprodukt i vnih autora 1 ~iji је udeo u ukupпom broju puЫikovanih radova veti п еg о sto to proizilazi ро lotkiпom z akaпu. Ako ovako dobijeпe rezultate, koji ukazuju па п epovoljne uslove za razvoj nauke i па srazmerno povecan udeo izuzet- пih pojedinaca, stavimo u koпtekst vremenske raspodele broja radova ро godinama, koja jasno odr!ava istorijski uslovljeпe nepovoljпe periode za razvoj nauke, mo!emo zakljutiti da је ova raspodela rezultat diskontinuit e ta u razvoju nauk e na ovim prostorima. Razvoj пauke је posle ratova i promeпa graпica i vladara prekidaп, пautпici su dolazili i odlazili u zavisпosti od tinilaca koji sa пaukom nisu u vezi i razvoj је posle prekida zapotinjao uvek kao iz potetka. Za takav razvoj пauke koji nema drustveno podr~an koпtiпuitet karakteristitпo је da u najvetoj meri zavisi od izuzetпih pojedinaca, koji su пaravno i visokopr oduktivni 1 dok u stabilnim vremeпima пauka Ьiva mnogo vise iпstitucioпalizovana, а raspodela autora ро produktivпosti Ьlita Lotkiпom zakonu . str. 78 ~ .. 1.90 1.75 с 1.60 о N 1.45 :Ј о 1.30 ~ о ........ 1.15 :Ј о 1.00 о ·---о 0.85 ~ ..{) Е 0 .70 о ..... ·с 0.55 о (Ј) о 0.40 - 0 .25 t ;--.... ~ 0 .10 с (Ј) -0.05 о -0.20 -0.35 -0.50 1 0.00 •' RASPODELA AUTORA РО PRODUKTIVNOSTI • -~ а А А А )( -· -....._..: A l А ~а._ х • х х)( Zastita. prirode u •.и JJcm.ografsktz pu.Ыika. ij• "~~ :п Fi toekol.ogijo. u.u..t Fitoge~o.Jijo. Q.Ш1.Ш1 BioЬiЬlwgra.fijo. ААААА Ukupno. Ьibliogro.fijo. ~- --~ .--_ ~- - ............... -- -~ - - - ............... 0.20 0.40 0 .60 0.80 1.00 1.20 1.40 1.60 1.80 2:00 2.20 2.40 2.60 log х - logaritam broja radova u zoni 2.80 3.00 Sliko br. 17 TABELA BR.20 BROJ AUTORA РО OBLASTIMA ==================================================================================================== Srupa Broj autora Broj visokoproduktivnih autora =================================================~=-================================================= 393 21,14 •--------------------•------------------!------------------!-------------------------!------------- ! I + II 82 6 •--------------------•------------------!------------------!-------------------------!-------------! I + Ш 25 2 Џ2 •--------------------!------------------•------------------!-------------------------!-------------! I + IV 5 •--------------------!------------------!------------------!-------------------------!-------------! I + II+III 61 25 •--------------------•------------------!------------------!-------------------------!-------------! 1 + II + IV 28 5 •--------------------•------------------!------------------!-------------------------!-------------! 1 + Ш + 1V 18 8,86 •--------------------•------------------•------------------'-------------------------•-------------' . . . 1 + 11 t 111 t 1V ! 41 28 •--------------------'------------------!------------------!-------------------------!-------------! II 584 8 !--------------------•------------------!------------------!-------------------------!-------------! 11 + III 146 23 , ____________________ , __________________ , __________________ , _________________________ , _____________ , . . II + IV 18 '-------------------- '------------------•------------------•-------------------------•-------------' . . . . II + III + IV 24 11 '-------------------- •------------------•------------------•------------------------- '------------- ' ш 381 5 4, 31 '--------------------'------------------'------------------•-------------------------'-------------' .. . . . . Ш + 1V 11 8,86 •--------------------•------------------•------------------•-------------------------•-------------' . . IV 66 !====================!==================!================== !========================= !=============! U k u р n о 1859 188 116 ш !====================!==================!=================!=========================!=============! 637 67 '--------------------•------------------•------------------•-------------------------•------------- ' . . . . 11 987 187 1--------------------•------------------•------------------•-------------------------•-------------' . . . . ш 699 96 •-------------------- •------------------•------------------'------------------------- '-------------' . . . . . . IV 187 47 ==================================================================================================== l е g е n d а: 1 11 Ш­ IV za~tita prirode fitoekologija fitogeografija biobiЬliografija TABELA BR.21 PREKLAPANJE AUTORA РО OBLASTI"A =================--================================================================================== Broj grupa Broj autora Broj visokoproduktivnih autora s ==================================================================================================== 1429 7Ь 1Ы 13 11,28 , ____________________ , __________________ , ________________ __ , _________________________ , _____________ , . . 2 279 33 28,45 , ____________________ , __________________ , __________________ , _________________________ , _____________ , • • • • • о 3 115 ь, 19 42 36,21 , ____________________ , __________________ , __________________ , _________________________ , _____________ , . . . . 4 41 2,21 28 24,14 !====================!==================!==================!=========================!=============! Z Ь i r 1859 116 181 =====================~================================:::;::::::::::::============================== TABELA BR.22 AUTORI SA PETNAEST 1 VISE OBJAVLJENIH RADOVA ========================================================================================================~=== А u t о r ! Ukupno radova 1 ! 1 grupa ! 11 grupa ! 111 grupa IV grupa ! !===============================!================!========== '==========!==========!=============!===========! ! FUKAREK PAVLE 165 27 57 56 25 '-------------------------------!----------------'----------!----------!----------!-------------!-----------! ! JANKOVIC i'IILORAD "· 157 ЏВ 17 116 18 14 !-------------------------------!----------------'----------!----------!----------!-------------!-----------! ! i'IШC VOJISLAV Џ2 11 97 ,_______________________________ , ________________ , __________ , __________ , __________ , _____________ , ___________ , • • • о • • • ! BAJIC ШOVAN 184 Џ5 51 51 !-------------------------------!----------------!----------!----------!----------!-------------!-----------! ! JOVANOVIC BRANISLAV 1 8З 1,2З 3 76 22 2 , _______________________________ , ________________ , __________ , __________ , __________ , _____________ , ___________ , • • • о • • ! TRINAJSТIC IVO 95 Џ4 45 46 з !-------------------------------!----------------!----------!----------!----------!-------------!-----------! 86 2 54 27 з , _______________________________ , _____ ___________ , __________ , __________ , __________ , _____________ , ___________ , . . . . ! HORVAT IYO 88 5 55 13 7 , _______________________________ , ________________ , __________ , __________ , __________ , _____________ , ______ _____ , . . . . . . . . ! KOYAC EYIC JOSIP 74 4 58 4 8 , _______________________________ , ________________ , __________ , __________ , __________ , _____________ , ___________ , . . . . . . . 69 2 46 21 , _______________________________ , _______________ , ______ ____ , __________ , __________ , _____________ , _________ , . . . . ! ШEVSKI KIRIL 68 2 16 58 , _______________________________ , _______ __ _______ , __________ , __________ , __________ , _____________ , ___________ , . . ! IIRABER i'IAKS 66 IЏ9 7 51 5 3 '-------------------------------•---------------- '---- ----'----------•----------•-------------•----------- ' . . . ! OBRADOVIC i'IELANIJA 62 12 58 , _______________________________ , ________________ , __________ , __________ , __________ , _____________ , ___________ , . . . . . . . . ! ADA"OVIC LUJO 58 21 35 2 , _______________________________ , ____________ ____ , _________ , __________ , __________ , _____________ , ___________ , . . . . . . . 1 i'IAYER ERNEST 57 54 2 , _______________________________ , ________________ , __________ , __________ , __________ , _____________ , ___________ , . . . . ! DINIC ANKA 56 55 , _______________________________ , ________________ , ____ ______ , __________ , __________ , _____________ , ______ _____ , • о • • • • ! HORVATIC STJEPAN 56 2 25 25 4 , _______________________________ , ________________ , ___ ______ , __________ , __________ , _____________ , ___________ , . . . . . ! lliJANIC LJUDEYIT 56 36 15 4 , _______________________________ , ________________ , _________ , __________ , __________ , _____________ , ___________ , . . . . . ! i'IALY KARL 55 2 51 2 !-------------------------------!---------------!----------!----------!----------!-------------!----------- ' ! STEFANOYIC YITOI'IIR 53 3 38 18 2 , ______ _________________________ , _______________ , __________ , __________ , __________ , _____________ , ___________ , . . . . . ! COLIC DUSAN 58 28 18 4 !-------------------------------!----------------!----------!----------!---------- !-------------!----------- ' ! RITTER-STUDNICKA HILDA 47 4 21 22 , _______________________________ , ________________ , __________ , __________ , __________ , _____________ , ___________ , . . . . . . ! KOJIC i'IOШLO 46 41 2 4 , _______________________________ , ________________ , __________ , __________ , __________ , _____________ , ___________ , . . . . . . str. 1 ====================================================================================================~======== А u t о r ! Ukupno radova ! I grupa ! ll grupa ! III grupa IV grupa ! !===============================!================!==========!========== !==========!=============!===========! ! PAVLETIC ZLATKO 4Ь 4 38 9 3 !-------------------------------!----------------!----------!----------!----------!-------------!-----------! ! HIRC DRAGUTIN 45 5 39 1-------------------------------1----------------1----------•----------1----------1-------------1-----------1 . . . . . . . ! VRABER TONE 45 4 ь 38 5 !-------------------------------!----------------!----------!----------!----------!-------------!-----------! ! KOSANIN NEDELJKO 43 1,52 12 2Ь 4 1-------------------------------•----------------1----------1----------1----------1-------------1-----------1 . . . . . . . 1 RAUS DJURO 43 18 23 9 !-------------------------------!----------------!----------!----------!----------!-------------!-----------! ! TATIC BUDISLAV 43 21 18 3 !-------------------------------!----------------!----------!----------!----------!-------------!----------- !· ! VUKICEVIC EKILIJA 43 3 36 4 !-------------------------------!----------------!----------!----------!----------!-------------!-----------! ! PANTIC NIKOLA 42 41 !-------------------------------!----------------!----------!----------!----------!-------------!-----------! ! KUSAN FRAN 48 ь 6 2Ь 2 !-------------------------------!----------------!----------!----------!----------!-------------!-----------! ! PULEVIC VUKIC 36 8,43 3 21 11 1-------------------------------~----------------~----------1----------1----------1-------------1-----------1 . . . . . . . . ! CERNJAVSKI PAVLE 35 2 18 23 '-------------------------------1---------------- • ---------- ~ ---------- 1----------1-------------1----------- · . . . . . . . ! БA2I-BASKOVA VALENTINA 34 23 11 •-------------------------------~---------------- •----------•----------1----------1-------------•----------- • . . . . . . 1 BLECIC VILOTIJE 33 3 21 9 1-------------------------------1---------------- ~ ---------- ~ ----------•----------•-------------•----------- · . . . . . . . ! БRACANIN KI HOVIL 33 33 , _______________________________ , ________________ , _____ _____ , __________ , __________ , _____________ , ___________ , . . . . . ! JOVANOVIC-DUNJIC RAJNA 2 29 2 1-------------------------------1---------------- '----------'----------'----------1-------------•-----------' . . . . . . . ! KARTINCIC ANDREJ 33 2 12 19 •-------------------------------1----------------•---------- '----------•----------1-------------•-----------' . . . . . . . . ! RANDJELOVIC NOVICA 33 9 23 1-------------------------------•----------------~---------- ~ ----------1----------1-------------•----------- ' . . . . . ! ВЕСК БUNTHER 33 2 31 1-------------------------------1----------------1---------- '----------•----------•-------------1----------- ' . . . . . . . ! SLAVNIC 2IVKO 32 8,38 14 18 !-------------------------------1----------------!----------~----------!----·-----'-------------!-----------! ! SEGULJA NEDELJKA 38 19 9 '-------------------------------•---------------- '----------•----------•----------•-------------1-----------' . . . . . . ! BUNUSEVAC ТОКА 29 9 17 3 1-------------------------------1----------------•---------- '----------1----------'-------------1-----------' . . . . . . . ! DIKLIC NIKOLA 29 8,35 7 22 •-------------------------------•----------------•----------•----------1----------•-------------1-----------1 . . . . . . . ! KARKOVIC-БOSPODARIC LJERKA 29 17 11 •-------------------------------1---------------- ~ ---------- 1----------1----------•-------------•-----------· . . . . ! NIKOLOVSKI TRAJKO 29 4 28 5 •-------------------------------•----------------•----------•----------•----------1-------------•-----------· . . . . ! ROHLENA JOZEF 29 29 !-------------------------------!----------------! ----------!----------!----------!-------------!-----------· ! NIKOLIC VOJISLAV 28 4 24 !-------------------------------!----------------!----------!----------!----------!-------------!-----------• ! ВО2А PAL 27 2 25 !-------------------------------1----------------!----------!----------!----------!-------------!-----------1 str. 2 ============================================================================================================= А u t о r ! Ukupno radova ! I grupa ! 11 grupa ! III grupa IV grupa ! !===============================!================!========== !==========!==========!=============!===========! ! 6RUPCE LJUPCE 1 27 1 fЏ2 1 1 25 1 1 1-------------------------------!----------------!----------!----------!----------!-------------!-----------! 27 8,З2 з в 16 !-------------------------------!----------------!----------!----------!----------!-------------!• ----------! ! PISKERNIK IIILAN 26 81З1 21 5 '-------------------------------!----------------!----------!----------!----------!-------------!-----------! ! PARABUCSKI STANIJA 25 8 ,З8 2 12 11 '-------------------------------1----------------!----------!----------!----------!-------------!-----------! ! ~AFAR JOSIP 25 з 19 2 1-------------------------------1----------------!----------!----------!----------!-------------!-----------! ! ZUPANШ IШЈА 25 8,З8 8 14 з 1-------------------------------!----------------!----------!----------!----------!-------------!-----------! 1 CANAK IШAN 24 8,29 18 6 1-------------------------------!----------------!----------!----------!----------!-------------!-----------! ! 61BOV ALEKSANDAR 24 8,29 18 13 1-------------------------------!----------------!----------!----------!----------!-------------!-----------! ! РАNШ JOSIF 24 8,29 22 1-------------------------------~----------------!----------!----------!----------!-------------!-----------! ! PAVLEТIC 11 NKA 24 8,29 5 18 1-------------------------------~---------------- !---------- !----------!----------!-------------!-----------! ! POPOVIC RANKA 24 8,29 24 !-------------------------------!----------------!----------!----------!----------!-------------!----------- ! ! PUNCER IVO 24 8,29 6 17 1-------------------------------!----------------!----------!----------!----------!-------------!-----------! ! VUKOTINOYIC LJUDEYIT 24 8,29 22 1-------------------------------~---------------- ~ ---------- 1 ---------- 1----------1-------------1-----------· . . . . . ! BERTOYIC STJEPAN 23 8,28 7 12 4 1-------------------------------1----------------'----------'----------1----------'-------------'-----------1 . . . . . . ! IIATONICKIN IYO 23 8,28 2 21 •-------------------------------1----------------1----------•----------1----------•-------------•-----------1 . . ! IIATYШYA ЈАНА 2З 3,28 12 11 1-------------------------------1----------------'---------- ~ ---------- • ----------•-------------•-----------1 . . . . . . . 1 PAVLOVIC STAIIENKO 2З 3,28 22 1-------------------------------1----------------1----------'----------•----------1-------------•-----------1 . . ! STRБAR VINKO 2З 8,28 7 15 1 -------------------------------~----------------•----------1----------1----------•-------------'-----------1 . . . ' . ! TUCAKOY JOVAN 2З 'џв в 6 6 3 1-------------------------------1----------------• ----------~----------•----------•-------------1-----------1 . . . ! ВЈЕLШ 2ELJKA 22 8,26 6 16 1-------------------------------•----------------'----------1----------1----------•-------------'-----------1 . . . . . ' . . ! DOIIAC RADOVAN 22 8,26 6 15 1-------------------------------•----------------'----------1----------1----------•-------------•-----------1 . . . . . . . . ! LOYRIC ANDRIJA 2ELIIIIR 22 8,26 2 7 13 1-------------------------------1----------------~----------1----------'----------•-------------•-----------1 ! PETKOV~EK YIKTOR 22 8,26 6 18 5 1-------------------------------1----------------• ----------~----------~---------- '------------- ' -----------1 . . . ! STJEPANOVIC-VESELICIC LEPOSAYA! 22 8,26 22 1-------------------------------•----------------•----------•----------•----------•-------------•-----------1 . . . . . . . ! ~6AR IVAN 22 8,26 2 14 4 2 1 -------------------------------1---------------- ~ ---------- 1----------•----------1-------------1-----------1 . . . . . ! TUCOVIC ALEKSANDAR 22 8,26 13 7 1-------------------------------1----------------1 ---------- ~ ---------- ~----------1-------------'-----------1 . . ! ANIC IIILAN 21 8125 2 11 5 3 !-------------------------------!----------------!----------!----------!----------!-------------! -----------! str. З ==============================================================~============================================== А u t о r ! Ukupno radova 1 I grupa ! II grupa ! III grupa IV grupa 1 '=============================== ================!========== ! ===~====== ! :::::::::: 1 ::::::::::::: ! ::::::::::: 1 1 BQ50JEVIC RADOJE 21 8125 17 4 •-------------------------------1----------------1----------•----------1----------1-------------1-----------1 . . . . . . . 21 21 1-------------------------------1----------------•----------•----------1----------1-------------1-----------1 . . . . . . ШКОV SLAYCO 21 13 8 !-------------------------------!----------------!----------!----------!----------!-------------!-----------! ! HULINA NADA 21 !-------------------------------!----------------!----------!----------!----------•-------------•-----------1 ! I!ARINCEK LОШ 21 19 1 ------------------------------- ~---------------- 1 ---------- 1 ---------- 1 ---------- 1 ------------- •----------- 1 . . ! BEDAlOV MARIJA 28 2 17 !-------------------------------!----------------!---------- '----------1---------- •-------------•----------- ! ! BOR!SAVLJEVIC LJUBINKA 21 ' ------------------------------- ~----------------'---------- • ----------•---------- 1------------- • -----------' . . . . . . ! BUDAK VERA 28 19 '-------------------------------•----------------•----------•----------•----------1-------------•-----------' . . . ! СОRОШ I'!ILICA 28 ~Џ4 28 •-------------------------------•----------------•----------•----------•----------1-------------•-----------' ! СUШ RA!IOSLAV 2е 12 4 4 •------------------------------- '----------------'----------1----------•----------1-------------•-----------1 . . . ! DANOV ЈАКОУ 28 18 2 ' ------------------------------- ~--------------- - • ---------- 1 ---------- ' ---------- 1------------- •----------- ' • • • • • • о ! DRENKOYSKI RADE 9 •-------------------------------•----------------•----------•---------•----------1-------------•-----------' . . . . . ! F!AtA FRANJO 28 21 ' ------------------------------- ~----------------•----------'---------- 1---------- 1 ------------- •----------- ' . R:Z~YSKI RA~QSLAV 16 4 •-------------------------------1----------------1----------•----------•----------1-------------•----------- • о • • о • • • ! BUTORAC BRANISLAVA !9 8,23 4 15 1-------------------------------1----------------•----------•----------1----------1-------------1-----------1 • • • • о • ! JGYIC NIKOLA 19 18 '-------------------------------1----------------1----------1----------•----------1-------------•-----------1 о • • • • о • о ! REXHEPI FERAT 19 14 1 ------------------------------- 1 ----------------1 ---------- ~ ---------- ~ ---------- • ------------- 1 -----------' • • • • • 1 • 1 STEVANOVIC VLADI"IR 19 2 11 '-------------------------------1----------------•----------1----------•----------•-------------•-----------· . . . . . . 1 SERLELJ ALOJZ 18 17 •-------------------------------1----------------•----------•---------- '----------1-------------•-----------' . . . . . ! TOPIC JASENКA !В 13 !-------------------------------!----------------!----------!----------!----------!-------------!----------- ! 1 BALDACCI ANTONIO 17 2 13 2 1-------------------------------1----------------1----------1---------- •----------•-------------•-----------1 • • о • • ! ?RPIC BRANШR 17 в в !-------------------------------!----------------!----------!----------!----------!-------------!-----------! ! RESULA-BEVILAQUA LJERKA 17 4 12 1-------------------------------•----------------1----------'----------1----------1-------------•-----------1 • о • • • 1 STEPANQYIC KOVINKA 17 16 !-------------------------------!----------------!----------!----------!----------!-------------•----------- ' ! STEVANDYIC BRANKA 2 '-------------------------------!----------------!----------!----------!----------!-------------!-----------1 ! BROZ VERA 16 8-19 18 4 2 !-------------------------------!----------------!----------!----------!----------!-------------•-----------' ! JURI~IC 2IVOJIN 16 !i,\9 12 з !-------------------------------!----------------!----------!----------!----------!-------------!-----------! ! KOLIC BRANiSLAV 16 16 '-------------------------------•----------------•----------1----------•----------1------------- •----------- ' . . . . . . str. 4 ============================================================================================================= А u t о r 1 Ukupno radova 1 1 grupa ! 11 gr~pa I!I qrupa 1\' qrupa ! ! =============================== 1 =============::: 1 :::::::::: ! =======~== ! =========: 1 ::::::::::::: 1 ::::::::::: ! ! ШEYSKI LJUBE 16 ЈЏ9 13 •-------------------------------•----------------1----------•----------•----------•-------------1----------- · . . . . . . . 1 R2EHAK YIKTOR 16 !5 '-------------------------------•----------------'---------- •----------•----------•-------------•----------- ' . . . . . . . ! BR1NAR IHRAN 15 г,tв 2 13 ! -------------------------------•------- --------- !---------- • ---------- ! ---------- ~ -------------!----------- ! ! DEШNC LEO 15 fl,18 15 •-------------------------------•----------------•----------•----------•----------•-------------•----------- ' . . . 1 FORr.ANEK EDU~RD 15 8 1 iS IS • ------------------------------- '---------------- 1 ---------- • ---------- ~ ---------- • ------------- 1 ----------- 1 . . . 1 SRШ РЕТАR !5 11 2 1 ------------------------------- ~ ---------------- • ---------- 1 ---------- 1 ---------- 1 -------------'----------- 1 о ~ о о • о • • ! JOYANOYIC YIDAK 15 в 7 '-------------------------------•----------------1----------1----------1---------- ' -------------1-----------' . . . . . ! КАШ DANILO IS iЏВ 15 1-------------------------------•---------------- '---------- '----------•---------- '-------------•-----------1 . . . . . Ј KOR!CA 806DAN 15 4 ! ------------------------------- ~ ---------------- ! ---------- ' ---------- ' ---------- !------------- ! ----------- ' ! "JRCEVSKI SErULA !S 15 1------------------------------- ' ---------------- •----------1----------1----------1-------------1-----------' . . . . 1 РОРШОLА NШЈ IS 8,18 6 8 •-------------------------------·----------------•----------1----------1----------1-------------1-----------' . . . ! STANrOYIC SINISA IS 4 1 1 1 ------------------------------- 1 ---------------- ~ ---------- ' ---------- • ---------- 1 ------------- ' ----------- ' . . ! VAJDA ZLATKO 15 7 7 ' ------------------------------- 1 ----------------~----------•----------1----------•-------------•-----------' . . . . . ! VUCKOVIC "IHAILO IS 8,18 13 !=============================::1::::::::::::::::1::::::::::!=========='==========!=============!===========! 119 autora 4186 321 2186 1519 168 ======================::==================================================================================== str. S PRODUKTIVNOST CASO PISA I BRADFORDOV ZAKON Prema asnovnaj tipala§kaj padeli naufne puЬlikacije obuhvataju serijske puЬlikacije (primarne, sekundarne i tercijerne! 1 monografska izdanja (studije 1 ud!benike, prirufnike i sl.l 1 standarde 1 patente i sl. i palupuЬlikacije (magis- tarske i daktarske disertacije 1 referate sa skupova 1 izve~taje i sl.l. Najva!nijim kanalom u farmalnom prenolenju infarmacija smatraju se tasopisi. Casapisi su perioditne puЫikacije koje izlaze redavna u adredjenim vremenskim intervalima u istom slogu i koji objavljuju clanke i drugu materiju naucnag 1 struёnog ili dru~tveno-palitickog sadr!aja ili beletristiku. Nautni ёasopisi sadr±e tekuce informacije i opisuju najnavija dostignuca nauke i tehnike. Nautni casopisi su nastali pre vile od trista godina (1665.1 1 а osпovna svrha im је bila da danose izveltaje о razvoju svih disciplina nauke, k~ji!evnasti i umetnosti i daju prikaze kпjiga, koje su tada bile glavnih nosioci informacija. Vremenom su se fuпkcije tasopisa menjale, tako da ih danas mozemo sistematizovati na sledeti natin: - prenosnici informacija - arhivski zapis naucnog rada kontrolar kvaliteta naufnih radova preko sistema recenzlJa - drustvena institucija koja omogucuje odredjivanje prioriteta autorstva. U sistemu komunikacije u nauci preko fasopisa kao prenosnika informacija okosnicu ёini ёlanak, а polozaj Ьitnog elementa sistema zauzima stvaralac infor- macije, odnosno autor. Preko nautnog tlanka autar kroz ёasopis komunicira sa drugim nautnim radnicima, koji su u ovom slufaju korisnici informacija. Izmedju grupe autora kao izvora informacija i grupe kori sni ka informacija u sistemu pos- toji veliko preklapanje 1 jer ani koji pisu za neki fasopis ga istovremeno i fitaju, а trebalo bi da va±i i obrnuto. Proucavanjem fasopisa koji donose najveti deo informacija iz neke nautne oЫasti moze se dosta toga saznati о stepenu razvoja date oЫasti. Jedna od bitnih karakteristika "zrelosti" neke naufne oЬlasti је pojava specijalizovanih tasopisa. Poznato је da se tlanci ро fasopisima rasipaju ро Bradfordofom zakonu, о femu је vet bilo govora u poglavlju posvetenom ЫЫiometriji. Iz ovog zako~a proizilazi da је moguce 1zdvojiti kljucne ёasopise za odredjene nautne aЫasti 1 koji predstav- ljaju glavпe komunikacione kanale za tu oЫast i za pasmatranu populaciju naufnika. lzdvajanjem кljuёпih tasapisa mogufe је uticati na njihovu liru zastupljenost u ЫЫiotekama, dati te~inu zahtevima za finansiranje njihovog redovnog izla!eпja ili zahtevima za njihovo ukljuёivanje u sekundarne izvore informacija za datu oЬlast 1 ukoliko ni su vec ukljuteni. То su bili i ciljevi utvrdjivanja najproduk- tivniji, tasopisa prema BiЬliografiji о ekologiji, rasprostranjenju i zastiti flore i vegetacije u ju!noslovenskim zemljama 1759-1988. Metodologija istraiivanja praduktivnost fasopisa prema EiЬliografiji pri- menjena је na isti nafin kao i kod istralivanja produktivnasti autora. Empirijski dobijena raspodela casopisa, prema broju flanaka iz BiЫiografije koji su u njima objavljeni, uporedjena је sa raspodelom prema utestanasti i prema rangu па osпovu biЬliometrijskih zakana raspodele, i odredjeni su parametri raspddele, koJi uka- zuju па strukturu nauke. s t r. ?9 BiЫiografija sadr~i ukupno 5.863 flanaka, koji su objavljeni u 556 taso- pisa. Clanci u casopisima fine 88,44% od ukupnog broja radova obuhvaceni BiЫio­ grafijom. Broj fasopisa u kojima su dati flanci objavljivani Ьiо је razlifit u razlifitim vremenski~ periodima. U periodu do Prvog svetskog rata radovi su objav- ljivani u 181 fasopisu, u periodu izmedju dva svetska rata u 100 fasopisa, а posle Drugog svetskog rata u 318 casopisa. Od ukupnog broja tasopisa 130 ili 23,38% је bilo inostranih 1 а ostali su izlazili na podrutju juznoslovenskih zemalja . Razmotricemo produktivnost casopisa u okviru svakog tematskog dela BiЫiografije, kao i u BiЫiografiji u celini. Z a~t i tLE_r i r ode U delu BiЬliografije koji se odnosi na za~titu prirode registrovano је 187 casopisa sa 912 tlanaka. Prosetno svaki fasopis iz ove grupe nosi 4,88 tlanaka. U periodu do 1918. objavljeno је 14 tlanaka u 9 fasopisa 1 ц periodu izmedju dva svetska rata 86 tlanaka u 23 tasopisa i u periodu posle Dгugog svetsko9 rata 812 tlanka u 152 fasopisa. Ako posmat~amo odnos broja tlanaka prema broju tasopisa kao merilo rasejavanja flanaka ро fasopisima, vidimo da је izrafen porast od 1,56 flanaka ро tasopisu u prvom periodu, preko 3,74 u drugom 1 do 5}34 flanaka ро fasopisu u tretem periodu. Na tabeli broj 23 dat је pregled fasopisa ро produktivnosti u oЬlasti zastite prirode. Primenjujuci Egghe-ov algoritam za proveru uklapanja datih poda- taka u raspodelu ро zonama prema Bradfordovom, odnosno Leimkuhlerovom zakonu 1 podelili smo tasopise u ovoj ЬiЫiografiji prema prouktivnosti па pet zona, р = 5 . Maksimalna produktivnost nekog fasopisa је у . = 122, ukupna broj tasopisa Т = 187 1 ukupan broj flanaka А= 912. Iz ovih podataka sledi da је k = (1 1 781x122)i /~, k = 2,93 i Ьrој fasopisa u jezgru ra = T(k - lt/kP-1, r a = 1,68 = 2. Na sledetoj tabeli је prikazan broj tasopisa i tlanaka ро zonama i izra- tunata vrednost parametra k ро zonama . zona broj fasopisa br·oj tl anaka k k(izr . J k- k(izr.) I r·a = 1168 = 2 211 I I r ok = 4,92 = 0::: .Ј 2!114 2,93 2,51!1 - 0,43 I I I rok2 = 14,42 = 14 195 2,93 2,81ђ @ 1 13 !V r· a k3 = 42,26 = 42 155 2,93 з,~@ ~,07 v rok4 = 123,82 = 124 147 2,93 2,95 0,1!12 Iz tabele se vidi da је odstupanje parametra k ро zonama dosta malo, tako da mo!emo zakljutiti da se raspodela flanaka ро tasopisima prema produktiv- пosti pona~a ро Bradfordovom, odnosno Leimkuhlerovom zakonu. str. 80 TABELA BR.23 PREBLED CASOPISA РО PRODUKTIYNOSTI-ZASTITA PRIRODE ========================================================================================================== Broj !tasopisa Broj radova KuJulativni broj tasopisa u zoni lr) Ku1ulativni S tasopisa u zoni Ku1ulativni broj radova u zoni IR!r) Ku1ulativni S radova u zoni !==========!===========!=======================!================= !=====================!=================! 122 0,53 122 13,38 , __________ , ___________ , _______________________ , _________________ , _____________________ , _________________ , о • • • 89 2 1,87 211 23,14 , __________ , ___________ , _______________________ , _________________ , _____________________ , _________________ , • • о • • 3 271 29,71 , __________ , ___________ , _______________________ , _________________ , _____________________ , _________________ , . . . . . . . 47 4 2,14 318 34,87 , __________ , ___________ , _______________________ , _________________ , _____________________ , _________________ , • • о • 9 5 2,67 357 39,14 , __________ , ___________ , _______________________ , _________________ , _____ ________________ , _________________ , . . . . . 3 29 8 4,28 444 48,68 , __________ , ___________ , _______________________ , _________________ , _____________________ , _________________ , . . . . . . . 22 9 4,81 466 51,18 , __________ , ___________ , _______________________ , _________________ , _____ ________________ , _________________ , . . . . . . 21 5,35 487 53,48 , __________ , ___________ , _____________________ __ , _________________ , _____________________ , _________________ , . . . . 17 11 5,88 584 55,26 '----------'-----------'-----------------------•-----------------•---------------------'-----------------· . . 15 12 519 56,91 !----------!-----------!-----------------------!-----------------!---------------------!----------------- ' 13 13 6,95 532 58,33 , __________ , ___________ , _______________________ , _________________ , _____________________ , _________________ , . . . . 12 14 7,49 544 59,65 !----------!-----------!-----------------------!-----------------!---------------------!-----------------' 3 11 17 577 63,27 !----------!-----------!-----------------------!-----------------!---------------------'-----------------' 2 18 19 10,16 597 65,46 !----------!-----------!-----------------------!-----------------!---------------------!-----------------! 7 28 10,78 684 66,23 !----------!-----------!-----------------------!-----------------!---------------------!--: ______________ , 8 6 28 14,97 652 71, 49 !----------!-----------!-----------------------!-----------------!---------------------!-----------------' 7 5 35 687 75,33 !----------!-----------!-----------------------!-----------------!---------------------!-----------------' 7 4 42 22, 46 115 78, 48 !----------!-----------!-----------------------!-----------------!---------------------!-----------------' 8 3 58 26,74 739 81,83 !----------!-----------!-----------------------!-----------------!--------------------- '-----------------• 36 2 86 45,99 811 88,93 !----------!-----------!-----------------------!-----------------!---------------------!-----------------' 187 912 !----------!-----------!-----------------------!----------------- !---------------------!-----------------' Na slici broj 18 је dat graficki prikaz raspodele casopisa ро produktiv- nosti ро rangovima, na dobijenoj krivoj se moze uotiti zona najproduktivnijih casopisa. Na slic1 broj 19 Је data raspodela casopisa ро produktivnosti ро ucesta- nosti, p~lkazana na logarltaQskom кoorcinatnom sistem~. Dob1jena funkcija i~a oЬlik prave, s tim da је odstupanje od otekivanih vrednasti veoma veliko u delu kaji prikazuje visokoproduktivne casapise. Para~etar raspodele ~ odgovara gradi- jentu , odnosno koeficijentц smera ove funckije i jednak је tangensu ugla koji prava zaklapa sa х osom, sto u ovom slucaju iznasi 0,53. Qva vrednost parametra ~ ukazuje na to da raspariela fasopisa ро produk- tivnostl pripaca tipu negausovski~ cipfovsk1h raspodela 1 ali odstupa od Bradfor- dovog zakon za koji otekivana vrecnost parametra ~ iznosi 1. Vrednost para•e:~a koja је u ovom slucaju manJa а~ uobitajene, ukazuje ~а p~oporcionalno veti udeo visokoproduktiv~ih tasopisa, u odnosu na ukupan broj casopisa u kojima se ро av- ljuju clanci sa datom tematikom. Ovakav rezultat se moze atekivati u situaci ; kada mreta komunikacianih kanala predstavljena tasopisima nije razvijena . Fitoekolagija U delu BiЫiografije kaji se odnosi па fitoekologiju registrovano Је 276 fasopisa sa 2.572 flan~a. Prosefno svaki tasapis iz ove grupe nosi 9,32 tlanaka. U periadu do 1918. abjavljenc је 89 tlanaka u 45 tasopisa, u per1odu izmedju dva svetska rata 120 clanaka u 41 casopisu i pasle Drugag svetskog rata 2.363 clanaka u 203 casop1sa. Ako posmatramo odnos broja tlanaka prema ь~ојu tascpisa kao merilo rasejavanja clanaka ра tasopisima, vidimo da је u prvom periodu taj ~dnos 1,98, u drugom 2,93, а u trefem 11,64 clanaka ра fasopisu. Na tabeli broj 24 dat је pre~led tasopisa ро procuktivnosti u aЫasti fitoekologije. ?rimenjujufi ~ggne-ov algarita• za proveru uklapanja datih poGa- taka ~ raspodeiu ро zcnama prema Bradfordava~, adnasno Le1mkuhlerovo~ zakonu, padelili sma fasapise u ovoj biЬliagrafiji prema pro~uktivnosti na sedam zona, р = 7. Maks•malna produkt1vnosti nekog tasopisa је Ym = 191, ukupan broj tasopisa Т = 276 1 ukupan Ьrој clanaka А - 2572. Iz ovih podataka sledi da је k = (1 1 781 Х 191) 1 / 7 1 k = 2 1 30 i broj Casapisa u jezgru r a= T(k- l)kP- 1 1 r а = 1, 06 = 1. Na sledefoj tabeli је pr~kazan Ьrој ёasopisa izratur.ata vrednast para~etra k рс :cna~a. с:апаkа ро zonama str. 81 RASPODELA CASOPISA РО PRODUКТIVNOSTI 900.00 800.00 ~ 700.00 о 'О о \... 600.00 ·о \... .D 'ё 500.00 > :;:; о :; Е 400.оо ~ ~ 1 300.00 ,...... \... .......... а:: о 111 'Q. о 111 о (.) ·о \... .D ,...... х .......... с 01 2. 200.00 100.00 0.00 1.90 1.75 1.60 1.45 1.30 1.15 1.00 0.85 0.70 0.55 0.40 0.25 0.10 - 0.05 -0.20 -0.35 -0.50 0.00 zastita prirode ... ро rangovima 0 .20 0.40 0.60 0.80 1.00 1.20 1.40 log r - rong cosopiso ро ucestalosti 6 6 6 6 0.20 0.40 \ Sliko br. 19 •. TABELA BR.24 PREGLED CASOPISA РО PRODUKTIVNOSTI· FITOEKOLOGIJA =====================--==================================================================================== Broj !tasopisa Broj radova Kuaulativni broj tasopisa u zoni lrl Ku1ulativni S tasopisa u zoni Kuaulativni broj radova u zoni IR (r 1 Ku1ulati vni S radova u zoni !==========!==========='=======================!================= !=====================!=================! 8,36 191 7,43 •----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------• . . . . . . . 128 2 0,72 319 12,48 •----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------· . . . . . 112 3 431 16,76 , __________ , ___________ , _______________________ , _________________ , _____________________ , _________________ , . . . . . ш 4 1,45 534 28,76 •----------•-----------'-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------· . . . . . . 112 5 1,81 636 24,72 !----------!-----------!-----------------------!-----------------!---------------------!-----------------! 99 6 2,17 735 28,58 •----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------· . . . . . 73 7 2,54 888 31,42 •----------•----------- •-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------· . . . . . 7В в 2,90 878 34,14 •----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------1 . . . . . 68 9 3,26 946 36,78 '----------'-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------1 • • • • • о 65 18 3,62 1111 39,31 !----------!-----------!-----------------------!----------------- !---------------------•----------------- ! ы 11 3,99 1871 41,64 !----------!-----------!-----------------------!-----------------!---------------------•-----------------! 56 12 4,35 1127 43,82 •----------•-----------•-----------------------•-----------------•--------------------- •-----------------· . . . . . . 2 55 14 5,87 1237 48,89 •----------!-----------!-----------------------!-----------------!---------------------!-----------------! 54 15 5,43 1291 58,19 ·----------!-----------!-----------------------!-----------------!---------------------•-----------------· 49 16 5,88 1348 52,18 !----------!-----------!-----------------------!-----------------!---------------------•-----------------• 2 35 18 6,52 1418 54,82 !----------!-----------!-----------------------!-----------------!---------------------!-----------------! 33 19 6,88 1443 56,18 !----------!-----------!-----------------------!-----------------!---------------------•-----------------! 3 28 22 7,97 1527 59,37 !----------!-----------!-----------------------!-----------------!---------------------•-----------------· 26 23 8,33 1553 68,38 !----------!-----------!-----------------------!-----------------!---------------------!-----------------! 25 24 8,70 1578 61,35 !----------!-----------!-----------------------!-----------------!---------------------•-----------------· 24 25 9,86 1682 62,29 !----------•-----------!-----------------------!-----------------!---------------------!----------------- ! 2 23 27 9,78 1648 64,87 !----------!-----------!-----------------------!-----------------!--------------------- •-----------------! str. 1 ===================::::::::::========================----=================================================== Broj !tasopisa Broj radova Ku1ulativni broj tasopisa u zoni (r) Ku1ulativni S tasopisa u zoni Ku1ulativni broj radova u zoni IR(r) Ku1ulativni S radova u zoni !==========!=========== '=======================!================= !=====================!=================! 21 28 18,14 1669 04,89 !----------!-----------•-----------------------!-----------------!---------------------'-----------------! 2 2& 38 1&,87 60,45 , __________ , ___________ , _______________________ , _________________ , _____________________ , _________________ , . . . . . . 18 31 11,23 1727 67,15 , ____ ______ , ___________ , _______________________ , _________________ , _____________________ , _________________ , . . . . . . . 2 17 33 11,96 1761 68,47 •----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------' . . . . 16 34 12,32 1717 69,&9 •----------•-----------'-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------· .. . . . 3 15 37 13,41 1822 7&,84 •----------•-----------'-----------------------•----------------- •---------------------•-----------------. . .. . 3 14 48 14,49 1864 72 ,47 •----------•-----------•-----------------------•-----------------'---------------------•-----------------. . . . . . 13 41 14,86 1877 72,98 •----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------. . . . . . 3 12 15,94 1913 74,38 , __________ , ___________ , _______________________ , ______ ___________ , _____________________ , _________________ , . . . . 4 11 48 17,39 1957 76,19 '----------!-----------!-----------------------!-----------------!---------------------•-----------------! 3 11 51 18,48 1987 77,26 , __________ , ___________ , _______________________ , _________________ , _____________________ , _________________ , . . . . . . 6 9 57 28,65 2841 79,35 , __________ , ___________ , _______________________ , _________________ , _____________________ , _________________ , . . . . 6 8 63 22,83 2889 81,22 , __________ , ___________ , _______________________ , _________________ , _____________________ , _________________ , . . . . . 5 7 68 24,64 2124 82,58 , __________ , ___________ , _______________________ , _________________ , _____________________ , _________________ , . . . . . . . 9 6 77 27,98 2178 84,68 !----------!---------!-----------------------!-----------------!---------------------' ----------------- ' 13 5 91 32,61 2243 87,21 !----------!-----------!-----------------------!-----------------!--------------------- •-----------------' 19 4 189 39,49 2319 98,16 '----------!-----------•-----------------------!-----------------!---------------------•-----------------! 25 3 134 48,55 2394 !----------!-----------!-----------------------!-----------------!---------------------!-----------------! 36 2 ш 6Џ9 2460 !----------!----------- !-----------------------!-----------------!---------------------!-----------------' 116 276 188 2572 !----------!----------- !-----------------------!-----------------!---------------------!-----------------! str. 2 zona broj casopisa broj tlanaka k k(izr . > k - k (lzr.J ----------------------------------------------------------------------------- l'o = 1106 = 1 191 I I r.,k = 2,44 = 2 240 2,30 210 - 0130 Iri r.,k2 = 5161 = 6 515 2,30 3,0 0,70 IV rok3 = 12190 = 13 581 2130 21 17 - 0,13 v rok4 = 29,66 = 30 469 2,30 2,31 0 1 1Н VI r.,k e = 68,23 = 68 356 2,30 2,27 - 0,03 VII rok6 = 156192 = 157 220 2,30 2131 0101 1z prethodne tabele se vidi da је odstupanje parametra k ро zonama malo, tako da motemo zakljuciti da se raspodela clanaka ро tasopisima prema produktivnosti pona~a ро Bradfordovom, odnosno Limkuhlerovom zakonu. Na slici jroj 20 је dat grafitkf prikaz ~aspodele tasopisa ро produktiv- ~ost1 ро rangovima 1 na dobije~oj krivoj se jasno mofe uotiti zona najprodukti- vnijih ёasopisa. Na slici broj 21 је data raspodela casopisa ро produktivnosti prema uёestanosti 1 prikazana na logaritamsko~ koardinatnom sistemu. Dobijena fukcija ima oЫik prave 1 s tim da је odstupa1je od otekivanih vrednosti dosta veliko u delu koji prikazuje visokoproduktivne casopise. Parametar raspodele tL 1 koji odgovara gradijentu ove funkcije 1 iznosi @,49. Dva vred~ost parametra ~ ukazuje na to da raspodela casopisa ро produk- tivnosti u ovom delu BiЬliografije pripada tipu nega~sovskih cipfovih raspode~a, ali odstupa od Brac!for-dovog zakona za koji vrednost parametra ..(. treba da bude jednaka 1. Manja vгedrost ovog paragetra ukazuje na proporcionalno povetan uceo visokoproduktivnih casopisa u odnosu na ukupna broj tasopisa u kojima se javljaJ( ёlanci sa odgovarajutom tematikom, ~to је verovatno posledica nerazvijene ~reze nautnih casopisa. Fitogeografija U delu BiЫiografije koji se odnosi na fitogeografiju registrovano је 312 tasopisa sa 2. 1@7 ёlanaka. Proseёno svaki ёasopis iz ove grupe nosi 6 1 75 cla- naka. u periodu ја 1918. objavlje1o је 607 clanaka u 137 ёasopisa, u periodu izme- dju dva svetska rata 251 tlanak u 66 casopisa, а posle Drugog svetskog rata 1.249 ёlanaka u 151 ~asopisu. Ako posEatra~o odnos bnoja ёlanaka i ~~оја ёasopisa 1 vid1mo da је taj odnos 4 1 43 u prvom period~ 1 3 1 80 u drugom periodu i 8 1 27 u tretem periodu. str. 82 ' о > о 2500.00 2250.00 2000.00 " о 1750.00 .... ·е .D 1500.00 .ё > :.:; 1250.00 о "5 Е ~ 1000.00 750.00 500.00 250.00 RASPODELA ' CASOPISA РО PRODUKTIVNOSTI fitoekologija ро raпgovima 0.00 -f-т-r-r-r-т-т-r-:-г--гт-ЈГТ-r"-т-т-Ј---r--гт-r-r-r-т-Т""1ГТ-r"-т-т-r---r--г"Г"1ГТ-r"-т-т-Ј---r--г"Г"1ГТ-г-т-т-r---rl о U1 Ћ. о (/) о () "О' .... .D ......... х '-' с О> .2 0.00 0.25 0.50 0.75 2.05 1.90 ро ucestalosti 1.75 1.60 6 1.45 1.30 .. 1.15 • 1.00 0.85 0.70 0.55 0 .40 0.25 0.10 -0.05 -0.20 -0.35 -0.50 -0.65 1.00 log r 6 1.25 1.50 rang casopisa .. 1.75 6 2.00 2.25 2.50 Sliko Ьr. 20 .. .. 6 .. 6 -0.80~~-r-т-гт~~-г"гт~~-гт-,-r-т-гт~~-г-т-гт~т-,-г-т-гт-т-~-гТI-r-т-гт-гто-гт;гт-т-гr 0.00 0.12 0.24 О.Ј6 Sliko br. 21 Na tabeli broj 25 dat је pregled tasopisa ро produktivnosti u oЬlasti fitogeografije. Primenjujuti Egghe-ov algoritam za proveru ukl apa nja dat1h poda- taka u raspodelu ро zonama prema Bradfordovom 1 odnosno Leim~uhl erovo• zakonu, podelili smo tasopise u ovoj biЫiografiji prema produktivnosti na 9 zona 1 р = 9. Maksimalna produktivnost nekog tasopisa Ут = 145 1 ukupan broj tasopisa Т = 312, ukupan broj tlanaka А= 2.1~7. Iz ovih podataka sledi da је k = (1 1781 х 145) 1 / 9 1 k = 1,82 i broj tasopisa u jezgru ro =Т(~ - 1)kP - 1, l"o = 1,09 = 1. Na sledeёoj tabeli је prikazan broj tasopisa tunata vrednost pamaremtra k ро zona~a. zona broj tasopisa broj tlanaka k ro = 1109 = ~ 145 I I l"ok = 2101 = 2 2'Н 1184 III l"ok 2 = 3169 = 4 284 1,84 IV rok 3 = 6,79 = 7 281 1 184 v r o k4 = 12149 = 12 з~п 1184 VI l"oke = 22199 = 23 299 1184 VII l"ok• = 42130 = 42 245 1,84 VIII rok7 = 77,83 = 78 195 1184 IX rok8 = 143,21 = 143 147 1184 tlanaka ро zona•a izra- k(izr .) k - ' k(izr.} 2 01 16 " .:.. 01 16 1, 75 - 0109 1} 71 - 0, 13 1, 92 0,08 1 '83 - 0101 1,86 0102 1,83 - 0,01 Iz prethodne tabele se vidi da је odstupanje parametra k ро zonama veoma malo, tako da mozemo zakljutiti da se raspodela tlanaka ро tasopisima prema produk- tivnasti pona~a ро Bradfordovom 1 adnosno Leimkuhlerovo• zakonu. Na slici broj 22 dat је grafifki prikaz raspodele tasopisa ро produktivnosti ро rangovima. Na dobijenoj krivoj se jasno moze uotiti zona najproduktivnijih taso- pisa. Na slici Ьrој 23 Је data ras~odela tasapisa р~ prodwktivnosti prema utesta- nosti, prikazaca па logaritamskom kaordinatnom sistemu. DoЬijena funkcija ima oЬlik pRave 1 sa dost2 velik1m odstupanji~a u delu koji se odnosi na visokoproduktivne tasopise. Parametar raspodele ~ , koji odgovara gradijentu ove funkcije 1 iznosi @1 51. Ova vrednost parametra ~ ukazuje na to da raspodela tasopisa ро produk- tiv~osti u oЬlasti fitcgeografije pr1pada tipu 1egausovskih c1p~ovih raspodela, ali odstupa od uo~itajene vred~osti parametra ~ za Bradfordov zakon. Ovakva vred- nost ovog parametra ukazuje na povetano ute~te visokoproduktivnih tasopisa u odnosu na njihav ukupan broj 1 ~to је verovatno posledica nerazvijene mreze tasopisa. str. 83 TABELA BR.2S PRE6LED CASOPISA РО PRODUKTIYNOSTI -FIT06E06RAFIJA ========================================================================================================== Broj !tasopisa Broj radova Kuaulilti vni braj tilsapisil u zani lrl Kuaulativni 1 tasopisa u zoni Kuauliltivni broj radova u zoni IR!r) Kuaulativni 1 radovil u zoni ! ==========!=========== ! =======================!============~====!=====================!=================! 145 е,з2 145 6,88 '----------•-----------•-----------------------'----------------- •---------------------•-----------------· . . . . . 186 2 0,64 251 11,91 '----------•-----------•----------------------- '-----------------•---------------------•-----------------' . . . . . . 98 з г , 96 349 16,56 '----------•-----------•-----------------------•----------------- ' ---------------------•-----------------' . . . . . . . 87 4 1,28 436 •----------•-----------•----------------------- '-----------------•---------------------•-----------------' . . . . . . . 85 5 1,68 521 24,73 , __________ , ___________ , _______________________ , _________________ , _____________________ , _________________ , 58 6 1,92 579 27 ,48 '----------•-----------•-----------------------'-----------------•---------------------•----------------- ' . . . . . . . 2 54 8 2,56 687 32,61 '----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------· . . . 45 9 2,88 732 34,74 •----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•-----------------· . . . . . . . 41 11 3,21 773 36,69 •----------•-----------•-----------------------'-----------------•---------------------•-----------------• . . . . . . . 48 11 3,53 813 38,59 •----------•-----------'----------------------- '-----------------•---------------------•-----------------' . . . . . . . 36 12 3,85 849 '----------•-----------•-----------------------'-----------------•---------------------•-----------------' . . . 34 13 4,17 883 41,91 , __________ , ___________ , _______________________ , _________________ , _____________________ , _________________ , . . . . . . . 31 14 4,49 914 43,38 !----------!-----------!-----------------------!-----------------•---------------------•-----------------' 2 зи 16 5,13 974 46,23 •----------•-----------•-----------------------•-----------------'---------------------•-----------------1 . . . . 29 17 Н!83 !----------!-----------!-----------------------!----------------- !---------------------!-----------------' 28 18 5,77 !Ш 48,93 '----------•-----------•-----------------------•----------------- •---------------------•-----------------· . . .. . 27 19 1158 58,21 •----------•-----------•-----------------------•-----------------•---------------------•----------------- • . . . . 26 28 6,41 1884 51,45 •----------•----------- •----------------------- •-----------------•---------------------•-----------------• . . . . . 25 21 6,73 1189 52,63 !----------!----------- !-----------------------!-----------------!---------------------!----------------- ' 2 23 23 7,37 1155 54,81 !----------!-----------! -----------------------!-----------------!---------------------!-----------------' 4 22 27 8,65 1243 58,99 '---------- '-----------•-----------------------•----------------- ' ---------------------•----------------- ' . . . . . 21 28 1264 59,99 !----------!-----------!-----------------------!-----------------!---------------------!-----------------' str. 1 ========================================================================================================== Broj !tasopisa Broj radova Kueulativni broj tasopi sa u zoni (r 1 Kueulativni S tasopisa u zoni Kueulativni broj radova u zoni о 2000.00 1750.00 -е 1500.00 ·о L ..0 1250.00 с > :;:; .2 1000.00 :Ј Е :Ј ~ "..... L (Е' 750.00 500.00 250.00 RASPODELA CASOPISA РО PRODUKТIVNOSТI fitogeografija р о rang ovima .· 0.00 +-т-,.-,r-r-т--т--т-,......,-т---r-т-т-r-r-т---т--т-,......,гт-т--т--т-,......,-т-т--т-т-;гт--r-г-т-,......,-т-т--т-т-;rт-т--гт-rо--r-, о Џ) Ћ. о Џ) о 1) ·о L ..0 "..... х .......... с О' .2 0.00 . 0.25 0.50 SJiJ о "О о 200.00 \", ·о-15 175.00 'ё .2: 150.00 ...., .2 ~ Е 125.00 ~ .х 1 100.00 ....... \", ~ 75.00 50.00 25.00 RASPODELA CASOPISA РО PRODUКТIVNOSTI biobiЬliografija ро rangovima 0.00 ~то-r~гт-гто-то-rо-гт-гт-гто-гт-гт-гто-то-rо-гт-гто-то-гт-гт-гто-т.-гт-гт 0.00 0.20 0.4{) 0.60 0.80 1.00 1.20 1.~ 1.60 1.80 2.00 log r - rang cosopiso 1.90 1.75 ро ucestalosti 1.60 1.45 1.30 о 1.15 (/) Ћ. о 1.00 (/) о џ 0.85 ·о \", 0.70 .D 0.55 ....... х '-' 0.40 с: 01 0.25 ..Q 0.10 6 -0.05 -0.20 -0.35 -0.50 0.00 0.10 0 .20 Sliko br. 25 Ukupn a B iЫ i ografija U celokupnoj BiЬliografiji ~egistrovaпo је 556 casopisa sa 5 . 863 tlanaka. Prosecno svaki casopis nosi 10,54 clanaka. U periodu do 1918. objavljeno је 760 tlanaka u 179 tasopisa, u periodu izmedju dva svetska rata 498 tlanaka u 108 caso- ~isa i posle Drugog svetskag rata 4.605 tlanaka u 326 tasopisa. Ako posmatramo odnos broja clanaka i broja tasopisa u pojediniш periodima, vidimo da se on vre- menom povecava. U prvom periodu bilo је 4 1 25 tlanaka ро tasopisima, u drugom 4 1 61 1 а u trecem periodu taj odnos је porastaa na 14 1 13 tlanaka ро tasopisima. Na tabeli broj 27 dat је ukupan pregled tasopisa ро produktivnosti u BiЬliografiji. Primenjujuci Eggheov algoritam za proveru uklapanja datih podataka u raspodelu ро zonama prema Bradfordovom, odnosno Leimkuhlerovom zakonu, p~delili smo casopise prema produktivnosti u pet zona, р = 5. Maksimalna produktivnost nekog tasopisa Ym = 401, ukupan broj casopisa Т = 556 i ukupan broj tlanaka А= 5.863. Iz ovih podataka sledi da Је parametar k = (1 1 78 1 х 401) 1 /s, k = 3 1 72 i broj casopisa u jezgru r .. = T(k- 1)/ kP - 1, r .. = 2,13 = 2. Na sledecoj tabeli је prikazan broj casopisa i clanaka ро zonama i izracunata vrednost parametra k ро zonama. zona broj casopisa broj tlaнka k k 0.05 • • 6 .. • Е -0.10 - 0.25 -0.40 -0.55 -0.70 -0.85 -1.00 о.оо 0.15 0.30 0.45 0.60 0.75 0.90 1.05 1.20 1.35 1.50 1.65 1.60 log х - broj rodovo S1iko br. 27 0 1 49. Ova vrednost parametra ~ ukazuje na to da se radi о negausovskoj cipfovoj raspodeli, koja se рrема vredncsti pa~ametra razlikuje od Bradfordove raspode!e, za koju је otekivana vrednost parametra ~= 1. Ovako niska vrednost parametra ukazuje na znatno povetano uteste visokoproduktlvnih tasopisa u skupu svih taso- ~isa koji se javljaju u Bib!icgrafiji 1 sto mo~e b1ti pokazatelj nerazvijenog si- stema komun1kacije putem tasopisa i nepovaljnih uslova za njihovo puЬli~ova1Je. Da Ыsmo v1deli са li postoje neke razlike u raspodeli tasopisa ро pro- duktivnosti u datoj biЫiografiji u celini i u poslednjoj deceniji koju ona obuh- vata, uradJen је pregled tasopisa рс produktivnosti za period 1980-1988. Ovaj ~regled је dat na tabeli broj 28 1 а grafitki prikaz raspodele ро rangovima i ро utestanosti na slikama broj 28 i 29. DoЬijeni rezultati su potpuno u skladu sa rezultatima za BiЬliografiju u celini. Na slici broj 28 se jasno uotava jezgro najproduktivnijih tasopisa, а parametar raspodele odredjen pomotu slike broj 29 iznosi 0 1 49, sto је identitna vrednost kao za BiЬliografiju u celini. Na slic1 broJ 30 data је upor edno raspodela tasopisa ро produktivnosti prema rangovima, za pojedine delove Bibliografije i za BiЫiografiju u celini. Kriva koJa pokazuje raspodelu za BiЬliografiju u celini pretstavlja zbir svih astalih krivih , i treлd izdvajanja Jezgra najpraduktivnijih tasopisa cini jas- nije uofljivim nego sto је to slucaj kod astalih. Na slici broj 31 prikazana је raspodela tasopisa ро utestanosti pojave casopisa sa odredjenim brojea tlanaka za BiЬliografiJu u celini : za pajedi~e пјеnе delove. Na toj slici se jasno ~ocava da su prave koje predstavljaju g~a­ ficki prikaz funkcija raspodele casopisa ро produktivnosti •edjusobno iii para- lelne, ili је razlika u ~jihovog na~ibu prema х osi minimalna. Posto је parame- tar koji odredjuje tip raspodele kod raspodela za koje va~i Cipfov zakon !" ~ n <х> = ------- х1•<><- adredjen gradijentom funkcije raspodele radova ро casopisima u logaritamskom kaordinatnom sistemu, vidi se da је isti tip raspodele prisutan i u BiЬliografiji u celini i u njenim delovima. Posta BiЬlioqrafija obuhvata nautne discipline koje se medjusobno preplitu i racove naufnika koji su radili uglavnom na istom podrut- ju, takav rezultat је Ьiо otekivan. Da bismo ukazali na to koji su najproduktivniji tasopisi za oЬlasti obuhvatene ovom ЫЬ!iografijom, kcie bi specijalizovane ЫЫioteke trebalo da ~abavljaju 1 i:dvojili smo za svaku oЬlast obuhvatenu BiЬliografijom casopise koji su abjavili preko ili oko 1~ svih flana ka, а za BiЬlioqrafiju u celini tasopise koji su objavili 10 i vise radova. Na tabeli broJ 29 dat је spisak od 19 fasopisa koji su objav!jivali radove iz oЬlasti zastite priroce. Na prvom mestu nalazi se Sumarski list, fia;- stariji strut~i tasop1s na Balkanu, а па drugam specijal1zovani ~asopis za zas- titu prirode RepuЬ11fkog zavoda za zastitu prirode SrЬ1je. Ос ovih casopisa samc tri su specijaliz~vanl za zastitY sredi~e, а fak 10 su prvenstveno name~jen1 su~arstvu. То ukazuje na Ыisku ~ezu izmedju zastite flore i vegetacije i sumar- stva kod nas. str. 86 о > о -о о '- Ђ' '- .D с > :;:; .2 ::1 Е ::1 ~ • 1 "-.. '- ........ а::: о (fJ ·а. о (fJ о u ·а '- .D "-.. х ........ с О> о 1000.00 900.00 800.00 700.00 600.00 500.00 400.00 300.00 200.00 100.00 RASPODELA CASOPISA РО Za period 1980 р о rangovima ~,. PRODUKTIVNOSTI 1988 "'\ '" 0.00 4-rто-гто-гто-гт"rт"гт"гтто-гт.-гто-гто-гто-гто-гrто-гто-rто-гт,-гт.- 0.00 0.20 0.40 О.БО 0.80 1.00 1.20 1.40 1.60 1.80 2.00 log r - rong cosopiso Sliko br. 28 1.75 1.60 ро ·ucestalosti 1.45 1.30 А 1.15 1.00 А 0.85 0.70 А 0.55 А А А 0.40 А А 0.25 0.10 А А 6 64 6 А -о.о5 -0.20 -035 -0.50~тмnт~тп~~тпnтnотпотnотпотnотnотгптпптnотпптrптпптnотпотnотпотпотп~ 0.00 0. 10 0.20 0.30 0.40 0.50 0.60 0.70 0 .80 0.90 1.00 1.10 1.20 1.30 1.40 1.50 1.60 1.70 log х - broj rodovo Sliko br. 29 5500.00 5000.00 4500.00 о > о -о 4000.00 ~ . ......, о \.... 3500.00 ..о с: -~ 3000.00 .оЈ о ~ Е 2soo.oo :Ј ..::,{_ 1 2000.00 /""- \.... С[ 1500.00 1000.00 500.00 RASPODELA CASOPISA РО PRODUKTI~11VOSTI 't.!' • u Z a.s tita prirode •uv Monografske puЬLika ije u.u.g FitoekoLogija · oQ.Q..~;W FitogвovrafiJa ~ BioЬiЬl~ograf'i,ja ' Ukupna ЪibU()gтafija. _., oa~a о _..-D о....а- • ~о .010~ ~ Q s;;r-- -е- ~ ~-· ............. .... - - .r- - - . - - - - · _., - -- _ "_ . - -+ ..... --- -·- - --. -- - - _..... -а-" "' -- а . - ---- --- -.~ - -с - ..... -0.00 -f=т т 1 1 1 ј 1 11 1 1 1 1 1 1 1 ј ј ј 1 1 ј 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 ј 1 ј ј 1 ј ( 1 ј 1 ј ( 1 ' 1 ' 1 1 ј ј 1 1 0.00 0.25 0.50 0 .75 1.00 1.25 1.50 1.75 2.00 2.25 2.50 2.75 log r - rang casopisa Sliko br. ЈО • ~ · ~ 1 2.10 - 1 .8() .. 1.50 1 .2•) - о (/) Q. 0.90- о (/) о 0.61) u ·---о 0 .3') -\.... ..0 1 0 .00 --.. х .._.. -0 ""О -с ·- О' о -0.€0 -0.90 -1.20 - -1.50 l~ASI-)ODEIJA CASOPI SA РО PRODUKTJT/NOSTI t. о (:; А А 6 А * . ........ +. • ~ ZQStita p7i.rodв Monografske p·uЫika. ije oQJ;W_p Fitoekologija. • ~ ~ Fitogeof!rafija. 'UtlSJUC BioЬi.Ьl•ogтafija. u s.u Ukupna. Ьib1iogra.Jija ........ ....._ . ' ' ь • • в• ..i)a•o ' ....... А АО А А ....... ........ ........ ....... ' ........ 1 ....... ........ ........ ........ ' ........ ' ........ ........ А ........ ........ -1.!И 1 ј ј 1 ј ј 1 ј ј 1 ј 1 1 ј ј 1 ј 1 1 ј ј 1 ј 1 1 ј t 1 ј ј 1 ј ј 1 ј ј 1 ј ј 1 ј ј 1 ј ј 1 ј ј 1 ј ј 1 ј ј 1 ј 1 1 . .35 1.50 1.65 1.'80 - broj radovo 0.00 о . 15 о.:ю 0 .45 0.60 0.75 0 .90 1.05 1.20 log х 1.95 2.10 2.25 2.40 2.55 2.70 Stiko Ьг. 3 1 TABELA BR.28 PREБLED CASOPISA РО PRODUKTIYNOSTI ZA PERIOD 1981 - 1988 ========================================================================================================== Broj !tasopisa Broj radova Ku1ulativni broj tasopisa u zoni (rl Ku1ulativni 1 tasopisa u zoni Ku1ulat ivni broj radova u zoni (R(r l Ku1ul ati vni 1 radova u zoni !========== !===========!=======================!================= ' =====================!=================! 72 1,78 72 , __________ , ___________ , _______________________ , _________________ , _____________________ , _________________ , • о • о 2 49 3 2,34 ш , __________ , ___________ , _______________________ , _________________ , _____________________ , _______________ __ , . . . . ' . 44 4 3,12 21 4 22,15 , __________ , ___________ , _______________________ , _________________ , _____________________ , _________________ , • • • о • • • 41 5 3,91 255 26 ,48 , ___ _______ , ___________ , _______________________ , _________________ , _____________________ , _________________ , • • о • • • • 38 6 4,69 293 38,33 , __________ , ___________ , _______________________ , _________________ , _____________________ , _________________ , • о о • • • 3Ь 7 5,47 329 34,86 •---------- •-----------•----------------------- '----------------- '---------------------•-----------------· . . . . . . . 3 31 11 7,81 422 43,69 '---------- •-----------•----------------------- '----------------- •---------------------•-----------------' . . . . . . . 31 11 8,59 452 4Ь,79 , __________ , ___________ , _______________________ , _________________ , _____________________ , _________________ . • о • • 26 12 9,38 478 49,48 •----------•-----------•-----------------------•----------------- '---------------------•----------------- ' . . . . . . . 24 13 18,16 582 51,97 •---------- '-----------•----------------------- ' -----------------•--------------------- '-----------------• • • • • • о • 23 14 11'1,94 525 54,35 , __ ________ , ___________ , _______________________ , _________________ , _____________________ , _________________ , . . . . . . 3 22 17 13,28 591 61,18 ~ ----------!----------- !-----------------------!-----------------!-------~-------------~----~------------! 21 !В 14,06 63,35 , __________ , ___________ , _______________________ , _________________ , _____________________ , _________________ , . . . . . 2 19 28 15,63 ьsе 67,29 , __________ , ___________ , _______________________ , _________________ , _____________________ , _________________ , . . . . . 2 18 22 17,19 686 71 ,81 !----------!-----------!-----------------------!-----------------!---------------------!-----------------! 17 23 783 72,77 !----------!-----------!-----------------------!----------------- !---------------------!-----------------' 3 12 26 28,31 739 76,58 , __________ , ___________ , _______________________ , _________________ , _____________________ , _________________ , • • о • • • 18 27 21,89 749 77,54 !----------!-----------!-----------------------!-----------------!---------------------!-----------------' 2 9 29 22,48 767 79,48 !----------!-----------!-----------------------!-----------------!---------------------!----------------- ' 7 31 23, 44 774 81,12 !----------!----------- !-----------------------!-----------------!---------------------!----------------- ' str . 1 =============::=::::::=======================================================================:============= Bro j !tasopisa Broj radova Kuaulativni broj tasopi sa u zoni lr 1 Kuaulativni S Kuaulativni Ьгој Kuaulativni tasopisa u zoni ' radova u zoni IR(rl S radova u zoni !==========!=========!=======================!=================!=====================!=================! 3 6 33 792 , __________ , ___________ , _______________________ , _________________ , _____________________ , _________________ , . . . . . . . 4 5 37 28,91 812 !----------!-----------!-----------------------!-----------------' ---------------------!-----------------! 8 4 45 35,16 844 87,37 •----------•----------- '----------------------- '----------------- •--------------------- '-----------------· . . . . . . . 9 3 54 42,19 871 91,17 '----------•----------- '----------------------- '-----------------•--------------------- '-----------------· . . . . . . . 21 2 75 58,59 913 94,51 •----------•----------- '-----------------------•----------------- '--------------------- '----------------- ' . . . . . . . 53 128 1В8 966 !----------!-----------!-----------------------!-----------------!--------------------- !-----------------! str. 2 TABELA BR . 29 CASOPISI IZ OBLASTI ZA~TITE PRIRODE КОЈ! SADR ZE РRЕКО IS SVIH CLANAKA =================================================~=================================:========;================= !Red.! !broj! ! 1. ! ! 2. ! ! з. ! ! 4. ! s. ! 6. ! 7. ! 8. ! 9. ! 1t. ! 11. ! ! 12. ! 13. ! 14. ! 15. ! 16. !11. ! 18. ! 19. NAZIV CASOPISA SutarsH list ZаЉ ta prirode Sutarstvo Gozdarski vestnik Priroda. Na.rodni ~u1ar Covek i !ivotna. sredina. Hortikul tura Sutarski pregled Va.rstvo na.rave Nase sta.rine Proteus Sutarski glasnt~ 5uaar Glasnik za sutarske pokuse Prilozi "ANU Bio.1ed.b. Zetljiste i Ыljka Glasnik Su1arskog fakulteta Po1joprivreda i ~u1arstvo Broj ra.dova 122 13,38 89 'Џ6 61Ј 6,58 41 s, 15 39 4,28 29 3,18 29 з, 18 29 з, 18 22 2,41 22 2,ЗI 17 15 1,64 !З 1 ,4З 12 1,32 11 1,21 11 1 ,21 11 1,21 18 Џt 11 1,11 Na tabeli broj 38 dat је spisak od 24 tasopisa koji su оЬ avljivali ra- dove iz fitoekologije. 1 tu је na prvom mestu 5umarski list, sto е uslovljeno kako njegovim prafilom tako i kontinuiranim lzlaierjem ос 1878. 1 а specijalizovani casopis za ekologlJU 1 tasopis Ekolagija Unije Bioloskih drustava Jugoslavije na- lazi se na petom mestu . Jedna tretina tasopisa је posvetena sumarstvu, jedna tretina biologiji u celini ili botanici, samo tri specijalno ekologiji, а ostali poljoprivredi i zastiti prirode. Jedan od ovih tasopisa је internacionalan, dok su ostali domati. Na tabeli broj 31 је dat spisak od 28 tasopisa iz fitogeografije. Medju njiь.a iша 6 inost~anih tasopisa, ~oji su objav'li 1!,21 tla~aka iz oЬlasti flto- geografije. Nijeda~ od ovih tasopisa nije specijalizavan za fitogeografiju, vetina је batanitkih ili opstebiolcskih tasopisa, pet је prvenstveno su•arskih, а i•a i tasopisa sirokih usmerenja, kao sto su Rad JAZU i Nastavnik. Na tabeli broj 32 је dat spisak od 15 tasopisa kaji su objavili rajvise biЬliografija , pregleda istra±lva~Ja 1 Ьiograf1ja istaknutih istrazivata . Medju nj1ma nета nijednog specijalizovanog tasopisa, а vetinom su posveteni botanici, opstoj bio!ogijl ili s~~ar5tvu. Na tabeli ·ьrој ЗЗ dat је pregled svih tasopisa sa 18 i vise objavljenih ratova zь1rno i ро grupama. Ovi tasopisi tine 18 1 35% od ukupnog broja tasopisa, а objavili su 81,89S od ukupnog ь~оја radova. Stoga ih ro~e1o smat~ati osnovnim infar[acionim izvarima za pro~tavanje ~lore i vegetacije u juznoslovenskim zemljama od pojave ovih disciplina na nase• prostoru do danas. Od tih tasopisa 27 su posve- teni Ыo:oskim ~а~ ama uopste, 17 sumarstvu, ·4 poljoprivredi, 13 botanici , 10 drugim nautnim disciplinama, 10 su opstenautnog karaktera, 5 је posveteno ekolo- giji i 5 :astit1 sredine. Qd ukupno 102 tasop.sa 12 su inostrani. Na tabeli broj 34 data је raspodela tasopiSa ро mestu izlafenja i ро periodima. Iz tabele је vidljivo cpadanje u~ela irost~anih tasapisa kao ~omuni­ kacionih kanala u nasoj nautnoj zaJednici. Dok је u periodu pre Prvog svetskog rata polovina svih tasopisa izlazila u :nostranstvu, u periocu izњedj~ dva svetska rada nji~o~ udeo је рао ~а ~esta manje od jedne tetvrtine 1 а u periodu posle Drugog svetskog rata na 9 1 5%. Od ju~noslovenskih :emalja najveti udeo u :zdavanju tasop:sa i~ala ја SrЬija - oko jedne tetvrtine, nesto manji Hrvatska - oko jedne petine i Slovenija - oko jedne dese tine, dok је u svim ostalim udec ispcd 5%. Slifna је situacija i sa v&sokoproduktivniQ tascpisima, asim sto је udeo Bosne i Hercegoviпe ovde iznad, а Slovenije ispod 10%. Od visokoproduktivnih tasopisa 21 је .~ао urednitka sedi~te Ј Beogradu, 17 u Zagreb~, 12 u Sarajevu, 1@ u Skoplju, 8 ~ LjиЬljani, 6 и Novom Sadu, З u Titogradu, З u Pristini i ро jedan u Splitu, Makarskoj, Iva~9radu i ~eskovcu, а 7 ёasopisa је izlazllo kao pu~iikacije Un•Je strutnih drustava Jugoslav1je. Od inostranih tasopisa 4 su nematki 1 3 internacionalni, 2 aust~ijs~i i ро jedan •a- ~jarskih i tes~1. Od jugoslovenskih casopisa izdavati su и 19 slutajeva fakult~ti, u 11 akacemija nauke, u 13 nautni ir.situti 1 u 8 prirodnjacki muzej: i u 48 nautr.a i strutna udru~enja. TABELA BR. З IZJ CASOPISI IZ FITOEKDL06IJE KOJI SADR2E PREKD IS SVIH CLANAKA ==============================================·=================================-================:======== !Red.! !broj! ! 1. ! 2. ! 3. 1 4. ! 5. ! ! 6. ! 7. ! 8. ! 18. ! 11. ! ! 12. ! 13. ! !14. ! 15. ! 16. ! 17. ! 18. !19. !21. !21. !22. !23. !24. НШV CASOPISA Suearski list Suearstvo Acta botanica croatica 6lasnik ~utarskog fakulteta Ekologija Arhiv biolo~kih nauka 6Jasnik Prirodnjatkog 1uzeja В Zbornik Katice srpske za prir.nauke 6lasnik lnstttuta za botanitu Bgd Бod.zbor.Zeljodel . -~uaar.fak. Su1. 5uaarski pregled Narodni suaar Arhiv za poljoprtvredne nauke 6odisnJak Bioloskog inst .Sarajevo Бozdarski vestnik "itt Ostalpin dirarische 6es.Veg. Frag1enta herbologica iugoslavica God .zbornik PKF S~opJe - Biologtja 6Jasnik za su1ske pokuse Bioloski vestnik Zb.rad.lnstitut za ekologiju SANU Zealjiste i biljka ZаЉ ta prirc;de Poljoprivredna ~nanstvena saotra Broj radova 191 7,43 128 4,98 112 IIП 4,88 lt2 3,97 99 3,85 73 2,84 71 2,72 68 2,64 65 2,53 2,33 56 2,18 55 2,14 55 2,14 54 2,18 49 1, 91 35 1,36 35 1,36 1,28 28 28 1,89 28 1,89 26 1,1Н 25 8,97 1 ~ r 1 1 ! 1 t 1 1 t ј 1 TABELA ВR.З1 CASOPISI IZ FIT06E06RAFIJE КОЈ! SADR2E PREKD 1S SYIH CLANAKA ============::;::::::::::::::::===~==::====================~====================:============~=========~====== !Red.! !brcj' ! 1. ! 2. ! 3. ! ! 4. ! s. ! 6. ! ! 7. ! ! 8. ! 9. ! ! 18. !11. ! 12. ! 13. !14. !15. !16. ! 17. ! !18. ! 19. 1 !2i . 1 '21. '22. 1 '23. NAZIY САSОРШ Acta botanica croatica бlasnik Prirodnjatkog •uzeja Osterreichische botanische leitsrhrift BioloШ vestnik Glasnik zeaalJskog auzeja BiH St:aarski li st Godi~njat. Biolo~kog instituta Sarajevo lborniк "atice srpske - Prirodne nauke Gl.R.zavoda za za~t.prirode T1tograd 5uaarstvo Yerb.loologische-ьotanische 6es.\11en Bi osi steaatika "aquar botanikai lapot Narodni ~uaar Zb.rad.P"F Novi Sad - BiologiJa Glas.Hrvatskog prirodoslovnog dru~tva Suaarski pregled Beolo~ki anal1 Balkanskoq poluostrva Blas~i« Suaarskog fakulteta "Jtt.Naturhist.Ver. Ste1eraark Bulletin d' Inst.et Jardin botanigue Bg. 1 Бlasr.ik lnst.za botaniku Beograd /n.s./ ' Broj radova 145 6,ае 186 5,13 98 87 4,13 85 4,83 58 2,75 54 2,56 54 2,56 45 2,14 41 џs 48 1198 36 Џ1 34 1,61 31 1 '47 38 1,42 30 1,42 29 1,38 28 1,33 21 1,28 26 1,23 25 1,17 23 1,19 str. 1 =======================================:::::=======::===================:::::::::============================= !Red.! !broj! !24. !25. ! 2Ь. !27. !28. NAZIV CASOPISA Allge•eine botanische zeitschrift 6l.ze•alj.1uzeja BiH- Prirodne nauke 6od.zb.PMF Skopje - Biologija Feddes repertoriu1 Nastavnik Broj radova s 22 1,84 22 1,84 22 22 1,14 21 1,11 str . 2 TABELA BR. 3 2 CASDPISI IZ OBLASTI BIDBIBLID6RAFIJE KOJI SADRZE PREKD 11 SVIH CLANAKA ============================================================================================================== !Red. ! !broj ! ! 1' ! ! з. ! ! 4. ! ! s. ! ! 6. ! ! 7. ! 1 8. ! ! 9. ! !111. ! ! 11 . ! ! 12. ! ! 13. 1 ! 14 . 1 ! 15. ! NAZIV CASOPISA Suaarski list Acta botanica croatica Narodni ~u11ar 6od.Biolo~kog instituta Sarajevo 6lasnik lnstituta za botaniku Beograd Rad JAZU Priroda Ljetopi s JAZU 6l.Rep.zavoda za za~t.prirode Titoqrad ! Biolo~ki vestnik Proteus Prosvetni glasni k Poljoprivreda i ~utarstvo Hortikultura 6lasnik Zetaljskog auzeja BiH Broj radova s з г 11183 14 s, 15 11 4,114 11 З,6В 11Ј 3,68 9 3,31 9 3,31 8 2194 8 2,94 8 2,94 6 2121 6 2121 6 2121 5 1184 s 1184 TABELA BR.33 PREGLED CASOPISA SA I VISE RADOVA :::::::;:::================~============================~==========================================~====:======= NASLOV CASOPISA 1 Utupno radova' 1 ! 1 grupa 11 grupa 1 111 grџpa 1 IV grupa' ====::========================================================================================================== 41f1 ! 6,84 122 58 31 ! Acta botan1ca croatica ! 4,64 112 145 14 1 Suaarstvo 233 ! 3,97 61 128 41 4 ! Glasnik Prirodnjatkog auzeja u Beogradu 183 ! з, 12 73 186 ! Blasnik Suaarskog fakulteta 143 ! 2,44 lf 26 4 Za~tita prirude ! 2,27 89 26 11 6lasn1k lnst1tuta za botaniku u Beogradu 1 2,22 2 72 46 18 ! Blasnik Ze1aljskog 1uzeja BiH ш ! 2,22 17 117 ! Biolo~ki vestnik 129 ! 2121 ь 28 87 8 1 Zbornik Mat1ce srpske za prirodne nauke 128 ! 2118 2 78 54 2 ! Harodni ~u1ar 126 ! 21 15 29 56 Зi 11 ------------------------------------------------~-----·--------------- ------------------------------------------ ! 6odi~njak Biolo~kag instituta u Sarajevu 121 ! 2,16 2 55 54 18 ! Eko!og1ja 118 6 192 7 з ! 6ozdarski vestnik 114 ! 1194 47 54 11 2 ! Arhiv bioloskih nauka ш ! 1188 99 8 2 ! Su1arsk1 preqled ш ! 1,88 22 68 2В ! Osterreichi~che botaniscne Zeitschrift 186 ! 1,81 6 98 ! Sod.zb.Zeajadelsko-suaarskiot f.Sul. ве ! џь 65 14 1 6od.zЬ.PMF Skopje - Biolog1ja 76 1 1,38 43 зз ! Sl .Rep.zavoda za za~t.prirode Titograd 75 ! 1,28 ь 16 45 8 ! Prir·oda 73 39 17 в 9 1 Gl .Hrvatskog prirodoslovnog dr~stva 65 ! 1,11 18 44 2 ! Rad JAZU ! 1 1 fJ9 18 3Ь ! Arhiv za poljoprivredne nauke 58 2 55 1 Mltt.Ostalpin.-dinarischг 6es.Veg. 57 ! 8197 49 5 3 ~-~~~:~~~~~~~=-----------------------------------~~-----~~~~: ______ :: _______ :~----------·: _____ :l ___ : ___ _ str. 1 =========================::2::::::::::::::::::=========================:::::::;::::::::::::::::::::::::::::::::: NASLCV CASOPISA ! Ukupno radova! S !1 grupa ! 11 grupa 1 111 gruoa 1 IV ~rupa 1 ========================================================================================================~=====~= 1 6lasnik za suaske pokuse 49 11 33 1 Zbo~.rad.P"F Novi Sad - Bialogtja 48 ! 1,82 17 31 ! Fragaenta h~rbo1ogica iugoslavica 46 ! 1,78 35 1 3 ! Verh.Zoologische-botanische 6es.Wten 2 48 1 Proteus 42 ! 8172 15 17 6 ! Btoststeaatika 41 ! 8,71 34 2 1 Poljoprivreda 1 ~uaarstvo 48 ! 1,68 lf 14 11 6 1 Zealjista i btljka 39 ! 1,61 11 28 --------------------------------------------------------------------------------------------------------------~- 1 Prtlozt "ANU Bio-aed.nauke 38 1 1,65 11 11 16 1 Varstvo nara.ve 35 1 I,Ы 21 9 ! Covek 1 ~ivotna sredtna 34 ' I,SB 29 ! "agyar botan1~ai lapok 31 ! 1,53 31 ! Poljoprtvredni znanstvena s1otra 31 ! 1,53 3 25 2 1 Zb.rad.1nst.ekaloqije i biogeoqrafi;e SANU! 31 ! t,5з 28 3 ! Zb.Biotehni~~e fakultete 6ozdarstvo 38 1 1,51 23 ! Seolo~kt anali Balkanskog poluastrva 28 1 1,48 27 ! Ljetop;s JAZU ·п ! 1,46 15 в ! "itt.Naturwissensch Veretn Steieraark ! 1,43 ! Nase stcrtne 25 1 8,43 11 7 ! Savre1ena poljoprivreda 25 1 8,43 24 ! Agrono•skt glasnik 24 ! 1,41 23 ! Feddes repertoriu1 regnt vegetabilis 24 ! 1,41 2 22 ! Poljopr1vredni pregled 24 ! 1,41 2 21 ! Acta botanica 23 1 1,39 8 11 4 ! Radov1 Suaarskog fakulteta Sarajeva 23 ! lf,39 5 13 5 1 Zb.rad.lnstituta Zi ~uaarstvo Beograd ! IЏ9 2 ! Acta biokovtca ! 8,38 8 14 ! All~e1eine Ьotantsche Zettung 22 ! 1,38 22 ' ·------------------------------·---------------------------------------------------•·-----------•-т-••---------- 1 Nastavnik 22 ! 81 38 21 -------------4-------------------------------------------------------------------------------------------------- str. 2 ============================~=====================================================================--=========== NAS!.O'v CASOPISA ! Ukupno r a.dova! 1 !1 grOJpa. ! II qrupa ! !11 qrupa ! IV grupa! ==================-=-=:=======================::r=================~=====================::===-===========::========= ! Sutarski glasn1k 21 ! 1,36 13 5 2 ! Biolo~ki glasnik 28 ! 8,34 12 7 ! Topola 2f 5 18 4 1 Zb.rad.Poljoprivrednog fakulteta Beograd 28 ! 1,34 ! fragaenta balcanica 19 ! Џ2 4 15 ! Prosvetn1 glasn1k 18 ! 1,31 в 11 6 ! Veterinaria 18 5 12 ! Zastita bilja 18 ! 8,31 2 15 --- ----------------- -•-••-----------------------------------------------------------------------------------Ј--- ! Sod1~.na ~utarskiot institut "akedonija 17 ! 1,29 4 4 l ' ! Sutar 17 ! 0,29 12 5 ! Glasnik Skopskog nautnog drustva 16 ! 8,21 3 13 1 Tokovi 16 ! f,27 7 6 з Zb.rad.Bioloskog instituta NR Srb1je 16 1 8,27 2 12 22 ! Acta "use1 tacedonicl scienciae nat. 15 ! 8,26 6 ~ Angewandte Pflaлzensiziologie 15 ! 8,26 14 ! Arhiv za far1aaciзu 15 ! 8,26 2 11 1 leskovatkl zbornik 15 ! 0,26 5 11 ! P.izd.ANUB1H - Prirodno-~atetat.nauke 15 ! f,26 5 6 4 ! Missenschaftlicne "itteilungen 15 ! 1!,26 14 ~ Zbornik radova P"F Pri~tina 15 ! 8,26 6 9 ! Flora 14 ! 0,24 12 ~ Na~a polзopr1vreda 1 ,~utarstvo 14 ! 8,24 11 2 ! Radovi Paljoprivred.fakulteta Sarajevo 14 ! 1,24 5 5 4 ! Veter i nar·ski arhi v 14 ! 0,24 4 9 ! Agroheai ја 11 ! 8,22 2 11 ! Stzber B~heJtsche Sess.A.Mtssenschaften 13 ! &,22 13 str. 3 ::::::::::::::::====================================================================:=========================== ~SLOY CAS!IPISA ! Ukupno radova !1 grupa ! 11 gru~a ! III grupa ! IY grupa' ============~=::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::=--=============:=====================================::= ! Acta pha,aaccutica iuчoslavica 12 ' 8,21 8 3 ' Dijalektik.t 12 2 7 2 ' Engler's botaлtsche Jahrbucher 12 ! 0,21 10 ! Gla3nik "uzeja su1arstva i !ova 12 2 5 5 ! Anali lnstit.za eksp.su1arstva JAZU 11 ! 1,19 2 ! Hrvatski planinar 11 ! 1,19 4 2 Ј 2 ! Radovt ND 8iH 11 3 7 ! Rad.Po\joprivr.-suaar.fakult.Sarajevo 11 10 ! Rasprave SAZU Prtrod.-aedicinske vede 11 2 в ! Vegetatio 11 ! IJ,19 2 ! Acta Ьiologiae гt 1edic1nae ехр. 1В ! 8,12 7 ! Geografsk1 vestnik te ! 1,17 3 4 2 ! Blasn1k za poljopriv.i vodopriv.AK"O ! 0,17 ? ! lnforaationes botanicae 10 ! 0,11 ! Jugoslovensko votarstvo 10 ! 0,17 9 ! Za~tita pr1rode /ZagreЬI 18 ! 8,17 7 48tJ1 !81,89 711 2282 1683 286 ============================================;;====================== 5863 912 2572 2107 272 =======:===~===:========================~===~========~::;:========= !179,85SI! 185,ЬISI 175,7Ш! =======::::::========~===:=========~======== str. 4 TABELA BR.34 RASPODELA CASOPISA РО IIESTU IZLA2ENJA ! 1888 - 1918 1 1919 - 1944 ! 1945 - 1988 ! 1888 - 1988 1 VISOKOPROD.CASOPISI ! Р Е R I О D 1-----------------1-----------------1----------------1----------------1--------------------1 . . . . . !br.tas. ! 1 ! br.tas. ! 1 ! br.tas.! S ! br.tas. ! S ! br.tas. ! -------------------------!--------!--------!---------!-------!--------!-------!--------!-------!----------!---------! SRBIJA Ш2АI KOSOYO VOJVODINA 32 17168 22 22 1S 99 31,13 ! 9 ! 2,83 ! 18 ! 3,15 ! 144 25,9 l1 ! 1,62 ! 11 ! 1181 ! 26 3 3 25,49 2,94 ! 2,94 ! !------------------------ !-------- !--------!---------!-------!--------!-------!--------!-------!----------!---------! HRYATSKA 38 ! 16158 ! 27 1 2718 ! 64 ! 21113 ! 113 ! 28,32 1 28 1------------------------1--------1--------1---------1-------1--------1-------•--------1------- '----------1---------1 . . . . . . . . . . . . SLOVENIJA 28 ! 1Џ5 ! 13 ! 13,8 ! 41 ! 12,89 ! 64 ! 11,51 ! 7 6,86 ! 1------------------------ ' --------1--------1---------1-------1--------1-------1--------1-------1----------1---------1 . . . . . . . . . . . . в i н 6 ! 3,31 ! 2 ! 2,t ! 28 ! 6,29 ! 27 ! 4,86 ! !2 ! 1Џ7 ! 1------------------------~--------~ --------~--------- '------- '-------- 1-------'-------- ' -------'----------'---------1 . . . . . . . . - . . . IIAKEDONIJA 4 ! 4,8 ! 19 ! 5,97 1 23 1 4,14 ! 9 8,82 1 1------------------------ 1--------1--------1---------1-------1--------1-------•--------1-------'----------•---------1 . . . . . . . . . . . . CRNA 60RA ! 1},55 ! 18 ! 3,15 ! 11 1 1, 98 ! 4 3,92 ! '------------------------ ~--------1-------- ' --------- 1 -------1-------- ' -------1-------- 1 ------- ' ----------'--------- 1 . . . . . . . . . . . . OPSTEJU60SLOVENSKI 9 1 9, е ! 1 ь ! 5,83 ! 25 ! 4,58 ! 6 5,88 ! 1------------------------1--------1 --------'--------- '-------1--------1-------'--------'-------1----------'---------1 • о • • • • • • • ' о • INOSTRANI 92 1 58,83 ! 23 ! 2318 ! 38 ! 9,43 ! 138 ! 23,38 ! 12 ! 11,77 ! 1------------------------1--------1--------'---------'------- '--------'-------1--------1-------1----------1---------1 • • • • • • • • • о • • U К U Р N О 1 181 ! 1881 ! 188 ! 1811 ! 318 ! 1881 ! 556 ! 1811 ! 182 1881 ! , ________ __________ ______ l ________ l ________ , _________ l _______ , ________ , _______ , ________ , _______ , __________ l _________ , • • • • • • lt • о • о • Na tabeli broj 35 data је vremenska raspodela casopisa u kombinaciji sa njihovom produktivnostu. V1dljiv је stalan rast broja casopisa od perioda do peri- oda, osim ~ doba svetskih ratova, kada dalazi do pada njihovog broja 1 i u doba krize u poslednjoj posmat~anoj ~гceniji. Najvet1 procenat visa~oproduktivnih ca- sopisa i adnos broja radova ро casopisu zabelefen је sezdesetih godina. Na tabeli broj 36 prikazan је broj casopisa koji se javlja u pojedinim oЬlasti~a obuhvatenim ovom ЬiЬliagrafijom i broj casopisa sa 10 i vise objavlje- nih radova koji se javlja u pojedinim oЬlastima. Posebno је dat broj tasopisa koji sa ;avlja samo u jednoj oЬlasti i broj tasopisa koji se javlja u vise oЫa­ sti. Na tabe:i Ьrој з~ је prikazano preklapanje broja tasopisa u razlicitim oЬla­ stima. Ako ~osmatramo ukupan broj casopisa, onda se velika vetina (64 1 51 ) javlja samo u jednoj grupi, а samo 5 1 75% casopisa u sve cetiri grupe. Situacija је pot- puno obrnuta kada su u pitanju casopisi sa 10 i vise objavljenih radova. U njiho- voм slutaju 4 1 91 tasopisa objavljuje radove iz samo jedne oЬlasti, а 31,41 taso- pisa objavljиje radove iz sve tetiri oЫasti obuhvatene ovom biЫiografiJom. U toj grupi se nalaze upravo najproduktivniji tasopisi, sto se шоtе videt1 i na tabeli broj 33, koja sadr!i spisak tasopisa sa 1@ i vise objavljenih radova i podatke о broju radova u svakoj cd obuhvacenih oЫasti. Ako razmotrimo podatke о raspodeli ёlanaka ро tasopisima u BiЬliografiji i rezultate koji slede iz biЬliometrijskih zakona, videtemo da је udeo niskcpro- duktivnih tasopisa manji od otekivanog, а visokoprod~ktivnih veti. То је sliёna situacija kao sto је doЬijena za ~aspodelu autora, s ti~ sto su odstupanja nesto јасе izratena. Oёek1vana vrednost za tasopise sa ро jednim radom је 60~ od ukupnog broja casopisa, а u ovom slucaju је to 41,2% ёasopisa, koji obuhvata samo 3,91% radova. Ocekivana vredr.ost za casopise sa 10 i vise radova је 10S od ukupnog broja, а u avom slutaju је 18,3=1 ёasop•sa, koji obuhvataju 81 1 891 radova . Као izuze:no produktivni javljaju se 16 casopisa sa preko 100 radova, koji obuhvataju 43,151 ёlanaka obuhvaёenih ovom ЬiЫiagrafijom. Dob1jen1 rezultati ukazuju na nepovc:jne us~ove za norrnala~ ~azvoj mreze ёasopisa kao osnovnih komunikacionih kanala u nauci, sto је uslovljeno nedostatkom kontinui teta u razvoju nauke na prostorima juznoslovenskih zemalja. Kontinuitet veci od jednog veka ~edju naj~roduktivnijim ёasopisima imaJu samo Sumarski list (!878) 1 G:asnik Ze~aljskog muzeja u Bosni i Hercegovini <1889) i austriJski bota- niёki casopis којi је ffiedju najvatnijih informacionim ~analima za zemlje koje su bile pod austrijskom vlascu- Osterreichische botanische Zeitschrift 118511. Medju najproduktivnijim casopisima је i Glasnik Instituta za botaniku i Botanitke bast e Uпiverz1teta u Beogradu koji је izlazio od 1928. do 19З7. 1 а zatia ponovo od 1959. do danas, i Acta botanica (lzvjesta Botani~~og inst:tuta Priroaoslovno- matematitkog fakulteta Univerziteta u Zagreb u) koji је izlazio od 1925. do 1936. i ponovo od 1949. do danas pod nazivom Acta botanica croatica. Pre Drugog svetskog rata ос najproduktivn1jih ёasopisa izlazio је jos samo Gozdarski 1estnik od 1936., а svi ostali su zapoceli izla±enje pos:e Drugog svetskog rata , i vet1na i~ ima proЬlema sa odrzavanjem zamislje~e perioditnosti. Ovi prob:emi evidentno nisL uslovljeni nedostatkom materijala za puЬlikovanje, jer је ova naucna zajednica dokazala svoju znacajnu aktivnost, i zna se da је ~1ogo radova ostalo nepuЬliko­ vano i iz zaostavstina najuglecr.ij~ћ nau~п:ka, vec pre sve;a 1e~ovoljnor. situa- cijom za razvoj nauke uopste u velikom delu posmatranog pe~iada. U svetu nauke ~ uobicajeno da se jedni tasopisi gase а d~ugi pojavljuju da :h је sa specijal zacijoг. nautn1h disciplina sve vise. str. 88 TABELA BR.35 VRE"ENSKA RASPODELA I PRODUKTIVNOST CASOPISA ====================================================================================================================== Pe r· iod Br.tasopisa sa 1- 10 r·adova Br·. casopi sa sa vise od 10 radova Ukupan br·oj tasopi sa S tasopisa sa Ukupan Br. radova vise od 10 radova 1 broj radova ро casopi su 1 =============:================================================================================================:======= ! !Ш - 1899 102 9 111 ш ' --------------- '---------------- '-------------------1--------------- '-------------------1------------- '------------- ' • • • • • • о • ! 1900 - 1909 56 5 61 223 ' --------------- !----------------!-------------------!--------------- '-------------------!-------------!-------------1 ! 1910 - 1919 45 5 50 145 '---------------•----------------' ------------------- '---------------1------------------- ' -------------1------------- ' . . . . . . . . ! 1920 - 1929 48 2 50 155 '--------------- ' ----------------' ------------------- '----·----------- '-------------------•-------------1-------------1 . . . . . . . . ! 1930 - 1939 74 вв 7,50 289 1---------------•---------------- ·-------------------•---------------'-------------------1-------------1-------------1 . . . . . . . . 1 !Ш - 1949 37 38 2,63 116 ' --------------- ' ---------------- ' ------------------- ~ --------------- ' ------------------- ' - ------------ 1 --- - --------- 1 о • • • • • • • ! 1950 - 1959 23 124 18,55 920 7,42 ' --------------- •----------------•------------------- '----·-----------1------------------- ' -------------1------------- ' . . . . . . . . ! 1960 - 1969 1~6 1!38 !--------------- !----------------!------------------- !---------------!-------------------!-------------!-------------! ! 1 1Ш - 1979 147 33 180 1!ЏЗ 1458 iЏВ !---------------!----------------!-------------------!---------------!------------------- '-------------!-------------! ! 1980 - 1988 !Ю 27 130 20,77 1006 !===============!================!===================!====·===========!===================! =============!=============! ! 1800 - 1988 454 556 18,35 5863 ========================================~============================================================================= TABELA BR.3b BRDJ CASDPISA PD DBLASTI"A БRUPA BRDJ CASDPISA ~ s BROJ YISOKOPROD.CAS. ~ s '---------------------•-------------------•---------------•------------------------- '-------------------- ' - . . . . . 84 15,18 1 t 1 I 18 3,24 6 5,88 1 +ш 18 1,88 I + IV 3 8,54 I+II+III 31 5,58 18 17,65 I + !I + IV 6 Џ8 4 3,92 I + III + !У 3 8,54 1 8,98 1 + 11 + 111 + IY ! 32 5,76 32 31,37 11 183 18,52 1 8,98 II + lii 59 11,61 28 19,61 11 + IV 4 0,72 II + 11 1 + IV 23 4' 14 14 13,73 l!I 146 26,26 4 3,92 Ш+ IV 8 1,44 2 1,96 IV 26 4,68 •---------------------•-------------------•--------------- •-------------------------•--------------------' • • • о • • U К U Р N О 556 1881 182 1881 •---------------------•-------------------•---------------•------------------------- •--------------------' . . . . . . UKUPNO I UKUPNO 11 UKUPNO 111 UКUPNO IV L Е 6 Е N D А 11 III - IV ZАШТА PRIRODE FIТOEKOLOБIJA F IТOGEOSRAFI Ј А BIOBIBLIOGRAFIJA 187 276 312 185 33,63 49,64 56,12 18,88 62 95 91 53 60,78 93,14 89,22 51,96 TABELA BR.37 PREKLAPANJE CASOPISA РО OBLASTI"A BROJ 6RUPA UKUPNO CASOPISA s VISOKOPROD.CASOPISA s '-----------------------'-----------------------------'-------------------•-------------------------'--------------· . . . . . . 35'1 64,57 5 4,'18' 2 182 18,35 2'1 28,43 3 63 11,33 36 35,38 4 32 5,75 32 31,37 U К U Р N О 556 11!11 11!2 tees 1----------~•••••••-------•••••••••e==-----------------------------------------------------------------------------f . . Broj tasopisa је do sada pokazivao eksponencijalan rast, а otekuje se dostizanje zasiceпja i smaпjenja broja puЬlikovanih tasopisa zbog pojave elektro- nskih tasopisa i razvoja direktnih komunikacija izmedju nautnika preko ratunar- skih mrefa za prenos podataka. U slutaju jufпoslovenskih zemalja eksponencijalni rast broja tasopisa nije izraten. Od potetka ovog veka ра do tetrdesetih godina postoji variraпje broja tasopisa od 50 do 80, da bi posle Drugog svetskog rata taj broj рао па 38. Pedesetih godina dolazi do utrostrutenja ovog broja, koji zatim lagano raste do kraja sedamdesetih godina, kada broj tasopisa ponovo pada па nivo pedesetih godina, а ta tendencija se пafalost nastavlja. То је nepovoljno za razvoj nauke 1 jer discipline koje ovde razmatramo moraju da se razvijaju u skladu sa svetskim dosti - gnucima1 ali njihovi rezultati su pre svega znatajni u ovoj sredini, i domaci tasopisi kao komunikacioni kanali su u tom pogledu nezamenjivi. str. 89 UKLJUCE NOST JUGOSLOVENSKIH SERIJSK PUBLIKACIJA IZ OBLASTI FITOEKOLOGIJE, FITOGEOGRAFIJE I ZASTITE PRIR DE U SVETSKE SEKUNDARNE PUBLIKACIJE U dana~nje vreme se Airenje i koriйtenje nau t nih informacija ne bi moglo ni zamisliti bez rada brojnih sluiЬi za izradu satetaka i njihovo ukljufivanje u sekundarne puЬlikacije. Ove puЬlikacije igraju ulogu vodifa kroz svetsku naufnu lit eraturu i predstavljaju pomctna sredstva za pronalazenje radova na odredjene teme 1 koje bi u velikoj masi puЬlikavane nautne literature magli ostati nezapa2eni i пeiskori~teni. Preko s e kundarnih puЬlikacija u glavne tokove svetske nautne literature dospevaju i fasopisi koji objavljuju па manje paznatim jazicima . Danas је vetina sekundarnih puЬlikacija u svetu na engleskom, а ima ih i na ostalim svet- skim , ра i manje ra~irenim jezicima. Neke od avih puЫikacija se јо~ uvek pojav- ljuju u йtampanoj formi, mada је vetina pre~la па formiraпje baza podataka koje su dastupne online preko velikih svetskih ratunarskih centara, ili па cd-rom ili dru- gim tipovima ratunarski titljivih diskava. Sve sekundarne puЬlikacije imaju jasno definisanu tematsku usmerenost i izrafenu selektivnost. Prisustvo puЫikacija iz malih zemalja u medjunarodnim sekundarnim puЬiikacij ama predstavlja i patvrdu njihove naufne vrednosti u infor- macionom smislu. О prisustvu jugoslovenskih nautnih puЬlikacija u svetskim sekundarnim puЫikacijama nema mnogo radava. Jedan od prvih i do sada najsveobuhvatniji је rad Tibora Totha i Nevenke Pravdif iz 1981. 1161). Istra ~ ivanje је obuhvatilo 181 tasopis finansiran od Fonda za nauku SFRJ ili SR Hrvatske, za kaje је utvr- djeno da svega 68 od ovih tasopisa ulazi u jednu ili vi~e od 31 svetske sekun- darne puЬlikacije. PuЬiikacije sa sa!ecima па eпgleskom jeziku i puЫikacije iz prirodnih nauka zastuplJene su srazmernc ~olje od ostalih. U radu Renate Pekcrari i Istvana Baranya prikazana је zastupljenost jugoslovenskih fasopisa u puЬlika­ cijama Insitituta za naucne informacije (Ins titute for sceintific information} iz Filadelfije, od njihcve pojave do 1986. Konst~tovano је da је zastupljenost jugoslovens~ih fasopisa vsoma slaba 11621. Videli smc ve f da је ukupno 17 1 18% literature obuhvatene ovom bibliogra- fijom objavljeno па stranim jezicima, а da 53,21% flanak a objavljenih na jugoslo- venskim jezicima ima rezime па stranom, najfe~te engleskom jeziku . То је pos ebno slutaj kod novije literature, а od sedamdesetih gcdina svi naufni i veliki deo strufnih tlanaka imaju rezime па engleskom, ili redje nemafkam, francuskom i ruskom jeziku. Ima i sve vi~e radova koji su i u domafim fasopisima oЫavljeni ~ celini na engleskom jeziku. Time је ispunjen jedan od Ыtnih uslova za ukljufiva- nje podataka о na~oj nautnoj i strufnoj literaturi u svetske sekundarne publika- cije ili baze podataka. Da Ьi se videlo koliko su podaci о jugoslovenskoj produkciji iz fitoeko- logije1 fitogeografije i zastite prirode zaista ukljufeni u svetske baze podataka, izdvojeni su tasopisi u kojima su objavljivani radovi od 198~. do 1988. Takvih fasopisa bilo је 122. Zatim је proveravana nji~ova zastupl enost u najvefim svet- skim bazama podataka koje pokrivaju ekologiju, biogeografi u i za~titu prirade, str. 90 pretra~ivanjem o~line preko servisa DIALOG i preko kompakt diskova u Univerzitet- skoj biЫioteci u Beogradu. Pretra~ene su sledete baze poёataka: BIOSIS, AGRICOLA, AGRIS 1 LIFE SCIENCES i SCIENCE CITATION INDEX. BiOSIS ја baza podataka koja obuhvata oko 9.~00 puЬlikacija qodisnje prete~no casopisa iz oЬlasti biologije i eksperimentalne medicine. Proizvodi se ~ Filadelfiji, i sadr~i podatke koji и stampanoj formi izlaze u puolikacijama Бio!ogical Abstracts i Bioresearch :ncex. Obuhvata podatke od 1969. godine dc danas, i sma~ra se пajzпacajnijia seкJndarnim izvorom inforшacija za podrucje biologije. Pretra!ivanJe ove baze 1zvrse~c је onl1ne preko se~visa D!ALOБ . Do danas ova baza sadrti oko 6.7~0.0f0 zapisa sa apstraktima . AGRICOLA је baza podataka koju stvara Nacionalna biЫioteka za poljoprl- vredne nauke Beltsville, SAD i pokriva svetsku literaturu iz oЬlasti poljoprivre- de, veterine 1 botanike, zoologije, hemije, sumarstva , pedologije, ekologije i zastite ~ivotne sredine. Baza podataka postoji od 1970., i do ~anas obuhvata preko 2.700.~00 zapisa о literaturi iz pomenutih oЬlasti, sa naslovima u originalu i na engleskom jeziku i apstrakti~a па 2,gleskom. AБRIS INTERNAT!ONAL је baza podataka koja se stvara u Nacionalnoj biЫic­ teci za poljoprivredne nauke u SAD pod ~okroviteljstvom FAO i delimicno se pokla- pa sa AБRIINDEX-om koji mesetno izdaje FAO u stampanoj formi. Pokriva svetsku literaturu о poljoprivredi 1 geografiji, ekonomiJi , zakonodavstvu i sociologiji sela, zastiti Ьiljaka, sumarstvu, ribarstvu, ishrani, proЬlemima zagadjenja itd. Sadr~i oko 1.15@.~00 podataka, а postoji od 1975. LIFE SC!ENCES COLLECTION је baza podataka koju stvara Cambridge Scien- tific u 9ethesdi 1 SAD i pokriva razlit!ne discipline Ьiologije i medicine. Sajr!i oko 1.2~0.00е zapisa, а postoj1 od 1978. SCIENCE CITATIGN INDEX је ~ultid1sciplinarna baza podataka za prirodne nauke, medicinu i tehniku, koja obuhvata oko 3.200 svetskih casopisa, prete!no sa angloamerickog govornog podrucja. Proizvodi је Institute for Scientific Infor- mation iz Filadelfije od 1962. u stampanaj verziji, а od 198@ . i na kompakt dis- kovima. Do sada sadr!i oka 8.000.~Ш@ zap1sa о objavljenoj i citiranoj naucnoj literaturi i predstavlja jedin1 informacioni izvor sa podacima о citiranosti u oЬlasti pr~ro~nih nauka, medictne i tennike u svetu. Qd !22 tasopisa koJi su se pojavili u BiЬllografiji od 1980. do 1988. svega 37, odnosno 28,91~ casopisa bilo је zastupljeno u navedenim baza•a podataka. U ovih 37 casopisa Ьilo је objavljeno 534 radova, sto iznosi 55,28~ od ukupnog ~roja radova objavljenih u ovom periadu . То pokazuje da је ipak vi~e od polovine objavljenih radova objavljeno u casopisima koje proizvodjati svetski najznacaj- nijih baza podataka za ove oЬlast1 smatraju znacajnim i ukljutuju apstrakte iz radova objavljenih u njima u svoje baze podataka. Na tabeli broi 38 dat је prey:ed zastuplje~osti u ~avedenim baza•a po- dataka svih casopisa koji su u periodu 198@-1988. objavi:i 3 i 'i~e radova i: oЬlasti oЬuhvate1ih 9iЬliografijoы. Takvih casopisa је bilo 55 1 а od njih је 24 bilo zastupljeno и navedenim bazama podataka. Bilc је је~ dva ёasopisa koji str. 91 TABELA ВR.З5 PRE6LED ZASTUPLJENOSTI NAJPRODUKTIYNIJIH CASOPISA ZA PERIOD 198.·1988 U 8AZA"A PODATAKA ======================================================================================================== NШV CASOPISA ~ BR.RADOVA 1988 - 1988 ! UKLJUCEN U BAZE PODATAKA ======================================================================================================== ! Acta botanica croatica 72 Life sci, Agricola, Biosis ~ •-----------------------------------------------•-----------------------•------------------------------' . . . . ! ~u11arski list 49 Agricola '-----------------------------------------------•-----------------------•------------------------------' . . . . ! Zb."atice srpske prir .n. 49 Agris 1-----------------------------------------------•-----------------------•------------------------------' . . . . ! Biolo~ki vestnik 44 Biosis •-----------------------------------------------•-----------------------•------------------------------· . . . . ! Slasnik Instituta za botaniku Bgd. 41 •-----------------------------------------------•-----------------------•------------------------------· . . . . ! Slasnik Prirodnjatkog 1uzeja 38 Agricola ·-----------------------------------------------•-----------------------•------------------------------ ' . . . . ! Бlasnik ~u1arskog fakulteta А 36 •-----------------------------------------------•-----------------------•------------------------------· о • • • ! Бl.Rep . zav.za za~titu prirode 31 '-----------------------------------------------'-----------------------'------------------------------1 . . . . 1 Prilozi "ANU Bio-•ed n. 31 •-----------------------------------------------' ----------------------- '------------------------------ · . . . . ! ~u1arstvo 31 Agris !-----------------------------------------------•-----------------------!------------------------------! ! Zb.rad.P"F N.Sad Biologija 38 1-----------------------------------------------'-----------------------•------------------------------· . . . . ! Sozdarski vestnik 26 Agricola !-----------------------------------------------!-----------------------!------------------------------• ~ Suaarski pregled 24 Agricola 1 Agris !-----------------------------------------------!-----------------------!------------------------------! ! Ekol ogi ја 23 Agris !----------------------------------------------- ~ -----------------------!------------------------------ ! 1 Sod.Biolo~kog instituta Sarajevo 22 !-----------------------------------------------!----------------------~!------------------------------! ~ Biosiste1atika 22 !-----------------------------------------------!-----------------------!------------------------------~ ! Acta biokovica 22 !-----------------------------------------------!----------------------- !------------------------------! ! Бlasnik za ~u1ske pokuse 21 !-----------------------------------------------!-----------------------!------------------------------! ! Arhiv biolo~kih nauka 19 Agris 1 Biosis !-----------------------------------------------!-----------------------!------------------------------! ! Poljoprivreda i ~u1arstvo 19 Agricola 1 Agris !-----------------------------------------------!-----------------------!------------------------------! ! Fragaenta herbologica iugoslavica 18 Agricola !-----------------------------------------------!-----------------------!------------------------------! str. 1 ======================================================================================================== NAZIV CASOPISA ~ BR.RADOVA 1988 - 1988 ~ UKLJUCEN U BAZE PODATAKA ============================================================~:==========================:=============== ~ Sad . zb.Bjala~kj fakultet Skopje 18 Aqrjcala •-----------------------------------------------•-----------------------•------------------------------' . . . . ~ Za~tjta prjrade 17 •-----------------------------------------------•-----------------------•------------------------------' . . . ~ Zb.rad . Instjtuta za ~uaarstvo Bdg. 15 •-----------------------------------------------•-----------------------•------------------------------ · ! Covek ј fjvotna sredjna 12 •-----------------------------------------------•-----------------------•------------------------------' . . ! Leskavatki zbarnik 12 •-----------------------------------------------•-----------------------•------------------------------' . . . . ~ Zb.Bioteh.fak.Sozdarstvo 12 Agricola, Agris, Bjosis •-----------------------------------------------•-----------------------•------------------------------' • • о • ! Zb.rad.P"F Pri~tina 18 •-----------------------------------------------•-----------------------•------------------------------' . . . ~ Acta biologjae et.1ed.exp. 9 •-----------------------------------------------•-----------------------•------------------------------' . . . . ! Zealji~te ј bjJjka 9 Agricola, Agris •-----------------------------------------------•-----------------------•------------------------------' 1 Prjroda Vojvodine 7 •-----------------------------------------------•-----------------------•------------------------------ · ! Sl.Zea.auz. BiH Prir.n. 6 '-----------------------------------------------•-----------------------•------------------------------' ~ Hortikultura 6 •-----------------------------------------------•-----------------------•------------------------------1 . . . . ~ Poljoprivredna znanstvena saotra 6 !Agricola,Agris1Biosis 1Life sci~ •-----------------------------------------------•---- -------------•------------------------------' ! Бl~sni~ 5ularskog f~kulteta С 5 Agricola '-----------------------------------------------•-----------------------•------------------------------· ! Proteus s •-----------------------------------------------•-----------------------•------------------------------' ~ Ra~ajski zbornik s '-----------------------------------------------•-----------------------•------------------------------' . . . . ~ Zbornik P"F Kragujevac s !-----------------------------------------------!-----------------------!------------------------------' ~ Arhjv za faraaciju 4 '-----------------------------------------------•-----------·------------'------------------------------' . . . ! Arhjv za poljoprivredne nauke 4 Agricola, Agris !----------------------------------------------- !-----------------------~------------------------------' 1 Hortus 4 !-----------------------------------------------!-----------------------!------------------------------' ~ Na~e starjne 4 ! -----------------------------------------------!-----------------------~------------------------------' ! Radovi Suaarskog f.Sarajevo 4 ~ -----------------------------------------------!-----------------------!------------------------------' ~ Veterinarja 4 ~-----------------------------------------------!-----------------------~------------------------------1 ~ Za~tita ataosfere 4 BiOSIS !-----------------------------------------------!-----------------------!------------------------------· ~ Za~tjta bilja 4 Agrjcola, Agris, Biosis !-----------------------------------------------!-----------------------!------------------------------· ! Agroheaija Agris, Biosis ~ ----------------------------------------------- ! ----------------------- ! ------------------------------ ' str. 2 =============================================-==========:====~==~======================================== NAZIV tASOPISA ~ BR.RADOVA 1988 - 1988 ! UKLJUtEN U BAZE PODATAKA ==================================================================================================~===== ! Dijalektika 3 '----------------------------------------------- '-----------------------•------------------------------1 . . . ! Seolo~ki anali 3 •-----------------------------------------------•-----------------------•------------------------------· . . . ! Sod.zb.5uaarskiot f.Skopje 3 Agricola '-----------------------------------------------!-----------------------!------------------------------! ! Lo~ki razgledi 3 '-----------------------------------------------!-----------------------!------------------------------! ! Na~e aore 3 •-----------------------------------------------!-----------------------!------------------------------! ! Prilozi "ANU Prir .aat.n. 3 •-----------------------------------------------!-----------------------!------------------------------! ! Savreaena poljoprivreda з Agricola 1 Agris, Biosis '-----------------------------------------------!-----------------------•------------------------------! ! Scopolia з ======================= ================================================================================= ! 54 ё а s о р i s а 871 radova 24 ёasopisa sa 519 radova ======================================================================================================== str . 3 su objavili ро cva rada, i jedanaest tasopisa koji su оЬ avi:i ро 1 ~ас, koj1 su u navedeniro Ьazama Oili zastupljeni . Procenat zastupl enosti u navedenim bazama podataka је utoliko veti ukolika su tasopisi produktivniji. Dd 1@ tasopi- sa sa preko 30 objavljenih radova 7, odnosno 70% је bilo zastupljeno u bazama podataka, od 27 casopisa sa preko 1g objavl;enih radova takvih је bilo 15 ili 55 1 56% 1 а od 46 tasopisa sa preko 3 objavljena rada takvih је bilo 21 ili 45,651 1 dok је ос ukupnog broja tasopisa ta k vlђ 28,911. o~i podacl ukazuju па postojanje kvrelacije izmedju prod~кtivost i i kvaliteta casop1sa , ako za merilo kvaliteta uzmemo stroge kriterijume proizvodjata sekundarnih izvora informacija za uklju- tivanje casopisa u njihove baze. Na ukljucivanje u svetske sekundarne 1nformacione izvore osim kvaliteta casopisa, postojanja prevoua sadr~aja i sa~etaka na engleski, ugleda izdavata i sl. utite u znatnoj m~ri i redovnost izla!enja i dostupnost na~ih puЬlikacija proizvodjacima ovih baza podataka. То posebno vati za tasopise koje izdaju poje- dine ,autre institucije, kao zbornikг racova, којi su najs!aЬije ukljuceni u svetsku mretu nautnih informac~ja. Mo~emo zakljutiti da vetina naucnih i strucnih radova objavljenih u vodet~й jugosloveпskim tasopisima za oЬlast ekologije 1 Ьiogeografije i za~tite prirode ipak ~alazi svoj put do potencijal~ih korisnika in~~~tacija sad~tanih u пjima, ali da Ьi na povetanje ovog procenta trebalo delovati pre svega zado- voljavanjem i farmalnih us lava za uklju t ivanje u svetske baze podataka, od kojih је u na~im uslovima izgleda najte~e postiti redovno izla~enje. st r . 92 ZAKLJUCAK Nauka је dru~tver.a delatnost ~iji је cilj dobijanje sustinski лоvе informacije. Za razliku od prirodnih sistema, nauku kao sistem odlikuje konat an i ~meren broj e~eme1ata sisteaa, medjuso~no povгzanih labavim vezama. Nauka pripada tipu otvorenih sistema, koji zavisi od dotoka sredstava za istra!ivanje 1 kadrova i informacija i nalazi se daleko od stanja ravnoteie . Istraiivanje ovakc slo~eniћ sistema mogute је sarno posredno, istra!ivanjem pojedinih elemenata sistema i njihovih uzajamn1ћ veza. Naukometrija је oЬlast nauke о nauci koJa кvantitativnim metodama istra!uje nauku kao informaciani proces, Ona predstavlja odraz opsteg pro- ' cesa mate~atizacije rauё1ih disciplina, u ovo~ slиtaju nauke о nauci. Nauka ima mnogo parametara koje Је relativno lako kvantifi~ovati 1 а koji nesumljivo karakterisu neke njгne aspekte. Najbolje rezultate da;e primena statistitkih metoda u analizi ir.f~~~acio~ih masiva, koji predstavljaju proizvod nauёne delatnosti. Osnovna postavka statisti~e је da 1 u~cliko su zadovoljen1 odre- djeni uslovi 1 rezultati statistiёke anal1ze i zakonomernosti otrkivene tim putem па odredjenom uzorku кonatпog aЬima va ze i za opsti skup iz kcje~ је uzиrak uzet . Тај princip koristi i naukometrija . Empi~ijski је Jt~·dje~~ da raspodele stacionarnih dr~stven1h pojava odstupaзu od normalne raspode!e. Najvaznija razlika izmedju normalne i raspocele ~ drustveni~ pojava~a је u ostroj stratifikaciji nosilaca pos- matranih ~Gjava. Uvek se iz~va~a вali broj elitrih - v:sakop~oduktivnih nosilaca neke pojave i veliki broj пiskop~oduktivnih nosilaca te pojave. Ovaj efekat koncentracije i rasejavanja vid1jiv је u raspodeli hautnika ро pro~uktivnosti, ~asejavanj~ flanaka ро ~asopisi~a, mre~i :iti·anja, raspodeli refi ро ufestar.osti javljanja u du~im tekstoviђa, raspodeli stanov~istva ро naseljima, raspodeli dohotka i kapitala ро preduzeёima i pcjedinci~a itd. U slufaju ovakvih pojava srednja vred1ost i ~nogi drugi uoЫfajen1 kriterijumi za statistitku proveru hipoteza gube znataj i ne treba ih primenjivati. Deo naukometrije koji se ogranifava na proufavanju nauke kao infor~ac1cnog procesa preko nosilaca infa~macije (puЬlikacije, citat1 1 nautn:ci, baz~ pcdataka о pu~likaciiama za pajedi~e ~Ыasti i sl.) naziva se biЬliometrija. Naziv na~tni~ puЬlikacija predstavlja spolji odraz nauke i proizvod г.aucne delatnosti, ра stoga zakonttasti kcje u njemu deluju moraju biti uslovlje~e stru k:~ro~ ~a~ke kao celi~e. str. 93 Stat1stiёka istrazivaпja ovog tipa роёеlа su da se vr~e poёetkom 20. veka. Formulisani su i osnovni biЬliometrijski zakoni: Lotkin (Broj nauё~ika koji su napisali dati Ьrој tlanaka Је obrnuto proporcionalan kvad•at~ tog broja ёlanaka) i Bradfo~dav , delova~ja ~azlititih faktora (8S), fenologiji (3,~S) i tecriji i [.etodologiji ekcloskih istrativanja (4S) znatno malo- broJni. Deo biЫiografije posveten fitogeografiji obuhvata radove iz oЬlasti fitogeografije uopste (8~), istorijske fitogeografije <7SJ, flo- ristike (66SJ i horologije (19S). Poslednji deo ЫЬliografi;e s~dr!i radove iz grupe biЫiografija i pregleca ist~a~ivaioja <42S} 1 ~otanicke refnike i prirutnike !le~' i Ыografije istra~ivafa (48S). Istra!ujuti informacione tokove u nauci doslo se do zakljutka da pokazatelji razvoja nauke, kao sto su broj radova , fasopisa, autora, sekundarnih izvora informacija i sl. rastu eksponencijalno, а brzina nji- hovog rasta је pri odsustvu ograпicavajutih faktora odredJena dostignutim nivoom razvoja rauke. Brzina rasta broja puhlikacija mo~e se koristiti kao merilo akt~elnosti odredje~e oЫasti. Kada se poteгcijalne rnogucnosti napretka u nekoj o~lasti pof~d iscrpljivati, eksponencijaln! rast prelazi u linearni. ~od el razvoja :~~е predstav!jen logistifkom ~rivom је danas cpste prihvace~ mod~l krive rasta, kaji Ы se dogodio da su uslovi razvoja nauke optima!ni, а odstupanja od mode:o ukazuju na istar1jske uslove i do- gadjaje van sistema nauke. U ju~naslovenskim zemljama mogu se izdvoj>ti tri glavna periada razvoja nauke i to: do prvog svetskog rata, izmedju dva svetska rata i od kraja drugog svetskog rata do 1988.gad. Svaki od pomenuta tri perioda mo~e se podeliti na roanje vremenske ce~ire. Prv! periGd se mo~e pcdeliti па ~eriod do kraja prve polovine 19. veka u kojem autohtcna nauka praktitno ne postoj1 i narednl, koji traje do pofetka ba!kanskih 1 prvog svetskog rata, kada potinje razvoj autoh- tone nauke u Srbiji 1 Hrvatskoj, SloveпlJl i Bosn1 1 Hercegovini. Drugi period se odlikuje jafanjem kadrovskog i materijalnog po- tencijala nauke i njenim razvojem u svim delovima Jugoslav1je. str. 9В Treci period se ~о1е poceliti r.a perioc pedesetih godir.a, kada ic stvare~a osnovr.a ~reta nautnoistrativatkih instituc1ja ! rast Ьiо naj- dinar.itniji tokom celog posmatranog vre~ena, zatim period posle refor~e !965. 1 ~arotitc posle 1970. kada do!a:: da opadanja izdvaJanja :а nauku, ukidanja saveznih fondova i usporavanja rasta , 1 perioda od !975. do 1988.go:. kaca se stvaraju SIZ-avi :а finar.si~anje nauke 1 dola:1 do razЬijanja ve~i- ~ih nautnih institucija na osnovne arganizacije udrutenog rata , usitnjava se nautn1 potencijal а Ьrој puЬlikacija u pocetk~ stagnira, а od osamdesetih godina opada. Za 15В godina (1838-1988) 1 koliko traje redovno objavljivanje nautnih rezultata u oЬliku nautnih i strutnih puЬlikacija 1 40 godina је sa trendom opadanja broja puЬlikacija, 4 Ьlizu 70 godina је pro~lo u na- doknadjivanju opadanja i ponovnom uspostavljanju porasta broja puЬlika­ cija, Najveci padovi broja puЬlikacija dogodili su se u periodu Bal kanskih, Prvog i Drugog svetskog rata i u periodu ekonomske i polititke krize Jugo- slavije potev od osamdesetih godina. Najveci porast broja puЬli kacija је u periodu posle Drugog svetskog rata. Ako apstrakujemo delove krivih tiji је oЬlik nesumljivo uslovljen uzrocima van unutra~njih mehanizama razvoja nau ke, mofemo konstatovati da broj radova iz svih posmatranih na ucni h disciplina osim fitogeografije i dalje ima trend eksponencijalnog r asta . Najveci rast broja radova iz ohlasti zas:ite prirode zateleten је od 19:5"3. do !9ЫЈ. 1 а opadanje brcja radova ро goc!inama ::apotelo је 1979. Madalna godina za cel~ grupu је :97:. Najveci rast broja radova ро godinama је u oЬlasti fitoeko!ogije bio od 1950. do 1956., а opadanj e broja radova potinje 1983 . Modalna godina za fitoekologiju је 1969. U oЬlasti fit~eog r a fij e na jbrz i rast broja radova Ьiо Је ос! 1849. do 1856., zatim se broj radova udvos trucavao svakih 16-17 godina sve do Balkanskih ratova, а posle Prvog svetskog rata dolazi do uspora- vanJa rasta, а od 1981 . i do opadanja broja rac!ova godisnje. Modalna godina za fitogeografiju је 1957. Za Ьiogafije, b1Ьliografije i 2reglede istrativanja modal~a godina је 1963. 1 а opadanje broja radova tr·aje od 1983. Za biЫicgrafiju u ce!ini moda!na godina је 1966. Brz rast broja pu3likacija trajao је od 1849. do 1856., zatim dolazi do u nauci uobi:a- jenog udvostru~avanJa ~ad1~nie~ ~roja radova svakih 15 godina, sto traje do potetka 20. veka, u kojem udvostr~tavanje ьrоја radova nastaje svakih 27-28 godina. Veliko ubrzanJe rasta broja radova dogadja se od 1955. do 1970., а od 1978. dolaazi do us~orava1ja i prekida rasta. s t r. 99 Prema strukturi puЬlikacija biЫiografiju sa~injava 5 1 9~ mono- grafskih puЬlikacija, 3 1 4S doktorskih di~гrtacija i 90,71 ~lanaka u ta- sopisima i zbornicima. Za oЫast za~tite prirode karakteristifno је da se prve monografije i disertacije javljaju posle 195~., а za fitogeogra- fiju da su se prvo pojavile mcnografske puЫikacije, а tek od 1850. broj tlanaka prevazilazi broj monografija. Broj doktorskih dlse-tacija је naj- veti u ohlasti ~itoekclogije 1 dok iz oЫasti istorije ~au~e i ЫЬliogra­ fije пета ni jed~e. Smatra se da је broj odbranjenih doktorskih disertacija dobar pokazatelj razvoja naucne discipline, s tim da је broj na pocetku i na kraju razvojnog ciklusa mali, а u staЬilnom periodu znatno veci. Na osnovu toga zakljucujemo da је samo oЫast zastite prirode jos u ekspanziji 1 dok је maksimum broja doktorskih disertacija iz oЬlasti fitoekologije dostig- nut sedarndesetir, а fitogeografije sezcesetih godina. Vecina d1sertacija branjena је u Beogradu !ЗЫ: 1li Zagrebu (241) 1 а samo 3Ы је branjeno ла ~atitnim, bialoski• fakultet•ma, dok su ostale branjene na sumarskim 1 poljo- privrednim, fa~~aceutskim i dru~im faku!tetima. Sve со polovine 19. veka vetina radova koja se odnosi na ju~no­ slovenske zemlje publikovana је na nematkcom, redje latinskom, francuskom, engleskom i jezicima naroda susednih zemalja. Od polovine 19 . veka javlja- ju se sve vise radovi na srpskohrvatskom jeziku, а na slovenatkom i make- donskom jezik~ tek posle Prvog svetskog rata. Literatura koja se odnosi na zastit~ prirode pisana је u 99~ slucajeva na jutnoslcvenskim jezicima, а Ыografije i pregledi istra~ivaпja u 951 slutajeva. Iz oЬlasti fito- ekologije na strani~ jezicima је 1~: literature, а iz fit~geografije 341 1 uglavnom starijih puЬlikac:ja. Prvi sa~eci na stran1m jezicima u radovima pisani~ na ju~noslovenskim jezicima javljaju se posle Prvag svetskog rata, а od sezdesetih godina ve- tina nautnih radova ima satetak na engleskom jeziku. Od ukupnog broja ra- dova iz fitoekologije 67~ima sa~etke na svetskim jezicima, dok taj procenat iz zastite prirode iznosi 45~, fitogeografije 441 i biЬliografija i biografija 191. U~upno Је u BiЫiografiji 63~ aonografskih puЫikacija 1 80~ d1sertacija i 701 tlanaka ahjavljeno na srps~ot~vatskcm jeziku, ::s monografija 1 121 diser- tacija i 81 tlanaka na slovenatkom jeziku, 101 monografija 1 71 disertaci~a i 51 tlanaka n~ makedonskom jeziku, dok је broj puЬlikacija na ostalim jezici[.a manji od 21. Rezultati istrativanja u ovirn oЬlastima prvenstveno su okrenuti domacoj nautno i strutnoj javnasti. Kamunikaciji sa svetski~ nautnim tokovima nameп eno је puЬlikovanje satetaka, а redje i cElih tlanaka na svetskim jezic та. stг. 10i:J Raspodela prema produktivnosti nosilaca nekih pojava u naukomet - rtJl kao i u drugim drustvenim delatnostim pripada negaus ovoj Cipfovaj raspodeli iz klase n1 = С 1 i 1 ·~ s a vrednos tu parametra raspodele ~ izmecju ~ i 2 1 i С priЬ!iino Jedn a ko 11. Vredпost parametra ukazuje па stratifikaciju posmatrane raspodele. Za naukoaetriju је utvrdjeno da је, ukoliko Је vredn~st ~aramet r a ~ veta, udeo visokoprod~~ttv~ih izvora manji 1 а spoljasnji uslovi za razvoj na.uke povoljniji 1 i obrnuto. Ras- podela izvora ро produktivnosti mo! e se posmatrati prema utestanosti i prema rangu. Ukoliko se koristi pristup prema utestanosti parametar se 1ajtatnije odredjuje grafitki, preko tangensa ~gla ~oji u logaritamskoЋ koordinatnom ~istemu zaklapa funkciJa raspodele sa х osom. Funkcija ras- podele ima izgled prave, s tim da u delu koji se odnosi па visokoproduk- tivne izvore dolazi do velikog rasipanja tataka. Drugi pristup - ро ran- govima - prikazuje raspodelu izvora ро produktivnosti na semilogaritam- skom koordinatno~ sistemu. U prvom delu funkcija raste veama postepeno , а zati• se ispravlja i dalje raste kaa prava. P~vi deo funkcije odgovara r.ajproduktivnijim izvcrima, а na pravoj su prikazani s~aboproduktivni. Ovaj pristup koristio је Bradforc, а Egghe је razradio algoritam za proveru panasanja iпformacionih izvora u biЬliografijama prema Bradfordovom zakonu. Bradfordov i Lotkin zakon su matematitki ekvivalentni i pripadaju istoj klasi negauscvih Cipfavi~ raspodela, samo sto s e Latkin ocnasi na raspodelu autora , а Bradfordov na raspodel~ tasopisa ро produktivnosti. U na~oj biЫiografiji izvr~ena је analiza autora i tasopisa prema ~rcdukt i vno st i 1 to kako za svaki t e matski deo ЬiЫio9rafije 1 tako i za bihliagraftjv u celir.i. Izdvojeni su najprod~ktiniji autori i tasopisi, koji predstavljajц najz natajnije -os.oce i~farmacija za oЫasti fito- ekologije, fitageografije i zastite prirode u ju!noslovenskim zemljama. Praduktivnost autora u svim nautnim cЬlastima karakteri~e se time da ;е broj nautnika koj~ napi~ u neki broj ra~ava obrnutc proporcionalan kvadratu tog Ьrоја radava. Ovu zakcnitorst prvi је uotio Alfred Lotka 1 te је ро ,Jemu nazvana Lotkin zakon. Derec De Sola P~ice је utvrdio da је prosetan Ьrој radova ро autoru u svetu 3 1 5 i da na 1010 radova imamo 10 visokoproduktivnih autora 1 koji daju glavni doprinos istra~ivanoj ublasti. u delu ыы;ografije koji se odnosi па zastit u prirode regist~o­ vano је 637 autora. Svaki autor је objavio prosetno 1 1 60 radova, а pra- satlo је Ыlс 1,15 autora ро radu. Preko 68~ autar a objavilo је samo ро 1 rad, а samc 12 autora objav1lo је !f i viAe radova. N~jproduktivniji autori su Co~it Du~an (28!, Fukarek Pavle (27), Jankovi~ :'!ilorad !". (17 i R!ebak Viktor (15). Bi!o је svega 12З raaa sa vtse autora, od tega samo 5 sa autorima iz razlititih nautnih centara. Proverom је utvrdjeno da se raspodela autora ра produvtivnostl pona~a рс ЫЬllo~etrijskim zakonima 1 а parametar raspodele ~ =3,60, ~to ~kazuje ~а proporcional1o poveta1i ~ deo v:sakoprocuktivnih autcra u odnosu na ukupar. broj i n~ napovolзne spo:jr.e okolnosti. str. 101 U delu bi~liografije ko;~ se ocnosi па fitoekologiju re~1strovano је 969 autora. Svaki autor i•a ~r~setno 4119 radova 1 а prosetan broj autora ро radu је i 1Ji. Preka 54~ autora objav:lG је samo ро ;edan rad. Sa ро 25 i vi~e objavljenih racova biio је 21 a~t~r 1 koji su objavili preko tetvrt:- ~e od ukupnog broja radova. Najp~odиktivniji autori su Jankovic Milorad М. (116! 1 Mi~ic Vojislav (97) 1 Jov.иovic Branislav (761 1 Kovatevic Josip (58) 1 Fukarek Pavle (57 ) 1 Din1c A~ka (55( 1 Horvat Ivo (55) 1 Laku~ic Radomir (54), Gajic Milovan (51) 1 Wraber Maks (51) itd. oko jedne tetvrtine radova ima vi~e od jednog autora 1 а radcve sa kaautorima objavljivali su vecinom visokoproduktivni autori. Sama 91 5% radova uradjeno је kao rezultat sa- radnje autara iz razlititih repuЬlika ili zemalja. Proverom је utvrdjeno da se rraspodela autora ро produktivnosti pona~a ро biЬliometrijskim zakonima i da vrednost parametra raspodele iznosi о( =0 162. U delu biЫiagrafije koji se odnosi па fitogeografiju registrovano је 7@3 autora. Prosetno је svaki autor obJavio 3 1 31 rad 1 а broj autora ро radu је 1,20. Preka 52~ autora objavilo је samo ро jedan rad 1 а tretinu radova abjavilo је 29 autora, koji su imali ро 20 i vi~e radova. Najpra- duktivniji autori su Fukarek Pavle (56) 1 Mayer Ernest (54) 1 Gajic Milovan (51) 1 Maly Kari (51) 1 Micevski Kir1l (5VJ), Obradovic Melanija (501 1 Tri- najstic Ivo (46) 1 Pa01tic Nikola (41) 1 H~rc Dragu~in (39) 1 Adamovic Lujo (351 itd. Svega 2et radova imalo је vise aktcra, od tega је samo 171 uradjeno u saradnji autora iz razlicitih ~epuЬlika ili zemalja. Proverom је utvrdjeno da se raspcdela autora ро produktivnosti pona~a ро biЬlio­ metrijskim zakonima i da је vredncst parametra raspodele ~ =0 153. Mnag1 autori bavili su se istraz1vanjima 1 flore 1 vegetacije, а po~to su takvi radovi klasifik~vano samo u jednu grupu u okviru hiЬlio­ grafije1 realniju sliku о opstoj produktivnosti autora daje pregled za BiЬliografiju u celini. U delu BiЬliografije koji obuhvata preglede istrativanja 1 biЫio­ grafije i biograflje istaknutih istrazivata registrovano је 156 autora. Prosetno је svaki autor objavia 1,82 rada 1 а prosetan broj autora ро radu је 1107. Oko 68~ autora objavilo је samo ро jedan rd 1 а samo tri autara objavili su preko 10 radcva. Та su Fukarek Pavle (25) 1 Jankovic ~i!orad М. (141 i Pulevic Vukic (111. Provercm је utvrdjeno da se raspo- cela autora ро produktivno~ti ~anasa ро ~iЫicmetrijskim zakonima 1 а parametar raspode!e о( =~,67. BiЫiografija u celi01i sacrzi 1859 autora. Prosetno је svaki autcr c~jav1o 3,57 radova, а svak~ rad iша 1126 aut~ra. Blizu 55~ autara obja- v~lo је sama ро jedan rad. PriJiii~o 5~1 radova objavilo је 118 autora sa 15 i vi~e radova. NaJprodukt:vniji auto:1 s: Fukarek Pavle (165) 1 Jankavic Milorad Н. (157), MiSic Vcj~slav (1H!I, 3a;i~ 1'\ilova., (104) 1 Jovanovic Brar.islav (U:13) 1 Irina..)stit Ivo (95) 1 ~akusic Radcm i r (86) 1 Horvat Ivo (801 1 Kcvacevic Josip (741 itd. Bilo је uкupno !8,2S radava sa vi~e autora 1 od kc;i~ ;е vetina objavlJena posle 1971. Prover~m је utvrdjeno са se raspo- cela autoa ро р aduktivnosti ponasa ро ЬiЬliometri jskim zakoni~a, а par a- metar raspodele ~ =в,ы. st :-. 1!ђ2 Ukupno se 76,6~ autora javlja samo u jednom delu BiЬliografiJe, 15% se javlja u dva dela 1 6,2S · 2,21 ~ sva tetiri dela. U slucaju viso- koproduktivnih autora, sa preko !0 radova, situaciJa је upravo obrnuta. Medju njiffia se 11 1 2~ jvlja samo u jednom delu, 28 1 4S u dva, 36 1 2S u tri i 24 1 1S u sva cetiri dela BiЬliografije. Najproduktivniji autori, koji su dali najveci doprinos razvoju svih ovih oЬlas:i nal aze se u sve te~~ri grupe, ~to pokazuje njihovu Ьlisku povezanost. Udeo autora sa mi~iaalnom produktivno~tu је za 5S manji od ote~ivanih 60S, dok је kod visokoprod~'tivnih autora ~mesto ofekivanih 10S, takvih autora 11 1 4S 1 а nJima pripada Ь1,5S od svih objavljenih radova. Autora sa 15 i vi~e rad~va Ьilo је !18 i njima pripada priЫifno polovina svih radova obuhvatenih ovom ЬiЫ1ografijo~. Ako ove ~ezultate, koji u~azujJ na nepovo!jne uslove za razvoj nauke u celini 1 stavimo ц кontekst raspodele radova ро godinama, koja jasno odra~ava istorijski uslovljene nepovoljne periode za razvoj nauke, ~o~emc zakljuciti da se raspodela nautnika ро produktivnosti pona~a ро bibl.ometrijskim zakonima, а da su uotena odstupanja rezultat diskonti- nuiteta u razvoju nauke na ovim prostorima. Razvoj nauke је posle ratova i promena graпica i vladara p~e~idan, nautnic1 su dolazili i odlazili u zavisncsti od cinilaca koji sa naukom nisu u vezi i razvoj је posle prekida zapotinjao uvek od nule ili znatno пi~eg пivoa nego ~to је bio pre prekida. Za takav razvoj nauke koji nema dru~tveno podr~an kontinuitet karakteris- titпo је da ~ najvecoj meri zavisi cd ~zuzetnih poJedinaca 1 koji su 1 vi- sokoprod~ktivni, dok u staЬilnim vremeni~a nauka b:va znatnije instituc:o- nalizovar.a, а raspodela autora ро produktivnosti Ыita Lotkinom zakonu. Najva~nijim kanalom и for~alr.om ~rerosu nautni~ znanja s~atraju se nautni casopisi. Funkcije tasopisa danas mo~emo sistematizovati kao: - ~renosioce inforыacija 1 - arhivski zapis nautnog rada 1 kontrolor kvaliteta radova preko sistema recenzija 1 - dru~tvene institucije koje o~ogutavaju odredjivanje prioriteta autcrstv.;;. U sistemu k=murikacija u nauci preko tasopisa kao prenosioca in- formacija okosnicu f!ni clanak 1 а palo~aj ~itrcg elementa sistema zauzima stvaralac, odnosno a~tor. Jedna od bit,ih araк~eristika "zrelosti" neke naucne oЬlasti је pojava specijalizovanih casopisa. tlanci ро tasopisima rasejavaju se ро Bradfordovom zakcnu. Cdat:e ~~oizilazi da је mog~fe izdvojiti kljucne fa- sop:se za ~:red5ene naucпE cЫas~i, k:ji predstav~Jaju ~l~vne komun:kacior.e kanale za :е oЬlasti. Cilj utvrdjivanja r.ajpraduktivnijin tasopis~ za oЬlast е olog•je 1 geograf ije i za~tite Ьiljaka је ukazivanje па potrebu njihove bclje zastup- lje~osti и biЫiotekama 1 istica~je potrebe za njihovim г edovni m izla~e1jem i uk!~utivan3em u sekundarne izvcre i~for@acija za date oЫasti. str. ~@3 Empirijs 1 doЬijena ~as~~:e:a tasoptsa obuhvatenih BiЬliografijom na osnovu broja tlanaka koji su u nJima oЫavljeni 1 uporedjena је sa r aspodelom p~ema utestanosti ~ prema raпgu ро biЬliometrijskim zakonims raspodelг i odre- djeni s u parametri raspodele 1 koji ukazuju па strukturu nauke kao sloienog sistema. BiЬliografija sadr~i 5863 tlanka ~oji su objavljeni u 556 tasopisa, U periodu do p~vog svetskog rata tlanci su objav~jivani ~ 181 tasopisu 1 iz~edjL jva svetska rata u 1~0 tasopisa, а posle drugog svetsкog rata u 318 tasopisa. Od ukupnog broja tasopisa 130 је Ьilo inostrani~ 1 а ostali su izlazi~i ili i dalje izlaze па podrucju J~~~os!oveпski~ ze~alзa. U del~ biЫiografije koji se odnosi na za~titu prirode registrova- no е :87 casopisa sa 912 tlanaka. U ~eriodu do prvog svetskog rata bilc је 1 1 56 c:a1aka ро tasopisu 1 izmedju dva svetska rata 3 1 74 tlanaka, а posle drugog svetskog rata 5 1 3~ tlanaka ро ёasopisu. Proverom је ~tvrdje~o da se raspodela tlanaka ро ~aso~ sima ponasa ро ~iЫiometrijski~ zakonima 1 а pa- rametar raspodele 1 Zastita p•·ir-ode .89), Su.-вarstvo (blJ) 1 Gozda ski vestnik (47> itd . U delu biЬliografije koji se odnos1 na fitoekologiju registrovana је 276 casopisa sa 2572 cla~ka. Prosecr.o је svak1 casopis obзavio 9,32 tlanaka. U periodu od prvog svetskog rata broj tlanaka ро casopisima је 1,98 1 izmedju dva svetska rata 2 1 93 1 а pos:e drugog svets~og ·ata 1!,64 tlanaka ра fasopisu. Proverom је utvrdjeno da se raspode la flanaka ро tasopi- sima ponasa ро ЬiЬliometrijsk~~ zakoni~a 1 а para~etar raspodele ~=0,49. Najprodu-tivniji tasopisi su S .... 'narski list (191 tlarak>, 5umarstvo (128) 1 Acta botanica croatica (112), Glasnik 5unarskof fakulteta u Beogradu (103) 1 Ekologija (::n> 1 Arhiv !:liolos:-;1.-. :1au- а (99) 1 Glasnik Prirodn~afkog muzeja (73) 1 Zbor- nik Matice srpske za prirodne nauke 170) itd. U ~elu ЫЬliografije koji se ad~osi na fitJgeografiju regts:rovano је 312 casopisa sa 2107 flanaka. Prosetno је svaki tasopi s objavio 6,75 clanaka. U periodu do prvog svetskog rata broj tlara·a ро ~asopisi~a iznosi prasecno 4,43, izmedju dva svetska rata 3 1 80, а posle drugog svetskog rata 8,27 tlanaka ро tasopisu. Praveram је utvrdjeno da se raspodela tla~aka ро :asopisima pona~a ро ЫЬliometrijskim zakonima, а parametar raspodele ~:0,51. Najproduktivniji fasopisi su Acta botarica croatica (145), Glasnik Prirodnjackog mu:eja <106) 1 Csterr·ei::hische botanische Zeitschrift (98) 1 B1olosk. vestnik (87) 1 Glasnik Zemaljskog muzeja Bosre i Hercegovine (85) 1 Sumarski list (58) itd. U delu ЫЫiografije ko;i ob~hvata p~eglede ~st~a~i\a~ja, biЫio- graflje ; biografije ist~ativata registrovano је 1~5 tasop1sa sa 272 tlanka. Prosetпo је svaki tasopis iz ove grupe objav1o 2,59 tlana-a. Ј pericdu dc prvog svetskog rata broj tlanaka ро fasopis~ је 2 1 @8 1 u periodu izmedju dva svetska rata 2,28 1 а u periodu posle drugog svetsk~g rata 3,62. Proverom је utvrdjeno са se raspocela t~a~aka ро tasopis~ma ропаsа ро ЫЫometrijskim zakonima 1 а parametar· raspodele i= 11!,55. Najproduktivniji ~asopisi su 5umarski list (ЈЭ) , Ас:а !:ctanica cr·oa::.icrt {:~~ i •a:--cdni sumar <1:). str. :04 U celokup~oj biЫiografiji registrovano је 556 fasopisa sa 5863 flanaka. ProsefnQ је svaki fasop:s objavia 10,54 f!a~aka. U periodu со prvog svetskog rata Ыlо је proset~o 4,25 tlanaka ро fasopisu, izmedjц dva svetska rata 4,61, а posle dr~gag sve~skog rata 14,13 t!a~aka ро tasopisi~a. Proverom Је utvrdjeno da se raspodela tlanaka ра tasopisima pona~a ра Ьi~~iometrijski~ zaLonima 1 а parametar raspodele =0 1 49. Dvako niske vrednosti parametra ~ ukazuju na to са se radi о negausovskoj CipfovoJ •aspodeli sa pojafa"o~ st•-tifikac.jom, odnos~o povetaпim udelom vi sokopro· d~ktiv1i~ izvora. То је po kazatelj nerazvijenosti sistema kom unikac i je u nauci putem fasopisa, kao i nepovoljnih uslova za n jihovo puЬlikovanje . Najp•odu~t~vniji, а Siffilffi t1m i naJznafajniji nos1oci informacija za istrativane oЬla s ti su: Sumarski list (401 radl, Acta botanica croatica (272), Su~arstvo (233 1 1 tlasnik Prirodг.jatkog muzeja u Beogradu (183) 1 Glasnik Sumarskog fakиlteta u Beogradu <1431 1 Za~tita prirode (133) 1 Glas- nik Inst1tuta za botariku i Botanifke ba~te Univerziteta u Beogradu {1301, Glas1ik Zemaljksog muzeja u Bosni • rie~cegovinl (13е>, Biolo~~i vestnik (129) 1 Zbornik Matice srpske za pr1rodne nauke <128) 1 Narodni sumar (126), Godisnjak Biolo~kog instituta u Sarajevu (!211, Ekologija (118) 1 Sozdarski vestnik (1!4) 1 Arhiv bialo~kih nauka (1101 1 Sumarski pregled (1H'IJ 1 1Jsterr- ei~hische Ьotaпisc~e Zeintschrift (1061. Casopisa kaji imaju 10 i vi~e objavljenih radova ima 102. Dni fine 18,351 od ukwpfiog ~гаја fasopisa, а objavili su 81 1 891 od ukupnog broja clanaka. Stoga ovu grupu fasopisa mo~emo s•atrat1 osnovniffi informacionim izvo~i~a za proutavanje flor e i vegetacije jutnoslovenskih ze~alja od pojave ovih cisciplina па ovim prostorima do danas. Cd tlh fasop!Sd 27 је posvece- r.o bio!a~kim naukama uop~te, 17 sumarstvu, 14 poljoprivredi , 13 botanici 1 1~ drLgi~ naufnim disciplinama, ~~ su cp~tenaufnog karaktera 1 5 је posvete- ~o e~ologiji i 5 zastiti sredine. Od toga је svega 12 fasopisa inostranih, а 90 su 1ma!i i~~avafko sreёi~te па jutn~slovc~skim pr~storima. U periodu pre prvog svetskog гаtа polovina svih tasopisa izlazila је u ~иcstrans~vu. Izmecju dva svetska rata njihov udeo Је рао ~а ako 251 1 а posle drugog svets~og rata udeo inostranih fasopisa iznosi 9,51. То је rezultat azvoja a~tahtonih nautnih kadrova i mre~e institucija, koji pred stavljaJu s trukturnu osг.ovu ~azvoja nauke u svako; zem!ji . Najvi~e fasopisa izlazilo Је и Srbiji - oko 2:~, ne~to manje u Hrvatskoj - 2@1 i Sloveniji - oko 1~~, dok је udeo os~al1п srecina ispcc 51. Siicna је si:uacija • ~edju visokoprcdJ~· ivn1m fasopisima 1 s tim ~to је u njihovom slufaju udeo Bosne i f Hercegav.~e tznac, а Sl~venije ispo~ 1ZI. Izdavafi visokoprodukt1vnih tasopisa u Jugoslaviji sJ u 19 slufaje- Va fakulteti, u !1 akademije nauke, u 13 naufni insitituti, и 8 priradnjaf- ki muzeJi i u 48 naufna i strucna ud~u~enjг. str. 105 Broj taso~isa је tokom vrEQena imao stalan rast, osim u doba svet- skih ratova i krize osamdesetih ~odina ovog veka. ~ajve~i procenat viso~o­ produktivnih tasopisa i odnos broja radova ро tasopisu zabele~en је sezde- setlh godina ovog veka. Vetina casopisa - 64 1 5% javlJa se samo u jednom delu biЬliografije, а samo 5 1 75% casopisa javlja se u sva tetiri dela. Kod tasopisa sa preko 10 objav!jenih radova 4191 tasap:sa se Javlja saao и jednom delu Bibliografije, а 31,41 ~bJav!juje radove iz sve tetiri istrativane disc~p:iпe. Ocekivani udeo r.iskoproduktivnih casopisa prema biЬlio~etrijskim zakor.1ma је 601 1 а u nascj biЬl•agrafiji 4:,21. O~ekivana vred~ost za broj tasopisa sa vise od 10 objavljenih radova је 101, а u nasem slucaju је 18 1 351 casopisa, koji su objavili ukupno 81,891 radova. Као izuzetno pro- duktivni izdvajaju se 16 casopisa sa preko 100 radova, koji obuhvataju 43,151 tlanaka sadr~ani~ u nasoj biЫiografiji. Dobijeni rezultati su slicni kao i rezultati raspodele autora ро produktivnosti, s tim sto је u slutaju casapisa stratifi~acija jos јасе izra!e~a, а udeo visokoproduktivnih izvo~a jos znatnije pove~an . То potvr- djuje tez~ da su is:i nepovoljni uslcvi za normalan razvoj nauke uticali na povetan udeo visokoproduktivnih autora i visokoproduktivnih tasopisa. Nepo- voljni uslovf za normalan razvoj mre±e tasopisa kao osnovri~ lnfor•acionih kanala ~ nauci ~slovljen је nedastatkom kontinuiteta ~ razvoju. Kontinuitet veti od jedпog veka u objavljivar.ju rezultata istra~ivanja na ju!nosloven- skim prostorima od visokoproduktivnih tasopisa imaju samo Sumarski list (Zagreh, 1878- ) , Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini (Sara- jevo1 1889- Ј i Osterreichische botanische Zeintschrift (Wien, 1851- >. Kontinuitet uz dute prekide i~a;u : Glas1ik :nsituta za botaniku i botanit- ke ba~te Unive~ziteta u Beogradu (1928-1937 1 1959- ) Acta botanica croa- tica ka . S32 2435 шь IQ') . . - bro! tasap1s3 !с~ "- 2!33 _:;ьi :~.· !--------------:~ -·--------------- · ~------------- ! ----------------- • ------------------- ~ -------------------- ~UiORA Ь37 9t9 73~· ~= t .1 к u о ј - · ~ :·о•Јн : ~'~~ 29~~ i\1' 31: 1, --...Ј .. c,;s~?!sA · ~LI7 :Ћ ~!~ ,: ' LITERATURA 1. Dobr-ov G.M.: Patencijal nauke.- Beograd 1 1970 2. Christie J.R.R.: The development of the historiography of science.u: Companion to the history of modern science. - london 1 New York: Routledge, 1990, str .5-22 3. Kuhг. Т.: Tt>e history of science. u: The Esseпtial tension: Selected studies in scientific tradittor. and change. - Chicago: University of Chicago press, 1911, st·.105-126 4, Bernal J.D.: Soc:ial function of science.- London 1 1939 5. Price D. de Solla: Science since Babylon. - New Haven, 1962 6. Price D. de Solla: little science 1 big science. - New York, 1963 7. Nalimov V.V., MuljCenko z.r1.: Naukometrija . - Moskva: Nauka, 1969 8. Hajtun S.D.: Naukometrija: Sostojanie i per·spektivy.- Moskva: Nauka, 1983 9. Galton F.: Hereditary genius. - London: Mcmillan 1 1869 10. ~olton G.: Scientific research and scholarship: Notes toward the des1gn of proper scales. - Proc Am soc a~t sc1 (Daedalus} 1 91 (1962) 1 362-399 11. Filipi-Matutinovit S.: Bitliografija radova jugoslovenskih autora iz naukometrije i srodnih oЬlasti .- Informatika, 20 (1986), 6, 413-417 12. Dobr·ov G.M.: Nauka о nauke. - Kiev: Naukovaja dumka 1 1966 13. Crane D.: InvisiЬle colleges. - Chicago: University, 1972 14. Cole J.R. 1 Cale S.: Social str-atification iп science.- Chicago: University press, 1973 15. Зarfield Е.: Essays of an information scieгtist 1 v. 1.- ?hi~adelphia : ISI, 1977 16. Zuckerman Н.: Scientific el1te.- New York: Free press 1 1977 17. JaЬlonskij A.l.: Matemat1ceskie rnodeli v i ssledovanii nauki.- Moskva: Na..1ka 1 1986 18. Hajtun S.D.: Pr·oЬlemy kolicestvennogo analiza nauki. :1oskva: Nauka 1 1989 19. YaЬloг.sky А.!.: StaЬ!e non-gaus~an distr1butions in sciento•etrics.- Scientoaetrics1 7 (19851 1 3-6 1 459-4711Ј 2@. Pareto V.: Cours d'economique polit1que.- lausanne 1 1897 21. Zipf G.K.: Psycho-biology o.f langua:Je.- ~.-ondon 1 19-36 22. Zipf G.K.: Human behavior and the principle of least effort.- Cambridge, 1949 23. Moravcsik М.Ј.: Phenomenology and models of the growth of science.- Research policy, 4 (19 75) 1 11 80-86 24. Muller F.: F~rtshritt der Wissenschaft-matemetisch model1 ert.- Wiss. und Fortschr., 22 (1972) 1 162-165 25. Jones W. T.: А fuzzy set c~aracterization of i~teraction in sc1entific research. - Ј Ат inf sc1, 27 <1976) 1 5-6, -311Ji-3111J 26. Goffman W. A.: А mathematical model for analysing the growth of а scientific discipline.- Ј Ass comput math, 18 (1971>, 173-185 27. Prichard А.: Statistical ЬiЬliography or biЬliometrics?.- Ј doc, 25 (1969} 1 41 384-349 28. ~ulme E.W.: Statistical Ьi~liography in rгl ati on to the gronth of modern ClV~lizattor..- London 1 1923 29. Broadus R. N.: The applicat1c~ of citation analysis to liorary collection bui!d!ng.- Adv libr, (19771, 247-261 30. Brookes В.С.: Derivation and application of the Bradford-Zipf distribution.- J doc, 24 (1968) 1 4 1 247-261 31. Nicholas D., Ritchie М.: lite~ature and biЬliometrics.- London: Clive Bingley, !978 32. Rainford A.~.D.: ЗiJlio11etric .11ethods.- ~~nd;ы 1 1973 (Msc thesis ) str. 109 33. Lawani S.M.: BiЬliometrics: Its theoretical foundations, methods and applications.- Libri, 31 (1981), 4, 294-315 34. Hjerppe Р.: А biЬliography of ЬiЫiometrics and citatioп indexing апd analysis.- Stocholm: Royal Iпstitute of technology library, 1980 35. Price D. de Solla: А general theory of biЬliometrics and other cumulative advantage processes.- JASIS 1 27 (1976} 1 5, 292-306 36. Lotka А.: The frequency distribution of scientific productivity.- Ј Wash Acad Sci 1 16 (1926!, 12 1 317-З23 3?. Pr·ice Ј. de Solla: Networks of scientific papers.- Science, 149 (1965!, З68З, 51!11-515 38. Bradford S.C.: Оп scattering of papers оп scientific subjects in scientific periodicals.- Engineering 1 137 (1934! 1 85-86 39. Lockett M.W.: The Bradford distribution: А review of the literature 1934-1987.- LISR, 11 (19891, 21-36 40. Maia M.J.F., Maia M.D.: On the unity of Bl'adford's law.- Ј dpc 1 4~ (19841 1 з, 2!06-216 41. Cole P.F.: А пеw look at referenc:e s-cattering.- Ј doc, 18 <1962), 58-,64 42. Leimkuhler F.F.: The Bradfor·d distribution.- Ј doc, 23 (19671 1 197-207 43. Brookes В.С.: The derivation and application of the Bradford-Zips distribution.- J.doc, 24 (1968), 247-263 44. Brookes В.С.: The complete Bradford-Zipf "BiЬliograph".- Ј doc, 25 119691 1 58-60 45. Goffman W. 1 War·ren K.S.: Dispersion of papers among journals based on а mathematical analysis of two diverse medical literatures.- Nature 1 221 11969) 1 12@5-1207 46. Leimkuhler F.F.: An exact formulati~n of Bradford's law.- Ј doc, 36 <19801, 285-292 47. Groos O.V.: Бradford's law and the Keenan-Atherton data.- Am doc, 18 11967), 46 48. Kendall M.G.: The ЬiЬliography of operational research.- Opel' /'es quart, 11 (19601, 31-36 49. Br·ookes В.С.: Theory of the Bradford law.- Ј doc, 33 119771, 18@-209 5@. Bookstein А.: The ЬiЬliometric distributions.- Libr quart, 46 119?61, 416-423 51. Boakstein А.: Patterns of scientific productivity and social shange: А discussion of Lotka's law and ЬiЫiometric symmetry.- Ј Am soc inf sci, 28 (19771' 206-211i! 52. Boo~stein А.: Explanations of th~ biЬliometl'ic laws . : Coll~ct management, (19791, з, 151-162 53. Sichel H.S.: А ЫЬliometric distribution which really works.- JASIS , 36 (19851 , 314-321 54. Egghe L.: Consequerces of Lotka's law for the law of Bradford.- Ј doc, 41 (19851, 173-189 55. Chen Y.S., Leimkuhler F.: А r·elationship between Lotka's law, Bradfor·d's law and Zipf's law.- JASIS, З? >19861 1 5 1 :З!О7-З14 56. Nikolis Б., Prigozin I.: Samoorganizacija v neravnovesnyh sis - temah.- Moskva: Mir 1 1979 57. Kuhn Т.: he structure of scientific revolutions.- Chicago: University prэss, 197@ 58. Blackburn T.R.: Infol'mation and the ecology of scholars.- Science, 181 (19731 1 41@5, 1141-1147 59. Willdenow C.L.: Gr..tndniss der Krauterkunde.- Бer·lin 1 1?92 6@. Humboldt А.: Ideen zu e1ner Physiognomik der Gewachse.- TuЬingen, 18~6 61. Griesebach А.: Reise durch Rumelien und nach Brusse im Jahre 1839.- Gotingen 1 1841 62. Griesebach А.: Die Vegetation der Erde.- Leipzig, 1872 63. De Candolle А.: Geographie botanique raisonnee.- Paris, 1855. 64. Schouw J.F.: Grundtraek til en almindelig Plantegeographie.- Kobenhavn, 1822 65. Engler А.: Versuch einer Entwick1ungsgeschiscthe der Planzenwelt.- Leipzig, 1879-1882 66. Cl'oisat L.: PanЬiogeography.- Caracas, 1958 13 vol . J 67. Nelson G.: From Candolle to Croizat: Comments on the history of biogeography.- Journal of the Histol'y of Biology, 11 (19781 1 2, 269-3!95 str. 110 68. Lorenz J.R.: Allgemeine Resultate aus def pflanzengeographischen und genetischen Untersuchung der Mooera in praealpinen Hugelland Salzburgs.- Flora, 16 (1858) 69. l(erner А.: Das Pflanzenleben Her Donaulander.- Innsbruck, 1863 1@. Drude 0.: Handbuch der Pflanzengeographie.- Stuttgart: J.Engehorn, 1890 71 . Engler А. 1 Drude О. (ed.): Die Vegetation der Erde.: Leipzig 1 189!0 72. Stebler F.G . , Schroter С.: Versuch einer Uberscht uber die Wiesentypen der Schweiz . - landwir!:.sch. Jahrbuch d . Schweiz, 6 (1993) 73. Warming Е.: Plantesamfund.- Kobenhavn, 1895 74. Schimper А.: Planzengeographie auf physiologischer Grundlage.- Jena 1 1898 75. Flahaut S.: Project de nomenclature phytogeographique . : C.R. Intern. Botan. Congress Paris, - Paris 1 1900 76. Baun-Blanquet Ј.: Pflanzeonsoziolagie.: Berlin 1 1928 77. Trass Ч.Н.: Geobotanika: Istar·ija i sovremennye tendencii razvitija.- Leningrad: Nauka, 1976, str·.138 78. Sukatev V.N.: Vvedenie v utenie о rastitelbnyh soobйfestvah.- Peterburg, 1915 79. Ctements F.E.: Plant succession: А analysis of the development of veg~tation.­ Washington: Carnegie Insitute, 242 1 1916 8@. Gleasan Н.А.: The structure and develapment af t~e plant associatian.- Bull. Torey botanical Club, 53 (1917) 81. Waletr· Н.: Die Hydrature der Pflanze.- Jena: Fisher 1 1931 82. lindemann R.L.: The trophic-dynamic aspect of ecology.- E~ology 1 23 (1942) 1 399-418 83. {)dum Е.: Fundamentals of ecology.- Pliiladelphia: W.B. Saunders, 1953 84. Bertalanffy L.von: General systems theory 1 Foundations 1 development, applications.: New York: G. f:lraziller, 1969 85 . Nicolson М . : No longer а stranger? Decade in the history of ecology.- Hist sc i 1 XXVI ( 1988) 1 183-200 86. Mc:Intosh R.: The background of ecology.- Carnbr·idge: University press, 1985 87. Mcindosh R.: Plant ecology: 1947-1972.- Annals of the Missouri Botanical Garden, Ы (1974) 1 132-165 88. Mcintosh R. : The background and some current proЬlems of theoretical ecology.- Synthese 1 43 ( 198@) 1 195-255 89. Mcintosh R.: Pluralism in ecology.- Annual Review of Ecology and Systematics, 18 (1987}1 321-341 9/JI. Wor·ster D.: Nature's гconomy: The roots of ecology.- San Francisco: Sierra c!ub books, 1977 91. Handbook of contemporary developmeпts in world ecoJogy 1 ed. Edward J.Kormondy, J.Franck McCormick.- London 1 Westport: Greenwood press 1 1981 92. Bazilevskaja N.A., Belokon' I.P.Sferbakova А.А.: Kratkaja istorija botaniki.- Moskva: Nauka 1 1968 9Ј. Trass Н.Н. Geobotanika: Istorija i sovremennye tendencii razvitija.- Leningrad: Nauka 1 1976 94. Dohma11 G.I.: Istor·ija geobotaniki v Rossii.- Moskva; Nauka 1 197Ј 95. Acot Р.: Histoire de l'ecelogie.- Par±s: PUF, 1988 96. Sc~ramm Е.: Okologie-Lesebuch: Ausgewahlte Texte zur Entwicklung okologischen Denkens von Beginn def Neuzeit Ьis zum Club of Rome (19711.- Frankfurt am Main: Fisher, 1984 97. Bramwell А.: Ecology in the 210 th century: А history.: New Haven, London: Yale university press 1 1989 98. Worthington Е.Б.: The ecological century: А persoпal appraisal.- Q;{ford: Cl aredon press 1 1983 99. Kingsland Sharon: Modeling nature: Episodes in the historiy of population ecology.- Chicago, London: Chicago university press, 1985 1@0. Nicolson М.: The development of plant ecology: 179~-196@.- Edinbourgh: University, 1984 , 10, 1497-1502 120. Babs О Adenaike: BiЬliometrisc of Cowpea (Vigna unguiculata L.Nalp.l literature 1888-1973.- London; City University 1 1979 (magistarska teza) 121. Mirkin М. 1 Abraniv L.M. 1 Rozenberg G.S.: Opyt naukometriceskogo analiza sostaJantja botaniki v SSSR.- !Jotan1cesk1j zur·nal, 65 (198@} 1 9 1 1196-12152 122. Knezevic В.: Citatna analiza jugoslovenske Ьiomedicinske periodide; doktorska disertacija.- Zagreg, 1980 123. Penava Z.: Odjek radova znanstvenih radnika SR Hrvatske iz biologije objavlje- nih u domatim casopisima u Science Citation !ndex (SCII.- Acta botanica croatica, 43 11984) 1 375-382 124. Filipi-Matutinovic S.: Citatna analiza doktorskih disertacija iz Ыologije branjenih na Beogradskom univerzitetu 1~76-1978 godine 1 njihov odjek u svetskoj literaturi 1 periodika koriScena u njima.- Informatika, 19 11985), 2, 85-95 125. Sheilishch Р.В.: А qauntitative study of b1lag1sts in the 18 th and 19th ceпturies.- Scientometrisc, 4 11982) 1 4, 317-129 126. Marton Ј.: Causes of low апd high citation potentials in science: Citation analysis of Ьiochemistry and plant physioiogy journals.- JASIS, 34 11983) 1 4, str.244-246 127. t'larkusova V.A-. 1 Vasiljeva I.I., Paramosina Е.Е.: Metodika kompleksnogo analiza inforrnacioonnoj znafimosti naufnogo ~urnala (na primere !urnala "Biologija morja"). - NТI, ser.l, 11983) 1 7 1 22-26 128. Narendra К.: Literature contribution in journal of environmental Ыlogy: а ЬiЬliometric study.- Annals of library science and documentation, 33 119861, 1-2, 31-40 129. ctrunachalam S. 1 Manorama К.: How goad ar·e iпdian eco!ogy journals.- Journal of information science, 14 119881, 175-179 13@. Gupta D.K.: Scientometric study of bioc~emical literature of Nigeria 197@-1984: Applicat1on of Lotka's law and the 88/2@ rule.- Scientornetrics 1 15 119891 1 3-4, 171-179 str. 112 131. Hagendijk R.P., Smeenk J.W.: The analysis of national subfields: А case study of Dutch fresh-water ecology.- Scientometrics, 15 (1989) 1 5-6 1 485-508 132. Mcintosh R.: Citation classics of ecology.- Qиarterly review of biology, 64 (1989), 1, 31-49 133. Delendick Т.: Citation analysis of the literatиre cf systematic botany: A.preliminary sиrvey,- JAS!S 1 41 (19911 1 7, 535-543 134. Nordstrom L.O.: "Bradford' s law" and the relationship between ecology and biogeography.- Scientometrisc 1 18 (19901 1 3-4, 193-203 135. Fиkarek Р.: Flora i vegetacija BiH i njihova za5tita .- Prilozi MANU. Oddelenie za bioloski i mecicinski nauki, III (192) 1 1, 29-40 136. Jankovic м.м., Stevanovic V.: ProЬlemi ugrozenosti i zastite flore i vegeta- cije u SrЫji.- Prilozi MANU. Oddelenie za bioloski i medicinski nauki, III (19821 , 11 41-58 137. Krasniqi F.: Pramene и flori i vegetaciji Kosova poslednjih decenija i mere njihove zastite.- Prilozi MANU. Oddelenie za bioloski i medicinski nauki, III (19821, 11 59-67 138. Parabutski S. 1 5ajinovit В.: Flor-a i vegetacija Vojvodine i proЬlemi nHhove zastite.- Prilazi MANU. Oddelenie z.a Ыoloski i medicinski nauki, III (1982) 1 1, 93-108 139. Pulevic V.: Zastita flor·e i 'ie, 1, 79-92 141. Trinajstit I.: Flora i vegetacija Hrvatske i proЬlemi njihove zastite.- Prilozi MANU. Oddelenie za biloloski i medicinski nauki, III <1982) 1 1, 125-138 142. Mayer- Е. 1 Zupantit М.; Flora in Ve, 1, 35-82 144. Rо.и5 Dj. 1 Seletkovit l., 5egиlja N., Topit Ј.: Komparativna istr·aZivar>ja ekosistema u Hrvatskoj: Prva faza.- 5umarski list, 104 (1980), 201-218 145. Grupte Lj.: Program kompleksnih ekosistematskih istrafivanja u ass. Quercetиm frainetto cerr-is macedonisum Oberd 1948 Em Horvat 1959. и okviru UNESCOvog programa "Covek i fiasfera" (MABI projekt 8 u nacionalnom parku Galifica.- Godilnjak Biolo~kog instituta u Sarajevи, (1983) 1 79-86 146 . Jankovic ~.М., l(ojic М.: Savremeni pr·oЬlemi fizioloske ekologijг biljaka sa csvrtom па rezultate Odeljenja za fiziolo~ku fitoekologiju Instituta za Ьioloska istrazivanja u Beogradu.- Glasnik Instituta za botanikи i botanitke baste Univerziteta u Beogradu, Х (19751 1 1-4, 1-24 147. Mutibabic S.: ~eke te~kote Simpozijuma, danasnJi rezultati i potreba budиtih idioekoloskih istrazivarja ~ Jиgoslaviji.- Ekologija, 6 119711 , 2, 389-393 148. Jankovic М.М.: Idioekolo~ka proutavanja terestrijalnih hiljnih vrsta u Jugoslaviji 1 dosadasnji rezultati i tendenciJe.- Ekologija, 6 (1971) 1 1 1 7-13 149. Horvat I.: lstrafivanje vegetacije Jugoslavije i njegovo znatenje za znanost i tivot narada.- Biololki glas~ik, (19551, 2 1 11-23 150. Markovit Lj.: Vegetacijska istra!ivanja L H~vatskoj па prijelazu iz 19. u 20. stoljete.- Zbornik radova 3. Simpozija iz povijesti znanosti "Prirodne znanosti i njihove promjene krajem 19. i potetkom 20. stoljeca u Hrvat s koj".- Zagreb, 1981 151. Stefanovit V.: Neka zapa!anja о kreiranju fitacenolo~kih jedinica kod nas.- Narodni sumar, (19691, 8-9, 421-428 152. Marincek L., Puncer I.: Znanstvena prizadevanja za izpolnitS!v fitocenolo~kega sisteшa v Slaveniji.- Gozdarski vestnik, (1979) 1 2, 49-57 153. Fukarek Р.: Kartiranje sиmske vegetacije i zadaci Zavoda za lumarskи botani~u Poljoprivredno-~ umarsLog fakulteta u Sarajevu.- Narodni Aumar, 9 (19591 1 9-10, 341-362 str. 113 154. Sugar I.: Kartiranje vegetacije i vegetacijska karta Hrvatske . - Priroda 1 LVI (1969) 1 2 1 33-39 155. Marintek L. 1 Puncer !. 1 Zupantic М.: Razvojna pota poutevanja in kar!.iranja vegetaoJe v Sloveniji.- Gozdarski vestnik 1 (1972) 1 5-6 1 153-166 156. Juri ~ it z . : Flora kraljevine Srbije za pro~lih 100 godina.- Zbornik I Kongresa srpskih lekara i prirodnjata 1 - Feograd 1 1905 157. Fukarek Р.: Prvi poteci i razvoj dendrolosкi~ istra~ivanja Balkanskog poluostrva.- Radovi ANUBi~, (~974) 1 DcelJenje prirodnih i matematitkih nauka, knj.15 1 str.5-42 158. Gaj1f М. 1 Tatit В . : Chorological i~for~ation in Yugoslavia.- ~apping the florг .. of Balcan peninsula.- Sof'.a: BAN 1 1981 159. Jankov1t М.М.: Neki savremeni proЫemi i pravci istrativanja flore i sistema- tike visih bilJaka ц SR Srbiji (u vezi sa novonastalom situacijow. posle zavr~etka rada na devetotomnoj "Flori SR Srbije").- Biosistematika, 4 (19781 1 2, 227-236 16е. Radivojevit Р.: Organizacija nauke. - Beograd: Nautna knjiga 1 1981 161. Toth т. 1 Pravdit N. : Nase znanstvene puЫikacije u sekundarnim puЬlikacijama u svijetu.- Scientia Yugoslav1ca 1 7 (19811 1 1-2, 3-17 162. Pekorari R., Barany I.: Zn ans tveni tasopisi iz SFR Jugoslavije u puЬlikac ijama Instituta za znanstvene informac ij e (ISI 1 Philadelphial - Historijski pregled.- Informatologia Yugoslav1ca, 19 !1987), 3-4, 199-200 str. 114 SUММARY The study of t he history of different scient i fic disciplines can provide the key for better understanding of the present and promote foresight of the future of science as а social institut ion. Тhis is believed to Ье one of the main tasks of applying quantitative methods in hist oric research of science . Science is an open and very complex system, highl y ·dependent on the environ- ment, and it can Ье studied only indirectly, Ьу using indicators and models. Scientometrics is а discipline belonging to science of science, researching quantitatively the science as and information process. Scientometr ics is developed in the trend of mathematization of al l sci ences. The most productive part of scientometrics is biЬliometrics, applicating mathematics and statistical methods to books and other media of science. It is empirically confi rmed that stationary social distributions are non-Gaussian, characterized with а small number of high productive entities and а great number of low productive entities . Тhis kind of stratification is visiЬle in distributions of scientists and journals according to productivity or citedness, frequency of words in texts, distribution of citizens among towns, distribution of capital between f amilies, nations or states, etc . For this kind of distributions i t has no sense to use concept of average value, standard deviation etc. Results of the research on information flow in science show that indicators of the development of science, as number of puЫications, number of authors, secondary information sources etc . , grow exponentially, and the speed of growth is determined Ьу already reached level of development, if the environmental conditions are staЬle . Distribution of entities according to productivity in scientometrics is from class of distributions defined as n = С 1 i 1 l+a where С has а value near n , and pa rameter of this t ype 1 of distribution (Zipf ' s) has а value between О and 2. Greater parameter values indicate greater stratification in the system of science, lesser part of highly productive entities, and better environmental conditions, and vice versa. In this dissertation the research on the development of ecology and geography of plants in southslavonic lands between 1759. and 1988. is performed Ьу using biЫioroetric methods. А chapter is devoted to the review of the development of ecology and geography of plants and environmental protection in t he world . Differences of the development of some subfields of those disciplines in different parts of the world are emphasized, and different schools of thought are presented . Development of ecology from one of Ьiological disciplines to an interdisciplinary science, closely related with the movement for environmental protection is also reviewed . In the following chapt er the developroent of those disciplines in yugoslav lands is described . Their developroent followed the world trends, but some specific proЬlems occured in different repuЬlics of ех Yugoslavia. First researches on plant ecology and geography were mostly foreigners . In the second half of the Page 2 19-th century first yugoslav scientif ic institutions were founded. Between the world wars the institutions developed, after the second world war the network of scientific institutions spread fast, and the number of researches was multiplied Ьу ten. In t he seventies of the 20-th century the growth was slowing down, and in the eighties the falling started. This biЬliometric study has concentrated on the growth of literature over periods, language dispersion between puЬlications, size and scatter of articles between journals (Bradford' s law), and distribution of authors according to productivity (Lotka's law). Тhе basis for this ЬiЬliometric study was the BiЬliography of ecology, dispersion and protection of flora and vegetation in yugos l av lands 1759-1988 . , which was compiled as and appendix to this dissertation. It includes 391 monographic puЫications, 226 doctoral dissertations and 6.012 articles from journals and collections. Items are arranged according to systematic groups in Universal Decimal Classification, and chronologically inside the groups. Temporal distribution of puЫications is presented for four main thematic parts and for the whole biЬliography . Growth of the number of puЫications is displayed graphical ly , showing the periods of normal, exponential growth, and periods when historical events brought out the ceasing of puЫishing. The structure according to languages of puЫishing was analyzed, as it is known that puЫishing in native languages is necessary for the development of science and absorption of its results in t he society . First puЫications were mostly in german, latin or italian language. PuЬlishing in serbian or croatian started in the 19-th century, in s lovenian after the formation of Yugoslavia 1918 . , and macedonian after the second world war. In the whole biЫiography there are 17% of papers in foreign languages; and 53% of articles, mostl y puЬlished after the second world war have summaries in foreign languages, mostly english. Next chapter is devoted to productivity of authors in all four main parts, and in the whole ЬiЫiography . Тhе puЫications of 1.859 different authors are included in the ЬiЬliography. Average number of puЬlications per author is 3,57. Hypothesis that tbe productivity of authors in this ЬiЬliography as а whole, and in it's main parts, follows Lotka's law (an inverse square law of scientific productivity) is tested and confi rmed . Numeric value of biЫiometric parameter, which is the main indicator for the structure of the examined system of science, was found to Ье 0,62. Values of the parameter less then 1 indicate that the share of highly productive authors is greater than usual, and that examined scientific discipline is developing in unfriendly environment . Тhere are 119 authors with 15 or more papers, who puЬlished nearly 50% of all items in this ЬiЫiography. Dispersion according to productivity is shown graphica11y, and data about the most productive authors in different periods and subfields are given . Journals are the main communication channel in science, so they are а very important part of scientific system, and their state indicates the conditions for the development of а scientific sys tem. The analized ЬiЫiography included 5 .863 articles from 556 journals . The scattering of articles in different journals was in accordance with Bradford's law, which states that: "If scientific journals are arranged in order of decreasing Page З productivity of articles on а given subject, they may Ье devided into а nucleus of periodicals more particularly devoted to t he subject, and several groups or zones containing the same number of articles as the nucleus, where the number of periodicals in the nucleus and succeeding zones would Ье as 1 : n : square of n." Hypothesis that dispersion of articles through journals follows biЬliometric laws was tested and confirmed. Numeric value of biЬliometric parameter was 0,49 - even less than for dispersion of authors, confirming that examined scientific disciplines developed in unfriendly environment for puЬlishing. Dispersion according to productivity of journals is shown graphically, and data about the most productive journals in different periods and suЬfields are given . There were 102 journals with more than 10 puЬlished articles, and about 80% of all articles in the biЫiography was puЬlished in them. Among those 102 journals 12 were foreign, and only 10 were specialised for one subfield or discipline included in the biЬliography. It is emphasized that only 5 journals have continuity longer then 50 years, and also that the number of journals in yugoslav countries never grew exponentially, and even that after the end of seventies of the 20-th century the number of journals is constantlly falling , The presence of journals in world databases for ecology, environmental sciences and biogeography was examined for articles puЬlished between 1980. and 1988. It was found that 29% of journals, which puЬlished 55% of articles in that period were included in one or more world databases. It is concluded that ecology and geography of plants in yugoslav lands followed the developmental trends in the world, but that the conditions for the development of science were not favoraЬle. Тhе fact that in period of 150 years of continual puЬlishing of scientific results in plant ecology and geography 40 years had exponential growth of the number of puЬlications, 40 years had falling, and 70 years passed in reaching the level before negative trend started, is the best indicator of the essential proЫems for the development of science in this part of the wo r ld. OONТENТS List of taЬles, Introduction figures and appendixes ..................................................... .................. History of science and the modern aw roach to it SCience of sience and scientaretrics as the part of it ...... .. ........................... BiЬliametrics and its Ьasic laws Developnent of science as an open system Historical development of plant ecol ogy, plant geography and environmental protection ................................... Developnent of plant ecology, plant geogr aphy and environmental protection in southslavonic l ands ................................. Slovenia Croatia ....................................................... ....................................................... Вosnia and Hercegowina ......................................... SerЬia ................................................... ...................................................... Vojvodina Kosovo М::>ntenegro мacedonia ........................................................ ......................................................... BiЬliography of ecology, geography and protection of flora and vegetation in souths l avonic l ands 1759-1988 as а Ьasis for anal yzing development of those discipl ines Application of scientametrics in biology ............... Structure of the BiЬliography of ecol ogy , geography and protection of flora and vegetation in southslavonic lands 1759- 1988 Тhemes and historical reviews of studi.es Tenp:>ral dispersion of biЬliographical items, and periodization of developnent f or plant ecology, plant geography and environmental protection Disper sion of biЬliographic items Ьetween l anguages Productivity of author s and Lotka ' s l aw Environmental protecti on Plant ecol ogy Plant geography ................................................ BiЬliographies and biographies ................................. Cc:nplete biЬliography .......................................... Productivity of periodical s and Bradford ' s l aw .......... ........ .. Environmental prot ection ....................................... Plant ecology Plant geography ....................... ........... .......... . ................... . . ............. . Biographies and biЬliographies ....................... . Complete biЬliography ........................................ Inclusion of jugoslav serials in plant ecology, plant geography and environmental protection in world secondary puЬlications Conclusions BiЬliography Contents ............. . ........................... . .... .. ........................ SUпmary ............................ 'List of taЬles, figures and aJ::Pendixes ................ I 1 2 7 10 12' 26 27 28 30 31 34 35 35 36 37 40 44 44 52 60 63 65 68 71 74 75 79 80 81 82 84 85 90 93 ' ТаЫе 1 ТаЬlе 2 ТаЬlе З ТаЬlе 4 ТаЬlе 5 ТаЬlе б ТаЬlе 7 ТаЬlе 8 ТаЬlе 9 таЬlе 10 ТаЬlе 11 ТаЬlе 12 ТаЬlе 13 ТаЬlе 14 ТаЬlе 15 ТаЬlе 16 ТаЬlе 17 ТаЬlе 18 ТаЬlе 19 ТаЬlе 20 ТаЬlе 21 ТаЬlе 22 ТаЬlе 23 ТаЬlе 24 ТаЬlе 25 ТаЬlе 26 ТаЬlе 27 ТаЬlе 28 Lisr OF TAВLES Terrp:>ral distriЬution of biЬliographic items - environmental protection •••••••••••••••••• page 56 Terrp:>ral distriЬution of biЬliographic items - plant ~lc:>gy •••••••••••••••••••••••••••••• Terrp:>ral distriЬution of biЬliographic items - plant ge<)(JraJ?}1y ••••••.•••••.••••••••••.•••• Temporal distriЬution of biЬliographic items - biЬliographies and biographies ••••••••••••• COnplete teпp:>ral distriЬution of biЬliographic items •••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• st.ructure of the biЬliography according to the types of puЬlications ••••...•••••.•••••••..• structure of the biЬliography according to the groups of languages of puЬlications ••••••••• Linguistic structure of the S\.][l'f(\llies ••••••• structure of the biЬliography according to the languages and types of puЬlications - environ- rrent:al protection ............•...•........... structure of the biЬliography accoprding to the l anguages and types of puЬlications - plant ecolc:>gy ••••••••••••••••••••..••.••••••••.... Structure of the biЬliography according to the languages and types of puЬlications - plant page 56 page 56 page 57 page 57 page 57 page 60 page 61 page 61 page 61 ge<)(Jra}?tly • • • • • • . . . • • . . • • . • • • • • • • . • • • • . • • . . . . . .t;age б 2 structure of the biЬliography according to the languages and types of puЬlications - biЬlio- graphies and biographies ••••••••••••••••••••• page 62 Corrplete structure of the biЬliography according to the languages and types of puЬlications • • • page 62 Producti vity of authors - environmental pro~ion ................................. . Producti vity of authors - plant ecolc:>gy Producti vity of authors - plant geography •••• Productivity of authors - biЬliographies and biographies ..............•................... Productivity of authors - whole biЬliography • Productivity of authors of monographs •••••.• NtпnЬer of authors in different disciplines Overlawing of authors Ьetween disciplines Authors with 15 or rrore puЬlished papers Periodicals according to productivity - page 67 page 70 page 73 page 74 page 75 page 77 page 78 page 78 page 75 environmental protection •••••••••••••••..••• page 80 Periodicals according to productivity - plant ecolc:>gy • • • . . . • • • . • . . • • • • • . • . . .. . . • . • . . . • • . . . . {)Cige 81 Periodicals according to productivity - plant gec>graphy •....••.....••.•..•.•.............. Periodicals according to productivity - biЬlio- graphies and biographies ••••••••••••••••••.. coot>lete survey of periodicals according to prOOocti vi "'ty ••• • •••••••••••••••••••••••••••• Periodicals according to productivity 1980-1988 page 83 page 84 page 85 page 86 ". ' ТаЬlе 29 таЬlе 30 ТаЬlе 31 таЬlе 32 таЬlе 33 ТаЬlе 34 таЬlе 35 ТаЬlе 36 ТаЬlе 37 ТаЬlе 38 ТаЬlе 39 Periodicals for environment protection contai- ning more then 1% of all articl es •••• • ••••• • Periodicals for plant ecology containing more then 1% of all articles ••.•.••..•••.•••..•.• Peridoicals for plant geography containing more then 1% of all articles •••••••••••••••• Periodicals for biЬliographies and biographies containing more then 1% of all articles ••• ••• List of periodicals with 10 or more p.ililished ~pers ••••••••••••••••••••••••••••••••••• • •• Dispersion of periodicals according to place of p.ilil ishing .... . ....................... . Temporal distriЬution and productivity of J;eriodical s ....•.. . .........•..•.......... Numher of periodical s i n different disciplines Overlapping of periodicals Ьetween discipl ines SUrvey of presence of highly productive perio- Page 2 page 86 page 87 page 87 page 87 page 87 page 87 page 88 page 88 page 88 dicals in worl d dataЬases 1980-1988 • • • • • • • • • • page- 91 Cctrplete survey of the structure of biЬliography in different periods ••••.••••.•.•...•••••• page 93 , . . ,_ ... - ' - Figure 1 Figure 2 Figure З Figure 4 Fi gure 5 Figure б Figure 7 Figure 8 Figure 9 Figure 10 Figure .11 : . Figure 12 Figure 13 Figure 14 Figure 15 Figure 16 Figure 17 Figure 18 Figure 19 Figure 20 Figure 21 Figure 22 Figure 23 Figure 24 Figure 25 Figure 26 Figure '27 Figure 28 Figure 29 Figure 30 Fi gure 31 LISТ OF ТНЕ FIGURES Nшnher of pililications for five-year periods page 54 Change of numЬer of pililications for five-year ~riOOs . . . . • . . . . . . . . . . • • . . . . . . . . • . . . . . . . . • . . . )?a.ge 55 Change of cunulative numЬer of pililications for fi ve-yea.r J?ericxis . . . . . . . • . . • . . . . . • • . . . . . . . . . . . };a.ge 55 Rank distriЬution of authors according to productivity - environmental protection •••• • •• page 67 Frequency distriЬution of authors according to productivity - environmental protection page 68 Rank distriЬution of authors according to productivity - plant ecology ••••••••••••.••• •• page 71,. Frequency distriЬution of authors according to productivity- plant ecology •••••••••••••••••• page 71 Rank distri.Ьution of authors according to productivity - plant geography •••••••••••••••• page 73 Frequency distriЬution of author s according to prOductivity- plant geography ••• ••••••••••••• page 74 Rank distriЬution of authors according to productivity - ЬiЬliographies and Ьiographie.s page 75 Frequency distribution of authors according to productivity - biЬliographies and biographies page 75 Rank distriЬution of authors according to productivity - cccrplete biЬliogra}ily •••••• •••• page 76 Frequency distriЬution of authors according to productivity - corrplete ЬiЬliography •••••••••• page 76 Rank distriЬution of authors of roonografhs according to productivity ••••••••••••. •••••••• • page 77 Frequency distri.Ьution of authors of roonografhs according to productivity ...................... page 77 Rank distriЬution of authors ••••••••••••••••••• page 77 Frequency distriЬution of authors • • • • • • • • • • • • • page 78 Rank distriЬution of periodicals according to productivity - environmental protection •.••••• page 81 ._Frequency distriЬution of periodicals according to productivity - environmental protection page 81 Rank distriЬution of periodicals according to prOductivity - plant ecology •••••••••••••••••• page 82 Frequency distriЬution of periodicals according to productivity - plant ecology •• •••••••• ••••• page 82 Rank distriЬution of periodicals according to productivity - plant geography •• • •••••••••• ••• page 83 Frequency distriЬution of periodicals accordi ng to productivity- plant geography ••••••••• •••• page 83 Rank distriЬution of periodicals aocording to productivity - ЬiЬliography and Ьiography • •• . • page 84 Frequency distriЬution of periodicals accordi ng to productivity - biЬliography and biography page 84 Rank distriЬution of periodicals according to productivity - СОПЧ?lеtе biЬliography •.•• •.•• .• page 85 Frequency distriЬution of periodicals accordi ng to productivity - corrplete biЬliography ••••••• page 85 Rank distriЬution of periodicals according to productivity 1980-1988 •••••.•••••••••.... ••• •• page 86 Frequency distriЬution of periodicals according to productivity 1980-1988 ..................... page 86 Rank dist.riЬution of periodicals according to productivity •..•....••••.••......••••......... page 86 Frequency distriЬution of periodicals accordi ng to prOOoct i vity . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . }?age 86 Afpendix 1 дWendix 2 Afpendix з дН?endix 4 дН?endix 5 дН?endix 6 Afpendix 7 дН?endix 8 Afpendix 9 дН?endix 10 дWendix 11 дН?endix 12 дН?endix 13 дН?endix 14 дН?endix 15 LISТ OF APPENDIXES Explanation of ahbreviated titles of periodicals NumЬer of papers per year Change of numЬer of papers for five-year periods DistriЬution of authors according to productivity - environmental protection DistriЬution of authors according to productivity - plant ecology DistriЬution of autlюrs according to productivity - plant geography DistriЬution of authors according to ~roductivity - biЬliographies and biographies DistriЬution of autlюrs of m:>nographs according to productivity DistriЬution of authors according to productivity - complete biЬliography DistriЬution of periodicals according to productivity - environmental protection DistriЬution of periodicals according to productivity - plant ecology DistriЬution of periodicals according to productivity - plant geography DistriЬution of periodicals according to productivity - biЬliographies and Ьiograpues Distri.Ьution of perii-o{~gica JAZU Acta bot Hung .- A.ctl'i b&tan'ica Academ.iae scientiarum .· : . ... . hung·ar'i/cee·-'·< B~da,pest) Acta bot . ::. Act-s botan i с-а . ( Z a 'gr е Ь) Acta bot Bohem "': .~ta Ъi::it:ani.ca . bchemica ( Praha) Acta bot troat . ~ · дcta botanica craatica (Zagreb) Acta carsol ~ ;Adta carsqlogica (LjuЬljana) Acta ent'Jug - Acta . entomologica jugoslavica (Zagreb) Acta hist med ~stom pharm vet - Acta historica · .· medicinae~ ~tomatologiae, ph~rmaciae, veterinae (Beograd) Acta icht - Acta ichthyologica (Sarajevo) Acta mus mac - Acta Musei macedonici scientiarum naturalium (Skopje) Ас~а mus nat - Acta musei . nationalis Pragae (Praha)· Acta pharm jug - Acta p~~rmaceutica jugoslavica (Zagreb) Acta Soc bot Pol - Acta Societatis botanicorum Poloniae (Warszava) Acta vet - Acta veterinaria (Beograd) Agrohem - Agrohemija Agron g l - Agronomski glasnik Allg bot Z - Allgemeine botanische Zeitung (Jena ) Alma ft croat - Alma mater cro atica (Zagreb) . Alm Fium - Almanacco Fiumiano (Rije~ki glasnik, Rijeka) Alm Jadr str - Almanah Jadranska straza (Split) дn sum JAZU - Anali Instituta za eksperimentalno sumarstvo JAZU (Zagreb) дn JAZU Osijek - An~li Zavoda za znanstveni rad JAZU (Osijek) Ang Pflanzensoz - Angewandte Pflanzensoziologie (Stolzenau) Ann Landw G Krain - Anna l en der . К.К. Landwirtschaft Gesell sc~aft in Krain (LjuЫjana) Ann naturhist Mus Wien - Annalen des К . К . Naturhistorisc~en Hofsmuseum (Wien) Ann Ес nat eau for - Annales de 1 Ecole Nationale des eaux et foret . (Nancy) An n Geogr - Annales de geogra phie (Paris) Ann mus Serb mer - Annales musei SerЬiae meridionalis (Skopj e) Ар vjesn - Apotekarski vjesni k (Zagreb ) Arch bot sist f i t og - дrchivo bo t ani co pe r la s i s t emat ic a , fi t ogeograf ia е gene t i ca Агсh Hydгobiol - Aгchiv fur Hydгobiologie Arh biol n - Arhiv bioloskih nauka (Beograd) Arh farm - Arhiv za farmaciju (Beograd) Агh ist zdr kult Srb - Arhiv za istoriju zdravstvene kulture Srbije (Beograd) Arh Min poljop - Arhiv Ministarstva poljoprivrede (Beograd) Arh poljop n - Arhiv za poljoprivredne nauke (Beograd) Arh urban - Arhitektura i urbanizam (Beograd) Arh vest - Arheolo!ki v~stnik SAZU (LjuЬljana) Arhitektura (Zagreb) Atti Mus civ stor nat - Atti del Museo civico di storia naturale di Trieste (Trieste) Ausland Avala = Belgrader Nachrichten (Beograd) В Farm dr Maked - Bilten na Farmaceutskoto drustvo na SR Makedonija (Skopje) В hmelj sirak - Bilten za hmelj i sirak (Novi Sad) В Jug k UNESCO - Bilten Jugoslovenske komisije za saradnju sa UNESCO -m (Beograd) В kont~ pl zemlj - Bilten za kontrolu plodnosti zemljista i upotrebu djubriva В Sum k Vinkovc i - Bilten sumarskog kluba ( Vinkovci) BeiЬl bot Jahrb - BeiЬlatt botanische Jahrbucher (Stuttgart) Beih bot ZЬl - Beihefte botanische ZentralЬlatt (Kassel) Belgr Nachr - Belgrader Nachrichten (Beograd) Ber Dt bot Ges - Berichte der Deutsche botanische Gesellschaft (Berlin) Ber Geobot I ЕТН - Berichte des Geobotanisches Institut der ЕТН (Zurich) Bilj lek - Biljni lekar (Beograd) Bilj proizv - Biljna proizvodnja (Zagreb) Bilj zast - Biljna zastita Biol С - Biologische CentralЬlatt (Erlangen) Biol glasn - Bioloski glasnik (Zagreb) Biol I NRS Р izd - Bioloski institut NR SrЬije . Posebna izdanja Biol 1 - Bioloski list (Sarajevo) Biol sk ~ Biologija u skoli (Beogгad) Biol vest - Bioloski vestnik (Ljuhljana) Biosistemat - Biosistematika (Beograd) Biotehn - Biotehnika (Pristina) Boka (Коtог) Boll Soc adr sci nat - Bolletino della Societa Adriatica di scienze naturali (Trieste) Boll Soc bot ital - Bolletino della Societa botanica B~rba (Beograd ) ita li ana Bos sum - Bosanski sumar (Sarajevo) Bot Arch - Botanisches Archiv (Berlin) Bot ЈЬ - Botanische Jahгbucheг (Stuttgart) Bot Kozl - Botanikai Kozlemenyek (~udapest) Bot Z - Botanische Zeitung (Regensburg ) Bot ZЬl - Botanische ZentгalЬlatt (Jena) Bot Ztg - Botanische Zeitung (Beгlin) Br zb - Bra~ki zbornik (Supetar) Вгуоl Lichenol - Bryologie et Lichenologie Bull Herb Boiss - Bulletin de l Her~{j~ Boissier (Zurich) ·\ Bu11 Inst ja~d bot - Bu11etin de 1· Institut et du ja~dine botanique de 1 Unive~site de Belg~ade (Beog~ad) Bu11 Sci Cons Acad RSFY - Bul1etin scientifique du Conseil des Academies des sciences et des a~ts de 1а RSF de Yugos1av ie - А Bu11 Soc bot Bulg - Bulletin de la Societe botanique du Bulga~ie = Izv Bulg bot d~uz (Sofija) Bull Soc bot Tchec - Bu1letin de la Societe botanique Tchecoslovaque (P~aha) Bul Un P~istina В - Bu1etini Unive~siteti i P~ishtines В . Biologji - Kirni = Zbo~nik ~adova UniJe~ziteta u Pгistini B. Biologija hemija Bul Un P~istina PMF - Buletini Univeгsiteti i Kosoves Fakulteti i shkencave matematike- naty~o~e = Zbo~nik ~adova Univeгziteta Kosova . P~i~odno -matematicki faku1tet (P~istina) Buz zb - Buzetski zboгnik (Buzet) С R Acad sci - Comptes ~endus de 1 Academie des sciences (Pa~i s ) Can ј bot - Canadian jou~na1 of botany (Ottawa) Ca~inthia (K1agenfu~t) Ca~n - Ca~niola (LjuЬljana) = Izvestja Muzejskega d~ustva za к~anjsko = Mitteilungen des Musea lveгeins fu~ K~ain СЫ ges FW - Cent~a!Ьlatt fu~ die gesamte Fo~stwesen (Wien) Се1ј zb - Ce1jski zbo~nik Comm SIGMA - Communication SIGMA ( Montpe1ieг) Cov ргоstог - Covjek 1 prosto~ (Zag~eb) Covek s~ed - Covek i zivotna s~edina (Beogгad) De1o (Beog~ad) Denk А W Wien - Denksch~iften de~ Akademie de~ Wissenschaften (Wien) Denk W Ak Mat Nat Cl - Denksch~iften de~ Matematisch- natuгwissenschaftliche Classe dег Kaise~lichen Akademie de~ Wissenschaften (Wien) Deutsche bot М - Deutsche botanische Monatsch~ift (Aгnstadt) Dia1ogi (Ma~ibo~) Oijalektika (Beogгad) Оје1а JAZU (Zag~eb) ' Doc Phytosoc - Documents phytosociological Unive~sity Came~ino Dok tehnol teh ро1ј - Dokumentacija za tehnologiju i tehniku u poljopr1v~edi Dresdener Flora (Dгesden) Drv ind - D~vna industrija (Zag~eb) Dubrovnik (Oub~ovnik) Ecosyst wld - Ecosystems of the World Ekologija (Beograd) Ekon us1 del - Ekonomika us1uznih de1эtnosti · (Beograd) Enc mod - Encyc1opaedia moderna (Zagreb) Engle~s Jhrb - Eng1ers botanische Jahrbucher fur Sistematik, Pflan zengeschichte und Pflanzengeographie (Leipzig) Erd Kiserl - Erdeszeti Kiserletek (Budapest) Erd Lap - Erdeszeti lapok (Budapest) Erozija (Beograd) Farm glasn - Farmaceutski glasnik (Zagreb) Farm vest - Farmaceutski vestnik (LjuЬljana) Farmaceut Fedd Rep - Feddes Repertoriurn specierum novarum regni veg~taЬilis (Berlin) Flora (Jena) Fol Geobot Phytotax - Folia geobotanica et phytotaxonomica CSAS (Praha) Forestry (London) Forstw CentralЬl - Forstwissenschaftl i c h e CentralЬlatt (Hamburg, Berlin) Fragm ba l can - Fragment a balcan i ca Musei macedonici sclentiarum n atur alium (Skopje) Fragm flor geobot - Fragmenta fl oristica et geobotanica ( Krakow) Fragm h e r b croat - Fragmenta herbologica croatica · ('Zagreb) · Fragm herb jugosl - Fragmenta h erbologica jugoslavica (Zag r eb) Fsp S G Mar - Festprogram des К . К ~ Staatsgymnasium Marburg (Maribor) Geogr glasn - Geografski glas nik (Zagreb) Geogr horiz - Geografski horizont (Zagreb) Geogr obz - Geografski obzornik (LjuЬljana) Geogr pregl - Geografski pregled (Sarajevo) Geogr slov - Geographica slovenica (LjuЬljana) Geogr vest - Geografski vestnik (LjuЬljana) Geol - Geologija - razprave in porocila (LjuЬljana) Geol an Balkan - Geoloski anali Balkanskog poluostrv a (Beograd) Geol gl - Geoloski glasnik (Titograd) Geol vjesn - Geoloski vjesnik (Zagreb) Gl Crnog- Glas Crnogorca (Cetinje) Gl О n u CG prir n - Glasnik Drustva za nauku i umjetnost Crne Gore - Odeljenje prirodnih nauka (Titograd) Gl О srp slov - Glasnik Orustva srpske slovesnosti (Beograd) Gl Oub U О - Glasnik Oubrovackog ucenog drustva " Sveti Vlaho" (Oubrovnik) Gl ~eogr d - Glasnik geografskog drustva (Beograd) Gl Hrv nar d - Glasnik Hrvatskog naravoslovnog drustva (Zagreb) Gl Hrv prir d - Glasnik Hrvatskog prirodoslovnQg c!rustva (Zagreb) Gl hrv zem muz - Glasnik Hrvatskih Zemaljskih muzeja u Sarajevu (Sarajevo, 1941 - 1942) Gl Inst bot Bgd - Glasnik Instituta za botaniku i Botanicke baste Univerziteta u Beogradu (Beograd) Gl,jug prof d - Glasnik Jugoslovenskog profesorskog drustva (Beograd) Gl М Oalm - Glasnik Matice Oalmatinske (Zadar) Gl Min pol j v- Glasnik Ministarstva pcl.jot;Jr·i~vtede i voda (Beograd) Gl Muz d Slov - Glasnik Muzejskega drustva za Slov enijo \ (LjuЬljana) Gl Muz sгр zeml - Glasnik Muzeja sгpske zemlje (Beogгad) Gl Muz sum 1 - Glasnik Миzеја sumaгstva i lova (Beograd) Gl Р V V S АКМО - Glasnik za poljoprivгedu, vodopгivгedи , veterinaгstvo i sиmarstvo АКМО (Pгistina) Gl planin - Glas planinara Gl . polj pr - · dl~snik poljoprivredne proizvodnje, prerade i plasmana (Beogгad) Gl Priг muz В - Glasnik Prirodnjackog mиzeja . Serija В - Ьioloske nauke (Beograd) Gl Prir muz С - Glasnik Prirodnj~ckog muzeja . Serija С - Sumarstvo i lov (Beogгad) Gl RZZP Tit - Glasnik RepиЬlickog zavoda za zastitи prirode i pгirodnjacke zЬirke u Titoqr·adи Gl S U D - Glasnik Sгpskog иcenog drиstva (Be~gгad) Gl Sav vz NRS - Glasnik Saveza vodnih zajednica NRS (Novi Sad) Gl Sk N D - Glasnik Skopskog naиcnog drиstva (Skopje) Gl Slav mиz - Glasnik Slav onskih rnuzeja (Vukovar) Gl Slov М - Glasnik Slovenske matice (LjuЬljana) Gl Sum f - Glasnik sumarskog fakulteta (Beogгad) Gl sит f А - Glasnik sumaгskog fakulteta . Seгija А - Sиmarstvo (Beogгad) Gl Sum f С - Glasnik Sumarskog fakulteta . Serija С - Pejzazna arhitektura (Beograd) Gl sum р - Glasnik za sumske pokиse (Zagreb) Gl zast Ь - Glasnik zastite Ьilja (Zagreb) Gl Ze m тиz - Glasnik Zemaljskog muzeja и Bosni i Hercegovini (Sarajevo) Gl Zem muz prir n - Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH • . Serija za pгirodne naиke (Sarajevo) Glas SAN med - Glas SANU . Odeljenje medicinskih nauka (Beograd) Glas SAN p-mat - Glas SANU . Odeljenje prirodno- rnatematickih nauka (Beograd) Glas SKA - Glas Srpske kraljevske akademije (Beograd ) Glasn - Glasnik Glasn Biol sekc Hrv prir d - Glasnik Bioloske sekcije Hrvatskog prirodoslovnog drustva serija II/B (Za gгeb) Glasn CANU prir - Glasnik Odeljenja prirodnih nauka CANU (Titogr:ad) Glasn SAN - Glasnik SAN ( Beograd) Glasn Srp geogr dr - Glasnik Srpskog geografskog drustva (Beograd) Globus (Beograd) God Biol inst Sar - Godisnjak Bioloskog instituta u Sarajevu God geogr d CG - Godisnjak geografskog drustva Crne Gore (Titigrad) God hrv sv - Godisnjak hr~atskog sveucilista (Zagreb) God Inst s u m Sar ~ Godit~j~k Instituta za naи2na · · .. ... с,~·' :§u'marska i straz i vanja u Sarajevu Go d N I L - Go~isnjak za naucna ·istrazivanja и lovstvи (Zagreb ) God Polj f - Godisnjak Poljopгivrednog fakulteta (Beograd) God Polj-~um f Beogr - Godisnjak Poljoprivredno- lumarskog fakulteta Univerziteta u Beogгadu Godisnjak SANU - Godisnjak Srpske akademije nauka i umetnosti (Beograd) Godisnjak SK A - Godisnjak Srpske Kraljevske akademije (Beograd) God Sof un FMF - Godisnik na Sofijskij univerzitet . Fiziёko - matematiёk i fakultet (Sofija) God Sv Zg - Godisnjak sveuZilista Kraljevine Jugoslavij e u Zagrebu God Sum f Sk - Godisnik na Sumarskiot fakultet (Skopje) God Sum inst - Godisnik na Sumarski nau2no-opiten institut NR Makedonije (Skopje) God zb Biol f Sk - Godisen zbornik na BiolosY.i fakultet na Univerzitetot Skopje God zb Fil f Sk - Godisen zbornik na Filozofski fakultet na Univerzitetot Skopje . Prirodno - matematiZki oddel God zb Z-s f Sk - Godisen zbornik na Zemjodelsko - sumarskiot fakultet na Univerzitetot Skopje God zb Z-s f Sk sum - Godisen zbornik na Zemjodelsko-sumarskiot fakultet na Univerzitetot Skopje . Sumarstvo God zb Z- s f Sk zem - Godisen zbornik na Zemjodelsko - sumarskiot fakultet na Univerzitetot Skopje . Zemjedelstvo Gora Gosp 1 - Gospodarski list (Zagreb) Gozd I Sl - Gozdarski institut Slovenije - Izvestja (LjuЬljana) Gozd vest - Gozdarski vestnik (LjuЬljana) Gradb vest - Gradbeni vestnik (LjuЬljana) Gradjevinar Grana palyno logica (Stoc kho lm) Hedwigia (Braunschweig) Hem poljop - Hemizacij a poljopгivrede ( Beogгad) Hibr kukur jug - Hibridni kukuruz Jugoslavije ( Beograd ) Higij - Higijena (Beograd) Hortikult - Hortikultura (Sp l i t) Hortus (Skopj e) Hr ishr - Hrana i ishrana (Beograd) Hrv dnev - Hгvatski dn e vnik (Z agreb) Нгv geogr glasn - Hrvatski geogгafski glasnik (Zagreb) Hrv plan - Hrvatski planinar (Zagreb) Hrv svj - Hrvatski svjetozor (Zagreb) Нгv sum lis t - Hrva tsk1 sumaгski list (Zagreb) Hv zb - Hvarski zborni k (Hvar) Hydrobiol - HydroЬiologia Idr razgl - I dri jski r azgledi (I drija) Il ly 8 1 - Illyrische Blatt (LjuЬljana) Inf Ьil t - Infoгmativni Ыlten Inf bot - I n f ormationes botanicae (Zagreb) Informatol Yug - Informatologia Yugoslavica (Zagreb) Istгa (Pula} Istгazivaё Izd lab kran ~i l j Pol j-~um f - Izdanje Laboratorija za kranidbu Ьilja Poljopr i vredno-~umarskog fakulteta (Zagгeb) Izgг - Izgгadnja (Beogгad) Izv II gimn Bgd - Izve~taj Dгuge beogгadske gimnazije Izv Bulg bot d~u~ - Izvestija na Blgaгsko botani2esko dгu~estvo (So f ija) = Bull Soc bot Bulg Izv gimn Kгagujevac - Izvestaj gimnazije Kneza Milosa Izv ~imn Mostaг Izv gimn Po~ega Izv gimn Pгilep Velikog (Kгagujevac) Izvjestaj velike gimnazije u Mostaгu Izvestje о kгaljevskoj velikoj gimnaziji u Pozegi Izvestaj Sгpske kraljevske gimnazije (Prilep) Izv gimn Rakovac - Izvjesce гealne gimnazije u Rakovcu Izv gimn Saгajevo - Izvjesce caгsko-kraljevske гealne gimnazije u Sarajevu Izv gimn Senj - Izvjestaj Kr . velike gimnazije u Senju Izv gimn Sabac - Izvestaj gimnazije gospodaг Jevгema Obгenovica (Sabac) Izv gimn U~ice - Izvestaj gimnazije (U~ice) Izv gimn Vara~din - Izvjesce Kraljevske velike gimnazije (Vara~din) Izv gimn Vгanje - Izvestaj gimnazije Nemanjine ( Vгanje) Izv Muz d Кгаnј - Izvestja Muzejskega dгustva za Kranjsko = Carinthia II (LjuЬljana) Izv геаl gimn Zagreb - Izvestaj kraljevske realne gimnazije (Zagreb) Izv u2 ~k Aleksinac - Izve~ta j Srpske kraljevske uciteljske skole (Aleksinac) Јаvог ЈаhгЬ Geb We i denwiгtsch Futt - Jahrbucheг uber Neue Erfahrungen auf den GeЬiete dег We iden - Wirtschaft und des Futterbanes ЈЬ naturhist Landmus Kaгnten - Jahгesbeгichte des natuгhistoгischen Landesmuseums von Karnten (LjuЬljana) Jber Gymn Laibach - Jahresberichte des К . К . Staats- gymnasiums zu La ibach (LjuЬljana) Jber Gymn .Pettau - Jahгes berichte der Ka i ser Franz Josef Gymnaziums in Pettau (Ptuj) ЈЬег Natuгwiss Oгientver - Jahresberichte d . Naturwissenschaftliche Orientverein ( Wien) Jber Realsch Laibach - Jahresbericht der Staats Obe r- realschu l e in Laibach ( LjuЬl j ana) Jbe r Ursch Laibach - Jah resbericht der К . К . Selbs- standigen Unterrealschule in Laibach (LjuЫjana) Jedinstvo Jelen - Bilten l ovno - sumskog gazdi nstva Jel e n Jh Ver Kгain Landmus - Jahresheft des Vereins des Kгai­ nischen Landesmuseum (LjuЬlj ana) Jug in dok z r - Jugoslovenska i inostrana dokumentacij a z a~tite па radL CNi~) Jug kem - Jugosl a venski kemi ~ar CZagrab) Jug list - Jugoslovenski list (Saгajevo) Jug pгegl - Jugoslovenski pгegled (Beogгad) Jug pгonal - Jugoslovensko pгonalazastvo (Beogгad) Jug rasv - Jugoslovenski rasvit (Beograd) Jug stampa - Jugoslovenska stampa Jug suma - Jugoslavenska suma (Zagreb) Jug vinog vin - Jugoslovensko vinogradarstvo i vinarstvo (Beograd) Jug voc - Jugoslovensko vocarstvo (Cacak) Jutro (Beograd) К Gimn Kore - Kalocsai Fogimnazium term . Kore К 8 - Kew bulletin (London) Kar Schenk Vegetatsbild - Karsten und Schenks Vege- tationsbilder (Jena) Kmetoval - Kmetovalec (LjuЬljana) Kolo (Beogгad) Komuna Kr zb - Krcki zbornik (Krk) Kragl Dalm - Kгaglski Dalmatin = Il regno Dalmata (Zadar) Kronika (LjuЬljana) Krypt Fог Bayer Bot Ges - Kryptogamen Forschung Bayerische Botanische Gesellsc haf t (Munchen) Kult nasl - Kulturno nasledstvo (Skopje) Kult рг - Kultuгnopгivredni pгegled (Novi Sad) Lek siг - Lekovite sirovine (Beograd) Les (LjuЬljana) Lesk zb - Leskovaёki zbornik (Leskovac) Let Mat srp - Letopis Matice srpske (Novi Sad) Let n r Polj f N Sad - Letopis naucnih r adova Liburnia (Rijeka) Linnaea (Betlin) Poljopriv rednog faku lteta (Novi Sad) Los razgl - Loski razgledi (Skofja Loka) . Lov vjes - Lovacki vjesnik (Zagreb) Lovac (Beograd) Lund дгssk - Lunds дrsskrift (Lund) Lj JдZU - Ljetopis JдZU (Zagreb) Magy Bot L - Magyar botanikai lapok (Budapest) Magy Nov L - Magyar Novenytani Lapok ( Budapest) Ma }pighia (Genova) Math Naturw Вег - Matematische und Na t urwissen - s c haftliche Berichte aus Ungarn (Le i pzig ) , МЬl W is~ Club Wien - MonatsЬlatter de s Wis s en - schaftlichen Clubs in Wine (Wien) Med j ad - Medi c a jad e rtina (Zadar) Med ite r - Medi te r ran ee Mem дсс Sci Inst - Me mo r ia letta a l la R. дcademia d e lle sci e nze dell Institu to di Bo l og n a Mem I R Ist Ven - Me morie del l Ј . R . I ns tituto Veneto di sc i en ~ e , l etteгe ed arti (Venezia ) Mem So~ It Sc i - Memo ri e.de l la Societa itali a na delle s cienze (Ro ma ) Mikгob - Mikrobiologija (Beogгad) Mitгov gl - Mitгovaёki glasnik (Sгemska Mitгovica) Mitt Dt Dendгol Ges - Mitteilungen dег Deutsche Dendгo­ logische Gesellschaft (Bonn) Mitt Flor Soz АгЬ - Mitteilungen Floгistisch -soziolo­ gischen Aгbeitsgemeinschaft (Stol zenau) Mitt Int Ver Veget - Mitteilungen dег International Vereinig . fuг Vegetati onskunde Mitt Mus Vег Kгain - Mittei lungen des Musealveгeins fuг Kгain (LjuЬljana) Mitt Natuгw Inst Sofia - Mitteilungen aus den Konigl . naturwissenschaftlichen Insti- tuten in Sofia (Sofija) Mitt Natuгw Vег Steieгm - Mitteilungen dег Natuгwissen­ schaftlichen Veгeines fuг Steieгmaгk (Gгaz) Mitt Nat Ver Wien - Mitteilungen der Naturwissenschaft- liche Veгeins an den Universitat Wien Mit~ Ostal~in -din Gess ~eg - Mitteilungen der Ostalpin- dinaгischen Geselllschaft fur Vegetationskunde = Poгo2ila vzhodnoalpsko- dinaгskega dгustva za pre - u2evanje vegetacije Mitt Thur Bot Ver - Mitteilungen des Thuгingischen botanischen Veгeins (Weimar) Mntsch Ver Bef Gartb - Monatschrift d . Vereins zur Beforderung des Gaгtenbaues (Berlin) Morsk гiЬ - Morsko ribaгstva (Zagгeb) Most (NiS) Muz Srp zeml - Muzej Srpske zemlje . Izvestaj о radu (Beograd) Napгed - Napгedak (Saгajevo) Nar kolo - Naгodno kolo (Zagгeb) Nar odbrana - Narodna odbгana Nar sum - Narodni sumar (Sarajevo) Nar suma - Narodna suma (Zagreb) = Jugoslavenska suma Nar zdr kult Srb - Naгodna i zdravstvena kultura Sгbije '< Beogгad) Nast vjes - Nastavni vjesnik (Zagreb) Nastav - Nastavnik (Beograd) Nas vrt (Maribor) Nasa polj - Nasa poljoprivreda (Ti togгad ) Nasa polj sum - Nasa poljoprivreda i s umarstvo (Titograd) Nasa stvaгn - Nasa stvarnost (Beograd) Nase jame (Postojna) Nase mоге (Dubгovnik) Nase okolje (LjuЬljana) Nase pl - Nase planine (Zagreb) Nase star - Nase staгine (Sarajevo) Nase stvar - Nase stvзranje (Leskovac) Nat Kos - Natyгa е Kosoves (Pristina) Nat L~nd - Natur und Land (Wien) Nat Z F L - Naturwissenschaftl iche Zeitschrift . fur Forst - und Landwirtschaft (Stuttgart) Nauё pгegl - Nauёni pregled Nauka ргаk - Nauka u pгaksi (Beogгad) Nauka p rir - Nauka i priroda (Beogr a d) Nauka proizv - Nauka u proizvodnj i COsi j ek) Niski glasnik (Nis) Nis zb - Niski zbo~nik (Nis) NotizЬl Bot Ga~t Mus Be~l - NotizenЬlatt des Konigl. botanischen Ga~tens und Museums zu Be~lin (Be~lin) Nova p~oizv - Nova p~oizvodnj a (LjuЬljana) Novi list (Rijeka - Susak) Novo doba (Beog~ad) Nuo G Bot Ital - Nuovo gio~nale botanico italiano n . s . · (Fi~enze) Obala (Коре~) Obel - Obelezja (P~istina) Obzo~ Oh~id zb - Ohridski zbo ~nik (Ohrid) Omladina Ost bot W - Osterreichische botanische WochenЬlatt (Wien) Ost bot Z - Oster~eichische botanische Zeitsch~ift (Wien) Ost F Ј Z - Oster~eichische Fo~st und Jagd Zeitung Ost Ms Forstw - Osterreichische Monatsch~ift fur Forstwesen (Wien) Ost Vj Forstw - Osterreichische Vierteljahres- sch~ift fur Fo~stwesen (Wien) Р izd дNUBiH. · P-mat n- Posebna izdanja дNUB iH . Odeljenje prirodno - matematickih nauka (Sarajevo) Р izd Biol inst NRS - Posebna izdanja Bioloskog instituta NR SrЬije (Beograd) Р zu~ Rus bot о - Petrog~adskij zu~nal Russkogo botani- ёeskogo obscestva (Petrograd) ~Pcela (Zag~eb) Рёеlа~ (Beog~ad) Per Ыоl - Pe~iodic_~m Ьiologorum ( Zagreb) - nastavak Glasnika H~vatskog prirodoslovnog drustva Per spis Blg kn d - · Pe~lodiёesko spisanie na Blgarskoto knizovno d~uzestvo (Sofija) Ре~р - Perparimi (Pr-istina) Pett geog~ Mi tt - Pettermans geographische Mitteilungen (Gotha) Pha~m - Pharmacia (Sarajevo) Phytocoenologia (B~зunschweig) Phyton (Buenos дires ) Plan vest - Planinski vestnik ( LjuЬljana) Pl syst evol - Plant systematics and evolution (Berlin) Plitv Ьilt - P li tvicki Ыlten (Plitvice) Podr zb - Pod~avs~i zbo~nik (Kop~ i vnica) Politika (Beog~ad) Po l j gl - Poljopriv~edni glasnik (Beog~ad) Polj pr - Pol jop r-iv~edni p~egled (Beog~ad) Polj Vojv - Poljop~iv~eda Vojvodine (Novi Sad ) Pol j zn sm - Poljopriv~edna znanstvena smot~a (Zag~eb) Poljop - Poljop~iv~eda (Beogr-ad) Poljop sum - Poljop~iv~eda i suma~stvo (Titog~ad ) Pomo~ zb - Pomo~ski zbo~ni k Popot - Po];)otnik (ljuЫjana) · • ... -;:· Por SAZU Iпst kras - Po~ocila S AZU . Institut za ;-a,c;'J.:i--i -'1;/ kovanje kr asa (ljuЬljana) Pos izd Geogr ins t SANU - Po s e bna izdanj a Geografskog inst~tuta SANU (Beograd) Pos izd NDBiH - Posebna izdanja Naucnog durstva Bosne i Hercegovine (Sarajevo) Poz zb - Pozesk i zbornik (Slavonska Pozega) Pravda (Beograd) Pregled Pres lia (Praha) Pr pred cl MANU - Pristapni predavan ja , prilozi i ЫЬlio­ grafija na novite ёlenovi na MANU Pri l MANU . Bio-me.d n - Prilozi MANU . Oddelenie za ·bio - loski i medicinski nauki (Skopje) Pril MANU. Prir-mat n - Prilozi MANU . Oddelenie za prirodno- matemat ic k i nauki (Skopje) Pril N D Bitola - Pri lozi Naucnog drustva Bitola Prir ёоv zdr - Priroda, ёlovek i n zdravje (LjuЬljana) Prir istr Hrv Slav - Prirodoslovno istrazivanje Hrvatske i Slavo nije (Zagreb) Prir istr JAZU ~ - Prirodoslovna. istrazivanja . Odjel za prirodne i medicinske nauke JAZU (Zagreb) Prir istr Jug - Prirodoslovna istrazivanja Jugoslavije (Zagreb) Prir nauk - Priroda i nauka (Beograd) Prir razpr - Prirodoslovne razprave - Glasnik Muzejskega drustva za Slovenijo (LjuЬljana) Prir Vojv - Priroda Vojvodine (Novi Sad) Priroda (Zagreb) Privr - Privreda (Osijek) Privr Dalm - Privreda Dalmacije (Split) Privr gl - Privredni glasnik (Beograd) Priv~ let N Spasic - Privredni . letopis zaduzhine Nikole Spasica (Beograd) Prog gimn Kaiin - Program Gimanzie Kolin Prog.Gimn Zara - Programme dell Imp . reg i o gimnasio supe - riore di stato in Zara (Zadar) Progr scuola nauti c a - Programma dell I . r . scuola nautica Gorizia (Gor i ca) Prog ~с r F iume - Programma di scuo la reale superiore di Fiume (Rijeka) Prosv gl - P rosvetni glasnik (Beog rad) P rosv preg - Prosvetni pregled (Beograd) Proteus (LjuЬljana) PuЬl Po lj-sum f Zag - PuЬlikacije Poljoprivredno - sumarskog faku lteta u Zagrebu R Accad sci inst Bologna - Rendiconti delle sesioni della R. Academia delle scienze del l Instituto di Bologna (Bologna) R Geogr ' stat - Rundschau fur geographie und St atistik R z gymn Prag- Rocni zprava Cis . Kra l. Akademickeho Gymnasia v Praze (Praha) Rad ANUBiH - Radovi Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (S~rajevo) Rad С N R Vinkovci - Radovi Centra . za organizaciju naucno - istrazivaёkog rada u Vinkovcima Rad In~t N ist sum Srb - Radovi Instituta za n aucna istra - zivanj a u sumarstvu Srb ije (Beograd) Rad JAZU (Zagreb) . :-;;,:.-; · Rad N D BiH - Radovi Naucnog dr-ustva N_R .. BiH;~ ;:g br - 3 Promena broja radova ро petogodisnjim periodima 28 55 72 87 100 124 146 176 185 217 259 289 329 401 539 741 1177 ' PRILOG BR.:4 Raspodela autora ро produktivnosti Za~tita prirode 1 log r 1 log n 116 213 289 347 404 514 568 ·ыо 716 761 801 839 911 944 974 1003 1053 1077 1123 1167 1314 1394 1451 1523 ' 1591 1655 1685 1755 1846 1964 2108 2178 PR IL DG BR . :5 Raspodela autora ро produktivnosti Fitoekologija 1 1 og r 1 log n . , 0 . 00 о . оо 0 . 30 0 . 00 0.48 о . оо 0 . 60 о . оо 0 . 70 о. оо 0. 85 0. 30 0. 90 о . оо 1. 00 0 .30 1. 04 0 . 00 1. 08 0 . 00 1 • 11 о. оо 1. 15 0.00 1.20 0. 30 1. 23 о . оо 1. 26 о . оо 1.28 0 . 00 1. 32 0 . 30 1.34 0 . 00 1. 38 0. 30 1. 41 0.30 1. 52 0 . 85 1.57 0 .60 1. 60 0 .48 1. 64 0.60 1. 68 0. 60 1. 72 0.60 1. 73 0 . 30 1. 77 0 . 70 1. 82 0 . 85 1. 88 0.95 1.95 1. 15 1. 98 0.85 log х 1 2. 06 1. 99 1. 88 1. 76 1. 76 1. 74 1. 73 1. 71 1.66 , 1. 65 1.60 1. 58 1. 56 1. 52 1. 48 1. 46 1 • 4'() 1.38 1. 36 1.34 1. 32 1. 30 1. 28 1. 26 1. 23 1. 20 1. 18 1. 15 1 • 11 1.08 1. 04 1. 00 2304 2.04 1 о 15 0.95 2448 2 о 11 1. 26 0 . 90 2567 2 о 16 1. 23 0 . 85 2747 2.24 1.48 о . 78 2937 2. 33 1. 58 0.70 3101 2.40 1 о 61 0. 60 3266 2.49 1. 74 . 0 . 48 3530 2. 64 2 о 12 0 . 30 4058 2 . 99 2 . 72 0 . 00 1 R(r) 56 11 о 212 312 358 399 438 473 533 562 589 641 691 715 761 871 913 933 971 1025 1059 1091 11 96 1224 1302 1362 1417 1507 1579 1619 1675 1777 PRILOG БR .:6 Raspodela autora ро produktivnosti Fitogeografija 1 1 og r 1 log n 1 о . оо о . оо 0 . 30 о . оо 0.60 0.30 0 . 78 0.30 0 .85 0. 00 0.90 0. 00 0.95 0 . 00 1.00 о. оо 1. 08 0 . 30 1 • 11 0. 00 1. 15 о. оо 1. 20 0. 30 1.26 0.30 1. 28 о. оо 1. 32 0.30 1. 41 0 .70 1.45 0. 30 1. 46 0. 00 1. 49 0. 30 1. 53 0. 48 1. 56 0 . 30 1. 58 0.30 1.65 0.85 1. 67 0.30 1. 72 0.78 1. 76 0 . 70 1. 80 0. 70 1. 86 0.95 1.90 0 . 90 1.93 0. 70 1.97 0. 70 2 . 04 1.23 log х 1 1.75 1. 73 1. 71 1.70 1. 66 1. 61 1.59 1.54 1.48 1.46 1.43 1.41 1.40 1. 38 1.36 1. 34 1. 32 1. 30 1. 28 1. 26 1. 23 1.20 1. 18 1. 15 1 • 11 1. 08 1. 04 1.00 0.95 0. 90 0 . 85 0.78 1887 2 . 12 1. 34 0 . 70 2059 2 . 24 1. 63 0 . 60 2221 2 . 36 1. 73 0 .48 2435 2 . 53 2 . 03 0 . 30 2802 2. 85 2 . 56 о . оо R 25 39 50 59 ы 74 80 90 122 152 198 304 PRILO G BR.: 7 Raspodela autora ро produktivnosti BiobiЬliografija 1 og r log n 0. 00 0 . 00 0. 30 0 . 00 0. 48 0 . 00 о . ьо о . оо о . 70 . о . оо 0. 78 о . оо 0. 85 0 . 00 0. 95 0. 30 1. 23 0. 90 1.43 1 . 00 1. 70 1. 36 2. 19 2. 03 l og х 1 1. 40 1. 15 1. 04 0 . 95 0. 90 0. 85 0. 78 0. 70 о . ьо 0.48 0. 30 0. 00 1 Rlr l 10 26 33 51 76 100 139 191 346 PRI L OG BR .: B Raspodela autora ро produktivnosti Mono9rafske puЬlikacije 1 109 r 1 109 n(x) 1 0.00 0.00 0.48 0 . 30 0.60 о . оо 0. 85 0.48 1.08 0 . 70 1.26 0 . 78 1. 49 1 . 11 1. 76 1. 41 2.33 2.19 109 х 1 1.00 0.90 0. 85 0.78 0. 70 0.60 0.48 0 . 30 о . оо 1 R(r) 165 322 432 536 639 734 820 900 974 1043 1111 1177 1239 1297 1354 1522 1577 1630 1680 1727 1819 1909 2081 2123 2163 2199 2234 2268 2466 2498 2528 2673 PRILOG BR.: 9 Raspodela autora ро produktivnosti Ulшpna . biЬli_ ografija 1 log r 1 log n(x) 1 0. 00 о . оо 0.30 о . оо 0.48 о . оо 0.60 о . оо 0.70 о. оо 0 .78 о . оо 0.85 о.оо 0. 90 0 . 00 0 .95 0 . 00 1. оо о . оо 1. 04 о. оо 1. 08 о. оо 1 . 11 о. оо 1. 15 0 . 00 1. 18 0 . 00 1. 26 0 .48 1.28 о . оо 1. 30 0.00 1.32 0. 00 1. 34 0 . 00 1. 38 0 .30 1. 41 0 . 30 1.48 0 . 60 1. 49 0. 00 1.51 о . оо 1.52 0 . 00 1.53 0 . 00 1. 54 о. оо 1.61 0 . 78 1. 62 о . оо 1.63 о.оо 1.68 0.70 log х 1 2 . 22 2 . 20 2 . 04 2. 02 2. 01 1. 98 1. 93 1. 90 1.87 1. 84 1. 83 1. 82 1. 79 1. 76 1. 76 1.75 1.74 1. 72 1. 70 1. 67 1. 66 1.65 1.63 1.62 1. 60 1. 56 1. 54 1. 53 1.52 1 • 51 1.48 1.46 2701 1. 69 0.00 1.45 2782 1.72 0.48 1. 43 2808 1.72 о . оо 1. 41 2883 1. 75 0 .48 1.40 3051 1.80 0.85 1. 38 3189 1.84 0.78 1. 36 3343 1. 88 0. 85 1.34 3469 1.91 0.78 1. 32 3649 1. 96 0. 95 1. 30 3706 1. 97 0.48 1. 28 3742 1. 98 0 . 30 1. 26 3827 2. 00 0.70 1. 23 3907 2. 03 0.70 1. 20 4087 2.07 1.08 1. 1 в 4241 2. 11 1.04 1. 15 4358 2 . 14 0. 95 1 • 11 4550 2.19 1.20 1. 08 4748 2 . 24 1.26 1. 04 4938 2. 28 1. 28 1. 00 5127 2. 33 1. 32 0 . 95 5279 2. 36 1.28 0 . 90 5510 2.42 1. 52 0.85 5780 2 . 49 1. 65 0.78 6080 2 . 57 1. 78 0.70 6416 2 . 66 1.92 0 . 60 6809 2. 77 2. 12 0 .48 7323 2 . 92 2.41 0 . 30 8341 3. 27 3.01 о . оо 1 R(r) 122 211 271 318 357 444 466 487 504 519 532 544 577 597 604 652 687 715 739 811 912 PRILOG BR.:1 0 Raspodela tasopfsa ро produktivnosti Zastita prirode 1 - log r 1 log n 1 0 . 00 о . оо 0 .30 о . оо 0 .48 о. оо 0 . 60 о . оо 0 . 70 о . оо 0.90 0 .48 0.95 о . оо 1. оо 0 . 00 1. 04 о. оо 1. 08 0 . 00 1 • 11 0 . 00 1. 15 о . оо 1.23 0 .48 1.28 0 . 30 1. 30 о . оо 1. 45 0 . 90 1.54 0 . 85 1. 62 0 . 85 1. 70 0 .90 1. 93 1. 56 2.27 2 . 00 log х 1 2 . 09 1. 95 1. 78 ' 1.67 1. 59 1.46 1. 34 1. 32 1. 23 1. 18 1 • 11 1.08 1. 04 1. оо 0 . 85 0. 78 0 .70 0.60 0. 48 0.30 о. оо 1 Rfr) 191 319 431 534 636 735 808 878 946 1011 1071 1127 1237 . 1291 1340 1410 1443 1527 1553 1578 1602 1648 1669 1709 1727 1761 1777 1822 1864 1877 1913 1957 PRILOG BR .:ll Raspodela ёasopisa ро produktivnosti Fitoekologija 1 log r 1 log n(x) 1 0. 00 0 . 00 0 . 30 0.00 0 .48 0.00 0 . 60 о . оо 0. 70 0.00 0. 78 0 . 00 0 . 85 о . оо 0.90 о . оо 0.95 0. 00 1. оо 0.00 1. 04 о . оо 1.08 о. оо 1. 15 0 .30 1 • 18 о . оо 1. 20 о . оо 1. 26 0.30 1. 28 о. оо 1. 34 0 .48 1. 36 о . оо 1. 38 о . оо 1.40 о . оо 1. 43 0. 30 1.45 о . оо 1.48 0 . 30 1.49 о . оо 1. 52 0 . 30 1. 53 о . оо 1. 57 0.48 1.60 0 . 48 1. ы 0 . 00 1. 64 0.48 1.68 0. 60 log х 1 2 . 28 2. 11 2. 05 2. 01 2 . 01 2 . 00 1. 86 1. 85 1. 83 1. 81 1. 78 1. 75 1.74 1. 73 1.69 1. 54 1. 52 1. 45 1. 41 1. 40 1. 38 1. 36 1. 32 1. 30 1.26 1.23 1. 20 1. 18 1 • 15 1 • 11 1. 08 1. 04 1987 1. 71 0 .48 1. 00 2041 1. 76 0. 78 0 . 95 2089 1. 80 0. 78 0 . 90 2124 1. 83 0. 70 0 . 85 2178 1. 89 0 . 95 0.78 2243 1. 95 1 • 11 0 . 70 2319 2. 04 1. 28 0. 60 2394 2 . 13 1.40 0.48 2466 2. 23 1. 56 0. 30 2572 2 .44 2. 03 о . оо 1· R ~ 145 251 349 436 521 579 687 732 773 813 849 883 91 4 974 1003 t031 1058 1084 1109 1155 1243 1264 1298 1314 1~29 1371 1397 1409 1453 1493 1547 1571 PR IL OG BR .:1 2 Raspodela tasopisa ро produktivnosti Fitogeografija log r log n(x) о. оо о . оо 0 . 30 о . оо 0.48 0 . 00 0. 60 о . оо 0. 70 0. 00 0. 78 о . оо 0. 90 0 . 30 0. 95 о. оо 1. оо о . оо 1. 04 0 . 00 1. 08 о . оо 1 • 11 о . оо 1. 15 о . оо 1. 20 0.30 1.23 о . оо 1. 26 о . оо 1. 28 о. оо 1. 30 о . оо 1. 32 о . оо 1. 36 0 . 30 1. 43 0. 60 1. 45 о . оо 1. 48 0. 30 1. 49 о.оо ' 1. 51 о . оо 1.54 0 . 48 1.57 0.30 1. 58 о . оо 1.62 0 . 60 1. 66 0 . 60 1. 72 0 . 78 1. 74 0.48 l og х . 2 . 16 2 . 03 1. 99 1.94 1. 93 1. 76 1. 73 1. 65 · 1. ы 1. 60 1 ~. 56 1. 53 1. 49 1.48 1. 46 1. 45 1. 43 1. 41 1. 40 1. 36 1. 34 1. 32 1. 23 1. 20 1. 17 1. 15 1 • 11 1. 08 1. 04 1. 00 0.95 0 . 90 1627 1. 80 0 . 90 0. 85 1669 1. 85 0 . 85 0 . 78 1729 1. 91 1. 08 0 . 70 1789 1. 99 1. 18 о.ьо 1870 2. 09 1. 43 0. 48 1968 2. 24 1. 69 0. 30 2107 2. 49 2. 14 0 . 00 ' 1 R 30 44 55 75 93 117 135 145 157 175 207 272 PR ILO G В R.: 1З Raspodela tasopisa ро produktivnosti BiobiЬliografija 1 log r 1 log n 1 0.00 о . оо 0.30 0.00 0.48 о . оо 0. 70 0 . 30 0. 85 0.30 i . oo 0 . 48 1. 11 0.48 1 . 18 0. 30 1·. 26 0 . 48 1. 38 о . 78. 1. 60 1. 20 2.02 1. 81 log х 1 1.48 1. 15 1. 04 1. оо 0 . 95 0.90 0.78 0.70 0 . 60 0. 48 о . зо о . оо 1 RCrl 401 673 906 1089 1232 1365 1494 1622 1748 1869 1987 2101 2321 . 2427 2530 2622 2702 2777 2850 2914 2972 3086 3140 3189 3237 3283 3326 3368 3409 3449 3488 3564 PRI L OG BR .: 14 Raspodela tasopisa ро produktivnosti Ukupno 1 log r 1 log n(x) 1 о . оо о. оо 0.30 о. оо 0 . 48 о . оо 0 . 60 о . оо 0 . 70 0.00 0. 78 о. оо 0. 85 о . оо 0. 90 о . оо 0. 95 0.00 1.00 0.00 1. 04 о. оо 1. 08 о. оо 1. 15 0 . 30 1. 18 0.00 1. 20 о . оо 1. 23 о . оо 1. 26 0.00 1. 28 о. оо 1.30 0 . 00 1. 32 о. оо 1. 34 о . оо 1. 38 0 . 30 1. 40 о . оо 1. 41 0.00 1.43 о. оо 1. 45 0 . 00 1. 46 0.00 1.48 0 . 00 1. 49 о . оо 1.51 0. 00 1. 52 о . оо 1. 54 0.30 log х 1 2.60 2. 43 2. 37 2. 26 2. 16 2 . 12 2 . 11 2. 11 2 . 1 о 2. 08 2 . 07 2.06 2. 04 2.03 2.01 1.96 1. 90 1. 88 1. 86 1. 81 1. 76 1. 76 1. 73 1. 69 1. 68 1.66 1. 63 1.62 1. 61 1. 60 1. 59 \ 1. 58 3600 1. 56 о. оо 1. 56 3635 1. 57 0 . 00 1. 54 3669 1. 58 о . оо 1. 53 3762 1. 61 0 . 48 1.49 3792 1. 62 о . оо 1. 48 3820 1. 63 о . оо 1. 45 3874 1.65 0. 30 1. 43 3949 1. 68 0.48 1.40 4021 1. 71 0. 48 1.38 4090 1. 73 0. 48 1. 36 4156 1. 76 0.48 1.34 41 77 1. 76 0.00 1. 32 4237 1.79 0 .48 ·1. 30 4275 1.80 0.30 1. 28 4347 1.83 0.60 1. 26 4381 1. 84 0. 30 1. 23 4429 1.86 0.48 1. 20 4534 1. 90 0.85 1. 18 4590 1. 92 0 . 60 1. 15 4616 1. 93 0 . 30 1 • 11 4664 1. 95 0.60 1.09 4741 "1.-98 . о:85 1. 04 4801 2. 01 0 . 78 1.00 4864 2 . 04 0.85 0. 95 4928 2. 07 0 .90 0. 90 5019 2. 11 1 • 11 0.85 5121 2.17 1. 23 0.78 5216 2.22 1. 28 о . 70 5332 2.29 1.46 0. 60 5446 2.37 1. 58 0. 48 5634 2. 51 1.97 о . зо 5863 2. 75 2.36 0.00 R(r) 72 170 214 255 293 329 422 452 478 502 525 591 612 650 686 703 739 749 767 774 792 812 844 871 913 966 PRILOG BR.:1 5 Raspodela tasopisa ро produktivnosti Monografske puЫikacije log r 1 og n (х Ј о . оо о. оо 0.48 0.30 0.60 о . оо 0 .70 0. 00 0. 78 0 . 00 0. 85 0.00 1.00 0.48 1.04 0. 00 1. 08 о . оо 1 • 11 0 . 00 1: 15 о . оо 1. 23 0. 48 1. 26 о. оо 1.30 0 . 30 1. 34 0.30 1. 36 0 . 00 1. 41 0.48 1.43 о . оо 1.46 0 . 30 1.48 о. оо 1.52 0. 48 1. 57 0.60 1. 65 0 .90 1. 73 0 . 95 1. 88 1. 32 2. 11 1.72 log х 1.86 1.69 1.64 1. 61 1. 58 1. 56 1.49 1.48 1. 41 1. 38 1. 36 1. 34 1. 32 1.28 1.26 1.23 1.08 1. оо 0.95 0. 85 0 . 78 0. 70 0. 60 0.48 0 . 30 о. оо Прилог 1. Изјава о ауторству бр~индекса __________________________________________ _ Изјављујем да је докторска дисертација под насловом • резултат сопственог истраживачког рада, • да предложена дисертација у целини ни у деловима није била предложена за добијање било које дипломе према студијским програмима других високошколских установа, • да су резултати коректно наведени и • да нисам кршио/ла ауторска права и користио интелектуалну својину других лица. Потпис докторанда У Београду, /7. f f , 2-t..) Г) · Прилог З. Изјава о коришћењу Овлашћујем Универзитетску библиотеку "Светозар Марковић" да у Дигитални репозиторијум Универзитета у Београду унесе моју докторску дисертацију под насловом: 11 nro ·у ч 1-\ DA~b Е РЛ 3{)д ?А 1 U7"6E Ј ' &Ј{ОГU ) Е h lf и. то гео гf>r1 ·с} и Ј /;:'7 'i ) '/ ГО С Ј\Оi3Е/т(/![.ИМ 3 F.P-lkд НД ) ·t5 j -1 1Ј? ј ; ьv. БЈl И v t:..r БТfИ) с.кр . с.,= .У..е-, и ?.А •• коЈа Је МОЈе ауторска дело. Дисертацију са свим прилозима предао/ла сам у електронском формату погодном за трајно архивирање. Моју докторску дисертацију похрањену у Дигитални репозиторијум Универзитета у Београду могу да користе сви који поштују одредбе садржане у одабраном типу лиценце Креативне заједнице (Creative Commons) за коју сам се одлучио/ла . 1. Ауторство 2. Ауторство- некомерцијалне GАуторство- некомерцијалне- без прераде 4. Ауторство- некомерцијалне- делити под истим условима 5. Ауторство- без прераде 6. Ауторство- делити под истим условима (Молимо да заокружите само једну од шест понуђених лиценци, кратак опис лиценци дат је на полеђини листа). У Београду , Ј q. А)· 2 U Ј ~ . Потпис докторанда 1 , / ( L , ./ ' ,· 11;~ ~ ~~L-- IP; 1 1 1. Ауторство - Дозвољавате умножавање, дистрибуцију и јавно саопштавање дела, и прераде , ако се наведе име аутора на начин одређен од стране аутора или даваоца лиценце , чак и у комерцијалне сврхе. Ово је најслободнија од свих лиценци . 2. Ауторство - некомерцијалне. Дозвољавате умножавање , дистрибуцију и јавно саопштавање дела , и прераде, ако се наведе име аутора на начин одређен од стране аутора или даваоца лиценце. Ова лиценца не дозвољава комерцијалну употребу дела. З. Ауторство - некомерцијалне - без прераде . Дозвољавате умножавање, дистрибуцију и јавно саопштавање дела , без промена , преобликовања или употребе дела у свом делу , ако се наведе име аутора на начин одређен од стране аутора или даваоца лиценце. Ова лиценца не дозвољава комерцијалну употребу дела . У односу на све остале лиценце , овом лиценцом се ограничава највећи обим права коришћења дела . 4. Ауторство - некомерцијалне - делити под истим условима . Дозвољавате умножавање , дистрибуцију и јавно саопштавање дела , и прераде , ако се наведе име аутора на начин одређен од стране аутора или даваоца лиценце и ако се прерада дистрибуира под истом или сличном лиценцом . Ова лиценца не дозвољава комерцијалну употребу дела и прерада. 5. Ауторство - без прераде. Дозвољавате умножавање , дистрибуцију и јавно саопштавање дела , без промена , преобликовања или употребе дела у свом делу, ако се наведе име аутора на начин одређен од стране аутора или даваоца лиценце . Ова лиценца дозвољава комерцијалну употребу дела . 6. Ауторство - делити под истим условима. Дозвољавате умножавање, дистрибуцију и јавно саопштавање дела, и прераде, ако се наведе име аутора на начин одређен од стране аутора или даваоца лиценце и ако се прерада дистрибуира под истом или сличном лиценцом . Ова лиценца дозвољава комерцијалну употребу дела и прерада. Слична је софтверским лиценцама, односно ли цен цама отвореног кода .